Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma

Područje otoka Visa

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Horwath i Horwath Consulting Zagreb
Autorski tim: dr. sc. Miro Dragičević (voditelj), mr. sc. Sandra Lisjak, Miroslav Villi, Zoran Kasum, mr. sc. Branko Bogunović, Stjepko Devčić

Projekt COAST
Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma
Područje otoka Visa

Lipanj 2009. godine

Sadržaj
Summary ........................................................................................................................................ 7 Sažetak.......................................................................................................................................... 17 1. 2. Uvod....................................................................................................................................... 27 Zadaci i procedure ............................................................................................................... 29 2.1 Zadaci .............................................................................................................................. 29 2.2 Procedure......................................................................................................................... 31 3. Kontekst projekta................................................................................................................. 35 3.1. Podru je obuhvata projekta............................................................................................. 35 3.2. Otok Vis u širem kontekstu regije................................................................................... 36 4. Situacijska analiza................................................................................................................ 37 4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja...................................................................................... 37 4.2 Socio - ekonomski faktori ............................................................................................... 39
4.2.1 Stanovništvo i naseljenost..................................................................................................39 4.2.2 Ekonomski faktori .............................................................................................................43

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja .................................................................... 44
4.3.1 Analiza prostornih planova................................................................................................44 4.3.1.1 Planirana namjena površina............................................................................45 4.3.1.2 Infrastruktura ...................................................................................................50 4.3.1.3 Zašti ena prirodna i kulturna baština ............................................................53

4.4 Turizam ........................................................................................................................... 57
4.4.1 Razvojni operativni plan županije .....................................................................................57 4.4.2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije..............................................59 4.4.3 Grad Komiža......................................................................................................................60 4.4.4 Grad Vis.............................................................................................................................63 4.4.5 Otok Vis.............................................................................................................................66 4.4.6 Zaklju ak ...........................................................................................................................67

4.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš............................................................................ 67
4.5.1 Socio ekonomski utjecaji ...................................................................................................67 4.5.2 Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikost................................................68

4.6 Analiza potencijala i ograni enja atrakcija destinacije otoka Visa ................................. 70 4.7 Strateški okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma ..................................................................................................... 77 1

.2Projekti smještajnih kapaciteta ..............1Vizija.....................................102 9.........................................148 15....................96 SWOT analiza .......................3 Gospodarstvo ..................................... Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta ....................3.............................2 Op i podaci........... Analiza globalnih trendova u turizmu .................................................................114 13...........115 14............................ Konkurentnost i investicije .................................100 9............................................1 Kriteriji izbora konkurenata.1Konkurentske strategije marketinga ..........................................................................................................................1Projekti konkurentnosti.............................................................................................................................................................5..............2...................................................................................................... Klju ne strateške prednosti destinacije Vis ..............................................................103 10... Klju ne strateške barijere destinacije Vis...............................91 7....................4 Turizam...........104 11.........................110 12......107 12...........102 9......124 15....................................................................................................................................................................2...............................................................................171 2 .......83 Analiza konkurenata .....................................................................86 6.............5..................................................................................................................................98 8.............................................................. 6........................................... Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi ............................................... Inicijalna pozicija.......................112 13................................................. Zaklju ak ..... 8........... Marketing plan.............................................................................98 8......................................86 6.........................................................................171 16.....................................................................1................................86 6............................................................ Vizija i pozicioniranje.102 9...............................................................................................3 Zaklju ak .............123 15........................................................................................................... Ukupni rezultati ....94 7.......................................110 12..........................................................................................................................90 6............................................................................2Turisti ki proizvodi .........167 16.....................................114 13................................ Klju ne strateške prednosti i klju ne strateške barijere turisti kog razvoja ................................................................................................................................................4Projekti edukacije i upravljanja .99 8...................................3Pozicioniranje ...... Pristup ................................3Projekti turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija.............................2Klju ne fascinacije..................................................................................................................1.................120 15............ Evaluacija klju nih interesnih subjekata .................................................................................111 12................ Analiza oglednih primjera u praksi ......................................................1Iskustveno strukturiranje ..........137 15................... Strateški kontekst ........................................

3.................3................................................................ 185 17......2Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma ............................................................................................................171 16............ 186 17... 196 20........................ 194 19...........2.................................................................................... 190 17.......................173 16.......................................1...................... 179 16............................................................................3................ 192 18.........2Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja.2Pozicioniranje ...........................................................................1Ciljevi .......... Investicijska strategija ..................................................................................1Pristup ............2....... Popis korištenih izvora............................. Sadržaj priloga .......................................182 16..................3Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj......181 16....................................................................................................................................................................................................2Strategija komercijalizacije................................... 201 21... 173 16.............. Zaklju ne napomene .........3Strategije marketing miksa.................................................3..............................1Strategija proizvoda ................................2Konkurentske strategije marketinga .................................................179 16............................... Provedbeni plan..........................176 16............................4Ukupni pregled investicijskih projekata.........................................................................................................................................1Korporativni identitet....................................................... 203 3 .................................172 16...............4Tržišna strategija....................3Strategija komunikacije .........................................................................175 Glavne koristi i vrste turisti kog doživljaja ................................................................................184 17................................16............................................................1.............................................176 Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije ............................................ 185 17....................................................................

................................... 90 Tablica 6–8: Prihod od turizma....................................................................... 91 Tablica 6–9: Turisti ki kapaciteti 2007.......... 47 Tablica 4–8: Planirane turisti ke zone.................................................. 48 Tablica 4–11: Komiža – turisti ka ponuda ............................................................................................................................. 92 4 .. 88 Tablica 6–4: Analiza konkurenata – otok Mljet .................... 39 Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci .................................................. 91 Tablica 6–10: Turisti ka no enja 2007.................................................................................. .................................................................................................... 45 Tablica 4–9: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Komiža.......... 62 Tablica 4–13: Vis – turisti ka ponuda .............................................................................................................................................................................. 73 Tablica 4–17.......... 86 Tablica 6–2: Analiza konkurenata – otok Rab.... 87 Tablica 6–3: Analiza konkurenata – otok Lošinj................................................................................................. 65 Tablica 4–15: Prirodne.......... 40 Tablica 4–3: Stanovnici – starosna struktura ..................................................................................................................... 89 Tablica 6–5: Analiza konkurenata – otok Lastovo .............................Tablice Tablica 4–1: Kretanje broja stanovnika ................................................................ Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta ............... 64 Tablica 4–14: Vis – trend dolazaka i no enja.......................................................................................................................... kulturno povijesne i ostale atrakcije............ 41 Tablica 4–5: Planirani broj stanovnika ....................................................................................................... 61 Tablica 4–12: Komiža – trend dolazaka i no enja............................................................................................................................... 43 Tablica 4–7: Temeljna namjena površina ..................................................................................................................... 90 Tablica 6–7: Prihod po stanovniku ..................................................................................... 92 Tablica 6–11: Prihod po no enju 2007............................... 1 Tablica 4–10: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Vis............................................................................................................................................ 74 Tablica 6–1: Analiza konkurenata – op i podaci..................................................................................................................................................................... ...................................................... 41 Tablica 4–6: U eš e stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova ............................................................................................ 89 Tablica 6–6: Godišnji prihod ........................................................................ 72 Tablica 4–16: Potencijalne atrakcije/inicijative. 40 Tablica 4–4: Ku anstva...................................

........................................................ 101 Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija oto ana) ............................................................................................... 127 Tablica 15–4: Klju ni projekti smještajnih kapaciteta ............................................ 110 Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala).... 54 Kartogram 4-6: Kulturna baština.................................................................................................................................. 121 Tablica 15–1: Potencijalni / planirani projekti i inicijative................................................ 37 Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta ........................................................................................................................................................................ 96 Slika 8-1: Poligon strategija ................................................ 99 Tablica 14–1: Scenariji rasta .............................................................................Tablica 6–12: Godišnji prihod po krevetu............................................................. 188 Tablica 17–2: Pregled investicija ................................................................................................................................................... 125 Slika 17-1: Opcije investicijske politike ..... 35 Kartogram 3-2: Turisti ki klaster srednje Dalmacije ....................... 111 Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti ....................... 36 Kartogram 4-1: Otok Vis ...................................................................... 54 5 .................................................................................................................. 36 Kartogram 3-3: Otok Vis u turisti kom klasteru srednje Dalmacije........................................... 149 Tablica 15–6: Klju ni projekti edukacije i upravljanja ........ 93 Tablica 8–1: Rezultati SWOT analize... 167 Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu.......................... 45 Kartogram 4-4: Namjena površina – postoje a i planirana izgradnja .................................................................... 138 Tablica 15–5: Klju ni projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija.......................................................................... 46 Kartogram 4-5: Zašti ena prirodna baština ....................................................................... 28 Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komiža..................................................................................................................................................................................................................................................................... 186 Kartogrami Kartogram 1-1: Pokazna podru ja COAST projekta ........................................................................................................................................................................Situacija ....................................................................................................... 123 Tablica 15–2: Potencijalni projekti/inicijative smještaja ............................................................................................................................ 38 Kartogram 4-3: Temeljna namjena površina.. 124 Tablica 15–3: Klju ni projekti konkurentnosti ....................................... 192 Slike Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu..

............................................................................ 148 Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obra enih projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija.............................Panoramska cesta ....................................................... 75 Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj ............................ 74 Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta.......... 165 Kartogram 15-3: Primjer projekta turisti ke infrastrukture ................................................................... 78 Kartogram 13-1: ..... 73 Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative........................ kulturno povijesne i ostale atrakcije.. Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa ..................................................... 166 6 .. 114 Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta..Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa.... 70 Kartogram 4-8: Prirodne................................

and the inadequate state development policies (subventions. cultural summer of Vis). etc. unfavourable economic conditions. There are no major investments on the island. This process has already been defined in the Master plan of tourism development for Split-Dalmatia County.Summary Development plan for eco / rural tourism of the island Vis that is presented here is a pragmatic and a conceptual frame for the efficient development and management of the development process for this type of tourism. tax relief. as well as the ecologically clean environment are the key values of this destination as well as the great base for tourism development. infrastructural and communal barriers. There are only three hotels on the island of Vis (2* and 3* category). health and wellness tourism.) have not been a part of the offer. but they are not widely known nor strongly promoted. nor the active development policy.). international theatre carnival. transport isolation. and therefore its future tourism development must be placed in the context of development of a wider region of (middle) Dalmatia tourism cluster. and other types of support to the island economy) must be noted as key disadvantages of the area. Following the standard international procedure of regional and destination planning in tourism. The island of Vis belongs to a tourism cluster of (middle) Dalmatia. Horwath HTL provided an objective frame for the development potential of this area. factory. unfavourable demographic structure. the alternative types of tourism (agrotourism. whilst 77% of the total is made by private accommodation facilities. and is mainly focused on the food and beverage facilities. thus a majority of existing facilities remain unused (e. In this context. Even though the island produces typical agricultural products (lemon. natural heritage. whilst at the same time. they need to jointly position themselves under the cluster brand. The island of Vis is a highly seasonal destination – around 90% of the total tourism traffic is realised in the period from June to September. the summary of key analysis / results is presented as follows. the situational analysis identified that the years long isolation of the island limited its tourism development. etc.000 tourism beds. apart from some domestic and foreign small scale investments in privately owned properties (holiday homes). Situational analysis for the island of Vis shows that the geographical position. palms. Additionally. and gave the concrete development suggestions that are in line with the recent experiences of similar global destinations. 7 . SME business is growing at a slow pace. landscape and cultural values. In terms of tourism. institutional barriers. Etc. which place Vis in a very unfavourable economic position. Main barriers to the development are the lack of an integral concept and development strategy. Today the whole island has around 3. where development guidelines have been set for each destination of this tourism region. There are few events organised on the island (boat race. In order for destinations / sub-regions of this cluster to play on a global tourism market. based on their own key values. Project context and situational analysis The area of the project includes two administrative entities (Town of Vis and Town Komiža). and is located in Split-Dalmatia County.). each of these destinations embarks the process of building their own tourism destination image. army facilities. activities and experiences.g. with professionally shaped products.

Identified attitudes and interests also include a strong focus on rural tourism products development. which will be based on the local family initiatives. of a similar geography and similar position. and this Plan therefore suggests a concept for its integral tourism development. fishing and mariculture as well as the recreation on the island. Rab. there are not many islands that satisfy all the criteria. so the analysis includes the following island destinations: Lošinj.It is clear that the island of Vis is at the very beginning of its tourism development. Tourism boards of Vis and Komiža. The key stakeholders are: local government (Town of Vis and Town of Komiža). and their general as well as the economic situation. where the optimal option for Vis is its own development way. hotels. the tourism development must integrate the agriculture and cultural and historical identity values. associations. a series of interviews and a workshop have been performed. rich natural historic and cultural heritage. According to their opinions. Competition analysis Competition analysis is done in order to provide a wider context for the current situation evaluation. cooperatives. and private accommodation owners. as well as for the identification of a development strategy. Competitive destinations in this case are other similar islands along the Croatian coast. Key stakeholders generally agree that tourism development must be based on the sustainable principles. that efficiently combines cultural and natural values with the agro production. in order to transform the current uncertainty and latent conflicts into an advantage. Lastovo and Mljet. the key barriers to tourism development currently are human resources and lack of financial initiatives in support. Global tourism trends analysis Global trends in relation to the development and growth of tourism demand. Considering the uniqueness of each of the Croatian islands. In relation to the analysed competitive island destinations. Vis has few future tourism development options. tourism / travel agencies. combined with the trends of the experiential structuring related to the destination development indicate that the island of Vis needs to use its key values. whilst putting the focus to the eco / rural projects development. travel. Museum of the Town of Vis. Furthermore. This includes the advantage of island’s distance from the land (feeling of exclusivity / isolation). which can only be done through a high value strategy and sustainable tourism model. local entrepreneurs. preferences and destinations. as well as larger domestic investments. Key stakeholders evaluation In order to evaluate the interests and attitudes of the key stakeholders in tourism of the island of Vis. which need to be integrated in the tourism offer of a whole destination. 8 . based on the small and medium scale businesses development as well as the large external investments. food and beverage facilities. according to the sustainable development principles. which are of a similar size (around 90 km2).

Based on all the previous analysis. weaknesses. regardless of the relatively favourable position in relation to the current processes. which is an expected result. the following key strategic advantages and barriers to a tourism development of the island of Vis have been identified: 9 .SWOT analysis and key strategic advantages and barriers to the tourism development SWOT analysis (strengths. Furthermore. because an intelligent development of a tourism destination cannot be based only on accentuating internal strengths and using the opportunities from the external environment. because in this way it uses current external processes in order to create internal development advantages. tourism development od Vis must be based on the minimalisation of its own weaknesses. considering the destination is currently at the beginning of its professional and competitive tourism development. However. the island of Vis needs to use the larger number of opportunities in the external environment to its advantage. SOCIAL AND ECONOMICAL PROFILE OF THE AREA DESTINATION PERFORMANCE DESTINATION MARKETING DESTINATION TOURISM SERVICES LOCAL COMMUNITY AND PUBLIC SERVICES STAKEHOLDERS AND PARTNERSHIPS TOURISM DEVELOPMENT KEY EXTERNAL OPPORTUNITIES AND THREATS FOR THE ISLAND OF VIS OPPORTUNITIES AND THREATS INDUSTRY TRENDS COMPETITORS LEGAL / POLITICAL ENVIRONMENT SOCIO-CULTURAL ENVIRONMENT ECONOMICAL ENVIRONMENT ENVIRONMENT TECHNOLOGY The conducted SWOT analysis indicates that the island of Vis is facing more than twice as large intensity of weaknesses than the strengths. opportunities and threats) for the purpose of this Plan was done based on the evaluation of the following elements: KEY INTERNAL STRENGTHS AND WEAKNESSES FOR THE ISLAND OF VIS STRENGTHS AND WEAKNESSES NATURAL.

In this conteyt. 1. This is the reason why destinations are evaluated in relation to other destinations which have already developed a similar growth model and development strategy. Necessity of an organic growth/development. European markets and tourism trends). Adriatic stopover 4. or its tourism vision must be based on the realistic strategic principles and key guidelines for its future growth. these islands provide a good example of the use of the local resources and integration of heritage and autochthonous production. Lack of the local capacity as an answer to globalisation processes 3. The analysed island destinations are relevant examples for the island of Vis. they are mainly based in the Mediterranean basin (because of the similar climate. they have well preserved and rich natural resources as well as the cultural heritage. three island destinations have been analysed – Sardinia. Additionally. key strategic principles for the island of Vis are. historic and Lack of clearly formed and focused tourism rural attractions of the island products Start up position / advantages Lack of tourism infrastructure Inadequate general infrastructure Benchmark analysis In a process of creating a destination development plan. The island of Vis is a tourism destination at a very beginning og its tourism development.Key strategic advantages Very attractive tourism area from perspective of global trends and interests Key strategic barriers the Problem of creating a clear tourism development vision for the times to come Attractiveness of natural. cultural. Inherited urban concentration 5. Start up position as a result of the absence of a mass tourstification (as an advantage and/or a challenge to local and national political elite) 2. considering the protection and improvement of natural and cultural attractiveness of the island. Elba and Faial (Azores). Even though these destinations are in different phases of development process. as well as negotiating platform for external investors 10 . and as such it needs to provide appropriate answers to the challenges of a globalisation. whilst they used differentiated products to create a variety of tourism activities on offer during the whole year. these destinations developed agriculture and integrated it into a rural tourism offer. it is essential to set development guidelines for the distribution of destination’s resources. Key strategic principles The rational image of the future of a tourism destination. In order to provide an insight into destinations that can relate their development logic to the planned development of the island of Vis. because they are under the influence of the Mediterranean culture.

innovatively restructures the island interior. Island ofVis – key fascinations History and culture Tradition and island’s lifestyle Untouched island idyll Passionate experience of the sea Tourism destination Vis is geographically. lemon production. as well as through the valorisation of key identity symbols such as Falkuša. and finally because of the continuous pressure of competitive destinations / regions. Thus. Tourism development of Vis is based on creation of a integrated tourism value chain. wine production. changes in tourist behaviour. Vis revitalises its two urban poles (Vis and Komiža). in order to create a successful development.Vision and positioning Vision and market positioning in current global tourism market are complex creations. the tourism vision for the island of Vis is as follows: Island of Vis uses tourism to revitalise its area and generate the economic growth. which builds its authenticity and exclusivity on the sustainable development principles. Therefore. which must be agreed on and deliverd to the tourism market by integrated tourism policy. Vision is created for both today’s and tomorrow’s markets. etc. and designs its coastal areas. To identify its market positioning starting point. The island of Vis is the hideaway island. naturally and culturally positioned in an environment that with its key characteristics makes a tourism cluster of Middle Dalmatia (Split-Dalmatia County). olive growing. island of Vis must first rely on its key tourism fascinations. Market positioning on the other hand highlights the physical as well as the emotional aspects of a destination that need to be integrated in the area and agreed upon by the local community. Modra Špilja. and it forms a unique emotional relationship with future markets. Strategic positioning of destinations within the Split-Dalmatia County is defined in the Tourism master plan of Split11 . which is done by restructuring its space and innovative high value tourism offer that highlights the identity as well as natural and socio-cultural characteristics of the island. the tourism positioning of Vis must be viewed and shaped in the context of of the whole tourism cluster of Middle Dalmatia positioning. which is embedded into historic attractiveness of the island and its tradition through fishing. based on the ever changing tourism market conditions. which are the base for future creation of the unique selling points.

Viško polje – revitalises agriculture and offers experiences of tradition and nature 12 . Considering all of the above. the proposed positioning statement for the island of Vis is as follows.Dalmatia County. activities and events in Vis and Komiža Exciting experience of the sea and fishing tradition Traditional island lifestyle Island history and culture Activities in the idyllic island ambiance Experiential structuring and tourism products In addition to the basic support to product development. and later on will be shaped in a form of professional and competitive tourism products. Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 1. The term ‘hideaway’ is used in its widest sense and represents a sanctuary as well as the place of the spiritual and cultural revitalisation. where all the experience in the future tourism offer are placed in the space itself. which presupposes the complete high value tourism change development. where the island of Vis is positioned as ‘the hideaway island’. Vis is a hideaway island which offers following key experiences: Relaxation in a hidden beauty of sea and bays Meeting point. Urban centres (Vis and Komiža) – start the process of urban revitalisation and rehabilitation and take on the role of two island hubs 2. the above proposed positioning statement serves as a framework for the experiential structuring of the island Vis (and Biševo).

Holiday and relaxation by the sea Nautical tourism Rural tourism Special interests Evaluation of the accommodation capacities growth volume Tourism development. the proposed tourism products for Vis and Biševo are: 1. 2. they need to be in line with contemporary tourism trends as well as they have to be appropriately supported by human potentials. and other caves) In this context. They are also based on the tourism traffic. 4. Island Biševo – equipment programme to create the sanctuary for nature lovers and a visit point of protected natural heritage (Modra špilja. and are based on accommodation capacities as planned in Land use plans. 3. apart from defining the vision and tourism products presupposes a qualification. Coastal ring – rehabilitation and development programme of beaches for the experience of exclusivity and tranquillity 5. Projections of growth scenarios are shown in the following table. or a projection of a quantity of future accommodation capacities. in accordance with area’s potentials and limits. This also means that capacities need to provide a positive business results. Reference years are 2007 (starting year) and 2020 (final year). 13 .3. tourism income and tourism volume in relation to the resources. Vis plateau – urban / value revitalisation and rehabilitation of villages on the plateau offering eco / rural experiences of islands lifestyle 4.

3 and 4 assume the development of new hotels and tourism resorts.0% 45.2007 population area in km2 accomodation capacity (beds) accomodation capacity (hotels) arrivals overnights arrivals (hotels and resorts) overnights (hotels and resorts) occupancy of the total acc. Competitiveness and investments In the context of this plan.637 3.078 619 28.460 141.000 30.792 784. improvements in transport networks.1% 62 39 195 123 427.539 2. overnights .CAGR beds per km arrivals per inhabitant overnights per inhabitant hotel ovrnights per inhabitant toursim rev.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 3.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 90 8.0% 50.600 1.868 16.637 90 4. REALIZED 50% OF 2020.975 60.280. WITHOUT CHANGE 3.825 448.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Development scenarios 2.637 90 3.800.0% 38. REALIZED 25% 2020.174 280.513. as well as the significant population increase.942.0% 44. in HRK toursim rev.0% 50.671 25.963 14.0% 89 64 321 216 829.724 75. rural holiday houses. rural bed and breakfast.607 74.1% 33.040.300 233.000 130.804 192.639 471. per overnight (direct) doubled number of inhabitants arrivals per inhabitant overnights per inhabitant hot. and rural resorts.833 365.309 1. workshop results. site inspection as well as our expert opinion. rural family hotels. in € (direct) toursim rev.950 35.637 90 3.836 60.9% 34 15 77 28 99.5% 34 8 53 21 24.0% 33.729 3.244 33.043. occupancy of hotel acc.0% 27.945 101.521 707.028.701 17.750 40.361 14. the key projects that will build a competitive position of this destination on a tourism market are: 14 .168.0% 50.000 116.078 619 56.539 78.707. Implementation of these plans depends on infrastructural improvements.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 90 5.5% 48 22 130 100 234. as well as other types of high value accommodation in rural / eco tourism – for example – agrotourism. and based on the stakeholders interviews. REALIZED 100% OF OF LAND USE PLAN LAND USE PLAN LAND USE PLAN 3.060 18 2020.146. ovrnights per inhabitant 2 2020.000 4.502.637 3.

a summary of integrated marketing activities for the island of Vis is presented below: 15 . which is an official document of the County from 2006. Thus. which will be an official document of the Croatian National Tourism Board. Taking into account the results from both documents. trekking and cycling paths concept School of Vis cuisine Watersports centre Ethno village Dragodid Interpretation centre 'Military history of Vis' Island tours Marketing plan Strategic approach to marketing of the island of Vis is related to two existing documents that have dealt with this area – Tourism master plan of Split-Dalmatia County. the recommendations must be taken as a starting platform for a detailed marketing activities elaboration in this Plan. and the Strategic marketing plan of Croatian tourism 20082012.COMPETITIVENESS ACCOMMODATION TOURISM INFRASTRUCTURE AND ATTRACTIONS EDUCATION AND MANAGEMENT Gastronomy specialisation Complementary offer Agrotourism Rural holiday house Olive oil and wine tasting Viewpoints system Education in tourism TourFuture (education of local community about tourism) Destination management organisation Organisation for rural tourism development and management Tourism information system Integrated tourism signalisation system Small bay beaches development programme Waterfront revitalisation Eco labels Private accommodation quality development Standardisation and quality systems in rural tourism Urban conversion (Vis and Komiža) Rural 'bed & breakfast' Rural family hotel Panoramic road Fishing museum 'Komiža' Rural resort Interpretation centre 'Vis – hideaway island’ Healthy food programme for a tourism market Walking.

Considering that Split-Dalmatia County defined the Tourism master plan for the integral area of the County. and the process of shifting responsibilities for development and investments from the central to the local/regional level. the following step is the destination planning within the tourism cluster of the County. notifications Web site Souvenirs and autochthonous products Advertising Press (newspapers. is at its core focused on rural and eco tourism projects. in order to initiate the interest of domestic and foreign investors. Significant eco / rural tourism product for the island of Vis requires significant investments into the infrastructure. This indicates the need for a Tourism master plan definition for this area. In addition to this a touristification of the two urban centres (Komiža and Vis) is necessary. leaflets Tourism map Itinerary maps based on products Tour guide Press trips Familiarisation trips Newsletters Press conferences News. 16 . Not only does the tourism master plan provide investors with a clear picture of an area and its development projects. as well as few coastal projects designated in the Land use plans. Considering transitional processes in Croatia. as well as the initiation of entrepreneurship’s activities by a bottom up principle. which can create additional synergies for eco/rural initiatives. this Plan is viewed as a pre-phase or a pre-plan for a serious master plan of the island. but it also indicates a level of dedication to the process of development and investments of its initiator (the County). magazines) Internet advertising Organisation of sminars and workshops Investments and concluding remarks Development plan for eco / rural tourism of the island of Vis. this County still does not have necessary instruments for tourism investment support in its own hands. In this context. located in the Split-Dalmatia County. which represents the essential framework for the entrepreneurship in tourism.Integrated marketing communication system for Vis Brand creation Logo Brand name Term Protected Colours Promotional tools and materials Brochures General brochures Product brochures Rural accommodation brochures Specific attraction brochures Communication activities Sales improvement Fairs Special promotional activities Direct marketing Monitoring Quality standards of brochures and other promotional materials Contents quality of web page in relation to correct and up-to-date information Quality of fairs Public relations Promotional materials Posters.

temeljem svojih klju nih vrijednosti. a svaka od njih tako er gradi svoj imidž turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima. Otok Vis se nalazi u turisti kom klasteru (srednja) Dalmacija. vojni objekti). porezne olakšice i druge beneficije prema oto kom gospodarstvu i stanovništvu). te dao konkretne razvojne prijedloge koji prate recentna iskustva sli nih destinacija u svijetu. prirodna bogatstva obalnog prostora. koliko je to bilo mogu e. Horwath HTL je. kulturni ili zdravstveni turizam nisu do sad bili u ponudi. u okviru situacijske analize identificirano je da je dugogodišnja zatvorenost otoka prema posjetiteljima ograni avala razvoj turizma. pa tako svaka destinacija ve ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira. i prema tome svoj budu i turisti ki razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turisti kog podru ja (srednje) Dalmacije. prometna izoliranost. Kontekst projekta i situacijska analiza Podru je obuhvata projekta uklju uje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža). Vode i se standardnom internacionalnom procedurom regionalnog i destinacijskog planiranja u turizmu.000 turisti kih kreveta. te na kraju i neadekvatnu državnu politiku razvoja (subvencije. a nalazi se na podru ju Splitsko-dalmatinske Županije.približno 90% ukupnog turisti kog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna. Što se turizma ti e. objektivizirao razvojni potencijal ovog podru ja. osim nekoliko stranih i doma ih investicija u privatne ku e za odmor tako da je ve i dio postoje ih objekata neiskorišteno (npr. krajobrazne i kulturološke vrijednosti te ekološki prakti ki nezaga en okoliš klju ne vrijednosti ovog prostora i izvrsna osnova za razvoj turizma. Na otoku se organiziraju doga aji kao što su regata. Ovdje svakako treba navesti i infrastrukturne i komunalne nedostatke. zatim nepovoljno stanje gospodarstva. ali je uglavnom fokusirano na razvoj ugostiteljske ponude. institucionalno-sistemska ograni enja. Situacijska analiza otoka Visa pokazuje da su geoprometni položaj. na cijelom otoku ima ukupno oko 3. U tom kontekstu se ovdje izlaže sažetak klju nih nalaza / prijedloga ovog Plana. 17 . bilje i sl. Da bi destinacije / subregije unutar ovog turisti kog podru ja (klastera) mogle igrati na globalnom tržištu. nužno je da se zajedni ki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turisti kog podru ja (klastera). sadržajima i iskustvima. Iako otok ima zna ajnih prednosti u poljoprivredi (limun. Na otoku nema ozbiljnijih investicija.) alternativni oblici turizma kao što je agroturizam. Danas je turizam vrlo slabo razvijen – na primjer. ali i konceptualan okvir za efikasan razvoj i upravljanje procesom razvoja ove vrste turizma. Otok Vis je izrazito sezonalna destinacija . koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju.Sažetak Ovdje izloženi Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis predstavlja pragmati an. Ovaj proces je ve definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. a dominiraju privatni smještajni kapaciteti sa preko 77% ukupnog smještajnih kapaciteta otoka. ali nisu izrazito poznati niti jasno promovirana na tržištu. odnosno aktivne razvojne politike. internacionalni karneval kazališnih amatera i kulturno ljeto Visa. Malo i srednje poduzetništvo se polako razvija na Visu. Osnovni ograni avaju i imbenici razvoja su nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja. zatim nepovoljna demografska osnovica. tvornica ribe. rasadnik palmi. Na otoku posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*).

Prema mišljenju klju nih subjekata. U odnosu na analizirane konkurente. otok Vis ima nekoliko razvojnih opcija u pogledu budu eg turisti kog razvoja. sa sli nom geografijom i sli nim prometnim položajem. Hoteli. s time da je optimalna ona gdje otok Vis traži svoj put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba okre e u vlastitu prednost ali samo u slu aju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan na in spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s oto kom agroproizvodnjom. smatraju. ponašanje i preferencije turista. bogatstva prirodnih i kulturoloških vrijednosti. ugostiteljski objekti. putovanja. ali uz razvoj malog i srednjeg poduzetništva. ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zale u otoka. udruge i zadruge te iznajmljiva i privatnog smještaja. Analiza konkurenata Analiza konkurencije izvodi se kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale mogu e razvojne strategije. a koji su sli ne veli ine (oko 90 km2). U turisti ki razvoj. turisti ke / putni ke agencije. bogatstva povijesnog naslje a. To su lokalne vlasti (Gradovi Vis i Komiža). Rab. koji e se bazirati na lokalnim obiteljskim inicijativama. Budu i da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije. Analiza globalnih trendova u turizmu Globalni trendovi u odnosu na razvoj i rast turisti ke potražnje. lokalni obrtnici. Klju ni subjekti uglavnom se slažu u mišljenju da razvoj turizma treba temeljiti na principima održivosti. pa su stoga ovdje analizirani otoci Lošinj. svakako treba integrirati poljoprivrednu proizvodnju i kulturnopovijesne identitetske vrijednosti. To svakako uklju uje prednosti udaljenosti od kopna (osje aj ekskluziviteta / izoliranosti). Identificirani stavovi i interesi tako er uklju uju snažno usmjerenje na razvoj proizvoda ruralnog turizma. Evaluacija klju nih interesnih subjekata U svrhu evaluacije interesa i stavova klju nih interesnih subjekata u turizmu na otoku Visu provedena je radionica i niz intervjua sa klju nim subjektima. Pod konkurencijom se u ovom slu aju podrazumijevaju drugi sli ni otoci na hrvatskom Jadranu te njihova op a i gospodarska situacija. te destinacije suo eni sa trendovima iskustvenog strukturiranja vrijednosti koje su povezane sa razvojem destinacija upu uju da destinacija otoka Visa treba koristiti svoje klju ne vrijednosti. 18 . Lastovo i Mljet. te ih je stoga potrebno integrirati u turisti ku ponudu cjelokupne destinacije. ljudski resursi i nedostatak financijskih poticaja za razvoj turizma glavni su ograni avaju i faktori turisti kog uzleta otoka Visa. te ve ih eksternih investicija. sljede i pritom principe održivog razvoja. ali i ve im doma im investicijama. a naglasak se stavlja na razvoj eko / ruralnih projekata kao glavni fokus Plana.Jasno je dakle da je otok Vis na samom po etku svog turisti kog razvoja i u tom smislu se ovim planom predlaže koncept njegovog cjelokupnog turisti kog razvoja. Turisti ke zajednice Vis i Komiža. Muzej grada Visa.

SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI I PRIJETNJE TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Izvedena SWOT analiza upu uje na sljede e da je destinacija otoka Visa suo ena sa više od dva puta ve im intenzitetom slabosti od intenziteta snaga. mogu nosti i prijetnji (strengths. jer na taj na in trenutne procesi u svom okruženju koristi za stvaranje vlastite prednosti u razvoju. otok Vis mora iskoristiti prednost ve eg broja mogu nosti u okruženju u odnosu na prijetnje. razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti. jer se inteligentan razvoj turisti ke destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja. definirane su sljede e klju ne strateške prednosti i barijere turisti kom razvoju destinacije otoka Visa. Nadalje. slabosti. obzirom da se destinacija Vis nalazi na po etku izgradnje profesionalne i konkurentne turisti ke industrije. opportunities and threats – SWOT) za potrebe ovog Plana izvedena je temeljem evaluacije sljede ih elemenata: KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE I SLABOSTI PRIRODNI. 19 . Me utim. weaknesses.SWOT analiza i klju ne strateške prednosti i barijere turisti kog razvoja Analiza snaga. koje definiraju pristup i smjernice njenog budu eg razvoja u turizmu. Temeljem svih prethodnih analiza. što je i o ekivan rezultat. bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju.

U tom smislu. a s obzirom na o uvanje i unapre enje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka. Stoga se ciljana destinacija promatra u odnosu na destinacije koje su ve razvile sli an model rasta i strategiju razvoja. Faial (Azorsko oto je). strateška uporišta otoka Visa su: 6. analizirane su tri destinacije – Sardinija. to jest njena turisti ka vizija mora biti izvedena iz realnih strateških uporišta. imaju o uvane i bogate prirodne resurse. te kao pregovara ka platforma sa vanjskim igra ima / investitorima 20 . uglavnom su smještene u Sredozemlju (zbog sli ne klime. Povijesno naslje ena urbana koncentracija 10.Klju ne strateške prednosti Klju ne strateške barijere Izrazito atraktivan turisti ki prostor sa stajališta Problem stvaranje jasne vizije turisti kog globalnih trendova i interesa razvoja za nadolaze e razdoblje Atraktivnost prirodnih. Po etna pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i/ili izazov lokalnim politi kim elitama i Hrvatskoj u cjelini 7. kulturno-povijesnih u Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih ruralnih atrakcija otoka turisti kih proizvoda Pozicija / prilike po etnika Nedostatak turisti ke infrastrukture Neadekvatna op a infrastruktura Analiza oglednih primjera u praksi Pri izradi razvojnog plana odre ene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. Elba. Otok Vis je turisti ka destinacija na samom po etku svog turisti kog razvoja i stoga mora dati odgovaraju e odgovore na izazove globalizacije. te je integrirale u ruralnu turisti ku ponudu. Uz to razvile su agruikulturu. trendova turista). odnosno objektivizacije klju nih odrednica na kojima destinacija gradi svoju budu nost. europskog tržišta. te kulturnu baštinu. Nužnost organskog rasta. Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese 8. Strateška uporišta Racionalna slika budu nosti jedne turisti ke destinacije. Jadranski stopover 9. a diferenciranim proizvodima kreirale su rannovrsnu ponudu tijekom cijele godine. ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih obi aja i autohtone proizvodnje. Iako u razli itim fazama razvojnoga puta. Ove su destinacije relevantne za usporedbu i primjer razvoju otoka Visa jer su to oto ke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obi aja. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa.

te upotrebu klju nih simbola ovih vrijednosti kao što su npr. tako i za budu e tržište. itd. prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojim klju nim zna ajkama i karakteristikama ini turisti ki klaster Srednje Dalmacije (Splitskodalmatinska županija). Modra Špilja. maslinarstvo. Prema tome. ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihva eni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan. uzgoj limuna. odnosno prihva en od strane turisti kog tržišta.Vizija i pozicioniranje Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turisti kom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije. Vis je otok skrovište. Otok Vis – klju ne fascinacije Povijest i kultura Tradicija i život otoka Idila netaknutog otoka Vatreni doživljaj mora Destinacija Vis nalazi se u geografskom. na promjene u uzorcima ponašanja gostiju. 21 . vinarstvo. ime naglašava identitet te prirodne i socio-kulturne zna ajke otoka. vizija razvoja otoka Visa je: Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast. koji svoju autenti nost i ekskluzivnost gradi na održivim principima razvoja. te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu. Vizija se kreira kako za današnje tržište. Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komiža). a to ini restrukturiranjem prostora i inovativnom turisti kom ponudom visoke vrijednosti. s druge strane naglašava koji fizi ki. Turisti ki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo. te je stoga turisti ko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turisti kog klastera Srednje Dalmacije. Kako bi identificirala po etnu to ku tržišnog pozicioniranja. inovativno restrukturira unutrašnjost otoka. s obzirom na promjenljive uvjete na turisti kom tržištu. Falkuša. Tržišno pozicioniranje. te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. destinacija otoka Visa se najprije mora osloniti na klju ne turisti ke fascinacije otoka. koje se promatraju kao okvir za izgradnju dugoro nih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedni ka turisti ka politika destinacije mora prihvatiti i isporu iti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru. te oprema svoj obalni prostor. i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budu im tržištem.

Kontekst 'skrovišta' uzet je u najširem smislu. gdje se u okvir prostora 'preta u' iskustva koja e Vis pružati svojim gostima.Strateško pozicioniranje destinacija unutar podru ja Splitsko-dalmatinske županije. Uzimaju i sve navedeno u obzir. to jest centra organiziranja cjelokupnog turisti kog iskustva otoka i morskog areala ove destinacije 7. Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu 22 . prijedlog turisti kog pozicioniranja je kako slijedi: Vis je otok skrovište koji nudi sljede a klju na iskustva: Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala Mjesto susreta. i unutar njega. a predstavlja svojevrsno uto ište i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turisti kog lanca visoke vrijednosti. a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima. aktivnosti i doga anja u Visu i Komiži Uzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicije Tradicionalnog oto kog života Povijesti i kulture otoka Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda. destinacija Vis se pozicionira kao 'Otok skrovište'. gore navedeni prijedlog pozicioniranja tako er služi kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa. definirano je Glavnim planom razvoja turizma SDŽ. Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 6. Urbani centri (Vis i Komiža) – kre u u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva oto ka 'hub-a'.

(polazna godina) i 2020. (ciljna godina). a s obzirom na njihov razvojni potencijal. u skladu sa suvremenim turisti kim trendovima. mora ostvarivati pozitivan poslovni rezultat. za Vis i Biševo temelji se na: Odmoru i opuštanju uz more Nauti kom turizmu Ruralnom turizmu Specijalnim interesima Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta Razvoj turizma. Otok Biševo – programom opremanja. Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo života na otoku 9. koja mora biti u skladu sa mogu nostima i ograni enjima prostora. Scenariji procjene rasta koji se prikazuju u sljede oj tabeli. te mora imati dostatnu podršku ljudskog potencijala. prijedlog turisti kih proizvoda. i turisti kom volumenu u odnosu na resurse. Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljaj ekskluzivnosti i mira 10. 23 .8. Referentne godine su 2007. odnosno koli inu budu ih smještajnih kapaciteta. temelje se na smještajnim kapacitetima predvi enim u prostornim planovima. te turisti kom prometu. zaradi od turizma. osim postavljanja vizije i izbora turisti kih proizvoda podrazumijeva i kvalifikaciju. ovaj prostor je uto ište za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zašti enih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje) U tom kontekstu.

028.3 i 4 pretpostavljaju razvoj novih hotela i turisti kih naselja.637 90 3.868 16.724 75.040. Realizacija ovih planova ovisi o rješavanju infrastrukturnih problema na kvalitetan na in. REALIZIRANO 50% PP-A 3.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 SCENARIJ 3 2020.792 784.078 619 28.502. klju ni projekti koji e graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turisti kom tržištu i koji su detaljno elaborirani u ovom planu su: 24 . ruralnih obiteljskih hotela i bed&breakfasta.963 14. te razvoj drugih vrsta smještaja visoke kvalitete u ruralnom/eko turizmu. rezultata sa radionice.5% SCENARIJ 1 2020.729 3. naselja) zauzetost ukupnog smještaja zauzetost hotelskog smještaja no enja .000 130.000 30.043.2007 stanovništvo površina u km2 smještajni kapaciteti (kreveti) smještajni kapaciteti (hoteli) dolasci no enja dolasci (hoteli i tur.0% 50. kao na primjer agrotirzama.707.637 90 5.539 78. prihod u € (direktni) tur.174 280.460 141.060 18 3. no enja po stanovniku 34 8 53 21 24. REALIZIRANO 25% PP-A 3.000 4.280. BEZ PROMJENE 3.825 448. te znatnijem pove anju broja stanovnika na otoku.0% 3.513.836 60.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 SCENARIJ 2 2020.078 619 56. te ruralnih resorta. poboljšanju prometne povezanosti i dostupnosti otoka.539 2.950 35.244 33.942.800.804 192.8% 48 22 130 100 234.0% 45. no enja po stanovniku tur.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 SCENARIJ 4 2020.2% 89 64 321 216 829.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Scenariji razvoja 2.0% 50.000 116.639 471. ruralnih ku a za odmor.168. prihod u HRK tur.300 233. naselja) no enja (hoteli i tur.607 74.975 60.600 1.945 101.637 90 8.0% 11.361 14. prihod po no enju (direktni) udvostru enje broja stanovnika dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.637 90 4.833 365.309 1. REALIZIRANO 100% PP-A 3.CAGR kreveta po etvornom kilometru dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.0% 16. obilaska terena.0% 7.5% 62 39 195 123 427.2% 34 15 77 28 99.701 17.671 25.750 40. a temeljem razgovora sa klju nim subjektima.521 707.1% 33.637 90 3.146. Konkurentnost i investicije U kontekstu ovog Plana.0% 50. te našeg ekspertnog mišljenja.

koji e uskoro biti prihva en kao službeni dokument Hrvatske turisti ke zajednice za navedeni period. planinarskih i biciklisti kih staza Škola viške kuhinje Centar za sportove na vodi Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Urbana konverzija (Vis i Komiža) Etno selo Dragodid Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Ture otoka Marketing plan Pristup strateškom promišljanju marketinga za podru je otoka Visa proizlazi iz dva ve postoje a dokumenta koji su obuhvatili predmetno podru je .Glavni plan turizma Splitskodalmatinske županije. godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012. 25 . službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006.PROJEKT KONKURENTNOSTI PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA PROJEKTI TURISTI KE INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Program opremanja malih plaža u uvalama Revitalizacija šetnice / rive uz more Eko oznake kvalitete Agroturizam Ruralna ku a za odmor Kušaonica vina maslinovog ulja Sustav vidikovaca i Projekt edukacije u turizmu TourFuture (edukacija lokalnog stanovništva u turizmu) Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Ruralni 'bed & breakfast' Ruralni obiteljski hotel Panoramska cesta Ribarski muzej 'Komiža' Ruralni resort Interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište' Program zdrave hrane za turisti ko tržište Koncept pješa kih.

U tom kontekstu se za podru je obuhvata ovog projekta name e potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interes doma ih i stranih investitora. letci Turisti ka karta Karte itinerara s obzirom na proizvode Turisti ki vodi Novinarska putovanja Agencijska putovanja Newsletter Tiskovne konferencije Obavijesti. U tom smislu. potrebna su zna ajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko zna ajnijih obalnih projekata na lokacijama nazna enim prostornim planom te napose zna ajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora. Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podru ja destinacije otoka Visa. 26 . asopisi) Internet oglašavanje Internet stranica Suveniri i autohtoni proizvodi Organizacija seminara i radionica Investicije i zaklju ni prijedlozi Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa. ali i kao inicijacija poduzetni kih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative. Osim što turisti ki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podru ja i projekata za razvoj. sljede i korak je planiranje destinacija unutar turisti kog klastera koje obuhva a prostor Županije.Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno podru je Županije. U tom je kontekstu ovaj Plan promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka. koji je smješten u Splitsko-dalmatinskoj Županiji. ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turisti koj djelatnosti u svojim rukama. on tako er pokazuje razinu posve enosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (Županija). odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu. novosti Oglašavanje Tisak (novine. u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata. Uzimaju i u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj. sažeti prikaz sustava integriranih marketinških aktivnosti za otok Vis je kako slijedi: Sustav integrirane marketinške komunikacije Vis Stvaranje tržišne marke Logo Ime marke Termin Zaštitne boje Promotivni oblici i materijali Brošure Op e brošure Brošure proizvoda Brošure seoskih doma instava Broušure specifi nih atrakcija Aktivnosti vezane uz komunikaciju Unaprje enje prodaje Sudjelovanje na sajmovima Posebne promocijske akcije Direktni marketing Pra enje provedenih aktivnosti Standard kvalitete tiska brošura i ostalih promotivnih materijala Kvaliteta sadržaja Internet stranice s obzirom na ažurnost i to nost Kvaliteta nastupa na sajmovima Odnosi s javnoš u Promotivni materijali Plakati. to jest Komiže i Visa. preporuke dane u oba dokumenta moraju se uzeti kao po etna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu. a prvenstveno vode i ra una o otoku Visu.

resursi – prije svega sam prostor sa svojom iznimnom biološkom i krajobraznom raznolikoš u i na njoj temeljenoj atraktivnosti – troše neracionalno i neodrživo. identificiraju i poti u razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na na in da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje. To e se initi tako da se: identificira a potom i ponudi rješenja kojima se može ograni iti i dokinuti postoje i obrazac interesa. kroz poticanje razvojnih inicijativa koje u kona nici omogu avaju gospodarski prosperitet i kvalitetu života. Prema tome.Otok Pag (JI dio Zadarske županije) i obalno podru je Novigrada/Karina. ribarstva. ribarstvu i marikulturi – i izravno i posredno kroz utjecaj na bankarski sektor. Osnovna strategija projekta je prepoznati i ukloniti prepreke koje trenutno prije e preobrazbu gospodarskih sektora u smjeru održivosti. što je vidljivo na sljede oj mapi. globalno zna ajne vrijednosti podru ja Dalmacije. poljoprivredi. cilj je da se na podru ju etiri dalmatinske županije sustavno i kontinuirano utje e na aktivnosti i prakse gospodarstva u turizmu. odnosno otoka Visa sa Biševom dio je šireg COAST projekta. Lot 3 – šire podru je uš a rijeke Krke. iji je sveobuhvatni generalni cilj održivost razvoja hrvatske obale sa zaštitom biološke i krajobrazne raznolikost utkane u razvojni put. Uvod Plan razvoja eko / ruralnog turizma za podru je LOT 2. pokreta kih sila i okolnosti koji razvoj gura u smjeru gdje se. u sektorima turizma. a da se istovremeno narušava društvena kohezija te prije i i raznolikost a time i vitalnost samog razvoja.na etiri odabrana demo podru ja: Lot 1 – Pelješac sa posebnim naglaskom na Ston i Dubrova ko primorje. odnosno dostupnost investicijskog kapitala – a kako bi ih se potaklo da u svoje prakse uklju e održivo korištenje dobara i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti kao temeljne. 27 . Osnovni o ekivani rezultati COAST projekta su: Demonstracija društveno-gospodarskog razvitka koji uva i održivo koristi biološku i krakjobraznu raznolikost / vrijednost / atraktivnost. marikultura i poljoprivrede . radi ostvarivanja zna ajne kratkoro ne dobiti. Lot 2 .1. i Lot 4 . uva i održivo koristi kao jednu od osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije.Otoci Vis i Biševo.

28 . uvažava. Poboljšanje uskla enosti i provedbe propisa i praksi klju nih sektora na podru ju etiri županije u odnosu na održivo korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti. podržava. Na nacionalnoj razini uspostavljeno ozra je koje prepoznaje. na podru ju etiri županije. institucionalizira i širi održivi razvoj uz razumno korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti.Kartogram 1-1: Pokazna podru ja COAST projekta Poboljšanje uvjeta za 'zelene investicije' (investicije koje uvaju i održivo koriste postoje u biološku i krajobraznu raznolikost kao svoju glavnu resursnu osnovu).

resursi neracionalno i neodrživo troše. praksi i okolnosti koji razvoj usmjerava u smjeru. Ugovorom sklopljenim u svibnju 2008. godine. te ponuda rješenja kojima se može ograni iti i dokinuti postoje i obrazac interesa.1 Zadaci i procedure Zadaci Temeljem javnog natje aja koji je proveden u velja i / ožujku 2008.2. gdje se zbog ostvarivanja zna ajne kratkoro ne dobiti. 2. a da se pri tome negativno utje e i na društvenu koheziju. da se istraži i izvijesti o potencijalima i ograni enjima te prakti nim idejama projekta kao i mjerama podrške za održivi razvoj turizma. uva i održivo koristi kao jednu od svojih osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije. Program Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatska (UNDP Hrvatska) je odabrao ponudu Horwath HTL (Horwath Consulting Zagreb) te tvrtki povjerila izradu projekta Plan razvoja eko / ruralnog turizma za demo podru ja projekta LOT 1 (Op ine Dubrova ko primorje i Ston) i LOT 2 (Otoci Vis i Biševo). odnosno otoci Vis i Biševo: 29 . te na raznolikost a time i vitalnost gospodarskog razvoja identificiranje i poticanje razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na na in da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje. specificirana je lista projektnih zadataka. godine. Klju ni ciljevi samog 'Plana razvoja eko i ruralnog turizma u demo podru jima destinacije Ston i Dubrova ko primorje i destinacije otoka Visa (Lot 1 i Lot 2)' su: da se istraži i izvijesti o trenutnom stanju i trendovima turisti kog razvoja. iji se prijedlozi / rezultati predstavljaju ovim izvještajem. Osnovni ciljevi COAST projekta su: identificiranje. a u ovom Izvještaju obra uje se podru je LOT 2. Projektni zadaci i njihovi segmenti prikazani su u sljede oj šemi.

(voda.Hrana i pi e . veli ina.Proizvodi i tržišni segmenti .) . itd. plin. kvaliteta.Identifikacija izvora financiranja KONA NI PRIJEDLOZI . lokalni proizvodi. itd.Marketinško pozicioniranje . sezonalnost. infrastruktura . itd. ostale sportske i rekreacijske aktivnosti .kapacitet.Razvoj proizvoda KLJU NI PROJEKTI KONKURENTNOSTI .Benchmarking okvir . el. . standardi za poduzetnike.ukupni kapacitet.Turisti ki promet .Lokalne tur.geografska situacija. krajolik. atrakcije.SITUACIJKA ANALIZA I IDETIFIKACIJA MOGU NOSTI ZA RAZVOJ ANALIZA POTRAŽNJE ANALIZA PONUDE .šetnice. dinamika investiranja i alokacija investicija . PORO. . sadržaji.Vizija i pozicioniranje . socio-demografska struktura.Prijedlozi za formiranje partnerstva 30 . položaj lokacija.Smještaj . klju ni prijedlozi za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom. transport.dolasci.aktivnosti.). struktura.Tur. . o ekivanja.Analiza destinacija (proizvodi. itd.Strateški kontekst . komunikacijski instrumenti.ponuda.Socio-ekonomiski faktori .Model investicija i financiranja . flora i fauna . energija. itd. cijene. . budžet.povijest. kvaliteta. strategije.Turisti ki marketing . master planova. lokalna distribucija. klju ni faktori uspjeha. ANALIZA KLJU NIH SUBJEKATA . .Infrastruktura i usluge . voda. .Lokalno stanovništvo . no enja.ekonomska struktura. aktivnosti. lokalnih planova. itd. vrste smještaja. tradicija. spomenici i mjesta od interesa. biciklisti ke staze. ture. jahanje. geološka situacija. strategija.Kpacitet. itd. . zdravstvene.Elementi diferenciranja . politi ka i administrativna struktura .op a evaluacija investicija. INVESTICIJSKA STRATEGIJA .Kroz sastanke i intervjue ANALIZA KONKURENCIJE TRENDOVI SWOT ANALIZA KLJU NE STRATEŠKE SNAGE I BARIJERE BUDU EG ODRŽIVOG RAZVOJA U TURIZMU LOKALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG TURIZMA BENCHMARK ANALIZA .Klju ni strateški marketinški prijedlozi KLJU NI PROJEKTI ODRŽIVOG RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA . klima.Obuka u turizmu . doga aji.analiza: prostornih planova.Selekcija i specifikacija klju nih projekata izgradnje konkurentnosti MARKETING STRATEGIJA . itd.Kulturni faktori. tur.Prostorne mogu nosti i ograni enja . itd. usluge (komercijalne. zajednice .Suradnja lokalnih turisti kih ponu a a .svijest.Prirodni faktori. zabava. kontribucija razvoju. poslovni modeli. itd.Identifikacija konkurentskih nedostataka .) STRATEŠKI KONCEPT RURALNOG / EKO / ZELENOG RAZVOJA . itd. . kanali distribucije. itd. ROP.

2 Procedure U svrhu dobivanja pouzdanih rezultata. kao i provjeru primjerenosti predloženih rješenja. za potrebe ovog projekta izvedena su i dodatna istraživanja pomo u intervjua i radionica sa klju nim interesnim subjektima. program istraživanja uklju uje: 31 . za potrebe ovog projekta proveden su standardne metodološke i radne procedure karakteristi ne u me unarodnoj praksi planiranja i razvoja turisti kih destinacija. vezano na prethodno navedene zadatke. Osim sekundarnih i terenskih istraživanja. Prema tome. prijedloga i rješenja. Osim toga. radni tim Horwath Consultinga održao je nekoliko internih radionica u svrhu iznalaženja optimalnih rješenja za postavljene zadatke ovog projekta. s ciljem dodatne argumentacije za razli ita problemska podru ja.2.

itd. predstavnicima javnih službi. a vezano na utjecaj turisti kih aktivnosti i razvoja na okoliš predmetnih podru ja SVRHA 1.SEGMENT PROJEKTA AKTIVNOST a) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Op ine Vis i Komiža. predstavnicima zašti enih podru ja. d) Terensko istraživanje atrakcija i recentnih projekata u ruralnom turizmu otoka Visa. prostorno-planerskih. ponudu hrane i pi a. karakteristika podru ja obuhvata. sezonalnost destinacije. ANALIZA KLJU NIH SUBJEKATA Komunikacija klju nih pitanja tur. kulturnih. analiza. Institut za turizam itd. c) Prikupljanje. te razgovori sa klju nim subjektima u turizmu predmetnih podru ja f) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka. Hrvatska gospodarska komora. Hrvatska gospodarska komora. b) Analiza prostorno-planerskih dokumenata na županijskoj i lokalnoj razini .) i) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja. itd. direktorima lokalnih tur. prostornog planiranja i izgradnje. ANALIZA PONUDE Evaluacija geografskih. Ocjena utjecaja tur. 32 . Hrvatska gospodarska komora. aktivnosti na okoliš 2. postoje e aktivnosti turisti kog marketinga. postoje e poticajne programe vezane na tur.). predstavnicima lokalne zajednice. Hrvatski zavod za statistiku. Ministarstvo okoliša. razvoja predmetnih podru ja sa svim relevantnim subjektima: op inama. Institut za turizam itd. hotelijerima.) te do sada izra enih strateških i ostalih planova vezanih na utjecaj turisti kih aktivnosti i razvoja na okoliš predmetnog podru ja g) Terensko istraživanje vezano na analizu i evaluaciju trenutne situacije na podru ju predmetnih regija. Županija Splitskodalmatinska. 3. agencijama. razvoj. Županija Splitskodalmatinska. Hrvatski zavod za statistiku. Županija Splitskodalmatinska. Udrugom vlasnika privatnog smještaja. zauzetost i sl.). Hrvatski zavod za statistiku. e) Prikupljanje i analiza postoje ih turisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis. ekonomskih i . Ministarstvo turizma. Identifikacija i analiza turisti ke ponude. Županija Splitskodalmatinska. vrste smještaja. prirodnih. Turisti ke zajednice destinacija. turisti ke resurse i atrakcije. tur. uklju uju i broj turisti kih dolazaka i no enja. kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. ocjena i interpretacija svih relevantnih grafi kih (mape) reprezentacija prostora. zajednica. socio-demografskih. Turisti ke zajednice destinacija. Ministarstvo turizma. razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis. ANALIZA POTRAŽNJE - h) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis. uklju uju i smještajnu ponudu. politi ko-pravnih. itd. itd. Identifikacija i analiza turisti ke potražnje.

Ruralis Svjetska turisti ka organizacija. STRATEŠKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA q) Terensko istraživanje mogu nosti pozicioniranja na podru ju predmetnih regija r) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja. 4. Konkurentske destinacije za otok Vis su Mljet i Lastovo. klju nim donosiocima odluka. ekonomske. prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom. 33 . vizije i pozicioniranja na tur. mogu nosti i prijetnji za predmetna podru ja ovog projekta n) Prikupljanje i analiza statisti kih podataka i baza podataka vezanim na razvoj održivog turizma u odabranim (oglednim destinacijama) – Ministarstva turizma. tržištu i razvoja proizvoda za predmetna podru ja projekta. odnosno poslovnoupravlja ke modele u turizmu Analiza klju nih trendova u svrhu smjernica za budu i razvojni model predmetnih podru ja ovog projekta Identifikacija klju nih strateških snaga i barijera budu eg održivog razvoja u turizmu predmetnih podru ja ovog projekta 5. slabosti. Identifikacija klju nih elemenata održivog razvoja. SWOT ANALIZA 7. standardima za poduzetnike. identifikacija potencijalnih projekata u turizmu. KLJU NI PROJEKTI KONKURENTNOSTI p) Terensko istraživanje razine konkurentnosti na podru ju predmetnih regija. itd. BENCHMARK ANALIZA Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz razvojne. aktivnosti. Metodologija se temelji na Porterovom dijamantu konkurentnosti. vezano na mogu nosti i željeni smjer tur. kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. sadržaje. Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz prostorne. karakteristike ove destinacije. itd. te ostale odrednice projekta.j) Semi-strukturirani intervjui sa klju nim subjektima privatnog i javnog sektora. Turisti ke organizacije odabranih destinacija. Prijedlog klju nih projekata razvoja uklju uju i kapacitete. kontribuciju razvoju turizma. Prikupljanje / provjera podataka. te njihove razvojne. ANALIZA KONKURENCIJE k) Prikupljanje i analiza statisti kih podataka i baza podataka vezanih uz razvoj turizma u odabranim turisti kim destinacijama / otocima koji su u konkurentskom krugu predmetnim podru jima (npr. definiranje portfelja proizvoda. mišljenja i stavova vezano na viziju i pozicioniranje. Identifikacija mišljenja i stavova klju nih subjekata i donosioca odluka na predmetnim podru jima. poslovne i upravlja ke modele održivog turizma odabranih oglednih destinacija. 9. o ekivanja. u svrhu identifikacije optimalnog razvojnog modela za predmetna podru ja ovog projekta Identifikacija trenutne razine konkurentnosti predmetnih podru ja. Mintel. te nevladinim organizacijama na Visu. TRENDOVI U TURIZMU 6. Komunikacija projekta i identifikacija klju nih mišljenja kao i prikupljanje podataka vezanih uz svijest. sociodemografske. identifikacija klju nih prednosti i barijera. razvoja te potencijala rasta na Pelješcu i Visu. Tourism Intelligence International.) o) Telefonski intervjui sa klju nim / relevantnim subjektima turisti kog razvoja odabranih oglednih destinacija 8. te Lošinj i Rab) l) Prikupljanje i analiza podataka i baza podataka vezanih uz klju ne trendove u turizmu u svijetu m) Temeljem svih prethodnih analiza izvršiti e se kona na analiza snaga.

10. te identifikacija izvora financiranja Klju ni prijedlozi projekta. sadržaje. prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom. Prijedlog modela investicija i financiranja (op a evaluacija investicija. KLJU NI PRIJEDLOZI PROJEKTA w) Evaluacija svih prethodnih analiza 34 . standardima za poduzetnike. t) Evaluacija svih prethodnih analiza Prikupljanje / provjera podataka. itd. te elemente diferenciranja. KLJU NI PROJEKTI RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA u) Evaluacija svih prethodnih analiza 12. zaklju no sa klju nim strateškim marketinškim prijedlozima Prijedlog klju nih projekata razvoja uklju uju i kapacitete. mišljenja i stavova vezano na marketinško pozicioniranje predmetnih podru ja. MARKETING STRATEGIJA s) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja. INVESTICIJSKA STRATEGIJA v) Evaluacija svih prethodnih analiza 13. klju ne proizvode i tržišne segmente. kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. dinamika investiranja i alokacija investicija). aktivnosti. te prijedlozi za formiranje partnerstva 11.

Podselje. te manji otoci Biševo. 35 . Kontekst projekta 3. Brusnik. naselja i broja stanovnika prikazane su u sljede im tabelama: Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komiža VIS KOMIŽA Županija Stanovništvo (2001) Površina (km2) Naselja Splitsko . Plisko Polje. Dra evo Polje.677 48 Podšpilja (s naseljima Borovik. Podstražje. Roga i .Dalmatinska 1. uklju uje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža).1. Podhumlje. Palagruža i Svetac. prikazano na sljede oj mapi. Klju ne zna ajke tog prostora u smislu površine. a nalazi se na podru ju Splitsko-dalmatinske Županije. Podšpilje i Žena Glava). Duboka.960 52 Brgujac. selo Oklju na na sjevernom dijelu otoka. Ston ica i Vis Županija Stanovništvo (2001) Površina (km2) Naselja Splitsko Dalmatinska 1.3. Marinje Zemlje. Rukavac. Jabuka. Milna. Podru je obuhvata projekta Podru je aktivnosti.

temeljem svojih klju nih vrijednosti. Otok Vis u širem kontekstu regije Otok Vis se nalazi u turisti kom klasteru (srednja) Dalmacija. Ovaj proces je ve definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. i prema tome svoj budu i turisti ki razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turisti kog klastera (srednje) Dalmacije. sadržajima i iskustvima. nužno je da se zajedni ki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turisti kog klastera.2. a svaka od njih tako er gradi svoj imidž turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima. Kartogram 3-3: Otok Vis u turisti kom klasteru srednje Dalmacije 36 . Kartogram 3-2: Turisti ki klaster srednje Dalmacije Da bi destinacije / subregije unutar ovog turisti kog klastera mogle igrati na globalnom tržištu.3. pa tako svaka destinacija ve ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira.

bura i maestral.) Postepeno se spušta prema istoku pa su padine prema 37 . smješten na krajnjem jugu Splitsko-dalmatinske župan ine gradovi Komiža i Vis. Godišnja koli ina oborina 832 mm Naju estaliji vjetrovi su jugo. a prve tragove organiziranog naselja nalazimo u XVI stolje u. u zapadnom dijelu izgra en od vapnenaca.istok. s dužinom obale od 77 km) nalaze se i otoci Biševo (5. Vis. Sv.8°C. ukupne površine od 102. uži i strmiji. smješten na sjeveroisto noj obali otoka. ponikvama i kraškim uvalama. dok je ostatak raspršen u petnaestak naselja u unutrašnjosti otoka. najtopliji mjesec 24. Pravo urbanizirano naselje Vis postaje u XVI i XVII stolje u. kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. Obala je strma.2 °C.1 Temeljna kvalifikacija podru ja Otok Vis.3 km2 (dužine 17 km i širine 8 km. Prosje ne temperature: godišnja temperatura zraka 16. Sveti Andrija (4.3 km2) te ostali manji otoci i oto i i površine 1. dostiže visinu od 514 m (Zagrebenja). Temperatura mora ljeti uz obalu 22-26°C. Na gr ki se polis Issu nastavlja i rimski grad. Uz otok Vis površine 90.m. 8. puni procvat doživio je u doba gr ke kolonizacije Jadrana. Klimatske zna ajke ”Jadranski tip" mediteranske klime koji ima vru a i suha ljeta te blage i vlažne zime. U ljetnim jutarnjim satima este su «bonace».4. spominje se u XII st. Kartogram 4-1: Otok Vis . u dnu prostranog zaljeva naseljen još u prethistorijsko doba.dolomitskih grebena koji se pružaju u smjeru zapad .. Sastoji se od dva grebena izdvojena dvjema udolinama.3 km2. Tu se nalaze uzvišenja (Hum 587. Prevladavaju kraški vapnena ki prostori sa škraparima.9 km2. Stanovništvo je tradicionalno koncentrirano u dva oto na grada: Vis i Komiža. ispresijecan je brojnim popre nim strmim dolinama. Duh 564 i Orlovica 566 m. Naseljena još u prapovijesti.8 km2). Situacijska analiza 4.n. Južni prostraniji greben. Budu i da isturen na pu inu Srednjeg Jadrana maritimni utjecaji dolaze više do izražaja što se o ituje u srednjim temperaturama zimskih mjeseci i temperaturnim amplitudama.Situacija Komiža je smještena na zapadnoj obali otoka. Geološke i seizmi ke zna ajke Otok Vis je nepotopljeni gornjokredni antiklinorij izra en od nekoliko nizova vapnena kih i vapnena ko . Sjeverni. najhladniji mjesec.0°C.

Lovišta bijele ribe su obalne zone otoka. smilje. Plodnoš u se posebno isti u sme a i primorska tla i crvenice. U Komiškoj zavali rasprostranjena su antropogena vrtna tla. smri (borovica) i somina Šume alepskog bora rasprostiru se na padinama Širokog brda iznad Komiže. rakovi. Prirodni biljni pokrov otoka Visa i pripadaju ih manjih otoka sa injavaju mediteranska zimzelena vegetacija. na Stupiš u. Otok Vis pripada VI potresnoj zoni Merkalijeve skale.jugoisto noj i isto noj obali blaže i položitije. Tla. More. uzvišenja i strme padine zapadnog dijela otoka te neobra ene dijelove Biševo. predstavljena makijom i garigom. pelin.koji prekriva najve i dio vapnena kih vapnena kih površina sjevernog oto nog grebena. minerogeno karbonantna tla na diluvijalnim ilovinama. u Pretiš ini. More je najvrjedniji prirodni resurs otoka. Veloj i Maloj Travnoj. 38 . kraške uvale i ponikve. glavonošci. školjkaši). nastale na vapnena ko . a plave ribe površinski dijelovi Viškog kanala i pu ine Srednjeg Jadrana jugoisto no.degradirana biljna zajednica makije . šume alepskog bora i kamenjare. 2001. Izvor: AZO.n.dolomitskim terenima. Vegetacija. Škrapari i strmiji dijelovi vapnena kih padina obrasli su zakržljalim bodljikavim biljem te mirišljivim i ljekovitim biljern: dra a. kadulja). Geološko-petrografski sastav i klimatske prilike u geološkoj prošlosti utjecali su na stvaranje i raspored tala na otoku. Jugoisto na i isto na obala usje ene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima. somina. Najve e prostranstvo zauzima garig . južno. Sveca i ostalih oto i a. Sva ova tla se isti u velikom plodnoš u. Sme a tla prekrivaju polja središnjeg dijela otoka. "borovica. mirta. Tu su blaži oblici reljefa unutrašnjeg dijela otoka gdje se nalaze manja polja prekrivena plodnim zemljištem. jugozapadno i zapadno od otoka Visa. zelenika. planika. zelenika. dobro su razvedene i na njima su nastale brojne šljun ane plaže. tla na eruptivima i terasirana tla na silikatnim pijescima. a u ve im visinama dolaze samo crnika.m sa injavaju svi lanovi: šmrca. bosilje. Corine Land Cover. dok crvenice prekrivaju manja polja kraških vapnena kih terena. Otok Biševo izgra eno je uglavnom od gornjo krednih istih i dolomitiziranih vapnenaca. Dubokoj. Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta Makiju i garig u dijelovima do 300 m. crnika. Najplodnija tla na otoku Biševu su minerogeno karbonantna pjeskovita tla koja se po svojim svojstvima približavaju varicama dolomitskih terena Visa i salbunastim tlima na kvartarnim pjescima. Na zapadnoj obali u uvalama nastale su šljun ane i pješ ane plaze. Raspolaže s velikim biološkim bogatstvima (ribe.

Na udaljenim otocima i u pojedini naseljima u unutrašnjosti otoka stanovništvo je prakti ki izumrlo (Biševo je sa 243 stanovnika u 1921.523 u naselju Komiža te samo 338 stalnih stanovnika u svim ostalim naseljima..). 4167 1974 1668 525 1991. Vode. ali i drugih brojnih imbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove.) i Korita (36 l/sek). Ukoliko se postoje i trend nastavi Vis e 2015.2001. Na otoku Visu i susjednim manjim otocima zbog poroznosti stijena i geotektonske gra e nema nadzemnih tokova. prozirnost i isto a mora uz živopisne uvale sa žalima zna ajni su elementi za razvoj turizma. godine. Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti. i trend do 2015. a posebno u Komiškom i Viškom zaljevu. Atmosferska voda ponire u dubinu. 3637 1776 1523 338 2015 3011 1642 1190 179 0tok Vis Vis Komiža Ostala naselja Izvor: DZS. godine 5000 4500 Broj stanovnika 4000 3500 3000 2500 2000 1500 1000 500 0 1981.2. od toga 1. Izvori slabije izdašnosti javljaju se u uvalama isto nog dijela otoka. Broj stanovnika i demografska struktura Prema popisu stanovništva 2001. Tablica 4–1: Kretanje broja stanovnika Kretanje broja stanovnika otoka Visa 1981. Izvori vode javljaju se u trijaskim i kvartarnim naslagama me u kojima su najizdašniji Pizdica (4 .2 Socio . Za o ekivati je da se je u razdoblju od posljednjeg popisa taj broj i smanjio. posebno u unutrašnjosti otoka. 4349 1932 2032 385 2001. iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva.000. Stoga su bitno ograni ene. . posebno u unutrašnjosti otoka. ali i drugih brojnih imbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove. nepovoljna starosna struktura. 4. godini palo na svega 19 u 2001. veli ina radnog kontingenta i obrazovna struktura. Od 1948. oti e podzemnim putem i izbija na površinu tek u obalnim zonama na kontaktu propusnih i nepropusnih stijena u obliku manjih izvora ili vrulja (podmorski izvori).776 u naselju Vis.Temperaturna svojstva. imati oko 3. Otok Vis karakterizira dugotrajno iseljavanje koje je intenzivno zapo elo po etkom stolje a te nakon 1948. 1. mogu nosti biološke revitalizacije stanovništva.650 stanovnika. U ukupnosti trajno depopulacijsko podru je s nepovoljnim demografskim procesima koji postaju limitiraju i imbenik budu eg razvitka. godine otok Vis je izgubio 3. Stoga su bitno ograni ene. 4. godine na otoku je živjelo samo 3637 stanovnika.1 Stanovništvo i naseljenost Na razmatranom podru ju prisutne su slijede e negativne pojave: stalan pad broja stanovnika. stanovnika.5 l/sek. mogu nosti biološke revitalizacije. Popis stanovništva 2001.ekonomski faktori Podru je karakterizira zaostajanje u gospodarskom i društvenom razvoju. ostali izvori 39 . Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti.

2% 1.900 2.637 19 1. Popis stanovništva 1991. 40 .61% 31. smanjuje se u eš e mladih i pove ava u eš e starih. 2001.011 4.79% 49. Proces starenja vidljiv je kroz veliko u e e stanovnika starijih od 60 godina u ukupnom stanovništvu (31 %).500 VIS 1. Proces repopulacije otoka zbog ovakve situacije zahtijevat e duži vremenski period. DZS. var. Realizacija planiranog razvoja otoka morat e se temeljiti na imigraciji.677 10 809 48.9% 642 32. 1 Stanovnika 2015. Još je lošija situaciju u unutrašnjosti otoka gdje je 2001.trend Stanovnika 2015.500 OTOK VIS 3. 2001.230 1. živjelo samo 10% mladih i 54 % starih.226 2. Popis stanovništva 2001 Starosna struktura.38% 60 i više 29.55% 20-59 48..126 5.571 43. a gotovo polovica je bila starija od 54 godine.2% 488 29.960 9 762 38. godine na otoku je 1. Tablica 4–3: Stanovnici – starosna struktura 0-19 1991. Naselja Aktivno stanovništvo KOMIŽA 1. – 2001.1% 1.61% 19.105 stanovnika živjelo u poljoprivrednim ku anstvima.8% 1. Iseljavanje je snažno utjecalo na poreme aje u dobnim strukturama stanovništva. . 21.781 2.130 31.07% I u posljednjem me upopisnom razdoblju 1991. Autohtono stanovništvo nema biološke snage ni za jednostavnu reprodukciju. var.Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Podru je Stanovnika 2001.000 Stanovnici 60 i više godina Stanovnika 2015. 2 DZS.1% 3. Prema Popisu poljoprivrede 2003.

882 4. 41 .47 2. bilo 1. Prosje na veli ina poljoprivrednog ku anstva bila je 2.000 stalnih stanovnika.000 prosje na godišnja stopa rasta od +1%.61 2.Ku anstva Tablica 4–4: Ku anstva Podru je Komiža Vis Ukupno otok Vis 1991.000 1.126 5.349 4.167 4.324 3.55 Kretanje broja ku anstava slijedi trend kretanja broja stanovnika..000 stanovnika što o ito nije ostvareno.000 Trend Varijanta 1 Varijanta 2 Izvor: DZS.319 2015. godini bilo bi oko 3.000 Vis prostornim planovima predvi ena je 4.3 lana 1971. Ku an. U optimisti koj varijanti uz ograni enu imigraciju 2015. godina polovica planskog razdoblja o ekivalo bi se da na otoku živi oko 4. živjelo oko 4.55 lanova (3. Kako je 2008.011 4.500 4.500 3.500 2. 3. na podru ju Visa u 2015.167 4. 680 749 1.500 1.167 1991. Procjena: Horwath HTL.349 2001. Ako bi se slijedio dvadesetogodišnji depopulacijski trend.105 lanova. 845 806 1. 1981.65 2. DZS. 4.000 500 0 Uz zadržavanje broja stanovnika u ostalim naseljima na otoku bi 2015.349 4.429 ku anstava.637 2008 3.63 2001. Ku an. 2001.000 stanovnika.6 lanova.637 3. PPUG Komiža i Vis. Popis stanovništva 1991.000 2. 2008.651 lanova 2.).500 razdoblje u urbanim centrima Komiža i 5. 4.015.62 2. godine novo zapošljavanje kroz duže vremensko 5. Broj stanovnika 3. Smanjivanje veli ine doma instava izazvano je procesom raslojavanja doma instava i iseljavanjem. a prosje no ku anstvo brojilo je samo 2. Planirani broj stanovnika Zbog narušene demografske strukture i teških gospodarskih prilika teško je dati vrstu prognozu kretanja broja i struktura stanovništva.300 stanovnika.637 3. U manjim naseljima su zna ajno zastupljena stara ka ku anstva samo s jednim ili dva lana. a gotovo polovica lanova bila je starija od 54 godine. Prema Popisu poljoprivrede na otoku je bilo 421 poljoprivredno ku anstvo s 1. Ova projekcije zna ajna je u ocjeni potrebnih društvenih akcija i prioriteta u cilju suzbijanja daljnje depopulacije. Na otoku je 2001. 3. Uz pretpostavku poduzimanja neophodne Tablica 4–5: Planirani broj stanovnika društvene akcije u cilju stabiliziranja gospodarskih prilika i stvaranja uvjeta za Planirani broj stanovnika otoka Visa 2. je planirano oko 5.429 lanova 2.

sa ve inom središnjih funkcija. a industrije i nema. Vis 1. Danas se zadržao ulov ribe. Borovik. Plisko polje. Duboka. Turizam se sve više afirmira kao nose a djelatnost. Povremenih stanovnika prema podacima o broju ku a za odmor u 2001. Upravne funkcije iz nadležnosti države dijeli sa Visom s ve om zastupljenoš u Visa. Oklju na.000.523. utvrda. Neko poljoprivredno orijentirana. Podselje i Podstražje) vezana su uz poljoprivredne površine i gravitiraju gradu Visu.Uz predvi eni razvoj stalnog stanovništva. Gotovo sve zna ajnije aktivnosti iz sfere privrede i neprivrede odvijaju se u ovim središtima a u njima živi ve ina stanovnika otoka (Komiža 1. Naseljenost U organizaciji prostora otoka Visa prisutna je bipolarna organizacija s Komižom i Visom kao centralnim naseljima koja se razvojno nadopunjuju i 17 naselja s do pedesetak stanovnika. Naselje Vis. Trend pove anja može se o ekivati i dalje u narednom razdoblju. U Visu je temeljna funkcija stanovanje uz prate e sadržaje koji su sve raznovrsniji. Marina Zemlje. Nalazi se u istoimenoj uvali na sjeveroisto noj obali otoka sastoji se od dvije aglomeracije Kut i Luka . Naselja na obali .001 registrirano je na otoku Visu oko 3. Komiža je središte jedinice lokalne samouprave.776 stanovnika 2001. Milna-Ženka i Roga i uglavnom predstavljaju nakupine ku a za odmor bez potrebnih naseljskih sadržaja. Manja poljoprivredna naselja na obodima polja središnjeg djela južnog grebena (Dra evo polje. Podšpilje i Žena Glava i – Biševo neko pretežno orijentirana na poljoprivrednu proizvodnju. Rukavac. danas sve više postaju destinacije povremenog boravka (posebno Oklju na i Duboka). Naselje Komiža. a strma brda koja ga okružuju odredila su da se raširi uz obrub uvale. Stanovi za stalno stanovanje(1. Vis je tako er središte jedinice lokalne samouprave sa središnjim funkcijama i upravnim funkcijama iz nadležnosti države. 42 .400 stanova prosje ne površine 63 m2. Potrebno je sanirati zate eno stanje.992) ine 56% ukupnog broja stanova ali je od toga 36% stalno ili privremeno napušteno. godine). Grad Vis razvio se u tipi no sredozemno mjesto s mnoštvom ljetnikovaca. Ranije je bila tradicionalno ribarsko – industrijsko središte otoka (ulov i prerada ribe. trgova. Ruralna naselja. Nalazi se na zapadnoj obali otoka u sjevernom dijelu Komiškog zaljeva. Stanovi Popisom 2. mala brodogradnja).godini je bilo preko 5. Podhumlje. dok je prerada u stagnacije. danas se sve više pretvaraju u ladanjska podru ja koja uz osmišljenu razvojnu politiku mogu postati ekskluzivni turisti ki sadržaji (seoskog – etno turizma). paralelno e se odvijati i proces ja anje funkcije "sekundarnog stanovanja".

U ukupnim prihodima otoka najviše pojedina no sudjeluje trgovina na veliko i malo sa približno 30 milijuna. a u blizini luke otvoren je i veliki trgova ki centar. 43 . Stanovništvo se najviše zapošljava u prera iva koj industriji (142).418 53. 4. Otok Vis je danas slabo razvijen zbog propadanja spomenutih industrijskih pogona te nedostatka novih industrija koji bi potaknuli razvoj. Popis stanovništva 1991 i 2001.300 kn po stanovniku. Izvor: Državi zavod za statistiku. Iz navedenih razloga trgovina na veliko i malo je pojedina na djelatnost koja najviše sudjeluje u ukupnim prihodima i to sa približno 18 milijuna kuna.Tablica 4–6: U eš e stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova Ukupno stanova Grad Komiža Grad Vis Otok Vis Grad Komiža Grad Vis Otok Vis 1991.2.700 kn po stanovniku. a slijede hoteli i restorani sa 25 milijuna kuna prihoda. Iako postoji veliki interes za obnovom zapuštenog stambenog fonda realizacije gotovo i nema zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa. hotelima i restoranima (141) i trgovini na veliko i malo (64). a 121 nezaposlen u Komiži.5% 41.3% 39. Ukupni prihodi otoka iznose nešto preko 104 milijuna kuna.) što je posljedica porasta broja privremeno ili trajno napuštenih stanova i porasta broja stanova za povremeno stanovanje.7% 44.2 Ekonomski faktori Kroz povijest otok Vis je poznat po bogatstvu ribom. a Vis sa nešto preko 47 milijuna kuna. Grad Komiža je mjesto vještih ribara koji su specijalizirali zanat i donosili velike ulove. Stanovi za povremeno stanovanje sudjelovali su u ukupnom broju stanova s 39% (Komiža 29%.7% 2001. od ega Komiža sudjeluje sa preko 57 milijuna. 1349 1697 3046 1527 1876 3403 Stalno nastanjenih 717 766 1. Grad Komiža prihoduje približno 33. Taj broj se je od momenta Popisa pove ao tako da možemo pretpostaviti da je broj stalno nastanjenih stanova i stanova za odmor izjedna en. S druge strane Vis je radi trajektnog pristaništa imao mogu nost putem trgovina snabdijevati putnike. Procesi depopulacije i promjene struktura stanovništva odražavaju se i na strukturu stanova. Vis 45%). Nekadašnji industrijski subjekti koji su poslovali na otoku danas više ne rade. tvornica Neptun koja je prera ivala plavu ribu u Komiži ili Vinogradar koji je bio najve i otkupljiva i prera iva vina u Visu.483 677 741 1. Ukupan broj nezaposlenih na otoku iznosi 246 osoba od kojih je 125 nezaposlenih u Visu. S druge strane grad Vis je bio više orijentiran polju u unutrašnjosti otoka te poljodjelstvu i vinogradarstvu. jastozima i škampima. osobito plavom ribom. Stalno nastanjeni stanovi ine samo 42% ukupnog broja stanova (49% 1991.1% 48. Grad Vis prihoduje približno 24. Poljoprivredna zadruga Komiža bavi se izme u ostalog otkupljivanjem i preradom roga a te proizvodnjom vina i rakije. kao npr.2% 45.

razvitak servisa i usluga pove avati paralelno s ja anjem turizma i pove anjem broja korisnika.) korišten je za usporedbu s PPUOG Komiže i Visa u dijelu osnovnih postavki u organizaciji i namjeni prostora te planirarane infrastrukture nacionalnog i županijskog zna aja.kulturnim okruženjem.3 4. ekološki prihvatljivih manjih prera iva kih pogona. Ovim se osigurava polikulturnost oto kog gospodarstva što je od zna aja za stabilnost gospodarstva. poljoprivrede s ribarstvom. Potrebna je orijentacija na nove oblike turizma . Obrtništvo. Turizam je poželjno razvijati na korištenju kapaciteta u postoje im strukturama naselja uz izgradnju prate ih sadržaja i u razvitku manjih obiteljskih pansiona sa specifi nom ponudom. intenzivniji razvitku obrtništva.1 Prostor. kreditiranju i sl. seoski turizam. socio . Stoga treba razvijati proizvodne i uslužne djelatnosti na osnovi pomorske tradicija (mala brodogradnja i brodarstvo) i raspoloživih prirodnih sirovina (kamen).4.). Izgradnju turisti kih sadržaja na obali potrebno je usmjeravati na one prostore gdje se u najmanjoj mjeri narušava krajobraz. razne vrste obrta i sl. S obzirom da PPUOG Vis još uvijek nije donesen. Prostorni planovi ure enja gradova Komiža i Vis osnovne pravce gospodarskog razvoja sagledavaju kroz intenzivniji razvitak turizma. korišteni su podaci Prostornog plana županije. te onih djelatnosti koje su u službi osnovnih usmjerenja (prijevoz. Mogu nosti razvitka obrtništva vide se u kvalitetnijem zadovoljavanju potreba lokalnog stanovništva i turista ovog podru ja. Budu i razvitak poljoprivrede može se utemeljiti na ja oj pomo i države putem sustava poticajnih mjera. specijalne aranžmane prilago ene individualnim sklonostima pojedinih segmenata potražnje zna ajnih za valorizaciju ambijentalnih i kulturnih vrijednosti i osobitosti podru ja. Turizam treba razvijati u skladu s fizi kim kapacitetom prostora. Poljoprivreda s ribarstvom kao protuteža turizmu kroz proizvodnju hrane neophodna je radi podizanja aktiviteta te radi dostizanja ekonomske stabilnosti. razvojne mogu nosti i ograni enja Analiza prostornih planova Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije Prostorni plan ure enja Grada Komiže Prostorni plan ure enja Grada Visa (Kona ni prijedlog plana) Analizirani su slijede i prostorni planovi: Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije s naknadnim izmjenama i dopunama Plana (2007.nauti ki turizam.3. trgovina. graditeljstvo. 44 . Razvitak poljoprivrede ograni en je veli inom i strukturom poljoprivrednih površina i nedostatkom vode za navodnjavanje. te potencijalom stalnog stanovništva i raspoložive radne snage za rad u turizmu. kao mjerodavni. otvaranje manjih pogona i radionica. mogu nostima razvoja komunalne infrastrukture. Prera iva ku industriju u budu e treba se orijentirati na preradu poljoprivrednih proizvoda i morskih organizama. športsko-rekreacijski turizam i sl.

Kartogram 4-3: Temeljna namjena površina Izvor: PPUG Komiža i Vis Tablica 4–7: Temeljna namjena površina PROSTORNII POKAZATELJI Gra evinska podru ja naselja Gra evinska podru ja van naselja Poljoprivredne površine Šumske površine Ostale poljop.180 2.0% 45 . i šumske površine Ostale površine UKUPNO Izvor: PPUG Komiža i Vis KOMIŽA ha 123 24 941 2.7 % površine otoka.436 ha ili 54% površine otoka.1.121 ha (31%). Ostatak od 1.436 1.8% 53.7% 30.205 ha ili 12% ini mozaik ostalih šumskih i poljoprivrednih površina.6% 100.918 VIS ha 121 50 2.3.873 921 37 4.1 Planirana namjena površina Temeljna organizacija i namjena prostora definirana je prostornim planovima ure enja Grada Komiže i Grada Visa (u procesu donošenja). Površine namijenjene razvoju i unapre enju poljoprivredne proizvodnje iznose 3.9% 0. šumske površine 5.4.205 61 10.223 OTOK VIS ha 244 74 3. Gra evna podru ja naselja i ostali izgra eni prostori planiraju se s površinom od 379 ha što ini 3.563 285 24 5.121 5.141 % 2.4% 0.6% 11.

6%). društvene.5%). Gra evna podru ja izvan gra evinskih podru ja naselja planiraju se sa cca 74 ha (19. prostor za nauti ku luku s prate im sadržajima 9.7 ha (1. javne.Od ukupno 379 ha planiranih ta izgradnju (uklju uju i i ve izgra ene prostore) prostorni planovi predvi aju: pove anje gra evinskih podru ja naselja sa današnjih 170 ha na ukupno 244 ha što e initi 65% svih površina za izgradnju. Kartogram 4-4: Namjena površina – postoje a i planirana izgradnja Izvor:PPUG Komiža i Vis 46 . U ove površine uklju ene su osim stanovanja i ostale postoje e i planirane zone neposredno u naselju (turizam. odnosno: prostori za razvoj turisti kih sadržaja prvenstveno više kategorije u izdvojenim turisti kim zonama površine 49.5 ha.5%) zone za razvoj industrijskih djelatnosti (Ravno) i komunalno servisnih sadržaja (Zlopolje. Dol) oko 10 ha (2. odnosno 13% ukupno planiranih zona. sportsko rekreacijske). vojne zone) iznose oko 61 ha (16%). društvena i javna namjena 5.2 ha na sjevernom dijelu otoka (2.5 %) Zone ostalih namjena (arheološko podru je Issa.

van gra evinskog podru ja naselja. 350 300 350 500 950 2450 Hotel Biševo Roga i Neptun Kamenica Barjaška Grad Komiža 1. organizacija prostora te uvjeti ure enja definirat e se urbanisti kim planovima ili detaljnim urbanisti kim planovima prema smjernicama iz prostornih planova ure enja.850 4.15 3. planira se izgradnja turisti kog naselja.500 950 2. planirana Van gra evinskih podru ja naselja Na lokaciji Barjaška. U uvali Mlin planira se izgradnja luke nauti kog turizma (u sklopu ribarske luke).6 30. Turizam Prostornim planom Splitsko-dalmatinke županije. planirana Turisti ka naselja: zone hotela Neptun.7 19. postoje a zona Roga i.3 84.7 Gra evinsko podru je naselja Komiža Hoteli: zona hotela Biševo.1 6.070 1.5 51.7 19.450 780 1. godine na otoku Visu ukupno 4.300 kreveta u hotelima i turisti kim naseljima.Detaljna namjena površina.2 19 32. planirana zona Kamenica. 47 Izvor: PPUG Komiža . odnosno Prostornim planovima gradova Komiža i Vis planira se do 2015.0 32. 1.300 Naselje Komiža Izvan naselja Grad Komiža Naselje Vis Izvan naselja Grad Vis UKUPNO otok VIS Tablica 4–9: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Komiža Turisti ka zona Površina Broj kreveta max. Tablica 4–8: Planirane turisti ke zone Turisti ka zona Površina ha 13.25 3.0 Broj kreveta max.

postoje a Izvor: PPUG Vis 48 .3 Gra evinsko podru je naselja Vis Hoteli: zona hotela Issa.0 3.Tablica 4–10: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Vis Turisti ka zona Površina Broj kreveta max.2 21.5 51. postoje a zona “ eška vila”. planirana Gra evinsko podru je Podstražje Hoteli: zona “Odmarališta Milna”. 260 420 100 120 600 200 150 1850 Hotel Issa Uvala Stonca eška Vila Milna Samogor Zaravniš e Parja Grad Vis 0. postoje a zona Stonca.9 11.0 6.4 7.3 1.

Zlo polja. Poljoprivredno tlo isklju ivo osnovne namjene Poljoprivredna tla sa 3. Veluke i Male Voš ice i Ljubiš a. te na zapadnoj obali Biševa (Porat i Salbunara). Brgujac. Hoteli i Turisti ka naselja (T1.205 ha. Ostalo poljoprivredno tlo. Rukavac. Razvitak poljoprivrede ograni en je prisutnom demografskom strukturom. Nije definiran modela budu eg turisti kog i ukupnog razvoja podru ja. Prema Popisu poljoprivrede 2003. manje vrijedna tla sa maslinicima i danas zapuštenim poljoprivrednim površinama na padinama (1. Planom se sugerira mogu nost razvoja „ruralnog turizma“ u naseljima u unutrašnjosti otoka. Vela i Mala Smokova). Prema prostornim planovima struktura poljoprivrednih tala je slijede a: Osobito vrijedna obradiva tla (P1).17 ha. planirana Hotel / Turisti ko naselje: zona Samogor. pašnjaci.121 ha zauzimaju 31% površine otoka. kamenjari. Pliskog polja. Milna.992 ha). planirana zona Parja. zemljište najve e bonitetne klase na Visu (374 ha): središnji dijelovi Dra eva polja. Na ovim površinama e se stimulirati revitalizacija poljoprivredne proizvodnje i omogu iti gradnja gra evina izvan gra evinskih podru ja (izvan obalnog pojasa) u funkciji obnove obiteljskih gospodarstava i za potrebe seoskog turizma. površina kopnenog dijela 9. Zaglav. planirana Planom je u uvali Parja planirana izgradnja luke nauti kog turizma – marine. šume i šumsko zemljište (PŠ). Malog Polja. neobra eno i neobraslo tlo i sl. Depopulacijski procesi i naro ito starenje poljoprivrednog stanovništva doveli su do zapuštanja poljoprivrednih površina. Plaže Kvalitetom se izdvajaju šljun ane i pješ ana plaže na južnoj i jugoisto noj obali (Srebrena. rubni dijelovi ve ih polja (755 ha) Ostala obradiva tla (P3). kapaciteta 150 vezova. Planirana struktura definirana je isklju ivo prema Zakonu. Poljoprivreda: Poljoprivreda je razvojem turizma izgubila na prijašnjem zna aju ali je još uvijek važna gospodarska djelatnost. veli inom i strukturom poljoprivrednih površina te nedostatkom vode za navodnjavanje.Izvan gra evinskih podru ja naselja Hoteli: zona Zaravniš e. T2). Vrijedna obradiva tla (P2). godine situacija je slijede a: 49 . zauzimaju 1.

3.1. tako i gospodarskim djelatnostima. ve i broj nerazvrstanih cesta Planira se ure enje/rekonstrukcija kriti nih dionica trase državne i županijske ceste. Cestovna mreža otoka Visa sastoji se od slijede ih kategoriziranih prometnica: Državna cesta D 117. Cestovni promet. Županijska cesta Ž 6212.93 km. 66 ha neobra enog zemljišta (40%). bez njihove zna ajne rekonstrukcije i dogradnje. Sedam lokalnih cesta. te obilaznih cesta Vis – Roga i i Vis (Kut) – eška vila doprinjet e kvalitetnijoj povezanosti svih dijelova otoka Visa. jedva da zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva. klimatskoj funkciji. ija se zaštitna funkcija ogleda u zaštita naselja. zaštiti krajolika. ulica. odnosno prema budu oj turisti koj zoni Barjaška. s prometnog aspekta. gospodarskih i protiv požarnih prometnica. mjesnih putova. Postoje i kapacitet. longitudinalna povezanost duž obale kao i me uoto ka povezanost. rekonstrukcija i ure enje nerazvrstani spojnih cesta. izgradnja. Vis (D 117) – Komiža D 117 u duljini 9. 581 ha obra enog. pretežno vinogradi (54 ha) i vo njaci i maslinici (38 ha) Vis. tehni ka rješenja i sl. Prometni sustavi.2 Infrastruktura Stanje osnovnih infrastrukturnih sustava je nezadovoljavaju e. 50 . pogodne sa rekreacijske aktivnosti. je optimalna prometna povezanost obalnih i oto nih mjesta. pašnjaci (400 ha). Jedan od osnovnih preduvjeta razvoja otoka. Na otoku Visu nema šuma s gospodarskim zna ajem. a time i zaustavljanja daljnje depopulacije.68 km. Vis – Komiža u duljini 19. Sva važnija naselja planiraju se povezati sustavom javnog cestovnog prijevoza. vinogradi (122 ha) i vo njaci i maslinici (43 ha) Šumske površine isklju ivo osnovne namjene. 4. Izgradnja ceste prema Oklju noj. odnosno cestovne mreže.5%). ne može se o ekivati daljnji razvoj. protivmisijskoj funkciji. doprinose krajobraznoj osnovi podru ja. U ljetnim mjesecima potrebe se zna ajno pove avaju i izazivaju nerješive probleme kako domicilnom stanovništvu. 113 ha obra enog.Komiža. poljoprivrednih površina. protiverozionoj funkciji. Uvažavaju i prirodne uvjete i biljni pokrov. dosadašnju i utvrditi novu kategorizacije luka i pristaništa. Šume posebne namjene (Š3). zna ajnije šumske površine svrstavaju se u dvije kategorije: Zaštitne šume (Š2). 649 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta. 179 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta. zaštiti prometnica i sl. Pri tome je potrebno provjeriti. S ovim stanjem infrastrukturnih sustava. Neophodna je komplementarnost cestovnog i pomorskog prometa te integralni pristup u strategiji razvitka cestovne i pomorske infrastrukture. 68 ha neobra enog zemljišta (10.

otok Vis (doma i i me unarodni letovi) i te zadovoljiti potrebe privrede i sportskih aktivnosti. Napajanje elektri nom energijom otoka vrši se iz TS 110/35 kV " Starigrad" preko 35 kV veze preko dva podmorska kabela 35 kV. odnosno prostornim planovima ure enja gradova komiže i Visa utvr eni su me unarodni plovni put. me utim prijenos podataka je ve pretekao govorne usluge po ostvarenom prometu. VlP-net.Pomorski promet: Pomorski promet je od strateške važnosti za razvoj otoka. Marina Parja . kriti ni zrakoplov ATR . Posljednjih godina kablira se srednjenaponska mreža u naseljima Vis i Komiža ime se osjetno popravila situacija u urbanim dijelovima. Dalekovodi su u kriti nom stanju. Udaljenost otoka od kopna stavlja Vis u neravnopravan položaj s ostalim podru jima. pa samim tim ni potrebe gospodarskog razvoja. Trajno rješenje vidi se u prelazu na 110 kV napon izgradnjom spojne to ke na Visu što pretpostavlja izgradnju slijede ih objekata: TS 110/x kV Vis. Županijskim. Športska luka Vis i Luka tijela državne uprave Vis Luke nauti kog turizma: Komiža – Uvala Mlin.42) na relaciji kopno .Roga i Privezišta: Parja i Mezuporat (Komiža). Na podru ju Visa i Podšpilja su jedinice poštanske mreže. Vis (županijski zna aj) Luke posebne namjene: Ribarska luka Komiža. Dosadašnje studije ukazuju na lokaciju Vele Pece. Usluga prijenosa govora je najzatupljenija usluga koja i nadalje zadržava zadovoljavaju i trend rasta. Tako er se predvi a izgradnja trafostanice 35/10 kV „Komiža“.a sigurne. Usluga prijenosa govora se pretežno ostvaruje putem nepokretne telefonske mreže. Tele2) Elektroenergetika. Pošta i telekomunikacije. u sklopu turisti kih zona: eška vila i Stonca (Vis) Zra ni promet. a u Komiži poštanski ured. Postoje i na in napajanja otoka elektri nom energijom u gotovo svim svojim elementima ne zadovoljava postoje e potrebe. unutarnju plovni putovi i kategorizacija luka. Podru je op ine otoka pokriveno je s tri pokretne radio telefonske mreže: analognom NMT mrežom. planovima se predvi a mogu nost gradnje manje zra ne luke koja e osigurati kvalitetan transport stanovnika i turista manjim zrakoplovima (do 50 mjesta. Preostali dio elektroenergetskog sustava na otoku Visu sastoji se od Trafostanice 35/10 kV „Vis“ instalirane snage 2x4(2x8) MVA i dalekovoda DV 35 kV pod naponom 10 kV „Vis – Komiža“ . este i brze veze jedan su od preduvjeta razvoja otoka. Pomorsku povezanost s kopnom odvija se u dva sustava i to: trajektna linija i brzobrodska linija sa katamaranima. 51 . Luke otvorena za javni promet: Komiža. Poštanska mreža u sastavu je Poštanskog središta Split. polaganje podmorske kabelske veze 110 kV Hvar – Vis i podzemne kabelske veze 110 kV na Visu do planirane trafostanice 110/35 kV "Vis. Velika udaljenost od elektroenergetske mreže Hrvatske zahtijeva relativno velike investicijske troškove što dovodi do odlaganja investiranja u osnovni sustav. a zadnjih godina mobilna telefonija je u izuzetnom porastu. Športska luka Komiža. Realizacijom turisti kih zona razvit e se ogranci jedinica poštanske mreže. komercijalnog naziva Mobitel i digitalnim GSM mrežama (HTMobile. Postoji samo jedno trajektno pristanište u gradu Visu. Nepokretna telefonska mreža je javne telekomunikacijske mreže. U planskom razdoblju o ekuje se osuvremenjivanje sustava pošte i ure enje poštanskog središta sa svim pripadaju im službama.

Vodoopskrba; Otok Vis još uvijek nije priklju en na planirani sustav regionalnog vodovoda, a potroša i se opskrbljuju vodom sa lokalnih izvorišta. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji slatkovodne le e na lokaciji Korita (36 l/s). Kvaliteta vode je dobra, a salinitet vode znatno ispod dopuštenih vrijednosti. Zbog gubitaka u sustavu raspoložive koli ine su cca 27 l/s. što jedva zadovoljava potrebe domicilnog stanovništva. U ljetnom razdoblju koristi se i izvor Pizdica. Problem predstavlja osiguranje potrebnih koli ina vode u špici sezone, kad dolazi do preoptere enja sustava i uvo enja redukcija. Prilikom rješavanja vodoopskrbnih potreba treba voditi ra una da težište bude na opskrbi iz vlastitih resursa i da se što više iskoristi postoje a vodoopskrbna mreža. Rekonstrukcija i dogradnja sustava predvi ena je u dvije faze: rekonstrukcija crpilišta "Korita" ime bi se koli ina crpljenja pove ala na 40 l/s. i time omogu ilo normalno funkcioniranje sustava u sadašnjem stanju, osiguranje novi koli ina potrebnih za kraj planskog razdoblja (cca 60 l/s). Ponu ene su tri varijante rješenja: Opskrba iz vlastitih vodnih resursa (vrlo upitna; potrebni istražni radovi) Desalinizator "Pizdica"
Dovod vode s kopna

Odvodnja otpadnih voda: Izgradnja vodoopskrbe do svih naselja, potencira izgradnju sustava za prikupljanje otpadnih voda, njihovo pro iš avanje i dispoziciju bez štetnih posljedica na okoliš. Sadašnji na in dispozicije otpadnih voda putem upojnih crnih jama je neprihvatljiv, naro ito za naselja na obali. Planovima su utvr ena su slijede a rješenja odvodnje: Naselje Komiža; kanalizacijski sustav je ve im dijelom izgra en. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tla nim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba priklju iti cjelokupna kanalizacijska mreža naselja ini osnovu sustava. Po mehani kom pro iš avanju otpadne vode se ispuštaju u komiški zaljev podmorskim ispustom. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predvi eni razvoj Komiže do 2030. godine, osim ure aja za pro iš avanje. Turisti ka zona Barjaška; predvi a se izgradnja zasebnog sustava s ure ajem za pro iš avanje. Naselje Vis; kanalizacijski sustav je uglavnom izgra en. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tla nim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba priklju iti cjelokupna kanalizacijska mreža naselja ini osnovu sustava. Po mehani kom pro iš avanju otpadne vode se ispuštaju u otvoreno more. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predvi eni razvoj Visa do 2030. godine, osim ure aja za pro iš avanje. Rukavac, turisti ka zona „Zaravni e“ i Brgujac i podru je Milna Ženka; izgradnja zasebnih sustava sa odvodnim kolektorima, ure ajima za pro iš avanje i podmorskim ispustima. Ostala naselja u unutrašnjosti; putem vodonepropusnih septi kih jama. Postupanje s otpadom; Otok nema adekvatno riješen problem kona nog zbrinjavanja, odnosno odlaganja krutog otpada. Sva postoje a odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati otvaranjem novog, ure enog odlagališta. Sa podru ja Grada Visa otpad se sakuplja i odvozi na neure eno odlagalište „Welington“, a s podru ja Komiže neure eno odlagalište
“Podgomilica».

52

Na širem podru ju današnjeg odlagališta „Welington“ planira se gradnja transfer stanice za otpremu otpada u Županijski centar za gospodarenje otpadom.

4.3.1.3 Zašti ena prirodna i kulturna baština Prirodna baština; Podru je otoka Visa naro ito obala i pripadaju i oto i i sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama ini ovaj prostor izuzetno zna ajnim i atraktivnim. U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su dijelovi prirode: Zna ajni krajolik: Otok Ravnik; Otok Jabuka; Otok Brusnik Planom se predlažu za zaštitu kao zna ajni krajolik: otok Biševo; arhipelag Budikovac – Greben Spomenici prirode: Medvidina špilja, Modra špilja, Zelena špilja na otoku Ravnik i Uvala Stiniva (geomorfološki); Otok Brusnik i Otok Jabuka (geološki). Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati: akvatorij otoka Biševo, Palagruža i Svetac. Biološka raznolikost ; Velika razvedenost hrvatske obale i injenica da je ovaj prostor bio pribježište biljaka i životinja za ledenih doba, uzrok je velike biološke raznolikosti. Takvom raznolikoš u naro ito obiluju udaljeni i posebno nenastanjeni otoci, koji nisu u ve oj mjeri ugroženi razli itim vidovima korištenja. Ipak antropogeni utjecaj se javlja i u takvim, vrlo osjetljivim, ekološkim podru jima. Viški arhipelag pripada tim podru jima s vrlo velikom biološkom raznolikoš u i na kojem su koncentrirani brojni endemi. Glavni razlozi zbog kojih je potrebna zašita Viškog arhipelaga su sljede i: specifi nost herpetofaune svakog pojedinog otoka, razli ite od kopnene i stvaranje endema; rijetke i endemi ne biljne vrste; veliko zna enje oto ne skupine za preživljavanje ptica, jer su odmorišna to ka ptica selica i gnjezdište rijetkih vrsta; specifi na geološka gra a Brusnika i Jabuke; strme kamenite obale sa spiljama (jugozapadna strmovita obala otoka Vis, strmovite obale okolnih oto i a – biljni endemi, stanište šišmiša, bogatstvo podmorja) bogatstvo podmorske flore, s pojedinim endemskim vrstama; Kako bi se o uvale prirodne vrijednosti otoka, klju no je poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti, ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša. Uredbom o proglašenju ekološke mreže utvr ena je „Ekološka mreža Republike Hrvatske“ sa: sustavom ekološki zna ajnih podru ja i ekoloških koridora; ciljevima o uvanja i smjernicama za mjere zaštite namijenjenih održavanju ili uspostavi povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, i/ili divljih svojti.

53

Kartogram 4-5: Zašti ena prirodna baština

Izvor: Zavod za zaštitu prirode, 2008. U okviru ekološke mreže zašti eni su kopno i podmorje otoka Vis i Biševo, dio jugoisto ne obale Visa, te brojne špilje i jame.

Kulturna baština Dosadašnja istraživanja i saznanja svjedo e o kontinuitetu naseljenosti otoka Visa od prapovijesnih vremena do naših dana. Razne ljudske civilizacije i kulture koje su se smjenjivale tijekom stolje a ostavile su brojne tragove svoje materijalne kulture na tom prostoru, od pretpovijesnih gomila i gradina, rimskih gra evina i groblja, starokrš anskih i ranosrednjovjekovnih crkvica do obrambenih gra evina.
Kartogram 4-6: Kulturna baština

Urbane cjeline: Zašti ene su urbane cjeline naselja Komiža i Vis. U ovim zonama propisuje se režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja te pojedina nih gra evina. Potrebno je o uvati sva bitna obilježja prostorne i gra evne strukture, odreene topografijom, povijesnom graevnom supstancom, te raznolikoš u namjena i sadržaja.
Izvor: PPUG Komiža i Vis

54

Ruralne cjeline; Preventivno su zašti ene 32 ruralne cjelina. To su uglavnom zaseoci koji su unutar procesa mehani ke migracije i emigracije ve im dijelom napušteni. Sa uvana su uglavnom u izvornom stanje, što im daje spomeni ka obilježja. Zaštita ovih cjelina temelji se na o uvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, kao i na o uvanje tradicijske gra evne strukture i karakteristi ne slike naselja. Podru ja arheološke baštine; Registrirani ili preventivno zašti eni arheološki lokaliteti su: zona anti kog naselja Issa; lokaliteti oto ja Palagruže, Biševo, Svetac; ostale arheološke zone u popisu nepokretnih kulturnih dobara. Pojedina na kulturna dobra; Zaštitom pojedina nih kulturnih dobara obuhva ene su registrirane ili preventivno zašti ene pojedina ne gra evine ili gra evinski sklopovi, odnosno 13 sakralnih kulturnih dobara i 30 javnih kulturnih dobara Podru ja etnološke baštine; Prostor otoka tijekom povijesti bio je u najve em dijelu ruralni prostor. Danas je u dijelu naselja sa uvana matrica tradicijskog gra enja i oblikovanja prostora. U podru ja etnološke baštine uklju it e se naselja morfološke, tipološke, strukturalne ili funkcionalne osobine tradicionalnog ure enja ruralnog prostora .

Iz prostornih planova proizlaze slijede a ograni enja i mogu nosti razvoja:

Osnovni ograni avaju i imbenici razvoja su: Nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja, odnosno aktivne razvojne politike. Ne postoji oto ko tijelo, odnosno institucionalni okvir za kreiranje i provo enje jedinstvene oto ke razvojne politike. Demografska osnovica; iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva, starenje stanovništva, aktivnost stanovništva, veli ina radnog kontingenta i obrazovna struktura. Prometna izoliranost, koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju. Nedostatak vode za razvoj turizma i za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. Stanje gospodarstva; nerazvijena gospodarska struktura; orijentacija na razvoj turizma ima za posljedicu slabljenja interesa za razvoj poljoprivrede, ribarstva i drugih djelatnosti zna ajnih za razvoj podru ja. Nedovoljno razvijene društvene službe. Infrastrukturni i komunalni problemi; prometna mreža, neadekvatno rješenje problema odlaganja krutog i teku eg otpada. Institucionalno-sistemska ograni enja; nesre eni katastri i dubiozno vlasništvo nad zemljištem i zgradama. Neadekvatna državna politika razvoja; subvencije, porezne olakšice i druge beneficije prema oto kom gospodarstvu i stanovništvu.

55

imbenici koji osiguravaju razvojne mogu nosti: Geoprometni položaj; pravaca Jadrana. na križanju glavnih longitudinalnih i transverzalnih morskih

Prirodna bogatstva obalnog prostora; razvedena obala, blaga klima, pejzažne i klimatske prednosti, podesna obala za kupanje pružaju izuzetno kvalitetnu osnovu za razvoj turizma, poljoprivrede ribarstva i marikulture. Krajobrazne i kulturološke vrijednosti ; bogatstvo prirodnih fenomena, blizina oto kog arhipelaga Biševo, Svetac, Palagruža, Brusnik i Jabuka predstavlja veliku atraktivnost podru ja. Ekološki prakti ki nezaga en okoliš; ekološka prihvatljivost je zna ajan kriterij prihvatljivosti gotovo svih privrednih djelatnosti.

Budu i razvitak potrebno je zasnivati na racionalnom korištenju prirodnih resursa te stvaranju ambijenta za zdrav život. Komparativne prednosti za razvitak turizma i poljoprivrede kao osnovne prate e djelatnosti, predstavljaju djelatnosti na kojima nije u po etku mogu e graditi ubrzan gospodarski razvitak.

Zaklju na razmatranja u odnosu na prostorno razvojne i resursne zna ajke prostora Prirodne datosti prostora, prvenstveno zahvaljuju i slabijem gospodarskom i turisti kom razvoju predmetnog podru ja tijekom zadnjih 20-tak godina, danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvoj podru ja temeljenom na turizmu te poljoprivredi i marikulturi; Prirodne posebnosti, kao i kulturno i povijesno naslje e predstavljaju najvrjedniji identitet podru ja gdje su zašti ene cjeline uglavnom sa uvane, no premalo se vodilo ra una o unapre ivanju i adekvatnoj prezentaciji zašti enih cjelina u funkciji kreiranja lokalnog blagostanja; Sve prirodne datosti (karakteristike obale i uvala, vegetacija, reljef, klima) svojom me usobnom interakcijom daju optimalnu mješavinu potrebnu za smisleni razvoj održive turisti ke djelatnosti isprepletenu komplementarnom proizvodnjom poljoprivrednih i maritimnih proizvoda te razvojem ostalih komplementarnih djelatnosti Glavni ograni avaju i faktori održivog razvoja predmetnog podru ja su: Skromna demografska osnova podru ja zbog depopulacijskog procesa ime se pretpostavlja da e razvoj podru ja biti vezan uz imigracijske procese, a koji e biti odre eni stupnjem gospodarske, društvene i kulturološke privla nosti podru ja; Infrastrukturni sustavi (elektroopskrba i prometnice na lokalnoj razini, vodoopskrba i sustavi odvodnje otpadnih voda, gospodarenje krutim otpadom itd.) uglavnom su podkapacitirani i za današnje potrebe, te predstavljaju veliki ograni avaju i faktor održivog razvoja predmetnog podru ja. To se posebno odnosi na o osiguranje potrebnih koli ina vode u špici sezone kada dolazi do preoptere enja sustava i uvo enja redukcija. 56

Vegetacija u zajednici sa klimom (pojave ljetnih suša) izaziva pove anu opasnost od požara. sociokulturnim okruženjem. 4. Turizam predmetnog podru ja treba preuzeti ulogu dodatnog zamašnjaka gospodarskog preporoda podru ja te ga je potrebno razvijati u skladu s fizi kim kapacitetom prostora.o neriješeno pitanje zbrinjavanuja otpada (nepostojanje sustava odvojenog prikupljanja sme a i adekvatnog odlagališta). Glavna svrha ovoga plana je ocjena sadašnjeg stanja i razvojnih mogu nosti županije. te etiri razvojna cilja županije: 57 . postoje om komunalnom infrastrukturom kao i ekonomi nosti proširenja iste te turisti ke suprastrukture.1 Razvojni operativni plan županije Razvojni operativni plan Splitsko dalmatinske županije strateški je dokument izra en za razdoblje od 2006. do 2013. godine. Plan predlaže viziju i osnovne ciljeve te mjere kojima se ciljevi odnosno dogovorena vizija može posti i. Slijedi slika koja prikazuje viziju.4.4 Turizam 4.

kako bi županija gospodarski bila konkurentnija navodi se da se posebna pažnja treba posvetiti turizmu i razvoju integrirane "turisti ke ekonomije". Turizam visoke kvalitete se namjerava posti i kroz razvoj turisti ke infrastrukture smještaja i to poglavito hotela. poboljšanje turisti ke infrastrukture iznosi 4. U ovom djelu se navodi potreba za stvaranjem ponude obrazovnih programa i procesa prilago enim potrebama gospodarstva. Turizam se dodatno definira kao jedan od prioriteta ovoga plana. smještaj. Investicije u turizam koje su planirane za razdoblje od 2006. Kao osnovu cijelog razvoja ROP prepoznaje zaposlenika u turizmu. ruralnog te kulturnog turizma. pa stoga planira dodatne edukacije i razvoj ljudskih potencijala. godine su sljede e: razvoj marketinških proizvoda i promociju turizma iznosi 9 milijuna EUR-a. Zaklju ak Razvojni operativni plan županije je vrlo konkretno iskazao svoju viziju razvoja konkurentnog gospodarstva. Kako bi se što bolje iskoristile komparativne prednosti županije treba nadograditi infrastrukturu u funkciji turizma.5 milijuna EUR. Cilj 4 – identificirana je potreba udruživanja i stvaranja partnerstva me u poslovnim i civilnim subjektima u županiji kako bi se pospješila suradnja i olakšao napredak. ruralni i kulturni turizam. Cilj 3 – neophodan je razvoj ljudskih potencijala. te razvoja turizma u smjeru visoke kvalitete. prometnice.Cilj 1 .ugostiteljskoj djelatnosti te generalno podizanje kvalitete ljudskih resursa nužni su kako bi se željeni ciljevi i prioriteti razvoja mogli dosti i. te razviti razne poticaje. 58 . Razvoj i promocija novih oblika ponude kao što je nautika. koji bi promicao klju ne turisti ke prednosti. Spominje se poticanje razvoja turisti ke infrastrukture i novog turisti kog proizvoda regije koji bi trebali podi i razinu kvalitete i dodane vrijednosti. Planira se razvoj novih turisti kih proizvoda: nautike. Ovakav stav proizlazi iz svjesnosti da se. Ukupne investicije u turizam u periodu od sedam godina iznose 13.5 milijuna EUR-a. komunalije.5 milijuna EUR-a. Edukacija zaposlenika u turisti ko . te poticanje me uregionalne suradnje tako er su važni za uspješan razvoj turizma. Isti e se potreba razrade jedinstvenog turisti kog imidža županije. prometnica i komunalnih usluga. vrlo bitan za županiju koja ima visoku nezaposlenost. do 2013. usprkos iznimnim prirodnim i antropogenim prednostima. Cilj 2 – identificirana je potreba razvoja prometne i komunalne infrastrukture kako bi se stvorila podloga za razvoj same županije. ukupne investicije u turizam u županiji iznose 13. Prioritet županije je razvoj turizma visoke kvalitete. turizam u županiji nije razvio u željenom smjeru i ne ostvaruje o ekivano dobre rezultate.

svaka mikro destinacija Srednje Dalmacije turisti ki se pozicionira i razvija zasebno prema definiranim strategijama. odre en portfelj turisti kih proizvoda. jer se nalazi na mnogo povoljnijoj poziciji nego što je to slu aj sa mnogim drugim oto kim destinacijama. Naime. Uz postavljenu viziju. lipnja 2007. imidž ribarskog kraja. koje treba i sa uvati.4. koji je izradila tvrtka Horwath HTL. ali vode i ra una o pozicioniranju i razvoju cjelokupne destinacije. U tom smislu je za otok Vis. vremenskim rokovima. atributi su koji se moraju komercijalizirati strategijom visoke vrijednosti. a koje se obrazlaže injenicom da je ovaj svojevrsni mitski otok ve postigao imidž posebno vrijednog skrovišta. Jedna od klju nih subregija ove destinacije je otok Vis. za Vis su predloženi elementi proširenog identiteta i sustava vrijednosti (što je detaljnije navedeno u Marketing planu ovog Plana razvoja eko / ruralnog turizma otoka Visa). Dakle. Nakon toga definirani su klju ni investicijski projekti za svaku mikro-destinaciju Srednje Dalmacije. ali i zasebno za njena podru ja. definirano je strateško pozicioniranje Srednje Dalmacije.2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije Turisti ka zajednica Splitsko-dalmatinske županije je 19. kao i na izgradnju novih poluga za uspostavu konkurentnosti. te konkretnih operativnih prijedloga za destinaciju u cjelini. odgovornostima. prihvatila Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. kratki odmori te wellness i spa proizvodi kao oni sa srednjim prioritetom. iju implementaciju provodi županija od njegovog usvajanja. Polaze i od središnjeg identiteta / pozicioniranja otoka Visa unutar destinacije Srednje Dalmacije. Njegova izoliranost i autenti nost. a koji ine sljede i proizvodi: nauti ki turizam i proizvod posebnih interesa kao prioritetni proizvodi. kao i za ostale sub-regije destinacije Srednje Dalmacije. a usmjeren je na pragmati ne promjene u procesu upravljanja turizmom cjelovite destinacije. Glavni plan razvoja turizma SDŽ je službeni dokument. upravljanja marketingom te na usmjeravanje procesa ulaganja u turisti koj industriji. a koji daje prijedloge za unapre enje situacije u turizmu cijele destinacije u smislu strategija. koji je atraktivan otok za budu i turisti ki razvoj. 59 . posebno njegovih vrijednih agrikultura i vina. zatim proizvod 'sunca i mora'. ija je povijesno uvjetovana stagnacija u smislu razvoja turizma sada njegova najve a prednost. Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije predstavlja strateški okvir za novi rast turizma sukladno nadolaze im globalnim promjenama. ture. pa je tako za otok Vis usuglašeno sljede e pozicioniranje: 'Vis – otok skrovište'. izvorima finacniranja itd. pa tako i za Vis te je kona no oblikovan provedbeni plan sa svim klju nim aktivnostima.4.

Pod austrijskom upravom (1815-1918) Komiža dobiva samostalnu op inu.000 stanovnika. Mleta ke vlasti su u 16. Komiža dobiva status Grada. Pod mleta kom vladavinom. U Komiži posluje samo hotel Biševo koji je kategoriziran kao hotelski objekt sa dvije zvjezdice. nakon što vojska odlazi sa otoka. 1918. godine. Bogata ribolovna podru ja oko Palagruže. Komiža se ubrzano razvija kao središte ribarstva na ovom dijelu Jadrana.3 Grad Komiža Povijesni okvir Povijest grada Komiže veže se uz more i ribolov posebno plave ribe po kojem je poznata od davnina. pripala su Italiji i ostala u njenom sastavu sve do 1947. stolje u zabilježile da su samo u jednom danu komiški ribari ulovili tri milijuna tona srdela. Objekt je trenutno u lošem stanju. 60 . Tada je izgra en veliki lukobran i ure ena luka. Posluje jedan hotel (Biševo) sa 320 kreveta u vlasništvu društva Modra špilja d. a u mjestu postoji sedam tvornica za preradu ribe (najve a Fratelli Mardeši ).d. Godine 1997. Po etkom 20. te prerasta u gradi sa svim potrebnim sadržajima. stolje a je najve e naselje na otoku Visu s gotovo 4. Danas slika turisti ke ponude Komiže izgleda ovako: Ukupni smještajni kapacitet je približno 990 kreveta. utvrda i velikih ku a u Komiži. dotrajao i potrebna je ve a investicija kako bi se doveo na zadovoljavaju i nivo. godine Kraljevini SHS pripaja se Vis i zapo inje dugo razdoblje stagnacije Komiže. Prevladava privatni smještaj (67% od ukupnog) sa 660 kreveta. Turisti ka ponuda Grad Komiža isto kao i grad Vis po inje razvojem turizma po etkom 90-tih. Nakon odlaska vojske sa otoka i osamostaljenja Hrvatske države zaustavlja se iseljavanje koje je do tada bilo vrlo izraženo. godine. Smatra se da je Komiža sli no kao i Vis (Issa) naseljena za vrijeme Grka i Rimljana Prvi put se spominje kao Val Comeza u darovnici zadarskog kneza Petra 1145. Nakon drugog svjetskog rata cijeli otok Vis pa tako i Komiža postaju vojna zona što spre ava razvoj turizma te se na taj na in nastavlja stagnacija otoka.4. Bila je to gospodarska grana koja je omogu ila izgradnju crkvi.4. Razvoj turizma po eo je kasnije uspore uju i sa ostalim mjestima na Jadranu no radi vojske op a infrastruktura je ve postojala.

61 . Turisti ka potražnja Zbog visokog postotka privatnog smještaja esto loše kvalitete i hotela niske kategorije Komiža kao turisti ka destinacija trenutno ima loše pokazatelje potražnje. dvokrevetna soba. U unutrašnjosti otoka ve ina seoskih gospodarstava radi na osnovi rezervacije te su otvoreni i tijekom ostatka godine s obzirom na potražnju i broj gostiju. godine kada je zabilježen blagi pad.300 dolazaka koji su generirali približno 68. Unutrašnji dio otoka. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada Komiži (Podšpilje. Jedan takav primjer je i selo Talež u blizini Podšpilja gdje je konverzijom jedno staro selo od 4 ku e revitalizirano te sada nudi smještaj u ruralnom ambijentu. dvije pizzerije i pet konobi koje se nalaze u samom mjestu.hr. glavna sezona) Izvor: www. Postoji interes za kupnjom starih seoskih objekata u središnjem dijelu otoka.hotel-bisevo. Ponuda se sastoji od tri restorana. Hotel BIŠEVO Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. telefonski interviju lipanj 2008.: Objavljena cijena: Smješten u Komiži kraj mora. U 2007. . pet minuta šetnje od središta mjesta 2 ** 126 soba i 5 apartmana Odmorišni hotel Manje renoviracije svake godine .400 kn po stanovniku.000 no enja. Hoteli i restorani prihode približno sa 12.5 milijuna kuna godišnje ili 7. Velika ve ina spomenutih ugostiteljskih objekata posluje samo u ljetnim mjesecima (oko tri mjeseca). se oživljava posebice u vidu proizvoda hrane i pi a na seoskim doma instvima koja su smještena najviše oko sela Podšpilje i Žena Glava. Ugostiteljska ponuda Ukupno u ponudi ima 15 ugostiteljskih objekata (ne uklju uju i objekte u kategoriji caffe barova).d. Komiža bilježi pozitivan trend no enja i dolazaka. koji se konverzijom pretvaraju u smještajne kapacitete. Dvorana za sastanke do 90 osoba 106 EUR (BB. koji administrativno pripada Komiži. Podhumlje. sa iznimkom 2007.Tablica 4–11: Komiža – turisti ka ponuda Modra spilja d. Žena Glava) nalazi se još pet seoskih doma instava koja u svojoj ponudi nude degustacije vina autohtonih sorti koje sami proizvode i lokalne specijalitete. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu U ponudi Komiže nema turisti kih kampova. godini Komiža bilježi oko 10.

postavljanje sme e signalizacije.000 4.000 20.000 50.000 60. Od ukupno sedam agencija. brodova.000 2. izrade brošura. dvije su posve ene samo iznajmljivanju privatnog smještaja (Nona agency i Impress club). usluge prijevoza po otoku i moru. spominju se zajedni ka ozna avanja pješa kih staza. robinzonski smještaj na osami. 2008.000 6.000 0 0 2003 2004 2005 2006 2007 Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske. 62 .000 10. Ipak. oplovljavanje otoka. kroz investicije u ure enje destinacije. planiraju se uobi ajene promotivne aktivnosti (ažuriranje web stranica.000 70. privatnim apartmanima i ku ama. izrada turisti kih karata otoka i organizacija kulturne manifestacije cijelog otoka. Nadalje.2007) DOLASCI 12. Sredstva budžeta planiraju se potrošiti na projekte unapre enja proizvoda.Tablica 4–12: Komiža – trend dolazaka i no enja Grad Komiža trend dolazaka i no enja (2003 . ponuda agencija ve im dijelom fokusira se na iznajmljivanje privatnih apartmana gostima. kroz adrenalinske sportove. iznajmljivanje skutera.000 10. Turisti ka zajednica Godišnji budžet Turisti ke zajednice Komiža za 2009. Agencije u svojoj ponudi nude usluge pronalaska smještaja u hotelima.000 8. Turisti ke agencije Na podru ju Komiže posluje sedam turisti kih agencija koje svojom ponudom pokrivaju cijeli otok. te ostale usluge fokusirale su se dvije agencije (Alternatura i Nika adventure). Od projekata suradnje dva ureda TZ-a na otoku. te organizaciju raznih gastronomskih tura po otoku. edukacije zaposlenih te uobi ajene troškove poslovanja ureda.000 NO ENJA dolasci no enja 80. Na ponudu alternativnog turizma.000 40. organizaciju raznih izleta. posjete sajmovima).000 30. postavljanje tuševa na gradskim plažama i organizaciju manifestacija. godinu približno e iznositi 610 tisu a kuna (bruto iznos).

Posluju dva hotela (Tamaris i Issa) sa 299 ležaja i oba su u vlasništvu Vis d. Vis dolazi pod vlast Habsburga. Turisti ka ponuda izgleda kako slijedi u nastavku: Ukupan smještajni kapacitet Visa je 2. potonuli dijelovi luke i rimski teatar na kojem je kasnije izgra en franjeva ki samostan. jedan na rivi u centru mjesta i jedan uz more na ulazu u Višku luku.d. U sklopu grada posluju dva hotela. U nastavku slijede prikazi spomenutih hotela.-a. U po etku otok je otvoren za doma e goste (stanovnike bivše Jugoslavije). dijelovi ulica.090 ležaja. Hotel Paula koji je renoviran ove godine u vlasništvu je talijanskih investitora koji imaju namjeru i dalje razvijati turizam na otoku. koja je nakon austro-ugarske podjele monarhije potpala pod austrijski dio. a posjet stranaca dopušten je tek 1989.4. Mletci. Osnovali su je Grci iz Sirakuze na Siciliji te tako nastaje polis (grad država) te se razvija kao glavno uporište grka na Jadranu. U ranom srednjem vijeku nalazi se u starohrvatskoj državi.d. nekropola. pa ak i Englezi (tada se na otoku zaigrao i kriket). Francuzi.717 ležaja. godine odigrala viška bitka. Poslije pada Napoleona i Mleta ke republike. Poslije ega esto mijenja vladare. Osim dva hotela koji su u vlasništvu Vis d. Pobjedom austro-ugarske mornarice privremeno su zaustavljena talijanska posezanja za Visom i itavom Dalmacijom.4. Daljnjim upravnim reorganiziranjem monarhije. Prevladava privatni smještaj (82% od ukupnog) sa 1. Spomenuti hoteli Tamaris i Issa službeno su kategorizirani kao objekti sa tri zvjezdice.4 Grad Vis Povijesni okvir Vis ili kako su ga nazivali za vrijeme Gr ke . Vis postaje dio carske pokrajine Dalmacije. Hotel Paula još nije službeno kategoriziran kao hotel prema kategorizaciji ministarstva turizma. U blizini otoka Visa se 1866. godine. postoji i hotel Paula. 63 . Turisti ka ponuda Nakon odlaska vojske sa otoka otvara se mogu nost razvoja turizma. Arheološki nalazi koji ukazuju na postojanje gr kog pa kasnije rimskog doba su terme. no u planu vlasnika je da ove godine dobije kategorizaciju. stolje a prije Krista.Issa datira iz približno 4.

za sljede u sezonu predvi eno mijenjanje imena i cijena. U takvim objektima lokalno stanovništvo bavi se ponudom hrane i pi a na osnovama doma ih proizvoda i lokalnih specijaliteta. Spomenuti objekti nalaze se u podru ju Pliskog Polja.d. dvokrevetna soba.Tablica 4–13: Vis – turisti ka ponuda Vis d. Nema (mogu e koristiti restoran) 120 EUR (BB.hr. u cijelosti.: Objavljena cijena: U centru grada Visa 3 *** 25 soba Odmorišni hotel Adaptiran 1992.hr Napomena: Trenutno kategorizitan kao vila.hr. Podselju i Podstražju. za hotelijerstvo. a neki od njih nude i smještaj. ugostiteljstvo i turizam Hotel ISSA Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. uz bedeme anti kog grada Isse 3 *** 125 soba i 3 apartmana Odmorišni hotel Sagra en 1984.: Objavljena cijena: Na zapadnom dijelu Viške vale.vis-hoteli.vis-hoteli.: Objavljena cijena: U starom djelu grada Visa koji se naziva Kut 3 *** (neslužbeno) 12 soba Manji odmorišni hotel Potpuno renoviran 2008.hr. lagana renovacija 2006. Vis u sklopu turisti ke ponude nema kampova. telefonski interviju lipanj 2008. godine. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu Hotel TAMARIS Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. Marine Zemlje. glavna sezona) Izvor: www. telefonski interviju lipanj 2008. Kino dvorana može smjestiti do 30 osoba 112 EUR (BB. lagana renovacija 2008. 64 . nema nema objavljene cijene Izvor: hotelpaula. glavna sezona) Izvor: www. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu Vila PAULA Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada gradu Visu postoje inicijative preure ivanja starih poljoprivrednih objekata. www. dvokrevetna soba.tz-vis.

godini.000 2.000 16. ili po uvalama na otoku.500 turista koji su generirali približno 125.5 milijuna kuna ili 6. Tablica 4–14: Vis – trend dolazaka i no enja Grad Vis trend dolazaka i no enja (2003 .000 8. seosko doma instvo Roki's). Vis bilježi pozitivan trend dolazaka i no enja do 2006. Grad Vis prednja i po broju seoskih doma instava smještenih u unutrašnjem djelu otoka. Ve ina ugostiteljskih objekata radi samo tijekom ljetnih mjeseci.000 2003 2004 2005 2006 2007 Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske.Ugostiteljska ponuda Ukupno se u ponudi grada Visa nalazi 29 ugostiteljskih objekata (ne uklju uju i objekte u kategoriji caffe barova).000 12. U sklopu ponude nalaze se još etiri konobe koje su smještene u gradu.2007) DOLASCI 20.000 100.000 no enja. Smještajni kapacitet Visa približno je duplo ve i od kapaciteta Komiže.000 14.350 kuna po stanovniku. Turisti ka potražnja Grad Vis pozicijom urbanog centra otoka Visa.000 4. godini grad Vis je zabilježio približno 18. godine. trajektnim pristaništem i ve om ponudom hotela u nešto je boljoj poziciji od Komiže. Neka doma instva uz ponudu hrane grade svoju tržišnu marku i kroz proizvodnju vina od tipi nih sorti za otok Vis (npr. Turisti ka zajednica Turisti ka zajednica Visa planira da e godišnji budžet za 2009.000 120.000 0 80. Ukupno postoji dvanaestak seoskih doma instava koja svojim ponudama lokalnih i tradicionalnih jela privla e turiste u unutrašnjost otoka. U nastavku slijede karakteristike turisti ke potražnje Visa u 2007. godinu iznositi približno 750 tisu a kuna bruto. kada ulazi u stagnaciju i pad u 2007.000 18.000 6.000 10. godini.000 0 20. Od ukupne ugostiteljske ponude u gradu se nalazi devet restorana i etiri pizzerije. a neka seoska doma instva rade i ostatak godine ali samo na osnovi rezervacije i ovisno o broju gostiju. Aktivnosti na koje se planiraju utrošiti sredstva odnose se na unapre enja 65 . 2008. godini prihodili približno 12.000 NO ENJA dolasci no enja 140.000 40. U 2007.000 60. Hoteli i restorani su u 2007.

razne izlete. Ostala sredstva e se utrošiti na edukacije zaposlenih te uobi ajene troškove poslovanja ureda. Slijede rezultati istraživanja: Turisti su u prosjeku stari 39 godina i na odmor naj eš e dolaze u krugu obitelji (47% obiteljskih dolazaka).000 u gradu Komiži). izrada brošura i posjete sajmova. iznamljivanje bicikla. Suradnje dva ureda TZ-a odnosi se na ozna avanja pješa kih staza i postavljanja turisti ke signalizacije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku. približno 90% ukupnog turisti kog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna.000 turista ostvarili su približno 192. Nadalje. Zajedni ki podaci za gradove Komižu i Vis bitni su radi boljeg razumijevanja karakteristike turizma otoka Visa u cijelosti. U svojoj ponudi turistima nude usluge smještaja na cijelom otoku. Kao zaseban proizvod agencije Navigator izdvaja se ronjenje. za one iskusnije. Prosje na dnevna potrošnja turista iznosila je 59 eura. Turisti ke agencije Na podru ju Visa. organiziraju se škole za po etnike. kao i ronjenje u podvodnim spiljama.8 dana. 4. U usporedbi sa drugim županijama.5 Otok Vis Ovdje se daje kratki prikaz ukupnih statisti kih podataka za 2007. godinu koji se odnose na cijeli otok. automobila i brodova. planira se ažuriranje internet stranica TZ-a. Istraživanje Instituta za turizam "Tomas" za 2007. procjenjuje se da svake godine generira oko 80. te istraživanje potonulih brodova i arheoloških nalazišta. slijede nova iskustva i doživljaji te zabava. Turisti su u prosjeku boravili 6. Vrlo visoka sezonalnost. zatim Slovenci 25% i Talijani 10% od ukupnog broja no enja. na otoku Visu nije zabilježen broj vezova u nauti kim lukama (iako i Vis i Komiža imaju svoju luku).000 no enja u spomenutim lukama (50. Prema informacijama dobivenim iz ureda Turisti kih zajednica Visa i Komiže.000 no enja. festival otoka Visa i druge. postavljanje tuševa i druge opreme na plaže i organizaciju raznih manifestacija kao što su Viška regata.4. Najve i broj turista dolazi zbog odmora i opuštanja. 29. skutera.destinacije kroz postavljanje sme e signalizacije. SDŽ bilježi najve i udio gostiju koji dolaze autobusom.Ionos i Navigator. Istraživanje nam pomaže da na podru ju otoka Visa što bolje shvatimo stavove i razine potrošnje turista. za razliku od Komiže. 66 . na ugostiteljstvo izdvajalo se 41 euro (uklju uje smještaj sa približnom potrošnjom od 24 eura). godinu u Splitsko-dalmatinskoj županiji provodilo se u 18 turisti kih mjesta sa najve im ostvarenim turisti kim prometom. Najviše no enja ostvaruju doma i turisti približno 34%.000 u gradu Visu i 30. posluju samo dvije turisti ke agencije .

000). a od emitivnih tržišta najja a su Slovenija. privezišta i sl. Danas je turizam vrlo slabo razvijen. u suprotnosti s tradicionalnim urbanim i graditeljskim naslije em. a u hotelima svega dvadesetak kreveta više. razvoj se koncentrirao oko urbanih i administrativnih središta Komiže i Visa.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Turisti ke aktivnosti i okoliš imaju dvosmjeran odnos. Italija i eška. iako se prema procjenama dobivenim iz turisti kih zajednica Komiže i Visa godišnje generira 80.000 no enja kroz ovaj turisti ki segment. ku e za odmor.1 Socio ekonomski utjecaji Zahvaljuju i slabom gospodarskom i turisti kom razvoju otoka tijekom zadnjih 20-tak godina negativan utjecaj turizma na okoliš razmatranog podru ja nije toliko izražen u odnosu na situaciju u široj regiji. Vis i Komiža generiraju približno iste prihode u sklopu djelatnosti hotela i restorana te oni iznose približno 12. pritisak na infrastrukturu i sl. 4. Atraktivan i o uvan okoliš osnov je za ve inu tipova turizma i može biti djelatnost koja na održivi na in koristi prirodne i kulturne resurse.: 67 .6 Zaklju ak Dugogodišnja zatvorenosti otoka prema posjetiteljima ograni avala je razvoj turizma. S druge strane. te skoro duplo više no enja od Komiže. promjenu socio-kulturnog identiteta i strukture gospodarskih djelatnosti. u privatnom smještaju oko tri puta više kreveta. dominira privatni smještaj koji ini preko 77% ukupnog smještajnog kapaciteta otoka. negativan utjecaj turizma možemo sagledavati kroz: Izgradnja objekata namijenjenih turisti kom korištenju (komercijalni sadržaji. Prisutna je vrlo visoka sezonalnost što zna i da je otok u potpunosti orijentiran na proizvod sunca i mora. U Komiži i Visu dominiraju doma i turisti. Generalno. Nakon što se otok otvorio prema posjetiteljima.) na neprimjerenim lokacijama. 4. turizam može i negativno utjecati na okoliš kroz preveliku koncentraciju turista na posebno atraktivnom prostoru. U za etcima su projekti / inicijative temeljene na ruralnim eko ili etno konceptima turisti kog razvoja koji se nude pretežito u unutrašnjosti otoka. objekti za privatni smještaj. Grad Vis trenutno ima približno duplo ve i smještajni kapacitet (kreveta) od op ine Komiža. Posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*). Promet nauti kog turizma na otoku se statisti ki ne registrira (informacija Državnog zavoda za statistiku).4. ugrožavanje kulturne i prirodne baštine i sl. Grad Vis ostvaruje više turisti kih dolazaka (8.4.5. odnosno oko 25 milijuna kuna zajedno.5 milijuna kuna svaki.

zadržavanje tradicionalne poljoprivredne gospodarstava u turisti ku ponudu. 4. problem kapaciteta i troškova izgradnje i održavanja (pove anje intenziteta svih oblika prometa. uklju enje u ponudu kroz adekvatnu prezentaciju. Time gotovo itavo zemljište izvan gradskih podru ja pruža stanište za biološku raznolikost.5.a) postoje i komercijalni objekti koji slabo kapitaliziraju lokacijske resurse. identitet i sl. Integralni projekt) proglasio je dalmatinsku obalu. Obala je strma. Zna ajan sezonski pritisak na infrastrukturne sustave. morskim i oto kim ekosustavima isprepletenim s ljudskim djelatnostima. f) gubitak socijalne kohezije uslijed promjene demografske strukture. razvedenosti obale i sl. mozaik koji se sastoji od vrlo malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta. kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. S druge strane adekvatno osmišljena i provedena strategija razvoja turizma. razli itih namjena. op enito zbrinjavanja otpada. proizvodnja otpada koji one iš uje okoliš).2 Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikost Podru je projekta obilježava složeni mozaik razli itih namjena zemljišta. e) nastavak emigracije stanovništva s otoka uslijed nerazvijene gospodarske strukture i time intenziviranje depopulacijskih procesa. vrlo vrijednih prirodnih resursa i kulturne tradicije. a time i podru je projekta jednim od prioritetnih podru ja za o uvanje u Sredozemlju. tj. Karakteristike unutrašnjeg dijela otoka su pravilno izmjenjivanje. potrošnje vode. prevladavaju e geološke podloge. valorizaciju atrakcijske osnove. Promjene u lokalnoj zajednici. energije i hrane od strane turista. mogla bi potaknuti održivi razvoj otoka i doprinijeti blagostanju stanovnika kroz: zaustavljanje depopulacijskih procesa i stvaranje mogu nosti za demografsku obnovu. participaciju u zaštiti i potrebnoj sanaciji prirodne i kulturne baštine. g) napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje. Gusta vegetacija koja na sjevernoj obali prevladava u vidu makije s mjestimi nom infiltracijom borove šume daje karakter podru ju. Prisutna bogata biološka raznolikost i osebujnost rezultat je biogeografskog položaja. dobro su 68 . b) izgradnja ku a za odmor i iznajmljivanje. Strateški plan djelovanja za o uvanje morske biološke raznolikosti Sredozemlja (izvor: COAST. posebno na jugoisto noj obali Otoka. izrazito krškog reljefa. Jugoisto na i isto na obala usje ene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima. Ugroženost zašti ene prirodne i kulturne baštine i staništa uslijed neprimjerenog ponašanja stanovništva i turista. uz uvažavanje fizi kog kapaciteta prostora. na malim površinama. nepovoljno djelovanje na lokalnu kulturu. Isti u se: c) kapacitet i kvaliteta vodoopskrbe u ljetnim mjesecima d) neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda. proizvodnje uklju ivanjem obiteljskih ravnomjerniji i time gospodarski održiviji razvoj infrastrukture.

Prisutni su brojni neorganizirani. turizam ima posredan utjecaj na poljoprivredu kroz dva suprotna procesa: Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta koje propada ime se gube jedinstvena staništa i krajobrazne vrijednosti.hr/more/) Odlaganje krutog otpada samo je djelomi no riješeno organizacijom sakupljanja i odvo enja otpada na odlagališta. Šume i šumsko zemljište te ostalo poljoprivredno zemljište ugroženo je uslijed opožarenosti. Krajobraz obalnog pojasa je relativno sa uvan s izuzetkom devastacije poteza s neplanskom izgradnjom objekata. ilegalni i “divlji” deponiji na širem prostoru. Sidrenje tako er ugrožava livade posidionije i pospješuje nastanjivanje vrsta iz drugih mora. Kako na razmatranom podru ju gotovo nema lokacija s ve om koncentracijom turisti kih kapaciteta nema za sada ni zna ajnih utjecaja na okoliš. od kojih mnoge predstavljaju opasnost za bioraznolikost podmorja (Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa). prelazi u kategoriju „more podobno za kupanje-II. terasa. Pra enje kvalitete mora za kupanje pokazuje da na mjernim mjestima tijekom ljetnih mjeseci more iz kategorije „visoke kakvo e-I.razvedene i na njima su nastale brojne šljun ane plaže. može se procijeniti stanje ugroženosti za : Poljoprivreda. poglavito u naseljenim dijelovima gdje dolazi do koncentracije prometa. Ovaj proces za sada na razmatranom podru ju nije posebno prisutan.mzopu. (http://www. Obalno more ugroženo je postoje im stambenim i turisti kim i drugim sadržajima gdje nije riješen ili je neadekvatno riješen na in odvodnje. Modernizacija i intenziviranje korištenja poljoprivrednih površina uništenjem suhozida. ili su oni lokacijski ograni eni. puteva i sl. Ova raznolikost ekosustava. Na primjer opožaren je gotovo u cjelini otok Biševo i trebalo bi provesti sanaciju pošumljavanjem autohtonim vrstama vegetacije. što pospješuje eroziju i tako er dovodi do ošte ivanja staništa. Time su ugrožena podru ja s livadama morske cvjetnice posidonije (smatraju se najzna ajnijim životnim zajednicama u priobalnom dijelu Mediterana). staništa i korištenja zemljišta predstavlja jedinstvenu sveukupnu raznolikost kopnenog i morskog krajolika i predstavlja važnu osnovu za izuzetnu turisti ku privla nost podru ja. 69 . Problem pretjerane upotrebe kemikalija odnosno problem poljoprivrednog otpada tako er nije izražen. Zaga enja zraka i buka ne predstavlja problem osim uz najfrekventnije prometnice. Prevladavaju šume presje ene obra enim dolinama. Generalno.

Otok Jabuka i Otok Brusnik kao zna ajni krajolici. kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima.te u Prilogu 70 . Brojne špilje i uvala Stiniva zašti ene su kao geomorfološki spomenici. sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama ine ga izuzetno zna ajnim i atraktivnim. kao zna ajni krajolik. Zapadna obala je strma. Pretežno napušteni zaseoci u unutrašnjosti otoka sa uvani su uglavnom u izvornom stanju.6 Analiza potencijala i ograni enja atrakcija destinacije otoka Visa Klju ne vrijednosti destinacije More je najvrjedniji prirodni resurs otoka Visa. naro ito obala i pripadaju i oto i i. Kopneni prostor. Zbog svoje atraktivnosti. predložen je za zaštitu i arhipelag Budikovac – Greben. Polja u unutrašnjosti vrijedan su primjer kultiviranog pejzaža koji karakterizira izmjenjivanje površina razli itih namjena. Ujedno Viški arhipelag pripada podru jima s vrlo velikom biološkom raznolikoš u gdje su koncentrirani brojni endemi. što im daje spomeni ka obilježja. U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su Otok Ravnik. 4. Zna ajna odlika otoka je i sa uvan prirodni pejzaž prvenstveno vanjskih dijelova.Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa Na dijelu prostoru jugoisto ne obala Visa vidljivi su izraziti negativni utjecaji turizma: Neplanska izgradnja najve im dijelom ku a za povrememeno stanovanje bez imalo poštivanja urbanisti kog i graditeljskog duha otoka. Palagruža i Svetac. mozaik malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta. tj. Kao potencijalni ihtiološki rezervati vrlo su vrijedni akvatoriji otoka Biševo. Detaljniji opisi i mape klju nih resursa dati su na stranici 26. Neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda kroz što se zaga uje i ugrožava zašti eno podmorje Izuzetno vrijedan zašti en krajolik koji je trebao biti jedna od sastavnica atrakcijske osnove zna ajno je devastiran od strane malog broja korisnika. Jugoisto na i isto na obala dobro su razvedene i na njima su nastale brojne plaže.

bez imalo poštivanja urbanisti kog i graditeljskog duha otoka i bez riješene kanalizacije. Njihova zaštita i revitalizacija treba se temeljiti na o uvanju povijesne matrice. a 4 najvišu vrijednost). Temeljem ekspertize Horwath HTL-a. osjetljivosti i postoje eg utjecaja na klju ne prirodne / ruralne resurse i baštinu Najugroženiji je dio jugoisto ne obale (Rukavac. 71 . Milna-Ženka i Roga i ) gdje je izgra en veliki broj individualnih objekata. Otpadne vode zaga uju i ugrožavaju zašti eno podmorje. Postoje i turisti ki sadržaji temeljeni na prirodnim i kulturnim atrakcijama Prilikom obilaska otoka Visa. posebno livade posidionije. kao i na o uvanju tradicijske gra evne strukture i karakteristi ne slike naselja. te razvojnog potencijala (za ruralni / eko turizam. te se one predstavljaju u sljede oj tabeli. Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta dovodi do gubitka jedinstvenih staništa i krajobrazne vrijednosti unutrašnjosti otoka. klju no je poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti. te su atrakcije evaluirane u smislu atraktivnosti. ali i op enito za turisti ki razvoj). smještaja u prirodnom i kultiviranom krajobrazu. najve im dijelom ku a za povrememeno stanovanje. ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša. Napuštene vrijedne ruralne cjeline tako er su ugrožene zbog iseljavanja stanovništva. kulturnopovijesne. Utvr ena ekološki zna ajna podru ja i koridori uglavnom su u dobrom stanju Kako bi se o uvale prirodne vrijednosti otoka. itd.).Ocjena stanja. pa su stoga ocjenjivane na skali od 1 do 5 (1 predstavlja najnižu. prostorne organizacije. identificirane su sve turisti ke atrakcije (prirodne.

. Petrinovi eve.) Rodna ku a Ranka Marinkovi a Austrijska utvrda Baterija Engleske utvrde (Terjun.Tablica 4–15: Prirodne. Biševska l. Juraja Crkva sv. Nevaja. Palagruža. Jabuka. Ston ica. Srebarna. Sv. itd. kulturno povijesne i ostale atrakcije Atrakcije otoka Visa Prirodne atrakcije Uvale otok Vis (Stiniva. Andrija Oklju na Žena Glava JI dio obale i otoci Mjesto Vis Vis Vis Komiža Komiža Komiža i Vis Vis Vis Vis Okolica Vis Otok Vis Komiža Dragodid Mjesto akvatorij otoka Visa Vis i Komiža unutrašnjost otoka Atraktivnost Eko / ruralni potencijal 5 5 5 4 3 3 4 Atraktivnost 5 4 4 5 5 5 5 3 4 4 4 3 3 5 Atraktivnost 3 4 4 4 3 5 4 4 3 3 Turisti ki potencijal 5 4 5 5 5 5 4 4 5 4 4 3 4 4 Turisti ki potencijal 5 5 5 Bodovi 9 8 10 8 7 6 7 Bodovi 10 8 9 10 10 10 9 7 9 8 8 6 7 9 Bodovi 8 9 9 72 . itd. Velington) Ostali vojni objekti Crkva sv. Fortica. Petra Hektorovi a.) Modra špilja Pu inski otoci Kralji ina (Teutina) špilja Titova špilja Zna ajni krajobraz Kulturno povijesne atrakcije Issa anti ki grad Crkva i franjeva ki samostan Muzej grada Visa Kaštel u luci i ribarski muzej Falkuša Urbana jezgra Pala e (Jakinova.) Uvale otok Biševo (Salburna. Nikole Stare ku e Dragodid Ostale atrakcije Potopljeni brodovi Festivali i manifestacije Seoska doma instva Skala od 1 (najmanje) do 5 (najviše) Bodovanje: maksimalno 10 bodova Mjesto Vis Biševo Biševo Brusnik. itd.

eko poljoprivreda Stara teža ka ku a . identificirani su i planirani projekti.Kartogram 4-8: Prirodne. odnosno postoje e inicijative vezane za razvoj turisti kih projekata. pa se oni tako er navode u tabeli i kartografu koji slijedi.izložbe i manifestacije Eko vinarija Ruralna cijelina Eko centar Podhumlje Podšpilje Vis i Dragodid Plisko polje Oklju na Komiža Mjesto 73 . Tablica 4–16: Potencijalne atrakcije/inicijative Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa Potencijalne atrakcije / inicijative Kušaonica maslinovog ulja Prezentacijski vrt . kulturno povijesne i ostale atrakcije Osim postoje ih atrakcija i resursa otoka Visa. Planirani projekti / postoje e inicijative koji su pokrenuti od strane lokalnog stanovništva predmet su aplikacija za financijski poticaj od strane UNDP-a.

državno Vis. strani investitor Lokacija Barjaci Vis Vis Komiža Plisko polje. privatni investitor Talež Vis. državno Milna. privatni investitor Borova njiva. na otoku Visu postoje planirani / pokrenuti projekti vezani uz razvoj smještajnih objekata za potrebe turizma. Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta Potencijalni projekti / inicijative smještajnih kapaciteta otoka Visa Potencijalni projekti Lokacija iznad uvale Stonca Maslinik sa smještajnim objektom Marina i hotel Konverzija osnovne škole u hotel Vinski podrum sa smještajem Konverzija vojnog objekta (450 klju eva) Hotel Issa (potrebna konverzija) Hotel Tamaris (potrebna konverzija) Hotel Biševo (potrebna konverzija) Seosko doma instvo Roki's Etno selo (postoje e) eška Vila (mogu a konverzija) Slovensko odmaralište. koji se tako er predstavljaju u sljede oj tabeli i kartogramu. bungalovi (potrebna konverzija) Vila Paula (konverzija u hotel) Eko etno selo Lokacija. privatni investitor iznad rive u Visu. strani investitor Dra evo polje. Tablica 4–17. Investitor Grad Vis. strani investitor Oklju na 74 .Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative Osim planiranih / potencijalnih projekata koje možemo svrstati u kategoriju turisti kih atrakcija. privatni investitor Lokacija Roga i .

doveli su do zna ajnog ograni enja radnog kontingenta stanovništva.Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta Potencijali i ograni enja za budu e održivo korištenje prirodnih resursa / baštine u eko / zelenom / ruralnom turisti kom razvoju Prirodne ljepote i bogatstva prostora. Glavni ograni avaju i faktori razvoja su: Vrlo izraženi depopulacijski procesi. Sve su brojnija stara ka doma instva koja nisu u stanju održavati poljoprivrednu proizvodnju. Prirodne posebnosti. temeljenom na turizmu te poljoprivredi i ribarstvu. Napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje. prvenstveno zahvaljuju i slabijem gospodarskom i turisti kom razvoju predmetnog podru ja danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvoj podru ja. Stanovništvo je staro s relativno nepovoljnom obrazovnom strukturom. posebno u unutrašnjosti otoka. kao i kulturno i povijesno naslje e predstavljaju najvrjedniji identitet podru ja gdje su zašti ene cjeline uglavnom sa uvane. Stoga e daljnji razvoj biti uvjetovan i imigracijskim procesima. uz nerazvijenu gospodarsku strukturu. Time se još 75 . ima za posljedicu daljnje iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva. niti imaju poduzetni kog potencijala za neke druge djelatnosti.

naro ito za naselja na obali. izazivaju gubitak socijalne kohezije nepovoljno djeluju na lokalnu kulturu. odnosno odlaganja krutog otpada. a proptere enost sustava u špici ljetne sezone uvjetuje uvo enje redukcija. Nije adekvatno riješen ni problem kona nog zbrinjavanja. uslijed promjene demografske struktura. posebno vrijednih ruralnih cjelina. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji nedostatnih lokalnih izvora. a postoje a odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati. Postoje i infrastrukturni sustavi ne zadovoljavaju ni današnje potrebe te predstavljaju veliki ograni avaju i faktor održivog razvoja. Sadašnji na in dispozicije otpadnih voda kroz nedovršene sustave Komiže i Visa te putem upojnih crnih jama na ostatku otoka je neprihvatljiv. a dolazi i do zapuštanje i propadanja vrijedne kulturne baštine. 76 .više degradira vrlo vrijedan kulturni krajobraz. identitet i sl. Ovi negativni procesi. Nesre eni katastri i vlasništvo nad zemljištem i zgradama dodatno otežava poduzetni ke inicijative.

a pogotovo uzme li se u obzir da se ruralnim (seoskim turizmom) za sada mogu baviti isklju ivo doma instva koja su registrirana kao poljoprivredni proizvo a i. a sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu je u procesu donošenja. sustavno upravljanje proizvodom ruralnog turizma. Kategorizacija objekata u ruralnom turizmu Na prostoru Republike Hrvatske trenutno posluje 360 registriranih seoskih gospodarstava.4. Praksa je pokazala diversifikaciju ponude usluga na ruralnim prostorima. regulacija ruralnog turizma u Hrvatskoj za sada se temelji na dva zakona. regionalnoj i lokalnoj razini. zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma Klju ni strateški dokumenti Razvoj ruralnih podru ja i povezano s time razvoj turizma u ruralnim podru jima postaje prioritetom razvojne politike na nacionalnoj. veterinarsko-sanitarnom i sanitarnom nadzoru Zakoni iz zaštite okoliša i prirode itd. ali zakonska regulativa je ne prati. odnosno pravilniku : Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06) Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07) Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u selja kom doma instvu (NN 5/08) Pravilnik o turisti kim uslugama na selja kim doma instvima. Niz zakonskih regulativa koje se direktno i indirektno odnose na obavljanje djelatnosti i pružanje usluga u ruralnom turizmu su: Zakoni iz poljoprivrede. 77 . Zakon o boravišnoj pristojbi i Zakon o lanarinama u turisti kim zajednicama. Ovim zakonima regulacija ruralnog turizma ograni avaju a je. Nadalje. te njihovi provedbeni propisi Zakoni / pravilnici o hrani Zakoni i pravilnici o veterinarstvu. sa svega 875 kreveta. ribolova i dr. Zakon o obrtu).7 Strateški okvir. Zakonski propisi kojima se stvaraju mogu nosti za razvoj turizma u destinaciji su Zakon o turisti kim zajednicama. lova. što zna i da se njihova ponuda uglavnom orijentira na usluge hrane i pi a. kao i marketinško upravljanje za sada ne postoje na nacionalnoj razini (trenutno su ovi upravlja ki modeli postavljeni tek na regionalnoj razini). pa se prema tome i deklarira u razli itim strateškim dokumentima kao jedan od klju nih pravaca razvoja i revitalizacije gospodarstva u ruralnim podru jima: Program Vlade RH u mandatnom razdoblju 2008-2011 Strateški okvir za razvoj 2006-2013 (Vlada RH) Strateški marketinški plan Hrvatskog turizma Klju ni zakonski propisi u Hrvatskoj koji reguliraju poslovanje u ruralnom turizmu Osim zakona kojima se ure uju osnivanje i djelovanje gospodarskih subjekata (Zakon o trgova kim društvima.

te potpore me unarodnih institucija). a koji su direktno ili indirektno vezani uz razvoj ruralnog turizma: 1.Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj 7 32 64 1 1 8 6 6 2 56 2 11 42 21 31 70 Ovi objekti kategorizirani su kao Turisti ka selja ka obiteljska gospodarstva (TSOG). Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" poticajna mjera kreditiranja seoskog turizma na ruralnim podru jima Republike Hrvatske uz državnu subvenciju kamata Sredstva su namijenjena za stvaranje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta za seoski turizam kroz: obnovu tradicijskih ku a s pripadaju im gospodarskim objektima. državne potpore ministarstava turizma i poljoprivrede. kao i kreditnih linija. podruma 78 . kušaonica. Ministarstvo turizma trenutno provodi sljede e programe potpora i poticaja u turizmu. potpore pojedinih županja i jedinica lokalne samouprave. a u zakonsko-regulativnom smislu obuhva eni su sljede im propisima: Uvjeti za kategorizaciju sobe u selja kom doma instvu Uvjeti za kategorizaciju apartmana u selja kom doma instvu Uvjeti za kategorizaciju kampa u selja kom doma instvu Programi potpore i poticaja seoskom turizmu na državnoj i županijskoj razini Financiranje razvoja ruralnog turizma i poduzetnika u ruralnom turizmu i ruralnim podru jima provodi se u okviru poticaja (npr.

obnovu i vrednovanje kulturne baštine uklju ivanjem u turisti ku ponudu. biciklisti ke staze i dr. 4.) obnovu. koji ne e narušiti vrijednosti i naslje e hrvatske tradicijske arhitekture i života na selu kupnju postoje ih tradicijskih objekata i drugih nekretnina potrebnih za funkcioniranje seoskog turizma opremanje objekata Sredstva su tako er namijenjena za stvaranje uvjeta za dodatne sadržaje i atrakcije u seoskom turizmu kroz: izgradnju. a posebno na ruralnim. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedina nog programa ili projekta. a najmanji je 20 tisu a kuna). tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" 79 . Kamatna stopa za korisnika kredita je fiksna od 8% godišnje uz fiksnu subvenciju Ministarstva od 6% godišnje 2. Program ‘Zelena brazda’ .000. nadogradnju. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Sredstva državne potpore male vrijednosti dodjeljuju se za sufinanciranje razvoja turisti ke ponude na podru jima na kojima turizam nije dovoljno razvijen.000.000 EUR do 200. podru jima od posebne državne skrbi i otocima.bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu (lovni. pješa ke. brdsko-planinskim podru jima. pravnim i fizi kim osobama. ribolovni. planinski i ostali oblici turizma na kontinentu) Sredstva su namijenjena udrugama.00 kn po pojedinom korisniku. obnovu i ure enje športsko-rekreativnih i gospodarskih sadržaja (štale. koja imaju turisti ke potencijale u kulturnoj i prirodnoj baštini. a potpora je dodijeljena za ukupno 219 projekata (najve i iznos potpore pojedinom projektu jest 70 tisu a kuna. ukupna prora unska sredstva za ovaj Program iznosila su 8. i adaptaciju postoje ih objekata. izgradnju i opremanje objekata i radionica tradicijskih obrta ure enje pripadaju eg okoliša i druge sadržaje koji nadopunjuju ukupnu ponudu seoskog turizma Obrtna sredstva mogu se odobriti najviše do 20% od iznosa kredita. Program kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva "Poticaj za uspjeh" Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom.00 kn. obnovu i vrednovanje prirodne baštine uklju ivanjem u turisti ku ponudu U 2008. sa rokom otplate do 15 godina te po ekom do 2 godine.izgradnju novih. a najviše do 300. 3.000 EUR.000. ribnjaci. koji iznosi od 10. zatim za zaštitu. godini. te zaštitu. te dogradnju. Program poticanja zaštite. gatori.

00 kn Sredstva državne potpore mogu se koristiti isklju ivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za: a) projekte utemeljene na turisti koj valorizaciji kulturne. za vrednovanje kulturne.000. dok je za srednje poduzetnike u postotku do 7. za povezivanje s europskim tematskim putovima Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prije i iznos od 250. gradova i županija koje povezuje ista tema. zgrade i oprema).5% opravdanih troškova 5. za zajedni ko oblikovanje i promidžba regionalnog turisti kog proizvoda više mjesta. a to su troškovi po etnih ulaganja (materijalna ulaganja: zemljišta. promotivni materijal) projekti ulaganja u organizaciju sajmova i prodajnih izložbi projekti ulaganja u stru ni dizajn i redizajn 6.Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. podru jima od posebne državne skrbi i unutrašnjosti otoka. aparthotel s restoranom i kamp Program „Poticaj za uspjeh“ temelji se na kreditnim sredstvima banaka i sredstvima za subvencioniranje kamata Ministarstva Sredstva Ministarstva predstavljaju državnu potporu malim i srednjim poduzetnicima za poticanje njihovih po etnih ulaganja u turizmu. Visina državne potpore izra unava se temeljem opravdanih troškova ulaganja. Iznos državne potpore malim poduzetnicima može se dodijeliti u postotku do 15% opravdanih troškova. povijesne i prirodne baštine ruralnih krajeva uklju ivanjem u turisti ku ponudu. Program poticanja unapre enja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“ Poticanje izrade. Program poticanja razvoja tematskih turisti kih putova „Tematski putovi“ Sredstva se koriste za usmjeravanje turisti ke potražnje/prometa prema podru jima na kojima turizam nije dovoljno razvijen.000. pansion. Sredstva državne potpore mogu se koristiti isklju ivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruje unapre enje izrade i plasmana izvornih suvenira: projekti ulaganja za ure enje proizvodnih i prodajnih prostora projekti za nabavku strojeva i alata projekti opremanja suvenira za plasman na tržište ( prikladna ambalaža. afirmacije i promoviranja izvornih suvenira kroz oživljavanje tradicijskih i umjetni kih obrta i doma e proizvodnje kroz sredstva državne potpore male vrijednosti Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prije i iznos od 100. op ina. brdsko-planinskim podru jima.00 kn. za gospodarsko povezivanje više podru ja. a posebno prema ruralnim. povijesne i prirodne baštine 80 .

Program poticajnih mjera za pove anje konkurentnosti turisti kog tržišta 9. kao na primjer sljede i projekti: Zadružno poduzetništvo. ukoliko se projekt odnosi na javnu infrastrukturu. Sufinanciranje turisti kih projekata kojima su odobrena sredstva iz me unarodnih fondova 10.00 kuna. izgradnju javne infrastrukture koja omogu ava uspostavu tematskih turisti kih putova (biciklisti kih. Obrazovanje za poduzetništvo Ministarstvo poljoprivrede.razli iti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva. a najviše do 500.).b) projekte utemeljene na ponudi proizvoda poljoprivrednih/agrarnih gospodarstava i gastronomiji ruralnih krajeva c) projekte utemeljene sportsko-rekreativnoj ili zdravstvenoj ponudi 7. Sredstva po ovom natje aju se odnose na: projekte ure enja postoje e javne turisti ke infrastrukture i oboga ivanje sadržaja. 8. Iznimno nositelji projekta mogu biti i pravne i fizi ke osobe. uz suglasnost jedinica podru ne (regionalne) i lokalne samouprave. pješa kih. ribarstva i ruralnog razvoja . Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva. Sredstva su namijenjena tijelima podru ne (regionalne) uprave (županije) i lokalne samouprave (gradovi.Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva“ 81 . stavljanje u funkciju turizma objekata kulturno – povijesne i prirodne vrijednosti.000. vinskih i dr. kao na primjer: Ministarstvo gospodarstva . ostala resorna ministarstva tako er pružaju potporu i poticaje razvoju ruralnog turizma. Program poticaja ulaganjima u javnu turisti ku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odre enoj destinaciji u 2008 . op ine)."Turizam kroz regije" Ovim programom bespovratnih sredstava financiraju se projekti i izrada projektne dokumentacije za javnu infrastrukturu u funkciji turizma ime se omogu uje stavljanje u funkciju dodatnih turisti kih sadržaja. Inovacije i novi proizvodi. ure enje ostale javno turisti ke infrastrukture. Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma 11. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedina nog projekta. Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma Osim Ministarstva turizma.

Subvencije poljoprivrednicima. pomo u tranziciji i izgradnja institucija. mogu e je zaklju iti sljede e: Snažan je raskorak izme u postoje ih mehanizama poticaja i i sredstava s aktualnim institucionalnim okvirom za razvoj ruralnog turizma. obrtnicima i poduzetnicima Potpore turisti kim manifestacijama i udrugama Potpore razvoju kulturnog turizma Financiranje izrade biciklisti kih brošura Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma Financiranje turisti ke signalizacije Izrada projekata iz Glavnog plana razvoja turizma SDŽ (poseban fokus je stavljen na razvoj ruralnog turizma – Strategija razvoja ruralnog turizma županije je u procesu izrade) Republika Hrvatska kao zemlja kandidat za lanstvo u Europskoj Uniji.plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak Uvidom u cjelovitu dokumentaciju prema prethodnim strateškim. svede na razinu županije. Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama.ovim programom se odobravaju sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji. tako er može koristiti sredstva me unarodnih fondova koja se uglavnom odnose na izgradnju institucija.eko sela . projekti koji su financirani od strane me unarodnih fondova. Rezultat je injenica da je realizacija projekata ruralnog turizma spora. Splitsko-dalmatinska županija u okviru Odjela za turizam nudi nekoliko programa poticaja projekata u turizmu i ostalih uz turizam vezanih projekata: Program etno.„Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i grani nim podru jima Bosne i Hercegovine“ AMAMO . u cilju stvaranja etno-eko sela i oboga ivanja turisti ke ponude. uz navedene poticaje resornih ministarstava.preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipi nih proizvoda Instrument pretpristupne pomo i (Instrument for Pre-accession Assistance . a tome pridonosi injenica da ne postoje regionalni centri za animaciju i stru nu podršku poduzetništvu u ovom segmentu. regionalni razvoj.Kreditne linije resornih ministarstava provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj. prekograni nu suradnju. razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. a poti u razvoj ruralnog turizma su: CARDS program .IPA) – prekograni na suradnja. razvoj ljudskih potencijala. Sve to rezultira situacijom u kojoj još uvijek nema dovoljne ekonomije obujma ovog biznisa. institucionalnim kao i poticajnim mehanizmima. koji bi se mogao lakše komercijalizirati na lokalnom. Prema tome. ali i internacionalnom tržištu. ruralni razvoj (IPARD) IPARD . regionalni razvoj. 82 . Optimalno rješenje je da se pragamti na odgovornost za poticanje ovog programa i koordinaciju svih drugih programa i poticaja.

dok od klju nih problema za razvoj vide u nedostatku ljudskih resursa. Darli & Darli . kao što je propisano Zakonom o turisti kim zajednicama. dok su Hoteli Issa i Tamaris privatizirani. smještaj. Impress Club.5. Turisti ke zajednice Vis i Komiža . što predstavlja jednu od prepreka planiranju daljnjeg razvoja cijelog otoka.bave se poticanjem. razvoja konkurentnih turisti kih proizvoda. te neadekvatnoj op oj infrastrukturi (osobito vodoopskrba). te ostalih fondova. koje organiziraju i komercijaliziraju razli ite aktivnosti na otoku (npr. u smislu razvoja cjelokupne turisti ke destinacije Vis. Muzej grada Visa . Pretpostavka je da hoteli u obje destinacije trenutno drže poziciju 'mirovanja'. kao i u cilju prepoznavanja upravlja ke i financijske snage / interesa klju nih interesnih subjekata u fazi realizacije ovog projekta. Lokalne vlasti (Grad Vis i Grad Komiža) . TZ Komiža i TZ Vis ne ostvaruju zna ajnu suradnju u radu. unapre ivanjem i promocijom izvornih vrijednosti i turisti kih proizvoda ovog prostora. ali i ostale rekreativne aktivnosti poput rekreacije na otvorenom. Navigator. Osim inicijativa Muzeja i Franjeva kog samostana u gradu Visu za arheološko istraživanje Isse i predstavljanje anti kog teatra. te razvijati malo i srednje poduzetništvo. od boravišnih pristojbi i lanarina. a financiraju se sredstvima op inskog budžeta. Evaluacija klju nih interesnih subjekata U okviru procesa izrade Plana razvoja eko/ ruralnog turizma za podru je LOT 2 (Otok Vis). donacijama. Evaluacija lokalnih interesnih subjekata izvršena je u cilju prepoznavanja generalnih stavova vezano na turisti ki razvoj ove destinacije. TA Komiža. Turisti ke/putni ke agencije – na otoku Visu posluje nekoliko turisti kih/putni kih agencija. trenutno ne postoje drugi napori na lokalnoj. me utim trenutno to nije slu aj. te je stoga potrebno njihovo daljnje uklju ivanje u profesionalizaciju turisti kih proizvoda. D&D. Srebrna Tours. a pri tome treba otvoriti mogu nost za ulazak eksternih investicija. obilaska uvala. 83 . Hoteli . kultura i tradicija. Horwath Consulting proveo je standardnu proceduru obilaska terena i razgovora sa klju nim interesnim subjektima u turizmu ovog podru ja.op i stav lokalnih vlasti na otoku Visu je da daljnji razvoj turizma treba temeljiti na principima održivog razvoja visoke vrijednosti.d. i Modra špilja d. me utim vlastiti financijski kapaciteti ograni avaju ih tek na podršku razvoju manjih konkurentskih programa i poticaja investicijama (infrastrukturnih.na podru ju otoka Visa posluju tri hotela u okviru dva poduze a (Hoteli Vis d. te njihovom valorizacijom u turizmu. Lokalne vlasti proaktivne su u osiguravanju sredstava iz državnog prora una.). Grad Vis još uvijek nije donio Prostorni plan ure enja grada.povijest otoka Visa izuzetno je bogata i atraktivna za predstavljanje u turisti koj ponudi otoka. manjih projekata turisti ke infrastrukture. FIMA i mali dioni ari. Ionis).).d. urbanih. a potrebnih ve ih ulaganja u restrukturiuranje za sada nema. itd. ronjenja i sl. aktivnosti. lociranih u gradovima Komiži i Visu (Alternatura. te se sa odlukom razvojnih usmjerenja cijelog otoka o ekuje i eksplikacija njihovih daljnjih aspiracija i interesa. Karte na koje Vis treba igrati su povijest. Neke od tih agencija ve djeluju kao svojevrsne destinacijske menadžment kompanije. Hotel Biševo u Komiži još nije privatiziran.). regionalnoj ili nacionalnoj razini za obnovom ovih vrijednih lokacija. Hoteli u gradu Visu i gradu Komiži svake godine ulažu sredstva u održavanje hotela. što upu uje na potrebu kvalitetne destinacijske menadžment organizacije za otok Vis. a vlasnici su država. Nika Adventure Tours. aktivnosti i sadržaja otoka.

Roki. što otežava realizaciju mnogih inicijativa. na otoku postoji nekoliko vinogradara i lokalnih vinarija (Lipanovi . koji svojom kvalitetnom ponudom. Klju ni stavovi. Nadalje. Vrlo je jasno da je proizvod eko / ruralnog turizma na elu ljestvice prioriteta razvoja: 84 . iako se njihovo poslovanje uglavnom odvija u ljetnim mjesecima. te razvoj onih proizvoda i aktivnosti koji njeguju i omogu avaju komercijalizaciju gastronomije kao visokovrijednog i atraktivnog resursa. Ipak. kako bi nazna ili one za koje misle da treba razvijati na otoku Visu. Klju ni rezultati sa radionice: Gore navedeni stavovi klju nih subjekata identificirani su na individualnim razgovorima obavljenih od strane tima Horwath Consultinga. kao i predstavnici nevladinih organizacija (popis sudionika radionice predan je Naru itelju sa kompletnim materijalima radionice). udruga i njenih lanova u smislu revitalizacije lokalne poljoprivrede i inovacija tradicionalnih proizvoda i njihove komercijalizacije svakako treba pratiti i poduprijeti. Lokalni obrtnici. Ve ina je privatnog smještaja (soba/apartmana za smještaj) unutar objekata stanovanja oto kih obitelji. Trenutno su ovi subjekti uglavnom prepušteni vlastititm naporima u smislu oglašavanja i promocije. džemovi. Iv evi . i malim inicijativama aktivno proizvode i promoviraju lokalne proizvode. udruge. pozitivan i proaktivan stav pojedinaca u poljoprivredi. Me utim. ). U nastavku se navode klju ni rezultati ove radionice: 1. koje se izme u ostalog bave prešom maslina i preradom / obradom roga a. Radionica je održana u svrhu identifikacije stavova klju nih subjekata. rakija od roga a i sl. listopada 2008. prijevoznici. u Komiži i Visu. a njoj su prisustvovali predstavnici javnog i privatnog sektora. Na otoku tako er postoje poljoprivredne zadruge (PZ Podšpilje i PZ Komiža). te izraženi postoje i problemi prožeti su injenicom da još uvijek nije donesen Prostorni plan grada Visa. Stoga se kao jedan od klju nih konkurentskih programa unapre enje smještajne ponude otoka mora predvidjeti program financiranja malih oto kih smještajnih kapaciteta. te plavac mali. Udruga obrtnika broji oko 200 lanova. koje uzgajaju lokalne sorte poput vugave. dok je manji broj zasebnih apartmanskih objekata s kvalitetnim dodatnim uslugama za goste. Vidovi ). 20. po mišljenju klju nih subjekata.Ugostiteljski objekti – na otoku se isti e nekoliko ugostiteljskih objekata sa ponudom lokalnih gastronomskih specijaliteta. ugostitelji.na otoku Visu posluju obrtnici . a identificirane su inicijative za uzgojem starih viških sorti poput 'palagružonke'. neki od problema vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju otoka leže u nedostatku zajedni kog i organiziranog plasmana proizvoda na tržište. kao i tijekom radionice.obzirom na nedostatak kvalitetnih hotela. ugodnim ambijentom i atmosferom privla e goste. a prevladavaju i stav ovih subjekata jest da je potreban strukturirani pristup razvoju kompletne turisti ke ponude otoka. poljoprivrednici. koji su uglavnom nedostatne razine kvalitete. slatki proizvodi od vo a pekmezi. Sudionici radionice birali su etiri turisti ka proizvoda po prioritetu sa predložene liste. Iznajmljiva i privatnog smještaja . a pokrenuta je inicijativa za prodaju tih proizvoda na viškoj rivi tijekom sezone. kao i u svrhu provjere preliminarnih prijedloga ovog projekta. i sli no. 67% ukupnih smještajnih kapaciteta otoka Visa odnosi se na privatne kapacitete. Radionica je održana u gradu Visu. odnosno u unutrašnjosti otoka. Na Visu se ve isti e nekoliko autohtonih proizvoda koji se brandiraju i komercijaliziraju (Viški hib.. trgovci. zadruge ..ribari. uz manju podršku lokalnih TZ-ova.

Prisutni na radionici birali su opciju koja odgovara njihovim aspiracijama: 3. sudionici su izrazili stav o tome tko bi za takav rast i razvoj trebao preuzeti odgovornost. U svrhu procjene modela rasta. klju ni projekti turisti kog smještaja s kojima treba zapo eti razvoj na otoku Visu. potrebno je prethodno identificirati aspiracije klju nih subjekata vezano na obim rasta turizma u sljede ih 10-15 godina. Jednako tako. I na kraju. klju ni preduvjeti za rast i razvoj turizma destinacije su sljede i (izbor dva odgovora): 5.2. Po mišljenju sudionika radionice. pa su u tom smislu odabrali dvije od ponu enih opcija: 4. po mišljenju sudionika radionice su (odabir tri odgovora po prioritetu): 85 .

Ovakvo stanje prate i demografski trendovi na ovim otocima koji su atipi ni za hrvatske otoke. Pod konkurencijom se u ovom slu aju podrazumijevaju drugi sli ni otoci na hrvatskom Jadranu te njihova op a i gospodarska situacija. Sukladno tome. Tablica 6–1: Analiza konkurenata – op i podaci otok Mljet Rab Vis Lošinj Lastovo površina (km2) 100 94 90 74 41 stanovništvo 1.134 835 gusto a naseljenosti (st / km2) 11 101 41 110 20 Izvor: DZS. Vidljiva je visoka gusto a naseljenosti koja je iznad hrvatskog prosjeka.1 Kriteriji izbora konkurenata sli na veli ina (oko 90 km2) sli na geografija sli an prometni položaj Kriteriji za izbor konkurentskih otoka su sljede i: Budu i da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije. te oto ke destinacije nisu odabrane kao konkurentski krug otoka Visa.111 9. kao što je na primjer otok Hvar. napravljen je sljede i izbor otoka: Lošinj (odgovara veli inom i geografskim obilježjima) Rab (odgovara veli inom i geografskim obilježjima) Lastovo (odgovara prometnim položajem i geografskim obilježjima) Mljet (odgovara po prometnim položajem i veli inom) Iako se ovdje može re i da i drugi otoci Jadrana predstavljaju konkurenciju otoku Visu.480 3. 6. Analiza konkurenata Usporedbe s konkurencijom op enito služe kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale mogu e razvojne strategije.2 Op i podaci Vis se veli inom nalazi u sredini ljestvice prema veli ini i broju stanovnika.700 8. 2008 86 . potrebno je naglasiti da takve oto ke destinacije ve po inju graditi svoj prepoznatljivi turisti ki imidž te da se pozicioniraju i svojom ponudom ciljaju one skupine gostiju bitno razli ite od postoje ih i potencijalnih skupina gostiju otoka Visa. budu i da na ova dva otoka nema trenda depopulacije u posljednjih 150 godina. Južnodalmatinski otoci imaju nisku gusto u naseljenosti s velikim depopulacijskim trendom u posljednjih 150 godina.6. 6.

480 405 1. Slaveni grad naseljavaju kasno. tek u 10. Sjeveroisto na strana otoka je krševita dok se na jugozapadnoj nalazi posljednja hrastova šuma na Mediteranu. Na otoku se nalazi više crkvi iz romani kog razdoblja koje su uz pala e mo nih rapskih srednjovjekovnih obitelji najvažniji kulturno-povijesni spomenici. Me utim.goranskoj županiji sjeverno od Paga i južno od Krka. Otok se prvi put spominje još u doba Grka otkada mu poti e i ime (Arba). Tablica 6–2: Analiza konkurenata – otok Rab OTOK Rab Otok se proteže 22 km u smjeru sjeverozapad jugoistok te se nalazi u Primorsko . Najviši vrh otoka je Kamenjak (408 metara). rije je o turisti kom tržišnom modelu u kojem prevladava privatni smještaj i hotelski smještaj niže kvalitete (2 -3 *). slika (mapa) Položaj Opis Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih 102 km2 9.239 87 .Geografskim smještajem i gusto om naseljenosti promatrani otoci mogu se podijeliti na otoke na sjevernom Jadranu (Rab i Lošinj) te južnodalmatinske otoke (Lastovo. stolje u. Mljet i Vis). Zbog specifi ne klime sva naselja smještena su u zavjetrini. Doživljava vrlo snažan razvoj za vrijeme Rima. Prvu skupinu karakterizira bolja prometna povezanost s kopnom i ja a turistificiranost. Zna ajniji kapaciteti u kampovima nalaze se samo u Lošinju.

88 . a poznat je i bogatom podmorju (dupini). Otok se blagom klimom i vegetacijom isti e me u ostalim jadranskim otocima. ije se administrativno podru je proteže i na dio otoka Cresa. otoci iz ove skupine turisti ku valorizaciju uglavnom doživljavaju kroz proizvode specijalnih interesa i kao skrivene nauti ke oaze (iako gotovo nemaju registriranih nauti kih kapaciteta. stolje u. izrazito negativni demografski trendovi. i 19. Osobito se isti e Mljet kao jedini naseljeni jadranski otok na kojem se nalazi i nacionalni park. Snažniji gospodarski zamah mjesto dobiva kroz razvoj turizma. ali i netaknute prirodne ljepote. teži prometni dostup (osobito Lastovo).Tablica 6–3: Analiza konkurenata – otok Lošinj OTOK Lošinj Otok je dio creško-lošinjskog arhipelaga i nalazi se na prometnom plovnom putu izme i Istre i Dalmacije.296 241 1574 Drugu skupinu karakterizira slaba naseljenost. Sukladno tome. a na otoku se nalazi i nekoliko sa uvanih sakralnih objekata iz rimskog doba. Otok ima imidž klimatskog lje ilišta koji datira još iz Austrougarske. Naselje poti e još iz anti kih vremena. trgovine i brodogradnje u 18. i jadranskim ortocima uop e. Položaj Opis Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih 223 km² 6. slabija turistificiranost. Fizi ki je spojen s otokom Cresom što mu osigurava lakši dostup (zbog relativno kratke trajektne linije Cresa s Istom i otokom Krkom). Mali Lošinj je najve e naselje na otoku.

Tablica 6–4: Analiza konkurenata – otok Mljet
OTOK
Mljet
Smješten je južno od poluotoka Pelješca od kojeg ga dijeli Mljetski kanal širok 8 km. Orijentiran je istok zapad i duga ak 37 km s prosje nom širinom 3,2 km. Vulkanskog je porijekla s borjnim poljima od kojih najve e Popovo polje spaja sjever i jug otoka. Glavna trajektna luka Pola e nalazi se na sjeveru otoka, a jedini hotel Odisej na sjeverozapadu.Na sjeverozapadu otoka nalazi s i jezero s oto i em koje je proglašeno nacionalnim parkom 1960. godine. Za razliku od ve ine ostalih jadranskih otoka, na Mljetu izostaje krški krajolik te je poznat po bujnoj vegetaciji i brojnim životinjskim vrstama. Zbog toga i zbog injenice da je nacionalni park, uz komercijalne turiste privla i i znanstvenike. Usprkos snažnoj prirodnoj atrakcijskoj bazi, turisti ka ponuda je relativno oskudna i još uvijek ne postiže bolje performanse. slika (mapa)

Položaj

Opis

Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih Broj zaposlenih u turizmu

100 km2 1.111 ??? 145 88

Tablica 6–5: Analiza konkurenata – otok Lastovo
OTOK
Lastovo
Otok pripada arhipelagu srednjedalmatinskih otoka. Nalazi se 13 km južno od Kor ule i najudaljeniji je naseljeni otok. Otok je dug 9,8 km i širok 5,8 km. U Lastovskom arhipelagu nalazi se 46 otoka od kojih su najve i Sušac, Prežba, Mr ara i skupina otoka Lastovnjaci koja se nalazi na isto noj strani. Grad Lastovo nalazi se na strmim rubovima prirodnog amfiteatra okreut polju na kontinentalnom dijelu otoka, a ne luci kao što je uobi ajeno za oto ka mjesta. Ostala ve a mjesta na otoku su Ubli (Sveti Petar), Lu ica, Zaklopatica, Skrivena Luka i Pasadur. Grad Lastovo datira još iz rimskog doba. Jedno od najbogatijih podmorja na Jadranu, krška polja i prirodna staništa orlova i sokolova ine bogatu priordnu resursnu bazu. Za cijeli otok je simboli na brojka 46 koja odražava broj otoka u arhipelagu, njihovu površinu, broj crkava i polja. Usprkos prirodnoj i kulturnoj resursnoj bazi do sada nije bilo snažnije turisti ke komercijalizacije (nema hotela na otoku) emu je doprinijela prometna izolacija i težak dostup. slika (mapa)

Položaj

Opis

Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih Broj zaposlenih u turizmu

56 m2 835 50 80 14

89

6.3 Gospodarstvo
Iako su otoci na sjeveru Hrvatske nekoliko puta naseljeniji od onih na jugu, još ve a razlika je vidljiva u godišnjim prihodima. Lošinj s gotovo milijardu HRK godišnjih prihoda, odnosno Rab s oko 600 milijuna HRK, imaju 10 do 20 puta snažnije gospodarstvo od Mljeta i Lastova ije gospodarstvo prihoduje oko 40 milijuna HRK. Vis se nalazi u sredini ljestvice s oko 104 milijuna HRK godišnjeg prihoda.
Tablica 6–6: Godišnji prihod
Godišnji prihod otoka u 2007. u milijunima HRK
Rab

Lošinj prihod od turizma ukupan prihod

Vis

Lastovo

Mljet 0 Izvor: FINA 2008. 200 400 600 800 1000 1200

Me utim, mnogo indikativniji podatak je prihod prema stanovniku. U ovoj kategoriji se Vis nalazi uvjerljivo na za elju ljestvice s tek 3.888 € prihoda po stanovniku, dok pretposljednji Mljet ostvaruje 5.353 € prihoda po stanovniku, a Lošinj ak 16.705 € po stanovniku.
Tablica 6–7: Prihod po stanovniku
Prihod po stanovniku u 2007. u €
Vis

Mljet

Lastovo

Rab

Lošinj 0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000 14.000 16.000 18.000

Izvor: FINA 2008.

Ukoliko se promatra prihod od turizma u ukupnom prihodu, Mljet i Lastovo se izdvajaju kao jedini iz promatrane skupine koji više od 40% ostvarenih prihoda realiziraju kroz turizam. Ukoliko se zanemari Lastovo sa 61% zaposlenih u turizmu, može se zaklju iti da je na

90

promatranim otocima standardno 30 do 40% zaposlenosti ostvaruje kroz turizam. Vis se po postotku prihoda nalazi u sredini, a po zaposlenosti na dnu ljestvice.

6.4 Turizam
U skladu sa slikom o ukupnom i turisti kom prihodu, ukupni turisti ki kapaciteti na Rabu i Lošinju su oko desetak puta ve i od onih na Mljetu, Lastovu i Visu. Ipak, Vis sa ukupnih 3.078 kreveta raspolaže najve im smještajnim kapacitetima od promatranih južnodalmatinskih otoka.
Tablica 6–8: Prihod od turizma
otok Mljet Lastovo Vis Lošinj Rab % prihoda od turizma
44% 41% 24% 24% 19%

% zaposlenih u turizmu
61% 40% 25% 42% 36%

Izvor: DZS, 2008

Tablica 6–9: Turisti ki kapaciteti 2007.
Ukupni turisti ki kapaciteti u 2007. godini (kreveti)
Lastovo Mljet Vis Lošinj Rab 0 Izvor: DZS 2008. 5.000 10.000 15.000 20.000 25.000

Ukoliko se promatra smještajnih kapaciteta, kod svih promatranih otoka, osim Mljeta, privatni smještaj ini više od 50% kapaciteta, pri emu je taj broj najve i na Visu i iznosi ak 77%. Hotelski smještaj varira izme u 10 i 20% u ukupnom smještaju i nešto je viši na južnodalmatinskim otocima. Od južnodalmatinskih otoka jedino Mljet ima kamp smještaja, dok registriranih kapaciteta u segmentu nauti kog turizma ima samo na Lastovu i to samo 27 vezova.

91

Iskorištenost prostora u smislu turistifikacije daleko je ve a na otocima u sjevernom dijelu Jadrana pa Rab ima 259 turisti kih kreveta na etvorni kilometar, Lošinj 159, a Lastovo tek 9. Vis se nalazi u sredini ljestvice sa 75 kreveta na etvorni kilometar. Sukladno turisti kim kapacitetima, Rab i Lošinj ostvaruju i znatno ve i broj turisti kih no enja od ostala tri promatrana otoka, kao što je prikazano na donjem grafikonu.
Tablica 6–10: Turisti ka no enja 2007.
Turisti ka no enja u 2007. godini
Lastovo Mljet Vis Lošinj Rab 0 Izvor: DZS 2008. 500.000 1.000.000 1.500.000 2.000.000

Ukoliko se promatra ostvareni direktni turisti ki prihod po no enju, zbog manje turisti kih kapaciteta ve i prihod po no enju ostvaruju slabije turistificirani južnodalmatinski otoci s izuzetkom Visa koji je sa 130 HRK prihoda po turisti kom no enju bliži Rabu i Lošinju nego Lastovu koje skromnu koli inu smještajnih kapaciteta uspijeva utilitarizirati s gotovo 300 HRK po turisti kom no enju.

Tablica 6–11: Prihod po no enju 2007.
Ostvareni prihod po turisti kom no enju u HRK u 2007. godini
Rab Vis Lošinj Mljet Lastovo 0 Izvor: DZS, FINA 2008. 100 200 300

Relativno visoka iskorištenost smještajnih kapaciteta Lastova vidljiva je u godišnjem prihodu po turisti kom krevetu od gotovo 17 tisu a HRK. Vis se prema ovom kriteriju nalazi na pretposljednjem mjestu od promatranih otoka s nešto više od 8 tisu a HRK po krevetu. Obzirom 92

na vrlo veliki porast kapaciteta u privatnom smještaju Rab se nalazi na dnu ljestvice s manje od 5 tisu a HRK prihoda po krevetu.
Tablica 6–12: Godišnji prihod po krevetu
Prosje ni godišnji prihod po krevetu u HRK u 2007. godini
Rab Vis Lošinj Mljet Lastovo 0 Izvor: DZS, Fina 2008. 5.000 10.000 15.000 20.000

Godišnja zauzetost hotelskog smještaja na promatranim otocima na razini je hrvatskog prosjeka na Visu i Mljetu (oko 33%), a ispod prosjeka na Rabu, Lastovu i Lošinju (Rab i Lošinj oko 29%, Lastovo tek nešto više od 20%). Dakle, niti jedan od promatranih otoka krivuljom sezonalnosti ne odska e od hrvatskog prosjeka od oko 85% realiziranih no enja tijekom ljetnih mjeseci i još uvijek nema uvjete za cjelogodišnje poslovanje.

93

ve samo izvana a na na in izvedbe zna ajnih investicija u 94 . Visu i osobito Rabu. Nema bitnih razlika u strukturi smještaja me u promatranim otocima. razvoj turizma u op em slu aju podjednako vu e i ostale gospodarske sektore s tim da ja e turistificirani otoci imaju daleko snažnije gospodarstvo i manju nezaposlenost. Za sada nema uvjeta za cjelogodišnji turisti ki biznis niti na jednom od promatranih otoka. Postoji razlika u demografskom trendu i gospodarskoj razvijenosti otoka na sjevernom Jadranu i onih na jugu. Zadržavanje. stolje u. Vis može ekati i i i putem Mljeta i Lastova gdje se nikakav zna ajniji razvojni impuls ne može dogoditi iznutra. i 19. ali je ta opcija tako er izvjesna s pozicije detektiranog interesa doma ih i napose potencijalnih inozemnih investitora. Ipak. Lastovo i Mljet su znatno iznad ostalih otoka. broja stanovnika na Rabu i Lošinju dala je temelj za snažnije gospodarstvo. Dakle. Jednako tako. ukoliko se promatraju ostvareni prihodi po turisti kom no enju. što se u nešto manjoj mjeri odnosi i na Vis. Ta opcija. imaju i zna ajnije prilike za dalji planski turisti ki razvitak. pa ak i umjeren porast. tj. Hotelski smještaj iznosi 10 do 20% a privatni smještaj od 60 do 80% s izuzetkom Lošinja. veliki broj novih kapaciteta privatnog smještaja uzrokuje vrlo skroman godišnji prihod po krevetu na Lošinju. usprkos relativno sli nim geografskim osobinama. veli ini i prometnom položaju (barem dva kriterija zadovoljena) mogu se izvesti sljede i zaklju ci: Svi promatrani otoci su naseljeni još u gr ko ili rimsko doba. Obzirom na malu koli inu izgra enih kapaciteta na ova dva otoka.5. U turisti kom smislu. U odnosu na analizirane konkurente. jasnije turisti ko pozicioniranje imaju Mljet (Nacionalni park) i Lošinj (klimatsko lje ilište još iz doba Austrougarske). uvjetovala su da su otoci na sjevernom dijelu bolje povezana s kopnom te su time stvoreni uvjeti za njihov snažniji razvoj u 18. otok Vis ima sljede e razvojne opcije u pogledu budu eg turisti kog razvoja: Vis može krenuti u snažniju turistifikaciju po uzoru na otoke Rab i Lošinj izgradnjom nekoliko ve ih resorta mješovite namjene s jakom komponentom poslovanja nekretninama kao instrumentom upravljanja rizicima investicija zbog još uvijek dominantne sezonalnosti proizvoda. Otoci na sjevernom Jadranu su mnogo ja e turistificirani od onih na jugu. me utim. 4 otoka na hrvatskom Jadranu koji su Visu sli ni po geografskim obilježjima. Ovakva struktura uvjetuje visoku sezonalnost tijekom ljetnih mjeseci koja uzrokuje godišnju zauzetost hotela na razini ili ak ispod hrvatskog prosjeka. odnosno razdoblja pod austrougarskom vladavinom. zahtijeva vrijeme i s njime povezanu neizvjesnost.7. ali i dovoljne ljudske resurse za snažniju turistifikaciju. Povijesni kontekst. Zaklju ak Temeljem analize konkurencije. no usprkos tome udio turisti kog prihoda u ukupnom ostaje više manje konstantan.

U tom kontekstu Vis treba maksimirati upotrebu postoje ih gra evinskih struktura te prirodnih i kulturnih potencijala i eventualno i i na manje i ekskluzivne nove 'green field' projekte (potpuno nove investicijske projekte) koji e svoje lokalno tržišno uporište tražiti upravo na prethodno spomenutim te sa uvanim i revitaliziranim vrijednostima prostora. tržišne interese te napose interese stanovništva otoka. 95 .pojedine mega projekte koji su vrlo osjetljivi i s do kraja nesagledivim posljedicama na lokalni socio-kulturni supstrat. ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zale u otoka koja je karakteristi na za neke uzorne slu ajeve koji su analizirani za potrebe ovog projekta. Upravo se za ovu opciju u narednim dijelovima ove studije traži tržišna i poslovna uporišta jer smo uvjereni da je rije o modelu koji na najbolji na in spaja strukturu atrakcija. Vis kao otok može prona i tre i put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba prevesti u vlastitu prednost ali samo u slu aju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan na in spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s oto kom agroproizvodnjom.

96 . TURIZAM. Prikazani trendovi su primjenjivi kada se govori o razvoju ruralnog turizma na nekom prostoru u generalnom smislu. te kao takvi daju dobru sliku vrijednosti koje su bitne za tržišnu utemeljenost budu eg razvoja. ali turisti ke zarade nisu pratile pove anje prometa. Zapadna Europa bilježi lagani rast u dolascima.Mediteranska Europa za razliku od ostatka kontinenta financijski prosperira sa Francuskom. a Sjeverna Europa ostaje ne promijenjena. 2006 Jak utjecaj hipotekarne krize na putovanja Sofistikacija korisnika Ja a potražnja za specijalnima nišama Ja a potražnja za novim destinacijama Povijest i izvornost su "in" Ova analiza trendova se u nastavku upotpunjuje sa trendovima iskustvenog strukturiranja viših vrijednosti koje se odnose na razvoj destinacija. Italijom i Španjolskom kao regionalnim liderima. Analiza globalnih trendova u turizmu U 2007. Tourism Trends in Europe. TURISTI. Južna .brzina vs ugoda KONKURENTSKI TRENDOVI Turizam kao važan sektor O uvanje okoliša Terorizam Troškovi osiguranja Prava potroša a Globalna on-line revolucija Utrka za ve im raspoloživim dohotkom Ve i broj destinacija Poja ana konkurencija TURISTI KI TRENDOVI Skra eni glavni odmor eš i kra i odmori Individualne ture On-line revolucija bookinga Globalno stabilniji rast putovanja Izvor : European Travel Commission. Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu GLOBALNI TRENDOVI EKONOMSKI TRENDOVI Globalizacija Kriza hipotekarnih kredita Nestabilnost cijene nafte Propadanje tradicionalnih industrija • Polarizacija bogatstva DRUŠTVENI I KULTURNI TRENDOVI Promjenjena obiteljska struktura Starenje populacije Pove anje radnih sati Balansiran život Sigurnost i zdravlje PRIRODA Globalno zatopljenje promjene klime O uvanje okoliša Turizam u prirodi Uništavanje okoliša Ekološka svijest POLITI KO / PRAVNI TRENDOVI TEHNOLOŠKI TRENDOVI PUTOVANJA.7. DESTINACIJE Utjecaj interneta Interaktivna TV Mobilna tehnologija Promjena u kanalima komunikacije Inovacije u prijevozu . godini Europa je zabilježila još jednu pozitivnu godinu sa pove anjem broja dolazaka i no enja. Regionalne europske analize bilježe pad potražnje za Centralnom i Isto nom Europom. U nastavku je prikazana shema koja prikazuje klju ne trendove iz globalnih kvalitativnih trendova putovanja i turizma.

Grad Vis svojom povijesnom komponentom. Najve i luksuz na svijetu je prostor . Komiža sa komponentom ribarske tradicije i gradnjom Falkuše ima dosta elemenata za kreativan pristup razvoju specijalnih proizvoda vezanih uz more. novi neotkriveni dijelovi svijeta) natje u oko istog dijela 'kola a' na turisti kom tržištu izuzetno je bitno diferencirati se od konkurencije na kreativan i inovativan na in. Unutrašnjost otoka je visokovrijedan prostor polja koji može gostima nuditi privatnost i prostranost jer se radi o malom broju postoje ih objekata u velikim prostranstvima. gostima / turistima je važnija mogu nost izbora od cijene koju pla aju.gostima / turistima koji su sve svjesniji potrebe o uvanja okoliša. gr kim i rimskim arheološkim nalazištima nudi gostima u potrazi za novim znanjima vrlo zanimljivu pri u. Vrijednost prije cijene . Zaklju ak Udaljenost otoka Visa od kopna (oko 50 km od Splita) samo po sebi daje iskustvo ekskluziviteta / izoliranosti.Kreativnost i dizajn su bitniji nego ikad . Održivi pristup okolišu .je vrlo visoko na ljestvici osobnih potreba. daleke izolirane destinacije.za proizvode koji imaju predznak visoke vrijednosti i kvalitete. Potraga za novim znanjima i zadovoljstvo samim sobom . prostranost i ugodu u prostoru koji im pruža autenti no iskustvo odre enog podru ja. posebno starog grada polisa Isse. 97 . ovaj aspekt poslovanja turisti kih kompanija postaje sve bitniji.gosti / turisti sve više zahtijevaju privatnost.danas kada se veliki broj novih destinacija (tropski otoci.

itd. te one elemente koji trenutno utje u na razvoj turizma ove destinacije. ministarstva. SDZ. koji je prilago en za potrebe ovog Plana. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ 98 . slabosti. Pristup SWOT analiza (analiza snaga. te kao takav predstavlja indikativan okvir za definiranje ostalih segmenata Plana. SWOT analiza 8.1.) obilaska destinacije razgovora sa klju nim subjektima javnog i privatnog sektora otoka Visa radionice održane u Visu baze podataka Horwath Consulting-a Zagreb Analiza vanjskih mogu nosti i prijetnji (opportunities / threats) izvedena je temeljem: opsežne analize tržišta analize konkurenata izvedene analize oglednih primjera u praksi baza podataka i ekspertize Horwath Consulting-a Zagreb na podru ju turisti ke industrije Za potrebe SWOT analize turisti ke destinacije otoka Visa evaluirani su sljede i elementi: KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE I SLABOSTI PRIRODNI. mogu nosti i prijetnji) odnosi se na klju ne elemente koji karakteriziraju atraktivnost otoka Visa kao turisti ke destinacije.8. Analiza sadašnjih snaga i slabosti (strengths / weaknesses) ra ena je temeljem: analize svih relevantnih razvojnih / strateških planova vezanih za turizam ovog podru ja prikupljenih podataka svih relevantnih institucija i baza podataka (Županija. SWOT analiza predstavlja standardizirani postupak.

koji služi kao okvir za definiranje budu ih razvojnih strategija u turizmu otoka Visa kao turisti ke destinacije. Kompletni rezultati SWOT analize prikazani su u Prilozima ovog Plana. relevantni elementi SWOT-a su evaluirani sustavom ocjena kako bi se izra unao ukupan intenzitet destinacijskih snaga. Ukupni rezultati Tablica 8–1: Rezultati SWOT analize UKUPNI REZULTAT I ANALIZA KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE Broj elemenata 8 5 4 4 4 4 4 Segment PRIRODNI. a ovdje se daje pregled zaklju nih rezultata i zaklju ak kompletne analize.KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI I PRIJETNJE TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Nakon identifikacije. slabosti. formuliran je poligon strategija SWOT analize destinacije Vis. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ Broj elemenata 8 7 7 8 6 9 6 SLABOSTI Segment PRIRODNI.2. 8. Temeljem ukupnog i prosje nog intenziteta svake komponente SWOT analize. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI PRIJETNJE Broj elemenata 9 4 5 5 4 3 5 Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Broj elemenata 8 4 4 3 5 3 3 Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA 99 . mogu nosti i prijetnji.

Ovakva strategija jasno se iš itava iz 'poligona strategija' u nastavku. što zna i da trenutni procesi u okruženju destinacije Vis mogu biti iskorišteni za stvaranje vlastite prednosti u razvoju bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju.3 Zaklju ak Izvedena SWOT analiza jasno pokazuje sljede e: da je intenzitet slabosti (477) više od dva puta ve i od intenziteta snaga (215). SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ SNAGE * SLABOSTI ** Broj elemenata UKUPNO Prosje na ocjena Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA 73 0 37 32 30 0 43 33 215 6.49 74 35 39 24 42 23 26 30 263 8.35 PRIJETNJE ** KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS Broj elemenata UKUPNO Prosje na ocjena * Napomena: 1=NAJGORE. jer se inteligentan razvoj turisti ke destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja. 10=NAJGORE 84 39 40 55 36 30 48 35 332 9.77 8.52 MOGU NOSTI * 72 67 66 76 54 83 59 51 477 9. što je i o ekivan rezultat. obzirom da se destinacija Vis nalazi na po etku izgradnje profesionalne i konkurentne turisti ke industrije da je broj mogu nosti u okruženju (332) ve i od broja prijetnji (263). razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti. 10=NAJBOLJE ** Napomena: 1=NAJBOLJE.UKUPNI REZULTAT I ANALIZA KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS Segment PRIRODNI. 100 .

maxi strategija Mini-maxi strategija SO WO 332 215 SNAGE 477 SLABOSTI 263 ST Maxi .mini strategija WT Mini .mini strategija PRIJETNJE 101 .Slika 8-1: Poligon strategija POLIGON STRATEGIJA SWOT ANALIZE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI Maxi .

a koja omogu ava.kao što su prethodne analize pokazale. odnosno iziskuje intelignentnu i održivu valorizaciju u turisti kom smislu. a Vis ima mogu nost da inovacijama i inteligentnom politikom turisti kog razvoja bira na in i model ulaska na internacionalno turisti ko tržište. Postoji zajedni ki interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao na in budu eg rasta oto ke ekonomije. Klju ne strateške prednosti i klju ne strateške barijere turisti kog razvoja 9. a da u isto vrijeme štiti prirodno i povijesno naslje e i uva lokalni identitet. kulturno-povijesnih i ruralnih atrakcija otoka – obzirom na potencijal razvoja ruralnog turizma na otoku kao klju nog turisti kog proizvoda. što iz prethodno navedenih razloga nije bio slu aj sa Visom. Atraktivan prostor je luksuz i najtraženija roba na globalnom tržištu. destinacija otoka Visa sada je na po etnoj poziciji. povijesnog (npr. Issa). Pozicija / prilike po etnika . te da oblikuje vlastite konkurentne i održive modele budu eg turisti kog razvoja. Klju ne strateške prednosti destinacije Vis Izrazito atraktivan turisti ki prostor sa stajališta globalnih trendova i interesa atraktivnost prostora. te kreiranje bogatstva za lokalnu zajednicu. Upravo se tako pruža mogu nost o uvanja ovih vrijednosti. kulturnog. Atraktivnost prirodnih. 102 . bogatstvo prirodnog (npr. što joj omogu ava inteligentni pristup razvoju turizma na održiv na in. što bi osiguralo održivi ekonomski razvoj otoka i poboljšalo lokalno blagostanje. drugi hrvatski otoci u prošlosti su intenzivno razvijali turizam na svom podru ju.2. upravo ova pozicija po etka Visu daje mogu nost da gradi svoju vrstu poziciju unutar šireg podru ja regije.9. i kao takvi predstavljaju bogatu osnovu za razvoj atraktivnih turisti kih proizvoda za internacionalno tržište. tradicionalna sela poput Dragodida i drugih) naslje a svakako je izuzetno bitna prednost. to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori željeni smjer turisti kog razvoja od strane svih uklju enih subjekata 9. uvale poput Stinive). Ipak.1. Inicijalna pozicija Otok Vis bogata je turisti ka destinacija u smislu relevantne resursne osnove i atrakcijske strukture i stoga ima mogu nost za zna ajan turisti ki razvoj. Dugogodišnja izoliranost otoka zbog prisutnosti JNA te zbog loše povezanosti sa kopnom. i tradicijsko-antropološkog (npr. bogata prirodna i kulturna baština kao predstavnici lokalnog identiteta glavni su atributi ovog prostora. Obzirom na povijesni razvoj. Me utim. njihovo njegovanje i daljnji razvoj. rezultirala je stagnacijom razvoja otoka i padom kvalitete života lokalnog stanovništva. Obzirom na trenutnu fazu tranzicije Vis se mora fokusirati na novi razvoj.

Neadekvatna op a infrastruktura . ljudske i vizionarske preduvjete za stvaranje jasnih smjernica budu eg razvoja i njegovo upravljanje. upravlja ke. vinski putevi. Otok Vis suo en je sa problemima nedostatne i neadekvatne op e infrastrukture za potrebe lokalnog stanovništva i trenutnih turisti kih kapaciteta. Vis se sada nalazi u situaciji gdje nema potrebne materijalne. postoje manje inicijative za razvojem turisti ke infrastrukture (šetnice.Vis i Komižu. Prema tome.daljnji turisti ki razvoj pretpostavlja višu razinu op e infrastrukture.9. Depopulacija i starenje lokalnog stanovništva . 103 . Proizvod gastronomije i po etne inicijative ruralnog turizma vidljive su na otoku. a koji su preduvjet za izgradnju konkurentske turisti ke destinacije. Vis se kao turisti ka destinacija danas suo ava sa nedostacima turisti ke infrastrukture koja bi poduprla njegov turisti ki razvoj. Ipak. i sl. Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih turisti kih proizvoda . no lokalne jedinice samouprave i lokalne turisti ke zajednice do sada nisu imale kapaciteta za financiranje i razvoj tog važnog elementa cjelokupnog turisti kog lanca vrijednosti. Jedna od klju nih barijera daljnjeg razvoja je trenutni nedostatak ljudskih resursa na otoku. me utim. oblikovani i strukturirani turisti ki proizvodi destinacije.3. oblikovanje i komercijalizaciju. za njihov profesionalni razvoj potrebno je profesionalno planiranje.). Nedostatak turisti ke infrastrukture . još uvijek ne postoje kvalitetni.dugogodišnja izoliranost otoka rezultirala je stagnacijom cjelokupnog razvoja otoka.klju ni proizvod destinacije Vis je još uvijek proizvod 'sunca i mora' i uglavnom se potražnja koncentrira u dva urbana centra .obzirom na nedostatak zna ajnijeg turisti kog razvoja otoka do danas. a to se osobito odnosi na vodoopskrbu. Evidentna je potreba zna ajnim ulaganjima javnog sektora koja e poboljšati stanje infrastrukture i omogu iti daljnji razvoj cijele destinacije. Klju ne strateške barijere destinacije Vis Problem stvaranja jasne vizije turisti kog razvoja za nadolaze e razdoblje obzirom na povijesnu stagnaciju razvoja otoka. što ima za posljedicu kontinuiranu emigraciju lokalnog stanovništva.

koja uz turizam ini veliki postotak gospodarske proizvodnje. vrlo je sli na onoj otoka Visa. no ona je vrlo dobar primjer po etaka razvoja ruralnog turisti kog proizvoda u unutrašnjosti otoka. Sve analizirane destinacije imaju jako razvijenu poljoprivredu. te je pod jakim utjecajem Mediteranske kulture. koja je do danas ostala vrlo razvijena. te kulturne baštine Razvijene kulture agro/ruralnog/eko turizma Raznovrsna ponuda tijekom cijele godine Diferencirani proizvodi Iako otok Faial u Azorskom oto ju svojim geografskim smještajem ne pripada Sredozemlju. jedino Sardinija prostorno i demografski uveliko nadmašuje brojke otoka Visa. uz ve razvijen proizvod sunca i mora na obali. jer administrativno pripada Portugalu.Analiza oglednih primjera u praksi Pri izradi razvojnog plana odre ene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa. ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih obi aja i autohtone proizvodnje. uzet je u obzir u ovoj analizi. europskog tržišta. a resursna i atrakcijska osnova. ve služe da bi se pojasnila logika razvojnog modela i strategija turisti ke ponude te da bi se definirali klju ni faktori uspjeha. Ogledni primjeri ne služe kao modeli koje je potrebno u potpunosti preslikati i/ili primijeniti na ciljanu destinaciju. U svim destinacijama razvijena je proizvodnja grož a i vina. 104 . Stoga se ciljana destinacija stavlja u paralelu s destinacijama koje su ve razvile sli an model rasta i strategiju razvoja. na kojoj gradi proizvod ruralnog turizma. Zaklju ak Od tri odabrane destinacije. u razmatranje su se uzele tri destinacije: Sardinija Elba Faial (Azorsko oto je) Iako u razli itim fazama razvojnoga puta.10. Prema tome. maslina te žitarica. Kako se radi o oto kim destinacijama sve imaju vrlo dugu tradiciju ribolova. kriteriji za odabir destinacija kao oglednih primjera su sljede i: Oto ke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obi aja. Te se destinacije promatraju kao ogledni primjeri i odabiru se prema kriterijima koji su bitni za ciljanu destinaciju. trendova turista) O uvane i bogate prirodne osnove. uglavnom smještene u Sredozemlju (zbog sli ne klime.

Klju ne ruralne turisti ke proizvode ine diferencirani proizvodi poput smještaja: agroturizmi. Tako. smještaj na farmama. Zanimljiv primjer je Bioelba. 105 . gastronomija kroz restorane i gostionice. Sardinija ima razvijenu organizaciju „Green Sardinia“ koja prati ekološki odnos turisti kih subjekata prema prirodi. kao i autohtonih materijala. Izrazito je naglašen ekološki aspekt svake od destinacija kako kroz karakteristi nu ponudu agroturizma i aktivnosti vezanih uz prirodu tako i kroz standarde smještaja. Tako na primjer na Sardiniji kao što je ve spomenuto možemo vidjeti kako se smještaj postepeno razvija iz postoje ih ruralnih doma instava koji ve inom nude hranu i pi e. te aktivnostima u prirodi Klju ni faktor uspjeha svake od odabranih destinacija je temeljen na kreiranju kompletnog turisti kog lanca vrijednosti. Iz analiziranih smještajnih primjera svake od destinacija možemo vidjeti stupanj razvoja cijele destinacije. odra ena je u sklopu šire integralne cjeline. Vis je na isti na in prvo krenuo sa gastronomski usmjerenim doma instvima. kroz opremljenost spava ih soba. te izborom vizualnih materijala koje koriste u svojim promotivnim materijalima još ja e naglašavaju povezanost sa prirodom i ekološki aspekt o uvanosti oto ja. Elba se veže svojom ponudom za ponudu Toskane koja je poznata kao ruralna i ekološka destinacija. utvrdama i religioznim objektima. oto ja Elbe i Faiala. Elba je tako prikazana u sklopu Toskanskog arhipelaga uz ostala tri otoka. ruralne ku e za odmor. Svaki od analiziranih primjera je uz spomenuto poštivanje baštine. ure enost kuhinje. a vrlo realno za o ekivati u skoroj budu nosti je nadopuna gastronomije sa smještajem. npr. jednaku pažnju posvetio komforu. imaju priliku bolje prezentacije i lakšeg ulaska na globalno tržište. kupaone. Faial odnosno Azori se pozicioniraju sa sloganom 'Bliže prirodi'. koji se nalaze na podru ju od tri hektara Ostali analizirani primjeri prikazuju da je pri preure enju starih i oronulih objekata najbitnije poštivanje elemenata tradicije i arhitektonske baštine. kulturu obilazak malih gradi a sa svojim muzejima. Na ovaj na in destinacije koje same po sebi nisu dovoljno velike niti jake. Elementi ponude me usobno su povezani i integrirani u zajedni ke aktivnosti cjelokupne turisti ke ponude. ruralni kamp sa smještajem. Na razini destinacije postavljene su organizacije koje se bave agroturizmom i održivim razvojem otoka. ali i šatorima na mjestima za kampiranje. Identitet lokalne zajednice na otoku definiran je i predstavljen individualnim brandom koji je temeljen na povijesnim elementima. te klju nim identitetskim vrijednostima odre enog mjesta ili grada. Marketinško pozicioniranje i prezentacija manjih destinacija na tržištu. a Faial u sklopu Azorskog oto ja sa ostalih osam otoka. Ovaj je agroturizam sa smještajem u objektima. a ve ina objekata tako er nudi bazen.

a sve manje na proizvod sunca i mora. Autohtona kuhinja.Analiza oglednih primjera pokazala je kvalitetnu osmišljenost destinacija i njihovo pozicioniranje na tržištu. 106 . Unutrašnjost otoka posebno je usmjerena na razne oblike ruralnog turizma. U prilogu ovog dokumenta nalaze se detaljno razra eni elementi oglednih primjera destinacija. lokalni folklor i obi aji te proizvodnja doma ih proizvoda snažni su atributi destinacija okrenuta ekološkom pristupu turizmu. aktivnosti u prirodi i edukativni sadržaj povezan sa tradicionalnim na inom života dok je obalni dio više usmjeren na povijest gradova i mjesta.

pa prema tome i za bilo kakav turisti ki razvoj. Op i se razvojni interesi Visa posreduju stavovima i službenim aktima politi ke elite. ljudskih i vizionarskih preduvjeta da se stvori njegova konkurentna pozicija na turisti kom tržištu. odnosno suglasiti se o onim realnim strateškim uporištima na koje se budu a vizija mora oslanjati. Vis nema konkurentne turisti ke proizvode za doma e. i u kojoj mjeri e razvoj biti mogu od strane vanjskih igra a. usmjere i upravljaju budu im razvojem. koje se neprestano mijenja. otok je bio izoliran za turiste. napose u sferi regulacije vlasništva nad zemljištem. Vis. Nadalje. s obzirom na svoju poziciju najzapadnijeg otoka Jadrana. zatim aktera u trenutnom gospodarskom procesu kao i stavovima lokalne javnosti. Pitanje koje se postavlja vezano je na identificiranje aspiracija prema ovom veoma atraktivnom otoku . upravlja kih. To zna i da je izuzetno važno uspostaviti fundamente nove vizije.koja je razina internih razvojnih aspiracija. lokalni ekonomski razvoj je stagnirao. Kao posljedica. gdje ima privilegiju i prednost po etnika. a kao rezultat prisutnosti vojske na otoku.Strateški kontekst Racionalna slika budu nosti jedne turisti ke destinacije.11. Stoga se može re i da je Vis danas na poziciji po etka izgradnje turisti kog lanca vrijednosti. što je još više utjecalo na emigraciju lokalnog stanovništva. Naslije ena vlasni ka struktura (iseljeni vlasnici) zaustavila je ve e transakcije biznisa nekretnina. do po etka 1990-ih. Starosna struktura stanovništva otoka pokazala se ograni enjem za bilo kakav zna ajan razvoj (oko 30% stanovnika je starije od 65 godina). to jest njena turisti ka vizija mora biti izvedena iz realnih strateških uporišta. sa otokom Biševo jest destinacija koja se nesumnjivo nalazi na po etku svojeg ozbiljnog turisti kog i ukupnog razvoja i koja stoga mora na i zadovoljavaju e odgovore na izazove globalizacije. zna ajno ograni enje razvoju predstavljao je dostup i op a infrastruktura. a op enita neefikasnost njegovog turisti kog sektora ukazuje na nedostatak jasne vizije njegovog budu eg turisti kog razvoja. kao i na nizak kapacitet lokalnih subjekata da se dogovore. • Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese Vis je povijesno bio gotovo netaknut u smislu turisti kog razvoja. Pritom se Vis treba osvrnuti na uzorne primjere i prakse uspješnih turisti kih destinacija kako bi iskoristio mogu nost kreativnog kopiranja i inovacija. Strateška uporišta otoka Visa su: • Start up pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i /ili izazov lokalnim politi kim elitama i Hrvatskoj u cjelini) Razvoj turizma i aplikacija razli itih turisti kih koncepata na Visu je stagnirala zbog nekoliko razloga . regulacije upotrebe prostora i stabilizacije infrastrukturnih sustava. što je rezultiralo nedostatkom materijalnih. Nadalje. odnosno objektivizacije klju nih odrednica na kojima destinacija gradi svoju budu nost. europsko i globalno turisti ko tržište. Slijede e se postavlja pitanje vezano na definiranje pristupa budu em turisti kom razvoju - 107 . a sa snažnim pretpostavkama ima mogu nost da inoviranjem i inteligentnom politikom razvoja odabere na in i koncept ulaska u ozbiljnu turisti ku trku. Vis prolazi fazu konsolidacije.prvo.

definiranjem Visa kao jadranskog stopover-a. ta dva mjesta su kroz svoju prošlost bila fokusirana na ribarstvo. koju reprezentiraju Vis i Komiža. te njegovu vrijednosnu. Nadalje. temelj je o ekivane turisti ke iskustvene tematizacije otoka (tema ribarskog mjesta Komiže nasuprot temi kulturno-povijesnog oto kog mjesta Visa). Naime. glavni su atributi ovog prostora. stanka za manje krstarice. S time u vezi. • Jadranski stopover Otok Vis se nalazi na geografsko-strateškom položaju koji mu omogu ava da svojim inovativnim razvojem preuzme ulogu 'Jadranskog stopover-a'. jasno je da je razvoj i veza dvije urbane koncentracije (Vis i Komiža) odgovor na razvojne izazove sa kojima se ovaj prostor susre e. u kojoj se mjeri klju ni subjekti slažu sa tim pristupom. Nadalje. Globalizacija zahtjeva prilago enost trendovima u turizmu. a sve to uslijed promjena koje se name u pod utjecajem globalnih trendova. i to kao: izlazna stanica iz Jadrana za brodove i jahte koji plove sa sjeverne i zapadne obale Italije. smještajni i ugostiteljski kapaciteti.na koji na in Vis može isporu iti turisti ki proizvod visoke vrijednosti. bogatstvo prirodne i kulturne baštine koji predstavljaju temelj identiteta. postoji izražena potreba za revitalizacijom lokalnog gospodarstva. educirati ljude i postaviti standarde djelovanja. odnosno. otvara se mogu nost za dodatne projekte u sklopu tematike nauti kog turizma: luke i marine. koja uz inteligentnu turisti ku interpretaciju 108 . komplementarne sportske aktivnosti. gospodarsku i urbanu strukturu. odmorišni sadržaji. • Povijesno naslije ena urbana koncentracija Atraktivnost prostora. a oni uklju uju jasno definiranu i visoko profesionalnu uslugu. Me utim. otok se pozicionira u me unarodne vode i nauti ke karte kao bazna stanica plovidbenih putova te time osigurava priljev novca i pove anje prihoda otoka. centri za kupovinu. što zna i da je neophodno integrirati jasan sustav vrijednosti. Posljedica ovih procesa je trenutna situacija u kojoj se Vis suo ava sa potrebom donošenja odluke o optimalnom pristupu razvoju svog gospodarstva i okre e se turizmu. a time i ulaz na turisti ko tržište. doga aji i sl. Današnja potreba za promjenama uvjetovana tržišnim uvjetima i globalnim procesima iziskuje prilagodbu Komiže i Visa u svrhu oživljavanja i restrukturiranja gospodarstva. To zna i da prije svega otok Vis mora predstavljati glavnu to ku nautike na Jadranu. a uzimaju i u obzir prostor otoka. odmorište za slobodne jedrili are. Na ovaj na in.za ispunjenje tih zahtjeva potrebno je uvo enje educirane radne snage. a u nekoliko posljednjih godina ove aktivnosti odumiru. ulazna stanica u Jadran za me unarodne linije. bazna luka za regate. jedinstvenost ponude i educiranost osoblja . manjak radne snage i oslabljenost ljudskih kapaciteta ne može osigurati potreban pomak u turisti kom razvoju. regate. kvalitetno vodstvo i jasna podrška državnih institucija. poljoprivredu i industriju. Urbana dualnost otoka Visa.

što do sada nije bio uspješan proces. • Nužnost organskog rasta. pristup razvoju koji se temelji na visokim vrijednostima kako bi se stvorila ekonomija razmjera. kreiranje mogu nosti za globalnu komercijalizaciju otoka u smislu cjelogodišnjeg poslovanja kroz izgradnju iskustvene strukture ponude koja se temelji na eko / ruralnim vrijednostima. lokalne vlasti. jasno je da postoji zajedni ki interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao na in budu eg rasta oto ke ekonomije. i privatnog sektora. a u isto vrijeme otvara se prostor za razvoj malog i srednjeg poduzetništva na otoku. Na taj se na in tako er kreira pregovara ka platforma za eventualni ulazak eksternih investitora. uva i unaprje uje prirodne i socio-kulturne vrijednosti a atraktivnosti otoka. a po principima održivosti integrira. te se prihva aju više razine cijena i zauzetosti. to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori željeni smjer turisti kog razvoja od strane svih uklju enih subjekata – lokalne zajednice. Me utim. te kao pregovara ka platforma sa vanjskim igra ima / investitorima Jedan od mogu ih modela turistifikacije otoka Visa temelji se na održivom razvoju visokih vrijednosti.unutrašnjosti otoka. 109 . Dakle. a s obzirom na o uvanje i unapre enje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka. što uvjetuje potpuno prihva anje modernih principa održivog razvoja turizma. Ovakav model razvoja dalje uvjetuje organski rast turisti kog razvoja. ini temelj izgradnje internacionalno konkurentskog turisti kog lanca vrijednosti otoka.

naselja i turisti kih proizvoda) te globalnih pravila igre turisti ke industrije (standardi. inovativno restrukturira unutrašnjost otoka. te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. Tržišno pozicioniranje. U tom smislu. te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu. Vis je otok skrovište. tako i za budu e tržište. a to ini restrukturiranjem prostora i inovativnom turisti kom ponudom visoke vrijednosti. Falkuša. S druge strane. s druge strane naglašava koji fizi ki. vizija razvoja turizma otoka Visa kreira se u skladu sa razvojnim usmjerenjima koji su definirani i usuglašeni u Glavnom planu razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. Turisti ki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo. vizija. Vizija se kreira kako za današnje tržište. Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komiža). itd. te oprema svoj obalni prostor. marketing itd.12.1 Vizija Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turisti kom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije. uz usuglašene interese i želje lokalnih subjekata dobivaju smjernice unaprje enja života i održivog turisti kog razvoja. i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budu im tržištem. koji svoju autenti nost i ekskluzivnost gradi na održivim principima razvoja. odnosno prihva en od strane turisti kog tržišta. 110 . gdje su za sve destinacije / klastere unutar županije predloženi klju ni pravci razvoja. uzgoj limuna. upravljanje poslovnim subjektima.) ime ovo podru je. obrazovanje ljudskih resursa. vinarstvo. razmatrana su dva prijedloga turisti ke vizije razvoja otoka Visa: Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija oto ana) Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast. na promjene u uzorcima ponašanja gostiju. Modra Špilja. ime naglašava identitet te prirodne i socio-kulturne zna ajke otoka. te upotrebu klju nih simbola ovih vrijednosti kao što su npr. s obzirom na promjenljive uvjete na turisti kom tržištu. maslinarstvo. U razgovorima i na interaktivnoj radionici sa klju nim lokalnim subjektima te sa javnim sektorom Županije. kao objektivizirana slika budu nosti ima za zadatak kreirati pozitivnu sinergiju izme u lokalnog konteksta (ljudi.Vizija i pozicioniranje 12. ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihva eni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan.

Svoju turisti ku ponudu temelji na visokoj kategoriji smještaja. Uz ponudu netaknutih prirodnih.2 Klju ne fascinacije Da bi pronašla ishodišnu to ku tržišnog pozicioniranja na kojoj e se graditi željena slika o destinaciji u svijesti budu ih potroša a. a tako er trebaju imati vezu sa procesima specijalizacije i tržišne segmentacije. naš je prijedlog klju nih turisti kih fascinacija otoka Visa definiran i grafi ki prikazan kako slijedi: Povijest i kultura Tradicija i život otoka Idila netaknutog otoka Vatreni doživljaj mora 111 . literature i napokon provedenih razgovora sa klju nim subjektima na ovom prostoru. raspodjeljenog u tri . Temeljem provedenih analiza prostora.Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala) Otok Vis je destinacija visoke vrijednosti koja pruža bogati komfor na internacionalnoj razini. kao i lokalne aspiracije i interese. Turisti ke fascinacije Visa promatraju se kao okvir za izgradnju dugoro nih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedni ka turisti ka politika destinacije mora prihvatiti i isporu iti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru.etiri inovativna resorta sa potpunim i zaokruženim uslugama. kulturoloških i tradicionalnih vrijednosti Vis je destinacija ekskluziviteta sa odmakom u prošlost. a 37% za Viziju 2). 12. destinacija otoka Visa najprije treba definirati klju ne fascinacija ovim prostorom koje e biti osnova dugoro ne izgradnje imidža. Obzirom na trenutnu razvojnu situaciju i poziciju. odabrana vizija od strane lokalnih klju nih subjekata je Vizija 1 (63% subjekata glasalo je za Viziju 1.

prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojim klju nim zna ajkama i karakteristikama ini turisti ki klaster Srednje Dalmacije (Splitskodalmatinska županija). naš prijedlog konkurentskog tržišnog pozicioniranja turisti ke destinacije Vis rezultat je elaboriranih strateških uporišta. U kontekstu Plana razvoja eko / ruralnog turizma za podru je Visa.3 Pozicioniranje Destinacija Vis nalazi se u geografskom. te je stoga turisti ko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turisti kog klastera Srednje Dalmacije. definirane vizije. definirano je Glavnim planom razvoja turizma SDŽ. te utvr enih klju nih fascinacija. internacionalnih zahtjeva konkurentskog pozicioniranja.TRADICIJA I ŽIVOT OTOKA IDILA NETAKNUTOG OTOKA POVIJEST I KULTURA VATRENI DOŽIVLJAJ MORA 12. Kontekst 'skrovišta' uzet je u najširem smislu. a predstavlja svojevrsno uto ište i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turisti kog lanca visoke vrijednosti. i unutar njega. Strateško pozicioniranje destinacija unutar podru ja Splitsko-dalmatinske županije. destinacija Vis se pozicionira kao 'Otok skrovište'. 112 .

otok Vis dakle definira i konkurentski oblikuje šest klju nih iskustava. 113 . proizvode i aktivnosti. Nema stoga sumnje da je u najve em dijelu isporuke prethodno definiranih iskustava rije o održivim i eko-etno projektima privatnog i javnog karaktera. Drugim rije ima. otok Vis sebe pozicionira u svijest globalnog turisti kog tržišta izgradnjom turisti ke ponude koja ili izvedena ili nadogradnja prethodnih klju nih iskustava. te tradiciji i identitetu destinacije. a koji e se elaborirati u nastavku ovog Plana. što omogu ava integraciju ovih elemenata i njihovo oblikovanje u diferencirana iskustva. Prijedlog temeljnih odrednica za pozicioniranje otoka Vis je: Vis je otok skrovište koji nudi sljede a klju na iskustva: Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala Mjesto susreta. koja postaju osnovom njegova dugoro nog tržišnog pozicioniranja i razvoja proizvoda.Naš prijedlog konkurentskog pozicioniranja temelji se na bogatstvu prirodnih i kulturnopovijesnih atrakcija. aktivnosti i doga anja u Visu i Komiži Uzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicije Tradicionalnog oto kog života Povijesti i kulture otoka Temeljem prethodno definiranih fascinacija (jedinstvenih prodajnih prijedloga).

Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 11. zatim temeljem rezultata dobivenih na održanoj radionici. a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima. Urbani centri (Vis i Komiža) – kre u u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva oto ka 'hub-a'. to jest centra organiziranja cjelokupnog turisti kog iskustva otoka i morskog areala ove destinacije 12. Otok Biševo – programom opremanja. Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo života na otoku 14. Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljaj ekskluzivnosti i mira 15. Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu 13. Temeljem evaluacije prostora. ovaj prostor je uto ište za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zašti enih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje) 114 .13. Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi 13. gdje se u okvir prostora 'preta u' iskustva koja e Vis pružati svojim gostima. uvidom u prostorne planove ovog podru ja. naš prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa je kako slijedi: Kartogram 13-1: . gore navedeni prijedlog pozicioniranja tako er služi kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa.1 Iskustveno strukturiranje Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda. te u razgovorima sa klju nim subjektima.

S time u vezi. Danas na svijetu postoji više od 300 kategorija turisti ke potražnje. vlastita tržišna pravila igre. a za svaku kategoriju postoji posebna kategorija proizvoda. kulturu i navike kupovanja/upotrebe. Stoga. te na prijedlogu pozicioniranja. U tom kontekstu. Skup kompanija / poduzetnika koji opslužuje to tržište ini poslovni sektor. sva ta tržišta se sve brže šire i diversificiraju. Na svakom od tih tržišta odvija se specifi an odnos razmjene vrijednosti za novac. prijedlog turisti kih proizvoda. a tako er se oslanjati na temeljnu strukturu atrakcija. a mora odgovarati iskustvenom strukturiranju destinacije. koji proizlazi iz fenomena turisti kog lanca vrijednosti koji se oblikuje za svako tržište.2 Turisti ki proizvodi Razvoj proizvoda Visa treba slijediti trenutne procese na turisti kim tržištima.13. za Visa i Biševo temelji se na: - Odmoru i opuštanju uz more Nauti kom turizmu Ruralnom turizmu Specijalnim interesima 115 . Globalna turisti ka industrija danas posluje u okviru velikog broja svjetski poznatih destinacija (klastera) koje konkuriraju u razli itim poslovnim turisti kim sektorima. dok kombinacija potražnje i proizvoda ini tržište. svako tržište ili poslovni sektor ima svoju vlastitu i njemu specifi nu dugoro nu atraktivnost. informati ku mrežu. a kona ni cilj svake destinacije je razviti konkurentske prednosti u svakom sektoru sa kojim konkuriraju na tržištu. pa je stoga nužno pratiti te promjene i njihove karakteristike. destinacija otoka Visa u skladu sa svojim pozicioniranjem prvo mora definirati proizvode/tržišta s kojima e krenuti na internacionalno/doma e tržište. klju ne faktore uspjeha. a s obzirom na njihov razvojni potencijal. Nadalje. te posebno na in distribucije i prodaje proizvoda.

Hotel Tamaris. sun anje. Centar za aktivnosti na vodi (Vis i Komiža). Obilazak interpretacijskih centara otoka. Ronila ki klub sa trgovinom opreme (Komiža). Segmenti proizvoda Odmor u hotelima i sli nim objektima. ali on e još dugi period biti vode i sektor. 116 .ODMOR I OPUŠTANJE UZ MORE Odmor uz more je po broju ostvarenih dolazaka i no enja jedan od najve ih sektora turizma. Gastronomija. Vis je destinacija koja svojim gostima nudi odmor u idili nom ambijentu. U zadnja dva desetlje a. itd. planinarenje i biciklizam. rekreacija na vodi. uz ovaj proizvod ve u se i razli ite odmorišnorekreacijske aktivnosti koje imaju potencijal za produženje ljetne sezone. Zdravlje i relaksacija. uspješno integriraju i tradiciju i život ruralnog prostora sa inovativnim rješenjima u kombinaciji proizvoda. Revitalizacija rive / promenade u Visu i Komiži. Odmor u kampovima uz more. Na primjer.) ine dodatnu turisti ku ponudu u i izvan ljetnog perioda. Smještajni kapaciteti Revitalizirani / restrukturirani hoteli (Hotel Issa. Ribolov. Aktivnosti Kupanje. u 2005. rast ovog proizvoda je manjeg intenziteta u odnosu na 80-te godine. pa tako aktivnosti vezane uz zdravlje i rekreacijske aktivnosti (pješa enje i sl. Hotel Biševo). Turisti ka infrastruktura i atrakcije Kupališta / ure ene plaže. Odmor u privatnim smještajnim objektima. Pješa enje. me unarodnih putovanja Europljana u destinacije koje nude ovu vrstu odmora. Boutique hoteli u Komiži i Visu. Prosje na potrošnja po putovanju iznosi 900 Eura. U slu aju destinacije Vis. Unaprije eni privatni smještajni kapaciteti. Doga aji i zabava. godini zabilježeno je 80 mil. Ture otoka. aktivnosti i usluga za sve goste. Pješa ko-biciklisti ke rute otoka Visa. ronjenje.

trgova ki prostori. Marina restoran. kao i tour operatora koji osim tradicionalnih odmora nude i proizvod nauti kog turizma. Komercijalno . Individualni plov. telefon. usluge dostave namirnica i sl. lounge bar i ostali objekti hrane i pi a.). ili restrukturiranje / konverziju postoje ih kapaciteta. itd. alarmni sistem. Charter usluge. Globalni trendovi nauti kog turizma tako er uklju uju integraciju smještajnih objekata i marina. Jedrenje. grupe prijatelja i individualni gosti. od infrastrukture do ponude razli itih aktivnosti za nauti are. Škola jedrenja. Parkiralište / garaža. koji žele uživati u ljepotama prirode. Segmenti proizvoda Charter. Aktivnosti i rekreacija na vodi.) Smještajni kapaciteti Svi smještajni kapaciteti otoka Visa 117 . beži ni internet. Gastronomija. te ukazuju na sve ve i interes lokalnih zajednica za ulaganjem u razvoj novih marina. Yacht club. Glavni klijenti nauti kog turizma su bra ni parovi bez djece. reflektira se u pove anju broja charter kompanija. Traže dodatne aktivnosti (obilazak destinacije i njenih atrakcija. Da bi izgradio i oblikovao konkurentan proizvod nauti kog turizma. a vezano na ovaj proizvod. sanitarije.NAUTIKA Globalni proizvod nauti kog turizma ima visoki trend rasta. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Marina sa oko 200 vezova (sa priklju cima za vodu. Cruising. itd). Vis treba izgraditi modernu marinu uz koju e se vezati kompletan lanac vrijednosti ovog proizvoda. Razlog tome je sve ve i op i interes i potražnja za novim destinacijama i novim oblicima odmora. TV i radio signali. aktivnosti specijalnih interesa. struju. Organiziranje regate. Organizirani izleti brodovima. Kompletna usluga za nauti are (praonica rublja. Aktivnosti Najam brodova. gastronomiji i druženju.

odnosno oko 70 Eura dnevno. Posjete lokalnim kulturnim i povijesnim atrakcijama. Ruralna ku a za odmor. Boutique hoteli u Visu i Komiži. godine ostvareno je ukupno 18 mil. Prosje ni godišnji rast u ruralnom turizmu po broju putovanja iznosi 3 4%. Osmatra nice (ptice i druga divlja ). itd. Aktivnosti Doživljaj ruralnog života i sudjelovanje u ruralnim tradicijama regije. te je poluga ekonmskog razvoja i podizanja životnog standarda u ruralnim zajednicama. Kušaonice vina i maslinovog ulja. Lokalne vinske sve anosti. Danas su u Europi izrazito poznate turisti ke ruralne marke Francuske (Gites de France). Opuštanje i rekreacija u ruralnom okruženju. odnosno oko 7% ukupnih me unarodnih putovanja. Berbe maslina i grož a. Glavni gosti ruralnog turizma su iz Velike Britanije i Nizozemske. po principima održivog razvoja i o uvanja prirodnih resursa. Vidikovci.700 Eura. Ruralni turizam gostima prezentira tradicionalnu gostoljubivost i životne vrijednosti lokalnog stanovništva. Interpretacija tradicionalnog viškog agrikulturnog života. Ruralni obiteljski hotel. usluga i dodatnih sadržaja koje organizira ruralno stanovništvo u ruralnim podru jima / destinacijama. putovanja u ruralnom turizmu.RURALNI TURIZAM Ruralni turizam podrazumijeva i uklju uje spektar aktivnosti. 118 . Ruralni bed & breakfast. Smještajni kapaciteti Ruralni resort. Putevi vina i maslina. Segmenti proizvoda Ruralni život. Austrije (Urlaub am Bauernhof) i Italije (Agroturismo). Turisti ka infrastruktura i atrakcije Pješa ko-biciklisti ke staze. Aktivni odmor u ruralnoj sredini. 2005. te zajedno ine više od 40% ukupnog broja gostiju ruralnog turizma. Prosje na potrošnja po putovanju iznosi oko 600 . Tržnica/trgovina lokalno proizvedene hrane. Gastronomija. Tipi ne viške konobe.

Ribarska luka sa turisti kim programom ribarenja. Aktivnosti vezane uz vinarstvo. proizvod je atraktivan tijekom cijele godine. Proizvod specijalnih interesa obi no se dijeli na grube i blage aktivnosti. Centar za sportove na vodi. Smještajni kapaciteti Smještajni kapaciteti ruralnog turizma. udaljenom ili divljem okruženju. Ovaj proizvod obi no predstavlja tre i odmor u godini. ali s obzirom na veliki broj njegovih tržišnih niša. Aktivnosti Pješa enje. Hotel Tamaris. Island hopping hub (centar za obilazak otoka). Poligon za brdski biciklizam. jedrenje. Hotel Issa. Segmenti proizvoda Grube aktivnosti. neobi nom. s druge strane. a predstavlja aktivnosti koje se doga aju u prirodnom. biciklizam. itd. Proizvodi specijalnih interesa ve inom se vežu za odre enu sezonu. planinarenje. Biciklisti ke staze. Usko je povezan sa visokom razinom sudjelovanja u aktivnostima od strane turista. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Pješa ke staze. Ronjenje. Ronjenje. Boutique i obiteljski hoteli. Blage aktivnosti. mira pri emu testiraju svoje sposobnosti u odabranoj aktivnosti.SPECIJALNI INTERESI Proizvod posebnih interesa sastoji se od više tržišnih niša. Zmajarenje. ili dodatnu aktivnost tijekom glavnog odmora. egzoti nom. Ostali smještajni kapaciteti na podru ju otoka. Ribolov. dok korisnici o ekuju iskustvo (kontroliranog) rizika i/ili uzbu enja. Hotel Biševo. Aktivnosti / rekreacija na vodi. ili. a naj eš e se odvija na otvorenom prostoru. Aktivnosti vezane uz maslinarstvo. 119 .

on nužno mora raditi s ve om godišnjom zauzetosti (barem 50%. Zbog više inicijalne investicije. 3. Kako je zbog visokog udjela privatnog smještaja sadašnja godišnja zauzetost svih tipova smještaja na predmetnom podru ju znatno manja . scenarij – ostvaruje se 50% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom. Ostvaruje pozitivan poslovni rezultat. tako i pretpostavljena ukupna zauzetost raste s koli inom novog smještaja koji e se izgraditi. ali i operativnih troškova takve vrste smještaja. odnosno koli ine budu ih smještajnih kapaciteta koja mora ispunjavati sljede e kriterije: U skladu je s mogu nostima i ograni enjima prostora. Održivost kao klju ni imperativ budu eg razvoja ogleda se ne samo u zaštiti prostora ve i u osiguravanju ekonomskog rasta na dugi rok te je stoga nužna procjena optimalne koli ine smještajnih kapaciteta kao bitne odrednice turizma destinacije. broj kreveta po etvornom metru te no enja / dolazaka po stanovniku kao indikatori održivosti planiranog porasta. Scenariji u procjeni opsega rasta uzeti su u razmjeru sa maksimalnim smještajnim kapacitetima predvi enih prostornim planom: 1. 2. tj. kako je pretpostavljeno u izra unu). scenarij – ostvaruje se 100% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom. Kao polazna to ka za procjenu je uzeta prostorno planska regulativa predmetnog podru ja projekta. tj. Ima dostatnu podršku lokalnog ljudskog potencijala. scenarij – ostvaruje se 25% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom. u skladu sa suvremenim trendovima na turisti kim tržištima potražnje i turisti kim proizvodima koje destinacija nudi. Dodatno su analizirani i indikatori u slu aju pretpostavke udvostru enja stalnog stanovništva na predmetnom prostoru projekta. turisti ki razvojni plan podrazumijeva i kvantifikaciju budu eg razvoja. npr. proizvodnju hrane). Za svaki od prostornih planova su pored novih smještajnih kapaciteta projicirani sljede i parametri: turisti ki promet (dolasci i no enja). Pretpostavka na kojoj se temelji projekcija rasta je da e novi hotelski smještaj imati viši rang afiniteta i kvalitete. Osim ovih kvantitativnih kriterija. zarada hotelskih i ugostiteljskih objekata ne ra unaju i prate u industriju. 120 . odnosno zone koje su tom regulativom predvi ene za turisti ku namjenu s nazna enim maksimalnim smještajnim kapacitetima.Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta Pored vizije budu eg turisti kog razvoja i izbora proizvoda. budu i da e on podizati ukupnu zauzetost. zarada od turizma (direktna. odnosno 2020. kao ciljna godina. mora se voditi ra una i o odabranoj viziji turisti kog razvoja kao i karakteru turisti kih proizvoda koji iz nje proizlaze. kao polazna godina. turisti ki volumen u odnosu na resurse.14.17. Referentne godine su 2007.1%. scenarij – smještajni kapaciteti se ne mijenjaju. 4.

0% 7. Pored njih.0% 11.174 280.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 SCENARIJ 3 2020. Oni mogu nastati kao novi objekti. nalazi se i oko 2.513. 3 i 4 pretpostavljaju da e razvoj novih hotela i turisti kih naselja pratiti i razvoj drugih vrsta smještaja.Tablica 14–1: Scenariji rasta 2007 stanovništvo površina u km smještajni kapaciteti (kreveti) smještajni kapaciteti (hoteli) dolasci no enja dolasci (hoteli i tur.060 18 2 SCENARIJ 1 2020. velikom ve inom u privatnom smještaju. Scenariji razvoja 2. ali i konverzijom sadašnjih objekata privatnog smještaja koji su na najvišoj razini kvalitete u male obiteljske hotele.043.280.942.963 14. ustanovljeno je da postoje a prostorno planska regulativa otoka Visa dozvoljava maksimum od 4.300 kreveta u hotelima i sli nim objektima.309 1. no one ne e biti privatni smještaj niže kvalitete. REALIZIRANO 50% PP-A 3.1% 33.078 619 56.833 365.CAGR kreveta po etvornom kilometru dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 3.521 707.804 192.502.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Unutar situacijske analize.2% 34 15 77 28 99. nego vrste smještaja koje su pretpostavka za isporuku iskustava koja su identificirana unutar vizije razvoja otoka Visa.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 SCENARIJ 4 2020.975 60. prihod u HRK tur.868 16.637 90 3. Trenutni kapaciteti otoka Visa su 619 kreveta u hotelima i sli nim objektima.450 kreveta u ostalim vrstama smještaja.637 90 5. REALIZIRANO 100% PP-A 3. ne samo u ruralnom dijelu otoka.950 35.5% 62 39 195 123 427. no enja po stanovniku tur.000 116.539 2.5% SCENARIJ 2 2020.792 784.0% 50.460 141.639 471.836 60.078 619 28.2% 89 64 321 216 829. prihod u € (direktni) tur.724 75.000 30. a napose onih vezanih za razvoj ruralnog turizma: Agroturizmi Ruralne ku e Ruralni obiteljski hoteli Ruralni Bed&Breakfast Ruralni resorti (eko-etno sela).0% 3.168.0% 16.707.8% 48 22 130 100 234.361 14. REALIZIRANO 25% PP-A 3.0% 45. o ekuje se i razvoj malih obiteljskih hotela.300 233. naselja) zauzetost ukupnog smještaja zauzetost hotelskog smještaja no enja .607 74. prihod po no enju (direktni) udvostru enje broja stanovnika dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.825 448.637 90 3.000 130.637 90 4.028.750 40.000 4.945 101. BEZ PROMJENE 3.800.0% 50.729 3.701 17. naselja) no enja (hoteli i tur. no enja po stanovniku 34 8 53 21 24. 121 .637 90 8.671 25.539 78.244 33. Uz njih.600 1.0% 50.146.040.

Ipak. a prvenstveno opskrbe pitkom vodom. kao i u slu aju Dubrova kog primorja i Pelješca. 122 . Ipak. To je još uvijek manje nego što danas imaju Rab ili Lošinj. što je preko 300 no enja po stanovniku i znatno iznad svih relevantnih uzornih praksi. Ipak.5% što je vrlo visok godišnji porast. ve je sada problemati no u vremenu najve e sezone. Ispunjenje 100% PP-a u smislu izgradnje novih turisti kih kapaciteta je. pored imperativa: Rješavanja infrastrukturalnih problema na kvalitetan na in. Tako er. no obzirom da je cilj i vizija budu eg razvoja turizma otoka Visa biti visoko vrijedna destinacija. Zaklju ak je da Vis ima potencijal za izgradnju novih turisti kih kapaciteta na razini 25% PP-a. ovoliki kapaciteti spomenute kvalitete podrazumijevaju više od milijun no enja godišnje. a uz bolju organizaciju sezonskog rada i manji priljev stanovništva od oko 10 do 20%. Ispunjavanje punih kapaciteta predvi enih prostornim planom zna i ukupan kapacitet od 8. vrsta smještaja. Ova tvrdnja ima dva preduvjeta: Relativno visok broja no enja i dolazaka po stanovniku rješava se kroz sezonski rad. odnosno stalne radne snage. mora pove ati za 10 – 20%. Ve se u ovom slu aju broj no enja na godišnjoj razini pove ava po prosje noj stopi od 11. kvaliteta i iskorištenost smještajnih kapaciteta na tim otocima je znatno ispod identificiranog potencijala i vizije budu eg razvoja otoka Visa. Obzirom da je sadašnja hotelska industrija otoka Visa slabo razvijena te da e prvi val novog razvoja initi ve i hotelski projekti koji lakše rješavaju pitanje nalaska radne snage. Rije o destinacijama sezonalnog turizma koje se oslanjaju na sezonski rad u najprometnijim mjesecima. sezonski rad nije dostatno rješenje ve se broj lokalnog stanovništva. no i izvodljivije zbog nešto manjeg podru ja i PP-a koji je manje ambiciozan u smislu broja i veli ine podru ja za turisti ki razvoj. ono nije nemogu e u široj vremenskoj perspektivi. Poboljšanja prometne povezanosti i dostupnosti otoka. bez pove anja broja stanovnika od minimalno 50% nije mogu e 100 postotno ispunjenje PP-a na razini kvalitete zacrtanoj u viziji budu eg turisti kog razvoja. problemati no zbog malog broja stanovnika. što podrazumijeva cjelogodišnje poslovanje turisti ke industrije kako bi opravdala visoke investicije. Iz tog je razloga dugoro no rješavanje infrastrukturalnih problema osnovna pretpostavka bilo kakvog daljeg razvoja. Ovaj scenarij nužno uklju uje i znatnije pove anje broja stanovnika na otoku od minimalno 50%. Ispunjavanje 50% PP-a dovodi Vis do razine iskorištenja ljudskih resursa (no enja i dolazaka po stanovniku) na razini turisti ki najprometnije hrvatske mikrodestinacije (Rovinj-VrsarPore ). gore nabrojanih. ispunjavanje 25% zacrtanog PP-a bi trebalo biti izvodljivo bez ve ih problema ili ograni enja. Stanje osnovne infrastrukture. osobito ako se uzme u obzir sadašnja starosna struktura stanovništva otoka Visa. Budu a turisti ka industrija Visa se može dijelom osloniti i na ovo rješenje. Dakle. ali znatno guš e naseljenosti.000 kreveta na otoku Visu.Modelom je pretpostavljeno da e razvoj novih hotelskih projekata proporcionalno pratiti i razvoj ostalih. obzirom na atraktivnost otoka i injenicu da 50 postotno pove anje sadašnjeg stanovništva zbog male baze zna i oko 1. koji su mjerljive veli ine.800 novih stanovnika.

a u kontekstu definirane i usuglašene vizije. svakako je važno spomenuti i one koji se planiraju u ostalim proizvodnim granama. pozicioniranja.izložbe i manifestacije Eko vinarija Ruralna cijelina Eko centar Podhumlje Podšpilje Vis i Dragodid Plisko polje Oklju na Komiža Mjesto Uz ove identificirane projekte. te širenje proizvodnje tradicionalnih proizvoda (OH – Okusite Hrvatsku) u Podšpilju. 123 . klju ni projekti koji e graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turisti kom tržištu mogu se podijeliti u etiri skupine: Projekti konkurentnosti Projekti smještajnih kapaciteta Projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija Projekti edukacije i upravljanja Tijekom procesa izrade ovog projekta identificiran niz projekata na otoku Visu. a temeljem razgovora sa klju nim subjektima. odnosno projekte koji postavljenu strategiju realiziraju.eko poljoprivreda Stara teža ka ku a . pretpostavlja i klju ne aktivnosti.Konkurentnost i investicije Planiranje i strateški razvoj svake destinacije. te da se u okviru mnogih (osobito manjih) projekata ve apliciralo za razli ite poticaje i ostala financijska sredstva. rezultata sa radionice. Identificirani potencijalni / planirani projekti i inicijative su kako slijedi: Tablica 15–1: Potencijalni / planirani projekti i inicijative Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa Potencijalne atrakcije / inicijative Kušaonica maslinovog ulja Prezentacijski vrt . U kontekstu ovog Plana. kao na primjer izgradnja sušare i proširenje proizvodnje Hiba (poljoprivredni obrt Brojne). obilaska terena. oni nisu predmet naše elaboracije.15. a s obzirom da su neke od tih inicijativa ve u tijeku. iako se neki od njih mogu dopuniti nekim prijedlozima naših projekata. te našeg ekspertnog mišljenja. te prijedloga proizvoda.

strani investitor Dra evo polje. privatni investitor Lokacija Roga i . privatni investitor Borova njiva.Tablica 15–2: Potencijalni projekti/inicijative smještaja Potencijalni projekti / inicijative smještaja otoka Visa Potencijalni projekti Lokacija iznad uvale Stonca Maslinik sa smještajnim objektom Marina i hotel Konverzija osnovne škole u hotel Vinski podrum sa smještajem Konverzija vojnog objekta (450 klju eva) Hotel Issa (potrebna konverzija) Hotel Tamaris (potrebna konverzija) Hotel Biševo (potrebna konverzija) Seosko doma instvo Roki's Etno selo (postoje e) eška Vila (mogu a konverzija) Slovensko odmaralište. turisti ka destinacija je konkurentna kada 124 . strani investitor Oklju na 15. sam kapacitet da se bude konkurentnim mora biti prilagodljiv. U skladu s time. bungalovi (potrebna konverzija) Vila Paula (konverzija u hotel) Eko etno selo Lokacija. Prema tome. državno Vis. Investitor Grad Vis. te tako er mora biti održiv kao kapacitet postizanja i održavanja profitabilnosti sa minimalnim socijalnim i ekološkim troškovima i sa minimalnim utjecajem na lokalno stanovništvo i okruženje. kontinuirano se prilago avaju i prijetnjama konkurenata i potrebama klijenata. privatni investitor Talež Vis. koji se sastoji od kompanija koje prodaju isti proizvod istim klijentima kroz isti sistem komercijalizacije i distribucije te uz upotrebu istih tehnoloških alata. državno Milna.1 Projekti konkurentnosti Konkurentnost predstavlja kapacitet ostvarivanja više profitabilnosti u odnosu na prosjek specifi nog sektora. kako bi se dugoro no održala profitabilnost. privatni investitor iznad rive u Visu. strani investitor Lokacija Barjaci Vis Vis Komiža Plisko polje.

Odabir klju nih projekata za podizanje konkurentnosti destinacije koju obuhva a podru je LOT2 temelji se na analizi dijamanta konkurentnosti. Sektor podrške: predstavlja komplementarne aktivnosti. Uvjeti potražnje: predstavljaju karakteristike potražnje. udruživanje. normi i zakona. ponašanje i navike. razinu kompetencija izme u tvrtki. organizatori aktivnosti.djeluje unutar atraktivnih sektora i ujedno investicije imaju viši povrat (viši ROI) u odnosu na ostale destinacije. motivaciju. i sli no. Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti Turisti ke kompanije i dobavlja i Faktori proizvodnje OTOK VIS Uvjeti potražnje Sektor podrške Elementi koji su definirani u dijamantu konkurentnosti: Turisti ke kompanije i dobavlja i: predstavljaju strukturu i situaciju smještajnih kapaciteta. infrastrukturu. i sli no. socio-ekonomsku razinu. objekti sa ponudom hrane i pi a. proizvoda i iskustava. Faktori proizvodnje: predstavlja ljudske resurse. turoperatori. putni ke agencije. turisti ki imidž podru ja. kako bi se stvorile odgovaraju e pretpostavke kao konkurentne baze za razvoj prethodno definiranih turisti kih aktivnosti. itd. a projekti služe za poboljšanje podru ja aktivnosti i poslovanja koji su na bilo koji na in povezani s turisti kim sektorom (ili mogu potencijalno biti povezani s turizmom). resurse i atrakcije. Analizom elemenata iz dijamanta konkurentnosti za podru je LOT-2 identificirane su klju ne snage i slabosti u svakom od njih: 125 . atrakcije kao što su tematski parkovi i sli no. zadovoljstvo klijenata. razinu sofisticiranosti. istraživanje i razvoj. kao što su trgova ki sadržaji. inovacije. tehnološke i financijske resurse.

te lokalnu tradiciju i tipi ne proizvode Potencijal za internacionalnih turista Mala izgra enost otoka privla enjem Slabosti Nedostatak dodatne turisti ke ponude. sadržaja i aktivnosti Nedostatak specijalizacije proizvoda. konobe u Visu i Komiži) 126 Slabosti Nedostatak restorana sa kvalitetnom ponudom lokalnih specijaliteta Nedostatak interpretacijskih centara za posjetitelje Nedostatak komplementarne (barovi. ruralni smještajni kapaciteti itd.) Niska razina kompanija suradnje u turisti kih okviru Nedostatak udruživanja smještajnih kapaciteta Nedostatak oznaka kvalitete i standarda kvalitete Nedostatak strateških smjernica za razvoj turisti kih kompanija Uvjeti potražnje Snage Postoji manji broj promotivnih materijala sa informacijama o destinaciji Gosti cijene ljepotu prirode. privatni smještaj. boutique hoteli.Turisti ke kompanije i dobavlja i Snage Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u postoje im smještajnim kapacitetima Niska razina ulaznih barijera Velike mogu nosti za razvoj turisti kih kompanija Slabosti Nedostatak diversificirane ponude smještajnih kapaciteta (hoteli. i sli no) Nedostatak destinacijske organizacije ponude menadžment Nedostatak agencija koje prodaju destinaciju na turisti kom tržištu . aktivnosti i usluga turisti kih Destinacija je nepoznata internacionalnim potencijalnim gostima Visoka sezonalnost Sektor podrške Snage Lokalna tradicija kao klju na fascinacija otoka i snažan budu i turisti ki proizvod Proizvodnja tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda kao atribut otoka i snažan budu i turisti ki proizvod Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u kapacitetima hrane i pi a Prisutnost malog broja kvalitetnih specijaliziranih objekata hrane i pi a (seoska doma instva u unutrašnjosti. no ni klubovi.

naš prijedlog klju nih projekata konkurentnosti je kako slijedi: Tablica 15–3: Klju ni projekti konkurentnosti PROJEKT KONKURENTNOSTI 1 Specijalizacije gastronomske ponude OPIS Mnoge destinacije na turisti kom tržištu natje u se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima.Faktori proizvodnje Snage Aerodrom u Splitu Visoka razina osobne sigurnosti i srednja razina komercijalne sigurnosti Planovi poboljšanja op e infrastrukture u tijeku Postojanje sustava kreditiranja i subvencija za razvoj poljoprivrede i s time povezanih sektora turizma Lijep i o uvani prirodni okoliš Slabosti Nedostatak kvalitetne op e infrastrukture (osobito vodoopskrba) Problem pretežito starijeg stanovništva Nedostatna valorizacija prirodnih resursa u turisti kom smislu Niska razina svijesti lokalnog stanovništva o turizmu (osobito u unutrašnjosti otoka) Nedostatak turisti ke infrastrukture Nedostatna financijska pomo subvencije za razvoj turizma Nedostatak ozna avanja sustava / turisti kog Nedostatak sustava financiranja turisti ke promocije i komercijalizacije od strane javnog sektora Obzirom na navedene klju ne snage i slabosti podru ja LOT-2 u kontekstu elemenata dijamanta konkurentnosti. identitet lokalnog stanovništva reflektira se i ja a kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima. 127 . Osim toga. te organski uzgojene hrane kao i tradicionalnih proizvoda. Ovo je projekt privatne inicijative uz podršku lokalnih javnih vlasti s jedinstvenim ciljem osiguranja prepoznatljivosti proizvoda hrane i pi a otoka korištenjem efekta kumulativne atraktivnosti dvaju koncentracija restoranskih sadržaja u oba grada. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. Destinacija Vis treba igrati na kartu kvalitetnih tradicionalnih vina. me utim nužno je u oba Grada omogu iti prostornu koncentraciju ugostiteljskih objekata u cilju stvaranja prepoznatljivog proizvoda 'vino i gastronomija' kao posebne poluge dovo enja turisti kog tržišta na otok. Komiža i Vis su ve zapo eli svojevrsnu specijalizaciju.

Ovaj fokus je bitan zbog injenice da su potroša i sve sofisticiraniji traže specifi ne informacije koje su povezane sa njihovim motivima i razlozima putovanja u destinaciju. 3 Turisti ki informativni sustav Turisti ke informacije kao što su brošure. osmisliti. riba. kupovina.). resursima. škampi. roga . dizajnirati i organizirati koherentan i homogen sustav turisti kog ozna avanja. razglednice. on posjetiteljima i gostima ulijeva povjerenje. tematskim turama i itinerarima.).. lokalne rukotvorine. itd. Destinacije se fokusiraju na informativne sadržaje. i sl. Prema tome. iako ima lokalnih proizvoda (vino. Ovo je javno/privatni projekt u kojem sudjeluju svi igra i u turizmu. vodi i itd. jer osim što pruža informacije o turisti kim atrakcijama. 128 . atrakcije i turisti ke usluge (hrana i pi e. cjeloviti sustav turisti kog ozna avanja tek se treba izgraditi na otoku Visu.2 Razvoj komplementarne ponude Komplementarna ponuda na otoku Visu vrlo je slabo razvijena . opreme i kontrole. internet stranica. To je potencijal koji predstavlja relativno zna ajan biznis. Iako je ovo je projekt privatne inicijative jer je usmjeren tržištu. i kao takav pretpostavlja poseban program opremanja. mandarine. Turisti ki informativni sustavi imaju sve ve u važnost u privla enju turista i posjetitelja u destinaciju. ozna avanja može se kreirati prema prioritetima i lokalnim karakteristikama destinacije (mjesta koja treba posjetiti. 5 Program opremanja malih plaža u uvalama Identificirano je minimalno pedeset malih plaža kapaciteta do nekoliko tisu a kupa a a koje se koriste bez ikakve infrastrukture. koji uklju uje glavne gradske centre. smještaj. Prema tome. itd. odabir materijala. boja i informacija koje se daju posjetiteljima. cilj ovog programa je definirati. važno je da destinacije Vis i Komiža zajedni ki kreiraju informativni sustav koji otok Vis predstavlja kao jedinstvenu. limun. uslugama. adekvatan imidž koji reflektira stvarno stanje kroz slike i sadržaj u svakom o tih materijala. Ovo je javni projekt. su predstavnici imidža svake destinacije. Dakle. ovu ve zapo etu inicijativu valja posebno podržati poticajima i ak bespovratnim donacijama a kako bi se potakla inicijativa lokalnog poduzetništva baziranog na karakteristi nim lokalnim proizvodima. mape. 4 Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Sustav turisti kog ozna avanja kriti an je u razvoju turizma. integriranu destinaciju. a u skladu sa odgovaraju im pozicioniranjem destinacije. kako bi se kreirale odgovaraju e informacije za specifi ne segmente tržišta.) koji se mogu uklju iti u turisti ku ponudu. jastog. resurse. posteri. Iako je ve postavljen bazi ni sustav ozna avanja na otoku koji upu uje na orijentaciju prema brojnim dosad skrivenim dijelovima otoka.na primjer. Sustav tur. lokalne turisti ke agencije kao i sadašnja dva turisti ka ureda. zbog aspekta povratnog utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju a time i podizanje turisti ke atraktivnosti otoka. ipak postoji nedostatak lokalnih proizvo a a koji svoje proizvode prodaju turistima i posjetiteljima. materijale i alate kao što je Internet. itd. Trenutna situacija pokazuje na nedostatak suradnje Visa i Komiže u smislu zajedni kih promotivnih materijala i turisti kih informacija op enito.

te razviti nove šetnice uz more u dva turisti ka centra otoka .Komiži Visu.Odabrane lokacije malih plaža. a on bi najja e pridonio podizanju kvalitete turisti ke ponude na otoku. a trenutno stanje šetnice / rive uz more u ovim naseljima zahtjeva poboljšanje.) Pretpostavlja se da najmanje 300 do 400 obitelji raspolaže s objektima/sobama/apartmanima za smještaj koji više ne odgovaraju o ekivanim standardima kvalitete s kojima bi otok Vis kao destinacija visoke kvalitete morao raspolagati. itd. Komiža i Vis smješteni su uz more. Potencijalne lokacije za sustav malih plaža su: Ston ica. Na ovaj na in podižu se standardi kvalitete. a trebaju se opremiti pripadaju om galanterijom. smještajnih objekata. ovisno u ijoj su nadležnosti (Vis / Komiža) rezigniraju se kao sustav a la carte plaža i daju se u koncesiju. te daje mogu nost odabira onih prirodnih plaža koje se na ovaj na in mogu opremati i turisti ki valorizirati. itd. Opremanje plaža treba se vršiti po definiranim pravilima i smjernicama. 129 . korištenjem prirodnih materijala koji ne utje u na vizualni doživljaj lokacije. Milna. zelenih površina. te sustavno ozna iti za lako snalaženje. ovaj projekt podrazumijeva usuglašavanje interesa svih subjekata. Ovo je projekt privatne inicijative. Stiniva. 6 Revitalizacija šetnice / rive uz more Da bi se unaprijedio i dalje razvio turisti ki proizvod odmora i opuštanja uz more. Nadalje. te se objekti specijaliziraju za odre ene grupe gostiju (obitelji. mladi. Nadalje. tre a dob. šetnice e služiti za užitak šetnje uz more. Ovaj projekt uklju uje i ure enje plaža u neposrednoj fronti uz more zbog boljeg dojma i osje aja dolaska u Vis i Komižu. kao i povezivanju ostalih puteva uz obalu. Zaglav. Srebrna. Na ovaj na in poboljšava se mobilnost od centralnih dijelova ovih mjesta do plaža. uz podršku stru njaka na polju ekologije i zaštite okoliša. Perna. Taleška Kamenica. Ovo je projekt privatno / javne inicijative. a na modelu godišnjih ili dvogodišnjih koncesija. kako bi se i ovaj aspekt tradicionalnog proizvoda (sunce i more) stavio na visoku razinu kvalitete i doživljaja. a svi neophodni sadržaji trebaju biti montažne strukture a kako bi se osigurala maksimalna zaštita osjetljivog prirodnog okoliša. 7 Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Projekt unapre ivanja kvalitete privatnih smještajnih kapaciteta i restrukturiranje po internacionalnim standardima kvalitete (na primjer britanski bed&breakfast). Ovaj projekt se treba posebno artikulirati na nivou udruge lokalnih iznajmljiva a te usuglasiti standarde ure enja i opremanja i napose kontrole kvalitete lokalnog privatnog smještaja. potrebno je revitalizirati postoje e. Ovaj projekt na kratki i srednji rok ima investicijski potencijal od najmanje 10-tak milijuna eura. Ovo je projekt javnog sektora. Barjacii druge plaže / uvale otoka.

te na ovaj na in održava isto u i sigurnost destinacije. ne samo za lokalni biznis. 130 . Na primjer. postavljanje jasnih standarda brige o kvaliteti i o uvanju prirodnog okruženja postaje iznimno važno. postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu. ve su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu. ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. pa je stoga potrebno raditi na o uvanju okoliša te poboljšanju razine njegove kvalitete. 9 Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Profesionalni razvoj ruralnog / eko turizma na podru ju destinacije otoka Visa na samom je po etku. jer je otok Vis destinacija na samom po etku turisti kog razvoja. Ovim projektom organizira se i strukturira plan eko oznake kvalitete. Ovakve inicijative nisu bile prioritet do sada. Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podru ju. Danas na ovom podru ju ne postoji organizirani pristup ove vrste. Doda li se tome injenica da je fokus ove destinacije usmjeren na razvoj ruralnog / eko turizma kao klju nog turisti kog proizvoda. standarda niti odgovaraju ih oznaka za kvalitetu usluga i proizvoda koje ova destinacija nudi. nego i za cijelo podru je op ina / destinacija. potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora na otoku Visu. u smislu dodane vrijednosti kroz procedure zaštite i o uvanja okoliša. postoje organizacije koje poti u i kontroliraju razvoj. me utim. na razini europskih destinacija i Europe u cjelini. a turisti ki proizvodi koje nudi još uvijek nisu profesionalno oblikovani niti komercijalizirani. Glavni je cilj da se turisti kom razvoju ovog podru ja pruži alat kojim se diferencira od ostalih destinacija u okruženju. Ovo je projekt javno-privatne inicijative. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa klju nim subjektima ovog podru ja) upu uju na potencijalni rast ovog proizvoda. odnosno nema plana. što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. Ovo je projekt javno-privatne inicijative.8 Eko oznake kvalitete Otok Vis obiluje bogatstvom prirodnih resursa. te sustav njihovog ozna avanja. a taj se proizvod temelji na razli itim aktivnostima u prirodi. uslijed planiranih promjena i razvojnih aspiracija. Obzirom na uspjeh u komercijalizaciji i poslovanju ruralnog turizma u europskim destinacijama. jasno je da je ovo jedan od klju nih projekata destinacije. danas postoji nekoliko seoskih doma instava i vinarija. a za njegov uspjeh potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma. Naime.

poboljšanje urbane estetike. kreiranje/poboljšanje prostora uz obalu. konkurentan imidž ovih destinacija. ovim programom predlažu se aktivnosti kojima se fokus stavlja na poboljšanje i o uvanje kulturno-povijesnih gra evina. Ovo je zajedni ki projekt javnog i privatnog sektora. poboljšanje urbane estetike i kreiranje autenti ne atmosfere ovih destinacija. konkurentan imidž ovih destinacija. Uz okvirni prikaz svih klju nih gore navedenih projekata konkurentnosti. Prema tome. u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje svojih naselja kako bi se stvorila odgovaraju a atmosfera i kreirao odgovaraju i. Prema tome. Tako er se detaljnije opisuje projekt specijalizacije gastronomske ponude otoka Visa te projekt standardizacije i sustava kvalitete ruralnog turizma ove destinacije. TRENUTNA SITUACIJA 131 . koji kao dva centra odgovornosti za turistifikaciju otoka trebaju na svom primjeru zapo eti proces razvoja kvalitete sukladno zacrtanoj viziji i tržišnom pozicioniranju otoka. kako bi se stvorila odgovaraju a atmosfera i kreirao odgovaraju i. fokusiraju se na aktivnosti poboljšanja i o uvanja kulturno-povijesnih gra evina i tradicionalne arhitekture.10 Urbana konverzija (Vis i Komiža) Vis i Komiža kao glavni turisti ki centri destinacije Vis. u nastavku se detaljnije elaborira projekt urbane konverzije Visa i Komiže. URBANA KONVERZIJA VISA I KOMIŽE CILJ PROGRAMA Vis i Komiža kao glavni turisti ki centri otoka Visa. kreiranje/poboljšanje prostora uz more. u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje uvjeta života. osvjetljavanja te kona no kreiranje autenti ne atmosfere ovih destinacija.

osvijetlenje.) • Unaprije enje poplo enih površina unutar stare gradske jezgre . Poboljšanje urbane estetike • Izgradnja i poboljšanje pješa kih zona.ca/dtc/heritage/heritage_heritageproperty. Rekonstrukcija krovova i sl. iš enje i bojanje fasada. uklanjanje arhitektonskih barijera.ozna avanje itinerara koji uklju uju klju ne atrakcije Visa (kulturno-povijesne gra evine i lokacije.net/index. rive. kreiranje turisti kih itinerara.omogu iti lak pristup zelenim površinama (ulazi.) kako bi se o uvao tradicionalni izgled gradova. uvo enje informacijskih panela. uslugama i aktivnostima u destinaciji. te uvo enje prikladne urbane galanterije • Ure enje rive koje treba uklju iti trgovine i zone za kupovinu. ograde na balkonima.posjetiteljima pružaju informacije o atrakcijama.uk/ccm/navigation/environment-and-planning/ http://epa-prema.gov. turisti kih info centara.bristol. trgovine i sl. putevi. uklanjanje arhitektonskih barijera. • Itinerari za posjetitelje .net/english/activities/landscapes/pn_rehab. šetnica. itd. Ovakve inicijative je potrebno raditi kroz suradnju grada i privatnih vlasnika • Pristup mjestima od kulturno-povijesnog zna aja (npr. postavljanje panela sa informacijama. • Kreiranje programa za pomo lokalnom stanovništvu u obnovi i dovršavanju fasada (bojanje fasada. tradicionalne restorane/barove.korištenje tradicionalnih materijala (kamen koji je originalno korišten u prošlosti i ostali materijali) • O uvanje i poboljšanje / kreiranje zelenih površina .asp www. resursima. Znakovi se postavljaju kod parkirališnih prostora. restorane i konobe. itd. barove.php?Itemid=35&id=24&option=com_content&task=view AKTIVNOSTI / KORACI Urbana konverzija i rehabilitacija • Aktivno o uvanje i revitalizacija povijesnih gra evina • Renoviranje zgrada. ure enje zelenih površina. lokacije starog grada Isse) . itd. RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA 132 .ns.htm http://www.Postavljanje tabli za ozna avanje (putokazi) . glavnih trgova. za potpuni doživljaj posjetitelja. ograde. koje su vezane na odre ene atrakcije. znakovi koji daju informacije o povijesti.gov. specifi nostima i sl.).histurban. održavanje tradicionalnih arhitektonskih stilova i dizajna. Tako er.O EKIVANI REZULTATI • Autenti na atmosfera destinacija Vis i Komiža • Poboljšanje i o uvanje povijesnih lokacija i atrakcija • O uvanje tradicionalne arhitekture • Ja anje samopoštovanja lokalne zajednice • Bolji imidž i održavanje javnih prostora PRIMJER INFORMACIJE NA INTERNETU www.

Roki's. 'Viška Vugava' • Sudjelovanje lokalnih proizvo a a zdrave hrane u distribuciji svojih proizvoda lokalnim restoranima • Specijalizacija i diferencijacija gastronomske ponude otoka Visa 133 . Ovaj program konkurentnosti pomo i e u specijalizaciji gastronomije kao i njenoj diferencijaciji u odnosu na druge destinacije Splitsko-dalmatinske županije. Darko.). 'Viški limun elo'. a postoji nekoliko inicijativa za izradom lokalnih proizvoda (proizvodi od viškog vo a i povr a – OH. potrebno je organizirano i sustavno pristupiti izgradnji kompletnog i konkurentnog proizvoda gastronomije. Sljede e slike prikazuju neke od lokalnih specijaliteta. itd. Jastožera. 'Viški hib'.SPECIJALIZACIJA GASTRONOMSKE PONUDE CILJ PROGRAMA Mnoge destinacije na turisti kom tržištu natje u se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima. gdje se posebno izdvajaju riba. Pol Murvu. jastog. kao i neke od ugostiteljskih objekata koji nude lokalne specijalitete: Viški jastog Konoba Jastožera Viška poga a od slane ribe Konoba Pol Murvu Konoba Roki's Konoba Bako O EKIVANI REZULTATI • Oboga ivanje iskustava / doživljaja otoka Visa kreiranjem gastronomskih iskustava • Kreiranje tržišne marke 'Viški jastog'.). poga e od slane ribe. me utim. mnoge ruralne destinacije valoriziraju upravo proizvod gastronomije u ponudi ruralnog turizma. konobe Bako. orahovice i sl. ali i lokalna vina. te rakije poput limun ela. Osim toga. itd. roga ice. TRENUTNA SITUACIJA Gastronomija. izuzetno je važan resurs u turisti koj ponudi destinacije Otoka Visa. identitet lokalnog stanovništva reflektira se i ja a kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima. proizvodnja hiba. Trenutno na otoku postoji nekoliko restorana koji su specijalizirani za ponudu lokalnih specijaliteta (npr. sa svojom lepezom tradicionalnih jela razli itih dijelova otoka Visa. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. a kao što je vidljivo iz analize oglednih primjera i analize konkurenata u ovom planu.

org/SIG/Gast/Gast_introduction. riba. implementaciju i kontrolu kriterija dodjele oznaka kvalitete . organska hrana. Objekti hrane i pi a sa istim oznakama trebaju promovirati svoju oznaku tako da organiziraju doga aje.kreiranje odabranih specijalnih oznaka ova destinacija uspostaviti e diferencijaciju od ostalih destinacija Splitsko-dalmatinske županije.cookandtaste. parove. itd.com/uk/forum_du_gout. organiziranje 'team building' radionica za korporativne goste i sl.frenchentree.atlas-euro. me unarodna kuhinja.kuharske radionice za turiste (individualce. restorani i barovi na otvorenom ili terasama. oni sa oznakom 'Lokalna kuhinja' mogli bi organizirati 'Dane lokalne kuhinje' i sl. • Program 'Lokalni proizvodi za lokalnu kuhinju' . te kontrola / pra enje i ispunjenje kriterija za zadržavanje oznaka. barovi i restorani za zabavu.com/services-golf-villa/tourism-gastronomy-golf. organske hrane za upotrebu u lokalnim restoranima .ugovori lokalnih proizvo a a organske hrane sa lokalnim restoranima i hotelima o kupoprodaji organskih proizvoda • Kreiranje specifi nih oznaka za objekte sa ponudom hrane i pi a • Karakteristike gostiju: obitelji.proizvodnja lokalne. dodjeljivanje oznaka.php http://www.htm AKTIVNOSTI / KORACI • Kreiranje atributa sa dodatnom vrijednosti u sklopu gastronomske ponude otoka Visa .anticacucinagenovese. • Karakteristike ugo aja: lokalna kuhinja. lokalna hrana. za mlade. barovi za no ni život.it/eindex.php http://www.golfvillas-france. • Karakteristike hrane: zdrava i dijetna hrana.pralognan.PRIMJER Lokalna hrana Izlet u vinogradu Lokalni specijaliteti Lokalni proizvodi Radionice 'Kuhaj i kušaj' Tradicionalni proizvodi INFORMACIJE NA INTERNETU http://www.bavi se identifikacijom oznaka.com/france-food-cuisine/ http://www. • Programi radionica 'Kuhaj i kušaj' . Npr. romanti ni restoran. • Osnivanje komisije za definiranje. itd. itd.htm http://www. RAZINA PRIORITETA SREDNJA SREDNJA VISOKA 134 .html http://www. definiranjem kriterija za svaku oznaku. vegetarijanska hrana.) u trajanju od pola dana do nekoliko dana.net/who. kompanije itd. sladokusci ('gourmet'). grupe. Rezultat je ponuda razli itih iskustava i doživljaja u regiji / destinaciji.

Naš prijedlog ovih kategorija za otok Vis (primjenjiv za cijelu županiju) slijedi u nastavku ovog projekta.). Austrija. Istra je kategorizirala razli ite objekte u ruralnom turizmu (npr. uz sustav poticaja i podrške. Ove kategorije ruralnih objekata u Istri moraju zadovoljiti propisane standarde. Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podru ju. Andaluzija. itd.) postavile su sustav standarda i kvalitete. 135 . Europske ruralne destinacije (Toskana. što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. stancija). TRENUTNA SITUACIJA Ruralni / eko turizam na podru ju otoka Visa tek je u svojim za ecima. KONCEPT Standardizacija podrazumijeva definiranje pojedina nih specifi nih uvjeta / standarda koje objekti u ruralnom turizmu moraju posjedovati. agroturizam. Naime. a lanice ove organizacije dužne su ove standarde integrirati sa onima koje su propisale na svojim podru jima. koji su uskla eni sa standardima Eurogitesa (ne boduju se) . na razini europskih destinacija i Europe u cjelini. Znak obilježavanja doma instva je šparoga.STANDARDIZACIJA I SUSTAV KVALITETE U RURALNOM TURIZMU CILJ PROGRAMA Da bi ruralni turizam otoka Visa bio uspješan u svojoj komercijalizaciji i poslovanju. odmor na vinskoj cesti. koji se razlikuju u tri osnovne grupe: . kako bi se efikasnije usporedila njihova o ekivanja sa konkretnom ponudom aktivnosti i usluga. ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. poljoprivredna proizvodnja i uzgoj životinja. definirale minimalne uvjete koje objekti u ruralnom turizmu moraju zadovoljavati. potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma. standardi su usmjereni prema gostima. ruralni obiteljski hotel. ruralna ku a za odmor. PRIMJER U Hrvatskoj je Istra donijela internu standardizaciju i klasifikaciju ruralnih objekata na svom podru ju. a što je svakako dobar primjer za sve destinacije ruralnog turizma u Hrvatskoj. postoje organizacije koje poti u i kontroliraju razvoj. Francuska.Obvezni standardi – ne boduju se i svi objekti ruralnog turizma ih moraju posjedovati . godine donijela op e standarde jednake za cijelu Europu. postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu. ruralni bed&breakfast. koja je 2005. potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora. danas postoje seoska doma instva i lokalni proizvo a i vina. temeljem ega se objekti ozna avaju definiranim znakom (kategorijom) kvalitete. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa klju nim subjektima ovog podru ja) upu uju na potencijalni rast ovog proizvoda. Naime. ve su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu. Ti standardi djeluju dvojako: Prvo su usmjereni vlasnicima kako bi istakli tipi ne karakteristike objekta / usluga koje se nude. ali i u smislu motivacije za pove anje razine kvalitete usluga Drugo. te su definirale oznake kvalitete.Op i (generalni) standardi. usluge prehrane. interijer. organizirane aktivnosti za goste. te sustav njihovog ozna avanja. eksterijer. a temeljem bodova odre uje se ozna avanje objekta Dodatni standardi detaljno su razra eni u skladu sa specifi nostima i dijele se u nekoliko tematskih cjelina: položaj objekta. prema propisanim parametrima Standardi su mjerljivi prema sustavu bodovanja. Na primjer. U Europi djeluje Europska federacija ruralnog turizma –EUROGITES. uglavnom u unutrašnjosti otoka.Dodatni standardi – boduju se. Na sli an na in i destinacije u stalim dijelovima Hrvatske trebaju kategorizirati objekte ruralnog turizma koji su tipi ni za svaku destinaciju. koji su specifi ni i tipi ni za njeno podru je. a za njegov uspjeh. osposobljenost doma ina / vlasnika (certifikati i sl.

Klju ni koraci za kreiranje ovog sustava su: .farmholidays.html http://www.Procedura se provodi samocertificiranjem objekata po propisanom obrascu. a proces se provjerava od strane komisije koju ine Ruralis (konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre) i Turisti ka zajednica Istre.agriturist.ruralis.si/ http://www.hr/hr/standardi.turisticnekmetije.com/ http://www.dodjela oznaka standarda kvalitete .com/gites/uk/rural_gites http://raar.eurogites.periodi na provjera parametara standarda u ruralnim objektima.it/ AKTIVNOSTI / KORACI Da bi se ovaj projekt sustavno i uspješno provodio.org/ http://www.gites-de-france.odre ivanje kriterija standardizacije ruralnih objekata .osnivanje komisije za provo enje procesa .turismoverde. mišljenja smo da je najprije potrebno kreirati organizaciju koja e preuzeti brigu o razvoju i organizaciji ruralnog turizma.it/UK/ http://www. INFORMACIJE NA INTERNETU http://www. RAZINA PRIORITETA SREDNJA SREDNJA VISOKA 136 .es/ http://www. utvr ivanje odstupanja u odnosi na definirani standard itd.

kao i na podru ju cijele Hrvatske u razvoju proizvoda ruralnog turizma. mišljenja smo da na podru ju otoka Visa. sa svim pripadaju im elementima njihove organizacije i oblikovanja. a proizvodi profesionalno oblikovali i gostima pružili kompletan doživljaj ovog prostora. koji pretpostavlja organizirani i strukturirani pristup razvoju svih segmenata ovog proizvoda. Sljede i prijedlozi reflektiraju tipologiju predloženu u Strategiji. osim ve predloženih projekata unapre ivanja postoje ih hotelskih kapaciteta. postavljanje jasnih kriterija. Prema tome. Kategorije / projekti smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu za otok Vis su: 137 . a prilago eni našim destinacijama omogu avaju interpretaciju lokalnog identiteta i tradicije. Ovim se projektima na strateški na in oblikuje klju an element proizvoda ruralnog turizma. koja je u ovom trenutku u procesu prihva anja.2 Projekti smještajnih kapaciteta Da bi se isporu ila definirana i usuglašena vizija turisti kog razvoja destinacije otoka Visa te da bi se destinacija pozicionirala na prethodno definirani na in. potrebno je u cjelokupnom turisti kom lancu vrijednosti kreirati koncept razvoja smještajnih kapaciteta. odnosno smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu treba slijediti kategorije iji su modeli poslovanja ve prisutni u zna ajnim europskim i svjetskim destinacijama ruralnog turizma. a koja predlaže osnovne tipove / kategorije objekata ruralnog turizma. standarda kvalitete. Ovdje je važno napomenuti da je na razini županije izra ena Strategija ruralnog turizma. ovdje se elaboriraju tipovi smještaja u ruralnom turizmu. te privatnog smještaja. itd. i njegovu orijentaciju na ruralnu / eko komponentu. Obzirom na kontekst ovog Plana.15.

a uglavnom su fokusirani na ponudu hrane i pi a (Roki's. Mogu e lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podru ju destinacije. Takvi objekti ne mogu se dogra ivati i nadogra ivati ve trebaju zadržati izvornu prostornu strukturu i oblik.Tablica 15–4: Klju ni projekti smještajnih kapaciteta PROJEKT SMJEŠTAJNIH KAPACITETA 1 Agroturizam OPIS Na otoku Visu postoji nekoliko objekata koji su kategorizirani kao seoska doma instva. Organizirano je u tradicionalnim objektima (autenti na arhitektura) s atraktivnim prirodnim okruženjem (selo ili manje mjesto). 2 Ruralna ku a za odmor U unutrašnjosti otoka danas postoje napuštene ku e. što dodatno može utjecati na povratak iseljenog stanovništva otoka. Vlasnik doma instva nije profesionalni poljoprivredni proizvo a (ali može i biti). tj. ajno polje / brdo. Mogu e lokacije za razvoj agroturizma su: Plisko polje. Darko. itd. a osobito na lokacijama Marine zemlje. Podšpilje. odnosno ne manje od 5 soba). Ston ica. za ovu kategoriju postoje jasna pravila i uvjeti razvoja. Pol Murvu. ruralna ku a za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu ku u kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. i to tako da se stave u funkciju turizma. dok dodatnu aktivnost ine turisti ke usluge smještaja i prehrane gostiju. te uklju ivanje poljoprivredne proizvodnje u cjelokupnu ponudu (npr. Objekt za ruralni 138 . te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže. itd. 3 Ruralni Bed & Breakfast Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno no enje s doru kom predstavlja doma instvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doru ka gostima doma instva. Borova njiva. Podstražje. Ovim projektom daju se smjernice za najbolje oblikovanje ovog tipa ruralnih objekata i ponude usluga i aktivnosti. Velo polje.). Keja. Podselje. koji po svojoj veli ini i gabaritima mogu imati ve i broj soba (cca. Podhumlje. 10-15. koji se daju u opisu ovog projekta. itd. koje svojom revitalizacijom mogu doprinijeti razvoju lokalnog blagostanja. s obzirom da je doma instvo smješteno u ruralno podru je i takova mogu nost postoji. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turisti ke usluge. 4 Ruralni obiteljski hotel Ruralni obiteljski hotel predstavlja doma instvo s ve im brojem kreveta. Mogu e lokacije za razvoj ruralnih ku a su: Dra evo polje. Žena glava. ali se zahtjeva da u ponudi doru ka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje. Specifi nost ove kategorije doma instva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne ku e (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadaju im prostorom (oku nicom). Kao i kod razvoja ostalih smještajnih objekata ruralnog turizma. Roki's). Agroturizam predstavlja tip seoskog doma instva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja. Dakle. Neka od ovih doma instava ve su iskazala interes za širenjem poslovanja.

Ova je inicijativa ve pokrenuta od strane županije. Borovik. Žužeca. mogu im aktivnostima. materijali. Ruralni resort je marketinški naziv koji u budu nosti treba zamjeniti dosadašnji naziv 'Eko-etno sela'. 5 Ruralni resort Otok Vis ima jedinstvenu mogu nost kreiranja snažnog branda oto kog ruralnog proizvoda. centralnog podru ja otoka uz novu cestu Komiža-Vis (npr. neophodnim uvjetima. Oklju na . ruralna ku a za odmor. 139 . svim karakteristikama. U nastavku slijedi detaljniji opis dva projekta ruralnog smještaja (ruralni resort. oko Kostirne). i sli no. ciljnim grupama gostiju. restoran). Smještaj je organiziran u više razli itih me usobno nepovezanih tradicijskih objekata (ku a) s cjelokupnim komforom koje pružaju i obiteljski ruralni hoteli. koja u okviru programa 'Eko-etno sela' financira po etnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). ali pod uvjetom da su se kod izgradnje i opremanja poštivali svi elementi tradicijske gradnje (veli ina. agroturizam i ruralni bed&breakfast) sa opisom koncepta. itd. ure enje itd. Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju postoje ih napuštenih. starih gra evina kojima se daje nova vrijednost kroz turisti ke usluge. itd. štoviše i sprje ava gra enje novih objekata koji bi mogli narušiti autenti no ruralno okruženje Mogu e lokacije za razvoj ruralnih resorta su: Podselje.obiteljski hotel može biti i nanovo izgra en objekt. Ruralni resort smješten je u povijesnoj jezgri nekog mjesta. a osobito na lokacijama Dra evo polje.) Mogu e lokacije za razvoj ruralnih obiteljskih hotela su naselja na cijelom podru ju destinacije. može sa injavati cjelokupno mjesto (selo) kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica (soba. G. a u isto vrijeme i onemogu ava. tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. Gosti su u mogu nosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji. ku a) organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr.

Servisne usluge mogu e je organizirati u svakom pojedinom objektu koji ini ruralni resort. restoran). Trenutno na otoku Visu postoji nekoliko inicijativa za ovakvu vrstu projekata. Smještaj je organiziran u više razli itih me usobno nepovezanih tradicijskih objekata. dok je usluge prehrane mogu e organizirati u centralnom restoranu. a jedna od identificiranih je ona u selu Talež. starih gra evina kojima se daje nova vrijednost kroz turisti ke usluge. a ovakvim projektima na odabranim lokacijama na cijelom podru ju otoka Visa inicira se zaustavljanje tog trenda i vra anje života u davno napuštena sela povratkom domicilnog stanovništva i oživljavanjem tradicijske proizvodnje i starih obrta. može sa injavati cjelokupno selo kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. koja u okviru programa 'Ekoetno sela' financira po etnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). Ova je inicijativa ve pokrenuta od strane županije. što ga razlikuje od ruralnog obiteljskog hotela. Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju postoje ih napuštenih. koja se prikazuje na donjim slikama. tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. 140 . Gosti su u mogu nosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji. a u isto vrijeme i onemogu ava / sprje ava gra enje novih objekata koji bi mogli narušiti autenti no ruralno okruženje.RURALNI RESORT POTENCIJAL / MOGU NOST Kao i u drugim hrvatskim regijama. KONCEPT Ruralni resort može se definirati kao horizontalni hotel smješten u povijesnoj jezgri sela. a osobito na otocima postoji trend rasprodaje djedovine. Ruralni resort je marketinški naziv koji u budu nosti treba zamijeniti dosadašnji naziv 'Eko-etno sela'. Talež Otok Vis ima jedinstvenu mogu nost kreiranja snažnog branda oto kog ruralnog proizvoda.

hib. Eura po resortu REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema prostorno planskih / geodetskih / arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije prostorno planska dokumentacija geodetska podloga pravna podrška financijska podrška pripremi projekta 141 .PRETPOSTAVKE / UVJETI o uvanje ambijentalnosti. SADRŽAJI I KAPACITETI smještaj organiziran u posebnim ku ama ili posebnim sobama Ulazni / prihvatni objekt sa recepcijom u centralnom dijelu naselja. Objekt za iznajmljivanje i spremanje rekreacijske opreme (za pješa enje.) Objekti / radionice sa aktivnostima za upoznavanje naslje a. itd. ribolov i sl.trgovine i sl. ruralnog prostora i originalna prezentacija tradicijske kulture autenti nost osjetna o uvanost okoliša povijesni. doga anja u mjestu i okolici posebno osmišljeni tematski dani i ve eri te ajevi (škole kuhanja. izrade tradicionalnih prehrambenih proizvoda (poga a.) KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi. te e biti i radionice gdje gosti mogu sami sudjelovati u izradi svojih suvenira INVESTICIJE Od 5 do 6 mil. i sl. grupe. fešte. glazbe.restoran sa tradicionalnom kuhinjom i ostalim specijalitetima zdrave hrane Komercijalni sadržaji . te manjim prostorom za održavanje razli itih doga aja Ugostiteljski objekti . te starim zanatima ruralnog podru ja otoka koje e izra ivati predmete / suvenire sa mogu noš u prodaje. individualni gosti. na ina života i tradicionalne kulture. kulturni.). itd. umjetni ki i arhitektonski zna aj PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA festivali. izrade tradicionalnih predmeta.

Ruralna ku a za odmor može biti i vjerna kopija originalne tradicijske ku e koja je i vizualno i funkcionalno u skladu s naslje em kraja u kojem se doma instvo (ku a) nalazi. PRETPOSTAVKE / UVJETI položaj doma instva u prirodnom okruženju ili selu i autenti nost smještajnog objekta i ambijenta.RURALNA KU A ZA ODMOR POTENCIJAL / MOGU NOST Ruralne ku e za odmor predstavljaju mogu nost revitalizacije tradicionalnih objekata i njihovo stavljanje u funkciju turizma. povezanost s lokalnom zajednicom. upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima smještaj visoke kvalitete PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA angažman osobnog vodi a za ture po destinaciji vinoteka ili mali vinski podrum u ku i mogu nost najma bicikla i ostale opreme za rekreaciju sudjelovanje na lokalnim feštama. Na otoku Visu postoje objekti koji su napušteni i potrebno ih je revitalizirati. festivalima i doga anjima 142 . osjetna o uvanost okoliša bliskost s prirodnim okruženjem. Dra evo polje Plisko polje KONCEPT Ruralna ku a za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu ku u kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Specifi nost ove kategorije doma instva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne ku e (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadaju im prostorom (oku nicom). Njihovo stavljanje u funkciju turizma idealan je koncept za brigu o tradicionalnoj baštini i oživljavanju lokalnog blagostanja.

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi bez djece obitelji sa djecom grupe SADRŽAJI I KAPACITETI smještaj je organiziran u sobama poželjan kapacitet ku e je za 4 sobe ku a mora sadržavati kuhinju. opremanju i sl. kapacitetu.000. blagovaonicu i dnevni boravak INVESTICIJE Od 150.000 do 250. REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Sredstva razli itih programa poticaja za obnovu tradicionalnih ruralnih objekata Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije 143 . ovisno o standardu.

kao i poljoprivrednom proizvodnjom. Me utim. paket usluga) koje imaju za cilj gostima pružiti mogu nost aktivnog odmora. doma a slana riba. u permanentnoj i direktnoj interakciji s doma inom i njegovom obitelji tijekom posjeta doma instvu. tradicijom. roga ica. Stoga je gost. te je integrirati u cjelokupni turisti ki razvoj otoka. džemovi od limuna i sl. na inom i kulturom življenja. PRETPOSTAVKE / UVJETI poljoprivredno gospodarstvo (usmjerenost ka proizvodnji tipi nih proizvoda. Naime. a koju danas treba revitalizirati. koja je trenutno slabog intenziteta. apartmanima ili posebnim ku ama.na primjer. na doma instvu se mogu organizirati i ostale turisti ke usluge (aktivnosti. kulturološkim mikrosvijetom. Trenutna situacija na podru ju otoka Visa predstavlja veliki potencijal upravo za razvoj ovakvu vrstu ruralnog turizma. tipi nim proizvodima i lokalnom gastronomijom. odnosno maksimalno iskoristiti turisti ki potencijal doma instva. 144 . Usluge smještaja mogu se nuditi u sobama. živi na doma instvu dok se za receptivne usluge koristi višak prostora unutar doma instva (gospodarstva). viško vino. ukoliko doma instvo nudi usluge prehrane za goste izletnike (grupe koje se na doma instvu zadržavaju par sati) potrebno je organizirati poseban prostor za usluživanje obroka. Plisko polje – seosko doma instvo Roki's Žena Glava – seosko doma instvo Darko Lokacija Borova Njiva (potencijalni agroturizam) KONCEPT Agroturizam predstavlja tip seoskog doma instva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja. te se tako er omogu ava dodatni izvor zarade za seoska doma instva.iskorištavanje postoje ih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) ure enje doma instva u skladu s baštinom (ambijentalna arhitektura i opremanje) ure en okoliš osiguran parking konfekcioniranje proizvoda proizvedenih na doma instvu ("turisti ka" pakiranja) i prodajni punkt proizvoda proizvedenih na doma instvu (poseban prostor na doma instvu ure en kao prodajni punkt proizvodima iz vlastite proizvodnje . te ima mogu nost iz prve ruke upoznati se s obi ajima. Vlasnik doma instva sa svojom obitelji.AGROTURIZAM POTENCIJAL / MOGU NOST Jedna od tradicionalnih djelatnosti otoka Visa je poljoprivredna proizvodnja. dok dodatnu aktivnost ine turisti ke usluge smještaja i prehrane gostiju. u pravilu. Pored osnovnih ugostiteljskih usluga smještaja i prehrane.proizvedeno i konzumirano na doma instvu) stacionarni oblik turisti ke ponude (smještaj) . koje su detaljnije opisane u nastavku opisa ovog projekta. agroturizam kao kategorija objekta u ruralnom turizmu podrazumijeva niz usluga i aktivnosti. ve postoje seoska doma instva koja se za sada ipak fokusiraju uglavnom na ponudu hrane i pi a. limun elo. jer se na ovaj na in poti e poljoprivredna proizvodnja lokalne zajednice. plasiranje proizvoda kroz turisti ke usluge: usluge prehrane ili direktna prodaja na doma instvu) . koriste i lokalne proizvode u pripremi tradicionalnih jela.

mala brodogradnja. gastro team building za poslovne ljude ture . festivali i doga anja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI obitelji s djecom (30 .4 sati) vikend posjetitelji SADRŽAJI I KAPACITETI smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel.PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA radionice tradicionalne kuhinje . izrada proizvoda od drva / kamena.) rekreativno jahanje i terapijsko jahanje lokalne fešte. fakulteti (u cilju edukacije) udruženja (ljubitelji prirode. stari zanati (pletenje mreža.000 Eura . sportovi u prirodi.55 godina) bra ni parovi (35 . udruženja aktivnosti na otvorenom. itd. vinske ceste. pansion. ceste maslinovog ulja. apartman. itd.škole kuhanja. biciklizam. stolarija. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ 145 . aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite. gastro udruženja. planinarenje. ku a ili kamp (ovisno o prostranosti struktura koje su namijenjene turisti kim uslugama) smještajni kapacitet apartmana ne ve i od 5 osoba. gradnja s kamenom itd. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. sakupljanje ljekovitog bilja. ljubitelji starina. smještajni kapacitet ku e ne ve i od 8 osoba jednokrevetna soba ne manja od 10m² bez kupatila (poželjno 15m²).75 godina) poslovni gosti vrti i.) dnevni izletnici (zadržavaju se u mikrodestinaciji 8.organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješa enje. sanitarni prostori kao i prostori za usluživanje jela prilago eni za osobe s posebnim potrebama INVESTICIJE 200. ribolovci. škole. dvokrevetna soba ne manja od 15m² bez kupatila (poželjno 20m²) svaka soba mora imati svoje kupatilo (na svakih 4 osobe u apartmanu i ku i potrebno je jedno kupatilo) ogra eno doma instvo zelenom ogradom ili suhozidom bazen (ukoliko je oku nica doma instva ve a od 1000m²) smještajne jedinice. Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada studije izvedivosti Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije Poticaj razvoju poljoprivredne djelatnosti Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i.1 mil. kulturni itinereri.

povezanost s lokalnom zajednicom.) lokalne fešte. Za ovu kategoriju uvriježen je internacionalni naziv B&B koji se koristi i kao jak marketinški pojam. Podstražje. na lokacijama koje pružaju užitak tradicionalnog / ruralnog okruženja. Viška regata i sl. tako da postoji zajam ena privatnost. ali se zahtjeva da u ponudi doru ka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje. s obzirom da je doma instvo smješteno u ruralno podru je i takova mogu nost postoji. Iako je ovo projekt ruralnog turizma. Posebna podvrsta kategorije ruralnog B&B je Bike&Bed namijenjena ciljnoj skupini biciklista. tj. upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA radionice pripreme i spravljanja tradicijskih doru aka ture .putuju u parovima i grupama od 6 i više osoba). individualci. sportovi u prirodi. PRETPOSTAVKE / UVJETI položaj doma instva u selu ili malom gradu (recimo u Komiži) uz dobru zaštitu životne sredine. ceste maslinovog ulja.iskorištavanje postoje ih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) mali kapacitet smještaja gostoljubivost – osobna briga doma ina o gostu bliskost s prirodnim okruženjem. festivali i doga anja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi bez djece. Doru ak se služi u posebnom prostoru organiziran za ugoš avanje. zaljubljenici u prirodne i kulturne znamenitosti. fešti. Vlasnik doma instva nije profesionalni poljoprivredni proizvo a (ali može i biti). miran i tih položaj. Životni prostori doma ina odvojeni su od prostorija koje gost koristi.RURALNI BED & BREAKFAST POTENCIJAL / MOGU NOST Otok Vis je vrlo atraktivna destinacija za turisti ki obilazak. KONCEPT Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno no enje s doru kom predstavlja doma instvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe .) pa je stoga potrebno razviti smještajne kapacitete koji su namijenjen takvim skupinama gostiju. planinarenje. jedino ukoliko ne postoji zasebna ku a za potrebe smještaja. kulturni itinereri. vinske ceste. U tom slu aju doma instvo organizira još i sigurnu prostoriju pod klju em za spremanje i eventualan servis bicikli. itd. a vrlo je popularna destinacija za posjetitelje lokalnih doga anja (Komiška fešta. Vlasnik živi na tome doma instvu i prakti ki gost je smješten u ku i doma ina. biciklizam. poslovni ljudi 146 . doga anja. posjetitelji lokalnih festivala. Ruralni B&B integrira tradicionalnu arhitekturu. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turisti ke usluge.organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješa enje. arheološki lokaliteti. sakupljanje ljekovitog bilja.svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doru ka gostima doma instva. ruralno okruženje i doma u atmosferu. tur obilaska utvrda. a osobito na lokacijama Marine zemlje. bez buke ili zaga enja i autenti na bliskost s prirodnim okruženjem stacionarni oblik turisti ke ponude (smještaj) . te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže. može se organizirati u manjim naseljima. Mogu e lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podru ju destinacije. biciklisti (25 .49 godina .

smještajni kapacitet ne bi smio biti ve i od 12 kreveta INVESTICIJE 0. Za ovaj oblik doma instava preporu ljivo je organizirati prostrane sobe koja svaka ima svoje zasebno kupatilo. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije Pomo pri izradi prostorno planske dokumentacije geodetska podloga pravna podrška financijska podrška pripremi projekta 147 .5 milijuna Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii.SADRŽAJI I KAPACITETI smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe ili apartman.8 – 1. pansion. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom.

Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta 15. Neki od ovih projekata razvijati e se na podru ju odre enih mikro-destinacija unutar otoka Visa. Pri izboru i definiranju projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija fokusirali smo se na one projekte koji poti u 'zeleno poduzetništvo' (privatne inicijative. dok u isto vrijeme njihov potencijalni razvoj omogu ava razvoj konkurentnih proizvoda. a ostali se mogu primijeniti na cijelo podru je destinacije. 148 . te u kona nici osigurava atraktivnost cjelokupne destinacije. predlažemo projekte turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija koji cijeloj destinaciji pružaju razvoj dodatne ponude.3 Projekti turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija Uz projekte za podizanje konkurentnosti. po principima održivog razvoja). a time podižu razinu atraktivnosti i konkurentnosti cijelog otoka Visa. te razvojne projekte smještajnih kapaciteta.

a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipi na proizvoda karakteristi na za mjesto gdje se doma instvo nalazi. vo e. središnjim dijelom otoka).Tablica 15–5: Klju ni projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija PROJEKT TURISTI KE INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA 1 Kušaonica vina i maslinovog ulja OPIS Obzirom na ve razvijenu proizvodnju kvalitetnih vina od autohtonih sorti vina na otoku Visu. Najatraktivnije lokacije za sustav vidikovaca su uzduž postoje ih i planiranih puteva izme u Visa i Komiže (pogledi prema moru i unutrašnjosti otoka . za potpuni doživljaj potrebno je osigurati kvalitetno dizajnirane platforme za posjetitelje. a vodi kroz naselja i ostale to ke interesa (vinograde. Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje. ovaj projekt integrira i proizvodnju i komercijalizaciju. pa je stoga potrebno podržati ovakve inicijative. Osim toga. sa (interaktivnim) informacijskim plo ama. Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turisti ka usluga kušanja proizvoda koja se napla uje u za to organiziranom prostoru. Kušaonica predstavlja doma instvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost. te cestom novije izgradnje koja povezuje dva administrativna centra. i sli no.) 3 Panoramska cesta Naselja na otoku Visu danas su povezana dvjema cestama (starom cestom na južnoj strani otoka. Me utim. kao i u unutrašnjosti. Podhumlje. identificirane su neke inicijative lokalnog malog poduzetništva za razvojem upravo ovakve vrste ruralnog objekta (na primjer u Podhumlju. mnoge lokacije na sjevernoj strani otoka. trenutno su teško dostupne. Uz kreiranje odgovaraju ih prilaza vidikovcima. itd. bademi. kako bi se kreirali doživljaji i intenzivna iskustva ljepote prirode. Sustav vidikovaca temelji se dakle na mreži lokacija sa najljepšim pogledima prema moru. što je zasigurno ograni avaju i element za razvoj kompletnog turisti kog lanca vrijednosti cijele ove oto ke destinacije. proizvodi od brašna mljevenog na mlin na vodu itd. a pritom i obilaska nekih atraktivnih lokacija sa kojih se pružaju pogledi na ljepotu otoka. Podšpilje.). te ostale lokacije ve postoje ih vinograda / vinarija 2 Sustav vidikovaca Cijeli otok Vis obiluje lokacijama sa prekrasnim pogledima prema moru i unutrašnjosti otoka. ne postoji organizirana i opremljena mreža to aka za ovakvu vrstu proizvoda. odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino. kao i postoje e i nove inicijative vezane na uzgoj maslina. Prstenasta panoramska cesta koja se ovdje predlaže povezuje gradove Vis i Komižu. a osim trenutnih organiziranih aktivnosti obilaska otoka. tradicionalne slastice. 149 . suvremenim dalekozorom. ali i prema unutrašnjim dijelovima otoka sa pogledom na polja / sela. ulje. Pliskom polju itd). uz nastojanje da se organiziraju i oblikuju po standardima i pravilima poslovanja za ovakve vrste objekata.poljima.

planinarskih i biciklisti kih staza Trenutno se na otoku Visu revitaliziraju i kreiraju pješa ke. izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica. te da se stapaju i sa veli anstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu žive. sa bogatstvom kulturnopovijesnih i prirodnih elemenata. ribarski pribor i oprema. ovaj koncept tako er podrazumijeva rute sa punktovima na klju nim to kama interesa i vidikovcima na razli itim lokacijama otoka. no da bi ovaj projekt bio atraktivan dio cjelokupne turisti ke ponude otoka. Razvoj koncepta pješa kih i planinarskih staza za cjelovito podru je otoka Visa temelji se na poboljšanju postoje ih staza. kako se detaljnije opisuje u nastavku. i sl. Isto tako. 5 Interpretacijski centar 'Vis otok skrovište' Otok Vis predstavlja vrlo atraktivnu destinaciju. koji se ovim projektom restrukturira / nadogra uje.Komiža Komiža je tradicionalno ribarsko mjesto. 150 . te da se nude komercijalni sadržaji sa lokalnim prehrambenim proizvodima. centar za aktivnosti na vodi dodatno oboga uje cjelokupnu turisti ku ponudu otoka. potrebno ga je na taj na in i izvesti. koje ovaj element svog povijesnog razvoja mora integrirati u svoju turisti ku ponudu. kao i suveniri vezane uz ribarstvo. U sklopu muzej organiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima. tradicije i društvenog okruženja cijelog podru ja otoka. a nudi široki spektar aktivnosti. falkuša.) na južnoj strani. Panoramski karakter ove ceste omogu ava posjetiteljima destinacije da na ovaj na in uspostave kontakt sa prirodom. itd. Muzej je strukturiran tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi mogu nost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnoš u otoka. a sve u prirodnom okruženje. planinarske i biciklisti ke staze. otok Vis ima mogu nost prezentiranja svoje ljepote.poglede na polja. a svojim gostima pružiti e razumijevanje prirode. a njegova atmosfera daje osje aj izoliranosti i omogu ava svojevrstan 'bijeg' od stvarnosti. Integracijom svih ovih elemenata. povijesti. Interpretacijski centar ’Vis – otok skrovište’ koji e se locirati na u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija. u Komiži ve postoji ribarski muzej. 7 Centar za sportove na vodi Postoje e turisti ke agencije na otoku Visu u svoju su ponudu uvrstile organiziranje razli itih aktivnosti na vodi. Ovaj centar namijenjen je doma im i stranim gostima. koji u blizini nude lokalne gastronomske specijalitete i mjesto za kratki predah. u budu nosti je mogu e proširenje muzeja. Naime. i gdje je mogu e pruža poglede prema moru. koja e predstavljati nezaobilaznu to ku kod posjete destinaciji. razvoja. dok sa sjeverne strane otoka tako er prolazi uz naselja. 4 'Ribarski muzej' . 6 Koncept pješa kih. Nadalje. kulture. kao i razvoju novih koji se me usobno spajaju i povezuju. a samoj destinaciji doprinijeti e podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa. pa je tako mogu e proširiti ponudu tako da u okviru muzeja posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima. te tako er nudi mogu nost u uz to vezanim aktivnostima. a obzirom na nezaobilazan element i motiv dolaska gostiju (turisti ki proizvod 'sunce i more').

koja je u prošlosti bila mnogo bolje razvijena (limun. itd. 9 Škola viške kuhinje Ovaj program podrazumijeva organiziranje te ajeva pripreme tradicionalnih jela za više gostiju na odabranim lokacijama. povezivanje proizvo a a hrane i ugostiteljskih i hotelskih poduze a na podru ju destinacije u smislu distribucije lokalno proizvedene hrane. koje predstavlja svojevrsni muzej 'teža kog' života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru. limuna). Plisko polje. te mogu nost kreiranja specifi ne turisti ke ponude bazirane na uklju enju gostiju u aktivnosti na seoskim doma instvima. nekada vojnih lokacija. 11 Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Otok Vis je u prošlosti zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 . primjerice. 151 . a tako er se oboga uje turisti ka ponuda. te nudi razli ite ture obilaska interesantnih. Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka. uz dodatnu organizaciju obilaska kušaonice vina. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam. ugostiteljske sadržaje Potencijalne lokacije za centar sportova na vodi su Komiža i Vis 8 Program zdrave hrane za potrebe tur. itd. nedaleko Komiže. Njihova revitalizacija u etno selo. kajaking na moru. uklju uju i tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova. Podhumlje.1992 godine. kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa. Naime. postoji nekoliko lokacija na sjevernoj strani otoka koje pružaju idealnu mogu nost revitalizacije i kreiranje jedinstvenog doživljaja nekadašnjeg na ina života oto ana. obilaska atrakcija. video materijali. roga . pod režimom zaštite je i sastoji se od napuštenih tradicionalnih ku a. Centar mora imati prostor za parkiranje. jedrenje. danas je vrlo teško u trgovinama mješovite robe na otoku kupiti lokalne proizvode (poput. 10 Etno selo Dragodid Tradicionalan teža ki život otoka Visa potrebno je interpretirati i prezentirati kao jedan od klju nih elemenata baštine otoka. kao i dobro poznatu Titovu špilju. Centar koji posjetiteljima interpretira povijest otoka Visa i period prisustva vojske na otoku. te kreirati centar koji je interpretira. i sli no.). a svakako je najatraktivnije selo Dragodid. usluge iznajmljivanja. Osim toga. povezivanjem poljoprivredne proizvodnje i turisti kih / ugostiteljskih objekata dodatno se poti e razvoj lokalnog gospodarstva. Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata. tržišta destinacije Na otoku Visu je potrebno revitalizirati poljoprivrednu proizvodnju. kao na primjer: ronjenje. veslanje. zabavan i stimulativan aktivni odmor na vodi. prodaje i popravka sportske opreme. Naime. i sli no. zapisi. sa ponudom smještaja. a može nuditi široki spektar aktivnosti. masline. Program zdrave hrane za potrebe turisti kog tržište otoka Visa podrazumijeva proizvodnju organske hrane od strane lokalnih poljoprivrednika. povr e. Potencijalne lokacije za održavanje programa su: Podšpilje. Uz prikaz povijesti upotrebom interpretacijskih materijala (fotografije.Centar za sportove sadrži sve servisne i ugostiteljske sadržaje koji su potrebni za ugodan.

itd.Tura viških vanjskih otoka .Tura prirodnih i kulturnih zašti enih punktova . 152 . ribarski muzej – Komiža.) ovaj centar još nudi organizaciju vo enih tura vojnih lokacija. U nastavku se detaljnije opisuju sljede i projekti: panoramska cesta.Tura Viška povijest .Tura viških sela. Katalog tura i programa koji se mora razraditi na godišnjoj razini mogao bi imati sljede i sadržaj: . Ovaj projekt podrazumijeva pripremu i opremanje svih lokacija za posjet turista (ure enje. Centar 'vojna povijest Visa' i kušaonice vina i maslinovog ulja. etno-selo Dragodid. spilja. itd.) 12 Ture otoka Iako je postala dio ponude lokalnih turisti kih agencija.dokumenti. itd. oprema po standardima sigurnosti za posjetitelje. organizacija inovativnih tura otoka jest prioritetni zadatak jedinstvene Destinacijske menadžment organizacije otoka u suradnji s lokalnim agencijama i ponu a ima razli itih iskustava. interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište'. tunela. itd.Viška vinska tura .Tura karakteristi nih viških gra evina .

PANORAMSKA CESTA
POTENCIJAL / MOGU NOST
Ljepota otoka Visa, o aravaju i pogledi prema moru, te iskustvo ruralne idile idealni su elementi za kreiranje doživljaja i direktnog kontakta sa prirodom i životom otoka, na na in da se oni povežu u integriranu cjelinu putem panoramske ceste.

Pogled sa ceste na Komižu

Pogled sa ceste na vinograde

Na otoku Visu postoji stara cesta koja vodi od Visa do Komiže, te cesta novije izgradnje koja drugim putem tako er spaja ova dva naselja. Naš je prijedlog da se revitalizira dionica stare ceste izme u ova dva naselja (širi profil, ako i gdje je mogu e), te da se opremi prema prijedlozima koji slijede, a sjeverni dio otoka zahtjeva rekonstrukciju postoje ih puteva, odnosno nadogradnju gdje je potrebno, kako bi se omogu io prstenasti put oko cijelog otoka. Naime, ovaj projekt ima dvostruku važnost za razvoj turizma na otoku Visu: prije svega, na ovaj se na in poboljšava dostupnost i pristup svim lokalitetima na otoku (što je trenutno prili no zahtjevan zadatak, osobito na sjevernom dijelu otoka). Drugo, panoramska cesta samostalna je atrakcija koja gostima destinacije pruža nova iskustva i doživljaje upoznavanja sa ljepotama ovog prostora i ljudi koji na njemu žive. Prilikom obilaska terena identificirane su aktivnosti nekih turisti kih agencija na otoku (npr. Alternatura), koje izme u mnogih drugih aktivnosti organiziraju i obilazak otoka. To je me utim 'pakiranje' proizvoda i aktivnosti u cjelokupnoj ponudi jedne destinacijske menadžment kompanije, dok je projekt panoramske ceste koji se ovdje predlaže

KONCEPT
Prstenasta panoramska cesta povezuje gradove Vis i Komižu, a vodi kroz naselja i ostale to ke interesa (vinograde, poglede na polja, i sl.) na južnoj strani, dok sa sjeverne strane otoka tako er prolazi uz naselja, i gdje je mogu e pruža poglede prema moru. Panoramski karakter ove ceste omogu ava posjetiteljima destinacije da na ovaj na in uspostave kontakt sa prirodom, te da se stapaju i sa veli anstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu žive.

153

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Na panoramskoj cesti je potrebno kreirati to ke interesa koje se opremaju odgovaraju om opremom (odmorišta i vidikovci) Sustav ozna avanja i turisti ke signalizacije u prijedlogu ovog plana je tako er potrebno primijeniti na opremanje ove ceste Ovaj projekt pretpostavlja odre enu razinu ’ure ivanja’ prostora unutrašnjosti otoka, kreiranja oto ke scenografije (npr. polja ljekovitog bilja, sadnja agruma, i sl.)

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
S obzirom na kreiranje kompletnog turisti kog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa, gostima je potrebno nuditi iskustvo cijelog prostora, doživljaj starih oto kih sela, mogu nost da u obilasku otoka posjete seoska doma instva koja e nuditi mogu nost kušanja i kupnje doma ih proizvoda (vina, maslinovog ulja, i sl.), klju ne lokacije (to ke) interesa, kao i naselja se trebaju integrirati i uklju iti u cjelokupnu turisti ku sliku destinacije. Nadalje, ovim planom predlaže se revitalizacija starih sela (ruralni resort / ruralno etno-eko selo, itd.), pa je gostima neophodno osigurati dostup do njih, te time omogu iti doživljaj života otoka. Izgradnjom panoramske ceste povezuje se integrirani turisti ki lanac vrijednosti destinacije, jer se u blizini ceste ili na samom putu kreiraju vidikovci, povezuju se turisti ke atrakcije, nudi se pristup uvalama, povezuju se pješa ke i biciklisti ke staze, itd.

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi posjetitelji otoka Visa

INVESTICIJE
Izrada projekta rekonstrukcije / izgradnje panoramske ceste iznosi 4 do 8 milijuna eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Izrada projekta rekonstrukcije postoje ih puteva i izgradnje dionica koje e povezati naselja i cjelokupni turisti ki lanac vrijednosti prstenastom panoramskom cestom otoka Dobivanje potrebnih dozvola / pitanje zemljišta kojim e cesta prolaziti Po etak realizacije u naredne dvije godine

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

154

Ovo je projekt javnog sektora

INTERPRETACIJSKI CENTAR ’VIS – OTOK SKROVIŠTE’
POTENCIJAL / MOGU NOST
Otok Vis obiluje prirodnim i kulturno-povijesnim bogatstvima, koja danas nisu interpretirana niti ine dio turisti ke ponude na zadovoljavaju i i konkurentan na in. Da bi se posjetiteljima omogu ilo da se bliže upoznaju i dožive prirodu te kulturnopovijesno naslje e ovog otoka baštinu ovog podru ja, potrebno je na kreativan na in kreirati centar u kojima e gosti Visa dobiti sve informacije, ali i ponudu mnogih aktivnosti uz koje e se upoznati sa bogatstvom ovog prostora.

KONCEPT
Interpretacijski centar ’Vis – otok skrovište’ koji e se locirati u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija, koja e predstavljati nezaobilaznu to ku kod posjete destinaciji, a svojim gostima pružiti e razumijevanje prirode, povijesti, razvoja, kulture, tradicije i društvenog okruženja cijelog podru ja otoka. Ovaj centar namijenjen je doma im i stranim gostima, a samoj destinaciji doprinijeti e podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa. Interpretacijski centar pružati e 'edutainment' (u enje i zabavu) aktivnosti za goste sa razli itim motivima putovanja / dolaska na otok, kao na primjer, razli ite edukacijske sadržaje koji daju mogu nost u enja o povijesti otoka, Issi, flori, poljoprivredi, ribarstvu , društvenom razvoju, lokalnoj zajednici otoka, itd.

Centar e tako er nuditi usluge interneta, zatim mogu nost obilaska grada / otoka sa vodi em, usluge hrane i pi a, trgovinu sa suvenirima i lokalnim proizvodima i rukotvorinama, te proizvodima vezanima uz posjet centru i sa motivima vezanim uz Issu i sl., kao i knjigama, mapama, štampanim vodi ima, itd.

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po svjetskim standardima za ovakvu vrstu atrakcije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
U enje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o na inu života na otoku, njegovoj povijesti, kulturi i tradiciji U enje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o prirodnim bogatstvima otoka Mogu nost održavanja manjih sastanaka, seminara i sli no na prostoru centra Organizacija doga aja, manifestacija, koncerata i sli no Organizacija vo enih obilaska grad i otoka Upoznavanje sa lokalnim na inom proizvodnje prehrambenih proizvoda i rukotvorina (mali te ajevi pripremanja hiba, viške poga e, pletenja ribarskih mreža i sl.)

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi gosti otoka Visa, osobito obitelji sa djecom, mladi, grupe, individualni gosti, poslovni gosti itd.

155

SADRŽAJI I KAPACITETI
Interpretacijski centar mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Informacijski centar - ponuda itinerara za posjet i obilazak kulturno-povijesnih i drugih znamenitosti otoka Visa, sa mapama, literaturom i svim potrebnim informacijama, te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda, rukotvorina, suvenira, itd. • Centar za aktivnosti – posjetiteljima nudi raznovrsne aktivnosti u enja i zabave tokom cijele godine • Prostor za radionice, te ajeve, sastanke i sli no. • Restoran / konoba sa vrtnom terasom

INVESTICIJE
Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi od 500.000 do 1.000.000 EUR

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Pronalaženje idealne lokacije; Izrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta od strane neke od renomiranih internacionalnih kompanija s iskustvom u razvoju interpretacijskih centara; Kontaktiranje svjetskih dobavlja a tehnološke opreme za ovakav tip atrakcija; Organizacija upravlja ke strukture za realizaciju projekta; Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta.

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU
Iznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do centra i u centru Ozna avanje / signalizacija do centra Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova

156

RIBARSKI MUZEJ - KOMIŽA
POTENCIJAL / MOGU NOST
Komiža kolijevka ribarstva, i veoma ponosna na svoju ribarsku povijest i tradiciju, o emu svjedo i muzej ribarstva i rekonstrukcija tradicionalne ribarske brodice ’Falkuše’. Kreiranjem interpretacijskog centra, ona oživljava i pri a svoju ribarsku pri u na inovativan i zabavan na in, a gostima daje mogu nost u enja o toj tradicionalnoj vještini mještana.

KONCEPT
Muzej je strukturiran je tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi mogu nost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnoš u otoka, te tako er nudi mogu nost u uz to vezanim aktivnostima (organiziranje malih ribarskih izleta, ture brodicom i sl.). U sklopu muzeja organiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima, izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica, falkuša, ribarski pribor i oprema, itd. Isto tako, u okviru centra posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima, te komercijalni sadržaji koji nude lokalne prehrambene proizvode, kao i suvenire vezane uz ribarstvo. Ovaj projekt podrazumijeva nadogradnju / restrukturiranje / proširenje ve postoje eg ribarskog muzeja, i kreiranje dodatnih sadržaja i aktivnosti.

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
Organizacija i režim posje ivanja Organizacija doga aja, manifestacija, koncerata, i ostalih zbivanja

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi posjetitelji destinacije (obitelji sa djecom, individualni gosti, grupe, parovi, školske grupe, itd.)

SADRŽAJI I KAPACITETI
Muzej mora sadržavati: • Informativni centar sa kompletnom ponudom informacija o ribarstvu otoka, mapama otoka i arhipelaga, te sa komercijalnom ponudom suvenira, lokalnih rukotvorina, monografija i ostale literature, itd. • Interpretacijski centar - koji na inovativan na in prikazuje i posjetiteljima komunicira sve o ribarskoj tradiciji otoka i

157

izlošcima.Komiže . • Na duži rok valja razmisliti o proširenju koncepta ribarskog muzeja u jedan ve i zna ajniji ribarski interpretacijski tematski park koji bi uz današnju i dogra enu postavu muzeja mogao nuditi i sljede e aktivnosti: Organizacija obilaska okolnih uvala brodicom Organizacija ribarskih izleta Organizacija posjete Biševu i ostalim otocima u blizini Manji prostor za radionice. video materijalima.500 000 eura EUR REDOSLIJED AKTIVNOSTI Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg biznisa na pojedinim dijelovima projekta. te ajeve. posjete Biševu i sl. I druge sadržaje koje bi valjalo posebno i suptilno osmisliti kao autonomnu oto ku atrakciju INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za prvi dio prijedloga ovog projekta iznosi oko 1. sastanke i sli no Trgovine sa lokalnim proizvodima Ribarsku tržnicu Prostor za piknik / roštilj Konoba sa terasom Prodaju karata za ribarske izlete. fotografijama.sa povijesnim dokumentima. opremom i priborom i sl. fondovi i sl.resorna ministarstva. 158 . Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Financijske potpore .

prostor za spavanje sa starim krevetima i namještajem. sa uvani stari pribor itd. KONCEPT Staro selo Dragodid potrebno je revitalizirati tako da u konceptu muzeja na otvorenom i zatvorenom prostoru svojim posjetiteljima pri a pri u nekadašnjeg teža kog života na otoku. nedaleko Komiže. Na otvorenom prostoru kreira se bo alište gdje gosti mogu nau iti i sudjelovati u ovoj aktivnosti.ETNO SELO DRAGODID POTENCIJAL / MOGU NOST Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka. PRETPOSTAVKE / UVJETI Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Sa uvana tradicionalna arhitektura i izgled sela O uvan okoliš Dobar pristup lokaciji Turisti ka signalizacija do lokacije PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA razgledavanje objekta aktivnost bo anja kupnja informativnih materijala o selu / tradicionalnom na inu života kupnja suvenira. kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa. koje predstavlja svojevrsni muzej 'teža kog' života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru. grupe. prikaz starih alata za obradu zemlje / ribarenje. KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI Svi gosti otoka Visa. 159 . i sastoji se od napuštenih tradicionalnih ku a. lokalnih proizvoda. individualni gosti. Ovo etno selo ima i malu konobu gdje gosti mogu uživati u brzim tradicionalnim specijalitetima. mladi. To e initi tako da rekonstruira staru ku u u kojoj je staro ognjište. te mali vrt sa tradicionalnim nasadima povr a. osobito parovi. obitelji itd. lokalnih rukotvorina. i sl. pod režimom zaštite je. Njihova revitalizacija u etno selo.

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do lokacije Ozna avanje / signalizacija do lokacije Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova 160 . i ostali proizvodi koji se ne pripremaju na licu mjesta) • Prostor za parkiranje • Dobar pristup sa panoramske ceste INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 500. Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta.000 eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada detaljnog programa. suvenira. konceptualnog dizajna projekta.sa starim namještajem i opremom.SADRŽAJI I KAPACITETI Etno selo Dragodid mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Izložbeni prostor u unutrašnjosti objekta . ognjištem. itd. rukotvorina. • Informativni punkt .sa literaturom i svim potrebnim informacijama o atrakciji i otoku. ku ica za magarca i sl. • Vanjski prostor sa ure enom oku nicom na tradicionalan na in (mali vrt.) • Vanjski prostor sa ure enim dijelom za bo anje • Mala konoba sa brzim viškim specijalitetima (poga a. te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda. starim fotografijama i ostalim interpretacijskim materijalima i sl. priborom.

ure enje samih lokacija sa neophodnim tur. individualni gosti. oprema. gdje se interpretira vojna povijest otoka Visa. itd. KONCEPT Jedna lokacija u unutrašnjosti otoka oprema se kao manji centar za posjetitelje. predstava i sli no KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI Svi gosti otoka Visa. koncerata. te nudi razli ite ture obilaska interesantnih. sa mapama.1992 godine. ure enje pristupnih puteva. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam. literaturom i svim potrebnim informacijama. sadržajima. suvenira. itd.). Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata.CENTAR 'VOJNA POVIJEST VISA' POTENCIJAL / MOGU NOST Vis je zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 . dokumentira se razli itim materijalima (povijesni dokumenti. nekada vojnih lokacija. mape. nacrti tunela. • Restoran / konoba • Ponuda itinerara za posjet i obilazak nekadašnjih vojnih lokacija otoka Visa 161 . uklju uju i tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova. te kreirati centar koji je interpretira. te lokalnih proizvoda i rukotvorina Obilazak nekadašnjih vojnih lokacija sa vodi em Uživanje u lokalnim specijalitetima u restoranu / konobi ovog centra Organiziranje doga aja. a osobito mladi. razgledavanje izložaka / materijale Mogu nost obilaska centra sa vodi em koji interpretira postavu centra Gledanje video materijala Kupnja suvenira vezanih uz povijest vojske na Visu (memorabilia). SADRŽAJI I KAPACITETI Interpretacijski centar mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Informacijski centar – prostor koji interpretira povijest otoka za vrijeme prisustva vojske. itd. rukotvorina. PRETPOSTAVKE / UVJETI Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije Ure enje i opremanje nekadašnjih vojnih lokacija za prihvat posjetitelja (ure enje tunela / ili dijelova tunela. obitelji itd. grupe.) PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA Posjete centru. te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda.

000 000 eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada detaljnog programa. konceptualnog dizajna projekta Realizacija investicija TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Iznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do lokacije Ozna avanje / signalizacija do lokacije Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova 162 .INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 2.

te ostale lokacije ve postoje ih vinograda / vinarija.). Podšpilje. tradicionalne slastice. Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje.KUŠAONICE VINA I MASLINOVOG ULJA POTENCIJAL / MOGU NOST Otok Vis ima mogu nost kreiranja i kvalitetnog turisti kog proizvoda gastronomije i vina. Prema tome. Kušaonice stvaraju mrežu punktova tipi nih proizvoda u destinaciji koji se mogu pribaviti direktno od proizvo a a. itd. Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turisti ka usluga kušanja proizvoda koja se napla uje u za to organiziranom prostoru. ulje.proizvedeno i prodano na doma instvu konfekcioniranje (pakiranje) proizvoda 163 . hib. KONCEPT Kušaonica predstavlja doma instvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost. suhomesnati proizvodi. odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino. proizvodnja lokalnih proizvoda Okusite Hrvatsku te proizvodnja vina poznate viške sorte Vugava).5 sati PRETPOSTAVKE / UVJETI specijalizirana poljoprivredna proizvodnja neposredna prodaja proizvoda u mjestu proizvodnje (prodajni punkt) . tako što e svojim gostima nuditi kompletni turisti ki lanac vrijednosti ovog proizvoda. Podhumlje. Na otoku Visu su ve zapo ele inicijative kreiranja gastronomskih tržišnih marki (npr. vo e. Postoje im inicijativama je svakako potrebno pružiti dodatnu podršku u smislu poticaja kao i u smislu eventualne edukacije / smjernica za bolju organizaciju i uskla ivanje sa standardima strukturiranja objekata ovakve vrste. po primjeru poznatih svjetskih destinacija sa sli nim proizvodom. Prosje an boravak gostiju-izletnika: 1-2. ovim se projektom i razvojem ovakvih turisti kih proizvoda ruralnog turizma omogu ava komercijalizacija tradicionalnih proizvoda ovog otoka. a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipi na proizvoda karakteristi na za mjesto gdje se doma instvo nalazi. bademi. roga ica. sir. limun elo. Kušanje se može organizirati za max. med. koji se opisuje u nastavku. 50 osoba odjednom i ne mogu im se nuditi topla jela (kuhana jela kao u agroturizmu) ve samo naresci. Jedan od klju nih faktora uspjeha proizvoda gastronomije i vina je kušaonica vina i maslinovog ulja. Na doma instvu ne postoje smještajni kapaciteti ve se nude isklju ivo usluge kušanja i prodaje tradicionalnih proizvoda.

obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ 164 . Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom.) prostor prilago en osobama s posebnim potrebama stolovi i stolice umjesto klupa osiguran parking INVESTICIJE 100.) za manje grupe do 10 osoba etno zbirka bio (ekološka) proizvodnja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI gosti koji borave u destinaciji gastro gosti poslovni gosti grupe (studijske. aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite.000 Eura do 250.000 Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. itd. upoznavanje s tradicijom. kuša maslinovog ulja. prijatelji. kušanje. ure en prema ambijentalnim i tradicijskim elementima tradicionalne arhitekture adekvatan pribor i oprema za degustaciju (posebno za vino. pansion. itd. ulje. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii.) gosti koji dolaze zbog tura individualni gosti dnevni izletnici (zadržavaju se u destinaciji oko 8 sati) SADRŽAJI I KAPACITETI ure en okoliš i pristup kušaoni poseban prostor organiziran za kušanje. itd. kupnja) autenti nost objekta i bliskost sa prirodnim okruženjem osjetna o uvanost okoliša PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA upoznavanje s proizvodnjom upoznavanje s karakteristikama proizvoda mali te aj degustacije za grupe profesionalni te ajevi degustacije (sommelier.organiziranje turisti kog paketa (prezentacija.

Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obra enih projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija 165 .

Kartogram 15-3: Primjer projekta turisti ke infrastrukture .Panoramska cesta 166 .

integrirati i implementirati.4 Projekti edukacije i upravljanja Da bi destinacija otoka Visa sve elemente turisti kog lanca vrijednosti mogla kreirati. klju no je pove ati razinu profesionalnosti i gostoljubivosti ljudi zaposlenih u turizmu. a što se osobito odnosi na podru ja u zale u. Tablica 15–6: Klju ni projekti edukacije i upravljanja PROJEKT EDUKACIJE I UPRAVLJANJA 1 Destinacijska management organizacija OPIS Otok Vis treba jedinstvenu destinacijsku management organizaciju koja se kao javno-privatno partnerstvo treba brinuti za razvoj konkurentnosti i upravljanje marketingom turizma cijelog otoka. U nastavku su predstavljeni klju ni projekti vezani uz izgradnju upravlja kog sustava i edukaciju. 4 TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu) Cilj ovog projekta konkurentnosti je podizanje svijesti i poticanje posve enosti novom razvojnom modelu turizma destinacije otoka Visa. Rije je o javno-privatnom projektu. te podizanje razine svijesti o zna aju turizma za ekonomiju ovog podru ja. Prema tome. jer na taj na in cjelokupna destinacija gradi imidž o sebi u umovima svojih gostiju. Ovo jedan od najvažnijih projekata za usmjeravanje razvoja turizma otoka Visa i kao takva inicijativa ima potpuni prioritet. 167 . 3 U nastavku projekta detaljno se opisuju projekti Destinacijske menadžment organizacije i organizacije za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom. kao i dobro strukturirani upravlja ki sustav. pružanju odgovaraju e vrijednosti za novac i na taj na in podizanja razine njihovog zadovoljstva i lojalnosti.15. Da bi se poboljšala cjelokupna konkurentnost turisti kih aktivnosti otoka Visa. profesionalnost ljudskih kadrova zaposlenih u turizmu zna ajno utje e na izgradnju pozitivnog imidža destinacije. Ovo je projekt javnog sektora. 2 Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Projekt edukacije u turizmu Rije je o osnivanju organizacije za razvoj ruralnog turizma na podru ju županije a koja sukladno pravilima i dosezima razvoja ruralnog turizma Hrvatske promi e i poti e razvoj turizma u ovoj regiji. edukacija i trening su klju ni faktor uspjeha u zadovoljavanju o ekivanja i potreba gostiju. Predanost i posve enost lokalne zajednice turizmu je klju zdravog i kvalitetnog razvoja turizma. Uz sve to. potreban je sustav obrazovnih programa (za lokalno stanovništvo i za zaposlene u turizmu i povezanim djelatnostima). Ovo je projekt javnog sektora.

com/ http://www. identificirana je niska razina suradnje ova dva ureda u smislu zajedni kog kreiranja konkurentnih turisti kih proizvoda i aktivnosti. odnosno.world-tourism.discovertuscany.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngorms_destination_management_or ganisation http://www.com/ www.org/ http://www. Program e koristiti sinergiju izme u sektora. O EKIVANI REZULTATI Stvaranje DMO-a (Destinacijske menadžment organizacije).insula. PRIMJER DMO je kao alat za dohvat putni kih distributera DMO kreira i nudi turisti ke pakete u Španjolskoj Primjer ponude aktivnosti i proizvoda kreiranih od strane DMO-a na internetu INFORMACIJE NA INTERNETU • • • • • • • http://rural.destination-devon. koji uglavnom ove mikro destinacije tretiraju odvojeno.visitprovence. koji zajedni ki rade u istom razvojnom pravcu. a koju e initi lanovi privatnog i javnog sektora podru ja Grada Visa i Grada Komiže je klju an korak u integriranom razvoju turisti ke destinacije otoka Visa. Na ovaj na in e se pomo i pri kreiranju adekvatnih usluga i proizvoda.org http://www. te na kraju njihovoj zajedni koj promociji. TRENUTNA SITUACIJA Na otoku Visu trenutno postoje dva ureda Turisti ke zajednice (u Komiži i Visu).com/ http://www. te koordinacijom i integracijom podru ja Visa i Komiže koordinirano omogu ava razvoj turizma cijele destinacije.DESTINACIJSKA MENADŽMENT ORGANIZACIJA CILJ PROGRAMA Sustav destinacijskog menadžmenta je program iji cilj je pove avanje efikasnosti menadžmenta otoka Visa kroz uklju ivanje i koordiniranje javnog i privatnog sektora na podru ju cijelog otoka.com/ 168 . te aktivnosti i iskustava koji bi se trebali prilagoditi postoje im i potencijalnim potrebama i o ekivanjima turisti ke potražnje.org.carnegieuktrust.visitcornwall. DMO e promovirati razvoj sektora na strukturiran i organiziran na in kako bi se poboljšala konkurentska prednost otoka.

drugi stru njaci. logisti ki. potrebno je utemeljiti posebnu upravlja ku strukturu. Grad Komiža. razvoj zajedni kih turisti kih proizvoda. ostale kompanije.AKTIVNOSTI / KORACI Menadžment organizaciju trebao bi predstavljati privatni i javni sektor Grada Visa i Grada Komiže.). strategije i razvoj inicijativa o Akcijski plan: utvr ivanje prioritetnih inicijativa o Resursi: Ljudski. kreiranje turisti kih paketa (npr. Agencije). financijski. kao integralnog turisti kog proizvoda otoka KONCEPT Polazi se od pretpostavke da e Splitsko-dalmatinska županija a s obzirom na njene zapo ete inicijative u revitalizaciji ruralnog turizma ovu organizaciju strukturirati ili u okviru vlastitog odjela za turizam ili putem posebne poluge za promociju i poticanje malog i srednjeg poduzetništva u turizmu. i ostale javne kompanije i organizacije Privatni sektor: Turisti ke kompanije (hoteli. Menadžment struktura mora ustanoviti procedure i postaviti prioritete za stvaranje adekvatnih / konkurentnih turisti kih proizvoda. itd. aktivnosti i usluga. zajedni ka promocija. eko ture Visa. ozna avanje.Turisti ka zajednica Visa. o Strateški plan: ciljevi. gdje su ruralni / eko programi fokus djelovanja. Turisti ka zajednica Komiže. Drugi korak je kreiranje baza podataka i informacija: o Tržišni segmenti na emitivnim tržištima (sadašnjim i potencijalnim) o Javna pomo i subvencije na nacionalnoj i me unarodnoj razini o Turisti ka i socio-ekonomska statistika o Itd. ture viških puteva vina. lokalna udruženja. 169 . Slijede i koraci podrazumijevaju suradnju i zajedni ko kreiranje turisti kog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa (Razvoj zajedni ke internet stranice. itd. a iji je cilj strateški razvoj i upravljanje proizvodom ruralnog turizma. tehni ki. i ostalo) RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA ORGANIZACIJA ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM CILJ PROGRAMA Za razvoj ruralnog turizma na otoku Visu. temeljem resursa i atrakcija koji nude više potencijala za privla enje turista i posjetitelja u ovom podru ju: Prvi korak je osnivanje Komisije kako bi se postavila pravila i regulative DMO-a: o Struktura (Javni i privatni sektor): Javni sektor: Grad Vis. trgovine i ostale usluge. itd. tur.

ruralni resort) poticanje i razvoj ostalih aktivnosti i usluga vezanih uz proizvod ruralnog turizma. vinske ture. planinarenje. ruralna ku a za odmor. intenzitetom i kvalitetom razvoja seoskog turizma stvaranje pretpostavki za investiranje (financiranje) seoskih gospodarstava za potrebe seoskog turizma selekcija objekata/doma instava koji e biti uklju eni u razvojni program seoskog turizma županije i financijski poticani savjetodavne usluge na terenu edukativni procesi i studijska putovanja rješavanje konkretne problematike formiranje timova stru njaka (arhitekti. pejzažist. etnolozi) povezivanje s ostalim institucijama marketing i promotivne aktivnosti standardizacija i klasifikacija AKTIVNOSTI / KORACI osnivanje organizacije poticanje razvoja ruralnih smještajnih objekata po kategorijama (ruralni bed&breakfast.) Stvaranje tržišne marke ruralnog turizma otoka Promocija Interni marketing RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA 170 . dizajneri.O EKIVANI REZULTATI kvalitetan i konkurentan turisti ki proizvod ruralnog turizma ZADACI ORGANIZACIJE ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM upravljanje aktivnostima. itd. aktivnosti na vodi. pješa enje. konzervatori. ruralni obiteljski hotel. u suradnji sa novoformiranom Destinacijskom menadžment organizacijom otoka Visa (gastronomija. agroturizam. bicikizam.

Ovdje je važno da otok Vis dobije atraktivne moderne alate (promjena modela sadašnje centralne stranice TZ Vis .hr) putem kojih uz manji trošak se dobiva puno ve i opseg doticanja potencijalnih i sadašnjih klijenata / turista. otok Vis i njegovo podru je je dio "ve e" marketinške pri e kako u smislu turisti kih proizvoda tako i u smislu op eg percipiranja Županije kao regije. godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012. S jedne strane imamo županijski dokument razvoja turizma koji uklju uje marketinšku strategiju. te se daje osobni pristup svakom od klijenata upravo zbog mogu nosti individualizacije putem elektroni kih medija. Upravo zbog te injenice. socijalnih web stranica. Cilj 2: Stvaranje elektroni ke platforme Standardni marketinški alati u turizmu su dobili u zadnjih nekoliko godina snažnu pomo putem elektroni kih platformi poput interaktivnih web stranica.Marketing plan 16.tz-vis. kako na razini Županije tako i na razini otoka sa razra enom i prihva enom strategijom pozicioniranja. važno je zapo eti promišljati na koji na in pove ati utržak tijekom visoke sezone. odnosno kako marketinški bolje osmisliti aktualni model prodaje.1. a prvenstveno vode i ra una o otoku Visu. kao i rezultate napravljenih analiza. a vode i ra una o specifi nostima otoka Visa i njegovih recentnih potreba i želja za razvojem turizma. službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006. Cilj 3: Razvoj specijaliziranih (nišnih) proizvoda Kao što je prije navedeno. Cilj je ovog dijela dokumenta da se obje platforme inkorporiraju i preuzmu na razini ovog projekta. primjera najbolje prakse. raznih turisti kih portala gdje stvarni klijenti dijelke svoja iskustva kao i multimedijalne (filmovi.16. zvukovi) alate vezane na podru je u kojem su bili. te preporuka programa konkurentnosti te napose investicijskih programa. koji e brzo biti prihva en kao službeni dokument Hrvatske turisti ke zajednice za navedeni period.1 Konkurentske strategije marketinga Pristup strateškom promišljanju marketingu za podru je otoka Visa proizlazi iz dva ve postoje a dokumenta koji su obuhvatili u svojoj obradi predmetno podru je . preporuke dane u oba dokumenta se mogu uzeti kao po etna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu. Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta. te sa druge strane prijedloge na makro marketing razini (Republika Hrvatska) kao i regionalne preporuke (na razini Županije) koje se sastoje od najmodernijih marketing strategija i aktivnosti. predlažemo sljede e marketinške ciljeve za podru je otoka Visa: Cilj 1: Pove anje utrška glavne turisti ke sezone Visoka sezonalnost turizma otoka kao i cijele Hrvatske je stanje realnosti na kojemu e se još sljede i period od nekoliko godina morati smisleno i strateški raditi da bi se dogodio efekt smanjenja pritiska u glavnoj sezoni. ciljeva kao i operativnih marketing aktivnosti.1 Ciljevi Uzevši u obzir strateške ciljeve za marketing Županije. U tom 171 . fotografije. 16.www.Glavni plan turizma Splitsko-dalmatinske županije.

Npr. ima za potrebu postaviti strateške smjernice (konkurentske marketinške strategije) koje u ve oj ili manjoj mjeri mogu direktno utjecati na kvalitetu doživljaja / iskustva gosta u destinaciji.smislu. vode i ra una o cjelokupnom turisti kom lancu vrijednosti predlažemo sljede e konkurentske strategije marketinga: Kontinuirano istraživanje tržišta – marketinški djelatnici sub-regije u suradnji sa županijskim marketingom kontinuirano istražuje trendove na tržištu kako bi moglo promptno reagirati na promjene u okruženju. (na primjer proizvod agroturizma otoka Visa. spilje. Omogu avanje vrlo specifi nih informacija uz one koje postoje danas na svim komunikacijskim alatima.2 Konkurentske strategije marketinga Turizam se sastoji od nebrojenih komponenata koje daju op i dojam “turisti kog iskustva i doživljaja”. Nautika itd. turisti kih proizvoda i usluga otoka. Kooperativni marketing. Ovdje je iznimno bitna suradnja gradova Komiža i Visa u kreiranju zajedni ke marketinške konkurentske strategije. oznake koje reflektiraju standarde kvalitete u ruralnim turisti kim objektima. Uz prijevoz. U smislu otoka Visa. a koji bi bili idealna komplementarna ponuda turizmu cijele Županije. kao što je EuroGites. Kreiranje strateških partnerstva sa gospodarskim entitetima u svrhu razvoja turizma. informacije o gastronomiji cijele destinacije otoka Visa. Uvo enje razvoja proizvoda i usluga kao i upravljanja pojedina nim mikro destinacijama u skladu sa op im razvojem proizvoda Županije. kreiranje zajedni ke marke za cijelu destinaciju otoka Visa uvo enje i upravljanje eko-oznakama kvalitete. da bi na što bolji na in kontrolirao op u sliku turizma. vinarstvo) ali i da se po ne promišlja i o specijaliziranim turisti kim proizvodima koje otok može ponuditi. Vis u glavnim proizvodima prati "ve u" pri u (Sunce i more. uvale. ali i kreiranje novih oznaka za ruralne kapacitete hrvatskih turisti kih destinacija. estetiku kao i posebne doga aje i svi ti elementi daju odre eni utjecaj na op u turisti ku sliku destinacije. Npr. 16. turizam uklju uje i smještaj. usluge. i sli no) Uvo enje kooperacijskih aktivnosti sa javnim i privatnim sektorom – marketing klubovi i seminari. trgovinu. Upravo zbog toga marketinška strategija ima za zadatak povezati sve sudionike iz privatnog i javnog sektora kako bi turisti ki lanac vrijednosti polu io uspjeh odnosno pozitivne dojmove. Koncentracija na klju na tržišta sa klju nim marketinškim alatima sa naglaskom na nove medije komuniciranja. informacije o gastronomiji otoka Visa i sl. Cjelokupni lanac turisti ke vrijednosti. zabavu. (zajedni ka suradnja lokalnih 172 .) no vrlo je važno kako za Županijski turizam tako i za Vis da se kreiraju i razvijaju specijalisti ki proizvodi koji su dijelom ve poznati (gastronomija. na primjer. Konzistentno upravljanje tržišnom markom kao i svim markama i oznakama kvalitete. Efikasno dijeljenje odgovornosti i zadataka unutar vlastite destinacije kao i raspodjela jasnih odgovornosti i zadataka unutar županijske marketing strukture.1. hranu i pi e.

Direktno natjecanje sa snažnijim konkurentom – ukoliko destinacija nema snažne argumente / atribute / proizvode i usluge kao i direktna / bliska konkurencija ona se može smatrati sekundarnom destinacijom.2 Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja Istinito pozicioniranje koje proizlazi iz atributa otoka Visa diferencira to podru je od ostalih subregija Županije kao i bliskih konkurenata u regiji. poput vinara. Krovna tržišna marka morala bi se sastojati od: 173 .subjekata u eko/ruralnom turizmu. Pozicija destinacije je nejasna i ciljno tržište ne prepoznaje poruku koja im se odašilje – ova situacija se naj eš e doga a sa destinacijama koje žele biti sve za svakoga. Kako ciljno tržište percipira destinaciju danas? 3. 16. Što je važno ciljnom tržištu? 2. Koje atribute treba otok Vis koristiti da bi se diferencirao kako bi na najbolji na in iskoristilo svoje ograni ene resurse? Odgovore na gore postavljena pitanja se elaboriraju u sljede im poglavljima vode i ra una da se kroz predložena rješenja jasno identificiraju prilike otoka da bi se kreirao jedinstveni imidž u glavama potroša a / klijenata / turista ime se ova destinacije diferencira od konkurenata ali i zadovoljava potrebe gostiju bolje od drugih. poljoprivrednih proizvo a a. Destinacija nema nikakav imidž niti identitet i/ili ima negativan imidž u glavama potroša a / klijenata / turista te ne rezultira potražnjom – realna opasnost za ovu sub-regiju je upravo u tome da može rezultirati sa nepostojanjem identiteta i imidža ukoliko se strateški ne pristupi planiranju turizma. Zaštitna marka otoka Visa Jedinstvena zaštitna marka predstavljala bi krovnu marku pomo u koje bi se ona promovirala na me unarodnom turisti kom tržištu. 2. malih poduzetnika i javnog sektora) Pove anje svjesnosti o turizmu i njegovu zna enju me u lokalnim stanovništvom. Kako ciljno tržište percipira konkurenciju? 4.1 Korporativni identitet a. Proces pozicioniranja je ozbiljan proces koji se sastoji od pažljive analize atributa svih mikro destinacija sub-regije ali i od analize trenuta nih kao i budu ih potreba i želja emitivnih tržišta. (edukacija kao što je predloženo u prethodno elaboriranim projektima) 16. 3. Takvim pristupom se kreira ona jedinstvena percepcija i asocijacija u glavama potroša a / klijenata / turista ime se sprje avaju klju ne tri injenice: 1. Upravo zato se pozicioniranje otoka Visa mora zasnivati na znanju o potrebama. željama i percepcijama ciljnog tržišta zajedno sa koristima koje ova destinacija pruža.2. Da bi se ovakav pristup napravio na utemeljenim injenicama potrebno je zapitati se sljede a pitanja i prona i odgovore na njih: 1.

kao na primjer: Vis – Sunce i more Vis – Gastronomija Vis – Eko / ruralni turizam Vis – Nautika itd. Viški plato . regija obalnog pojasa . Viška regata) Vis – Mari i Agrikultura d. Viško polje – zona agrikulture npr. Vis – zona modernog života npr. Stvaranje sinergije sa Splitsko-dalmatinskom županijom Ovim programom Vis bi trebao iskoristiti glavne adute i snage Splitsko-dalmatinske županije kao jake turisti ke tržišne marke (Dalmacija i Split kao centar regije). Kreiranje oznaka/loga za itinerare kroz otok i oko otoka Itinerari bi trebali biti ozna eni prema vrsti turisti kog iskustva kojeg nude.Loga otoka Visa Jedinstvene prodajne poruke. Kreiranje oznaka/loga za pojedine zone turisti ke atraktivnosti Na ovaj na in stvara se identitet pojedinih zona atraktivnosti. Zaštitne marke turisti kih proizvoda Visa Kreiranje oznaka/loga za pojedine proizvodne kategorije. Komiža – zona tradicionalnog života npr."robinzonska" zona 174 . b.zona plaže i vodenih aktivnosti npr. Biševo . npr. kao na primjer: Vis – Jedrenje Vis – Ronjenje Vis – Vinogradi i kušaone Vis – Biciklizam Vis – Špilje i uvale Vis – Povijest i kultura Vis – Doga anja (npr. Dodavanje oznaka u lanjivanjem u me unarodne institucije i udruženja Na ovaj na in regija podiže svoj imidž na turisti kom tržištu te podiže kredibilitet kod potroša a. Kreiranje oznaka/loga po pojedinoj vrsti turisti kih proizvoda.zona ruralnog iskustva npr. Ovdje bi trebalo iskoristiti pozitivne stavove potroša a vezane za Županiju na na in da se veže za županijsku tržišnu marku. c. Na ovaj na in oni postaju prepoznatljiviji a turisti ko iskustvo transparentnije. f. EuroGites (europsko udruženje ruralnog turizma) e. npr.

Ozna avanje turisti kih informativnih centara Pravilno ozna avanje i osmišljavanje ure enja turisti kih centara podiže kredibilitet centra ali i pridonosi atraktivnosti destinacije/mjesta/naselja u kojem se centar nalazi. odnosno regionalnih radionica u županiji. Rezultati tih radionica kao i rezultati finalnih preporuka za Splitsko-dalmatinsku županiju mogu poslužiti kao polazna platforma razmatranja pozicioniranja otoka Visa. Strateški marketing plan za hrvatski turizam je kao regionalnu preporuku pozicioniranja naveo sljede e: Preporu eno pozicioniranje: Jadranska inspiracija Imidž: Dalmatinski životni stil i kultura Vrijednosti: Opuštenost. kultura.2 Pozicioniranje Prije detaljne razrade uporišta pozicioniranja otoka mora se navesti da je na razini Splitskodalmatinske županije dosta bilo rada na njenom pozicioniranju kao i uporištima pozicioniranja. sam prostor otoka ima i svoje specifi nosti koje ga na neki na in isti u kao jedinstvenog. Uporišta pozicioniranja Sve prisutniji trend o uvanja prirode i ekologije te promoviranja tradicionalnih elemenata kulture i naslje a nalaže stvaranje takve tržišne pozicije turizma podru ja otoka Visa a u sklopu op e turisti ke ponude Splitsko-dalmatinske županije.g. 16. a njih obrazlažemo kao uporišta za pozicioniranje. kulture i tradicije Turizam podru ja otoka Visa Uskla ivanje sa porastom potražnje prirodnog i neiskvarenog Izgradnja "tradicionalnog imidža" sustavom doživljaja i izgradnja "modernog imidža" kvalitetom i standardima usluge 175 .2. a koji su proizašli iz rada na dokumentu Glavnog plana turizma Splitsko-dalmatinske županije kao i Strateškog marketing plana turizma Republike Hrvatske. koja proizlazi iz nekoliko uporišta: UPORIŠTA TURISTI KOG POZICIONIRANJA PODRU JA OTOKA VISA O uvanje prirodnih i kulturoloških vrijednosti Kapitaliziranje naslje a. otoci-obala-Zagora Diferencijacija: Kulturološko naslije e Nastavno na glavne vrijednosti i atribute Županije.

Doživljaji u enja uz provod: turisti žele biti aktivno uklju eni u predložene doživljaje. Oni se žele unijeti u okruženje i/ili doga aj. Oni o ekuju da e sa svojih putovanja ponijeti uspomene vrijedne pam enja. SUSTAV DOŽIVLJAJA Gost koji "upija doživljaj" Provod Pasivan gost Estetika U enje uz provod Aktivan gost Bijeg Gost koji se "utapa u doživljaju" Doživljaji provoda: turisti su pretežito pasivni. okusiti i dodirnuti. Turizam otoka treba stvoriti niz jedinstvenih vrijednosti . Oni istinski žele postati dio doživljaja / aktivnosti. ali jedan aspekt obi no prevladava nad svima ostalima. Osobe koje odlaze na godišnji odmor postaju sve zahtjevnije i imaju iza sebe veliki broj iskustava. turisti / posjetitelji op enito traže doživljaje povezane s provodom. Doživljaji bijega: turisti traže izrazite aktivnosti i uklju enje. Estetski doživljaj: kod turista prevladava pasivnost. Glavne koristi i vrste turisti kog doživljaja Bez obzira na njihovu prevladavaju u aktivnost ili pasivnost. 176 . Upravo zbog toga je potrebno odrediti pojam doživljaja i razložiti psihološku (neopipljivu) i fizi ku (opipljivu) komponentu proizvoda ukupnog turizma podru ja otoka Visa. Nastoje upiti prezentirane doživljaje pomo u svojih pet osjetila: oni žele vidjeti. Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije Sustav doživljaja predstavlja tzv. Voljni su u iti na zabavan na in. Doživljaji turista integriraju sve prethodno navedene komponente. Turisti / posjetitelji nastoje proširiti svoj vidokrug ili osje ati se oboga eni u enjem o ne emu novom ili uklju ivanjem u specifi ne aktivnosti.brojne doživljaje vrijedne pam enja koje turisti / posjetitelji mogu ponijeti ku i i podijeliti ih s prijateljima i obitelji.Oblikovanje tradicionalnog imidža turizma se stvara koordiniranim pristupom sustavu doživljaja. a traži se sve širi raspon doživljaja. psihološku (neopipljivu) kategoriju cjelokupnog proizvoda turizma koja se sastoji od neopipljivih elemenata. u enjem uz provod. omirisati. estetikom ali i s bijegom iz svakodnevnice. uti.

Resursi otoka Visa su prikazani sljede im grafikonom: FIZI KA KOMPONENTA TURIZMA OTOKA VISA Prirodni resursi Šume Oranice. vinogradi. pašnjaci Turisti ki centri na obali Ljekovito bilje Ljekovito bilje Ljekovito bilje Stoka. perad Flora i fauna Industrijsko Sela i ku e P elarstvo Arheološki Uvale (npr Stiniva) Svjetionici Smještaj Ratarski Izletišta Vinarije Školjke Muzeji Doline Crkve Divlja Održiva gospodarska aktivnost korištenjem prirodnih resursa kroz o uvanje kulture i tradicije revitalizacijom postoje ih i kreiranjem novih umjetnih resursa Turizam kao rezultat istovremenog korištenja prirodnih i umjetnih resursa Plaže Spilje Riba Vino 177 .Fizi ku (opipljivu) komponentu proizvoda ine prirodni i umjetno stvoreni resursi bez kojih sustav doživljaja ne bi mogao postojati. stijene Objekti Umjetno stvorene atrakcije Livade. vrtovi Umjetni resursi More Planine.

Pristup strategiji specijalizacije mora odrediti set 178 . svaka diferencijacija mora biti utemeljena na konkretnim potrebama i željama gostiju gdje se zahtjevi za odre enom ponudom trebaju zadovoljiti. gastronomskih užitaka kao i prirodno kreiranih uvala i plaža.Pozicioniranje Harmonizacijom prirodnih i umjetno stvorenih resursa sa kreiranim sustavom doživljaja u turizmu Visa dolazi se do kvalitetne podloge za pozicioniranje turizma. Turisti ki proizvod je skup aktivnosti i ponu a a organiziranih u funkciji zadovoljenja odre enog motiva putovanja. zanimljivih aktivnosti. Podru je otoka Visa se pozicionira kao "discover and admire"(„otkrij i divi se“) turisti ka destinacija. Vis je "Otok Skrovište" gdje doma i i inozemni gosti "guštaju" u otkrivanju skrivenih iskustava. odnosno potrebe potroša a za provo enjem svog slobodnog vremena. koja u svojem prostoru nudi raznovrsna turisti ka iskustva i doživljaje vezane uz tradiciju i idilu oto nog života. U smislu tržišne strategije. U prilog pozicioniranju ide i detaljna iskustveno doživljajna razrada elemenata koji iskustveno grade turisti ku pri u otoka Visa: Prošireni identitet Visa kao "Otoka Skrovišta": Vis kao proizvod • Vis kao osoba • Vis kao simbol • Orijentiran moru Autenti an Ekskluzivan Kompaktan Izoliran Tih i usporen Opušten Iskren Komiža Modra špilja Grad Vis Falkuša • • • • • • • • • Sustav vrijednosti (emocija) pozicioniranja otoka Visa: Funkcionalne prednosti • Emocionalne prednosti • Prednosti samoizražavanja • Udaljenost Mirno a Nije orijentiran masovnom turizmu Zamamnost Izoliranost Kontakt sa autenti nim oto kim životom Biti dopadljiv Koji je probirljiv Neiskvaren • • • • • • Pozicioniranje turizma kao skupa turisti kih proizvoda nalaže definiranje oblika proizvoda koji se mogu kreirati i komercijalizirati prema tržištu.

odnosno tzv. a. Sugerirani itinerari mogu biti korisni i za turopeartore specijalnih interesa i za individualne turiste u potrazi za originalnim idejama. Nadalje.3. Pješa ke ture Razgledavanje mjesta Visa i Komiže Crkve i povijest Pješa enje po unutrašnjosti otoka b. što raditi u podru ju otoka Visa. Dodatno.bivša baza mornarice i spremišta podmornica i brodova 179 .otokom i udaljeni svjetionici "Vojna" tura . fokusirati se na one turiste koji e ra e doživjeti prirodno okruženje u piktoresnom ambijentu sub-regije nego biti pripadnikom masovnog turizma (individualiziranje ponude). Usvajanjem ovakvog koncepta omogu uju se bolje usluge turistima ali i izbjegavaju nepotrebna trošenja kako novca tako i vremena na proizvode i usluge koji se ne traže.pravila i kriterija koji moraju biti zadovoljeni od strane ponu a a turizma. Iz svega navedenoga strategija marketinškog miksa mora biti harmonizirana izme u klju nih elemenata kako ne bi jedan element ugrozio ostale odnosno da se oni komplementarno nadopunjavaju. Neopipljiva narav turisti kih usluga ini marketing napore težima ukoliko se strateški ne postave od po etka. a s ciljem da se zadovolji ciljna grupa specijalnog programa. suvenirnica i trgovina. Ture Izlet jedrenjakom Biševo-Jabuka Tura minibusom unutrašnjost otoka Tura arheoloških ostataka Ronila ka tura Ture uvala Tura svjetionika .3 Strategije marketing miksa Današnji marketing u turizmu je na neku ruku na in vo enja ukupnog poslovanja.1 Strategija proizvoda A. klijenti isto tako ulažu dosta vremena i novaca da bi odabrali destinaciju kako i doputovali u nju. marketinški koncept u kojemu bi poslovni subjekti (ali i privatni) trebali biti vo eni sljede im smjernicama: uskladiti vlastite proizvode i usluge sa potrebama i željama turista. ponude otoka Pašmana. Strukturiranje itinerara Itinerari mogu biti kompletirani sa mrežom informacijskih punktova. voditi ra una o prethodno postavljenim marketinškim ciljevima kako bi se na najjednostavniji na in polu io tržišni uspjeh bez obzira radilo se o turisti kom poduze u ili o privatnom ponu a u neke usluge. 16. 16. teže je i samom klijentu da ocijeni da li je ponuda otoka Visa komparativno bolja od npr. te stoga je vrlo osjetljivo inicijalno planiranje proizvoda i usluga na na in da oni postanu razlog i element sigurnosti odabira i dolaska klijenata.

Kreiranje regionalnih proizvoda i suvenira Tipi an turist htjeti e uzeti sa sobom suvenire koji ga podsje aju na boravak u destinaciji.) Organizacija besplatnih telefonskih linija. usluge vodi a itd. usluge mjenja nice. informator upu uje pismo zahvale gostu i iskorištava mogu nost ponude novih proizvoda za idu u godinu. stvaramo dodanu vrijednost proizvoda te stimuliramo potroša a da konzumira proizvod. Kreiranje usluga prema potroša ima Organizacija turisti kih informativnih centara na bazi pružanja potpunih usluga turistima (davanje informacija.c. Informatori na besplatnim telefonskim linijama trebali bi pružati informacije turistima od trenutka kada se odlu e na dolazak u regiju do njihovog dolaska i boravka u regiji. Sportsko-rekreativni itinerari Obilazak okolice biciklima Itinerar multi-avanture (pješa enje-udaljene uvale i plaže-jedrenje-špilje) Itinerar sporta i rekreacija d. Primjeri aktivnosti marketing klubova: pomo u organizaciji sajmova organizacija radionica i seminara obrazovni izleti za putni ke agencije i turoperatore odnosi sa javnoš u zajedni ko oglašavanje proizvodnja brošura promotivne akcije direktan marketing vo enje baza podataka itd. Stvaranje marki kvalitete Vizualizacijom atributa i koristi pove avamo želju kod potroša a za konzumiranjem odre enoga proizvoda. Predlaže se kreiranje proizvoda i suvenira koji bi reflektirali pravi karakter sub-regije i njegove okolice te na taj na in pridonijeli stvaranju odnosno ja anju identiteta cjelokupnog podru ja otoka Visa. prodaja turisti kih proizvoda. Gastronomija Najbolji restorani i konobe Doma a prirodna hrana Povr e i vo e tura vinogradi i kušaone vina B. prodaja karata. Marke kvalitete mogu se kreirati: po pojedinim turisti kim proizvodima 180 . rezervacijske usluge. E. prodaja kuponskih vau era. prodaja suvenira. C. Marketing klubovi Zada a marketing klubova je kreirati i provoditi promocijske aktivnosti. D. distribucija i prodaja promotivnih materijala. Marketing klubove organiziraju predstavnici interesnih skupina (javnog i privatnog) sektora. Nakon odlaska.

C. prodaju doga anja itd. postavljaju specijalna uprizorenja (display) dijele pokloni. Izabrane agencije dobivaju preferencijalni tretman u organiziranju edukativnih putovanja. Ciljne skupine S obzirom da otok Vis predstavlja još uvijek nepoznatu destinaciju te da turisti ki proizvod trenutno nije spreman za privla enje ve ih volumena potražnje. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima Organizacija baze podataka Podatke iz baze. B. isporuci materijala itd. proizvode specijalnih interesa. treningu.3. S time u vezi ciljaju se: Manji turoperatori specijalisti nasuprot velikim generalistima (npr. 16. Ovaj program se mora izvoditi u uskoj vezi sa TZ Županije kao i Hrvatskom turisti kom zajednicom koja je inicijator tih susreta. organizaciju novih itinerera itd. Bivši posjetitelji. nova doga anja. Kreiraju se specijalni obrazovni programi za izabrane agencije. obnavljati sa novim identificiranim važnim 181 . U izabranim agencijama organiziraju se promocije. Cilj seminara je podi i razinu znanja o destinacijama te kreirati interes za prodaju kod putni kih agencija. D.). fokusiranijih kanala distribucije. Moraju se poduzeti veliki napori u obrazovanju i informiranju specijalisti kih turisti kih agencija u cilju podizanja razine znanja i stvaranja interesa za destinacijom. nove proizvode specijalnih interesa. Specijalisti ke turisti ke agencije. Organizacija prodajnih seminara gdje se oni organiziraju na izabranim tržištima potražnje. turoperatori specijalizirani za ruralni turizam. obrazovanju. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima ima za cilj identificirati zadovoljne goste koji su ve boravili te ih vezati za destinaciju stalno im nude i nove turisti ke proizvode i iskustva (npr. Strategija prodaje turoperatorima specijalistima Organizacija prodajnih seminara prodajnih aktivnosti u suradnji sa predstavnicima Županije pod nazivom «Kupite SD županiju» Organizacija specijaliziranih seminara za posrednike u prodaji turisti kih usluga s emitivnih tržišta i za predstavnike hrvatskih kompanija. Baza podataka se mora stalno održavati.2 Strategija komercijalizacije A. Cilj ovakvih susreta je pove ati prisutnost županije ali i tim otoka Visa u prodajnim programima stranih posrednika. prodaju promotivni materijali.po posebnim koristima koje se nude potroša ima po specijalnim atributima koje uživa proizvod. preporu a se upotreba specijalisti kih. Strategija prodaje turisti kim agencijama Stvaranje mreže klju nih agencija tako da se izabiru najvažnije agencije po pojedinim tržištima potražnje. privatne i javne kompanije mogu koristiti za organizaciju vlastitih promotivnih aktivnosti.).

potroša i prihva aju puno pozitivnije jer se lanci u novinama shva aju kao neovisni i bez predrasuda. S druge strane Turisti ka zajednica daje besplatno brošure i ostali promotivni materijal. pove ava se kredibilitet i efikasnost svih interesnih skupina u gradu. viško podru je mora sura ivati s novinarima upotrebljavaju i «push» alate te pružaju i im najnovije informacije i materijale. Oglašavanje se može izvoditi samostalno ili u suradnji s turoperatorima i putni kim agencijama. Publikacije moraju biti kvalitetne i bogate informacijama i fotografijama. 16. Njezinim pravilnim vo enjem znatno se smanjuje trošak promotivnih akcija. klubove i asocijacije kojih su lanovi odre ene grupe potroša a sa zajedni kim interesima. Publikacije Dizajn publikacija mora biti u skladu sa identitetom „ekološki usmjerene“ destinacije kojeg želimo promovirati. Promotivne akcije Stimuliranje kupovine originalnih proizvoda otoka. «Pull» promotivne aktivnosti Na bazi djelovanja «pull» tehnika potroša i traže destinaciju kod turisti kih agencija. sugerira se stroga koncentracija oglašava kih aktivnosti.3. te brisanjem onih koji to više nisu. Publicitet je jako važan i zbog malih troškova publiciranja. zagovornicima prodaje. Direktan marketing u suradnji sa turoperatorima/turisti kim agencijama Ovim programom turisti ke agencije i turoperatori osiguravaju imena i adrese potencijalnih klijenata kao i financiranje poštanskih troškova. Na taj na in turisti ke agencije i turoperatori uvrštavaju destinaciju u svoje programe. c. b. Identifikacija potroša kih udruženja Ovim programom identificiramo razna udruženja. 182 . Oglašavanje Budu i da cijeli otok Vis ima relativno mali budžet za oglašavanje.potroša ima. Aktivnosti oglašavanja moraju biti orijentirane na identificirana primarna tržišta u podru jima gdje obitavaju identificirane ciljne grupe regije. Ovim programom identificiramo klju ne osobe po pojedinim udruženjima te ih radimo svojim partnerima. a. Publicitet Publicitet bilo u novinama ili još bolje na televiziji. Primjeri publikacija: Imidž brošura na recikliranom papiru Specijalne brošure po proizvodima samo u elektronskom obliku Gastronomski vodi na najve im portalima d. S ciljem dobivanja besplatnog publiciteta.3 Strategija komunikacije A. Uspjeh mnogih destinacija ovisi o veli ini publiciteta koju destinacija dobije.

specijalnim Sudjelovanje na turisti kim sajmovima. e. Internet stranica Internet stranica koja sadrži podatke namijenjene profesionalnim turisti kim djelatnicima.Stimuliranje pove anje popustima itd. B. Organizacija nagradnih igara na emitivnim tržištima e. predstavnika medija. «Push» promotivne aktivnosti Cilj upotrebe “push” marketinških alata je pridobiti prodava e turisti kih usluga da prodaju destinaciju. Stimuliranje tiskanja turisti kih vodi a 183 . Nakon toga upravlja se bazom podataka. b. razgleda interijera objekata do mogu nosti jednostavnog rezerviranja smještaja. d. Prisutnost na najve im socijalnim mrežama je od najve e važnosti (Facebook. fotografije. zvukovi itd. Internet stranica mora nuditi kompletnu uslugu potencijalnim posjetiteljima od ponude raznih op ih informacija preko npr. top 5 itinerara otoka Visa i podru ja itd. Posebna pod-stranica na glavnoj Internet stranici sa svom potrebnom multimedijom – filmovi. S time u vezi. op e itd c. Dodatno se razvijaju podstranice top 5 sub-regije. Organizacija baze podataka o klju nim kupcima Ovim programom stvaraju se baze podataka s imenima. odnosno pridobiti novinare da objavljuju lanke o destinaciji. brojevima telefona preprodava a turisti kih usluga. identificiraju prioriteti i motri efikasnost svake promotivne akcije. novinarima. U nastavku dajemo pregled izabranih “push” alata. potrošnje turista (vau erima. Internet stranica prema potroša ima Sve ve em broju ljudi rezerviranje paket aranžmana ili hotelskog smještaja preko Interneta sasvim je normalna životna injenica. Youtube. profesionalnih udruženja.). adresama. Promotivni materijali Korporativne brošure Specijalne brošure po proizvodima Kalendari doga anja Prodajni vodi i Korporativni letci za distribuciji putem direktne pošte Mape – biciklizam.). pješa enje. a. turoperatore i novinare f. lidera mišljenja na izabranim emitivnim tržištima. profesionalnim udruženjima. kultura. Flickr itd. Organizacija obrazovnih izleta za putni ke agencije. Specijalizirani sajmovi za preprodava e turisti kih usluga Posje uju se sajmovi namijenjeni preprodava ima turisti kih usluga.

o ekuje se pokretanje ve e informiranosti o otoku i njegovim karakteristikama. Kvantitativno izraženo. još uvijek je. Glavne to ke geo pristupa tržištima su sljede a: Primarna tržišta Slovenija. g. Velika Britanija– zajedno oko 20% ukupnog prometa. Italija.Stimulacijom tiskanja turisti kih vodi a (kao npr. Njema ka i eška) ine zajedno oko 16% ukupnog ostvarenog prometa (no enja). novinarima. kao i ovim dokumentom. Suveniri 16. h. dok glavna tržišta Splitskodalmatinske županije (Italija. Foto arhiva i. Strateškim pristupom marketingu od strane Županije putem Glavnog plana razvoja turizma. Ostala tržišta Sva ostala tržišta koja sa injavaju oko 30% ukupnog prometa. Sekundarna tržišta eška.4 Tržišna strategija Iako je Vis dio ukupne ponude Splitsko-dalmatinske županije. doma e tržište e u periodu od sljede ih 5 godina smanjiti udjel u ukupnim no enjima sa 37% na 20 do 25% (uzevši i u obzir relativno nisku bazu brojeva tako da e udjeli mo i imati u 5 godina i ve e pomake). 184 . te ja i udjeli glavnih tržišta regije uglavnom iz Zapadne Europe. Njema ka. Može se konstatirati da e do i do postupnog smanjenja ukupnog udjela doma eg tržišta kao i turista iz Slovenije. Austrija – zajedno oko 25% ukupnog prometa.3. profesionalnim udruženjima i klubovima. Michelin. te time i daljnja diversifikacija turisti kih tržišta. marketinški gledano. novim inicijativama iz Strateškog marketing plana za Republiku Hrvatsku. Video materijali Video materijali namijenjeni preprodava ima turisti kih usluga. otok Vis malo prisutan u marketinškim alatima. Lonely Planet itd) znatno podižemo kredibilitet destinacije. te kao posljedica toga je i rezultat da preko 60% ukupnih turisti kih no enja ine doma i turisti te turisti iz Slovenije.

tako i sa stajališta privla enja malih lokalnih investitora. Nedostatak efikasnog i integriranog destinacijskog menadžmenta na otoku osim naslije enih turisti kih ureda. Neriješeno pitanje koncesija i korištenja turisti ki atraktivnog zemljišta. on tako er pokazuje razinu posve enosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (Županija).17. ali i kao inicijacija poduzetni kih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative. i osim toga. sljede i korak je planiranje destinacija unutar turisti kog klastera koje obuhva a prostor Županije. 185 . Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podru ja destinacije otoka Visa. Prema tome. napose plaža i atraktivnih uvala i zaljeva. U tom je kontekstu ovaj projekt UNDP-a promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka. odnosno regionalna razina). ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turisti koj djelatnosti u svojim rukama. Nedostatak fondova za po etne investicije u turizmu. U tom kontekstu se za podru je obuhvata ovog projekta name e potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interes doma ih i stranih investitora. Nedostatak poduzetni kih centara za projekte održivog turizma (lokalna. nema drugih instrumenata niti alata za upravljanje ili poticanje turizma sa lokalne ili županijske razine.Investicijska strategija 17. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno podru je Županije. potrebna su zna ajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko zna ajnijih obalnih projekata na lokacijama nazna enim prostornim planom te napose zna ajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora. Uzimaju i u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj. Prostorni planovi fizi ki odre uju zone i koli ine turisti kog razvitka. koji je smješten u Splitsko-dalmatinskoj Županiji. to jest Komiže i Visa. Nedostatak turizmu potrebne op e infrastrukture (osobito vodoopskrba). Uz to na ovom podru ju postoje i sljede a ostala ograni enja: Nedostatak mla eg i poduzetni ki obrazovanog stanovništva za male i srednje projekte. Osim što turisti ki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podru ja i projekata za razvoj.1 Pristup Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa. u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata. trenutno ne postoji niti je mogu a obuhvatna investicijska strategija za cjeloviti i integralni turisti ki razvoj ovog podru ja. odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu. Naime javne vlasti županije nemaju ingerencije niti financijsku snagu za oblikovanje u inkovite investicijske strategije koja bi rezultirala brzim razvojnim ciklusom. i to kako sa stajališta privla enja ve ih doma ih i internacionalnih investitora.

17. 186 . jednokratne potpore. PRETJERANA IZGRADNJA.) Kvazi-financijski poticaji (državne / regionalne garancije za komercijalne kredite. poticaji za marketing i promociju. koje ne nude ovakve povlastice Ostalo (edukacijski programi za zaposlene. ITD. porezne olakšice za smanjenje trošak kapitala. itd. ) Evaluacijom sadašnjih uvjeta financiranja i sustava poticaja u Hrvatskoj (kako je elaborirano u prethodnim poglavljima).) OPCIJA 6 OPTIMALNA SITUACIJA GDJE SU SUBVENCIJE I POTICAJI NEPOTREBNI. ME UTIM. ali me usobno kompatibilne grupe razvojnih subvencija / poticaja. razvojne pozajmice. One su rezultat dva seta faktora: razli iti odnosi javnih vlasti prema turizmu razina atraktivnosti / efikasnosti investicija u turisti ke projekte. itd. 2008 Op enito postoje etiri zasebne. koji se mogu koristiti u turizmu: Financijski poticaji (direktne investicije javnog sektora u razvoj turisti ke infrastrukture. vidljivo je da su oni uglavnom locirani u domeni kvazi financijskih poticaja gdje se malim investitorima smanjuje cijena kapitala posredstvom državnih subvencija uz veliku birokratsku proceduru. IAKO MOGU DODATNO POTAKNUTI POZITIVNU KLIMU INVESTIRANJA I RAZVOJA VISOKA Izvor: Horwath Consulting Zagreb. koji ne samo da pove avaju profitabilnost investicijskih projekata. Slika 17-1: Opcije investicijske politike ODNOS JAVNOG SEKTORA PREMA TURISTI KIM PROJEKTIMA NEGATIVNO OPCIJA 1 NEUTRALNO OPCIJA 3 BEZIZLAZNI RAZVOJNI POLOŽAJ ZBOG MARGINALNE STOPE POVRATA NA INVESTICIJSKE PROJEKTE I NISKA RAZINA INTERESA OD STRANE DRŽAVE POZITIVNO OPCIJA 5 SUBVENCIJE I POTICAJI INVESTICIJAMA SU NEOPHODNI KAKO BI SE UKLONILE / SMANJILE BARIJERE ZA PRIVATNE INVESTICIJE U TURIZMU NEMA RAZVOJA NISKA STOPA POVRATA OPCIJA 2 PRIVATNI INVESTITORI SPREMNI SU INVESTIRATI TEK NAKON ŠTO SE DRŽAVNA VLAST IZJASNI NA SPREMNOST RAZVOJA U TURIZMU OPCIJA 4 PRIVATNI INVESTITORI BEZ MNOGO OGRANI ENJA RAZVIJAJU PROJEKTE. POSTOJE VELIKI RIZICI U SMISLU SOCIJALNIH UTJECAJA (RAZINA ZAGA ENJA. start up programi.) Fiskalni poticaji. mora se u obzir uzeti šest hipotetskih situacija.2 Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma U cilju stvaranja efikasne investicijske politike u turizmu podru ja destinacija otoka Visa. nego pove avaju atraktivnost investiranja u odre enu državu / regiju. u usporedbi sa ostalim državama / regijama. i sl.

a posebno praksa onih zemalja koje su upravo ovakvim poticajima stvorile snažnu i konkurentsku turisti ku privredu. Da bi zaista zaživjeli mali i srednji održivi projekti u turizmu u Hrvatskoj i napose ovoj Županiji. Horwath Consulting je razvio vlastitu metodologiju poticaja za razli ite projekte u turisti koj industriji. biti e nužno oblikovati obuhvatni sustav poticaja kojeg poznaje svjetska turisti ka praksa. a koja je sažeta u sljede oj tabeli: 187 .Postoje odre eni poticaji iz ostalih podru ja. Ovakva je situacija odvela male investitore prema investicijama koje su uglavnom povezane s biznisom nekretninama. koji su me utim povezani s me unarodnim fondovima i sredstvima finacijske pomo i. a ne onim tipovima investicijama koje grade dodanu vrijednost u turizmu i time cjeloviti iskustveni lanac vrijednosti turisti kih destinacija.

Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu FINANCIJSKE SUBVENCIJE TURISTI KI PROJEKTI ZA SUBVENCIJE DIREKTNA JAVNA INVESTICIJA KVAZI FINANCIJSKE SUBVENCIJE DRŽAVNE GARANCIJE POVOLJNE KONCESIJE TAX HOLIDAYS FISKALNE SUBVENCIJE PRIJENOS GUBITAKA NIŽI UBRZANA KOMUNALNI AMORTIZACIJA POREZI NIŽI POREZ NA UVOZ RAZVOJNE JEDNOKRATNA SUBSIDIRANE POZAJMICE POTPORA KAMATE PROJEKTI REHABILITACIJE manji hoteli u urbanim naseljima veliki hotelski projekti spa objekti PROJEKTI KONVERZIJE / RESTRUKTURIRANJA društveni turisti ki objekti u hotele napušteni industrijski objekti u smještajne objekte (ili mixed use) objekte privatni rezidencijalni objekti u smještajne objekte veliki projekti konverzije devastiranih urbanih struktura GREENFIELD PROJEKTI obiteljski hoteli (Bed&Breakfast) inovativni hotelski / turisti ki koncepti veliki me unarodni hotelski brandovi marine inovativni turisti ki resorti probojni (breakthrough) razvojni projekti infrastrukturni razvojni projekti (financirani od strane privatnih investitora) EKO / ETNO TURISTI KI PROJEKTI smještaj. 188 . a dodatno se ozna ava (križi em) tip subvencije koja se može koristiti za projekte te vrste. interpretacijski centri. Izvor: Horwath HTL / Horwath Consulting Zagreb. zabavni parkovi kompleksni eko / etno resorti PROJEKTI KOJI POTI U SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI programi ili inicijative samostalnog zapošljavanja edukacijski centri programi prekvalifikacije i/ili programi 'povratak u školu' PROJEKTI VEZANI UZ ZAŠTITU OKOLIŠA PROJEKTI VEZANI UZ KULTURU organizacija doga aja o uvanje kulturno-povijesnih spomenika i naslje a unapre ivanje gradskih jezgri / javnih površina / parkova itd. 2008 x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x Sivom bojom su u tabeli ozna eni projekti koji su vezani uz ruralne / eko inicijative.

a to može biti u smislu nižih kamatnih stopa. ili u. a ovo se posebno odnosi na ve e investicije kao što su one u hotele. na duži rok otplate. suo ava sa poteško ama u njegovom financiranju. jer smanjuju prepreke za profitabilnost projekta. itd. Mnogi turisti ki projekti. Nadalje. kao injekcija kapitala koji zahtijeva dio profita. Jednokratne potpore smatraju se najboljom metodom za poticaj razvoja turisti kih projekata. bez obzira na profitabilnost projekta. primjerice. a izdatak se podmiruje kroz duži niz godina. ukoliko postoje poteško e razvojnog subjekta da ostvari kreditiranje od strane banke). država tako er može financijski podržati turisti ke projekte putem subvencioniranih kamata (pokriva razliku izme u visine komercijalne kamate i one odre ene od strane države). su esto one sa nedovoljnim sredstvima ovakvog tipa. prije samog po etka poslovanja. država može ponuditi kvazi-financijsku subvenciju u smislu garancije deviznog te aja. Jednokratna državna potpora može se dati u novcu koji ne zahtijeva povrat. one zemlje sa visokom potrebom za razvojem turisti kog sektora kao op eg pokreta a razvoja njihove ekonomije. jer imaju direktan i trenutan utjecaj na njihovu realizaciju. U slu aju da je projekt financiran pozajmicom u stranoj valuti. Ovaj tip subvencije ne zahtjeva visoka inicijalna sredstva. država daje garanciju za pozajmice (u komercijalnom sektoru) – državne garancije ime iskazuje svoju predanost i povjerenje u turisti ki sektor. pa se stoga privatni sektor.Vrste subvencija u turizmu (pojašnjenje tabele 17-1): 1. Obzirom da je rizik ve i kod komercijalnih pozajmica. U takvim slu ajevima. U inkovitost ovih zajmova u smislu turisti kih projekata ovisi o postavljenim uvjetima (na primjer. Države u ovakvoj situaciji esto su percipirane od strane privatnog sektora kao riskantne zemlje za ulaganja. Državne financijske subvencije Jednokratne potpore – državni poticaju turisti kim razvojnim projektima mogu biti u obliku jednokratne potpore ili pozajmice. Upravo ovakva investicija može bitno utjecati na nov ani tok u prvom razdoblju projekta. zemljištu u zakup za koji se ne traži naknada. Razvojne pozajmice – daju se umjesto. Istovremeno. iziskuju inicijalnu investiciju u fiksnu imovinu. ili kao dodatna sredstva jednokratnim potporama. Kvazi-financijske pozajmice Državne financijske subvencije u smislu jednokratnih potpora i razvojnih pozajmica najbolja su metoda za promociju i usmjeravanje turisti kog razvoja. te na taj na in ublažava rizik povezan sa turisti kim 189 . ali mogu predstavljati otklanjanje prepreka razvoju. 2. državne pozajmice se esto daju po povoljnim uvjetima za turisti ke projekte. pozajmica sa istim uvjetima kao i komercijalne pozajmice od banaka ne utje u na profitabilnost poslovanja projekta.

ili ih se može ograni iti na odre ene lokacije. 17.razvojem u podru jima gdje fluktuacije deviznog te aja mogu imati ozbiljne posljedice na profitabilnost projekta. Fiskalne subvencije mogu se aplicirati na po etnu fazu razvoja projekta. Ostale subvencije Uz investicijske subvencije. te drugo. kao i na razdoblje samog poslovanja projekta. 3. Formalna turisti ka politika mora uzeti u obzir i ove faktore. koja bi u protivnom bila marginalna. Iz iskustva je evidentno da je u nekim slu ajevima jedan ili više tih faktora utjecalo na ograni eni turisti ki razvoj. Fiskalne subvencije. u smanjenju prepreka profitabilnosti projekta. Iako se odre enim subvencijama može utjecati na smanjenje efekta nestabilnosti (ili percipirane nestabilnosti). važno je sagledati i druge faktore koji su relevantni za razvoj turisti kih projekata. u ubrzanju razvojnog procesa tako da se poboljša investicijska klima u odnosu na druge destinacije. profitabilnost ak i komercijalno vrlo atraktivnog projekta može biti nedovoljna da bi se kompenzirao rizik razvoja. fiskalne subvencije se naj eš e koriste zajedno sa financijskim subvencijama. Fiskalne subvencije Fiskalne subvencije mogu imati dvojnu ulogu: prvo. ili odre enu vrstu razvojnog projekta.3 Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj Državne subvencije / poticaji i ostala sredstva za projekte u turizmu su prikazani u sljede oj tabeli: 190 . Ove subvencije mogu biti dio isklju ivo turisti ki usmjerenih subvencija. 4. te ih evaluirati jer utje u na investicijske odluke: Edukacija / trening Marketing Repatrijacija stranih prihoda Dostupnost materijala (za gradnju i poslovanje) Radne dozvole Op i stav prema razvoju turizma Svakako je najvažnija ekonomska i politi ka stabilnost zemlje / destinacije. odnosno na privla enje stranih investicija. poput financijskih subvencija za turisti ke projekte mogu biti primjenjive za sve projekte. Obzirom da nemaju zna ajan efekt na nov ani tok u ranom razdoblju turisti kog projekta. jer su dio cjelokupne investicijske klime. ali vrlo esto su dio cjelokupne ekonomske politike usmjerene na podršku investicijama op enito.

IPA) – prekograni na suradnja."Turizam kroz regije" MINISTARSTVO GOSPODARSTVA razli iti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva. obrtnicima i poduzetnicima Subvencije poljoprivrednicima. 191 . SREDSTVA ME UNARODNIH FONDOVA CARDS program .Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" . ruralni razvoj (IPARD) IPARD . kao na primjer: Zadružno poduzetništvo. u cilju stvaranja etno-eko sela i oboga ivanja turisti ke ponude Subvencije poljoprivrednicima. Ministarstvo gospodarstva. Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama. ribarstva i ruralnog razvoja. Obrazovanje za poduzetništvo MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE. 2008.plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak ŽUPANIJSKE INICIJATIVE Program 'Etno-eko sela' . HAMAG. itd. Izvor: Ministarstvo turizma. tur. signalizacije.bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu Program poticanja zaštite.preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipi nih proizvoda Instrument pretpristupne pomo i (Instrument for Pre-accession Assistance . pansion. regionalni razvoj. Splitsko-dalmatinska županija.„Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i grani nim podru jima Bosne i Hercegovine“ AMAMO .MINISTARSTVO TURIZMA Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" . obrtnicima i poduzetnicima Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma Razvoj Strategije ruralnog turizma županije Financiranje / subvencioniranje tur.Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program 'Zelena brazda' . razvoj ljudskih potencijala. RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva" KREDITNE LINIJE RESORNIH MINISTARSTAVA provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj. izrade biciklisti kih brošura. Ministarstvo poljoprivrede. pomo u tranziciji i izgradnja institucija. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Program poticanja unapre enja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“ Program poticanja razvoja tematskih turisti kih putova „Tematski putovi“ Program poticajnih mjera za pove anje konkurentnosti turisti kog tržišta Sufinanciranje turisti kih projekata kojima su odobrena sredstva iz me unarodnih fondova Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma Program poticaja ulaganjima u javnu turisti ku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odre enoj destinaciji u 2008 . Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva. manifestacija i udruga. Inovacije i novi proizvodi.sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

razvoj se eko i ruralnih projekata prili no je spor. Vremenski prioritet 4 . itd. šire podru je Visa i Komiže sva podru ja (osobito Dra evo polje. ajno polje / brdo. Žena glava. Podselje. Usprkos tome. iako su poticaji fokusirani uglavnom na animiranje financiranja (subvencije).5 g. Borova njiva. 17.Otok skrovište' Centar za sportove na vodi Program zdrave hrane za potrebe turisti kog tržišta Visa Program pripreme / kuhanja tradicionalnih jela Etno selo Dragodid Centar 'Vojna povijest Visa' EDUKACIJA I UPRAVLJANJE Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za upravljanje ruralnim turizmom Projekt edukacije u turizmu TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu) Podru je / potencijalna lokacija Javna Privatna Javno privatna 2 .4 Ukupni pregled investicijskih projekata Tablica 17–2: Pregled investicija UKUPAN PREGLED INVESTICIJSKIH PROJEKATA ZA PODRU JE OTOKA VISA Vrsta investicije Projekt KONKURENTNOST Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Sustav malih plaža Revitalizacija rive / šetnica uz more Projekt kvalitete privatnog smještaja Eko oznake kvalitete Urbana konverzija (Vis i Komiža) SMJEŠTAJ Agroturizmi Ruralne ku e za odmor Ruralni Bed & Breakfast Ruralni obiteljski hotel Ruralni resort ATRAKCIJE I TURISTI KA INFRASTRUKTURA Kušaonica vina i maslinovog ulja Sustav vidikovaca Pješa ke / bicklisti ke staze Panoramska cesta Ribarski muzej Interpretacijski centar 'Vis. Dra evo polje. Nadalje. i nema naznaka da se ovakvom dinamikom razvoja ruralnog turizma otok Vis može brzo pozicionirati i razviti turisti ki lanac vrijednosti koji se kao dio Splitsko-dalmatinske Županije može zna ajnije komercijalizirati na doma em i inozemnom tržištu. sva podru ja sva podru ja sva podru ja sva podru ja obalni dio Vis i Komiža Vis i Komiža sva podru ja Vis i Komiža Plisko polje. Ston ica Marine zemlje. Žuzeca. 6 . itd. oko Kostirne. Podhumlje.7 g. s investicijama u ve e turisti ke projekte i napose javnu infrastrukturu. Borovik. i jedna i druga destinacija ra unaju.Dakle. posebno iz razloga što je rije o strukturiranju investicija u odnosu na javni i privatni sektor s jedne strane. Velo polje. 192 . Oklju na Površina / broj elemenata 3-5 10 oko 50 km postoje i / potencijalno proširenje u budu nosti 1 ha 500 m 500 m 1 ha 2 2 - Programiranje i procjena investicija po pojedinim projektima u ovoj fazi nije mogu a na detaljnijoj razini. jasno je da ona predstavlja dobar okvir za pokretanje poduzetni kih inicijativa. a što je iskazano njihovim prostornoplanerskim dokumentima.3 g. Podšpilje. te u odnosu prema sadržaju turisti kog lanca vrijednosti s druge strane. a ne na ublažavanje procesa eksploatacije projekata (olakšica). uzimaju i u obzir sadašnju strukturu poticaja. G. Podstražje.) Podselje. a koje e se investicije na svoj na in odraziti na tržište i dinamiku takozvanih ‘zelenih’ projekata.

193 .Što se ti e projekata konkurentnosti i investicija koji se navode u gornjoj tabeli. a planiraju se po principima eko / ruralnog / zelenog razvoja. oni su iskazani i detaljno razra eni u poglavlju 15. ovog Izvještaja.

ovdje se važno podsjetiti na postoje u strukturu poticaja u Hrvatskoj. a osobito zato što ne postoji potencijal lokalne poduzetni ke strukture. ali ipak valja ra unati da su osim visokih troškova neophodne infrastrukture. Prirodna i kulturna dobra ovog prostora nisu posebno ozna ena niti interpretirana.18. gdje dominiraju dva ve a urbana centra Vis i Komiža. Prostor i njegova prirodna. pa se postavlja pitanje proizvodnje bogatstva na srednji i duži rok. Nadalje. Naime.destinacija otoka Visa. ovo je integralni program za jednu od najatraktivnijih oto kih destinacija u Hrvatskoj. Povijesno je ovaj otok bio izvan procesa klasi ne turistifikacije. 194 . predstavlja spoj prirodnih i kulturno-povijesnih atrakcija raspore enih na otoku Visu. te e u tako er imati ulogu potpore za istraživanje i razvoj unutar poslovnog sektora ruralnog / eko turizma. Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis za svoju realizaciju pretpostavlja uspostavu snažne institucije koja e direktno i indirektno posredovati u financiranju razvojnih projekata. ili e glavni razvojni impulsi do i izvana. a danas je depopuliran i bez ve ih internih kapaciteta za rast i razvoj. sa snažnijim upravlja kim mehanizmom). ovaj prostor za sada nema zna ajnijih drugih poslovnih sektora. pa je stoga evidentna nužnost povezivanja resursa i atrakcija otoka u integrirani turisti ki lanac vrijednosti. Prognoze o razvoju turisti kih kapaciteta izražene prostornim planovima pretpostavljaju investicije u nekoliko koncentriranih središta što pretpostavlja uglavnom izvanjske investicije. Stanje okoliša i prirodnih resursa je na zadovoljavaju oj razini. a koja je uglavnom usmjerena na smanjenje cijene kapitala. odnosno cjeloviti proboj novog turisti kog proizvoda za snažniju komercijalizaciju na jedan prostor (izuzetak je Istra. Uz ribarstvo. vinarstvo. socio-kulturna i povijesna bogatstva bez sumnje predstavljaju izniman potencijal za ruralne i eko turisti ke projekte.Zaklju ne napomene Podru je obuhvata ovog projekta . te su ga mimoišli klju ni razvojni procesi u regiji. Prema tome. koja može zaživjeti jedino uz profesionalizaciju vodstva koje e uspostaviti proces izvedbe ovog programa u cjelini. U razgovorima sa klju nim subjektima uo eno je da se otok Vis suo ava se s dvojbom svojeg kapaciteta da svoj razvoj temelji na organskim principima i sa glavnim osloncem na lokalne snage. te njime i upravljati. Mla e generacije otoka Visa je uglavnom apsorbiralo tržište rada Splita. te stoga nije dovoljan motivacijski faktor za ubrzaniji razvoj eko i ruralnih inicijativa. Dosadašnja praksa lokalnih razvojnih modela unutar državnog sustava poticaja uglavnom nije polu ila realizaciju. te u tom smislu s izuzetkom vinarstva i ribarstva. za sada ne postoji jak agrikulturni supstrat i socijalni kapacitet za snažan i brz uzlet ruralnog turizma. najve e ograni enje. lokalni kapacitet i iskazani lokalni poduzetni ki interesi. a vezano na implementaciju ovog programa. i u malom opsegu poljoprivrede.

nužno e do i do sukoba s drugim potencijalnim razvojnim opcijama za ovaj prostor. nevladinih udruga i fondacija. te klju nih proizvoda unutar ovog segmenta. odnosno njihovu simbiozu u izgradnji lanca vrijednosti ovog prostora. Splitsko-dalmatinska županija je trenutno u procesu prihva anja Strategije razvoja ruralnog turizma županije. Kona no. županija je ve u procesu donošenja odluke o najboljem upravlja kom modelu ruralnog turizma županije. koji ima misiju upravljanja procesom razvoja poduzetni kih održivih. kao inicijalna podloga za pokretanje ovog Centra mogu poslužiti nalazi turisti kih i drugih studija Cards Programa. Razvojno / poduzetni ki centar formira se kao javno-privatno partnerstvo (županija. Naime.Dakle. programa i financijskih potpora javnih institucija i agencija. koja osim postavljanja strateških okvira za razvoj ruralnog turizma. jasno je da bez aktivne izgradnje lanca vrijednosti u turizmu na temeljima održive eko / ruralne koncepcije i na onoj ekonomiji razmjera koja omogu ava zna ajan rast blagostanja i povrata stanovništva na otok. transfera znanja i dr. ve a privatna poduze a i poduzetnici te eventualno internacionalni subjekti). Prema tome. eko / ruralnih poslovnih inicijativa koje prije svega objedinjuju turizam i poljoprivredu. a neovisan je i ima poslovnu misiju na ograni eno vrijeme integriraju i interese malih privatnih operatora. 195 . naš je prijedlog da se osnuje Razvojno / poduzetni ki centar. javna poduze a. tako er postavlja upravlja ki okvir. Kao što je istaknuto na radionici sa klju nim subjektima otoka Visa. što se ovdje i uzima u obzir. koje e se izostankom prve pokazati kao realne alternative.

koji definira odgovornosti. a prijedlozi njegove operacionalizacije pretpostavljaju izgradnju kompletnog turisti kog lanca vrijednosti destinacije. U tom kontekstu. održivu izgradnju novih turisti kih iskustava i proizvoda uz naglasak na kvalitetu. Ovaj plan oslanja se na uspješne modele organizacije i razvoja ruralnog turizma. razinu prioriteta i vremenski okvir za provedbu svakog od njih: 196 . klju ni projekti predloženi u Planu razvoja ruralnog / eko turizma destinacije otoka Visa predstavljaju se u okviru Provedbenog plana.Provedbeni plan Plan razvoja ruralnog / eko turizma za podru je destinacije otoka Visa daje strateški okvir za razvoj i rast novog turisti kog proizvoda u podru ju koje do sada nije doživjelo zna ajan turisti ki razvoj. Stoga je važno da se svi interesni subjekti u turizmu ovog podru ja dogovore i usuglase oko klju nih razvojnih koraka i odgovornosti.19.

god. turisti ke zajednice) Lokalne i županijska TZ. god. uz podršku lokalne samouprave i TZ-a) Budu a organizacija za razvoj eko / ruralnog turizma Lokalna samouprava uz podršku županije Visok Visok Srednji Visok Srednji Visok Visok Srednji Vrlo visok Visok . lokalna samouprava Privatne inicijative uz podršku javnog sektora Lokalna samouprava Privatne inicijative Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu i ruralnom turizmu destinacije. lokalne turisti ke agencije.PROJEKTI KONKURENTNOSTI VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. lokalne i županijske TZ. Županija) Mali poduzetnici uz podršku i poticaje na državnoj i županijskoj razini Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu. Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Program opremanja malih plaža u uvalama Revitalizacija šetnica uz more Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Eko oznake kvalitete Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Urbana konverzija (Vis i Komiža) Mali poduzetnici uz podršku javnog sektora (Lokalna samouprava.

god. god.PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. Agroturizam Ruralna ku a za odmor Ruralni 'bed & breakfast' Ruralni obiteljski hotel Ruralni resort Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok Vrlo visok Visok Srednji Visok 198 .

planinarskih i biciklisti kih staza Centar za sportove na vodi Program zdrave hrane za potrebe tur.PROJEKTI ATRAKCIJA I TURISTI KE INFRASTRUKTURE VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. Kušaonice vina i maslinovog ulja Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok Sustav vidikovaca Privatne inicijative uz podršku lokalne samouprave i županije Visok Panoramska cesta Javna inicijativa Visok Ribarski muzej . tržišta destinacije Etno selo Dragodid Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Javno-privatna inicijativa Javno-privatna inicijativa Privatna inicijativa Lokalne TZ i TZ županije uz podršku županije i lokalne samouprave Privatna inicijativa Lokalno malo poduzetništvouz podršku javnog sektora Privatna inicijativa (uz javnu podršku) Javno-privatna inicijativa (poduzetništvo. god. god. lokalna samouprava) Visok Srednji Visok Visok Srednji Visok Visok Visok .Komiža Interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište' Škola viške kuhinje Koncept pješa kih.

god. Projekt edukacije u turizmu TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva u turizmu) Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Javni sektor (lokalne i županijske TZ. god.PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. TZ županije Visok Visok Vrlo visok Vrlo visok 200 . županija) Javni sektor (lokalne i županijske TZ. županija) Javno-privatna incijativa Županija.

Wellington. Grad Vis. Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE.Zagreb. 2005. 2007. 2001. Agencija za zaštitu okoliša.STANOVNIŠTVA 2003. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure enja. 2005. Zagreb. Državni zavod za statistiku. Splitsko-dalmatinska županija.20. Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre.hr 201 . 2008. STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ – TOMAS LJETO 2007. Parliamentary Commissioner for the Environment. Zagreb. Službeni glasnik Grada Komiže 10/06. GODINE. Split. Državni zavod za statistiku RH. Zagreb. http://www. Splitsko-dalmatinska županija. TURIZAM U PRIMORSKIM GRADOVIMA I OP INAMA U 2007. OCJENA KAKVO E MORA NA PLAŽAMA U SEZONI 2008. Splitsko-dalmatinska županija. POPIS POLJOPRIVREDE 2003. Zagreb.Popis korištenih izvora Državni zavod za statistiku RH. 2001. DIGITALNI MODEL RELJEFA RH . Službeni glasnik Splitskodalmatinske županije. Institut za zurizam. DELIVERING THE LUXURY EXPERIENCE. November 1997 Locum Consulting.mzopu. MANAGEMENT OF THE ENVIRONMENTAL EFFECTS ASSOCIATED WITH THE TOURISM SECTOR. PROSTORNI PLAN URE ENJA GRADA KOMIŽE. Zagreb.. Vis. 2003. 2006. 2008. Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije. STATISTI KI LJETOPIS 2007. Splitsko-dalmatinska županija. PROGRAM Grad Komiža. EKONOMSKI PODACI. 2008. Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. POPIS STANOVNIŠTVA 2001. PROSTORNI PLAN SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE. CORINE LAND COVER. 2008. Split. 2008. Grad Vis. 2006. PROSTORNI PLAN URE ENJA GRADA VISA – PRIJEDLOG PLANA. 2008. GODINE. 2008.RASTER.. Zagreb. NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA CRONEN. Komiža. 2008. REGIONALNI OPERATIVNI SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE. 2005. Locum Consulting. STANDARDIZACIJA I KLASIFIKACIJA SEOSKIH DOMA INSTAVA U ISTRI. Split. 2001.hr/more Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre. THE CHANGING FACE OF LUXURY TRAVEL. GISDATA ZAGREB.ruralis.. Državni zavod za statistiku RH. Split. www. Zagreb. FINA. USKLA ENJE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE S UREDBOM O URE ENJU I ZAŠTITI ZAŠTI ENOG OBALNOG PODRU JA MORA.

toscana.au/index.it Turisti ka stranica Sardinije. http://app.it Regija Sardinija. web: www.stb.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngo rms_destination_management_organisation World Tourism Organization.site.it/it/agri-campeggio.htm.asp http://www. web: www.com/azores/azores.visitazores. web: www.bioelba.EventID-56596 AsianInfo.ruraltourisminternational.tsnsw. www.ste.org International Scientific Council For Island Development.sapereonline. web: www.aspx Belize Tourism Board.org.org/ 202 .hi-arts. Turisti ka stranica Arhipelaga Azores.planisfero.net/index.forestur.arcipelago. awareness-activities.belizetourism. www. www.agroturizam. www.org.restaurant. http://www.watourismawards.php?attribute=3 Rural Tourism International Training Network. www.com poticanje investicija. http://www.hie. www.ca/ Tourism Council Western Australia.carnegieuktrust.com.gr/uk/ste_uk.html Resource Council. http://www.atec.turismo.com.htm.htm Carnegie UK Trust Rural Programme. Singapore Tourism Board.it/APTView/view?guid=b2fc92679a4ce471:cb6009: 107e0626e4a:-7ffd Agroturizam Sapereta.php?option=com_content&task=blogcategory &id=17&Itemid=51 Canadian Tourism Human www.ca/eng/index.edu. http://www. web: www.sardegna.EventID56596 HI~Arts.org/events--awards/tourism- Highlands and Islands Enterprise.it/ Biokamp .azores.html Forestur.uk/rural Organization of Tourism Education and Training.sg/asp/ina/ina07.php?obj_id=676181603 Tourism Skills Network West of England. www.asianinfo.org/asianinfo/indonesia/pro-tourism.co. http://www. EMERIT.1424.uk/Eventsdetails. http://rural.sardegnaturismo.travel/index.investinitaly.world-tourism.co.com Talijanski web za www.Toskanski arhipelag turisti ke informacije.php Azores Informacije. www.uk/Eventsdetails.insula. http://woe.htm Alberta Hotel & Lodging Association.restaurants.com.elba-agriturismo.http://www.org/main.htm Agroturizam Elba.emerit.

21.aktivnost Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Tablica 4–7: Ku anstva Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001.2 Socio – ekonomski faktori Tablice Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura Tablica 4–4: Stanovnici .Sadržaj priloga 4 Situacijska analiza Tablice Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Kartogrami Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 4. godine Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda 4.lokacije Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina 9 9 11 11 12 13 14 203 2 3 3 4 4 4 4 5 5 6 7 7 8 1 2 2 1 1 4.3 Prostor.1 Temeljna kvalifikacija podru ja . razvojne mogu nosti i ograni enja Tablice Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina Tablica 4–16: Turisti ke zone .Dobno-spolna piramida Tablica 4–5: Stanovnici .ukupno Tablica 4–17: Turisti ke zone .

4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogrami Kartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 14 14 16 16 20 8 10 15 15 19 22 22 23 8 SWOT analiza Tablice Tablica 8–1: A. Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje .Segment Pravno-politi kog okruženja Tablica 8–11: D. Snage i slabosti .Segment Interesnih subjekata i partnerstva Tablica 8–7: G. Mogu nosti i prijetnje .Segment Tehnologije 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 204 . Snage i slabosti . Snage i slabosti .Segment Turisti kog razvoja Tablica 8–8: A. Snage i slabosti .Segment Performansi destinacije Tablica 8–3: C.Segment Destinacijskog marketinga Tablica 8–4: D.Segment Prirodnog.Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Tablica 4–23: Zaštita prirode Tablica 4–24: Ekološka mreža Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Kartogrami Kartogram 4 2: Temeljna namjena površina Kartogram 4 3: Gra evinska podru ja Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja Kartogram 4 5: Zaštita prirode Kartogram 4 6: Kulturna baština 4. Mogu nosti i prijetnje . Snage i slabosti .Segment Turisti kih usluga destinacije Tablica 8–5: E.Segment Konkurenata Tablica 8–10: C.Segment Lokalne zajednice i javnih usluga Tablica 8–6: F. Mogu nosti i prijetnje . i ekonomskog profila podru ja Tablica 8–2: B. Mogu nosti i prijetnje .Segment Socio-kulturnog okruženja Tablica 8–12: E.Segment Trendova industrije Tablica 8–9: B. Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje . socijalnog.Segment Ekonomskog okruženja Tablica 8–13: F.Segment Okoliša Tablica 8–14: G.

10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablice Tablica 10–1: Cipar Tablica 10–2: Malta Tablica 10–3: Sardinija 37 37 40 43 205 .

206 .

*** “Priprema planova razvoja eko i ruralnog turizma za podru je destinacije otoka Visa” *** Kona ni izvještaj .PRILOZI .

.

Sadržaj 4 Situacijska analiza Tablice Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Kartogrami Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 4.3 Prostor. razvojne mogu nosti i ograni enja Tablice Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina Tablica 4–16: Turisti ke zone .lokacije Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina 9 9 11 11 12 13 14 2 3 3 4 4 4 4 5 5 6 7 7 8 1 2 2 1 1 4. godine Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda 4.2 Socio – ekonomski faktori Tablice Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura Tablica 4–4: Stanovnici .Dobno-spolna piramida Tablica 4–5: Stanovnici .1 Temeljna kvalifikacija podru ja .aktivnost Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Tablica 4–7: Ku anstva Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001.ukupno Tablica 4–17: Turisti ke zone .

Segment Tehnologije 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 . Snage i slabosti . Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje .4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogrami Kartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 14 14 16 16 20 8 10 15 15 19 22 22 23 8 SWOT analiza Tablice Tablica 8–1: A. Snage i slabosti . Snage i slabosti .Segment Socio-kulturnog okruženja Tablica 8–12: E.Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Tablica 4–23: Zaštita prirode Tablica 4–24: Ekološka mreža Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Kartogrami Kartogram 4 2: Temeljna namjena površina Kartogram 4 3: Gra evinska podru ja Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja Kartogram 4 5: Zaštita prirode Kartogram 4 6: Kulturna baština 4.Segment Lokalne zajednice i javnih usluga Tablica 8–6: F.Segment Performansi destinacije Tablica 8–3: C. Snage i slabosti .Segment Konkurenata Tablica 8–10: C.Segment Turisti kih usluga destinacije Tablica 8–5: E. Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje . i ekonomskog profila podru ja Tablica 8–2: B. Mogu nosti i prijetnje .Segment Trendova industrije Tablica 8–9: B.Segment Turisti kog razvoja Tablica 8–8: A. Snage i slabosti . socijalnog.Segment Okoliša Tablica 8–14: G. Mogu nosti i prijetnje . Snage i slabosti .Segment Prirodnog.Segment Interesnih subjekata i partnerstva Tablica 8–7: G. Mogu nosti i prijetnje .Segment Ekonomskog okruženja Tablica 8–13: F. Mogu nosti i prijetnje .Segment Pravno-politi kog okruženja Tablica 8–11: D.Segment Destinacijskog marketinga Tablica 8–4: D.

10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablice Tablica 10–1: Cipar Tablica 10–2: Malta Tablica 10–3: Sardinija 37 37 40 43 .

.

1 . 2001.1 Temeljna kvalifikacija podru ja Kartogram 4-1: Pokrov zemljišta Izvor: AZO. Corine Land Cover.4 Situacijska analiza 4.

66 13.8% 1.571 43.35 3. Popis stanovništva 2001 2 .243 488 29.02 14.00% 4.34 1.28% 8.500 VIS 1.83% 8.230 1.53 100.21 8.24 12.29 0. Broj % Broj Broj Broj KOMIŽA 1. .500 OTOK VIS 3.900 2.43 1.960 9 762 38.781 2.77% 12.31% 94.42% 14. Kod 112 221 223 231 242 243 311 312 313 321 323 324 333 Površina km2 1.2 Socio – ekonomski faktori Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Podru je Stanovnika 2001. 1991.677 10 809 48.58% 0.126 5.106 642 32. Naselja Aktivno stanovništvo Broj Broj Broj % 1981.167 4.226 2.31 4.39% 0. Corine Land Cover.2% 1.1% 1.51% 4. varijanta 1 Planirani broj stanovnika 2015.000 Kretanje broja stanovnika Stanovnici 60 i više godina Planirani broj stanovnika 2015.637 19 1.04 8.56 14.011 4.96 14.27% 1.349 1.1% 3.Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Naziv razreda Umjetne (izgra ene) površine Vinogradi Maslinici Pašnjaci Mozaik uzgojnih parcela Pretežno poljoprivredno i prirodni pokrov Bjelogori na šuma Crnogori na šuma Miješana šuma Prirodni travnjaci Makija i garig Prijelazna šumska podru ja Oskudni biljni pokrov UKUPNO Izvor: AZO.55% 13.37% 3.248 2.trend Planirani broj stanovnika 2015.43% 13.29% 15. varijanta 2 Izvor :DZS.919 2.2% 4.11 0.130 31.9% 2. 2001.

90-94 80-84 70-74 60-64 50-54 40-44 30-34 20-24 10-14 0-4 Ostala naselja Starosna struktura 2001.0% 5.0% -5.64 21% 12% 18% preko 64 30% 21% 31% Komiža SDŽ Vis Izvor: DZS.0% 15.Dobno-spolna piramida Urbani centri Komiža i Vis Starosna struktura 2001. Popis poljoprivrede 2003.0% 10.0% -15.0% -15.0% 15. 3 .0% -10.0% -5.0% 0.0% 10.44 9% 13% 10% 45 .0% 20.0% 20.Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura lanovi poljoprivrednih ku anstva prema navršenim godinama starosti 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% do 25 15% 27% 18% 25 .0% 0.0% -10.0% muškarci žene muškarci žene Izvor: DZS. 90-94 80-84 70-74 60-64 50-54 40-44 30-34 20-24 10-14 0-4 -20.54 18% 15% 16% 55 .0% 5.0% -20. Tablica 4–4: Stanovnici .34 7% 11% 8% 35 . Popis stanovništva 2001.

magisterij Izvor: DZS.9% Uzdržavano stanovništvo Broj 496 408 904 % 25. visoka. Popis stanovništva 2001.429 broj lanova 2.2% Broj 702 460 1.8% 27.438 440 312 561 125 VIS 1. Popis stanovništva 2001. 4 .3% 24.2% 43.025 764 637 1.571 Izvor: DZS. Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Podru je Stanovništvo 15 g.63 2001.587 324 325 756 182 OTOK VIS 3.677 3. Popis poljoprivrede 2003.3% 24.47 2. Popis stanovništva 2001.Tablica 4–5: Stanovnici .65 2.4% Izvor: DZS.aktivnost Osobe s osobnim prihodom % 38.4% 31. broj ku anstava 680 749 1. i više Bez škole Osnovna škola Srednja škola Viša. Podru je Komiža Vis Ukupno otok Vis broj ku anstava 845 806 1.55 Izvor: DZS.105 546 49.651 broj lanova 2. ku anstava 55 i više godina broj broj broj % KOMIŽA 180 457 230 50. Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Podru je Poljoprivredna ku anstva lanovi polj. KOMIŽA 1.960 1.9% 48.8% OTOK VIS 421 1.9% Grad Ukupno Aktivno Broj Vis Komiža Ukupno otok Vis 1.61 2.162 % 35.3% VIS 241 648 316 48.62 2. ku anstava lanovi polj.317 307 Tablica 4–7: Ku anstva 1991.637 762 809 1.

Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001. godine Podru je Ukupno stanova Ukupno stanova za stalno stanovanje Stalno nastanjenih Privremeno nenastanjeni i napušteni Stanovi za odmor Gospodarsko korištenje broj m2 broj m2 broj m2 broj m2 broj m2 broj KOMIŽA 1.527 93.820 983 60.553 677 45.118 306 4.214 437 27.931 107 VIS 1.876 120.046 939 62.205 741 50.173 198 6.878 853 53.431 84 OTOK VIS 3.403 213.866 1.922 122.758 1.418 95.291 504 11.092 1.290 81.362 191

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela

Struktura stanova prema na inu korištenja
1600 1400

Broj stanova

1200 1000 800 600 400 200 0

VIS 641 129 398 64

KOMIŽA 593 247 285 55

Ostala naselja 184 128 607 72

UKUPNO 1418 504 1290 191

Stalno nastanjeni Napušteni Povremeno stanovanje Gospodarske djelatnosti

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

5

Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Grad Naselje Komiža - naselje
Biševo Borovik Duboka Oklju na Palagruža Podhumlje Podšpilje Sveti Andrija Žena Glava

Stalni stanovnici 2001. 1523
19 15 6 5 0 40 14 1 54

Povremeni stanovnici
Stanovi za odmor 2001. Turisti 2007.

Ukupno 3651 247 39 50 157 0 148 30 5 86 762 4413 5458 92 443 283 113 71 323 88 591 2004 7462 11875

1140
228 24 44 152 0 108 16 4 32

KOMIŽA

Ostala naselja - ukupno Ukupno Grad Komiža Vis - naselje
Dra evo Polje Marinje Zemlje Milna Plisko Polje Podselje Podstražje Roga i Rukavac

154 1677 1776
8 35 19 21 23 23 8 47

608 1748 1592
84 408 264 92 48 300 80 544

VIS

Ostala naselja - ukupno Ukupno Grad Vis UKUPNO OTOK VIS
Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001., Turizam 2007.

184 1960 3637

1820 3412 5160

988 988 2090 2090 3078

6

Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda

Komiža - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007
Poljoprivreda lov, šumarstvo 13% Prera iva ka industrija 19% Trgovina 21%
Izvor: FINA, 2008.

Opskrba el.energija, plin, voda 9% Ostale djelatnosti 16% Hoteli i restorani 22%

Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda

Vis - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007
Prera iva ka industrija 8% Poslovanje nekretninama iznajmljivanje 5% Ostale djelatnosti 15% Trgovina 38%

Prijevoz, skladištenje i veze 8%

Hoteli i restorani 26%

Izvor: FINA, 2008.

7

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja
Kartogram 4-2: Temeljna namjena površina

Izvor: PPOG Komiža i Vis

8

Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina KOMIŽA ha Gra evinska podru ja naselja Gra evinska podru ja van naselja Poljoprivredne površine Šumske površine Ostale poljop. i šumske površine Ostale površine UKUPNO
Izvor: PPOG Komiža i Vis

PROSTORNII POKAZATELJI

Oznaka GPn GPv P Š PŠ O

VIS ha ha 121 50 2.180 2.563 285 24 5.223

Otok VIS % 244 74 3.121 5.436 1.205 61 10.141 2,4% 0,7% 30,8% 53,6% 11,9% 0,6% 100,0%

123 24 941 2.873 921 37 4.918

Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina PROSTORNI POKAZATELJI Gra evinska podru ja Izgra eni dio naselja Nezgra eni dio naselja KOMIŽA Oznaka GP GPn Gpi GPv I Izgra ene strukture van gra evinskog podru ja LN K T D O Ostale površine UKUPNO
Izvor: PPOG Komiža i Vis

VIS ha 121,3 87,9 33,4 49,8 0,0 9,2 4,8 30,5 5,3 24,1 24,1 0,0 195,2

Otok VIS ha 243,9 170,5 73,4 73,8 4,6 9,2 4,8 49,5 5,7 60,6 24,1 36,5 378,2 % 64,5% 45,1% 19,4% 19,5% 1,2% 2,4% 1,3% 13,1% 1,5% 16,0% 6,4% 9,7% 100,0%

ha 122,5 82,6 39,9 24,0 4,6 0,0 19,0 0,4 36,5 0,0 36,5 183,0

A N

9

Kartogram 4-3: Gra evinska podru ja Izvor: PPOG Komiža i Vis 10 .

UKUPNO UKUPNO otok VIS Izvor: PPOG Komiža i Vis Tip H H TN TN TN H H H H H / TN H H Lokacija Komiža Komiža Komiža Komiža Izvan naselja Vis Vis Vis Izvan naselja Izvan naselja Izvan naselja Izvan naselja Površina 1.7 0.300 Turisti ka zona Naselje Komiža Izvan naselja Grad Komiža Naselje Vis Izvan naselja Grad Vis UKUPNO otok VIS Površina ha 13.0 32. 350 300 350 500 950 2450 260 420 100 120 600 200 150 1850 4300 11 .2 21 6 3.1 6.070 1. 1.15 3.35 7.7 19.2 19 32.99 Broj kreveta max.5 51.lokacije Turisti ka zona Hotel Biševo Roga i Neptun Kamenica Barjaška Grad Komiža .Tablica 4–16: Turisti ke zone .29 83.7 19.ukupno Broj kreveta max.93 11.500 950 2.850 4.31 1.5 51.6 30.3 84.25 3.0 Tablica 4–17: Turisti ke zone .UKUPNO Hotel Issa Uvala Stonca eška Vila Milna Samogor Zaravniš e Parja Grad Vis .450 780 1.

Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Izvor: PPOG Komiža i Vis 12 .

Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Izvor: PPOG Komiža i Vis 13 .

4 Vo njaci 37. Popis poljoprivrede 2003.9 122.5 80.445 428 2.494 69 5.2 Izvor: DZS.2 828.0 649.0 Povrtnjaci 1.0 Pašnjaci 16.7 Povrtnjaci 1.4 Livade 10.939 497 Šumske površine Ostale poljoprivredne i šumske površine Izvor: PPOG Komiža i Vis 921 285 1. KORIŠTENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE PO KATEGORIJAMA Korišteno poljoprivredno zemljište u hektarima 500 400 300 200 100 0 Oranice.9% 67.274 3.0 10.9 122.1% 581.ha Ukupno 179.2 176.873 2.9 42.180 374 532 1.121 374 755 1. Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Grad Komiža Vis Ukupno Korišteno poljoprivredno zemljište .0 63.3 1.8% Neobra eno 66.0 36.2 400.2 83.3 1.563 2.2% Izvor: DZS.Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina PROSTORNI POKAZATELJI KOMIŽA Oznaka P P1 P2 P3 Š Š2 Š3 PŠ ha VIS ha Otok VIS ha 941 0 223 719 2.2 Vo njaci 37.1 2.1 10.5% 694.7 5. 3.436 4.5 Vinogradi 53.2 400.1 Korišteno 113.205 Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Grad Komiža Vis Ukupno otok Vis Poljoprivredno zemljište .992 Poljoprivredne površine 2. vrtovi 3.5% 133. Popis poljoprivrede 2003.4 Vinogradi 53.9 10.9 42.2 Komiža Vis 14 .9 16.ha Oranice.0 8.2 89.7 5.0 Livade Pašnjaci 16.2 416.

Ekološka mreža 15 .Kartogram 4-4: Vodoopskrba i odvodnja Izvor: PPOG Komiža i Vis Kartogram 4-5: Zaštita prirode Izvor: ZPP. Zaštita prirode baštine.

Otok Vis JI strana o.Tablica 4–23: Zaštita prirode U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su dijelovi prirode: Zna ajni krajolik: Otok Ravnik Otok Jabuka Otok Brusnik Planom se predlažu za zaštitu kao zna ajni krajolik: otok Biševo oto ni arhipelag Budikovac – Greben Spomenici prirode: Medvidina špilja (geomorfološki) Modra špilja (geomorfološki) Otok Brusnik (geološki) Otok Jabuka (geološki) Zelena špilja na otoku Ravnik (geomorfološki) Uvala Stiniva (geomorfološki) Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati: akvatorij otoka Biševo.podmorje Pjeskovita morska obala. bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom. grebeni. ista. 16 . muljevite i pješ ane pli ine. morske špilje. sastojine drvenaste mlje ike. naselja posidonije. šljunkovita morska obala. Visa Naselja posidonije HR2000942 HR3000096 HR3000097 Bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom. pješ ana dna. muljevite i pješ ane pli ine. Biševo more HR3000098 Pjeskovita morska obala. šljunkovita morska obala. Plagruža i Svetac Izvor: ZPP. naselja posidonije. Otok Vis . šuma alepskog bora sa sominom. PPUG Komiža i Vis Tablica 4–24: Ekološka mreža Podru ja Biševo kopno HR2001097 Brusni ka gušterica. grebeni. vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom. morske špilje. pješ ana dna.

Modra špilja Morske špilje Medvidina pe ina Morske špilje Jama Supurina Morske špilje Jama (o.špilja Kraške špilje i jame. endemi ne svojte. Endemi ne svojte. Dugikrili pršnjak.duboki HR3000368 Morske špilje Prolaz na rtu Nova pošta . kraške špilje i jame. kraške špilje i jame. Endemi ne svojte. Budikovac) Morske špilje Špilja na Križnom ratu Morske špilje Špilja na Bilom ratu Morske špilje Morska špilja u uvali Duboka Morske špilje Ravnik špilja Morske špilje Prolaz na rtu Nova pošta . kraške špilje i jame.To ke Jama na Gatulijama Kraljicina špilja Špilja kod grada Visa (1) Špilja kod grada Visa (2) Špilja od Vore Ravnik . Endemi ne svojte. HR2000059 HR2000063 HR2000139 HR2000140 HR2000164 HR2000339 HR3000184 HR3000205 HR3000362 HR3000363 HR3000364 HR3000365 HR3000366 HR3000367 Endemi ne svojte.plitki Morske špilje HR3000369 HR3000370 HR3000392 17 Mala Üpilja Morske špilje Ponara ol medvida . kraške špilje i jame. kraške špilje i jame.

Morske špilje Fumor Morske špilje HR3000393 HR3000394 HR3000395 HR3000396 Medvidine Stupiš e Morske špilje Zakamica Morske špilje Nova medvidina Morske špilje 18 .

Kartogram 4-6: Kulturna baština Izvor: Izvor: 19 .

Komiža Ku a Zonko. Komiža Zadružni dom.Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Grad Komiža Urbane cjeline Naselje Komiža Ruralne cjeline Duboka Podhumlje Podšpilje Kostirna Borovik Žena Glava Poje na Biševu Arheološke i hidroarheološke cjeline i nalazišta Oto je Palagruže Otok Biševo Otok Svetac Sakralna kulturna dobra Crkva sv. Kostirna Javna kulturna dobra Kula Mladineo. Komiža Crkva Gospa Gusarica. Plani ). Viti ). iznad Komiže Crkva sv. Mihovil. Komiža Ku a Foreti . Komiža Spomen dom (arh. Duh. Komiža Dom JNA (arh. Hum Crkva sv. iznad komiške uvale Crkva Gospe od planice. Komiža Crkva sv. Silvestra. Komiža Crkva sv. Komiža Ku a Mladineo. Borovik Zonkotova kula. Komiža 20 . Nikole "Muster". Blaža. izme u Podhumlja i Podšpilja Kula "komuna". Komiža Lu ki ured. Roka. Komiža Ku a Giaconi. Komiža Ku a Molinari. Komiža Ku e u moru. izme u Podhumlja i Podšpilja Sklop Mardeši . Komiža Ku a Marinkovi . Biševo Crkva sv.

Magdalena Poselje Crkva Gospe i Sv. Utvrda Host Tvr ava Welington Svjetionik Ston ica Kula Benedikt-Torjun Sv.Pipitovo Gra evinski sklop .Grad Vis Urbane cjeline Naselje Vis Ruralne cjeline Tihobra e Milna Burgujac Podstaržje Uvala Rukavac Donji Rukavac Gornji Rukavac Plisko Poje Marinje Zemje Stiniva Donja Žužeca Gornja Žužeca Kunjanove-Serenjok Poselje Pojedina ne gra evine i sklopovi Vis Tvr ava Juraj III. Vid Gra evinski sklop . Kuzma i Damjan Dra evo polje Sv.Kostri i eva kula Arheološke i hidroarheološke cjeline i nalazišta Arheološka zona anti ke Isse O. Host hidroarheološko nalazište Hrid Krava hidroarheološko nalazište Uvala Svitnja hidroarheološko nalazište 21 . Margarite Sv.Š uline Gra evinski sklop .

4.4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 22 .

SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA SNAGE: Bogatstvo prirodne i kulturne baštine podru ja 10 Ne-komercijalizacija otoka/izbjegnut masovni turizam 8 6 4 Podru je sa niskim stupnjom zaga enja Interes lokalnih zajednica za intenzivniji razvoj turizma i svijest o pozitivnom djelovanju turizma na privredne indikatore 2 0 Kultura i tradicionalni na in života Usmjerenje lokalnih samouprava ka intenzivnom turisti kom razvoju Visa O uvanost prirodne strukture otoka Otvorenost i gostoljubivost ljudi i opušteni na in života Napomena: 1=najlošije.8 SWOT analiza Tablica 8–1: A. 10=najlošije 23 . i ekonomskog profila podru ja PRIRODNI. 10=najbolje PRIRODNI. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA SLABOSTI: Nizak nivo kupovne mo i doma eg stanovništva za ulaganja u turisti ke aktivnosti 10 8 Nedostatak razvojnih okvira i poticaja za SME's 6 4 2 0 Nedostatak poduzetni ke inicijative doma eg stanovništva Nizak udio poljoprivredno angažiranog stanovništva Nedostatak poslovnog iskustva doma eg stanovništva Nedostatak profesionalnih ljudskih kadrova u turizmu Nedostatak ljudskih resursa za rad na otoku Napomena: 1=najbolje. Snage i slabosti .Segment Prirodnog. socijalnog.

Snage i slabosti . 10=najlošije Nedostatak cjelovitog turisti kog lanca vrijednosti 24 . 10=najbolje PERFORMANSE DESTINACIJE SLABOSTI: Vrijeme putovanja do destinacije 10 8 Nedostatak turisti ke signalizacije 6 4 2 0 Nedostatak svijesti o destinaciji na regionalnom i internacionalnom tržištu Nedostatak kvalitetnih smještajnih kapaciteta Ograni eni broj proizvoda i aktivnosti u ponudi Napomena: 1=najbolje.Tablica 8–2: B.Segment Performansi destinacije PERFORMANSE DESTINACIJE SNAGE: Trend otvorenosti otoka prema turisti kom tržištu u posljednjih nekoliko godina 10 8 6 Investicijski i razvojni projekti u toku 4 2 0 Trend prepoznavanja otoka kao baze jedrili ara u Hrvatskoj Po eci razvoja agroturizma u unutrašnjosti otoka Zainteresirani lokalni pojedinci za razvoj turisti kih proizvoda i autenti ne ponude otoka Napomena: 1=najlošije.

10=najbolje Vis je dio rastu eg tržišta održivog turizma DESTINACIJSKI MARKETING SLABOSTI: Nedostatak svijesti gostiju o atributima destinacije i raznolikosti potencijalnih iskustava 10 Nepostojanje centralnog informativnog turisti kog centra na podru ju otoka 8 6 4 2 0 Nizak profil u doma im. 10=najlošije 25 . regionalnim i internacionalnim kanalima distribucije Promotivni materijali ra eni uglavnom za doma e tržište Nedovoljno razumijevanje internacionalnih tržišta. distribucije i komunikacije Nedostatak doga aja internacionalnog karaktera Nedostatak brendinga Visa i naglašavanja raznolikosti podru ja Napomena: 1=najbolje. Snage i slabosti .Tablica 8–3: C.Segment Destinacijskog marketinga DESTINACIJSKI MARKETING SNAGE: Potencijal razvoja široke lepeze cjelogodišnjih aktivnosti na otoku 10 8 6 4 2 Potencijal snažnog destinacijskog menadžmenta i marketinga udruženim snagama dviju op ina 0 Potencijal razvoja raznovrsnih iskustava za razli ita internacionalna 'niche' tržišta Napomena: 1=najlošije.

Snage i slabosti . 10=najbolje Standard i kvaliteta hrane i pi a TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE SLABOSTI: Mala baza hotelskih kapaciteta 10 Trgova ka ponuda namijenjena turistima 8 6 4 2 Broj turisti kih proizvoda odmah spremnih za internacionalnu komercijalizaciju Atrakcije i doga aji uglavnom poznati lokalnom / doma em stanovništvu 0 Usluga na razini internacionalnih standarda Ograni ena distribucija informacija posjetiteljima prije njihovog dolaska na Vis Standard i kvaliteta smještajnih kapaciteta Napomena: 1=najbolje. 10=najlošije Postoje e turisti ke atrakcije i infrastrukturni kapaciteti 26 . te iskustva vezana uz bogato tradicionalno nasljedstvo 10 8 6 4 2 Otvorenost novim idejama i konceptima 0 Planovi i projekti u pripremi vezani na smještajne kapacitete na otoku Napomena: 1=najlošije.Segment Turisti kih usluga destinacije TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE SNAGE: Raznolikost mjesta izuzetnih prirodnih i kulturnih vrijednosti.Tablica 8–4: D.

kanalizacija. i upravljanje hotelskim i turisti kim uslugama) Turisti ki informativni centri za posjetitelje Napomena: 1=najbolje. energija.Tablica 8–5: E.putevi. 10=najlošije Nedostatak destinacijskog menadžment sistema 27 . 10=najbolje Uvažavanje zna aja zajedni kog djelovanja dviju op ina u razvoju turizma LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE SLABOSTI: Nedostatak svjesti lokalnog stanovništva o vrijednostima života u podru ju sa izuzetnim potencijalom za razvoj internacionalnog turizma 10 8 Relativno slaba infrastruktura . itd. Snage i slabosti .Segment Lokalne zajednice i javnih usluga LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE SNAGE: Prepoznavanje ekonomskih dobrobiti (potencijala) turizma 10 8 6 4 2 Proces izrade razvojnih projekata i prilagodbe Prostornom planu u toku Razvijena svijest o potrebitosti razvojnih projekata u turizmu 0 Napomena: 1=najlošije. profesionalni kadrovi. 6 4 2 0 Percepcije i odnos lokalnih kompanija i interesnih subjekata prema sudjelovanju u kreiranju šireg turisti kog lanca vrijednosti Faktori koji u potpunosti podupiru proces razvoja turizma (javne usluge. el. voda.

Snage i slabosti . 10=najbolje INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA SLABOSTI: Stru nost lokalnih kadrova u turizmu 10 8 Destinacijski menadžment 6 4 2 0 Uklju enost privatnih interesnih subjekata u jedinstveni marketing Visa Suradnja javnog i privatnog sektora u turizmu Visa Jasne uloge u upravljanju turizmom otoka Napomena: 1=najbolje. 10=najlošije Zajedni ka vizija i razumjevanje pravila igre u sektoru turizma otoka 28 .Segment Interesnih subjekata i partnerstva INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA SNAGE: Postojanje lokalnih Turisti kih organizacija u op inama 10 8 6 4 2 Interes lokalnih poduzetnika za sudjelovanje u turisti kom razvoju Visa 0 Po etak uvo enja regulacije prostornog razvoja podru ja Visa Izražena želja lokalnog stanovništva za razvoj Visa Napomena: 1=najlošije.Tablica 8–6: F.

kulturnih i povijesnih vrijednosti Visa koje je mogu e turisti ki valorizirati Raspoložive zone za novi turisti ki razvoj Napomena: 1=najlošije. Snage i slabosti .Segment Turisti kog razvoja TURISTI KI RAZVOJ SNAGE: Fokus na turizmu kao ekonomskom pokreta u otoka 10 8 6 4 2 Interesi lokalnih poduzetnika za ulaganje u turisti ki razvoj 0 Raznolikost prirodnih. 10=najlošije Nedostatak internacionalnih hotelskih brendova i razvojne ekspertize 29 . 10=najbolje TURISTI KI RAZVOJ SLABOSTI: Ograni eni interni resursi i ekspertiza za razvoj velikih turisti kih projekata 10 9.5 Nedostatak zajedni ke vizije turisti kog razvoja 9 8.5 Nedostatak privatnih operatera za daljnji razvoj i komercijalizaciju turisti kog proizvoda specijalni interesi Nedostatak lokalnog investicijskog kapaciteta Infrastruktura i nedostatak internacionalnog aerodroma Napomena: 1=najbolje.Tablica 8–7: G.

kulturu i doga aje Trend zdravih i sa vitalnoš u povezanih aktivnih odmora Trend ekološki senzitivnih i na prirodi baziranih odmora Napomena: 1=najlošije. a kra ih odmora 10 Stil života . aktivno provode odmor i traže nova iskustva vezana uz prirodu.60 god.) koji žive duže.starije osobe imaju tendenciju putovanja izvan glavne sezone Kontinuirana segmentacija tržišta putovanja Pove ana potražnja za proizvodima specijalnih interesa i novim destinacijama.Tablica 8–8: A. 'Niska cijena' ne zna i 'niska kvaliteta' 8 6 4 2 0 Uticaj Interneta i E-trgovine na distribuciju Starost evropskog društva . Mogu nosti i prijetnje . 10=najlošije Potreba za jasnim pozicioniranjem i snažnim Jedinstvenim Prodajnim Prijedlozima (USP) 30 .visoka kvaliteta) pod prijetnjom ne postizanja zadovoljavaju ih performansi 8 6 4 2 O ekivanja visoke kvalitete vezane na turisti ka iskustva i usluge Pove an kriti ki stav prema kvaliteti i odnosu cijene u odnosu na kvalitetu (vrijednost za novac) 0 Daljnja segmentacija tržišta putovanja Skra ivanje dužih odmora u korist više kra ih odmora Potreba za diferencijacijom Napomena: 1=najbolje. osobito na podru ju Srednje i Jugoisto ne Evrope Fokus na 'baby boomere' (42 . 10=najbolje TRENDOVI INDUSTRIJE PRIJETNJE Ve a konkurencija zbog boljeg pristupa novim kanalima distribucije 10 Polarizacija tržišta (niske cijene .Segment Trendova industrije TRENDOVI INDUSTRIJE MOGU NOSTI Sve više estih."Status" manje važan nego prije.

Mogu nosti i prijetnje .Segment Konkurenata KONKURENTI MOGU NOSTI: Suradnja s ostalim regijama u Hrvatskoj u svrhu privla enja posjeta 10 8 6 4 2 U enje na pozitivnim iskustvima drugih sli nih destinacija Diferencijacija u odnosu na globalnu konkurenciju na bazi vlastite startne pozicije razvoja turizma 0 Napomena: 1=najlošije. 10=najbolje Mogu nost razvoja inovativnih proizvoda i integrirane turisti ke destinacije KONKURENTI PRIJETNJE: Konkurencija s otocima u Hrvatskoj 10 8 6 4 2 Elektroni ki pristup kanalima distribucije . 10=najlošije Diverzifikacija proizvoda 31 .globalna konkurencija Mogu nost konkurenata za razvoj održivih proizvoda i destinacija 0 Napomena: 1=najbolje.Tablica 8–9: B.

5 9 Nedovoljno promjenjeni i prilago eni zakonodavni i upravlja ki modeli 8. 10=najbolje PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Nivo centralizacije .decentralizacije 10 9.5 Nedostatak razumijevanja i podrške razvoju od strane državnih institucija Neispunjenje uvjeta za integracije u EU Napomena: 1=najbolje. Mogu nosti i prijetnje . rat i terorizam stvaraju mogu nosti za lokalni i regionalni razvoj turizma 4 2 0 Ja anje i modernizacija institucionalnog sistema državne i lokalne uprave Napredni proces pristupanja evropskim integracijama Interesi na nacionalnom i lokalnom nivou za vrstu podršku turisti kom razvoju Visa Napomena: 1=najlošije. 10=najlošije 32 .Tablica 8–10: C.Segment Pravno-politi kog okruženja PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Interesi Hrvatske prema jedinstvenom razvoju Visa kao još neizgra ene destinacije 10 8 6 Nestabilnosti na globalnom nivou.

10=najbolje SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Visoki nivo konkurencije zbog mogu nosti ve eg izbora za potroša e (prijetnja od substituta) 10 8 6 4 2 0 Opasnost nebalansiranog razvoja destinacije s posljedicom ugrožavanja klju nih identitetskih zna ajki otoka Percepcija Hrvatske kao nestabilne zemlje zbog pove anog kriminala u posljednje vrijeme Napomena: 1=najbolje.Segment Socio-kulturnog okruženja SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Starija populacija sa ve im prihodima i više slobodnog vremena 10 8 6 Pove ana atraktivnost kroz percepciju Hrvatske / Visa kao nove destinacije (znatiželja) 4 2 0 Obitelji sa manje lanova i ve i broj parova Pove ani pritisak na radnom mjestu i ve a potreba za održivom ravnotežom slobodnog vremena i posla Interregionalna kretanja populacije Napomena: 1=najlošije. 10=najlošije 33 . Mogu nosti i prijetnje .Tablica 8–11: D.

10=najlošije 34 .Tablica 8–12: E. 10=najbolje EKONOMSKO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Nezaposlenost i stru nost za obavljanje turisti ke djelatnosti 10 8 6 4 2 0 Nekontrolirani razvoj nekretnina Napomena: 1=najbolje.Segment Ekonomskog okruženja EKONOMSKO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Podrška Vlade Hrvatske regijama / podru jima u Hrvatskoj u razvoju turizma 10 8 6 4 2 0 Poticajne mjere malom i srednjem poduzetništvu Postoje a sredstva namijenjena javnim investicijama u infrastrukturu Napomena: 1=najlošije. Mogu nosti i prijetnje .

Tablica 8–13: F.Segment Okoliša OKOLIŠ MOGU NOSTI: Pove ana vrijednost turizma i snaga poluge zašti enih prirodnih i kulturnih podru ja 10 8 6 4 2 0 Op i zaokret prema specifi nim iskustvima vezanim uz prirodu Sveukupna pove ana svijest o zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti Napomena: 1=najlošije. 10=najlošije 35 . Mogu nosti i prijetnje . 10=najbolje OKOLIŠ PRIJETNJE: Postepena degradacija kvalitete prirodnog okruženja Visa 10 8 6 4 2 0 Opasnost od ekstenzivnog i neplaniranog korištenja prirodnih resursa Opasnost od devastacije prostora (neplanskom i neodrživom gradnjom i razvojem) Napomena: 1=najbolje.

Customer Relationship Management) 4 2 0 Brze inovacije vezano uz tehnologije transporta Sve ve a dostupnost niskobudžetnog transporta Mogu nost prilago avanja razli itih globalnih tehnoloških rješenja Napomena: 1=najlošije.M. Mogu nosti i prijetnje .Tablica 8–14: G. 10=najlošije 36 . uklju uju i upravljanje odnosima sa klijentima (C.Segment Tehnologije TEHNOLOGIJA MOGU NOSTI: Brze inovacije u komunikacijskim / distribucijskim tehnologijama 10 8 6 Internet kao platforma za e-marketing. 10=najbolje TEHNOLOGIJA PRIJETNJE: Zaostajanje u komunikacijskim i distribucijskim tehnologijama 10 8 6 4 2 0 Mogu nost kupovine/rezervacije preko Interneta stimulirat e 'kasne' rezervacije (last-minute) Zaostajanje u razvoju kvalitetnih i inovativnih smještajnih kapaciteta i upravlja kih tehnologija Napomena: 1=najbolje. .R.

grad Cagliari. okružen mnoštvom malih otoka te udaljen oko 180 km od obale. posebno se isti e uzgoj cvije a.sardegna.vikipedia. prozvodnja krumpira.7 milijuna Podijeljen na 4 regije. Izvor: www. Oristano. www. povr a.com.3 milijuna.planisfero. Šumarstvo donosi prihod od € 17. jaja. gl. 6 milijuna Razvijena poljoprivreda (€1. www. www.7 milijardi (2006). ljetna sezona traje od 4.10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablica 10–1: Sardinija SARDINIJA lokacija površina broj stanovnika glavna turisti ka mjesta klima prometna povezanost OP I PODACI O OTOKU Drugi otok po veli ini u Sredozemnom moru. do 11.investinitaly. trajekti i privatne brze brodske linije – 7 trajektnih pristaništa PRIVREDA € 30. šumarstvo i ribarstvo) donose € 1. 24. mjeseca 4 aerodroma. mediteranska. vo a.org GDP 37 .com. Kao glavna grana industrije isti e se proizvodnja elektri ne struje ( 4 milijarde KWh . Sassari.5 milijardi -2006) . djelatnosti Zajedno (poljoprivreda.090 km2 1. žitarica i suhih plodova. ali i mesa.com.7 milijuna.proizvodnja vina. mlijeka i meda. Alghero.2005). Uz uzgoj raznih bilja. Nalazi se u središtu Sredozemlja. a ribarstvo €162. što ini 5% ukupne proizvodnje elektri ne energije Italije.

Costa Smeralda – elitni turizam. podjednako raspore eno u sva etiri mjeseca.com. Organizirani izleti u morske spilje.) samo 9%. Otok tišine (za agroturizam) pozicioniranje Usmjerenost na dva. dok podsezona (10. po obali. oslikani zidovi (murial).691 dolazaka sa 7. Sportovi: bicikliranje. podru ja: ekskluzivitet i priroda klju ni faktori uspjeha TURISTI KA POTRAŽNJA (2006) dolasci 1. mj. Green Sardinia – nagrada posebnosti za ekološki odnos prema prirodi. Britanci i Francuzi porijeklo turista agroturizam 1. maksimalan komfor. Agroturizam odn. bilo samo 75 dolazaka sa 359 no enja) dani ostanka (u prosjeku) 5 dana (u hotelima). posebno izražen sadržaj unutrašnjosti otoka orijentiran na tradiciju . organski uzgoj hrane i pi a. najposje ejniji je sjeverozapadni dio otoka (Costa Smeralda) Costa Smeralda – jedna od najpoznatijih svjetskih turisti ih destinacija. www. uživaju u tradicionalnim vrijednostima i upoznavanju nove kulture Najekskluzivniji otok Mediterana (za elitni turizam). arheološka nalazišta.planisfero. 4. trekking. naselja. srednjih i starijih godina. Pred-sezona (3. parovi bez djece. bogata gastronomska ponuda. 2. folklor. apartmani. ugoš uju 7% turista sezonalnost Izvor: www. Porto Cervo – eltina marina.u enje o izradi vina. uska poveznica s vinom .kampovi. organizirano jedrenje.6 milijuna boravak u hotelima 53% turista boravi u hotelima 5* i 4*. diferenciranost gradova i mjesta kroz razli itost karakteristike ponude.com ponuda 38 .. do 9. prirodni i vjerski spomenici.mj) zauzima 22%. kvalitetnu uslugu. naglasak na ruralno i tradicionalno a) Visokih primanja. agroturizam) Najve i broj turista dolazi od 6.9 milijuna no enja 10.sardegna. ekskluzivnu uslugu.63%. c) prirodno osviješteni profil gostiju a) Žele luksuz. www. individualci.. i 11.sardegnaturismo.884 smještajnh jedinica 777 hotela 16 agroturizama (seoska doma instva). hiking. mjeseca .lokalni festivali i vjerski doga aji . Ukupno 1. promocija ru ne izrade predmeta. i 5. b) traže aktivan odmor.3 milijuna 1. nacionalnom parku prirode Ponuda omogu ava dolazak kroz cijelu godinu. shopping visoke mode. TURISTI KA PONUDA Glamurozne plaže.026 no enja (dok je 2005. Nauti ki turizam – VIP jedrenje. i 12. a 3% u hotelima 2* i 1* prevladavaju doma i turisti odn. dostupnost najboljeg. c) cijene potrebe gostiju prirodne resurse. diferencirana. dok su od stranih turista najzastupljeniji Njemci. ture po otoku sa upoznavanjem tradicije. ruralni turizam od velike važnosti – eko farme.com. razvijeno ribarstvo. golf teren. 68% Talijana.investinitaly.it. lokalni specijaliteti. www. 7 dana (u ostalim kapacitetima . Kultura – muzeji.SARDINIJA kapacitet broj hotela ruralni smještaj SMJEŠTAJNI KAPACITET 1. b) obitelji s djecom.5 milijuna dolasci u hotelima no enja u hotelima 7.mj. 43% boravi u hotelima 3*. ali skoncentriranu na održivi razvoj. mladi parovi u poslovnom usponu.

Agriturismo Santa Maria Opis objekta Ponuda Aktivnosti Cijene Komentar Smješten u gradi u Santa Maria u Oristanu na posjedu od oko 20 ha. ovisi o sezoni i paketu puni /polu pansion Primjer jednostavne ku e za odmor u zašti enom ruralnom prostoru. Izvor: web stranice: www. masline.it. Orijentirana više na gastronomiju i te ajeve kuhanja i edukativne radionice u poljoprivredi nego na uslugu smještaja. jahanje i plivanje (sezonski). Od aktivnosti se nudi brdski biciklizam. Udaljenost od mora iznosi oko 2 km. od 20 do 45 EUR .turismoverde. agrumi i uzgajaju se ovce. pješa enje. 2008 39 . vino. Smještajna ponuda se sastoji od 2 dvokrevetne sobe. oazi zašti enoj od WWF. Dobar primjer po etka pretvorbe gastronomski orijentiranih gospodarstava prema usluzi smještaja.po osobi i no enju. Nalazi se u zašti enom krajoliku Monte Grighine i Monte Arci. Organiziraju se edukativne radionice u poljoprivrednoj proizvodnji i spremanju lokalnih specijaliteta. Na posjedu se uzgajaju žitarice.

golf (3 km od imanja). kite.html 40 . postoji mogu nost iznajmljivanja cijelog objekta (ovisi o popunjenosti). izleti i najam brodice za sportski ribolov. ali svejedno u blizini najlijepših plaža. Bave se uzgojem vina. daskarenje sa vjetrom. Izvor: www. Primjer razvijenijeg doma insta prema usluzi smještaja i aktivnostima koje se nude gostima.agriturismovilladegliulivi. zna ajne arheološke iskopine rimskih i gr kih gradova. Na imanju nude igralište za djecu. Imanje se prostire preko više od 25 hekara. daskarenje.po osobi i no enju Ruralna ku a za odmor smještena u unutrašnjosti ali i blizu mora. (sezonski) Organiziraju se izleti na Tharros. od 30 do 40 EUR .Agriturismo Villa degli Ulivi Opis objekta Ponuda Aktivnosti Cijene Komentar Imanje se nalazi u Oristanu (gradu) smješteno je u unutrašnjosti okruženo zelenilom.it/index. Cornus i Surachi. jahanje (4 km od imanja). ture pješa enja po otoku. Primjer kako urediti ruralnu ku u za odmor na nešto višem nivou usluge. maslina i vo a pogotovo agruma. U ponudi se nalazi 6 dvokrevetnih soba.

Proizvo a i vina su okupljeni u konzorcij koji proizvodi 70% vina na otoku. Porto Azzuro. klima mediteranska prometna povezanost trajektom iz Piombina.te pripada Toskanskom arhipelagu otoka. hidrogliserom oko 35 minuta Poljoprivreda Glavni generator ekonomske proizvodnje na otoku Elbi su turizam i poljoprivreda.com. Elba doživljava infrastrukturni i gra evinski procvat. Nakon zatvaranja tvornica elika i željeza.641 (census 2003) glavna turisti ka Portoferraio (glavni i najve i grad.Tablica 10–2: Elba ELBA OP I PODACI O OTOKU nalazi se u Tirenskom moru. www.000 st. maslinarstvo. Izvor: www. mjesta Rio nell'Elba i Rio Marina.infoelba.istat. udaljenost od obale 10 km lokacija površina 224 km2 dužina obale 147 km broj stanovnika 29. razvijaju i ure uju vinske ceste i poti u razvoj gastronomije u unutrašnjosti u vidu objekata ruralnog tipa. Na otoku se razvijaju djelatnosti koje se moderniziraju i sofistciraju sve do danas. 12. Marciana.) Capoliveri.com 41 . Campo nell'Elba. Najzastupljenije djelatnosti su ribarstvo. vinarstvo. vožnja oko 1 sat. po završetku drugog Svjetskog rata.

Njemaca (10%) i Švicaraca (5%) Izvor: www. 179 objekata ruralnog smještaja i 28 kampova Rezidencije. ruralne ku e za odmor.624 2. www.asp 42 . ponuda karakteristike posebnosti profil gostiju pozicioniranje klju ni faktori uspjeha dolasci no enja dani ostanka Termalno blato i vru a morska voda u S. Radi svoje strateške pozicije i bogatstva mineralima i željezom esto osvajan. prirodni resursi te povezivanje turisti ke ponude sa ponudom poznate i turisti ki razvijene Toskane koja se nalazi u neposrednoj blizini. Giovanni-u iskorišteni za gradnju modernog welness objekta ine ovo mjesto jedinom pravom Talasso terapijom na zapadnom Mediteranu. TURISTI KA POTRAŽNJA (2007) 466.provincia.infoelba. Otok Elba pripada Toskanskom arhipelagu uz još par manjih otoka.com. www.livorno.it/economia/turismo/sub. individualci u potrazi za sportom i avanturama. individualci svjesni vrijednosti iste prirode i opuštanja. u kampovima 14. Razvijena poljoprivreda i o uvana priroda temelj su razvoja ruralnog turizma na otoku koji uz prekrasno more i plaže te turizam 'sunca i mora' ini glavnu turisti ku ponudu otoka. a u ruralnom smještaju 5. Obitelji.092 kreveta.istat. Ponuda otoka krasi spoj iste prirode i aktivnosti na otvorenom. stanova za odmor. turisti kih naselja. smještaj se sastoji od hotela. te zato postoje mnoge vojne utvrde. Otok bogat poviješ u i arheološkim ostatcima od rimljana i etruš ana do ranije povijesti i Napoelona po kojem je poznat.209 6 dana porijeklo turista najviše je doma ih turista (75%). koji su ostavili mnoge zanimljive arheološke ostatke i vojne utvrde na otoku.ELBA kapacitet broj objekata tipologija ruralnog smještaja SMJEŠTAJNI KAPACITET ukupno 37. ali velikim djelom i ruralnim smještajem na farmama i raznim kampovima u prirodi. radi ega se vodilo mnogo osvaja kih ratova oko otoka.923 kreveta ukupno 210 hotela.036 kreveta.com.980. TURISTI KA PONUDA Elba je od davnina poznata po svojoj strateškoj pozciji i rudnicima raznih minerala i željeza. agroturizmi. zainteresrirani za povijesno naslje e.Tuscany Island Bogato povijesno naslje e. Ponuda otoka Elbe se nadovezuje na ponudu Toskane jakom kulturno povijesnom i gastronomskom poveznicom. apartmana. Vezano na poznat brend Toskane .

upoznavanje s kulturom i tradicijom Elbe. Primjer ve vrlo razvijenog spoja poljoprivredne proizvodnje i uslužne djelatnosti. restoran/kantina.Sapereta opis objekta ponuda aktivnosti cijene Agroturisti ko imanje Sapereta je smješteno u Porto di Azzuro. vinski podrum. vinograd. Jednosobni (od 62 do 158 €). tenis. kao i mogu nost poljoprivredne aktivnosti. Na imanju se nalazi 17 apartmana (jednosobni. Trosobni (76 do 217 €). Agroturisti ko imanje Sapereta je odli an spoj tradicije i kulture. koji kroz usluge koje pruža ini ogledan primjer kako kvalitetno razviti proizvod kombiniraju i modernu intervenciju u smislu ure enja i kvalitete i autohtonost gastronomske. bazen. Najniže cijene su od prosinca do svibnja. Cijene su izražene po sobi i no enju. muzej. Dvosobni (67 do 187 €). enološke i agrikulturne ponude. a najviše u kolovozu. bazen.sapereonline. maslinik.it/ 43 . dvosobni i trosobni). Odmor. kilometar je udaljeno od plaže i posluje tijekom cijele godine. hodanje. ogledni primjer razvoja gospodarstava na Visu u kasnijoj fazi. degustacije vina i maslinova ulja. komentar Izvor: http://www.

prehrane i aktivnosti ine ovo imanje posebnim i predstavljaju primjer kako uspješno repzicionirati našu kamping ponudu. Vodeni sportovi.it 44 . a najviše u kolovozu.bioelba. unutarnje i vanjske tuševe. Imanje ima vlastitu poljoprivrednu proizvodnju. ponuda smještaja.000 m2. dok je druga namijenjena ljudima željnim relaksacije i mira. jedna namijenjena djeci i mladima. a investicija nije prevelika. Cijene su izražene po sobi i no enju. Imanje BioElba je izvrstan primjer kombinacije odmora na moru i u unutrašnjosti. Apartman (38 do 113 €). pješa enje. Tu su i dvije plaže. ponuda aktivnosti cijene komentar Izvor: www. Imanje ima u ponudi etiri ku e za odmor s apartmanima. Ku a (72 do 236 €). Imanje se opskrbljuje energijom iz solarnih elija.Bioelba opis objekta Agroturizam BioElba je agroturisti ki kompleks koji se sastoji od apartmana. poljoprivreda. Druga iji i nov koncept spoja agroturizma sa kamp smještajem. biciklisti ku stazu dugu 13 km. 8 mjesta za kampiranje na podru ju od 33. ovakav primjer bi na Visu obogatio ruralnu ponudu. pješa ke staze. Najniže cijene su od prosinca do svibnja. ku a za odmor i mjesta za kampiranje. biciklizam. vegetacija. Plaže. briga za okoliš.

Svaki otok ima svoju specifi nu mikroklimu. Populacija arhipelaga iznosi 240. Picu. GDP prihod od turizma poljoprivreda PRIVREDA (2007) 2. Avionom od Lisabona do Faiala (let manje od 2 sata). Najve i otok je S. St. Praia do Almoxarife. estatistica. tuna i sli ne. Vrlo je jaka proizvodnja vina koja zauzima drugo mjesto.4 milijuna prihod od smještaja (cijeli arhipelag) Najviše se proizvodi žitarica i to kukuruza. 173 km2 14. koje je na podru ju arhipelaga u 2006. agrumi i ananas.azores.500 km od Lisabona. a radi plodne vulkanske zemlje i umjerene morske klime poznato je po bogatstvu prirode. pogotovo uzgoj svinja. me u otocima se može putovati avionom (aerodromi na Sao Miguelu. Od ostalih kultura sadi se še erna trska i krumpir. umjerena maritimna.) Horta (najve i grad). o emu svjedo e mnogi arheološki ostatci. udaljenih oko 1. Izvor: www.8 milijardi EUR (cijeli arhipelag) 38. g ulovljeno preko 6.000 stanovnika prema popisu iz 2001. te razno vo e kao banane. Najviše se lovi plava riba. krava i ovaca. te su stoga esto osvajani. sa malim promjenama u temperaturi izme u godišnjih doba. Uz poljoprivredu vrlo je razvijeno ribarstvo. Terceiri. Arhipelag je vulkanskog podrijetla. Miguel površinom od 747 km2. a najmanji Corvo sa 17 km2.pt 45 . te ima svoj politi ki i administrativni statut.000 tona. Od davnina ovi otoci su od strateške važnosti u plovidbi izme u dva kontinenta.visitazores. godine. Oto je je autonomna regija Portugala.785 (2003. Flamengos. Maria) ili brodom.travel/index. Razvijeno je i sto arstvo.Tablica 10–3: Faial (Azorsko oto je) FAIAL (Azorsko oto je) op enito o oto ju Azores lokacija površina broj stanovnika glavna turisti ka mjesta klima prometna povezanost OP I PODACI O OTOKU Arhipelag se sastoji od 9 otoka u Atlantskom oceanu izme u Europe i Amerike. nalazi se u centralnoj grupi otoka. te zelenilu.php. Feteria. U lokalnim mljekarama se proizvode razni mlje ni proizvodi te rade lokalni sirevi.gov.

te one koji žele prisustvovati raznim doga anjima. Ve inom doma i gosti iz Portugala. www.travel/index. a odnosi se na hotelski i ruralni smještaj i ostale objekte. smještaja sa doru kom. Vrlo plodno tlo te razvijena poljopirvreda. te jedna od popularnijih u Portugalu. te dodatnih 629 kreveta u hotelskom smještaju. seoski turizam i farme u unutrašnjosti otoka. ribolov. TURISTI KA POTRAŽNJA (2007) 41. Radi centralne pozicije otoka u arhipelagu. dobro povezan (aerodrom).2 dana u hotelskom.pt.2007. te samo tri hotela.php. Od prikazanog broja u ponudi ruralnog smještaja nudi se oko 135 kreveta.297 u ruralnom smještaju 91. Dijeli se na agroturizme.azores. ponuda karakteristike posebnosti profil gostiju pozicioniranje klju ni faktori uspjeha dolasci no enja dani ostanka porijeklo turista Vulkanski otok. zelenilo unutrašnjosti otoka. slijede Njemci (10%) i Nizozemci (6%). a 13. razvijena je nautika. te radi toga nudi velebne poglede na sve otoke koji ga okružuju. Poznat po vjetrenja ama. Stariji parovi bez djece. planinarenje. Poznat kao nauti ka stanica na putu preko Atlantika.FAIAL kapacitet broj objekata tipologija ruralnog smještaja SMJEŠTAJNI KAPACITET (31. te ostatak u ostalim objektima.07. nudi prekrasne poglede sa povišenih vulkanskih djelova. Netaknuta priroda. Ostala ponuda odnosi se na ruralni smještaj u tipi nim ku ama i farmama u unutrašnjosti otoka. pogotovo vulkanskim brdima. estatistica. U unutrašnjosti otoka nude se mnoga gastro i etno iskustva u loklanim ruralnim objektima. Otok poznat po ribarstvu. Marina u gradu Horti je glavna nauti ka destinacija na otoku. Razvijeno ribarstvo. Otok za aktivne turiste. Ruralni smještaj funkcionira po konceptu B&B-a.turismodeportugal. ronjenje. poglavito tune i sabljarke. 14 objekata ruralnog smještaja i 3 hotela. Poznato mjesto zaustavljanja avanturista i ostalih jahtaša koji putuju preko Atlantika. Razvijeno sto arstvo (krave) te proizvodnja sira. itd. te mla i avanturisti u potrazi za netaknutom prirodom i novim izazovima.627 u hotelskom. jedrenje.).pt 46 . TURISTI KA PONUDA Strateški vrlo dobro smješten u centru arhipelaga. Closer to nature' . surfing. te plavetnilo okruženja. puno aktivnosti (pješa enje. Na dijelovima otoka. vožnja biciklom.648 u hotelskom. a 4.750 u ruralnom smještaju 2.gov. Razvijen ruralni smještaj u tipi nim ku ama i u obnovljenim farmama.visitazores.2 dana u ruralnom smjštaju Doma i gosti prevaldavaju (oko 60%). a 3. ruralne ku e. a u turisti ke svrhe gledanje kitova i delfina te ribolov.Bliže prirodi (pozicioniranje arhipelaga) Strateški dobro pozicioniran. Zadržana izvornost i zanimljiva ponuda. te zašti enosti marine Horta. Izvor: www.) Ukupni kapacitet otoka koji se bilježi je 780 kreveta. postoje vidikovci koje turisti obilaze te uživaju u pogledima u unutrašnost i zelenilo otoka ili ostale otoke i plavetnilo mora.

šetnje. Jednokrevetna soba . itd. sobe su smještene u dvije ku e. te razno cvije e. a dvokrevetna 85 EUR. komentar Izvor: www. Farma se prostire preko 5 ha zemlje na kojoj su zasa ene egzoti ne vrste drve a.). etiri dvokrevetne i jedna jednokrevetna. Vrlo dobar primjer restauracije starog imanja na na in da se o uva karakter i atmosfera povijesti. Vrlo dobar primjer korištenja lokalnih materijala.70 EUR.htm 47 . vožnja biciklom. obnovljene poštuju i lokalnu arhitekturu i materijale. što bi se moglo doslovno precrtati u ure enju sli nih objekata u Komiži. ali i dovoljno blizu mora.quintadasbuganvilias. Farma je u vlasništvu iste obitelji ve nekoliko desetlje a. te prezentacije svakodnevnog oto kog života kroz razne elemente. Sastoji se od tri ku e. izleti po otoku.com/en/home. extra krevet 35 EUR. kupaone. Cijene su po sobi i uklju uju doru ak. branje vo a i priprema. ponuda aktivnosti cijene U ponudi farme nudi se osam soba. a u tre oj se nalazi recepcija te restoran i bar kojeg mogu koristiti samo gosti farme. vo a. Te ajevi kuhanja.Quinta das Buganvílias Nalazi se oko 7 km udaljena od grada Horte. u unutrašnjosti otoka. ali uz vrlo kvalitetnu opremu i visoki komfor (kreveti. te kroz ure enje i opremu predstavlja svakodnevni na in opis objekta života na otoku. kupanje.

ali se uklju uju u organizaciju raznih aktivnosti i izleta. svaka sa parkirališnim mjestom. U ponudi su dvije odvojene ku e. 130 EUR po ku i za 1-2 no enja. u skladu sa tradicijom i materijalima koji se koriste na ovom djelu otoka. Uz sobe tu se nalazi i opremljena kuhinja. sportskog ribolova na velike ribe i promatranja kitova. Ovaj primjer prikazuje dva odvojena objekta koja imaju vlastitu kuhinju i roštilj u vrtu te omogu avaju gostima da si sami spremaju hranu. te kupatilo i wc. Sa druge strane vlasnici nisu uklju eni u pružanje usluge hrane i pi a gostima. gledanja ptica. Donja ku a je manja te se iznajmljuje kao studio. U ponudi se nudi organizacija raznih aktivnosti i izleta. Nema ponude hrane i pi a u sklopu objekata. kupatilo.html 48 . na donjem katu je spava a soba sa radnom sobom. od posjete pomorskom interpretacijskom centru u Horti. a 110 EUR za 3 ili više no enja. Nalaze se oko 10 minuta autom od Horte.com/index. a na gornjem katu kuhinja sa blagovaonom i izlaskom na balkon. Gornja ku a je ve a i u njoj se gostima nude dvije dvokrevetne sobe svaka od nekih 20 m2. boravak.azores-nature. ronjenja.Fonta do Rego opis objekta Dvije odvojene ruralne ku e za odmor renovirane u 2007. vrtom i roštiljem. ponuda aktivnosti cijene komentar Izvor: www. sa pogledima prema otoku Pico i oceanu. Jako dobar primjer jednostavne restauracije ruralne ku e za odmor.

.

tvrtkama i pojedincima.undp. Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske. područje uz Novigradsko i Karinsko more. ribarstvu i marikulturi. (3) šire područje ušća rijeke Krke. u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša. prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima. kao i svih zainteresiranih strana. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp. kroz promicanje održivog razvoja. Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj. Dubrovačko primorje. kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. To su (1) Pelješac.hr http://www. (2) Vis i viški akvatorij. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. poljoprivredi. Malostonski zaljev i Mljet. prvenstveno na području Dalmacije. Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu.hr/coast . izravno i kroz bankarski sektor. Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale.Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji). županijskoj i lokalnoj razini. a provodi se uz nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu: Kraj Sv. 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu. Planirano trajanje projekta je 7 godina. Šibensko-kninske.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful