Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma

Područje otoka Visa

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Horwath i Horwath Consulting Zagreb
Autorski tim: dr. sc. Miro Dragičević (voditelj), mr. sc. Sandra Lisjak, Miroslav Villi, Zoran Kasum, mr. sc. Branko Bogunović, Stjepko Devčić

Projekt COAST
Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma
Područje otoka Visa

Lipanj 2009. godine

Sadržaj
Summary ........................................................................................................................................ 7 Sažetak.......................................................................................................................................... 17 1. 2. Uvod....................................................................................................................................... 27 Zadaci i procedure ............................................................................................................... 29 2.1 Zadaci .............................................................................................................................. 29 2.2 Procedure......................................................................................................................... 31 3. Kontekst projekta................................................................................................................. 35 3.1. Podru je obuhvata projekta............................................................................................. 35 3.2. Otok Vis u širem kontekstu regije................................................................................... 36 4. Situacijska analiza................................................................................................................ 37 4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja...................................................................................... 37 4.2 Socio - ekonomski faktori ............................................................................................... 39
4.2.1 Stanovništvo i naseljenost..................................................................................................39 4.2.2 Ekonomski faktori .............................................................................................................43

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja .................................................................... 44
4.3.1 Analiza prostornih planova................................................................................................44 4.3.1.1 Planirana namjena površina............................................................................45 4.3.1.2 Infrastruktura ...................................................................................................50 4.3.1.3 Zašti ena prirodna i kulturna baština ............................................................53

4.4 Turizam ........................................................................................................................... 57
4.4.1 Razvojni operativni plan županije .....................................................................................57 4.4.2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije..............................................59 4.4.3 Grad Komiža......................................................................................................................60 4.4.4 Grad Vis.............................................................................................................................63 4.4.5 Otok Vis.............................................................................................................................66 4.4.6 Zaklju ak ...........................................................................................................................67

4.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš............................................................................ 67
4.5.1 Socio ekonomski utjecaji ...................................................................................................67 4.5.2 Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikost................................................68

4.6 Analiza potencijala i ograni enja atrakcija destinacije otoka Visa ................................. 70 4.7 Strateški okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma ..................................................................................................... 77 1

..110 12................107 12............................................................................................................................. Klju ne strateške prednosti i klju ne strateške barijere turisti kog razvoja ..1Konkurentske strategije marketinga .....................3Pozicioniranje .......................................120 15...102 9...........................1Iskustveno strukturiranje ........................3Projekti turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija..........................................................................98 8.................................................................................94 7.......................2 Op i podaci.....................................................100 9............................................................................................102 9.........................................86 6.....86 6....................................................148 15...........................................................2Klju ne fascinacije........................................................... Inicijalna pozicija...................... 8...................................................................2...........4 Turizam.......................................124 15............................................................4Projekti edukacije i upravljanja .............................114 13..98 8..........96 SWOT analiza ...1Vizija................. Klju ne strateške barijere destinacije Vis..............................86 6....................99 8....................................104 11........................................................................ Vizija i pozicioniranje................................................................123 15.......... Konkurentnost i investicije ............................102 9......................1...................................................................................................5............. Analiza oglednih primjera u praksi ....................................2Projekti smještajnih kapaciteta ...115 14............................................... Klju ne strateške prednosti destinacije Vis .................................................................................................................................................................................. Pristup .....................................................................91 7.............................................................................3 Zaklju ak .....................................................................................................................83 Analiza konkurenata ................167 16............................................................................................................................................................................................171 2 ......137 15................................110 12..................112 13...................... Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta .........................................................103 10.........1 Kriteriji izbora konkurenata................. Zaklju ak ......................................................................................................... Marketing plan............................................................3............................................................ Ukupni rezultati ...... Analiza globalnih trendova u turizmu ...........................3 Gospodarstvo .............................................................................111 12...... Evaluacija klju nih interesnih subjekata .................................................................... Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi .....1............................................................................. 6.....................5........171 16.....................1Projekti konkurentnosti................2............................................................................................................................................2Turisti ki proizvodi ...114 13............................... Strateški kontekst ..............................................................................90 6............................

................................................................3........................................................172 16................................................................2......176 16....................................1Ciljevi . 185 17................. 190 17...............2Pozicioniranje ............................................179 16...................3Strategija komunikacije .............................................................................................1Korporativni identitet..................173 16................... 173 16................ Provedbeni plan.............. Zaklju ne napomene ....................................................................3Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj...............................3..... 185 17................................................................................................................................................................................1..............1Strategija proizvoda .......................................................................... Popis korištenih izvora..................................................................175 Glavne koristi i vrste turisti kog doživljaja ............................ Investicijska strategija ........................................................................................2................................. 179 16................4Ukupni pregled investicijskih projekata....................................2Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja............................................................1..............................3.......................................... 192 18.. 201 21...182 16......................................................... 194 19..............................................16......... 203 3 .......3......................176 Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije ............171 16................................................ Sadržaj priloga ........................................ 186 17........... 196 20......................184 17........................2Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma .................................................1Pristup ............2Strategija komercijalizacije...........................................................................................................181 16.......3Strategije marketing miksa.........................................................................................4Tržišna strategija............................2Konkurentske strategije marketinga .................................................................................................................

............................................................. 62 Tablica 4–13: Vis – turisti ka ponuda ......................................................................................................................................................... 86 Tablica 6–2: Analiza konkurenata – otok Rab.............................................................. ................................................................................................................................................................. 91 Tablica 6–10: Turisti ka no enja 2007............................................... 74 Tablica 6–1: Analiza konkurenata – op i podaci....................... 64 Tablica 4–14: Vis – trend dolazaka i no enja............................................................................................................................................................................................................................................................. 47 Tablica 4–8: Planirane turisti ke zone.................................................................. 45 Tablica 4–9: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Komiža.... 73 Tablica 4–17........................................................ 43 Tablica 4–7: Temeljna namjena površina .......................... 72 Tablica 4–16: Potencijalne atrakcije/inicijative............................................... 48 Tablica 4–11: Komiža – turisti ka ponuda ....... 89 Tablica 6–6: Godišnji prihod ......................................................................................................... kulturno povijesne i ostale atrakcije........................................................................................................................................................................................................ 40 Tablica 4–3: Stanovnici – starosna struktura ............. 87 Tablica 6–3: Analiza konkurenata – otok Lošinj................................................ 92 4 ............................................ 65 Tablica 4–15: Prirodne................................................ 92 Tablica 6–11: Prihod po no enju 2007......... Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta .......................................................... 61 Tablica 4–12: Komiža – trend dolazaka i no enja...... 91 Tablica 6–9: Turisti ki kapaciteti 2007............... 90 Tablica 6–7: Prihod po stanovniku .................................................... 88 Tablica 6–4: Analiza konkurenata – otok Mljet ............................................................................................................................................................. 39 Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci ................................................... ............................................................ 89 Tablica 6–5: Analiza konkurenata – otok Lastovo .........................................................................................................Tablice Tablica 4–1: Kretanje broja stanovnika ................. 41 Tablica 4–6: U eš e stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova .................. 1 Tablica 4–10: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Vis........................................................................................................... 90 Tablica 6–8: Prihod od turizma................................................................................. 40 Tablica 4–4: Ku anstva.................................................................... 41 Tablica 4–5: Planirani broj stanovnika ...

...................................................... 149 Tablica 15–6: Klju ni projekti edukacije i upravljanja ............................................................ 99 Tablica 14–1: Scenariji rasta ............................................................................................................................ 36 Kartogram 4-1: Otok Vis .......................................................................................................................................................................... 127 Tablica 15–4: Klju ni projekti smještajnih kapaciteta ................... 36 Kartogram 3-3: Otok Vis u turisti kom klasteru srednje Dalmacije................................. 167 Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu............................................................................................................................................................................................................................................................................ 110 Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala).................................................................................................................................................................................................................... 54 Kartogram 4-6: Kulturna baština............. 35 Kartogram 3-2: Turisti ki klaster srednje Dalmacije ........................................................................................................................................................ 101 Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija oto ana) ........... 123 Tablica 15–2: Potencijalni projekti/inicijative smještaja .......................... 37 Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta .............. 38 Kartogram 4-3: Temeljna namjena površina........................Situacija ...................................... 124 Tablica 15–3: Klju ni projekti konkurentnosti ................................. 125 Slika 17-1: Opcije investicijske politike .............................................................................. 54 5 .. 188 Tablica 17–2: Pregled investicija . 186 Kartogrami Kartogram 1-1: Pokazna podru ja COAST projekta ........................................................................................... 121 Tablica 15–1: Potencijalni / planirani projekti i inicijative. 192 Slike Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu...................Tablica 6–12: Godišnji prihod po krevetu.............................................................................................................................................. 28 Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komiža.................................................................................................................................................................................................. 138 Tablica 15–5: Klju ni projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija...................... 93 Tablica 8–1: Rezultati SWOT analize....................................................................... 46 Kartogram 4-5: Zašti ena prirodna baština .................................................................. 96 Slika 8-1: Poligon strategija ........................................................................................................................................................ 45 Kartogram 4-4: Namjena površina – postoje a i planirana izgradnja .............. 111 Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti .

........................................... kulturno povijesne i ostale atrakcije............................ Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa .............................................. 114 Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta.................. 166 6 ..............................Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa............... 73 Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative....................................................... 74 Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta................... 148 Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obra enih projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija................ 165 Kartogram 15-3: Primjer projekta turisti ke infrastrukture ...... 70 Kartogram 4-8: Prirodne.....Panoramska cesta ........................................................... 75 Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj ........................... 78 Kartogram 13-1: ......................

In this context.). and is mainly focused on the food and beverage facilities.).Summary Development plan for eco / rural tourism of the island Vis that is presented here is a pragmatic and a conceptual frame for the efficient development and management of the development process for this type of tourism. Following the standard international procedure of regional and destination planning in tourism. nor the active development policy. army facilities. and other types of support to the island economy) must be noted as key disadvantages of the area. Project context and situational analysis The area of the project includes two administrative entities (Town of Vis and Town Komiža). each of these destinations embarks the process of building their own tourism destination image. natural heritage. but they are not widely known nor strongly promoted. the summary of key analysis / results is presented as follows. and gave the concrete development suggestions that are in line with the recent experiences of similar global destinations. which place Vis in a very unfavourable economic position. infrastructural and communal barriers. and is located in Split-Dalmatia County. they need to jointly position themselves under the cluster brand. Horwath HTL provided an objective frame for the development potential of this area. Even though the island produces typical agricultural products (lemon. landscape and cultural values. the situational analysis identified that the years long isolation of the island limited its tourism development. thus a majority of existing facilities remain unused (e. etc. Today the whole island has around 3. as well as the ecologically clean environment are the key values of this destination as well as the great base for tourism development. There are only three hotels on the island of Vis (2* and 3* category).000 tourism beds. SME business is growing at a slow pace. cultural summer of Vis). Situational analysis for the island of Vis shows that the geographical position. unfavourable economic conditions. health and wellness tourism. and the inadequate state development policies (subventions. The island of Vis belongs to a tourism cluster of (middle) Dalmatia. In order for destinations / sub-regions of this cluster to play on a global tourism market.) have not been a part of the offer. There are no major investments on the island. 7 . whilst at the same time. with professionally shaped products. Additionally. institutional barriers. etc. The island of Vis is a highly seasonal destination – around 90% of the total tourism traffic is realised in the period from June to September. This process has already been defined in the Master plan of tourism development for Split-Dalmatia County. Main barriers to the development are the lack of an integral concept and development strategy. based on their own key values. factory. the alternative types of tourism (agrotourism. In terms of tourism. transport isolation. There are few events organised on the island (boat race. where development guidelines have been set for each destination of this tourism region. unfavourable demographic structure. and therefore its future tourism development must be placed in the context of development of a wider region of (middle) Dalmatia tourism cluster. Etc.g. apart from some domestic and foreign small scale investments in privately owned properties (holiday homes). international theatre carnival. tax relief. palms. activities and experiences. whilst 77% of the total is made by private accommodation facilities.

in order to transform the current uncertainty and latent conflicts into an advantage. combined with the trends of the experiential structuring related to the destination development indicate that the island of Vis needs to use its key values. and their general as well as the economic situation. food and beverage facilities. based on the small and medium scale businesses development as well as the large external investments. This includes the advantage of island’s distance from the land (feeling of exclusivity / isolation). Lastovo and Mljet. In relation to the analysed competitive island destinations. that efficiently combines cultural and natural values with the agro production. which are of a similar size (around 90 km2). Key stakeholders evaluation In order to evaluate the interests and attitudes of the key stakeholders in tourism of the island of Vis. Considering the uniqueness of each of the Croatian islands. Rab. Competitive destinations in this case are other similar islands along the Croatian coast. rich natural historic and cultural heritage. which will be based on the local family initiatives. according to the sustainable development principles. so the analysis includes the following island destinations: Lošinj. as well as larger domestic investments. preferences and destinations. Museum of the Town of Vis. Tourism boards of Vis and Komiža. as well as for the identification of a development strategy. there are not many islands that satisfy all the criteria. According to their opinions. fishing and mariculture as well as the recreation on the island. and private accommodation owners. Furthermore. of a similar geography and similar position. where the optimal option for Vis is its own development way. which can only be done through a high value strategy and sustainable tourism model. which need to be integrated in the tourism offer of a whole destination. Competition analysis Competition analysis is done in order to provide a wider context for the current situation evaluation. a series of interviews and a workshop have been performed. 8 . hotels. Vis has few future tourism development options.It is clear that the island of Vis is at the very beginning of its tourism development. travel. tourism / travel agencies. Key stakeholders generally agree that tourism development must be based on the sustainable principles. cooperatives. the key barriers to tourism development currently are human resources and lack of financial initiatives in support. associations. local entrepreneurs. the tourism development must integrate the agriculture and cultural and historical identity values. Global tourism trends analysis Global trends in relation to the development and growth of tourism demand. The key stakeholders are: local government (Town of Vis and Town of Komiža). Identified attitudes and interests also include a strong focus on rural tourism products development. and this Plan therefore suggests a concept for its integral tourism development. whilst putting the focus to the eco / rural projects development.

SOCIAL AND ECONOMICAL PROFILE OF THE AREA DESTINATION PERFORMANCE DESTINATION MARKETING DESTINATION TOURISM SERVICES LOCAL COMMUNITY AND PUBLIC SERVICES STAKEHOLDERS AND PARTNERSHIPS TOURISM DEVELOPMENT KEY EXTERNAL OPPORTUNITIES AND THREATS FOR THE ISLAND OF VIS OPPORTUNITIES AND THREATS INDUSTRY TRENDS COMPETITORS LEGAL / POLITICAL ENVIRONMENT SOCIO-CULTURAL ENVIRONMENT ECONOMICAL ENVIRONMENT ENVIRONMENT TECHNOLOGY The conducted SWOT analysis indicates that the island of Vis is facing more than twice as large intensity of weaknesses than the strengths.SWOT analysis and key strategic advantages and barriers to the tourism development SWOT analysis (strengths. Furthermore. Based on all the previous analysis. which is an expected result. because in this way it uses current external processes in order to create internal development advantages. weaknesses. considering the destination is currently at the beginning of its professional and competitive tourism development. because an intelligent development of a tourism destination cannot be based only on accentuating internal strengths and using the opportunities from the external environment. opportunities and threats) for the purpose of this Plan was done based on the evaluation of the following elements: KEY INTERNAL STRENGTHS AND WEAKNESSES FOR THE ISLAND OF VIS STRENGTHS AND WEAKNESSES NATURAL. regardless of the relatively favourable position in relation to the current processes. the island of Vis needs to use the larger number of opportunities in the external environment to its advantage. tourism development od Vis must be based on the minimalisation of its own weaknesses. However. the following key strategic advantages and barriers to a tourism development of the island of Vis have been identified: 9 .

these islands provide a good example of the use of the local resources and integration of heritage and autochthonous production. they have well preserved and rich natural resources as well as the cultural heritage. three island destinations have been analysed – Sardinia.Key strategic advantages Very attractive tourism area from perspective of global trends and interests Key strategic barriers the Problem of creating a clear tourism development vision for the times to come Attractiveness of natural. Lack of the local capacity as an answer to globalisation processes 3. Key strategic principles The rational image of the future of a tourism destination. Start up position as a result of the absence of a mass tourstification (as an advantage and/or a challenge to local and national political elite) 2. considering the protection and improvement of natural and cultural attractiveness of the island. 1. European markets and tourism trends). or its tourism vision must be based on the realistic strategic principles and key guidelines for its future growth. and as such it needs to provide appropriate answers to the challenges of a globalisation. cultural. whilst they used differentiated products to create a variety of tourism activities on offer during the whole year. Elba and Faial (Azores). Adriatic stopover 4. Even though these destinations are in different phases of development process. they are mainly based in the Mediterranean basin (because of the similar climate. In this conteyt. This is the reason why destinations are evaluated in relation to other destinations which have already developed a similar growth model and development strategy. historic and Lack of clearly formed and focused tourism rural attractions of the island products Start up position / advantages Lack of tourism infrastructure Inadequate general infrastructure Benchmark analysis In a process of creating a destination development plan. In order to provide an insight into destinations that can relate their development logic to the planned development of the island of Vis. The island of Vis is a tourism destination at a very beginning og its tourism development. Inherited urban concentration 5. Additionally. as well as negotiating platform for external investors 10 . Necessity of an organic growth/development. because they are under the influence of the Mediterranean culture. these destinations developed agriculture and integrated it into a rural tourism offer. it is essential to set development guidelines for the distribution of destination’s resources. The analysed island destinations are relevant examples for the island of Vis. key strategic principles for the island of Vis are.

Vision and positioning Vision and market positioning in current global tourism market are complex creations. the tourism positioning of Vis must be viewed and shaped in the context of of the whole tourism cluster of Middle Dalmatia positioning. innovatively restructures the island interior. and it forms a unique emotional relationship with future markets. Strategic positioning of destinations within the Split-Dalmatia County is defined in the Tourism master plan of Split11 . in order to create a successful development. etc. which builds its authenticity and exclusivity on the sustainable development principles. Modra Špilja. island of Vis must first rely on its key tourism fascinations. which is embedded into historic attractiveness of the island and its tradition through fishing. changes in tourist behaviour. which is done by restructuring its space and innovative high value tourism offer that highlights the identity as well as natural and socio-cultural characteristics of the island. Therefore. naturally and culturally positioned in an environment that with its key characteristics makes a tourism cluster of Middle Dalmatia (Split-Dalmatia County). Market positioning on the other hand highlights the physical as well as the emotional aspects of a destination that need to be integrated in the area and agreed upon by the local community. the tourism vision for the island of Vis is as follows: Island of Vis uses tourism to revitalise its area and generate the economic growth. and finally because of the continuous pressure of competitive destinations / regions. which must be agreed on and deliverd to the tourism market by integrated tourism policy. Thus. which are the base for future creation of the unique selling points. To identify its market positioning starting point. wine production. olive growing. Tourism development of Vis is based on creation of a integrated tourism value chain. Island ofVis – key fascinations History and culture Tradition and island’s lifestyle Untouched island idyll Passionate experience of the sea Tourism destination Vis is geographically. based on the ever changing tourism market conditions. as well as through the valorisation of key identity symbols such as Falkuša. and designs its coastal areas. lemon production. The island of Vis is the hideaway island. Vision is created for both today’s and tomorrow’s markets. Vis revitalises its two urban poles (Vis and Komiža).

where the island of Vis is positioned as ‘the hideaway island’. the proposed positioning statement for the island of Vis is as follows. Considering all of the above. Vis is a hideaway island which offers following key experiences: Relaxation in a hidden beauty of sea and bays Meeting point. Viško polje – revitalises agriculture and offers experiences of tradition and nature 12 . and later on will be shaped in a form of professional and competitive tourism products. activities and events in Vis and Komiža Exciting experience of the sea and fishing tradition Traditional island lifestyle Island history and culture Activities in the idyllic island ambiance Experiential structuring and tourism products In addition to the basic support to product development. Urban centres (Vis and Komiža) – start the process of urban revitalisation and rehabilitation and take on the role of two island hubs 2.Dalmatia County. where all the experience in the future tourism offer are placed in the space itself. The term ‘hideaway’ is used in its widest sense and represents a sanctuary as well as the place of the spiritual and cultural revitalisation. which presupposes the complete high value tourism change development. the above proposed positioning statement serves as a framework for the experiential structuring of the island Vis (and Biševo). Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 1.

they need to be in line with contemporary tourism trends as well as they have to be appropriately supported by human potentials. and other caves) In this context. This also means that capacities need to provide a positive business results. They are also based on the tourism traffic. Vis plateau – urban / value revitalisation and rehabilitation of villages on the plateau offering eco / rural experiences of islands lifestyle 4. 4. 13 . Coastal ring – rehabilitation and development programme of beaches for the experience of exclusivity and tranquillity 5. and are based on accommodation capacities as planned in Land use plans. apart from defining the vision and tourism products presupposes a qualification. Projections of growth scenarios are shown in the following table. Holiday and relaxation by the sea Nautical tourism Rural tourism Special interests Evaluation of the accommodation capacities growth volume Tourism development. or a projection of a quantity of future accommodation capacities. in accordance with area’s potentials and limits. the proposed tourism products for Vis and Biševo are: 1. tourism income and tourism volume in relation to the resources. Reference years are 2007 (starting year) and 2020 (final year).3. Island Biševo – equipment programme to create the sanctuary for nature lovers and a visit point of protected natural heritage (Modra špilja. 3. 2.

REALIZED 25% 2020. overnights .945 101.1% 33.792 784.300 233.750 40.950 35.280.361 14.637 90 3. rural family hotels. as well as other types of high value accommodation in rural / eco tourism – for example – agrotourism.637 90 4.963 14. Implementation of these plans depends on infrastructural improvements.868 16.539 78.043.078 619 28.146. in € (direct) toursim rev.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Development scenarios 2.671 25.000 130. REALIZED 100% OF OF LAND USE PLAN LAND USE PLAN LAND USE PLAN 3.5% 48 22 130 100 234.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 90 8.707.637 90 3. ovrnights per inhabitant 2 2020.521 707.502.724 75.060 18 2020.0% 89 64 321 216 829.701 17.975 60.833 365. site inspection as well as our expert opinion. improvements in transport networks.637 3.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 90 5.825 448.168.639 471.637 3. as well as the significant population increase. the key projects that will build a competitive position of this destination on a tourism market are: 14 .040.244 33. Competitiveness and investments In the context of this plan. and rural resorts.028. workshop results. REALIZED 50% OF 2020.078 619 56. rural bed and breakfast.5% 34 8 53 21 24.729 3.309 1. per overnight (direct) doubled number of inhabitants arrivals per inhabitant overnights per inhabitant hot.600 1.800.513.0% 50.0% 45.607 74.836 60.804 192.0% 50.174 280.000 4.460 141.942.1% 62 39 195 123 427.2007 population area in km2 accomodation capacity (beds) accomodation capacity (hotels) arrivals overnights arrivals (hotels and resorts) overnights (hotels and resorts) occupancy of the total acc.0% 50.0% 33.CAGR beds per km arrivals per inhabitant overnights per inhabitant hotel ovrnights per inhabitant toursim rev.000 116.0% 38. rural holiday houses. and based on the stakeholders interviews. occupancy of hotel acc. 3 and 4 assume the development of new hotels and tourism resorts. WITHOUT CHANGE 3.0% 27.539 2.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 3. in HRK toursim rev.000 30.0% 44.9% 34 15 77 28 99.

Thus. the recommendations must be taken as a starting platform for a detailed marketing activities elaboration in this Plan. and the Strategic marketing plan of Croatian tourism 20082012. Taking into account the results from both documents. a summary of integrated marketing activities for the island of Vis is presented below: 15 . which is an official document of the County from 2006. which will be an official document of the Croatian National Tourism Board. trekking and cycling paths concept School of Vis cuisine Watersports centre Ethno village Dragodid Interpretation centre 'Military history of Vis' Island tours Marketing plan Strategic approach to marketing of the island of Vis is related to two existing documents that have dealt with this area – Tourism master plan of Split-Dalmatia County.COMPETITIVENESS ACCOMMODATION TOURISM INFRASTRUCTURE AND ATTRACTIONS EDUCATION AND MANAGEMENT Gastronomy specialisation Complementary offer Agrotourism Rural holiday house Olive oil and wine tasting Viewpoints system Education in tourism TourFuture (education of local community about tourism) Destination management organisation Organisation for rural tourism development and management Tourism information system Integrated tourism signalisation system Small bay beaches development programme Waterfront revitalisation Eco labels Private accommodation quality development Standardisation and quality systems in rural tourism Urban conversion (Vis and Komiža) Rural 'bed & breakfast' Rural family hotel Panoramic road Fishing museum 'Komiža' Rural resort Interpretation centre 'Vis – hideaway island’ Healthy food programme for a tourism market Walking.

as well as the initiation of entrepreneurship’s activities by a bottom up principle. as well as few coastal projects designated in the Land use plans. leaflets Tourism map Itinerary maps based on products Tour guide Press trips Familiarisation trips Newsletters Press conferences News. this Plan is viewed as a pre-phase or a pre-plan for a serious master plan of the island.Integrated marketing communication system for Vis Brand creation Logo Brand name Term Protected Colours Promotional tools and materials Brochures General brochures Product brochures Rural accommodation brochures Specific attraction brochures Communication activities Sales improvement Fairs Special promotional activities Direct marketing Monitoring Quality standards of brochures and other promotional materials Contents quality of web page in relation to correct and up-to-date information Quality of fairs Public relations Promotional materials Posters. which can create additional synergies for eco/rural initiatives. 16 . this County still does not have necessary instruments for tourism investment support in its own hands. located in the Split-Dalmatia County. which represents the essential framework for the entrepreneurship in tourism. Significant eco / rural tourism product for the island of Vis requires significant investments into the infrastructure. and the process of shifting responsibilities for development and investments from the central to the local/regional level. In this context. the following step is the destination planning within the tourism cluster of the County. Not only does the tourism master plan provide investors with a clear picture of an area and its development projects. Considering transitional processes in Croatia. in order to initiate the interest of domestic and foreign investors. In addition to this a touristification of the two urban centres (Komiža and Vis) is necessary. but it also indicates a level of dedication to the process of development and investments of its initiator (the County). magazines) Internet advertising Organisation of sminars and workshops Investments and concluding remarks Development plan for eco / rural tourism of the island of Vis. This indicates the need for a Tourism master plan definition for this area. notifications Web site Souvenirs and autochthonous products Advertising Press (newspapers. is at its core focused on rural and eco tourism projects. Considering that Split-Dalmatia County defined the Tourism master plan for the integral area of the County.

Ovaj proces je ve definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. Što se turizma ti e. Otok Vis se nalazi u turisti kom klasteru (srednja) Dalmacija. U tom kontekstu se ovdje izlaže sažetak klju nih nalaza / prijedloga ovog Plana. koliko je to bilo mogu e. objektivizirao razvojni potencijal ovog podru ja.približno 90% ukupnog turisti kog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna. Ovdje svakako treba navesti i infrastrukturne i komunalne nedostatke. Vode i se standardnom internacionalnom procedurom regionalnog i destinacijskog planiranja u turizmu. tvornica ribe. bilje i sl. Malo i srednje poduzetništvo se polako razvija na Visu. Otok Vis je izrazito sezonalna destinacija . Danas je turizam vrlo slabo razvijen – na primjer. a dominiraju privatni smještajni kapaciteti sa preko 77% ukupnog smještajnih kapaciteta otoka. te na kraju i neadekvatnu državnu politiku razvoja (subvencije. institucionalno-sistemska ograni enja. krajobrazne i kulturološke vrijednosti te ekološki prakti ki nezaga en okoliš klju ne vrijednosti ovog prostora i izvrsna osnova za razvoj turizma. te dao konkretne razvojne prijedloge koji prate recentna iskustva sli nih destinacija u svijetu. a svaka od njih tako er gradi svoj imidž turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima. Na otoku posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*). Horwath HTL je. rasadnik palmi. ali nisu izrazito poznati niti jasno promovirana na tržištu. nužno je da se zajedni ki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turisti kog podru ja (klastera). Osnovni ograni avaju i imbenici razvoja su nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja. Da bi destinacije / subregije unutar ovog turisti kog podru ja (klastera) mogle igrati na globalnom tržištu. Na otoku se organiziraju doga aji kao što su regata. vojni objekti). zatim nepovoljno stanje gospodarstva. koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju. prirodna bogatstva obalnog prostora. ali je uglavnom fokusirano na razvoj ugostiteljske ponude. Iako otok ima zna ajnih prednosti u poljoprivredi (limun.) alternativni oblici turizma kao što je agroturizam. u okviru situacijske analize identificirano je da je dugogodišnja zatvorenost otoka prema posjetiteljima ograni avala razvoj turizma.000 turisti kih kreveta. i prema tome svoj budu i turisti ki razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turisti kog podru ja (srednje) Dalmacije. prometna izoliranost. internacionalni karneval kazališnih amatera i kulturno ljeto Visa. zatim nepovoljna demografska osnovica. Na otoku nema ozbiljnijih investicija. sadržajima i iskustvima. a nalazi se na podru ju Splitsko-dalmatinske Županije. na cijelom otoku ima ukupno oko 3. odnosno aktivne razvojne politike. osim nekoliko stranih i doma ih investicija u privatne ku e za odmor tako da je ve i dio postoje ih objekata neiskorišteno (npr. Kontekst projekta i situacijska analiza Podru je obuhvata projekta uklju uje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža). ali i konceptualan okvir za efikasan razvoj i upravljanje procesom razvoja ove vrste turizma.Sažetak Ovdje izloženi Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis predstavlja pragmati an. temeljem svojih klju nih vrijednosti. porezne olakšice i druge beneficije prema oto kom gospodarstvu i stanovništvu). 17 . Situacijska analiza otoka Visa pokazuje da su geoprometni položaj. kulturni ili zdravstveni turizam nisu do sad bili u ponudi. pa tako svaka destinacija ve ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira.

turisti ke / putni ke agencije. ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zale u otoka. otok Vis ima nekoliko razvojnih opcija u pogledu budu eg turisti kog razvoja. ali i ve im doma im investicijama. bogatstva prirodnih i kulturoloških vrijednosti. Budu i da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije. U odnosu na analizirane konkurente. te ih je stoga potrebno integrirati u turisti ku ponudu cjelokupne destinacije. te ve ih eksternih investicija. a koji su sli ne veli ine (oko 90 km2). sa sli nom geografijom i sli nim prometnim položajem. Analiza globalnih trendova u turizmu Globalni trendovi u odnosu na razvoj i rast turisti ke potražnje. lokalni obrtnici. svakako treba integrirati poljoprivrednu proizvodnju i kulturnopovijesne identitetske vrijednosti. Klju ni subjekti uglavnom se slažu u mišljenju da razvoj turizma treba temeljiti na principima održivosti. Analiza konkurenata Analiza konkurencije izvodi se kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale mogu e razvojne strategije. Lastovo i Mljet. s time da je optimalna ona gdje otok Vis traži svoj put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba okre e u vlastitu prednost ali samo u slu aju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan na in spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s oto kom agroproizvodnjom. To svakako uklju uje prednosti udaljenosti od kopna (osje aj ekskluziviteta / izoliranosti). smatraju. ugostiteljski objekti. putovanja. Evaluacija klju nih interesnih subjekata U svrhu evaluacije interesa i stavova klju nih interesnih subjekata u turizmu na otoku Visu provedena je radionica i niz intervjua sa klju nim subjektima. U turisti ki razvoj. ljudski resursi i nedostatak financijskih poticaja za razvoj turizma glavni su ograni avaju i faktori turisti kog uzleta otoka Visa. Hoteli. sljede i pritom principe održivog razvoja. te destinacije suo eni sa trendovima iskustvenog strukturiranja vrijednosti koje su povezane sa razvojem destinacija upu uju da destinacija otoka Visa treba koristiti svoje klju ne vrijednosti. ali uz razvoj malog i srednjeg poduzetništva. ponašanje i preferencije turista. pa su stoga ovdje analizirani otoci Lošinj.Jasno je dakle da je otok Vis na samom po etku svog turisti kog razvoja i u tom smislu se ovim planom predlaže koncept njegovog cjelokupnog turisti kog razvoja. bogatstva povijesnog naslje a. 18 . Muzej grada Visa. Rab. Prema mišljenju klju nih subjekata. Turisti ke zajednice Vis i Komiža. Identificirani stavovi i interesi tako er uklju uju snažno usmjerenje na razvoj proizvoda ruralnog turizma. koji e se bazirati na lokalnim obiteljskim inicijativama. udruge i zadruge te iznajmljiva i privatnog smještaja. Pod konkurencijom se u ovom slu aju podrazumijevaju drugi sli ni otoci na hrvatskom Jadranu te njihova op a i gospodarska situacija. To su lokalne vlasti (Gradovi Vis i Komiža). a naglasak se stavlja na razvoj eko / ruralnih projekata kao glavni fokus Plana.

Temeljem svih prethodnih analiza. što je i o ekivan rezultat. definirane su sljede e klju ne strateške prednosti i barijere turisti kom razvoju destinacije otoka Visa. koje definiraju pristup i smjernice njenog budu eg razvoja u turizmu. mogu nosti i prijetnji (strengths. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI I PRIJETNJE TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Izvedena SWOT analiza upu uje na sljede e da je destinacija otoka Visa suo ena sa više od dva puta ve im intenzitetom slabosti od intenziteta snaga. otok Vis mora iskoristiti prednost ve eg broja mogu nosti u okruženju u odnosu na prijetnje. weaknesses. obzirom da se destinacija Vis nalazi na po etku izgradnje profesionalne i konkurentne turisti ke industrije. Me utim. slabosti. bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju.SWOT analiza i klju ne strateške prednosti i barijere turisti kog razvoja Analiza snaga. jer na taj na in trenutne procesi u svom okruženju koristi za stvaranje vlastite prednosti u razvoju. jer se inteligentan razvoj turisti ke destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja. Nadalje. razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti. opportunities and threats – SWOT) za potrebe ovog Plana izvedena je temeljem evaluacije sljede ih elemenata: KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE I SLABOSTI PRIRODNI. 19 .

te kulturnu baštinu.Klju ne strateške prednosti Klju ne strateške barijere Izrazito atraktivan turisti ki prostor sa stajališta Problem stvaranje jasne vizije turisti kog globalnih trendova i interesa razvoja za nadolaze e razdoblje Atraktivnost prirodnih. trendova turista). Povijesno naslje ena urbana koncentracija 10. Po etna pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i/ili izazov lokalnim politi kim elitama i Hrvatskoj u cjelini 7. Iako u razli itim fazama razvojnoga puta. Nužnost organskog rasta. Ove su destinacije relevantne za usporedbu i primjer razvoju otoka Visa jer su to oto ke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obi aja. Otok Vis je turisti ka destinacija na samom po etku svog turisti kog razvoja i stoga mora dati odgovaraju e odgovore na izazove globalizacije. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa. uglavnom su smještene u Sredozemlju (zbog sli ne klime. Uz to razvile su agruikulturu. te kao pregovara ka platforma sa vanjskim igra ima / investitorima 20 . a diferenciranim proizvodima kreirale su rannovrsnu ponudu tijekom cijele godine. kulturno-povijesnih u Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih ruralnih atrakcija otoka turisti kih proizvoda Pozicija / prilike po etnika Nedostatak turisti ke infrastrukture Neadekvatna op a infrastruktura Analiza oglednih primjera u praksi Pri izradi razvojnog plana odre ene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. Jadranski stopover 9. Strateška uporišta Racionalna slika budu nosti jedne turisti ke destinacije. U tom smislu. analizirane su tri destinacije – Sardinija. europskog tržišta. odnosno objektivizacije klju nih odrednica na kojima destinacija gradi svoju budu nost. imaju o uvane i bogate prirodne resurse. Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese 8. Faial (Azorsko oto je). a s obzirom na o uvanje i unapre enje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka. te je integrirale u ruralnu turisti ku ponudu. strateška uporišta otoka Visa su: 6. ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih obi aja i autohtone proizvodnje. Stoga se ciljana destinacija promatra u odnosu na destinacije koje su ve razvile sli an model rasta i strategiju razvoja. Elba. to jest njena turisti ka vizija mora biti izvedena iz realnih strateških uporišta.

Tržišno pozicioniranje. odnosno prihva en od strane turisti kog tržišta. Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komiža). ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihva eni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan. tako i za budu e tržište. koje se promatraju kao okvir za izgradnju dugoro nih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedni ka turisti ka politika destinacije mora prihvatiti i isporu iti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru. te je stoga turisti ko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turisti kog klastera Srednje Dalmacije.Vizija i pozicioniranje Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turisti kom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije. Vizija se kreira kako za današnje tržište. te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu. itd. vinarstvo. maslinarstvo. Prema tome. te upotrebu klju nih simbola ovih vrijednosti kao što su npr. Vis je otok skrovište. prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojim klju nim zna ajkama i karakteristikama ini turisti ki klaster Srednje Dalmacije (Splitskodalmatinska županija). uzgoj limuna. te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. Kako bi identificirala po etnu to ku tržišnog pozicioniranja. destinacija otoka Visa se najprije mora osloniti na klju ne turisti ke fascinacije otoka. vizija razvoja otoka Visa je: Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast. Falkuša. koji svoju autenti nost i ekskluzivnost gradi na održivim principima razvoja. 21 . i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budu im tržištem. ime naglašava identitet te prirodne i socio-kulturne zna ajke otoka. inovativno restrukturira unutrašnjost otoka. s druge strane naglašava koji fizi ki. na promjene u uzorcima ponašanja gostiju. s obzirom na promjenljive uvjete na turisti kom tržištu. Otok Vis – klju ne fascinacije Povijest i kultura Tradicija i život otoka Idila netaknutog otoka Vatreni doživljaj mora Destinacija Vis nalazi se u geografskom. a to ini restrukturiranjem prostora i inovativnom turisti kom ponudom visoke vrijednosti. Turisti ki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo. Modra Špilja. te oprema svoj obalni prostor.

gore navedeni prijedlog pozicioniranja tako er služi kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa. a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima. definirano je Glavnim planom razvoja turizma SDŽ. gdje se u okvir prostora 'preta u' iskustva koja e Vis pružati svojim gostima. a predstavlja svojevrsno uto ište i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turisti kog lanca visoke vrijednosti. Uzimaju i sve navedeno u obzir.Strateško pozicioniranje destinacija unutar podru ja Splitsko-dalmatinske županije. prijedlog turisti kog pozicioniranja je kako slijedi: Vis je otok skrovište koji nudi sljede a klju na iskustva: Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala Mjesto susreta. destinacija Vis se pozicionira kao 'Otok skrovište'. Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 6. i unutar njega. Kontekst 'skrovišta' uzet je u najširem smislu. Urbani centri (Vis i Komiža) – kre u u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva oto ka 'hub-a'. aktivnosti i doga anja u Visu i Komiži Uzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicije Tradicionalnog oto kog života Povijesti i kulture otoka Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda. to jest centra organiziranja cjelokupnog turisti kog iskustva otoka i morskog areala ove destinacije 7. Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu 22 .

Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljaj ekskluzivnosti i mira 10. 23 . a s obzirom na njihov razvojni potencijal. ovaj prostor je uto ište za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zašti enih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje) U tom kontekstu. te turisti kom prometu. mora ostvarivati pozitivan poslovni rezultat. (polazna godina) i 2020. osim postavljanja vizije i izbora turisti kih proizvoda podrazumijeva i kvalifikaciju. te mora imati dostatnu podršku ljudskog potencijala. prijedlog turisti kih proizvoda. Scenariji procjene rasta koji se prikazuju u sljede oj tabeli. koja mora biti u skladu sa mogu nostima i ograni enjima prostora. za Vis i Biševo temelji se na: Odmoru i opuštanju uz more Nauti kom turizmu Ruralnom turizmu Specijalnim interesima Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta Razvoj turizma. zaradi od turizma. Otok Biševo – programom opremanja. Referentne godine su 2007. odnosno koli inu budu ih smještajnih kapaciteta.8. u skladu sa suvremenim turisti kim trendovima. temelje se na smještajnim kapacitetima predvi enim u prostornim planovima. (ciljna godina). i turisti kom volumenu u odnosu na resurse. Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo života na otoku 9.

521 707. obilaska terena.244 33.060 18 3.078 619 28.000 4.539 78.671 25.707. ruralnih obiteljskih hotela i bed&breakfasta.600 1. no enja po stanovniku 34 8 53 21 24. Konkurentnost i investicije U kontekstu ovog Plana. REALIZIRANO 50% PP-A 3.168.963 14.825 448.1% 33.637 90 4. BEZ PROMJENE 3.833 365.000 116. naselja) zauzetost ukupnog smještaja zauzetost hotelskog smještaja no enja .836 60.750 40. te znatnijem pove anju broja stanovnika na otoku.040.043.637 90 5.724 75.639 471.460 141. kao na primjer agrotirzama.942.361 14. REALIZIRANO 100% PP-A 3.792 784. prihod po no enju (direktni) udvostru enje broja stanovnika dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.300 233. rezultata sa radionice.513. klju ni projekti koji e graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turisti kom tržištu i koji su detaljno elaborirani u ovom planu su: 24 .309 1.2% 89 64 321 216 829.146.000 30.637 90 3. prihod u € (direktni) tur.868 16. naselja) no enja (hoteli i tur. no enja po stanovniku tur.0% 7.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 SCENARIJ 3 2020.174 280.539 2.607 74.8% 48 22 130 100 234.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Scenariji razvoja 2.502.0% 3.637 90 8.5% SCENARIJ 1 2020.0% 50.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 SCENARIJ 4 2020. Realizacija ovih planova ovisi o rješavanju infrastrukturnih problema na kvalitetan na in.078 619 56.637 90 3.028. te našeg ekspertnog mišljenja.950 35. a temeljem razgovora sa klju nim subjektima. poboljšanju prometne povezanosti i dostupnosti otoka.975 60. te razvoj drugih vrsta smještaja visoke kvalitete u ruralnom/eko turizmu.0% 50.0% 45.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 SCENARIJ 2 2020.0% 16.945 101. prihod u HRK tur. REALIZIRANO 25% PP-A 3.2% 34 15 77 28 99. te ruralnih resorta.280.800.3 i 4 pretpostavljaju razvoj novih hotela i turisti kih naselja.0% 11.729 3.000 130.701 17.804 192.5% 62 39 195 123 427.2007 stanovništvo površina u km2 smještajni kapaciteti (kreveti) smještajni kapaciteti (hoteli) dolasci no enja dolasci (hoteli i tur.CAGR kreveta po etvornom kilometru dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot. ruralnih ku a za odmor.0% 50.

Glavni plan turizma Splitskodalmatinske županije. godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012. 25 . planinarskih i biciklisti kih staza Škola viške kuhinje Centar za sportove na vodi Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Urbana konverzija (Vis i Komiža) Etno selo Dragodid Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Ture otoka Marketing plan Pristup strateškom promišljanju marketinga za podru je otoka Visa proizlazi iz dva ve postoje a dokumenta koji su obuhvatili predmetno podru je . službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006.PROJEKT KONKURENTNOSTI PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA PROJEKTI TURISTI KE INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Program opremanja malih plaža u uvalama Revitalizacija šetnice / rive uz more Eko oznake kvalitete Agroturizam Ruralna ku a za odmor Kušaonica vina maslinovog ulja Sustav vidikovaca i Projekt edukacije u turizmu TourFuture (edukacija lokalnog stanovništva u turizmu) Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Ruralni 'bed & breakfast' Ruralni obiteljski hotel Panoramska cesta Ribarski muzej 'Komiža' Ruralni resort Interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište' Program zdrave hrane za turisti ko tržište Koncept pješa kih. koji e uskoro biti prihva en kao službeni dokument Hrvatske turisti ke zajednice za navedeni period.

U tom kontekstu se za podru je obuhvata ovog projekta name e potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interes doma ih i stranih investitora. sljede i korak je planiranje destinacija unutar turisti kog klastera koje obuhva a prostor Županije.Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta. potrebna su zna ajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko zna ajnijih obalnih projekata na lokacijama nazna enim prostornim planom te napose zna ajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora. novosti Oglašavanje Tisak (novine. 26 . to jest Komiže i Visa. U tom je kontekstu ovaj Plan promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka. asopisi) Internet oglašavanje Internet stranica Suveniri i autohtoni proizvodi Organizacija seminara i radionica Investicije i zaklju ni prijedlozi Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa. U tom smislu. Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podru ja destinacije otoka Visa. preporuke dane u oba dokumenta moraju se uzeti kao po etna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu. a prvenstveno vode i ra una o otoku Visu. letci Turisti ka karta Karte itinerara s obzirom na proizvode Turisti ki vodi Novinarska putovanja Agencijska putovanja Newsletter Tiskovne konferencije Obavijesti. Uzimaju i u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj. ali i kao inicijacija poduzetni kih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative. sažeti prikaz sustava integriranih marketinških aktivnosti za otok Vis je kako slijedi: Sustav integrirane marketinške komunikacije Vis Stvaranje tržišne marke Logo Ime marke Termin Zaštitne boje Promotivni oblici i materijali Brošure Op e brošure Brošure proizvoda Brošure seoskih doma instava Broušure specifi nih atrakcija Aktivnosti vezane uz komunikaciju Unaprje enje prodaje Sudjelovanje na sajmovima Posebne promocijske akcije Direktni marketing Pra enje provedenih aktivnosti Standard kvalitete tiska brošura i ostalih promotivnih materijala Kvaliteta sadržaja Internet stranice s obzirom na ažurnost i to nost Kvaliteta nastupa na sajmovima Odnosi s javnoš u Promotivni materijali Plakati. odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu. u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata. koji je smješten u Splitsko-dalmatinskoj Županiji. on tako er pokazuje razinu posve enosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (Županija). ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turisti koj djelatnosti u svojim rukama. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno podru je Županije. Osim što turisti ki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podru ja i projekata za razvoj.

identificiraju i poti u razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na na in da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje. uva i održivo koristi kao jednu od osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije. u sektorima turizma. cilj je da se na podru ju etiri dalmatinske županije sustavno i kontinuirano utje e na aktivnosti i prakse gospodarstva u turizmu. 27 . To e se initi tako da se: identificira a potom i ponudi rješenja kojima se može ograni iti i dokinuti postoje i obrazac interesa. odnosno dostupnost investicijskog kapitala – a kako bi ih se potaklo da u svoje prakse uklju e održivo korištenje dobara i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti kao temeljne. resursi – prije svega sam prostor sa svojom iznimnom biološkom i krajobraznom raznolikoš u i na njoj temeljenoj atraktivnosti – troše neracionalno i neodrživo. Prema tome. i Lot 4 . marikultura i poljoprivrede .Otoci Vis i Biševo. Osnovna strategija projekta je prepoznati i ukloniti prepreke koje trenutno prije e preobrazbu gospodarskih sektora u smjeru održivosti. Lot 2 . globalno zna ajne vrijednosti podru ja Dalmacije. ribarstva. što je vidljivo na sljede oj mapi. Osnovni o ekivani rezultati COAST projekta su: Demonstracija društveno-gospodarskog razvitka koji uva i održivo koristi biološku i krakjobraznu raznolikost / vrijednost / atraktivnost. ribarstvu i marikulturi – i izravno i posredno kroz utjecaj na bankarski sektor. Uvod Plan razvoja eko / ruralnog turizma za podru je LOT 2.na etiri odabrana demo podru ja: Lot 1 – Pelješac sa posebnim naglaskom na Ston i Dubrova ko primorje. Lot 3 – šire podru je uš a rijeke Krke. pokreta kih sila i okolnosti koji razvoj gura u smjeru gdje se. a da se istovremeno narušava društvena kohezija te prije i i raznolikost a time i vitalnost samog razvoja. poljoprivredi. iji je sveobuhvatni generalni cilj održivost razvoja hrvatske obale sa zaštitom biološke i krajobrazne raznolikost utkane u razvojni put. radi ostvarivanja zna ajne kratkoro ne dobiti. kroz poticanje razvojnih inicijativa koje u kona nici omogu avaju gospodarski prosperitet i kvalitetu života.1.Otok Pag (JI dio Zadarske županije) i obalno podru je Novigrada/Karina. odnosno otoka Visa sa Biševom dio je šireg COAST projekta.

Na nacionalnoj razini uspostavljeno ozra je koje prepoznaje. institucionalizira i širi održivi razvoj uz razumno korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti. 28 . na podru ju etiri županije. Poboljšanje uskla enosti i provedbe propisa i praksi klju nih sektora na podru ju etiri županije u odnosu na održivo korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti.Kartogram 1-1: Pokazna podru ja COAST projekta Poboljšanje uvjeta za 'zelene investicije' (investicije koje uvaju i održivo koriste postoje u biološku i krajobraznu raznolikost kao svoju glavnu resursnu osnovu). uvažava. podržava.

Program Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatska (UNDP Hrvatska) je odabrao ponudu Horwath HTL (Horwath Consulting Zagreb) te tvrtki povjerila izradu projekta Plan razvoja eko / ruralnog turizma za demo podru ja projekta LOT 1 (Op ine Dubrova ko primorje i Ston) i LOT 2 (Otoci Vis i Biševo). a da se pri tome negativno utje e i na društvenu koheziju.2. gdje se zbog ostvarivanja zna ajne kratkoro ne dobiti. praksi i okolnosti koji razvoj usmjerava u smjeru. specificirana je lista projektnih zadataka. Klju ni ciljevi samog 'Plana razvoja eko i ruralnog turizma u demo podru jima destinacije Ston i Dubrova ko primorje i destinacije otoka Visa (Lot 1 i Lot 2)' su: da se istraži i izvijesti o trenutnom stanju i trendovima turisti kog razvoja. godine. uva i održivo koristi kao jednu od svojih osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije. odnosno otoci Vis i Biševo: 29 .1 Zadaci i procedure Zadaci Temeljem javnog natje aja koji je proveden u velja i / ožujku 2008. da se istraži i izvijesti o potencijalima i ograni enjima te prakti nim idejama projekta kao i mjerama podrške za održivi razvoj turizma. godine. Ugovorom sklopljenim u svibnju 2008. Osnovni ciljevi COAST projekta su: identificiranje. Projektni zadaci i njihovi segmenti prikazani su u sljede oj šemi. a u ovom Izvještaju obra uje se podru je LOT 2. iji se prijedlozi / rezultati predstavljaju ovim izvještajem. resursi neracionalno i neodrživo troše. 2. te ponuda rješenja kojima se može ograni iti i dokinuti postoje i obrazac interesa. te na raznolikost a time i vitalnost gospodarskog razvoja identificiranje i poticanje razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na na in da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje.

analiza: prostornih planova. ANALIZA KLJU NIH SUBJEKATA .Kulturni faktori. lokalni proizvodi. .Kpacitet.Lokalne tur.Prijedlozi za formiranje partnerstva 30 . zabava. itd. .ponuda.Proizvodi i tržišni segmenti . itd. . ostale sportske i rekreacijske aktivnosti .kapacitet. . itd.ukupni kapacitet. el. usluge (komercijalne.aktivnosti.dolasci.geografska situacija. transport.Selekcija i specifikacija klju nih projekata izgradnje konkurentnosti MARKETING STRATEGIJA . itd. tur. klima. itd. ROP.svijest.Smještaj . kvaliteta. itd. lokalnih planova. .Model investicija i financiranja . . komunikacijski instrumenti.ekonomska struktura. dinamika investiranja i alokacija investicija . sezonalnost.Prirodni faktori. . poslovni modeli. položaj lokacija. voda.Prostorne mogu nosti i ograni enja .Turisti ki marketing . spomenici i mjesta od interesa.Vizija i pozicioniranje .) STRATEŠKI KONCEPT RURALNOG / EKO / ZELENOG RAZVOJA .Razvoj proizvoda KLJU NI PROJEKTI KONKURENTNOSTI .) . kvaliteta.). klju ni faktori uspjeha.Marketinško pozicioniranje .šetnice.Socio-ekonomiski faktori . INVESTICIJSKA STRATEGIJA .Identifikacija izvora financiranja KONA NI PRIJEDLOZI .Hrana i pi e .Tur. atrakcije. itd. zdravstvene. master planova. lokalna distribucija. geološka situacija.Identifikacija konkurentskih nedostataka .SITUACIJKA ANALIZA I IDETIFIKACIJA MOGU NOSTI ZA RAZVOJ ANALIZA POTRAŽNJE ANALIZA PONUDE . vrste smještaja. ture.Benchmarking okvir .Analiza destinacija (proizvodi.Kroz sastanke i intervjue ANALIZA KONKURENCIJE TRENDOVI SWOT ANALIZA KLJU NE STRATEŠKE SNAGE I BARIJERE BUDU EG ODRŽIVOG RAZVOJA U TURIZMU LOKALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG TURIZMA BENCHMARK ANALIZA . itd. itd.Lokalno stanovništvo . itd. politi ka i administrativna struktura . klju ni prijedlozi za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom. kanali distribucije. doga aji. zajednice . itd. no enja.Suradnja lokalnih turisti kih ponu a a .(voda.Turisti ki promet . cijene. standardi za poduzetnike. tradicija. PORO. flora i fauna .Obuka u turizmu . strategije. . o ekivanja. socio-demografska struktura. jahanje.Elementi diferenciranja . sadržaji. strategija. struktura. veli ina. energija.Infrastruktura i usluge .povijest. itd. infrastruktura . budžet. krajolik. kontribucija razvoju. aktivnosti. plin.op a evaluacija investicija.Klju ni strateški marketinški prijedlozi KLJU NI PROJEKTI ODRŽIVOG RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA . biciklisti ke staze.Strateški kontekst .

kao i provjeru primjerenosti predloženih rješenja. za potrebe ovog projekta izvedena su i dodatna istraživanja pomo u intervjua i radionica sa klju nim interesnim subjektima. radni tim Horwath Consultinga održao je nekoliko internih radionica u svrhu iznalaženja optimalnih rješenja za postavljene zadatke ovog projekta. program istraživanja uklju uje: 31 . prijedloga i rješenja.2.2 Procedure U svrhu dobivanja pouzdanih rezultata. za potrebe ovog projekta proveden su standardne metodološke i radne procedure karakteristi ne u me unarodnoj praksi planiranja i razvoja turisti kih destinacija. vezano na prethodno navedene zadatke. Osim toga. s ciljem dodatne argumentacije za razli ita problemska podru ja. Prema tome. Osim sekundarnih i terenskih istraživanja.

predstavnicima lokalne zajednice. ocjena i interpretacija svih relevantnih grafi kih (mape) reprezentacija prostora. direktorima lokalnih tur. predstavnicima javnih službi. razvoja predmetnih podru ja sa svim relevantnim subjektima: op inama. itd. ANALIZA POTRAŽNJE - h) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis. Ministarstvo okoliša. Turisti ke zajednice destinacija. Ocjena utjecaja tur. Institut za turizam itd. turisti ke resurse i atrakcije. prostorno-planerskih.) i) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja. itd. c) Prikupljanje.).). sezonalnost destinacije. razvoj. kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis. Županija Splitskodalmatinska. Županija Splitskodalmatinska. Hrvatski zavod za statistiku. ekonomskih i . Ministarstvo turizma. Hrvatski zavod za statistiku. e) Prikupljanje i analiza postoje ih turisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis. 3. Hrvatska gospodarska komora. agencijama. Turisti ke zajednice destinacija. Županija Splitskodalmatinska. ponudu hrane i pi a. Ministarstvo turizma. Identifikacija i analiza turisti ke ponude. Hrvatski zavod za statistiku. analiza. predstavnicima zašti enih podru ja. te razgovori sa klju nim subjektima u turizmu predmetnih podru ja f) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka. Županija Splitskodalmatinska. uklju uju i broj turisti kih dolazaka i no enja. politi ko-pravnih. zajednica. Institut za turizam itd. hotelijerima. uklju uju i smještajnu ponudu. postoje e aktivnosti turisti kog marketinga.SEGMENT PROJEKTA AKTIVNOST a) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Op ine Vis i Komiža. Udrugom vlasnika privatnog smještaja. ANALIZA PONUDE Evaluacija geografskih. karakteristika podru ja obuhvata. d) Terensko istraživanje atrakcija i recentnih projekata u ruralnom turizmu otoka Visa.) te do sada izra enih strateških i ostalih planova vezanih na utjecaj turisti kih aktivnosti i razvoja na okoliš predmetnog podru ja g) Terensko istraživanje vezano na analizu i evaluaciju trenutne situacije na podru ju predmetnih regija. b) Analiza prostorno-planerskih dokumenata na županijskoj i lokalnoj razini . 32 . itd. aktivnosti na okoliš 2. kulturnih. prirodnih. Identifikacija i analiza turisti ke potražnje. tur. itd. a vezano na utjecaj turisti kih aktivnosti i razvoja na okoliš predmetnih podru ja SVRHA 1. ANALIZA KLJU NIH SUBJEKATA Komunikacija klju nih pitanja tur. postoje e poticajne programe vezane na tur. vrste smještaja. zauzetost i sl. prostornog planiranja i izgradnje. Hrvatska gospodarska komora. socio-demografskih. Hrvatska gospodarska komora.

identifikacija klju nih prednosti i barijera. Identifikacija klju nih elemenata održivog razvoja. Konkurentske destinacije za otok Vis su Mljet i Lastovo. sadržaje. sociodemografske. Turisti ke organizacije odabranih destinacija. o ekivanja. Metodologija se temelji na Porterovom dijamantu konkurentnosti. 33 .) o) Telefonski intervjui sa klju nim / relevantnim subjektima turisti kog razvoja odabranih oglednih destinacija 8. identifikacija potencijalnih projekata u turizmu. TRENDOVI U TURIZMU 6.j) Semi-strukturirani intervjui sa klju nim subjektima privatnog i javnog sektora. te njihove razvojne. SWOT ANALIZA 7. Ruralis Svjetska turisti ka organizacija. 4. ANALIZA KONKURENCIJE k) Prikupljanje i analiza statisti kih podataka i baza podataka vezanih uz razvoj turizma u odabranim turisti kim destinacijama / otocima koji su u konkurentskom krugu predmetnim podru jima (npr. definiranje portfelja proizvoda. Komunikacija projekta i identifikacija klju nih mišljenja kao i prikupljanje podataka vezanih uz svijest. vizije i pozicioniranja na tur. Mintel. prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom. karakteristike ove destinacije. poslovne i upravlja ke modele održivog turizma odabranih oglednih destinacija. Identifikacija mišljenja i stavova klju nih subjekata i donosioca odluka na predmetnim podru jima. mišljenja i stavova vezano na viziju i pozicioniranje. BENCHMARK ANALIZA Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz razvojne. STRATEŠKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA q) Terensko istraživanje mogu nosti pozicioniranja na podru ju predmetnih regija r) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja. tržištu i razvoja proizvoda za predmetna podru ja projekta. te Lošinj i Rab) l) Prikupljanje i analiza podataka i baza podataka vezanih uz klju ne trendove u turizmu u svijetu m) Temeljem svih prethodnih analiza izvršiti e se kona na analiza snaga. klju nim donosiocima odluka. kontribuciju razvoju turizma. slabosti. Prikupljanje / provjera podataka. standardima za poduzetnike. te nevladinim organizacijama na Visu. odnosno poslovnoupravlja ke modele u turizmu Analiza klju nih trendova u svrhu smjernica za budu i razvojni model predmetnih podru ja ovog projekta Identifikacija klju nih strateških snaga i barijera budu eg održivog razvoja u turizmu predmetnih podru ja ovog projekta 5. u svrhu identifikacije optimalnog razvojnog modela za predmetna podru ja ovog projekta Identifikacija trenutne razine konkurentnosti predmetnih podru ja. razvoja te potencijala rasta na Pelješcu i Visu. Tourism Intelligence International. kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. ekonomske. Prijedlog klju nih projekata razvoja uklju uju i kapacitete. te ostale odrednice projekta. KLJU NI PROJEKTI KONKURENTNOSTI p) Terensko istraživanje razine konkurentnosti na podru ju predmetnih regija. 9. vezano na mogu nosti i željeni smjer tur. aktivnosti. itd. mogu nosti i prijetnji za predmetna podru ja ovog projekta n) Prikupljanje i analiza statisti kih podataka i baza podataka vezanim na razvoj održivog turizma u odabranim (oglednim destinacijama) – Ministarstva turizma. itd. Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz prostorne.

klju ne proizvode i tržišne segmente. te prijedlozi za formiranje partnerstva 11. standardima za poduzetnike. te elemente diferenciranja. aktivnosti. Prijedlog modela investicija i financiranja (op a evaluacija investicija. te identifikacija izvora financiranja Klju ni prijedlozi projekta. dinamika investiranja i alokacija investicija). KLJU NI PROJEKTI RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA u) Evaluacija svih prethodnih analiza 12. INVESTICIJSKA STRATEGIJA v) Evaluacija svih prethodnih analiza 13. zaklju no sa klju nim strateškim marketinškim prijedlozima Prijedlog klju nih projekata razvoja uklju uju i kapacitete. mišljenja i stavova vezano na marketinško pozicioniranje predmetnih podru ja. t) Evaluacija svih prethodnih analiza Prikupljanje / provjera podataka. kao i lokalnu zajednicu otoka Visa.10. prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom. sadržaje. KLJU NI PRIJEDLOZI PROJEKTA w) Evaluacija svih prethodnih analiza 34 . itd. MARKETING STRATEGIJA s) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja.

Marinje Zemlje. Brusnik. Klju ne zna ajke tog prostora u smislu površine. Podšpilje i Žena Glava).Dalmatinska 1. Podselje.1.677 48 Podšpilja (s naseljima Borovik. Palagruža i Svetac. Podru je obuhvata projekta Podru je aktivnosti. Ston ica i Vis Županija Stanovništvo (2001) Površina (km2) Naselja Splitsko Dalmatinska 1. Kontekst projekta 3. uklju uje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža). Podstražje. Plisko Polje. a nalazi se na podru ju Splitsko-dalmatinske Županije. Jabuka.960 52 Brgujac. selo Oklju na na sjevernom dijelu otoka. prikazano na sljede oj mapi. Duboka. Milna. Roga i . Dra evo Polje. te manji otoci Biševo. Rukavac. Podhumlje. naselja i broja stanovnika prikazane su u sljede im tabelama: Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komiža VIS KOMIŽA Županija Stanovništvo (2001) Površina (km2) Naselja Splitsko . 35 .3.

Ovaj proces je ve definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije.2. pa tako svaka destinacija ve ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira. nužno je da se zajedni ki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turisti kog klastera. sadržajima i iskustvima. Kartogram 3-2: Turisti ki klaster srednje Dalmacije Da bi destinacije / subregije unutar ovog turisti kog klastera mogle igrati na globalnom tržištu. Kartogram 3-3: Otok Vis u turisti kom klasteru srednje Dalmacije 36 . i prema tome svoj budu i turisti ki razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turisti kog klastera (srednje) Dalmacije. Otok Vis u širem kontekstu regije Otok Vis se nalazi u turisti kom klasteru (srednja) Dalmacija.3. a svaka od njih tako er gradi svoj imidž turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima. temeljem svojih klju nih vrijednosti.

Južni prostraniji greben. Sastoji se od dva grebena izdvojena dvjema udolinama. Vis. Prosje ne temperature: godišnja temperatura zraka 16. Uz otok Vis površine 90. najtopliji mjesec 24.m. u dnu prostranog zaljeva naseljen još u prethistorijsko doba. najhladniji mjesec. dok je ostatak raspršen u petnaestak naselja u unutrašnjosti otoka. u zapadnom dijelu izgra en od vapnenaca. puni procvat doživio je u doba gr ke kolonizacije Jadrana.1 Temeljna kvalifikacija podru ja Otok Vis.) Postepeno se spušta prema istoku pa su padine prema 37 . s dužinom obale od 77 km) nalaze se i otoci Biševo (5. Budu i da isturen na pu inu Srednjeg Jadrana maritimni utjecaji dolaze više do izražaja što se o ituje u srednjim temperaturama zimskih mjeseci i temperaturnim amplitudama. smješten na krajnjem jugu Splitsko-dalmatinske župan ine gradovi Komiža i Vis.istok. smješten na sjeveroisto noj obali otoka.n. Godišnja koli ina oborina 832 mm Naju estaliji vjetrovi su jugo. spominje se u XII st. Stanovništvo je tradicionalno koncentrirano u dva oto na grada: Vis i Komiža. kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. Sv. bura i maestral. 8.8 km2).. Situacijska analiza 4. Kartogram 4-1: Otok Vis .4. ponikvama i kraškim uvalama. Prevladavaju kraški vapnena ki prostori sa škraparima. Pravo urbanizirano naselje Vis postaje u XVI i XVII stolje u. Sveti Andrija (4. U ljetnim jutarnjim satima este su «bonace». Klimatske zna ajke ”Jadranski tip" mediteranske klime koji ima vru a i suha ljeta te blage i vlažne zime.9 km2. dostiže visinu od 514 m (Zagrebenja). Geološke i seizmi ke zna ajke Otok Vis je nepotopljeni gornjokredni antiklinorij izra en od nekoliko nizova vapnena kih i vapnena ko .3 km2 (dužine 17 km i širine 8 km. Naseljena još u prapovijesti. Temperatura mora ljeti uz obalu 22-26°C.8°C. ispresijecan je brojnim popre nim strmim dolinama. uži i strmiji.2 °C. Duh 564 i Orlovica 566 m.3 km2) te ostali manji otoci i oto i i površine 1. ukupne površine od 102. Na gr ki se polis Issu nastavlja i rimski grad.dolomitskih grebena koji se pružaju u smjeru zapad .3 km2. Obala je strma. Tu se nalaze uzvišenja (Hum 587. Sjeverni.Situacija Komiža je smještena na zapadnoj obali otoka.0°C. a prve tragove organiziranog naselja nalazimo u XVI stolje u.

m sa injavaju svi lanovi: šmrca. kadulja). rakovi. Sveca i ostalih oto i a. somina. nastale na vapnena ko . minerogeno karbonantna tla na diluvijalnim ilovinama. jugozapadno i zapadno od otoka Visa. a plave ribe površinski dijelovi Viškog kanala i pu ine Srednjeg Jadrana jugoisto no.jugoisto noj i isto noj obali blaže i položitije. Prirodni biljni pokrov otoka Visa i pripadaju ih manjih otoka sa injavaju mediteranska zimzelena vegetacija. Tu su blaži oblici reljefa unutrašnjeg dijela otoka gdje se nalaze manja polja prekrivena plodnim zemljištem. na Stupiš u. uzvišenja i strme padine zapadnog dijela otoka te neobra ene dijelove Biševo.degradirana biljna zajednica makije . 2001.n. a u ve im visinama dolaze samo crnika. zelenika. Sva ova tla se isti u velikom plodnoš u. Najplodnija tla na otoku Biševu su minerogeno karbonantna pjeskovita tla koja se po svojim svojstvima približavaju varicama dolomitskih terena Visa i salbunastim tlima na kvartarnim pjescima. kraške uvale i ponikve. glavonošci. U Komiškoj zavali rasprostranjena su antropogena vrtna tla. Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta Makiju i garig u dijelovima do 300 m. "borovica. Geološko-petrografski sastav i klimatske prilike u geološkoj prošlosti utjecali su na stvaranje i raspored tala na otoku. dok crvenice prekrivaju manja polja kraških vapnena kih terena.dolomitskim terenima. Jugoisto na i isto na obala usje ene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima. Najve e prostranstvo zauzima garig .koji prekriva najve i dio vapnena kih vapnena kih površina sjevernog oto nog grebena. Dubokoj. More je najvrjedniji prirodni resurs otoka. južno. predstavljena makijom i garigom. mirta. školjkaši). Škrapari i strmiji dijelovi vapnena kih padina obrasli su zakržljalim bodljikavim biljem te mirišljivim i ljekovitim biljern: dra a. 38 . Veloj i Maloj Travnoj. Plodnoš u se posebno isti u sme a i primorska tla i crvenice. u Pretiš ini. Izvor: AZO. zelenika. Raspolaže s velikim biološkim bogatstvima (ribe. Na zapadnoj obali u uvalama nastale su šljun ane i pješ ane plaze. crnika. Tla. bosilje. tla na eruptivima i terasirana tla na silikatnim pijescima. smri (borovica) i somina Šume alepskog bora rasprostiru se na padinama Širokog brda iznad Komiže. Vegetacija. More. Otok Vis pripada VI potresnoj zoni Merkalijeve skale. Lovišta bijele ribe su obalne zone otoka. planika. dobro su razvedene i na njima su nastale brojne šljun ane plaže. Otok Biševo izgra eno je uglavnom od gornjo krednih istih i dolomitiziranih vapnenaca. smilje. šume alepskog bora i kamenjare. Sme a tla prekrivaju polja središnjeg dijela otoka. Corine Land Cover. pelin.

Temperaturna svojstva. godine otok Vis je izgubio 3. Na udaljenim otocima i u pojedini naseljima u unutrašnjosti otoka stanovništvo je prakti ki izumrlo (Biševo je sa 243 stanovnika u 1921. godine na otoku je živjelo samo 3637 stanovnika. Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti. godini palo na svega 19 u 2001.2. i trend do 2015.523 u naselju Komiža te samo 338 stalnih stanovnika u svim ostalim naseljima.2 Socio .1 Stanovništvo i naseljenost Na razmatranom podru ju prisutne su slijede e negativne pojave: stalan pad broja stanovnika. mogu nosti biološke revitalizacije stanovništva. 4. posebno u unutrašnjosti otoka. oti e podzemnim putem i izbija na površinu tek u obalnim zonama na kontaktu propusnih i nepropusnih stijena u obliku manjih izvora ili vrulja (podmorski izvori). Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti. iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva.2001. Atmosferska voda ponire u dubinu. ali i drugih brojnih imbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove. 4167 1974 1668 525 1991. Vode. Otok Vis karakterizira dugotrajno iseljavanje koje je intenzivno zapo elo po etkom stolje a te nakon 1948. Od 1948. godine. ostali izvori 39 . 3637 1776 1523 338 2015 3011 1642 1190 179 0tok Vis Vis Komiža Ostala naselja Izvor: DZS.5 l/sek. 1. Na otoku Visu i susjednim manjim otocima zbog poroznosti stijena i geotektonske gra e nema nadzemnih tokova. . stanovnika. Za o ekivati je da se je u razdoblju od posljednjeg popisa taj broj i smanjio. posebno u unutrašnjosti otoka. Ukoliko se postoje i trend nastavi Vis e 2015.650 stanovnika. nepovoljna starosna struktura. Izvori slabije izdašnosti javljaju se u uvalama isto nog dijela otoka. Tablica 4–1: Kretanje broja stanovnika Kretanje broja stanovnika otoka Visa 1981. Broj stanovnika i demografska struktura Prema popisu stanovništva 2001. Stoga su bitno ograni ene. ali i drugih brojnih imbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove.ekonomski faktori Podru je karakterizira zaostajanje u gospodarskom i društvenom razvoju. U ukupnosti trajno depopulacijsko podru je s nepovoljnim demografskim procesima koji postaju limitiraju i imbenik budu eg razvitka. Izvori vode javljaju se u trijaskim i kvartarnim naslagama me u kojima su najizdašniji Pizdica (4 . Stoga su bitno ograni ene.000. prozirnost i isto a mora uz živopisne uvale sa žalima zna ajni su elementi za razvoj turizma.. mogu nosti biološke revitalizacije. a posebno u Komiškom i Viškom zaljevu.).776 u naselju Vis. 4. imati oko 3. 4349 1932 2032 385 2001.) i Korita (36 l/sek). od toga 1. godine 5000 4500 Broj stanovnika 4000 3500 3000 2500 2000 1500 1000 500 0 1981. Popis stanovništva 2001. veli ina radnog kontingenta i obrazovna struktura.

Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Podru je Stanovnika 2001. 2001.781 2. 40 .011 4. Proces repopulacije otoka zbog ovakve situacije zahtijevat e duži vremenski period. smanjuje se u eš e mladih i pove ava u eš e starih. Popis stanovništva 1991. Realizacija planiranog razvoja otoka morat e se temeljiti na imigraciji. Proces starenja vidljiv je kroz veliko u e e stanovnika starijih od 60 godina u ukupnom stanovništvu (31 %). Još je lošija situaciju u unutrašnjosti otoka gdje je 2001. DZS..trend Stanovnika 2015.130 31.226 2. var. var. a gotovo polovica je bila starija od 54 godine.61% 19.500 OTOK VIS 3.637 19 1. Naselja Aktivno stanovništvo KOMIŽA 1.2% 488 29. – 2001.126 5. 2001. Autohtono stanovništvo nema biološke snage ni za jednostavnu reprodukciju.105 stanovnika živjelo u poljoprivrednim ku anstvima. Prema Popisu poljoprivrede 2003.960 9 762 38. 1 Stanovnika 2015.55% 20-59 48.79% 49. 21.900 2.500 VIS 1. .230 1.000 Stanovnici 60 i više godina Stanovnika 2015.9% 642 32.2% 1. Popis stanovništva 2001 Starosna struktura. Tablica 4–3: Stanovnici – starosna struktura 0-19 1991.61% 31.677 10 809 48.07% I u posljednjem me upopisnom razdoblju 1991.38% 60 i više 29.8% 1.571 43.1% 1.1% 3. živjelo samo 10% mladih i 54 % starih. 2 DZS. godine na otoku je 1. Iseljavanje je snažno utjecalo na poreme aje u dobnim strukturama stanovništva.

1981.011 4. Prosje na veli ina poljoprivrednog ku anstva bila je 2.882 4.000 1.429 ku anstava.349 2001.500 4.Ku anstva Tablica 4–4: Ku anstva Podru je Komiža Vis Ukupno otok Vis 1991.637 3.349 4.167 1991.637 2008 3.63 2001. na podru ju Visa u 2015. 3.55 lanova (3.000 prosje na godišnja stopa rasta od +1%.65 2.. Uz pretpostavku poduzimanja neophodne Tablica 4–5: Planirani broj stanovnika društvene akcije u cilju stabiliziranja gospodarskih prilika i stvaranja uvjeta za Planirani broj stanovnika otoka Visa 2.3 lana 1971.126 5.000 2. Procjena: Horwath HTL. PPUG Komiža i Vis. Planirani broj stanovnika Zbog narušene demografske strukture i teških gospodarskih prilika teško je dati vrstu prognozu kretanja broja i struktura stanovništva. Ku an. godini bilo bi oko 3.6 lanova.429 lanova 2. 41 . Ova projekcije zna ajna je u ocjeni potrebnih društvenih akcija i prioriteta u cilju suzbijanja daljnje depopulacije. godina polovica planskog razdoblja o ekivalo bi se da na otoku živi oko 4. 680 749 1. živjelo oko 4.319 2015.637 3. 4.000 500 0 Uz zadržavanje broja stanovnika u ostalim naseljima na otoku bi 2015.500 3.167 4. bilo 1.000 Trend Varijanta 1 Varijanta 2 Izvor: DZS. Smanjivanje veli ine doma instava izazvano je procesom raslojavanja doma instava i iseljavanjem.000 Vis prostornim planovima predvi ena je 4.167 4. Prema Popisu poljoprivrede na otoku je bilo 421 poljoprivredno ku anstvo s 1. a prosje no ku anstvo brojilo je samo 2. Popis stanovništva 1991. 845 806 1.500 1. 3. a gotovo polovica lanova bila je starija od 54 godine.).105 lanova.324 3.000 stanovnika. U manjim naseljima su zna ajno zastupljena stara ka ku anstva samo s jednim ili dva lana. Ako bi se slijedio dvadesetogodišnji depopulacijski trend. Ku an.349 4. 4.000 stalnih stanovnika.62 2. 2001. DZS.500 razdoblje u urbanim centrima Komiža i 5. 2008. Kako je 2008.651 lanova 2. U optimisti koj varijanti uz ograni enu imigraciju 2015.300 stanovnika.47 2.015.61 2.000 stanovnika što o ito nije ostvareno. godine novo zapošljavanje kroz duže vremensko 5.500 2. Broj stanovnika 3. je planirano oko 5. Na otoku je 2001.55 Kretanje broja ku anstava slijedi trend kretanja broja stanovnika.

Stanovi za stalno stanovanje(1. Gotovo sve zna ajnije aktivnosti iz sfere privrede i neprivrede odvijaju se u ovim središtima a u njima živi ve ina stanovnika otoka (Komiža 1. Ruralna naselja. Naseljenost U organizaciji prostora otoka Visa prisutna je bipolarna organizacija s Komižom i Visom kao centralnim naseljima koja se razvojno nadopunjuju i 17 naselja s do pedesetak stanovnika. Potrebno je sanirati zate eno stanje. Stanovi Popisom 2.523.Uz predvi eni razvoj stalnog stanovništva. Plisko polje.992) ine 56% ukupnog broja stanova ali je od toga 36% stalno ili privremeno napušteno. Neko poljoprivredno orijentirana.400 stanova prosje ne površine 63 m2. Upravne funkcije iz nadležnosti države dijeli sa Visom s ve om zastupljenoš u Visa. Podhumlje. Trend pove anja može se o ekivati i dalje u narednom razdoblju. Milna-Ženka i Roga i uglavnom predstavljaju nakupine ku a za odmor bez potrebnih naseljskih sadržaja. a strma brda koja ga okružuju odredila su da se raširi uz obrub uvale. danas se sve više pretvaraju u ladanjska podru ja koja uz osmišljenu razvojnu politiku mogu postati ekskluzivni turisti ki sadržaji (seoskog – etno turizma). trgova. godine). utvrda. U Visu je temeljna funkcija stanovanje uz prate e sadržaje koji su sve raznovrsniji. Nalazi se na zapadnoj obali otoka u sjevernom dijelu Komiškog zaljeva.000. Podšpilje i Žena Glava i – Biševo neko pretežno orijentirana na poljoprivrednu proizvodnju. Grad Vis razvio se u tipi no sredozemno mjesto s mnoštvom ljetnikovaca. Turizam se sve više afirmira kao nose a djelatnost. Vis 1. Naselje Komiža. Vis je tako er središte jedinice lokalne samouprave sa središnjim funkcijama i upravnim funkcijama iz nadležnosti države. Borovik. dok je prerada u stagnacije.godini je bilo preko 5. danas sve više postaju destinacije povremenog boravka (posebno Oklju na i Duboka). a industrije i nema. paralelno e se odvijati i proces ja anje funkcije "sekundarnog stanovanja". Marina Zemlje.776 stanovnika 2001. Manja poljoprivredna naselja na obodima polja središnjeg djela južnog grebena (Dra evo polje. Oklju na. Naselja na obali . Komiža je središte jedinice lokalne samouprave. 42 . Naselje Vis. Danas se zadržao ulov ribe. Ranije je bila tradicionalno ribarsko – industrijsko središte otoka (ulov i prerada ribe. sa ve inom središnjih funkcija. Nalazi se u istoimenoj uvali na sjeveroisto noj obali otoka sastoji se od dvije aglomeracije Kut i Luka . Rukavac. Podselje i Podstražje) vezana su uz poljoprivredne površine i gravitiraju gradu Visu. mala brodogradnja).001 registrirano je na otoku Visu oko 3. Povremenih stanovnika prema podacima o broju ku a za odmor u 2001. Duboka.

2 Ekonomski faktori Kroz povijest otok Vis je poznat po bogatstvu ribom. Ukupan broj nezaposlenih na otoku iznosi 246 osoba od kojih je 125 nezaposlenih u Visu.) što je posljedica porasta broja privremeno ili trajno napuštenih stanova i porasta broja stanova za povremeno stanovanje. hotelima i restoranima (141) i trgovini na veliko i malo (64). Ukupni prihodi otoka iznose nešto preko 104 milijuna kuna. U ukupnim prihodima otoka najviše pojedina no sudjeluje trgovina na veliko i malo sa približno 30 milijuna. Stanovi za povremeno stanovanje sudjelovali su u ukupnom broju stanova s 39% (Komiža 29%.7% 2001. Nekadašnji industrijski subjekti koji su poslovali na otoku danas više ne rade. Grad Komiža je mjesto vještih ribara koji su specijalizirali zanat i donosili velike ulove.418 53. tvornica Neptun koja je prera ivala plavu ribu u Komiži ili Vinogradar koji je bio najve i otkupljiva i prera iva vina u Visu. Grad Komiža prihoduje približno 33. 4. jastozima i škampima. Taj broj se je od momenta Popisa pove ao tako da možemo pretpostaviti da je broj stalno nastanjenih stanova i stanova za odmor izjedna en. Grad Vis prihoduje približno 24. Iako postoji veliki interes za obnovom zapuštenog stambenog fonda realizacije gotovo i nema zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa. kao npr. Stanovništvo se najviše zapošljava u prera iva koj industriji (142). Izvor: Državi zavod za statistiku. Iz navedenih razloga trgovina na veliko i malo je pojedina na djelatnost koja najviše sudjeluje u ukupnim prihodima i to sa približno 18 milijuna kuna.483 677 741 1.7% 44. S druge strane Vis je radi trajektnog pristaništa imao mogu nost putem trgovina snabdijevati putnike.300 kn po stanovniku. Stalno nastanjeni stanovi ine samo 42% ukupnog broja stanova (49% 1991.700 kn po stanovniku. Popis stanovništva 1991 i 2001. a u blizini luke otvoren je i veliki trgova ki centar.5% 41. Otok Vis je danas slabo razvijen zbog propadanja spomenutih industrijskih pogona te nedostatka novih industrija koji bi potaknuli razvoj.3% 39. osobito plavom ribom.Tablica 4–6: U eš e stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova Ukupno stanova Grad Komiža Grad Vis Otok Vis Grad Komiža Grad Vis Otok Vis 1991. a slijede hoteli i restorani sa 25 milijuna kuna prihoda. Poljoprivredna zadruga Komiža bavi se izme u ostalog otkupljivanjem i preradom roga a te proizvodnjom vina i rakije. od ega Komiža sudjeluje sa preko 57 milijuna.1% 48. a 121 nezaposlen u Komiži. 43 . 1349 1697 3046 1527 1876 3403 Stalno nastanjenih 717 766 1. S druge strane grad Vis je bio više orijentiran polju u unutrašnjosti otoka te poljodjelstvu i vinogradarstvu. Vis 45%). Procesi depopulacije i promjene struktura stanovništva odražavaju se i na strukturu stanova.2% 45.2. a Vis sa nešto preko 47 milijuna kuna.

razvojne mogu nosti i ograni enja Analiza prostornih planova Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije Prostorni plan ure enja Grada Komiže Prostorni plan ure enja Grada Visa (Kona ni prijedlog plana) Analizirani su slijede i prostorni planovi: Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije s naknadnim izmjenama i dopunama Plana (2007. ekološki prihvatljivih manjih prera iva kih pogona. intenzivniji razvitku obrtništva. graditeljstvo.1 Prostor. Ovim se osigurava polikulturnost oto kog gospodarstva što je od zna aja za stabilnost gospodarstva. korišteni su podaci Prostornog plana županije. Prostorni planovi ure enja gradova Komiža i Vis osnovne pravce gospodarskog razvoja sagledavaju kroz intenzivniji razvitak turizma. trgovina.kulturnim okruženjem. Budu i razvitak poljoprivrede može se utemeljiti na ja oj pomo i države putem sustava poticajnih mjera. 44 .3 4. mogu nostima razvoja komunalne infrastrukture. Prera iva ku industriju u budu e treba se orijentirati na preradu poljoprivrednih proizvoda i morskih organizama.) korišten je za usporedbu s PPUOG Komiže i Visa u dijelu osnovnih postavki u organizaciji i namjeni prostora te planirarane infrastrukture nacionalnog i županijskog zna aja. Mogu nosti razvitka obrtništva vide se u kvalitetnijem zadovoljavanju potreba lokalnog stanovništva i turista ovog podru ja. Turizam treba razvijati u skladu s fizi kim kapacitetom prostora. S obzirom da PPUOG Vis još uvijek nije donesen. te potencijalom stalnog stanovništva i raspoložive radne snage za rad u turizmu. kreditiranju i sl. Turizam je poželjno razvijati na korištenju kapaciteta u postoje im strukturama naselja uz izgradnju prate ih sadržaja i u razvitku manjih obiteljskih pansiona sa specifi nom ponudom. razvitak servisa i usluga pove avati paralelno s ja anjem turizma i pove anjem broja korisnika. razne vrste obrta i sl. te onih djelatnosti koje su u službi osnovnih usmjerenja (prijevoz.3. poljoprivrede s ribarstvom. socio . Razvitak poljoprivrede ograni en je veli inom i strukturom poljoprivrednih površina i nedostatkom vode za navodnjavanje. otvaranje manjih pogona i radionica. Izgradnju turisti kih sadržaja na obali potrebno je usmjeravati na one prostore gdje se u najmanjoj mjeri narušava krajobraz.4. Potrebna je orijentacija na nove oblike turizma . Obrtništvo. športsko-rekreacijski turizam i sl. Stoga treba razvijati proizvodne i uslužne djelatnosti na osnovi pomorske tradicija (mala brodogradnja i brodarstvo) i raspoloživih prirodnih sirovina (kamen). kao mjerodavni.nauti ki turizam. seoski turizam.). Poljoprivreda s ribarstvom kao protuteža turizmu kroz proizvodnju hrane neophodna je radi podizanja aktiviteta te radi dostizanja ekonomske stabilnosti. specijalne aranžmane prilago ene individualnim sklonostima pojedinih segmenata potražnje zna ajnih za valorizaciju ambijentalnih i kulturnih vrijednosti i osobitosti podru ja.

205 ha ili 12% ini mozaik ostalih šumskih i poljoprivrednih površina.180 2. i šumske površine Ostale površine UKUPNO Izvor: PPUG Komiža i Vis KOMIŽA ha 123 24 941 2. Gra evna podru ja naselja i ostali izgra eni prostori planiraju se s površinom od 379 ha što ini 3.6% 11.4% 0.1 Planirana namjena površina Temeljna organizacija i namjena prostora definirana je prostornim planovima ure enja Grada Komiže i Grada Visa (u procesu donošenja).0% 45 .7 % površine otoka.4.121 ha (31%).3. Površine namijenjene razvoju i unapre enju poljoprivredne proizvodnje iznose 3.141 % 2.121 5.873 921 37 4.563 285 24 5. Ostatak od 1.436 ha ili 54% površine otoka.205 61 10.223 OTOK VIS ha 244 74 3.9% 0.7% 30.8% 53.918 VIS ha 121 50 2.6% 100. šumske površine 5.1. Kartogram 4-3: Temeljna namjena površina Izvor: PPUG Komiža i Vis Tablica 4–7: Temeljna namjena površina PROSTORNII POKAZATELJI Gra evinska podru ja naselja Gra evinska podru ja van naselja Poljoprivredne površine Šumske površine Ostale poljop.436 1.

Dol) oko 10 ha (2. prostor za nauti ku luku s prate im sadržajima 9.5 ha. društvena i javna namjena 5. vojne zone) iznose oko 61 ha (16%). društvene. Kartogram 4-4: Namjena površina – postoje a i planirana izgradnja Izvor:PPUG Komiža i Vis 46 .7 ha (1.2 ha na sjevernom dijelu otoka (2. sportsko rekreacijske). odnosno: prostori za razvoj turisti kih sadržaja prvenstveno više kategorije u izdvojenim turisti kim zonama površine 49.Od ukupno 379 ha planiranih ta izgradnju (uklju uju i i ve izgra ene prostore) prostorni planovi predvi aju: pove anje gra evinskih podru ja naselja sa današnjih 170 ha na ukupno 244 ha što e initi 65% svih površina za izgradnju. Gra evna podru ja izvan gra evinskih podru ja naselja planiraju se sa cca 74 ha (19.5%).5 %) Zone ostalih namjena (arheološko podru je Issa.5%) zone za razvoj industrijskih djelatnosti (Ravno) i komunalno servisnih sadržaja (Zlopolje.6%). javne. odnosno 13% ukupno planiranih zona. U ove površine uklju ene su osim stanovanja i ostale postoje e i planirane zone neposredno u naselju (turizam.

U uvali Mlin planira se izgradnja luke nauti kog turizma (u sklopu ribarske luke). odnosno Prostornim planovima gradova Komiža i Vis planira se do 2015. planirana zona Kamenica. planirana Turisti ka naselja: zone hotela Neptun.300 Naselje Komiža Izvan naselja Grad Komiža Naselje Vis Izvan naselja Grad Vis UKUPNO otok VIS Tablica 4–9: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Komiža Turisti ka zona Površina Broj kreveta max. 350 300 350 500 950 2450 Hotel Biševo Roga i Neptun Kamenica Barjaška Grad Komiža 1.5 51.450 780 1. 47 Izvor: PPUG Komiža .500 950 2. postoje a zona Roga i.0 Broj kreveta max.300 kreveta u hotelima i turisti kim naseljima.7 19. planira se izgradnja turisti kog naselja. 1. organizacija prostora te uvjeti ure enja definirat e se urbanisti kim planovima ili detaljnim urbanisti kim planovima prema smjernicama iz prostornih planova ure enja.3 84. planirana Van gra evinskih podru ja naselja Na lokaciji Barjaška. Turizam Prostornim planom Splitsko-dalmatinke županije. van gra evinskog podru ja naselja.070 1.15 3.6 30.7 Gra evinsko podru je naselja Komiža Hoteli: zona hotela Biševo.25 3.0 32. Tablica 4–8: Planirane turisti ke zone Turisti ka zona Površina ha 13.7 19.Detaljna namjena površina. godine na otoku Visu ukupno 4.1 6.2 19 32.850 4.

postoje a zona “ eška vila”.5 51.9 11. 260 420 100 120 600 200 150 1850 Hotel Issa Uvala Stonca eška Vila Milna Samogor Zaravniš e Parja Grad Vis 0.4 7. postoje a zona Stonca.0 6.3 1.0 3.3 Gra evinsko podru je naselja Vis Hoteli: zona hotela Issa.2 21.Tablica 4–10: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Vis Turisti ka zona Površina Broj kreveta max. postoje a Izvor: PPUG Vis 48 . planirana Gra evinsko podru je Podstražje Hoteli: zona “Odmarališta Milna”.

Planom se sugerira mogu nost razvoja „ruralnog turizma“ u naseljima u unutrašnjosti otoka. T2). Prema Popisu poljoprivrede 2003. Zaglav. godine situacija je slijede a: 49 . Na ovim površinama e se stimulirati revitalizacija poljoprivredne proizvodnje i omogu iti gradnja gra evina izvan gra evinskih podru ja (izvan obalnog pojasa) u funkciji obnove obiteljskih gospodarstava i za potrebe seoskog turizma.121 ha zauzimaju 31% površine otoka. Zlo polja. Milna. Razvitak poljoprivrede ograni en je prisutnom demografskom strukturom. te na zapadnoj obali Biševa (Porat i Salbunara). Nije definiran modela budu eg turisti kog i ukupnog razvoja podru ja. šume i šumsko zemljište (PŠ). Vela i Mala Smokova). Brgujac.17 ha. neobra eno i neobraslo tlo i sl. Ostalo poljoprivredno tlo. Poljoprivredno tlo isklju ivo osnovne namjene Poljoprivredna tla sa 3. pašnjaci. planirana Hotel / Turisti ko naselje: zona Samogor. Rukavac. veli inom i strukturom poljoprivrednih površina te nedostatkom vode za navodnjavanje.992 ha). kapaciteta 150 vezova. zemljište najve e bonitetne klase na Visu (374 ha): središnji dijelovi Dra eva polja. planirana Planom je u uvali Parja planirana izgradnja luke nauti kog turizma – marine. zauzimaju 1. manje vrijedna tla sa maslinicima i danas zapuštenim poljoprivrednim površinama na padinama (1. Veluke i Male Voš ice i Ljubiš a. kamenjari. Vrijedna obradiva tla (P2). Hoteli i Turisti ka naselja (T1. Malog Polja. planirana zona Parja. rubni dijelovi ve ih polja (755 ha) Ostala obradiva tla (P3).Izvan gra evinskih podru ja naselja Hoteli: zona Zaravniš e. površina kopnenog dijela 9. Plaže Kvalitetom se izdvajaju šljun ane i pješ ana plaže na južnoj i jugoisto noj obali (Srebrena. Pliskog polja. Depopulacijski procesi i naro ito starenje poljoprivrednog stanovništva doveli su do zapuštanja poljoprivrednih površina. Poljoprivreda: Poljoprivreda je razvojem turizma izgubila na prijašnjem zna aju ali je još uvijek važna gospodarska djelatnost.205 ha. Prema prostornim planovima struktura poljoprivrednih tala je slijede a: Osobito vrijedna obradiva tla (P1). Planirana struktura definirana je isklju ivo prema Zakonu.

113 ha obra enog. Pri tome je potrebno provjeriti. Postoje i kapacitet. Neophodna je komplementarnost cestovnog i pomorskog prometa te integralni pristup u strategiji razvitka cestovne i pomorske infrastrukture. protiverozionoj funkciji. odnosno cestovne mreže. Cestovna mreža otoka Visa sastoji se od slijede ih kategoriziranih prometnica: Državna cesta D 117.93 km. ne može se o ekivati daljnji razvoj. 649 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta. Vis – Komiža u duljini 19. 179 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta. Sva važnija naselja planiraju se povezati sustavom javnog cestovnog prijevoza. 68 ha neobra enog zemljišta (10. gospodarskih i protiv požarnih prometnica. pogodne sa rekreacijske aktivnosti.3. pretežno vinogradi (54 ha) i vo njaci i maslinici (38 ha) Vis. 581 ha obra enog. U ljetnim mjesecima potrebe se zna ajno pove avaju i izazivaju nerješive probleme kako domicilnom stanovništvu.5%). odnosno prema budu oj turisti koj zoni Barjaška. zna ajnije šumske površine svrstavaju se u dvije kategorije: Zaštitne šume (Š2). zaštiti krajolika. je optimalna prometna povezanost obalnih i oto nih mjesta. ulica. poljoprivrednih površina. protivmisijskoj funkciji. a time i zaustavljanja daljnje depopulacije. Uvažavaju i prirodne uvjete i biljni pokrov. zaštiti prometnica i sl. Prometni sustavi. 4. bez njihove zna ajne rekonstrukcije i dogradnje. dosadašnju i utvrditi novu kategorizacije luka i pristaništa. te obilaznih cesta Vis – Roga i i Vis (Kut) – eška vila doprinjet e kvalitetnijoj povezanosti svih dijelova otoka Visa. tehni ka rješenja i sl. jedva da zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva. rekonstrukcija i ure enje nerazvrstani spojnih cesta. klimatskoj funkciji. mjesnih putova. pašnjaci (400 ha).2 Infrastruktura Stanje osnovnih infrastrukturnih sustava je nezadovoljavaju e. ve i broj nerazvrstanih cesta Planira se ure enje/rekonstrukcija kriti nih dionica trase državne i županijske ceste. doprinose krajobraznoj osnovi podru ja.68 km. Šume posebne namjene (Š3). Izgradnja ceste prema Oklju noj. Sedam lokalnih cesta. tako i gospodarskim djelatnostima. 66 ha neobra enog zemljišta (40%). longitudinalna povezanost duž obale kao i me uoto ka povezanost. ija se zaštitna funkcija ogleda u zaštita naselja. Cestovni promet.1. S ovim stanjem infrastrukturnih sustava. 50 . Vis (D 117) – Komiža D 117 u duljini 9. Na otoku Visu nema šuma s gospodarskim zna ajem. vinogradi (122 ha) i vo njaci i maslinici (43 ha) Šumske površine isklju ivo osnovne namjene. s prometnog aspekta. Županijska cesta Ž 6212. Jedan od osnovnih preduvjeta razvoja otoka. izgradnja.Komiža.

Postoji samo jedno trajektno pristanište u gradu Visu. Na podru ju Visa i Podšpilja su jedinice poštanske mreže. Usluga prijenosa govora je najzatupljenija usluga koja i nadalje zadržava zadovoljavaju i trend rasta. este i brze veze jedan su od preduvjeta razvoja otoka. Podru je op ine otoka pokriveno je s tri pokretne radio telefonske mreže: analognom NMT mrežom. komercijalnog naziva Mobitel i digitalnim GSM mrežama (HTMobile. Dalekovodi su u kriti nom stanju. Pomorsku povezanost s kopnom odvija se u dva sustava i to: trajektna linija i brzobrodska linija sa katamaranima. planovima se predvi a mogu nost gradnje manje zra ne luke koja e osigurati kvalitetan transport stanovnika i turista manjim zrakoplovima (do 50 mjesta. Marina Parja . Športska luka Komiža. Vis (županijski zna aj) Luke posebne namjene: Ribarska luka Komiža.Pomorski promet: Pomorski promet je od strateške važnosti za razvoj otoka. Preostali dio elektroenergetskog sustava na otoku Visu sastoji se od Trafostanice 35/10 kV „Vis“ instalirane snage 2x4(2x8) MVA i dalekovoda DV 35 kV pod naponom 10 kV „Vis – Komiža“ . Realizacijom turisti kih zona razvit e se ogranci jedinica poštanske mreže. U planskom razdoblju o ekuje se osuvremenjivanje sustava pošte i ure enje poštanskog središta sa svim pripadaju im službama. pa samim tim ni potrebe gospodarskog razvoja. Luke otvorena za javni promet: Komiža. Nepokretna telefonska mreža je javne telekomunikacijske mreže.Roga i Privezišta: Parja i Mezuporat (Komiža). Velika udaljenost od elektroenergetske mreže Hrvatske zahtijeva relativno velike investicijske troškove što dovodi do odlaganja investiranja u osnovni sustav. me utim prijenos podataka je ve pretekao govorne usluge po ostvarenom prometu. VlP-net. Tele2) Elektroenergetika. kriti ni zrakoplov ATR . unutarnju plovni putovi i kategorizacija luka. Trajno rješenje vidi se u prelazu na 110 kV napon izgradnjom spojne to ke na Visu što pretpostavlja izgradnju slijede ih objekata: TS 110/x kV Vis.a sigurne. Udaljenost otoka od kopna stavlja Vis u neravnopravan položaj s ostalim podru jima. Usluga prijenosa govora se pretežno ostvaruje putem nepokretne telefonske mreže. Športska luka Vis i Luka tijela državne uprave Vis Luke nauti kog turizma: Komiža – Uvala Mlin. polaganje podmorske kabelske veze 110 kV Hvar – Vis i podzemne kabelske veze 110 kV na Visu do planirane trafostanice 110/35 kV "Vis. u sklopu turisti kih zona: eška vila i Stonca (Vis) Zra ni promet. a u Komiži poštanski ured.42) na relaciji kopno . Postoje i na in napajanja otoka elektri nom energijom u gotovo svim svojim elementima ne zadovoljava postoje e potrebe. odnosno prostornim planovima ure enja gradova komiže i Visa utvr eni su me unarodni plovni put. Dosadašnje studije ukazuju na lokaciju Vele Pece. Županijskim. a zadnjih godina mobilna telefonija je u izuzetnom porastu.otok Vis (doma i i me unarodni letovi) i te zadovoljiti potrebe privrede i sportskih aktivnosti. Pošta i telekomunikacije. Tako er se predvi a izgradnja trafostanice 35/10 kV „Komiža“. Napajanje elektri nom energijom otoka vrši se iz TS 110/35 kV " Starigrad" preko 35 kV veze preko dva podmorska kabela 35 kV. Poštanska mreža u sastavu je Poštanskog središta Split. 51 . Posljednjih godina kablira se srednjenaponska mreža u naseljima Vis i Komiža ime se osjetno popravila situacija u urbanim dijelovima.

Vodoopskrba; Otok Vis još uvijek nije priklju en na planirani sustav regionalnog vodovoda, a potroša i se opskrbljuju vodom sa lokalnih izvorišta. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji slatkovodne le e na lokaciji Korita (36 l/s). Kvaliteta vode je dobra, a salinitet vode znatno ispod dopuštenih vrijednosti. Zbog gubitaka u sustavu raspoložive koli ine su cca 27 l/s. što jedva zadovoljava potrebe domicilnog stanovništva. U ljetnom razdoblju koristi se i izvor Pizdica. Problem predstavlja osiguranje potrebnih koli ina vode u špici sezone, kad dolazi do preoptere enja sustava i uvo enja redukcija. Prilikom rješavanja vodoopskrbnih potreba treba voditi ra una da težište bude na opskrbi iz vlastitih resursa i da se što više iskoristi postoje a vodoopskrbna mreža. Rekonstrukcija i dogradnja sustava predvi ena je u dvije faze: rekonstrukcija crpilišta "Korita" ime bi se koli ina crpljenja pove ala na 40 l/s. i time omogu ilo normalno funkcioniranje sustava u sadašnjem stanju, osiguranje novi koli ina potrebnih za kraj planskog razdoblja (cca 60 l/s). Ponu ene su tri varijante rješenja: Opskrba iz vlastitih vodnih resursa (vrlo upitna; potrebni istražni radovi) Desalinizator "Pizdica"
Dovod vode s kopna

Odvodnja otpadnih voda: Izgradnja vodoopskrbe do svih naselja, potencira izgradnju sustava za prikupljanje otpadnih voda, njihovo pro iš avanje i dispoziciju bez štetnih posljedica na okoliš. Sadašnji na in dispozicije otpadnih voda putem upojnih crnih jama je neprihvatljiv, naro ito za naselja na obali. Planovima su utvr ena su slijede a rješenja odvodnje: Naselje Komiža; kanalizacijski sustav je ve im dijelom izgra en. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tla nim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba priklju iti cjelokupna kanalizacijska mreža naselja ini osnovu sustava. Po mehani kom pro iš avanju otpadne vode se ispuštaju u komiški zaljev podmorskim ispustom. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predvi eni razvoj Komiže do 2030. godine, osim ure aja za pro iš avanje. Turisti ka zona Barjaška; predvi a se izgradnja zasebnog sustava s ure ajem za pro iš avanje. Naselje Vis; kanalizacijski sustav je uglavnom izgra en. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tla nim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba priklju iti cjelokupna kanalizacijska mreža naselja ini osnovu sustava. Po mehani kom pro iš avanju otpadne vode se ispuštaju u otvoreno more. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predvi eni razvoj Visa do 2030. godine, osim ure aja za pro iš avanje. Rukavac, turisti ka zona „Zaravni e“ i Brgujac i podru je Milna Ženka; izgradnja zasebnih sustava sa odvodnim kolektorima, ure ajima za pro iš avanje i podmorskim ispustima. Ostala naselja u unutrašnjosti; putem vodonepropusnih septi kih jama. Postupanje s otpadom; Otok nema adekvatno riješen problem kona nog zbrinjavanja, odnosno odlaganja krutog otpada. Sva postoje a odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati otvaranjem novog, ure enog odlagališta. Sa podru ja Grada Visa otpad se sakuplja i odvozi na neure eno odlagalište „Welington“, a s podru ja Komiže neure eno odlagalište
“Podgomilica».

52

Na širem podru ju današnjeg odlagališta „Welington“ planira se gradnja transfer stanice za otpremu otpada u Županijski centar za gospodarenje otpadom.

4.3.1.3 Zašti ena prirodna i kulturna baština Prirodna baština; Podru je otoka Visa naro ito obala i pripadaju i oto i i sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama ini ovaj prostor izuzetno zna ajnim i atraktivnim. U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su dijelovi prirode: Zna ajni krajolik: Otok Ravnik; Otok Jabuka; Otok Brusnik Planom se predlažu za zaštitu kao zna ajni krajolik: otok Biševo; arhipelag Budikovac – Greben Spomenici prirode: Medvidina špilja, Modra špilja, Zelena špilja na otoku Ravnik i Uvala Stiniva (geomorfološki); Otok Brusnik i Otok Jabuka (geološki). Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati: akvatorij otoka Biševo, Palagruža i Svetac. Biološka raznolikost ; Velika razvedenost hrvatske obale i injenica da je ovaj prostor bio pribježište biljaka i životinja za ledenih doba, uzrok je velike biološke raznolikosti. Takvom raznolikoš u naro ito obiluju udaljeni i posebno nenastanjeni otoci, koji nisu u ve oj mjeri ugroženi razli itim vidovima korištenja. Ipak antropogeni utjecaj se javlja i u takvim, vrlo osjetljivim, ekološkim podru jima. Viški arhipelag pripada tim podru jima s vrlo velikom biološkom raznolikoš u i na kojem su koncentrirani brojni endemi. Glavni razlozi zbog kojih je potrebna zašita Viškog arhipelaga su sljede i: specifi nost herpetofaune svakog pojedinog otoka, razli ite od kopnene i stvaranje endema; rijetke i endemi ne biljne vrste; veliko zna enje oto ne skupine za preživljavanje ptica, jer su odmorišna to ka ptica selica i gnjezdište rijetkih vrsta; specifi na geološka gra a Brusnika i Jabuke; strme kamenite obale sa spiljama (jugozapadna strmovita obala otoka Vis, strmovite obale okolnih oto i a – biljni endemi, stanište šišmiša, bogatstvo podmorja) bogatstvo podmorske flore, s pojedinim endemskim vrstama; Kako bi se o uvale prirodne vrijednosti otoka, klju no je poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti, ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša. Uredbom o proglašenju ekološke mreže utvr ena je „Ekološka mreža Republike Hrvatske“ sa: sustavom ekološki zna ajnih podru ja i ekoloških koridora; ciljevima o uvanja i smjernicama za mjere zaštite namijenjenih održavanju ili uspostavi povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, i/ili divljih svojti.

53

Kartogram 4-5: Zašti ena prirodna baština

Izvor: Zavod za zaštitu prirode, 2008. U okviru ekološke mreže zašti eni su kopno i podmorje otoka Vis i Biševo, dio jugoisto ne obale Visa, te brojne špilje i jame.

Kulturna baština Dosadašnja istraživanja i saznanja svjedo e o kontinuitetu naseljenosti otoka Visa od prapovijesnih vremena do naših dana. Razne ljudske civilizacije i kulture koje su se smjenjivale tijekom stolje a ostavile su brojne tragove svoje materijalne kulture na tom prostoru, od pretpovijesnih gomila i gradina, rimskih gra evina i groblja, starokrš anskih i ranosrednjovjekovnih crkvica do obrambenih gra evina.
Kartogram 4-6: Kulturna baština

Urbane cjeline: Zašti ene su urbane cjeline naselja Komiža i Vis. U ovim zonama propisuje se režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja te pojedina nih gra evina. Potrebno je o uvati sva bitna obilježja prostorne i gra evne strukture, odreene topografijom, povijesnom graevnom supstancom, te raznolikoš u namjena i sadržaja.
Izvor: PPUG Komiža i Vis

54

Ruralne cjeline; Preventivno su zašti ene 32 ruralne cjelina. To su uglavnom zaseoci koji su unutar procesa mehani ke migracije i emigracije ve im dijelom napušteni. Sa uvana su uglavnom u izvornom stanje, što im daje spomeni ka obilježja. Zaštita ovih cjelina temelji se na o uvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, kao i na o uvanje tradicijske gra evne strukture i karakteristi ne slike naselja. Podru ja arheološke baštine; Registrirani ili preventivno zašti eni arheološki lokaliteti su: zona anti kog naselja Issa; lokaliteti oto ja Palagruže, Biševo, Svetac; ostale arheološke zone u popisu nepokretnih kulturnih dobara. Pojedina na kulturna dobra; Zaštitom pojedina nih kulturnih dobara obuhva ene su registrirane ili preventivno zašti ene pojedina ne gra evine ili gra evinski sklopovi, odnosno 13 sakralnih kulturnih dobara i 30 javnih kulturnih dobara Podru ja etnološke baštine; Prostor otoka tijekom povijesti bio je u najve em dijelu ruralni prostor. Danas je u dijelu naselja sa uvana matrica tradicijskog gra enja i oblikovanja prostora. U podru ja etnološke baštine uklju it e se naselja morfološke, tipološke, strukturalne ili funkcionalne osobine tradicionalnog ure enja ruralnog prostora .

Iz prostornih planova proizlaze slijede a ograni enja i mogu nosti razvoja:

Osnovni ograni avaju i imbenici razvoja su: Nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja, odnosno aktivne razvojne politike. Ne postoji oto ko tijelo, odnosno institucionalni okvir za kreiranje i provo enje jedinstvene oto ke razvojne politike. Demografska osnovica; iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva, starenje stanovništva, aktivnost stanovništva, veli ina radnog kontingenta i obrazovna struktura. Prometna izoliranost, koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju. Nedostatak vode za razvoj turizma i za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. Stanje gospodarstva; nerazvijena gospodarska struktura; orijentacija na razvoj turizma ima za posljedicu slabljenja interesa za razvoj poljoprivrede, ribarstva i drugih djelatnosti zna ajnih za razvoj podru ja. Nedovoljno razvijene društvene službe. Infrastrukturni i komunalni problemi; prometna mreža, neadekvatno rješenje problema odlaganja krutog i teku eg otpada. Institucionalno-sistemska ograni enja; nesre eni katastri i dubiozno vlasništvo nad zemljištem i zgradama. Neadekvatna državna politika razvoja; subvencije, porezne olakšice i druge beneficije prema oto kom gospodarstvu i stanovništvu.

55

imbenici koji osiguravaju razvojne mogu nosti: Geoprometni položaj; pravaca Jadrana. na križanju glavnih longitudinalnih i transverzalnih morskih

Prirodna bogatstva obalnog prostora; razvedena obala, blaga klima, pejzažne i klimatske prednosti, podesna obala za kupanje pružaju izuzetno kvalitetnu osnovu za razvoj turizma, poljoprivrede ribarstva i marikulture. Krajobrazne i kulturološke vrijednosti ; bogatstvo prirodnih fenomena, blizina oto kog arhipelaga Biševo, Svetac, Palagruža, Brusnik i Jabuka predstavlja veliku atraktivnost podru ja. Ekološki prakti ki nezaga en okoliš; ekološka prihvatljivost je zna ajan kriterij prihvatljivosti gotovo svih privrednih djelatnosti.

Budu i razvitak potrebno je zasnivati na racionalnom korištenju prirodnih resursa te stvaranju ambijenta za zdrav život. Komparativne prednosti za razvitak turizma i poljoprivrede kao osnovne prate e djelatnosti, predstavljaju djelatnosti na kojima nije u po etku mogu e graditi ubrzan gospodarski razvitak.

Zaklju na razmatranja u odnosu na prostorno razvojne i resursne zna ajke prostora Prirodne datosti prostora, prvenstveno zahvaljuju i slabijem gospodarskom i turisti kom razvoju predmetnog podru ja tijekom zadnjih 20-tak godina, danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvoj podru ja temeljenom na turizmu te poljoprivredi i marikulturi; Prirodne posebnosti, kao i kulturno i povijesno naslje e predstavljaju najvrjedniji identitet podru ja gdje su zašti ene cjeline uglavnom sa uvane, no premalo se vodilo ra una o unapre ivanju i adekvatnoj prezentaciji zašti enih cjelina u funkciji kreiranja lokalnog blagostanja; Sve prirodne datosti (karakteristike obale i uvala, vegetacija, reljef, klima) svojom me usobnom interakcijom daju optimalnu mješavinu potrebnu za smisleni razvoj održive turisti ke djelatnosti isprepletenu komplementarnom proizvodnjom poljoprivrednih i maritimnih proizvoda te razvojem ostalih komplementarnih djelatnosti Glavni ograni avaju i faktori održivog razvoja predmetnog podru ja su: Skromna demografska osnova podru ja zbog depopulacijskog procesa ime se pretpostavlja da e razvoj podru ja biti vezan uz imigracijske procese, a koji e biti odre eni stupnjem gospodarske, društvene i kulturološke privla nosti podru ja; Infrastrukturni sustavi (elektroopskrba i prometnice na lokalnoj razini, vodoopskrba i sustavi odvodnje otpadnih voda, gospodarenje krutim otpadom itd.) uglavnom su podkapacitirani i za današnje potrebe, te predstavljaju veliki ograni avaju i faktor održivog razvoja predmetnog podru ja. To se posebno odnosi na o osiguranje potrebnih koli ina vode u špici sezone kada dolazi do preoptere enja sustava i uvo enja redukcija. 56

4.4 Turizam 4. Vegetacija u zajednici sa klimom (pojave ljetnih suša) izaziva pove anu opasnost od požara. sociokulturnim okruženjem. Glavna svrha ovoga plana je ocjena sadašnjeg stanja i razvojnih mogu nosti županije. godine. Plan predlaže viziju i osnovne ciljeve te mjere kojima se ciljevi odnosno dogovorena vizija može posti i.1 Razvojni operativni plan županije Razvojni operativni plan Splitsko dalmatinske županije strateški je dokument izra en za razdoblje od 2006.o neriješeno pitanje zbrinjavanuja otpada (nepostojanje sustava odvojenog prikupljanja sme a i adekvatnog odlagališta). do 2013. 4. Slijedi slika koja prikazuje viziju. Turizam predmetnog podru ja treba preuzeti ulogu dodatnog zamašnjaka gospodarskog preporoda podru ja te ga je potrebno razvijati u skladu s fizi kim kapacitetom prostora. postoje om komunalnom infrastrukturom kao i ekonomi nosti proširenja iste te turisti ke suprastrukture. te etiri razvojna cilja županije: 57 .

turizam u županiji nije razvio u željenom smjeru i ne ostvaruje o ekivano dobre rezultate. Ovakav stav proizlazi iz svjesnosti da se. ukupne investicije u turizam u županiji iznose 13. vrlo bitan za županiju koja ima visoku nezaposlenost. Investicije u turizam koje su planirane za razdoblje od 2006. Turizam se dodatno definira kao jedan od prioriteta ovoga plana. Razvoj i promocija novih oblika ponude kao što je nautika. smještaj. Turizam visoke kvalitete se namjerava posti i kroz razvoj turisti ke infrastrukture smještaja i to poglavito hotela. Planira se razvoj novih turisti kih proizvoda: nautike. prometnice. U ovom djelu se navodi potreba za stvaranjem ponude obrazovnih programa i procesa prilago enim potrebama gospodarstva. do 2013. Cilj 3 – neophodan je razvoj ljudskih potencijala. 58 . pa stoga planira dodatne edukacije i razvoj ljudskih potencijala.5 milijuna EUR-a. Cilj 4 – identificirana je potreba udruživanja i stvaranja partnerstva me u poslovnim i civilnim subjektima u županiji kako bi se pospješila suradnja i olakšao napredak.kako bi županija gospodarski bila konkurentnija navodi se da se posebna pažnja treba posvetiti turizmu i razvoju integrirane "turisti ke ekonomije". prometnica i komunalnih usluga. te poticanje me uregionalne suradnje tako er su važni za uspješan razvoj turizma. ruralni i kulturni turizam. godine su sljede e: razvoj marketinških proizvoda i promociju turizma iznosi 9 milijuna EUR-a. Isti e se potreba razrade jedinstvenog turisti kog imidža županije.Cilj 1 .ugostiteljskoj djelatnosti te generalno podizanje kvalitete ljudskih resursa nužni su kako bi se željeni ciljevi i prioriteti razvoja mogli dosti i.5 milijuna EUR. te razvoja turizma u smjeru visoke kvalitete.5 milijuna EUR-a. usprkos iznimnim prirodnim i antropogenim prednostima. koji bi promicao klju ne turisti ke prednosti. te razviti razne poticaje. Kako bi se što bolje iskoristile komparativne prednosti županije treba nadograditi infrastrukturu u funkciji turizma. Edukacija zaposlenika u turisti ko . Prioritet županije je razvoj turizma visoke kvalitete. Ukupne investicije u turizam u periodu od sedam godina iznose 13. poboljšanje turisti ke infrastrukture iznosi 4. Zaklju ak Razvojni operativni plan županije je vrlo konkretno iskazao svoju viziju razvoja konkurentnog gospodarstva. Cilj 2 – identificirana je potreba razvoja prometne i komunalne infrastrukture kako bi se stvorila podloga za razvoj same županije. Spominje se poticanje razvoja turisti ke infrastrukture i novog turisti kog proizvoda regije koji bi trebali podi i razinu kvalitete i dodane vrijednosti. komunalije. ruralnog te kulturnog turizma. Kao osnovu cijelog razvoja ROP prepoznaje zaposlenika u turizmu.

definirano je strateško pozicioniranje Srednje Dalmacije. odgovornostima. prihvatila Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije predstavlja strateški okvir za novi rast turizma sukladno nadolaze im globalnim promjenama. posebno njegovih vrijednih agrikultura i vina. odre en portfelj turisti kih proizvoda. pa tako i za Vis te je kona no oblikovan provedbeni plan sa svim klju nim aktivnostima. ture. za Vis su predloženi elementi proširenog identiteta i sustava vrijednosti (što je detaljnije navedeno u Marketing planu ovog Plana razvoja eko / ruralnog turizma otoka Visa). vremenskim rokovima. koji je atraktivan otok za budu i turisti ki razvoj. Dakle. Njegova izoliranost i autenti nost.4. Jedna od klju nih subregija ove destinacije je otok Vis. a koji daje prijedloge za unapre enje situacije u turizmu cijele destinacije u smislu strategija. kao i za ostale sub-regije destinacije Srednje Dalmacije. lipnja 2007. koje treba i sa uvati. U tom smislu je za otok Vis. svaka mikro destinacija Srednje Dalmacije turisti ki se pozicionira i razvija zasebno prema definiranim strategijama. a usmjeren je na pragmati ne promjene u procesu upravljanja turizmom cjelovite destinacije. ali vode i ra una o pozicioniranju i razvoju cjelokupne destinacije. iju implementaciju provodi županija od njegovog usvajanja.2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije Turisti ka zajednica Splitsko-dalmatinske županije je 19. ija je povijesno uvjetovana stagnacija u smislu razvoja turizma sada njegova najve a prednost. Glavni plan razvoja turizma SDŽ je službeni dokument. te konkretnih operativnih prijedloga za destinaciju u cjelini. Polaze i od središnjeg identiteta / pozicioniranja otoka Visa unutar destinacije Srednje Dalmacije. a koji ine sljede i proizvodi: nauti ki turizam i proizvod posebnih interesa kao prioritetni proizvodi. Uz postavljenu viziju. pa je tako za otok Vis usuglašeno sljede e pozicioniranje: 'Vis – otok skrovište'. ali i zasebno za njena podru ja. kratki odmori te wellness i spa proizvodi kao oni sa srednjim prioritetom.4. jer se nalazi na mnogo povoljnijoj poziciji nego što je to slu aj sa mnogim drugim oto kim destinacijama. Naime. zatim proizvod 'sunca i mora'. izvorima finacniranja itd. a koje se obrazlaže injenicom da je ovaj svojevrsni mitski otok ve postigao imidž posebno vrijednog skrovišta. 59 . atributi su koji se moraju komercijalizirati strategijom visoke vrijednosti. Nakon toga definirani su klju ni investicijski projekti za svaku mikro-destinaciju Srednje Dalmacije. kao i na izgradnju novih poluga za uspostavu konkurentnosti. koji je izradila tvrtka Horwath HTL. imidž ribarskog kraja. upravljanja marketingom te na usmjeravanje procesa ulaganja u turisti koj industriji.

Pod mleta kom vladavinom. Tada je izgra en veliki lukobran i ure ena luka. Smatra se da je Komiža sli no kao i Vis (Issa) naseljena za vrijeme Grka i Rimljana Prvi put se spominje kao Val Comeza u darovnici zadarskog kneza Petra 1145.000 stanovnika. Komiža se ubrzano razvija kao središte ribarstva na ovom dijelu Jadrana. stolje a je najve e naselje na otoku Visu s gotovo 4. stolje u zabilježile da su samo u jednom danu komiški ribari ulovili tri milijuna tona srdela. Bogata ribolovna podru ja oko Palagruže. te prerasta u gradi sa svim potrebnim sadržajima. nakon što vojska odlazi sa otoka.4. Nakon odlaska vojske sa otoka i osamostaljenja Hrvatske države zaustavlja se iseljavanje koje je do tada bilo vrlo izraženo. U Komiži posluje samo hotel Biševo koji je kategoriziran kao hotelski objekt sa dvije zvjezdice. utvrda i velikih ku a u Komiži. Razvoj turizma po eo je kasnije uspore uju i sa ostalim mjestima na Jadranu no radi vojske op a infrastruktura je ve postojala. Godine 1997.4. pripala su Italiji i ostala u njenom sastavu sve do 1947. Prevladava privatni smještaj (67% od ukupnog) sa 660 kreveta. Bila je to gospodarska grana koja je omogu ila izgradnju crkvi. 60 . Danas slika turisti ke ponude Komiže izgleda ovako: Ukupni smještajni kapacitet je približno 990 kreveta. Po etkom 20. godine.d. Objekt je trenutno u lošem stanju. godine Kraljevini SHS pripaja se Vis i zapo inje dugo razdoblje stagnacije Komiže. a u mjestu postoji sedam tvornica za preradu ribe (najve a Fratelli Mardeši ). dotrajao i potrebna je ve a investicija kako bi se doveo na zadovoljavaju i nivo. Mleta ke vlasti su u 16. Nakon drugog svjetskog rata cijeli otok Vis pa tako i Komiža postaju vojna zona što spre ava razvoj turizma te se na taj na in nastavlja stagnacija otoka. 1918. Turisti ka ponuda Grad Komiža isto kao i grad Vis po inje razvojem turizma po etkom 90-tih. Komiža dobiva status Grada. Pod austrijskom upravom (1815-1918) Komiža dobiva samostalnu op inu. godine.3 Grad Komiža Povijesni okvir Povijest grada Komiže veže se uz more i ribolov posebno plave ribe po kojem je poznata od davnina. Posluje jedan hotel (Biševo) sa 320 kreveta u vlasništvu društva Modra špilja d.

Postoji interes za kupnjom starih seoskih objekata u središnjem dijelu otoka.5 milijuna kuna godišnje ili 7.Tablica 4–11: Komiža – turisti ka ponuda Modra spilja d. U unutrašnjosti otoka ve ina seoskih gospodarstava radi na osnovi rezervacije te su otvoreni i tijekom ostatka godine s obzirom na potražnju i broj gostiju. dvokrevetna soba. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu U ponudi Komiže nema turisti kih kampova. Hoteli i restorani prihode približno sa 12. Podhumlje. se oživljava posebice u vidu proizvoda hrane i pi a na seoskim doma instvima koja su smještena najviše oko sela Podšpilje i Žena Glava.hr.hotel-bisevo. U 2007. koji se konverzijom pretvaraju u smještajne kapacitete.300 dolazaka koji su generirali približno 68. Dvorana za sastanke do 90 osoba 106 EUR (BB. Ugostiteljska ponuda Ukupno u ponudi ima 15 ugostiteljskih objekata (ne uklju uju i objekte u kategoriji caffe barova). Velika ve ina spomenutih ugostiteljskih objekata posluje samo u ljetnim mjesecima (oko tri mjeseca). dvije pizzerije i pet konobi koje se nalaze u samom mjestu. telefonski interviju lipanj 2008.: Objavljena cijena: Smješten u Komiži kraj mora. Komiža bilježi pozitivan trend no enja i dolazaka. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada Komiži (Podšpilje. glavna sezona) Izvor: www. Turisti ka potražnja Zbog visokog postotka privatnog smještaja esto loše kvalitete i hotela niske kategorije Komiža kao turisti ka destinacija trenutno ima loše pokazatelje potražnje. Unutrašnji dio otoka. godine kada je zabilježen blagi pad. koji administrativno pripada Komiži.400 kn po stanovniku. godini Komiža bilježi oko 10. Jedan takav primjer je i selo Talež u blizini Podšpilja gdje je konverzijom jedno staro selo od 4 ku e revitalizirano te sada nudi smještaj u ruralnom ambijentu. .000 no enja. pet minuta šetnje od središta mjesta 2 ** 126 soba i 5 apartmana Odmorišni hotel Manje renoviracije svake godine . sa iznimkom 2007. Hotel BIŠEVO Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. Ponuda se sastoji od tri restorana.d. 61 . Žena Glava) nalazi se još pet seoskih doma instava koja u svojoj ponudi nude degustacije vina autohtonih sorti koje sami proizvode i lokalne specijalitete.

000 8. Ipak.000 10. Od ukupno sedam agencija.000 60.000 4. Turisti ke agencije Na podru ju Komiže posluje sedam turisti kih agencija koje svojom ponudom pokrivaju cijeli otok.000 40.000 20. 2008. brodova. postavljanje sme e signalizacije. Nadalje. izrade brošura. Sredstva budžeta planiraju se potrošiti na projekte unapre enja proizvoda. ponuda agencija ve im dijelom fokusira se na iznajmljivanje privatnih apartmana gostima.000 30.000 70.000 2. Agencije u svojoj ponudi nude usluge pronalaska smještaja u hotelima.2007) DOLASCI 12. kroz adrenalinske sportove. te organizaciju raznih gastronomskih tura po otoku. spominju se zajedni ka ozna avanja pješa kih staza. posjete sajmovima). dvije su posve ene samo iznajmljivanju privatnog smještaja (Nona agency i Impress club).000 50. usluge prijevoza po otoku i moru. godinu približno e iznositi 610 tisu a kuna (bruto iznos). Turisti ka zajednica Godišnji budžet Turisti ke zajednice Komiža za 2009.000 6.Tablica 4–12: Komiža – trend dolazaka i no enja Grad Komiža trend dolazaka i no enja (2003 . iznajmljivanje skutera. te ostale usluge fokusirale su se dvije agencije (Alternatura i Nika adventure). edukacije zaposlenih te uobi ajene troškove poslovanja ureda. Od projekata suradnje dva ureda TZ-a na otoku.000 NO ENJA dolasci no enja 80. organizaciju raznih izleta. robinzonski smještaj na osami. 62 . privatnim apartmanima i ku ama.000 0 0 2003 2004 2005 2006 2007 Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske.000 10. oplovljavanje otoka. kroz investicije u ure enje destinacije. Na ponudu alternativnog turizma. izrada turisti kih karata otoka i organizacija kulturne manifestacije cijelog otoka. planiraju se uobi ajene promotivne aktivnosti (ažuriranje web stranica. postavljanje tuševa na gradskim plažama i organizaciju manifestacija.

Osnovali su je Grci iz Sirakuze na Siciliji te tako nastaje polis (grad država) te se razvija kao glavno uporište grka na Jadranu. Hotel Paula još nije službeno kategoriziran kao hotel prema kategorizaciji ministarstva turizma. Pobjedom austro-ugarske mornarice privremeno su zaustavljena talijanska posezanja za Visom i itavom Dalmacijom. Turisti ka ponuda izgleda kako slijedi u nastavku: Ukupan smještajni kapacitet Visa je 2. 63 . stolje a prije Krista. Spomenuti hoteli Tamaris i Issa službeno su kategorizirani kao objekti sa tri zvjezdice. postoji i hotel Paula. Poslije pada Napoleona i Mleta ke republike. U ranom srednjem vijeku nalazi se u starohrvatskoj državi. no u planu vlasnika je da ove godine dobije kategorizaciju. U po etku otok je otvoren za doma e goste (stanovnike bivše Jugoslavije). Osim dva hotela koji su u vlasništvu Vis d. U blizini otoka Visa se 1866.-a. Daljnjim upravnim reorganiziranjem monarhije. Arheološki nalazi koji ukazuju na postojanje gr kog pa kasnije rimskog doba su terme.717 ležaja. U nastavku slijede prikazi spomenutih hotela. nekropola. godine odigrala viška bitka. dijelovi ulica. Vis dolazi pod vlast Habsburga. Poslije ega esto mijenja vladare.Issa datira iz približno 4.4 Grad Vis Povijesni okvir Vis ili kako su ga nazivali za vrijeme Gr ke .4. Vis postaje dio carske pokrajine Dalmacije. jedan na rivi u centru mjesta i jedan uz more na ulazu u Višku luku. Prevladava privatni smještaj (82% od ukupnog) sa 1. Francuzi. U sklopu grada posluju dva hotela.4. a posjet stranaca dopušten je tek 1989. potonuli dijelovi luke i rimski teatar na kojem je kasnije izgra en franjeva ki samostan. pa ak i Englezi (tada se na otoku zaigrao i kriket). godine. Turisti ka ponuda Nakon odlaska vojske sa otoka otvara se mogu nost razvoja turizma. Posluju dva hotela (Tamaris i Issa) sa 299 ležaja i oba su u vlasništvu Vis d. koja je nakon austro-ugarske podjele monarhije potpala pod austrijski dio.d. Hotel Paula koji je renoviran ove godine u vlasništvu je talijanskih investitora koji imaju namjeru i dalje razvijati turizam na otoku.090 ležaja. Mletci.d.

hr. a neki od njih nude i smještaj. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu Vila PAULA Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. telefonski interviju lipanj 2008. u cijelosti.d.Tablica 4–13: Vis – turisti ka ponuda Vis d. nema nema objavljene cijene Izvor: hotelpaula. dvokrevetna soba.hr Napomena: Trenutno kategorizitan kao vila. uz bedeme anti kog grada Isse 3 *** 125 soba i 3 apartmana Odmorišni hotel Sagra en 1984. lagana renovacija 2008.vis-hoteli. za hotelijerstvo. Marine Zemlje. lagana renovacija 2006. telefonski interviju lipanj 2008. Nema (mogu e koristiti restoran) 120 EUR (BB. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada gradu Visu postoje inicijative preure ivanja starih poljoprivrednih objekata.tz-vis. www. dvokrevetna soba. Vis u sklopu turisti ke ponude nema kampova. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu Hotel TAMARIS Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. Podselju i Podstražju.vis-hoteli.: Objavljena cijena: U centru grada Visa 3 *** 25 soba Odmorišni hotel Adaptiran 1992. godine.hr. Spomenuti objekti nalaze se u podru ju Pliskog Polja. U takvim objektima lokalno stanovništvo bavi se ponudom hrane i pi a na osnovama doma ih proizvoda i lokalnih specijaliteta. Kino dvorana može smjestiti do 30 osoba 112 EUR (BB. ugostiteljstvo i turizam Hotel ISSA Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr.: Objavljena cijena: U starom djelu grada Visa koji se naziva Kut 3 *** (neslužbeno) 12 soba Manji odmorišni hotel Potpuno renoviran 2008.: Objavljena cijena: Na zapadnom dijelu Viške vale. glavna sezona) Izvor: www. za sljede u sezonu predvi eno mijenjanje imena i cijena. glavna sezona) Izvor: www. 64 .hr.

000 0 20. a neka seoska doma instva rade i ostatak godine ali samo na osnovi rezervacije i ovisno o broju gostiju. Neka doma instva uz ponudu hrane grade svoju tržišnu marku i kroz proizvodnju vina od tipi nih sorti za otok Vis (npr. kada ulazi u stagnaciju i pad u 2007.500 turista koji su generirali približno 125.000 60.000 6. godini. Turisti ka zajednica Turisti ka zajednica Visa planira da e godišnji budžet za 2009. godini prihodili približno 12.000 2003 2004 2005 2006 2007 Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske.000 0 80.000 14. godini.000 NO ENJA dolasci no enja 140. godini grad Vis je zabilježio približno 18. Aktivnosti na koje se planiraju utrošiti sredstva odnose se na unapre enja 65 . U 2007. Hoteli i restorani su u 2007. Ve ina ugostiteljskih objekata radi samo tijekom ljetnih mjeseci. U nastavku slijede karakteristike turisti ke potražnje Visa u 2007.2007) DOLASCI 20. ili po uvalama na otoku.350 kuna po stanovniku. godinu iznositi približno 750 tisu a kuna bruto. Tablica 4–14: Vis – trend dolazaka i no enja Grad Vis trend dolazaka i no enja (2003 . godine.5 milijuna kuna ili 6.000 10. Vis bilježi pozitivan trend dolazaka i no enja do 2006.000 8.000 40. U sklopu ponude nalaze se još etiri konobe koje su smještene u gradu. Ukupno postoji dvanaestak seoskih doma instava koja svojim ponudama lokalnih i tradicionalnih jela privla e turiste u unutrašnjost otoka.000 2. Grad Vis prednja i po broju seoskih doma instava smještenih u unutrašnjem djelu otoka.000 16. seosko doma instvo Roki's). 2008.000 4. Od ukupne ugostiteljske ponude u gradu se nalazi devet restorana i etiri pizzerije.000 100. Smještajni kapacitet Visa približno je duplo ve i od kapaciteta Komiže.Ugostiteljska ponuda Ukupno se u ponudi grada Visa nalazi 29 ugostiteljskih objekata (ne uklju uju i objekte u kategoriji caffe barova).000 no enja.000 120.000 18.000 12. Turisti ka potražnja Grad Vis pozicijom urbanog centra otoka Visa. trajektnim pristaništem i ve om ponudom hotela u nešto je boljoj poziciji od Komiže.

za one iskusnije. Vrlo visoka sezonalnost. slijede nova iskustva i doživljaji te zabava. 66 . Najve i broj turista dolazi zbog odmora i opuštanja. posluju samo dvije turisti ke agencije . organiziraju se škole za po etnike. na ugostiteljstvo izdvajalo se 41 euro (uklju uje smještaj sa približnom potrošnjom od 24 eura). Prema informacijama dobivenim iz ureda Turisti kih zajednica Visa i Komiže.000 no enja u spomenutim lukama (50. automobila i brodova. skutera. Slijede rezultati istraživanja: Turisti su u prosjeku stari 39 godina i na odmor naj eš e dolaze u krugu obitelji (47% obiteljskih dolazaka). Istraživanje Instituta za turizam "Tomas" za 2007. iznamljivanje bicikla. godinu u Splitsko-dalmatinskoj županiji provodilo se u 18 turisti kih mjesta sa najve im ostvarenim turisti kim prometom. te istraživanje potonulih brodova i arheoloških nalazišta.000 turista ostvarili su približno 192. Najviše no enja ostvaruju doma i turisti približno 34%. Kao zaseban proizvod agencije Navigator izdvaja se ronjenje. Nadalje. 4. zatim Slovenci 25% i Talijani 10% od ukupnog broja no enja. približno 90% ukupnog turisti kog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna.000 no enja. razne izlete.5 Otok Vis Ovdje se daje kratki prikaz ukupnih statisti kih podataka za 2007.8 dana. izrada brošura i posjete sajmova. godinu koji se odnose na cijeli otok. SDŽ bilježi najve i udio gostiju koji dolaze autobusom. za razliku od Komiže. U usporedbi sa drugim županijama. postavljanje tuševa i druge opreme na plaže i organizaciju raznih manifestacija kao što su Viška regata. na otoku Visu nije zabilježen broj vezova u nauti kim lukama (iako i Vis i Komiža imaju svoju luku). procjenjuje se da svake godine generira oko 80. Zajedni ki podaci za gradove Komižu i Vis bitni su radi boljeg razumijevanja karakteristike turizma otoka Visa u cijelosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku.Ionos i Navigator.000 u gradu Visu i 30. Turisti su u prosjeku boravili 6.000 u gradu Komiži). Turisti ke agencije Na podru ju Visa.destinacije kroz postavljanje sme e signalizacije. U svojoj ponudi turistima nude usluge smještaja na cijelom otoku. Prosje na dnevna potrošnja turista iznosila je 59 eura. Istraživanje nam pomaže da na podru ju otoka Visa što bolje shvatimo stavove i razine potrošnje turista. 29. kao i ronjenje u podvodnim spiljama. planira se ažuriranje internet stranica TZ-a. Ostala sredstva e se utrošiti na edukacije zaposlenih te uobi ajene troškove poslovanja ureda.4. festival otoka Visa i druge. Suradnje dva ureda TZ-a odnosi se na ozna avanja pješa kih staza i postavljanja turisti ke signalizacije.

dominira privatni smještaj koji ini preko 77% ukupnog smještajnog kapaciteta otoka. U Komiži i Visu dominiraju doma i turisti. Danas je turizam vrlo slabo razvijen. odnosno oko 25 milijuna kuna zajedno.5 milijuna kuna svaki.1 Socio ekonomski utjecaji Zahvaljuju i slabom gospodarskom i turisti kom razvoju otoka tijekom zadnjih 20-tak godina negativan utjecaj turizma na okoliš razmatranog podru ja nije toliko izražen u odnosu na situaciju u široj regiji. Generalno. iako se prema procjenama dobivenim iz turisti kih zajednica Komiže i Visa godišnje generira 80. Posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*). te skoro duplo više no enja od Komiže. Nakon što se otok otvorio prema posjetiteljima. turizam može i negativno utjecati na okoliš kroz preveliku koncentraciju turista na posebno atraktivnom prostoru.4. objekti za privatni smještaj. 4. Italija i eška. privezišta i sl. promjenu socio-kulturnog identiteta i strukture gospodarskih djelatnosti. Atraktivan i o uvan okoliš osnov je za ve inu tipova turizma i može biti djelatnost koja na održivi na in koristi prirodne i kulturne resurse. ugrožavanje kulturne i prirodne baštine i sl. u suprotnosti s tradicionalnim urbanim i graditeljskim naslije em. u privatnom smještaju oko tri puta više kreveta. negativan utjecaj turizma možemo sagledavati kroz: Izgradnja objekata namijenjenih turisti kom korištenju (komercijalni sadržaji. Grad Vis ostvaruje više turisti kih dolazaka (8. razvoj se koncentrirao oko urbanih i administrativnih središta Komiže i Visa.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Turisti ke aktivnosti i okoliš imaju dvosmjeran odnos. a od emitivnih tržišta najja a su Slovenija. ku e za odmor. S druge strane. Prisutna je vrlo visoka sezonalnost što zna i da je otok u potpunosti orijentiran na proizvod sunca i mora. Grad Vis trenutno ima približno duplo ve i smještajni kapacitet (kreveta) od op ine Komiža. Promet nauti kog turizma na otoku se statisti ki ne registrira (informacija Državnog zavoda za statistiku).5.6 Zaklju ak Dugogodišnja zatvorenosti otoka prema posjetiteljima ograni avala je razvoj turizma.4.000 no enja kroz ovaj turisti ki segment.000). U za etcima su projekti / inicijative temeljene na ruralnim eko ili etno konceptima turisti kog razvoja koji se nude pretežito u unutrašnjosti otoka. a u hotelima svega dvadesetak kreveta više. Vis i Komiža generiraju približno iste prihode u sklopu djelatnosti hotela i restorana te oni iznose približno 12. pritisak na infrastrukturu i sl.: 67 . 4.) na neprimjerenim lokacijama.

zadržavanje tradicionalne poljoprivredne gospodarstava u turisti ku ponudu. potrošnje vode.2 Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikost Podru je projekta obilježava složeni mozaik razli itih namjena zemljišta. Gusta vegetacija koja na sjevernoj obali prevladava u vidu makije s mjestimi nom infiltracijom borove šume daje karakter podru ju. Isti u se: c) kapacitet i kvaliteta vodoopskrbe u ljetnim mjesecima d) neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda. proizvodnja otpada koji one iš uje okoliš). uklju enje u ponudu kroz adekvatnu prezentaciju. izrazito krškog reljefa. g) napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje. Promjene u lokalnoj zajednici. razvedenosti obale i sl. Zna ajan sezonski pritisak na infrastrukturne sustave. participaciju u zaštiti i potrebnoj sanaciji prirodne i kulturne baštine. tj. problem kapaciteta i troškova izgradnje i održavanja (pove anje intenziteta svih oblika prometa. Prisutna bogata biološka raznolikost i osebujnost rezultat je biogeografskog položaja. mogla bi potaknuti održivi razvoj otoka i doprinijeti blagostanju stanovnika kroz: zaustavljanje depopulacijskih procesa i stvaranje mogu nosti za demografsku obnovu. mozaik koji se sastoji od vrlo malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta. kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. Obala je strma.a) postoje i komercijalni objekti koji slabo kapitaliziraju lokacijske resurse. Karakteristike unutrašnjeg dijela otoka su pravilno izmjenjivanje. Integralni projekt) proglasio je dalmatinsku obalu. proizvodnje uklju ivanjem obiteljskih ravnomjerniji i time gospodarski održiviji razvoj infrastrukture. S druge strane adekvatno osmišljena i provedena strategija razvoja turizma. identitet i sl. e) nastavak emigracije stanovništva s otoka uslijed nerazvijene gospodarske strukture i time intenziviranje depopulacijskih procesa. energije i hrane od strane turista. Time gotovo itavo zemljište izvan gradskih podru ja pruža stanište za biološku raznolikost. Ugroženost zašti ene prirodne i kulturne baštine i staništa uslijed neprimjerenog ponašanja stanovništva i turista. valorizaciju atrakcijske osnove. morskim i oto kim ekosustavima isprepletenim s ljudskim djelatnostima. nepovoljno djelovanje na lokalnu kulturu. 4. a time i podru je projekta jednim od prioritetnih podru ja za o uvanje u Sredozemlju. razli itih namjena. Jugoisto na i isto na obala usje ene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima.5. na malim površinama. op enito zbrinjavanja otpada. Strateški plan djelovanja za o uvanje morske biološke raznolikosti Sredozemlja (izvor: COAST. prevladavaju e geološke podloge. uz uvažavanje fizi kog kapaciteta prostora. f) gubitak socijalne kohezije uslijed promjene demografske strukture. posebno na jugoisto noj obali Otoka. b) izgradnja ku a za odmor i iznajmljivanje. dobro su 68 . vrlo vrijednih prirodnih resursa i kulturne tradicije.

mzopu. Time su ugrožena podru ja s livadama morske cvjetnice posidonije (smatraju se najzna ajnijim životnim zajednicama u priobalnom dijelu Mediterana). 69 . Krajobraz obalnog pojasa je relativno sa uvan s izuzetkom devastacije poteza s neplanskom izgradnjom objekata. Šume i šumsko zemljište te ostalo poljoprivredno zemljište ugroženo je uslijed opožarenosti. Modernizacija i intenziviranje korištenja poljoprivrednih površina uništenjem suhozida. prelazi u kategoriju „more podobno za kupanje-II. Obalno more ugroženo je postoje im stambenim i turisti kim i drugim sadržajima gdje nije riješen ili je neadekvatno riješen na in odvodnje. Problem pretjerane upotrebe kemikalija odnosno problem poljoprivrednog otpada tako er nije izražen. Pra enje kvalitete mora za kupanje pokazuje da na mjernim mjestima tijekom ljetnih mjeseci more iz kategorije „visoke kakvo e-I.hr/more/) Odlaganje krutog otpada samo je djelomi no riješeno organizacijom sakupljanja i odvo enja otpada na odlagališta. Generalno. od kojih mnoge predstavljaju opasnost za bioraznolikost podmorja (Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa). poglavito u naseljenim dijelovima gdje dolazi do koncentracije prometa. Prevladavaju šume presje ene obra enim dolinama. može se procijeniti stanje ugroženosti za : Poljoprivreda. što pospješuje eroziju i tako er dovodi do ošte ivanja staništa.razvedene i na njima su nastale brojne šljun ane plaže. turizam ima posredan utjecaj na poljoprivredu kroz dva suprotna procesa: Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta koje propada ime se gube jedinstvena staništa i krajobrazne vrijednosti. Ova raznolikost ekosustava. Na primjer opožaren je gotovo u cjelini otok Biševo i trebalo bi provesti sanaciju pošumljavanjem autohtonim vrstama vegetacije. Sidrenje tako er ugrožava livade posidionije i pospješuje nastanjivanje vrsta iz drugih mora. terasa. ilegalni i “divlji” deponiji na širem prostoru. Prisutni su brojni neorganizirani. (http://www. Kako na razmatranom podru ju gotovo nema lokacija s ve om koncentracijom turisti kih kapaciteta nema za sada ni zna ajnih utjecaja na okoliš. ili su oni lokacijski ograni eni. staništa i korištenja zemljišta predstavlja jedinstvenu sveukupnu raznolikost kopnenog i morskog krajolika i predstavlja važnu osnovu za izuzetnu turisti ku privla nost podru ja. Ovaj proces za sada na razmatranom podru ju nije posebno prisutan. puteva i sl. Zaga enja zraka i buka ne predstavlja problem osim uz najfrekventnije prometnice.

što im daje spomeni ka obilježja.Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa Na dijelu prostoru jugoisto ne obala Visa vidljivi su izraziti negativni utjecaji turizma: Neplanska izgradnja najve im dijelom ku a za povrememeno stanovanje bez imalo poštivanja urbanisti kog i graditeljskog duha otoka. Kopneni prostor. Ujedno Viški arhipelag pripada podru jima s vrlo velikom biološkom raznolikoš u gdje su koncentrirani brojni endemi. tj. 4. Palagruža i Svetac. Zna ajna odlika otoka je i sa uvan prirodni pejzaž prvenstveno vanjskih dijelova. Zbog svoje atraktivnosti. Pretežno napušteni zaseoci u unutrašnjosti otoka sa uvani su uglavnom u izvornom stanju. naro ito obala i pripadaju i oto i i.6 Analiza potencijala i ograni enja atrakcija destinacije otoka Visa Klju ne vrijednosti destinacije More je najvrjedniji prirodni resurs otoka Visa. predložen je za zaštitu i arhipelag Budikovac – Greben. Zapadna obala je strma. kao zna ajni krajolik. Otok Jabuka i Otok Brusnik kao zna ajni krajolici. kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su Otok Ravnik. Detaljniji opisi i mape klju nih resursa dati su na stranici 26. mozaik malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta. Polja u unutrašnjosti vrijedan su primjer kultiviranog pejzaža koji karakterizira izmjenjivanje površina razli itih namjena.te u Prilogu 70 . Jugoisto na i isto na obala dobro su razvedene i na njima su nastale brojne plaže. Kao potencijalni ihtiološki rezervati vrlo su vrijedni akvatoriji otoka Biševo. Neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda kroz što se zaga uje i ugrožava zašti eno podmorje Izuzetno vrijedan zašti en krajolik koji je trebao biti jedna od sastavnica atrakcijske osnove zna ajno je devastiran od strane malog broja korisnika. sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama ine ga izuzetno zna ajnim i atraktivnim. Brojne špilje i uvala Stiniva zašti ene su kao geomorfološki spomenici.

osjetljivosti i postoje eg utjecaja na klju ne prirodne / ruralne resurse i baštinu Najugroženiji je dio jugoisto ne obale (Rukavac. smještaja u prirodnom i kultiviranom krajobrazu. a 4 najvišu vrijednost). Napuštene vrijedne ruralne cjeline tako er su ugrožene zbog iseljavanja stanovništva. Postoje i turisti ki sadržaji temeljeni na prirodnim i kulturnim atrakcijama Prilikom obilaska otoka Visa. ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša. posebno livade posidionije. Temeljem ekspertize Horwath HTL-a.Ocjena stanja. Njihova zaštita i revitalizacija treba se temeljiti na o uvanju povijesne matrice. prostorne organizacije. te se one predstavljaju u sljede oj tabeli. pa su stoga ocjenjivane na skali od 1 do 5 (1 predstavlja najnižu. kao i na o uvanju tradicijske gra evne strukture i karakteristi ne slike naselja. Utvr ena ekološki zna ajna podru ja i koridori uglavnom su u dobrom stanju Kako bi se o uvale prirodne vrijednosti otoka. bez imalo poštivanja urbanisti kog i graditeljskog duha otoka i bez riješene kanalizacije. te su atrakcije evaluirane u smislu atraktivnosti. te razvojnog potencijala (za ruralni / eko turizam.). Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta dovodi do gubitka jedinstvenih staništa i krajobrazne vrijednosti unutrašnjosti otoka. Milna-Ženka i Roga i ) gdje je izgra en veliki broj individualnih objekata. klju no je poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti. itd. najve im dijelom ku a za povrememeno stanovanje. identificirane su sve turisti ke atrakcije (prirodne. Otpadne vode zaga uju i ugrožavaju zašti eno podmorje. kulturnopovijesne. 71 . ali i op enito za turisti ki razvoj).

kulturno povijesne i ostale atrakcije Atrakcije otoka Visa Prirodne atrakcije Uvale otok Vis (Stiniva.) Modra špilja Pu inski otoci Kralji ina (Teutina) špilja Titova špilja Zna ajni krajobraz Kulturno povijesne atrakcije Issa anti ki grad Crkva i franjeva ki samostan Muzej grada Visa Kaštel u luci i ribarski muzej Falkuša Urbana jezgra Pala e (Jakinova.. Juraja Crkva sv.) Uvale otok Biševo (Salburna. itd. Nevaja. Biševska l.) Rodna ku a Ranka Marinkovi a Austrijska utvrda Baterija Engleske utvrde (Terjun. Ston ica. Velington) Ostali vojni objekti Crkva sv. itd. Srebarna. Palagruža. Sv.Tablica 4–15: Prirodne. Nikole Stare ku e Dragodid Ostale atrakcije Potopljeni brodovi Festivali i manifestacije Seoska doma instva Skala od 1 (najmanje) do 5 (najviše) Bodovanje: maksimalno 10 bodova Mjesto Vis Biševo Biševo Brusnik. Andrija Oklju na Žena Glava JI dio obale i otoci Mjesto Vis Vis Vis Komiža Komiža Komiža i Vis Vis Vis Vis Okolica Vis Otok Vis Komiža Dragodid Mjesto akvatorij otoka Visa Vis i Komiža unutrašnjost otoka Atraktivnost Eko / ruralni potencijal 5 5 5 4 3 3 4 Atraktivnost 5 4 4 5 5 5 5 3 4 4 4 3 3 5 Atraktivnost 3 4 4 4 3 5 4 4 3 3 Turisti ki potencijal 5 4 5 5 5 5 4 4 5 4 4 3 4 4 Turisti ki potencijal 5 5 5 Bodovi 9 8 10 8 7 6 7 Bodovi 10 8 9 10 10 10 9 7 9 8 8 6 7 9 Bodovi 8 9 9 72 . Jabuka. Fortica. Petrinovi eve. itd. Petra Hektorovi a.

Kartogram 4-8: Prirodne. Planirani projekti / postoje e inicijative koji su pokrenuti od strane lokalnog stanovništva predmet su aplikacija za financijski poticaj od strane UNDP-a.izložbe i manifestacije Eko vinarija Ruralna cijelina Eko centar Podhumlje Podšpilje Vis i Dragodid Plisko polje Oklju na Komiža Mjesto 73 . pa se oni tako er navode u tabeli i kartografu koji slijedi.eko poljoprivreda Stara teža ka ku a . identificirani su i planirani projekti. Tablica 4–16: Potencijalne atrakcije/inicijative Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa Potencijalne atrakcije / inicijative Kušaonica maslinovog ulja Prezentacijski vrt . odnosno postoje e inicijative vezane za razvoj turisti kih projekata. kulturno povijesne i ostale atrakcije Osim postoje ih atrakcija i resursa otoka Visa.

Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta Potencijalni projekti / inicijative smještajnih kapaciteta otoka Visa Potencijalni projekti Lokacija iznad uvale Stonca Maslinik sa smještajnim objektom Marina i hotel Konverzija osnovne škole u hotel Vinski podrum sa smještajem Konverzija vojnog objekta (450 klju eva) Hotel Issa (potrebna konverzija) Hotel Tamaris (potrebna konverzija) Hotel Biševo (potrebna konverzija) Seosko doma instvo Roki's Etno selo (postoje e) eška Vila (mogu a konverzija) Slovensko odmaralište. strani investitor Oklju na 74 . privatni investitor Borova njiva. strani investitor Lokacija Barjaci Vis Vis Komiža Plisko polje.Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative Osim planiranih / potencijalnih projekata koje možemo svrstati u kategoriju turisti kih atrakcija. bungalovi (potrebna konverzija) Vila Paula (konverzija u hotel) Eko etno selo Lokacija. Tablica 4–17. strani investitor Dra evo polje. privatni investitor Lokacija Roga i . državno Milna. koji se tako er predstavljaju u sljede oj tabeli i kartogramu. privatni investitor iznad rive u Visu. Investitor Grad Vis. privatni investitor Talež Vis. državno Vis. na otoku Visu postoje planirani / pokrenuti projekti vezani uz razvoj smještajnih objekata za potrebe turizma.

Napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje. Stoga e daljnji razvoj biti uvjetovan i imigracijskim procesima. ima za posljedicu daljnje iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva. uz nerazvijenu gospodarsku strukturu. kao i kulturno i povijesno naslje e predstavljaju najvrjedniji identitet podru ja gdje su zašti ene cjeline uglavnom sa uvane. doveli su do zna ajnog ograni enja radnog kontingenta stanovništva.Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta Potencijali i ograni enja za budu e održivo korištenje prirodnih resursa / baštine u eko / zelenom / ruralnom turisti kom razvoju Prirodne ljepote i bogatstva prostora. niti imaju poduzetni kog potencijala za neke druge djelatnosti. posebno u unutrašnjosti otoka. Glavni ograni avaju i faktori razvoja su: Vrlo izraženi depopulacijski procesi. Time se još 75 . prvenstveno zahvaljuju i slabijem gospodarskom i turisti kom razvoju predmetnog podru ja danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvoj podru ja. Prirodne posebnosti. temeljenom na turizmu te poljoprivredi i ribarstvu. Sve su brojnija stara ka doma instva koja nisu u stanju održavati poljoprivrednu proizvodnju. Stanovništvo je staro s relativno nepovoljnom obrazovnom strukturom.

naro ito za naselja na obali. posebno vrijednih ruralnih cjelina. Postoje i infrastrukturni sustavi ne zadovoljavaju ni današnje potrebe te predstavljaju veliki ograni avaju i faktor održivog razvoja. uslijed promjene demografske struktura. 76 . Sadašnji na in dispozicije otpadnih voda kroz nedovršene sustave Komiže i Visa te putem upojnih crnih jama na ostatku otoka je neprihvatljiv. izazivaju gubitak socijalne kohezije nepovoljno djeluju na lokalnu kulturu.više degradira vrlo vrijedan kulturni krajobraz. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji nedostatnih lokalnih izvora. a dolazi i do zapuštanje i propadanja vrijedne kulturne baštine. identitet i sl. odnosno odlaganja krutog otpada. a postoje a odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati. Nije adekvatno riješen ni problem kona nog zbrinjavanja. Nesre eni katastri i vlasništvo nad zemljištem i zgradama dodatno otežava poduzetni ke inicijative. Ovi negativni procesi. a proptere enost sustava u špici ljetne sezone uvjetuje uvo enje redukcija.

Zakonski propisi kojima se stvaraju mogu nosti za razvoj turizma u destinaciji su Zakon o turisti kim zajednicama. Nadalje.4. zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma Klju ni strateški dokumenti Razvoj ruralnih podru ja i povezano s time razvoj turizma u ruralnim podru jima postaje prioritetom razvojne politike na nacionalnoj. Ovim zakonima regulacija ruralnog turizma ograni avaju a je.7 Strateški okvir. kao i marketinško upravljanje za sada ne postoje na nacionalnoj razini (trenutno su ovi upravlja ki modeli postavljeni tek na regionalnoj razini). te njihovi provedbeni propisi Zakoni / pravilnici o hrani Zakoni i pravilnici o veterinarstvu. ali zakonska regulativa je ne prati. Kategorizacija objekata u ruralnom turizmu Na prostoru Republike Hrvatske trenutno posluje 360 registriranih seoskih gospodarstava. 77 . a pogotovo uzme li se u obzir da se ruralnim (seoskim turizmom) za sada mogu baviti isklju ivo doma instva koja su registrirana kao poljoprivredni proizvo a i. sustavno upravljanje proizvodom ruralnog turizma. regionalnoj i lokalnoj razini. ribolova i dr. veterinarsko-sanitarnom i sanitarnom nadzoru Zakoni iz zaštite okoliša i prirode itd. Niz zakonskih regulativa koje se direktno i indirektno odnose na obavljanje djelatnosti i pružanje usluga u ruralnom turizmu su: Zakoni iz poljoprivrede. što zna i da se njihova ponuda uglavnom orijentira na usluge hrane i pi a. Zakon o obrtu). lova. Praksa je pokazala diversifikaciju ponude usluga na ruralnim prostorima. regulacija ruralnog turizma u Hrvatskoj za sada se temelji na dva zakona. pa se prema tome i deklarira u razli itim strateškim dokumentima kao jedan od klju nih pravaca razvoja i revitalizacije gospodarstva u ruralnim podru jima: Program Vlade RH u mandatnom razdoblju 2008-2011 Strateški okvir za razvoj 2006-2013 (Vlada RH) Strateški marketinški plan Hrvatskog turizma Klju ni zakonski propisi u Hrvatskoj koji reguliraju poslovanje u ruralnom turizmu Osim zakona kojima se ure uju osnivanje i djelovanje gospodarskih subjekata (Zakon o trgova kim društvima. sa svega 875 kreveta. a sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu je u procesu donošenja. odnosno pravilniku : Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06) Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07) Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u selja kom doma instvu (NN 5/08) Pravilnik o turisti kim uslugama na selja kim doma instvima. Zakon o boravišnoj pristojbi i Zakon o lanarinama u turisti kim zajednicama.

potpore pojedinih županja i jedinica lokalne samouprave. kušaonica. te potpore me unarodnih institucija). državne potpore ministarstava turizma i poljoprivrede. kao i kreditnih linija. a u zakonsko-regulativnom smislu obuhva eni su sljede im propisima: Uvjeti za kategorizaciju sobe u selja kom doma instvu Uvjeti za kategorizaciju apartmana u selja kom doma instvu Uvjeti za kategorizaciju kampa u selja kom doma instvu Programi potpore i poticaja seoskom turizmu na državnoj i županijskoj razini Financiranje razvoja ruralnog turizma i poduzetnika u ruralnom turizmu i ruralnim podru jima provodi se u okviru poticaja (npr.Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj 7 32 64 1 1 8 6 6 2 56 2 11 42 21 31 70 Ovi objekti kategorizirani su kao Turisti ka selja ka obiteljska gospodarstva (TSOG). a koji su direktno ili indirektno vezani uz razvoj ruralnog turizma: 1. Ministarstvo turizma trenutno provodi sljede e programe potpora i poticaja u turizmu. Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" poticajna mjera kreditiranja seoskog turizma na ruralnim podru jima Republike Hrvatske uz državnu subvenciju kamata Sredstva su namijenjena za stvaranje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta za seoski turizam kroz: obnovu tradicijskih ku a s pripadaju im gospodarskim objektima. podruma 78 .

bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu (lovni. ukupna prora unska sredstva za ovaj Program iznosila su 8. pješa ke. a posebno na ruralnim. a najmanji je 20 tisu a kuna). a potpora je dodijeljena za ukupno 219 projekata (najve i iznos potpore pojedinom projektu jest 70 tisu a kuna. te dogradnju.000. izgradnju i opremanje objekata i radionica tradicijskih obrta ure enje pripadaju eg okoliša i druge sadržaje koji nadopunjuju ukupnu ponudu seoskog turizma Obrtna sredstva mogu se odobriti najviše do 20% od iznosa kredita. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedina nog programa ili projekta. podru jima od posebne državne skrbi i otocima. koja imaju turisti ke potencijale u kulturnoj i prirodnoj baštini.) obnovu. koji iznosi od 10.00 kn po pojedinom korisniku. i adaptaciju postoje ih objekata. Program ‘Zelena brazda’ . pravnim i fizi kim osobama. biciklisti ke staze i dr. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Sredstva državne potpore male vrijednosti dodjeljuju se za sufinanciranje razvoja turisti ke ponude na podru jima na kojima turizam nije dovoljno razvijen.000 EUR. 3. nadogradnju. sa rokom otplate do 15 godina te po ekom do 2 godine. planinski i ostali oblici turizma na kontinentu) Sredstva su namijenjena udrugama. 4. Kamatna stopa za korisnika kredita je fiksna od 8% godišnje uz fiksnu subvenciju Ministarstva od 6% godišnje 2. obnovu i vrednovanje kulturne baštine uklju ivanjem u turisti ku ponudu. ribnjaci.izgradnju novih. a najviše do 300.000. godini. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" 79 . ribolovni. obnovu i ure enje športsko-rekreativnih i gospodarskih sadržaja (štale. gatori. koji ne e narušiti vrijednosti i naslje e hrvatske tradicijske arhitekture i života na selu kupnju postoje ih tradicijskih objekata i drugih nekretnina potrebnih za funkcioniranje seoskog turizma opremanje objekata Sredstva su tako er namijenjena za stvaranje uvjeta za dodatne sadržaje i atrakcije u seoskom turizmu kroz: izgradnju.000. brdsko-planinskim podru jima.00 kn.000 EUR do 200. te zaštitu. Program kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva "Poticaj za uspjeh" Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. Program poticanja zaštite. obnovu i vrednovanje prirodne baštine uklju ivanjem u turisti ku ponudu U 2008. zatim za zaštitu.

gradova i županija koje povezuje ista tema. Iznos državne potpore malim poduzetnicima može se dodijeliti u postotku do 15% opravdanih troškova. Program poticanja razvoja tematskih turisti kih putova „Tematski putovi“ Sredstva se koriste za usmjeravanje turisti ke potražnje/prometa prema podru jima na kojima turizam nije dovoljno razvijen.00 kn Sredstva državne potpore mogu se koristiti isklju ivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za: a) projekte utemeljene na turisti koj valorizaciji kulturne. dok je za srednje poduzetnike u postotku do 7. zgrade i oprema). Program poticanja unapre enja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“ Poticanje izrade. brdsko-planinskim podru jima. pansion. Sredstva državne potpore mogu se koristiti isklju ivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruje unapre enje izrade i plasmana izvornih suvenira: projekti ulaganja za ure enje proizvodnih i prodajnih prostora projekti za nabavku strojeva i alata projekti opremanja suvenira za plasman na tržište ( prikladna ambalaža. za povezivanje s europskim tematskim putovima Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prije i iznos od 250. za gospodarsko povezivanje više podru ja. povijesne i prirodne baštine 80 .5% opravdanih troškova 5.00 kn. podru jima od posebne državne skrbi i unutrašnjosti otoka.Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel.000. a to su troškovi po etnih ulaganja (materijalna ulaganja: zemljišta. za vrednovanje kulturne. a posebno prema ruralnim. op ina.000. afirmacije i promoviranja izvornih suvenira kroz oživljavanje tradicijskih i umjetni kih obrta i doma e proizvodnje kroz sredstva državne potpore male vrijednosti Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prije i iznos od 100. aparthotel s restoranom i kamp Program „Poticaj za uspjeh“ temelji se na kreditnim sredstvima banaka i sredstvima za subvencioniranje kamata Ministarstva Sredstva Ministarstva predstavljaju državnu potporu malim i srednjim poduzetnicima za poticanje njihovih po etnih ulaganja u turizmu. Visina državne potpore izra unava se temeljem opravdanih troškova ulaganja. povijesne i prirodne baštine ruralnih krajeva uklju ivanjem u turisti ku ponudu. promotivni materijal) projekti ulaganja u organizaciju sajmova i prodajnih izložbi projekti ulaganja u stru ni dizajn i redizajn 6. za zajedni ko oblikovanje i promidžba regionalnog turisti kog proizvoda više mjesta.

izgradnju javne infrastrukture koja omogu ava uspostavu tematskih turisti kih putova (biciklisti kih. pješa kih. ukoliko se projekt odnosi na javnu infrastrukturu. uz suglasnost jedinica podru ne (regionalne) i lokalne samouprave. Iznimno nositelji projekta mogu biti i pravne i fizi ke osobe.00 kuna. vinskih i dr. kao na primjer: Ministarstvo gospodarstva . Inovacije i novi proizvodi. Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma Osim Ministarstva turizma. ribarstva i ruralnog razvoja .).000. Sredstva po ovom natje aju se odnose na: projekte ure enja postoje e javne turisti ke infrastrukture i oboga ivanje sadržaja. a najviše do 500. Program poticaja ulaganjima u javnu turisti ku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odre enoj destinaciji u 2008 . Obrazovanje za poduzetništvo Ministarstvo poljoprivrede. ostala resorna ministarstva tako er pružaju potporu i poticaje razvoju ruralnog turizma. 8.b) projekte utemeljene na ponudi proizvoda poljoprivrednih/agrarnih gospodarstava i gastronomiji ruralnih krajeva c) projekte utemeljene sportsko-rekreativnoj ili zdravstvenoj ponudi 7. Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma 11. Program poticajnih mjera za pove anje konkurentnosti turisti kog tržišta 9. Sredstva su namijenjena tijelima podru ne (regionalne) uprave (županije) i lokalne samouprave (gradovi. Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva.Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva“ 81 . Sufinanciranje turisti kih projekata kojima su odobrena sredstva iz me unarodnih fondova 10. stavljanje u funkciju turizma objekata kulturno – povijesne i prirodne vrijednosti. kao na primjer sljede i projekti: Zadružno poduzetništvo.razli iti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva. op ine). Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedina nog projekta. ure enje ostale javno turisti ke infrastrukture."Turizam kroz regije" Ovim programom bespovratnih sredstava financiraju se projekti i izrada projektne dokumentacije za javnu infrastrukturu u funkciji turizma ime se omogu uje stavljanje u funkciju dodatnih turisti kih sadržaja.

u cilju stvaranja etno-eko sela i oboga ivanja turisti ke ponude. regionalni razvoj. a poti u razvoj ruralnog turizma su: CARDS program . Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama.Kreditne linije resornih ministarstava provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj. Sve to rezultira situacijom u kojoj još uvijek nema dovoljne ekonomije obujma ovog biznisa. mogu e je zaklju iti sljede e: Snažan je raskorak izme u postoje ih mehanizama poticaja i i sredstava s aktualnim institucionalnim okvirom za razvoj ruralnog turizma. razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj.IPA) – prekograni na suradnja.ovim programom se odobravaju sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji. obrtnicima i poduzetnicima Potpore turisti kim manifestacijama i udrugama Potpore razvoju kulturnog turizma Financiranje izrade biciklisti kih brošura Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma Financiranje turisti ke signalizacije Izrada projekata iz Glavnog plana razvoja turizma SDŽ (poseban fokus je stavljen na razvoj ruralnog turizma – Strategija razvoja ruralnog turizma županije je u procesu izrade) Republika Hrvatska kao zemlja kandidat za lanstvo u Europskoj Uniji.plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak Uvidom u cjelovitu dokumentaciju prema prethodnim strateškim. institucionalnim kao i poticajnim mehanizmima. 82 . regionalni razvoj. tako er može koristiti sredstva me unarodnih fondova koja se uglavnom odnose na izgradnju institucija. razvoj ljudskih potencijala. pomo u tranziciji i izgradnja institucija. Splitsko-dalmatinska županija u okviru Odjela za turizam nudi nekoliko programa poticaja projekata u turizmu i ostalih uz turizam vezanih projekata: Program etno. prekograni nu suradnju.eko sela . uz navedene poticaje resornih ministarstava. Optimalno rješenje je da se pragamti na odgovornost za poticanje ovog programa i koordinaciju svih drugih programa i poticaja.preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipi nih proizvoda Instrument pretpristupne pomo i (Instrument for Pre-accession Assistance . Subvencije poljoprivrednicima. Prema tome.„Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i grani nim podru jima Bosne i Hercegovine“ AMAMO . koji bi se mogao lakše komercijalizirati na lokalnom. svede na razinu županije. ruralni razvoj (IPARD) IPARD . Rezultat je injenica da je realizacija projekata ruralnog turizma spora. a tome pridonosi injenica da ne postoje regionalni centri za animaciju i stru nu podršku poduzetništvu u ovom segmentu. ali i internacionalnom tržištu. projekti koji su financirani od strane me unarodnih fondova.

na podru ju otoka Visa posluju tri hotela u okviru dva poduze a (Hoteli Vis d.povijest otoka Visa izuzetno je bogata i atraktivna za predstavljanje u turisti koj ponudi otoka. dok od klju nih problema za razvoj vide u nedostatku ljudskih resursa.d.). Evaluacija klju nih interesnih subjekata U okviru procesa izrade Plana razvoja eko/ ruralnog turizma za podru je LOT 2 (Otok Vis). ali i ostale rekreativne aktivnosti poput rekreacije na otvorenom. aktivnosti. Grad Vis još uvijek nije donio Prostorni plan ure enja grada. a financiraju se sredstvima op inskog budžeta. itd. Lokalne vlasti proaktivne su u osiguravanju sredstava iz državnog prora una. a pri tome treba otvoriti mogu nost za ulazak eksternih investicija. razvoja konkurentnih turisti kih proizvoda. te njihovom valorizacijom u turizmu. trenutno ne postoje drugi napori na lokalnoj. Muzej grada Visa . Darli & Darli . Navigator. te razvijati malo i srednje poduzetništvo. Horwath Consulting proveo je standardnu proceduru obilaska terena i razgovora sa klju nim interesnim subjektima u turizmu ovog podru ja.bave se poticanjem.5.d. od boravišnih pristojbi i lanarina. kao i u cilju prepoznavanja upravlja ke i financijske snage / interesa klju nih interesnih subjekata u fazi realizacije ovog projekta. Turisti ke/putni ke agencije – na otoku Visu posluje nekoliko turisti kih/putni kih agencija. Nika Adventure Tours. Ionis). Karte na koje Vis treba igrati su povijest. što predstavlja jednu od prepreka planiranju daljnjeg razvoja cijelog otoka.). Pretpostavka je da hoteli u obje destinacije trenutno drže poziciju 'mirovanja'. manjih projekata turisti ke infrastrukture. Evaluacija lokalnih interesnih subjekata izvršena je u cilju prepoznavanja generalnih stavova vezano na turisti ki razvoj ove destinacije. Hoteli u gradu Visu i gradu Komiži svake godine ulažu sredstva u održavanje hotela. kultura i tradicija. dok su Hoteli Issa i Tamaris privatizirani. i Modra špilja d. Srebrna Tours. Turisti ke zajednice Vis i Komiža . Osim inicijativa Muzeja i Franjeva kog samostana u gradu Visu za arheološko istraživanje Isse i predstavljanje anti kog teatra. što upu uje na potrebu kvalitetne destinacijske menadžment organizacije za otok Vis. donacijama. Impress Club. obilaska uvala. koje organiziraju i komercijaliziraju razli ite aktivnosti na otoku (npr. Lokalne vlasti (Grad Vis i Grad Komiža) . Hotel Biševo u Komiži još nije privatiziran. FIMA i mali dioni ari. unapre ivanjem i promocijom izvornih vrijednosti i turisti kih proizvoda ovog prostora. urbanih.). aktivnosti i sadržaja otoka.op i stav lokalnih vlasti na otoku Visu je da daljnji razvoj turizma treba temeljiti na principima održivog razvoja visoke vrijednosti. regionalnoj ili nacionalnoj razini za obnovom ovih vrijednih lokacija. te ostalih fondova. lociranih u gradovima Komiži i Visu (Alternatura. smještaj. Hoteli . ronjenja i sl. D&D. me utim trenutno to nije slu aj. TA Komiža. te neadekvatnoj op oj infrastrukturi (osobito vodoopskrba). a potrebnih ve ih ulaganja u restrukturiuranje za sada nema. a vlasnici su država. TZ Komiža i TZ Vis ne ostvaruju zna ajnu suradnju u radu. kao što je propisano Zakonom o turisti kim zajednicama. te je stoga potrebno njihovo daljnje uklju ivanje u profesionalizaciju turisti kih proizvoda. Neke od tih agencija ve djeluju kao svojevrsne destinacijske menadžment kompanije. te se sa odlukom razvojnih usmjerenja cijelog otoka o ekuje i eksplikacija njihovih daljnjih aspiracija i interesa. u smislu razvoja cjelokupne turisti ke destinacije Vis. 83 . me utim vlastiti financijski kapaciteti ograni avaju ih tek na podršku razvoju manjih konkurentskih programa i poticaja investicijama (infrastrukturnih.

poljoprivrednici. udruga i njenih lanova u smislu revitalizacije lokalne poljoprivrede i inovacija tradicionalnih proizvoda i njihove komercijalizacije svakako treba pratiti i poduprijeti. Na Visu se ve isti e nekoliko autohtonih proizvoda koji se brandiraju i komercijaliziraju (Viški hib. U nastavku se navode klju ni rezultati ove radionice: 1. Lokalni obrtnici. Me utim. a pokrenuta je inicijativa za prodaju tih proizvoda na viškoj rivi tijekom sezone. Klju ni rezultati sa radionice: Gore navedeni stavovi klju nih subjekata identificirani su na individualnim razgovorima obavljenih od strane tima Horwath Consultinga. odnosno u unutrašnjosti otoka. Udruga obrtnika broji oko 200 lanova. koje uzgajaju lokalne sorte poput vugave. Ve ina je privatnog smještaja (soba/apartmana za smještaj) unutar objekata stanovanja oto kih obitelji. Iznajmljiva i privatnog smještaja . Ipak. kao i tijekom radionice. iako se njihovo poslovanje uglavnom odvija u ljetnim mjesecima. Vidovi ). džemovi. ).na otoku Visu posluju obrtnici .ribari. a njoj su prisustvovali predstavnici javnog i privatnog sektora. pozitivan i proaktivan stav pojedinaca u poljoprivredi. koji su uglavnom nedostatne razine kvalitete. te plavac mali. 67% ukupnih smještajnih kapaciteta otoka Visa odnosi se na privatne kapacitete. kao i predstavnici nevladinih organizacija (popis sudionika radionice predan je Naru itelju sa kompletnim materijalima radionice). trgovci. Trenutno su ovi subjekti uglavnom prepušteni vlastititm naporima u smislu oglašavanja i promocije. u Komiži i Visu. Stoga se kao jedan od klju nih konkurentskih programa unapre enje smještajne ponude otoka mora predvidjeti program financiranja malih oto kih smještajnih kapaciteta. Nadalje. uz manju podršku lokalnih TZ-ova. ugodnim ambijentom i atmosferom privla e goste. i malim inicijativama aktivno proizvode i promoviraju lokalne proizvode. udruge. neki od problema vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju otoka leže u nedostatku zajedni kog i organiziranog plasmana proizvoda na tržište. Na otoku tako er postoje poljoprivredne zadruge (PZ Podšpilje i PZ Komiža). te izraženi postoje i problemi prožeti su injenicom da još uvijek nije donesen Prostorni plan grada Visa. a identificirane su inicijative za uzgojem starih viških sorti poput 'palagružonke'. Radionica je održana u gradu Visu.Ugostiteljski objekti – na otoku se isti e nekoliko ugostiteljskih objekata sa ponudom lokalnih gastronomskih specijaliteta. te razvoj onih proizvoda i aktivnosti koji njeguju i omogu avaju komercijalizaciju gastronomije kao visokovrijednog i atraktivnog resursa. prijevoznici. na otoku postoji nekoliko vinogradara i lokalnih vinarija (Lipanovi . Radionica je održana u svrhu identifikacije stavova klju nih subjekata. rakija od roga a i sl. što otežava realizaciju mnogih inicijativa. listopada 2008. a prevladavaju i stav ovih subjekata jest da je potreban strukturirani pristup razvoju kompletne turisti ke ponude otoka. Vrlo je jasno da je proizvod eko / ruralnog turizma na elu ljestvice prioriteta razvoja: 84 . koje se izme u ostalog bave prešom maslina i preradom / obradom roga a..obzirom na nedostatak kvalitetnih hotela. koji svojom kvalitetnom ponudom. zadruge . kao i u svrhu provjere preliminarnih prijedloga ovog projekta. ugostitelji. Roki. Sudionici radionice birali su etiri turisti ka proizvoda po prioritetu sa predložene liste. Iv evi .. i sli no. po mišljenju klju nih subjekata. slatki proizvodi od vo a pekmezi. kako bi nazna ili one za koje misle da treba razvijati na otoku Visu. 20. dok je manji broj zasebnih apartmanskih objekata s kvalitetnim dodatnim uslugama za goste. Klju ni stavovi.

Po mišljenju sudionika radionice. I na kraju. U svrhu procjene modela rasta. sudionici su izrazili stav o tome tko bi za takav rast i razvoj trebao preuzeti odgovornost.2. potrebno je prethodno identificirati aspiracije klju nih subjekata vezano na obim rasta turizma u sljede ih 10-15 godina. Jednako tako. klju ni preduvjeti za rast i razvoj turizma destinacije su sljede i (izbor dva odgovora): 5. po mišljenju sudionika radionice su (odabir tri odgovora po prioritetu): 85 . klju ni projekti turisti kog smještaja s kojima treba zapo eti razvoj na otoku Visu. pa su u tom smislu odabrali dvije od ponu enih opcija: 4. Prisutni na radionici birali su opciju koja odgovara njihovim aspiracijama: 3.

1 Kriteriji izbora konkurenata sli na veli ina (oko 90 km2) sli na geografija sli an prometni položaj Kriteriji za izbor konkurentskih otoka su sljede i: Budu i da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije.111 9. kao što je na primjer otok Hvar. Južnodalmatinski otoci imaju nisku gusto u naseljenosti s velikim depopulacijskim trendom u posljednjih 150 godina. potrebno je naglasiti da takve oto ke destinacije ve po inju graditi svoj prepoznatljivi turisti ki imidž te da se pozicioniraju i svojom ponudom ciljaju one skupine gostiju bitno razli ite od postoje ih i potencijalnih skupina gostiju otoka Visa. budu i da na ova dva otoka nema trenda depopulacije u posljednjih 150 godina. Sukladno tome. Vidljiva je visoka gusto a naseljenosti koja je iznad hrvatskog prosjeka.480 3. Tablica 6–1: Analiza konkurenata – op i podaci otok Mljet Rab Vis Lošinj Lastovo površina (km2) 100 94 90 74 41 stanovništvo 1. 6.2 Op i podaci Vis se veli inom nalazi u sredini ljestvice prema veli ini i broju stanovnika.6. Pod konkurencijom se u ovom slu aju podrazumijevaju drugi sli ni otoci na hrvatskom Jadranu te njihova op a i gospodarska situacija. te oto ke destinacije nisu odabrane kao konkurentski krug otoka Visa. Ovakvo stanje prate i demografski trendovi na ovim otocima koji su atipi ni za hrvatske otoke. 6. Analiza konkurenata Usporedbe s konkurencijom op enito služe kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale mogu e razvojne strategije.700 8. 2008 86 .134 835 gusto a naseljenosti (st / km2) 11 101 41 110 20 Izvor: DZS. napravljen je sljede i izbor otoka: Lošinj (odgovara veli inom i geografskim obilježjima) Rab (odgovara veli inom i geografskim obilježjima) Lastovo (odgovara prometnim položajem i geografskim obilježjima) Mljet (odgovara po prometnim položajem i veli inom) Iako se ovdje može re i da i drugi otoci Jadrana predstavljaju konkurenciju otoku Visu.

tek u 10. slika (mapa) Položaj Opis Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih 102 km2 9. stolje u. Doživljava vrlo snažan razvoj za vrijeme Rima. Slaveni grad naseljavaju kasno. rije je o turisti kom tržišnom modelu u kojem prevladava privatni smještaj i hotelski smještaj niže kvalitete (2 -3 *). Mljet i Vis). Otok se prvi put spominje još u doba Grka otkada mu poti e i ime (Arba). Najviši vrh otoka je Kamenjak (408 metara).Geografskim smještajem i gusto om naseljenosti promatrani otoci mogu se podijeliti na otoke na sjevernom Jadranu (Rab i Lošinj) te južnodalmatinske otoke (Lastovo. Sjeveroisto na strana otoka je krševita dok se na jugozapadnoj nalazi posljednja hrastova šuma na Mediteranu. Zbog specifi ne klime sva naselja smještena su u zavjetrini.480 405 1. Prvu skupinu karakterizira bolja prometna povezanost s kopnom i ja a turistificiranost. Me utim.239 87 . Na otoku se nalazi više crkvi iz romani kog razdoblja koje su uz pala e mo nih rapskih srednjovjekovnih obitelji najvažniji kulturno-povijesni spomenici. Tablica 6–2: Analiza konkurenata – otok Rab OTOK Rab Otok se proteže 22 km u smjeru sjeverozapad jugoistok te se nalazi u Primorsko . Zna ajniji kapaciteti u kampovima nalaze se samo u Lošinju.goranskoj županiji sjeverno od Paga i južno od Krka.

a poznat je i bogatom podmorju (dupini). Otok ima imidž klimatskog lje ilišta koji datira još iz Austrougarske.Tablica 6–3: Analiza konkurenata – otok Lošinj OTOK Lošinj Otok je dio creško-lošinjskog arhipelaga i nalazi se na prometnom plovnom putu izme i Istre i Dalmacije. Osobito se isti e Mljet kao jedini naseljeni jadranski otok na kojem se nalazi i nacionalni park. a na otoku se nalazi i nekoliko sa uvanih sakralnih objekata iz rimskog doba.296 241 1574 Drugu skupinu karakterizira slaba naseljenost. Fizi ki je spojen s otokom Cresom što mu osigurava lakši dostup (zbog relativno kratke trajektne linije Cresa s Istom i otokom Krkom). trgovine i brodogradnje u 18. ije se administrativno podru je proteže i na dio otoka Cresa. stolje u. teži prometni dostup (osobito Lastovo). i 19. Položaj Opis Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih 223 km² 6. Naselje poti e još iz anti kih vremena. Otok se blagom klimom i vegetacijom isti e me u ostalim jadranskim otocima. Sukladno tome. ali i netaknute prirodne ljepote. slabija turistificiranost. izrazito negativni demografski trendovi. Mali Lošinj je najve e naselje na otoku. Snažniji gospodarski zamah mjesto dobiva kroz razvoj turizma. i jadranskim ortocima uop e. otoci iz ove skupine turisti ku valorizaciju uglavnom doživljavaju kroz proizvode specijalnih interesa i kao skrivene nauti ke oaze (iako gotovo nemaju registriranih nauti kih kapaciteta. 88 .

Tablica 6–4: Analiza konkurenata – otok Mljet
OTOK
Mljet
Smješten je južno od poluotoka Pelješca od kojeg ga dijeli Mljetski kanal širok 8 km. Orijentiran je istok zapad i duga ak 37 km s prosje nom širinom 3,2 km. Vulkanskog je porijekla s borjnim poljima od kojih najve e Popovo polje spaja sjever i jug otoka. Glavna trajektna luka Pola e nalazi se na sjeveru otoka, a jedini hotel Odisej na sjeverozapadu.Na sjeverozapadu otoka nalazi s i jezero s oto i em koje je proglašeno nacionalnim parkom 1960. godine. Za razliku od ve ine ostalih jadranskih otoka, na Mljetu izostaje krški krajolik te je poznat po bujnoj vegetaciji i brojnim životinjskim vrstama. Zbog toga i zbog injenice da je nacionalni park, uz komercijalne turiste privla i i znanstvenike. Usprkos snažnoj prirodnoj atrakcijskoj bazi, turisti ka ponuda je relativno oskudna i još uvijek ne postiže bolje performanse. slika (mapa)

Položaj

Opis

Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih Broj zaposlenih u turizmu

100 km2 1.111 ??? 145 88

Tablica 6–5: Analiza konkurenata – otok Lastovo
OTOK
Lastovo
Otok pripada arhipelagu srednjedalmatinskih otoka. Nalazi se 13 km južno od Kor ule i najudaljeniji je naseljeni otok. Otok je dug 9,8 km i širok 5,8 km. U Lastovskom arhipelagu nalazi se 46 otoka od kojih su najve i Sušac, Prežba, Mr ara i skupina otoka Lastovnjaci koja se nalazi na isto noj strani. Grad Lastovo nalazi se na strmim rubovima prirodnog amfiteatra okreut polju na kontinentalnom dijelu otoka, a ne luci kao što je uobi ajeno za oto ka mjesta. Ostala ve a mjesta na otoku su Ubli (Sveti Petar), Lu ica, Zaklopatica, Skrivena Luka i Pasadur. Grad Lastovo datira još iz rimskog doba. Jedno od najbogatijih podmorja na Jadranu, krška polja i prirodna staništa orlova i sokolova ine bogatu priordnu resursnu bazu. Za cijeli otok je simboli na brojka 46 koja odražava broj otoka u arhipelagu, njihovu površinu, broj crkava i polja. Usprkos prirodnoj i kulturnoj resursnoj bazi do sada nije bilo snažnije turisti ke komercijalizacije (nema hotela na otoku) emu je doprinijela prometna izolacija i težak dostup. slika (mapa)

Položaj

Opis

Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih Broj zaposlenih u turizmu

56 m2 835 50 80 14

89

6.3 Gospodarstvo
Iako su otoci na sjeveru Hrvatske nekoliko puta naseljeniji od onih na jugu, još ve a razlika je vidljiva u godišnjim prihodima. Lošinj s gotovo milijardu HRK godišnjih prihoda, odnosno Rab s oko 600 milijuna HRK, imaju 10 do 20 puta snažnije gospodarstvo od Mljeta i Lastova ije gospodarstvo prihoduje oko 40 milijuna HRK. Vis se nalazi u sredini ljestvice s oko 104 milijuna HRK godišnjeg prihoda.
Tablica 6–6: Godišnji prihod
Godišnji prihod otoka u 2007. u milijunima HRK
Rab

Lošinj prihod od turizma ukupan prihod

Vis

Lastovo

Mljet 0 Izvor: FINA 2008. 200 400 600 800 1000 1200

Me utim, mnogo indikativniji podatak je prihod prema stanovniku. U ovoj kategoriji se Vis nalazi uvjerljivo na za elju ljestvice s tek 3.888 € prihoda po stanovniku, dok pretposljednji Mljet ostvaruje 5.353 € prihoda po stanovniku, a Lošinj ak 16.705 € po stanovniku.
Tablica 6–7: Prihod po stanovniku
Prihod po stanovniku u 2007. u €
Vis

Mljet

Lastovo

Rab

Lošinj 0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000 14.000 16.000 18.000

Izvor: FINA 2008.

Ukoliko se promatra prihod od turizma u ukupnom prihodu, Mljet i Lastovo se izdvajaju kao jedini iz promatrane skupine koji više od 40% ostvarenih prihoda realiziraju kroz turizam. Ukoliko se zanemari Lastovo sa 61% zaposlenih u turizmu, može se zaklju iti da je na

90

promatranim otocima standardno 30 do 40% zaposlenosti ostvaruje kroz turizam. Vis se po postotku prihoda nalazi u sredini, a po zaposlenosti na dnu ljestvice.

6.4 Turizam
U skladu sa slikom o ukupnom i turisti kom prihodu, ukupni turisti ki kapaciteti na Rabu i Lošinju su oko desetak puta ve i od onih na Mljetu, Lastovu i Visu. Ipak, Vis sa ukupnih 3.078 kreveta raspolaže najve im smještajnim kapacitetima od promatranih južnodalmatinskih otoka.
Tablica 6–8: Prihod od turizma
otok Mljet Lastovo Vis Lošinj Rab % prihoda od turizma
44% 41% 24% 24% 19%

% zaposlenih u turizmu
61% 40% 25% 42% 36%

Izvor: DZS, 2008

Tablica 6–9: Turisti ki kapaciteti 2007.
Ukupni turisti ki kapaciteti u 2007. godini (kreveti)
Lastovo Mljet Vis Lošinj Rab 0 Izvor: DZS 2008. 5.000 10.000 15.000 20.000 25.000

Ukoliko se promatra smještajnih kapaciteta, kod svih promatranih otoka, osim Mljeta, privatni smještaj ini više od 50% kapaciteta, pri emu je taj broj najve i na Visu i iznosi ak 77%. Hotelski smještaj varira izme u 10 i 20% u ukupnom smještaju i nešto je viši na južnodalmatinskim otocima. Od južnodalmatinskih otoka jedino Mljet ima kamp smještaja, dok registriranih kapaciteta u segmentu nauti kog turizma ima samo na Lastovu i to samo 27 vezova.

91

Iskorištenost prostora u smislu turistifikacije daleko je ve a na otocima u sjevernom dijelu Jadrana pa Rab ima 259 turisti kih kreveta na etvorni kilometar, Lošinj 159, a Lastovo tek 9. Vis se nalazi u sredini ljestvice sa 75 kreveta na etvorni kilometar. Sukladno turisti kim kapacitetima, Rab i Lošinj ostvaruju i znatno ve i broj turisti kih no enja od ostala tri promatrana otoka, kao što je prikazano na donjem grafikonu.
Tablica 6–10: Turisti ka no enja 2007.
Turisti ka no enja u 2007. godini
Lastovo Mljet Vis Lošinj Rab 0 Izvor: DZS 2008. 500.000 1.000.000 1.500.000 2.000.000

Ukoliko se promatra ostvareni direktni turisti ki prihod po no enju, zbog manje turisti kih kapaciteta ve i prihod po no enju ostvaruju slabije turistificirani južnodalmatinski otoci s izuzetkom Visa koji je sa 130 HRK prihoda po turisti kom no enju bliži Rabu i Lošinju nego Lastovu koje skromnu koli inu smještajnih kapaciteta uspijeva utilitarizirati s gotovo 300 HRK po turisti kom no enju.

Tablica 6–11: Prihod po no enju 2007.
Ostvareni prihod po turisti kom no enju u HRK u 2007. godini
Rab Vis Lošinj Mljet Lastovo 0 Izvor: DZS, FINA 2008. 100 200 300

Relativno visoka iskorištenost smještajnih kapaciteta Lastova vidljiva je u godišnjem prihodu po turisti kom krevetu od gotovo 17 tisu a HRK. Vis se prema ovom kriteriju nalazi na pretposljednjem mjestu od promatranih otoka s nešto više od 8 tisu a HRK po krevetu. Obzirom 92

na vrlo veliki porast kapaciteta u privatnom smještaju Rab se nalazi na dnu ljestvice s manje od 5 tisu a HRK prihoda po krevetu.
Tablica 6–12: Godišnji prihod po krevetu
Prosje ni godišnji prihod po krevetu u HRK u 2007. godini
Rab Vis Lošinj Mljet Lastovo 0 Izvor: DZS, Fina 2008. 5.000 10.000 15.000 20.000

Godišnja zauzetost hotelskog smještaja na promatranim otocima na razini je hrvatskog prosjeka na Visu i Mljetu (oko 33%), a ispod prosjeka na Rabu, Lastovu i Lošinju (Rab i Lošinj oko 29%, Lastovo tek nešto više od 20%). Dakle, niti jedan od promatranih otoka krivuljom sezonalnosti ne odska e od hrvatskog prosjeka od oko 85% realiziranih no enja tijekom ljetnih mjeseci i još uvijek nema uvjete za cjelogodišnje poslovanje.

93

Nema bitnih razlika u strukturi smještaja me u promatranim otocima. Postoji razlika u demografskom trendu i gospodarskoj razvijenosti otoka na sjevernom Jadranu i onih na jugu. pa ak i umjeren porast. veli ini i prometnom položaju (barem dva kriterija zadovoljena) mogu se izvesti sljede i zaklju ci: Svi promatrani otoci su naseljeni još u gr ko ili rimsko doba. uvjetovala su da su otoci na sjevernom dijelu bolje povezana s kopnom te su time stvoreni uvjeti za njihov snažniji razvoj u 18. ve samo izvana a na na in izvedbe zna ajnih investicija u 94 . Zaklju ak Temeljem analize konkurencije. no usprkos tome udio turisti kog prihoda u ukupnom ostaje više manje konstantan. U odnosu na analizirane konkurente. otok Vis ima sljede e razvojne opcije u pogledu budu eg turisti kog razvoja: Vis može krenuti u snažniju turistifikaciju po uzoru na otoke Rab i Lošinj izgradnjom nekoliko ve ih resorta mješovite namjene s jakom komponentom poslovanja nekretninama kao instrumentom upravljanja rizicima investicija zbog još uvijek dominantne sezonalnosti proizvoda. Za sada nema uvjeta za cjelogodišnji turisti ki biznis niti na jednom od promatranih otoka. U turisti kom smislu. jasnije turisti ko pozicioniranje imaju Mljet (Nacionalni park) i Lošinj (klimatsko lje ilište još iz doba Austrougarske). i 19. imaju i zna ajnije prilike za dalji planski turisti ki razvitak. Otoci na sjevernom Jadranu su mnogo ja e turistificirani od onih na jugu. Povijesni kontekst. Lastovo i Mljet su znatno iznad ostalih otoka. ukoliko se promatraju ostvareni prihodi po turisti kom no enju. stolje u. Vis može ekati i i i putem Mljeta i Lastova gdje se nikakav zna ajniji razvojni impuls ne može dogoditi iznutra. Ta opcija. usprkos relativno sli nim geografskim osobinama. Ovakva struktura uvjetuje visoku sezonalnost tijekom ljetnih mjeseci koja uzrokuje godišnju zauzetost hotela na razini ili ak ispod hrvatskog prosjeka. Visu i osobito Rabu.5. ali je ta opcija tako er izvjesna s pozicije detektiranog interesa doma ih i napose potencijalnih inozemnih investitora. zahtijeva vrijeme i s njime povezanu neizvjesnost. ali i dovoljne ljudske resurse za snažniju turistifikaciju. 4 otoka na hrvatskom Jadranu koji su Visu sli ni po geografskim obilježjima. tj.7. veliki broj novih kapaciteta privatnog smještaja uzrokuje vrlo skroman godišnji prihod po krevetu na Lošinju. me utim. Hotelski smještaj iznosi 10 do 20% a privatni smještaj od 60 do 80% s izuzetkom Lošinja. Zadržavanje. Ipak. Obzirom na malu koli inu izgra enih kapaciteta na ova dva otoka. odnosno razdoblja pod austrougarskom vladavinom. razvoj turizma u op em slu aju podjednako vu e i ostale gospodarske sektore s tim da ja e turistificirani otoci imaju daleko snažnije gospodarstvo i manju nezaposlenost. što se u nešto manjoj mjeri odnosi i na Vis. Jednako tako. broja stanovnika na Rabu i Lošinju dala je temelj za snažnije gospodarstvo. Dakle.

ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zale u otoka koja je karakteristi na za neke uzorne slu ajeve koji su analizirani za potrebe ovog projekta. Vis kao otok može prona i tre i put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba prevesti u vlastitu prednost ali samo u slu aju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan na in spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s oto kom agroproizvodnjom. 95 . tržišne interese te napose interese stanovništva otoka. U tom kontekstu Vis treba maksimirati upotrebu postoje ih gra evinskih struktura te prirodnih i kulturnih potencijala i eventualno i i na manje i ekskluzivne nove 'green field' projekte (potpuno nove investicijske projekte) koji e svoje lokalno tržišno uporište tražiti upravo na prethodno spomenutim te sa uvanim i revitaliziranim vrijednostima prostora.pojedine mega projekte koji su vrlo osjetljivi i s do kraja nesagledivim posljedicama na lokalni socio-kulturni supstrat. Upravo se za ovu opciju u narednim dijelovima ove studije traži tržišna i poslovna uporišta jer smo uvjereni da je rije o modelu koji na najbolji na in spaja strukturu atrakcija.

TURISTI. Tourism Trends in Europe. Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu GLOBALNI TRENDOVI EKONOMSKI TRENDOVI Globalizacija Kriza hipotekarnih kredita Nestabilnost cijene nafte Propadanje tradicionalnih industrija • Polarizacija bogatstva DRUŠTVENI I KULTURNI TRENDOVI Promjenjena obiteljska struktura Starenje populacije Pove anje radnih sati Balansiran život Sigurnost i zdravlje PRIRODA Globalno zatopljenje promjene klime O uvanje okoliša Turizam u prirodi Uništavanje okoliša Ekološka svijest POLITI KO / PRAVNI TRENDOVI TEHNOLOŠKI TRENDOVI PUTOVANJA. 2006 Jak utjecaj hipotekarne krize na putovanja Sofistikacija korisnika Ja a potražnja za specijalnima nišama Ja a potražnja za novim destinacijama Povijest i izvornost su "in" Ova analiza trendova se u nastavku upotpunjuje sa trendovima iskustvenog strukturiranja viših vrijednosti koje se odnose na razvoj destinacija. DESTINACIJE Utjecaj interneta Interaktivna TV Mobilna tehnologija Promjena u kanalima komunikacije Inovacije u prijevozu . TURIZAM. 96 . U nastavku je prikazana shema koja prikazuje klju ne trendove iz globalnih kvalitativnih trendova putovanja i turizma. ali turisti ke zarade nisu pratile pove anje prometa. Italijom i Španjolskom kao regionalnim liderima.Mediteranska Europa za razliku od ostatka kontinenta financijski prosperira sa Francuskom.7. Analiza globalnih trendova u turizmu U 2007. Regionalne europske analize bilježe pad potražnje za Centralnom i Isto nom Europom. godini Europa je zabilježila još jednu pozitivnu godinu sa pove anjem broja dolazaka i no enja. te kao takvi daju dobru sliku vrijednosti koje su bitne za tržišnu utemeljenost budu eg razvoja. Prikazani trendovi su primjenjivi kada se govori o razvoju ruralnog turizma na nekom prostoru u generalnom smislu. Južna .brzina vs ugoda KONKURENTSKI TRENDOVI Turizam kao važan sektor O uvanje okoliša Terorizam Troškovi osiguranja Prava potroša a Globalna on-line revolucija Utrka za ve im raspoloživim dohotkom Ve i broj destinacija Poja ana konkurencija TURISTI KI TRENDOVI Skra eni glavni odmor eš i kra i odmori Individualne ture On-line revolucija bookinga Globalno stabilniji rast putovanja Izvor : European Travel Commission. Zapadna Europa bilježi lagani rast u dolascima. a Sjeverna Europa ostaje ne promijenjena.

Kreativnost i dizajn su bitniji nego ikad . Održivi pristup okolišu . Unutrašnjost otoka je visokovrijedan prostor polja koji može gostima nuditi privatnost i prostranost jer se radi o malom broju postoje ih objekata u velikim prostranstvima. Grad Vis svojom povijesnom komponentom. Komiža sa komponentom ribarske tradicije i gradnjom Falkuše ima dosta elemenata za kreativan pristup razvoju specijalnih proizvoda vezanih uz more. Vrijednost prije cijene .za proizvode koji imaju predznak visoke vrijednosti i kvalitete. Zaklju ak Udaljenost otoka Visa od kopna (oko 50 km od Splita) samo po sebi daje iskustvo ekskluziviteta / izoliranosti. gr kim i rimskim arheološkim nalazištima nudi gostima u potrazi za novim znanjima vrlo zanimljivu pri u. posebno starog grada polisa Isse. prostranost i ugodu u prostoru koji im pruža autenti no iskustvo odre enog podru ja. Najve i luksuz na svijetu je prostor . 97 .gosti / turisti sve više zahtijevaju privatnost. novi neotkriveni dijelovi svijeta) natje u oko istog dijela 'kola a' na turisti kom tržištu izuzetno je bitno diferencirati se od konkurencije na kreativan i inovativan na in.je vrlo visoko na ljestvici osobnih potreba. daleke izolirane destinacije. Potraga za novim znanjima i zadovoljstvo samim sobom . ovaj aspekt poslovanja turisti kih kompanija postaje sve bitniji.gostima / turistima koji su sve svjesniji potrebe o uvanja okoliša. gostima / turistima je važnija mogu nost izbora od cijene koju pla aju.danas kada se veliki broj novih destinacija (tropski otoci.

koji je prilago en za potrebe ovog Plana. mogu nosti i prijetnji) odnosi se na klju ne elemente koji karakteriziraju atraktivnost otoka Visa kao turisti ke destinacije. Pristup SWOT analiza (analiza snaga. ministarstva.1.) obilaska destinacije razgovora sa klju nim subjektima javnog i privatnog sektora otoka Visa radionice održane u Visu baze podataka Horwath Consulting-a Zagreb Analiza vanjskih mogu nosti i prijetnji (opportunities / threats) izvedena je temeljem: opsežne analize tržišta analize konkurenata izvedene analize oglednih primjera u praksi baza podataka i ekspertize Horwath Consulting-a Zagreb na podru ju turisti ke industrije Za potrebe SWOT analize turisti ke destinacije otoka Visa evaluirani su sljede i elementi: KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE I SLABOSTI PRIRODNI. itd. Analiza sadašnjih snaga i slabosti (strengths / weaknesses) ra ena je temeljem: analize svih relevantnih razvojnih / strateških planova vezanih za turizam ovog podru ja prikupljenih podataka svih relevantnih institucija i baza podataka (Županija. SWOT analiza predstavlja standardizirani postupak. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ 98 . te kao takav predstavlja indikativan okvir za definiranje ostalih segmenata Plana. SDZ. slabosti. SWOT analiza 8. te one elemente koji trenutno utje u na razvoj turizma ove destinacije.8.

SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ Broj elemenata 8 7 7 8 6 9 6 SLABOSTI Segment PRIRODNI. Temeljem ukupnog i prosje nog intenziteta svake komponente SWOT analize. Kompletni rezultati SWOT analize prikazani su u Prilozima ovog Plana. slabosti. koji služi kao okvir za definiranje budu ih razvojnih strategija u turizmu otoka Visa kao turisti ke destinacije. 8.KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI I PRIJETNJE TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Nakon identifikacije. mogu nosti i prijetnji. relevantni elementi SWOT-a su evaluirani sustavom ocjena kako bi se izra unao ukupan intenzitet destinacijskih snaga. Ukupni rezultati Tablica 8–1: Rezultati SWOT analize UKUPNI REZULTAT I ANALIZA KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE Broj elemenata 8 5 4 4 4 4 4 Segment PRIRODNI. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI PRIJETNJE Broj elemenata 9 4 5 5 4 3 5 Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Broj elemenata 8 4 4 3 5 3 3 Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA 99 .2. formuliran je poligon strategija SWOT analize destinacije Vis. a ovdje se daje pregled zaklju nih rezultata i zaklju ak kompletne analize.

SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ SNAGE * SLABOSTI ** Broj elemenata UKUPNO Prosje na ocjena Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA 73 0 37 32 30 0 43 33 215 6. 100 .49 74 35 39 24 42 23 26 30 263 8.52 MOGU NOSTI * 72 67 66 76 54 83 59 51 477 9.77 8. 10=NAJGORE 84 39 40 55 36 30 48 35 332 9. što je i o ekivan rezultat.UKUPNI REZULTAT I ANALIZA KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS Segment PRIRODNI. razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti.3 Zaklju ak Izvedena SWOT analiza jasno pokazuje sljede e: da je intenzitet slabosti (477) više od dva puta ve i od intenziteta snaga (215). obzirom da se destinacija Vis nalazi na po etku izgradnje profesionalne i konkurentne turisti ke industrije da je broj mogu nosti u okruženju (332) ve i od broja prijetnji (263).35 PRIJETNJE ** KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS Broj elemenata UKUPNO Prosje na ocjena * Napomena: 1=NAJGORE. Ovakva strategija jasno se iš itava iz 'poligona strategija' u nastavku. jer se inteligentan razvoj turisti ke destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja. što zna i da trenutni procesi u okruženju destinacije Vis mogu biti iskorišteni za stvaranje vlastite prednosti u razvoju bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju. 10=NAJBOLJE ** Napomena: 1=NAJBOLJE.

Slika 8-1: Poligon strategija POLIGON STRATEGIJA SWOT ANALIZE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI Maxi .mini strategija PRIJETNJE 101 .mini strategija WT Mini .maxi strategija Mini-maxi strategija SO WO 332 215 SNAGE 477 SLABOSTI 263 ST Maxi .

što joj omogu ava inteligentni pristup razvoju turizma na održiv na in. te da oblikuje vlastite konkurentne i održive modele budu eg turisti kog razvoja. rezultirala je stagnacijom razvoja otoka i padom kvalitete života lokalnog stanovništva. i kao takvi predstavljaju bogatu osnovu za razvoj atraktivnih turisti kih proizvoda za internacionalno tržište. Postoji zajedni ki interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao na in budu eg rasta oto ke ekonomije. Ipak. Klju ne strateške prednosti i klju ne strateške barijere turisti kog razvoja 9. drugi hrvatski otoci u prošlosti su intenzivno razvijali turizam na svom podru ju. Pozicija / prilike po etnika .9. te kreiranje bogatstva za lokalnu zajednicu. bogata prirodna i kulturna baština kao predstavnici lokalnog identiteta glavni su atributi ovog prostora. Atraktivan prostor je luksuz i najtraženija roba na globalnom tržištu. kulturno-povijesnih i ruralnih atrakcija otoka – obzirom na potencijal razvoja ruralnog turizma na otoku kao klju nog turisti kog proizvoda. to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori željeni smjer turisti kog razvoja od strane svih uklju enih subjekata 9. Me utim. Obzirom na povijesni razvoj. Upravo se tako pruža mogu nost o uvanja ovih vrijednosti.1. Inicijalna pozicija Otok Vis bogata je turisti ka destinacija u smislu relevantne resursne osnove i atrakcijske strukture i stoga ima mogu nost za zna ajan turisti ki razvoj. a koja omogu ava. a da u isto vrijeme štiti prirodno i povijesno naslje e i uva lokalni identitet. destinacija otoka Visa sada je na po etnoj poziciji. Obzirom na trenutnu fazu tranzicije Vis se mora fokusirati na novi razvoj. njihovo njegovanje i daljnji razvoj. bogatstvo prirodnog (npr. i tradicijsko-antropološkog (npr.kao što su prethodne analize pokazale. povijesnog (npr. uvale poput Stinive). Issa). tradicionalna sela poput Dragodida i drugih) naslje a svakako je izuzetno bitna prednost.2. 102 . odnosno iziskuje intelignentnu i održivu valorizaciju u turisti kom smislu. Atraktivnost prirodnih. a Vis ima mogu nost da inovacijama i inteligentnom politikom turisti kog razvoja bira na in i model ulaska na internacionalno turisti ko tržište. što iz prethodno navedenih razloga nije bio slu aj sa Visom. što bi osiguralo održivi ekonomski razvoj otoka i poboljšalo lokalno blagostanje. Dugogodišnja izoliranost otoka zbog prisutnosti JNA te zbog loše povezanosti sa kopnom. kulturnog. Klju ne strateške prednosti destinacije Vis Izrazito atraktivan turisti ki prostor sa stajališta globalnih trendova i interesa atraktivnost prostora. upravo ova pozicija po etka Visu daje mogu nost da gradi svoju vrstu poziciju unutar šireg podru ja regije.

Proizvod gastronomije i po etne inicijative ruralnog turizma vidljive su na otoku.9. Klju ne strateške barijere destinacije Vis Problem stvaranja jasne vizije turisti kog razvoja za nadolaze e razdoblje obzirom na povijesnu stagnaciju razvoja otoka. Neadekvatna op a infrastruktura . što ima za posljedicu kontinuiranu emigraciju lokalnog stanovništva. ljudske i vizionarske preduvjete za stvaranje jasnih smjernica budu eg razvoja i njegovo upravljanje. a to se osobito odnosi na vodoopskrbu. za njihov profesionalni razvoj potrebno je profesionalno planiranje. me utim.obzirom na nedostatak zna ajnijeg turisti kog razvoja otoka do danas. Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih turisti kih proizvoda . Evidentna je potreba zna ajnim ulaganjima javnog sektora koja e poboljšati stanje infrastrukture i omogu iti daljnji razvoj cijele destinacije. i sl. Nedostatak turisti ke infrastrukture . oblikovani i strukturirani turisti ki proizvodi destinacije.klju ni proizvod destinacije Vis je još uvijek proizvod 'sunca i mora' i uglavnom se potražnja koncentrira u dva urbana centra .3. Depopulacija i starenje lokalnog stanovništva . 103 . Prema tome. Vis se kao turisti ka destinacija danas suo ava sa nedostacima turisti ke infrastrukture koja bi poduprla njegov turisti ki razvoj. vinski putevi. Otok Vis suo en je sa problemima nedostatne i neadekvatne op e infrastrukture za potrebe lokalnog stanovništva i trenutnih turisti kih kapaciteta. oblikovanje i komercijalizaciju. još uvijek ne postoje kvalitetni. Ipak. upravlja ke. Jedna od klju nih barijera daljnjeg razvoja je trenutni nedostatak ljudskih resursa na otoku.Vis i Komižu.dugogodišnja izoliranost otoka rezultirala je stagnacijom cjelokupnog razvoja otoka.daljnji turisti ki razvoj pretpostavlja višu razinu op e infrastrukture. a koji su preduvjet za izgradnju konkurentske turisti ke destinacije.). Vis se sada nalazi u situaciji gdje nema potrebne materijalne. postoje manje inicijative za razvojem turisti ke infrastrukture (šetnice. no lokalne jedinice samouprave i lokalne turisti ke zajednice do sada nisu imale kapaciteta za financiranje i razvoj tog važnog elementa cjelokupnog turisti kog lanca vrijednosti.

104 . jedino Sardinija prostorno i demografski uveliko nadmašuje brojke otoka Visa. te je pod jakim utjecajem Mediteranske kulture. koja je do danas ostala vrlo razvijena. Prema tome. Sve analizirane destinacije imaju jako razvijenu poljoprivredu.Analiza oglednih primjera u praksi Pri izradi razvojnog plana odre ene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. Te se destinacije promatraju kao ogledni primjeri i odabiru se prema kriterijima koji su bitni za ciljanu destinaciju. maslina te žitarica. uzet je u obzir u ovoj analizi. Ogledni primjeri ne služe kao modeli koje je potrebno u potpunosti preslikati i/ili primijeniti na ciljanu destinaciju. a resursna i atrakcijska osnova. europskog tržišta. kriteriji za odabir destinacija kao oglednih primjera su sljede i: Oto ke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obi aja. jer administrativno pripada Portugalu. uglavnom smještene u Sredozemlju (zbog sli ne klime. Kako se radi o oto kim destinacijama sve imaju vrlo dugu tradiciju ribolova. Stoga se ciljana destinacija stavlja u paralelu s destinacijama koje su ve razvile sli an model rasta i strategiju razvoja. Zaklju ak Od tri odabrane destinacije.10. vrlo je sli na onoj otoka Visa. ve služe da bi se pojasnila logika razvojnog modela i strategija turisti ke ponude te da bi se definirali klju ni faktori uspjeha. u razmatranje su se uzele tri destinacije: Sardinija Elba Faial (Azorsko oto je) Iako u razli itim fazama razvojnoga puta. no ona je vrlo dobar primjer po etaka razvoja ruralnog turisti kog proizvoda u unutrašnjosti otoka. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa. uz ve razvijen proizvod sunca i mora na obali. te kulturne baštine Razvijene kulture agro/ruralnog/eko turizma Raznovrsna ponuda tijekom cijele godine Diferencirani proizvodi Iako otok Faial u Azorskom oto ju svojim geografskim smještajem ne pripada Sredozemlju. trendova turista) O uvane i bogate prirodne osnove. ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih obi aja i autohtone proizvodnje. koja uz turizam ini veliki postotak gospodarske proizvodnje. na kojoj gradi proizvod ruralnog turizma. U svim destinacijama razvijena je proizvodnja grož a i vina.

Elba se veže svojom ponudom za ponudu Toskane koja je poznata kao ruralna i ekološka destinacija. Sardinija ima razvijenu organizaciju „Green Sardinia“ koja prati ekološki odnos turisti kih subjekata prema prirodi. kulturu obilazak malih gradi a sa svojim muzejima. Elba je tako prikazana u sklopu Toskanskog arhipelaga uz ostala tri otoka. te aktivnostima u prirodi Klju ni faktor uspjeha svake od odabranih destinacija je temeljen na kreiranju kompletnog turisti kog lanca vrijednosti. a ve ina objekata tako er nudi bazen. kao i autohtonih materijala. oto ja Elbe i Faiala.Klju ne ruralne turisti ke proizvode ine diferencirani proizvodi poput smještaja: agroturizmi. smještaj na farmama. 105 . npr. Izrazito je naglašen ekološki aspekt svake od destinacija kako kroz karakteristi nu ponudu agroturizma i aktivnosti vezanih uz prirodu tako i kroz standarde smještaja. a vrlo realno za o ekivati u skoroj budu nosti je nadopuna gastronomije sa smještajem. te izborom vizualnih materijala koje koriste u svojim promotivnim materijalima još ja e naglašavaju povezanost sa prirodom i ekološki aspekt o uvanosti oto ja. Tako. a Faial u sklopu Azorskog oto ja sa ostalih osam otoka. Na razini destinacije postavljene su organizacije koje se bave agroturizmom i održivim razvojem otoka. odra ena je u sklopu šire integralne cjeline. koji se nalaze na podru ju od tri hektara Ostali analizirani primjeri prikazuju da je pri preure enju starih i oronulih objekata najbitnije poštivanje elemenata tradicije i arhitektonske baštine. Identitet lokalne zajednice na otoku definiran je i predstavljen individualnim brandom koji je temeljen na povijesnim elementima. imaju priliku bolje prezentacije i lakšeg ulaska na globalno tržište. ali i šatorima na mjestima za kampiranje. Elementi ponude me usobno su povezani i integrirani u zajedni ke aktivnosti cjelokupne turisti ke ponude. Zanimljiv primjer je Bioelba. kroz opremljenost spava ih soba. Na ovaj na in destinacije koje same po sebi nisu dovoljno velike niti jake. utvrdama i religioznim objektima. kupaone. gastronomija kroz restorane i gostionice. te klju nim identitetskim vrijednostima odre enog mjesta ili grada. Faial odnosno Azori se pozicioniraju sa sloganom 'Bliže prirodi'. jednaku pažnju posvetio komforu. ure enost kuhinje. ruralne ku e za odmor. ruralni kamp sa smještajem. Vis je na isti na in prvo krenuo sa gastronomski usmjerenim doma instvima. Ovaj je agroturizam sa smještajem u objektima. Svaki od analiziranih primjera je uz spomenuto poštivanje baštine. Tako na primjer na Sardiniji kao što je ve spomenuto možemo vidjeti kako se smještaj postepeno razvija iz postoje ih ruralnih doma instava koji ve inom nude hranu i pi e. Marketinško pozicioniranje i prezentacija manjih destinacija na tržištu. Iz analiziranih smještajnih primjera svake od destinacija možemo vidjeti stupanj razvoja cijele destinacije.

a sve manje na proizvod sunca i mora. Unutrašnjost otoka posebno je usmjerena na razne oblike ruralnog turizma. lokalni folklor i obi aji te proizvodnja doma ih proizvoda snažni su atributi destinacija okrenuta ekološkom pristupu turizmu. aktivnosti u prirodi i edukativni sadržaj povezan sa tradicionalnim na inom života dok je obalni dio više usmjeren na povijest gradova i mjesta.Analiza oglednih primjera pokazala je kvalitetnu osmišljenost destinacija i njihovo pozicioniranje na tržištu. 106 . U prilogu ovog dokumenta nalaze se detaljno razra eni elementi oglednih primjera destinacija. Autohtona kuhinja.

zna ajno ograni enje razvoju predstavljao je dostup i op a infrastruktura. s obzirom na svoju poziciju najzapadnijeg otoka Jadrana. napose u sferi regulacije vlasništva nad zemljištem. to jest njena turisti ka vizija mora biti izvedena iz realnih strateških uporišta.11. zatim aktera u trenutnom gospodarskom procesu kao i stavovima lokalne javnosti. Naslije ena vlasni ka struktura (iseljeni vlasnici) zaustavila je ve e transakcije biznisa nekretnina. Vis nema konkurentne turisti ke proizvode za doma e. kao i na nizak kapacitet lokalnih subjekata da se dogovore. otok je bio izoliran za turiste. što je još više utjecalo na emigraciju lokalnog stanovništva. Stoga se može re i da je Vis danas na poziciji po etka izgradnje turisti kog lanca vrijednosti.Strateški kontekst Racionalna slika budu nosti jedne turisti ke destinacije.prvo. a kao rezultat prisutnosti vojske na otoku. Nadalje. odnosno objektivizacije klju nih odrednica na kojima destinacija gradi svoju budu nost. • Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese Vis je povijesno bio gotovo netaknut u smislu turisti kog razvoja. sa otokom Biševo jest destinacija koja se nesumnjivo nalazi na po etku svojeg ozbiljnog turisti kog i ukupnog razvoja i koja stoga mora na i zadovoljavaju e odgovore na izazove globalizacije. a op enita neefikasnost njegovog turisti kog sektora ukazuje na nedostatak jasne vizije njegovog budu eg turisti kog razvoja. Pitanje koje se postavlja vezano je na identificiranje aspiracija prema ovom veoma atraktivnom otoku . koje se neprestano mijenja. Op i se razvojni interesi Visa posreduju stavovima i službenim aktima politi ke elite. Starosna struktura stanovništva otoka pokazala se ograni enjem za bilo kakav zna ajan razvoj (oko 30% stanovnika je starije od 65 godina). ljudskih i vizionarskih preduvjeta da se stvori njegova konkurentna pozicija na turisti kom tržištu. do po etka 1990-ih. lokalni ekonomski razvoj je stagnirao. Strateška uporišta otoka Visa su: • Start up pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i /ili izazov lokalnim politi kim elitama i Hrvatskoj u cjelini) Razvoj turizma i aplikacija razli itih turisti kih koncepata na Visu je stagnirala zbog nekoliko razloga . Kao posljedica. Slijede e se postavlja pitanje vezano na definiranje pristupa budu em turisti kom razvoju - 107 . usmjere i upravljaju budu im razvojem. gdje ima privilegiju i prednost po etnika. europsko i globalno turisti ko tržište. To zna i da je izuzetno važno uspostaviti fundamente nove vizije. i u kojoj mjeri e razvoj biti mogu od strane vanjskih igra a. Pritom se Vis treba osvrnuti na uzorne primjere i prakse uspješnih turisti kih destinacija kako bi iskoristio mogu nost kreativnog kopiranja i inovacija. što je rezultiralo nedostatkom materijalnih. Vis prolazi fazu konsolidacije. Vis. Nadalje. upravlja kih. odnosno suglasiti se o onim realnim strateškim uporištima na koje se budu a vizija mora oslanjati. regulacije upotrebe prostora i stabilizacije infrastrukturnih sustava.koja je razina internih razvojnih aspiracija. a sa snažnim pretpostavkama ima mogu nost da inoviranjem i inteligentnom politikom razvoja odabere na in i koncept ulaska u ozbiljnu turisti ku trku. pa prema tome i za bilo kakav turisti ki razvoj.

poljoprivredu i industriju. Me utim. To zna i da prije svega otok Vis mora predstavljati glavnu to ku nautike na Jadranu. temelj je o ekivane turisti ke iskustvene tematizacije otoka (tema ribarskog mjesta Komiže nasuprot temi kulturno-povijesnog oto kog mjesta Visa). • Povijesno naslije ena urbana koncentracija Atraktivnost prostora. gospodarsku i urbanu strukturu. kvalitetno vodstvo i jasna podrška državnih institucija. Posljedica ovih procesa je trenutna situacija u kojoj se Vis suo ava sa potrebom donošenja odluke o optimalnom pristupu razvoju svog gospodarstva i okre e se turizmu. Naime. bogatstvo prirodne i kulturne baštine koji predstavljaju temelj identiteta. komplementarne sportske aktivnosti. Urbana dualnost otoka Visa. što zna i da je neophodno integrirati jasan sustav vrijednosti. a time i ulaz na turisti ko tržište. regate. a u nekoliko posljednjih godina ove aktivnosti odumiru. i to kao: izlazna stanica iz Jadrana za brodove i jahte koji plove sa sjeverne i zapadne obale Italije. otvara se mogu nost za dodatne projekte u sklopu tematike nauti kog turizma: luke i marine. S time u vezi. Na ovaj na in. odmorište za slobodne jedrili are. jasno je da je razvoj i veza dvije urbane koncentracije (Vis i Komiža) odgovor na razvojne izazove sa kojima se ovaj prostor susre e. centri za kupovinu. ulazna stanica u Jadran za me unarodne linije. odnosno. glavni su atributi ovog prostora. odmorišni sadržaji. postoji izražena potreba za revitalizacijom lokalnog gospodarstva. Globalizacija zahtjeva prilago enost trendovima u turizmu. definiranjem Visa kao jadranskog stopover-a. manjak radne snage i oslabljenost ljudskih kapaciteta ne može osigurati potreban pomak u turisti kom razvoju. a uzimaju i u obzir prostor otoka. bazna luka za regate. ta dva mjesta su kroz svoju prošlost bila fokusirana na ribarstvo. koju reprezentiraju Vis i Komiža. u kojoj se mjeri klju ni subjekti slažu sa tim pristupom.na koji na in Vis može isporu iti turisti ki proizvod visoke vrijednosti. jedinstvenost ponude i educiranost osoblja . a oni uklju uju jasno definiranu i visoko profesionalnu uslugu. koja uz inteligentnu turisti ku interpretaciju 108 . smještajni i ugostiteljski kapaciteti. a sve to uslijed promjena koje se name u pod utjecajem globalnih trendova. Današnja potreba za promjenama uvjetovana tržišnim uvjetima i globalnim procesima iziskuje prilagodbu Komiže i Visa u svrhu oživljavanja i restrukturiranja gospodarstva. educirati ljude i postaviti standarde djelovanja. stanka za manje krstarice.za ispunjenje tih zahtjeva potrebno je uvo enje educirane radne snage. • Jadranski stopover Otok Vis se nalazi na geografsko-strateškom položaju koji mu omogu ava da svojim inovativnim razvojem preuzme ulogu 'Jadranskog stopover-a'. Nadalje. te njegovu vrijednosnu. otok se pozicionira u me unarodne vode i nauti ke karte kao bazna stanica plovidbenih putova te time osigurava priljev novca i pove anje prihoda otoka. Nadalje. doga aji i sl.

• Nužnost organskog rasta. jasno je da postoji zajedni ki interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao na in budu eg rasta oto ke ekonomije. a po principima održivosti integrira. Dakle. Me utim. što uvjetuje potpuno prihva anje modernih principa održivog razvoja turizma. Ovakav model razvoja dalje uvjetuje organski rast turisti kog razvoja. Na taj se na in tako er kreira pregovara ka platforma za eventualni ulazak eksternih investitora. te kao pregovara ka platforma sa vanjskim igra ima / investitorima Jedan od mogu ih modela turistifikacije otoka Visa temelji se na održivom razvoju visokih vrijednosti. kreiranje mogu nosti za globalnu komercijalizaciju otoka u smislu cjelogodišnjeg poslovanja kroz izgradnju iskustvene strukture ponude koja se temelji na eko / ruralnim vrijednostima. i privatnog sektora. 109 . uva i unaprje uje prirodne i socio-kulturne vrijednosti a atraktivnosti otoka. a u isto vrijeme otvara se prostor za razvoj malog i srednjeg poduzetništva na otoku. te se prihva aju više razine cijena i zauzetosti.unutrašnjosti otoka. što do sada nije bio uspješan proces. lokalne vlasti. to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori željeni smjer turisti kog razvoja od strane svih uklju enih subjekata – lokalne zajednice. a s obzirom na o uvanje i unapre enje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka. ini temelj izgradnje internacionalno konkurentskog turisti kog lanca vrijednosti otoka. pristup razvoju koji se temelji na visokim vrijednostima kako bi se stvorila ekonomija razmjera.

Tržišno pozicioniranje. ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihva eni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan. Vis je otok skrovište. tako i za budu e tržište.Vizija i pozicioniranje 12. ime naglašava identitet te prirodne i socio-kulturne zna ajke otoka. itd. Modra Špilja. gdje su za sve destinacije / klastere unutar županije predloženi klju ni pravci razvoja. upravljanje poslovnim subjektima. obrazovanje ljudskih resursa. Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komiža). U razgovorima i na interaktivnoj radionici sa klju nim lokalnim subjektima te sa javnim sektorom Županije.1 Vizija Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turisti kom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije. vizija razvoja turizma otoka Visa kreira se u skladu sa razvojnim usmjerenjima koji su definirani i usuglašeni u Glavnom planu razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. koji svoju autenti nost i ekskluzivnost gradi na održivim principima razvoja. Turisti ki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo. s druge strane naglašava koji fizi ki. a to ini restrukturiranjem prostora i inovativnom turisti kom ponudom visoke vrijednosti. uz usuglašene interese i želje lokalnih subjekata dobivaju smjernice unaprje enja života i održivog turisti kog razvoja. na promjene u uzorcima ponašanja gostiju.) ime ovo podru je. kao objektivizirana slika budu nosti ima za zadatak kreirati pozitivnu sinergiju izme u lokalnog konteksta (ljudi.12. te oprema svoj obalni prostor. Vizija se kreira kako za današnje tržište. vizija. te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu. marketing itd. 110 . razmatrana su dva prijedloga turisti ke vizije razvoja otoka Visa: Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija oto ana) Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast. Falkuša. inovativno restrukturira unutrašnjost otoka. uzgoj limuna. i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budu im tržištem. S druge strane. te upotrebu klju nih simbola ovih vrijednosti kao što su npr. naselja i turisti kih proizvoda) te globalnih pravila igre turisti ke industrije (standardi. maslinarstvo. odnosno prihva en od strane turisti kog tržišta. te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. s obzirom na promjenljive uvjete na turisti kom tržištu. U tom smislu. vinarstvo.

raspodjeljenog u tri .2 Klju ne fascinacije Da bi pronašla ishodišnu to ku tržišnog pozicioniranja na kojoj e se graditi željena slika o destinaciji u svijesti budu ih potroša a. Svoju turisti ku ponudu temelji na visokoj kategoriji smještaja. a 37% za Viziju 2). odabrana vizija od strane lokalnih klju nih subjekata je Vizija 1 (63% subjekata glasalo je za Viziju 1. naš je prijedlog klju nih turisti kih fascinacija otoka Visa definiran i grafi ki prikazan kako slijedi: Povijest i kultura Tradicija i život otoka Idila netaknutog otoka Vatreni doživljaj mora 111 . kao i lokalne aspiracije i interese.Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala) Otok Vis je destinacija visoke vrijednosti koja pruža bogati komfor na internacionalnoj razini. Uz ponudu netaknutih prirodnih. Obzirom na trenutnu razvojnu situaciju i poziciju. destinacija otoka Visa najprije treba definirati klju ne fascinacija ovim prostorom koje e biti osnova dugoro ne izgradnje imidža. 12.etiri inovativna resorta sa potpunim i zaokruženim uslugama. kulturoloških i tradicionalnih vrijednosti Vis je destinacija ekskluziviteta sa odmakom u prošlost. a tako er trebaju imati vezu sa procesima specijalizacije i tržišne segmentacije. Turisti ke fascinacije Visa promatraju se kao okvir za izgradnju dugoro nih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedni ka turisti ka politika destinacije mora prihvatiti i isporu iti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru. literature i napokon provedenih razgovora sa klju nim subjektima na ovom prostoru. Temeljem provedenih analiza prostora.

naš prijedlog konkurentskog tržišnog pozicioniranja turisti ke destinacije Vis rezultat je elaboriranih strateških uporišta. definirane vizije. a predstavlja svojevrsno uto ište i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turisti kog lanca visoke vrijednosti. destinacija Vis se pozicionira kao 'Otok skrovište'. i unutar njega. te utvr enih klju nih fascinacija.TRADICIJA I ŽIVOT OTOKA IDILA NETAKNUTOG OTOKA POVIJEST I KULTURA VATRENI DOŽIVLJAJ MORA 12. Kontekst 'skrovišta' uzet je u najširem smislu.3 Pozicioniranje Destinacija Vis nalazi se u geografskom. Strateško pozicioniranje destinacija unutar podru ja Splitsko-dalmatinske županije. internacionalnih zahtjeva konkurentskog pozicioniranja. te je stoga turisti ko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turisti kog klastera Srednje Dalmacije. prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojim klju nim zna ajkama i karakteristikama ini turisti ki klaster Srednje Dalmacije (Splitskodalmatinska županija). 112 . U kontekstu Plana razvoja eko / ruralnog turizma za podru je Visa. definirano je Glavnim planom razvoja turizma SDŽ.

113 . Nema stoga sumnje da je u najve em dijelu isporuke prethodno definiranih iskustava rije o održivim i eko-etno projektima privatnog i javnog karaktera. Prijedlog temeljnih odrednica za pozicioniranje otoka Vis je: Vis je otok skrovište koji nudi sljede a klju na iskustva: Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala Mjesto susreta. što omogu ava integraciju ovih elemenata i njihovo oblikovanje u diferencirana iskustva. otok Vis sebe pozicionira u svijest globalnog turisti kog tržišta izgradnjom turisti ke ponude koja ili izvedena ili nadogradnja prethodnih klju nih iskustava. Drugim rije ima. proizvode i aktivnosti. te tradiciji i identitetu destinacije. a koji e se elaborirati u nastavku ovog Plana. otok Vis dakle definira i konkurentski oblikuje šest klju nih iskustava. aktivnosti i doga anja u Visu i Komiži Uzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicije Tradicionalnog oto kog života Povijesti i kulture otoka Temeljem prethodno definiranih fascinacija (jedinstvenih prodajnih prijedloga).Naš prijedlog konkurentskog pozicioniranja temelji se na bogatstvu prirodnih i kulturnopovijesnih atrakcija. koja postaju osnovom njegova dugoro nog tržišnog pozicioniranja i razvoja proizvoda.

Otok Biševo – programom opremanja. gore navedeni prijedlog pozicioniranja tako er služi kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa. naš prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa je kako slijedi: Kartogram 13-1: . Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo života na otoku 14.1 Iskustveno strukturiranje Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda. ovaj prostor je uto ište za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zašti enih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje) 114 .13. Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljaj ekskluzivnosti i mira 15. to jest centra organiziranja cjelokupnog turisti kog iskustva otoka i morskog areala ove destinacije 12. Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu 13. Urbani centri (Vis i Komiža) – kre u u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva oto ka 'hub-a'. a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima. Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 11. uvidom u prostorne planove ovog podru ja. te u razgovorima sa klju nim subjektima. Temeljem evaluacije prostora. zatim temeljem rezultata dobivenih na održanoj radionici. gdje se u okvir prostora 'preta u' iskustva koja e Vis pružati svojim gostima. Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi 13.

S time u vezi. kulturu i navike kupovanja/upotrebe. klju ne faktore uspjeha. dok kombinacija potražnje i proizvoda ini tržište. te na prijedlogu pozicioniranja. svako tržište ili poslovni sektor ima svoju vlastitu i njemu specifi nu dugoro nu atraktivnost. informati ku mrežu. sva ta tržišta se sve brže šire i diversificiraju. Skup kompanija / poduzetnika koji opslužuje to tržište ini poslovni sektor. Nadalje. a kona ni cilj svake destinacije je razviti konkurentske prednosti u svakom sektoru sa kojim konkuriraju na tržištu. za Visa i Biševo temelji se na: - Odmoru i opuštanju uz more Nauti kom turizmu Ruralnom turizmu Specijalnim interesima 115 . koji proizlazi iz fenomena turisti kog lanca vrijednosti koji se oblikuje za svako tržište. a s obzirom na njihov razvojni potencijal. Danas na svijetu postoji više od 300 kategorija turisti ke potražnje. destinacija otoka Visa u skladu sa svojim pozicioniranjem prvo mora definirati proizvode/tržišta s kojima e krenuti na internacionalno/doma e tržište. a mora odgovarati iskustvenom strukturiranju destinacije. a za svaku kategoriju postoji posebna kategorija proizvoda.2 Turisti ki proizvodi Razvoj proizvoda Visa treba slijediti trenutne procese na turisti kim tržištima. Stoga. te posebno na in distribucije i prodaje proizvoda. prijedlog turisti kih proizvoda. a tako er se oslanjati na temeljnu strukturu atrakcija. U tom kontekstu. Na svakom od tih tržišta odvija se specifi an odnos razmjene vrijednosti za novac. pa je stoga nužno pratiti te promjene i njihove karakteristike. vlastita tržišna pravila igre.13. Globalna turisti ka industrija danas posluje u okviru velikog broja svjetski poznatih destinacija (klastera) koje konkuriraju u razli itim poslovnim turisti kim sektorima.

ali on e još dugi period biti vode i sektor. rekreacija na vodi. itd.ODMOR I OPUŠTANJE UZ MORE Odmor uz more je po broju ostvarenih dolazaka i no enja jedan od najve ih sektora turizma. Vis je destinacija koja svojim gostima nudi odmor u idili nom ambijentu. Aktivnosti Kupanje. Odmor u kampovima uz more. U zadnja dva desetlje a. Ribolov. rast ovog proizvoda je manjeg intenziteta u odnosu na 80-te godine. sun anje. Pješa enje. Doga aji i zabava. aktivnosti i usluga za sve goste. uz ovaj proizvod ve u se i razli ite odmorišnorekreacijske aktivnosti koje imaju potencijal za produženje ljetne sezone. planinarenje i biciklizam. Segmenti proizvoda Odmor u hotelima i sli nim objektima. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Kupališta / ure ene plaže. Smještajni kapaciteti Revitalizirani / restrukturirani hoteli (Hotel Issa. ronjenje. Ture otoka. 116 . Prosje na potrošnja po putovanju iznosi 900 Eura. Obilazak interpretacijskih centara otoka. Odmor u privatnim smještajnim objektima. Unaprije eni privatni smještajni kapaciteti. godini zabilježeno je 80 mil. Hotel Tamaris. Zdravlje i relaksacija. Pješa ko-biciklisti ke rute otoka Visa. u 2005. Gastronomija.) ine dodatnu turisti ku ponudu u i izvan ljetnog perioda. uspješno integriraju i tradiciju i život ruralnog prostora sa inovativnim rješenjima u kombinaciji proizvoda. Revitalizacija rive / promenade u Visu i Komiži. me unarodnih putovanja Europljana u destinacije koje nude ovu vrstu odmora. Ronila ki klub sa trgovinom opreme (Komiža). Centar za aktivnosti na vodi (Vis i Komiža). Boutique hoteli u Komiži i Visu. pa tako aktivnosti vezane uz zdravlje i rekreacijske aktivnosti (pješa enje i sl. Hotel Biševo). Na primjer. U slu aju destinacije Vis.

gastronomiji i druženju. struju. usluge dostave namirnica i sl. alarmni sistem. beži ni internet. Gastronomija. a vezano na ovaj proizvod. Yacht club. itd). TV i radio signali. Segmenti proizvoda Charter. Cruising. aktivnosti specijalnih interesa. reflektira se u pove anju broja charter kompanija. ili restrukturiranje / konverziju postoje ih kapaciteta. Traže dodatne aktivnosti (obilazak destinacije i njenih atrakcija. Jedrenje. Individualni plov. Aktivnosti Najam brodova. Škola jedrenja. lounge bar i ostali objekti hrane i pi a. Marina restoran. Glavni klijenti nauti kog turizma su bra ni parovi bez djece. koji žele uživati u ljepotama prirode. od infrastrukture do ponude razli itih aktivnosti za nauti are. telefon. Globalni trendovi nauti kog turizma tako er uklju uju integraciju smještajnih objekata i marina. itd. grupe prijatelja i individualni gosti. Organizirani izleti brodovima. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Marina sa oko 200 vezova (sa priklju cima za vodu. Razlog tome je sve ve i op i interes i potražnja za novim destinacijama i novim oblicima odmora. Parkiralište / garaža. Kompletna usluga za nauti are (praonica rublja. Komercijalno .) Smještajni kapaciteti Svi smještajni kapaciteti otoka Visa 117 . te ukazuju na sve ve i interes lokalnih zajednica za ulaganjem u razvoj novih marina. sanitarije. kao i tour operatora koji osim tradicionalnih odmora nude i proizvod nauti kog turizma.NAUTIKA Globalni proizvod nauti kog turizma ima visoki trend rasta. Aktivnosti i rekreacija na vodi.trgova ki prostori.). Da bi izgradio i oblikovao konkurentan proizvod nauti kog turizma. Vis treba izgraditi modernu marinu uz koju e se vezati kompletan lanac vrijednosti ovog proizvoda. Organiziranje regate. Charter usluge.

Gastronomija. Ruralni obiteljski hotel. Osmatra nice (ptice i druga divlja ). Danas su u Europi izrazito poznate turisti ke ruralne marke Francuske (Gites de France). Ruralni bed & breakfast. 2005. Lokalne vinske sve anosti. godine ostvareno je ukupno 18 mil.700 Eura. Smještajni kapaciteti Ruralni resort. itd. Kušaonice vina i maslinovog ulja. Boutique hoteli u Visu i Komiži. Tržnica/trgovina lokalno proizvedene hrane. Austrije (Urlaub am Bauernhof) i Italije (Agroturismo).RURALNI TURIZAM Ruralni turizam podrazumijeva i uklju uje spektar aktivnosti. 118 . Ruralni turizam gostima prezentira tradicionalnu gostoljubivost i životne vrijednosti lokalnog stanovništva. usluga i dodatnih sadržaja koje organizira ruralno stanovništvo u ruralnim podru jima / destinacijama. odnosno oko 7% ukupnih me unarodnih putovanja. Posjete lokalnim kulturnim i povijesnim atrakcijama. odnosno oko 70 Eura dnevno. Prosje na potrošnja po putovanju iznosi oko 600 . Segmenti proizvoda Ruralni život. Berbe maslina i grož a. Prosje ni godišnji rast u ruralnom turizmu po broju putovanja iznosi 3 4%. Aktivnosti Doživljaj ruralnog života i sudjelovanje u ruralnim tradicijama regije. Putevi vina i maslina. Vidikovci. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Pješa ko-biciklisti ke staze. putovanja u ruralnom turizmu. te je poluga ekonmskog razvoja i podizanja životnog standarda u ruralnim zajednicama. Tipi ne viške konobe. Interpretacija tradicionalnog viškog agrikulturnog života. te zajedno ine više od 40% ukupnog broja gostiju ruralnog turizma. Opuštanje i rekreacija u ruralnom okruženju. Ruralna ku a za odmor. Aktivni odmor u ruralnoj sredini. Glavni gosti ruralnog turizma su iz Velike Britanije i Nizozemske. po principima održivog razvoja i o uvanja prirodnih resursa.

Ostali smještajni kapaciteti na podru ju otoka. Island hopping hub (centar za obilazak otoka). Segmenti proizvoda Grube aktivnosti. Usko je povezan sa visokom razinom sudjelovanja u aktivnostima od strane turista. mira pri emu testiraju svoje sposobnosti u odabranoj aktivnosti. s druge strane. Poligon za brdski biciklizam. Hotel Issa. ali s obzirom na veliki broj njegovih tržišnih niša. Ribarska luka sa turisti kim programom ribarenja. 119 . Ronjenje. Proizvod specijalnih interesa obi no se dijeli na grube i blage aktivnosti. Aktivnosti vezane uz maslinarstvo. Boutique i obiteljski hoteli. Ronjenje. itd. Proizvodi specijalnih interesa ve inom se vežu za odre enu sezonu. proizvod je atraktivan tijekom cijele godine. neobi nom. udaljenom ili divljem okruženju.SPECIJALNI INTERESI Proizvod posebnih interesa sastoji se od više tržišnih niša. dok korisnici o ekuju iskustvo (kontroliranog) rizika i/ili uzbu enja. Aktivnosti vezane uz vinarstvo. Aktivnosti / rekreacija na vodi. Hotel Tamaris. Hotel Biševo. Zmajarenje. a predstavlja aktivnosti koje se doga aju u prirodnom. Ovaj proizvod obi no predstavlja tre i odmor u godini. Smještajni kapaciteti Smještajni kapaciteti ruralnog turizma. egzoti nom. Biciklisti ke staze. Ribolov. biciklizam. jedrenje. a naj eš e se odvija na otvorenom prostoru. Aktivnosti Pješa enje. Blage aktivnosti. Centar za sportove na vodi. ili dodatnu aktivnost tijekom glavnog odmora. ili. planinarenje. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Pješa ke staze.

Pretpostavka na kojoj se temelji projekcija rasta je da e novi hotelski smještaj imati viši rang afiniteta i kvalitete. Referentne godine su 2007. ali i operativnih troškova takve vrste smještaja. budu i da e on podizati ukupnu zauzetost. Zbog više inicijalne investicije. zarada od turizma (direktna.1%. proizvodnju hrane). odnosno 2020. broj kreveta po etvornom metru te no enja / dolazaka po stanovniku kao indikatori održivosti planiranog porasta. mora se voditi ra una i o odabranoj viziji turisti kog razvoja kao i karakteru turisti kih proizvoda koji iz nje proizlaze. odnosno koli ine budu ih smještajnih kapaciteta koja mora ispunjavati sljede e kriterije: U skladu je s mogu nostima i ograni enjima prostora.17. Kako je zbog visokog udjela privatnog smještaja sadašnja godišnja zauzetost svih tipova smještaja na predmetnom podru ju znatno manja . 3. Osim ovih kvantitativnih kriterija. 2. Održivost kao klju ni imperativ budu eg razvoja ogleda se ne samo u zaštiti prostora ve i u osiguravanju ekonomskog rasta na dugi rok te je stoga nužna procjena optimalne koli ine smještajnih kapaciteta kao bitne odrednice turizma destinacije. tj. kao ciljna godina. turisti ki volumen u odnosu na resurse. odnosno zone koje su tom regulativom predvi ene za turisti ku namjenu s nazna enim maksimalnim smještajnim kapacitetima. tako i pretpostavljena ukupna zauzetost raste s koli inom novog smještaja koji e se izgraditi. Ostvaruje pozitivan poslovni rezultat. scenarij – smještajni kapaciteti se ne mijenjaju. Kao polazna to ka za procjenu je uzeta prostorno planska regulativa predmetnog podru ja projekta. tj. 4. Za svaki od prostornih planova su pored novih smještajnih kapaciteta projicirani sljede i parametri: turisti ki promet (dolasci i no enja).14. kako je pretpostavljeno u izra unu). scenarij – ostvaruje se 100% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom. on nužno mora raditi s ve om godišnjom zauzetosti (barem 50%. u skladu sa suvremenim trendovima na turisti kim tržištima potražnje i turisti kim proizvodima koje destinacija nudi. zarada hotelskih i ugostiteljskih objekata ne ra unaju i prate u industriju. kao polazna godina. Scenariji u procjeni opsega rasta uzeti su u razmjeru sa maksimalnim smještajnim kapacitetima predvi enih prostornim planom: 1. scenarij – ostvaruje se 25% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom. turisti ki razvojni plan podrazumijeva i kvantifikaciju budu eg razvoja. Dodatno su analizirani i indikatori u slu aju pretpostavke udvostru enja stalnog stanovništva na predmetnom prostoru projekta. scenarij – ostvaruje se 50% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom. 120 .Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta Pored vizije budu eg turisti kog razvoja i izbora proizvoda. npr. Ima dostatnu podršku lokalnog ljudskog potencijala.

000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Unutar situacijske analize.945 101.460 141.950 35. ali i konverzijom sadašnjih objekata privatnog smještaja koji su na najvišoj razini kvalitete u male obiteljske hotele. prihod u € (direktni) tur.8% 48 22 130 100 234.078 619 56.539 2. nego vrste smještaja koje su pretpostavka za isporuku iskustava koja su identificirana unutar vizije razvoja otoka Visa. Uz njih.975 60.800. Pored njih.729 3.0% 7.5% 62 39 195 123 427.513.792 784.0% 50.300 kreveta u hotelima i sli nim objektima.750 40. ustanovljeno je da postoje a prostorno planska regulativa otoka Visa dozvoljava maksimum od 4.2% 89 64 321 216 829. REALIZIRANO 100% PP-A 3.637 90 3.637 90 3.637 90 4.5% SCENARIJ 2 2020. REALIZIRANO 25% PP-A 3.804 192.607 74.0% 3. a napose onih vezanih za razvoj ruralnog turizma: Agroturizmi Ruralne ku e Ruralni obiteljski hoteli Ruralni Bed&Breakfast Ruralni resorti (eko-etno sela).CAGR kreveta po etvornom kilometru dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.000 130.060 18 2 SCENARIJ 1 2020.0% 50.0% 11.078 619 28.Tablica 14–1: Scenariji rasta 2007 stanovništvo površina u km smještajni kapaciteti (kreveti) smještajni kapaciteti (hoteli) dolasci no enja dolasci (hoteli i tur. BEZ PROMJENE 3. Trenutni kapaciteti otoka Visa su 619 kreveta u hotelima i sli nim objektima.539 78. Scenariji razvoja 2. Oni mogu nastati kao novi objekti. no enja po stanovniku 34 8 53 21 24.146. prihod u HRK tur.0% 50. ne samo u ruralnom dijelu otoka. no enja po stanovniku tur. naselja) zauzetost ukupnog smještaja zauzetost hotelskog smještaja no enja .616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 SCENARIJ 4 2020.280. prihod po no enju (direktni) udvostru enje broja stanovnika dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.963 14.1% 33.000 30.836 60.028. no one ne e biti privatni smještaj niže kvalitete.521 707.724 75. naselja) no enja (hoteli i tur.639 471.0% 45.637 90 8.300 233. velikom ve inom u privatnom smještaju.043.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 3.244 33.450 kreveta u ostalim vrstama smještaja.942.000 4.502.833 365.868 16. 121 .701 17.0% 16.361 14. 3 i 4 pretpostavljaju da e razvoj novih hotela i turisti kih naselja pratiti i razvoj drugih vrsta smještaja.168.000 116.707.825 448. o ekuje se i razvoj malih obiteljskih hotela. nalazi se i oko 2.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 SCENARIJ 3 2020.040.671 25.174 280.2% 34 15 77 28 99.637 90 5.600 1.309 1. REALIZIRANO 50% PP-A 3.

Ipak. Budu a turisti ka industrija Visa se može dijelom osloniti i na ovo rješenje. Ve se u ovom slu aju broj no enja na godišnjoj razini pove ava po prosje noj stopi od 11. Ispunjavanje punih kapaciteta predvi enih prostornim planom zna i ukupan kapacitet od 8. Ispunjenje 100% PP-a u smislu izgradnje novih turisti kih kapaciteta je. Ispunjavanje 50% PP-a dovodi Vis do razine iskorištenja ljudskih resursa (no enja i dolazaka po stanovniku) na razini turisti ki najprometnije hrvatske mikrodestinacije (Rovinj-VrsarPore ).000 kreveta na otoku Visu. koji su mjerljive veli ine. Stanje osnovne infrastrukture. ovoliki kapaciteti spomenute kvalitete podrazumijevaju više od milijun no enja godišnje. problemati no zbog malog broja stanovnika. a prvenstveno opskrbe pitkom vodom. Zaklju ak je da Vis ima potencijal za izgradnju novih turisti kih kapaciteta na razini 25% PP-a. mora pove ati za 10 – 20%. kvaliteta i iskorištenost smještajnih kapaciteta na tim otocima je znatno ispod identificiranog potencijala i vizije budu eg razvoja otoka Visa. osobito ako se uzme u obzir sadašnja starosna struktura stanovništva otoka Visa. što je preko 300 no enja po stanovniku i znatno iznad svih relevantnih uzornih praksi. ali znatno guš e naseljenosti. Ipak. Ipak. Iz tog je razloga dugoro no rješavanje infrastrukturalnih problema osnovna pretpostavka bilo kakvog daljeg razvoja. obzirom na atraktivnost otoka i injenicu da 50 postotno pove anje sadašnjeg stanovništva zbog male baze zna i oko 1. pored imperativa: Rješavanja infrastrukturalnih problema na kvalitetan na in. Obzirom da je sadašnja hotelska industrija otoka Visa slabo razvijena te da e prvi val novog razvoja initi ve i hotelski projekti koji lakše rješavaju pitanje nalaska radne snage. sezonski rad nije dostatno rješenje ve se broj lokalnog stanovništva. gore nabrojanih. Ovaj scenarij nužno uklju uje i znatnije pove anje broja stanovnika na otoku od minimalno 50%. što podrazumijeva cjelogodišnje poslovanje turisti ke industrije kako bi opravdala visoke investicije. no obzirom da je cilj i vizija budu eg razvoja turizma otoka Visa biti visoko vrijedna destinacija. ispunjavanje 25% zacrtanog PP-a bi trebalo biti izvodljivo bez ve ih problema ili ograni enja. Rije o destinacijama sezonalnog turizma koje se oslanjaju na sezonski rad u najprometnijim mjesecima. no i izvodljivije zbog nešto manjeg podru ja i PP-a koji je manje ambiciozan u smislu broja i veli ine podru ja za turisti ki razvoj. Dakle. ono nije nemogu e u široj vremenskoj perspektivi. Tako er. 122 . ve je sada problemati no u vremenu najve e sezone.Modelom je pretpostavljeno da e razvoj novih hotelskih projekata proporcionalno pratiti i razvoj ostalih. Poboljšanja prometne povezanosti i dostupnosti otoka. vrsta smještaja. To je još uvijek manje nego što danas imaju Rab ili Lošinj.800 novih stanovnika.5% što je vrlo visok godišnji porast. a uz bolju organizaciju sezonskog rada i manji priljev stanovništva od oko 10 do 20%. bez pove anja broja stanovnika od minimalno 50% nije mogu e 100 postotno ispunjenje PP-a na razini kvalitete zacrtanoj u viziji budu eg turisti kog razvoja. Ova tvrdnja ima dva preduvjeta: Relativno visok broja no enja i dolazaka po stanovniku rješava se kroz sezonski rad. kao i u slu aju Dubrova kog primorja i Pelješca. odnosno stalne radne snage.

a temeljem razgovora sa klju nim subjektima. svakako je važno spomenuti i one koji se planiraju u ostalim proizvodnim granama. obilaska terena. te prijedloga proizvoda. U kontekstu ovog Plana. kao na primjer izgradnja sušare i proširenje proizvodnje Hiba (poljoprivredni obrt Brojne). Identificirani potencijalni / planirani projekti i inicijative su kako slijedi: Tablica 15–1: Potencijalni / planirani projekti i inicijative Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa Potencijalne atrakcije / inicijative Kušaonica maslinovog ulja Prezentacijski vrt . klju ni projekti koji e graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turisti kom tržištu mogu se podijeliti u etiri skupine: Projekti konkurentnosti Projekti smještajnih kapaciteta Projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija Projekti edukacije i upravljanja Tijekom procesa izrade ovog projekta identificiran niz projekata na otoku Visu. a u kontekstu definirane i usuglašene vizije. te širenje proizvodnje tradicionalnih proizvoda (OH – Okusite Hrvatsku) u Podšpilju.eko poljoprivreda Stara teža ka ku a . te da se u okviru mnogih (osobito manjih) projekata ve apliciralo za razli ite poticaje i ostala financijska sredstva.izložbe i manifestacije Eko vinarija Ruralna cijelina Eko centar Podhumlje Podšpilje Vis i Dragodid Plisko polje Oklju na Komiža Mjesto Uz ove identificirane projekte. oni nisu predmet naše elaboracije. a s obzirom da su neke od tih inicijativa ve u tijeku. pretpostavlja i klju ne aktivnosti. rezultata sa radionice. 123 . pozicioniranja. iako se neki od njih mogu dopuniti nekim prijedlozima naših projekata.15. odnosno projekte koji postavljenu strategiju realiziraju.Konkurentnost i investicije Planiranje i strateški razvoj svake destinacije. te našeg ekspertnog mišljenja.

Investitor Grad Vis. turisti ka destinacija je konkurentna kada 124 . privatni investitor Talež Vis. strani investitor Oklju na 15. strani investitor Dra evo polje. bungalovi (potrebna konverzija) Vila Paula (konverzija u hotel) Eko etno selo Lokacija. privatni investitor Borova njiva. Prema tome. kontinuirano se prilago avaju i prijetnjama konkurenata i potrebama klijenata. privatni investitor Lokacija Roga i . koji se sastoji od kompanija koje prodaju isti proizvod istim klijentima kroz isti sistem komercijalizacije i distribucije te uz upotrebu istih tehnoloških alata. te tako er mora biti održiv kao kapacitet postizanja i održavanja profitabilnosti sa minimalnim socijalnim i ekološkim troškovima i sa minimalnim utjecajem na lokalno stanovništvo i okruženje. privatni investitor iznad rive u Visu. državno Vis. strani investitor Lokacija Barjaci Vis Vis Komiža Plisko polje.Tablica 15–2: Potencijalni projekti/inicijative smještaja Potencijalni projekti / inicijative smještaja otoka Visa Potencijalni projekti Lokacija iznad uvale Stonca Maslinik sa smještajnim objektom Marina i hotel Konverzija osnovne škole u hotel Vinski podrum sa smještajem Konverzija vojnog objekta (450 klju eva) Hotel Issa (potrebna konverzija) Hotel Tamaris (potrebna konverzija) Hotel Biševo (potrebna konverzija) Seosko doma instvo Roki's Etno selo (postoje e) eška Vila (mogu a konverzija) Slovensko odmaralište. kako bi se dugoro no održala profitabilnost.1 Projekti konkurentnosti Konkurentnost predstavlja kapacitet ostvarivanja više profitabilnosti u odnosu na prosjek specifi nog sektora. sam kapacitet da se bude konkurentnim mora biti prilagodljiv. državno Milna. U skladu s time.

Faktori proizvodnje: predstavlja ljudske resurse. Sektor podrške: predstavlja komplementarne aktivnosti. i sli no.djeluje unutar atraktivnih sektora i ujedno investicije imaju viši povrat (viši ROI) u odnosu na ostale destinacije. Odabir klju nih projekata za podizanje konkurentnosti destinacije koju obuhva a podru je LOT2 temelji se na analizi dijamanta konkurentnosti. zadovoljstvo klijenata. socio-ekonomsku razinu. Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti Turisti ke kompanije i dobavlja i Faktori proizvodnje OTOK VIS Uvjeti potražnje Sektor podrške Elementi koji su definirani u dijamantu konkurentnosti: Turisti ke kompanije i dobavlja i: predstavljaju strukturu i situaciju smještajnih kapaciteta. i sli no. Analizom elemenata iz dijamanta konkurentnosti za podru je LOT-2 identificirane su klju ne snage i slabosti u svakom od njih: 125 . turoperatori. itd. atrakcije kao što su tematski parkovi i sli no. Uvjeti potražnje: predstavljaju karakteristike potražnje. infrastrukturu. ponašanje i navike. normi i zakona. resurse i atrakcije. razinu kompetencija izme u tvrtki. organizatori aktivnosti. proizvoda i iskustava. turisti ki imidž podru ja. putni ke agencije. kako bi se stvorile odgovaraju e pretpostavke kao konkurentne baze za razvoj prethodno definiranih turisti kih aktivnosti. objekti sa ponudom hrane i pi a. istraživanje i razvoj. tehnološke i financijske resurse. inovacije. udruživanje. kao što su trgova ki sadržaji. razinu sofisticiranosti. a projekti služe za poboljšanje podru ja aktivnosti i poslovanja koji su na bilo koji na in povezani s turisti kim sektorom (ili mogu potencijalno biti povezani s turizmom). motivaciju.

privatni smještaj. sadržaja i aktivnosti Nedostatak specijalizacije proizvoda. konobe u Visu i Komiži) 126 Slabosti Nedostatak restorana sa kvalitetnom ponudom lokalnih specijaliteta Nedostatak interpretacijskih centara za posjetitelje Nedostatak komplementarne (barovi. boutique hoteli. ruralni smještajni kapaciteti itd. i sli no) Nedostatak destinacijske organizacije ponude menadžment Nedostatak agencija koje prodaju destinaciju na turisti kom tržištu . aktivnosti i usluga turisti kih Destinacija je nepoznata internacionalnim potencijalnim gostima Visoka sezonalnost Sektor podrške Snage Lokalna tradicija kao klju na fascinacija otoka i snažan budu i turisti ki proizvod Proizvodnja tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda kao atribut otoka i snažan budu i turisti ki proizvod Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u kapacitetima hrane i pi a Prisutnost malog broja kvalitetnih specijaliziranih objekata hrane i pi a (seoska doma instva u unutrašnjosti. te lokalnu tradiciju i tipi ne proizvode Potencijal za internacionalnih turista Mala izgra enost otoka privla enjem Slabosti Nedostatak dodatne turisti ke ponude. no ni klubovi.) Niska razina kompanija suradnje u turisti kih okviru Nedostatak udruživanja smještajnih kapaciteta Nedostatak oznaka kvalitete i standarda kvalitete Nedostatak strateških smjernica za razvoj turisti kih kompanija Uvjeti potražnje Snage Postoji manji broj promotivnih materijala sa informacijama o destinaciji Gosti cijene ljepotu prirode.Turisti ke kompanije i dobavlja i Snage Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u postoje im smještajnim kapacitetima Niska razina ulaznih barijera Velike mogu nosti za razvoj turisti kih kompanija Slabosti Nedostatak diversificirane ponude smještajnih kapaciteta (hoteli.

me utim nužno je u oba Grada omogu iti prostornu koncentraciju ugostiteljskih objekata u cilju stvaranja prepoznatljivog proizvoda 'vino i gastronomija' kao posebne poluge dovo enja turisti kog tržišta na otok. identitet lokalnog stanovništva reflektira se i ja a kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima. te organski uzgojene hrane kao i tradicionalnih proizvoda. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. 127 . Komiža i Vis su ve zapo eli svojevrsnu specijalizaciju. Destinacija Vis treba igrati na kartu kvalitetnih tradicionalnih vina. Osim toga.Faktori proizvodnje Snage Aerodrom u Splitu Visoka razina osobne sigurnosti i srednja razina komercijalne sigurnosti Planovi poboljšanja op e infrastrukture u tijeku Postojanje sustava kreditiranja i subvencija za razvoj poljoprivrede i s time povezanih sektora turizma Lijep i o uvani prirodni okoliš Slabosti Nedostatak kvalitetne op e infrastrukture (osobito vodoopskrba) Problem pretežito starijeg stanovništva Nedostatna valorizacija prirodnih resursa u turisti kom smislu Niska razina svijesti lokalnog stanovništva o turizmu (osobito u unutrašnjosti otoka) Nedostatak turisti ke infrastrukture Nedostatna financijska pomo subvencije za razvoj turizma Nedostatak ozna avanja sustava / turisti kog Nedostatak sustava financiranja turisti ke promocije i komercijalizacije od strane javnog sektora Obzirom na navedene klju ne snage i slabosti podru ja LOT-2 u kontekstu elemenata dijamanta konkurentnosti. naš prijedlog klju nih projekata konkurentnosti je kako slijedi: Tablica 15–3: Klju ni projekti konkurentnosti PROJEKT KONKURENTNOSTI 1 Specijalizacije gastronomske ponude OPIS Mnoge destinacije na turisti kom tržištu natje u se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima. Ovo je projekt privatne inicijative uz podršku lokalnih javnih vlasti s jedinstvenim ciljem osiguranja prepoznatljivosti proizvoda hrane i pi a otoka korištenjem efekta kumulativne atraktivnosti dvaju koncentracija restoranskih sadržaja u oba grada.

boja i informacija koje se daju posjetiteljima. atrakcije i turisti ke usluge (hrana i pi e.). resurse. a u skladu sa odgovaraju im pozicioniranjem destinacije.2 Razvoj komplementarne ponude Komplementarna ponuda na otoku Visu vrlo je slabo razvijena . integriranu destinaciju. lokalne turisti ke agencije kao i sadašnja dva turisti ka ureda. važno je da destinacije Vis i Komiža zajedni ki kreiraju informativni sustav koji otok Vis predstavlja kao jedinstvenu. materijale i alate kao što je Internet.na primjer. 128 . osmisliti. vodi i itd. koji uklju uje glavne gradske centre.. iako ima lokalnih proizvoda (vino. ipak postoji nedostatak lokalnih proizvo a a koji svoje proizvode prodaju turistima i posjetiteljima. ozna avanja može se kreirati prema prioritetima i lokalnim karakteristikama destinacije (mjesta koja treba posjetiti. adekvatan imidž koji reflektira stvarno stanje kroz slike i sadržaj u svakom o tih materijala. cilj ovog programa je definirati. limun. Iako je ve postavljen bazi ni sustav ozna avanja na otoku koji upu uje na orijentaciju prema brojnim dosad skrivenim dijelovima otoka. roga . razglednice. Destinacije se fokusiraju na informativne sadržaje. opreme i kontrole. tematskim turama i itinerarima. Sustav tur. 3 Turisti ki informativni sustav Turisti ke informacije kao što su brošure. mape. itd. jastog. kupovina. cjeloviti sustav turisti kog ozna avanja tek se treba izgraditi na otoku Visu. lokalne rukotvorine. Turisti ki informativni sustavi imaju sve ve u važnost u privla enju turista i posjetitelja u destinaciju. i sl. internet stranica. mandarine. on posjetiteljima i gostima ulijeva povjerenje. Dakle. Prema tome. škampi. posteri. uslugama. kako bi se kreirale odgovaraju e informacije za specifi ne segmente tržišta. dizajnirati i organizirati koherentan i homogen sustav turisti kog ozna avanja. itd. Iako je ovo je projekt privatne inicijative jer je usmjeren tržištu.) koji se mogu uklju iti u turisti ku ponudu. riba. To je potencijal koji predstavlja relativno zna ajan biznis. smještaj. 4 Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Sustav turisti kog ozna avanja kriti an je u razvoju turizma. Ovaj fokus je bitan zbog injenice da su potroša i sve sofisticiraniji traže specifi ne informacije koje su povezane sa njihovim motivima i razlozima putovanja u destinaciju. Prema tome. itd. jer osim što pruža informacije o turisti kim atrakcijama. ovu ve zapo etu inicijativu valja posebno podržati poticajima i ak bespovratnim donacijama a kako bi se potakla inicijativa lokalnog poduzetništva baziranog na karakteristi nim lokalnim proizvodima. zbog aspekta povratnog utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju a time i podizanje turisti ke atraktivnosti otoka. odabir materijala. Ovo je javno/privatni projekt u kojem sudjeluju svi igra i u turizmu. su predstavnici imidža svake destinacije. i kao takav pretpostavlja poseban program opremanja. Trenutna situacija pokazuje na nedostatak suradnje Visa i Komiže u smislu zajedni kih promotivnih materijala i turisti kih informacija op enito. resursima.). Ovo je javni projekt. 5 Program opremanja malih plaža u uvalama Identificirano je minimalno pedeset malih plaža kapaciteta do nekoliko tisu a kupa a a koje se koriste bez ikakve infrastrukture.

Zaglav. Ovo je projekt privatno / javne inicijative. Ovo je projekt javnog sektora.) Pretpostavlja se da najmanje 300 do 400 obitelji raspolaže s objektima/sobama/apartmanima za smještaj koji više ne odgovaraju o ekivanim standardima kvalitete s kojima bi otok Vis kao destinacija visoke kvalitete morao raspolagati. uz podršku stru njaka na polju ekologije i zaštite okoliša. Ovaj projekt na kratki i srednji rok ima investicijski potencijal od najmanje 10-tak milijuna eura. Potencijalne lokacije za sustav malih plaža su: Ston ica. te razviti nove šetnice uz more u dva turisti ka centra otoka . Ovaj projekt se treba posebno artikulirati na nivou udruge lokalnih iznajmljiva a te usuglasiti standarde ure enja i opremanja i napose kontrole kvalitete lokalnog privatnog smještaja. a trenutno stanje šetnice / rive uz more u ovim naseljima zahtjeva poboljšanje. Nadalje. a na modelu godišnjih ili dvogodišnjih koncesija. Milna. ovisno u ijoj su nadležnosti (Vis / Komiža) rezigniraju se kao sustav a la carte plaža i daju se u koncesiju. 6 Revitalizacija šetnice / rive uz more Da bi se unaprijedio i dalje razvio turisti ki proizvod odmora i opuštanja uz more. Srebrna. Nadalje. mladi. Stiniva. zelenih površina. Barjacii druge plaže / uvale otoka. ovaj projekt podrazumijeva usuglašavanje interesa svih subjekata. kako bi se i ovaj aspekt tradicionalnog proizvoda (sunce i more) stavio na visoku razinu kvalitete i doživljaja. Komiža i Vis smješteni su uz more. Na ovaj na in poboljšava se mobilnost od centralnih dijelova ovih mjesta do plaža. potrebno je revitalizirati postoje e. korištenjem prirodnih materijala koji ne utje u na vizualni doživljaj lokacije. Taleška Kamenica. te daje mogu nost odabira onih prirodnih plaža koje se na ovaj na in mogu opremati i turisti ki valorizirati. te se objekti specijaliziraju za odre ene grupe gostiju (obitelji. Ovo je projekt privatne inicijative. šetnice e služiti za užitak šetnje uz more. Ovaj projekt uklju uje i ure enje plaža u neposrednoj fronti uz more zbog boljeg dojma i osje aja dolaska u Vis i Komižu.Komiži Visu. Na ovaj na in podižu se standardi kvalitete. Perna. a on bi najja e pridonio podizanju kvalitete turisti ke ponude na otoku. itd. kao i povezivanju ostalih puteva uz obalu. smještajnih objekata. te sustavno ozna iti za lako snalaženje. tre a dob. 129 . Opremanje plaža treba se vršiti po definiranim pravilima i smjernicama. a svi neophodni sadržaji trebaju biti montažne strukture a kako bi se osigurala maksimalna zaštita osjetljivog prirodnog okoliša. a trebaju se opremiti pripadaju om galanterijom.Odabrane lokacije malih plaža. itd. 7 Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Projekt unapre ivanja kvalitete privatnih smještajnih kapaciteta i restrukturiranje po internacionalnim standardima kvalitete (na primjer britanski bed&breakfast).

te sustav njihovog ozna avanja. nego i za cijelo podru je op ina / destinacija. Doda li se tome injenica da je fokus ove destinacije usmjeren na razvoj ruralnog / eko turizma kao klju nog turisti kog proizvoda. te na ovaj na in održava isto u i sigurnost destinacije. a taj se proizvod temelji na razli itim aktivnostima u prirodi. ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. 9 Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Profesionalni razvoj ruralnog / eko turizma na podru ju destinacije otoka Visa na samom je po etku. postoje organizacije koje poti u i kontroliraju razvoj. standarda niti odgovaraju ih oznaka za kvalitetu usluga i proizvoda koje ova destinacija nudi. u smislu dodane vrijednosti kroz procedure zaštite i o uvanja okoliša. potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora na otoku Visu. ne samo za lokalni biznis. 130 . Ovim projektom organizira se i strukturira plan eko oznake kvalitete. a za njegov uspjeh potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma. pa je stoga potrebno raditi na o uvanju okoliša te poboljšanju razine njegove kvalitete. jasno je da je ovo jedan od klju nih projekata destinacije. danas postoji nekoliko seoskih doma instava i vinarija. Obzirom na uspjeh u komercijalizaciji i poslovanju ruralnog turizma u europskim destinacijama.8 Eko oznake kvalitete Otok Vis obiluje bogatstvom prirodnih resursa. Naime. postavljanje jasnih standarda brige o kvaliteti i o uvanju prirodnog okruženja postaje iznimno važno. postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu. a turisti ki proizvodi koje nudi još uvijek nisu profesionalno oblikovani niti komercijalizirani. što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. Ovakve inicijative nisu bile prioritet do sada. jer je otok Vis destinacija na samom po etku turisti kog razvoja. Danas na ovom podru ju ne postoji organizirani pristup ove vrste. odnosno nema plana. me utim. Ovo je projekt javno-privatne inicijative. Ovo je projekt javno-privatne inicijative. ve su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa klju nim subjektima ovog podru ja) upu uju na potencijalni rast ovog proizvoda. uslijed planiranih promjena i razvojnih aspiracija. Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podru ju. Na primjer. na razini europskih destinacija i Europe u cjelini. Glavni je cilj da se turisti kom razvoju ovog podru ja pruži alat kojim se diferencira od ostalih destinacija u okruženju.

konkurentan imidž ovih destinacija. u nastavku se detaljnije elaborira projekt urbane konverzije Visa i Komiže. kreiranje/poboljšanje prostora uz obalu. URBANA KONVERZIJA VISA I KOMIŽE CILJ PROGRAMA Vis i Komiža kao glavni turisti ki centri otoka Visa. TRENUTNA SITUACIJA 131 . Ovo je zajedni ki projekt javnog i privatnog sektora. kreiranje/poboljšanje prostora uz more.10 Urbana konverzija (Vis i Komiža) Vis i Komiža kao glavni turisti ki centri destinacije Vis. osvjetljavanja te kona no kreiranje autenti ne atmosfere ovih destinacija. koji kao dva centra odgovornosti za turistifikaciju otoka trebaju na svom primjeru zapo eti proces razvoja kvalitete sukladno zacrtanoj viziji i tržišnom pozicioniranju otoka. Tako er se detaljnije opisuje projekt specijalizacije gastronomske ponude otoka Visa te projekt standardizacije i sustava kvalitete ruralnog turizma ove destinacije. Prema tome. fokusiraju se na aktivnosti poboljšanja i o uvanja kulturno-povijesnih gra evina i tradicionalne arhitekture. u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje uvjeta života. poboljšanje urbane estetike. kako bi se stvorila odgovaraju a atmosfera i kreirao odgovaraju i. u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje svojih naselja kako bi se stvorila odgovaraju a atmosfera i kreirao odgovaraju i. konkurentan imidž ovih destinacija. ovim programom predlažu se aktivnosti kojima se fokus stavlja na poboljšanje i o uvanje kulturno-povijesnih gra evina. Prema tome. Uz okvirni prikaz svih klju nih gore navedenih projekata konkurentnosti. poboljšanje urbane estetike i kreiranje autenti ne atmosfere ovih destinacija.

uklanjanje arhitektonskih barijera. održavanje tradicionalnih arhitektonskih stilova i dizajna.) • Unaprije enje poplo enih površina unutar stare gradske jezgre . Poboljšanje urbane estetike • Izgradnja i poboljšanje pješa kih zona. • Kreiranje programa za pomo lokalnom stanovništvu u obnovi i dovršavanju fasada (bojanje fasada.Postavljanje tabli za ozna avanje (putokazi) . postavljanje panela sa informacijama. Ovakve inicijative je potrebno raditi kroz suradnju grada i privatnih vlasnika • Pristup mjestima od kulturno-povijesnog zna aja (npr. uvo enje informacijskih panela.gov.ca/dtc/heritage/heritage_heritageproperty. osvijetlenje. itd. znakovi koji daju informacije o povijesti. lokacije starog grada Isse) . kreiranje turisti kih itinerara.korištenje tradicionalnih materijala (kamen koji je originalno korišten u prošlosti i ostali materijali) • O uvanje i poboljšanje / kreiranje zelenih površina .ns.gov.posjetiteljima pružaju informacije o atrakcijama. za potpuni doživljaj posjetitelja. itd. Tako er. te uvo enje prikladne urbane galanterije • Ure enje rive koje treba uklju iti trgovine i zone za kupovinu. resursima. Znakovi se postavljaju kod parkirališnih prostora. restorane i konobe.php?Itemid=35&id=24&option=com_content&task=view AKTIVNOSTI / KORACI Urbana konverzija i rehabilitacija • Aktivno o uvanje i revitalizacija povijesnih gra evina • Renoviranje zgrada.).htm http://www. iš enje i bojanje fasada.asp www. glavnih trgova. • Itinerari za posjetitelje . uklanjanje arhitektonskih barijera.histurban.) kako bi se o uvao tradicionalni izgled gradova. Rekonstrukcija krovova i sl.omogu iti lak pristup zelenim površinama (ulazi.ozna avanje itinerara koji uklju uju klju ne atrakcije Visa (kulturno-povijesne gra evine i lokacije. tradicionalne restorane/barove. ograde. koje su vezane na odre ene atrakcije.uk/ccm/navigation/environment-and-planning/ http://epa-prema. barove. turisti kih info centara.bristol. trgovine i sl. specifi nostima i sl. ograde na balkonima. RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA 132 . rive.net/english/activities/landscapes/pn_rehab. putevi.O EKIVANI REZULTATI • Autenti na atmosfera destinacija Vis i Komiža • Poboljšanje i o uvanje povijesnih lokacija i atrakcija • O uvanje tradicionalne arhitekture • Ja anje samopoštovanja lokalne zajednice • Bolji imidž i održavanje javnih prostora PRIMJER INFORMACIJE NA INTERNETU www.net/index. ure enje zelenih površina. itd. šetnica. uslugama i aktivnostima u destinaciji.

Pol Murvu. itd.). TRENUTNA SITUACIJA Gastronomija. Osim toga. orahovice i sl. itd. kao i neke od ugostiteljskih objekata koji nude lokalne specijalitete: Viški jastog Konoba Jastožera Viška poga a od slane ribe Konoba Pol Murvu Konoba Roki's Konoba Bako O EKIVANI REZULTATI • Oboga ivanje iskustava / doživljaja otoka Visa kreiranjem gastronomskih iskustava • Kreiranje tržišne marke 'Viški jastog'. sa svojom lepezom tradicionalnih jela razli itih dijelova otoka Visa.SPECIJALIZACIJA GASTRONOMSKE PONUDE CILJ PROGRAMA Mnoge destinacije na turisti kom tržištu natje u se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima. Darko. a kao što je vidljivo iz analize oglednih primjera i analize konkurenata u ovom planu. mnoge ruralne destinacije valoriziraju upravo proizvod gastronomije u ponudi ruralnog turizma. Trenutno na otoku postoji nekoliko restorana koji su specijalizirani za ponudu lokalnih specijaliteta (npr. poga e od slane ribe. konobe Bako. identitet lokalnog stanovništva reflektira se i ja a kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima. Sljede e slike prikazuju neke od lokalnih specijaliteta. Ovaj program konkurentnosti pomo i e u specijalizaciji gastronomije kao i njenoj diferencijaciji u odnosu na druge destinacije Splitsko-dalmatinske županije. gdje se posebno izdvajaju riba. ali i lokalna vina. izuzetno je važan resurs u turisti koj ponudi destinacije Otoka Visa. me utim. 'Viški hib'. proizvodnja hiba. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. te rakije poput limun ela. Roki's. potrebno je organizirano i sustavno pristupiti izgradnji kompletnog i konkurentnog proizvoda gastronomije. 'Viški limun elo'. roga ice. jastog. a postoji nekoliko inicijativa za izradom lokalnih proizvoda (proizvodi od viškog vo a i povr a – OH.). 'Viška Vugava' • Sudjelovanje lokalnih proizvo a a zdrave hrane u distribuciji svojih proizvoda lokalnim restoranima • Specijalizacija i diferencijacija gastronomske ponude otoka Visa 133 . Jastožera.

itd.kreiranje odabranih specijalnih oznaka ova destinacija uspostaviti e diferencijaciju od ostalih destinacija Splitsko-dalmatinske županije.frenchentree.com/france-food-cuisine/ http://www.php http://www. sladokusci ('gourmet').net/who. vegetarijanska hrana. me unarodna kuhinja.html http://www. Npr. lokalna hrana.atlas-euro. Objekti hrane i pi a sa istim oznakama trebaju promovirati svoju oznaku tako da organiziraju doga aje.htm http://www. restorani i barovi na otvorenom ili terasama. parove.) u trajanju od pola dana do nekoliko dana. grupe. definiranjem kriterija za svaku oznaku. • Karakteristike ugo aja: lokalna kuhinja.cookandtaste.pralognan. barovi i restorani za zabavu.kuharske radionice za turiste (individualce. • Programi radionica 'Kuhaj i kušaj' . Rezultat je ponuda razli itih iskustava i doživljaja u regiji / destinaciji. itd. romanti ni restoran.proizvodnja lokalne.htm AKTIVNOSTI / KORACI • Kreiranje atributa sa dodatnom vrijednosti u sklopu gastronomske ponude otoka Visa . • Program 'Lokalni proizvodi za lokalnu kuhinju' .org/SIG/Gast/Gast_introduction. riba. • Osnivanje komisije za definiranje.PRIMJER Lokalna hrana Izlet u vinogradu Lokalni specijaliteti Lokalni proizvodi Radionice 'Kuhaj i kušaj' Tradicionalni proizvodi INFORMACIJE NA INTERNETU http://www.it/eindex. kompanije itd.ugovori lokalnih proizvo a a organske hrane sa lokalnim restoranima i hotelima o kupoprodaji organskih proizvoda • Kreiranje specifi nih oznaka za objekte sa ponudom hrane i pi a • Karakteristike gostiju: obitelji. itd. organske hrane za upotrebu u lokalnim restoranima . za mlade. RAZINA PRIORITETA SREDNJA SREDNJA VISOKA 134 .php http://www. organiziranje 'team building' radionica za korporativne goste i sl.com/services-golf-villa/tourism-gastronomy-golf. implementaciju i kontrolu kriterija dodjele oznaka kvalitete . • Karakteristike hrane: zdrava i dijetna hrana. oni sa oznakom 'Lokalna kuhinja' mogli bi organizirati 'Dane lokalne kuhinje' i sl. organska hrana. te kontrola / pra enje i ispunjenje kriterija za zadržavanje oznaka.golfvillas-france. dodjeljivanje oznaka.bavi se identifikacijom oznaka.anticacucinagenovese.com/uk/forum_du_gout. barovi za no ni život.

stancija). temeljem ega se objekti ozna avaju definiranim znakom (kategorijom) kvalitete. Istra je kategorizirala razli ite objekte u ruralnom turizmu (npr. ruralni bed&breakfast. TRENUTNA SITUACIJA Ruralni / eko turizam na podru ju otoka Visa tek je u svojim za ecima. te su definirale oznake kvalitete. ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. godine donijela op e standarde jednake za cijelu Europu. a lanice ove organizacije dužne su ove standarde integrirati sa onima koje su propisale na svojim podru jima.Dodatni standardi – boduju se. danas postoje seoska doma instva i lokalni proizvo a i vina.Obvezni standardi – ne boduju se i svi objekti ruralnog turizma ih moraju posjedovati . Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa klju nim subjektima ovog podru ja) upu uju na potencijalni rast ovog proizvoda. usluge prehrane. potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora. ruralni obiteljski hotel. Europske ruralne destinacije (Toskana. koja je 2005. PRIMJER U Hrvatskoj je Istra donijela internu standardizaciju i klasifikaciju ruralnih objekata na svom podru ju.) postavile su sustav standarda i kvalitete. interijer. KONCEPT Standardizacija podrazumijeva definiranje pojedina nih specifi nih uvjeta / standarda koje objekti u ruralnom turizmu moraju posjedovati. kako bi se efikasnije usporedila njihova o ekivanja sa konkretnom ponudom aktivnosti i usluga. na razini europskih destinacija i Europe u cjelini. koji se razlikuju u tri osnovne grupe: . potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma. definirale minimalne uvjete koje objekti u ruralnom turizmu moraju zadovoljavati. ve su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu. U Europi djeluje Europska federacija ruralnog turizma –EUROGITES. a za njegov uspjeh. standardi su usmjereni prema gostima. prema propisanim parametrima Standardi su mjerljivi prema sustavu bodovanja. Ove kategorije ruralnih objekata u Istri moraju zadovoljiti propisane standarde. što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. postoje organizacije koje poti u i kontroliraju razvoj.). Naime. Francuska. Naš prijedlog ovih kategorija za otok Vis (primjenjiv za cijelu županiju) slijedi u nastavku ovog projekta. te sustav njihovog ozna avanja. agroturizam. ruralna ku a za odmor. Na sli an na in i destinacije u stalim dijelovima Hrvatske trebaju kategorizirati objekte ruralnog turizma koji su tipi ni za svaku destinaciju. Ti standardi djeluju dvojako: Prvo su usmjereni vlasnicima kako bi istakli tipi ne karakteristike objekta / usluga koje se nude. uglavnom u unutrašnjosti otoka. a temeljem bodova odre uje se ozna avanje objekta Dodatni standardi detaljno su razra eni u skladu sa specifi nostima i dijele se u nekoliko tematskih cjelina: položaj objekta. koji su specifi ni i tipi ni za njeno podru je. odmor na vinskoj cesti. osposobljenost doma ina / vlasnika (certifikati i sl. Na primjer. Naime. ali i u smislu motivacije za pove anje razine kvalitete usluga Drugo. itd. postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu. 135 . koji su uskla eni sa standardima Eurogitesa (ne boduju se) . eksterijer. Austrija. poljoprivredna proizvodnja i uzgoj životinja.STANDARDIZACIJA I SUSTAV KVALITETE U RURALNOM TURIZMU CILJ PROGRAMA Da bi ruralni turizam otoka Visa bio uspješan u svojoj komercijalizaciji i poslovanju. Znak obilježavanja doma instva je šparoga. a što je svakako dobar primjer za sve destinacije ruralnog turizma u Hrvatskoj.Op i (generalni) standardi. organizirane aktivnosti za goste. uz sustav poticaja i podrške. Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podru ju. Andaluzija.

turismoverde.com/gites/uk/rural_gites http://raar.odre ivanje kriterija standardizacije ruralnih objekata . utvr ivanje odstupanja u odnosi na definirani standard itd.si/ http://www.periodi na provjera parametara standarda u ruralnim objektima. Klju ni koraci za kreiranje ovog sustava su: .agriturist.gites-de-france.dodjela oznaka standarda kvalitete .turisticnekmetije.org/ http://www. INFORMACIJE NA INTERNETU http://www.Procedura se provodi samocertificiranjem objekata po propisanom obrascu.osnivanje komisije za provo enje procesa . a proces se provjerava od strane komisije koju ine Ruralis (konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre) i Turisti ka zajednica Istre. RAZINA PRIORITETA SREDNJA SREDNJA VISOKA 136 .hr/hr/standardi.it/UK/ http://www. mišljenja smo da je najprije potrebno kreirati organizaciju koja e preuzeti brigu o razvoju i organizaciji ruralnog turizma.farmholidays.html http://www.ruralis.com/ http://www.it/ AKTIVNOSTI / KORACI Da bi se ovaj projekt sustavno i uspješno provodio.es/ http://www.eurogites.

a prilago eni našim destinacijama omogu avaju interpretaciju lokalnog identiteta i tradicije. te privatnog smještaja. potrebno je u cjelokupnom turisti kom lancu vrijednosti kreirati koncept razvoja smještajnih kapaciteta.2 Projekti smještajnih kapaciteta Da bi se isporu ila definirana i usuglašena vizija turisti kog razvoja destinacije otoka Visa te da bi se destinacija pozicionirala na prethodno definirani na in. postavljanje jasnih kriterija. a koja predlaže osnovne tipove / kategorije objekata ruralnog turizma. ovdje se elaboriraju tipovi smještaja u ruralnom turizmu. itd. Sljede i prijedlozi reflektiraju tipologiju predloženu u Strategiji. standarda kvalitete. Prema tome. kao i na podru ju cijele Hrvatske u razvoju proizvoda ruralnog turizma. a proizvodi profesionalno oblikovali i gostima pružili kompletan doživljaj ovog prostora. Obzirom na kontekst ovog Plana. koja je u ovom trenutku u procesu prihva anja. mišljenja smo da na podru ju otoka Visa. Ovdje je važno napomenuti da je na razini županije izra ena Strategija ruralnog turizma.15. i njegovu orijentaciju na ruralnu / eko komponentu. Ovim se projektima na strateški na in oblikuje klju an element proizvoda ruralnog turizma. Kategorije / projekti smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu za otok Vis su: 137 . koji pretpostavlja organizirani i strukturirani pristup razvoju svih segmenata ovog proizvoda. osim ve predloženih projekata unapre ivanja postoje ih hotelskih kapaciteta. odnosno smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu treba slijediti kategorije iji su modeli poslovanja ve prisutni u zna ajnim europskim i svjetskim destinacijama ruralnog turizma. sa svim pripadaju im elementima njihove organizacije i oblikovanja.

te uklju ivanje poljoprivredne proizvodnje u cjelokupnu ponudu (npr. Podhumlje. i to tako da se stave u funkciju turizma. koje svojom revitalizacijom mogu doprinijeti razvoju lokalnog blagostanja. a osobito na lokacijama Marine zemlje. Vlasnik doma instva nije profesionalni poljoprivredni proizvo a (ali može i biti). Mogu e lokacije za razvoj agroturizma su: Plisko polje. Takvi objekti ne mogu se dogra ivati i nadogra ivati ve trebaju zadržati izvornu prostornu strukturu i oblik. Žena glava. 3 Ruralni Bed & Breakfast Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno no enje s doru kom predstavlja doma instvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doru ka gostima doma instva. Mogu e lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podru ju destinacije. Specifi nost ove kategorije doma instva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne ku e (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadaju im prostorom (oku nicom). ali se zahtjeva da u ponudi doru ka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje. Darko. s obzirom da je doma instvo smješteno u ruralno podru je i takova mogu nost postoji. Mogu e lokacije za razvoj ruralnih ku a su: Dra evo polje. Velo polje. ajno polje / brdo. 4 Ruralni obiteljski hotel Ruralni obiteljski hotel predstavlja doma instvo s ve im brojem kreveta. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turisti ke usluge. Podselje. tj. odnosno ne manje od 5 soba). Agroturizam predstavlja tip seoskog doma instva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja. a uglavnom su fokusirani na ponudu hrane i pi a (Roki's. za ovu kategoriju postoje jasna pravila i uvjeti razvoja. itd. itd. dok dodatnu aktivnost ine turisti ke usluge smještaja i prehrane gostiju. Ovim projektom daju se smjernice za najbolje oblikovanje ovog tipa ruralnih objekata i ponude usluga i aktivnosti.). koji se daju u opisu ovog projekta. što dodatno može utjecati na povratak iseljenog stanovništva otoka. te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže. ruralna ku a za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu ku u kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Organizirano je u tradicionalnim objektima (autenti na arhitektura) s atraktivnim prirodnim okruženjem (selo ili manje mjesto). 10-15.Tablica 15–4: Klju ni projekti smještajnih kapaciteta PROJEKT SMJEŠTAJNIH KAPACITETA 1 Agroturizam OPIS Na otoku Visu postoji nekoliko objekata koji su kategorizirani kao seoska doma instva. koji po svojoj veli ini i gabaritima mogu imati ve i broj soba (cca. Pol Murvu. Ston ica. Podstražje. Roki's). Podšpilje. Neka od ovih doma instava ve su iskazala interes za širenjem poslovanja. Keja. Objekt za ruralni 138 . Borova njiva. Dakle. itd. Kao i kod razvoja ostalih smještajnih objekata ruralnog turizma. 2 Ruralna ku a za odmor U unutrašnjosti otoka danas postoje napuštene ku e.

svim karakteristikama. ali pod uvjetom da su se kod izgradnje i opremanja poštivali svi elementi tradicijske gradnje (veli ina. ruralna ku a za odmor. materijali. Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju postoje ih napuštenih. neophodnim uvjetima. Oklju na . G. 5 Ruralni resort Otok Vis ima jedinstvenu mogu nost kreiranja snažnog branda oto kog ruralnog proizvoda.obiteljski hotel može biti i nanovo izgra en objekt. itd. štoviše i sprje ava gra enje novih objekata koji bi mogli narušiti autenti no ruralno okruženje Mogu e lokacije za razvoj ruralnih resorta su: Podselje. ciljnim grupama gostiju. koja u okviru programa 'Eko-etno sela' financira po etnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). U nastavku slijedi detaljniji opis dva projekta ruralnog smještaja (ruralni resort. Smještaj je organiziran u više razli itih me usobno nepovezanih tradicijskih objekata (ku a) s cjelokupnim komforom koje pružaju i obiteljski ruralni hoteli. Borovik. ure enje itd. i sli no. Ruralni resort je marketinški naziv koji u budu nosti treba zamjeniti dosadašnji naziv 'Eko-etno sela'. Ruralni resort smješten je u povijesnoj jezgri nekog mjesta. itd. može sa injavati cjelokupno mjesto (selo) kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica (soba. ku a) organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr.) Mogu e lokacije za razvoj ruralnih obiteljskih hotela su naselja na cijelom podru ju destinacije. oko Kostirne). a osobito na lokacijama Dra evo polje. 139 . Ova je inicijativa ve pokrenuta od strane županije. a u isto vrijeme i onemogu ava. tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. Žužeca. mogu im aktivnostima. Gosti su u mogu nosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji. restoran). agroturizam i ruralni bed&breakfast) sa opisom koncepta. starih gra evina kojima se daje nova vrijednost kroz turisti ke usluge. centralnog podru ja otoka uz novu cestu Komiža-Vis (npr.

Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju postoje ih napuštenih. može sa injavati cjelokupno selo kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. što ga razlikuje od ruralnog obiteljskog hotela. restoran). Servisne usluge mogu e je organizirati u svakom pojedinom objektu koji ini ruralni resort. Ova je inicijativa ve pokrenuta od strane županije. dok je usluge prehrane mogu e organizirati u centralnom restoranu. tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. Talež Otok Vis ima jedinstvenu mogu nost kreiranja snažnog branda oto kog ruralnog proizvoda. KONCEPT Ruralni resort može se definirati kao horizontalni hotel smješten u povijesnoj jezgri sela.RURALNI RESORT POTENCIJAL / MOGU NOST Kao i u drugim hrvatskim regijama. a u isto vrijeme i onemogu ava / sprje ava gra enje novih objekata koji bi mogli narušiti autenti no ruralno okruženje. starih gra evina kojima se daje nova vrijednost kroz turisti ke usluge. Gosti su u mogu nosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji. koja u okviru programa 'Ekoetno sela' financira po etnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). koja se prikazuje na donjim slikama. a jedna od identificiranih je ona u selu Talež. Trenutno na otoku Visu postoji nekoliko inicijativa za ovakvu vrstu projekata. Ruralni resort je marketinški naziv koji u budu nosti treba zamijeniti dosadašnji naziv 'Eko-etno sela'. 140 . a ovakvim projektima na odabranim lokacijama na cijelom podru ju otoka Visa inicira se zaustavljanje tog trenda i vra anje života u davno napuštena sela povratkom domicilnog stanovništva i oživljavanjem tradicijske proizvodnje i starih obrta. a osobito na otocima postoji trend rasprodaje djedovine. Smještaj je organiziran u više razli itih me usobno nepovezanih tradicijskih objekata.

izrade tradicionalnih predmeta.restoran sa tradicionalnom kuhinjom i ostalim specijalitetima zdrave hrane Komercijalni sadržaji . ribolov i sl. itd. umjetni ki i arhitektonski zna aj PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA festivali.) Objekti / radionice sa aktivnostima za upoznavanje naslje a. ruralnog prostora i originalna prezentacija tradicijske kulture autenti nost osjetna o uvanost okoliša povijesni. grupe. fešte. Objekt za iznajmljivanje i spremanje rekreacijske opreme (za pješa enje. kulturni. te e biti i radionice gdje gosti mogu sami sudjelovati u izradi svojih suvenira INVESTICIJE Od 5 do 6 mil. i sl. glazbe. na ina života i tradicionalne kulture. SADRŽAJI I KAPACITETI smještaj organiziran u posebnim ku ama ili posebnim sobama Ulazni / prihvatni objekt sa recepcijom u centralnom dijelu naselja. individualni gosti.).trgovine i sl. te manjim prostorom za održavanje razli itih doga aja Ugostiteljski objekti .PRETPOSTAVKE / UVJETI o uvanje ambijentalnosti. izrade tradicionalnih prehrambenih proizvoda (poga a. doga anja u mjestu i okolici posebno osmišljeni tematski dani i ve eri te ajevi (škole kuhanja. Eura po resortu REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema prostorno planskih / geodetskih / arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije prostorno planska dokumentacija geodetska podloga pravna podrška financijska podrška pripremi projekta 141 .) KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi. hib. itd. te starim zanatima ruralnog podru ja otoka koje e izra ivati predmete / suvenire sa mogu noš u prodaje.

Dra evo polje Plisko polje KONCEPT Ruralna ku a za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu ku u kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Njihovo stavljanje u funkciju turizma idealan je koncept za brigu o tradicionalnoj baštini i oživljavanju lokalnog blagostanja. upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima smještaj visoke kvalitete PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA angažman osobnog vodi a za ture po destinaciji vinoteka ili mali vinski podrum u ku i mogu nost najma bicikla i ostale opreme za rekreaciju sudjelovanje na lokalnim feštama. PRETPOSTAVKE / UVJETI položaj doma instva u prirodnom okruženju ili selu i autenti nost smještajnog objekta i ambijenta. Na otoku Visu postoje objekti koji su napušteni i potrebno ih je revitalizirati. osjetna o uvanost okoliša bliskost s prirodnim okruženjem. Specifi nost ove kategorije doma instva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne ku e (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadaju im prostorom (oku nicom).RURALNA KU A ZA ODMOR POTENCIJAL / MOGU NOST Ruralne ku e za odmor predstavljaju mogu nost revitalizacije tradicionalnih objekata i njihovo stavljanje u funkciju turizma. festivalima i doga anjima 142 . povezanost s lokalnom zajednicom. Ruralna ku a za odmor može biti i vjerna kopija originalne tradicijske ku e koja je i vizualno i funkcionalno u skladu s naslje em kraja u kojem se doma instvo (ku a) nalazi.

kapacitetu.000 do 250. ovisno o standardu.000. REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Sredstva razli itih programa poticaja za obnovu tradicionalnih ruralnih objekata Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije 143 . opremanju i sl. blagovaonicu i dnevni boravak INVESTICIJE Od 150.KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi bez djece obitelji sa djecom grupe SADRŽAJI I KAPACITETI smještaj je organiziran u sobama poželjan kapacitet ku e je za 4 sobe ku a mora sadržavati kuhinju.

proizvedeno i konzumirano na doma instvu) stacionarni oblik turisti ke ponude (smještaj) . Trenutna situacija na podru ju otoka Visa predstavlja veliki potencijal upravo za razvoj ovakvu vrstu ruralnog turizma. koriste i lokalne proizvode u pripremi tradicionalnih jela. te je integrirati u cjelokupni turisti ki razvoj otoka. roga ica. u permanentnoj i direktnoj interakciji s doma inom i njegovom obitelji tijekom posjeta doma instvu. odnosno maksimalno iskoristiti turisti ki potencijal doma instva. a koju danas treba revitalizirati. te se tako er omogu ava dodatni izvor zarade za seoska doma instva. kulturološkim mikrosvijetom. kao i poljoprivrednom proizvodnjom. živi na doma instvu dok se za receptivne usluge koristi višak prostora unutar doma instva (gospodarstva). Me utim. ukoliko doma instvo nudi usluge prehrane za goste izletnike (grupe koje se na doma instvu zadržavaju par sati) potrebno je organizirati poseban prostor za usluživanje obroka. u pravilu. dok dodatnu aktivnost ine turisti ke usluge smještaja i prehrane gostiju. doma a slana riba. Stoga je gost. viško vino. 144 . Pored osnovnih ugostiteljskih usluga smještaja i prehrane. PRETPOSTAVKE / UVJETI poljoprivredno gospodarstvo (usmjerenost ka proizvodnji tipi nih proizvoda.na primjer.AGROTURIZAM POTENCIJAL / MOGU NOST Jedna od tradicionalnih djelatnosti otoka Visa je poljoprivredna proizvodnja. paket usluga) koje imaju za cilj gostima pružiti mogu nost aktivnog odmora. koje su detaljnije opisane u nastavku opisa ovog projekta. apartmanima ili posebnim ku ama. Usluge smještaja mogu se nuditi u sobama. na inom i kulturom življenja. jer se na ovaj na in poti e poljoprivredna proizvodnja lokalne zajednice. Plisko polje – seosko doma instvo Roki's Žena Glava – seosko doma instvo Darko Lokacija Borova Njiva (potencijalni agroturizam) KONCEPT Agroturizam predstavlja tip seoskog doma instva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja. Naime. na doma instvu se mogu organizirati i ostale turisti ke usluge (aktivnosti. džemovi od limuna i sl. Vlasnik doma instva sa svojom obitelji. tipi nim proizvodima i lokalnom gastronomijom. limun elo. tradicijom. plasiranje proizvoda kroz turisti ke usluge: usluge prehrane ili direktna prodaja na doma instvu) . te ima mogu nost iz prve ruke upoznati se s obi ajima. ve postoje seoska doma instva koja se za sada ipak fokusiraju uglavnom na ponudu hrane i pi a.iskorištavanje postoje ih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) ure enje doma instva u skladu s baštinom (ambijentalna arhitektura i opremanje) ure en okoliš osiguran parking konfekcioniranje proizvoda proizvedenih na doma instvu ("turisti ka" pakiranja) i prodajni punkt proizvoda proizvedenih na doma instvu (poseban prostor na doma instvu ure en kao prodajni punkt proizvodima iz vlastite proizvodnje . agroturizam kao kategorija objekta u ruralnom turizmu podrazumijeva niz usluga i aktivnosti. koja je trenutno slabog intenziteta.

itd. Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada studije izvedivosti Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije Poticaj razvoju poljoprivredne djelatnosti Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. stolarija. itd. sakupljanje ljekovitog bilja.škole kuhanja. gastro udruženja. smještajni kapacitet ku e ne ve i od 8 osoba jednokrevetna soba ne manja od 10m² bez kupatila (poželjno 15m²). ljubitelji starina. gastro team building za poslovne ljude ture . aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite. sanitarni prostori kao i prostori za usluživanje jela prilago eni za osobe s posebnim potrebama INVESTICIJE 200.75 godina) poslovni gosti vrti i. biciklizam. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel.) rekreativno jahanje i terapijsko jahanje lokalne fešte. festivali i doga anja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI obitelji s djecom (30 . izrada proizvoda od drva / kamena. planinarenje. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. mala brodogradnja. gradnja s kamenom itd. ku a ili kamp (ovisno o prostranosti struktura koje su namijenjene turisti kim uslugama) smještajni kapacitet apartmana ne ve i od 5 osoba. kulturni itinereri. udruženja aktivnosti na otvorenom.4 sati) vikend posjetitelji SADRŽAJI I KAPACITETI smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ 145 . vinske ceste. stari zanati (pletenje mreža.1 mil.000 Eura . škole. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. ribolovci. dvokrevetna soba ne manja od 15m² bez kupatila (poželjno 20m²) svaka soba mora imati svoje kupatilo (na svakih 4 osobe u apartmanu i ku i potrebno je jedno kupatilo) ogra eno doma instvo zelenom ogradom ili suhozidom bazen (ukoliko je oku nica doma instva ve a od 1000m²) smještajne jedinice.) dnevni izletnici (zadržavaju se u mikrodestinaciji 8. sportovi u prirodi. ceste maslinovog ulja. pansion.organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješa enje.55 godina) bra ni parovi (35 . fakulteti (u cilju edukacije) udruženja (ljubitelji prirode. apartman.PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA radionice tradicionalne kuhinje .

PRETPOSTAVKE / UVJETI položaj doma instva u selu ili malom gradu (recimo u Komiži) uz dobru zaštitu životne sredine. miran i tih položaj. Podstražje.putuju u parovima i grupama od 6 i više osoba). itd. zaljubljenici u prirodne i kulturne znamenitosti. arheološki lokaliteti.iskorištavanje postoje ih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) mali kapacitet smještaja gostoljubivost – osobna briga doma ina o gostu bliskost s prirodnim okruženjem.svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doru ka gostima doma instva. posjetitelji lokalnih festivala. upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA radionice pripreme i spravljanja tradicijskih doru aka ture . ceste maslinovog ulja. tur obilaska utvrda.organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješa enje. Vlasnik živi na tome doma instvu i prakti ki gost je smješten u ku i doma ina. Viška regata i sl. kulturni itinereri.RURALNI BED & BREAKFAST POTENCIJAL / MOGU NOST Otok Vis je vrlo atraktivna destinacija za turisti ki obilazak. Posebna podvrsta kategorije ruralnog B&B je Bike&Bed namijenjena ciljnoj skupini biciklista. bez buke ili zaga enja i autenti na bliskost s prirodnim okruženjem stacionarni oblik turisti ke ponude (smještaj) . doga anja. Iako je ovo projekt ruralnog turizma.) pa je stoga potrebno razviti smještajne kapacitete koji su namijenjen takvim skupinama gostiju. festivali i doga anja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi bez djece. vinske ceste. Mogu e lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podru ju destinacije. Ruralni B&B integrira tradicionalnu arhitekturu. sportovi u prirodi. poslovni ljudi 146 . planinarenje. Vlasnik doma instva nije profesionalni poljoprivredni proizvo a (ali može i biti). tako da postoji zajam ena privatnost. a vrlo je popularna destinacija za posjetitelje lokalnih doga anja (Komiška fešta.) lokalne fešte. Doru ak se služi u posebnom prostoru organiziran za ugoš avanje. a osobito na lokacijama Marine zemlje. ruralno okruženje i doma u atmosferu. KONCEPT Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno no enje s doru kom predstavlja doma instvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe . povezanost s lokalnom zajednicom. tj. sakupljanje ljekovitog bilja. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turisti ke usluge. jedino ukoliko ne postoji zasebna ku a za potrebe smještaja. Životni prostori doma ina odvojeni su od prostorija koje gost koristi. s obzirom da je doma instvo smješteno u ruralno podru je i takova mogu nost postoji. U tom slu aju doma instvo organizira još i sigurnu prostoriju pod klju em za spremanje i eventualan servis bicikli. na lokacijama koje pružaju užitak tradicionalnog / ruralnog okruženja. može se organizirati u manjim naseljima. te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže. biciklisti (25 .49 godina . individualci. biciklizam. ali se zahtjeva da u ponudi doru ka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje. fešti. Za ovu kategoriju uvriježen je internacionalni naziv B&B koji se koristi i kao jak marketinški pojam.

8 – 1.5 milijuna Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel.SADRŽAJI I KAPACITETI smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe ili apartman. pansion. Za ovaj oblik doma instava preporu ljivo je organizirati prostrane sobe koja svaka ima svoje zasebno kupatilo. aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. smještajni kapacitet ne bi smio biti ve i od 12 kreveta INVESTICIJE 0. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije Pomo pri izradi prostorno planske dokumentacije geodetska podloga pravna podrška financijska podrška pripremi projekta 147 .

a ostali se mogu primijeniti na cijelo podru je destinacije. Neki od ovih projekata razvijati e se na podru ju odre enih mikro-destinacija unutar otoka Visa. dok u isto vrijeme njihov potencijalni razvoj omogu ava razvoj konkurentnih proizvoda. po principima održivog razvoja). predlažemo projekte turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija koji cijeloj destinaciji pružaju razvoj dodatne ponude. te u kona nici osigurava atraktivnost cjelokupne destinacije. Pri izboru i definiranju projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija fokusirali smo se na one projekte koji poti u 'zeleno poduzetništvo' (privatne inicijative.3 Projekti turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija Uz projekte za podizanje konkurentnosti.Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta 15. te razvojne projekte smještajnih kapaciteta. 148 . a time podižu razinu atraktivnosti i konkurentnosti cijelog otoka Visa.

identificirane su neke inicijative lokalnog malog poduzetništva za razvojem upravo ovakve vrste ruralnog objekta (na primjer u Podhumlju. te cestom novije izgradnje koja povezuje dva administrativna centra. kao i postoje e i nove inicijative vezane na uzgoj maslina. ulje. ovaj projekt integrira i proizvodnju i komercijalizaciju. i sli no. Podhumlje. Uz kreiranje odgovaraju ih prilaza vidikovcima. 149 . suvremenim dalekozorom. vo e. Sustav vidikovaca temelji se dakle na mreži lokacija sa najljepšim pogledima prema moru. itd. te ostale lokacije ve postoje ih vinograda / vinarija 2 Sustav vidikovaca Cijeli otok Vis obiluje lokacijama sa prekrasnim pogledima prema moru i unutrašnjosti otoka.) 3 Panoramska cesta Naselja na otoku Visu danas su povezana dvjema cestama (starom cestom na južnoj strani otoka.poljima. Osim toga. Me utim. Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turisti ka usluga kušanja proizvoda koja se napla uje u za to organiziranom prostoru. kao i u unutrašnjosti. Najatraktivnije lokacije za sustav vidikovaca su uzduž postoje ih i planiranih puteva izme u Visa i Komiže (pogledi prema moru i unutrašnjosti otoka . što je zasigurno ograni avaju i element za razvoj kompletnog turisti kog lanca vrijednosti cijele ove oto ke destinacije. ali i prema unutrašnjim dijelovima otoka sa pogledom na polja / sela. bademi. a osim trenutnih organiziranih aktivnosti obilaska otoka. Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje. a vodi kroz naselja i ostale to ke interesa (vinograde. za potpuni doživljaj potrebno je osigurati kvalitetno dizajnirane platforme za posjetitelje. Pliskom polju itd). Kušaonica predstavlja doma instvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost. Podšpilje. a pritom i obilaska nekih atraktivnih lokacija sa kojih se pružaju pogledi na ljepotu otoka. odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino.Tablica 15–5: Klju ni projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija PROJEKT TURISTI KE INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA 1 Kušaonica vina i maslinovog ulja OPIS Obzirom na ve razvijenu proizvodnju kvalitetnih vina od autohtonih sorti vina na otoku Visu. uz nastojanje da se organiziraju i oblikuju po standardima i pravilima poslovanja za ovakve vrste objekata. mnoge lokacije na sjevernoj strani otoka. kako bi se kreirali doživljaji i intenzivna iskustva ljepote prirode. ne postoji organizirana i opremljena mreža to aka za ovakvu vrstu proizvoda. proizvodi od brašna mljevenog na mlin na vodu itd. trenutno su teško dostupne. a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipi na proizvoda karakteristi na za mjesto gdje se doma instvo nalazi. središnjim dijelom otoka). sa (interaktivnim) informacijskim plo ama. tradicionalne slastice. Prstenasta panoramska cesta koja se ovdje predlaže povezuje gradove Vis i Komižu.). pa je stoga potrebno podržati ovakve inicijative.

Isto tako.) na južnoj strani. no da bi ovaj projekt bio atraktivan dio cjelokupne turisti ke ponude otoka. itd. 5 Interpretacijski centar 'Vis otok skrovište' Otok Vis predstavlja vrlo atraktivnu destinaciju. planinarskih i biciklisti kih staza Trenutno se na otoku Visu revitaliziraju i kreiraju pješa ke. a obzirom na nezaobilazan element i motiv dolaska gostiju (turisti ki proizvod 'sunce i more'). falkuša. povijesti. Panoramski karakter ove ceste omogu ava posjetiteljima destinacije da na ovaj na in uspostave kontakt sa prirodom. Interpretacijski centar ’Vis – otok skrovište’ koji e se locirati na u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija. koji u blizini nude lokalne gastronomske specijalitete i mjesto za kratki predah. koje ovaj element svog povijesnog razvoja mora integrirati u svoju turisti ku ponudu. i gdje je mogu e pruža poglede prema moru. kao i razvoju novih koji se me usobno spajaju i povezuju. potrebno ga je na taj na in i izvesti. koji se ovim projektom restrukturira / nadogra uje. tradicije i društvenog okruženja cijelog podru ja otoka. te tako er nudi mogu nost u uz to vezanim aktivnostima. kulture. a svojim gostima pružiti e razumijevanje prirode. a sve u prirodnom okruženje. kao i suveniri vezane uz ribarstvo. 6 Koncept pješa kih. razvoja. U sklopu muzej organiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima. koja e predstavljati nezaobilaznu to ku kod posjete destinaciji. a njegova atmosfera daje osje aj izoliranosti i omogu ava svojevrstan 'bijeg' od stvarnosti. izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica.poglede na polja. a samoj destinaciji doprinijeti e podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa. kako se detaljnije opisuje u nastavku. i sl. sa bogatstvom kulturnopovijesnih i prirodnih elemenata. planinarske i biciklisti ke staze. centar za aktivnosti na vodi dodatno oboga uje cjelokupnu turisti ku ponudu otoka. te da se stapaju i sa veli anstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu žive. 4 'Ribarski muzej' . Muzej je strukturiran tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi mogu nost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnoš u otoka. u Komiži ve postoji ribarski muzej. Razvoj koncepta pješa kih i planinarskih staza za cjelovito podru je otoka Visa temelji se na poboljšanju postoje ih staza. Naime. 7 Centar za sportove na vodi Postoje e turisti ke agencije na otoku Visu u svoju su ponudu uvrstile organiziranje razli itih aktivnosti na vodi. u budu nosti je mogu e proširenje muzeja. otok Vis ima mogu nost prezentiranja svoje ljepote. ribarski pribor i oprema. Ovaj centar namijenjen je doma im i stranim gostima. Integracijom svih ovih elemenata. ovaj koncept tako er podrazumijeva rute sa punktovima na klju nim to kama interesa i vidikovcima na razli itim lokacijama otoka.Komiža Komiža je tradicionalno ribarsko mjesto. pa je tako mogu e proširiti ponudu tako da u okviru muzeja posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima. a nudi široki spektar aktivnosti. dok sa sjeverne strane otoka tako er prolazi uz naselja. Nadalje. te da se nude komercijalni sadržaji sa lokalnim prehrambenim proizvodima. 150 .

usluge iznajmljivanja. koja je u prošlosti bila mnogo bolje razvijena (limun. Centar mora imati prostor za parkiranje. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam. Uz prikaz povijesti upotrebom interpretacijskih materijala (fotografije. kao i dobro poznatu Titovu špilju. 151 . itd. Plisko polje. pod režimom zaštite je i sastoji se od napuštenih tradicionalnih ku a. roga . zapisi. veslanje. Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka. jedrenje. povezivanje proizvo a a hrane i ugostiteljskih i hotelskih poduze a na podru ju destinacije u smislu distribucije lokalno proizvedene hrane. video materijali. ugostiteljske sadržaje Potencijalne lokacije za centar sportova na vodi su Komiža i Vis 8 Program zdrave hrane za potrebe tur. kajaking na moru. sa ponudom smještaja. Naime.1992 godine. Njihova revitalizacija u etno selo. 10 Etno selo Dragodid Tradicionalan teža ki život otoka Visa potrebno je interpretirati i prezentirati kao jedan od klju nih elemenata baštine otoka. obilaska atrakcija. povezivanjem poljoprivredne proizvodnje i turisti kih / ugostiteljskih objekata dodatno se poti e razvoj lokalnog gospodarstva.). Program zdrave hrane za potrebe turisti kog tržište otoka Visa podrazumijeva proizvodnju organske hrane od strane lokalnih poljoprivrednika. nedaleko Komiže. uklju uju i tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova. limuna). a tako er se oboga uje turisti ka ponuda. i sli no. Potencijalne lokacije za održavanje programa su: Podšpilje. uz dodatnu organizaciju obilaska kušaonice vina. 11 Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Otok Vis je u prošlosti zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 . te nudi razli ite ture obilaska interesantnih. nekada vojnih lokacija. a može nuditi široki spektar aktivnosti. Naime. Podhumlje. kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa. danas je vrlo teško u trgovinama mješovite robe na otoku kupiti lokalne proizvode (poput. a svakako je najatraktivnije selo Dragodid. itd. Centar koji posjetiteljima interpretira povijest otoka Visa i period prisustva vojske na otoku. tržišta destinacije Na otoku Visu je potrebno revitalizirati poljoprivrednu proizvodnju. te mogu nost kreiranja specifi ne turisti ke ponude bazirane na uklju enju gostiju u aktivnosti na seoskim doma instvima. kao na primjer: ronjenje. povr e. i sli no. Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata. 9 Škola viške kuhinje Ovaj program podrazumijeva organiziranje te ajeva pripreme tradicionalnih jela za više gostiju na odabranim lokacijama. Osim toga. postoji nekoliko lokacija na sjevernoj strani otoka koje pružaju idealnu mogu nost revitalizacije i kreiranje jedinstvenog doživljaja nekadašnjeg na ina života oto ana. masline. koje predstavlja svojevrsni muzej 'teža kog' života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru. prodaje i popravka sportske opreme.Centar za sportove sadrži sve servisne i ugostiteljske sadržaje koji su potrebni za ugodan. primjerice. zabavan i stimulativan aktivni odmor na vodi. te kreirati centar koji je interpretira.

Tura prirodnih i kulturnih zašti enih punktova . Centar 'vojna povijest Visa' i kušaonice vina i maslinovog ulja. itd. itd.) 12 Ture otoka Iako je postala dio ponude lokalnih turisti kih agencija. 152 . U nastavku se detaljnije opisuju sljede i projekti: panoramska cesta. Ovaj projekt podrazumijeva pripremu i opremanje svih lokacija za posjet turista (ure enje.) ovaj centar još nudi organizaciju vo enih tura vojnih lokacija. Katalog tura i programa koji se mora razraditi na godišnjoj razini mogao bi imati sljede i sadržaj: .dokumenti. ribarski muzej – Komiža. etno-selo Dragodid. organizacija inovativnih tura otoka jest prioritetni zadatak jedinstvene Destinacijske menadžment organizacije otoka u suradnji s lokalnim agencijama i ponu a ima razli itih iskustava.Tura karakteristi nih viških gra evina . oprema po standardima sigurnosti za posjetitelje. tunela. itd. interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište'.Tura viških vanjskih otoka . itd. spilja.Tura Viška povijest .Tura viških sela.Viška vinska tura .

PANORAMSKA CESTA
POTENCIJAL / MOGU NOST
Ljepota otoka Visa, o aravaju i pogledi prema moru, te iskustvo ruralne idile idealni su elementi za kreiranje doživljaja i direktnog kontakta sa prirodom i životom otoka, na na in da se oni povežu u integriranu cjelinu putem panoramske ceste.

Pogled sa ceste na Komižu

Pogled sa ceste na vinograde

Na otoku Visu postoji stara cesta koja vodi od Visa do Komiže, te cesta novije izgradnje koja drugim putem tako er spaja ova dva naselja. Naš je prijedlog da se revitalizira dionica stare ceste izme u ova dva naselja (širi profil, ako i gdje je mogu e), te da se opremi prema prijedlozima koji slijede, a sjeverni dio otoka zahtjeva rekonstrukciju postoje ih puteva, odnosno nadogradnju gdje je potrebno, kako bi se omogu io prstenasti put oko cijelog otoka. Naime, ovaj projekt ima dvostruku važnost za razvoj turizma na otoku Visu: prije svega, na ovaj se na in poboljšava dostupnost i pristup svim lokalitetima na otoku (što je trenutno prili no zahtjevan zadatak, osobito na sjevernom dijelu otoka). Drugo, panoramska cesta samostalna je atrakcija koja gostima destinacije pruža nova iskustva i doživljaje upoznavanja sa ljepotama ovog prostora i ljudi koji na njemu žive. Prilikom obilaska terena identificirane su aktivnosti nekih turisti kih agencija na otoku (npr. Alternatura), koje izme u mnogih drugih aktivnosti organiziraju i obilazak otoka. To je me utim 'pakiranje' proizvoda i aktivnosti u cjelokupnoj ponudi jedne destinacijske menadžment kompanije, dok je projekt panoramske ceste koji se ovdje predlaže

KONCEPT
Prstenasta panoramska cesta povezuje gradove Vis i Komižu, a vodi kroz naselja i ostale to ke interesa (vinograde, poglede na polja, i sl.) na južnoj strani, dok sa sjeverne strane otoka tako er prolazi uz naselja, i gdje je mogu e pruža poglede prema moru. Panoramski karakter ove ceste omogu ava posjetiteljima destinacije da na ovaj na in uspostave kontakt sa prirodom, te da se stapaju i sa veli anstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu žive.

153

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Na panoramskoj cesti je potrebno kreirati to ke interesa koje se opremaju odgovaraju om opremom (odmorišta i vidikovci) Sustav ozna avanja i turisti ke signalizacije u prijedlogu ovog plana je tako er potrebno primijeniti na opremanje ove ceste Ovaj projekt pretpostavlja odre enu razinu ’ure ivanja’ prostora unutrašnjosti otoka, kreiranja oto ke scenografije (npr. polja ljekovitog bilja, sadnja agruma, i sl.)

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
S obzirom na kreiranje kompletnog turisti kog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa, gostima je potrebno nuditi iskustvo cijelog prostora, doživljaj starih oto kih sela, mogu nost da u obilasku otoka posjete seoska doma instva koja e nuditi mogu nost kušanja i kupnje doma ih proizvoda (vina, maslinovog ulja, i sl.), klju ne lokacije (to ke) interesa, kao i naselja se trebaju integrirati i uklju iti u cjelokupnu turisti ku sliku destinacije. Nadalje, ovim planom predlaže se revitalizacija starih sela (ruralni resort / ruralno etno-eko selo, itd.), pa je gostima neophodno osigurati dostup do njih, te time omogu iti doživljaj života otoka. Izgradnjom panoramske ceste povezuje se integrirani turisti ki lanac vrijednosti destinacije, jer se u blizini ceste ili na samom putu kreiraju vidikovci, povezuju se turisti ke atrakcije, nudi se pristup uvalama, povezuju se pješa ke i biciklisti ke staze, itd.

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi posjetitelji otoka Visa

INVESTICIJE
Izrada projekta rekonstrukcije / izgradnje panoramske ceste iznosi 4 do 8 milijuna eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Izrada projekta rekonstrukcije postoje ih puteva i izgradnje dionica koje e povezati naselja i cjelokupni turisti ki lanac vrijednosti prstenastom panoramskom cestom otoka Dobivanje potrebnih dozvola / pitanje zemljišta kojim e cesta prolaziti Po etak realizacije u naredne dvije godine

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

154

Ovo je projekt javnog sektora

INTERPRETACIJSKI CENTAR ’VIS – OTOK SKROVIŠTE’
POTENCIJAL / MOGU NOST
Otok Vis obiluje prirodnim i kulturno-povijesnim bogatstvima, koja danas nisu interpretirana niti ine dio turisti ke ponude na zadovoljavaju i i konkurentan na in. Da bi se posjetiteljima omogu ilo da se bliže upoznaju i dožive prirodu te kulturnopovijesno naslje e ovog otoka baštinu ovog podru ja, potrebno je na kreativan na in kreirati centar u kojima e gosti Visa dobiti sve informacije, ali i ponudu mnogih aktivnosti uz koje e se upoznati sa bogatstvom ovog prostora.

KONCEPT
Interpretacijski centar ’Vis – otok skrovište’ koji e se locirati u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija, koja e predstavljati nezaobilaznu to ku kod posjete destinaciji, a svojim gostima pružiti e razumijevanje prirode, povijesti, razvoja, kulture, tradicije i društvenog okruženja cijelog podru ja otoka. Ovaj centar namijenjen je doma im i stranim gostima, a samoj destinaciji doprinijeti e podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa. Interpretacijski centar pružati e 'edutainment' (u enje i zabavu) aktivnosti za goste sa razli itim motivima putovanja / dolaska na otok, kao na primjer, razli ite edukacijske sadržaje koji daju mogu nost u enja o povijesti otoka, Issi, flori, poljoprivredi, ribarstvu , društvenom razvoju, lokalnoj zajednici otoka, itd.

Centar e tako er nuditi usluge interneta, zatim mogu nost obilaska grada / otoka sa vodi em, usluge hrane i pi a, trgovinu sa suvenirima i lokalnim proizvodima i rukotvorinama, te proizvodima vezanima uz posjet centru i sa motivima vezanim uz Issu i sl., kao i knjigama, mapama, štampanim vodi ima, itd.

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po svjetskim standardima za ovakvu vrstu atrakcije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
U enje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o na inu života na otoku, njegovoj povijesti, kulturi i tradiciji U enje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o prirodnim bogatstvima otoka Mogu nost održavanja manjih sastanaka, seminara i sli no na prostoru centra Organizacija doga aja, manifestacija, koncerata i sli no Organizacija vo enih obilaska grad i otoka Upoznavanje sa lokalnim na inom proizvodnje prehrambenih proizvoda i rukotvorina (mali te ajevi pripremanja hiba, viške poga e, pletenja ribarskih mreža i sl.)

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi gosti otoka Visa, osobito obitelji sa djecom, mladi, grupe, individualni gosti, poslovni gosti itd.

155

SADRŽAJI I KAPACITETI
Interpretacijski centar mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Informacijski centar - ponuda itinerara za posjet i obilazak kulturno-povijesnih i drugih znamenitosti otoka Visa, sa mapama, literaturom i svim potrebnim informacijama, te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda, rukotvorina, suvenira, itd. • Centar za aktivnosti – posjetiteljima nudi raznovrsne aktivnosti u enja i zabave tokom cijele godine • Prostor za radionice, te ajeve, sastanke i sli no. • Restoran / konoba sa vrtnom terasom

INVESTICIJE
Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi od 500.000 do 1.000.000 EUR

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Pronalaženje idealne lokacije; Izrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta od strane neke od renomiranih internacionalnih kompanija s iskustvom u razvoju interpretacijskih centara; Kontaktiranje svjetskih dobavlja a tehnološke opreme za ovakav tip atrakcija; Organizacija upravlja ke strukture za realizaciju projekta; Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta.

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU
Iznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do centra i u centru Ozna avanje / signalizacija do centra Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova

156

RIBARSKI MUZEJ - KOMIŽA
POTENCIJAL / MOGU NOST
Komiža kolijevka ribarstva, i veoma ponosna na svoju ribarsku povijest i tradiciju, o emu svjedo i muzej ribarstva i rekonstrukcija tradicionalne ribarske brodice ’Falkuše’. Kreiranjem interpretacijskog centra, ona oživljava i pri a svoju ribarsku pri u na inovativan i zabavan na in, a gostima daje mogu nost u enja o toj tradicionalnoj vještini mještana.

KONCEPT
Muzej je strukturiran je tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi mogu nost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnoš u otoka, te tako er nudi mogu nost u uz to vezanim aktivnostima (organiziranje malih ribarskih izleta, ture brodicom i sl.). U sklopu muzeja organiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima, izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica, falkuša, ribarski pribor i oprema, itd. Isto tako, u okviru centra posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima, te komercijalni sadržaji koji nude lokalne prehrambene proizvode, kao i suvenire vezane uz ribarstvo. Ovaj projekt podrazumijeva nadogradnju / restrukturiranje / proširenje ve postoje eg ribarskog muzeja, i kreiranje dodatnih sadržaja i aktivnosti.

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
Organizacija i režim posje ivanja Organizacija doga aja, manifestacija, koncerata, i ostalih zbivanja

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi posjetitelji destinacije (obitelji sa djecom, individualni gosti, grupe, parovi, školske grupe, itd.)

SADRŽAJI I KAPACITETI
Muzej mora sadržavati: • Informativni centar sa kompletnom ponudom informacija o ribarstvu otoka, mapama otoka i arhipelaga, te sa komercijalnom ponudom suvenira, lokalnih rukotvorina, monografija i ostale literature, itd. • Interpretacijski centar - koji na inovativan na in prikazuje i posjetiteljima komunicira sve o ribarskoj tradiciji otoka i

157

video materijalima.sa povijesnim dokumentima. izlošcima. • Na duži rok valja razmisliti o proširenju koncepta ribarskog muzeja u jedan ve i zna ajniji ribarski interpretacijski tematski park koji bi uz današnju i dogra enu postavu muzeja mogao nuditi i sljede e aktivnosti: Organizacija obilaska okolnih uvala brodicom Organizacija ribarskih izleta Organizacija posjete Biševu i ostalim otocima u blizini Manji prostor za radionice.500 000 eura EUR REDOSLIJED AKTIVNOSTI Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg biznisa na pojedinim dijelovima projekta. opremom i priborom i sl. fondovi i sl. I druge sadržaje koje bi valjalo posebno i suptilno osmisliti kao autonomnu oto ku atrakciju INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za prvi dio prijedloga ovog projekta iznosi oko 1.Komiže . fotografijama. Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Financijske potpore . te ajeve. posjete Biševu i sl.resorna ministarstva. 158 . sastanke i sli no Trgovine sa lokalnim proizvodima Ribarsku tržnicu Prostor za piknik / roštilj Konoba sa terasom Prodaju karata za ribarske izlete.

te mali vrt sa tradicionalnim nasadima povr a. KONCEPT Staro selo Dragodid potrebno je revitalizirati tako da u konceptu muzeja na otvorenom i zatvorenom prostoru svojim posjetiteljima pri a pri u nekadašnjeg teža kog života na otoku. sa uvani stari pribor itd. koje predstavlja svojevrsni muzej 'teža kog' života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru. prikaz starih alata za obradu zemlje / ribarenje. nedaleko Komiže. obitelji itd. kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa. i sastoji se od napuštenih tradicionalnih ku a. Na otvorenom prostoru kreira se bo alište gdje gosti mogu nau iti i sudjelovati u ovoj aktivnosti.ETNO SELO DRAGODID POTENCIJAL / MOGU NOST Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka. individualni gosti. mladi. PRETPOSTAVKE / UVJETI Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Sa uvana tradicionalna arhitektura i izgled sela O uvan okoliš Dobar pristup lokaciji Turisti ka signalizacija do lokacije PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA razgledavanje objekta aktivnost bo anja kupnja informativnih materijala o selu / tradicionalnom na inu života kupnja suvenira. pod režimom zaštite je. 159 . prostor za spavanje sa starim krevetima i namještajem. osobito parovi. lokalnih rukotvorina. grupe. Njihova revitalizacija u etno selo. KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI Svi gosti otoka Visa. To e initi tako da rekonstruira staru ku u u kojoj je staro ognjište. lokalnih proizvoda. Ovo etno selo ima i malu konobu gdje gosti mogu uživati u brzim tradicionalnim specijalitetima. i sl.

• Vanjski prostor sa ure enom oku nicom na tradicionalan na in (mali vrt.000 eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada detaljnog programa.) • Vanjski prostor sa ure enim dijelom za bo anje • Mala konoba sa brzim viškim specijalitetima (poga a. i ostali proizvodi koji se ne pripremaju na licu mjesta) • Prostor za parkiranje • Dobar pristup sa panoramske ceste INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 500.sa starim namještajem i opremom. ku ica za magarca i sl. starim fotografijama i ostalim interpretacijskim materijalima i sl. Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta. te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda. rukotvorina. ognjištem. priborom. • Informativni punkt . itd. TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do lokacije Ozna avanje / signalizacija do lokacije Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova 160 .SADRŽAJI I KAPACITETI Etno selo Dragodid mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Izložbeni prostor u unutrašnjosti objekta . suvenira. konceptualnog dizajna projekta.sa literaturom i svim potrebnim informacijama o atrakciji i otoku.

1992 godine. itd. suvenira.) PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA Posjete centru. individualni gosti. koncerata. itd. obitelji itd. PRETPOSTAVKE / UVJETI Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije Ure enje i opremanje nekadašnjih vojnih lokacija za prihvat posjetitelja (ure enje tunela / ili dijelova tunela. sadržajima. KONCEPT Jedna lokacija u unutrašnjosti otoka oprema se kao manji centar za posjetitelje. a osobito mladi. te nudi razli ite ture obilaska interesantnih. uklju uju i tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova. sa mapama. predstava i sli no KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI Svi gosti otoka Visa. gdje se interpretira vojna povijest otoka Visa.CENTAR 'VOJNA POVIJEST VISA' POTENCIJAL / MOGU NOST Vis je zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 . Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata. literaturom i svim potrebnim informacijama. ure enje samih lokacija sa neophodnim tur. ure enje pristupnih puteva. te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda. itd. mape. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam. te kreirati centar koji je interpretira. • Restoran / konoba • Ponuda itinerara za posjet i obilazak nekadašnjih vojnih lokacija otoka Visa 161 . oprema. rukotvorina. grupe. razgledavanje izložaka / materijale Mogu nost obilaska centra sa vodi em koji interpretira postavu centra Gledanje video materijala Kupnja suvenira vezanih uz povijest vojske na Visu (memorabilia). nekada vojnih lokacija. nacrti tunela.). te lokalnih proizvoda i rukotvorina Obilazak nekadašnjih vojnih lokacija sa vodi em Uživanje u lokalnim specijalitetima u restoranu / konobi ovog centra Organiziranje doga aja. dokumentira se razli itim materijalima (povijesni dokumenti. SADRŽAJI I KAPACITETI Interpretacijski centar mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Informacijski centar – prostor koji interpretira povijest otoka za vrijeme prisustva vojske.

INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 2.000 000 eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada detaljnog programa. konceptualnog dizajna projekta Realizacija investicija TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Iznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do lokacije Ozna avanje / signalizacija do lokacije Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova 162 .

Prosje an boravak gostiju-izletnika: 1-2. Na otoku Visu su ve zapo ele inicijative kreiranja gastronomskih tržišnih marki (npr. tradicionalne slastice. Jedan od klju nih faktora uspjeha proizvoda gastronomije i vina je kušaonica vina i maslinovog ulja. Postoje im inicijativama je svakako potrebno pružiti dodatnu podršku u smislu poticaja kao i u smislu eventualne edukacije / smjernica za bolju organizaciju i uskla ivanje sa standardima strukturiranja objekata ovakve vrste. hib.proizvedeno i prodano na doma instvu konfekcioniranje (pakiranje) proizvoda 163 . limun elo. tako što e svojim gostima nuditi kompletni turisti ki lanac vrijednosti ovog proizvoda. Na doma instvu ne postoje smještajni kapaciteti ve se nude isklju ivo usluge kušanja i prodaje tradicionalnih proizvoda. Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje. roga ica. itd. Prema tome. sir. ovim se projektom i razvojem ovakvih turisti kih proizvoda ruralnog turizma omogu ava komercijalizacija tradicionalnih proizvoda ovog otoka. po primjeru poznatih svjetskih destinacija sa sli nim proizvodom. KONCEPT Kušaonica predstavlja doma instvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost. a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipi na proizvoda karakteristi na za mjesto gdje se doma instvo nalazi. Kušaonice stvaraju mrežu punktova tipi nih proizvoda u destinaciji koji se mogu pribaviti direktno od proizvo a a. Kušanje se može organizirati za max.). odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino. 50 osoba odjednom i ne mogu im se nuditi topla jela (kuhana jela kao u agroturizmu) ve samo naresci. Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turisti ka usluga kušanja proizvoda koja se napla uje u za to organiziranom prostoru. suhomesnati proizvodi. proizvodnja lokalnih proizvoda Okusite Hrvatsku te proizvodnja vina poznate viške sorte Vugava). ulje.KUŠAONICE VINA I MASLINOVOG ULJA POTENCIJAL / MOGU NOST Otok Vis ima mogu nost kreiranja i kvalitetnog turisti kog proizvoda gastronomije i vina.5 sati PRETPOSTAVKE / UVJETI specijalizirana poljoprivredna proizvodnja neposredna prodaja proizvoda u mjestu proizvodnje (prodajni punkt) . Podhumlje. te ostale lokacije ve postoje ih vinograda / vinarija. bademi. med. Podšpilje. koji se opisuje u nastavku. vo e.

Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. kupnja) autenti nost objekta i bliskost sa prirodnim okruženjem osjetna o uvanost okoliša PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA upoznavanje s proizvodnjom upoznavanje s karakteristikama proizvoda mali te aj degustacije za grupe profesionalni te ajevi degustacije (sommelier. pansion. upoznavanje s tradicijom.organiziranje turisti kog paketa (prezentacija.) prostor prilago en osobama s posebnim potrebama stolovi i stolice umjesto klupa osiguran parking INVESTICIJE 100. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. itd.) gosti koji dolaze zbog tura individualni gosti dnevni izletnici (zadržavaju se u destinaciji oko 8 sati) SADRŽAJI I KAPACITETI ure en okoliš i pristup kušaoni poseban prostor organiziran za kušanje. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. ure en prema ambijentalnim i tradicijskim elementima tradicionalne arhitekture adekvatan pribor i oprema za degustaciju (posebno za vino. itd. prijatelji.000 Eura do 250. kuša maslinovog ulja.) za manje grupe do 10 osoba etno zbirka bio (ekološka) proizvodnja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI gosti koji borave u destinaciji gastro gosti poslovni gosti grupe (studijske. aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite.000 Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ 164 . ulje. itd. kušanje.

Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obra enih projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija 165 .

Kartogram 15-3: Primjer projekta turisti ke infrastrukture .Panoramska cesta 166 .

profesionalnost ljudskih kadrova zaposlenih u turizmu zna ajno utje e na izgradnju pozitivnog imidža destinacije.4 Projekti edukacije i upravljanja Da bi destinacija otoka Visa sve elemente turisti kog lanca vrijednosti mogla kreirati. te podizanje razine svijesti o zna aju turizma za ekonomiju ovog podru ja. klju no je pove ati razinu profesionalnosti i gostoljubivosti ljudi zaposlenih u turizmu. Rije je o javno-privatnom projektu. Prema tome. integrirati i implementirati. jer na taj na in cjelokupna destinacija gradi imidž o sebi u umovima svojih gostiju. Predanost i posve enost lokalne zajednice turizmu je klju zdravog i kvalitetnog razvoja turizma. Da bi se poboljšala cjelokupna konkurentnost turisti kih aktivnosti otoka Visa. Ovo je projekt javnog sektora. edukacija i trening su klju ni faktor uspjeha u zadovoljavanju o ekivanja i potreba gostiju. Uz sve to. U nastavku su predstavljeni klju ni projekti vezani uz izgradnju upravlja kog sustava i edukaciju. 4 TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu) Cilj ovog projekta konkurentnosti je podizanje svijesti i poticanje posve enosti novom razvojnom modelu turizma destinacije otoka Visa. potreban je sustav obrazovnih programa (za lokalno stanovništvo i za zaposlene u turizmu i povezanim djelatnostima).15. a što se osobito odnosi na podru ja u zale u. Ovo je projekt javnog sektora. Ovo jedan od najvažnijih projekata za usmjeravanje razvoja turizma otoka Visa i kao takva inicijativa ima potpuni prioritet. pružanju odgovaraju e vrijednosti za novac i na taj na in podizanja razine njihovog zadovoljstva i lojalnosti. kao i dobro strukturirani upravlja ki sustav. 3 U nastavku projekta detaljno se opisuju projekti Destinacijske menadžment organizacije i organizacije za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom. 2 Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Projekt edukacije u turizmu Rije je o osnivanju organizacije za razvoj ruralnog turizma na podru ju županije a koja sukladno pravilima i dosezima razvoja ruralnog turizma Hrvatske promi e i poti e razvoj turizma u ovoj regiji. 167 . Tablica 15–6: Klju ni projekti edukacije i upravljanja PROJEKT EDUKACIJE I UPRAVLJANJA 1 Destinacijska management organizacija OPIS Otok Vis treba jedinstvenu destinacijsku management organizaciju koja se kao javno-privatno partnerstvo treba brinuti za razvoj konkurentnosti i upravljanje marketingom turizma cijelog otoka.

odnosno.org http://www.com/ http://www.org/ http://www. TRENUTNA SITUACIJA Na otoku Visu trenutno postoje dva ureda Turisti ke zajednice (u Komiži i Visu).carnegieuktrust. Na ovaj na in e se pomo i pri kreiranju adekvatnih usluga i proizvoda. O EKIVANI REZULTATI Stvaranje DMO-a (Destinacijske menadžment organizacije). PRIMJER DMO je kao alat za dohvat putni kih distributera DMO kreira i nudi turisti ke pakete u Španjolskoj Primjer ponude aktivnosti i proizvoda kreiranih od strane DMO-a na internetu INFORMACIJE NA INTERNETU • • • • • • • http://rural.visitcornwall. koji uglavnom ove mikro destinacije tretiraju odvojeno. a koju e initi lanovi privatnog i javnog sektora podru ja Grada Visa i Grada Komiže je klju an korak u integriranom razvoju turisti ke destinacije otoka Visa. identificirana je niska razina suradnje ova dva ureda u smislu zajedni kog kreiranja konkurentnih turisti kih proizvoda i aktivnosti.discovertuscany.DESTINACIJSKA MENADŽMENT ORGANIZACIJA CILJ PROGRAMA Sustav destinacijskog menadžmenta je program iji cilj je pove avanje efikasnosti menadžmenta otoka Visa kroz uklju ivanje i koordiniranje javnog i privatnog sektora na podru ju cijelog otoka.com/ www.destination-devon.com/ http://www. te aktivnosti i iskustava koji bi se trebali prilagoditi postoje im i potencijalnim potrebama i o ekivanjima turisti ke potražnje.com/ 168 .org. koji zajedni ki rade u istom razvojnom pravcu.insula. Program e koristiti sinergiju izme u sektora.world-tourism.visitprovence. te na kraju njihovoj zajedni koj promociji. DMO e promovirati razvoj sektora na strukturiran i organiziran na in kako bi se poboljšala konkurentska prednost otoka. te koordinacijom i integracijom podru ja Visa i Komiže koordinirano omogu ava razvoj turizma cijele destinacije.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngorms_destination_management_or ganisation http://www.

169 . Menadžment struktura mora ustanoviti procedure i postaviti prioritete za stvaranje adekvatnih / konkurentnih turisti kih proizvoda.). temeljem resursa i atrakcija koji nude više potencijala za privla enje turista i posjetitelja u ovom podru ju: Prvi korak je osnivanje Komisije kako bi se postavila pravila i regulative DMO-a: o Struktura (Javni i privatni sektor): Javni sektor: Grad Vis. Grad Komiža. i ostalo) RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA ORGANIZACIJA ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM CILJ PROGRAMA Za razvoj ruralnog turizma na otoku Visu. drugi stru njaci. gdje su ruralni / eko programi fokus djelovanja. Drugi korak je kreiranje baza podataka i informacija: o Tržišni segmenti na emitivnim tržištima (sadašnjim i potencijalnim) o Javna pomo i subvencije na nacionalnoj i me unarodnoj razini o Turisti ka i socio-ekonomska statistika o Itd. razvoj zajedni kih turisti kih proizvoda. a iji je cilj strateški razvoj i upravljanje proizvodom ruralnog turizma. itd. zajedni ka promocija. eko ture Visa. aktivnosti i usluga. Slijede i koraci podrazumijevaju suradnju i zajedni ko kreiranje turisti kog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa (Razvoj zajedni ke internet stranice. i ostale javne kompanije i organizacije Privatni sektor: Turisti ke kompanije (hoteli. lokalna udruženja. kreiranje turisti kih paketa (npr. strategije i razvoj inicijativa o Akcijski plan: utvr ivanje prioritetnih inicijativa o Resursi: Ljudski. ozna avanje.AKTIVNOSTI / KORACI Menadžment organizaciju trebao bi predstavljati privatni i javni sektor Grada Visa i Grada Komiže. potrebno je utemeljiti posebnu upravlja ku strukturu. o Strateški plan: ciljevi. tur. itd. Agencije). kao integralnog turisti kog proizvoda otoka KONCEPT Polazi se od pretpostavke da e Splitsko-dalmatinska županija a s obzirom na njene zapo ete inicijative u revitalizaciji ruralnog turizma ovu organizaciju strukturirati ili u okviru vlastitog odjela za turizam ili putem posebne poluge za promociju i poticanje malog i srednjeg poduzetništva u turizmu. logisti ki. Turisti ka zajednica Komiže. tehni ki. ostale kompanije.Turisti ka zajednica Visa. ture viških puteva vina. trgovine i ostale usluge. itd. financijski.

itd. dizajneri. bicikizam. aktivnosti na vodi. konzervatori. agroturizam. etnolozi) povezivanje s ostalim institucijama marketing i promotivne aktivnosti standardizacija i klasifikacija AKTIVNOSTI / KORACI osnivanje organizacije poticanje razvoja ruralnih smještajnih objekata po kategorijama (ruralni bed&breakfast. intenzitetom i kvalitetom razvoja seoskog turizma stvaranje pretpostavki za investiranje (financiranje) seoskih gospodarstava za potrebe seoskog turizma selekcija objekata/doma instava koji e biti uklju eni u razvojni program seoskog turizma županije i financijski poticani savjetodavne usluge na terenu edukativni procesi i studijska putovanja rješavanje konkretne problematike formiranje timova stru njaka (arhitekti. ruralni resort) poticanje i razvoj ostalih aktivnosti i usluga vezanih uz proizvod ruralnog turizma. vinske ture.O EKIVANI REZULTATI kvalitetan i konkurentan turisti ki proizvod ruralnog turizma ZADACI ORGANIZACIJE ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM upravljanje aktivnostima. pejzažist. u suradnji sa novoformiranom Destinacijskom menadžment organizacijom otoka Visa (gastronomija. pješa enje. planinarenje.) Stvaranje tržišne marke ruralnog turizma otoka Promocija Interni marketing RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA 170 . ruralna ku a za odmor. ruralni obiteljski hotel.

S jedne strane imamo županijski dokument razvoja turizma koji uklju uje marketinšku strategiju. 16. fotografije. otok Vis i njegovo podru je je dio "ve e" marketinške pri e kako u smislu turisti kih proizvoda tako i u smislu op eg percipiranja Županije kao regije.tz-vis.1. kao i rezultate napravljenih analiza. primjera najbolje prakse. Cilj 2: Stvaranje elektroni ke platforme Standardni marketinški alati u turizmu su dobili u zadnjih nekoliko godina snažnu pomo putem elektroni kih platformi poput interaktivnih web stranica.1 Ciljevi Uzevši u obzir strateške ciljeve za marketing Županije.www. te sa druge strane prijedloge na makro marketing razini (Republika Hrvatska) kao i regionalne preporuke (na razini Županije) koje se sastoje od najmodernijih marketing strategija i aktivnosti. te se daje osobni pristup svakom od klijenata upravo zbog mogu nosti individualizacije putem elektroni kih medija. Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta. godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012. važno je zapo eti promišljati na koji na in pove ati utržak tijekom visoke sezone. službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006. preporuke dane u oba dokumenta se mogu uzeti kao po etna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu.Marketing plan 16. U tom 171 . kako na razini Županije tako i na razini otoka sa razra enom i prihva enom strategijom pozicioniranja. odnosno kako marketinški bolje osmisliti aktualni model prodaje. zvukovi) alate vezane na podru je u kojem su bili. ciljeva kao i operativnih marketing aktivnosti. Ovdje je važno da otok Vis dobije atraktivne moderne alate (promjena modela sadašnje centralne stranice TZ Vis . koji e brzo biti prihva en kao službeni dokument Hrvatske turisti ke zajednice za navedeni period. raznih turisti kih portala gdje stvarni klijenti dijelke svoja iskustva kao i multimedijalne (filmovi. socijalnih web stranica.hr) putem kojih uz manji trošak se dobiva puno ve i opseg doticanja potencijalnih i sadašnjih klijenata / turista. Upravo zbog te injenice. Cilj 3: Razvoj specijaliziranih (nišnih) proizvoda Kao što je prije navedeno.1 Konkurentske strategije marketinga Pristup strateškom promišljanju marketingu za podru je otoka Visa proizlazi iz dva ve postoje a dokumenta koji su obuhvatili u svojoj obradi predmetno podru je . a prvenstveno vode i ra una o otoku Visu.16. predlažemo sljede e marketinške ciljeve za podru je otoka Visa: Cilj 1: Pove anje utrška glavne turisti ke sezone Visoka sezonalnost turizma otoka kao i cijele Hrvatske je stanje realnosti na kojemu e se još sljede i period od nekoliko godina morati smisleno i strateški raditi da bi se dogodio efekt smanjenja pritiska u glavnoj sezoni.Glavni plan turizma Splitsko-dalmatinske županije. a vode i ra una o specifi nostima otoka Visa i njegovih recentnih potreba i želja za razvojem turizma. Cilj je ovog dijela dokumenta da se obje platforme inkorporiraju i preuzmu na razini ovog projekta. te preporuka programa konkurentnosti te napose investicijskih programa.

vode i ra una o cjelokupnom turisti kom lancu vrijednosti predlažemo sljede e konkurentske strategije marketinga: Kontinuirano istraživanje tržišta – marketinški djelatnici sub-regije u suradnji sa županijskim marketingom kontinuirano istražuje trendove na tržištu kako bi moglo promptno reagirati na promjene u okruženju. ali i kreiranje novih oznaka za ruralne kapacitete hrvatskih turisti kih destinacija. Vis u glavnim proizvodima prati "ve u" pri u (Sunce i more. hranu i pi e. Uvo enje razvoja proizvoda i usluga kao i upravljanja pojedina nim mikro destinacijama u skladu sa op im razvojem proizvoda Županije. spilje. Kooperativni marketing. na primjer. Cjelokupni lanac turisti ke vrijednosti.smislu. trgovinu. oznake koje reflektiraju standarde kvalitete u ruralnim turisti kim objektima. usluge. Efikasno dijeljenje odgovornosti i zadataka unutar vlastite destinacije kao i raspodjela jasnih odgovornosti i zadataka unutar županijske marketing strukture. turizam uklju uje i smještaj. Npr. uvale. Uz prijevoz. Omogu avanje vrlo specifi nih informacija uz one koje postoje danas na svim komunikacijskim alatima. informacije o gastronomiji cijele destinacije otoka Visa. Kreiranje strateških partnerstva sa gospodarskim entitetima u svrhu razvoja turizma. vinarstvo) ali i da se po ne promišlja i o specijaliziranim turisti kim proizvodima koje otok može ponuditi. Nautika itd. (na primjer proizvod agroturizma otoka Visa. 16.1. kreiranje zajedni ke marke za cijelu destinaciju otoka Visa uvo enje i upravljanje eko-oznakama kvalitete. Upravo zbog toga marketinška strategija ima za zadatak povezati sve sudionike iz privatnog i javnog sektora kako bi turisti ki lanac vrijednosti polu io uspjeh odnosno pozitivne dojmove. estetiku kao i posebne doga aje i svi ti elementi daju odre eni utjecaj na op u turisti ku sliku destinacije. turisti kih proizvoda i usluga otoka. kao što je EuroGites. ima za potrebu postaviti strateške smjernice (konkurentske marketinške strategije) koje u ve oj ili manjoj mjeri mogu direktno utjecati na kvalitetu doživljaja / iskustva gosta u destinaciji. Konzistentno upravljanje tržišnom markom kao i svim markama i oznakama kvalitete. informacije o gastronomiji otoka Visa i sl. a koji bi bili idealna komplementarna ponuda turizmu cijele Županije. i sli no) Uvo enje kooperacijskih aktivnosti sa javnim i privatnim sektorom – marketing klubovi i seminari. Koncentracija na klju na tržišta sa klju nim marketinškim alatima sa naglaskom na nove medije komuniciranja. (zajedni ka suradnja lokalnih 172 . zabavu. Npr. da bi na što bolji na in kontrolirao op u sliku turizma. Ovdje je iznimno bitna suradnja gradova Komiža i Visa u kreiranju zajedni ke marketinške konkurentske strategije.2 Konkurentske strategije marketinga Turizam se sastoji od nebrojenih komponenata koje daju op i dojam “turisti kog iskustva i doživljaja”.) no vrlo je važno kako za Županijski turizam tako i za Vis da se kreiraju i razvijaju specijalisti ki proizvodi koji su dijelom ve poznati (gastronomija. U smislu otoka Visa.

(edukacija kao što je predloženo u prethodno elaboriranim projektima) 16. 16. Što je važno ciljnom tržištu? 2. Destinacija nema nikakav imidž niti identitet i/ili ima negativan imidž u glavama potroša a / klijenata / turista te ne rezultira potražnjom – realna opasnost za ovu sub-regiju je upravo u tome da može rezultirati sa nepostojanjem identiteta i imidža ukoliko se strateški ne pristupi planiranju turizma. malih poduzetnika i javnog sektora) Pove anje svjesnosti o turizmu i njegovu zna enju me u lokalnim stanovništvom. poput vinara. Takvim pristupom se kreira ona jedinstvena percepcija i asocijacija u glavama potroša a / klijenata / turista ime se sprje avaju klju ne tri injenice: 1. Proces pozicioniranja je ozbiljan proces koji se sastoji od pažljive analize atributa svih mikro destinacija sub-regije ali i od analize trenuta nih kao i budu ih potreba i želja emitivnih tržišta. Da bi se ovakav pristup napravio na utemeljenim injenicama potrebno je zapitati se sljede a pitanja i prona i odgovore na njih: 1. Koje atribute treba otok Vis koristiti da bi se diferencirao kako bi na najbolji na in iskoristilo svoje ograni ene resurse? Odgovore na gore postavljena pitanja se elaboriraju u sljede im poglavljima vode i ra una da se kroz predložena rješenja jasno identificiraju prilike otoka da bi se kreirao jedinstveni imidž u glavama potroša a / klijenata / turista ime se ova destinacije diferencira od konkurenata ali i zadovoljava potrebe gostiju bolje od drugih. Pozicija destinacije je nejasna i ciljno tržište ne prepoznaje poruku koja im se odašilje – ova situacija se naj eš e doga a sa destinacijama koje žele biti sve za svakoga. 2.1 Korporativni identitet a. Kako ciljno tržište percipira konkurenciju? 4.2 Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja Istinito pozicioniranje koje proizlazi iz atributa otoka Visa diferencira to podru je od ostalih subregija Županije kao i bliskih konkurenata u regiji.subjekata u eko/ruralnom turizmu. Kako ciljno tržište percipira destinaciju danas? 3. Upravo zato se pozicioniranje otoka Visa mora zasnivati na znanju o potrebama. željama i percepcijama ciljnog tržišta zajedno sa koristima koje ova destinacija pruža. 3. Zaštitna marka otoka Visa Jedinstvena zaštitna marka predstavljala bi krovnu marku pomo u koje bi se ona promovirala na me unarodnom turisti kom tržištu. poljoprivrednih proizvo a a.2. Direktno natjecanje sa snažnijim konkurentom – ukoliko destinacija nema snažne argumente / atribute / proizvode i usluge kao i direktna / bliska konkurencija ona se može smatrati sekundarnom destinacijom. Krovna tržišna marka morala bi se sastojati od: 173 .

npr. regija obalnog pojasa . EuroGites (europsko udruženje ruralnog turizma) e.zona ruralnog iskustva npr."robinzonska" zona 174 . f. Na ovaj na in oni postaju prepoznatljiviji a turisti ko iskustvo transparentnije. Viški plato .zona plaže i vodenih aktivnosti npr. c. Biševo . kao na primjer: Vis – Jedrenje Vis – Ronjenje Vis – Vinogradi i kušaone Vis – Biciklizam Vis – Špilje i uvale Vis – Povijest i kultura Vis – Doga anja (npr. Kreiranje oznaka/loga po pojedinoj vrsti turisti kih proizvoda. Komiža – zona tradicionalnog života npr. Kreiranje oznaka/loga za pojedine zone turisti ke atraktivnosti Na ovaj na in stvara se identitet pojedinih zona atraktivnosti. Zaštitne marke turisti kih proizvoda Visa Kreiranje oznaka/loga za pojedine proizvodne kategorije. Dodavanje oznaka u lanjivanjem u me unarodne institucije i udruženja Na ovaj na in regija podiže svoj imidž na turisti kom tržištu te podiže kredibilitet kod potroša a. npr. Stvaranje sinergije sa Splitsko-dalmatinskom županijom Ovim programom Vis bi trebao iskoristiti glavne adute i snage Splitsko-dalmatinske županije kao jake turisti ke tržišne marke (Dalmacija i Split kao centar regije). Ovdje bi trebalo iskoristiti pozitivne stavove potroša a vezane za Županiju na na in da se veže za županijsku tržišnu marku.Loga otoka Visa Jedinstvene prodajne poruke. Vis – zona modernog života npr. Viška regata) Vis – Mari i Agrikultura d. kao na primjer: Vis – Sunce i more Vis – Gastronomija Vis – Eko / ruralni turizam Vis – Nautika itd. Kreiranje oznaka/loga za itinerare kroz otok i oko otoka Itinerari bi trebali biti ozna eni prema vrsti turisti kog iskustva kojeg nude. Viško polje – zona agrikulture npr. b.

16.2 Pozicioniranje Prije detaljne razrade uporišta pozicioniranja otoka mora se navesti da je na razini Splitskodalmatinske županije dosta bilo rada na njenom pozicioniranju kao i uporištima pozicioniranja. sam prostor otoka ima i svoje specifi nosti koje ga na neki na in isti u kao jedinstvenog. kultura. Uporišta pozicioniranja Sve prisutniji trend o uvanja prirode i ekologije te promoviranja tradicionalnih elemenata kulture i naslje a nalaže stvaranje takve tržišne pozicije turizma podru ja otoka Visa a u sklopu op e turisti ke ponude Splitsko-dalmatinske županije.g. koja proizlazi iz nekoliko uporišta: UPORIŠTA TURISTI KOG POZICIONIRANJA PODRU JA OTOKA VISA O uvanje prirodnih i kulturoloških vrijednosti Kapitaliziranje naslje a.2. a njih obrazlažemo kao uporišta za pozicioniranje. Ozna avanje turisti kih informativnih centara Pravilno ozna avanje i osmišljavanje ure enja turisti kih centara podiže kredibilitet centra ali i pridonosi atraktivnosti destinacije/mjesta/naselja u kojem se centar nalazi. otoci-obala-Zagora Diferencijacija: Kulturološko naslije e Nastavno na glavne vrijednosti i atribute Županije. Rezultati tih radionica kao i rezultati finalnih preporuka za Splitsko-dalmatinsku županiju mogu poslužiti kao polazna platforma razmatranja pozicioniranja otoka Visa. kulture i tradicije Turizam podru ja otoka Visa Uskla ivanje sa porastom potražnje prirodnog i neiskvarenog Izgradnja "tradicionalnog imidža" sustavom doživljaja i izgradnja "modernog imidža" kvalitetom i standardima usluge 175 . a koji su proizašli iz rada na dokumentu Glavnog plana turizma Splitsko-dalmatinske županije kao i Strateškog marketing plana turizma Republike Hrvatske. Strateški marketing plan za hrvatski turizam je kao regionalnu preporuku pozicioniranja naveo sljede e: Preporu eno pozicioniranje: Jadranska inspiracija Imidž: Dalmatinski životni stil i kultura Vrijednosti: Opuštenost. odnosno regionalnih radionica u županiji.

uti. Oni istinski žele postati dio doživljaja / aktivnosti. Doživljaji turista integriraju sve prethodno navedene komponente. Osobe koje odlaze na godišnji odmor postaju sve zahtjevnije i imaju iza sebe veliki broj iskustava. Glavne koristi i vrste turisti kog doživljaja Bez obzira na njihovu prevladavaju u aktivnost ili pasivnost. okusiti i dodirnuti. a traži se sve širi raspon doživljaja. ali jedan aspekt obi no prevladava nad svima ostalima. Oni o ekuju da e sa svojih putovanja ponijeti uspomene vrijedne pam enja. Voljni su u iti na zabavan na in. psihološku (neopipljivu) kategoriju cjelokupnog proizvoda turizma koja se sastoji od neopipljivih elemenata. SUSTAV DOŽIVLJAJA Gost koji "upija doživljaj" Provod Pasivan gost Estetika U enje uz provod Aktivan gost Bijeg Gost koji se "utapa u doživljaju" Doživljaji provoda: turisti su pretežito pasivni. turisti / posjetitelji op enito traže doživljaje povezane s provodom.brojne doživljaje vrijedne pam enja koje turisti / posjetitelji mogu ponijeti ku i i podijeliti ih s prijateljima i obitelji. omirisati. 176 . Doživljaji u enja uz provod: turisti žele biti aktivno uklju eni u predložene doživljaje. Upravo zbog toga je potrebno odrediti pojam doživljaja i razložiti psihološku (neopipljivu) i fizi ku (opipljivu) komponentu proizvoda ukupnog turizma podru ja otoka Visa. u enjem uz provod. estetikom ali i s bijegom iz svakodnevnice. Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije Sustav doživljaja predstavlja tzv. Nastoje upiti prezentirane doživljaje pomo u svojih pet osjetila: oni žele vidjeti. Estetski doživljaj: kod turista prevladava pasivnost. Turizam otoka treba stvoriti niz jedinstvenih vrijednosti . Oni se žele unijeti u okruženje i/ili doga aj. Turisti / posjetitelji nastoje proširiti svoj vidokrug ili osje ati se oboga eni u enjem o ne emu novom ili uklju ivanjem u specifi ne aktivnosti.Oblikovanje tradicionalnog imidža turizma se stvara koordiniranim pristupom sustavu doživljaja. Doživljaji bijega: turisti traže izrazite aktivnosti i uklju enje.

Resursi otoka Visa su prikazani sljede im grafikonom: FIZI KA KOMPONENTA TURIZMA OTOKA VISA Prirodni resursi Šume Oranice. pašnjaci Turisti ki centri na obali Ljekovito bilje Ljekovito bilje Ljekovito bilje Stoka. vrtovi Umjetni resursi More Planine. perad Flora i fauna Industrijsko Sela i ku e P elarstvo Arheološki Uvale (npr Stiniva) Svjetionici Smještaj Ratarski Izletišta Vinarije Školjke Muzeji Doline Crkve Divlja Održiva gospodarska aktivnost korištenjem prirodnih resursa kroz o uvanje kulture i tradicije revitalizacijom postoje ih i kreiranjem novih umjetnih resursa Turizam kao rezultat istovremenog korištenja prirodnih i umjetnih resursa Plaže Spilje Riba Vino 177 . stijene Objekti Umjetno stvorene atrakcije Livade. vinogradi.Fizi ku (opipljivu) komponentu proizvoda ine prirodni i umjetno stvoreni resursi bez kojih sustav doživljaja ne bi mogao postojati.

U smislu tržišne strategije.Pozicioniranje Harmonizacijom prirodnih i umjetno stvorenih resursa sa kreiranim sustavom doživljaja u turizmu Visa dolazi se do kvalitetne podloge za pozicioniranje turizma. U prilog pozicioniranju ide i detaljna iskustveno doživljajna razrada elemenata koji iskustveno grade turisti ku pri u otoka Visa: Prošireni identitet Visa kao "Otoka Skrovišta": Vis kao proizvod • Vis kao osoba • Vis kao simbol • Orijentiran moru Autenti an Ekskluzivan Kompaktan Izoliran Tih i usporen Opušten Iskren Komiža Modra špilja Grad Vis Falkuša • • • • • • • • • Sustav vrijednosti (emocija) pozicioniranja otoka Visa: Funkcionalne prednosti • Emocionalne prednosti • Prednosti samoizražavanja • Udaljenost Mirno a Nije orijentiran masovnom turizmu Zamamnost Izoliranost Kontakt sa autenti nim oto kim životom Biti dopadljiv Koji je probirljiv Neiskvaren • • • • • • Pozicioniranje turizma kao skupa turisti kih proizvoda nalaže definiranje oblika proizvoda koji se mogu kreirati i komercijalizirati prema tržištu. Vis je "Otok Skrovište" gdje doma i i inozemni gosti "guštaju" u otkrivanju skrivenih iskustava. zanimljivih aktivnosti. Pristup strategiji specijalizacije mora odrediti set 178 . svaka diferencijacija mora biti utemeljena na konkretnim potrebama i željama gostiju gdje se zahtjevi za odre enom ponudom trebaju zadovoljiti. odnosno potrebe potroša a za provo enjem svog slobodnog vremena. Turisti ki proizvod je skup aktivnosti i ponu a a organiziranih u funkciji zadovoljenja odre enog motiva putovanja. koja u svojem prostoru nudi raznovrsna turisti ka iskustva i doživljaje vezane uz tradiciju i idilu oto nog života. gastronomskih užitaka kao i prirodno kreiranih uvala i plaža. Podru je otoka Visa se pozicionira kao "discover and admire"(„otkrij i divi se“) turisti ka destinacija.

otokom i udaljeni svjetionici "Vojna" tura . odnosno tzv.1 Strategija proizvoda A.3. što raditi u podru ju otoka Visa. te stoga je vrlo osjetljivo inicijalno planiranje proizvoda i usluga na na in da oni postanu razlog i element sigurnosti odabira i dolaska klijenata. ponude otoka Pašmana. Strukturiranje itinerara Itinerari mogu biti kompletirani sa mrežom informacijskih punktova. Usvajanjem ovakvog koncepta omogu uju se bolje usluge turistima ali i izbjegavaju nepotrebna trošenja kako novca tako i vremena na proizvode i usluge koji se ne traže. marketinški koncept u kojemu bi poslovni subjekti (ali i privatni) trebali biti vo eni sljede im smjernicama: uskladiti vlastite proizvode i usluge sa potrebama i željama turista. Iz svega navedenoga strategija marketinškog miksa mora biti harmonizirana izme u klju nih elemenata kako ne bi jedan element ugrozio ostale odnosno da se oni komplementarno nadopunjavaju. fokusirati se na one turiste koji e ra e doživjeti prirodno okruženje u piktoresnom ambijentu sub-regije nego biti pripadnikom masovnog turizma (individualiziranje ponude). klijenti isto tako ulažu dosta vremena i novaca da bi odabrali destinaciju kako i doputovali u nju. Ture Izlet jedrenjakom Biševo-Jabuka Tura minibusom unutrašnjost otoka Tura arheoloških ostataka Ronila ka tura Ture uvala Tura svjetionika . 16. Pješa ke ture Razgledavanje mjesta Visa i Komiže Crkve i povijest Pješa enje po unutrašnjosti otoka b. a. a s ciljem da se zadovolji ciljna grupa specijalnog programa. Dodatno. voditi ra una o prethodno postavljenim marketinškim ciljevima kako bi se na najjednostavniji na in polu io tržišni uspjeh bez obzira radilo se o turisti kom poduze u ili o privatnom ponu a u neke usluge.3 Strategije marketing miksa Današnji marketing u turizmu je na neku ruku na in vo enja ukupnog poslovanja. Nadalje. Sugerirani itinerari mogu biti korisni i za turopeartore specijalnih interesa i za individualne turiste u potrazi za originalnim idejama.bivša baza mornarice i spremišta podmornica i brodova 179 . suvenirnica i trgovina. 16. Neopipljiva narav turisti kih usluga ini marketing napore težima ukoliko se strateški ne postave od po etka. teže je i samom klijentu da ocijeni da li je ponuda otoka Visa komparativno bolja od npr.pravila i kriterija koji moraju biti zadovoljeni od strane ponu a a turizma.

Predlaže se kreiranje proizvoda i suvenira koji bi reflektirali pravi karakter sub-regije i njegove okolice te na taj na in pridonijeli stvaranju odnosno ja anju identiteta cjelokupnog podru ja otoka Visa. Primjeri aktivnosti marketing klubova: pomo u organizaciji sajmova organizacija radionica i seminara obrazovni izleti za putni ke agencije i turoperatore odnosi sa javnoš u zajedni ko oglašavanje proizvodnja brošura promotivne akcije direktan marketing vo enje baza podataka itd. prodaja suvenira. Nakon odlaska. Marke kvalitete mogu se kreirati: po pojedinim turisti kim proizvodima 180 . usluge mjenja nice. Marketing klubovi Zada a marketing klubova je kreirati i provoditi promocijske aktivnosti. Kreiranje regionalnih proizvoda i suvenira Tipi an turist htjeti e uzeti sa sobom suvenire koji ga podsje aju na boravak u destinaciji. Kreiranje usluga prema potroša ima Organizacija turisti kih informativnih centara na bazi pružanja potpunih usluga turistima (davanje informacija. Informatori na besplatnim telefonskim linijama trebali bi pružati informacije turistima od trenutka kada se odlu e na dolazak u regiju do njihovog dolaska i boravka u regiji.) Organizacija besplatnih telefonskih linija. prodaja turisti kih proizvoda. Gastronomija Najbolji restorani i konobe Doma a prirodna hrana Povr e i vo e tura vinogradi i kušaone vina B. usluge vodi a itd. distribucija i prodaja promotivnih materijala. D. C. Marketing klubove organiziraju predstavnici interesnih skupina (javnog i privatnog) sektora. stvaramo dodanu vrijednost proizvoda te stimuliramo potroša a da konzumira proizvod. rezervacijske usluge. Sportsko-rekreativni itinerari Obilazak okolice biciklima Itinerar multi-avanture (pješa enje-udaljene uvale i plaže-jedrenje-špilje) Itinerar sporta i rekreacija d. prodaja karata. informator upu uje pismo zahvale gostu i iskorištava mogu nost ponude novih proizvoda za idu u godinu.c. E. Stvaranje marki kvalitete Vizualizacijom atributa i koristi pove avamo želju kod potroša a za konzumiranjem odre enoga proizvoda. prodaja kuponskih vau era.

obnavljati sa novim identificiranim važnim 181 . Izabrane agencije dobivaju preferencijalni tretman u organiziranju edukativnih putovanja. isporuci materijala itd. proizvode specijalnih interesa. organizaciju novih itinerera itd. fokusiranijih kanala distribucije.po posebnim koristima koje se nude potroša ima po specijalnim atributima koje uživa proizvod. Ovaj program se mora izvoditi u uskoj vezi sa TZ Županije kao i Hrvatskom turisti kom zajednicom koja je inicijator tih susreta. Ciljne skupine S obzirom da otok Vis predstavlja još uvijek nepoznatu destinaciju te da turisti ki proizvod trenutno nije spreman za privla enje ve ih volumena potražnje. obrazovanju. Strategija prodaje turisti kim agencijama Stvaranje mreže klju nih agencija tako da se izabiru najvažnije agencije po pojedinim tržištima potražnje. B. Kreiraju se specijalni obrazovni programi za izabrane agencije. prodaju promotivni materijali. Strategija prodaje turoperatorima specijalistima Organizacija prodajnih seminara prodajnih aktivnosti u suradnji sa predstavnicima Županije pod nazivom «Kupite SD županiju» Organizacija specijaliziranih seminara za posrednike u prodaji turisti kih usluga s emitivnih tržišta i za predstavnike hrvatskih kompanija. Organizacija prodajnih seminara gdje se oni organiziraju na izabranim tržištima potražnje. Baza podataka se mora stalno održavati. nove proizvode specijalnih interesa. S time u vezi ciljaju se: Manji turoperatori specijalisti nasuprot velikim generalistima (npr. preporu a se upotreba specijalisti kih. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima ima za cilj identificirati zadovoljne goste koji su ve boravili te ih vezati za destinaciju stalno im nude i nove turisti ke proizvode i iskustva (npr. treningu. Cilj ovakvih susreta je pove ati prisutnost županije ali i tim otoka Visa u prodajnim programima stranih posrednika.2 Strategija komercijalizacije A. Cilj seminara je podi i razinu znanja o destinacijama te kreirati interes za prodaju kod putni kih agencija.). C. Specijalisti ke turisti ke agencije. Bivši posjetitelji. postavljaju specijalna uprizorenja (display) dijele pokloni. prodaju doga anja itd. nova doga anja. D. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima Organizacija baze podataka Podatke iz baze. privatne i javne kompanije mogu koristiti za organizaciju vlastitih promotivnih aktivnosti. U izabranim agencijama organiziraju se promocije. turoperatori specijalizirani za ruralni turizam.3. Moraju se poduzeti veliki napori u obrazovanju i informiranju specijalisti kih turisti kih agencija u cilju podizanja razine znanja i stvaranja interesa za destinacijom. 16.).

Njezinim pravilnim vo enjem znatno se smanjuje trošak promotivnih akcija. zagovornicima prodaje. Publikacije moraju biti kvalitetne i bogate informacijama i fotografijama. Publicitet Publicitet bilo u novinama ili još bolje na televiziji.3 Strategija komunikacije A. klubove i asocijacije kojih su lanovi odre ene grupe potroša a sa zajedni kim interesima. pove ava se kredibilitet i efikasnost svih interesnih skupina u gradu. a. Oglašavanje se može izvoditi samostalno ili u suradnji s turoperatorima i putni kim agencijama. Oglašavanje Budu i da cijeli otok Vis ima relativno mali budžet za oglašavanje. te brisanjem onih koji to više nisu.3. Publicitet je jako važan i zbog malih troškova publiciranja. Identifikacija potroša kih udruženja Ovim programom identificiramo razna udruženja. Promotivne akcije Stimuliranje kupovine originalnih proizvoda otoka. c. Primjeri publikacija: Imidž brošura na recikliranom papiru Specijalne brošure po proizvodima samo u elektronskom obliku Gastronomski vodi na najve im portalima d. Na taj na in turisti ke agencije i turoperatori uvrštavaju destinaciju u svoje programe. 182 . b. Direktan marketing u suradnji sa turoperatorima/turisti kim agencijama Ovim programom turisti ke agencije i turoperatori osiguravaju imena i adrese potencijalnih klijenata kao i financiranje poštanskih troškova. «Pull» promotivne aktivnosti Na bazi djelovanja «pull» tehnika potroša i traže destinaciju kod turisti kih agencija. S ciljem dobivanja besplatnog publiciteta.potroša ima. Uspjeh mnogih destinacija ovisi o veli ini publiciteta koju destinacija dobije. Ovim programom identificiramo klju ne osobe po pojedinim udruženjima te ih radimo svojim partnerima. Aktivnosti oglašavanja moraju biti orijentirane na identificirana primarna tržišta u podru jima gdje obitavaju identificirane ciljne grupe regije. S druge strane Turisti ka zajednica daje besplatno brošure i ostali promotivni materijal. 16. Publikacije Dizajn publikacija mora biti u skladu sa identitetom „ekološki usmjerene“ destinacije kojeg želimo promovirati. viško podru je mora sura ivati s novinarima upotrebljavaju i «push» alate te pružaju i im najnovije informacije i materijale. potroša i prihva aju puno pozitivnije jer se lanci u novinama shva aju kao neovisni i bez predrasuda. sugerira se stroga koncentracija oglašava kih aktivnosti.

potrošnje turista (vau erima. Flickr itd. Internet stranica mora nuditi kompletnu uslugu potencijalnim posjetiteljima od ponude raznih op ih informacija preko npr. U nastavku dajemo pregled izabranih “push” alata. odnosno pridobiti novinare da objavljuju lanke o destinaciji. «Push» promotivne aktivnosti Cilj upotrebe “push” marketinških alata je pridobiti prodava e turisti kih usluga da prodaju destinaciju. profesionalnim udruženjima. fotografije. brojevima telefona preprodava a turisti kih usluga. Internet stranica prema potroša ima Sve ve em broju ljudi rezerviranje paket aranžmana ili hotelskog smještaja preko Interneta sasvim je normalna životna injenica. Stimuliranje tiskanja turisti kih vodi a 183 .Stimuliranje pove anje popustima itd. Internet stranica Internet stranica koja sadrži podatke namijenjene profesionalnim turisti kim djelatnicima. a. Youtube. specijalnim Sudjelovanje na turisti kim sajmovima. turoperatore i novinare f. razgleda interijera objekata do mogu nosti jednostavnog rezerviranja smještaja. identificiraju prioriteti i motri efikasnost svake promotivne akcije. novinarima. kultura. Organizacija obrazovnih izleta za putni ke agencije. Prisutnost na najve im socijalnim mrežama je od najve e važnosti (Facebook. predstavnika medija. top 5 itinerara otoka Visa i podru ja itd. adresama. b. profesionalnih udruženja. Nakon toga upravlja se bazom podataka. op e itd c. e. lidera mišljenja na izabranim emitivnim tržištima. Posebna pod-stranica na glavnoj Internet stranici sa svom potrebnom multimedijom – filmovi. Organizacija nagradnih igara na emitivnim tržištima e. Specijalizirani sajmovi za preprodava e turisti kih usluga Posje uju se sajmovi namijenjeni preprodava ima turisti kih usluga. pješa enje. zvukovi itd. B. S time u vezi. Dodatno se razvijaju podstranice top 5 sub-regije. d.). Promotivni materijali Korporativne brošure Specijalne brošure po proizvodima Kalendari doga anja Prodajni vodi i Korporativni letci za distribuciji putem direktne pošte Mape – biciklizam. Organizacija baze podataka o klju nim kupcima Ovim programom stvaraju se baze podataka s imenima.).

184 . Michelin. Suveniri 16. još uvijek je. Italija. h. Kvantitativno izraženo. Austrija – zajedno oko 25% ukupnog prometa. Njema ka. Foto arhiva i. otok Vis malo prisutan u marketinškim alatima. Strateškim pristupom marketingu od strane Županije putem Glavnog plana razvoja turizma.3. te ja i udjeli glavnih tržišta regije uglavnom iz Zapadne Europe. Sekundarna tržišta eška. dok glavna tržišta Splitskodalmatinske županije (Italija. Ostala tržišta Sva ostala tržišta koja sa injavaju oko 30% ukupnog prometa.4 Tržišna strategija Iako je Vis dio ukupne ponude Splitsko-dalmatinske županije. Lonely Planet itd) znatno podižemo kredibilitet destinacije. g. marketinški gledano. kao i ovim dokumentom. Glavne to ke geo pristupa tržištima su sljede a: Primarna tržišta Slovenija. te kao posljedica toga je i rezultat da preko 60% ukupnih turisti kih no enja ine doma i turisti te turisti iz Slovenije. Njema ka i eška) ine zajedno oko 16% ukupnog ostvarenog prometa (no enja). novinarima. Velika Britanija– zajedno oko 20% ukupnog prometa. o ekuje se pokretanje ve e informiranosti o otoku i njegovim karakteristikama. novim inicijativama iz Strateškog marketing plana za Republiku Hrvatsku. Može se konstatirati da e do i do postupnog smanjenja ukupnog udjela doma eg tržišta kao i turista iz Slovenije. Video materijali Video materijali namijenjeni preprodava ima turisti kih usluga. profesionalnim udruženjima i klubovima.Stimulacijom tiskanja turisti kih vodi a (kao npr. doma e tržište e u periodu od sljede ih 5 godina smanjiti udjel u ukupnim no enjima sa 37% na 20 do 25% (uzevši i u obzir relativno nisku bazu brojeva tako da e udjeli mo i imati u 5 godina i ve e pomake). te time i daljnja diversifikacija turisti kih tržišta.

odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu. Nedostatak efikasnog i integriranog destinacijskog menadžmenta na otoku osim naslije enih turisti kih ureda. 185 . koji je smješten u Splitsko-dalmatinskoj Županiji. ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turisti koj djelatnosti u svojim rukama. tako i sa stajališta privla enja malih lokalnih investitora. Uz to na ovom podru ju postoje i sljede a ostala ograni enja: Nedostatak mla eg i poduzetni ki obrazovanog stanovništva za male i srednje projekte.1 Pristup Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa. Nedostatak fondova za po etne investicije u turizmu. nema drugih instrumenata niti alata za upravljanje ili poticanje turizma sa lokalne ili županijske razine. Osim što turisti ki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podru ja i projekata za razvoj. sljede i korak je planiranje destinacija unutar turisti kog klastera koje obuhva a prostor Županije. on tako er pokazuje razinu posve enosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (Županija). napose plaža i atraktivnih uvala i zaljeva. Nedostatak turizmu potrebne op e infrastrukture (osobito vodoopskrba). Neriješeno pitanje koncesija i korištenja turisti ki atraktivnog zemljišta. i to kako sa stajališta privla enja ve ih doma ih i internacionalnih investitora. to jest Komiže i Visa. trenutno ne postoji niti je mogu a obuhvatna investicijska strategija za cjeloviti i integralni turisti ki razvoj ovog podru ja.17. Naime javne vlasti županije nemaju ingerencije niti financijsku snagu za oblikovanje u inkovite investicijske strategije koja bi rezultirala brzim razvojnim ciklusom. Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podru ja destinacije otoka Visa. Uzimaju i u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj. Prostorni planovi fizi ki odre uju zone i koli ine turisti kog razvitka. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno podru je Županije. Prema tome.Investicijska strategija 17. i osim toga. potrebna su zna ajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko zna ajnijih obalnih projekata na lokacijama nazna enim prostornim planom te napose zna ajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora. U tom kontekstu se za podru je obuhvata ovog projekta name e potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interes doma ih i stranih investitora. Nedostatak poduzetni kih centara za projekte održivog turizma (lokalna. u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata. U tom je kontekstu ovaj projekt UNDP-a promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka. ali i kao inicijacija poduzetni kih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative. odnosno regionalna razina).

IAKO MOGU DODATNO POTAKNUTI POZITIVNU KLIMU INVESTIRANJA I RAZVOJA VISOKA Izvor: Horwath Consulting Zagreb. 186 . 2008 Op enito postoje etiri zasebne.) OPCIJA 6 OPTIMALNA SITUACIJA GDJE SU SUBVENCIJE I POTICAJI NEPOTREBNI. porezne olakšice za smanjenje trošak kapitala.2 Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma U cilju stvaranja efikasne investicijske politike u turizmu podru ja destinacija otoka Visa. ) Evaluacijom sadašnjih uvjeta financiranja i sustava poticaja u Hrvatskoj (kako je elaborirano u prethodnim poglavljima).) Kvazi-financijski poticaji (državne / regionalne garancije za komercijalne kredite. razvojne pozajmice. i sl.) Fiskalni poticaji. vidljivo je da su oni uglavnom locirani u domeni kvazi financijskih poticaja gdje se malim investitorima smanjuje cijena kapitala posredstvom državnih subvencija uz veliku birokratsku proceduru. poticaji za marketing i promociju. PRETJERANA IZGRADNJA.17. ITD. u usporedbi sa ostalim državama / regijama. nego pove avaju atraktivnost investiranja u odre enu državu / regiju. jednokratne potpore. itd. itd. start up programi. POSTOJE VELIKI RIZICI U SMISLU SOCIJALNIH UTJECAJA (RAZINA ZAGA ENJA. koji ne samo da pove avaju profitabilnost investicijskih projekata. Slika 17-1: Opcije investicijske politike ODNOS JAVNOG SEKTORA PREMA TURISTI KIM PROJEKTIMA NEGATIVNO OPCIJA 1 NEUTRALNO OPCIJA 3 BEZIZLAZNI RAZVOJNI POLOŽAJ ZBOG MARGINALNE STOPE POVRATA NA INVESTICIJSKE PROJEKTE I NISKA RAZINA INTERESA OD STRANE DRŽAVE POZITIVNO OPCIJA 5 SUBVENCIJE I POTICAJI INVESTICIJAMA SU NEOPHODNI KAKO BI SE UKLONILE / SMANJILE BARIJERE ZA PRIVATNE INVESTICIJE U TURIZMU NEMA RAZVOJA NISKA STOPA POVRATA OPCIJA 2 PRIVATNI INVESTITORI SPREMNI SU INVESTIRATI TEK NAKON ŠTO SE DRŽAVNA VLAST IZJASNI NA SPREMNOST RAZVOJA U TURIZMU OPCIJA 4 PRIVATNI INVESTITORI BEZ MNOGO OGRANI ENJA RAZVIJAJU PROJEKTE. One su rezultat dva seta faktora: razli iti odnosi javnih vlasti prema turizmu razina atraktivnosti / efikasnosti investicija u turisti ke projekte. koji se mogu koristiti u turizmu: Financijski poticaji (direktne investicije javnog sektora u razvoj turisti ke infrastrukture. ali me usobno kompatibilne grupe razvojnih subvencija / poticaja. ME UTIM. mora se u obzir uzeti šest hipotetskih situacija. koje ne nude ovakve povlastice Ostalo (edukacijski programi za zaposlene.

a koja je sažeta u sljede oj tabeli: 187 . koji su me utim povezani s me unarodnim fondovima i sredstvima finacijske pomo i. Ovakva je situacija odvela male investitore prema investicijama koje su uglavnom povezane s biznisom nekretninama. a ne onim tipovima investicijama koje grade dodanu vrijednost u turizmu i time cjeloviti iskustveni lanac vrijednosti turisti kih destinacija.Postoje odre eni poticaji iz ostalih podru ja. Da bi zaista zaživjeli mali i srednji održivi projekti u turizmu u Hrvatskoj i napose ovoj Županiji. a posebno praksa onih zemalja koje su upravo ovakvim poticajima stvorile snažnu i konkurentsku turisti ku privredu. biti e nužno oblikovati obuhvatni sustav poticaja kojeg poznaje svjetska turisti ka praksa. Horwath Consulting je razvio vlastitu metodologiju poticaja za razli ite projekte u turisti koj industriji.

a dodatno se ozna ava (križi em) tip subvencije koja se može koristiti za projekte te vrste. 188 . interpretacijski centri.Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu FINANCIJSKE SUBVENCIJE TURISTI KI PROJEKTI ZA SUBVENCIJE DIREKTNA JAVNA INVESTICIJA KVAZI FINANCIJSKE SUBVENCIJE DRŽAVNE GARANCIJE POVOLJNE KONCESIJE TAX HOLIDAYS FISKALNE SUBVENCIJE PRIJENOS GUBITAKA NIŽI UBRZANA KOMUNALNI AMORTIZACIJA POREZI NIŽI POREZ NA UVOZ RAZVOJNE JEDNOKRATNA SUBSIDIRANE POZAJMICE POTPORA KAMATE PROJEKTI REHABILITACIJE manji hoteli u urbanim naseljima veliki hotelski projekti spa objekti PROJEKTI KONVERZIJE / RESTRUKTURIRANJA društveni turisti ki objekti u hotele napušteni industrijski objekti u smještajne objekte (ili mixed use) objekte privatni rezidencijalni objekti u smještajne objekte veliki projekti konverzije devastiranih urbanih struktura GREENFIELD PROJEKTI obiteljski hoteli (Bed&Breakfast) inovativni hotelski / turisti ki koncepti veliki me unarodni hotelski brandovi marine inovativni turisti ki resorti probojni (breakthrough) razvojni projekti infrastrukturni razvojni projekti (financirani od strane privatnih investitora) EKO / ETNO TURISTI KI PROJEKTI smještaj. Izvor: Horwath HTL / Horwath Consulting Zagreb. 2008 x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x Sivom bojom su u tabeli ozna eni projekti koji su vezani uz ruralne / eko inicijative. zabavni parkovi kompleksni eko / etno resorti PROJEKTI KOJI POTI U SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI programi ili inicijative samostalnog zapošljavanja edukacijski centri programi prekvalifikacije i/ili programi 'povratak u školu' PROJEKTI VEZANI UZ ZAŠTITU OKOLIŠA PROJEKTI VEZANI UZ KULTURU organizacija doga aja o uvanje kulturno-povijesnih spomenika i naslje a unapre ivanje gradskih jezgri / javnih površina / parkova itd.

suo ava sa poteško ama u njegovom financiranju. ukoliko postoje poteško e razvojnog subjekta da ostvari kreditiranje od strane banke). a ovo se posebno odnosi na ve e investicije kao što su one u hotele. a izdatak se podmiruje kroz duži niz godina. ali mogu predstavljati otklanjanje prepreka razvoju. Jednokratna državna potpora može se dati u novcu koji ne zahtijeva povrat. U takvim slu ajevima.Vrste subvencija u turizmu (pojašnjenje tabele 17-1): 1. država tako er može financijski podržati turisti ke projekte putem subvencioniranih kamata (pokriva razliku izme u visine komercijalne kamate i one odre ene od strane države). te na taj na in ublažava rizik povezan sa turisti kim 189 . država daje garanciju za pozajmice (u komercijalnom sektoru) – državne garancije ime iskazuje svoju predanost i povjerenje u turisti ki sektor. one zemlje sa visokom potrebom za razvojem turisti kog sektora kao op eg pokreta a razvoja njihove ekonomije. Države u ovakvoj situaciji esto su percipirane od strane privatnog sektora kao riskantne zemlje za ulaganja. Mnogi turisti ki projekti. ili u. a to može biti u smislu nižih kamatnih stopa. su esto one sa nedovoljnim sredstvima ovakvog tipa. itd. primjerice. pa se stoga privatni sektor. Jednokratne potpore smatraju se najboljom metodom za poticaj razvoja turisti kih projekata. Istovremeno. Kvazi-financijske pozajmice Državne financijske subvencije u smislu jednokratnih potpora i razvojnih pozajmica najbolja su metoda za promociju i usmjeravanje turisti kog razvoja. jer imaju direktan i trenutan utjecaj na njihovu realizaciju. 2. državne pozajmice se esto daju po povoljnim uvjetima za turisti ke projekte. država može ponuditi kvazi-financijsku subvenciju u smislu garancije deviznog te aja. prije samog po etka poslovanja. Ovaj tip subvencije ne zahtjeva visoka inicijalna sredstva. Razvojne pozajmice – daju se umjesto. na duži rok otplate. zemljištu u zakup za koji se ne traži naknada. U slu aju da je projekt financiran pozajmicom u stranoj valuti. iziskuju inicijalnu investiciju u fiksnu imovinu. ili kao dodatna sredstva jednokratnim potporama. Nadalje. kao injekcija kapitala koji zahtijeva dio profita. Obzirom da je rizik ve i kod komercijalnih pozajmica. bez obzira na profitabilnost projekta. jer smanjuju prepreke za profitabilnost projekta. pozajmica sa istim uvjetima kao i komercijalne pozajmice od banaka ne utje u na profitabilnost poslovanja projekta. Državne financijske subvencije Jednokratne potpore – državni poticaju turisti kim razvojnim projektima mogu biti u obliku jednokratne potpore ili pozajmice. U inkovitost ovih zajmova u smislu turisti kih projekata ovisi o postavljenim uvjetima (na primjer. Upravo ovakva investicija može bitno utjecati na nov ani tok u prvom razdoblju projekta.

Ostale subvencije Uz investicijske subvencije. Ove subvencije mogu biti dio isklju ivo turisti ki usmjerenih subvencija. te drugo. važno je sagledati i druge faktore koji su relevantni za razvoj turisti kih projekata. Formalna turisti ka politika mora uzeti u obzir i ove faktore. Fiskalne subvencije mogu se aplicirati na po etnu fazu razvoja projekta. 3. Iako se odre enim subvencijama može utjecati na smanjenje efekta nestabilnosti (ili percipirane nestabilnosti). 17. odnosno na privla enje stranih investicija. ali vrlo esto su dio cjelokupne ekonomske politike usmjerene na podršku investicijama op enito. fiskalne subvencije se naj eš e koriste zajedno sa financijskim subvencijama. ili odre enu vrstu razvojnog projekta. Fiskalne subvencije. Fiskalne subvencije Fiskalne subvencije mogu imati dvojnu ulogu: prvo. u smanjenju prepreka profitabilnosti projekta. jer su dio cjelokupne investicijske klime. u ubrzanju razvojnog procesa tako da se poboljša investicijska klima u odnosu na druge destinacije. Obzirom da nemaju zna ajan efekt na nov ani tok u ranom razdoblju turisti kog projekta.3 Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj Državne subvencije / poticaji i ostala sredstva za projekte u turizmu su prikazani u sljede oj tabeli: 190 .razvojem u podru jima gdje fluktuacije deviznog te aja mogu imati ozbiljne posljedice na profitabilnost projekta. ili ih se može ograni iti na odre ene lokacije. Iz iskustva je evidentno da je u nekim slu ajevima jedan ili više tih faktora utjecalo na ograni eni turisti ki razvoj. profitabilnost ak i komercijalno vrlo atraktivnog projekta može biti nedovoljna da bi se kompenzirao rizik razvoja. 4. kao i na razdoblje samog poslovanja projekta. koja bi u protivnom bila marginalna. poput financijskih subvencija za turisti ke projekte mogu biti primjenjive za sve projekte. te ih evaluirati jer utje u na investicijske odluke: Edukacija / trening Marketing Repatrijacija stranih prihoda Dostupnost materijala (za gradnju i poslovanje) Radne dozvole Op i stav prema razvoju turizma Svakako je najvažnija ekonomska i politi ka stabilnost zemlje / destinacije.

aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program 'Zelena brazda' . obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Program poticanja unapre enja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“ Program poticanja razvoja tematskih turisti kih putova „Tematski putovi“ Program poticajnih mjera za pove anje konkurentnosti turisti kog tržišta Sufinanciranje turisti kih projekata kojima su odobrena sredstva iz me unarodnih fondova Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma Program poticaja ulaganjima u javnu turisti ku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odre enoj destinaciji u 2008 . Ministarstvo poljoprivrede. itd."Turizam kroz regije" MINISTARSTVO GOSPODARSTVA razli iti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva.„Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i grani nim podru jima Bosne i Hercegovine“ AMAMO . ruralni razvoj (IPARD) IPARD . manifestacija i udruga. 191 . ribarstva i ruralnog razvoja. Ministarstvo gospodarstva. u cilju stvaranja etno-eko sela i oboga ivanja turisti ke ponude Subvencije poljoprivrednicima.bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu Program poticanja zaštite. Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva. izrade biciklisti kih brošura. razvoj ljudskih potencijala. Inovacije i novi proizvodi. signalizacije.sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji. obrtnicima i poduzetnicima Subvencije poljoprivrednicima. SREDSTVA ME UNARODNIH FONDOVA CARDS program . HAMAG. obrtnicima i poduzetnicima Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma Razvoj Strategije ruralnog turizma županije Financiranje / subvencioniranje tur. Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama. pansion.plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak ŽUPANIJSKE INICIJATIVE Program 'Etno-eko sela' . 2008. pomo u tranziciji i izgradnja institucija.IPA) – prekograni na suradnja. tur. kao na primjer: Zadružno poduzetništvo. Izvor: Ministarstvo turizma. RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva" KREDITNE LINIJE RESORNIH MINISTARSTAVA provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj.preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipi nih proizvoda Instrument pretpristupne pomo i (Instrument for Pre-accession Assistance . tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" .Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. Obrazovanje za poduzetništvo MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE.MINISTARSTVO TURIZMA Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" .Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. regionalni razvoj. Splitsko-dalmatinska županija.

5 g. Borovik. oko Kostirne. G. Ston ica Marine zemlje. a ne na ublažavanje procesa eksploatacije projekata (olakšica).7 g. jasno je da ona predstavlja dobar okvir za pokretanje poduzetni kih inicijativa. itd. šire podru je Visa i Komiže sva podru ja (osobito Dra evo polje. Podhumlje. Nadalje. razvoj se eko i ruralnih projekata prili no je spor. i jedna i druga destinacija ra unaju.Otok skrovište' Centar za sportove na vodi Program zdrave hrane za potrebe turisti kog tržišta Visa Program pripreme / kuhanja tradicionalnih jela Etno selo Dragodid Centar 'Vojna povijest Visa' EDUKACIJA I UPRAVLJANJE Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za upravljanje ruralnim turizmom Projekt edukacije u turizmu TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu) Podru je / potencijalna lokacija Javna Privatna Javno privatna 2 . 6 . sva podru ja sva podru ja sva podru ja sva podru ja obalni dio Vis i Komiža Vis i Komiža sva podru ja Vis i Komiža Plisko polje. Podstražje. a koje e se investicije na svoj na in odraziti na tržište i dinamiku takozvanih ‘zelenih’ projekata. Usprkos tome. Žuzeca. 17. iako su poticaji fokusirani uglavnom na animiranje financiranja (subvencije). Oklju na Površina / broj elemenata 3-5 10 oko 50 km postoje i / potencijalno proširenje u budu nosti 1 ha 500 m 500 m 1 ha 2 2 - Programiranje i procjena investicija po pojedinim projektima u ovoj fazi nije mogu a na detaljnijoj razini. 192 . Podšpilje.3 g. i nema naznaka da se ovakvom dinamikom razvoja ruralnog turizma otok Vis može brzo pozicionirati i razviti turisti ki lanac vrijednosti koji se kao dio Splitsko-dalmatinske Županije može zna ajnije komercijalizirati na doma em i inozemnom tržištu. uzimaju i u obzir sadašnju strukturu poticaja. te u odnosu prema sadržaju turisti kog lanca vrijednosti s druge strane. Velo polje. Žena glava. s investicijama u ve e turisti ke projekte i napose javnu infrastrukturu. Dra evo polje.4 Ukupni pregled investicijskih projekata Tablica 17–2: Pregled investicija UKUPAN PREGLED INVESTICIJSKIH PROJEKATA ZA PODRU JE OTOKA VISA Vrsta investicije Projekt KONKURENTNOST Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Sustav malih plaža Revitalizacija rive / šetnica uz more Projekt kvalitete privatnog smještaja Eko oznake kvalitete Urbana konverzija (Vis i Komiža) SMJEŠTAJ Agroturizmi Ruralne ku e za odmor Ruralni Bed & Breakfast Ruralni obiteljski hotel Ruralni resort ATRAKCIJE I TURISTI KA INFRASTRUKTURA Kušaonica vina i maslinovog ulja Sustav vidikovaca Pješa ke / bicklisti ke staze Panoramska cesta Ribarski muzej Interpretacijski centar 'Vis. Borova njiva.) Podselje. a što je iskazano njihovim prostornoplanerskim dokumentima. itd. Vremenski prioritet 4 . Podselje. posebno iz razloga što je rije o strukturiranju investicija u odnosu na javni i privatni sektor s jedne strane.Dakle. ajno polje / brdo.

oni su iskazani i detaljno razra eni u poglavlju 15. 193 . ovog Izvještaja.Što se ti e projekata konkurentnosti i investicija koji se navode u gornjoj tabeli. a planiraju se po principima eko / ruralnog / zelenog razvoja.

U razgovorima sa klju nim subjektima uo eno je da se otok Vis suo ava se s dvojbom svojeg kapaciteta da svoj razvoj temelji na organskim principima i sa glavnim osloncem na lokalne snage.Zaklju ne napomene Podru je obuhvata ovog projekta . odnosno cjeloviti proboj novog turisti kog proizvoda za snažniju komercijalizaciju na jedan prostor (izuzetak je Istra. te su ga mimoišli klju ni razvojni procesi u regiji. Prema tome. a osobito zato što ne postoji potencijal lokalne poduzetni ke strukture.18. za sada ne postoji jak agrikulturni supstrat i socijalni kapacitet za snažan i brz uzlet ruralnog turizma. Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis za svoju realizaciju pretpostavlja uspostavu snažne institucije koja e direktno i indirektno posredovati u financiranju razvojnih projekata. i u malom opsegu poljoprivrede. gdje dominiraju dva ve a urbana centra Vis i Komiža. najve e ograni enje. Prognoze o razvoju turisti kih kapaciteta izražene prostornim planovima pretpostavljaju investicije u nekoliko koncentriranih središta što pretpostavlja uglavnom izvanjske investicije. koja može zaživjeti jedino uz profesionalizaciju vodstva koje e uspostaviti proces izvedbe ovog programa u cjelini. te stoga nije dovoljan motivacijski faktor za ubrzaniji razvoj eko i ruralnih inicijativa. te u tom smislu s izuzetkom vinarstva i ribarstva. Naime. lokalni kapacitet i iskazani lokalni poduzetni ki interesi. a vezano na implementaciju ovog programa.destinacija otoka Visa. vinarstvo. predstavlja spoj prirodnih i kulturno-povijesnih atrakcija raspore enih na otoku Visu. pa je stoga evidentna nužnost povezivanja resursa i atrakcija otoka u integrirani turisti ki lanac vrijednosti. Povijesno je ovaj otok bio izvan procesa klasi ne turistifikacije. Nadalje. ovdje se važno podsjetiti na postoje u strukturu poticaja u Hrvatskoj. a danas je depopuliran i bez ve ih internih kapaciteta za rast i razvoj. ali ipak valja ra unati da su osim visokih troškova neophodne infrastrukture. pa se postavlja pitanje proizvodnje bogatstva na srednji i duži rok. socio-kulturna i povijesna bogatstva bez sumnje predstavljaju izniman potencijal za ruralne i eko turisti ke projekte. sa snažnijim upravlja kim mehanizmom). te njime i upravljati. Mla e generacije otoka Visa je uglavnom apsorbiralo tržište rada Splita. ovo je integralni program za jednu od najatraktivnijih oto kih destinacija u Hrvatskoj. Prirodna i kulturna dobra ovog prostora nisu posebno ozna ena niti interpretirana. Dosadašnja praksa lokalnih razvojnih modela unutar državnog sustava poticaja uglavnom nije polu ila realizaciju. 194 . Stanje okoliša i prirodnih resursa je na zadovoljavaju oj razini. a koja je uglavnom usmjerena na smanjenje cijene kapitala. Uz ribarstvo. Prostor i njegova prirodna. ili e glavni razvojni impulsi do i izvana. ovaj prostor za sada nema zna ajnijih drugih poslovnih sektora. te e u tako er imati ulogu potpore za istraživanje i razvoj unutar poslovnog sektora ruralnog / eko turizma.

Dakle. kao inicijalna podloga za pokretanje ovog Centra mogu poslužiti nalazi turisti kih i drugih studija Cards Programa. javna poduze a. a neovisan je i ima poslovnu misiju na ograni eno vrijeme integriraju i interese malih privatnih operatora. eko / ruralnih poslovnih inicijativa koje prije svega objedinjuju turizam i poljoprivredu. Razvojno / poduzetni ki centar formira se kao javno-privatno partnerstvo (županija. 195 . Kona no. Splitsko-dalmatinska županija je trenutno u procesu prihva anja Strategije razvoja ruralnog turizma županije. tako er postavlja upravlja ki okvir. Prema tome. transfera znanja i dr. ve a privatna poduze a i poduzetnici te eventualno internacionalni subjekti). koja osim postavljanja strateških okvira za razvoj ruralnog turizma. nužno e do i do sukoba s drugim potencijalnim razvojnim opcijama za ovaj prostor. županija je ve u procesu donošenja odluke o najboljem upravlja kom modelu ruralnog turizma županije. naš je prijedlog da se osnuje Razvojno / poduzetni ki centar. Naime. odnosno njihovu simbiozu u izgradnji lanca vrijednosti ovog prostora. koji ima misiju upravljanja procesom razvoja poduzetni kih održivih. jasno je da bez aktivne izgradnje lanca vrijednosti u turizmu na temeljima održive eko / ruralne koncepcije i na onoj ekonomiji razmjera koja omogu ava zna ajan rast blagostanja i povrata stanovništva na otok. što se ovdje i uzima u obzir. te klju nih proizvoda unutar ovog segmenta. koje e se izostankom prve pokazati kao realne alternative. nevladinih udruga i fondacija. programa i financijskih potpora javnih institucija i agencija. Kao što je istaknuto na radionici sa klju nim subjektima otoka Visa.

razinu prioriteta i vremenski okvir za provedbu svakog od njih: 196 . a prijedlozi njegove operacionalizacije pretpostavljaju izgradnju kompletnog turisti kog lanca vrijednosti destinacije. Ovaj plan oslanja se na uspješne modele organizacije i razvoja ruralnog turizma. Stoga je važno da se svi interesni subjekti u turizmu ovog podru ja dogovore i usuglase oko klju nih razvojnih koraka i odgovornosti. koji definira odgovornosti.19.Provedbeni plan Plan razvoja ruralnog / eko turizma za podru je destinacije otoka Visa daje strateški okvir za razvoj i rast novog turisti kog proizvoda u podru ju koje do sada nije doživjelo zna ajan turisti ki razvoj. U tom kontekstu. održivu izgradnju novih turisti kih iskustava i proizvoda uz naglasak na kvalitetu. klju ni projekti predloženi u Planu razvoja ruralnog / eko turizma destinacije otoka Visa predstavljaju se u okviru Provedbenog plana.

lokalne turisti ke agencije. god. lokalna samouprava Privatne inicijative uz podršku javnog sektora Lokalna samouprava Privatne inicijative Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu i ruralnom turizmu destinacije. uz podršku lokalne samouprave i TZ-a) Budu a organizacija za razvoj eko / ruralnog turizma Lokalna samouprava uz podršku županije Visok Visok Srednji Visok Srednji Visok Visok Srednji Vrlo visok Visok .PROJEKTI KONKURENTNOSTI VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. god. Županija) Mali poduzetnici uz podršku i poticaje na državnoj i županijskoj razini Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu. turisti ke zajednice) Lokalne i županijska TZ. lokalne i županijske TZ. Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Program opremanja malih plaža u uvalama Revitalizacija šetnica uz more Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Eko oznake kvalitete Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Urbana konverzija (Vis i Komiža) Mali poduzetnici uz podršku javnog sektora (Lokalna samouprava.

PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. god. god. Agroturizam Ruralna ku a za odmor Ruralni 'bed & breakfast' Ruralni obiteljski hotel Ruralni resort Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok Vrlo visok Visok Srednji Visok 198 .

lokalna samouprava) Visok Srednji Visok Visok Srednji Visok Visok Visok .PROJEKTI ATRAKCIJA I TURISTI KE INFRASTRUKTURE VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. god. Kušaonice vina i maslinovog ulja Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok Sustav vidikovaca Privatne inicijative uz podršku lokalne samouprave i županije Visok Panoramska cesta Javna inicijativa Visok Ribarski muzej . planinarskih i biciklisti kih staza Centar za sportove na vodi Program zdrave hrane za potrebe tur. tržišta destinacije Etno selo Dragodid Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Javno-privatna inicijativa Javno-privatna inicijativa Privatna inicijativa Lokalne TZ i TZ županije uz podršku županije i lokalne samouprave Privatna inicijativa Lokalno malo poduzetništvouz podršku javnog sektora Privatna inicijativa (uz javnu podršku) Javno-privatna inicijativa (poduzetništvo. god.Komiža Interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište' Škola viške kuhinje Koncept pješa kih.

god. god.PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. Projekt edukacije u turizmu TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva u turizmu) Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Javni sektor (lokalne i županijske TZ. TZ županije Visok Visok Vrlo visok Vrlo visok 200 . županija) Javni sektor (lokalne i županijske TZ. županija) Javno-privatna incijativa Županija.

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE. 2001. Splitsko-dalmatinska županija. 2008. Zagreb. 2008. www.STANOVNIŠTVA 2003.hr/more Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre. Grad Vis. Zagreb. Zagreb. Državni zavod za statistiku.mzopu. DELIVERING THE LUXURY EXPERIENCE. Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije.Zagreb. PROSTORNI PLAN URE ENJA GRADA VISA – PRIJEDLOG PLANA. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure enja. 2005. GODINE. Locum Consulting. TURIZAM U PRIMORSKIM GRADOVIMA I OP INAMA U 2007.. PROSTORNI PLAN SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE. Zagreb. Split. Vis. PROSTORNI PLAN URE ENJA GRADA KOMIŽE. Institut za zurizam. Komiža. Državni zavod za statistiku RH..RASTER. Državni zavod za statistiku RH. Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. 2008.Popis korištenih izvora Državni zavod za statistiku RH. http://www. November 1997 Locum Consulting. STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ – TOMAS LJETO 2007. Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije. THE CHANGING FACE OF LUXURY TRAVEL. FINA. OCJENA KAKVO E MORA NA PLAŽAMA U SEZONI 2008.. EKONOMSKI PODACI. PROGRAM Grad Komiža. Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre. Službeni glasnik Grada Komiže 10/06. DIGITALNI MODEL RELJEFA RH . 2006. REGIONALNI OPERATIVNI SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE. GODINE. 2008. Split. Zagreb. Split. Parliamentary Commissioner for the Environment. Wellington. 2008. 2008. Agencija za zaštitu okoliša. Splitsko-dalmatinska županija. STATISTI KI LJETOPIS 2007. 2005. MANAGEMENT OF THE ENVIRONMENTAL EFFECTS ASSOCIATED WITH THE TOURISM SECTOR. Split. STANDARDIZACIJA I KLASIFIKACIJA SEOSKIH DOMA INSTAVA U ISTRI. Splitsko-dalmatinska županija. Zagreb. POPIS STANOVNIŠTVA 2001. 2001.hr 201 . Grad Vis.ruralis. 2005. Zagreb. 2001. Službeni glasnik Splitskodalmatinske županije. 2008. NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA CRONEN. USKLA ENJE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE S UREDBOM O URE ENJU I ZAŠTITI ZAŠTI ENOG OBALNOG PODRU JA MORA. CORINE LAND COVER. Splitsko-dalmatinska županija. 2003. 2007. GISDATA ZAGREB. 2008. 2006.20. POPIS POLJOPRIVREDE 2003.

uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngo rms_destination_management_organisation World Tourism Organization.org/main. http://www.it Regija Sardinija.bioelba. http://app. Turisti ka stranica Arhipelaga Azores.azores.htm Carnegie UK Trust Rural Programme.com Talijanski web za www.visitazores.EventID-56596 AsianInfo. awareness-activities. www. web: www.org/events--awards/tourism- Highlands and Islands Enterprise. http://www.php?obj_id=676181603 Tourism Skills Network West of England.restaurant.html Resource Council.net/index.htm Agroturizam Elba.ca/ Tourism Council Western Australia. www.htm Alberta Hotel & Lodging Association.asianinfo.http://www.world-tourism.au/index.hi-arts.watourismawards.org/asianinfo/indonesia/pro-tourism.co.uk/Eventsdetails.restaurants.com.sapereonline.it Turisti ka stranica Sardinije.agroturizam. web: www. www. http://woe. http://rural.1424.com poticanje investicija. www. web: www.org.it/APTView/view?guid=b2fc92679a4ce471:cb6009: 107e0626e4a:-7ffd Agroturizam Sapereta.org/ 202 .php?option=com_content&task=blogcategory &id=17&Itemid=51 Canadian Tourism Human www.arcipelago.com.ruraltourisminternational. http://www.it/ Biokamp .belizetourism.investinitaly.com/azores/azores.atec. http://www.elba-agriturismo. www.travel/index.ste. Singapore Tourism Board. www. web: www.co.gr/uk/ste_uk.aspx Belize Tourism Board. EMERIT.htm.turismo.org International Scientific Council For Island Development.hie.sg/asp/ina/ina07.emerit.it/it/agri-campeggio.forestur.stb.planisfero. www.tsnsw.site.com. www.carnegieuktrust.ca/eng/index.EventID56596 HI~Arts.edu.html Forestur. http://www.insula.php Azores Informacije.toscana.uk/Eventsdetails.htm.sardegna.sardegnaturismo.org. web: www.asp http://www.uk/rural Organization of Tourism Education and Training.Toskanski arhipelag turisti ke informacije.php?attribute=3 Rural Tourism International Training Network.

3 Prostor.1 Temeljna kvalifikacija podru ja .Dobno-spolna piramida Tablica 4–5: Stanovnici . godine Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda 4.21.ukupno Tablica 4–17: Turisti ke zone .lokacije Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina 9 9 11 11 12 13 14 203 2 3 3 4 4 4 4 5 5 6 7 7 8 1 2 2 1 1 4.aktivnost Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Tablica 4–7: Ku anstva Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001.2 Socio – ekonomski faktori Tablice Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura Tablica 4–4: Stanovnici .Sadržaj priloga 4 Situacijska analiza Tablice Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Kartogrami Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 4. razvojne mogu nosti i ograni enja Tablice Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina Tablica 4–16: Turisti ke zone .

Mogu nosti i prijetnje . Snage i slabosti .Segment Performansi destinacije Tablica 8–3: C.Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Tablica 4–23: Zaštita prirode Tablica 4–24: Ekološka mreža Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Kartogrami Kartogram 4 2: Temeljna namjena površina Kartogram 4 3: Gra evinska podru ja Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja Kartogram 4 5: Zaštita prirode Kartogram 4 6: Kulturna baština 4. Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje .Segment Socio-kulturnog okruženja Tablica 8–12: E.Segment Lokalne zajednice i javnih usluga Tablica 8–6: F. Snage i slabosti .Segment Tehnologije 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 204 .Segment Pravno-politi kog okruženja Tablica 8–11: D. Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje . socijalnog.Segment Ekonomskog okruženja Tablica 8–13: F. Snage i slabosti .Segment Prirodnog.Segment Interesnih subjekata i partnerstva Tablica 8–7: G.Segment Trendova industrije Tablica 8–9: B.Segment Turisti kih usluga destinacije Tablica 8–5: E.Segment Okoliša Tablica 8–14: G.4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogrami Kartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 14 14 16 16 20 8 10 15 15 19 22 22 23 8 SWOT analiza Tablice Tablica 8–1: A. Snage i slabosti . Snage i slabosti . i ekonomskog profila podru ja Tablica 8–2: B.Segment Konkurenata Tablica 8–10: C.Segment Destinacijskog marketinga Tablica 8–4: D. Snage i slabosti .Segment Turisti kog razvoja Tablica 8–8: A. Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje .

10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablice Tablica 10–1: Cipar Tablica 10–2: Malta Tablica 10–3: Sardinija 37 37 40 43 205 .

206 .

PRILOZI .*** “Priprema planova razvoja eko i ruralnog turizma za podru je destinacije otoka Visa” *** Kona ni izvještaj .

.

aktivnost Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Tablica 4–7: Ku anstva Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001.3 Prostor.2 Socio – ekonomski faktori Tablice Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura Tablica 4–4: Stanovnici .lokacije Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina 9 9 11 11 12 13 14 2 3 3 4 4 4 4 5 5 6 7 7 8 1 2 2 1 1 4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja . godine Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda 4. razvojne mogu nosti i ograni enja Tablice Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina Tablica 4–16: Turisti ke zone .ukupno Tablica 4–17: Turisti ke zone .Sadržaj 4 Situacijska analiza Tablice Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Kartogrami Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 4.Dobno-spolna piramida Tablica 4–5: Stanovnici .

i ekonomskog profila podru ja Tablica 8–2: B. Snage i slabosti .Segment Pravno-politi kog okruženja Tablica 8–11: D.Segment Ekonomskog okruženja Tablica 8–13: F.Segment Trendova industrije Tablica 8–9: B.Segment Turisti kih usluga destinacije Tablica 8–5: E.Segment Performansi destinacije Tablica 8–3: C. Snage i slabosti .Segment Destinacijskog marketinga Tablica 8–4: D.Segment Socio-kulturnog okruženja Tablica 8–12: E. Mogu nosti i prijetnje . Snage i slabosti .Segment Okoliša Tablica 8–14: G.Segment Konkurenata Tablica 8–10: C.Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Tablica 4–23: Zaštita prirode Tablica 4–24: Ekološka mreža Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Kartogrami Kartogram 4 2: Temeljna namjena površina Kartogram 4 3: Gra evinska podru ja Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja Kartogram 4 5: Zaštita prirode Kartogram 4 6: Kulturna baština 4. Mogu nosti i prijetnje .Segment Turisti kog razvoja Tablica 8–8: A. Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje . socijalnog. Snage i slabosti . Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje .4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogrami Kartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 14 14 16 16 20 8 10 15 15 19 22 22 23 8 SWOT analiza Tablice Tablica 8–1: A.Segment Interesnih subjekata i partnerstva Tablica 8–7: G. Snage i slabosti .Segment Prirodnog.Segment Lokalne zajednice i javnih usluga Tablica 8–6: F. Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje .Segment Tehnologije 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 .

10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablice Tablica 10–1: Cipar Tablica 10–2: Malta Tablica 10–3: Sardinija 37 37 40 43 .

.

1 .1 Temeljna kvalifikacija podru ja Kartogram 4-1: Pokrov zemljišta Izvor: AZO.4 Situacijska analiza 4. Corine Land Cover. 2001.

130 31.39% 0.243 488 29.43 1.126 5.43% 13.66 13.1% 3.00% 4. Kod 112 221 223 231 242 243 311 312 313 321 323 324 333 Površina km2 1. varijanta 2 Izvor :DZS.9% 2. Naselja Aktivno stanovništvo Broj Broj Broj % 1981.2% 4.58% 0. 2001. .37% 3.2 Socio – ekonomski faktori Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Podru je Stanovnika 2001.919 2.34 1.349 1.2% 1.000 Kretanje broja stanovnika Stanovnici 60 i više godina Planirani broj stanovnika 2015. Broj % Broj Broj Broj KOMIŽA 1.51% 4.31% 94. Popis stanovništva 2001 2 .04 8.226 2.56 14.167 4.248 2.21 8.42% 14.637 19 1.24 12.31 4.28% 8.106 642 32.trend Planirani broj stanovnika 2015.83% 8. 1991.8% 1.29% 15.500 OTOK VIS 3.571 43.1% 1.29 0.781 2.960 9 762 38.96 14.Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Naziv razreda Umjetne (izgra ene) površine Vinogradi Maslinici Pašnjaci Mozaik uzgojnih parcela Pretežno poljoprivredno i prirodni pokrov Bjelogori na šuma Crnogori na šuma Miješana šuma Prirodni travnjaci Makija i garig Prijelazna šumska podru ja Oskudni biljni pokrov UKUPNO Izvor: AZO.900 2.27% 1.77% 12.230 1. Corine Land Cover.677 10 809 48.53 100.011 4.11 0.35 3.02 14.55% 13. varijanta 1 Planirani broj stanovnika 2015.500 VIS 1.

Tablica 4–4: Stanovnici .0% -10.0% -5.0% 10.0% 0.0% -15.44 9% 13% 10% 45 .0% 20.64 21% 12% 18% preko 64 30% 21% 31% Komiža SDŽ Vis Izvor: DZS. Popis poljoprivrede 2003.0% 0. 90-94 80-84 70-74 60-64 50-54 40-44 30-34 20-24 10-14 0-4 Ostala naselja Starosna struktura 2001. 90-94 80-84 70-74 60-64 50-54 40-44 30-34 20-24 10-14 0-4 -20.54 18% 15% 16% 55 .0% 15.0% -20.0% muškarci žene muškarci žene Izvor: DZS. Popis stanovništva 2001.Dobno-spolna piramida Urbani centri Komiža i Vis Starosna struktura 2001.0% 15.0% 10.0% 20.0% 5.0% 5.0% -10. 3 .0% -5.34 7% 11% 8% 35 .0% -15.Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura lanovi poljoprivrednih ku anstva prema navršenim godinama starosti 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% do 25 15% 27% 18% 25 .

4% Izvor: DZS.aktivnost Osobe s osobnim prihodom % 38. Podru je Komiža Vis Ukupno otok Vis broj ku anstava 845 806 1.3% 24.Tablica 4–5: Stanovnici .587 324 325 756 182 OTOK VIS 3.651 broj lanova 2. broj ku anstava 680 749 1. Popis poljoprivrede 2003.8% OTOK VIS 421 1. Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Podru je Stanovništvo 15 g.162 % 35.62 2.55 Izvor: DZS.8% 27. 4 .4% 31.677 3.571 Izvor: DZS. ku anstava lanovi polj.317 307 Tablica 4–7: Ku anstva 1991.47 2.2% Broj 702 460 1.025 764 637 1.2% 43.65 2. i više Bez škole Osnovna škola Srednja škola Viša.960 1.637 762 809 1.438 440 312 561 125 VIS 1. ku anstava 55 i više godina broj broj broj % KOMIŽA 180 457 230 50.9% 48. Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Podru je Poljoprivredna ku anstva lanovi polj. KOMIŽA 1. Popis stanovništva 2001.63 2001. magisterij Izvor: DZS.61 2.3% VIS 241 648 316 48. Popis stanovništva 2001.3% 24.9% Grad Ukupno Aktivno Broj Vis Komiža Ukupno otok Vis 1.429 broj lanova 2.105 546 49. visoka.9% Uzdržavano stanovništvo Broj 496 408 904 % 25. Popis stanovništva 2001.

Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001. godine Podru je Ukupno stanova Ukupno stanova za stalno stanovanje Stalno nastanjenih Privremeno nenastanjeni i napušteni Stanovi za odmor Gospodarsko korištenje broj m2 broj m2 broj m2 broj m2 broj m2 broj KOMIŽA 1.527 93.820 983 60.553 677 45.118 306 4.214 437 27.931 107 VIS 1.876 120.046 939 62.205 741 50.173 198 6.878 853 53.431 84 OTOK VIS 3.403 213.866 1.922 122.758 1.418 95.291 504 11.092 1.290 81.362 191

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela

Struktura stanova prema na inu korištenja
1600 1400

Broj stanova

1200 1000 800 600 400 200 0

VIS 641 129 398 64

KOMIŽA 593 247 285 55

Ostala naselja 184 128 607 72

UKUPNO 1418 504 1290 191

Stalno nastanjeni Napušteni Povremeno stanovanje Gospodarske djelatnosti

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

5

Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Grad Naselje Komiža - naselje
Biševo Borovik Duboka Oklju na Palagruža Podhumlje Podšpilje Sveti Andrija Žena Glava

Stalni stanovnici 2001. 1523
19 15 6 5 0 40 14 1 54

Povremeni stanovnici
Stanovi za odmor 2001. Turisti 2007.

Ukupno 3651 247 39 50 157 0 148 30 5 86 762 4413 5458 92 443 283 113 71 323 88 591 2004 7462 11875

1140
228 24 44 152 0 108 16 4 32

KOMIŽA

Ostala naselja - ukupno Ukupno Grad Komiža Vis - naselje
Dra evo Polje Marinje Zemlje Milna Plisko Polje Podselje Podstražje Roga i Rukavac

154 1677 1776
8 35 19 21 23 23 8 47

608 1748 1592
84 408 264 92 48 300 80 544

VIS

Ostala naselja - ukupno Ukupno Grad Vis UKUPNO OTOK VIS
Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001., Turizam 2007.

184 1960 3637

1820 3412 5160

988 988 2090 2090 3078

6

Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda

Komiža - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007
Poljoprivreda lov, šumarstvo 13% Prera iva ka industrija 19% Trgovina 21%
Izvor: FINA, 2008.

Opskrba el.energija, plin, voda 9% Ostale djelatnosti 16% Hoteli i restorani 22%

Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda

Vis - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007
Prera iva ka industrija 8% Poslovanje nekretninama iznajmljivanje 5% Ostale djelatnosti 15% Trgovina 38%

Prijevoz, skladištenje i veze 8%

Hoteli i restorani 26%

Izvor: FINA, 2008.

7

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja
Kartogram 4-2: Temeljna namjena površina

Izvor: PPOG Komiža i Vis

8

Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina KOMIŽA ha Gra evinska podru ja naselja Gra evinska podru ja van naselja Poljoprivredne površine Šumske površine Ostale poljop. i šumske površine Ostale površine UKUPNO
Izvor: PPOG Komiža i Vis

PROSTORNII POKAZATELJI

Oznaka GPn GPv P Š PŠ O

VIS ha ha 121 50 2.180 2.563 285 24 5.223

Otok VIS % 244 74 3.121 5.436 1.205 61 10.141 2,4% 0,7% 30,8% 53,6% 11,9% 0,6% 100,0%

123 24 941 2.873 921 37 4.918

Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina PROSTORNI POKAZATELJI Gra evinska podru ja Izgra eni dio naselja Nezgra eni dio naselja KOMIŽA Oznaka GP GPn Gpi GPv I Izgra ene strukture van gra evinskog podru ja LN K T D O Ostale površine UKUPNO
Izvor: PPOG Komiža i Vis

VIS ha 121,3 87,9 33,4 49,8 0,0 9,2 4,8 30,5 5,3 24,1 24,1 0,0 195,2

Otok VIS ha 243,9 170,5 73,4 73,8 4,6 9,2 4,8 49,5 5,7 60,6 24,1 36,5 378,2 % 64,5% 45,1% 19,4% 19,5% 1,2% 2,4% 1,3% 13,1% 1,5% 16,0% 6,4% 9,7% 100,0%

ha 122,5 82,6 39,9 24,0 4,6 0,0 19,0 0,4 36,5 0,0 36,5 183,0

A N

9

Kartogram 4-3: Gra evinska podru ja Izvor: PPOG Komiža i Vis 10 .

070 1.1 6.31 1.6 30.99 Broj kreveta max.ukupno Broj kreveta max.5 51.7 19.3 84.2 19 32.2 21 6 3.29 83.0 Tablica 4–17: Turisti ke zone .500 950 2.300 Turisti ka zona Naselje Komiža Izvan naselja Grad Komiža Naselje Vis Izvan naselja Grad Vis UKUPNO otok VIS Površina ha 13.0 32.450 780 1.Tablica 4–16: Turisti ke zone .850 4.UKUPNO Hotel Issa Uvala Stonca eška Vila Milna Samogor Zaravniš e Parja Grad Vis .15 3. 1.25 3. 350 300 350 500 950 2450 260 420 100 120 600 200 150 1850 4300 11 .35 7.5 51.lokacije Turisti ka zona Hotel Biševo Roga i Neptun Kamenica Barjaška Grad Komiža .7 19.UKUPNO UKUPNO otok VIS Izvor: PPOG Komiža i Vis Tip H H TN TN TN H H H H H / TN H H Lokacija Komiža Komiža Komiža Komiža Izvan naselja Vis Vis Vis Izvan naselja Izvan naselja Izvan naselja Izvan naselja Površina 1.93 11.7 0.

Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Izvor: PPOG Komiža i Vis 12 .

Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Izvor: PPOG Komiža i Vis 13 .

1 2.121 374 755 1.4 Vo njaci 37.3 1.1 10.9 16.939 497 Šumske površine Ostale poljoprivredne i šumske površine Izvor: PPOG Komiža i Vis 921 285 1.2 Komiža Vis 14 .2 400.2 83.0 Povrtnjaci 1. 3.9 10. vrtovi 3.563 2. Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Grad Komiža Vis Ukupno Korišteno poljoprivredno zemljište .0 63.2 416.5 80.992 Poljoprivredne površine 2.9 122.5% 694.7 5.8% Neobra eno 66.2 Izvor: DZS.494 69 5. Popis poljoprivrede 2003. KORIŠTENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE PO KATEGORIJAMA Korišteno poljoprivredno zemljište u hektarima 500 400 300 200 100 0 Oranice.2 Vo njaci 37.9% 67.0 Pašnjaci 16.2 89.ha Ukupno 179.180 374 532 1.4 Vinogradi 53.1% 581.445 428 2.7 Povrtnjaci 1. Popis poljoprivrede 2003.Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina PROSTORNI POKAZATELJI KOMIŽA Oznaka P P1 P2 P3 Š Š2 Š3 PŠ ha VIS ha Otok VIS ha 941 0 223 719 2.2 828.0 Livade Pašnjaci 16.2% Izvor: DZS.9 42.5 Vinogradi 53.4 Livade 10.436 4.274 3.9 42.3 1.2 176.ha Oranice.5% 133.1 Korišteno 113.0 8.205 Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Grad Komiža Vis Ukupno otok Vis Poljoprivredno zemljište .2 400.9 122.873 2.7 5.0 10.0 36.0 649.

Ekološka mreža 15 .Kartogram 4-4: Vodoopskrba i odvodnja Izvor: PPOG Komiža i Vis Kartogram 4-5: Zaštita prirode Izvor: ZPP. Zaštita prirode baštine.

muljevite i pješ ane pli ine. PPUG Komiža i Vis Tablica 4–24: Ekološka mreža Podru ja Biševo kopno HR2001097 Brusni ka gušterica. muljevite i pješ ane pli ine. šljunkovita morska obala. ista. Otok Vis JI strana o. šuma alepskog bora sa sominom. 16 . naselja posidonije. Visa Naselja posidonije HR2000942 HR3000096 HR3000097 Bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom.podmorje Pjeskovita morska obala. pješ ana dna. Otok Vis . morske špilje. naselja posidonije. bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom. šljunkovita morska obala. vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom. sastojine drvenaste mlje ike. Biševo more HR3000098 Pjeskovita morska obala.Tablica 4–23: Zaštita prirode U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su dijelovi prirode: Zna ajni krajolik: Otok Ravnik Otok Jabuka Otok Brusnik Planom se predlažu za zaštitu kao zna ajni krajolik: otok Biševo oto ni arhipelag Budikovac – Greben Spomenici prirode: Medvidina špilja (geomorfološki) Modra špilja (geomorfološki) Otok Brusnik (geološki) Otok Jabuka (geološki) Zelena špilja na otoku Ravnik (geomorfološki) Uvala Stiniva (geomorfološki) Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati: akvatorij otoka Biševo. grebeni. morske špilje. pješ ana dna. Plagruža i Svetac Izvor: ZPP. grebeni.

To ke Jama na Gatulijama Kraljicina špilja Špilja kod grada Visa (1) Špilja kod grada Visa (2) Špilja od Vore Ravnik . Endemi ne svojte. Dugikrili pršnjak. kraške špilje i jame. endemi ne svojte. kraške špilje i jame. Budikovac) Morske špilje Špilja na Križnom ratu Morske špilje Špilja na Bilom ratu Morske špilje Morska špilja u uvali Duboka Morske špilje Ravnik špilja Morske špilje Prolaz na rtu Nova pošta . kraške špilje i jame. kraške špilje i jame. Modra špilja Morske špilje Medvidina pe ina Morske špilje Jama Supurina Morske špilje Jama (o. Endemi ne svojte. Endemi ne svojte.duboki HR3000368 Morske špilje Prolaz na rtu Nova pošta . HR2000059 HR2000063 HR2000139 HR2000140 HR2000164 HR2000339 HR3000184 HR3000205 HR3000362 HR3000363 HR3000364 HR3000365 HR3000366 HR3000367 Endemi ne svojte. kraške špilje i jame.plitki Morske špilje HR3000369 HR3000370 HR3000392 17 Mala Üpilja Morske špilje Ponara ol medvida .špilja Kraške špilje i jame.

Morske špilje Fumor Morske špilje HR3000393 HR3000394 HR3000395 HR3000396 Medvidine Stupiš e Morske špilje Zakamica Morske špilje Nova medvidina Morske špilje 18 .

Kartogram 4-6: Kulturna baština Izvor: Izvor: 19 .

iznad komiške uvale Crkva Gospe od planice. izme u Podhumlja i Podšpilja Sklop Mardeši . Komiža Ku a Giaconi. Silvestra. Komiža Ku e u moru. Biševo Crkva sv. Komiža 20 . Mihovil. Komiža Spomen dom (arh. Komiža Dom JNA (arh. Viti ). Duh. Komiža Ku a Foreti . Komiža Ku a Marinkovi . Nikole "Muster". Komiža Lu ki ured. Komiža Ku a Zonko. izme u Podhumlja i Podšpilja Kula "komuna". Blaža. Plani ). Komiža Zadružni dom. Kostirna Javna kulturna dobra Kula Mladineo. Komiža Crkva sv. Borovik Zonkotova kula. Roka.Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Grad Komiža Urbane cjeline Naselje Komiža Ruralne cjeline Duboka Podhumlje Podšpilje Kostirna Borovik Žena Glava Poje na Biševu Arheološke i hidroarheološke cjeline i nalazišta Oto je Palagruže Otok Biševo Otok Svetac Sakralna kulturna dobra Crkva sv. Hum Crkva sv. Komiža Ku a Molinari. iznad Komiže Crkva sv. Komiža Crkva sv. Komiža Crkva Gospa Gusarica. Komiža Ku a Mladineo.

Š uline Gra evinski sklop .Grad Vis Urbane cjeline Naselje Vis Ruralne cjeline Tihobra e Milna Burgujac Podstaržje Uvala Rukavac Donji Rukavac Gornji Rukavac Plisko Poje Marinje Zemje Stiniva Donja Žužeca Gornja Žužeca Kunjanove-Serenjok Poselje Pojedina ne gra evine i sklopovi Vis Tvr ava Juraj III.Kostri i eva kula Arheološke i hidroarheološke cjeline i nalazišta Arheološka zona anti ke Isse O. Utvrda Host Tvr ava Welington Svjetionik Ston ica Kula Benedikt-Torjun Sv. Margarite Sv. Host hidroarheološko nalazište Hrid Krava hidroarheološko nalazište Uvala Svitnja hidroarheološko nalazište 21 . Magdalena Poselje Crkva Gospe i Sv. Vid Gra evinski sklop . Kuzma i Damjan Dra evo polje Sv.Pipitovo Gra evinski sklop .

4.4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 22 .

i ekonomskog profila podru ja PRIRODNI.8 SWOT analiza Tablica 8–1: A. Snage i slabosti . 10=najbolje PRIRODNI. 10=najlošije 23 .Segment Prirodnog. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA SLABOSTI: Nizak nivo kupovne mo i doma eg stanovništva za ulaganja u turisti ke aktivnosti 10 8 Nedostatak razvojnih okvira i poticaja za SME's 6 4 2 0 Nedostatak poduzetni ke inicijative doma eg stanovništva Nizak udio poljoprivredno angažiranog stanovništva Nedostatak poslovnog iskustva doma eg stanovništva Nedostatak profesionalnih ljudskih kadrova u turizmu Nedostatak ljudskih resursa za rad na otoku Napomena: 1=najbolje. socijalnog. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA SNAGE: Bogatstvo prirodne i kulturne baštine podru ja 10 Ne-komercijalizacija otoka/izbjegnut masovni turizam 8 6 4 Podru je sa niskim stupnjom zaga enja Interes lokalnih zajednica za intenzivniji razvoj turizma i svijest o pozitivnom djelovanju turizma na privredne indikatore 2 0 Kultura i tradicionalni na in života Usmjerenje lokalnih samouprava ka intenzivnom turisti kom razvoju Visa O uvanost prirodne strukture otoka Otvorenost i gostoljubivost ljudi i opušteni na in života Napomena: 1=najlošije.

Tablica 8–2: B.Segment Performansi destinacije PERFORMANSE DESTINACIJE SNAGE: Trend otvorenosti otoka prema turisti kom tržištu u posljednjih nekoliko godina 10 8 6 Investicijski i razvojni projekti u toku 4 2 0 Trend prepoznavanja otoka kao baze jedrili ara u Hrvatskoj Po eci razvoja agroturizma u unutrašnjosti otoka Zainteresirani lokalni pojedinci za razvoj turisti kih proizvoda i autenti ne ponude otoka Napomena: 1=najlošije. 10=najbolje PERFORMANSE DESTINACIJE SLABOSTI: Vrijeme putovanja do destinacije 10 8 Nedostatak turisti ke signalizacije 6 4 2 0 Nedostatak svijesti o destinaciji na regionalnom i internacionalnom tržištu Nedostatak kvalitetnih smještajnih kapaciteta Ograni eni broj proizvoda i aktivnosti u ponudi Napomena: 1=najbolje. Snage i slabosti . 10=najlošije Nedostatak cjelovitog turisti kog lanca vrijednosti 24 .

10=najlošije 25 . distribucije i komunikacije Nedostatak doga aja internacionalnog karaktera Nedostatak brendinga Visa i naglašavanja raznolikosti podru ja Napomena: 1=najbolje. 10=najbolje Vis je dio rastu eg tržišta održivog turizma DESTINACIJSKI MARKETING SLABOSTI: Nedostatak svijesti gostiju o atributima destinacije i raznolikosti potencijalnih iskustava 10 Nepostojanje centralnog informativnog turisti kog centra na podru ju otoka 8 6 4 2 0 Nizak profil u doma im. regionalnim i internacionalnim kanalima distribucije Promotivni materijali ra eni uglavnom za doma e tržište Nedovoljno razumijevanje internacionalnih tržišta.Tablica 8–3: C. Snage i slabosti .Segment Destinacijskog marketinga DESTINACIJSKI MARKETING SNAGE: Potencijal razvoja široke lepeze cjelogodišnjih aktivnosti na otoku 10 8 6 4 2 Potencijal snažnog destinacijskog menadžmenta i marketinga udruženim snagama dviju op ina 0 Potencijal razvoja raznovrsnih iskustava za razli ita internacionalna 'niche' tržišta Napomena: 1=najlošije.

Tablica 8–4: D. 10=najlošije Postoje e turisti ke atrakcije i infrastrukturni kapaciteti 26 . 10=najbolje Standard i kvaliteta hrane i pi a TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE SLABOSTI: Mala baza hotelskih kapaciteta 10 Trgova ka ponuda namijenjena turistima 8 6 4 2 Broj turisti kih proizvoda odmah spremnih za internacionalnu komercijalizaciju Atrakcije i doga aji uglavnom poznati lokalnom / doma em stanovništvu 0 Usluga na razini internacionalnih standarda Ograni ena distribucija informacija posjetiteljima prije njihovog dolaska na Vis Standard i kvaliteta smještajnih kapaciteta Napomena: 1=najbolje. Snage i slabosti . te iskustva vezana uz bogato tradicionalno nasljedstvo 10 8 6 4 2 Otvorenost novim idejama i konceptima 0 Planovi i projekti u pripremi vezani na smještajne kapacitete na otoku Napomena: 1=najlošije.Segment Turisti kih usluga destinacije TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE SNAGE: Raznolikost mjesta izuzetnih prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Tablica 8–5: E. Snage i slabosti .putevi.Segment Lokalne zajednice i javnih usluga LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE SNAGE: Prepoznavanje ekonomskih dobrobiti (potencijala) turizma 10 8 6 4 2 Proces izrade razvojnih projekata i prilagodbe Prostornom planu u toku Razvijena svijest o potrebitosti razvojnih projekata u turizmu 0 Napomena: 1=najlošije. el. 6 4 2 0 Percepcije i odnos lokalnih kompanija i interesnih subjekata prema sudjelovanju u kreiranju šireg turisti kog lanca vrijednosti Faktori koji u potpunosti podupiru proces razvoja turizma (javne usluge. 10=najbolje Uvažavanje zna aja zajedni kog djelovanja dviju op ina u razvoju turizma LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE SLABOSTI: Nedostatak svjesti lokalnog stanovništva o vrijednostima života u podru ju sa izuzetnim potencijalom za razvoj internacionalnog turizma 10 8 Relativno slaba infrastruktura . itd. 10=najlošije Nedostatak destinacijskog menadžment sistema 27 . kanalizacija. profesionalni kadrovi. voda. energija. i upravljanje hotelskim i turisti kim uslugama) Turisti ki informativni centri za posjetitelje Napomena: 1=najbolje.

10=najlošije Zajedni ka vizija i razumjevanje pravila igre u sektoru turizma otoka 28 .Segment Interesnih subjekata i partnerstva INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA SNAGE: Postojanje lokalnih Turisti kih organizacija u op inama 10 8 6 4 2 Interes lokalnih poduzetnika za sudjelovanje u turisti kom razvoju Visa 0 Po etak uvo enja regulacije prostornog razvoja podru ja Visa Izražena želja lokalnog stanovništva za razvoj Visa Napomena: 1=najlošije. Snage i slabosti .Tablica 8–6: F. 10=najbolje INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA SLABOSTI: Stru nost lokalnih kadrova u turizmu 10 8 Destinacijski menadžment 6 4 2 0 Uklju enost privatnih interesnih subjekata u jedinstveni marketing Visa Suradnja javnog i privatnog sektora u turizmu Visa Jasne uloge u upravljanju turizmom otoka Napomena: 1=najbolje.

Segment Turisti kog razvoja TURISTI KI RAZVOJ SNAGE: Fokus na turizmu kao ekonomskom pokreta u otoka 10 8 6 4 2 Interesi lokalnih poduzetnika za ulaganje u turisti ki razvoj 0 Raznolikost prirodnih. kulturnih i povijesnih vrijednosti Visa koje je mogu e turisti ki valorizirati Raspoložive zone za novi turisti ki razvoj Napomena: 1=najlošije. 10=najbolje TURISTI KI RAZVOJ SLABOSTI: Ograni eni interni resursi i ekspertiza za razvoj velikih turisti kih projekata 10 9.5 Nedostatak privatnih operatera za daljnji razvoj i komercijalizaciju turisti kog proizvoda specijalni interesi Nedostatak lokalnog investicijskog kapaciteta Infrastruktura i nedostatak internacionalnog aerodroma Napomena: 1=najbolje.5 Nedostatak zajedni ke vizije turisti kog razvoja 9 8.Tablica 8–7: G. Snage i slabosti . 10=najlošije Nedostatak internacionalnih hotelskih brendova i razvojne ekspertize 29 .

10=najbolje TRENDOVI INDUSTRIJE PRIJETNJE Ve a konkurencija zbog boljeg pristupa novim kanalima distribucije 10 Polarizacija tržišta (niske cijene .starije osobe imaju tendenciju putovanja izvan glavne sezone Kontinuirana segmentacija tržišta putovanja Pove ana potražnja za proizvodima specijalnih interesa i novim destinacijama.Tablica 8–8: A."Status" manje važan nego prije.Segment Trendova industrije TRENDOVI INDUSTRIJE MOGU NOSTI Sve više estih.60 god. Mogu nosti i prijetnje . a kra ih odmora 10 Stil života .) koji žive duže. 'Niska cijena' ne zna i 'niska kvaliteta' 8 6 4 2 0 Uticaj Interneta i E-trgovine na distribuciju Starost evropskog društva . aktivno provode odmor i traže nova iskustva vezana uz prirodu.visoka kvaliteta) pod prijetnjom ne postizanja zadovoljavaju ih performansi 8 6 4 2 O ekivanja visoke kvalitete vezane na turisti ka iskustva i usluge Pove an kriti ki stav prema kvaliteti i odnosu cijene u odnosu na kvalitetu (vrijednost za novac) 0 Daljnja segmentacija tržišta putovanja Skra ivanje dužih odmora u korist više kra ih odmora Potreba za diferencijacijom Napomena: 1=najbolje. 10=najlošije Potreba za jasnim pozicioniranjem i snažnim Jedinstvenim Prodajnim Prijedlozima (USP) 30 . osobito na podru ju Srednje i Jugoisto ne Evrope Fokus na 'baby boomere' (42 . kulturu i doga aje Trend zdravih i sa vitalnoš u povezanih aktivnih odmora Trend ekološki senzitivnih i na prirodi baziranih odmora Napomena: 1=najlošije.

10=najlošije Diverzifikacija proizvoda 31 . 10=najbolje Mogu nost razvoja inovativnih proizvoda i integrirane turisti ke destinacije KONKURENTI PRIJETNJE: Konkurencija s otocima u Hrvatskoj 10 8 6 4 2 Elektroni ki pristup kanalima distribucije .Segment Konkurenata KONKURENTI MOGU NOSTI: Suradnja s ostalim regijama u Hrvatskoj u svrhu privla enja posjeta 10 8 6 4 2 U enje na pozitivnim iskustvima drugih sli nih destinacija Diferencijacija u odnosu na globalnu konkurenciju na bazi vlastite startne pozicije razvoja turizma 0 Napomena: 1=najlošije. Mogu nosti i prijetnje .globalna konkurencija Mogu nost konkurenata za razvoj održivih proizvoda i destinacija 0 Napomena: 1=najbolje.Tablica 8–9: B.

10=najlošije 32 .Segment Pravno-politi kog okruženja PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Interesi Hrvatske prema jedinstvenom razvoju Visa kao još neizgra ene destinacije 10 8 6 Nestabilnosti na globalnom nivou.decentralizacije 10 9.5 Nedostatak razumijevanja i podrške razvoju od strane državnih institucija Neispunjenje uvjeta za integracije u EU Napomena: 1=najbolje.Tablica 8–10: C. rat i terorizam stvaraju mogu nosti za lokalni i regionalni razvoj turizma 4 2 0 Ja anje i modernizacija institucionalnog sistema državne i lokalne uprave Napredni proces pristupanja evropskim integracijama Interesi na nacionalnom i lokalnom nivou za vrstu podršku turisti kom razvoju Visa Napomena: 1=najlošije.5 9 Nedovoljno promjenjeni i prilago eni zakonodavni i upravlja ki modeli 8. Mogu nosti i prijetnje . 10=najbolje PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Nivo centralizacije .

Tablica 8–11: D. 10=najbolje SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Visoki nivo konkurencije zbog mogu nosti ve eg izbora za potroša e (prijetnja od substituta) 10 8 6 4 2 0 Opasnost nebalansiranog razvoja destinacije s posljedicom ugrožavanja klju nih identitetskih zna ajki otoka Percepcija Hrvatske kao nestabilne zemlje zbog pove anog kriminala u posljednje vrijeme Napomena: 1=najbolje. 10=najlošije 33 . Mogu nosti i prijetnje .Segment Socio-kulturnog okruženja SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Starija populacija sa ve im prihodima i više slobodnog vremena 10 8 6 Pove ana atraktivnost kroz percepciju Hrvatske / Visa kao nove destinacije (znatiželja) 4 2 0 Obitelji sa manje lanova i ve i broj parova Pove ani pritisak na radnom mjestu i ve a potreba za održivom ravnotežom slobodnog vremena i posla Interregionalna kretanja populacije Napomena: 1=najlošije.

Segment Ekonomskog okruženja EKONOMSKO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Podrška Vlade Hrvatske regijama / podru jima u Hrvatskoj u razvoju turizma 10 8 6 4 2 0 Poticajne mjere malom i srednjem poduzetništvu Postoje a sredstva namijenjena javnim investicijama u infrastrukturu Napomena: 1=najlošije.Tablica 8–12: E. Mogu nosti i prijetnje . 10=najlošije 34 . 10=najbolje EKONOMSKO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Nezaposlenost i stru nost za obavljanje turisti ke djelatnosti 10 8 6 4 2 0 Nekontrolirani razvoj nekretnina Napomena: 1=najbolje.

Tablica 8–13: F. 10=najbolje OKOLIŠ PRIJETNJE: Postepena degradacija kvalitete prirodnog okruženja Visa 10 8 6 4 2 0 Opasnost od ekstenzivnog i neplaniranog korištenja prirodnih resursa Opasnost od devastacije prostora (neplanskom i neodrživom gradnjom i razvojem) Napomena: 1=najbolje.Segment Okoliša OKOLIŠ MOGU NOSTI: Pove ana vrijednost turizma i snaga poluge zašti enih prirodnih i kulturnih podru ja 10 8 6 4 2 0 Op i zaokret prema specifi nim iskustvima vezanim uz prirodu Sveukupna pove ana svijest o zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti Napomena: 1=najlošije. Mogu nosti i prijetnje . 10=najlošije 35 .

10=najlošije 36 .Tablica 8–14: G. Mogu nosti i prijetnje . . uklju uju i upravljanje odnosima sa klijentima (C.Customer Relationship Management) 4 2 0 Brze inovacije vezano uz tehnologije transporta Sve ve a dostupnost niskobudžetnog transporta Mogu nost prilago avanja razli itih globalnih tehnoloških rješenja Napomena: 1=najlošije. 10=najbolje TEHNOLOGIJA PRIJETNJE: Zaostajanje u komunikacijskim i distribucijskim tehnologijama 10 8 6 4 2 0 Mogu nost kupovine/rezervacije preko Interneta stimulirat e 'kasne' rezervacije (last-minute) Zaostajanje u razvoju kvalitetnih i inovativnih smještajnih kapaciteta i upravlja kih tehnologija Napomena: 1=najbolje.M.Segment Tehnologije TEHNOLOGIJA MOGU NOSTI: Brze inovacije u komunikacijskim / distribucijskim tehnologijama 10 8 6 Internet kao platforma za e-marketing.R.

Uz uzgoj raznih bilja.5 milijardi -2006) .com. Oristano. djelatnosti Zajedno (poljoprivreda. gl.planisfero. ali i mesa.7 milijuna.proizvodnja vina. posebno se isti e uzgoj cvije a. www. Šumarstvo donosi prihod od € 17. www. Nalazi se u središtu Sredozemlja.sardegna.vikipedia. ljetna sezona traje od 4. a ribarstvo €162. www.090 km2 1.com. vo a. žitarica i suhih plodova. povr a.3 milijuna. mlijeka i meda. Alghero. prozvodnja krumpira.org GDP 37 . okružen mnoštvom malih otoka te udaljen oko 180 km od obale.7 milijuna Podijeljen na 4 regije. što ini 5% ukupne proizvodnje elektri ne energije Italije. 24.com. mjeseca 4 aerodroma. mediteranska. šumarstvo i ribarstvo) donose € 1. grad Cagliari. Izvor: www.10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablica 10–1: Sardinija SARDINIJA lokacija površina broj stanovnika glavna turisti ka mjesta klima prometna povezanost OP I PODACI O OTOKU Drugi otok po veli ini u Sredozemnom moru. trajekti i privatne brze brodske linije – 7 trajektnih pristaništa PRIVREDA € 30. do 11.2005). Sassari.investinitaly. Kao glavna grana industrije isti e se proizvodnja elektri ne struje ( 4 milijarde KWh .7 milijardi (2006). 6 milijuna Razvijena poljoprivreda (€1. jaja.

5 milijuna dolasci u hotelima no enja u hotelima 7.com ponuda 38 . organski uzgoj hrane i pi a. hiking. Britanci i Francuzi porijeklo turista agroturizam 1. c) cijene potrebe gostiju prirodne resurse..SARDINIJA kapacitet broj hotela ruralni smještaj SMJEŠTAJNI KAPACITET 1. www.6 milijuna boravak u hotelima 53% turista boravi u hotelima 5* i 4*.kampovi. golf teren.planisfero. 2. mjeseca . nacionalnom parku prirode Ponuda omogu ava dolazak kroz cijelu godinu.sardegna. i 12.3 milijuna 1. organizirano jedrenje. 4. uska poveznica s vinom . Kultura – muzeji. naselja. b) obitelji s djecom. diferencirana. arheološka nalazišta. dostupnost najboljeg. oslikani zidovi (murial). 68% Talijana. ekskluzivnu uslugu.lokalni festivali i vjerski doga aji .884 smještajnh jedinica 777 hotela 16 agroturizama (seoska doma instva). agroturizam) Najve i broj turista dolazi od 6. b) traže aktivan odmor. maksimalan komfor. www. mj. Sportovi: bicikliranje. po obali. bilo samo 75 dolazaka sa 359 no enja) dani ostanka (u prosjeku) 5 dana (u hotelima). ugoš uju 7% turista sezonalnost Izvor: www. razvijeno ribarstvo. i 11.it. folklor. ruralni turizam od velike važnosti – eko farme. shopping visoke mode. do 9. kvalitetnu uslugu. Nauti ki turizam – VIP jedrenje.026 no enja (dok je 2005.com. parovi bez djece.u enje o izradi vina. ture po otoku sa upoznavanjem tradicije.sardegnaturismo. podjednako raspore eno u sva etiri mjeseca. promocija ru ne izrade predmeta. posebno izražen sadržaj unutrašnjosti otoka orijentiran na tradiciju . apartmani.9 milijuna no enja 10. 43% boravi u hotelima 3*. bogata gastronomska ponuda.investinitaly. Ukupno 1. c) prirodno osviješteni profil gostiju a) Žele luksuz. uživaju u tradicionalnim vrijednostima i upoznavanju nove kulture Najekskluzivniji otok Mediterana (za elitni turizam).mj) zauzima 22%.com. TURISTI KA PONUDA Glamurozne plaže. Costa Smeralda – elitni turizam. Green Sardinia – nagrada posebnosti za ekološki odnos prema prirodi..) samo 9%. lokalni specijaliteti. 7 dana (u ostalim kapacitetima . prirodni i vjerski spomenici. Pred-sezona (3.63%. mladi parovi u poslovnom usponu. Organizirani izleti u morske spilje. a 3% u hotelima 2* i 1* prevladavaju doma i turisti odn. www. najposje ejniji je sjeverozapadni dio otoka (Costa Smeralda) Costa Smeralda – jedna od najpoznatijih svjetskih turisti ih destinacija. dok podsezona (10. naglasak na ruralno i tradicionalno a) Visokih primanja. trekking. diferenciranost gradova i mjesta kroz razli itost karakteristike ponude.691 dolazaka sa 7. Porto Cervo – eltina marina. srednjih i starijih godina. i 5.mj. dok su od stranih turista najzastupljeniji Njemci. Agroturizam odn. ali skoncentriranu na održivi razvoj. individualci. podru ja: ekskluzivitet i priroda klju ni faktori uspjeha TURISTI KA POTRAŽNJA (2006) dolasci 1. Otok tišine (za agroturizam) pozicioniranje Usmjerenost na dva.

masline. Izvor: web stranice: www. pješa enje. Smještajna ponuda se sastoji od 2 dvokrevetne sobe. oazi zašti enoj od WWF. Na posjedu se uzgajaju žitarice. od 20 do 45 EUR . jahanje i plivanje (sezonski).po osobi i no enju. 2008 39 . agrumi i uzgajaju se ovce. ovisi o sezoni i paketu puni /polu pansion Primjer jednostavne ku e za odmor u zašti enom ruralnom prostoru. Udaljenost od mora iznosi oko 2 km. Dobar primjer po etka pretvorbe gastronomski orijentiranih gospodarstava prema usluzi smještaja. vino. Organiziraju se edukativne radionice u poljoprivrednoj proizvodnji i spremanju lokalnih specijaliteta. Od aktivnosti se nudi brdski biciklizam.it.Agriturismo Santa Maria Opis objekta Ponuda Aktivnosti Cijene Komentar Smješten u gradi u Santa Maria u Oristanu na posjedu od oko 20 ha. Orijentirana više na gastronomiju i te ajeve kuhanja i edukativne radionice u poljoprivredi nego na uslugu smještaja.turismoverde. Nalazi se u zašti enom krajoliku Monte Grighine i Monte Arci.

po osobi i no enju Ruralna ku a za odmor smještena u unutrašnjosti ali i blizu mora. jahanje (4 km od imanja). Imanje se prostire preko više od 25 hekara. Primjer razvijenijeg doma insta prema usluzi smještaja i aktivnostima koje se nude gostima. golf (3 km od imanja). kite. Na imanju nude igralište za djecu. Izvor: www. ali svejedno u blizini najlijepših plaža.Agriturismo Villa degli Ulivi Opis objekta Ponuda Aktivnosti Cijene Komentar Imanje se nalazi u Oristanu (gradu) smješteno je u unutrašnjosti okruženo zelenilom. zna ajne arheološke iskopine rimskih i gr kih gradova. Bave se uzgojem vina.it/index. daskarenje sa vjetrom. Cornus i Surachi. od 30 do 40 EUR . (sezonski) Organiziraju se izleti na Tharros. ture pješa enja po otoku. maslina i vo a pogotovo agruma. izleti i najam brodice za sportski ribolov. postoji mogu nost iznajmljivanja cijelog objekta (ovisi o popunjenosti). daskarenje. U ponudi se nalazi 6 dvokrevetnih soba.agriturismovilladegliulivi. Primjer kako urediti ruralnu ku u za odmor na nešto višem nivou usluge.html 40 .

Najzastupljenije djelatnosti su ribarstvo.641 (census 2003) glavna turisti ka Portoferraio (glavni i najve i grad. Campo nell'Elba.) Capoliveri. Izvor: www.istat. Porto Azzuro. Elba doživljava infrastrukturni i gra evinski procvat. vožnja oko 1 sat. po završetku drugog Svjetskog rata. www. udaljenost od obale 10 km lokacija površina 224 km2 dužina obale 147 km broj stanovnika 29. 12. razvijaju i ure uju vinske ceste i poti u razvoj gastronomije u unutrašnjosti u vidu objekata ruralnog tipa. vinarstvo. hidrogliserom oko 35 minuta Poljoprivreda Glavni generator ekonomske proizvodnje na otoku Elbi su turizam i poljoprivreda.te pripada Toskanskom arhipelagu otoka.infoelba.com. mjesta Rio nell'Elba i Rio Marina. Nakon zatvaranja tvornica elika i željeza. Proizvo a i vina su okupljeni u konzorcij koji proizvodi 70% vina na otoku. Na otoku se razvijaju djelatnosti koje se moderniziraju i sofistciraju sve do danas.000 st. Marciana. maslinarstvo. klima mediteranska prometna povezanost trajektom iz Piombina.com 41 .Tablica 10–2: Elba ELBA OP I PODACI O OTOKU nalazi se u Tirenskom moru.

ELBA kapacitet broj objekata tipologija ruralnog smještaja SMJEŠTAJNI KAPACITET ukupno 37. www. apartmana.923 kreveta ukupno 210 hotela. ruralne ku e za odmor.209 6 dana porijeklo turista najviše je doma ih turista (75%). zainteresrirani za povijesno naslje e. Otok Elba pripada Toskanskom arhipelagu uz još par manjih otoka. Obitelji.036 kreveta.Tuscany Island Bogato povijesno naslje e.it/economia/turismo/sub. Ponuda otoka Elbe se nadovezuje na ponudu Toskane jakom kulturno povijesnom i gastronomskom poveznicom.980. 179 objekata ruralnog smještaja i 28 kampova Rezidencije. TURISTI KA POTRAŽNJA (2007) 466. a u ruralnom smještaju 5. ali velikim djelom i ruralnim smještajem na farmama i raznim kampovima u prirodi.asp 42 . te zato postoje mnoge vojne utvrde.com.com. individualci u potrazi za sportom i avanturama. individualci svjesni vrijednosti iste prirode i opuštanja. koji su ostavili mnoge zanimljive arheološke ostatke i vojne utvrde na otoku. Vezano na poznat brend Toskane .infoelba. Njemaca (10%) i Švicaraca (5%) Izvor: www. turisti kih naselja. agroturizmi. smještaj se sastoji od hotela. Radi svoje strateške pozicije i bogatstva mineralima i željezom esto osvajan. u kampovima 14.livorno.provincia. ponuda karakteristike posebnosti profil gostiju pozicioniranje klju ni faktori uspjeha dolasci no enja dani ostanka Termalno blato i vru a morska voda u S. www.istat.624 2. Giovanni-u iskorišteni za gradnju modernog welness objekta ine ovo mjesto jedinom pravom Talasso terapijom na zapadnom Mediteranu. radi ega se vodilo mnogo osvaja kih ratova oko otoka. Otok bogat poviješ u i arheološkim ostatcima od rimljana i etruš ana do ranije povijesti i Napoelona po kojem je poznat. stanova za odmor. prirodni resursi te povezivanje turisti ke ponude sa ponudom poznate i turisti ki razvijene Toskane koja se nalazi u neposrednoj blizini. Razvijena poljoprivreda i o uvana priroda temelj su razvoja ruralnog turizma na otoku koji uz prekrasno more i plaže te turizam 'sunca i mora' ini glavnu turisti ku ponudu otoka. Ponuda otoka krasi spoj iste prirode i aktivnosti na otvorenom. TURISTI KA PONUDA Elba je od davnina poznata po svojoj strateškoj pozciji i rudnicima raznih minerala i željeza.092 kreveta.

hodanje. restoran/kantina. bazen. enološke i agrikulturne ponude. ogledni primjer razvoja gospodarstava na Visu u kasnijoj fazi. a najviše u kolovozu. dvosobni i trosobni). Trosobni (76 do 217 €). vinograd. vinski podrum. Agroturisti ko imanje Sapereta je odli an spoj tradicije i kulture. maslinik. komentar Izvor: http://www. tenis. kao i mogu nost poljoprivredne aktivnosti. degustacije vina i maslinova ulja. Dvosobni (67 do 187 €). upoznavanje s kulturom i tradicijom Elbe.sapereonline. kilometar je udaljeno od plaže i posluje tijekom cijele godine. Primjer ve vrlo razvijenog spoja poljoprivredne proizvodnje i uslužne djelatnosti. Najniže cijene su od prosinca do svibnja. bazen. Cijene su izražene po sobi i no enju.Sapereta opis objekta ponuda aktivnosti cijene Agroturisti ko imanje Sapereta je smješteno u Porto di Azzuro. muzej. Na imanju se nalazi 17 apartmana (jednosobni.it/ 43 . Odmor. koji kroz usluge koje pruža ini ogledan primjer kako kvalitetno razviti proizvod kombiniraju i modernu intervenciju u smislu ure enja i kvalitete i autohtonost gastronomske. Jednosobni (od 62 do 158 €).

Ku a (72 do 236 €). Imanje BioElba je izvrstan primjer kombinacije odmora na moru i u unutrašnjosti. Imanje ima vlastitu poljoprivrednu proizvodnju.Bioelba opis objekta Agroturizam BioElba je agroturisti ki kompleks koji se sastoji od apartmana. jedna namijenjena djeci i mladima. Najniže cijene su od prosinca do svibnja. a najviše u kolovozu. Plaže.000 m2. Apartman (38 do 113 €).bioelba. 8 mjesta za kampiranje na podru ju od 33. ponuda smještaja. biciklisti ku stazu dugu 13 km. briga za okoliš. unutarnje i vanjske tuševe. ku a za odmor i mjesta za kampiranje. pješa enje. ovakav primjer bi na Visu obogatio ruralnu ponudu. dok je druga namijenjena ljudima željnim relaksacije i mira. pješa ke staze. Imanje ima u ponudi etiri ku e za odmor s apartmanima. Tu su i dvije plaže. poljoprivreda. Cijene su izražene po sobi i no enju. biciklizam. Vodeni sportovi. vegetacija. Imanje se opskrbljuje energijom iz solarnih elija. Druga iji i nov koncept spoja agroturizma sa kamp smještajem. ponuda aktivnosti cijene komentar Izvor: www.it 44 . prehrane i aktivnosti ine ovo imanje posebnim i predstavljaju primjer kako uspješno repzicionirati našu kamping ponudu. a investicija nije prevelika.

000 tona. Najviše se lovi plava riba. Maria) ili brodom. Arhipelag je vulkanskog podrijetla. me u otocima se može putovati avionom (aerodromi na Sao Miguelu. Feteria.8 milijardi EUR (cijeli arhipelag) 38. estatistica.) Horta (najve i grad). St.travel/index.000 stanovnika prema popisu iz 2001. Uz poljoprivredu vrlo je razvijeno ribarstvo. Od davnina ovi otoci su od strateške važnosti u plovidbi izme u dva kontinenta. Od ostalih kultura sadi se še erna trska i krumpir. Najve i otok je S. U lokalnim mljekarama se proizvode razni mlje ni proizvodi te rade lokalni sirevi. Terceiri. Vrlo je jaka proizvodnja vina koja zauzima drugo mjesto. godine.785 (2003. nalazi se u centralnoj grupi otoka. Oto je je autonomna regija Portugala. agrumi i ananas. te ima svoj politi ki i administrativni statut. te zelenilu.500 km od Lisabona. sa malim promjenama u temperaturi izme u godišnjih doba. a najmanji Corvo sa 17 km2. 173 km2 14. udaljenih oko 1. Razvijeno je i sto arstvo.pt 45 . o emu svjedo e mnogi arheološki ostatci.azores. Flamengos. koje je na podru ju arhipelaga u 2006. tuna i sli ne. Svaki otok ima svoju specifi nu mikroklimu. Miguel površinom od 747 km2.visitazores. te razno vo e kao banane. g ulovljeno preko 6. umjerena maritimna. Populacija arhipelaga iznosi 240. a radi plodne vulkanske zemlje i umjerene morske klime poznato je po bogatstvu prirode. Izvor: www. krava i ovaca.php. pogotovo uzgoj svinja. Praia do Almoxarife. GDP prihod od turizma poljoprivreda PRIVREDA (2007) 2.gov.4 milijuna prihod od smještaja (cijeli arhipelag) Najviše se proizvodi žitarica i to kukuruza. Avionom od Lisabona do Faiala (let manje od 2 sata). Picu.Tablica 10–3: Faial (Azorsko oto je) FAIAL (Azorsko oto je) op enito o oto ju Azores lokacija površina broj stanovnika glavna turisti ka mjesta klima prometna povezanost OP I PODACI O OTOKU Arhipelag se sastoji od 9 otoka u Atlantskom oceanu izme u Europe i Amerike. te su stoga esto osvajani.

Razvijeno ribarstvo. Netaknuta priroda.php. Poznato mjesto zaustavljanja avanturista i ostalih jahtaša koji putuju preko Atlantika. poglavito tune i sabljarke. te mla i avanturisti u potrazi za netaknutom prirodom i novim izazovima. vožnja biciklom.pt. Ve inom doma i gosti iz Portugala.297 u ruralnom smještaju 91. Otok za aktivne turiste. Otok poznat po ribarstvu. TURISTI KA PONUDA Strateški vrlo dobro smješten u centru arhipelaga. razvijena je nautika.travel/index. te dodatnih 629 kreveta u hotelskom smještaju. Poznat kao nauti ka stanica na putu preko Atlantika. postoje vidikovci koje turisti obilaze te uživaju u pogledima u unutrašnost i zelenilo otoka ili ostale otoke i plavetnilo mora. Closer to nature' . Dijeli se na agroturizme. smještaja sa doru kom. a 3. zelenilo unutrašnjosti otoka. te plavetnilo okruženja. www. a odnosi se na hotelski i ruralni smještaj i ostale objekte. ponuda karakteristike posebnosti profil gostiju pozicioniranje klju ni faktori uspjeha dolasci no enja dani ostanka porijeklo turista Vulkanski otok. te one koji žele prisustvovati raznim doga anjima.azores.Bliže prirodi (pozicioniranje arhipelaga) Strateški dobro pozicioniran. ribolov.2 dana u hotelskom. a u turisti ke svrhe gledanje kitova i delfina te ribolov.) Ukupni kapacitet otoka koji se bilježi je 780 kreveta. slijede Njemci (10%) i Nizozemci (6%).648 u hotelskom. Razvijen ruralni smještaj u tipi nim ku ama i u obnovljenim farmama. Marina u gradu Horti je glavna nauti ka destinacija na otoku. Razvijeno sto arstvo (krave) te proizvodnja sira. te samo tri hotela. U unutrašnjosti otoka nude se mnoga gastro i etno iskustva u loklanim ruralnim objektima. surfing.pt 46 . Radi centralne pozicije otoka u arhipelagu. estatistica. te zašti enosti marine Horta. 14 objekata ruralnog smještaja i 3 hotela. Ruralni smještaj funkcionira po konceptu B&B-a. ronjenje. planinarenje.2 dana u ruralnom smjštaju Doma i gosti prevaldavaju (oko 60%). Od prikazanog broja u ponudi ruralnog smještaja nudi se oko 135 kreveta. te jedna od popularnijih u Portugalu.627 u hotelskom.07. a 4.gov. a 13.750 u ruralnom smještaju 2. Zadržana izvornost i zanimljiva ponuda. Na dijelovima otoka. TURISTI KA POTRAŽNJA (2007) 41. Izvor: www. pogotovo vulkanskim brdima. Poznat po vjetrenja ama. seoski turizam i farme u unutrašnjosti otoka. ruralne ku e.turismodeportugal.visitazores. dobro povezan (aerodrom). itd.FAIAL kapacitet broj objekata tipologija ruralnog smještaja SMJEŠTAJNI KAPACITET (31. te radi toga nudi velebne poglede na sve otoke koji ga okružuju. Vrlo plodno tlo te razvijena poljopirvreda.).2007. Ostala ponuda odnosi se na ruralni smještaj u tipi nim ku ama i farmama u unutrašnjosti otoka. Stariji parovi bez djece. te ostatak u ostalim objektima. jedrenje. puno aktivnosti (pješa enje. nudi prekrasne poglede sa povišenih vulkanskih djelova.

70 EUR.Quinta das Buganvílias Nalazi se oko 7 km udaljena od grada Horte. Vrlo dobar primjer restauracije starog imanja na na in da se o uva karakter i atmosfera povijesti.htm 47 . sobe su smještene u dvije ku e. te kroz ure enje i opremu predstavlja svakodnevni na in opis objekta života na otoku.). Jednokrevetna soba . a dvokrevetna 85 EUR. šetnje. komentar Izvor: www. vožnja biciklom.com/en/home. extra krevet 35 EUR. izleti po otoku. Te ajevi kuhanja. Farma je u vlasništvu iste obitelji ve nekoliko desetlje a. u unutrašnjosti otoka. a u tre oj se nalazi recepcija te restoran i bar kojeg mogu koristiti samo gosti farme. ali uz vrlo kvalitetnu opremu i visoki komfor (kreveti. što bi se moglo doslovno precrtati u ure enju sli nih objekata u Komiži. vo a. obnovljene poštuju i lokalnu arhitekturu i materijale. itd. Cijene su po sobi i uklju uju doru ak. kupanje. Farma se prostire preko 5 ha zemlje na kojoj su zasa ene egzoti ne vrste drve a. branje vo a i priprema.quintadasbuganvilias. Vrlo dobar primjer korištenja lokalnih materijala. ponuda aktivnosti cijene U ponudi farme nudi se osam soba. ali i dovoljno blizu mora. te razno cvije e. kupaone. etiri dvokrevetne i jedna jednokrevetna. te prezentacije svakodnevnog oto kog života kroz razne elemente. Sastoji se od tri ku e.

Sa druge strane vlasnici nisu uklju eni u pružanje usluge hrane i pi a gostima.html 48 .Fonta do Rego opis objekta Dvije odvojene ruralne ku e za odmor renovirane u 2007. ali se uklju uju u organizaciju raznih aktivnosti i izleta. Uz sobe tu se nalazi i opremljena kuhinja. 130 EUR po ku i za 1-2 no enja. Gornja ku a je ve a i u njoj se gostima nude dvije dvokrevetne sobe svaka od nekih 20 m2. kupatilo. Nalaze se oko 10 minuta autom od Horte. a na gornjem katu kuhinja sa blagovaonom i izlaskom na balkon. ponuda aktivnosti cijene komentar Izvor: www. U ponudi su dvije odvojene ku e. te kupatilo i wc. gledanja ptica. svaka sa parkirališnim mjestom. Ovaj primjer prikazuje dva odvojena objekta koja imaju vlastitu kuhinju i roštilj u vrtu te omogu avaju gostima da si sami spremaju hranu.com/index. od posjete pomorskom interpretacijskom centru u Horti. ronjenja. U ponudi se nudi organizacija raznih aktivnosti i izleta. Nema ponude hrane i pi a u sklopu objekata. Donja ku a je manja te se iznajmljuje kao studio. vrtom i roštiljem. sa pogledima prema otoku Pico i oceanu. a 110 EUR za 3 ili više no enja. Jako dobar primjer jednostavne restauracije ruralne ku e za odmor. na donjem katu je spava a soba sa radnom sobom. u skladu sa tradicijom i materijalima koji se koriste na ovom djelu otoka. sportskog ribolova na velike ribe i promatranja kitova. boravak.azores-nature.

.

(3) šire područje ušća rijeke Krke. kroz promicanje održivog razvoja. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp. županijskoj i lokalnoj razini. Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske. Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu. poljoprivredi. 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama. a provodi se uz nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). kao i svih zainteresiranih strana.undp. ribarstvu i marikulturi.Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Šibensko-kninske. te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji). prvenstveno na području Dalmacije. tvrtkama i pojedincima. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu. Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. izravno i kroz bankarski sektor. Dubrovačko primorje. To su (1) Pelješac. (2) Vis i viški akvatorij. kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.hr/coast . Planirano trajanje projekta je 7 godina. Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale. u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu: Kraj Sv. područje uz Novigradsko i Karinsko more. prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima.hr http://www. Malostonski zaljev i Mljet.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful