Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma

Područje otoka Visa

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Horwath i Horwath Consulting Zagreb
Autorski tim: dr. sc. Miro Dragičević (voditelj), mr. sc. Sandra Lisjak, Miroslav Villi, Zoran Kasum, mr. sc. Branko Bogunović, Stjepko Devčić

Projekt COAST
Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma
Područje otoka Visa

Lipanj 2009. godine

Sadržaj
Summary ........................................................................................................................................ 7 Sažetak.......................................................................................................................................... 17 1. 2. Uvod....................................................................................................................................... 27 Zadaci i procedure ............................................................................................................... 29 2.1 Zadaci .............................................................................................................................. 29 2.2 Procedure......................................................................................................................... 31 3. Kontekst projekta................................................................................................................. 35 3.1. Podru je obuhvata projekta............................................................................................. 35 3.2. Otok Vis u širem kontekstu regije................................................................................... 36 4. Situacijska analiza................................................................................................................ 37 4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja...................................................................................... 37 4.2 Socio - ekonomski faktori ............................................................................................... 39
4.2.1 Stanovništvo i naseljenost..................................................................................................39 4.2.2 Ekonomski faktori .............................................................................................................43

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja .................................................................... 44
4.3.1 Analiza prostornih planova................................................................................................44 4.3.1.1 Planirana namjena površina............................................................................45 4.3.1.2 Infrastruktura ...................................................................................................50 4.3.1.3 Zašti ena prirodna i kulturna baština ............................................................53

4.4 Turizam ........................................................................................................................... 57
4.4.1 Razvojni operativni plan županije .....................................................................................57 4.4.2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije..............................................59 4.4.3 Grad Komiža......................................................................................................................60 4.4.4 Grad Vis.............................................................................................................................63 4.4.5 Otok Vis.............................................................................................................................66 4.4.6 Zaklju ak ...........................................................................................................................67

4.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš............................................................................ 67
4.5.1 Socio ekonomski utjecaji ...................................................................................................67 4.5.2 Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikost................................................68

4.6 Analiza potencijala i ograni enja atrakcija destinacije otoka Visa ................................. 70 4.7 Strateški okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma ..................................................................................................... 77 1

............. Klju ne strateške barijere destinacije Vis....... Klju ne strateške prednosti destinacije Vis ...........................1............104 11........171 16..................2 Op i podaci................................ Marketing plan...........................1.......................96 SWOT analiza .........................94 7........................................................................102 9....... Analiza oglednih primjera u praksi .................................................................................................................100 9........................3Projekti turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija.........110 12......................................... Ukupni rezultati .................................................3.......................... Inicijalna pozicija..................................................3Pozicioniranje ..........................83 Analiza konkurenata ......................3 Zaklju ak ...................120 15............102 9...111 12...........................................................................102 9.................................................................................................................................................................................110 12...........103 10....................................................................................................5..............................................................1Projekti konkurentnosti......... Evaluacija klju nih interesnih subjekata ................................ Pristup ........................4 Turizam...........................................................................114 13..........................................................................115 14.... Zaklju ak .........2Klju ne fascinacije......................................................................................................................................................2......1Vizija...............................................................................................................................................................................................171 2 ..................................................................... Vizija i pozicioniranje......................4Projekti edukacije i upravljanja ..............................................................................90 6.....................................................124 15....91 7.......................................................86 6..................2Turisti ki proizvodi .....................2..1Iskustveno strukturiranje ..................................................................................................................................3 Gospodarstvo ............................................................................. Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi .....98 8.....123 15...........................112 13............................................114 13.......................................................................................................5......... 6..............................................................99 8.............................................. Klju ne strateške prednosti i klju ne strateške barijere turisti kog razvoja ......................................................86 6......................................................................................1 Kriteriji izbora konkurenata........................................ Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta ........................................................................ 8........1Konkurentske strategije marketinga .....................98 8................................................................... Konkurentnost i investicije ............................................137 15.......................................86 6........................................................................................148 15.......................................... Strateški kontekst .......................107 12................167 16... Analiza globalnih trendova u turizmu .................2Projekti smještajnih kapaciteta ...................................................................

......... Provedbeni plan................... 201 21..............................1.................4Ukupni pregled investicijskih projekata...................... 196 20....................... Sadržaj priloga ............................171 16..172 16..........16.2........................................... 185 17..... Zaklju ne napomene ...............................................................................................173 16.......................................................................................2Strategija komercijalizacije...................................................................................3Strategije marketing miksa......................179 16.... 179 16......................................2Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma .................................182 16..............................................................184 17........ Popis korištenih izvora.........................................1Ciljevi ...................... 185 17...........................................4Tržišna strategija...........................................................................................................181 16......................................................................1Korporativni identitet...........................1Strategija proizvoda ............................................................................................................. 194 19...............................................................................................................................................176 16.................................... 173 16.......................3Strategija komunikacije .....................................................3.............176 Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije ..2Pozicioniranje ................. 203 3 ...............1Pristup ..........................................3...................2................................................ Investicijska strategija ...... 190 17....................................................................175 Glavne koristi i vrste turisti kog doživljaja .....................................3Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj......3........................1...................................................................................................................2Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja...................................... 192 18........................................................2Konkurentske strategije marketinga .... 186 17..................................3..................................................................................................

......................................... 64 Tablica 4–14: Vis – trend dolazaka i no enja..................................................... 91 Tablica 6–10: Turisti ka no enja 2007......................................................... Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta .......................................................................................................... 39 Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci ....................................................................................................................................... 91 Tablica 6–9: Turisti ki kapaciteti 2007........................................................... 73 Tablica 4–17....... 86 Tablica 6–2: Analiza konkurenata – otok Rab............................................ 45 Tablica 4–9: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Komiža................... 40 Tablica 4–3: Stanovnici – starosna struktura ........................... 41 Tablica 4–5: Planirani broj stanovnika ........................... 88 Tablica 6–4: Analiza konkurenata – otok Mljet ............. 90 Tablica 6–8: Prihod od turizma............................... 61 Tablica 4–12: Komiža – trend dolazaka i no enja........................................................................ 43 Tablica 4–7: Temeljna namjena površina ......................................................................................................................................................................................................................................................................... 89 Tablica 6–5: Analiza konkurenata – otok Lastovo ........................................................................................................................... 89 Tablica 6–6: Godišnji prihod ............................................................... 92 Tablica 6–11: Prihod po no enju 2007....................... 1 Tablica 4–10: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Vis...................................................... kulturno povijesne i ostale atrakcije...........................................Tablice Tablica 4–1: Kretanje broja stanovnika ......................................................................................................................................................................................... 87 Tablica 6–3: Analiza konkurenata – otok Lošinj................................................ 62 Tablica 4–13: Vis – turisti ka ponuda ...................................................... 72 Tablica 4–16: Potencijalne atrakcije/inicijative.................................................................................................................................. 92 4 ................. 65 Tablica 4–15: Prirodne........................................................................................................ 41 Tablica 4–6: U eš e stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova ................. .. .................................................................. 40 Tablica 4–4: Ku anstva................................................ 90 Tablica 6–7: Prihod po stanovniku ............................................................................................................................... 47 Tablica 4–8: Planirane turisti ke zone..................................................................... 48 Tablica 4–11: Komiža – turisti ka ponuda ................................................................... 74 Tablica 6–1: Analiza konkurenata – op i podaci...................................

............................................................................. 54 5 ................................................... 35 Kartogram 3-2: Turisti ki klaster srednje Dalmacije . 192 Slike Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu................................................................................................................................................................................................... 188 Tablica 17–2: Pregled investicija ................................................. 110 Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala).............. 123 Tablica 15–2: Potencijalni projekti/inicijative smještaja ............. 96 Slika 8-1: Poligon strategija .... 54 Kartogram 4-6: Kulturna baština....................................................................... 46 Kartogram 4-5: Zašti ena prirodna baština .................................................................................................................................................................................................................................. 138 Tablica 15–5: Klju ni projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija.............................................................................................................................................................................................. 99 Tablica 14–1: Scenariji rasta ............................... 37 Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta ............................................................................................................................................................................................................................................................................................................... 111 Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti ...................................................................................... 45 Kartogram 4-4: Namjena površina – postoje a i planirana izgradnja ........................Tablica 6–12: Godišnji prihod po krevetu............ 38 Kartogram 4-3: Temeljna namjena površina......... 149 Tablica 15–6: Klju ni projekti edukacije i upravljanja ...................................... 121 Tablica 15–1: Potencijalni / planirani projekti i inicijative......................Situacija .................................................................................... 93 Tablica 8–1: Rezultati SWOT analize................................................................................. 28 Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komiža............................................................ 124 Tablica 15–3: Klju ni projekti konkurentnosti ......................... 36 Kartogram 3-3: Otok Vis u turisti kom klasteru srednje Dalmacije............... 101 Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija oto ana) ..................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................... 127 Tablica 15–4: Klju ni projekti smještajnih kapaciteta ...... 36 Kartogram 4-1: Otok Vis ...... 167 Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu............... 125 Slika 17-1: Opcije investicijske politike ..................................... 186 Kartogrami Kartogram 1-1: Pokazna podru ja COAST projekta ...

....................... 166 6 ..... 70 Kartogram 4-8: Prirodne..................... 73 Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative.... 75 Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj .............................................. Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa ..Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa............................................................................................................... kulturno povijesne i ostale atrakcije.......................................................... 165 Kartogram 15-3: Primjer projekta turisti ke infrastrukture . 78 Kartogram 13-1: ............ 114 Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta......................... 148 Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obra enih projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija................................................................ 74 Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta.............Panoramska cesta ....

Situational analysis for the island of Vis shows that the geographical position. SME business is growing at a slow pace. but they are not widely known nor strongly promoted. In terms of tourism. international theatre carnival. activities and experiences. the alternative types of tourism (agrotourism. Following the standard international procedure of regional and destination planning in tourism. There are no major investments on the island. the summary of key analysis / results is presented as follows. Even though the island produces typical agricultural products (lemon. landscape and cultural values. natural heritage.). Additionally. health and wellness tourism. tax relief. where development guidelines have been set for each destination of this tourism region. There are few events organised on the island (boat race. Project context and situational analysis The area of the project includes two administrative entities (Town of Vis and Town Komiža). institutional barriers.). Main barriers to the development are the lack of an integral concept and development strategy. based on their own key values. and is mainly focused on the food and beverage facilities. as well as the ecologically clean environment are the key values of this destination as well as the great base for tourism development. transport isolation. thus a majority of existing facilities remain unused (e. The island of Vis is a highly seasonal destination – around 90% of the total tourism traffic is realised in the period from June to September. and gave the concrete development suggestions that are in line with the recent experiences of similar global destinations. which place Vis in a very unfavourable economic position. and therefore its future tourism development must be placed in the context of development of a wider region of (middle) Dalmatia tourism cluster. cultural summer of Vis).000 tourism beds. army facilities. they need to jointly position themselves under the cluster brand.g.Summary Development plan for eco / rural tourism of the island Vis that is presented here is a pragmatic and a conceptual frame for the efficient development and management of the development process for this type of tourism. Horwath HTL provided an objective frame for the development potential of this area. palms. and other types of support to the island economy) must be noted as key disadvantages of the area. unfavourable demographic structure. 7 . etc. with professionally shaped products. whilst 77% of the total is made by private accommodation facilities. infrastructural and communal barriers. Today the whole island has around 3. and the inadequate state development policies (subventions. unfavourable economic conditions. apart from some domestic and foreign small scale investments in privately owned properties (holiday homes). factory. etc. each of these destinations embarks the process of building their own tourism destination image. There are only three hotels on the island of Vis (2* and 3* category).) have not been a part of the offer. Etc. In this context. The island of Vis belongs to a tourism cluster of (middle) Dalmatia. nor the active development policy. the situational analysis identified that the years long isolation of the island limited its tourism development. This process has already been defined in the Master plan of tourism development for Split-Dalmatia County. whilst at the same time. and is located in Split-Dalmatia County. In order for destinations / sub-regions of this cluster to play on a global tourism market.

8 . Tourism boards of Vis and Komiža. based on the small and medium scale businesses development as well as the large external investments. whilst putting the focus to the eco / rural projects development. Rab. as well as for the identification of a development strategy. where the optimal option for Vis is its own development way. Furthermore. preferences and destinations. according to the sustainable development principles. Museum of the Town of Vis. Key stakeholders evaluation In order to evaluate the interests and attitudes of the key stakeholders in tourism of the island of Vis. fishing and mariculture as well as the recreation on the island. which can only be done through a high value strategy and sustainable tourism model. Competition analysis Competition analysis is done in order to provide a wider context for the current situation evaluation. the tourism development must integrate the agriculture and cultural and historical identity values. Lastovo and Mljet. Vis has few future tourism development options. that efficiently combines cultural and natural values with the agro production. According to their opinions. local entrepreneurs. the key barriers to tourism development currently are human resources and lack of financial initiatives in support. so the analysis includes the following island destinations: Lošinj. The key stakeholders are: local government (Town of Vis and Town of Komiža). in order to transform the current uncertainty and latent conflicts into an advantage. travel. Global tourism trends analysis Global trends in relation to the development and growth of tourism demand. of a similar geography and similar position. which will be based on the local family initiatives. associations. there are not many islands that satisfy all the criteria. and their general as well as the economic situation. a series of interviews and a workshop have been performed. This includes the advantage of island’s distance from the land (feeling of exclusivity / isolation). combined with the trends of the experiential structuring related to the destination development indicate that the island of Vis needs to use its key values. In relation to the analysed competitive island destinations. which need to be integrated in the tourism offer of a whole destination. Key stakeholders generally agree that tourism development must be based on the sustainable principles. Considering the uniqueness of each of the Croatian islands. and this Plan therefore suggests a concept for its integral tourism development. which are of a similar size (around 90 km2). as well as larger domestic investments. tourism / travel agencies. rich natural historic and cultural heritage. and private accommodation owners.It is clear that the island of Vis is at the very beginning of its tourism development. Competitive destinations in this case are other similar islands along the Croatian coast. cooperatives. food and beverage facilities. Identified attitudes and interests also include a strong focus on rural tourism products development. hotels.

SOCIAL AND ECONOMICAL PROFILE OF THE AREA DESTINATION PERFORMANCE DESTINATION MARKETING DESTINATION TOURISM SERVICES LOCAL COMMUNITY AND PUBLIC SERVICES STAKEHOLDERS AND PARTNERSHIPS TOURISM DEVELOPMENT KEY EXTERNAL OPPORTUNITIES AND THREATS FOR THE ISLAND OF VIS OPPORTUNITIES AND THREATS INDUSTRY TRENDS COMPETITORS LEGAL / POLITICAL ENVIRONMENT SOCIO-CULTURAL ENVIRONMENT ECONOMICAL ENVIRONMENT ENVIRONMENT TECHNOLOGY The conducted SWOT analysis indicates that the island of Vis is facing more than twice as large intensity of weaknesses than the strengths. Furthermore. which is an expected result. tourism development od Vis must be based on the minimalisation of its own weaknesses. because an intelligent development of a tourism destination cannot be based only on accentuating internal strengths and using the opportunities from the external environment. weaknesses.SWOT analysis and key strategic advantages and barriers to the tourism development SWOT analysis (strengths. Based on all the previous analysis. regardless of the relatively favourable position in relation to the current processes. However. the island of Vis needs to use the larger number of opportunities in the external environment to its advantage. because in this way it uses current external processes in order to create internal development advantages. opportunities and threats) for the purpose of this Plan was done based on the evaluation of the following elements: KEY INTERNAL STRENGTHS AND WEAKNESSES FOR THE ISLAND OF VIS STRENGTHS AND WEAKNESSES NATURAL. the following key strategic advantages and barriers to a tourism development of the island of Vis have been identified: 9 . considering the destination is currently at the beginning of its professional and competitive tourism development.

and as such it needs to provide appropriate answers to the challenges of a globalisation. This is the reason why destinations are evaluated in relation to other destinations which have already developed a similar growth model and development strategy. three island destinations have been analysed – Sardinia. it is essential to set development guidelines for the distribution of destination’s resources. European markets and tourism trends). Additionally. In order to provide an insight into destinations that can relate their development logic to the planned development of the island of Vis. The island of Vis is a tourism destination at a very beginning og its tourism development. Elba and Faial (Azores). In this conteyt. these islands provide a good example of the use of the local resources and integration of heritage and autochthonous production. Even though these destinations are in different phases of development process. key strategic principles for the island of Vis are.Key strategic advantages Very attractive tourism area from perspective of global trends and interests Key strategic barriers the Problem of creating a clear tourism development vision for the times to come Attractiveness of natural. The analysed island destinations are relevant examples for the island of Vis. Adriatic stopover 4. as well as negotiating platform for external investors 10 . cultural. these destinations developed agriculture and integrated it into a rural tourism offer. Lack of the local capacity as an answer to globalisation processes 3. they are mainly based in the Mediterranean basin (because of the similar climate. whilst they used differentiated products to create a variety of tourism activities on offer during the whole year. Necessity of an organic growth/development. Key strategic principles The rational image of the future of a tourism destination. or its tourism vision must be based on the realistic strategic principles and key guidelines for its future growth. historic and Lack of clearly formed and focused tourism rural attractions of the island products Start up position / advantages Lack of tourism infrastructure Inadequate general infrastructure Benchmark analysis In a process of creating a destination development plan. Inherited urban concentration 5. Start up position as a result of the absence of a mass tourstification (as an advantage and/or a challenge to local and national political elite) 2. considering the protection and improvement of natural and cultural attractiveness of the island. they have well preserved and rich natural resources as well as the cultural heritage. because they are under the influence of the Mediterranean culture. 1.

The island of Vis is the hideaway island. Market positioning on the other hand highlights the physical as well as the emotional aspects of a destination that need to be integrated in the area and agreed upon by the local community. Vision is created for both today’s and tomorrow’s markets. island of Vis must first rely on its key tourism fascinations. changes in tourist behaviour. which must be agreed on and deliverd to the tourism market by integrated tourism policy. Vis revitalises its two urban poles (Vis and Komiža). Modra Špilja. as well as through the valorisation of key identity symbols such as Falkuša. innovatively restructures the island interior. Tourism development of Vis is based on creation of a integrated tourism value chain. which builds its authenticity and exclusivity on the sustainable development principles. lemon production. which is done by restructuring its space and innovative high value tourism offer that highlights the identity as well as natural and socio-cultural characteristics of the island. the tourism positioning of Vis must be viewed and shaped in the context of of the whole tourism cluster of Middle Dalmatia positioning. naturally and culturally positioned in an environment that with its key characteristics makes a tourism cluster of Middle Dalmatia (Split-Dalmatia County). the tourism vision for the island of Vis is as follows: Island of Vis uses tourism to revitalise its area and generate the economic growth. and it forms a unique emotional relationship with future markets. To identify its market positioning starting point. Thus. and designs its coastal areas.Vision and positioning Vision and market positioning in current global tourism market are complex creations. in order to create a successful development. Strategic positioning of destinations within the Split-Dalmatia County is defined in the Tourism master plan of Split11 . and finally because of the continuous pressure of competitive destinations / regions. wine production. which is embedded into historic attractiveness of the island and its tradition through fishing. Island ofVis – key fascinations History and culture Tradition and island’s lifestyle Untouched island idyll Passionate experience of the sea Tourism destination Vis is geographically. etc. which are the base for future creation of the unique selling points. Therefore. olive growing. based on the ever changing tourism market conditions.

Dalmatia County. Vis is a hideaway island which offers following key experiences: Relaxation in a hidden beauty of sea and bays Meeting point. where all the experience in the future tourism offer are placed in the space itself. The term ‘hideaway’ is used in its widest sense and represents a sanctuary as well as the place of the spiritual and cultural revitalisation. the above proposed positioning statement serves as a framework for the experiential structuring of the island Vis (and Biševo). which presupposes the complete high value tourism change development. the proposed positioning statement for the island of Vis is as follows. where the island of Vis is positioned as ‘the hideaway island’. and later on will be shaped in a form of professional and competitive tourism products. Urban centres (Vis and Komiža) – start the process of urban revitalisation and rehabilitation and take on the role of two island hubs 2. Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 1. Considering all of the above. Viško polje – revitalises agriculture and offers experiences of tradition and nature 12 . activities and events in Vis and Komiža Exciting experience of the sea and fishing tradition Traditional island lifestyle Island history and culture Activities in the idyllic island ambiance Experiential structuring and tourism products In addition to the basic support to product development.

in accordance with area’s potentials and limits. 3. 2. they need to be in line with contemporary tourism trends as well as they have to be appropriately supported by human potentials. This also means that capacities need to provide a positive business results. Reference years are 2007 (starting year) and 2020 (final year). and are based on accommodation capacities as planned in Land use plans. 13 . 4. Projections of growth scenarios are shown in the following table. Holiday and relaxation by the sea Nautical tourism Rural tourism Special interests Evaluation of the accommodation capacities growth volume Tourism development. Vis plateau – urban / value revitalisation and rehabilitation of villages on the plateau offering eco / rural experiences of islands lifestyle 4. Island Biševo – equipment programme to create the sanctuary for nature lovers and a visit point of protected natural heritage (Modra špilja. the proposed tourism products for Vis and Biševo are: 1. tourism income and tourism volume in relation to the resources. or a projection of a quantity of future accommodation capacities. Coastal ring – rehabilitation and development programme of beaches for the experience of exclusivity and tranquillity 5. apart from defining the vision and tourism products presupposes a qualification.3. They are also based on the tourism traffic. and other caves) In this context.

460 141. ovrnights per inhabitant 2 2020.945 101.637 90 3. 3 and 4 assume the development of new hotels and tourism resorts. as well as the significant population increase.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 90 8.707.0% 44.0% 89 64 321 216 829.0% 45.963 14.637 90 3.309 1.639 471. occupancy of hotel acc.513. rural family hotels. in € (direct) toursim rev.280.833 365. REALIZED 25% 2020. overnights .750 40.244 33.0% 33.0% 50.701 17.729 3. rural bed and breakfast.671 25.000 30.060 18 2020.000 116.174 280.0% 27.0% 50.1% 33.078 619 56.000 130. REALIZED 50% OF 2020. workshop results.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 3.950 35.836 60.0% 50.9% 34 15 77 28 99. the key projects that will build a competitive position of this destination on a tourism market are: 14 .043. Implementation of these plans depends on infrastructural improvements.1% 62 39 195 123 427. as well as other types of high value accommodation in rural / eco tourism – for example – agrotourism.804 192.607 74.800. rural holiday houses. WITHOUT CHANGE 3.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Development scenarios 2.942.078 619 28.502.637 90 4.868 16.637 3. Competitiveness and investments In the context of this plan. per overnight (direct) doubled number of inhabitants arrivals per inhabitant overnights per inhabitant hot.2007 population area in km2 accomodation capacity (beds) accomodation capacity (hotels) arrivals overnights arrivals (hotels and resorts) overnights (hotels and resorts) occupancy of the total acc.028. improvements in transport networks.975 60.300 233.5% 48 22 130 100 234.825 448.040.724 75.637 3.792 784.521 707. in HRK toursim rev.CAGR beds per km arrivals per inhabitant overnights per inhabitant hotel ovrnights per inhabitant toursim rev. site inspection as well as our expert opinion. REALIZED 100% OF OF LAND USE PLAN LAND USE PLAN LAND USE PLAN 3. and rural resorts.5% 34 8 53 21 24.146.168.000 4.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 90 5.0% 38.539 2.361 14.600 1. and based on the stakeholders interviews.539 78.

Taking into account the results from both documents. which is an official document of the County from 2006. trekking and cycling paths concept School of Vis cuisine Watersports centre Ethno village Dragodid Interpretation centre 'Military history of Vis' Island tours Marketing plan Strategic approach to marketing of the island of Vis is related to two existing documents that have dealt with this area – Tourism master plan of Split-Dalmatia County. which will be an official document of the Croatian National Tourism Board. and the Strategic marketing plan of Croatian tourism 20082012.COMPETITIVENESS ACCOMMODATION TOURISM INFRASTRUCTURE AND ATTRACTIONS EDUCATION AND MANAGEMENT Gastronomy specialisation Complementary offer Agrotourism Rural holiday house Olive oil and wine tasting Viewpoints system Education in tourism TourFuture (education of local community about tourism) Destination management organisation Organisation for rural tourism development and management Tourism information system Integrated tourism signalisation system Small bay beaches development programme Waterfront revitalisation Eco labels Private accommodation quality development Standardisation and quality systems in rural tourism Urban conversion (Vis and Komiža) Rural 'bed & breakfast' Rural family hotel Panoramic road Fishing museum 'Komiža' Rural resort Interpretation centre 'Vis – hideaway island’ Healthy food programme for a tourism market Walking. Thus. a summary of integrated marketing activities for the island of Vis is presented below: 15 . the recommendations must be taken as a starting platform for a detailed marketing activities elaboration in this Plan.

this Plan is viewed as a pre-phase or a pre-plan for a serious master plan of the island. In this context.Integrated marketing communication system for Vis Brand creation Logo Brand name Term Protected Colours Promotional tools and materials Brochures General brochures Product brochures Rural accommodation brochures Specific attraction brochures Communication activities Sales improvement Fairs Special promotional activities Direct marketing Monitoring Quality standards of brochures and other promotional materials Contents quality of web page in relation to correct and up-to-date information Quality of fairs Public relations Promotional materials Posters. notifications Web site Souvenirs and autochthonous products Advertising Press (newspapers. magazines) Internet advertising Organisation of sminars and workshops Investments and concluding remarks Development plan for eco / rural tourism of the island of Vis. This indicates the need for a Tourism master plan definition for this area. located in the Split-Dalmatia County. is at its core focused on rural and eco tourism projects. which represents the essential framework for the entrepreneurship in tourism. Considering that Split-Dalmatia County defined the Tourism master plan for the integral area of the County. In addition to this a touristification of the two urban centres (Komiža and Vis) is necessary. in order to initiate the interest of domestic and foreign investors. Not only does the tourism master plan provide investors with a clear picture of an area and its development projects. leaflets Tourism map Itinerary maps based on products Tour guide Press trips Familiarisation trips Newsletters Press conferences News. as well as the initiation of entrepreneurship’s activities by a bottom up principle. the following step is the destination planning within the tourism cluster of the County. but it also indicates a level of dedication to the process of development and investments of its initiator (the County). and the process of shifting responsibilities for development and investments from the central to the local/regional level. this County still does not have necessary instruments for tourism investment support in its own hands. Significant eco / rural tourism product for the island of Vis requires significant investments into the infrastructure. 16 . as well as few coastal projects designated in the Land use plans. which can create additional synergies for eco/rural initiatives. Considering transitional processes in Croatia.

U tom kontekstu se ovdje izlaže sažetak klju nih nalaza / prijedloga ovog Plana.približno 90% ukupnog turisti kog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna. institucionalno-sistemska ograni enja. Otok Vis je izrazito sezonalna destinacija . rasadnik palmi. porezne olakšice i druge beneficije prema oto kom gospodarstvu i stanovništvu).000 turisti kih kreveta. Na otoku nema ozbiljnijih investicija. prirodna bogatstva obalnog prostora. pa tako svaka destinacija ve ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira. Na otoku se organiziraju doga aji kao što su regata. Ovdje svakako treba navesti i infrastrukturne i komunalne nedostatke. te dao konkretne razvojne prijedloge koji prate recentna iskustva sli nih destinacija u svijetu. odnosno aktivne razvojne politike. Otok Vis se nalazi u turisti kom klasteru (srednja) Dalmacija. Osnovni ograni avaju i imbenici razvoja su nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja. zatim nepovoljna demografska osnovica. koliko je to bilo mogu e. koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju.Sažetak Ovdje izloženi Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis predstavlja pragmati an. Iako otok ima zna ajnih prednosti u poljoprivredi (limun.) alternativni oblici turizma kao što je agroturizam. nužno je da se zajedni ki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turisti kog podru ja (klastera). bilje i sl. Na otoku posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*). internacionalni karneval kazališnih amatera i kulturno ljeto Visa. Situacijska analiza otoka Visa pokazuje da su geoprometni položaj. Malo i srednje poduzetništvo se polako razvija na Visu. vojni objekti). Ovaj proces je ve definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. a nalazi se na podru ju Splitsko-dalmatinske Županije. objektivizirao razvojni potencijal ovog podru ja. ali i konceptualan okvir za efikasan razvoj i upravljanje procesom razvoja ove vrste turizma. a svaka od njih tako er gradi svoj imidž turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima. Kontekst projekta i situacijska analiza Podru je obuhvata projekta uklju uje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža). kulturni ili zdravstveni turizam nisu do sad bili u ponudi. zatim nepovoljno stanje gospodarstva. u okviru situacijske analize identificirano je da je dugogodišnja zatvorenost otoka prema posjetiteljima ograni avala razvoj turizma. i prema tome svoj budu i turisti ki razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turisti kog podru ja (srednje) Dalmacije. temeljem svojih klju nih vrijednosti. krajobrazne i kulturološke vrijednosti te ekološki prakti ki nezaga en okoliš klju ne vrijednosti ovog prostora i izvrsna osnova za razvoj turizma. ali nisu izrazito poznati niti jasno promovirana na tržištu. a dominiraju privatni smještajni kapaciteti sa preko 77% ukupnog smještajnih kapaciteta otoka. sadržajima i iskustvima. Da bi destinacije / subregije unutar ovog turisti kog podru ja (klastera) mogle igrati na globalnom tržištu. Horwath HTL je. Što se turizma ti e. tvornica ribe. ali je uglavnom fokusirano na razvoj ugostiteljske ponude. na cijelom otoku ima ukupno oko 3. prometna izoliranost. te na kraju i neadekvatnu državnu politiku razvoja (subvencije. Vode i se standardnom internacionalnom procedurom regionalnog i destinacijskog planiranja u turizmu. osim nekoliko stranih i doma ih investicija u privatne ku e za odmor tako da je ve i dio postoje ih objekata neiskorišteno (npr. 17 . Danas je turizam vrlo slabo razvijen – na primjer.

Hoteli. svakako treba integrirati poljoprivrednu proizvodnju i kulturnopovijesne identitetske vrijednosti. lokalni obrtnici. pa su stoga ovdje analizirani otoci Lošinj. otok Vis ima nekoliko razvojnih opcija u pogledu budu eg turisti kog razvoja. s time da je optimalna ona gdje otok Vis traži svoj put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba okre e u vlastitu prednost ali samo u slu aju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan na in spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s oto kom agroproizvodnjom. ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zale u otoka. sa sli nom geografijom i sli nim prometnim položajem. putovanja. Analiza globalnih trendova u turizmu Globalni trendovi u odnosu na razvoj i rast turisti ke potražnje. ali uz razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Turisti ke zajednice Vis i Komiža. Evaluacija klju nih interesnih subjekata U svrhu evaluacije interesa i stavova klju nih interesnih subjekata u turizmu na otoku Visu provedena je radionica i niz intervjua sa klju nim subjektima.Jasno je dakle da je otok Vis na samom po etku svog turisti kog razvoja i u tom smislu se ovim planom predlaže koncept njegovog cjelokupnog turisti kog razvoja. U odnosu na analizirane konkurente. Budu i da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije. To su lokalne vlasti (Gradovi Vis i Komiža). Klju ni subjekti uglavnom se slažu u mišljenju da razvoj turizma treba temeljiti na principima održivosti. Muzej grada Visa. ugostiteljski objekti. ali i ve im doma im investicijama. te ih je stoga potrebno integrirati u turisti ku ponudu cjelokupne destinacije. smatraju. ponašanje i preferencije turista. Lastovo i Mljet. Analiza konkurenata Analiza konkurencije izvodi se kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale mogu e razvojne strategije. Pod konkurencijom se u ovom slu aju podrazumijevaju drugi sli ni otoci na hrvatskom Jadranu te njihova op a i gospodarska situacija. koji e se bazirati na lokalnim obiteljskim inicijativama. udruge i zadruge te iznajmljiva i privatnog smještaja. turisti ke / putni ke agencije. Identificirani stavovi i interesi tako er uklju uju snažno usmjerenje na razvoj proizvoda ruralnog turizma. To svakako uklju uje prednosti udaljenosti od kopna (osje aj ekskluziviteta / izoliranosti). bogatstva povijesnog naslje a. a koji su sli ne veli ine (oko 90 km2). a naglasak se stavlja na razvoj eko / ruralnih projekata kao glavni fokus Plana. sljede i pritom principe održivog razvoja. Rab. te destinacije suo eni sa trendovima iskustvenog strukturiranja vrijednosti koje su povezane sa razvojem destinacija upu uju da destinacija otoka Visa treba koristiti svoje klju ne vrijednosti. Prema mišljenju klju nih subjekata. bogatstva prirodnih i kulturoloških vrijednosti. 18 . te ve ih eksternih investicija. U turisti ki razvoj. ljudski resursi i nedostatak financijskih poticaja za razvoj turizma glavni su ograni avaju i faktori turisti kog uzleta otoka Visa.

SWOT analiza i klju ne strateške prednosti i barijere turisti kog razvoja Analiza snaga. Nadalje. što je i o ekivan rezultat. definirane su sljede e klju ne strateške prednosti i barijere turisti kom razvoju destinacije otoka Visa. opportunities and threats – SWOT) za potrebe ovog Plana izvedena je temeljem evaluacije sljede ih elemenata: KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE I SLABOSTI PRIRODNI. jer se inteligentan razvoj turisti ke destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI I PRIJETNJE TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Izvedena SWOT analiza upu uje na sljede e da je destinacija otoka Visa suo ena sa više od dva puta ve im intenzitetom slabosti od intenziteta snaga. jer na taj na in trenutne procesi u svom okruženju koristi za stvaranje vlastite prednosti u razvoju. 19 . Temeljem svih prethodnih analiza. bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju. razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti. weaknesses. obzirom da se destinacija Vis nalazi na po etku izgradnje profesionalne i konkurentne turisti ke industrije. Me utim. otok Vis mora iskoristiti prednost ve eg broja mogu nosti u okruženju u odnosu na prijetnje. slabosti. koje definiraju pristup i smjernice njenog budu eg razvoja u turizmu. mogu nosti i prijetnji (strengths.

a s obzirom na o uvanje i unapre enje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka. Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese 8. strateška uporišta otoka Visa su: 6. Otok Vis je turisti ka destinacija na samom po etku svog turisti kog razvoja i stoga mora dati odgovaraju e odgovore na izazove globalizacije. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa. trendova turista). odnosno objektivizacije klju nih odrednica na kojima destinacija gradi svoju budu nost. analizirane su tri destinacije – Sardinija. Iako u razli itim fazama razvojnoga puta. a diferenciranim proizvodima kreirale su rannovrsnu ponudu tijekom cijele godine. Ove su destinacije relevantne za usporedbu i primjer razvoju otoka Visa jer su to oto ke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obi aja. uglavnom su smještene u Sredozemlju (zbog sli ne klime. to jest njena turisti ka vizija mora biti izvedena iz realnih strateških uporišta. Nužnost organskog rasta. Stoga se ciljana destinacija promatra u odnosu na destinacije koje su ve razvile sli an model rasta i strategiju razvoja. te kao pregovara ka platforma sa vanjskim igra ima / investitorima 20 .Klju ne strateške prednosti Klju ne strateške barijere Izrazito atraktivan turisti ki prostor sa stajališta Problem stvaranje jasne vizije turisti kog globalnih trendova i interesa razvoja za nadolaze e razdoblje Atraktivnost prirodnih. Povijesno naslje ena urbana koncentracija 10. europskog tržišta. kulturno-povijesnih u Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih ruralnih atrakcija otoka turisti kih proizvoda Pozicija / prilike po etnika Nedostatak turisti ke infrastrukture Neadekvatna op a infrastruktura Analiza oglednih primjera u praksi Pri izradi razvojnog plana odre ene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. Strateška uporišta Racionalna slika budu nosti jedne turisti ke destinacije. Po etna pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i/ili izazov lokalnim politi kim elitama i Hrvatskoj u cjelini 7. ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih obi aja i autohtone proizvodnje. Uz to razvile su agruikulturu. U tom smislu. Elba. Faial (Azorsko oto je). te kulturnu baštinu. imaju o uvane i bogate prirodne resurse. Jadranski stopover 9. te je integrirale u ruralnu turisti ku ponudu.

te oprema svoj obalni prostor. na promjene u uzorcima ponašanja gostiju. koje se promatraju kao okvir za izgradnju dugoro nih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedni ka turisti ka politika destinacije mora prihvatiti i isporu iti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru. Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komiža). inovativno restrukturira unutrašnjost otoka.Vizija i pozicioniranje Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turisti kom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije. Modra Špilja. odnosno prihva en od strane turisti kog tržišta. te je stoga turisti ko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turisti kog klastera Srednje Dalmacije. s druge strane naglašava koji fizi ki. Falkuša. ime naglašava identitet te prirodne i socio-kulturne zna ajke otoka. Vizija se kreira kako za današnje tržište. te upotrebu klju nih simbola ovih vrijednosti kao što su npr. Tržišno pozicioniranje. uzgoj limuna. destinacija otoka Visa se najprije mora osloniti na klju ne turisti ke fascinacije otoka. Kako bi identificirala po etnu to ku tržišnog pozicioniranja. itd. Prema tome. i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budu im tržištem. s obzirom na promjenljive uvjete na turisti kom tržištu. te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu. koji svoju autenti nost i ekskluzivnost gradi na održivim principima razvoja. Turisti ki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo. tako i za budu e tržište. maslinarstvo. Vis je otok skrovište. te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojim klju nim zna ajkama i karakteristikama ini turisti ki klaster Srednje Dalmacije (Splitskodalmatinska županija). 21 . ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihva eni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan. a to ini restrukturiranjem prostora i inovativnom turisti kom ponudom visoke vrijednosti. vinarstvo. vizija razvoja otoka Visa je: Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast. Otok Vis – klju ne fascinacije Povijest i kultura Tradicija i život otoka Idila netaknutog otoka Vatreni doživljaj mora Destinacija Vis nalazi se u geografskom.

Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu 22 . Uzimaju i sve navedeno u obzir. prijedlog turisti kog pozicioniranja je kako slijedi: Vis je otok skrovište koji nudi sljede a klju na iskustva: Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala Mjesto susreta. i unutar njega. to jest centra organiziranja cjelokupnog turisti kog iskustva otoka i morskog areala ove destinacije 7. a predstavlja svojevrsno uto ište i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turisti kog lanca visoke vrijednosti.Strateško pozicioniranje destinacija unutar podru ja Splitsko-dalmatinske županije. a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima. Urbani centri (Vis i Komiža) – kre u u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva oto ka 'hub-a'. destinacija Vis se pozicionira kao 'Otok skrovište'. Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 6. gdje se u okvir prostora 'preta u' iskustva koja e Vis pružati svojim gostima. definirano je Glavnim planom razvoja turizma SDŽ. Kontekst 'skrovišta' uzet je u najširem smislu. aktivnosti i doga anja u Visu i Komiži Uzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicije Tradicionalnog oto kog života Povijesti i kulture otoka Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda. gore navedeni prijedlog pozicioniranja tako er služi kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa.

odnosno koli inu budu ih smještajnih kapaciteta. temelje se na smještajnim kapacitetima predvi enim u prostornim planovima. (ciljna godina). osim postavljanja vizije i izbora turisti kih proizvoda podrazumijeva i kvalifikaciju. Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljaj ekskluzivnosti i mira 10. ovaj prostor je uto ište za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zašti enih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje) U tom kontekstu. a s obzirom na njihov razvojni potencijal. prijedlog turisti kih proizvoda. te turisti kom prometu. koja mora biti u skladu sa mogu nostima i ograni enjima prostora. i turisti kom volumenu u odnosu na resurse. u skladu sa suvremenim turisti kim trendovima. (polazna godina) i 2020. mora ostvarivati pozitivan poslovni rezultat.8. 23 . Otok Biševo – programom opremanja. Referentne godine su 2007. Scenariji procjene rasta koji se prikazuju u sljede oj tabeli. te mora imati dostatnu podršku ljudskog potencijala. Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo života na otoku 9. zaradi od turizma. za Vis i Biševo temelji se na: Odmoru i opuštanju uz more Nauti kom turizmu Ruralnom turizmu Specijalnim interesima Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta Razvoj turizma.

REALIZIRANO 25% PP-A 3. te našeg ekspertnog mišljenja.078 619 28. ruralnih obiteljskih hotela i bed&breakfasta. naselja) zauzetost ukupnog smještaja zauzetost hotelskog smještaja no enja . prihod u € (direktni) tur.637 90 3.146.868 16.5% SCENARIJ 1 2020.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 SCENARIJ 4 2020. prihod u HRK tur.729 3. naselja) no enja (hoteli i tur. klju ni projekti koji e graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turisti kom tržištu i koji su detaljno elaborirani u ovom planu su: 24 . no enja po stanovniku 34 8 53 21 24.975 60.280.309 1. REALIZIRANO 50% PP-A 3.637 90 4. a temeljem razgovora sa klju nim subjektima. te ruralnih resorta.000 4. kao na primjer agrotirzama.701 17.2007 stanovništvo površina u km2 smještajni kapaciteti (kreveti) smještajni kapaciteti (hoteli) dolasci no enja dolasci (hoteli i tur.800.000 116.3 i 4 pretpostavljaju razvoj novih hotela i turisti kih naselja.060 18 3. ruralnih ku a za odmor.521 707. rezultata sa radionice. poboljšanju prometne povezanosti i dostupnosti otoka.539 2.833 365.750 40.0% 50. BEZ PROMJENE 3.1% 33.0% 50. Realizacija ovih planova ovisi o rješavanju infrastrukturnih problema na kvalitetan na in.707.792 784.361 14.2% 34 15 77 28 99.078 619 56. Konkurentnost i investicije U kontekstu ovog Plana. te znatnijem pove anju broja stanovnika na otoku.637 90 3. prihod po no enju (direktni) udvostru enje broja stanovnika dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.168.0% 45.513.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Scenariji razvoja 2.804 192.600 1.5% 62 39 195 123 427.639 471.945 101.0% 16. REALIZIRANO 100% PP-A 3. obilaska terena.0% 3.000 130.671 25.028.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 SCENARIJ 2 2020.0% 11.607 74.040. te razvoj drugih vrsta smještaja visoke kvalitete u ruralnom/eko turizmu.174 280.836 60.637 90 5.0% 50.502.8% 48 22 130 100 234.2% 89 64 321 216 829.460 141.043.539 78.963 14.637 90 8.CAGR kreveta po etvornom kilometru dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.724 75.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 SCENARIJ 3 2020.300 233.0% 7.825 448.000 30.950 35.942.244 33. no enja po stanovniku tur.

25 .PROJEKT KONKURENTNOSTI PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA PROJEKTI TURISTI KE INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Program opremanja malih plaža u uvalama Revitalizacija šetnice / rive uz more Eko oznake kvalitete Agroturizam Ruralna ku a za odmor Kušaonica vina maslinovog ulja Sustav vidikovaca i Projekt edukacije u turizmu TourFuture (edukacija lokalnog stanovništva u turizmu) Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Ruralni 'bed & breakfast' Ruralni obiteljski hotel Panoramska cesta Ribarski muzej 'Komiža' Ruralni resort Interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište' Program zdrave hrane za turisti ko tržište Koncept pješa kih.Glavni plan turizma Splitskodalmatinske županije. službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006. godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012. koji e uskoro biti prihva en kao službeni dokument Hrvatske turisti ke zajednice za navedeni period. planinarskih i biciklisti kih staza Škola viške kuhinje Centar za sportove na vodi Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Urbana konverzija (Vis i Komiža) Etno selo Dragodid Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Ture otoka Marketing plan Pristup strateškom promišljanju marketinga za podru je otoka Visa proizlazi iz dva ve postoje a dokumenta koji su obuhvatili predmetno podru je .

koji je smješten u Splitsko-dalmatinskoj Županiji. a prvenstveno vode i ra una o otoku Visu. letci Turisti ka karta Karte itinerara s obzirom na proizvode Turisti ki vodi Novinarska putovanja Agencijska putovanja Newsletter Tiskovne konferencije Obavijesti. U tom kontekstu se za podru je obuhvata ovog projekta name e potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interes doma ih i stranih investitora.Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta. 26 . Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podru ja destinacije otoka Visa. potrebna su zna ajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko zna ajnijih obalnih projekata na lokacijama nazna enim prostornim planom te napose zna ajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora. odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu. preporuke dane u oba dokumenta moraju se uzeti kao po etna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu. ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turisti koj djelatnosti u svojim rukama. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno podru je Županije. sljede i korak je planiranje destinacija unutar turisti kog klastera koje obuhva a prostor Županije. novosti Oglašavanje Tisak (novine. to jest Komiže i Visa. Osim što turisti ki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podru ja i projekata za razvoj. asopisi) Internet oglašavanje Internet stranica Suveniri i autohtoni proizvodi Organizacija seminara i radionica Investicije i zaklju ni prijedlozi Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa. on tako er pokazuje razinu posve enosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (Županija). U tom je kontekstu ovaj Plan promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka. sažeti prikaz sustava integriranih marketinških aktivnosti za otok Vis je kako slijedi: Sustav integrirane marketinške komunikacije Vis Stvaranje tržišne marke Logo Ime marke Termin Zaštitne boje Promotivni oblici i materijali Brošure Op e brošure Brošure proizvoda Brošure seoskih doma instava Broušure specifi nih atrakcija Aktivnosti vezane uz komunikaciju Unaprje enje prodaje Sudjelovanje na sajmovima Posebne promocijske akcije Direktni marketing Pra enje provedenih aktivnosti Standard kvalitete tiska brošura i ostalih promotivnih materijala Kvaliteta sadržaja Internet stranice s obzirom na ažurnost i to nost Kvaliteta nastupa na sajmovima Odnosi s javnoš u Promotivni materijali Plakati. U tom smislu. Uzimaju i u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj. ali i kao inicijacija poduzetni kih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative. u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata.

Osnovni o ekivani rezultati COAST projekta su: Demonstracija društveno-gospodarskog razvitka koji uva i održivo koristi biološku i krakjobraznu raznolikost / vrijednost / atraktivnost. kroz poticanje razvojnih inicijativa koje u kona nici omogu avaju gospodarski prosperitet i kvalitetu života. To e se initi tako da se: identificira a potom i ponudi rješenja kojima se može ograni iti i dokinuti postoje i obrazac interesa. ribarstvu i marikulturi – i izravno i posredno kroz utjecaj na bankarski sektor. i Lot 4 .Otoci Vis i Biševo. Uvod Plan razvoja eko / ruralnog turizma za podru je LOT 2. Osnovna strategija projekta je prepoznati i ukloniti prepreke koje trenutno prije e preobrazbu gospodarskih sektora u smjeru održivosti.Otok Pag (JI dio Zadarske županije) i obalno podru je Novigrada/Karina. globalno zna ajne vrijednosti podru ja Dalmacije. pokreta kih sila i okolnosti koji razvoj gura u smjeru gdje se. odnosno otoka Visa sa Biševom dio je šireg COAST projekta. cilj je da se na podru ju etiri dalmatinske županije sustavno i kontinuirano utje e na aktivnosti i prakse gospodarstva u turizmu. marikultura i poljoprivrede . što je vidljivo na sljede oj mapi. u sektorima turizma. Lot 3 – šire podru je uš a rijeke Krke. poljoprivredi. ribarstva.na etiri odabrana demo podru ja: Lot 1 – Pelješac sa posebnim naglaskom na Ston i Dubrova ko primorje. a da se istovremeno narušava društvena kohezija te prije i i raznolikost a time i vitalnost samog razvoja. iji je sveobuhvatni generalni cilj održivost razvoja hrvatske obale sa zaštitom biološke i krajobrazne raznolikost utkane u razvojni put. odnosno dostupnost investicijskog kapitala – a kako bi ih se potaklo da u svoje prakse uklju e održivo korištenje dobara i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti kao temeljne. uva i održivo koristi kao jednu od osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije. 27 . identificiraju i poti u razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na na in da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje. Lot 2 .1. Prema tome. radi ostvarivanja zna ajne kratkoro ne dobiti. resursi – prije svega sam prostor sa svojom iznimnom biološkom i krajobraznom raznolikoš u i na njoj temeljenoj atraktivnosti – troše neracionalno i neodrživo.

podržava. Poboljšanje uskla enosti i provedbe propisa i praksi klju nih sektora na podru ju etiri županije u odnosu na održivo korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti. Na nacionalnoj razini uspostavljeno ozra je koje prepoznaje. na podru ju etiri županije. uvažava. 28 .Kartogram 1-1: Pokazna podru ja COAST projekta Poboljšanje uvjeta za 'zelene investicije' (investicije koje uvaju i održivo koriste postoje u biološku i krajobraznu raznolikost kao svoju glavnu resursnu osnovu). institucionalizira i širi održivi razvoj uz razumno korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti.

1 Zadaci i procedure Zadaci Temeljem javnog natje aja koji je proveden u velja i / ožujku 2008. a da se pri tome negativno utje e i na društvenu koheziju. specificirana je lista projektnih zadataka. gdje se zbog ostvarivanja zna ajne kratkoro ne dobiti. godine. godine. 2. uva i održivo koristi kao jednu od svojih osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije. a u ovom Izvještaju obra uje se podru je LOT 2. Osnovni ciljevi COAST projekta su: identificiranje. praksi i okolnosti koji razvoj usmjerava u smjeru. Projektni zadaci i njihovi segmenti prikazani su u sljede oj šemi. Ugovorom sklopljenim u svibnju 2008. resursi neracionalno i neodrživo troše. iji se prijedlozi / rezultati predstavljaju ovim izvještajem. odnosno otoci Vis i Biševo: 29 . te ponuda rješenja kojima se može ograni iti i dokinuti postoje i obrazac interesa. te na raznolikost a time i vitalnost gospodarskog razvoja identificiranje i poticanje razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na na in da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje.2. Program Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatska (UNDP Hrvatska) je odabrao ponudu Horwath HTL (Horwath Consulting Zagreb) te tvrtki povjerila izradu projekta Plan razvoja eko / ruralnog turizma za demo podru ja projekta LOT 1 (Op ine Dubrova ko primorje i Ston) i LOT 2 (Otoci Vis i Biševo). da se istraži i izvijesti o potencijalima i ograni enjima te prakti nim idejama projekta kao i mjerama podrške za održivi razvoj turizma. Klju ni ciljevi samog 'Plana razvoja eko i ruralnog turizma u demo podru jima destinacije Ston i Dubrova ko primorje i destinacije otoka Visa (Lot 1 i Lot 2)' su: da se istraži i izvijesti o trenutnom stanju i trendovima turisti kog razvoja.

povijest.Turisti ki marketing .Proizvodi i tržišni segmenti .Turisti ki promet .Identifikacija konkurentskih nedostataka . itd.Prijedlozi za formiranje partnerstva 30 . krajolik.Kpacitet. . aktivnosti.svijest.Smještaj . budžet.Identifikacija izvora financiranja KONA NI PRIJEDLOZI . komunikacijski instrumenti. sezonalnost.Infrastruktura i usluge . vrste smještaja. itd. . . položaj lokacija. voda. kontribucija razvoju.). zdravstvene.op a evaluacija investicija. zajednice . itd. infrastruktura . standardi za poduzetnike. atrakcije.SITUACIJKA ANALIZA I IDETIFIKACIJA MOGU NOSTI ZA RAZVOJ ANALIZA POTRAŽNJE ANALIZA PONUDE . .Hrana i pi e . poslovni modeli. itd. PORO. flora i fauna . kvaliteta. itd. itd. jahanje.Kroz sastanke i intervjue ANALIZA KONKURENCIJE TRENDOVI SWOT ANALIZA KLJU NE STRATEŠKE SNAGE I BARIJERE BUDU EG ODRŽIVOG RAZVOJA U TURIZMU LOKALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG TURIZMA BENCHMARK ANALIZA .Elementi diferenciranja . itd.dolasci. doga aji. . . kvaliteta.analiza: prostornih planova. itd.Tur. usluge (komercijalne. lokalna distribucija. spomenici i mjesta od interesa. ANALIZA KLJU NIH SUBJEKATA . cijene. no enja. sadržaji.Prostorne mogu nosti i ograni enja . dinamika investiranja i alokacija investicija .ukupni kapacitet.Lokalno stanovništvo . itd. ostale sportske i rekreacijske aktivnosti .ekonomska struktura. klima.kapacitet. . socio-demografska struktura.Klju ni strateški marketinški prijedlozi KLJU NI PROJEKTI ODRŽIVOG RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA . strategija. energija.Selekcija i specifikacija klju nih projekata izgradnje konkurentnosti MARKETING STRATEGIJA .Analiza destinacija (proizvodi. zabava. master planova. biciklisti ke staze.Vizija i pozicioniranje .(voda. geološka situacija. veli ina.ponuda. kanali distribucije. el. transport. itd. lokalnih planova. itd.) STRATEŠKI KONCEPT RURALNOG / EKO / ZELENOG RAZVOJA . ROP.Marketinško pozicioniranje . o ekivanja.Obuka u turizmu . struktura.Razvoj proizvoda KLJU NI PROJEKTI KONKURENTNOSTI .Socio-ekonomiski faktori . ture. lokalni proizvodi.Suradnja lokalnih turisti kih ponu a a . tur.geografska situacija.Benchmarking okvir .Lokalne tur. tradicija. itd.šetnice. klju ni prijedlozi za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom.Strateški kontekst . INVESTICIJSKA STRATEGIJA .Kulturni faktori. plin.aktivnosti.) . klju ni faktori uspjeha.Prirodni faktori. .Model investicija i financiranja . politi ka i administrativna struktura . strategije.

za potrebe ovog projekta izvedena su i dodatna istraživanja pomo u intervjua i radionica sa klju nim interesnim subjektima.2. program istraživanja uklju uje: 31 . prijedloga i rješenja. vezano na prethodno navedene zadatke.2 Procedure U svrhu dobivanja pouzdanih rezultata. radni tim Horwath Consultinga održao je nekoliko internih radionica u svrhu iznalaženja optimalnih rješenja za postavljene zadatke ovog projekta. s ciljem dodatne argumentacije za razli ita problemska podru ja. Osim toga. Prema tome. za potrebe ovog projekta proveden su standardne metodološke i radne procedure karakteristi ne u me unarodnoj praksi planiranja i razvoja turisti kih destinacija. kao i provjeru primjerenosti predloženih rješenja. Osim sekundarnih i terenskih istraživanja.

predstavnicima zašti enih podru ja. 32 . itd. Identifikacija i analiza turisti ke ponude. predstavnicima javnih službi. Ministarstvo turizma. kulturnih. aktivnosti na okoliš 2. turisti ke resurse i atrakcije. itd.). te razgovori sa klju nim subjektima u turizmu predmetnih podru ja f) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka. Hrvatska gospodarska komora. Hrvatska gospodarska komora. Županija Splitskodalmatinska. zajednica. Institut za turizam itd. hotelijerima. ponudu hrane i pi a.SEGMENT PROJEKTA AKTIVNOST a) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Op ine Vis i Komiža. Institut za turizam itd. d) Terensko istraživanje atrakcija i recentnih projekata u ruralnom turizmu otoka Visa. direktorima lokalnih tur. Županija Splitskodalmatinska. ocjena i interpretacija svih relevantnih grafi kih (mape) reprezentacija prostora. Turisti ke zajednice destinacija. razvoja predmetnih podru ja sa svim relevantnim subjektima: op inama. Identifikacija i analiza turisti ke potražnje. Ministarstvo turizma. uklju uju i broj turisti kih dolazaka i no enja. prostorno-planerskih. ekonomskih i .).) i) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja. itd. prostornog planiranja i izgradnje. karakteristika podru ja obuhvata. postoje e aktivnosti turisti kog marketinga. analiza. tur. Županija Splitskodalmatinska. ANALIZA PONUDE Evaluacija geografskih. zauzetost i sl. sezonalnost destinacije. politi ko-pravnih. prirodnih. razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis. Ocjena utjecaja tur. predstavnicima lokalne zajednice. Županija Splitskodalmatinska. kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. vrste smještaja. Hrvatska gospodarska komora. Turisti ke zajednice destinacija. Ministarstvo okoliša. Hrvatski zavod za statistiku. Udrugom vlasnika privatnog smještaja. ANALIZA KLJU NIH SUBJEKATA Komunikacija klju nih pitanja tur. b) Analiza prostorno-planerskih dokumenata na županijskoj i lokalnoj razini . c) Prikupljanje. 3. postoje e poticajne programe vezane na tur. ANALIZA POTRAŽNJE - h) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis. e) Prikupljanje i analiza postoje ih turisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis.) te do sada izra enih strateških i ostalih planova vezanih na utjecaj turisti kih aktivnosti i razvoja na okoliš predmetnog podru ja g) Terensko istraživanje vezano na analizu i evaluaciju trenutne situacije na podru ju predmetnih regija. Hrvatski zavod za statistiku. razvoj. socio-demografskih. a vezano na utjecaj turisti kih aktivnosti i razvoja na okoliš predmetnih podru ja SVRHA 1. uklju uju i smještajnu ponudu. agencijama. itd. Hrvatski zavod za statistiku.

Mintel. Identifikacija klju nih elemenata održivog razvoja. Ruralis Svjetska turisti ka organizacija. itd. SWOT ANALIZA 7.) o) Telefonski intervjui sa klju nim / relevantnim subjektima turisti kog razvoja odabranih oglednih destinacija 8. ANALIZA KONKURENCIJE k) Prikupljanje i analiza statisti kih podataka i baza podataka vezanih uz razvoj turizma u odabranim turisti kim destinacijama / otocima koji su u konkurentskom krugu predmetnim podru jima (npr. KLJU NI PROJEKTI KONKURENTNOSTI p) Terensko istraživanje razine konkurentnosti na podru ju predmetnih regija. u svrhu identifikacije optimalnog razvojnog modela za predmetna podru ja ovog projekta Identifikacija trenutne razine konkurentnosti predmetnih podru ja. 9. mogu nosti i prijetnji za predmetna podru ja ovog projekta n) Prikupljanje i analiza statisti kih podataka i baza podataka vezanim na razvoj održivog turizma u odabranim (oglednim destinacijama) – Ministarstva turizma. te ostale odrednice projekta. Tourism Intelligence International. slabosti. Komunikacija projekta i identifikacija klju nih mišljenja kao i prikupljanje podataka vezanih uz svijest. kontribuciju razvoju turizma. Prikupljanje / provjera podataka. Konkurentske destinacije za otok Vis su Mljet i Lastovo. o ekivanja. Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz prostorne. 33 . definiranje portfelja proizvoda. te nevladinim organizacijama na Visu. Metodologija se temelji na Porterovom dijamantu konkurentnosti. sadržaje. Turisti ke organizacije odabranih destinacija. itd. Identifikacija mišljenja i stavova klju nih subjekata i donosioca odluka na predmetnim podru jima. mišljenja i stavova vezano na viziju i pozicioniranje. TRENDOVI U TURIZMU 6. tržištu i razvoja proizvoda za predmetna podru ja projekta. aktivnosti. poslovne i upravlja ke modele održivog turizma odabranih oglednih destinacija.j) Semi-strukturirani intervjui sa klju nim subjektima privatnog i javnog sektora. prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom. STRATEŠKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA q) Terensko istraživanje mogu nosti pozicioniranja na podru ju predmetnih regija r) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja. identifikacija klju nih prednosti i barijera. standardima za poduzetnike. odnosno poslovnoupravlja ke modele u turizmu Analiza klju nih trendova u svrhu smjernica za budu i razvojni model predmetnih podru ja ovog projekta Identifikacija klju nih strateških snaga i barijera budu eg održivog razvoja u turizmu predmetnih podru ja ovog projekta 5. ekonomske. klju nim donosiocima odluka. 4. kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. vezano na mogu nosti i željeni smjer tur. te Lošinj i Rab) l) Prikupljanje i analiza podataka i baza podataka vezanih uz klju ne trendove u turizmu u svijetu m) Temeljem svih prethodnih analiza izvršiti e se kona na analiza snaga. razvoja te potencijala rasta na Pelješcu i Visu. te njihove razvojne. karakteristike ove destinacije. sociodemografske. identifikacija potencijalnih projekata u turizmu. vizije i pozicioniranja na tur. Prijedlog klju nih projekata razvoja uklju uju i kapacitete. BENCHMARK ANALIZA Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz razvojne.

prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom. t) Evaluacija svih prethodnih analiza Prikupljanje / provjera podataka. te elemente diferenciranja. sadržaje. Prijedlog modela investicija i financiranja (op a evaluacija investicija. standardima za poduzetnike. INVESTICIJSKA STRATEGIJA v) Evaluacija svih prethodnih analiza 13. te prijedlozi za formiranje partnerstva 11. te identifikacija izvora financiranja Klju ni prijedlozi projekta. aktivnosti. MARKETING STRATEGIJA s) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja.10. klju ne proizvode i tržišne segmente. zaklju no sa klju nim strateškim marketinškim prijedlozima Prijedlog klju nih projekata razvoja uklju uju i kapacitete. itd. KLJU NI PRIJEDLOZI PROJEKTA w) Evaluacija svih prethodnih analiza 34 . kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. KLJU NI PROJEKTI RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA u) Evaluacija svih prethodnih analiza 12. mišljenja i stavova vezano na marketinško pozicioniranje predmetnih podru ja. dinamika investiranja i alokacija investicija).

35 . Brusnik. Podšpilje i Žena Glava). Podstražje. Milna.Dalmatinska 1. te manji otoci Biševo. Klju ne zna ajke tog prostora u smislu površine. Podhumlje. naselja i broja stanovnika prikazane su u sljede im tabelama: Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komiža VIS KOMIŽA Županija Stanovništvo (2001) Površina (km2) Naselja Splitsko . Roga i . Dra evo Polje.1. prikazano na sljede oj mapi. Marinje Zemlje. Podru je obuhvata projekta Podru je aktivnosti. Plisko Polje.3. a nalazi se na podru ju Splitsko-dalmatinske Županije. Duboka. Podselje. Rukavac. Ston ica i Vis Županija Stanovništvo (2001) Površina (km2) Naselja Splitsko Dalmatinska 1. Jabuka.677 48 Podšpilja (s naseljima Borovik. Kontekst projekta 3. selo Oklju na na sjevernom dijelu otoka.960 52 Brgujac. uklju uje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža). Palagruža i Svetac.

3. a svaka od njih tako er gradi svoj imidž turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima. pa tako svaka destinacija ve ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira. Otok Vis u širem kontekstu regije Otok Vis se nalazi u turisti kom klasteru (srednja) Dalmacija.2. Ovaj proces je ve definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. nužno je da se zajedni ki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turisti kog klastera. Kartogram 3-2: Turisti ki klaster srednje Dalmacije Da bi destinacije / subregije unutar ovog turisti kog klastera mogle igrati na globalnom tržištu. i prema tome svoj budu i turisti ki razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turisti kog klastera (srednje) Dalmacije. temeljem svojih klju nih vrijednosti. sadržajima i iskustvima. Kartogram 3-3: Otok Vis u turisti kom klasteru srednje Dalmacije 36 .

U ljetnim jutarnjim satima este su «bonace». a prve tragove organiziranog naselja nalazimo u XVI stolje u. Situacijska analiza 4. Duh 564 i Orlovica 566 m. Sjeverni.) Postepeno se spušta prema istoku pa su padine prema 37 .8°C. Prosje ne temperature: godišnja temperatura zraka 16. ukupne površine od 102. Budu i da isturen na pu inu Srednjeg Jadrana maritimni utjecaji dolaze više do izražaja što se o ituje u srednjim temperaturama zimskih mjeseci i temperaturnim amplitudama. puni procvat doživio je u doba gr ke kolonizacije Jadrana. smješten na krajnjem jugu Splitsko-dalmatinske župan ine gradovi Komiža i Vis.3 km2..n. s dužinom obale od 77 km) nalaze se i otoci Biševo (5.2 °C. Uz otok Vis površine 90. Sveti Andrija (4.3 km2) te ostali manji otoci i oto i i površine 1. Kartogram 4-1: Otok Vis . u dnu prostranog zaljeva naseljen još u prethistorijsko doba. Godišnja koli ina oborina 832 mm Naju estaliji vjetrovi su jugo.3 km2 (dužine 17 km i širine 8 km. smješten na sjeveroisto noj obali otoka. Na gr ki se polis Issu nastavlja i rimski grad.istok. bura i maestral.0°C. Naseljena još u prapovijesti. u zapadnom dijelu izgra en od vapnenaca. Sastoji se od dva grebena izdvojena dvjema udolinama.1 Temeljna kvalifikacija podru ja Otok Vis. spominje se u XII st. najhladniji mjesec. Južni prostraniji greben. Geološke i seizmi ke zna ajke Otok Vis je nepotopljeni gornjokredni antiklinorij izra en od nekoliko nizova vapnena kih i vapnena ko .dolomitskih grebena koji se pružaju u smjeru zapad . Temperatura mora ljeti uz obalu 22-26°C. 8. dostiže visinu od 514 m (Zagrebenja). Klimatske zna ajke ”Jadranski tip" mediteranske klime koji ima vru a i suha ljeta te blage i vlažne zime. ponikvama i kraškim uvalama. ispresijecan je brojnim popre nim strmim dolinama. uži i strmiji. Sv. Vis. Stanovništvo je tradicionalno koncentrirano u dva oto na grada: Vis i Komiža.8 km2). kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. najtopliji mjesec 24. Pravo urbanizirano naselje Vis postaje u XVI i XVII stolje u. Tu se nalaze uzvišenja (Hum 587.9 km2.Situacija Komiža je smještena na zapadnoj obali otoka.m. dok je ostatak raspršen u petnaestak naselja u unutrašnjosti otoka. Prevladavaju kraški vapnena ki prostori sa škraparima.4. Obala je strma.

predstavljena makijom i garigom. Najve e prostranstvo zauzima garig . bosilje. školjkaši). dok crvenice prekrivaju manja polja kraških vapnena kih terena. Plodnoš u se posebno isti u sme a i primorska tla i crvenice. tla na eruptivima i terasirana tla na silikatnim pijescima. Lovišta bijele ribe su obalne zone otoka. smilje. planika. u Pretiš ini. 2001. Corine Land Cover. crnika. Otok Biševo izgra eno je uglavnom od gornjo krednih istih i dolomitiziranih vapnenaca. Veloj i Maloj Travnoj. dobro su razvedene i na njima su nastale brojne šljun ane plaže. More. a plave ribe površinski dijelovi Viškog kanala i pu ine Srednjeg Jadrana jugoisto no. nastale na vapnena ko . smri (borovica) i somina Šume alepskog bora rasprostiru se na padinama Širokog brda iznad Komiže. na Stupiš u.degradirana biljna zajednica makije . Vegetacija. Škrapari i strmiji dijelovi vapnena kih padina obrasli su zakržljalim bodljikavim biljem te mirišljivim i ljekovitim biljern: dra a. Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta Makiju i garig u dijelovima do 300 m. Izvor: AZO. Sva ova tla se isti u velikom plodnoš u. uzvišenja i strme padine zapadnog dijela otoka te neobra ene dijelove Biševo. Geološko-petrografski sastav i klimatske prilike u geološkoj prošlosti utjecali su na stvaranje i raspored tala na otoku. mirta. kadulja). južno. Prirodni biljni pokrov otoka Visa i pripadaju ih manjih otoka sa injavaju mediteranska zimzelena vegetacija.m sa injavaju svi lanovi: šmrca. Sveca i ostalih oto i a.n. rakovi. zelenika. "borovica.koji prekriva najve i dio vapnena kih vapnena kih površina sjevernog oto nog grebena. Jugoisto na i isto na obala usje ene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima. somina. Tla. 38 . More je najvrjedniji prirodni resurs otoka.dolomitskim terenima. a u ve im visinama dolaze samo crnika. pelin. Najplodnija tla na otoku Biševu su minerogeno karbonantna pjeskovita tla koja se po svojim svojstvima približavaju varicama dolomitskih terena Visa i salbunastim tlima na kvartarnim pjescima.jugoisto noj i isto noj obali blaže i položitije. kraške uvale i ponikve. minerogeno karbonantna tla na diluvijalnim ilovinama. Sme a tla prekrivaju polja središnjeg dijela otoka. šume alepskog bora i kamenjare. zelenika. jugozapadno i zapadno od otoka Visa. glavonošci. Dubokoj. Otok Vis pripada VI potresnoj zoni Merkalijeve skale. Na zapadnoj obali u uvalama nastale su šljun ane i pješ ane plaze. U Komiškoj zavali rasprostranjena su antropogena vrtna tla. Tu su blaži oblici reljefa unutrašnjeg dijela otoka gdje se nalaze manja polja prekrivena plodnim zemljištem. Raspolaže s velikim biološkim bogatstvima (ribe.

523 u naselju Komiža te samo 338 stalnih stanovnika u svim ostalim naseljima. Stoga su bitno ograni ene.2 Socio . godine 5000 4500 Broj stanovnika 4000 3500 3000 2500 2000 1500 1000 500 0 1981.2001. godini palo na svega 19 u 2001.650 stanovnika. ostali izvori 39 . Vode. Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti. i trend do 2015. iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva. imati oko 3. stanovnika.) i Korita (36 l/sek). posebno u unutrašnjosti otoka.000. Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti. Od 1948. . godine. 4167 1974 1668 525 1991.2. Na otoku Visu i susjednim manjim otocima zbog poroznosti stijena i geotektonske gra e nema nadzemnih tokova. Za o ekivati je da se je u razdoblju od posljednjeg popisa taj broj i smanjio. mogu nosti biološke revitalizacije stanovništva. Ukoliko se postoje i trend nastavi Vis e 2015. od toga 1.Temperaturna svojstva. mogu nosti biološke revitalizacije. Popis stanovništva 2001. Izvori vode javljaju se u trijaskim i kvartarnim naslagama me u kojima su najizdašniji Pizdica (4 .). oti e podzemnim putem i izbija na površinu tek u obalnim zonama na kontaktu propusnih i nepropusnih stijena u obliku manjih izvora ili vrulja (podmorski izvori). ali i drugih brojnih imbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove. a posebno u Komiškom i Viškom zaljevu. godine na otoku je živjelo samo 3637 stanovnika. 4. Izvori slabije izdašnosti javljaju se u uvalama isto nog dijela otoka. U ukupnosti trajno depopulacijsko podru je s nepovoljnim demografskim procesima koji postaju limitiraju i imbenik budu eg razvitka. Na udaljenim otocima i u pojedini naseljima u unutrašnjosti otoka stanovništvo je prakti ki izumrlo (Biševo je sa 243 stanovnika u 1921.5 l/sek. 1. Otok Vis karakterizira dugotrajno iseljavanje koje je intenzivno zapo elo po etkom stolje a te nakon 1948. 4. ali i drugih brojnih imbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove. Stoga su bitno ograni ene. godine otok Vis je izgubio 3. 3637 1776 1523 338 2015 3011 1642 1190 179 0tok Vis Vis Komiža Ostala naselja Izvor: DZS. veli ina radnog kontingenta i obrazovna struktura. 4349 1932 2032 385 2001.776 u naselju Vis. Atmosferska voda ponire u dubinu. posebno u unutrašnjosti otoka. Tablica 4–1: Kretanje broja stanovnika Kretanje broja stanovnika otoka Visa 1981.1 Stanovništvo i naseljenost Na razmatranom podru ju prisutne su slijede e negativne pojave: stalan pad broja stanovnika. prozirnost i isto a mora uz živopisne uvale sa žalima zna ajni su elementi za razvoj turizma. Broj stanovnika i demografska struktura Prema popisu stanovništva 2001..ekonomski faktori Podru je karakterizira zaostajanje u gospodarskom i društvenom razvoju. nepovoljna starosna struktura.

1% 3. 21.960 9 762 38.2% 1. Iseljavanje je snažno utjecalo na poreme aje u dobnim strukturama stanovništva. živjelo samo 10% mladih i 54 % starih. godine na otoku je 1.500 OTOK VIS 3. Realizacija planiranog razvoja otoka morat e se temeljiti na imigraciji.1% 1.2% 488 29.571 43.500 VIS 1. Popis stanovništva 1991.000 Stanovnici 60 i više godina Stanovnika 2015. .011 4. var.38% 60 i više 29. Autohtono stanovništvo nema biološke snage ni za jednostavnu reprodukciju. Prema Popisu poljoprivrede 2003.105 stanovnika živjelo u poljoprivrednim ku anstvima.Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Podru je Stanovnika 2001.79% 49. 2 DZS.61% 31.226 2.126 5. Naselja Aktivno stanovništvo KOMIŽA 1.trend Stanovnika 2015.637 19 1.9% 642 32. DZS..55% 20-59 48. 1 Stanovnika 2015. Tablica 4–3: Stanovnici – starosna struktura 0-19 1991.781 2. smanjuje se u eš e mladih i pove ava u eš e starih.900 2.230 1. 2001. – 2001.130 31.8% 1. var. 2001.61% 19. Proces starenja vidljiv je kroz veliko u e e stanovnika starijih od 60 godina u ukupnom stanovništvu (31 %). Proces repopulacije otoka zbog ovakve situacije zahtijevat e duži vremenski period. Popis stanovništva 2001 Starosna struktura.677 10 809 48.07% I u posljednjem me upopisnom razdoblju 1991. Još je lošija situaciju u unutrašnjosti otoka gdje je 2001. 40 . a gotovo polovica je bila starija od 54 godine.

Ku an.62 2. 2008. 41 .637 3. godina polovica planskog razdoblja o ekivalo bi se da na otoku živi oko 4. Prema Popisu poljoprivrede na otoku je bilo 421 poljoprivredno ku anstvo s 1. 845 806 1. Ku an..500 1.429 lanova 2. Smanjivanje veli ine doma instava izazvano je procesom raslojavanja doma instava i iseljavanjem. na podru ju Visa u 2015.000 stanovnika.500 3.000 500 0 Uz zadržavanje broja stanovnika u ostalim naseljima na otoku bi 2015.637 2008 3. Planirani broj stanovnika Zbog narušene demografske strukture i teških gospodarskih prilika teško je dati vrstu prognozu kretanja broja i struktura stanovništva.167 1991.015. 3.637 3.000 1. je planirano oko 5.000 stanovnika što o ito nije ostvareno.167 4. godine novo zapošljavanje kroz duže vremensko 5.167 4. Kako je 2008.55 Kretanje broja ku anstava slijedi trend kretanja broja stanovnika.55 lanova (3. 4. 4. godini bilo bi oko 3. živjelo oko 4.000 prosje na godišnja stopa rasta od +1%. Ako bi se slijedio dvadesetogodišnji depopulacijski trend. 3. PPUG Komiža i Vis.500 2.6 lanova.429 ku anstava.126 5.882 4. Popis stanovništva 1991. a gotovo polovica lanova bila je starija od 54 godine.500 4.000 Trend Varijanta 1 Varijanta 2 Izvor: DZS. Procjena: Horwath HTL. 1981. 2001. a prosje no ku anstvo brojilo je samo 2.3 lana 1971.300 stanovnika.500 razdoblje u urbanim centrima Komiža i 5.105 lanova. Ova projekcije zna ajna je u ocjeni potrebnih društvenih akcija i prioriteta u cilju suzbijanja daljnje depopulacije.63 2001. Prosje na veli ina poljoprivrednog ku anstva bila je 2.324 3. U manjim naseljima su zna ajno zastupljena stara ka ku anstva samo s jednim ili dva lana. DZS. bilo 1.651 lanova 2.000 Vis prostornim planovima predvi ena je 4.61 2.349 2001.349 4.65 2.Ku anstva Tablica 4–4: Ku anstva Podru je Komiža Vis Ukupno otok Vis 1991.000 stalnih stanovnika.349 4. 680 749 1.47 2.319 2015.). Broj stanovnika 3. U optimisti koj varijanti uz ograni enu imigraciju 2015. Na otoku je 2001.000 2.011 4. Uz pretpostavku poduzimanja neophodne Tablica 4–5: Planirani broj stanovnika društvene akcije u cilju stabiliziranja gospodarskih prilika i stvaranja uvjeta za Planirani broj stanovnika otoka Visa 2.

Podselje i Podstražje) vezana su uz poljoprivredne površine i gravitiraju gradu Visu. Milna-Ženka i Roga i uglavnom predstavljaju nakupine ku a za odmor bez potrebnih naseljskih sadržaja. Ruralna naselja.523.001 registrirano je na otoku Visu oko 3. a strma brda koja ga okružuju odredila su da se raširi uz obrub uvale. Povremenih stanovnika prema podacima o broju ku a za odmor u 2001. Danas se zadržao ulov ribe. Nalazi se na zapadnoj obali otoka u sjevernom dijelu Komiškog zaljeva. Stanovi Popisom 2. Podšpilje i Žena Glava i – Biševo neko pretežno orijentirana na poljoprivrednu proizvodnju. danas sve više postaju destinacije povremenog boravka (posebno Oklju na i Duboka). Turizam se sve više afirmira kao nose a djelatnost. Naselja na obali . Vis je tako er središte jedinice lokalne samouprave sa središnjim funkcijama i upravnim funkcijama iz nadležnosti države. Marina Zemlje. sa ve inom središnjih funkcija. Naselje Komiža. Vis 1. utvrda. U Visu je temeljna funkcija stanovanje uz prate e sadržaje koji su sve raznovrsniji. paralelno e se odvijati i proces ja anje funkcije "sekundarnog stanovanja". Naselje Vis. mala brodogradnja). a industrije i nema. 42 . dok je prerada u stagnacije. trgova.776 stanovnika 2001. Stanovi za stalno stanovanje(1.000. Upravne funkcije iz nadležnosti države dijeli sa Visom s ve om zastupljenoš u Visa. danas se sve više pretvaraju u ladanjska podru ja koja uz osmišljenu razvojnu politiku mogu postati ekskluzivni turisti ki sadržaji (seoskog – etno turizma). Gotovo sve zna ajnije aktivnosti iz sfere privrede i neprivrede odvijaju se u ovim središtima a u njima živi ve ina stanovnika otoka (Komiža 1. Podhumlje. Rukavac. Manja poljoprivredna naselja na obodima polja središnjeg djela južnog grebena (Dra evo polje. Grad Vis razvio se u tipi no sredozemno mjesto s mnoštvom ljetnikovaca. Naseljenost U organizaciji prostora otoka Visa prisutna je bipolarna organizacija s Komižom i Visom kao centralnim naseljima koja se razvojno nadopunjuju i 17 naselja s do pedesetak stanovnika. Komiža je središte jedinice lokalne samouprave.godini je bilo preko 5. Duboka.992) ine 56% ukupnog broja stanova ali je od toga 36% stalno ili privremeno napušteno. Trend pove anja može se o ekivati i dalje u narednom razdoblju.Uz predvi eni razvoj stalnog stanovništva. godine).400 stanova prosje ne površine 63 m2. Oklju na. Ranije je bila tradicionalno ribarsko – industrijsko središte otoka (ulov i prerada ribe. Plisko polje. Nalazi se u istoimenoj uvali na sjeveroisto noj obali otoka sastoji se od dvije aglomeracije Kut i Luka . Neko poljoprivredno orijentirana. Borovik. Potrebno je sanirati zate eno stanje.

a Vis sa nešto preko 47 milijuna kuna. Grad Vis prihoduje približno 24.2. Stanovništvo se najviše zapošljava u prera iva koj industriji (142). Stanovi za povremeno stanovanje sudjelovali su u ukupnom broju stanova s 39% (Komiža 29%.7% 2001. Grad Komiža je mjesto vještih ribara koji su specijalizirali zanat i donosili velike ulove. S druge strane grad Vis je bio više orijentiran polju u unutrašnjosti otoka te poljodjelstvu i vinogradarstvu. Ukupan broj nezaposlenih na otoku iznosi 246 osoba od kojih je 125 nezaposlenih u Visu. tvornica Neptun koja je prera ivala plavu ribu u Komiži ili Vinogradar koji je bio najve i otkupljiva i prera iva vina u Visu.Tablica 4–6: U eš e stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova Ukupno stanova Grad Komiža Grad Vis Otok Vis Grad Komiža Grad Vis Otok Vis 1991. od ega Komiža sudjeluje sa preko 57 milijuna. Stalno nastanjeni stanovi ine samo 42% ukupnog broja stanova (49% 1991. S druge strane Vis je radi trajektnog pristaništa imao mogu nost putem trgovina snabdijevati putnike. Grad Komiža prihoduje približno 33.418 53. Poljoprivredna zadruga Komiža bavi se izme u ostalog otkupljivanjem i preradom roga a te proizvodnjom vina i rakije. Popis stanovništva 1991 i 2001.2 Ekonomski faktori Kroz povijest otok Vis je poznat po bogatstvu ribom. 1349 1697 3046 1527 1876 3403 Stalno nastanjenih 717 766 1.2% 45. a 121 nezaposlen u Komiži. Taj broj se je od momenta Popisa pove ao tako da možemo pretpostaviti da je broj stalno nastanjenih stanova i stanova za odmor izjedna en. 4.1% 48.5% 41.483 677 741 1. Izvor: Državi zavod za statistiku. Nekadašnji industrijski subjekti koji su poslovali na otoku danas više ne rade. Ukupni prihodi otoka iznose nešto preko 104 milijuna kuna. a u blizini luke otvoren je i veliki trgova ki centar. U ukupnim prihodima otoka najviše pojedina no sudjeluje trgovina na veliko i malo sa približno 30 milijuna. Iako postoji veliki interes za obnovom zapuštenog stambenog fonda realizacije gotovo i nema zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa. Procesi depopulacije i promjene struktura stanovništva odražavaju se i na strukturu stanova. a slijede hoteli i restorani sa 25 milijuna kuna prihoda.7% 44.) što je posljedica porasta broja privremeno ili trajno napuštenih stanova i porasta broja stanova za povremeno stanovanje. 43 . kao npr.3% 39.300 kn po stanovniku. hotelima i restoranima (141) i trgovini na veliko i malo (64). Iz navedenih razloga trgovina na veliko i malo je pojedina na djelatnost koja najviše sudjeluje u ukupnim prihodima i to sa približno 18 milijuna kuna. osobito plavom ribom. jastozima i škampima.700 kn po stanovniku. Vis 45%). Otok Vis je danas slabo razvijen zbog propadanja spomenutih industrijskih pogona te nedostatka novih industrija koji bi potaknuli razvoj.

seoski turizam. otvaranje manjih pogona i radionica. Poljoprivreda s ribarstvom kao protuteža turizmu kroz proizvodnju hrane neophodna je radi podizanja aktiviteta te radi dostizanja ekonomske stabilnosti. specijalne aranžmane prilago ene individualnim sklonostima pojedinih segmenata potražnje zna ajnih za valorizaciju ambijentalnih i kulturnih vrijednosti i osobitosti podru ja. kao mjerodavni. korišteni su podaci Prostornog plana županije. Ovim se osigurava polikulturnost oto kog gospodarstva što je od zna aja za stabilnost gospodarstva. razvojne mogu nosti i ograni enja Analiza prostornih planova Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije Prostorni plan ure enja Grada Komiže Prostorni plan ure enja Grada Visa (Kona ni prijedlog plana) Analizirani su slijede i prostorni planovi: Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije s naknadnim izmjenama i dopunama Plana (2007. Turizam je poželjno razvijati na korištenju kapaciteta u postoje im strukturama naselja uz izgradnju prate ih sadržaja i u razvitku manjih obiteljskih pansiona sa specifi nom ponudom. Stoga treba razvijati proizvodne i uslužne djelatnosti na osnovi pomorske tradicija (mala brodogradnja i brodarstvo) i raspoloživih prirodnih sirovina (kamen). te potencijalom stalnog stanovništva i raspoložive radne snage za rad u turizmu.3 4. mogu nostima razvoja komunalne infrastrukture. trgovina. graditeljstvo. Turizam treba razvijati u skladu s fizi kim kapacitetom prostora. razne vrste obrta i sl. Budu i razvitak poljoprivrede može se utemeljiti na ja oj pomo i države putem sustava poticajnih mjera. poljoprivrede s ribarstvom. Obrtništvo. Prera iva ku industriju u budu e treba se orijentirati na preradu poljoprivrednih proizvoda i morskih organizama. razvitak servisa i usluga pove avati paralelno s ja anjem turizma i pove anjem broja korisnika.).) korišten je za usporedbu s PPUOG Komiže i Visa u dijelu osnovnih postavki u organizaciji i namjeni prostora te planirarane infrastrukture nacionalnog i županijskog zna aja. Razvitak poljoprivrede ograni en je veli inom i strukturom poljoprivrednih površina i nedostatkom vode za navodnjavanje. te onih djelatnosti koje su u službi osnovnih usmjerenja (prijevoz.1 Prostor. socio . Izgradnju turisti kih sadržaja na obali potrebno je usmjeravati na one prostore gdje se u najmanjoj mjeri narušava krajobraz. Mogu nosti razvitka obrtništva vide se u kvalitetnijem zadovoljavanju potreba lokalnog stanovništva i turista ovog podru ja.3. Prostorni planovi ure enja gradova Komiža i Vis osnovne pravce gospodarskog razvoja sagledavaju kroz intenzivniji razvitak turizma.4. Potrebna je orijentacija na nove oblike turizma .nauti ki turizam. ekološki prihvatljivih manjih prera iva kih pogona.kulturnim okruženjem. športsko-rekreacijski turizam i sl. 44 . kreditiranju i sl. S obzirom da PPUOG Vis još uvijek nije donesen. intenzivniji razvitku obrtništva.

121 ha (31%). Ostatak od 1.6% 11.6% 100. Gra evna podru ja naselja i ostali izgra eni prostori planiraju se s površinom od 379 ha što ini 3.4.141 % 2.223 OTOK VIS ha 244 74 3.205 ha ili 12% ini mozaik ostalih šumskih i poljoprivrednih površina.8% 53. Površine namijenjene razvoju i unapre enju poljoprivredne proizvodnje iznose 3.7% 30.9% 0.1 Planirana namjena površina Temeljna organizacija i namjena prostora definirana je prostornim planovima ure enja Grada Komiže i Grada Visa (u procesu donošenja). i šumske površine Ostale površine UKUPNO Izvor: PPUG Komiža i Vis KOMIŽA ha 123 24 941 2.918 VIS ha 121 50 2.180 2.563 285 24 5.1. Kartogram 4-3: Temeljna namjena površina Izvor: PPUG Komiža i Vis Tablica 4–7: Temeljna namjena površina PROSTORNII POKAZATELJI Gra evinska podru ja naselja Gra evinska podru ja van naselja Poljoprivredne površine Šumske površine Ostale poljop.0% 45 .3. šumske površine 5.7 % površine otoka.436 1.121 5.4% 0.436 ha ili 54% površine otoka.873 921 37 4.205 61 10.

7 ha (1. društvena i javna namjena 5.6%). vojne zone) iznose oko 61 ha (16%).2 ha na sjevernom dijelu otoka (2.Od ukupno 379 ha planiranih ta izgradnju (uklju uju i i ve izgra ene prostore) prostorni planovi predvi aju: pove anje gra evinskih podru ja naselja sa današnjih 170 ha na ukupno 244 ha što e initi 65% svih površina za izgradnju.5%). odnosno 13% ukupno planiranih zona. javne.5 ha. Kartogram 4-4: Namjena površina – postoje a i planirana izgradnja Izvor:PPUG Komiža i Vis 46 . Dol) oko 10 ha (2. društvene. odnosno: prostori za razvoj turisti kih sadržaja prvenstveno više kategorije u izdvojenim turisti kim zonama površine 49. sportsko rekreacijske). Gra evna podru ja izvan gra evinskih podru ja naselja planiraju se sa cca 74 ha (19. U ove površine uklju ene su osim stanovanja i ostale postoje e i planirane zone neposredno u naselju (turizam.5%) zone za razvoj industrijskih djelatnosti (Ravno) i komunalno servisnih sadržaja (Zlopolje. prostor za nauti ku luku s prate im sadržajima 9.5 %) Zone ostalih namjena (arheološko podru je Issa.

300 kreveta u hotelima i turisti kim naseljima.15 3. planirana Van gra evinskih podru ja naselja Na lokaciji Barjaška.3 84. odnosno Prostornim planovima gradova Komiža i Vis planira se do 2015. planirana zona Kamenica.0 32.2 19 32. van gra evinskog podru ja naselja.7 Gra evinsko podru je naselja Komiža Hoteli: zona hotela Biševo. 47 Izvor: PPUG Komiža .25 3. Tablica 4–8: Planirane turisti ke zone Turisti ka zona Površina ha 13.070 1.Detaljna namjena površina. U uvali Mlin planira se izgradnja luke nauti kog turizma (u sklopu ribarske luke). godine na otoku Visu ukupno 4. postoje a zona Roga i.0 Broj kreveta max.850 4. planira se izgradnja turisti kog naselja. 350 300 350 500 950 2450 Hotel Biševo Roga i Neptun Kamenica Barjaška Grad Komiža 1.5 51.7 19.300 Naselje Komiža Izvan naselja Grad Komiža Naselje Vis Izvan naselja Grad Vis UKUPNO otok VIS Tablica 4–9: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Komiža Turisti ka zona Površina Broj kreveta max. Turizam Prostornim planom Splitsko-dalmatinke županije.500 950 2.7 19.6 30. organizacija prostora te uvjeti ure enja definirat e se urbanisti kim planovima ili detaljnim urbanisti kim planovima prema smjernicama iz prostornih planova ure enja. 1.450 780 1.1 6. planirana Turisti ka naselja: zone hotela Neptun.

260 420 100 120 600 200 150 1850 Hotel Issa Uvala Stonca eška Vila Milna Samogor Zaravniš e Parja Grad Vis 0.3 1.5 51.0 3. postoje a zona “ eška vila”.2 21.4 7. postoje a zona Stonca.3 Gra evinsko podru je naselja Vis Hoteli: zona hotela Issa.Tablica 4–10: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Vis Turisti ka zona Površina Broj kreveta max. planirana Gra evinsko podru je Podstražje Hoteli: zona “Odmarališta Milna”.9 11.0 6. postoje a Izvor: PPUG Vis 48 .

površina kopnenog dijela 9. Poljoprivreda: Poljoprivreda je razvojem turizma izgubila na prijašnjem zna aju ali je još uvijek važna gospodarska djelatnost. planirana zona Parja.Izvan gra evinskih podru ja naselja Hoteli: zona Zaravniš e. Planom se sugerira mogu nost razvoja „ruralnog turizma“ u naseljima u unutrašnjosti otoka. planirana Hotel / Turisti ko naselje: zona Samogor. neobra eno i neobraslo tlo i sl. Zaglav. Prema Popisu poljoprivrede 2003. Milna. Malog Polja. godine situacija je slijede a: 49 . Depopulacijski procesi i naro ito starenje poljoprivrednog stanovništva doveli su do zapuštanja poljoprivrednih površina. Veluke i Male Voš ice i Ljubiš a.205 ha. Hoteli i Turisti ka naselja (T1. Poljoprivredno tlo isklju ivo osnovne namjene Poljoprivredna tla sa 3. Planirana struktura definirana je isklju ivo prema Zakonu. rubni dijelovi ve ih polja (755 ha) Ostala obradiva tla (P3). te na zapadnoj obali Biševa (Porat i Salbunara). Vrijedna obradiva tla (P2). zauzimaju 1. planirana Planom je u uvali Parja planirana izgradnja luke nauti kog turizma – marine. veli inom i strukturom poljoprivrednih površina te nedostatkom vode za navodnjavanje. Ostalo poljoprivredno tlo.17 ha. kamenjari. Na ovim površinama e se stimulirati revitalizacija poljoprivredne proizvodnje i omogu iti gradnja gra evina izvan gra evinskih podru ja (izvan obalnog pojasa) u funkciji obnove obiteljskih gospodarstava i za potrebe seoskog turizma. T2). Zlo polja. zemljište najve e bonitetne klase na Visu (374 ha): središnji dijelovi Dra eva polja. manje vrijedna tla sa maslinicima i danas zapuštenim poljoprivrednim površinama na padinama (1. pašnjaci. Prema prostornim planovima struktura poljoprivrednih tala je slijede a: Osobito vrijedna obradiva tla (P1). kapaciteta 150 vezova. šume i šumsko zemljište (PŠ). Vela i Mala Smokova). Brgujac. Razvitak poljoprivrede ograni en je prisutnom demografskom strukturom. Rukavac.992 ha).121 ha zauzimaju 31% površine otoka. Plaže Kvalitetom se izdvajaju šljun ane i pješ ana plaže na južnoj i jugoisto noj obali (Srebrena. Pliskog polja. Nije definiran modela budu eg turisti kog i ukupnog razvoja podru ja.

68 ha neobra enog zemljišta (10.68 km. protiverozionoj funkciji. izgradnja. je optimalna prometna povezanost obalnih i oto nih mjesta. te obilaznih cesta Vis – Roga i i Vis (Kut) – eška vila doprinjet e kvalitetnijoj povezanosti svih dijelova otoka Visa. ve i broj nerazvrstanih cesta Planira se ure enje/rekonstrukcija kriti nih dionica trase državne i županijske ceste. ija se zaštitna funkcija ogleda u zaštita naselja. odnosno prema budu oj turisti koj zoni Barjaška. zaštiti prometnica i sl. tako i gospodarskim djelatnostima. Županijska cesta Ž 6212. longitudinalna povezanost duž obale kao i me uoto ka povezanost. ne može se o ekivati daljnji razvoj.3. poljoprivrednih površina. Postoje i kapacitet.5%). 581 ha obra enog. zna ajnije šumske površine svrstavaju se u dvije kategorije: Zaštitne šume (Š2). 649 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta. doprinose krajobraznoj osnovi podru ja. klimatskoj funkciji. Šume posebne namjene (Š3). 113 ha obra enog. dosadašnju i utvrditi novu kategorizacije luka i pristaništa. pogodne sa rekreacijske aktivnosti. Prometni sustavi. odnosno cestovne mreže. Uvažavaju i prirodne uvjete i biljni pokrov. rekonstrukcija i ure enje nerazvrstani spojnih cesta. pašnjaci (400 ha). Jedan od osnovnih preduvjeta razvoja otoka. mjesnih putova.1. ulica. tehni ka rješenja i sl. Vis (D 117) – Komiža D 117 u duljini 9. gospodarskih i protiv požarnih prometnica. jedva da zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva. Neophodna je komplementarnost cestovnog i pomorskog prometa te integralni pristup u strategiji razvitka cestovne i pomorske infrastrukture. pretežno vinogradi (54 ha) i vo njaci i maslinici (38 ha) Vis. vinogradi (122 ha) i vo njaci i maslinici (43 ha) Šumske površine isklju ivo osnovne namjene. zaštiti krajolika.2 Infrastruktura Stanje osnovnih infrastrukturnih sustava je nezadovoljavaju e. S ovim stanjem infrastrukturnih sustava. bez njihove zna ajne rekonstrukcije i dogradnje. Sedam lokalnih cesta.Komiža. Vis – Komiža u duljini 19. a time i zaustavljanja daljnje depopulacije. Pri tome je potrebno provjeriti. Cestovni promet. Cestovna mreža otoka Visa sastoji se od slijede ih kategoriziranih prometnica: Državna cesta D 117. U ljetnim mjesecima potrebe se zna ajno pove avaju i izazivaju nerješive probleme kako domicilnom stanovništvu. Na otoku Visu nema šuma s gospodarskim zna ajem. 4. Sva važnija naselja planiraju se povezati sustavom javnog cestovnog prijevoza. 66 ha neobra enog zemljišta (40%). s prometnog aspekta. 179 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta. protivmisijskoj funkciji. Izgradnja ceste prema Oklju noj.93 km. 50 .

Preostali dio elektroenergetskog sustava na otoku Visu sastoji se od Trafostanice 35/10 kV „Vis“ instalirane snage 2x4(2x8) MVA i dalekovoda DV 35 kV pod naponom 10 kV „Vis – Komiža“ . Dalekovodi su u kriti nom stanju. Usluga prijenosa govora se pretežno ostvaruje putem nepokretne telefonske mreže. Posljednjih godina kablira se srednjenaponska mreža u naseljima Vis i Komiža ime se osjetno popravila situacija u urbanim dijelovima.Roga i Privezišta: Parja i Mezuporat (Komiža). Tako er se predvi a izgradnja trafostanice 35/10 kV „Komiža“. unutarnju plovni putovi i kategorizacija luka. Poštanska mreža u sastavu je Poštanskog središta Split. pa samim tim ni potrebe gospodarskog razvoja.Pomorski promet: Pomorski promet je od strateške važnosti za razvoj otoka. Županijskim.otok Vis (doma i i me unarodni letovi) i te zadovoljiti potrebe privrede i sportskih aktivnosti.42) na relaciji kopno . Postoji samo jedno trajektno pristanište u gradu Visu. Postoje i na in napajanja otoka elektri nom energijom u gotovo svim svojim elementima ne zadovoljava postoje e potrebe. Marina Parja . VlP-net. Trajno rješenje vidi se u prelazu na 110 kV napon izgradnjom spojne to ke na Visu što pretpostavlja izgradnju slijede ih objekata: TS 110/x kV Vis.a sigurne. Tele2) Elektroenergetika. Napajanje elektri nom energijom otoka vrši se iz TS 110/35 kV " Starigrad" preko 35 kV veze preko dva podmorska kabela 35 kV. Luke otvorena za javni promet: Komiža. planovima se predvi a mogu nost gradnje manje zra ne luke koja e osigurati kvalitetan transport stanovnika i turista manjim zrakoplovima (do 50 mjesta. este i brze veze jedan su od preduvjeta razvoja otoka. u sklopu turisti kih zona: eška vila i Stonca (Vis) Zra ni promet. Vis (županijski zna aj) Luke posebne namjene: Ribarska luka Komiža. Dosadašnje studije ukazuju na lokaciju Vele Pece. Podru je op ine otoka pokriveno je s tri pokretne radio telefonske mreže: analognom NMT mrežom. Realizacijom turisti kih zona razvit e se ogranci jedinica poštanske mreže. Velika udaljenost od elektroenergetske mreže Hrvatske zahtijeva relativno velike investicijske troškove što dovodi do odlaganja investiranja u osnovni sustav. polaganje podmorske kabelske veze 110 kV Hvar – Vis i podzemne kabelske veze 110 kV na Visu do planirane trafostanice 110/35 kV "Vis. Športska luka Komiža. Nepokretna telefonska mreža je javne telekomunikacijske mreže. me utim prijenos podataka je ve pretekao govorne usluge po ostvarenom prometu. 51 . odnosno prostornim planovima ure enja gradova komiže i Visa utvr eni su me unarodni plovni put. Športska luka Vis i Luka tijela državne uprave Vis Luke nauti kog turizma: Komiža – Uvala Mlin. U planskom razdoblju o ekuje se osuvremenjivanje sustava pošte i ure enje poštanskog središta sa svim pripadaju im službama. Pošta i telekomunikacije. a u Komiži poštanski ured. kriti ni zrakoplov ATR . a zadnjih godina mobilna telefonija je u izuzetnom porastu. Na podru ju Visa i Podšpilja su jedinice poštanske mreže. Pomorsku povezanost s kopnom odvija se u dva sustava i to: trajektna linija i brzobrodska linija sa katamaranima. Usluga prijenosa govora je najzatupljenija usluga koja i nadalje zadržava zadovoljavaju i trend rasta. Udaljenost otoka od kopna stavlja Vis u neravnopravan položaj s ostalim podru jima. komercijalnog naziva Mobitel i digitalnim GSM mrežama (HTMobile.

Vodoopskrba; Otok Vis još uvijek nije priklju en na planirani sustav regionalnog vodovoda, a potroša i se opskrbljuju vodom sa lokalnih izvorišta. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji slatkovodne le e na lokaciji Korita (36 l/s). Kvaliteta vode je dobra, a salinitet vode znatno ispod dopuštenih vrijednosti. Zbog gubitaka u sustavu raspoložive koli ine su cca 27 l/s. što jedva zadovoljava potrebe domicilnog stanovništva. U ljetnom razdoblju koristi se i izvor Pizdica. Problem predstavlja osiguranje potrebnih koli ina vode u špici sezone, kad dolazi do preoptere enja sustava i uvo enja redukcija. Prilikom rješavanja vodoopskrbnih potreba treba voditi ra una da težište bude na opskrbi iz vlastitih resursa i da se što više iskoristi postoje a vodoopskrbna mreža. Rekonstrukcija i dogradnja sustava predvi ena je u dvije faze: rekonstrukcija crpilišta "Korita" ime bi se koli ina crpljenja pove ala na 40 l/s. i time omogu ilo normalno funkcioniranje sustava u sadašnjem stanju, osiguranje novi koli ina potrebnih za kraj planskog razdoblja (cca 60 l/s). Ponu ene su tri varijante rješenja: Opskrba iz vlastitih vodnih resursa (vrlo upitna; potrebni istražni radovi) Desalinizator "Pizdica"
Dovod vode s kopna

Odvodnja otpadnih voda: Izgradnja vodoopskrbe do svih naselja, potencira izgradnju sustava za prikupljanje otpadnih voda, njihovo pro iš avanje i dispoziciju bez štetnih posljedica na okoliš. Sadašnji na in dispozicije otpadnih voda putem upojnih crnih jama je neprihvatljiv, naro ito za naselja na obali. Planovima su utvr ena su slijede a rješenja odvodnje: Naselje Komiža; kanalizacijski sustav je ve im dijelom izgra en. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tla nim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba priklju iti cjelokupna kanalizacijska mreža naselja ini osnovu sustava. Po mehani kom pro iš avanju otpadne vode se ispuštaju u komiški zaljev podmorskim ispustom. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predvi eni razvoj Komiže do 2030. godine, osim ure aja za pro iš avanje. Turisti ka zona Barjaška; predvi a se izgradnja zasebnog sustava s ure ajem za pro iš avanje. Naselje Vis; kanalizacijski sustav je uglavnom izgra en. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tla nim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba priklju iti cjelokupna kanalizacijska mreža naselja ini osnovu sustava. Po mehani kom pro iš avanju otpadne vode se ispuštaju u otvoreno more. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predvi eni razvoj Visa do 2030. godine, osim ure aja za pro iš avanje. Rukavac, turisti ka zona „Zaravni e“ i Brgujac i podru je Milna Ženka; izgradnja zasebnih sustava sa odvodnim kolektorima, ure ajima za pro iš avanje i podmorskim ispustima. Ostala naselja u unutrašnjosti; putem vodonepropusnih septi kih jama. Postupanje s otpadom; Otok nema adekvatno riješen problem kona nog zbrinjavanja, odnosno odlaganja krutog otpada. Sva postoje a odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati otvaranjem novog, ure enog odlagališta. Sa podru ja Grada Visa otpad se sakuplja i odvozi na neure eno odlagalište „Welington“, a s podru ja Komiže neure eno odlagalište
“Podgomilica».

52

Na širem podru ju današnjeg odlagališta „Welington“ planira se gradnja transfer stanice za otpremu otpada u Županijski centar za gospodarenje otpadom.

4.3.1.3 Zašti ena prirodna i kulturna baština Prirodna baština; Podru je otoka Visa naro ito obala i pripadaju i oto i i sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama ini ovaj prostor izuzetno zna ajnim i atraktivnim. U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su dijelovi prirode: Zna ajni krajolik: Otok Ravnik; Otok Jabuka; Otok Brusnik Planom se predlažu za zaštitu kao zna ajni krajolik: otok Biševo; arhipelag Budikovac – Greben Spomenici prirode: Medvidina špilja, Modra špilja, Zelena špilja na otoku Ravnik i Uvala Stiniva (geomorfološki); Otok Brusnik i Otok Jabuka (geološki). Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati: akvatorij otoka Biševo, Palagruža i Svetac. Biološka raznolikost ; Velika razvedenost hrvatske obale i injenica da je ovaj prostor bio pribježište biljaka i životinja za ledenih doba, uzrok je velike biološke raznolikosti. Takvom raznolikoš u naro ito obiluju udaljeni i posebno nenastanjeni otoci, koji nisu u ve oj mjeri ugroženi razli itim vidovima korištenja. Ipak antropogeni utjecaj se javlja i u takvim, vrlo osjetljivim, ekološkim podru jima. Viški arhipelag pripada tim podru jima s vrlo velikom biološkom raznolikoš u i na kojem su koncentrirani brojni endemi. Glavni razlozi zbog kojih je potrebna zašita Viškog arhipelaga su sljede i: specifi nost herpetofaune svakog pojedinog otoka, razli ite od kopnene i stvaranje endema; rijetke i endemi ne biljne vrste; veliko zna enje oto ne skupine za preživljavanje ptica, jer su odmorišna to ka ptica selica i gnjezdište rijetkih vrsta; specifi na geološka gra a Brusnika i Jabuke; strme kamenite obale sa spiljama (jugozapadna strmovita obala otoka Vis, strmovite obale okolnih oto i a – biljni endemi, stanište šišmiša, bogatstvo podmorja) bogatstvo podmorske flore, s pojedinim endemskim vrstama; Kako bi se o uvale prirodne vrijednosti otoka, klju no je poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti, ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša. Uredbom o proglašenju ekološke mreže utvr ena je „Ekološka mreža Republike Hrvatske“ sa: sustavom ekološki zna ajnih podru ja i ekoloških koridora; ciljevima o uvanja i smjernicama za mjere zaštite namijenjenih održavanju ili uspostavi povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, i/ili divljih svojti.

53

Kartogram 4-5: Zašti ena prirodna baština

Izvor: Zavod za zaštitu prirode, 2008. U okviru ekološke mreže zašti eni su kopno i podmorje otoka Vis i Biševo, dio jugoisto ne obale Visa, te brojne špilje i jame.

Kulturna baština Dosadašnja istraživanja i saznanja svjedo e o kontinuitetu naseljenosti otoka Visa od prapovijesnih vremena do naših dana. Razne ljudske civilizacije i kulture koje su se smjenjivale tijekom stolje a ostavile su brojne tragove svoje materijalne kulture na tom prostoru, od pretpovijesnih gomila i gradina, rimskih gra evina i groblja, starokrš anskih i ranosrednjovjekovnih crkvica do obrambenih gra evina.
Kartogram 4-6: Kulturna baština

Urbane cjeline: Zašti ene su urbane cjeline naselja Komiža i Vis. U ovim zonama propisuje se režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja te pojedina nih gra evina. Potrebno je o uvati sva bitna obilježja prostorne i gra evne strukture, odreene topografijom, povijesnom graevnom supstancom, te raznolikoš u namjena i sadržaja.
Izvor: PPUG Komiža i Vis

54

Ruralne cjeline; Preventivno su zašti ene 32 ruralne cjelina. To su uglavnom zaseoci koji su unutar procesa mehani ke migracije i emigracije ve im dijelom napušteni. Sa uvana su uglavnom u izvornom stanje, što im daje spomeni ka obilježja. Zaštita ovih cjelina temelji se na o uvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, kao i na o uvanje tradicijske gra evne strukture i karakteristi ne slike naselja. Podru ja arheološke baštine; Registrirani ili preventivno zašti eni arheološki lokaliteti su: zona anti kog naselja Issa; lokaliteti oto ja Palagruže, Biševo, Svetac; ostale arheološke zone u popisu nepokretnih kulturnih dobara. Pojedina na kulturna dobra; Zaštitom pojedina nih kulturnih dobara obuhva ene su registrirane ili preventivno zašti ene pojedina ne gra evine ili gra evinski sklopovi, odnosno 13 sakralnih kulturnih dobara i 30 javnih kulturnih dobara Podru ja etnološke baštine; Prostor otoka tijekom povijesti bio je u najve em dijelu ruralni prostor. Danas je u dijelu naselja sa uvana matrica tradicijskog gra enja i oblikovanja prostora. U podru ja etnološke baštine uklju it e se naselja morfološke, tipološke, strukturalne ili funkcionalne osobine tradicionalnog ure enja ruralnog prostora .

Iz prostornih planova proizlaze slijede a ograni enja i mogu nosti razvoja:

Osnovni ograni avaju i imbenici razvoja su: Nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja, odnosno aktivne razvojne politike. Ne postoji oto ko tijelo, odnosno institucionalni okvir za kreiranje i provo enje jedinstvene oto ke razvojne politike. Demografska osnovica; iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva, starenje stanovništva, aktivnost stanovništva, veli ina radnog kontingenta i obrazovna struktura. Prometna izoliranost, koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju. Nedostatak vode za razvoj turizma i za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. Stanje gospodarstva; nerazvijena gospodarska struktura; orijentacija na razvoj turizma ima za posljedicu slabljenja interesa za razvoj poljoprivrede, ribarstva i drugih djelatnosti zna ajnih za razvoj podru ja. Nedovoljno razvijene društvene službe. Infrastrukturni i komunalni problemi; prometna mreža, neadekvatno rješenje problema odlaganja krutog i teku eg otpada. Institucionalno-sistemska ograni enja; nesre eni katastri i dubiozno vlasništvo nad zemljištem i zgradama. Neadekvatna državna politika razvoja; subvencije, porezne olakšice i druge beneficije prema oto kom gospodarstvu i stanovništvu.

55

imbenici koji osiguravaju razvojne mogu nosti: Geoprometni položaj; pravaca Jadrana. na križanju glavnih longitudinalnih i transverzalnih morskih

Prirodna bogatstva obalnog prostora; razvedena obala, blaga klima, pejzažne i klimatske prednosti, podesna obala za kupanje pružaju izuzetno kvalitetnu osnovu za razvoj turizma, poljoprivrede ribarstva i marikulture. Krajobrazne i kulturološke vrijednosti ; bogatstvo prirodnih fenomena, blizina oto kog arhipelaga Biševo, Svetac, Palagruža, Brusnik i Jabuka predstavlja veliku atraktivnost podru ja. Ekološki prakti ki nezaga en okoliš; ekološka prihvatljivost je zna ajan kriterij prihvatljivosti gotovo svih privrednih djelatnosti.

Budu i razvitak potrebno je zasnivati na racionalnom korištenju prirodnih resursa te stvaranju ambijenta za zdrav život. Komparativne prednosti za razvitak turizma i poljoprivrede kao osnovne prate e djelatnosti, predstavljaju djelatnosti na kojima nije u po etku mogu e graditi ubrzan gospodarski razvitak.

Zaklju na razmatranja u odnosu na prostorno razvojne i resursne zna ajke prostora Prirodne datosti prostora, prvenstveno zahvaljuju i slabijem gospodarskom i turisti kom razvoju predmetnog podru ja tijekom zadnjih 20-tak godina, danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvoj podru ja temeljenom na turizmu te poljoprivredi i marikulturi; Prirodne posebnosti, kao i kulturno i povijesno naslje e predstavljaju najvrjedniji identitet podru ja gdje su zašti ene cjeline uglavnom sa uvane, no premalo se vodilo ra una o unapre ivanju i adekvatnoj prezentaciji zašti enih cjelina u funkciji kreiranja lokalnog blagostanja; Sve prirodne datosti (karakteristike obale i uvala, vegetacija, reljef, klima) svojom me usobnom interakcijom daju optimalnu mješavinu potrebnu za smisleni razvoj održive turisti ke djelatnosti isprepletenu komplementarnom proizvodnjom poljoprivrednih i maritimnih proizvoda te razvojem ostalih komplementarnih djelatnosti Glavni ograni avaju i faktori održivog razvoja predmetnog podru ja su: Skromna demografska osnova podru ja zbog depopulacijskog procesa ime se pretpostavlja da e razvoj podru ja biti vezan uz imigracijske procese, a koji e biti odre eni stupnjem gospodarske, društvene i kulturološke privla nosti podru ja; Infrastrukturni sustavi (elektroopskrba i prometnice na lokalnoj razini, vodoopskrba i sustavi odvodnje otpadnih voda, gospodarenje krutim otpadom itd.) uglavnom su podkapacitirani i za današnje potrebe, te predstavljaju veliki ograni avaju i faktor održivog razvoja predmetnog podru ja. To se posebno odnosi na o osiguranje potrebnih koli ina vode u špici sezone kada dolazi do preoptere enja sustava i uvo enja redukcija. 56

do 2013. sociokulturnim okruženjem.o neriješeno pitanje zbrinjavanuja otpada (nepostojanje sustava odvojenog prikupljanja sme a i adekvatnog odlagališta).4. Slijedi slika koja prikazuje viziju. 4. te etiri razvojna cilja županije: 57 . godine. Turizam predmetnog podru ja treba preuzeti ulogu dodatnog zamašnjaka gospodarskog preporoda podru ja te ga je potrebno razvijati u skladu s fizi kim kapacitetom prostora.4 Turizam 4. Plan predlaže viziju i osnovne ciljeve te mjere kojima se ciljevi odnosno dogovorena vizija može posti i. postoje om komunalnom infrastrukturom kao i ekonomi nosti proširenja iste te turisti ke suprastrukture.1 Razvojni operativni plan županije Razvojni operativni plan Splitsko dalmatinske županije strateški je dokument izra en za razdoblje od 2006. Vegetacija u zajednici sa klimom (pojave ljetnih suša) izaziva pove anu opasnost od požara. Glavna svrha ovoga plana je ocjena sadašnjeg stanja i razvojnih mogu nosti županije.

Kao osnovu cijelog razvoja ROP prepoznaje zaposlenika u turizmu. Turizam visoke kvalitete se namjerava posti i kroz razvoj turisti ke infrastrukture smještaja i to poglavito hotela.5 milijuna EUR. prometnica i komunalnih usluga. Edukacija zaposlenika u turisti ko . turizam u županiji nije razvio u željenom smjeru i ne ostvaruje o ekivano dobre rezultate. vrlo bitan za županiju koja ima visoku nezaposlenost. te razvoja turizma u smjeru visoke kvalitete. Spominje se poticanje razvoja turisti ke infrastrukture i novog turisti kog proizvoda regije koji bi trebali podi i razinu kvalitete i dodane vrijednosti. Ovakav stav proizlazi iz svjesnosti da se.ugostiteljskoj djelatnosti te generalno podizanje kvalitete ljudskih resursa nužni su kako bi se željeni ciljevi i prioriteti razvoja mogli dosti i. pa stoga planira dodatne edukacije i razvoj ljudskih potencijala.5 milijuna EUR-a. do 2013. godine su sljede e: razvoj marketinških proizvoda i promociju turizma iznosi 9 milijuna EUR-a. Investicije u turizam koje su planirane za razdoblje od 2006. usprkos iznimnim prirodnim i antropogenim prednostima. poboljšanje turisti ke infrastrukture iznosi 4. Zaklju ak Razvojni operativni plan županije je vrlo konkretno iskazao svoju viziju razvoja konkurentnog gospodarstva. ruralni i kulturni turizam. ukupne investicije u turizam u županiji iznose 13. te poticanje me uregionalne suradnje tako er su važni za uspješan razvoj turizma. Cilj 3 – neophodan je razvoj ljudskih potencijala. Cilj 4 – identificirana je potreba udruživanja i stvaranja partnerstva me u poslovnim i civilnim subjektima u županiji kako bi se pospješila suradnja i olakšao napredak. U ovom djelu se navodi potreba za stvaranjem ponude obrazovnih programa i procesa prilago enim potrebama gospodarstva. Cilj 2 – identificirana je potreba razvoja prometne i komunalne infrastrukture kako bi se stvorila podloga za razvoj same županije. 58 . Turizam se dodatno definira kao jedan od prioriteta ovoga plana. ruralnog te kulturnog turizma. koji bi promicao klju ne turisti ke prednosti. Razvoj i promocija novih oblika ponude kao što je nautika. Prioritet županije je razvoj turizma visoke kvalitete. smještaj. Isti e se potreba razrade jedinstvenog turisti kog imidža županije. Ukupne investicije u turizam u periodu od sedam godina iznose 13.5 milijuna EUR-a. te razviti razne poticaje. komunalije.Cilj 1 . Planira se razvoj novih turisti kih proizvoda: nautike. Kako bi se što bolje iskoristile komparativne prednosti županije treba nadograditi infrastrukturu u funkciji turizma.kako bi županija gospodarski bila konkurentnija navodi se da se posebna pažnja treba posvetiti turizmu i razvoju integrirane "turisti ke ekonomije". prometnice.

a koji ine sljede i proizvodi: nauti ki turizam i proizvod posebnih interesa kao prioritetni proizvodi. Polaze i od središnjeg identiteta / pozicioniranja otoka Visa unutar destinacije Srednje Dalmacije. kratki odmori te wellness i spa proizvodi kao oni sa srednjim prioritetom. Nakon toga definirani su klju ni investicijski projekti za svaku mikro-destinaciju Srednje Dalmacije. zatim proizvod 'sunca i mora'. Njegova izoliranost i autenti nost. iju implementaciju provodi županija od njegovog usvajanja. koji je izradila tvrtka Horwath HTL. ture. atributi su koji se moraju komercijalizirati strategijom visoke vrijednosti. imidž ribarskog kraja. 59 . a koji daje prijedloge za unapre enje situacije u turizmu cijele destinacije u smislu strategija. a usmjeren je na pragmati ne promjene u procesu upravljanja turizmom cjelovite destinacije. Dakle. a koje se obrazlaže injenicom da je ovaj svojevrsni mitski otok ve postigao imidž posebno vrijednog skrovišta. Uz postavljenu viziju. Naime. lipnja 2007. te konkretnih operativnih prijedloga za destinaciju u cjelini. odre en portfelj turisti kih proizvoda. koje treba i sa uvati. svaka mikro destinacija Srednje Dalmacije turisti ki se pozicionira i razvija zasebno prema definiranim strategijama. upravljanja marketingom te na usmjeravanje procesa ulaganja u turisti koj industriji. Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije predstavlja strateški okvir za novi rast turizma sukladno nadolaze im globalnim promjenama. odgovornostima. Glavni plan razvoja turizma SDŽ je službeni dokument. ali i zasebno za njena podru ja. pa je tako za otok Vis usuglašeno sljede e pozicioniranje: 'Vis – otok skrovište'. ali vode i ra una o pozicioniranju i razvoju cjelokupne destinacije. koji je atraktivan otok za budu i turisti ki razvoj. Jedna od klju nih subregija ove destinacije je otok Vis. pa tako i za Vis te je kona no oblikovan provedbeni plan sa svim klju nim aktivnostima. izvorima finacniranja itd. U tom smislu je za otok Vis. kao i za ostale sub-regije destinacije Srednje Dalmacije. jer se nalazi na mnogo povoljnijoj poziciji nego što je to slu aj sa mnogim drugim oto kim destinacijama. ija je povijesno uvjetovana stagnacija u smislu razvoja turizma sada njegova najve a prednost.4. definirano je strateško pozicioniranje Srednje Dalmacije. posebno njegovih vrijednih agrikultura i vina. za Vis su predloženi elementi proširenog identiteta i sustava vrijednosti (što je detaljnije navedeno u Marketing planu ovog Plana razvoja eko / ruralnog turizma otoka Visa). kao i na izgradnju novih poluga za uspostavu konkurentnosti. vremenskim rokovima. prihvatila Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije.2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije Turisti ka zajednica Splitsko-dalmatinske županije je 19.4.

3 Grad Komiža Povijesni okvir Povijest grada Komiže veže se uz more i ribolov posebno plave ribe po kojem je poznata od davnina. 60 . Komiža dobiva status Grada. Tada je izgra en veliki lukobran i ure ena luka.000 stanovnika. Bogata ribolovna podru ja oko Palagruže. Danas slika turisti ke ponude Komiže izgleda ovako: Ukupni smještajni kapacitet je približno 990 kreveta. Mleta ke vlasti su u 16. Posluje jedan hotel (Biševo) sa 320 kreveta u vlasništvu društva Modra špilja d.4. godine. Pod austrijskom upravom (1815-1918) Komiža dobiva samostalnu op inu. Komiža se ubrzano razvija kao središte ribarstva na ovom dijelu Jadrana. Po etkom 20. nakon što vojska odlazi sa otoka. stolje a je najve e naselje na otoku Visu s gotovo 4. godine. Smatra se da je Komiža sli no kao i Vis (Issa) naseljena za vrijeme Grka i Rimljana Prvi put se spominje kao Val Comeza u darovnici zadarskog kneza Petra 1145. utvrda i velikih ku a u Komiži. dotrajao i potrebna je ve a investicija kako bi se doveo na zadovoljavaju i nivo. Turisti ka ponuda Grad Komiža isto kao i grad Vis po inje razvojem turizma po etkom 90-tih. Bila je to gospodarska grana koja je omogu ila izgradnju crkvi. Nakon odlaska vojske sa otoka i osamostaljenja Hrvatske države zaustavlja se iseljavanje koje je do tada bilo vrlo izraženo. pripala su Italiji i ostala u njenom sastavu sve do 1947. godine Kraljevini SHS pripaja se Vis i zapo inje dugo razdoblje stagnacije Komiže.d. Objekt je trenutno u lošem stanju. a u mjestu postoji sedam tvornica za preradu ribe (najve a Fratelli Mardeši ). U Komiži posluje samo hotel Biševo koji je kategoriziran kao hotelski objekt sa dvije zvjezdice. Razvoj turizma po eo je kasnije uspore uju i sa ostalim mjestima na Jadranu no radi vojske op a infrastruktura je ve postojala.4. Pod mleta kom vladavinom. te prerasta u gradi sa svim potrebnim sadržajima. Godine 1997. Prevladava privatni smještaj (67% od ukupnog) sa 660 kreveta. Nakon drugog svjetskog rata cijeli otok Vis pa tako i Komiža postaju vojna zona što spre ava razvoj turizma te se na taj na in nastavlja stagnacija otoka. 1918. stolje u zabilježile da su samo u jednom danu komiški ribari ulovili tri milijuna tona srdela.

godine kada je zabilježen blagi pad.400 kn po stanovniku.: Objavljena cijena: Smješten u Komiži kraj mora. Jedan takav primjer je i selo Talež u blizini Podšpilja gdje je konverzijom jedno staro selo od 4 ku e revitalizirano te sada nudi smještaj u ruralnom ambijentu. telefonski interviju lipanj 2008. Dvorana za sastanke do 90 osoba 106 EUR (BB. koji administrativno pripada Komiži. Velika ve ina spomenutih ugostiteljskih objekata posluje samo u ljetnim mjesecima (oko tri mjeseca).Tablica 4–11: Komiža – turisti ka ponuda Modra spilja d. Ponuda se sastoji od tri restorana. dvokrevetna soba. Podhumlje.hr. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu U ponudi Komiže nema turisti kih kampova.d. Unutrašnji dio otoka. Ugostiteljska ponuda Ukupno u ponudi ima 15 ugostiteljskih objekata (ne uklju uju i objekte u kategoriji caffe barova). koji se konverzijom pretvaraju u smještajne kapacitete. Komiža bilježi pozitivan trend no enja i dolazaka. U 2007. glavna sezona) Izvor: www. Žena Glava) nalazi se još pet seoskih doma instava koja u svojoj ponudi nude degustacije vina autohtonih sorti koje sami proizvode i lokalne specijalitete. . se oživljava posebice u vidu proizvoda hrane i pi a na seoskim doma instvima koja su smještena najviše oko sela Podšpilje i Žena Glava. 61 . Turisti ka potražnja Zbog visokog postotka privatnog smještaja esto loše kvalitete i hotela niske kategorije Komiža kao turisti ka destinacija trenutno ima loše pokazatelje potražnje.hotel-bisevo. U unutrašnjosti otoka ve ina seoskih gospodarstava radi na osnovi rezervacije te su otvoreni i tijekom ostatka godine s obzirom na potražnju i broj gostiju.300 dolazaka koji su generirali približno 68. dvije pizzerije i pet konobi koje se nalaze u samom mjestu. godini Komiža bilježi oko 10. sa iznimkom 2007. Postoji interes za kupnjom starih seoskih objekata u središnjem dijelu otoka.5 milijuna kuna godišnje ili 7. pet minuta šetnje od središta mjesta 2 ** 126 soba i 5 apartmana Odmorišni hotel Manje renoviracije svake godine .000 no enja. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada Komiži (Podšpilje. Hotel BIŠEVO Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. Hoteli i restorani prihode približno sa 12.

000 70.000 8. 62 .000 NO ENJA dolasci no enja 80. privatnim apartmanima i ku ama. kroz investicije u ure enje destinacije. oplovljavanje otoka. Turisti ka zajednica Godišnji budžet Turisti ke zajednice Komiža za 2009. postavljanje tuševa na gradskim plažama i organizaciju manifestacija. Agencije u svojoj ponudi nude usluge pronalaska smještaja u hotelima. organizaciju raznih izleta.000 2.Tablica 4–12: Komiža – trend dolazaka i no enja Grad Komiža trend dolazaka i no enja (2003 . kroz adrenalinske sportove.000 40. Od ukupno sedam agencija.2007) DOLASCI 12. Nadalje. spominju se zajedni ka ozna avanja pješa kih staza. izrada turisti kih karata otoka i organizacija kulturne manifestacije cijelog otoka.000 50.000 20.000 6.000 10. planiraju se uobi ajene promotivne aktivnosti (ažuriranje web stranica.000 0 0 2003 2004 2005 2006 2007 Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske. ponuda agencija ve im dijelom fokusira se na iznajmljivanje privatnih apartmana gostima.000 10. Turisti ke agencije Na podru ju Komiže posluje sedam turisti kih agencija koje svojom ponudom pokrivaju cijeli otok. dvije su posve ene samo iznajmljivanju privatnog smještaja (Nona agency i Impress club). robinzonski smještaj na osami. Ipak. posjete sajmovima). Od projekata suradnje dva ureda TZ-a na otoku. iznajmljivanje skutera. postavljanje sme e signalizacije. usluge prijevoza po otoku i moru. te ostale usluge fokusirale su se dvije agencije (Alternatura i Nika adventure). edukacije zaposlenih te uobi ajene troškove poslovanja ureda. Na ponudu alternativnog turizma.000 4. Sredstva budžeta planiraju se potrošiti na projekte unapre enja proizvoda. izrade brošura. te organizaciju raznih gastronomskih tura po otoku. 2008. godinu približno e iznositi 610 tisu a kuna (bruto iznos). brodova.000 60.000 30.

Hotel Paula još nije službeno kategoriziran kao hotel prema kategorizaciji ministarstva turizma. Turisti ka ponuda izgleda kako slijedi u nastavku: Ukupan smještajni kapacitet Visa je 2. stolje a prije Krista. godine odigrala viška bitka.d.-a. jedan na rivi u centru mjesta i jedan uz more na ulazu u Višku luku. Hotel Paula koji je renoviran ove godine u vlasništvu je talijanskih investitora koji imaju namjeru i dalje razvijati turizam na otoku. dijelovi ulica. potonuli dijelovi luke i rimski teatar na kojem je kasnije izgra en franjeva ki samostan.4. U nastavku slijede prikazi spomenutih hotela.4 Grad Vis Povijesni okvir Vis ili kako su ga nazivali za vrijeme Gr ke .4. U po etku otok je otvoren za doma e goste (stanovnike bivše Jugoslavije). Osim dva hotela koji su u vlasništvu Vis d. Turisti ka ponuda Nakon odlaska vojske sa otoka otvara se mogu nost razvoja turizma. Poslije ega esto mijenja vladare. pa ak i Englezi (tada se na otoku zaigrao i kriket). postoji i hotel Paula. 63 . godine. U blizini otoka Visa se 1866. Osnovali su je Grci iz Sirakuze na Siciliji te tako nastaje polis (grad država) te se razvija kao glavno uporište grka na Jadranu. koja je nakon austro-ugarske podjele monarhije potpala pod austrijski dio. Daljnjim upravnim reorganiziranjem monarhije. Vis postaje dio carske pokrajine Dalmacije.Issa datira iz približno 4.d. no u planu vlasnika je da ove godine dobije kategorizaciju. Vis dolazi pod vlast Habsburga. U ranom srednjem vijeku nalazi se u starohrvatskoj državi. Posluju dva hotela (Tamaris i Issa) sa 299 ležaja i oba su u vlasništvu Vis d. Spomenuti hoteli Tamaris i Issa službeno su kategorizirani kao objekti sa tri zvjezdice. Francuzi. U sklopu grada posluju dva hotela. Prevladava privatni smještaj (82% od ukupnog) sa 1. a posjet stranaca dopušten je tek 1989.090 ležaja. Mletci. Arheološki nalazi koji ukazuju na postojanje gr kog pa kasnije rimskog doba su terme.717 ležaja. Pobjedom austro-ugarske mornarice privremeno su zaustavljena talijanska posezanja za Visom i itavom Dalmacijom. Poslije pada Napoleona i Mleta ke republike. nekropola.

Podselju i Podstražju. za sljede u sezonu predvi eno mijenjanje imena i cijena.hr Napomena: Trenutno kategorizitan kao vila. Kino dvorana može smjestiti do 30 osoba 112 EUR (BB. Marine Zemlje. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu Vila PAULA Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada gradu Visu postoje inicijative preure ivanja starih poljoprivrednih objekata.hr. lagana renovacija 2006. u cijelosti.hr. za hotelijerstvo.: Objavljena cijena: U starom djelu grada Visa koji se naziva Kut 3 *** (neslužbeno) 12 soba Manji odmorišni hotel Potpuno renoviran 2008.: Objavljena cijena: Na zapadnom dijelu Viške vale. lagana renovacija 2008. nema nema objavljene cijene Izvor: hotelpaula. telefonski interviju lipanj 2008. glavna sezona) Izvor: www. a neki od njih nude i smještaj.Tablica 4–13: Vis – turisti ka ponuda Vis d. uz bedeme anti kog grada Isse 3 *** 125 soba i 3 apartmana Odmorišni hotel Sagra en 1984. glavna sezona) Izvor: www.hr. Spomenuti objekti nalaze se u podru ju Pliskog Polja. www. godine. dvokrevetna soba. 64 . Nema (mogu e koristiti restoran) 120 EUR (BB. telefonski interviju lipanj 2008. ugostiteljstvo i turizam Hotel ISSA Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu Hotel TAMARIS Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr.vis-hoteli.: Objavljena cijena: U centru grada Visa 3 *** 25 soba Odmorišni hotel Adaptiran 1992.d. U takvim objektima lokalno stanovništvo bavi se ponudom hrane i pi a na osnovama doma ih proizvoda i lokalnih specijaliteta.vis-hoteli. Vis u sklopu turisti ke ponude nema kampova. dvokrevetna soba.tz-vis.

godini grad Vis je zabilježio približno 18.350 kuna po stanovniku.000 no enja.000 0 20.000 2003 2004 2005 2006 2007 Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske. Ukupno postoji dvanaestak seoskih doma instava koja svojim ponudama lokalnih i tradicionalnih jela privla e turiste u unutrašnjost otoka.000 12. a neka seoska doma instva rade i ostatak godine ali samo na osnovi rezervacije i ovisno o broju gostiju.000 NO ENJA dolasci no enja 140. Neka doma instva uz ponudu hrane grade svoju tržišnu marku i kroz proizvodnju vina od tipi nih sorti za otok Vis (npr. godini.000 14.000 0 80. Od ukupne ugostiteljske ponude u gradu se nalazi devet restorana i etiri pizzerije.2007) DOLASCI 20.000 40.000 6. seosko doma instvo Roki's). Ve ina ugostiteljskih objekata radi samo tijekom ljetnih mjeseci. kada ulazi u stagnaciju i pad u 2007.000 2. Aktivnosti na koje se planiraju utrošiti sredstva odnose se na unapre enja 65 . godinu iznositi približno 750 tisu a kuna bruto. Vis bilježi pozitivan trend dolazaka i no enja do 2006. 2008.5 milijuna kuna ili 6. Grad Vis prednja i po broju seoskih doma instava smještenih u unutrašnjem djelu otoka. Turisti ka zajednica Turisti ka zajednica Visa planira da e godišnji budžet za 2009. godine.000 8. trajektnim pristaništem i ve om ponudom hotela u nešto je boljoj poziciji od Komiže. godini. godini prihodili približno 12. U 2007. Smještajni kapacitet Visa približno je duplo ve i od kapaciteta Komiže.000 16. U sklopu ponude nalaze se još etiri konobe koje su smještene u gradu. U nastavku slijede karakteristike turisti ke potražnje Visa u 2007.Ugostiteljska ponuda Ukupno se u ponudi grada Visa nalazi 29 ugostiteljskih objekata (ne uklju uju i objekte u kategoriji caffe barova).000 60.000 18.000 4. Turisti ka potražnja Grad Vis pozicijom urbanog centra otoka Visa.500 turista koji su generirali približno 125.000 10. ili po uvalama na otoku. Hoteli i restorani su u 2007.000 100.000 120. Tablica 4–14: Vis – trend dolazaka i no enja Grad Vis trend dolazaka i no enja (2003 .

zatim Slovenci 25% i Talijani 10% od ukupnog broja no enja. približno 90% ukupnog turisti kog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna.000 u gradu Komiži). posluju samo dvije turisti ke agencije . festival otoka Visa i druge. kao i ronjenje u podvodnim spiljama. postavljanje tuševa i druge opreme na plaže i organizaciju raznih manifestacija kao što su Viška regata.000 turista ostvarili su približno 192. Zajedni ki podaci za gradove Komižu i Vis bitni su radi boljeg razumijevanja karakteristike turizma otoka Visa u cijelosti. razne izlete. Suradnje dva ureda TZ-a odnosi se na ozna avanja pješa kih staza i postavljanja turisti ke signalizacije. procjenjuje se da svake godine generira oko 80. na otoku Visu nije zabilježen broj vezova u nauti kim lukama (iako i Vis i Komiža imaju svoju luku). U usporedbi sa drugim županijama. Turisti ke agencije Na podru ju Visa.8 dana. Najve i broj turista dolazi zbog odmora i opuštanja. Prosje na dnevna potrošnja turista iznosila je 59 eura. na ugostiteljstvo izdvajalo se 41 euro (uklju uje smještaj sa približnom potrošnjom od 24 eura). Kao zaseban proizvod agencije Navigator izdvaja se ronjenje. SDŽ bilježi najve i udio gostiju koji dolaze autobusom. 29. Istraživanje Instituta za turizam "Tomas" za 2007. Istraživanje nam pomaže da na podru ju otoka Visa što bolje shvatimo stavove i razine potrošnje turista. Ostala sredstva e se utrošiti na edukacije zaposlenih te uobi ajene troškove poslovanja ureda. izrada brošura i posjete sajmova.4.5 Otok Vis Ovdje se daje kratki prikaz ukupnih statisti kih podataka za 2007. skutera. U svojoj ponudi turistima nude usluge smještaja na cijelom otoku. planira se ažuriranje internet stranica TZ-a. Prema informacijama dobivenim iz ureda Turisti kih zajednica Visa i Komiže. 66 . Nadalje. za one iskusnije. te istraživanje potonulih brodova i arheoloških nalazišta.Ionos i Navigator. godinu koji se odnose na cijeli otok. organiziraju se škole za po etnike.000 no enja u spomenutim lukama (50. za razliku od Komiže. 4. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku.destinacije kroz postavljanje sme e signalizacije. godinu u Splitsko-dalmatinskoj županiji provodilo se u 18 turisti kih mjesta sa najve im ostvarenim turisti kim prometom.000 u gradu Visu i 30. Turisti su u prosjeku boravili 6.000 no enja. automobila i brodova. Vrlo visoka sezonalnost. Slijede rezultati istraživanja: Turisti su u prosjeku stari 39 godina i na odmor naj eš e dolaze u krugu obitelji (47% obiteljskih dolazaka). iznamljivanje bicikla. slijede nova iskustva i doživljaji te zabava. Najviše no enja ostvaruju doma i turisti približno 34%.

Prisutna je vrlo visoka sezonalnost što zna i da je otok u potpunosti orijentiran na proizvod sunca i mora.5 milijuna kuna svaki.4.000). odnosno oko 25 milijuna kuna zajedno.4.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Turisti ke aktivnosti i okoliš imaju dvosmjeran odnos. turizam može i negativno utjecati na okoliš kroz preveliku koncentraciju turista na posebno atraktivnom prostoru. promjenu socio-kulturnog identiteta i strukture gospodarskih djelatnosti. Nakon što se otok otvorio prema posjetiteljima. S druge strane. privezišta i sl.6 Zaklju ak Dugogodišnja zatvorenosti otoka prema posjetiteljima ograni avala je razvoj turizma. u privatnom smještaju oko tri puta više kreveta. a od emitivnih tržišta najja a su Slovenija.000 no enja kroz ovaj turisti ki segment. Vis i Komiža generiraju približno iste prihode u sklopu djelatnosti hotela i restorana te oni iznose približno 12.1 Socio ekonomski utjecaji Zahvaljuju i slabom gospodarskom i turisti kom razvoju otoka tijekom zadnjih 20-tak godina negativan utjecaj turizma na okoliš razmatranog podru ja nije toliko izražen u odnosu na situaciju u široj regiji. Atraktivan i o uvan okoliš osnov je za ve inu tipova turizma i može biti djelatnost koja na održivi na in koristi prirodne i kulturne resurse. u suprotnosti s tradicionalnim urbanim i graditeljskim naslije em. Grad Vis ostvaruje više turisti kih dolazaka (8.5. negativan utjecaj turizma možemo sagledavati kroz: Izgradnja objekata namijenjenih turisti kom korištenju (komercijalni sadržaji. 4. dominira privatni smještaj koji ini preko 77% ukupnog smještajnog kapaciteta otoka. objekti za privatni smještaj. U za etcima su projekti / inicijative temeljene na ruralnim eko ili etno konceptima turisti kog razvoja koji se nude pretežito u unutrašnjosti otoka. U Komiži i Visu dominiraju doma i turisti. te skoro duplo više no enja od Komiže. a u hotelima svega dvadesetak kreveta više. razvoj se koncentrirao oko urbanih i administrativnih središta Komiže i Visa. 4. Grad Vis trenutno ima približno duplo ve i smještajni kapacitet (kreveta) od op ine Komiža. Posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*).) na neprimjerenim lokacijama.: 67 . iako se prema procjenama dobivenim iz turisti kih zajednica Komiže i Visa godišnje generira 80. Generalno. ku e za odmor. Promet nauti kog turizma na otoku se statisti ki ne registrira (informacija Državnog zavoda za statistiku). Danas je turizam vrlo slabo razvijen. ugrožavanje kulturne i prirodne baštine i sl. pritisak na infrastrukturu i sl. Italija i eška.

Zna ajan sezonski pritisak na infrastrukturne sustave. e) nastavak emigracije stanovništva s otoka uslijed nerazvijene gospodarske strukture i time intenziviranje depopulacijskih procesa. Prisutna bogata biološka raznolikost i osebujnost rezultat je biogeografskog položaja. Gusta vegetacija koja na sjevernoj obali prevladava u vidu makije s mjestimi nom infiltracijom borove šume daje karakter podru ju. izrazito krškog reljefa. op enito zbrinjavanja otpada. posebno na jugoisto noj obali Otoka. Isti u se: c) kapacitet i kvaliteta vodoopskrbe u ljetnim mjesecima d) neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda. morskim i oto kim ekosustavima isprepletenim s ljudskim djelatnostima. valorizaciju atrakcijske osnove. problem kapaciteta i troškova izgradnje i održavanja (pove anje intenziteta svih oblika prometa. Jugoisto na i isto na obala usje ene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima. b) izgradnja ku a za odmor i iznajmljivanje. proizvodnja otpada koji one iš uje okoliš). g) napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje. Ugroženost zašti ene prirodne i kulturne baštine i staništa uslijed neprimjerenog ponašanja stanovništva i turista. proizvodnje uklju ivanjem obiteljskih ravnomjerniji i time gospodarski održiviji razvoj infrastrukture. potrošnje vode. mozaik koji se sastoji od vrlo malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta. tj. Time gotovo itavo zemljište izvan gradskih podru ja pruža stanište za biološku raznolikost. na malim površinama. energije i hrane od strane turista.2 Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikost Podru je projekta obilježava složeni mozaik razli itih namjena zemljišta. mogla bi potaknuti održivi razvoj otoka i doprinijeti blagostanju stanovnika kroz: zaustavljanje depopulacijskih procesa i stvaranje mogu nosti za demografsku obnovu. dobro su 68 . zadržavanje tradicionalne poljoprivredne gospodarstava u turisti ku ponudu. participaciju u zaštiti i potrebnoj sanaciji prirodne i kulturne baštine. 4. uklju enje u ponudu kroz adekvatnu prezentaciju.a) postoje i komercijalni objekti koji slabo kapitaliziraju lokacijske resurse. vrlo vrijednih prirodnih resursa i kulturne tradicije. prevladavaju e geološke podloge. razvedenosti obale i sl. a time i podru je projekta jednim od prioritetnih podru ja za o uvanje u Sredozemlju. Karakteristike unutrašnjeg dijela otoka su pravilno izmjenjivanje. identitet i sl. f) gubitak socijalne kohezije uslijed promjene demografske strukture. uz uvažavanje fizi kog kapaciteta prostora. S druge strane adekvatno osmišljena i provedena strategija razvoja turizma. kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. razli itih namjena. nepovoljno djelovanje na lokalnu kulturu. Integralni projekt) proglasio je dalmatinsku obalu. Obala je strma.5. Strateški plan djelovanja za o uvanje morske biološke raznolikosti Sredozemlja (izvor: COAST. Promjene u lokalnoj zajednici.

Sidrenje tako er ugrožava livade posidionije i pospješuje nastanjivanje vrsta iz drugih mora.hr/more/) Odlaganje krutog otpada samo je djelomi no riješeno organizacijom sakupljanja i odvo enja otpada na odlagališta. terasa. (http://www. Time su ugrožena podru ja s livadama morske cvjetnice posidonije (smatraju se najzna ajnijim životnim zajednicama u priobalnom dijelu Mediterana). puteva i sl. Šume i šumsko zemljište te ostalo poljoprivredno zemljište ugroženo je uslijed opožarenosti. Pra enje kvalitete mora za kupanje pokazuje da na mjernim mjestima tijekom ljetnih mjeseci more iz kategorije „visoke kakvo e-I. može se procijeniti stanje ugroženosti za : Poljoprivreda. Generalno. Ova raznolikost ekosustava. Ovaj proces za sada na razmatranom podru ju nije posebno prisutan. ili su oni lokacijski ograni eni. Zaga enja zraka i buka ne predstavlja problem osim uz najfrekventnije prometnice. Krajobraz obalnog pojasa je relativno sa uvan s izuzetkom devastacije poteza s neplanskom izgradnjom objekata. turizam ima posredan utjecaj na poljoprivredu kroz dva suprotna procesa: Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta koje propada ime se gube jedinstvena staništa i krajobrazne vrijednosti. Obalno more ugroženo je postoje im stambenim i turisti kim i drugim sadržajima gdje nije riješen ili je neadekvatno riješen na in odvodnje.mzopu. Prevladavaju šume presje ene obra enim dolinama. staništa i korištenja zemljišta predstavlja jedinstvenu sveukupnu raznolikost kopnenog i morskog krajolika i predstavlja važnu osnovu za izuzetnu turisti ku privla nost podru ja. od kojih mnoge predstavljaju opasnost za bioraznolikost podmorja (Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa). Kako na razmatranom podru ju gotovo nema lokacija s ve om koncentracijom turisti kih kapaciteta nema za sada ni zna ajnih utjecaja na okoliš. ilegalni i “divlji” deponiji na širem prostoru. Prisutni su brojni neorganizirani. poglavito u naseljenim dijelovima gdje dolazi do koncentracije prometa. što pospješuje eroziju i tako er dovodi do ošte ivanja staništa. 69 . Na primjer opožaren je gotovo u cjelini otok Biševo i trebalo bi provesti sanaciju pošumljavanjem autohtonim vrstama vegetacije. Problem pretjerane upotrebe kemikalija odnosno problem poljoprivrednog otpada tako er nije izražen.razvedene i na njima su nastale brojne šljun ane plaže. Modernizacija i intenziviranje korištenja poljoprivrednih površina uništenjem suhozida. prelazi u kategoriju „more podobno za kupanje-II.

Zapadna obala je strma. Jugoisto na i isto na obala dobro su razvedene i na njima su nastale brojne plaže. Kopneni prostor. 4. Neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda kroz što se zaga uje i ugrožava zašti eno podmorje Izuzetno vrijedan zašti en krajolik koji je trebao biti jedna od sastavnica atrakcijske osnove zna ajno je devastiran od strane malog broja korisnika. kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. Kao potencijalni ihtiološki rezervati vrlo su vrijedni akvatoriji otoka Biševo. Brojne špilje i uvala Stiniva zašti ene su kao geomorfološki spomenici. Zna ajna odlika otoka je i sa uvan prirodni pejzaž prvenstveno vanjskih dijelova.6 Analiza potencijala i ograni enja atrakcija destinacije otoka Visa Klju ne vrijednosti destinacije More je najvrjedniji prirodni resurs otoka Visa.te u Prilogu 70 . Detaljniji opisi i mape klju nih resursa dati su na stranici 26. naro ito obala i pripadaju i oto i i. kao zna ajni krajolik. tj. Palagruža i Svetac. Pretežno napušteni zaseoci u unutrašnjosti otoka sa uvani su uglavnom u izvornom stanju. sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama ine ga izuzetno zna ajnim i atraktivnim. Polja u unutrašnjosti vrijedan su primjer kultiviranog pejzaža koji karakterizira izmjenjivanje površina razli itih namjena. predložen je za zaštitu i arhipelag Budikovac – Greben. što im daje spomeni ka obilježja.Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa Na dijelu prostoru jugoisto ne obala Visa vidljivi su izraziti negativni utjecaji turizma: Neplanska izgradnja najve im dijelom ku a za povrememeno stanovanje bez imalo poštivanja urbanisti kog i graditeljskog duha otoka. mozaik malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta. Ujedno Viški arhipelag pripada podru jima s vrlo velikom biološkom raznolikoš u gdje su koncentrirani brojni endemi. Otok Jabuka i Otok Brusnik kao zna ajni krajolici. Zbog svoje atraktivnosti. U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su Otok Ravnik.

itd.Ocjena stanja. te se one predstavljaju u sljede oj tabeli. Utvr ena ekološki zna ajna podru ja i koridori uglavnom su u dobrom stanju Kako bi se o uvale prirodne vrijednosti otoka. Milna-Ženka i Roga i ) gdje je izgra en veliki broj individualnih objekata. najve im dijelom ku a za povrememeno stanovanje. te razvojnog potencijala (za ruralni / eko turizam. ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša. smještaja u prirodnom i kultiviranom krajobrazu. bez imalo poštivanja urbanisti kog i graditeljskog duha otoka i bez riješene kanalizacije.). ali i op enito za turisti ki razvoj). te su atrakcije evaluirane u smislu atraktivnosti. osjetljivosti i postoje eg utjecaja na klju ne prirodne / ruralne resurse i baštinu Najugroženiji je dio jugoisto ne obale (Rukavac. posebno livade posidionije. Postoje i turisti ki sadržaji temeljeni na prirodnim i kulturnim atrakcijama Prilikom obilaska otoka Visa. Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta dovodi do gubitka jedinstvenih staništa i krajobrazne vrijednosti unutrašnjosti otoka. a 4 najvišu vrijednost). kulturnopovijesne. Otpadne vode zaga uju i ugrožavaju zašti eno podmorje. Temeljem ekspertize Horwath HTL-a. pa su stoga ocjenjivane na skali od 1 do 5 (1 predstavlja najnižu. klju no je poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti. identificirane su sve turisti ke atrakcije (prirodne. prostorne organizacije. kao i na o uvanju tradicijske gra evne strukture i karakteristi ne slike naselja. Napuštene vrijedne ruralne cjeline tako er su ugrožene zbog iseljavanja stanovništva. 71 . Njihova zaštita i revitalizacija treba se temeljiti na o uvanju povijesne matrice.

Fortica. Nikole Stare ku e Dragodid Ostale atrakcije Potopljeni brodovi Festivali i manifestacije Seoska doma instva Skala od 1 (najmanje) do 5 (najviše) Bodovanje: maksimalno 10 bodova Mjesto Vis Biševo Biševo Brusnik. Andrija Oklju na Žena Glava JI dio obale i otoci Mjesto Vis Vis Vis Komiža Komiža Komiža i Vis Vis Vis Vis Okolica Vis Otok Vis Komiža Dragodid Mjesto akvatorij otoka Visa Vis i Komiža unutrašnjost otoka Atraktivnost Eko / ruralni potencijal 5 5 5 4 3 3 4 Atraktivnost 5 4 4 5 5 5 5 3 4 4 4 3 3 5 Atraktivnost 3 4 4 4 3 5 4 4 3 3 Turisti ki potencijal 5 4 5 5 5 5 4 4 5 4 4 3 4 4 Turisti ki potencijal 5 5 5 Bodovi 9 8 10 8 7 6 7 Bodovi 10 8 9 10 10 10 9 7 9 8 8 6 7 9 Bodovi 8 9 9 72 .) Modra špilja Pu inski otoci Kralji ina (Teutina) špilja Titova špilja Zna ajni krajobraz Kulturno povijesne atrakcije Issa anti ki grad Crkva i franjeva ki samostan Muzej grada Visa Kaštel u luci i ribarski muzej Falkuša Urbana jezgra Pala e (Jakinova. itd. Sv. Petrinovi eve. kulturno povijesne i ostale atrakcije Atrakcije otoka Visa Prirodne atrakcije Uvale otok Vis (Stiniva. Velington) Ostali vojni objekti Crkva sv.) Rodna ku a Ranka Marinkovi a Austrijska utvrda Baterija Engleske utvrde (Terjun.) Uvale otok Biševo (Salburna. Jabuka. Ston ica. itd. Palagruža. Nevaja. itd. Biševska l. Srebarna.Tablica 4–15: Prirodne. Juraja Crkva sv.. Petra Hektorovi a.

eko poljoprivreda Stara teža ka ku a . odnosno postoje e inicijative vezane za razvoj turisti kih projekata. identificirani su i planirani projekti. Tablica 4–16: Potencijalne atrakcije/inicijative Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa Potencijalne atrakcije / inicijative Kušaonica maslinovog ulja Prezentacijski vrt . pa se oni tako er navode u tabeli i kartografu koji slijedi. Planirani projekti / postoje e inicijative koji su pokrenuti od strane lokalnog stanovništva predmet su aplikacija za financijski poticaj od strane UNDP-a. kulturno povijesne i ostale atrakcije Osim postoje ih atrakcija i resursa otoka Visa.izložbe i manifestacije Eko vinarija Ruralna cijelina Eko centar Podhumlje Podšpilje Vis i Dragodid Plisko polje Oklju na Komiža Mjesto 73 .Kartogram 4-8: Prirodne.

Tablica 4–17. Investitor Grad Vis. na otoku Visu postoje planirani / pokrenuti projekti vezani uz razvoj smještajnih objekata za potrebe turizma. privatni investitor Lokacija Roga i . državno Vis. koji se tako er predstavljaju u sljede oj tabeli i kartogramu. bungalovi (potrebna konverzija) Vila Paula (konverzija u hotel) Eko etno selo Lokacija. privatni investitor iznad rive u Visu. Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta Potencijalni projekti / inicijative smještajnih kapaciteta otoka Visa Potencijalni projekti Lokacija iznad uvale Stonca Maslinik sa smještajnim objektom Marina i hotel Konverzija osnovne škole u hotel Vinski podrum sa smještajem Konverzija vojnog objekta (450 klju eva) Hotel Issa (potrebna konverzija) Hotel Tamaris (potrebna konverzija) Hotel Biševo (potrebna konverzija) Seosko doma instvo Roki's Etno selo (postoje e) eška Vila (mogu a konverzija) Slovensko odmaralište. privatni investitor Talež Vis. državno Milna.Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative Osim planiranih / potencijalnih projekata koje možemo svrstati u kategoriju turisti kih atrakcija. privatni investitor Borova njiva. strani investitor Lokacija Barjaci Vis Vis Komiža Plisko polje. strani investitor Dra evo polje. strani investitor Oklju na 74 .

kao i kulturno i povijesno naslje e predstavljaju najvrjedniji identitet podru ja gdje su zašti ene cjeline uglavnom sa uvane. temeljenom na turizmu te poljoprivredi i ribarstvu. doveli su do zna ajnog ograni enja radnog kontingenta stanovništva. Napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje. Sve su brojnija stara ka doma instva koja nisu u stanju održavati poljoprivrednu proizvodnju. uz nerazvijenu gospodarsku strukturu. niti imaju poduzetni kog potencijala za neke druge djelatnosti. Time se još 75 . ima za posljedicu daljnje iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva.Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta Potencijali i ograni enja za budu e održivo korištenje prirodnih resursa / baštine u eko / zelenom / ruralnom turisti kom razvoju Prirodne ljepote i bogatstva prostora. prvenstveno zahvaljuju i slabijem gospodarskom i turisti kom razvoju predmetnog podru ja danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvoj podru ja. Stoga e daljnji razvoj biti uvjetovan i imigracijskim procesima. Stanovništvo je staro s relativno nepovoljnom obrazovnom strukturom. Glavni ograni avaju i faktori razvoja su: Vrlo izraženi depopulacijski procesi. Prirodne posebnosti. posebno u unutrašnjosti otoka.

Nije adekvatno riješen ni problem kona nog zbrinjavanja. Postoje i infrastrukturni sustavi ne zadovoljavaju ni današnje potrebe te predstavljaju veliki ograni avaju i faktor održivog razvoja. Ovi negativni procesi. Nesre eni katastri i vlasništvo nad zemljištem i zgradama dodatno otežava poduzetni ke inicijative. a proptere enost sustava u špici ljetne sezone uvjetuje uvo enje redukcija. a dolazi i do zapuštanje i propadanja vrijedne kulturne baštine. Sadašnji na in dispozicije otpadnih voda kroz nedovršene sustave Komiže i Visa te putem upojnih crnih jama na ostatku otoka je neprihvatljiv. 76 . izazivaju gubitak socijalne kohezije nepovoljno djeluju na lokalnu kulturu. a postoje a odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji nedostatnih lokalnih izvora. posebno vrijednih ruralnih cjelina. odnosno odlaganja krutog otpada. identitet i sl.više degradira vrlo vrijedan kulturni krajobraz. naro ito za naselja na obali. uslijed promjene demografske struktura.

kao i marketinško upravljanje za sada ne postoje na nacionalnoj razini (trenutno su ovi upravlja ki modeli postavljeni tek na regionalnoj razini). regionalnoj i lokalnoj razini. te njihovi provedbeni propisi Zakoni / pravilnici o hrani Zakoni i pravilnici o veterinarstvu.7 Strateški okvir. 77 . Niz zakonskih regulativa koje se direktno i indirektno odnose na obavljanje djelatnosti i pružanje usluga u ruralnom turizmu su: Zakoni iz poljoprivrede. Ovim zakonima regulacija ruralnog turizma ograni avaju a je. veterinarsko-sanitarnom i sanitarnom nadzoru Zakoni iz zaštite okoliša i prirode itd. lova. a sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu je u procesu donošenja. ali zakonska regulativa je ne prati. ribolova i dr. Zakonski propisi kojima se stvaraju mogu nosti za razvoj turizma u destinaciji su Zakon o turisti kim zajednicama. zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma Klju ni strateški dokumenti Razvoj ruralnih podru ja i povezano s time razvoj turizma u ruralnim podru jima postaje prioritetom razvojne politike na nacionalnoj. odnosno pravilniku : Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06) Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07) Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u selja kom doma instvu (NN 5/08) Pravilnik o turisti kim uslugama na selja kim doma instvima. sustavno upravljanje proizvodom ruralnog turizma. pa se prema tome i deklarira u razli itim strateškim dokumentima kao jedan od klju nih pravaca razvoja i revitalizacije gospodarstva u ruralnim podru jima: Program Vlade RH u mandatnom razdoblju 2008-2011 Strateški okvir za razvoj 2006-2013 (Vlada RH) Strateški marketinški plan Hrvatskog turizma Klju ni zakonski propisi u Hrvatskoj koji reguliraju poslovanje u ruralnom turizmu Osim zakona kojima se ure uju osnivanje i djelovanje gospodarskih subjekata (Zakon o trgova kim društvima. Zakon o boravišnoj pristojbi i Zakon o lanarinama u turisti kim zajednicama. Praksa je pokazala diversifikaciju ponude usluga na ruralnim prostorima. a pogotovo uzme li se u obzir da se ruralnim (seoskim turizmom) za sada mogu baviti isklju ivo doma instva koja su registrirana kao poljoprivredni proizvo a i. Kategorizacija objekata u ruralnom turizmu Na prostoru Republike Hrvatske trenutno posluje 360 registriranih seoskih gospodarstava. regulacija ruralnog turizma u Hrvatskoj za sada se temelji na dva zakona. što zna i da se njihova ponuda uglavnom orijentira na usluge hrane i pi a. sa svega 875 kreveta. Zakon o obrtu).4. Nadalje.

Ministarstvo turizma trenutno provodi sljede e programe potpora i poticaja u turizmu.Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj 7 32 64 1 1 8 6 6 2 56 2 11 42 21 31 70 Ovi objekti kategorizirani su kao Turisti ka selja ka obiteljska gospodarstva (TSOG). državne potpore ministarstava turizma i poljoprivrede. kao i kreditnih linija. a u zakonsko-regulativnom smislu obuhva eni su sljede im propisima: Uvjeti za kategorizaciju sobe u selja kom doma instvu Uvjeti za kategorizaciju apartmana u selja kom doma instvu Uvjeti za kategorizaciju kampa u selja kom doma instvu Programi potpore i poticaja seoskom turizmu na državnoj i županijskoj razini Financiranje razvoja ruralnog turizma i poduzetnika u ruralnom turizmu i ruralnim podru jima provodi se u okviru poticaja (npr. a koji su direktno ili indirektno vezani uz razvoj ruralnog turizma: 1. Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" poticajna mjera kreditiranja seoskog turizma na ruralnim podru jima Republike Hrvatske uz državnu subvenciju kamata Sredstva su namijenjena za stvaranje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta za seoski turizam kroz: obnovu tradicijskih ku a s pripadaju im gospodarskim objektima. potpore pojedinih županja i jedinica lokalne samouprave. podruma 78 . kušaonica. te potpore me unarodnih institucija).

planinski i ostali oblici turizma na kontinentu) Sredstva su namijenjena udrugama.000 EUR. koji iznosi od 10. koja imaju turisti ke potencijale u kulturnoj i prirodnoj baštini. ukupna prora unska sredstva za ovaj Program iznosila su 8. a najmanji je 20 tisu a kuna). 3. pravnim i fizi kim osobama.00 kn. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Sredstva državne potpore male vrijednosti dodjeljuju se za sufinanciranje razvoja turisti ke ponude na podru jima na kojima turizam nije dovoljno razvijen. obnovu i ure enje športsko-rekreativnih i gospodarskih sadržaja (štale. ribolovni. nadogradnju.bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu (lovni. Program kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva "Poticaj za uspjeh" Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. a posebno na ruralnim. Program poticanja zaštite. a najviše do 300. Kamatna stopa za korisnika kredita je fiksna od 8% godišnje uz fiksnu subvenciju Ministarstva od 6% godišnje 2. ribnjaci.izgradnju novih.00 kn po pojedinom korisniku. brdsko-planinskim podru jima. Program ‘Zelena brazda’ .000.) obnovu. 4. gatori. biciklisti ke staze i dr. koji ne e narušiti vrijednosti i naslje e hrvatske tradicijske arhitekture i života na selu kupnju postoje ih tradicijskih objekata i drugih nekretnina potrebnih za funkcioniranje seoskog turizma opremanje objekata Sredstva su tako er namijenjena za stvaranje uvjeta za dodatne sadržaje i atrakcije u seoskom turizmu kroz: izgradnju. obnovu i vrednovanje kulturne baštine uklju ivanjem u turisti ku ponudu. te zaštitu.000. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" 79 . a potpora je dodijeljena za ukupno 219 projekata (najve i iznos potpore pojedinom projektu jest 70 tisu a kuna.000 EUR do 200.000. i adaptaciju postoje ih objekata. sa rokom otplate do 15 godina te po ekom do 2 godine. godini. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedina nog programa ili projekta. te dogradnju. zatim za zaštitu. pješa ke. podru jima od posebne državne skrbi i otocima. obnovu i vrednovanje prirodne baštine uklju ivanjem u turisti ku ponudu U 2008. izgradnju i opremanje objekata i radionica tradicijskih obrta ure enje pripadaju eg okoliša i druge sadržaje koji nadopunjuju ukupnu ponudu seoskog turizma Obrtna sredstva mogu se odobriti najviše do 20% od iznosa kredita.

Visina državne potpore izra unava se temeljem opravdanih troškova ulaganja. Program poticanja unapre enja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“ Poticanje izrade.5% opravdanih troškova 5. za povezivanje s europskim tematskim putovima Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prije i iznos od 250. promotivni materijal) projekti ulaganja u organizaciju sajmova i prodajnih izložbi projekti ulaganja u stru ni dizajn i redizajn 6. dok je za srednje poduzetnike u postotku do 7. afirmacije i promoviranja izvornih suvenira kroz oživljavanje tradicijskih i umjetni kih obrta i doma e proizvodnje kroz sredstva državne potpore male vrijednosti Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prije i iznos od 100.Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. brdsko-planinskim podru jima.00 kn Sredstva državne potpore mogu se koristiti isklju ivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za: a) projekte utemeljene na turisti koj valorizaciji kulturne. podru jima od posebne državne skrbi i unutrašnjosti otoka. povijesne i prirodne baštine ruralnih krajeva uklju ivanjem u turisti ku ponudu. za vrednovanje kulturne. Sredstva državne potpore mogu se koristiti isklju ivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruje unapre enje izrade i plasmana izvornih suvenira: projekti ulaganja za ure enje proizvodnih i prodajnih prostora projekti za nabavku strojeva i alata projekti opremanja suvenira za plasman na tržište ( prikladna ambalaža. za zajedni ko oblikovanje i promidžba regionalnog turisti kog proizvoda više mjesta.00 kn. Iznos državne potpore malim poduzetnicima može se dodijeliti u postotku do 15% opravdanih troškova. gradova i županija koje povezuje ista tema.000. a to su troškovi po etnih ulaganja (materijalna ulaganja: zemljišta. a posebno prema ruralnim. Program poticanja razvoja tematskih turisti kih putova „Tematski putovi“ Sredstva se koriste za usmjeravanje turisti ke potražnje/prometa prema podru jima na kojima turizam nije dovoljno razvijen. zgrade i oprema). za gospodarsko povezivanje više podru ja. povijesne i prirodne baštine 80 . aparthotel s restoranom i kamp Program „Poticaj za uspjeh“ temelji se na kreditnim sredstvima banaka i sredstvima za subvencioniranje kamata Ministarstva Sredstva Ministarstva predstavljaju državnu potporu malim i srednjim poduzetnicima za poticanje njihovih po etnih ulaganja u turizmu.000. op ina. pansion.

ostala resorna ministarstva tako er pružaju potporu i poticaje razvoju ruralnog turizma. kao na primjer sljede i projekti: Zadružno poduzetništvo. Program poticajnih mjera za pove anje konkurentnosti turisti kog tržišta 9. pješa kih."Turizam kroz regije" Ovim programom bespovratnih sredstava financiraju se projekti i izrada projektne dokumentacije za javnu infrastrukturu u funkciji turizma ime se omogu uje stavljanje u funkciju dodatnih turisti kih sadržaja.Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva“ 81 . Sredstva su namijenjena tijelima podru ne (regionalne) uprave (županije) i lokalne samouprave (gradovi. Inovacije i novi proizvodi. ure enje ostale javno turisti ke infrastrukture. Iznimno nositelji projekta mogu biti i pravne i fizi ke osobe. Program poticaja ulaganjima u javnu turisti ku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odre enoj destinaciji u 2008 .). Sufinanciranje turisti kih projekata kojima su odobrena sredstva iz me unarodnih fondova 10. Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma 11.000. op ine). Sredstva po ovom natje aju se odnose na: projekte ure enja postoje e javne turisti ke infrastrukture i oboga ivanje sadržaja. kao na primjer: Ministarstvo gospodarstva . vinskih i dr. Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma Osim Ministarstva turizma. ukoliko se projekt odnosi na javnu infrastrukturu.razli iti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva. Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva. a najviše do 500. uz suglasnost jedinica podru ne (regionalne) i lokalne samouprave. izgradnju javne infrastrukture koja omogu ava uspostavu tematskih turisti kih putova (biciklisti kih. Obrazovanje za poduzetništvo Ministarstvo poljoprivrede. 8. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedina nog projekta.00 kuna. ribarstva i ruralnog razvoja .b) projekte utemeljene na ponudi proizvoda poljoprivrednih/agrarnih gospodarstava i gastronomiji ruralnih krajeva c) projekte utemeljene sportsko-rekreativnoj ili zdravstvenoj ponudi 7. stavljanje u funkciju turizma objekata kulturno – povijesne i prirodne vrijednosti.

a poti u razvoj ruralnog turizma su: CARDS program . a tome pridonosi injenica da ne postoje regionalni centri za animaciju i stru nu podršku poduzetništvu u ovom segmentu. koji bi se mogao lakše komercijalizirati na lokalnom. ali i internacionalnom tržištu. Sve to rezultira situacijom u kojoj još uvijek nema dovoljne ekonomije obujma ovog biznisa. pomo u tranziciji i izgradnja institucija. razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. razvoj ljudskih potencijala. tako er može koristiti sredstva me unarodnih fondova koja se uglavnom odnose na izgradnju institucija. u cilju stvaranja etno-eko sela i oboga ivanja turisti ke ponude. Rezultat je injenica da je realizacija projekata ruralnog turizma spora. Subvencije poljoprivrednicima.ovim programom se odobravaju sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji. projekti koji su financirani od strane me unarodnih fondova. obrtnicima i poduzetnicima Potpore turisti kim manifestacijama i udrugama Potpore razvoju kulturnog turizma Financiranje izrade biciklisti kih brošura Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma Financiranje turisti ke signalizacije Izrada projekata iz Glavnog plana razvoja turizma SDŽ (poseban fokus je stavljen na razvoj ruralnog turizma – Strategija razvoja ruralnog turizma županije je u procesu izrade) Republika Hrvatska kao zemlja kandidat za lanstvo u Europskoj Uniji. svede na razinu županije. uz navedene poticaje resornih ministarstava.preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipi nih proizvoda Instrument pretpristupne pomo i (Instrument for Pre-accession Assistance .Kreditne linije resornih ministarstava provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj.IPA) – prekograni na suradnja.plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak Uvidom u cjelovitu dokumentaciju prema prethodnim strateškim. Optimalno rješenje je da se pragamti na odgovornost za poticanje ovog programa i koordinaciju svih drugih programa i poticaja. regionalni razvoj. Prema tome. prekograni nu suradnju. regionalni razvoj. Splitsko-dalmatinska županija u okviru Odjela za turizam nudi nekoliko programa poticaja projekata u turizmu i ostalih uz turizam vezanih projekata: Program etno.eko sela . institucionalnim kao i poticajnim mehanizmima. ruralni razvoj (IPARD) IPARD .„Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i grani nim podru jima Bosne i Hercegovine“ AMAMO . Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama. 82 . mogu e je zaklju iti sljede e: Snažan je raskorak izme u postoje ih mehanizama poticaja i i sredstava s aktualnim institucionalnim okvirom za razvoj ruralnog turizma.

aktivnosti. razvoja konkurentnih turisti kih proizvoda.5.bave se poticanjem. te neadekvatnoj op oj infrastrukturi (osobito vodoopskrba). a potrebnih ve ih ulaganja u restrukturiuranje za sada nema. te ostalih fondova. kao i u cilju prepoznavanja upravlja ke i financijske snage / interesa klju nih interesnih subjekata u fazi realizacije ovog projekta. D&D. Hotel Biševo u Komiži još nije privatiziran. Osim inicijativa Muzeja i Franjeva kog samostana u gradu Visu za arheološko istraživanje Isse i predstavljanje anti kog teatra.povijest otoka Visa izuzetno je bogata i atraktivna za predstavljanje u turisti koj ponudi otoka. aktivnosti i sadržaja otoka. smještaj. TA Komiža.). itd. Neke od tih agencija ve djeluju kao svojevrsne destinacijske menadžment kompanije. što upu uje na potrebu kvalitetne destinacijske menadžment organizacije za otok Vis. Muzej grada Visa . Hoteli . Nika Adventure Tours.na podru ju otoka Visa posluju tri hotela u okviru dva poduze a (Hoteli Vis d. a pri tome treba otvoriti mogu nost za ulazak eksternih investicija. Turisti ke zajednice Vis i Komiža .). Navigator. koje organiziraju i komercijaliziraju razli ite aktivnosti na otoku (npr. trenutno ne postoje drugi napori na lokalnoj.op i stav lokalnih vlasti na otoku Visu je da daljnji razvoj turizma treba temeljiti na principima održivog razvoja visoke vrijednosti. od boravišnih pristojbi i lanarina. donacijama. FIMA i mali dioni ari. i Modra špilja d. Evaluacija klju nih interesnih subjekata U okviru procesa izrade Plana razvoja eko/ ruralnog turizma za podru je LOT 2 (Otok Vis). Horwath Consulting proveo je standardnu proceduru obilaska terena i razgovora sa klju nim interesnim subjektima u turizmu ovog podru ja. lociranih u gradovima Komiži i Visu (Alternatura. a financiraju se sredstvima op inskog budžeta. urbanih. kultura i tradicija. te se sa odlukom razvojnih usmjerenja cijelog otoka o ekuje i eksplikacija njihovih daljnjih aspiracija i interesa. Turisti ke/putni ke agencije – na otoku Visu posluje nekoliko turisti kih/putni kih agencija. Grad Vis još uvijek nije donio Prostorni plan ure enja grada. a vlasnici su država. Srebrna Tours. te je stoga potrebno njihovo daljnje uklju ivanje u profesionalizaciju turisti kih proizvoda.d. me utim trenutno to nije slu aj. dok od klju nih problema za razvoj vide u nedostatku ljudskih resursa. Impress Club.d. unapre ivanjem i promocijom izvornih vrijednosti i turisti kih proizvoda ovog prostora.). Karte na koje Vis treba igrati su povijest. te razvijati malo i srednje poduzetništvo. te njihovom valorizacijom u turizmu. u smislu razvoja cjelokupne turisti ke destinacije Vis. 83 . manjih projekata turisti ke infrastrukture. Lokalne vlasti proaktivne su u osiguravanju sredstava iz državnog prora una. Evaluacija lokalnih interesnih subjekata izvršena je u cilju prepoznavanja generalnih stavova vezano na turisti ki razvoj ove destinacije. regionalnoj ili nacionalnoj razini za obnovom ovih vrijednih lokacija. Darli & Darli . Pretpostavka je da hoteli u obje destinacije trenutno drže poziciju 'mirovanja'. kao što je propisano Zakonom o turisti kim zajednicama. što predstavlja jednu od prepreka planiranju daljnjeg razvoja cijelog otoka. TZ Komiža i TZ Vis ne ostvaruju zna ajnu suradnju u radu. dok su Hoteli Issa i Tamaris privatizirani. ronjenja i sl. obilaska uvala. Ionis). Lokalne vlasti (Grad Vis i Grad Komiža) . ali i ostale rekreativne aktivnosti poput rekreacije na otvorenom. me utim vlastiti financijski kapaciteti ograni avaju ih tek na podršku razvoju manjih konkurentskih programa i poticaja investicijama (infrastrukturnih. Hoteli u gradu Visu i gradu Komiži svake godine ulažu sredstva u održavanje hotela.

Lokalni obrtnici. Sudionici radionice birali su etiri turisti ka proizvoda po prioritetu sa predložene liste. dok je manji broj zasebnih apartmanskih objekata s kvalitetnim dodatnim uslugama za goste. prijevoznici. Na Visu se ve isti e nekoliko autohtonih proizvoda koji se brandiraju i komercijaliziraju (Viški hib. a pokrenuta je inicijativa za prodaju tih proizvoda na viškoj rivi tijekom sezone. a prevladavaju i stav ovih subjekata jest da je potreban strukturirani pristup razvoju kompletne turisti ke ponude otoka. poljoprivrednici. kako bi nazna ili one za koje misle da treba razvijati na otoku Visu. iako se njihovo poslovanje uglavnom odvija u ljetnim mjesecima. ugodnim ambijentom i atmosferom privla e goste. Vrlo je jasno da je proizvod eko / ruralnog turizma na elu ljestvice prioriteta razvoja: 84 . udruga i njenih lanova u smislu revitalizacije lokalne poljoprivrede i inovacija tradicionalnih proizvoda i njihove komercijalizacije svakako treba pratiti i poduprijeti. džemovi. Roki. Trenutno su ovi subjekti uglavnom prepušteni vlastititm naporima u smislu oglašavanja i promocije. a identificirane su inicijative za uzgojem starih viških sorti poput 'palagružonke'. Vidovi )..ribari. pozitivan i proaktivan stav pojedinaca u poljoprivredi. na otoku postoji nekoliko vinogradara i lokalnih vinarija (Lipanovi . Na otoku tako er postoje poljoprivredne zadruge (PZ Podšpilje i PZ Komiža). što otežava realizaciju mnogih inicijativa. zadruge . koje uzgajaju lokalne sorte poput vugave. Udruga obrtnika broji oko 200 lanova. Klju ni rezultati sa radionice: Gore navedeni stavovi klju nih subjekata identificirani su na individualnim razgovorima obavljenih od strane tima Horwath Consultinga. te izraženi postoje i problemi prožeti su injenicom da još uvijek nije donesen Prostorni plan grada Visa. kao i predstavnici nevladinih organizacija (popis sudionika radionice predan je Naru itelju sa kompletnim materijalima radionice). Me utim. ). i sli no. te razvoj onih proizvoda i aktivnosti koji njeguju i omogu avaju komercijalizaciju gastronomije kao visokovrijednog i atraktivnog resursa. te plavac mali. po mišljenju klju nih subjekata. koji svojom kvalitetnom ponudom. kao i u svrhu provjere preliminarnih prijedloga ovog projekta. u Komiži i Visu. Nadalje. koje se izme u ostalog bave prešom maslina i preradom / obradom roga a. slatki proizvodi od vo a pekmezi. Klju ni stavovi. koji su uglavnom nedostatne razine kvalitete.obzirom na nedostatak kvalitetnih hotela. listopada 2008. Ve ina je privatnog smještaja (soba/apartmana za smještaj) unutar objekata stanovanja oto kih obitelji. ugostitelji.. a njoj su prisustvovali predstavnici javnog i privatnog sektora. uz manju podršku lokalnih TZ-ova.Ugostiteljski objekti – na otoku se isti e nekoliko ugostiteljskih objekata sa ponudom lokalnih gastronomskih specijaliteta. Radionica je održana u svrhu identifikacije stavova klju nih subjekata. rakija od roga a i sl. trgovci. kao i tijekom radionice. udruge. i malim inicijativama aktivno proizvode i promoviraju lokalne proizvode. Stoga se kao jedan od klju nih konkurentskih programa unapre enje smještajne ponude otoka mora predvidjeti program financiranja malih oto kih smještajnih kapaciteta. odnosno u unutrašnjosti otoka. U nastavku se navode klju ni rezultati ove radionice: 1. 67% ukupnih smještajnih kapaciteta otoka Visa odnosi se na privatne kapacitete. Radionica je održana u gradu Visu. Ipak. Iznajmljiva i privatnog smještaja .na otoku Visu posluju obrtnici . 20. neki od problema vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju otoka leže u nedostatku zajedni kog i organiziranog plasmana proizvoda na tržište. Iv evi .

U svrhu procjene modela rasta. Po mišljenju sudionika radionice. klju ni preduvjeti za rast i razvoj turizma destinacije su sljede i (izbor dva odgovora): 5. potrebno je prethodno identificirati aspiracije klju nih subjekata vezano na obim rasta turizma u sljede ih 10-15 godina. I na kraju. sudionici su izrazili stav o tome tko bi za takav rast i razvoj trebao preuzeti odgovornost. Jednako tako. po mišljenju sudionika radionice su (odabir tri odgovora po prioritetu): 85 . pa su u tom smislu odabrali dvije od ponu enih opcija: 4.2. klju ni projekti turisti kog smještaja s kojima treba zapo eti razvoj na otoku Visu. Prisutni na radionici birali su opciju koja odgovara njihovim aspiracijama: 3.

Analiza konkurenata Usporedbe s konkurencijom op enito služe kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale mogu e razvojne strategije. te oto ke destinacije nisu odabrane kao konkurentski krug otoka Visa. Ovakvo stanje prate i demografski trendovi na ovim otocima koji su atipi ni za hrvatske otoke.480 3. 6. kao što je na primjer otok Hvar. Tablica 6–1: Analiza konkurenata – op i podaci otok Mljet Rab Vis Lošinj Lastovo površina (km2) 100 94 90 74 41 stanovništvo 1. napravljen je sljede i izbor otoka: Lošinj (odgovara veli inom i geografskim obilježjima) Rab (odgovara veli inom i geografskim obilježjima) Lastovo (odgovara prometnim položajem i geografskim obilježjima) Mljet (odgovara po prometnim položajem i veli inom) Iako se ovdje može re i da i drugi otoci Jadrana predstavljaju konkurenciju otoku Visu. potrebno je naglasiti da takve oto ke destinacije ve po inju graditi svoj prepoznatljivi turisti ki imidž te da se pozicioniraju i svojom ponudom ciljaju one skupine gostiju bitno razli ite od postoje ih i potencijalnih skupina gostiju otoka Visa.700 8.111 9. Južnodalmatinski otoci imaju nisku gusto u naseljenosti s velikim depopulacijskim trendom u posljednjih 150 godina.1 Kriteriji izbora konkurenata sli na veli ina (oko 90 km2) sli na geografija sli an prometni položaj Kriteriji za izbor konkurentskih otoka su sljede i: Budu i da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije. budu i da na ova dva otoka nema trenda depopulacije u posljednjih 150 godina. Pod konkurencijom se u ovom slu aju podrazumijevaju drugi sli ni otoci na hrvatskom Jadranu te njihova op a i gospodarska situacija. 6. 2008 86 .134 835 gusto a naseljenosti (st / km2) 11 101 41 110 20 Izvor: DZS. Sukladno tome. Vidljiva je visoka gusto a naseljenosti koja je iznad hrvatskog prosjeka.2 Op i podaci Vis se veli inom nalazi u sredini ljestvice prema veli ini i broju stanovnika.6.

stolje u. Me utim.goranskoj županiji sjeverno od Paga i južno od Krka. Zna ajniji kapaciteti u kampovima nalaze se samo u Lošinju.Geografskim smještajem i gusto om naseljenosti promatrani otoci mogu se podijeliti na otoke na sjevernom Jadranu (Rab i Lošinj) te južnodalmatinske otoke (Lastovo. Slaveni grad naseljavaju kasno. Mljet i Vis). Na otoku se nalazi više crkvi iz romani kog razdoblja koje su uz pala e mo nih rapskih srednjovjekovnih obitelji najvažniji kulturno-povijesni spomenici. Otok se prvi put spominje još u doba Grka otkada mu poti e i ime (Arba). Tablica 6–2: Analiza konkurenata – otok Rab OTOK Rab Otok se proteže 22 km u smjeru sjeverozapad jugoistok te se nalazi u Primorsko . Doživljava vrlo snažan razvoj za vrijeme Rima. Prvu skupinu karakterizira bolja prometna povezanost s kopnom i ja a turistificiranost.239 87 .480 405 1. Zbog specifi ne klime sva naselja smještena su u zavjetrini. tek u 10. Najviši vrh otoka je Kamenjak (408 metara). Sjeveroisto na strana otoka je krševita dok se na jugozapadnoj nalazi posljednja hrastova šuma na Mediteranu. slika (mapa) Položaj Opis Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih 102 km2 9. rije je o turisti kom tržišnom modelu u kojem prevladava privatni smještaj i hotelski smještaj niže kvalitete (2 -3 *).

a poznat je i bogatom podmorju (dupini). stolje u. Naselje poti e još iz anti kih vremena. ali i netaknute prirodne ljepote. 88 . trgovine i brodogradnje u 18. i jadranskim ortocima uop e. Otok se blagom klimom i vegetacijom isti e me u ostalim jadranskim otocima. Snažniji gospodarski zamah mjesto dobiva kroz razvoj turizma. slabija turistificiranost. Položaj Opis Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih 223 km² 6. izrazito negativni demografski trendovi. teži prometni dostup (osobito Lastovo). Otok ima imidž klimatskog lje ilišta koji datira još iz Austrougarske. Fizi ki je spojen s otokom Cresom što mu osigurava lakši dostup (zbog relativno kratke trajektne linije Cresa s Istom i otokom Krkom). ije se administrativno podru je proteže i na dio otoka Cresa. Sukladno tome. Osobito se isti e Mljet kao jedini naseljeni jadranski otok na kojem se nalazi i nacionalni park. otoci iz ove skupine turisti ku valorizaciju uglavnom doživljavaju kroz proizvode specijalnih interesa i kao skrivene nauti ke oaze (iako gotovo nemaju registriranih nauti kih kapaciteta. i 19.296 241 1574 Drugu skupinu karakterizira slaba naseljenost. a na otoku se nalazi i nekoliko sa uvanih sakralnih objekata iz rimskog doba. Mali Lošinj je najve e naselje na otoku.Tablica 6–3: Analiza konkurenata – otok Lošinj OTOK Lošinj Otok je dio creško-lošinjskog arhipelaga i nalazi se na prometnom plovnom putu izme i Istre i Dalmacije.

Tablica 6–4: Analiza konkurenata – otok Mljet
OTOK
Mljet
Smješten je južno od poluotoka Pelješca od kojeg ga dijeli Mljetski kanal širok 8 km. Orijentiran je istok zapad i duga ak 37 km s prosje nom širinom 3,2 km. Vulkanskog je porijekla s borjnim poljima od kojih najve e Popovo polje spaja sjever i jug otoka. Glavna trajektna luka Pola e nalazi se na sjeveru otoka, a jedini hotel Odisej na sjeverozapadu.Na sjeverozapadu otoka nalazi s i jezero s oto i em koje je proglašeno nacionalnim parkom 1960. godine. Za razliku od ve ine ostalih jadranskih otoka, na Mljetu izostaje krški krajolik te je poznat po bujnoj vegetaciji i brojnim životinjskim vrstama. Zbog toga i zbog injenice da je nacionalni park, uz komercijalne turiste privla i i znanstvenike. Usprkos snažnoj prirodnoj atrakcijskoj bazi, turisti ka ponuda je relativno oskudna i još uvijek ne postiže bolje performanse. slika (mapa)

Položaj

Opis

Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih Broj zaposlenih u turizmu

100 km2 1.111 ??? 145 88

Tablica 6–5: Analiza konkurenata – otok Lastovo
OTOK
Lastovo
Otok pripada arhipelagu srednjedalmatinskih otoka. Nalazi se 13 km južno od Kor ule i najudaljeniji je naseljeni otok. Otok je dug 9,8 km i širok 5,8 km. U Lastovskom arhipelagu nalazi se 46 otoka od kojih su najve i Sušac, Prežba, Mr ara i skupina otoka Lastovnjaci koja se nalazi na isto noj strani. Grad Lastovo nalazi se na strmim rubovima prirodnog amfiteatra okreut polju na kontinentalnom dijelu otoka, a ne luci kao što je uobi ajeno za oto ka mjesta. Ostala ve a mjesta na otoku su Ubli (Sveti Petar), Lu ica, Zaklopatica, Skrivena Luka i Pasadur. Grad Lastovo datira još iz rimskog doba. Jedno od najbogatijih podmorja na Jadranu, krška polja i prirodna staništa orlova i sokolova ine bogatu priordnu resursnu bazu. Za cijeli otok je simboli na brojka 46 koja odražava broj otoka u arhipelagu, njihovu površinu, broj crkava i polja. Usprkos prirodnoj i kulturnoj resursnoj bazi do sada nije bilo snažnije turisti ke komercijalizacije (nema hotela na otoku) emu je doprinijela prometna izolacija i težak dostup. slika (mapa)

Položaj

Opis

Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih Broj zaposlenih u turizmu

56 m2 835 50 80 14

89

6.3 Gospodarstvo
Iako su otoci na sjeveru Hrvatske nekoliko puta naseljeniji od onih na jugu, još ve a razlika je vidljiva u godišnjim prihodima. Lošinj s gotovo milijardu HRK godišnjih prihoda, odnosno Rab s oko 600 milijuna HRK, imaju 10 do 20 puta snažnije gospodarstvo od Mljeta i Lastova ije gospodarstvo prihoduje oko 40 milijuna HRK. Vis se nalazi u sredini ljestvice s oko 104 milijuna HRK godišnjeg prihoda.
Tablica 6–6: Godišnji prihod
Godišnji prihod otoka u 2007. u milijunima HRK
Rab

Lošinj prihod od turizma ukupan prihod

Vis

Lastovo

Mljet 0 Izvor: FINA 2008. 200 400 600 800 1000 1200

Me utim, mnogo indikativniji podatak je prihod prema stanovniku. U ovoj kategoriji se Vis nalazi uvjerljivo na za elju ljestvice s tek 3.888 € prihoda po stanovniku, dok pretposljednji Mljet ostvaruje 5.353 € prihoda po stanovniku, a Lošinj ak 16.705 € po stanovniku.
Tablica 6–7: Prihod po stanovniku
Prihod po stanovniku u 2007. u €
Vis

Mljet

Lastovo

Rab

Lošinj 0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000 14.000 16.000 18.000

Izvor: FINA 2008.

Ukoliko se promatra prihod od turizma u ukupnom prihodu, Mljet i Lastovo se izdvajaju kao jedini iz promatrane skupine koji više od 40% ostvarenih prihoda realiziraju kroz turizam. Ukoliko se zanemari Lastovo sa 61% zaposlenih u turizmu, može se zaklju iti da je na

90

promatranim otocima standardno 30 do 40% zaposlenosti ostvaruje kroz turizam. Vis se po postotku prihoda nalazi u sredini, a po zaposlenosti na dnu ljestvice.

6.4 Turizam
U skladu sa slikom o ukupnom i turisti kom prihodu, ukupni turisti ki kapaciteti na Rabu i Lošinju su oko desetak puta ve i od onih na Mljetu, Lastovu i Visu. Ipak, Vis sa ukupnih 3.078 kreveta raspolaže najve im smještajnim kapacitetima od promatranih južnodalmatinskih otoka.
Tablica 6–8: Prihod od turizma
otok Mljet Lastovo Vis Lošinj Rab % prihoda od turizma
44% 41% 24% 24% 19%

% zaposlenih u turizmu
61% 40% 25% 42% 36%

Izvor: DZS, 2008

Tablica 6–9: Turisti ki kapaciteti 2007.
Ukupni turisti ki kapaciteti u 2007. godini (kreveti)
Lastovo Mljet Vis Lošinj Rab 0 Izvor: DZS 2008. 5.000 10.000 15.000 20.000 25.000

Ukoliko se promatra smještajnih kapaciteta, kod svih promatranih otoka, osim Mljeta, privatni smještaj ini više od 50% kapaciteta, pri emu je taj broj najve i na Visu i iznosi ak 77%. Hotelski smještaj varira izme u 10 i 20% u ukupnom smještaju i nešto je viši na južnodalmatinskim otocima. Od južnodalmatinskih otoka jedino Mljet ima kamp smještaja, dok registriranih kapaciteta u segmentu nauti kog turizma ima samo na Lastovu i to samo 27 vezova.

91

Iskorištenost prostora u smislu turistifikacije daleko je ve a na otocima u sjevernom dijelu Jadrana pa Rab ima 259 turisti kih kreveta na etvorni kilometar, Lošinj 159, a Lastovo tek 9. Vis se nalazi u sredini ljestvice sa 75 kreveta na etvorni kilometar. Sukladno turisti kim kapacitetima, Rab i Lošinj ostvaruju i znatno ve i broj turisti kih no enja od ostala tri promatrana otoka, kao što je prikazano na donjem grafikonu.
Tablica 6–10: Turisti ka no enja 2007.
Turisti ka no enja u 2007. godini
Lastovo Mljet Vis Lošinj Rab 0 Izvor: DZS 2008. 500.000 1.000.000 1.500.000 2.000.000

Ukoliko se promatra ostvareni direktni turisti ki prihod po no enju, zbog manje turisti kih kapaciteta ve i prihod po no enju ostvaruju slabije turistificirani južnodalmatinski otoci s izuzetkom Visa koji je sa 130 HRK prihoda po turisti kom no enju bliži Rabu i Lošinju nego Lastovu koje skromnu koli inu smještajnih kapaciteta uspijeva utilitarizirati s gotovo 300 HRK po turisti kom no enju.

Tablica 6–11: Prihod po no enju 2007.
Ostvareni prihod po turisti kom no enju u HRK u 2007. godini
Rab Vis Lošinj Mljet Lastovo 0 Izvor: DZS, FINA 2008. 100 200 300

Relativno visoka iskorištenost smještajnih kapaciteta Lastova vidljiva je u godišnjem prihodu po turisti kom krevetu od gotovo 17 tisu a HRK. Vis se prema ovom kriteriju nalazi na pretposljednjem mjestu od promatranih otoka s nešto više od 8 tisu a HRK po krevetu. Obzirom 92

na vrlo veliki porast kapaciteta u privatnom smještaju Rab se nalazi na dnu ljestvice s manje od 5 tisu a HRK prihoda po krevetu.
Tablica 6–12: Godišnji prihod po krevetu
Prosje ni godišnji prihod po krevetu u HRK u 2007. godini
Rab Vis Lošinj Mljet Lastovo 0 Izvor: DZS, Fina 2008. 5.000 10.000 15.000 20.000

Godišnja zauzetost hotelskog smještaja na promatranim otocima na razini je hrvatskog prosjeka na Visu i Mljetu (oko 33%), a ispod prosjeka na Rabu, Lastovu i Lošinju (Rab i Lošinj oko 29%, Lastovo tek nešto više od 20%). Dakle, niti jedan od promatranih otoka krivuljom sezonalnosti ne odska e od hrvatskog prosjeka od oko 85% realiziranih no enja tijekom ljetnih mjeseci i još uvijek nema uvjete za cjelogodišnje poslovanje.

93

Ovakva struktura uvjetuje visoku sezonalnost tijekom ljetnih mjeseci koja uzrokuje godišnju zauzetost hotela na razini ili ak ispod hrvatskog prosjeka. Lastovo i Mljet su znatno iznad ostalih otoka. broja stanovnika na Rabu i Lošinju dala je temelj za snažnije gospodarstvo. Ipak. no usprkos tome udio turisti kog prihoda u ukupnom ostaje više manje konstantan. Zaklju ak Temeljem analize konkurencije. U odnosu na analizirane konkurente. Za sada nema uvjeta za cjelogodišnji turisti ki biznis niti na jednom od promatranih otoka. razvoj turizma u op em slu aju podjednako vu e i ostale gospodarske sektore s tim da ja e turistificirani otoci imaju daleko snažnije gospodarstvo i manju nezaposlenost. imaju i zna ajnije prilike za dalji planski turisti ki razvitak. me utim. stolje u.7. veli ini i prometnom položaju (barem dva kriterija zadovoljena) mogu se izvesti sljede i zaklju ci: Svi promatrani otoci su naseljeni još u gr ko ili rimsko doba. ali je ta opcija tako er izvjesna s pozicije detektiranog interesa doma ih i napose potencijalnih inozemnih investitora. tj. ve samo izvana a na na in izvedbe zna ajnih investicija u 94 . usprkos relativno sli nim geografskim osobinama. Obzirom na malu koli inu izgra enih kapaciteta na ova dva otoka. otok Vis ima sljede e razvojne opcije u pogledu budu eg turisti kog razvoja: Vis može krenuti u snažniju turistifikaciju po uzoru na otoke Rab i Lošinj izgradnjom nekoliko ve ih resorta mješovite namjene s jakom komponentom poslovanja nekretninama kao instrumentom upravljanja rizicima investicija zbog još uvijek dominantne sezonalnosti proizvoda. 4 otoka na hrvatskom Jadranu koji su Visu sli ni po geografskim obilježjima. Ta opcija. što se u nešto manjoj mjeri odnosi i na Vis. Visu i osobito Rabu. uvjetovala su da su otoci na sjevernom dijelu bolje povezana s kopnom te su time stvoreni uvjeti za njihov snažniji razvoj u 18. Zadržavanje. Postoji razlika u demografskom trendu i gospodarskoj razvijenosti otoka na sjevernom Jadranu i onih na jugu. i 19. Otoci na sjevernom Jadranu su mnogo ja e turistificirani od onih na jugu. Jednako tako.5. jasnije turisti ko pozicioniranje imaju Mljet (Nacionalni park) i Lošinj (klimatsko lje ilište još iz doba Austrougarske). U turisti kom smislu. ukoliko se promatraju ostvareni prihodi po turisti kom no enju. zahtijeva vrijeme i s njime povezanu neizvjesnost. Hotelski smještaj iznosi 10 do 20% a privatni smještaj od 60 do 80% s izuzetkom Lošinja. Nema bitnih razlika u strukturi smještaja me u promatranim otocima. Povijesni kontekst. pa ak i umjeren porast. ali i dovoljne ljudske resurse za snažniju turistifikaciju. veliki broj novih kapaciteta privatnog smještaja uzrokuje vrlo skroman godišnji prihod po krevetu na Lošinju. odnosno razdoblja pod austrougarskom vladavinom. Dakle. Vis može ekati i i i putem Mljeta i Lastova gdje se nikakav zna ajniji razvojni impuls ne može dogoditi iznutra.

pojedine mega projekte koji su vrlo osjetljivi i s do kraja nesagledivim posljedicama na lokalni socio-kulturni supstrat. Upravo se za ovu opciju u narednim dijelovima ove studije traži tržišna i poslovna uporišta jer smo uvjereni da je rije o modelu koji na najbolji na in spaja strukturu atrakcija. Vis kao otok može prona i tre i put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba prevesti u vlastitu prednost ali samo u slu aju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan na in spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s oto kom agroproizvodnjom. ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zale u otoka koja je karakteristi na za neke uzorne slu ajeve koji su analizirani za potrebe ovog projekta. 95 . tržišne interese te napose interese stanovništva otoka. U tom kontekstu Vis treba maksimirati upotrebu postoje ih gra evinskih struktura te prirodnih i kulturnih potencijala i eventualno i i na manje i ekskluzivne nove 'green field' projekte (potpuno nove investicijske projekte) koji e svoje lokalno tržišno uporište tražiti upravo na prethodno spomenutim te sa uvanim i revitaliziranim vrijednostima prostora.

Italijom i Španjolskom kao regionalnim liderima. Zapadna Europa bilježi lagani rast u dolascima. Južna .7. TURIZAM. Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu GLOBALNI TRENDOVI EKONOMSKI TRENDOVI Globalizacija Kriza hipotekarnih kredita Nestabilnost cijene nafte Propadanje tradicionalnih industrija • Polarizacija bogatstva DRUŠTVENI I KULTURNI TRENDOVI Promjenjena obiteljska struktura Starenje populacije Pove anje radnih sati Balansiran život Sigurnost i zdravlje PRIRODA Globalno zatopljenje promjene klime O uvanje okoliša Turizam u prirodi Uništavanje okoliša Ekološka svijest POLITI KO / PRAVNI TRENDOVI TEHNOLOŠKI TRENDOVI PUTOVANJA. 2006 Jak utjecaj hipotekarne krize na putovanja Sofistikacija korisnika Ja a potražnja za specijalnima nišama Ja a potražnja za novim destinacijama Povijest i izvornost su "in" Ova analiza trendova se u nastavku upotpunjuje sa trendovima iskustvenog strukturiranja viših vrijednosti koje se odnose na razvoj destinacija. Regionalne europske analize bilježe pad potražnje za Centralnom i Isto nom Europom. U nastavku je prikazana shema koja prikazuje klju ne trendove iz globalnih kvalitativnih trendova putovanja i turizma. a Sjeverna Europa ostaje ne promijenjena.Mediteranska Europa za razliku od ostatka kontinenta financijski prosperira sa Francuskom. godini Europa je zabilježila još jednu pozitivnu godinu sa pove anjem broja dolazaka i no enja. 96 . Analiza globalnih trendova u turizmu U 2007. ali turisti ke zarade nisu pratile pove anje prometa.brzina vs ugoda KONKURENTSKI TRENDOVI Turizam kao važan sektor O uvanje okoliša Terorizam Troškovi osiguranja Prava potroša a Globalna on-line revolucija Utrka za ve im raspoloživim dohotkom Ve i broj destinacija Poja ana konkurencija TURISTI KI TRENDOVI Skra eni glavni odmor eš i kra i odmori Individualne ture On-line revolucija bookinga Globalno stabilniji rast putovanja Izvor : European Travel Commission. Tourism Trends in Europe. TURISTI. te kao takvi daju dobru sliku vrijednosti koje su bitne za tržišnu utemeljenost budu eg razvoja. Prikazani trendovi su primjenjivi kada se govori o razvoju ruralnog turizma na nekom prostoru u generalnom smislu. DESTINACIJE Utjecaj interneta Interaktivna TV Mobilna tehnologija Promjena u kanalima komunikacije Inovacije u prijevozu .

posebno starog grada polisa Isse. Vrijednost prije cijene .je vrlo visoko na ljestvici osobnih potreba. 97 . Zaklju ak Udaljenost otoka Visa od kopna (oko 50 km od Splita) samo po sebi daje iskustvo ekskluziviteta / izoliranosti. prostranost i ugodu u prostoru koji im pruža autenti no iskustvo odre enog podru ja. gostima / turistima je važnija mogu nost izbora od cijene koju pla aju. daleke izolirane destinacije. Grad Vis svojom povijesnom komponentom. novi neotkriveni dijelovi svijeta) natje u oko istog dijela 'kola a' na turisti kom tržištu izuzetno je bitno diferencirati se od konkurencije na kreativan i inovativan na in. Najve i luksuz na svijetu je prostor . gr kim i rimskim arheološkim nalazištima nudi gostima u potrazi za novim znanjima vrlo zanimljivu pri u. ovaj aspekt poslovanja turisti kih kompanija postaje sve bitniji.danas kada se veliki broj novih destinacija (tropski otoci.gosti / turisti sve više zahtijevaju privatnost.Kreativnost i dizajn su bitniji nego ikad . Održivi pristup okolišu . Komiža sa komponentom ribarske tradicije i gradnjom Falkuše ima dosta elemenata za kreativan pristup razvoju specijalnih proizvoda vezanih uz more.gostima / turistima koji su sve svjesniji potrebe o uvanja okoliša.za proizvode koji imaju predznak visoke vrijednosti i kvalitete. Potraga za novim znanjima i zadovoljstvo samim sobom . Unutrašnjost otoka je visokovrijedan prostor polja koji može gostima nuditi privatnost i prostranost jer se radi o malom broju postoje ih objekata u velikim prostranstvima.

koji je prilago en za potrebe ovog Plana. itd. SWOT analiza 8. Analiza sadašnjih snaga i slabosti (strengths / weaknesses) ra ena je temeljem: analize svih relevantnih razvojnih / strateških planova vezanih za turizam ovog podru ja prikupljenih podataka svih relevantnih institucija i baza podataka (Županija. SDZ.) obilaska destinacije razgovora sa klju nim subjektima javnog i privatnog sektora otoka Visa radionice održane u Visu baze podataka Horwath Consulting-a Zagreb Analiza vanjskih mogu nosti i prijetnji (opportunities / threats) izvedena je temeljem: opsežne analize tržišta analize konkurenata izvedene analize oglednih primjera u praksi baza podataka i ekspertize Horwath Consulting-a Zagreb na podru ju turisti ke industrije Za potrebe SWOT analize turisti ke destinacije otoka Visa evaluirani su sljede i elementi: KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE I SLABOSTI PRIRODNI. te one elemente koji trenutno utje u na razvoj turizma ove destinacije.1. SWOT analiza predstavlja standardizirani postupak. slabosti. mogu nosti i prijetnji) odnosi se na klju ne elemente koji karakteriziraju atraktivnost otoka Visa kao turisti ke destinacije. ministarstva.8. Pristup SWOT analiza (analiza snaga. te kao takav predstavlja indikativan okvir za definiranje ostalih segmenata Plana. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ 98 .

2. relevantni elementi SWOT-a su evaluirani sustavom ocjena kako bi se izra unao ukupan intenzitet destinacijskih snaga. formuliran je poligon strategija SWOT analize destinacije Vis. 8. a ovdje se daje pregled zaklju nih rezultata i zaklju ak kompletne analize. Ukupni rezultati Tablica 8–1: Rezultati SWOT analize UKUPNI REZULTAT I ANALIZA KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE Broj elemenata 8 5 4 4 4 4 4 Segment PRIRODNI. slabosti. Temeljem ukupnog i prosje nog intenziteta svake komponente SWOT analize. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI PRIJETNJE Broj elemenata 9 4 5 5 4 3 5 Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Broj elemenata 8 4 4 3 5 3 3 Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA 99 . koji služi kao okvir za definiranje budu ih razvojnih strategija u turizmu otoka Visa kao turisti ke destinacije.KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI I PRIJETNJE TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Nakon identifikacije. Kompletni rezultati SWOT analize prikazani su u Prilozima ovog Plana. mogu nosti i prijetnji. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ Broj elemenata 8 7 7 8 6 9 6 SLABOSTI Segment PRIRODNI.

Ovakva strategija jasno se iš itava iz 'poligona strategija' u nastavku.49 74 35 39 24 42 23 26 30 263 8. obzirom da se destinacija Vis nalazi na po etku izgradnje profesionalne i konkurentne turisti ke industrije da je broj mogu nosti u okruženju (332) ve i od broja prijetnji (263).35 PRIJETNJE ** KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS Broj elemenata UKUPNO Prosje na ocjena * Napomena: 1=NAJGORE. jer se inteligentan razvoj turisti ke destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja. 100 .3 Zaklju ak Izvedena SWOT analiza jasno pokazuje sljede e: da je intenzitet slabosti (477) više od dva puta ve i od intenziteta snaga (215). 10=NAJBOLJE ** Napomena: 1=NAJBOLJE.77 8. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ SNAGE * SLABOSTI ** Broj elemenata UKUPNO Prosje na ocjena Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA 73 0 37 32 30 0 43 33 215 6. što je i o ekivan rezultat. razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti.52 MOGU NOSTI * 72 67 66 76 54 83 59 51 477 9. 10=NAJGORE 84 39 40 55 36 30 48 35 332 9.UKUPNI REZULTAT I ANALIZA KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS Segment PRIRODNI. što zna i da trenutni procesi u okruženju destinacije Vis mogu biti iskorišteni za stvaranje vlastite prednosti u razvoju bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju.

mini strategija PRIJETNJE 101 .Slika 8-1: Poligon strategija POLIGON STRATEGIJA SWOT ANALIZE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI Maxi .maxi strategija Mini-maxi strategija SO WO 332 215 SNAGE 477 SLABOSTI 263 ST Maxi .mini strategija WT Mini .

odnosno iziskuje intelignentnu i održivu valorizaciju u turisti kom smislu. a koja omogu ava. upravo ova pozicija po etka Visu daje mogu nost da gradi svoju vrstu poziciju unutar šireg podru ja regije.9. i kao takvi predstavljaju bogatu osnovu za razvoj atraktivnih turisti kih proizvoda za internacionalno tržište. i tradicijsko-antropološkog (npr. bogata prirodna i kulturna baština kao predstavnici lokalnog identiteta glavni su atributi ovog prostora. Ipak. Obzirom na povijesni razvoj. Upravo se tako pruža mogu nost o uvanja ovih vrijednosti. Obzirom na trenutnu fazu tranzicije Vis se mora fokusirati na novi razvoj. te kreiranje bogatstva za lokalnu zajednicu. što iz prethodno navedenih razloga nije bio slu aj sa Visom. njihovo njegovanje i daljnji razvoj. drugi hrvatski otoci u prošlosti su intenzivno razvijali turizam na svom podru ju. Klju ne strateške prednosti destinacije Vis Izrazito atraktivan turisti ki prostor sa stajališta globalnih trendova i interesa atraktivnost prostora. 102 . što joj omogu ava inteligentni pristup razvoju turizma na održiv na in. povijesnog (npr. uvale poput Stinive). Me utim. te da oblikuje vlastite konkurentne i održive modele budu eg turisti kog razvoja. Postoji zajedni ki interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao na in budu eg rasta oto ke ekonomije. destinacija otoka Visa sada je na po etnoj poziciji. Issa). Atraktivan prostor je luksuz i najtraženija roba na globalnom tržištu. Pozicija / prilike po etnika .2. Dugogodišnja izoliranost otoka zbog prisutnosti JNA te zbog loše povezanosti sa kopnom. Atraktivnost prirodnih. Inicijalna pozicija Otok Vis bogata je turisti ka destinacija u smislu relevantne resursne osnove i atrakcijske strukture i stoga ima mogu nost za zna ajan turisti ki razvoj.kao što su prethodne analize pokazale. a Vis ima mogu nost da inovacijama i inteligentnom politikom turisti kog razvoja bira na in i model ulaska na internacionalno turisti ko tržište. bogatstvo prirodnog (npr. to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori željeni smjer turisti kog razvoja od strane svih uklju enih subjekata 9. Klju ne strateške prednosti i klju ne strateške barijere turisti kog razvoja 9. kulturnog. što bi osiguralo održivi ekonomski razvoj otoka i poboljšalo lokalno blagostanje. a da u isto vrijeme štiti prirodno i povijesno naslje e i uva lokalni identitet. rezultirala je stagnacijom razvoja otoka i padom kvalitete života lokalnog stanovništva. kulturno-povijesnih i ruralnih atrakcija otoka – obzirom na potencijal razvoja ruralnog turizma na otoku kao klju nog turisti kog proizvoda. tradicionalna sela poput Dragodida i drugih) naslje a svakako je izuzetno bitna prednost.1.

3.9. Jedna od klju nih barijera daljnjeg razvoja je trenutni nedostatak ljudskih resursa na otoku. Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih turisti kih proizvoda . oblikovani i strukturirani turisti ki proizvodi destinacije. vinski putevi.klju ni proizvod destinacije Vis je još uvijek proizvod 'sunca i mora' i uglavnom se potražnja koncentrira u dva urbana centra . a koji su preduvjet za izgradnju konkurentske turisti ke destinacije. što ima za posljedicu kontinuiranu emigraciju lokalnog stanovništva. i sl. Neadekvatna op a infrastruktura . Otok Vis suo en je sa problemima nedostatne i neadekvatne op e infrastrukture za potrebe lokalnog stanovništva i trenutnih turisti kih kapaciteta. Klju ne strateške barijere destinacije Vis Problem stvaranja jasne vizije turisti kog razvoja za nadolaze e razdoblje obzirom na povijesnu stagnaciju razvoja otoka. a to se osobito odnosi na vodoopskrbu. upravlja ke.Vis i Komižu. Vis se kao turisti ka destinacija danas suo ava sa nedostacima turisti ke infrastrukture koja bi poduprla njegov turisti ki razvoj. ljudske i vizionarske preduvjete za stvaranje jasnih smjernica budu eg razvoja i njegovo upravljanje. još uvijek ne postoje kvalitetni. Proizvod gastronomije i po etne inicijative ruralnog turizma vidljive su na otoku. me utim.). Evidentna je potreba zna ajnim ulaganjima javnog sektora koja e poboljšati stanje infrastrukture i omogu iti daljnji razvoj cijele destinacije. Ipak. Prema tome. Nedostatak turisti ke infrastrukture . Vis se sada nalazi u situaciji gdje nema potrebne materijalne.dugogodišnja izoliranost otoka rezultirala je stagnacijom cjelokupnog razvoja otoka. 103 . oblikovanje i komercijalizaciju.daljnji turisti ki razvoj pretpostavlja višu razinu op e infrastrukture. postoje manje inicijative za razvojem turisti ke infrastrukture (šetnice.obzirom na nedostatak zna ajnijeg turisti kog razvoja otoka do danas. no lokalne jedinice samouprave i lokalne turisti ke zajednice do sada nisu imale kapaciteta za financiranje i razvoj tog važnog elementa cjelokupnog turisti kog lanca vrijednosti. za njihov profesionalni razvoj potrebno je profesionalno planiranje. Depopulacija i starenje lokalnog stanovništva .

Sve analizirane destinacije imaju jako razvijenu poljoprivredu. koja uz turizam ini veliki postotak gospodarske proizvodnje.Analiza oglednih primjera u praksi Pri izradi razvojnog plana odre ene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. na kojoj gradi proizvod ruralnog turizma.10. te je pod jakim utjecajem Mediteranske kulture. 104 . uzet je u obzir u ovoj analizi. Ogledni primjeri ne služe kao modeli koje je potrebno u potpunosti preslikati i/ili primijeniti na ciljanu destinaciju. U svim destinacijama razvijena je proizvodnja grož a i vina. Zaklju ak Od tri odabrane destinacije. ve služe da bi se pojasnila logika razvojnog modela i strategija turisti ke ponude te da bi se definirali klju ni faktori uspjeha. uglavnom smještene u Sredozemlju (zbog sli ne klime. Prema tome. ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih obi aja i autohtone proizvodnje. jedino Sardinija prostorno i demografski uveliko nadmašuje brojke otoka Visa. europskog tržišta. uz ve razvijen proizvod sunca i mora na obali. Stoga se ciljana destinacija stavlja u paralelu s destinacijama koje su ve razvile sli an model rasta i strategiju razvoja. kriteriji za odabir destinacija kao oglednih primjera su sljede i: Oto ke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obi aja. no ona je vrlo dobar primjer po etaka razvoja ruralnog turisti kog proizvoda u unutrašnjosti otoka. Kako se radi o oto kim destinacijama sve imaju vrlo dugu tradiciju ribolova. koja je do danas ostala vrlo razvijena. a resursna i atrakcijska osnova. Te se destinacije promatraju kao ogledni primjeri i odabiru se prema kriterijima koji su bitni za ciljanu destinaciju. te kulturne baštine Razvijene kulture agro/ruralnog/eko turizma Raznovrsna ponuda tijekom cijele godine Diferencirani proizvodi Iako otok Faial u Azorskom oto ju svojim geografskim smještajem ne pripada Sredozemlju. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa. maslina te žitarica. trendova turista) O uvane i bogate prirodne osnove. jer administrativno pripada Portugalu. vrlo je sli na onoj otoka Visa. u razmatranje su se uzele tri destinacije: Sardinija Elba Faial (Azorsko oto je) Iako u razli itim fazama razvojnoga puta.

te izborom vizualnih materijala koje koriste u svojim promotivnim materijalima još ja e naglašavaju povezanost sa prirodom i ekološki aspekt o uvanosti oto ja. koji se nalaze na podru ju od tri hektara Ostali analizirani primjeri prikazuju da je pri preure enju starih i oronulih objekata najbitnije poštivanje elemenata tradicije i arhitektonske baštine. kulturu obilazak malih gradi a sa svojim muzejima. te klju nim identitetskim vrijednostima odre enog mjesta ili grada. a Faial u sklopu Azorskog oto ja sa ostalih osam otoka. jednaku pažnju posvetio komforu. a ve ina objekata tako er nudi bazen. imaju priliku bolje prezentacije i lakšeg ulaska na globalno tržište. smještaj na farmama. ruralne ku e za odmor. Zanimljiv primjer je Bioelba. oto ja Elbe i Faiala. Faial odnosno Azori se pozicioniraju sa sloganom 'Bliže prirodi'. Vis je na isti na in prvo krenuo sa gastronomski usmjerenim doma instvima. odra ena je u sklopu šire integralne cjeline. ruralni kamp sa smještajem. kao i autohtonih materijala. Elementi ponude me usobno su povezani i integrirani u zajedni ke aktivnosti cjelokupne turisti ke ponude. Elba je tako prikazana u sklopu Toskanskog arhipelaga uz ostala tri otoka. utvrdama i religioznim objektima. Ovaj je agroturizam sa smještajem u objektima. Tako na primjer na Sardiniji kao što je ve spomenuto možemo vidjeti kako se smještaj postepeno razvija iz postoje ih ruralnih doma instava koji ve inom nude hranu i pi e. Sardinija ima razvijenu organizaciju „Green Sardinia“ koja prati ekološki odnos turisti kih subjekata prema prirodi. ure enost kuhinje. Na ovaj na in destinacije koje same po sebi nisu dovoljno velike niti jake. kroz opremljenost spava ih soba. gastronomija kroz restorane i gostionice. kupaone. Na razini destinacije postavljene su organizacije koje se bave agroturizmom i održivim razvojem otoka. a vrlo realno za o ekivati u skoroj budu nosti je nadopuna gastronomije sa smještajem. Marketinško pozicioniranje i prezentacija manjih destinacija na tržištu. Tako. npr. Izrazito je naglašen ekološki aspekt svake od destinacija kako kroz karakteristi nu ponudu agroturizma i aktivnosti vezanih uz prirodu tako i kroz standarde smještaja. ali i šatorima na mjestima za kampiranje. Svaki od analiziranih primjera je uz spomenuto poštivanje baštine.Klju ne ruralne turisti ke proizvode ine diferencirani proizvodi poput smještaja: agroturizmi. te aktivnostima u prirodi Klju ni faktor uspjeha svake od odabranih destinacija je temeljen na kreiranju kompletnog turisti kog lanca vrijednosti. Identitet lokalne zajednice na otoku definiran je i predstavljen individualnim brandom koji je temeljen na povijesnim elementima. 105 . Iz analiziranih smještajnih primjera svake od destinacija možemo vidjeti stupanj razvoja cijele destinacije. Elba se veže svojom ponudom za ponudu Toskane koja je poznata kao ruralna i ekološka destinacija.

lokalni folklor i obi aji te proizvodnja doma ih proizvoda snažni su atributi destinacija okrenuta ekološkom pristupu turizmu.Analiza oglednih primjera pokazala je kvalitetnu osmišljenost destinacija i njihovo pozicioniranje na tržištu. a sve manje na proizvod sunca i mora. U prilogu ovog dokumenta nalaze se detaljno razra eni elementi oglednih primjera destinacija. Unutrašnjost otoka posebno je usmjerena na razne oblike ruralnog turizma. aktivnosti u prirodi i edukativni sadržaj povezan sa tradicionalnim na inom života dok je obalni dio više usmjeren na povijest gradova i mjesta. Autohtona kuhinja. 106 .

• Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese Vis je povijesno bio gotovo netaknut u smislu turisti kog razvoja. To zna i da je izuzetno važno uspostaviti fundamente nove vizije. pa prema tome i za bilo kakav turisti ki razvoj. što je još više utjecalo na emigraciju lokalnog stanovništva. regulacije upotrebe prostora i stabilizacije infrastrukturnih sustava. Nadalje. odnosno suglasiti se o onim realnim strateškim uporištima na koje se budu a vizija mora oslanjati. Pitanje koje se postavlja vezano je na identificiranje aspiracija prema ovom veoma atraktivnom otoku . Starosna struktura stanovništva otoka pokazala se ograni enjem za bilo kakav zna ajan razvoj (oko 30% stanovnika je starije od 65 godina). Naslije ena vlasni ka struktura (iseljeni vlasnici) zaustavila je ve e transakcije biznisa nekretnina. s obzirom na svoju poziciju najzapadnijeg otoka Jadrana. Slijede e se postavlja pitanje vezano na definiranje pristupa budu em turisti kom razvoju - 107 . upravlja kih. Kao posljedica. do po etka 1990-ih. Vis. a op enita neefikasnost njegovog turisti kog sektora ukazuje na nedostatak jasne vizije njegovog budu eg turisti kog razvoja. Op i se razvojni interesi Visa posreduju stavovima i službenim aktima politi ke elite. Pritom se Vis treba osvrnuti na uzorne primjere i prakse uspješnih turisti kih destinacija kako bi iskoristio mogu nost kreativnog kopiranja i inovacija. kao i na nizak kapacitet lokalnih subjekata da se dogovore. usmjere i upravljaju budu im razvojem. odnosno objektivizacije klju nih odrednica na kojima destinacija gradi svoju budu nost. napose u sferi regulacije vlasništva nad zemljištem.koja je razina internih razvojnih aspiracija.Strateški kontekst Racionalna slika budu nosti jedne turisti ke destinacije. Nadalje. Stoga se može re i da je Vis danas na poziciji po etka izgradnje turisti kog lanca vrijednosti. lokalni ekonomski razvoj je stagnirao. ljudskih i vizionarskih preduvjeta da se stvori njegova konkurentna pozicija na turisti kom tržištu. Vis prolazi fazu konsolidacije. Strateška uporišta otoka Visa su: • Start up pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i /ili izazov lokalnim politi kim elitama i Hrvatskoj u cjelini) Razvoj turizma i aplikacija razli itih turisti kih koncepata na Visu je stagnirala zbog nekoliko razloga . Vis nema konkurentne turisti ke proizvode za doma e. a kao rezultat prisutnosti vojske na otoku. i u kojoj mjeri e razvoj biti mogu od strane vanjskih igra a. sa otokom Biševo jest destinacija koja se nesumnjivo nalazi na po etku svojeg ozbiljnog turisti kog i ukupnog razvoja i koja stoga mora na i zadovoljavaju e odgovore na izazove globalizacije. gdje ima privilegiju i prednost po etnika. to jest njena turisti ka vizija mora biti izvedena iz realnih strateških uporišta. zna ajno ograni enje razvoju predstavljao je dostup i op a infrastruktura. što je rezultiralo nedostatkom materijalnih. otok je bio izoliran za turiste.11.prvo. a sa snažnim pretpostavkama ima mogu nost da inoviranjem i inteligentnom politikom razvoja odabere na in i koncept ulaska u ozbiljnu turisti ku trku. zatim aktera u trenutnom gospodarskom procesu kao i stavovima lokalne javnosti. europsko i globalno turisti ko tržište. koje se neprestano mijenja.

ulazna stanica u Jadran za me unarodne linije. jasno je da je razvoj i veza dvije urbane koncentracije (Vis i Komiža) odgovor na razvojne izazove sa kojima se ovaj prostor susre e. a time i ulaz na turisti ko tržište. bazna luka za regate. što zna i da je neophodno integrirati jasan sustav vrijednosti. manjak radne snage i oslabljenost ljudskih kapaciteta ne može osigurati potreban pomak u turisti kom razvoju. smještajni i ugostiteljski kapaciteti. koja uz inteligentnu turisti ku interpretaciju 108 . u kojoj se mjeri klju ni subjekti slažu sa tim pristupom. a u nekoliko posljednjih godina ove aktivnosti odumiru. kvalitetno vodstvo i jasna podrška državnih institucija. stanka za manje krstarice. bogatstvo prirodne i kulturne baštine koji predstavljaju temelj identiteta. temelj je o ekivane turisti ke iskustvene tematizacije otoka (tema ribarskog mjesta Komiže nasuprot temi kulturno-povijesnog oto kog mjesta Visa). definiranjem Visa kao jadranskog stopover-a. Naime. glavni su atributi ovog prostora. odmorište za slobodne jedrili are. ta dva mjesta su kroz svoju prošlost bila fokusirana na ribarstvo. Današnja potreba za promjenama uvjetovana tržišnim uvjetima i globalnim procesima iziskuje prilagodbu Komiže i Visa u svrhu oživljavanja i restrukturiranja gospodarstva. komplementarne sportske aktivnosti. odmorišni sadržaji. regate.za ispunjenje tih zahtjeva potrebno je uvo enje educirane radne snage. a uzimaju i u obzir prostor otoka. postoji izražena potreba za revitalizacijom lokalnog gospodarstva. S time u vezi. gospodarsku i urbanu strukturu. To zna i da prije svega otok Vis mora predstavljati glavnu to ku nautike na Jadranu. otok se pozicionira u me unarodne vode i nauti ke karte kao bazna stanica plovidbenih putova te time osigurava priljev novca i pove anje prihoda otoka. odnosno. educirati ljude i postaviti standarde djelovanja. koju reprezentiraju Vis i Komiža. Posljedica ovih procesa je trenutna situacija u kojoj se Vis suo ava sa potrebom donošenja odluke o optimalnom pristupu razvoju svog gospodarstva i okre e se turizmu. i to kao: izlazna stanica iz Jadrana za brodove i jahte koji plove sa sjeverne i zapadne obale Italije. Na ovaj na in. centri za kupovinu. • Jadranski stopover Otok Vis se nalazi na geografsko-strateškom položaju koji mu omogu ava da svojim inovativnim razvojem preuzme ulogu 'Jadranskog stopover-a'. otvara se mogu nost za dodatne projekte u sklopu tematike nauti kog turizma: luke i marine. doga aji i sl. jedinstvenost ponude i educiranost osoblja . Nadalje. te njegovu vrijednosnu. Nadalje. Urbana dualnost otoka Visa. • Povijesno naslije ena urbana koncentracija Atraktivnost prostora.na koji na in Vis može isporu iti turisti ki proizvod visoke vrijednosti. Globalizacija zahtjeva prilago enost trendovima u turizmu. a oni uklju uju jasno definiranu i visoko profesionalnu uslugu. poljoprivredu i industriju. Me utim. a sve to uslijed promjena koje se name u pod utjecajem globalnih trendova.

i privatnog sektora. što do sada nije bio uspješan proces. lokalne vlasti. Na taj se na in tako er kreira pregovara ka platforma za eventualni ulazak eksternih investitora. a u isto vrijeme otvara se prostor za razvoj malog i srednjeg poduzetništva na otoku. 109 .unutrašnjosti otoka. Ovakav model razvoja dalje uvjetuje organski rast turisti kog razvoja. jasno je da postoji zajedni ki interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao na in budu eg rasta oto ke ekonomije. što uvjetuje potpuno prihva anje modernih principa održivog razvoja turizma. Me utim. to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori željeni smjer turisti kog razvoja od strane svih uklju enih subjekata – lokalne zajednice. uva i unaprje uje prirodne i socio-kulturne vrijednosti a atraktivnosti otoka. • Nužnost organskog rasta. pristup razvoju koji se temelji na visokim vrijednostima kako bi se stvorila ekonomija razmjera. kreiranje mogu nosti za globalnu komercijalizaciju otoka u smislu cjelogodišnjeg poslovanja kroz izgradnju iskustvene strukture ponude koja se temelji na eko / ruralnim vrijednostima. Dakle. a po principima održivosti integrira. te se prihva aju više razine cijena i zauzetosti. te kao pregovara ka platforma sa vanjskim igra ima / investitorima Jedan od mogu ih modela turistifikacije otoka Visa temelji se na održivom razvoju visokih vrijednosti. a s obzirom na o uvanje i unapre enje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka. ini temelj izgradnje internacionalno konkurentskog turisti kog lanca vrijednosti otoka.

Vizija i pozicioniranje 12. S druge strane. s druge strane naglašava koji fizi ki. Vizija se kreira kako za današnje tržište. koji svoju autenti nost i ekskluzivnost gradi na održivim principima razvoja. 110 . i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budu im tržištem.12. ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihva eni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan. Tržišno pozicioniranje. Turisti ki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo. inovativno restrukturira unutrašnjost otoka. s obzirom na promjenljive uvjete na turisti kom tržištu. marketing itd. te oprema svoj obalni prostor. vizija razvoja turizma otoka Visa kreira se u skladu sa razvojnim usmjerenjima koji su definirani i usuglašeni u Glavnom planu razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. tako i za budu e tržište. U tom smislu. odnosno prihva en od strane turisti kog tržišta. vizija. vinarstvo.) ime ovo podru je. razmatrana su dva prijedloga turisti ke vizije razvoja otoka Visa: Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija oto ana) Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast. te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu. Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komiža). upravljanje poslovnim subjektima. uzgoj limuna. te upotrebu klju nih simbola ovih vrijednosti kao što su npr. obrazovanje ljudskih resursa. uz usuglašene interese i želje lokalnih subjekata dobivaju smjernice unaprje enja života i održivog turisti kog razvoja. ime naglašava identitet te prirodne i socio-kulturne zna ajke otoka. naselja i turisti kih proizvoda) te globalnih pravila igre turisti ke industrije (standardi. Vis je otok skrovište. maslinarstvo. gdje su za sve destinacije / klastere unutar županije predloženi klju ni pravci razvoja. kao objektivizirana slika budu nosti ima za zadatak kreirati pozitivnu sinergiju izme u lokalnog konteksta (ljudi. na promjene u uzorcima ponašanja gostiju. Falkuša. U razgovorima i na interaktivnoj radionici sa klju nim lokalnim subjektima te sa javnim sektorom Županije. Modra Špilja.1 Vizija Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turisti kom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije. itd. te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. a to ini restrukturiranjem prostora i inovativnom turisti kom ponudom visoke vrijednosti.

kulturoloških i tradicionalnih vrijednosti Vis je destinacija ekskluziviteta sa odmakom u prošlost. Svoju turisti ku ponudu temelji na visokoj kategoriji smještaja. Uz ponudu netaknutih prirodnih. destinacija otoka Visa najprije treba definirati klju ne fascinacija ovim prostorom koje e biti osnova dugoro ne izgradnje imidža.Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala) Otok Vis je destinacija visoke vrijednosti koja pruža bogati komfor na internacionalnoj razini. 12. literature i napokon provedenih razgovora sa klju nim subjektima na ovom prostoru. raspodjeljenog u tri . Obzirom na trenutnu razvojnu situaciju i poziciju. kao i lokalne aspiracije i interese.2 Klju ne fascinacije Da bi pronašla ishodišnu to ku tržišnog pozicioniranja na kojoj e se graditi željena slika o destinaciji u svijesti budu ih potroša a. Turisti ke fascinacije Visa promatraju se kao okvir za izgradnju dugoro nih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedni ka turisti ka politika destinacije mora prihvatiti i isporu iti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru.etiri inovativna resorta sa potpunim i zaokruženim uslugama. naš je prijedlog klju nih turisti kih fascinacija otoka Visa definiran i grafi ki prikazan kako slijedi: Povijest i kultura Tradicija i život otoka Idila netaknutog otoka Vatreni doživljaj mora 111 . a tako er trebaju imati vezu sa procesima specijalizacije i tržišne segmentacije. Temeljem provedenih analiza prostora. a 37% za Viziju 2). odabrana vizija od strane lokalnih klju nih subjekata je Vizija 1 (63% subjekata glasalo je za Viziju 1.

te je stoga turisti ko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turisti kog klastera Srednje Dalmacije. definirano je Glavnim planom razvoja turizma SDŽ. Strateško pozicioniranje destinacija unutar podru ja Splitsko-dalmatinske županije. Kontekst 'skrovišta' uzet je u najširem smislu. internacionalnih zahtjeva konkurentskog pozicioniranja. a predstavlja svojevrsno uto ište i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turisti kog lanca visoke vrijednosti. naš prijedlog konkurentskog tržišnog pozicioniranja turisti ke destinacije Vis rezultat je elaboriranih strateških uporišta.TRADICIJA I ŽIVOT OTOKA IDILA NETAKNUTOG OTOKA POVIJEST I KULTURA VATRENI DOŽIVLJAJ MORA 12. destinacija Vis se pozicionira kao 'Otok skrovište'. U kontekstu Plana razvoja eko / ruralnog turizma za podru je Visa. i unutar njega. definirane vizije. 112 .3 Pozicioniranje Destinacija Vis nalazi se u geografskom. te utvr enih klju nih fascinacija. prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojim klju nim zna ajkama i karakteristikama ini turisti ki klaster Srednje Dalmacije (Splitskodalmatinska županija).

proizvode i aktivnosti. što omogu ava integraciju ovih elemenata i njihovo oblikovanje u diferencirana iskustva. Nema stoga sumnje da je u najve em dijelu isporuke prethodno definiranih iskustava rije o održivim i eko-etno projektima privatnog i javnog karaktera. aktivnosti i doga anja u Visu i Komiži Uzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicije Tradicionalnog oto kog života Povijesti i kulture otoka Temeljem prethodno definiranih fascinacija (jedinstvenih prodajnih prijedloga). Prijedlog temeljnih odrednica za pozicioniranje otoka Vis je: Vis je otok skrovište koji nudi sljede a klju na iskustva: Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala Mjesto susreta. 113 . otok Vis sebe pozicionira u svijest globalnog turisti kog tržišta izgradnjom turisti ke ponude koja ili izvedena ili nadogradnja prethodnih klju nih iskustava. koja postaju osnovom njegova dugoro nog tržišnog pozicioniranja i razvoja proizvoda. a koji e se elaborirati u nastavku ovog Plana. Drugim rije ima.Naš prijedlog konkurentskog pozicioniranja temelji se na bogatstvu prirodnih i kulturnopovijesnih atrakcija. otok Vis dakle definira i konkurentski oblikuje šest klju nih iskustava. te tradiciji i identitetu destinacije.

Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi 13.13. uvidom u prostorne planove ovog podru ja. ovaj prostor je uto ište za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zašti enih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje) 114 . te u razgovorima sa klju nim subjektima. to jest centra organiziranja cjelokupnog turisti kog iskustva otoka i morskog areala ove destinacije 12. Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu 13. Temeljem evaluacije prostora. Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljaj ekskluzivnosti i mira 15. zatim temeljem rezultata dobivenih na održanoj radionici.1 Iskustveno strukturiranje Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda. Otok Biševo – programom opremanja. Urbani centri (Vis i Komiža) – kre u u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva oto ka 'hub-a'. Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo života na otoku 14. a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima. gdje se u okvir prostora 'preta u' iskustva koja e Vis pružati svojim gostima. gore navedeni prijedlog pozicioniranja tako er služi kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa. naš prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa je kako slijedi: Kartogram 13-1: . Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 11.

Globalna turisti ka industrija danas posluje u okviru velikog broja svjetski poznatih destinacija (klastera) koje konkuriraju u razli itim poslovnim turisti kim sektorima. te posebno na in distribucije i prodaje proizvoda. dok kombinacija potražnje i proizvoda ini tržište. klju ne faktore uspjeha. destinacija otoka Visa u skladu sa svojim pozicioniranjem prvo mora definirati proizvode/tržišta s kojima e krenuti na internacionalno/doma e tržište. pa je stoga nužno pratiti te promjene i njihove karakteristike. a tako er se oslanjati na temeljnu strukturu atrakcija. Stoga. koji proizlazi iz fenomena turisti kog lanca vrijednosti koji se oblikuje za svako tržište.13. svako tržište ili poslovni sektor ima svoju vlastitu i njemu specifi nu dugoro nu atraktivnost. informati ku mrežu. U tom kontekstu. vlastita tržišna pravila igre. prijedlog turisti kih proizvoda. te na prijedlogu pozicioniranja.2 Turisti ki proizvodi Razvoj proizvoda Visa treba slijediti trenutne procese na turisti kim tržištima. sva ta tržišta se sve brže šire i diversificiraju. a kona ni cilj svake destinacije je razviti konkurentske prednosti u svakom sektoru sa kojim konkuriraju na tržištu. Nadalje. a za svaku kategoriju postoji posebna kategorija proizvoda. Danas na svijetu postoji više od 300 kategorija turisti ke potražnje. S time u vezi. kulturu i navike kupovanja/upotrebe. Na svakom od tih tržišta odvija se specifi an odnos razmjene vrijednosti za novac. za Visa i Biševo temelji se na: - Odmoru i opuštanju uz more Nauti kom turizmu Ruralnom turizmu Specijalnim interesima 115 . a s obzirom na njihov razvojni potencijal. a mora odgovarati iskustvenom strukturiranju destinacije. Skup kompanija / poduzetnika koji opslužuje to tržište ini poslovni sektor.

Pješa ko-biciklisti ke rute otoka Visa. rekreacija na vodi. U slu aju destinacije Vis. uz ovaj proizvod ve u se i razli ite odmorišnorekreacijske aktivnosti koje imaju potencijal za produženje ljetne sezone. Unaprije eni privatni smještajni kapaciteti. Odmor u kampovima uz more. Odmor u privatnim smještajnim objektima. Centar za aktivnosti na vodi (Vis i Komiža). Aktivnosti Kupanje. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Kupališta / ure ene plaže. Ronila ki klub sa trgovinom opreme (Komiža). rast ovog proizvoda je manjeg intenziteta u odnosu na 80-te godine. Pješa enje. Doga aji i zabava.) ine dodatnu turisti ku ponudu u i izvan ljetnog perioda. Segmenti proizvoda Odmor u hotelima i sli nim objektima. U zadnja dva desetlje a. Hotel Tamaris. Smještajni kapaciteti Revitalizirani / restrukturirani hoteli (Hotel Issa. Ribolov. Gastronomija. me unarodnih putovanja Europljana u destinacije koje nude ovu vrstu odmora. planinarenje i biciklizam. Revitalizacija rive / promenade u Visu i Komiži. pa tako aktivnosti vezane uz zdravlje i rekreacijske aktivnosti (pješa enje i sl. 116 . Boutique hoteli u Komiži i Visu. Prosje na potrošnja po putovanju iznosi 900 Eura. Na primjer. Vis je destinacija koja svojim gostima nudi odmor u idili nom ambijentu. aktivnosti i usluga za sve goste. Ture otoka. ali on e još dugi period biti vode i sektor.ODMOR I OPUŠTANJE UZ MORE Odmor uz more je po broju ostvarenih dolazaka i no enja jedan od najve ih sektora turizma. itd. ronjenje. Obilazak interpretacijskih centara otoka. sun anje. Hotel Biševo). Zdravlje i relaksacija. godini zabilježeno je 80 mil. uspješno integriraju i tradiciju i život ruralnog prostora sa inovativnim rješenjima u kombinaciji proizvoda. u 2005.

Segmenti proizvoda Charter. a vezano na ovaj proizvod. beži ni internet. telefon. Parkiralište / garaža. reflektira se u pove anju broja charter kompanija. Aktivnosti i rekreacija na vodi. alarmni sistem. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Marina sa oko 200 vezova (sa priklju cima za vodu. ili restrukturiranje / konverziju postoje ih kapaciteta. itd). Cruising. Organiziranje regate. sanitarije. Gastronomija. grupe prijatelja i individualni gosti. Individualni plov. Aktivnosti Najam brodova. Traže dodatne aktivnosti (obilazak destinacije i njenih atrakcija. itd. Glavni klijenti nauti kog turizma su bra ni parovi bez djece. Škola jedrenja. Razlog tome je sve ve i op i interes i potražnja za novim destinacijama i novim oblicima odmora. Charter usluge. kao i tour operatora koji osim tradicionalnih odmora nude i proizvod nauti kog turizma. lounge bar i ostali objekti hrane i pi a. aktivnosti specijalnih interesa. Jedrenje. Da bi izgradio i oblikovao konkurentan proizvod nauti kog turizma. usluge dostave namirnica i sl. te ukazuju na sve ve i interes lokalnih zajednica za ulaganjem u razvoj novih marina.trgova ki prostori. TV i radio signali. od infrastrukture do ponude razli itih aktivnosti za nauti are.). Komercijalno . Marina restoran. Yacht club. Globalni trendovi nauti kog turizma tako er uklju uju integraciju smještajnih objekata i marina.NAUTIKA Globalni proizvod nauti kog turizma ima visoki trend rasta. Organizirani izleti brodovima. Kompletna usluga za nauti are (praonica rublja. struju.) Smještajni kapaciteti Svi smještajni kapaciteti otoka Visa 117 . Vis treba izgraditi modernu marinu uz koju e se vezati kompletan lanac vrijednosti ovog proizvoda. gastronomiji i druženju. koji žele uživati u ljepotama prirode.

Austrije (Urlaub am Bauernhof) i Italije (Agroturismo).700 Eura. Tržnica/trgovina lokalno proizvedene hrane. usluga i dodatnih sadržaja koje organizira ruralno stanovništvo u ruralnim podru jima / destinacijama. itd. Interpretacija tradicionalnog viškog agrikulturnog života. Smještajni kapaciteti Ruralni resort. Aktivnosti Doživljaj ruralnog života i sudjelovanje u ruralnim tradicijama regije. Danas su u Europi izrazito poznate turisti ke ruralne marke Francuske (Gites de France). odnosno oko 70 Eura dnevno. godine ostvareno je ukupno 18 mil. Tipi ne viške konobe. po principima održivog razvoja i o uvanja prirodnih resursa. Prosje na potrošnja po putovanju iznosi oko 600 . te zajedno ine više od 40% ukupnog broja gostiju ruralnog turizma. Osmatra nice (ptice i druga divlja ). Ruralni bed & breakfast. Ruralni turizam gostima prezentira tradicionalnu gostoljubivost i životne vrijednosti lokalnog stanovništva. Lokalne vinske sve anosti. Boutique hoteli u Visu i Komiži. Segmenti proizvoda Ruralni život. Ruralni obiteljski hotel. Glavni gosti ruralnog turizma su iz Velike Britanije i Nizozemske. Vidikovci. Berbe maslina i grož a. putovanja u ruralnom turizmu. te je poluga ekonmskog razvoja i podizanja životnog standarda u ruralnim zajednicama. 118 . Gastronomija. Putevi vina i maslina. Prosje ni godišnji rast u ruralnom turizmu po broju putovanja iznosi 3 4%. Opuštanje i rekreacija u ruralnom okruženju. Kušaonice vina i maslinovog ulja. Ruralna ku a za odmor. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Pješa ko-biciklisti ke staze.RURALNI TURIZAM Ruralni turizam podrazumijeva i uklju uje spektar aktivnosti. Posjete lokalnim kulturnim i povijesnim atrakcijama. odnosno oko 7% ukupnih me unarodnih putovanja. Aktivni odmor u ruralnoj sredini. 2005.

Ronjenje. egzoti nom.SPECIJALNI INTERESI Proizvod posebnih interesa sastoji se od više tržišnih niša. mira pri emu testiraju svoje sposobnosti u odabranoj aktivnosti. s druge strane. Smještajni kapaciteti Smještajni kapaciteti ruralnog turizma. ili. a predstavlja aktivnosti koje se doga aju u prirodnom. Blage aktivnosti. Aktivnosti vezane uz vinarstvo. a naj eš e se odvija na otvorenom prostoru. Ribarska luka sa turisti kim programom ribarenja. proizvod je atraktivan tijekom cijele godine. Zmajarenje. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Pješa ke staze. planinarenje. 119 . Poligon za brdski biciklizam. udaljenom ili divljem okruženju. ili dodatnu aktivnost tijekom glavnog odmora. Aktivnosti vezane uz maslinarstvo. Ostali smještajni kapaciteti na podru ju otoka. biciklizam. Island hopping hub (centar za obilazak otoka). neobi nom. Aktivnosti Pješa enje. jedrenje. Centar za sportove na vodi. itd. Ribolov. Biciklisti ke staze. Boutique i obiteljski hoteli. ali s obzirom na veliki broj njegovih tržišnih niša. Aktivnosti / rekreacija na vodi. Hotel Tamaris. Segmenti proizvoda Grube aktivnosti. Ovaj proizvod obi no predstavlja tre i odmor u godini. Usko je povezan sa visokom razinom sudjelovanja u aktivnostima od strane turista. Hotel Issa. Proizvodi specijalnih interesa ve inom se vežu za odre enu sezonu. Ronjenje. Proizvod specijalnih interesa obi no se dijeli na grube i blage aktivnosti. dok korisnici o ekuju iskustvo (kontroliranog) rizika i/ili uzbu enja. Hotel Biševo.

odnosno zone koje su tom regulativom predvi ene za turisti ku namjenu s nazna enim maksimalnim smještajnim kapacitetima. 3. broj kreveta po etvornom metru te no enja / dolazaka po stanovniku kao indikatori održivosti planiranog porasta. u skladu sa suvremenim trendovima na turisti kim tržištima potražnje i turisti kim proizvodima koje destinacija nudi. scenarij – smještajni kapaciteti se ne mijenjaju. Održivost kao klju ni imperativ budu eg razvoja ogleda se ne samo u zaštiti prostora ve i u osiguravanju ekonomskog rasta na dugi rok te je stoga nužna procjena optimalne koli ine smještajnih kapaciteta kao bitne odrednice turizma destinacije. Zbog više inicijalne investicije. ali i operativnih troškova takve vrste smještaja. Osim ovih kvantitativnih kriterija. Dodatno su analizirani i indikatori u slu aju pretpostavke udvostru enja stalnog stanovništva na predmetnom prostoru projekta. 120 . turisti ki razvojni plan podrazumijeva i kvantifikaciju budu eg razvoja. tj. Referentne godine su 2007. zarada hotelskih i ugostiteljskih objekata ne ra unaju i prate u industriju. zarada od turizma (direktna. kao ciljna godina. scenarij – ostvaruje se 100% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom. Scenariji u procjeni opsega rasta uzeti su u razmjeru sa maksimalnim smještajnim kapacitetima predvi enih prostornim planom: 1. 4. odnosno 2020. tako i pretpostavljena ukupna zauzetost raste s koli inom novog smještaja koji e se izgraditi. Ima dostatnu podršku lokalnog ljudskog potencijala. kao polazna godina. scenarij – ostvaruje se 50% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom.Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta Pored vizije budu eg turisti kog razvoja i izbora proizvoda. mora se voditi ra una i o odabranoj viziji turisti kog razvoja kao i karakteru turisti kih proizvoda koji iz nje proizlaze. turisti ki volumen u odnosu na resurse. odnosno koli ine budu ih smještajnih kapaciteta koja mora ispunjavati sljede e kriterije: U skladu je s mogu nostima i ograni enjima prostora. kako je pretpostavljeno u izra unu).1%.14.17. scenarij – ostvaruje se 25% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom. tj. Za svaki od prostornih planova su pored novih smještajnih kapaciteta projicirani sljede i parametri: turisti ki promet (dolasci i no enja). Kako je zbog visokog udjela privatnog smještaja sadašnja godišnja zauzetost svih tipova smještaja na predmetnom podru ju znatno manja . Kao polazna to ka za procjenu je uzeta prostorno planska regulativa predmetnog podru ja projekta. npr. proizvodnju hrane). on nužno mora raditi s ve om godišnjom zauzetosti (barem 50%. 2. budu i da e on podizati ukupnu zauzetost. Pretpostavka na kojoj se temelji projekcija rasta je da e novi hotelski smještaj imati viši rang afiniteta i kvalitete. Ostvaruje pozitivan poslovni rezultat.

244 33. REALIZIRANO 50% PP-A 3.5% SCENARIJ 2 2020.750 40.792 784.300 233. 3 i 4 pretpostavljaju da e razvoj novih hotela i turisti kih naselja pratiti i razvoj drugih vrsta smještaja.639 471.729 3.040. ustanovljeno je da postoje a prostorno planska regulativa otoka Visa dozvoljava maksimum od 4.000 30.671 25.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 3.078 619 28.2% 89 64 321 216 829. prihod u € (direktni) tur.637 90 5.168.945 101.060 18 2 SCENARIJ 1 2020.804 192.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 SCENARIJ 4 2020.637 90 3.0% 50. prihod u HRK tur. REALIZIRANO 25% PP-A 3. velikom ve inom u privatnom smještaju.460 141. Uz njih.724 75.000 116.0% 3.000 130. REALIZIRANO 100% PP-A 3.637 90 4.513. ne samo u ruralnom dijelu otoka.309 1. Oni mogu nastati kao novi objekti.0% 50.539 2. BEZ PROMJENE 3. o ekuje se i razvoj malih obiteljskih hotela.539 78.2% 34 15 77 28 99.8% 48 22 130 100 234. nego vrste smještaja koje su pretpostavka za isporuku iskustava koja su identificirana unutar vizije razvoja otoka Visa.280.300 kreveta u hotelima i sli nim objektima.Tablica 14–1: Scenariji rasta 2007 stanovništvo površina u km smještajni kapaciteti (kreveti) smještajni kapaciteti (hoteli) dolasci no enja dolasci (hoteli i tur.0% 16.361 14. no enja po stanovniku 34 8 53 21 24.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Unutar situacijske analize.836 60.174 280.963 14. nalazi se i oko 2.975 60. Trenutni kapaciteti otoka Visa su 619 kreveta u hotelima i sli nim objektima.942.800.600 1.607 74.000 4. Pored njih. naselja) zauzetost ukupnog smještaja zauzetost hotelskog smještaja no enja .0% 11. no one ne e biti privatni smještaj niže kvalitete.707.028.868 16.0% 7.637 90 3. Scenariji razvoja 2. prihod po no enju (direktni) udvostru enje broja stanovnika dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.146.637 90 8.950 35.521 707. no enja po stanovniku tur.0% 50.5% 62 39 195 123 427.701 17.502.078 619 56.833 365.825 448.0% 45.043.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 SCENARIJ 3 2020. a napose onih vezanih za razvoj ruralnog turizma: Agroturizmi Ruralne ku e Ruralni obiteljski hoteli Ruralni Bed&Breakfast Ruralni resorti (eko-etno sela). naselja) no enja (hoteli i tur. ali i konverzijom sadašnjih objekata privatnog smještaja koji su na najvišoj razini kvalitete u male obiteljske hotele.450 kreveta u ostalim vrstama smještaja.CAGR kreveta po etvornom kilometru dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot. 121 .1% 33.

000 kreveta na otoku Visu. Obzirom da je sadašnja hotelska industrija otoka Visa slabo razvijena te da e prvi val novog razvoja initi ve i hotelski projekti koji lakše rješavaju pitanje nalaska radne snage. osobito ako se uzme u obzir sadašnja starosna struktura stanovništva otoka Visa. mora pove ati za 10 – 20%. To je još uvijek manje nego što danas imaju Rab ili Lošinj. gore nabrojanih. Iz tog je razloga dugoro no rješavanje infrastrukturalnih problema osnovna pretpostavka bilo kakvog daljeg razvoja. Tako er. Ispunjavanje punih kapaciteta predvi enih prostornim planom zna i ukupan kapacitet od 8. a uz bolju organizaciju sezonskog rada i manji priljev stanovništva od oko 10 do 20%. ali znatno guš e naseljenosti. Ipak. ono nije nemogu e u široj vremenskoj perspektivi. obzirom na atraktivnost otoka i injenicu da 50 postotno pove anje sadašnjeg stanovništva zbog male baze zna i oko 1. ve je sada problemati no u vremenu najve e sezone. Zaklju ak je da Vis ima potencijal za izgradnju novih turisti kih kapaciteta na razini 25% PP-a. Budu a turisti ka industrija Visa se može dijelom osloniti i na ovo rješenje. problemati no zbog malog broja stanovnika. Ova tvrdnja ima dva preduvjeta: Relativno visok broja no enja i dolazaka po stanovniku rješava se kroz sezonski rad. Ovaj scenarij nužno uklju uje i znatnije pove anje broja stanovnika na otoku od minimalno 50%. Ispunjenje 100% PP-a u smislu izgradnje novih turisti kih kapaciteta je. Ipak. bez pove anja broja stanovnika od minimalno 50% nije mogu e 100 postotno ispunjenje PP-a na razini kvalitete zacrtanoj u viziji budu eg turisti kog razvoja. Stanje osnovne infrastrukture. 122 . Ipak. koji su mjerljive veli ine. no obzirom da je cilj i vizija budu eg razvoja turizma otoka Visa biti visoko vrijedna destinacija. što je preko 300 no enja po stanovniku i znatno iznad svih relevantnih uzornih praksi. vrsta smještaja. ovoliki kapaciteti spomenute kvalitete podrazumijevaju više od milijun no enja godišnje. Rije o destinacijama sezonalnog turizma koje se oslanjaju na sezonski rad u najprometnijim mjesecima. ispunjavanje 25% zacrtanog PP-a bi trebalo biti izvodljivo bez ve ih problema ili ograni enja. kvaliteta i iskorištenost smještajnih kapaciteta na tim otocima je znatno ispod identificiranog potencijala i vizije budu eg razvoja otoka Visa. Ve se u ovom slu aju broj no enja na godišnjoj razini pove ava po prosje noj stopi od 11. sezonski rad nije dostatno rješenje ve se broj lokalnog stanovništva. odnosno stalne radne snage. a prvenstveno opskrbe pitkom vodom. kao i u slu aju Dubrova kog primorja i Pelješca. Poboljšanja prometne povezanosti i dostupnosti otoka. no i izvodljivije zbog nešto manjeg podru ja i PP-a koji je manje ambiciozan u smislu broja i veli ine podru ja za turisti ki razvoj. pored imperativa: Rješavanja infrastrukturalnih problema na kvalitetan na in. Dakle. što podrazumijeva cjelogodišnje poslovanje turisti ke industrije kako bi opravdala visoke investicije. Ispunjavanje 50% PP-a dovodi Vis do razine iskorištenja ljudskih resursa (no enja i dolazaka po stanovniku) na razini turisti ki najprometnije hrvatske mikrodestinacije (Rovinj-VrsarPore ).5% što je vrlo visok godišnji porast.Modelom je pretpostavljeno da e razvoj novih hotelskih projekata proporcionalno pratiti i razvoj ostalih.800 novih stanovnika.

Konkurentnost i investicije Planiranje i strateški razvoj svake destinacije. odnosno projekte koji postavljenu strategiju realiziraju.15. obilaska terena. rezultata sa radionice. kao na primjer izgradnja sušare i proširenje proizvodnje Hiba (poljoprivredni obrt Brojne).izložbe i manifestacije Eko vinarija Ruralna cijelina Eko centar Podhumlje Podšpilje Vis i Dragodid Plisko polje Oklju na Komiža Mjesto Uz ove identificirane projekte. a s obzirom da su neke od tih inicijativa ve u tijeku. a temeljem razgovora sa klju nim subjektima. te da se u okviru mnogih (osobito manjih) projekata ve apliciralo za razli ite poticaje i ostala financijska sredstva. Identificirani potencijalni / planirani projekti i inicijative su kako slijedi: Tablica 15–1: Potencijalni / planirani projekti i inicijative Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa Potencijalne atrakcije / inicijative Kušaonica maslinovog ulja Prezentacijski vrt . 123 . te širenje proizvodnje tradicionalnih proizvoda (OH – Okusite Hrvatsku) u Podšpilju. oni nisu predmet naše elaboracije. a u kontekstu definirane i usuglašene vizije. svakako je važno spomenuti i one koji se planiraju u ostalim proizvodnim granama. te našeg ekspertnog mišljenja. U kontekstu ovog Plana.eko poljoprivreda Stara teža ka ku a . pozicioniranja. iako se neki od njih mogu dopuniti nekim prijedlozima naših projekata. klju ni projekti koji e graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turisti kom tržištu mogu se podijeliti u etiri skupine: Projekti konkurentnosti Projekti smještajnih kapaciteta Projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija Projekti edukacije i upravljanja Tijekom procesa izrade ovog projekta identificiran niz projekata na otoku Visu. pretpostavlja i klju ne aktivnosti. te prijedloga proizvoda.

sam kapacitet da se bude konkurentnim mora biti prilagodljiv. te tako er mora biti održiv kao kapacitet postizanja i održavanja profitabilnosti sa minimalnim socijalnim i ekološkim troškovima i sa minimalnim utjecajem na lokalno stanovništvo i okruženje. državno Vis. privatni investitor Lokacija Roga i . strani investitor Oklju na 15. strani investitor Dra evo polje. privatni investitor Talež Vis. Prema tome. državno Milna. kako bi se dugoro no održala profitabilnost. Investitor Grad Vis. kontinuirano se prilago avaju i prijetnjama konkurenata i potrebama klijenata. bungalovi (potrebna konverzija) Vila Paula (konverzija u hotel) Eko etno selo Lokacija.Tablica 15–2: Potencijalni projekti/inicijative smještaja Potencijalni projekti / inicijative smještaja otoka Visa Potencijalni projekti Lokacija iznad uvale Stonca Maslinik sa smještajnim objektom Marina i hotel Konverzija osnovne škole u hotel Vinski podrum sa smještajem Konverzija vojnog objekta (450 klju eva) Hotel Issa (potrebna konverzija) Hotel Tamaris (potrebna konverzija) Hotel Biševo (potrebna konverzija) Seosko doma instvo Roki's Etno selo (postoje e) eška Vila (mogu a konverzija) Slovensko odmaralište. U skladu s time. privatni investitor Borova njiva. koji se sastoji od kompanija koje prodaju isti proizvod istim klijentima kroz isti sistem komercijalizacije i distribucije te uz upotrebu istih tehnoloških alata. privatni investitor iznad rive u Visu.1 Projekti konkurentnosti Konkurentnost predstavlja kapacitet ostvarivanja više profitabilnosti u odnosu na prosjek specifi nog sektora. strani investitor Lokacija Barjaci Vis Vis Komiža Plisko polje. turisti ka destinacija je konkurentna kada 124 .

kako bi se stvorile odgovaraju e pretpostavke kao konkurentne baze za razvoj prethodno definiranih turisti kih aktivnosti. tehnološke i financijske resurse. ponašanje i navike. razinu sofisticiranosti. zadovoljstvo klijenata.djeluje unutar atraktivnih sektora i ujedno investicije imaju viši povrat (viši ROI) u odnosu na ostale destinacije. socio-ekonomsku razinu. motivaciju. objekti sa ponudom hrane i pi a. i sli no. inovacije. kao što su trgova ki sadržaji. Odabir klju nih projekata za podizanje konkurentnosti destinacije koju obuhva a podru je LOT2 temelji se na analizi dijamanta konkurentnosti. itd. Sektor podrške: predstavlja komplementarne aktivnosti. a projekti služe za poboljšanje podru ja aktivnosti i poslovanja koji su na bilo koji na in povezani s turisti kim sektorom (ili mogu potencijalno biti povezani s turizmom). putni ke agencije. razinu kompetencija izme u tvrtki. Uvjeti potražnje: predstavljaju karakteristike potražnje. infrastrukturu. turoperatori. atrakcije kao što su tematski parkovi i sli no. Analizom elemenata iz dijamanta konkurentnosti za podru je LOT-2 identificirane su klju ne snage i slabosti u svakom od njih: 125 . normi i zakona. resurse i atrakcije. istraživanje i razvoj. udruživanje. Faktori proizvodnje: predstavlja ljudske resurse. proizvoda i iskustava. i sli no. Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti Turisti ke kompanije i dobavlja i Faktori proizvodnje OTOK VIS Uvjeti potražnje Sektor podrške Elementi koji su definirani u dijamantu konkurentnosti: Turisti ke kompanije i dobavlja i: predstavljaju strukturu i situaciju smještajnih kapaciteta. turisti ki imidž podru ja. organizatori aktivnosti.

) Niska razina kompanija suradnje u turisti kih okviru Nedostatak udruživanja smještajnih kapaciteta Nedostatak oznaka kvalitete i standarda kvalitete Nedostatak strateških smjernica za razvoj turisti kih kompanija Uvjeti potražnje Snage Postoji manji broj promotivnih materijala sa informacijama o destinaciji Gosti cijene ljepotu prirode. i sli no) Nedostatak destinacijske organizacije ponude menadžment Nedostatak agencija koje prodaju destinaciju na turisti kom tržištu . te lokalnu tradiciju i tipi ne proizvode Potencijal za internacionalnih turista Mala izgra enost otoka privla enjem Slabosti Nedostatak dodatne turisti ke ponude. aktivnosti i usluga turisti kih Destinacija je nepoznata internacionalnim potencijalnim gostima Visoka sezonalnost Sektor podrške Snage Lokalna tradicija kao klju na fascinacija otoka i snažan budu i turisti ki proizvod Proizvodnja tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda kao atribut otoka i snažan budu i turisti ki proizvod Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u kapacitetima hrane i pi a Prisutnost malog broja kvalitetnih specijaliziranih objekata hrane i pi a (seoska doma instva u unutrašnjosti.Turisti ke kompanije i dobavlja i Snage Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u postoje im smještajnim kapacitetima Niska razina ulaznih barijera Velike mogu nosti za razvoj turisti kih kompanija Slabosti Nedostatak diversificirane ponude smještajnih kapaciteta (hoteli. sadržaja i aktivnosti Nedostatak specijalizacije proizvoda. no ni klubovi. boutique hoteli. ruralni smještajni kapaciteti itd. konobe u Visu i Komiži) 126 Slabosti Nedostatak restorana sa kvalitetnom ponudom lokalnih specijaliteta Nedostatak interpretacijskih centara za posjetitelje Nedostatak komplementarne (barovi. privatni smještaj.

Faktori proizvodnje Snage Aerodrom u Splitu Visoka razina osobne sigurnosti i srednja razina komercijalne sigurnosti Planovi poboljšanja op e infrastrukture u tijeku Postojanje sustava kreditiranja i subvencija za razvoj poljoprivrede i s time povezanih sektora turizma Lijep i o uvani prirodni okoliš Slabosti Nedostatak kvalitetne op e infrastrukture (osobito vodoopskrba) Problem pretežito starijeg stanovništva Nedostatna valorizacija prirodnih resursa u turisti kom smislu Niska razina svijesti lokalnog stanovništva o turizmu (osobito u unutrašnjosti otoka) Nedostatak turisti ke infrastrukture Nedostatna financijska pomo subvencije za razvoj turizma Nedostatak ozna avanja sustava / turisti kog Nedostatak sustava financiranja turisti ke promocije i komercijalizacije od strane javnog sektora Obzirom na navedene klju ne snage i slabosti podru ja LOT-2 u kontekstu elemenata dijamanta konkurentnosti. Destinacija Vis treba igrati na kartu kvalitetnih tradicionalnih vina. naš prijedlog klju nih projekata konkurentnosti je kako slijedi: Tablica 15–3: Klju ni projekti konkurentnosti PROJEKT KONKURENTNOSTI 1 Specijalizacije gastronomske ponude OPIS Mnoge destinacije na turisti kom tržištu natje u se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima. me utim nužno je u oba Grada omogu iti prostornu koncentraciju ugostiteljskih objekata u cilju stvaranja prepoznatljivog proizvoda 'vino i gastronomija' kao posebne poluge dovo enja turisti kog tržišta na otok. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. Osim toga. te organski uzgojene hrane kao i tradicionalnih proizvoda. Ovo je projekt privatne inicijative uz podršku lokalnih javnih vlasti s jedinstvenim ciljem osiguranja prepoznatljivosti proizvoda hrane i pi a otoka korištenjem efekta kumulativne atraktivnosti dvaju koncentracija restoranskih sadržaja u oba grada. Komiža i Vis su ve zapo eli svojevrsnu specijalizaciju. 127 . identitet lokalnog stanovništva reflektira se i ja a kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima.

škampi. atrakcije i turisti ke usluge (hrana i pi e. vodi i itd. on posjetiteljima i gostima ulijeva povjerenje. mandarine. riba.. internet stranica. materijale i alate kao što je Internet. cjeloviti sustav turisti kog ozna avanja tek se treba izgraditi na otoku Visu. limun. opreme i kontrole. lokalne rukotvorine. Prema tome. dizajnirati i organizirati koherentan i homogen sustav turisti kog ozna avanja. boja i informacija koje se daju posjetiteljima. itd.). adekvatan imidž koji reflektira stvarno stanje kroz slike i sadržaj u svakom o tih materijala. važno je da destinacije Vis i Komiža zajedni ki kreiraju informativni sustav koji otok Vis predstavlja kao jedinstvenu. Prema tome. Ovo je javni projekt. odabir materijala. Iako je ve postavljen bazi ni sustav ozna avanja na otoku koji upu uje na orijentaciju prema brojnim dosad skrivenim dijelovima otoka. jastog. 128 . zbog aspekta povratnog utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju a time i podizanje turisti ke atraktivnosti otoka.) koji se mogu uklju iti u turisti ku ponudu. To je potencijal koji predstavlja relativno zna ajan biznis. koji uklju uje glavne gradske centre. resursima. kupovina. Dakle. itd. Turisti ki informativni sustavi imaju sve ve u važnost u privla enju turista i posjetitelja u destinaciju.na primjer.). Trenutna situacija pokazuje na nedostatak suradnje Visa i Komiže u smislu zajedni kih promotivnih materijala i turisti kih informacija op enito. i sl. mape. kako bi se kreirale odgovaraju e informacije za specifi ne segmente tržišta. Sustav tur. jer osim što pruža informacije o turisti kim atrakcijama. ipak postoji nedostatak lokalnih proizvo a a koji svoje proizvode prodaju turistima i posjetiteljima. smještaj. roga . itd. su predstavnici imidža svake destinacije. tematskim turama i itinerarima. Iako je ovo je projekt privatne inicijative jer je usmjeren tržištu. cilj ovog programa je definirati. Ovaj fokus je bitan zbog injenice da su potroša i sve sofisticiraniji traže specifi ne informacije koje su povezane sa njihovim motivima i razlozima putovanja u destinaciju. Ovo je javno/privatni projekt u kojem sudjeluju svi igra i u turizmu. posteri. uslugama. 5 Program opremanja malih plaža u uvalama Identificirano je minimalno pedeset malih plaža kapaciteta do nekoliko tisu a kupa a a koje se koriste bez ikakve infrastrukture. a u skladu sa odgovaraju im pozicioniranjem destinacije. osmisliti. integriranu destinaciju. ovu ve zapo etu inicijativu valja posebno podržati poticajima i ak bespovratnim donacijama a kako bi se potakla inicijativa lokalnog poduzetništva baziranog na karakteristi nim lokalnim proizvodima. 4 Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Sustav turisti kog ozna avanja kriti an je u razvoju turizma. ozna avanja može se kreirati prema prioritetima i lokalnim karakteristikama destinacije (mjesta koja treba posjetiti. 3 Turisti ki informativni sustav Turisti ke informacije kao što su brošure. lokalne turisti ke agencije kao i sadašnja dva turisti ka ureda. iako ima lokalnih proizvoda (vino. Destinacije se fokusiraju na informativne sadržaje.2 Razvoj komplementarne ponude Komplementarna ponuda na otoku Visu vrlo je slabo razvijena . resurse. i kao takav pretpostavlja poseban program opremanja. razglednice.

Ovo je projekt javnog sektora. ovaj projekt podrazumijeva usuglašavanje interesa svih subjekata. Opremanje plaža treba se vršiti po definiranim pravilima i smjernicama. korištenjem prirodnih materijala koji ne utje u na vizualni doživljaj lokacije. itd. Na ovaj na in poboljšava se mobilnost od centralnih dijelova ovih mjesta do plaža. ovisno u ijoj su nadležnosti (Vis / Komiža) rezigniraju se kao sustav a la carte plaža i daju se u koncesiju. itd. a on bi najja e pridonio podizanju kvalitete turisti ke ponude na otoku. 6 Revitalizacija šetnice / rive uz more Da bi se unaprijedio i dalje razvio turisti ki proizvod odmora i opuštanja uz more. Potencijalne lokacije za sustav malih plaža su: Ston ica. 7 Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Projekt unapre ivanja kvalitete privatnih smještajnih kapaciteta i restrukturiranje po internacionalnim standardima kvalitete (na primjer britanski bed&breakfast). 129 .Odabrane lokacije malih plaža. te daje mogu nost odabira onih prirodnih plaža koje se na ovaj na in mogu opremati i turisti ki valorizirati. kako bi se i ovaj aspekt tradicionalnog proizvoda (sunce i more) stavio na visoku razinu kvalitete i doživljaja. tre a dob.) Pretpostavlja se da najmanje 300 do 400 obitelji raspolaže s objektima/sobama/apartmanima za smještaj koji više ne odgovaraju o ekivanim standardima kvalitete s kojima bi otok Vis kao destinacija visoke kvalitete morao raspolagati. Ovaj projekt se treba posebno artikulirati na nivou udruge lokalnih iznajmljiva a te usuglasiti standarde ure enja i opremanja i napose kontrole kvalitete lokalnog privatnog smještaja. Ovaj projekt uklju uje i ure enje plaža u neposrednoj fronti uz more zbog boljeg dojma i osje aja dolaska u Vis i Komižu. Nadalje. kao i povezivanju ostalih puteva uz obalu. zelenih površina. Ovo je projekt privatno / javne inicijative. a svi neophodni sadržaji trebaju biti montažne strukture a kako bi se osigurala maksimalna zaštita osjetljivog prirodnog okoliša. Taleška Kamenica. te sustavno ozna iti za lako snalaženje. Zaglav. smještajnih objekata. Komiža i Vis smješteni su uz more. potrebno je revitalizirati postoje e. Barjacii druge plaže / uvale otoka. Na ovaj na in podižu se standardi kvalitete. Stiniva. Perna. te razviti nove šetnice uz more u dva turisti ka centra otoka . uz podršku stru njaka na polju ekologije i zaštite okoliša. a trenutno stanje šetnice / rive uz more u ovim naseljima zahtjeva poboljšanje. Ovaj projekt na kratki i srednji rok ima investicijski potencijal od najmanje 10-tak milijuna eura. te se objekti specijaliziraju za odre ene grupe gostiju (obitelji. mladi. Srebrna. šetnice e služiti za užitak šetnje uz more.Komiži Visu. Milna. a trebaju se opremiti pripadaju om galanterijom. a na modelu godišnjih ili dvogodišnjih koncesija. Nadalje. Ovo je projekt privatne inicijative.

odnosno nema plana. a za njegov uspjeh potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma. a turisti ki proizvodi koje nudi još uvijek nisu profesionalno oblikovani niti komercijalizirani. Ovakve inicijative nisu bile prioritet do sada. me utim. jer je otok Vis destinacija na samom po etku turisti kog razvoja. ne samo za lokalni biznis. postoje organizacije koje poti u i kontroliraju razvoj. Glavni je cilj da se turisti kom razvoju ovog podru ja pruži alat kojim se diferencira od ostalih destinacija u okruženju. Ovim projektom organizira se i strukturira plan eko oznake kvalitete. 9 Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Profesionalni razvoj ruralnog / eko turizma na podru ju destinacije otoka Visa na samom je po etku. ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. te na ovaj na in održava isto u i sigurnost destinacije. a taj se proizvod temelji na razli itim aktivnostima u prirodi. Obzirom na uspjeh u komercijalizaciji i poslovanju ruralnog turizma u europskim destinacijama. postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu. na razini europskih destinacija i Europe u cjelini. što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. nego i za cijelo podru je op ina / destinacija. pa je stoga potrebno raditi na o uvanju okoliša te poboljšanju razine njegove kvalitete. Danas na ovom podru ju ne postoji organizirani pristup ove vrste. danas postoji nekoliko seoskih doma instava i vinarija. Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podru ju. standarda niti odgovaraju ih oznaka za kvalitetu usluga i proizvoda koje ova destinacija nudi. jasno je da je ovo jedan od klju nih projekata destinacije. potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora na otoku Visu. 130 . Naime. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa klju nim subjektima ovog podru ja) upu uju na potencijalni rast ovog proizvoda. Ovo je projekt javno-privatne inicijative. te sustav njihovog ozna avanja. ve su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu. Doda li se tome injenica da je fokus ove destinacije usmjeren na razvoj ruralnog / eko turizma kao klju nog turisti kog proizvoda. postavljanje jasnih standarda brige o kvaliteti i o uvanju prirodnog okruženja postaje iznimno važno. uslijed planiranih promjena i razvojnih aspiracija. Ovo je projekt javno-privatne inicijative. u smislu dodane vrijednosti kroz procedure zaštite i o uvanja okoliša.8 Eko oznake kvalitete Otok Vis obiluje bogatstvom prirodnih resursa. Na primjer.

u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje svojih naselja kako bi se stvorila odgovaraju a atmosfera i kreirao odgovaraju i. Prema tome. ovim programom predlažu se aktivnosti kojima se fokus stavlja na poboljšanje i o uvanje kulturno-povijesnih gra evina. URBANA KONVERZIJA VISA I KOMIŽE CILJ PROGRAMA Vis i Komiža kao glavni turisti ki centri otoka Visa. Tako er se detaljnije opisuje projekt specijalizacije gastronomske ponude otoka Visa te projekt standardizacije i sustava kvalitete ruralnog turizma ove destinacije. Uz okvirni prikaz svih klju nih gore navedenih projekata konkurentnosti. kreiranje/poboljšanje prostora uz more. konkurentan imidž ovih destinacija. Ovo je zajedni ki projekt javnog i privatnog sektora. konkurentan imidž ovih destinacija. poboljšanje urbane estetike i kreiranje autenti ne atmosfere ovih destinacija. u nastavku se detaljnije elaborira projekt urbane konverzije Visa i Komiže. fokusiraju se na aktivnosti poboljšanja i o uvanja kulturno-povijesnih gra evina i tradicionalne arhitekture. poboljšanje urbane estetike. kreiranje/poboljšanje prostora uz obalu. TRENUTNA SITUACIJA 131 .10 Urbana konverzija (Vis i Komiža) Vis i Komiža kao glavni turisti ki centri destinacije Vis. osvjetljavanja te kona no kreiranje autenti ne atmosfere ovih destinacija. u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje uvjeta života. Prema tome. koji kao dva centra odgovornosti za turistifikaciju otoka trebaju na svom primjeru zapo eti proces razvoja kvalitete sukladno zacrtanoj viziji i tržišnom pozicioniranju otoka. kako bi se stvorila odgovaraju a atmosfera i kreirao odgovaraju i.

omogu iti lak pristup zelenim površinama (ulazi. znakovi koji daju informacije o povijesti. resursima. RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA 132 .ozna avanje itinerara koji uklju uju klju ne atrakcije Visa (kulturno-povijesne gra evine i lokacije. turisti kih info centara.Postavljanje tabli za ozna avanje (putokazi) . • Itinerari za posjetitelje .net/index. rive. kreiranje turisti kih itinerara.posjetiteljima pružaju informacije o atrakcijama. uslugama i aktivnostima u destinaciji.php?Itemid=35&id=24&option=com_content&task=view AKTIVNOSTI / KORACI Urbana konverzija i rehabilitacija • Aktivno o uvanje i revitalizacija povijesnih gra evina • Renoviranje zgrada. iš enje i bojanje fasada. uklanjanje arhitektonskih barijera.). te uvo enje prikladne urbane galanterije • Ure enje rive koje treba uklju iti trgovine i zone za kupovinu.bristol. lokacije starog grada Isse) . koje su vezane na odre ene atrakcije. putevi. ograde na balkonima.) • Unaprije enje poplo enih površina unutar stare gradske jezgre . šetnica. itd. postavljanje panela sa informacijama. specifi nostima i sl.ca/dtc/heritage/heritage_heritageproperty.gov. ograde. uklanjanje arhitektonskih barijera.htm http://www.gov. barove. Poboljšanje urbane estetike • Izgradnja i poboljšanje pješa kih zona. tradicionalne restorane/barove.uk/ccm/navigation/environment-and-planning/ http://epa-prema. za potpuni doživljaj posjetitelja.asp www. osvijetlenje.) kako bi se o uvao tradicionalni izgled gradova. • Kreiranje programa za pomo lokalnom stanovništvu u obnovi i dovršavanju fasada (bojanje fasada. Tako er. itd.ns.O EKIVANI REZULTATI • Autenti na atmosfera destinacija Vis i Komiža • Poboljšanje i o uvanje povijesnih lokacija i atrakcija • O uvanje tradicionalne arhitekture • Ja anje samopoštovanja lokalne zajednice • Bolji imidž i održavanje javnih prostora PRIMJER INFORMACIJE NA INTERNETU www. ure enje zelenih površina. restorane i konobe.histurban.net/english/activities/landscapes/pn_rehab.korištenje tradicionalnih materijala (kamen koji je originalno korišten u prošlosti i ostali materijali) • O uvanje i poboljšanje / kreiranje zelenih površina . Ovakve inicijative je potrebno raditi kroz suradnju grada i privatnih vlasnika • Pristup mjestima od kulturno-povijesnog zna aja (npr. glavnih trgova. održavanje tradicionalnih arhitektonskih stilova i dizajna. Rekonstrukcija krovova i sl. uvo enje informacijskih panela. itd. Znakovi se postavljaju kod parkirališnih prostora. trgovine i sl.

Pol Murvu. itd. a postoji nekoliko inicijativa za izradom lokalnih proizvoda (proizvodi od viškog vo a i povr a – OH. itd. poga e od slane ribe. Trenutno na otoku postoji nekoliko restorana koji su specijalizirani za ponudu lokalnih specijaliteta (npr. proizvodnja hiba. TRENUTNA SITUACIJA Gastronomija. ali i lokalna vina. me utim. Darko. Sljede e slike prikazuju neke od lokalnih specijaliteta. Osim toga. Ovaj program konkurentnosti pomo i e u specijalizaciji gastronomije kao i njenoj diferencijaciji u odnosu na druge destinacije Splitsko-dalmatinske županije.). 'Viški limun elo'.). 'Viški hib'. te rakije poput limun ela. identitet lokalnog stanovništva reflektira se i ja a kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima. izuzetno je važan resurs u turisti koj ponudi destinacije Otoka Visa. Jastožera. roga ice. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. orahovice i sl. jastog. a kao što je vidljivo iz analize oglednih primjera i analize konkurenata u ovom planu. kao i neke od ugostiteljskih objekata koji nude lokalne specijalitete: Viški jastog Konoba Jastožera Viška poga a od slane ribe Konoba Pol Murvu Konoba Roki's Konoba Bako O EKIVANI REZULTATI • Oboga ivanje iskustava / doživljaja otoka Visa kreiranjem gastronomskih iskustava • Kreiranje tržišne marke 'Viški jastog'. gdje se posebno izdvajaju riba. 'Viška Vugava' • Sudjelovanje lokalnih proizvo a a zdrave hrane u distribuciji svojih proizvoda lokalnim restoranima • Specijalizacija i diferencijacija gastronomske ponude otoka Visa 133 . Roki's. konobe Bako. potrebno je organizirano i sustavno pristupiti izgradnji kompletnog i konkurentnog proizvoda gastronomije. sa svojom lepezom tradicionalnih jela razli itih dijelova otoka Visa.SPECIJALIZACIJA GASTRONOMSKE PONUDE CILJ PROGRAMA Mnoge destinacije na turisti kom tržištu natje u se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima. mnoge ruralne destinacije valoriziraju upravo proizvod gastronomije u ponudi ruralnog turizma.

• Karakteristike hrane: zdrava i dijetna hrana. • Karakteristike ugo aja: lokalna kuhinja. Npr.pralognan.proizvodnja lokalne. riba.kreiranje odabranih specijalnih oznaka ova destinacija uspostaviti e diferencijaciju od ostalih destinacija Splitsko-dalmatinske županije. restorani i barovi na otvorenom ili terasama. Objekti hrane i pi a sa istim oznakama trebaju promovirati svoju oznaku tako da organiziraju doga aje.org/SIG/Gast/Gast_introduction.php http://www. te kontrola / pra enje i ispunjenje kriterija za zadržavanje oznaka. organska hrana.com/uk/forum_du_gout.htm AKTIVNOSTI / KORACI • Kreiranje atributa sa dodatnom vrijednosti u sklopu gastronomske ponude otoka Visa .golfvillas-france. implementaciju i kontrolu kriterija dodjele oznaka kvalitete .kuharske radionice za turiste (individualce.bavi se identifikacijom oznaka. za mlade. romanti ni restoran.com/france-food-cuisine/ http://www. itd. • Programi radionica 'Kuhaj i kušaj' .htm http://www.cookandtaste. grupe.net/who. organiziranje 'team building' radionica za korporativne goste i sl. oni sa oznakom 'Lokalna kuhinja' mogli bi organizirati 'Dane lokalne kuhinje' i sl. Rezultat je ponuda razli itih iskustava i doživljaja u regiji / destinaciji. itd.anticacucinagenovese.ugovori lokalnih proizvo a a organske hrane sa lokalnim restoranima i hotelima o kupoprodaji organskih proizvoda • Kreiranje specifi nih oznaka za objekte sa ponudom hrane i pi a • Karakteristike gostiju: obitelji. kompanije itd.com/services-golf-villa/tourism-gastronomy-golf.it/eindex. organske hrane za upotrebu u lokalnim restoranima .frenchentree.php http://www. itd. • Program 'Lokalni proizvodi za lokalnu kuhinju' . sladokusci ('gourmet'). • Osnivanje komisije za definiranje.PRIMJER Lokalna hrana Izlet u vinogradu Lokalni specijaliteti Lokalni proizvodi Radionice 'Kuhaj i kušaj' Tradicionalni proizvodi INFORMACIJE NA INTERNETU http://www. me unarodna kuhinja. parove. barovi i restorani za zabavu. vegetarijanska hrana. definiranjem kriterija za svaku oznaku.) u trajanju od pola dana do nekoliko dana. RAZINA PRIORITETA SREDNJA SREDNJA VISOKA 134 . lokalna hrana.atlas-euro. dodjeljivanje oznaka.html http://www. barovi za no ni život.

) postavile su sustav standarda i kvalitete. postoje organizacije koje poti u i kontroliraju razvoj. U Europi djeluje Europska federacija ruralnog turizma –EUROGITES. Andaluzija. koji se razlikuju u tri osnovne grupe: . stancija).). TRENUTNA SITUACIJA Ruralni / eko turizam na podru ju otoka Visa tek je u svojim za ecima. te sustav njihovog ozna avanja. KONCEPT Standardizacija podrazumijeva definiranje pojedina nih specifi nih uvjeta / standarda koje objekti u ruralnom turizmu moraju posjedovati. prema propisanim parametrima Standardi su mjerljivi prema sustavu bodovanja. kako bi se efikasnije usporedila njihova o ekivanja sa konkretnom ponudom aktivnosti i usluga. na razini europskih destinacija i Europe u cjelini.Dodatni standardi – boduju se. uglavnom u unutrašnjosti otoka. organizirane aktivnosti za goste. poljoprivredna proizvodnja i uzgoj životinja. a temeljem bodova odre uje se ozna avanje objekta Dodatni standardi detaljno su razra eni u skladu sa specifi nostima i dijele se u nekoliko tematskih cjelina: položaj objekta. Naime. Francuska. agroturizam. Znak obilježavanja doma instva je šparoga.STANDARDIZACIJA I SUSTAV KVALITETE U RURALNOM TURIZMU CILJ PROGRAMA Da bi ruralni turizam otoka Visa bio uspješan u svojoj komercijalizaciji i poslovanju. PRIMJER U Hrvatskoj je Istra donijela internu standardizaciju i klasifikaciju ruralnih objekata na svom podru ju. te su definirale oznake kvalitete. osposobljenost doma ina / vlasnika (certifikati i sl. itd. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa klju nim subjektima ovog podru ja) upu uju na potencijalni rast ovog proizvoda. usluge prehrane. koji su uskla eni sa standardima Eurogitesa (ne boduju se) . definirale minimalne uvjete koje objekti u ruralnom turizmu moraju zadovoljavati. Ti standardi djeluju dvojako: Prvo su usmjereni vlasnicima kako bi istakli tipi ne karakteristike objekta / usluga koje se nude. uz sustav poticaja i podrške. ruralni bed&breakfast. Naime. temeljem ega se objekti ozna avaju definiranim znakom (kategorijom) kvalitete. koji su specifi ni i tipi ni za njeno podru je. Ove kategorije ruralnih objekata u Istri moraju zadovoljiti propisane standarde. što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma. eksterijer.Op i (generalni) standardi. interijer. danas postoje seoska doma instva i lokalni proizvo a i vina. Na primjer. ruralna ku a za odmor. a za njegov uspjeh. a što je svakako dobar primjer za sve destinacije ruralnog turizma u Hrvatskoj. ali i u smislu motivacije za pove anje razine kvalitete usluga Drugo. ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. Na sli an na in i destinacije u stalim dijelovima Hrvatske trebaju kategorizirati objekte ruralnog turizma koji su tipi ni za svaku destinaciju. godine donijela op e standarde jednake za cijelu Europu. Europske ruralne destinacije (Toskana. potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora. Austrija. Naš prijedlog ovih kategorija za otok Vis (primjenjiv za cijelu županiju) slijedi u nastavku ovog projekta. ruralni obiteljski hotel. standardi su usmjereni prema gostima. postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu. Istra je kategorizirala razli ite objekte u ruralnom turizmu (npr. odmor na vinskoj cesti. 135 . Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podru ju. a lanice ove organizacije dužne su ove standarde integrirati sa onima koje su propisale na svojim podru jima. koja je 2005.Obvezni standardi – ne boduju se i svi objekti ruralnog turizma ih moraju posjedovati . ve su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu.

gites-de-france.osnivanje komisije za provo enje procesa .agriturist.periodi na provjera parametara standarda u ruralnim objektima.com/ http://www. mišljenja smo da je najprije potrebno kreirati organizaciju koja e preuzeti brigu o razvoju i organizaciji ruralnog turizma.html http://www.it/ AKTIVNOSTI / KORACI Da bi se ovaj projekt sustavno i uspješno provodio. INFORMACIJE NA INTERNETU http://www.it/UK/ http://www.org/ http://www.ruralis.eurogites. Klju ni koraci za kreiranje ovog sustava su: .es/ http://www.dodjela oznaka standarda kvalitete .turisticnekmetije.hr/hr/standardi.farmholidays.com/gites/uk/rural_gites http://raar. a proces se provjerava od strane komisije koju ine Ruralis (konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre) i Turisti ka zajednica Istre. utvr ivanje odstupanja u odnosi na definirani standard itd.turismoverde.odre ivanje kriterija standardizacije ruralnih objekata .si/ http://www.Procedura se provodi samocertificiranjem objekata po propisanom obrascu. RAZINA PRIORITETA SREDNJA SREDNJA VISOKA 136 .

mišljenja smo da na podru ju otoka Visa. Prema tome. osim ve predloženih projekata unapre ivanja postoje ih hotelskih kapaciteta. Obzirom na kontekst ovog Plana.15. koja je u ovom trenutku u procesu prihva anja. kao i na podru ju cijele Hrvatske u razvoju proizvoda ruralnog turizma.2 Projekti smještajnih kapaciteta Da bi se isporu ila definirana i usuglašena vizija turisti kog razvoja destinacije otoka Visa te da bi se destinacija pozicionirala na prethodno definirani na in. a prilago eni našim destinacijama omogu avaju interpretaciju lokalnog identiteta i tradicije. itd. potrebno je u cjelokupnom turisti kom lancu vrijednosti kreirati koncept razvoja smještajnih kapaciteta. ovdje se elaboriraju tipovi smještaja u ruralnom turizmu. koji pretpostavlja organizirani i strukturirani pristup razvoju svih segmenata ovog proizvoda. sa svim pripadaju im elementima njihove organizacije i oblikovanja. Ovdje je važno napomenuti da je na razini županije izra ena Strategija ruralnog turizma. Sljede i prijedlozi reflektiraju tipologiju predloženu u Strategiji. i njegovu orijentaciju na ruralnu / eko komponentu. a proizvodi profesionalno oblikovali i gostima pružili kompletan doživljaj ovog prostora. standarda kvalitete. Kategorije / projekti smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu za otok Vis su: 137 . postavljanje jasnih kriterija. a koja predlaže osnovne tipove / kategorije objekata ruralnog turizma. odnosno smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu treba slijediti kategorije iji su modeli poslovanja ve prisutni u zna ajnim europskim i svjetskim destinacijama ruralnog turizma. te privatnog smještaja. Ovim se projektima na strateški na in oblikuje klju an element proizvoda ruralnog turizma.

Organizirano je u tradicionalnim objektima (autenti na arhitektura) s atraktivnim prirodnim okruženjem (selo ili manje mjesto). 10-15. koji se daju u opisu ovog projekta. Keja. odnosno ne manje od 5 soba). Žena glava. te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže. Velo polje. 2 Ruralna ku a za odmor U unutrašnjosti otoka danas postoje napuštene ku e. Neka od ovih doma instava ve su iskazala interes za širenjem poslovanja. ali se zahtjeva da u ponudi doru ka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje. Takvi objekti ne mogu se dogra ivati i nadogra ivati ve trebaju zadržati izvornu prostornu strukturu i oblik.Tablica 15–4: Klju ni projekti smještajnih kapaciteta PROJEKT SMJEŠTAJNIH KAPACITETA 1 Agroturizam OPIS Na otoku Visu postoji nekoliko objekata koji su kategorizirani kao seoska doma instva. za ovu kategoriju postoje jasna pravila i uvjeti razvoja. Pol Murvu.). Mogu e lokacije za razvoj ruralnih ku a su: Dra evo polje. s obzirom da je doma instvo smješteno u ruralno podru je i takova mogu nost postoji. ruralna ku a za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu ku u kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Podselje. koji po svojoj veli ini i gabaritima mogu imati ve i broj soba (cca. Podšpilje. Mogu e lokacije za razvoj agroturizma su: Plisko polje. Kao i kod razvoja ostalih smještajnih objekata ruralnog turizma. Borova njiva. ajno polje / brdo. koje svojom revitalizacijom mogu doprinijeti razvoju lokalnog blagostanja. Darko. i to tako da se stave u funkciju turizma. Specifi nost ove kategorije doma instva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne ku e (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadaju im prostorom (oku nicom). 4 Ruralni obiteljski hotel Ruralni obiteljski hotel predstavlja doma instvo s ve im brojem kreveta. itd. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turisti ke usluge. Roki's). itd. Vlasnik doma instva nije profesionalni poljoprivredni proizvo a (ali može i biti). a uglavnom su fokusirani na ponudu hrane i pi a (Roki's. te uklju ivanje poljoprivredne proizvodnje u cjelokupnu ponudu (npr. Objekt za ruralni 138 . Agroturizam predstavlja tip seoskog doma instva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja. Ston ica. dok dodatnu aktivnost ine turisti ke usluge smještaja i prehrane gostiju. što dodatno može utjecati na povratak iseljenog stanovništva otoka. Podhumlje. Dakle. 3 Ruralni Bed & Breakfast Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno no enje s doru kom predstavlja doma instvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doru ka gostima doma instva. Podstražje. tj. a osobito na lokacijama Marine zemlje. Ovim projektom daju se smjernice za najbolje oblikovanje ovog tipa ruralnih objekata i ponude usluga i aktivnosti. Mogu e lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podru ju destinacije. itd.

starih gra evina kojima se daje nova vrijednost kroz turisti ke usluge. neophodnim uvjetima. agroturizam i ruralni bed&breakfast) sa opisom koncepta. Smještaj je organiziran u više razli itih me usobno nepovezanih tradicijskih objekata (ku a) s cjelokupnim komforom koje pružaju i obiteljski ruralni hoteli. a u isto vrijeme i onemogu ava. Borovik. Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju postoje ih napuštenih.) Mogu e lokacije za razvoj ruralnih obiteljskih hotela su naselja na cijelom podru ju destinacije. Ova je inicijativa ve pokrenuta od strane županije. ali pod uvjetom da su se kod izgradnje i opremanja poštivali svi elementi tradicijske gradnje (veli ina. ku a) organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. Ruralni resort smješten je u povijesnoj jezgri nekog mjesta.obiteljski hotel može biti i nanovo izgra en objekt. centralnog podru ja otoka uz novu cestu Komiža-Vis (npr. ciljnim grupama gostiju. Žužeca. G. 5 Ruralni resort Otok Vis ima jedinstvenu mogu nost kreiranja snažnog branda oto kog ruralnog proizvoda. itd. i sli no. Ruralni resort je marketinški naziv koji u budu nosti treba zamjeniti dosadašnji naziv 'Eko-etno sela'. oko Kostirne). Oklju na . 139 . mogu im aktivnostima. štoviše i sprje ava gra enje novih objekata koji bi mogli narušiti autenti no ruralno okruženje Mogu e lokacije za razvoj ruralnih resorta su: Podselje. svim karakteristikama. ruralna ku a za odmor. itd. materijali. ure enje itd. restoran). tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. može sa injavati cjelokupno mjesto (selo) kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica (soba. Gosti su u mogu nosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji. koja u okviru programa 'Eko-etno sela' financira po etnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). U nastavku slijedi detaljniji opis dva projekta ruralnog smještaja (ruralni resort. a osobito na lokacijama Dra evo polje.

dok je usluge prehrane mogu e organizirati u centralnom restoranu. Talež Otok Vis ima jedinstvenu mogu nost kreiranja snažnog branda oto kog ruralnog proizvoda. KONCEPT Ruralni resort može se definirati kao horizontalni hotel smješten u povijesnoj jezgri sela. Gosti su u mogu nosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji. Servisne usluge mogu e je organizirati u svakom pojedinom objektu koji ini ruralni resort. a jedna od identificiranih je ona u selu Talež. a osobito na otocima postoji trend rasprodaje djedovine. 140 . starih gra evina kojima se daje nova vrijednost kroz turisti ke usluge. Smještaj je organiziran u više razli itih me usobno nepovezanih tradicijskih objekata. tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. može sa injavati cjelokupno selo kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. što ga razlikuje od ruralnog obiteljskog hotela.RURALNI RESORT POTENCIJAL / MOGU NOST Kao i u drugim hrvatskim regijama. Ruralni resort je marketinški naziv koji u budu nosti treba zamijeniti dosadašnji naziv 'Eko-etno sela'. Trenutno na otoku Visu postoji nekoliko inicijativa za ovakvu vrstu projekata. koja u okviru programa 'Ekoetno sela' financira po etnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). restoran). koja se prikazuje na donjim slikama. a u isto vrijeme i onemogu ava / sprje ava gra enje novih objekata koji bi mogli narušiti autenti no ruralno okruženje. a ovakvim projektima na odabranim lokacijama na cijelom podru ju otoka Visa inicira se zaustavljanje tog trenda i vra anje života u davno napuštena sela povratkom domicilnog stanovništva i oživljavanjem tradicijske proizvodnje i starih obrta. Ova je inicijativa ve pokrenuta od strane županije. Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju postoje ih napuštenih.

hib.restoran sa tradicionalnom kuhinjom i ostalim specijalitetima zdrave hrane Komercijalni sadržaji . te starim zanatima ruralnog podru ja otoka koje e izra ivati predmete / suvenire sa mogu noš u prodaje. na ina života i tradicionalne kulture. te manjim prostorom za održavanje razli itih doga aja Ugostiteljski objekti . glazbe. individualni gosti. izrade tradicionalnih prehrambenih proizvoda (poga a. kulturni. itd. doga anja u mjestu i okolici posebno osmišljeni tematski dani i ve eri te ajevi (škole kuhanja.trgovine i sl. i sl. fešte. ruralnog prostora i originalna prezentacija tradicijske kulture autenti nost osjetna o uvanost okoliša povijesni. Objekt za iznajmljivanje i spremanje rekreacijske opreme (za pješa enje. itd. ribolov i sl. izrade tradicionalnih predmeta. SADRŽAJI I KAPACITETI smještaj organiziran u posebnim ku ama ili posebnim sobama Ulazni / prihvatni objekt sa recepcijom u centralnom dijelu naselja.PRETPOSTAVKE / UVJETI o uvanje ambijentalnosti.) KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi. grupe.) Objekti / radionice sa aktivnostima za upoznavanje naslje a. te e biti i radionice gdje gosti mogu sami sudjelovati u izradi svojih suvenira INVESTICIJE Od 5 do 6 mil. umjetni ki i arhitektonski zna aj PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA festivali.). Eura po resortu REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema prostorno planskih / geodetskih / arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije prostorno planska dokumentacija geodetska podloga pravna podrška financijska podrška pripremi projekta 141 .

RURALNA KU A ZA ODMOR POTENCIJAL / MOGU NOST Ruralne ku e za odmor predstavljaju mogu nost revitalizacije tradicionalnih objekata i njihovo stavljanje u funkciju turizma. osjetna o uvanost okoliša bliskost s prirodnim okruženjem. Ruralna ku a za odmor može biti i vjerna kopija originalne tradicijske ku e koja je i vizualno i funkcionalno u skladu s naslje em kraja u kojem se doma instvo (ku a) nalazi. Na otoku Visu postoje objekti koji su napušteni i potrebno ih je revitalizirati. Specifi nost ove kategorije doma instva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne ku e (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadaju im prostorom (oku nicom). festivalima i doga anjima 142 . PRETPOSTAVKE / UVJETI položaj doma instva u prirodnom okruženju ili selu i autenti nost smještajnog objekta i ambijenta. povezanost s lokalnom zajednicom. upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima smještaj visoke kvalitete PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA angažman osobnog vodi a za ture po destinaciji vinoteka ili mali vinski podrum u ku i mogu nost najma bicikla i ostale opreme za rekreaciju sudjelovanje na lokalnim feštama. Dra evo polje Plisko polje KONCEPT Ruralna ku a za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu ku u kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Njihovo stavljanje u funkciju turizma idealan je koncept za brigu o tradicionalnoj baštini i oživljavanju lokalnog blagostanja.

ovisno o standardu. opremanju i sl.000.KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi bez djece obitelji sa djecom grupe SADRŽAJI I KAPACITETI smještaj je organiziran u sobama poželjan kapacitet ku e je za 4 sobe ku a mora sadržavati kuhinju. blagovaonicu i dnevni boravak INVESTICIJE Od 150. kapacitetu.000 do 250. REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Sredstva razli itih programa poticaja za obnovu tradicionalnih ruralnih objekata Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije 143 .

tipi nim proizvodima i lokalnom gastronomijom. tradicijom.iskorištavanje postoje ih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) ure enje doma instva u skladu s baštinom (ambijentalna arhitektura i opremanje) ure en okoliš osiguran parking konfekcioniranje proizvoda proizvedenih na doma instvu ("turisti ka" pakiranja) i prodajni punkt proizvoda proizvedenih na doma instvu (poseban prostor na doma instvu ure en kao prodajni punkt proizvodima iz vlastite proizvodnje . Naime. u pravilu. koje su detaljnije opisane u nastavku opisa ovog projekta.proizvedeno i konzumirano na doma instvu) stacionarni oblik turisti ke ponude (smještaj) . Plisko polje – seosko doma instvo Roki's Žena Glava – seosko doma instvo Darko Lokacija Borova Njiva (potencijalni agroturizam) KONCEPT Agroturizam predstavlja tip seoskog doma instva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja. jer se na ovaj na in poti e poljoprivredna proizvodnja lokalne zajednice. džemovi od limuna i sl. koriste i lokalne proizvode u pripremi tradicionalnih jela. koja je trenutno slabog intenziteta.na primjer. PRETPOSTAVKE / UVJETI poljoprivredno gospodarstvo (usmjerenost ka proizvodnji tipi nih proizvoda.AGROTURIZAM POTENCIJAL / MOGU NOST Jedna od tradicionalnih djelatnosti otoka Visa je poljoprivredna proizvodnja. odnosno maksimalno iskoristiti turisti ki potencijal doma instva. ve postoje seoska doma instva koja se za sada ipak fokusiraju uglavnom na ponudu hrane i pi a. paket usluga) koje imaju za cilj gostima pružiti mogu nost aktivnog odmora. Pored osnovnih ugostiteljskih usluga smještaja i prehrane. Trenutna situacija na podru ju otoka Visa predstavlja veliki potencijal upravo za razvoj ovakvu vrstu ruralnog turizma. kulturološkim mikrosvijetom. Me utim. viško vino. te ima mogu nost iz prve ruke upoznati se s obi ajima. živi na doma instvu dok se za receptivne usluge koristi višak prostora unutar doma instva (gospodarstva). dok dodatnu aktivnost ine turisti ke usluge smještaja i prehrane gostiju. 144 . te se tako er omogu ava dodatni izvor zarade za seoska doma instva. na doma instvu se mogu organizirati i ostale turisti ke usluge (aktivnosti. a koju danas treba revitalizirati. Usluge smještaja mogu se nuditi u sobama. plasiranje proizvoda kroz turisti ke usluge: usluge prehrane ili direktna prodaja na doma instvu) . apartmanima ili posebnim ku ama. kao i poljoprivrednom proizvodnjom. limun elo. doma a slana riba. Stoga je gost. te je integrirati u cjelokupni turisti ki razvoj otoka. agroturizam kao kategorija objekta u ruralnom turizmu podrazumijeva niz usluga i aktivnosti. roga ica. Vlasnik doma instva sa svojom obitelji. u permanentnoj i direktnoj interakciji s doma inom i njegovom obitelji tijekom posjeta doma instvu. ukoliko doma instvo nudi usluge prehrane za goste izletnike (grupe koje se na doma instvu zadržavaju par sati) potrebno je organizirati poseban prostor za usluživanje obroka. na inom i kulturom življenja.

ribolovci.75 godina) poslovni gosti vrti i. Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada studije izvedivosti Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije Poticaj razvoju poljoprivredne djelatnosti Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. ljubitelji starina.4 sati) vikend posjetitelji SADRŽAJI I KAPACITETI smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ 145 . sakupljanje ljekovitog bilja. gradnja s kamenom itd.škole kuhanja. apartman. kulturni itinereri. ku a ili kamp (ovisno o prostranosti struktura koje su namijenjene turisti kim uslugama) smještajni kapacitet apartmana ne ve i od 5 osoba.) rekreativno jahanje i terapijsko jahanje lokalne fešte. stari zanati (pletenje mreža.organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješa enje.000 Eura . gastro team building za poslovne ljude ture . ceste maslinovog ulja. mala brodogradnja. sanitarni prostori kao i prostori za usluživanje jela prilago eni za osobe s posebnim potrebama INVESTICIJE 200. sportovi u prirodi. itd. izrada proizvoda od drva / kamena. udruženja aktivnosti na otvorenom. fakulteti (u cilju edukacije) udruženja (ljubitelji prirode. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii.55 godina) bra ni parovi (35 . pansion. planinarenje. dvokrevetna soba ne manja od 15m² bez kupatila (poželjno 20m²) svaka soba mora imati svoje kupatilo (na svakih 4 osobe u apartmanu i ku i potrebno je jedno kupatilo) ogra eno doma instvo zelenom ogradom ili suhozidom bazen (ukoliko je oku nica doma instva ve a od 1000m²) smještajne jedinice. itd.1 mil. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. biciklizam. aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite. gastro udruženja.PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA radionice tradicionalne kuhinje . stolarija. škole. smještajni kapacitet ku e ne ve i od 8 osoba jednokrevetna soba ne manja od 10m² bez kupatila (poželjno 15m²). vinske ceste. festivali i doga anja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI obitelji s djecom (30 .) dnevni izletnici (zadržavaju se u mikrodestinaciji 8.

tako da postoji zajam ena privatnost. Životni prostori doma ina odvojeni su od prostorija koje gost koristi. miran i tih položaj. KONCEPT Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno no enje s doru kom predstavlja doma instvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe . jedino ukoliko ne postoji zasebna ku a za potrebe smještaja. Iako je ovo projekt ruralnog turizma. arheološki lokaliteti. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turisti ke usluge. tj. biciklisti (25 . a vrlo je popularna destinacija za posjetitelje lokalnih doga anja (Komiška fešta.RURALNI BED & BREAKFAST POTENCIJAL / MOGU NOST Otok Vis je vrlo atraktivna destinacija za turisti ki obilazak. tur obilaska utvrda. Vlasnik živi na tome doma instvu i prakti ki gost je smješten u ku i doma ina. vinske ceste. ceste maslinovog ulja. U tom slu aju doma instvo organizira još i sigurnu prostoriju pod klju em za spremanje i eventualan servis bicikli. zaljubljenici u prirodne i kulturne znamenitosti. na lokacijama koje pružaju užitak tradicionalnog / ruralnog okruženja. biciklizam. individualci. Doru ak se služi u posebnom prostoru organiziran za ugoš avanje. poslovni ljudi 146 . te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže. upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA radionice pripreme i spravljanja tradicijskih doru aka ture . festivali i doga anja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi bez djece.iskorištavanje postoje ih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) mali kapacitet smještaja gostoljubivost – osobna briga doma ina o gostu bliskost s prirodnim okruženjem. može se organizirati u manjim naseljima.) lokalne fešte.) pa je stoga potrebno razviti smještajne kapacitete koji su namijenjen takvim skupinama gostiju. Za ovu kategoriju uvriježen je internacionalni naziv B&B koji se koristi i kao jak marketinški pojam. itd. sakupljanje ljekovitog bilja. Ruralni B&B integrira tradicionalnu arhitekturu.organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješa enje. doga anja. Podstražje. Viška regata i sl. ruralno okruženje i doma u atmosferu. Mogu e lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podru ju destinacije. fešti. s obzirom da je doma instvo smješteno u ruralno podru je i takova mogu nost postoji.svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doru ka gostima doma instva. posjetitelji lokalnih festivala. PRETPOSTAVKE / UVJETI položaj doma instva u selu ili malom gradu (recimo u Komiži) uz dobru zaštitu životne sredine. ali se zahtjeva da u ponudi doru ka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje. bez buke ili zaga enja i autenti na bliskost s prirodnim okruženjem stacionarni oblik turisti ke ponude (smještaj) . a osobito na lokacijama Marine zemlje. Vlasnik doma instva nije profesionalni poljoprivredni proizvo a (ali može i biti). kulturni itinereri. planinarenje. Posebna podvrsta kategorije ruralnog B&B je Bike&Bed namijenjena ciljnoj skupini biciklista.putuju u parovima i grupama od 6 i više osoba).49 godina . povezanost s lokalnom zajednicom. sportovi u prirodi.

aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite.SADRŽAJI I KAPACITETI smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe ili apartman. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije Pomo pri izradi prostorno planske dokumentacije geodetska podloga pravna podrška financijska podrška pripremi projekta 147 . Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. smještajni kapacitet ne bi smio biti ve i od 12 kreveta INVESTICIJE 0. Za ovaj oblik doma instava preporu ljivo je organizirati prostrane sobe koja svaka ima svoje zasebno kupatilo. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii.8 – 1. pansion.5 milijuna Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i.

Pri izboru i definiranju projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija fokusirali smo se na one projekte koji poti u 'zeleno poduzetništvo' (privatne inicijative. po principima održivog razvoja). te u kona nici osigurava atraktivnost cjelokupne destinacije. dok u isto vrijeme njihov potencijalni razvoj omogu ava razvoj konkurentnih proizvoda. a time podižu razinu atraktivnosti i konkurentnosti cijelog otoka Visa. Neki od ovih projekata razvijati e se na podru ju odre enih mikro-destinacija unutar otoka Visa. te razvojne projekte smještajnih kapaciteta. a ostali se mogu primijeniti na cijelo podru je destinacije.Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta 15.3 Projekti turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija Uz projekte za podizanje konkurentnosti. predlažemo projekte turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija koji cijeloj destinaciji pružaju razvoj dodatne ponude. 148 .

). Najatraktivnije lokacije za sustav vidikovaca su uzduž postoje ih i planiranih puteva izme u Visa i Komiže (pogledi prema moru i unutrašnjosti otoka . mnoge lokacije na sjevernoj strani otoka. trenutno su teško dostupne. itd. vo e. Me utim. Uz kreiranje odgovaraju ih prilaza vidikovcima. ne postoji organizirana i opremljena mreža to aka za ovakvu vrstu proizvoda. uz nastojanje da se organiziraju i oblikuju po standardima i pravilima poslovanja za ovakve vrste objekata.Tablica 15–5: Klju ni projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija PROJEKT TURISTI KE INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA 1 Kušaonica vina i maslinovog ulja OPIS Obzirom na ve razvijenu proizvodnju kvalitetnih vina od autohtonih sorti vina na otoku Visu. ali i prema unutrašnjim dijelovima otoka sa pogledom na polja / sela. suvremenim dalekozorom. ulje. Podšpilje. Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turisti ka usluga kušanja proizvoda koja se napla uje u za to organiziranom prostoru. sa (interaktivnim) informacijskim plo ama. i sli no. a osim trenutnih organiziranih aktivnosti obilaska otoka. središnjim dijelom otoka). Sustav vidikovaca temelji se dakle na mreži lokacija sa najljepšim pogledima prema moru. proizvodi od brašna mljevenog na mlin na vodu itd.poljima. identificirane su neke inicijative lokalnog malog poduzetništva za razvojem upravo ovakve vrste ruralnog objekta (na primjer u Podhumlju. 149 . Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje. tradicionalne slastice. Osim toga. Kušaonica predstavlja doma instvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost. kao i postoje e i nove inicijative vezane na uzgoj maslina. što je zasigurno ograni avaju i element za razvoj kompletnog turisti kog lanca vrijednosti cijele ove oto ke destinacije. Prstenasta panoramska cesta koja se ovdje predlaže povezuje gradove Vis i Komižu.) 3 Panoramska cesta Naselja na otoku Visu danas su povezana dvjema cestama (starom cestom na južnoj strani otoka. Pliskom polju itd). Podhumlje. kako bi se kreirali doživljaji i intenzivna iskustva ljepote prirode. ovaj projekt integrira i proizvodnju i komercijalizaciju. a pritom i obilaska nekih atraktivnih lokacija sa kojih se pružaju pogledi na ljepotu otoka. a vodi kroz naselja i ostale to ke interesa (vinograde. bademi. odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino. te cestom novije izgradnje koja povezuje dva administrativna centra. pa je stoga potrebno podržati ovakve inicijative. za potpuni doživljaj potrebno je osigurati kvalitetno dizajnirane platforme za posjetitelje. a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipi na proizvoda karakteristi na za mjesto gdje se doma instvo nalazi. te ostale lokacije ve postoje ih vinograda / vinarija 2 Sustav vidikovaca Cijeli otok Vis obiluje lokacijama sa prekrasnim pogledima prema moru i unutrašnjosti otoka. kao i u unutrašnjosti.

i sl.poglede na polja. kao i razvoju novih koji se me usobno spajaju i povezuju. centar za aktivnosti na vodi dodatno oboga uje cjelokupnu turisti ku ponudu otoka. dok sa sjeverne strane otoka tako er prolazi uz naselja. planinarske i biciklisti ke staze.) na južnoj strani. no da bi ovaj projekt bio atraktivan dio cjelokupne turisti ke ponude otoka. razvoja. i gdje je mogu e pruža poglede prema moru. sa bogatstvom kulturnopovijesnih i prirodnih elemenata. potrebno ga je na taj na in i izvesti. a samoj destinaciji doprinijeti e podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa. 7 Centar za sportove na vodi Postoje e turisti ke agencije na otoku Visu u svoju su ponudu uvrstile organiziranje razli itih aktivnosti na vodi. te da se stapaju i sa veli anstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu žive. Integracijom svih ovih elemenata. Interpretacijski centar ’Vis – otok skrovište’ koji e se locirati na u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija. falkuša. planinarskih i biciklisti kih staza Trenutno se na otoku Visu revitaliziraju i kreiraju pješa ke. u Komiži ve postoji ribarski muzej. a obzirom na nezaobilazan element i motiv dolaska gostiju (turisti ki proizvod 'sunce i more'). a svojim gostima pružiti e razumijevanje prirode. Razvoj koncepta pješa kih i planinarskih staza za cjelovito podru je otoka Visa temelji se na poboljšanju postoje ih staza. 5 Interpretacijski centar 'Vis otok skrovište' Otok Vis predstavlja vrlo atraktivnu destinaciju. a nudi široki spektar aktivnosti. koje ovaj element svog povijesnog razvoja mora integrirati u svoju turisti ku ponudu. kako se detaljnije opisuje u nastavku. ribarski pribor i oprema. ovaj koncept tako er podrazumijeva rute sa punktovima na klju nim to kama interesa i vidikovcima na razli itim lokacijama otoka. Nadalje. U sklopu muzej organiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima. Panoramski karakter ove ceste omogu ava posjetiteljima destinacije da na ovaj na in uspostave kontakt sa prirodom. te tako er nudi mogu nost u uz to vezanim aktivnostima. 4 'Ribarski muzej' . kulture. kao i suveniri vezane uz ribarstvo. povijesti. a njegova atmosfera daje osje aj izoliranosti i omogu ava svojevrstan 'bijeg' od stvarnosti. u budu nosti je mogu e proširenje muzeja. koja e predstavljati nezaobilaznu to ku kod posjete destinaciji. Ovaj centar namijenjen je doma im i stranim gostima. Isto tako. itd. te da se nude komercijalni sadržaji sa lokalnim prehrambenim proizvodima. 6 Koncept pješa kih. tradicije i društvenog okruženja cijelog podru ja otoka. koji se ovim projektom restrukturira / nadogra uje. pa je tako mogu e proširiti ponudu tako da u okviru muzeja posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima.Komiža Komiža je tradicionalno ribarsko mjesto. Naime. otok Vis ima mogu nost prezentiranja svoje ljepote. izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica. Muzej je strukturiran tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi mogu nost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnoš u otoka. 150 . koji u blizini nude lokalne gastronomske specijalitete i mjesto za kratki predah. a sve u prirodnom okruženje.

Centar za sportove sadrži sve servisne i ugostiteljske sadržaje koji su potrebni za ugodan. kajaking na moru. kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa. tržišta destinacije Na otoku Visu je potrebno revitalizirati poljoprivrednu proizvodnju.1992 godine. Naime. povezivanjem poljoprivredne proizvodnje i turisti kih / ugostiteljskih objekata dodatno se poti e razvoj lokalnog gospodarstva. masline. Centar koji posjetiteljima interpretira povijest otoka Visa i period prisustva vojske na otoku. prodaje i popravka sportske opreme. Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata. koja je u prošlosti bila mnogo bolje razvijena (limun. ugostiteljske sadržaje Potencijalne lokacije za centar sportova na vodi su Komiža i Vis 8 Program zdrave hrane za potrebe tur. nekada vojnih lokacija. jedrenje. te mogu nost kreiranja specifi ne turisti ke ponude bazirane na uklju enju gostiju u aktivnosti na seoskim doma instvima. nedaleko Komiže. kao i dobro poznatu Titovu špilju. itd. roga . Uz prikaz povijesti upotrebom interpretacijskih materijala (fotografije. video materijali. 151 . limuna). postoji nekoliko lokacija na sjevernoj strani otoka koje pružaju idealnu mogu nost revitalizacije i kreiranje jedinstvenog doživljaja nekadašnjeg na ina života oto ana. Osim toga. Naime. Potencijalne lokacije za održavanje programa su: Podšpilje. itd. te kreirati centar koji je interpretira. Njihova revitalizacija u etno selo. povr e. Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka. te nudi razli ite ture obilaska interesantnih. primjerice. 11 Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Otok Vis je u prošlosti zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 . 9 Škola viške kuhinje Ovaj program podrazumijeva organiziranje te ajeva pripreme tradicionalnih jela za više gostiju na odabranim lokacijama. kao na primjer: ronjenje. uz dodatnu organizaciju obilaska kušaonice vina. usluge iznajmljivanja. sa ponudom smještaja.). Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam. 10 Etno selo Dragodid Tradicionalan teža ki život otoka Visa potrebno je interpretirati i prezentirati kao jedan od klju nih elemenata baštine otoka. pod režimom zaštite je i sastoji se od napuštenih tradicionalnih ku a. zabavan i stimulativan aktivni odmor na vodi. danas je vrlo teško u trgovinama mješovite robe na otoku kupiti lokalne proizvode (poput. Plisko polje. Program zdrave hrane za potrebe turisti kog tržište otoka Visa podrazumijeva proizvodnju organske hrane od strane lokalnih poljoprivrednika. a može nuditi široki spektar aktivnosti. Podhumlje. uklju uju i tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova. a tako er se oboga uje turisti ka ponuda. povezivanje proizvo a a hrane i ugostiteljskih i hotelskih poduze a na podru ju destinacije u smislu distribucije lokalno proizvedene hrane. zapisi. i sli no. veslanje. Centar mora imati prostor za parkiranje. a svakako je najatraktivnije selo Dragodid. i sli no. koje predstavlja svojevrsni muzej 'teža kog' života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru. obilaska atrakcija.

Tura Viška povijest . etno-selo Dragodid. U nastavku se detaljnije opisuju sljede i projekti: panoramska cesta.Viška vinska tura .Tura viških sela. organizacija inovativnih tura otoka jest prioritetni zadatak jedinstvene Destinacijske menadžment organizacije otoka u suradnji s lokalnim agencijama i ponu a ima razli itih iskustava.dokumenti. itd. itd. Katalog tura i programa koji se mora razraditi na godišnjoj razini mogao bi imati sljede i sadržaj: .) ovaj centar još nudi organizaciju vo enih tura vojnih lokacija. Centar 'vojna povijest Visa' i kušaonice vina i maslinovog ulja.Tura prirodnih i kulturnih zašti enih punktova . oprema po standardima sigurnosti za posjetitelje. spilja.) 12 Ture otoka Iako je postala dio ponude lokalnih turisti kih agencija. itd. 152 .Tura karakteristi nih viških gra evina . Ovaj projekt podrazumijeva pripremu i opremanje svih lokacija za posjet turista (ure enje. tunela.Tura viških vanjskih otoka . itd. ribarski muzej – Komiža. interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište'.

PANORAMSKA CESTA
POTENCIJAL / MOGU NOST
Ljepota otoka Visa, o aravaju i pogledi prema moru, te iskustvo ruralne idile idealni su elementi za kreiranje doživljaja i direktnog kontakta sa prirodom i životom otoka, na na in da se oni povežu u integriranu cjelinu putem panoramske ceste.

Pogled sa ceste na Komižu

Pogled sa ceste na vinograde

Na otoku Visu postoji stara cesta koja vodi od Visa do Komiže, te cesta novije izgradnje koja drugim putem tako er spaja ova dva naselja. Naš je prijedlog da se revitalizira dionica stare ceste izme u ova dva naselja (širi profil, ako i gdje je mogu e), te da se opremi prema prijedlozima koji slijede, a sjeverni dio otoka zahtjeva rekonstrukciju postoje ih puteva, odnosno nadogradnju gdje je potrebno, kako bi se omogu io prstenasti put oko cijelog otoka. Naime, ovaj projekt ima dvostruku važnost za razvoj turizma na otoku Visu: prije svega, na ovaj se na in poboljšava dostupnost i pristup svim lokalitetima na otoku (što je trenutno prili no zahtjevan zadatak, osobito na sjevernom dijelu otoka). Drugo, panoramska cesta samostalna je atrakcija koja gostima destinacije pruža nova iskustva i doživljaje upoznavanja sa ljepotama ovog prostora i ljudi koji na njemu žive. Prilikom obilaska terena identificirane su aktivnosti nekih turisti kih agencija na otoku (npr. Alternatura), koje izme u mnogih drugih aktivnosti organiziraju i obilazak otoka. To je me utim 'pakiranje' proizvoda i aktivnosti u cjelokupnoj ponudi jedne destinacijske menadžment kompanije, dok je projekt panoramske ceste koji se ovdje predlaže

KONCEPT
Prstenasta panoramska cesta povezuje gradove Vis i Komižu, a vodi kroz naselja i ostale to ke interesa (vinograde, poglede na polja, i sl.) na južnoj strani, dok sa sjeverne strane otoka tako er prolazi uz naselja, i gdje je mogu e pruža poglede prema moru. Panoramski karakter ove ceste omogu ava posjetiteljima destinacije da na ovaj na in uspostave kontakt sa prirodom, te da se stapaju i sa veli anstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu žive.

153

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Na panoramskoj cesti je potrebno kreirati to ke interesa koje se opremaju odgovaraju om opremom (odmorišta i vidikovci) Sustav ozna avanja i turisti ke signalizacije u prijedlogu ovog plana je tako er potrebno primijeniti na opremanje ove ceste Ovaj projekt pretpostavlja odre enu razinu ’ure ivanja’ prostora unutrašnjosti otoka, kreiranja oto ke scenografije (npr. polja ljekovitog bilja, sadnja agruma, i sl.)

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
S obzirom na kreiranje kompletnog turisti kog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa, gostima je potrebno nuditi iskustvo cijelog prostora, doživljaj starih oto kih sela, mogu nost da u obilasku otoka posjete seoska doma instva koja e nuditi mogu nost kušanja i kupnje doma ih proizvoda (vina, maslinovog ulja, i sl.), klju ne lokacije (to ke) interesa, kao i naselja se trebaju integrirati i uklju iti u cjelokupnu turisti ku sliku destinacije. Nadalje, ovim planom predlaže se revitalizacija starih sela (ruralni resort / ruralno etno-eko selo, itd.), pa je gostima neophodno osigurati dostup do njih, te time omogu iti doživljaj života otoka. Izgradnjom panoramske ceste povezuje se integrirani turisti ki lanac vrijednosti destinacije, jer se u blizini ceste ili na samom putu kreiraju vidikovci, povezuju se turisti ke atrakcije, nudi se pristup uvalama, povezuju se pješa ke i biciklisti ke staze, itd.

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi posjetitelji otoka Visa

INVESTICIJE
Izrada projekta rekonstrukcije / izgradnje panoramske ceste iznosi 4 do 8 milijuna eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Izrada projekta rekonstrukcije postoje ih puteva i izgradnje dionica koje e povezati naselja i cjelokupni turisti ki lanac vrijednosti prstenastom panoramskom cestom otoka Dobivanje potrebnih dozvola / pitanje zemljišta kojim e cesta prolaziti Po etak realizacije u naredne dvije godine

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

154

Ovo je projekt javnog sektora

INTERPRETACIJSKI CENTAR ’VIS – OTOK SKROVIŠTE’
POTENCIJAL / MOGU NOST
Otok Vis obiluje prirodnim i kulturno-povijesnim bogatstvima, koja danas nisu interpretirana niti ine dio turisti ke ponude na zadovoljavaju i i konkurentan na in. Da bi se posjetiteljima omogu ilo da se bliže upoznaju i dožive prirodu te kulturnopovijesno naslje e ovog otoka baštinu ovog podru ja, potrebno je na kreativan na in kreirati centar u kojima e gosti Visa dobiti sve informacije, ali i ponudu mnogih aktivnosti uz koje e se upoznati sa bogatstvom ovog prostora.

KONCEPT
Interpretacijski centar ’Vis – otok skrovište’ koji e se locirati u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija, koja e predstavljati nezaobilaznu to ku kod posjete destinaciji, a svojim gostima pružiti e razumijevanje prirode, povijesti, razvoja, kulture, tradicije i društvenog okruženja cijelog podru ja otoka. Ovaj centar namijenjen je doma im i stranim gostima, a samoj destinaciji doprinijeti e podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa. Interpretacijski centar pružati e 'edutainment' (u enje i zabavu) aktivnosti za goste sa razli itim motivima putovanja / dolaska na otok, kao na primjer, razli ite edukacijske sadržaje koji daju mogu nost u enja o povijesti otoka, Issi, flori, poljoprivredi, ribarstvu , društvenom razvoju, lokalnoj zajednici otoka, itd.

Centar e tako er nuditi usluge interneta, zatim mogu nost obilaska grada / otoka sa vodi em, usluge hrane i pi a, trgovinu sa suvenirima i lokalnim proizvodima i rukotvorinama, te proizvodima vezanima uz posjet centru i sa motivima vezanim uz Issu i sl., kao i knjigama, mapama, štampanim vodi ima, itd.

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po svjetskim standardima za ovakvu vrstu atrakcije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
U enje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o na inu života na otoku, njegovoj povijesti, kulturi i tradiciji U enje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o prirodnim bogatstvima otoka Mogu nost održavanja manjih sastanaka, seminara i sli no na prostoru centra Organizacija doga aja, manifestacija, koncerata i sli no Organizacija vo enih obilaska grad i otoka Upoznavanje sa lokalnim na inom proizvodnje prehrambenih proizvoda i rukotvorina (mali te ajevi pripremanja hiba, viške poga e, pletenja ribarskih mreža i sl.)

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi gosti otoka Visa, osobito obitelji sa djecom, mladi, grupe, individualni gosti, poslovni gosti itd.

155

SADRŽAJI I KAPACITETI
Interpretacijski centar mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Informacijski centar - ponuda itinerara za posjet i obilazak kulturno-povijesnih i drugih znamenitosti otoka Visa, sa mapama, literaturom i svim potrebnim informacijama, te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda, rukotvorina, suvenira, itd. • Centar za aktivnosti – posjetiteljima nudi raznovrsne aktivnosti u enja i zabave tokom cijele godine • Prostor za radionice, te ajeve, sastanke i sli no. • Restoran / konoba sa vrtnom terasom

INVESTICIJE
Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi od 500.000 do 1.000.000 EUR

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Pronalaženje idealne lokacije; Izrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta od strane neke od renomiranih internacionalnih kompanija s iskustvom u razvoju interpretacijskih centara; Kontaktiranje svjetskih dobavlja a tehnološke opreme za ovakav tip atrakcija; Organizacija upravlja ke strukture za realizaciju projekta; Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta.

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU
Iznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do centra i u centru Ozna avanje / signalizacija do centra Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova

156

RIBARSKI MUZEJ - KOMIŽA
POTENCIJAL / MOGU NOST
Komiža kolijevka ribarstva, i veoma ponosna na svoju ribarsku povijest i tradiciju, o emu svjedo i muzej ribarstva i rekonstrukcija tradicionalne ribarske brodice ’Falkuše’. Kreiranjem interpretacijskog centra, ona oživljava i pri a svoju ribarsku pri u na inovativan i zabavan na in, a gostima daje mogu nost u enja o toj tradicionalnoj vještini mještana.

KONCEPT
Muzej je strukturiran je tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi mogu nost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnoš u otoka, te tako er nudi mogu nost u uz to vezanim aktivnostima (organiziranje malih ribarskih izleta, ture brodicom i sl.). U sklopu muzeja organiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima, izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica, falkuša, ribarski pribor i oprema, itd. Isto tako, u okviru centra posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima, te komercijalni sadržaji koji nude lokalne prehrambene proizvode, kao i suvenire vezane uz ribarstvo. Ovaj projekt podrazumijeva nadogradnju / restrukturiranje / proširenje ve postoje eg ribarskog muzeja, i kreiranje dodatnih sadržaja i aktivnosti.

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
Organizacija i režim posje ivanja Organizacija doga aja, manifestacija, koncerata, i ostalih zbivanja

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi posjetitelji destinacije (obitelji sa djecom, individualni gosti, grupe, parovi, školske grupe, itd.)

SADRŽAJI I KAPACITETI
Muzej mora sadržavati: • Informativni centar sa kompletnom ponudom informacija o ribarstvu otoka, mapama otoka i arhipelaga, te sa komercijalnom ponudom suvenira, lokalnih rukotvorina, monografija i ostale literature, itd. • Interpretacijski centar - koji na inovativan na in prikazuje i posjetiteljima komunicira sve o ribarskoj tradiciji otoka i

157

fondovi i sl. fotografijama. izlošcima. • Na duži rok valja razmisliti o proširenju koncepta ribarskog muzeja u jedan ve i zna ajniji ribarski interpretacijski tematski park koji bi uz današnju i dogra enu postavu muzeja mogao nuditi i sljede e aktivnosti: Organizacija obilaska okolnih uvala brodicom Organizacija ribarskih izleta Organizacija posjete Biševu i ostalim otocima u blizini Manji prostor za radionice. video materijalima. posjete Biševu i sl.resorna ministarstva. sastanke i sli no Trgovine sa lokalnim proizvodima Ribarsku tržnicu Prostor za piknik / roštilj Konoba sa terasom Prodaju karata za ribarske izlete. te ajeve. I druge sadržaje koje bi valjalo posebno i suptilno osmisliti kao autonomnu oto ku atrakciju INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za prvi dio prijedloga ovog projekta iznosi oko 1.sa povijesnim dokumentima. 158 .500 000 eura EUR REDOSLIJED AKTIVNOSTI Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg biznisa na pojedinim dijelovima projekta. Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Financijske potpore .Komiže . opremom i priborom i sl.

nedaleko Komiže. PRETPOSTAVKE / UVJETI Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Sa uvana tradicionalna arhitektura i izgled sela O uvan okoliš Dobar pristup lokaciji Turisti ka signalizacija do lokacije PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA razgledavanje objekta aktivnost bo anja kupnja informativnih materijala o selu / tradicionalnom na inu života kupnja suvenira. individualni gosti.ETNO SELO DRAGODID POTENCIJAL / MOGU NOST Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka. lokalnih proizvoda. grupe. To e initi tako da rekonstruira staru ku u u kojoj je staro ognjište. i sl. sa uvani stari pribor itd. Na otvorenom prostoru kreira se bo alište gdje gosti mogu nau iti i sudjelovati u ovoj aktivnosti. 159 . KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI Svi gosti otoka Visa. lokalnih rukotvorina. pod režimom zaštite je. obitelji itd. mladi. i sastoji se od napuštenih tradicionalnih ku a. KONCEPT Staro selo Dragodid potrebno je revitalizirati tako da u konceptu muzeja na otvorenom i zatvorenom prostoru svojim posjetiteljima pri a pri u nekadašnjeg teža kog života na otoku. prikaz starih alata za obradu zemlje / ribarenje. koje predstavlja svojevrsni muzej 'teža kog' života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru. kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa. osobito parovi. Ovo etno selo ima i malu konobu gdje gosti mogu uživati u brzim tradicionalnim specijalitetima. Njihova revitalizacija u etno selo. prostor za spavanje sa starim krevetima i namještajem. te mali vrt sa tradicionalnim nasadima povr a.

SADRŽAJI I KAPACITETI Etno selo Dragodid mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Izložbeni prostor u unutrašnjosti objekta . • Informativni punkt . • Vanjski prostor sa ure enom oku nicom na tradicionalan na in (mali vrt. konceptualnog dizajna projekta. TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do lokacije Ozna avanje / signalizacija do lokacije Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova 160 . priborom. ognjištem. Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta. suvenira. starim fotografijama i ostalim interpretacijskim materijalima i sl. ku ica za magarca i sl.000 eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada detaljnog programa. itd.) • Vanjski prostor sa ure enim dijelom za bo anje • Mala konoba sa brzim viškim specijalitetima (poga a. rukotvorina. i ostali proizvodi koji se ne pripremaju na licu mjesta) • Prostor za parkiranje • Dobar pristup sa panoramske ceste INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 500. te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda.sa literaturom i svim potrebnim informacijama o atrakciji i otoku.sa starim namještajem i opremom.

sadržajima. • Restoran / konoba • Ponuda itinerara za posjet i obilazak nekadašnjih vojnih lokacija otoka Visa 161 . ure enje pristupnih puteva.1992 godine. suvenira. nacrti tunela. itd. SADRŽAJI I KAPACITETI Interpretacijski centar mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Informacijski centar – prostor koji interpretira povijest otoka za vrijeme prisustva vojske. KONCEPT Jedna lokacija u unutrašnjosti otoka oprema se kao manji centar za posjetitelje. a osobito mladi. obitelji itd. te lokalnih proizvoda i rukotvorina Obilazak nekadašnjih vojnih lokacija sa vodi em Uživanje u lokalnim specijalitetima u restoranu / konobi ovog centra Organiziranje doga aja. razgledavanje izložaka / materijale Mogu nost obilaska centra sa vodi em koji interpretira postavu centra Gledanje video materijala Kupnja suvenira vezanih uz povijest vojske na Visu (memorabilia). mape. predstava i sli no KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI Svi gosti otoka Visa. koncerata. literaturom i svim potrebnim informacijama. PRETPOSTAVKE / UVJETI Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije Ure enje i opremanje nekadašnjih vojnih lokacija za prihvat posjetitelja (ure enje tunela / ili dijelova tunela. oprema.CENTAR 'VOJNA POVIJEST VISA' POTENCIJAL / MOGU NOST Vis je zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 . dokumentira se razli itim materijalima (povijesni dokumenti. individualni gosti. itd. nekada vojnih lokacija. itd. rukotvorina. te kreirati centar koji je interpretira. gdje se interpretira vojna povijest otoka Visa. grupe. te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda. sa mapama. ure enje samih lokacija sa neophodnim tur. Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata.). te nudi razli ite ture obilaska interesantnih. uklju uju i tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam.) PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA Posjete centru.

000 000 eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada detaljnog programa.INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 2. konceptualnog dizajna projekta Realizacija investicija TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Iznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do lokacije Ozna avanje / signalizacija do lokacije Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova 162 .

ovim se projektom i razvojem ovakvih turisti kih proizvoda ruralnog turizma omogu ava komercijalizacija tradicionalnih proizvoda ovog otoka. Podhumlje. Jedan od klju nih faktora uspjeha proizvoda gastronomije i vina je kušaonica vina i maslinovog ulja. Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje. koji se opisuje u nastavku. tradicionalne slastice. Kušanje se može organizirati za max. hib. 50 osoba odjednom i ne mogu im se nuditi topla jela (kuhana jela kao u agroturizmu) ve samo naresci. te ostale lokacije ve postoje ih vinograda / vinarija. proizvodnja lokalnih proizvoda Okusite Hrvatsku te proizvodnja vina poznate viške sorte Vugava).KUŠAONICE VINA I MASLINOVOG ULJA POTENCIJAL / MOGU NOST Otok Vis ima mogu nost kreiranja i kvalitetnog turisti kog proizvoda gastronomije i vina. med. po primjeru poznatih svjetskih destinacija sa sli nim proizvodom. limun elo. sir. Prema tome. a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipi na proizvoda karakteristi na za mjesto gdje se doma instvo nalazi. suhomesnati proizvodi. bademi. Podšpilje.5 sati PRETPOSTAVKE / UVJETI specijalizirana poljoprivredna proizvodnja neposredna prodaja proizvoda u mjestu proizvodnje (prodajni punkt) . Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turisti ka usluga kušanja proizvoda koja se napla uje u za to organiziranom prostoru. Na doma instvu ne postoje smještajni kapaciteti ve se nude isklju ivo usluge kušanja i prodaje tradicionalnih proizvoda. Prosje an boravak gostiju-izletnika: 1-2. vo e. Postoje im inicijativama je svakako potrebno pružiti dodatnu podršku u smislu poticaja kao i u smislu eventualne edukacije / smjernica za bolju organizaciju i uskla ivanje sa standardima strukturiranja objekata ovakve vrste. tako što e svojim gostima nuditi kompletni turisti ki lanac vrijednosti ovog proizvoda. Na otoku Visu su ve zapo ele inicijative kreiranja gastronomskih tržišnih marki (npr. itd. roga ica.). ulje. odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino.proizvedeno i prodano na doma instvu konfekcioniranje (pakiranje) proizvoda 163 . Kušaonice stvaraju mrežu punktova tipi nih proizvoda u destinaciji koji se mogu pribaviti direktno od proizvo a a. KONCEPT Kušaonica predstavlja doma instvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost.

aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite. ulje. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. upoznavanje s tradicijom. prijatelji. ure en prema ambijentalnim i tradicijskim elementima tradicionalne arhitekture adekvatan pribor i oprema za degustaciju (posebno za vino. pansion.) prostor prilago en osobama s posebnim potrebama stolovi i stolice umjesto klupa osiguran parking INVESTICIJE 100.) za manje grupe do 10 osoba etno zbirka bio (ekološka) proizvodnja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI gosti koji borave u destinaciji gastro gosti poslovni gosti grupe (studijske.000 Eura do 250.000 Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ 164 .organiziranje turisti kog paketa (prezentacija. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. itd. kupnja) autenti nost objekta i bliskost sa prirodnim okruženjem osjetna o uvanost okoliša PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA upoznavanje s proizvodnjom upoznavanje s karakteristikama proizvoda mali te aj degustacije za grupe profesionalni te ajevi degustacije (sommelier. itd. kušanje.) gosti koji dolaze zbog tura individualni gosti dnevni izletnici (zadržavaju se u destinaciji oko 8 sati) SADRŽAJI I KAPACITETI ure en okoliš i pristup kušaoni poseban prostor organiziran za kušanje. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. kuša maslinovog ulja. itd.

Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obra enih projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija 165 .

Kartogram 15-3: Primjer projekta turisti ke infrastrukture .Panoramska cesta 166 .

4 TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu) Cilj ovog projekta konkurentnosti je podizanje svijesti i poticanje posve enosti novom razvojnom modelu turizma destinacije otoka Visa. Rije je o javno-privatnom projektu. pružanju odgovaraju e vrijednosti za novac i na taj na in podizanja razine njihovog zadovoljstva i lojalnosti.15. kao i dobro strukturirani upravlja ki sustav. jer na taj na in cjelokupna destinacija gradi imidž o sebi u umovima svojih gostiju. edukacija i trening su klju ni faktor uspjeha u zadovoljavanju o ekivanja i potreba gostiju. a što se osobito odnosi na podru ja u zale u. 167 . Ovo je projekt javnog sektora. integrirati i implementirati. potreban je sustav obrazovnih programa (za lokalno stanovništvo i za zaposlene u turizmu i povezanim djelatnostima). profesionalnost ljudskih kadrova zaposlenih u turizmu zna ajno utje e na izgradnju pozitivnog imidža destinacije. 3 U nastavku projekta detaljno se opisuju projekti Destinacijske menadžment organizacije i organizacije za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom.4 Projekti edukacije i upravljanja Da bi destinacija otoka Visa sve elemente turisti kog lanca vrijednosti mogla kreirati. Predanost i posve enost lokalne zajednice turizmu je klju zdravog i kvalitetnog razvoja turizma. klju no je pove ati razinu profesionalnosti i gostoljubivosti ljudi zaposlenih u turizmu. Ovo jedan od najvažnijih projekata za usmjeravanje razvoja turizma otoka Visa i kao takva inicijativa ima potpuni prioritet. te podizanje razine svijesti o zna aju turizma za ekonomiju ovog podru ja. Prema tome. 2 Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Projekt edukacije u turizmu Rije je o osnivanju organizacije za razvoj ruralnog turizma na podru ju županije a koja sukladno pravilima i dosezima razvoja ruralnog turizma Hrvatske promi e i poti e razvoj turizma u ovoj regiji. Uz sve to. Da bi se poboljšala cjelokupna konkurentnost turisti kih aktivnosti otoka Visa. Tablica 15–6: Klju ni projekti edukacije i upravljanja PROJEKT EDUKACIJE I UPRAVLJANJA 1 Destinacijska management organizacija OPIS Otok Vis treba jedinstvenu destinacijsku management organizaciju koja se kao javno-privatno partnerstvo treba brinuti za razvoj konkurentnosti i upravljanje marketingom turizma cijelog otoka. U nastavku su predstavljeni klju ni projekti vezani uz izgradnju upravlja kog sustava i edukaciju. Ovo je projekt javnog sektora.

com/ 168 . te aktivnosti i iskustava koji bi se trebali prilagoditi postoje im i potencijalnim potrebama i o ekivanjima turisti ke potražnje. odnosno.world-tourism. O EKIVANI REZULTATI Stvaranje DMO-a (Destinacijske menadžment organizacije).visitprovence. koji zajedni ki rade u istom razvojnom pravcu. a koju e initi lanovi privatnog i javnog sektora podru ja Grada Visa i Grada Komiže je klju an korak u integriranom razvoju turisti ke destinacije otoka Visa.insula.com/ http://www.com/ www.destination-devon. Na ovaj na in e se pomo i pri kreiranju adekvatnih usluga i proizvoda. identificirana je niska razina suradnje ova dva ureda u smislu zajedni kog kreiranja konkurentnih turisti kih proizvoda i aktivnosti.org. PRIMJER DMO je kao alat za dohvat putni kih distributera DMO kreira i nudi turisti ke pakete u Španjolskoj Primjer ponude aktivnosti i proizvoda kreiranih od strane DMO-a na internetu INFORMACIJE NA INTERNETU • • • • • • • http://rural.visitcornwall. te koordinacijom i integracijom podru ja Visa i Komiže koordinirano omogu ava razvoj turizma cijele destinacije.DESTINACIJSKA MENADŽMENT ORGANIZACIJA CILJ PROGRAMA Sustav destinacijskog menadžmenta je program iji cilj je pove avanje efikasnosti menadžmenta otoka Visa kroz uklju ivanje i koordiniranje javnog i privatnog sektora na podru ju cijelog otoka.org/ http://www. TRENUTNA SITUACIJA Na otoku Visu trenutno postoje dva ureda Turisti ke zajednice (u Komiži i Visu).carnegieuktrust. Program e koristiti sinergiju izme u sektora. te na kraju njihovoj zajedni koj promociji.org http://www.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngorms_destination_management_or ganisation http://www. DMO e promovirati razvoj sektora na strukturiran i organiziran na in kako bi se poboljšala konkurentska prednost otoka. koji uglavnom ove mikro destinacije tretiraju odvojeno.discovertuscany.com/ http://www.

potrebno je utemeljiti posebnu upravlja ku strukturu.AKTIVNOSTI / KORACI Menadžment organizaciju trebao bi predstavljati privatni i javni sektor Grada Visa i Grada Komiže. trgovine i ostale usluge. lokalna udruženja. itd. tehni ki. o Strateški plan: ciljevi. aktivnosti i usluga. i ostale javne kompanije i organizacije Privatni sektor: Turisti ke kompanije (hoteli. itd. Agencije). 169 . Slijede i koraci podrazumijevaju suradnju i zajedni ko kreiranje turisti kog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa (Razvoj zajedni ke internet stranice.Turisti ka zajednica Visa. temeljem resursa i atrakcija koji nude više potencijala za privla enje turista i posjetitelja u ovom podru ju: Prvi korak je osnivanje Komisije kako bi se postavila pravila i regulative DMO-a: o Struktura (Javni i privatni sektor): Javni sektor: Grad Vis. Grad Komiža. kreiranje turisti kih paketa (npr. financijski. logisti ki. a iji je cilj strateški razvoj i upravljanje proizvodom ruralnog turizma. tur. ture viških puteva vina. gdje su ruralni / eko programi fokus djelovanja. strategije i razvoj inicijativa o Akcijski plan: utvr ivanje prioritetnih inicijativa o Resursi: Ljudski. Menadžment struktura mora ustanoviti procedure i postaviti prioritete za stvaranje adekvatnih / konkurentnih turisti kih proizvoda. razvoj zajedni kih turisti kih proizvoda. eko ture Visa. ostale kompanije. itd. Drugi korak je kreiranje baza podataka i informacija: o Tržišni segmenti na emitivnim tržištima (sadašnjim i potencijalnim) o Javna pomo i subvencije na nacionalnoj i me unarodnoj razini o Turisti ka i socio-ekonomska statistika o Itd. i ostalo) RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA ORGANIZACIJA ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM CILJ PROGRAMA Za razvoj ruralnog turizma na otoku Visu. kao integralnog turisti kog proizvoda otoka KONCEPT Polazi se od pretpostavke da e Splitsko-dalmatinska županija a s obzirom na njene zapo ete inicijative u revitalizaciji ruralnog turizma ovu organizaciju strukturirati ili u okviru vlastitog odjela za turizam ili putem posebne poluge za promociju i poticanje malog i srednjeg poduzetništva u turizmu.). ozna avanje. drugi stru njaci. Turisti ka zajednica Komiže. zajedni ka promocija.

aktivnosti na vodi. dizajneri. vinske ture. planinarenje. ruralni obiteljski hotel. etnolozi) povezivanje s ostalim institucijama marketing i promotivne aktivnosti standardizacija i klasifikacija AKTIVNOSTI / KORACI osnivanje organizacije poticanje razvoja ruralnih smještajnih objekata po kategorijama (ruralni bed&breakfast.O EKIVANI REZULTATI kvalitetan i konkurentan turisti ki proizvod ruralnog turizma ZADACI ORGANIZACIJE ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM upravljanje aktivnostima. ruralni resort) poticanje i razvoj ostalih aktivnosti i usluga vezanih uz proizvod ruralnog turizma. konzervatori. pješa enje. intenzitetom i kvalitetom razvoja seoskog turizma stvaranje pretpostavki za investiranje (financiranje) seoskih gospodarstava za potrebe seoskog turizma selekcija objekata/doma instava koji e biti uklju eni u razvojni program seoskog turizma županije i financijski poticani savjetodavne usluge na terenu edukativni procesi i studijska putovanja rješavanje konkretne problematike formiranje timova stru njaka (arhitekti. ruralna ku a za odmor. bicikizam. u suradnji sa novoformiranom Destinacijskom menadžment organizacijom otoka Visa (gastronomija. itd. agroturizam.) Stvaranje tržišne marke ruralnog turizma otoka Promocija Interni marketing RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA 170 . pejzažist.

tz-vis. Cilj 2: Stvaranje elektroni ke platforme Standardni marketinški alati u turizmu su dobili u zadnjih nekoliko godina snažnu pomo putem elektroni kih platformi poput interaktivnih web stranica. službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006. a vode i ra una o specifi nostima otoka Visa i njegovih recentnih potreba i želja za razvojem turizma. U tom 171 . Cilj je ovog dijela dokumenta da se obje platforme inkorporiraju i preuzmu na razini ovog projekta. te se daje osobni pristup svakom od klijenata upravo zbog mogu nosti individualizacije putem elektroni kih medija. koji e brzo biti prihva en kao službeni dokument Hrvatske turisti ke zajednice za navedeni period. kako na razini Županije tako i na razini otoka sa razra enom i prihva enom strategijom pozicioniranja. preporuke dane u oba dokumenta se mogu uzeti kao po etna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu. fotografije. te preporuka programa konkurentnosti te napose investicijskih programa. te sa druge strane prijedloge na makro marketing razini (Republika Hrvatska) kao i regionalne preporuke (na razini Županije) koje se sastoje od najmodernijih marketing strategija i aktivnosti.16. Ovdje je važno da otok Vis dobije atraktivne moderne alate (promjena modela sadašnje centralne stranice TZ Vis . otok Vis i njegovo podru je je dio "ve e" marketinške pri e kako u smislu turisti kih proizvoda tako i u smislu op eg percipiranja Županije kao regije. godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012. Upravo zbog te injenice. važno je zapo eti promišljati na koji na in pove ati utržak tijekom visoke sezone.www. raznih turisti kih portala gdje stvarni klijenti dijelke svoja iskustva kao i multimedijalne (filmovi. Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta. primjera najbolje prakse.hr) putem kojih uz manji trošak se dobiva puno ve i opseg doticanja potencijalnih i sadašnjih klijenata / turista.1 Konkurentske strategije marketinga Pristup strateškom promišljanju marketingu za podru je otoka Visa proizlazi iz dva ve postoje a dokumenta koji su obuhvatili u svojoj obradi predmetno podru je . 16. predlažemo sljede e marketinške ciljeve za podru je otoka Visa: Cilj 1: Pove anje utrška glavne turisti ke sezone Visoka sezonalnost turizma otoka kao i cijele Hrvatske je stanje realnosti na kojemu e se još sljede i period od nekoliko godina morati smisleno i strateški raditi da bi se dogodio efekt smanjenja pritiska u glavnoj sezoni. a prvenstveno vode i ra una o otoku Visu. ciljeva kao i operativnih marketing aktivnosti. socijalnih web stranica.Glavni plan turizma Splitsko-dalmatinske županije. Cilj 3: Razvoj specijaliziranih (nišnih) proizvoda Kao što je prije navedeno.1 Ciljevi Uzevši u obzir strateške ciljeve za marketing Županije. zvukovi) alate vezane na podru je u kojem su bili. odnosno kako marketinški bolje osmisliti aktualni model prodaje.1. S jedne strane imamo županijski dokument razvoja turizma koji uklju uje marketinšku strategiju.Marketing plan 16. kao i rezultate napravljenih analiza.

spilje. estetiku kao i posebne doga aje i svi ti elementi daju odre eni utjecaj na op u turisti ku sliku destinacije. (na primjer proizvod agroturizma otoka Visa. U smislu otoka Visa. hranu i pi e. da bi na što bolji na in kontrolirao op u sliku turizma. turizam uklju uje i smještaj. ima za potrebu postaviti strateške smjernice (konkurentske marketinške strategije) koje u ve oj ili manjoj mjeri mogu direktno utjecati na kvalitetu doživljaja / iskustva gosta u destinaciji. Omogu avanje vrlo specifi nih informacija uz one koje postoje danas na svim komunikacijskim alatima. Koncentracija na klju na tržišta sa klju nim marketinškim alatima sa naglaskom na nove medije komuniciranja. Cjelokupni lanac turisti ke vrijednosti. Kooperativni marketing. kreiranje zajedni ke marke za cijelu destinaciju otoka Visa uvo enje i upravljanje eko-oznakama kvalitete. turisti kih proizvoda i usluga otoka. 16. Nautika itd. kao što je EuroGites. Npr.1. vode i ra una o cjelokupnom turisti kom lancu vrijednosti predlažemo sljede e konkurentske strategije marketinga: Kontinuirano istraživanje tržišta – marketinški djelatnici sub-regije u suradnji sa županijskim marketingom kontinuirano istražuje trendove na tržištu kako bi moglo promptno reagirati na promjene u okruženju. i sli no) Uvo enje kooperacijskih aktivnosti sa javnim i privatnim sektorom – marketing klubovi i seminari. a koji bi bili idealna komplementarna ponuda turizmu cijele Županije. uvale. Efikasno dijeljenje odgovornosti i zadataka unutar vlastite destinacije kao i raspodjela jasnih odgovornosti i zadataka unutar županijske marketing strukture. Upravo zbog toga marketinška strategija ima za zadatak povezati sve sudionike iz privatnog i javnog sektora kako bi turisti ki lanac vrijednosti polu io uspjeh odnosno pozitivne dojmove.smislu. oznake koje reflektiraju standarde kvalitete u ruralnim turisti kim objektima. zabavu. (zajedni ka suradnja lokalnih 172 . ali i kreiranje novih oznaka za ruralne kapacitete hrvatskih turisti kih destinacija. trgovinu.) no vrlo je važno kako za Županijski turizam tako i za Vis da se kreiraju i razvijaju specijalisti ki proizvodi koji su dijelom ve poznati (gastronomija. Vis u glavnim proizvodima prati "ve u" pri u (Sunce i more. Uvo enje razvoja proizvoda i usluga kao i upravljanja pojedina nim mikro destinacijama u skladu sa op im razvojem proizvoda Županije. Npr. na primjer. usluge. Uz prijevoz. Konzistentno upravljanje tržišnom markom kao i svim markama i oznakama kvalitete. informacije o gastronomiji cijele destinacije otoka Visa. informacije o gastronomiji otoka Visa i sl. Ovdje je iznimno bitna suradnja gradova Komiža i Visa u kreiranju zajedni ke marketinške konkurentske strategije. Kreiranje strateških partnerstva sa gospodarskim entitetima u svrhu razvoja turizma.2 Konkurentske strategije marketinga Turizam se sastoji od nebrojenih komponenata koje daju op i dojam “turisti kog iskustva i doživljaja”. vinarstvo) ali i da se po ne promišlja i o specijaliziranim turisti kim proizvodima koje otok može ponuditi.

Kako ciljno tržište percipira destinaciju danas? 3.subjekata u eko/ruralnom turizmu. Što je važno ciljnom tržištu? 2. 2. Destinacija nema nikakav imidž niti identitet i/ili ima negativan imidž u glavama potroša a / klijenata / turista te ne rezultira potražnjom – realna opasnost za ovu sub-regiju je upravo u tome da može rezultirati sa nepostojanjem identiteta i imidža ukoliko se strateški ne pristupi planiranju turizma. Zaštitna marka otoka Visa Jedinstvena zaštitna marka predstavljala bi krovnu marku pomo u koje bi se ona promovirala na me unarodnom turisti kom tržištu. Krovna tržišna marka morala bi se sastojati od: 173 .2. (edukacija kao što je predloženo u prethodno elaboriranim projektima) 16. Proces pozicioniranja je ozbiljan proces koji se sastoji od pažljive analize atributa svih mikro destinacija sub-regije ali i od analize trenuta nih kao i budu ih potreba i želja emitivnih tržišta. malih poduzetnika i javnog sektora) Pove anje svjesnosti o turizmu i njegovu zna enju me u lokalnim stanovništvom. poljoprivrednih proizvo a a. Pozicija destinacije je nejasna i ciljno tržište ne prepoznaje poruku koja im se odašilje – ova situacija se naj eš e doga a sa destinacijama koje žele biti sve za svakoga. Upravo zato se pozicioniranje otoka Visa mora zasnivati na znanju o potrebama. 16. 3. Da bi se ovakav pristup napravio na utemeljenim injenicama potrebno je zapitati se sljede a pitanja i prona i odgovore na njih: 1. željama i percepcijama ciljnog tržišta zajedno sa koristima koje ova destinacija pruža.2 Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja Istinito pozicioniranje koje proizlazi iz atributa otoka Visa diferencira to podru je od ostalih subregija Županije kao i bliskih konkurenata u regiji. Kako ciljno tržište percipira konkurenciju? 4. Direktno natjecanje sa snažnijim konkurentom – ukoliko destinacija nema snažne argumente / atribute / proizvode i usluge kao i direktna / bliska konkurencija ona se može smatrati sekundarnom destinacijom. poput vinara. Koje atribute treba otok Vis koristiti da bi se diferencirao kako bi na najbolji na in iskoristilo svoje ograni ene resurse? Odgovore na gore postavljena pitanja se elaboriraju u sljede im poglavljima vode i ra una da se kroz predložena rješenja jasno identificiraju prilike otoka da bi se kreirao jedinstveni imidž u glavama potroša a / klijenata / turista ime se ova destinacije diferencira od konkurenata ali i zadovoljava potrebe gostiju bolje od drugih. Takvim pristupom se kreira ona jedinstvena percepcija i asocijacija u glavama potroša a / klijenata / turista ime se sprje avaju klju ne tri injenice: 1.1 Korporativni identitet a.

Stvaranje sinergije sa Splitsko-dalmatinskom županijom Ovim programom Vis bi trebao iskoristiti glavne adute i snage Splitsko-dalmatinske županije kao jake turisti ke tržišne marke (Dalmacija i Split kao centar regije). Biševo . regija obalnog pojasa . Komiža – zona tradicionalnog života npr. Ovdje bi trebalo iskoristiti pozitivne stavove potroša a vezane za Županiju na na in da se veže za županijsku tržišnu marku. Viški plato . kao na primjer: Vis – Sunce i more Vis – Gastronomija Vis – Eko / ruralni turizam Vis – Nautika itd. Zaštitne marke turisti kih proizvoda Visa Kreiranje oznaka/loga za pojedine proizvodne kategorije. kao na primjer: Vis – Jedrenje Vis – Ronjenje Vis – Vinogradi i kušaone Vis – Biciklizam Vis – Špilje i uvale Vis – Povijest i kultura Vis – Doga anja (npr. npr. Vis – zona modernog života npr. Kreiranje oznaka/loga za pojedine zone turisti ke atraktivnosti Na ovaj na in stvara se identitet pojedinih zona atraktivnosti. Viška regata) Vis – Mari i Agrikultura d. f. npr. Na ovaj na in oni postaju prepoznatljiviji a turisti ko iskustvo transparentnije."robinzonska" zona 174 .Loga otoka Visa Jedinstvene prodajne poruke. Kreiranje oznaka/loga po pojedinoj vrsti turisti kih proizvoda.zona ruralnog iskustva npr. Viško polje – zona agrikulture npr. b. EuroGites (europsko udruženje ruralnog turizma) e.zona plaže i vodenih aktivnosti npr. Dodavanje oznaka u lanjivanjem u me unarodne institucije i udruženja Na ovaj na in regija podiže svoj imidž na turisti kom tržištu te podiže kredibilitet kod potroša a. c. Kreiranje oznaka/loga za itinerare kroz otok i oko otoka Itinerari bi trebali biti ozna eni prema vrsti turisti kog iskustva kojeg nude.

Ozna avanje turisti kih informativnih centara Pravilno ozna avanje i osmišljavanje ure enja turisti kih centara podiže kredibilitet centra ali i pridonosi atraktivnosti destinacije/mjesta/naselja u kojem se centar nalazi.2. Rezultati tih radionica kao i rezultati finalnih preporuka za Splitsko-dalmatinsku županiju mogu poslužiti kao polazna platforma razmatranja pozicioniranja otoka Visa. a koji su proizašli iz rada na dokumentu Glavnog plana turizma Splitsko-dalmatinske županije kao i Strateškog marketing plana turizma Republike Hrvatske. sam prostor otoka ima i svoje specifi nosti koje ga na neki na in isti u kao jedinstvenog. odnosno regionalnih radionica u županiji. Strateški marketing plan za hrvatski turizam je kao regionalnu preporuku pozicioniranja naveo sljede e: Preporu eno pozicioniranje: Jadranska inspiracija Imidž: Dalmatinski životni stil i kultura Vrijednosti: Opuštenost. koja proizlazi iz nekoliko uporišta: UPORIŠTA TURISTI KOG POZICIONIRANJA PODRU JA OTOKA VISA O uvanje prirodnih i kulturoloških vrijednosti Kapitaliziranje naslje a. 16.g. kulture i tradicije Turizam podru ja otoka Visa Uskla ivanje sa porastom potražnje prirodnog i neiskvarenog Izgradnja "tradicionalnog imidža" sustavom doživljaja i izgradnja "modernog imidža" kvalitetom i standardima usluge 175 . kultura.2 Pozicioniranje Prije detaljne razrade uporišta pozicioniranja otoka mora se navesti da je na razini Splitskodalmatinske županije dosta bilo rada na njenom pozicioniranju kao i uporištima pozicioniranja. Uporišta pozicioniranja Sve prisutniji trend o uvanja prirode i ekologije te promoviranja tradicionalnih elemenata kulture i naslje a nalaže stvaranje takve tržišne pozicije turizma podru ja otoka Visa a u sklopu op e turisti ke ponude Splitsko-dalmatinske županije. a njih obrazlažemo kao uporišta za pozicioniranje. otoci-obala-Zagora Diferencijacija: Kulturološko naslije e Nastavno na glavne vrijednosti i atribute Županije.

Doživljaji u enja uz provod: turisti žele biti aktivno uklju eni u predložene doživljaje. 176 . Doživljaji bijega: turisti traže izrazite aktivnosti i uklju enje. Oni se žele unijeti u okruženje i/ili doga aj. psihološku (neopipljivu) kategoriju cjelokupnog proizvoda turizma koja se sastoji od neopipljivih elemenata. Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije Sustav doživljaja predstavlja tzv. okusiti i dodirnuti. omirisati.brojne doživljaje vrijedne pam enja koje turisti / posjetitelji mogu ponijeti ku i i podijeliti ih s prijateljima i obitelji. Osobe koje odlaze na godišnji odmor postaju sve zahtjevnije i imaju iza sebe veliki broj iskustava. Estetski doživljaj: kod turista prevladava pasivnost. ali jedan aspekt obi no prevladava nad svima ostalima.Oblikovanje tradicionalnog imidža turizma se stvara koordiniranim pristupom sustavu doživljaja. SUSTAV DOŽIVLJAJA Gost koji "upija doživljaj" Provod Pasivan gost Estetika U enje uz provod Aktivan gost Bijeg Gost koji se "utapa u doživljaju" Doživljaji provoda: turisti su pretežito pasivni. Upravo zbog toga je potrebno odrediti pojam doživljaja i razložiti psihološku (neopipljivu) i fizi ku (opipljivu) komponentu proizvoda ukupnog turizma podru ja otoka Visa. Oni o ekuju da e sa svojih putovanja ponijeti uspomene vrijedne pam enja. Glavne koristi i vrste turisti kog doživljaja Bez obzira na njihovu prevladavaju u aktivnost ili pasivnost. Doživljaji turista integriraju sve prethodno navedene komponente. Voljni su u iti na zabavan na in. Turizam otoka treba stvoriti niz jedinstvenih vrijednosti . a traži se sve širi raspon doživljaja. Nastoje upiti prezentirane doživljaje pomo u svojih pet osjetila: oni žele vidjeti. turisti / posjetitelji op enito traže doživljaje povezane s provodom. Turisti / posjetitelji nastoje proširiti svoj vidokrug ili osje ati se oboga eni u enjem o ne emu novom ili uklju ivanjem u specifi ne aktivnosti. estetikom ali i s bijegom iz svakodnevnice. uti. Oni istinski žele postati dio doživljaja / aktivnosti. u enjem uz provod.

vinogradi. pašnjaci Turisti ki centri na obali Ljekovito bilje Ljekovito bilje Ljekovito bilje Stoka. perad Flora i fauna Industrijsko Sela i ku e P elarstvo Arheološki Uvale (npr Stiniva) Svjetionici Smještaj Ratarski Izletišta Vinarije Školjke Muzeji Doline Crkve Divlja Održiva gospodarska aktivnost korištenjem prirodnih resursa kroz o uvanje kulture i tradicije revitalizacijom postoje ih i kreiranjem novih umjetnih resursa Turizam kao rezultat istovremenog korištenja prirodnih i umjetnih resursa Plaže Spilje Riba Vino 177 . stijene Objekti Umjetno stvorene atrakcije Livade. Resursi otoka Visa su prikazani sljede im grafikonom: FIZI KA KOMPONENTA TURIZMA OTOKA VISA Prirodni resursi Šume Oranice. vrtovi Umjetni resursi More Planine.Fizi ku (opipljivu) komponentu proizvoda ine prirodni i umjetno stvoreni resursi bez kojih sustav doživljaja ne bi mogao postojati.

Vis je "Otok Skrovište" gdje doma i i inozemni gosti "guštaju" u otkrivanju skrivenih iskustava. odnosno potrebe potroša a za provo enjem svog slobodnog vremena. zanimljivih aktivnosti.Pozicioniranje Harmonizacijom prirodnih i umjetno stvorenih resursa sa kreiranim sustavom doživljaja u turizmu Visa dolazi se do kvalitetne podloge za pozicioniranje turizma. Turisti ki proizvod je skup aktivnosti i ponu a a organiziranih u funkciji zadovoljenja odre enog motiva putovanja. gastronomskih užitaka kao i prirodno kreiranih uvala i plaža. Pristup strategiji specijalizacije mora odrediti set 178 . U smislu tržišne strategije. Podru je otoka Visa se pozicionira kao "discover and admire"(„otkrij i divi se“) turisti ka destinacija. svaka diferencijacija mora biti utemeljena na konkretnim potrebama i željama gostiju gdje se zahtjevi za odre enom ponudom trebaju zadovoljiti. koja u svojem prostoru nudi raznovrsna turisti ka iskustva i doživljaje vezane uz tradiciju i idilu oto nog života. U prilog pozicioniranju ide i detaljna iskustveno doživljajna razrada elemenata koji iskustveno grade turisti ku pri u otoka Visa: Prošireni identitet Visa kao "Otoka Skrovišta": Vis kao proizvod • Vis kao osoba • Vis kao simbol • Orijentiran moru Autenti an Ekskluzivan Kompaktan Izoliran Tih i usporen Opušten Iskren Komiža Modra špilja Grad Vis Falkuša • • • • • • • • • Sustav vrijednosti (emocija) pozicioniranja otoka Visa: Funkcionalne prednosti • Emocionalne prednosti • Prednosti samoizražavanja • Udaljenost Mirno a Nije orijentiran masovnom turizmu Zamamnost Izoliranost Kontakt sa autenti nim oto kim životom Biti dopadljiv Koji je probirljiv Neiskvaren • • • • • • Pozicioniranje turizma kao skupa turisti kih proizvoda nalaže definiranje oblika proizvoda koji se mogu kreirati i komercijalizirati prema tržištu.

Strukturiranje itinerara Itinerari mogu biti kompletirani sa mrežom informacijskih punktova. klijenti isto tako ulažu dosta vremena i novaca da bi odabrali destinaciju kako i doputovali u nju. Iz svega navedenoga strategija marketinškog miksa mora biti harmonizirana izme u klju nih elemenata kako ne bi jedan element ugrozio ostale odnosno da se oni komplementarno nadopunjavaju. te stoga je vrlo osjetljivo inicijalno planiranje proizvoda i usluga na na in da oni postanu razlog i element sigurnosti odabira i dolaska klijenata. teže je i samom klijentu da ocijeni da li je ponuda otoka Visa komparativno bolja od npr.pravila i kriterija koji moraju biti zadovoljeni od strane ponu a a turizma. što raditi u podru ju otoka Visa. voditi ra una o prethodno postavljenim marketinškim ciljevima kako bi se na najjednostavniji na in polu io tržišni uspjeh bez obzira radilo se o turisti kom poduze u ili o privatnom ponu a u neke usluge.otokom i udaljeni svjetionici "Vojna" tura . fokusirati se na one turiste koji e ra e doživjeti prirodno okruženje u piktoresnom ambijentu sub-regije nego biti pripadnikom masovnog turizma (individualiziranje ponude). odnosno tzv. Ture Izlet jedrenjakom Biševo-Jabuka Tura minibusom unutrašnjost otoka Tura arheoloških ostataka Ronila ka tura Ture uvala Tura svjetionika . 16.bivša baza mornarice i spremišta podmornica i brodova 179 . a s ciljem da se zadovolji ciljna grupa specijalnog programa. ponude otoka Pašmana. Sugerirani itinerari mogu biti korisni i za turopeartore specijalnih interesa i za individualne turiste u potrazi za originalnim idejama.1 Strategija proizvoda A. Neopipljiva narav turisti kih usluga ini marketing napore težima ukoliko se strateški ne postave od po etka.3 Strategije marketing miksa Današnji marketing u turizmu je na neku ruku na in vo enja ukupnog poslovanja. marketinški koncept u kojemu bi poslovni subjekti (ali i privatni) trebali biti vo eni sljede im smjernicama: uskladiti vlastite proizvode i usluge sa potrebama i željama turista. 16. suvenirnica i trgovina. a. Dodatno. Pješa ke ture Razgledavanje mjesta Visa i Komiže Crkve i povijest Pješa enje po unutrašnjosti otoka b.3. Nadalje. Usvajanjem ovakvog koncepta omogu uju se bolje usluge turistima ali i izbjegavaju nepotrebna trošenja kako novca tako i vremena na proizvode i usluge koji se ne traže.

prodaja suvenira. Kreiranje usluga prema potroša ima Organizacija turisti kih informativnih centara na bazi pružanja potpunih usluga turistima (davanje informacija. prodaja turisti kih proizvoda. usluge vodi a itd. Informatori na besplatnim telefonskim linijama trebali bi pružati informacije turistima od trenutka kada se odlu e na dolazak u regiju do njihovog dolaska i boravka u regiji. Kreiranje regionalnih proizvoda i suvenira Tipi an turist htjeti e uzeti sa sobom suvenire koji ga podsje aju na boravak u destinaciji. prodaja kuponskih vau era. Gastronomija Najbolji restorani i konobe Doma a prirodna hrana Povr e i vo e tura vinogradi i kušaone vina B.) Organizacija besplatnih telefonskih linija. Primjeri aktivnosti marketing klubova: pomo u organizaciji sajmova organizacija radionica i seminara obrazovni izleti za putni ke agencije i turoperatore odnosi sa javnoš u zajedni ko oglašavanje proizvodnja brošura promotivne akcije direktan marketing vo enje baza podataka itd.c. Stvaranje marki kvalitete Vizualizacijom atributa i koristi pove avamo želju kod potroša a za konzumiranjem odre enoga proizvoda. distribucija i prodaja promotivnih materijala. prodaja karata. Marketing klubovi Zada a marketing klubova je kreirati i provoditi promocijske aktivnosti. stvaramo dodanu vrijednost proizvoda te stimuliramo potroša a da konzumira proizvod. Marketing klubove organiziraju predstavnici interesnih skupina (javnog i privatnog) sektora. Marke kvalitete mogu se kreirati: po pojedinim turisti kim proizvodima 180 . E. C. Predlaže se kreiranje proizvoda i suvenira koji bi reflektirali pravi karakter sub-regije i njegove okolice te na taj na in pridonijeli stvaranju odnosno ja anju identiteta cjelokupnog podru ja otoka Visa. informator upu uje pismo zahvale gostu i iskorištava mogu nost ponude novih proizvoda za idu u godinu. usluge mjenja nice. rezervacijske usluge. Nakon odlaska. Sportsko-rekreativni itinerari Obilazak okolice biciklima Itinerar multi-avanture (pješa enje-udaljene uvale i plaže-jedrenje-špilje) Itinerar sporta i rekreacija d. D.

S time u vezi ciljaju se: Manji turoperatori specijalisti nasuprot velikim generalistima (npr. B. Strategija prodaje turoperatorima specijalistima Organizacija prodajnih seminara prodajnih aktivnosti u suradnji sa predstavnicima Županije pod nazivom «Kupite SD županiju» Organizacija specijaliziranih seminara za posrednike u prodaji turisti kih usluga s emitivnih tržišta i za predstavnike hrvatskih kompanija. nova doga anja. Bivši posjetitelji. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima ima za cilj identificirati zadovoljne goste koji su ve boravili te ih vezati za destinaciju stalno im nude i nove turisti ke proizvode i iskustva (npr. Baza podataka se mora stalno održavati. Cilj seminara je podi i razinu znanja o destinacijama te kreirati interes za prodaju kod putni kih agencija.2 Strategija komercijalizacije A. Organizacija prodajnih seminara gdje se oni organiziraju na izabranim tržištima potražnje. proizvode specijalnih interesa. privatne i javne kompanije mogu koristiti za organizaciju vlastitih promotivnih aktivnosti. Kreiraju se specijalni obrazovni programi za izabrane agencije. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima Organizacija baze podataka Podatke iz baze. U izabranim agencijama organiziraju se promocije.po posebnim koristima koje se nude potroša ima po specijalnim atributima koje uživa proizvod. C. organizaciju novih itinerera itd. obrazovanju. prodaju doga anja itd. Specijalisti ke turisti ke agencije. preporu a se upotreba specijalisti kih. postavljaju specijalna uprizorenja (display) dijele pokloni. nove proizvode specijalnih interesa. treningu. Izabrane agencije dobivaju preferencijalni tretman u organiziranju edukativnih putovanja. Cilj ovakvih susreta je pove ati prisutnost županije ali i tim otoka Visa u prodajnim programima stranih posrednika. Moraju se poduzeti veliki napori u obrazovanju i informiranju specijalisti kih turisti kih agencija u cilju podizanja razine znanja i stvaranja interesa za destinacijom. fokusiranijih kanala distribucije. isporuci materijala itd. D. turoperatori specijalizirani za ruralni turizam. Strategija prodaje turisti kim agencijama Stvaranje mreže klju nih agencija tako da se izabiru najvažnije agencije po pojedinim tržištima potražnje.).). 16. prodaju promotivni materijali. Ciljne skupine S obzirom da otok Vis predstavlja još uvijek nepoznatu destinaciju te da turisti ki proizvod trenutno nije spreman za privla enje ve ih volumena potražnje. obnavljati sa novim identificiranim važnim 181 . Ovaj program se mora izvoditi u uskoj vezi sa TZ Županije kao i Hrvatskom turisti kom zajednicom koja je inicijator tih susreta.3.

Na taj na in turisti ke agencije i turoperatori uvrštavaju destinaciju u svoje programe. Aktivnosti oglašavanja moraju biti orijentirane na identificirana primarna tržišta u podru jima gdje obitavaju identificirane ciljne grupe regije. Identifikacija potroša kih udruženja Ovim programom identificiramo razna udruženja. Ovim programom identificiramo klju ne osobe po pojedinim udruženjima te ih radimo svojim partnerima. Direktan marketing u suradnji sa turoperatorima/turisti kim agencijama Ovim programom turisti ke agencije i turoperatori osiguravaju imena i adrese potencijalnih klijenata kao i financiranje poštanskih troškova.3. S druge strane Turisti ka zajednica daje besplatno brošure i ostali promotivni materijal. Njezinim pravilnim vo enjem znatno se smanjuje trošak promotivnih akcija. Publikacije Dizajn publikacija mora biti u skladu sa identitetom „ekološki usmjerene“ destinacije kojeg želimo promovirati. klubove i asocijacije kojih su lanovi odre ene grupe potroša a sa zajedni kim interesima. viško podru je mora sura ivati s novinarima upotrebljavaju i «push» alate te pružaju i im najnovije informacije i materijale. 16. sugerira se stroga koncentracija oglašava kih aktivnosti. Publicitet Publicitet bilo u novinama ili još bolje na televiziji. S ciljem dobivanja besplatnog publiciteta. Uspjeh mnogih destinacija ovisi o veli ini publiciteta koju destinacija dobije. Publikacije moraju biti kvalitetne i bogate informacijama i fotografijama. Promotivne akcije Stimuliranje kupovine originalnih proizvoda otoka.3 Strategija komunikacije A. te brisanjem onih koji to više nisu. Oglašavanje Budu i da cijeli otok Vis ima relativno mali budžet za oglašavanje.potroša ima. Publicitet je jako važan i zbog malih troškova publiciranja. Oglašavanje se može izvoditi samostalno ili u suradnji s turoperatorima i putni kim agencijama. c. «Pull» promotivne aktivnosti Na bazi djelovanja «pull» tehnika potroša i traže destinaciju kod turisti kih agencija. 182 . b. potroša i prihva aju puno pozitivnije jer se lanci u novinama shva aju kao neovisni i bez predrasuda. zagovornicima prodaje. Primjeri publikacija: Imidž brošura na recikliranom papiru Specijalne brošure po proizvodima samo u elektronskom obliku Gastronomski vodi na najve im portalima d. pove ava se kredibilitet i efikasnost svih interesnih skupina u gradu. a.

adresama. novinarima. Promotivni materijali Korporativne brošure Specijalne brošure po proizvodima Kalendari doga anja Prodajni vodi i Korporativni letci za distribuciji putem direktne pošte Mape – biciklizam. pješa enje.). razgleda interijera objekata do mogu nosti jednostavnog rezerviranja smještaja. odnosno pridobiti novinare da objavljuju lanke o destinaciji. S time u vezi. op e itd c. Flickr itd. Specijalizirani sajmovi za preprodava e turisti kih usluga Posje uju se sajmovi namijenjeni preprodava ima turisti kih usluga. Stimuliranje tiskanja turisti kih vodi a 183 . e.Stimuliranje pove anje popustima itd.). potrošnje turista (vau erima. Internet stranica prema potroša ima Sve ve em broju ljudi rezerviranje paket aranžmana ili hotelskog smještaja preko Interneta sasvim je normalna životna injenica. Organizacija baze podataka o klju nim kupcima Ovim programom stvaraju se baze podataka s imenima. kultura. Nakon toga upravlja se bazom podataka. turoperatore i novinare f. zvukovi itd. Youtube. B. brojevima telefona preprodava a turisti kih usluga. profesionalnih udruženja. Organizacija obrazovnih izleta za putni ke agencije. identificiraju prioriteti i motri efikasnost svake promotivne akcije. Internet stranica Internet stranica koja sadrži podatke namijenjene profesionalnim turisti kim djelatnicima. Posebna pod-stranica na glavnoj Internet stranici sa svom potrebnom multimedijom – filmovi. U nastavku dajemo pregled izabranih “push” alata. Prisutnost na najve im socijalnim mrežama je od najve e važnosti (Facebook. Organizacija nagradnih igara na emitivnim tržištima e. profesionalnim udruženjima. predstavnika medija. top 5 itinerara otoka Visa i podru ja itd. a. lidera mišljenja na izabranim emitivnim tržištima. fotografije. d. b. Dodatno se razvijaju podstranice top 5 sub-regije. specijalnim Sudjelovanje na turisti kim sajmovima. «Push» promotivne aktivnosti Cilj upotrebe “push” marketinških alata je pridobiti prodava e turisti kih usluga da prodaju destinaciju. Internet stranica mora nuditi kompletnu uslugu potencijalnim posjetiteljima od ponude raznih op ih informacija preko npr.

Glavne to ke geo pristupa tržištima su sljede a: Primarna tržišta Slovenija. Video materijali Video materijali namijenjeni preprodava ima turisti kih usluga. Foto arhiva i. profesionalnim udruženjima i klubovima. Strateškim pristupom marketingu od strane Županije putem Glavnog plana razvoja turizma. Sekundarna tržišta eška. Velika Britanija– zajedno oko 20% ukupnog prometa. kao i ovim dokumentom.Stimulacijom tiskanja turisti kih vodi a (kao npr. te kao posljedica toga je i rezultat da preko 60% ukupnih turisti kih no enja ine doma i turisti te turisti iz Slovenije. dok glavna tržišta Splitskodalmatinske županije (Italija.4 Tržišna strategija Iako je Vis dio ukupne ponude Splitsko-dalmatinske županije. Suveniri 16. Njema ka i eška) ine zajedno oko 16% ukupnog ostvarenog prometa (no enja). te ja i udjeli glavnih tržišta regije uglavnom iz Zapadne Europe. novim inicijativama iz Strateškog marketing plana za Republiku Hrvatsku. Ostala tržišta Sva ostala tržišta koja sa injavaju oko 30% ukupnog prometa. Michelin. te time i daljnja diversifikacija turisti kih tržišta. doma e tržište e u periodu od sljede ih 5 godina smanjiti udjel u ukupnim no enjima sa 37% na 20 do 25% (uzevši i u obzir relativno nisku bazu brojeva tako da e udjeli mo i imati u 5 godina i ve e pomake). Njema ka. Lonely Planet itd) znatno podižemo kredibilitet destinacije. još uvijek je.3. Austrija – zajedno oko 25% ukupnog prometa. Kvantitativno izraženo. o ekuje se pokretanje ve e informiranosti o otoku i njegovim karakteristikama. 184 . Italija. marketinški gledano. otok Vis malo prisutan u marketinškim alatima. Može se konstatirati da e do i do postupnog smanjenja ukupnog udjela doma eg tržišta kao i turista iz Slovenije. h. g. novinarima.

sljede i korak je planiranje destinacija unutar turisti kog klastera koje obuhva a prostor Županije. nema drugih instrumenata niti alata za upravljanje ili poticanje turizma sa lokalne ili županijske razine. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno podru je Županije. Nedostatak efikasnog i integriranog destinacijskog menadžmenta na otoku osim naslije enih turisti kih ureda. Nedostatak poduzetni kih centara za projekte održivog turizma (lokalna. Prostorni planovi fizi ki odre uju zone i koli ine turisti kog razvitka. ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turisti koj djelatnosti u svojim rukama. Naime javne vlasti županije nemaju ingerencije niti financijsku snagu za oblikovanje u inkovite investicijske strategije koja bi rezultirala brzim razvojnim ciklusom. Uzimaju i u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj. ali i kao inicijacija poduzetni kih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative. Prema tome. napose plaža i atraktivnih uvala i zaljeva. u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata. U tom je kontekstu ovaj projekt UNDP-a promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka. i to kako sa stajališta privla enja ve ih doma ih i internacionalnih investitora. Nedostatak fondova za po etne investicije u turizmu. odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu. Osim što turisti ki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podru ja i projekata za razvoj. Nedostatak turizmu potrebne op e infrastrukture (osobito vodoopskrba). U tom kontekstu se za podru je obuhvata ovog projekta name e potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interes doma ih i stranih investitora. on tako er pokazuje razinu posve enosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (Županija).Investicijska strategija 17. Neriješeno pitanje koncesija i korištenja turisti ki atraktivnog zemljišta. to jest Komiže i Visa. odnosno regionalna razina). i osim toga. tako i sa stajališta privla enja malih lokalnih investitora. potrebna su zna ajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko zna ajnijih obalnih projekata na lokacijama nazna enim prostornim planom te napose zna ajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora. Uz to na ovom podru ju postoje i sljede a ostala ograni enja: Nedostatak mla eg i poduzetni ki obrazovanog stanovništva za male i srednje projekte. koji je smješten u Splitsko-dalmatinskoj Županiji. Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podru ja destinacije otoka Visa.17.1 Pristup Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa. 185 . trenutno ne postoji niti je mogu a obuhvatna investicijska strategija za cjeloviti i integralni turisti ki razvoj ovog podru ja.

itd. One su rezultat dva seta faktora: razli iti odnosi javnih vlasti prema turizmu razina atraktivnosti / efikasnosti investicija u turisti ke projekte.2 Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma U cilju stvaranja efikasne investicijske politike u turizmu podru ja destinacija otoka Visa. ME UTIM. ) Evaluacijom sadašnjih uvjeta financiranja i sustava poticaja u Hrvatskoj (kako je elaborirano u prethodnim poglavljima).) Kvazi-financijski poticaji (državne / regionalne garancije za komercijalne kredite. koje ne nude ovakve povlastice Ostalo (edukacijski programi za zaposlene. poticaji za marketing i promociju. PRETJERANA IZGRADNJA. koji ne samo da pove avaju profitabilnost investicijskih projekata. u usporedbi sa ostalim državama / regijama. jednokratne potpore. ITD. itd. start up programi. IAKO MOGU DODATNO POTAKNUTI POZITIVNU KLIMU INVESTIRANJA I RAZVOJA VISOKA Izvor: Horwath Consulting Zagreb. nego pove avaju atraktivnost investiranja u odre enu državu / regiju.) Fiskalni poticaji. ali me usobno kompatibilne grupe razvojnih subvencija / poticaja. porezne olakšice za smanjenje trošak kapitala.17. mora se u obzir uzeti šest hipotetskih situacija. i sl.) OPCIJA 6 OPTIMALNA SITUACIJA GDJE SU SUBVENCIJE I POTICAJI NEPOTREBNI. POSTOJE VELIKI RIZICI U SMISLU SOCIJALNIH UTJECAJA (RAZINA ZAGA ENJA. 2008 Op enito postoje etiri zasebne. Slika 17-1: Opcije investicijske politike ODNOS JAVNOG SEKTORA PREMA TURISTI KIM PROJEKTIMA NEGATIVNO OPCIJA 1 NEUTRALNO OPCIJA 3 BEZIZLAZNI RAZVOJNI POLOŽAJ ZBOG MARGINALNE STOPE POVRATA NA INVESTICIJSKE PROJEKTE I NISKA RAZINA INTERESA OD STRANE DRŽAVE POZITIVNO OPCIJA 5 SUBVENCIJE I POTICAJI INVESTICIJAMA SU NEOPHODNI KAKO BI SE UKLONILE / SMANJILE BARIJERE ZA PRIVATNE INVESTICIJE U TURIZMU NEMA RAZVOJA NISKA STOPA POVRATA OPCIJA 2 PRIVATNI INVESTITORI SPREMNI SU INVESTIRATI TEK NAKON ŠTO SE DRŽAVNA VLAST IZJASNI NA SPREMNOST RAZVOJA U TURIZMU OPCIJA 4 PRIVATNI INVESTITORI BEZ MNOGO OGRANI ENJA RAZVIJAJU PROJEKTE. vidljivo je da su oni uglavnom locirani u domeni kvazi financijskih poticaja gdje se malim investitorima smanjuje cijena kapitala posredstvom državnih subvencija uz veliku birokratsku proceduru. razvojne pozajmice. koji se mogu koristiti u turizmu: Financijski poticaji (direktne investicije javnog sektora u razvoj turisti ke infrastrukture. 186 .

a posebno praksa onih zemalja koje su upravo ovakvim poticajima stvorile snažnu i konkurentsku turisti ku privredu. Horwath Consulting je razvio vlastitu metodologiju poticaja za razli ite projekte u turisti koj industriji. Da bi zaista zaživjeli mali i srednji održivi projekti u turizmu u Hrvatskoj i napose ovoj Županiji. koji su me utim povezani s me unarodnim fondovima i sredstvima finacijske pomo i. biti e nužno oblikovati obuhvatni sustav poticaja kojeg poznaje svjetska turisti ka praksa. Ovakva je situacija odvela male investitore prema investicijama koje su uglavnom povezane s biznisom nekretninama.Postoje odre eni poticaji iz ostalih podru ja. a ne onim tipovima investicijama koje grade dodanu vrijednost u turizmu i time cjeloviti iskustveni lanac vrijednosti turisti kih destinacija. a koja je sažeta u sljede oj tabeli: 187 .

2008 x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x Sivom bojom su u tabeli ozna eni projekti koji su vezani uz ruralne / eko inicijative. a dodatno se ozna ava (križi em) tip subvencije koja se može koristiti za projekte te vrste. Izvor: Horwath HTL / Horwath Consulting Zagreb. zabavni parkovi kompleksni eko / etno resorti PROJEKTI KOJI POTI U SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI programi ili inicijative samostalnog zapošljavanja edukacijski centri programi prekvalifikacije i/ili programi 'povratak u školu' PROJEKTI VEZANI UZ ZAŠTITU OKOLIŠA PROJEKTI VEZANI UZ KULTURU organizacija doga aja o uvanje kulturno-povijesnih spomenika i naslje a unapre ivanje gradskih jezgri / javnih površina / parkova itd. 188 .Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu FINANCIJSKE SUBVENCIJE TURISTI KI PROJEKTI ZA SUBVENCIJE DIREKTNA JAVNA INVESTICIJA KVAZI FINANCIJSKE SUBVENCIJE DRŽAVNE GARANCIJE POVOLJNE KONCESIJE TAX HOLIDAYS FISKALNE SUBVENCIJE PRIJENOS GUBITAKA NIŽI UBRZANA KOMUNALNI AMORTIZACIJA POREZI NIŽI POREZ NA UVOZ RAZVOJNE JEDNOKRATNA SUBSIDIRANE POZAJMICE POTPORA KAMATE PROJEKTI REHABILITACIJE manji hoteli u urbanim naseljima veliki hotelski projekti spa objekti PROJEKTI KONVERZIJE / RESTRUKTURIRANJA društveni turisti ki objekti u hotele napušteni industrijski objekti u smještajne objekte (ili mixed use) objekte privatni rezidencijalni objekti u smještajne objekte veliki projekti konverzije devastiranih urbanih struktura GREENFIELD PROJEKTI obiteljski hoteli (Bed&Breakfast) inovativni hotelski / turisti ki koncepti veliki me unarodni hotelski brandovi marine inovativni turisti ki resorti probojni (breakthrough) razvojni projekti infrastrukturni razvojni projekti (financirani od strane privatnih investitora) EKO / ETNO TURISTI KI PROJEKTI smještaj. interpretacijski centri.

ali mogu predstavljati otklanjanje prepreka razvoju. zemljištu u zakup za koji se ne traži naknada. prije samog po etka poslovanja. Mnogi turisti ki projekti. a ovo se posebno odnosi na ve e investicije kao što su one u hotele. Države u ovakvoj situaciji esto su percipirane od strane privatnog sektora kao riskantne zemlje za ulaganja. a to može biti u smislu nižih kamatnih stopa. Državne financijske subvencije Jednokratne potpore – državni poticaju turisti kim razvojnim projektima mogu biti u obliku jednokratne potpore ili pozajmice. Ovaj tip subvencije ne zahtjeva visoka inicijalna sredstva. državne pozajmice se esto daju po povoljnim uvjetima za turisti ke projekte. na duži rok otplate. kao injekcija kapitala koji zahtijeva dio profita. Kvazi-financijske pozajmice Državne financijske subvencije u smislu jednokratnih potpora i razvojnih pozajmica najbolja su metoda za promociju i usmjeravanje turisti kog razvoja. primjerice. Obzirom da je rizik ve i kod komercijalnih pozajmica. država tako er može financijski podržati turisti ke projekte putem subvencioniranih kamata (pokriva razliku izme u visine komercijalne kamate i one odre ene od strane države). ukoliko postoje poteško e razvojnog subjekta da ostvari kreditiranje od strane banke).Vrste subvencija u turizmu (pojašnjenje tabele 17-1): 1. suo ava sa poteško ama u njegovom financiranju. Nadalje. te na taj na in ublažava rizik povezan sa turisti kim 189 . pozajmica sa istim uvjetima kao i komercijalne pozajmice od banaka ne utje u na profitabilnost poslovanja projekta. jer smanjuju prepreke za profitabilnost projekta. one zemlje sa visokom potrebom za razvojem turisti kog sektora kao op eg pokreta a razvoja njihove ekonomije. U inkovitost ovih zajmova u smislu turisti kih projekata ovisi o postavljenim uvjetima (na primjer. Istovremeno. ili kao dodatna sredstva jednokratnim potporama. jer imaju direktan i trenutan utjecaj na njihovu realizaciju. država daje garanciju za pozajmice (u komercijalnom sektoru) – državne garancije ime iskazuje svoju predanost i povjerenje u turisti ki sektor. su esto one sa nedovoljnim sredstvima ovakvog tipa. iziskuju inicijalnu investiciju u fiksnu imovinu. 2. itd. ili u. Upravo ovakva investicija može bitno utjecati na nov ani tok u prvom razdoblju projekta. država može ponuditi kvazi-financijsku subvenciju u smislu garancije deviznog te aja. U takvim slu ajevima. U slu aju da je projekt financiran pozajmicom u stranoj valuti. bez obzira na profitabilnost projekta. Jednokratne potpore smatraju se najboljom metodom za poticaj razvoja turisti kih projekata. Razvojne pozajmice – daju se umjesto. Jednokratna državna potpora može se dati u novcu koji ne zahtijeva povrat. pa se stoga privatni sektor. a izdatak se podmiruje kroz duži niz godina.

u smanjenju prepreka profitabilnosti projekta. odnosno na privla enje stranih investicija. u ubrzanju razvojnog procesa tako da se poboljša investicijska klima u odnosu na druge destinacije. profitabilnost ak i komercijalno vrlo atraktivnog projekta može biti nedovoljna da bi se kompenzirao rizik razvoja. Obzirom da nemaju zna ajan efekt na nov ani tok u ranom razdoblju turisti kog projekta. te ih evaluirati jer utje u na investicijske odluke: Edukacija / trening Marketing Repatrijacija stranih prihoda Dostupnost materijala (za gradnju i poslovanje) Radne dozvole Op i stav prema razvoju turizma Svakako je najvažnija ekonomska i politi ka stabilnost zemlje / destinacije. fiskalne subvencije se naj eš e koriste zajedno sa financijskim subvencijama. važno je sagledati i druge faktore koji su relevantni za razvoj turisti kih projekata. Fiskalne subvencije Fiskalne subvencije mogu imati dvojnu ulogu: prvo.razvojem u podru jima gdje fluktuacije deviznog te aja mogu imati ozbiljne posljedice na profitabilnost projekta. ili ih se može ograni iti na odre ene lokacije. 3. Iz iskustva je evidentno da je u nekim slu ajevima jedan ili više tih faktora utjecalo na ograni eni turisti ki razvoj. Iako se odre enim subvencijama može utjecati na smanjenje efekta nestabilnosti (ili percipirane nestabilnosti). Formalna turisti ka politika mora uzeti u obzir i ove faktore. Ove subvencije mogu biti dio isklju ivo turisti ki usmjerenih subvencija. 4. te drugo. 17. poput financijskih subvencija za turisti ke projekte mogu biti primjenjive za sve projekte. Fiskalne subvencije. Fiskalne subvencije mogu se aplicirati na po etnu fazu razvoja projekta. ali vrlo esto su dio cjelokupne ekonomske politike usmjerene na podršku investicijama op enito. jer su dio cjelokupne investicijske klime. Ostale subvencije Uz investicijske subvencije. koja bi u protivnom bila marginalna. kao i na razdoblje samog poslovanja projekta. ili odre enu vrstu razvojnog projekta.3 Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj Državne subvencije / poticaji i ostala sredstva za projekte u turizmu su prikazani u sljede oj tabeli: 190 .

HAMAG."Turizam kroz regije" MINISTARSTVO GOSPODARSTVA razli iti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva.Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva" KREDITNE LINIJE RESORNIH MINISTARSTAVA provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj. Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva. regionalni razvoj. ruralni razvoj (IPARD) IPARD . 2008.IPA) – prekograni na suradnja.preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipi nih proizvoda Instrument pretpristupne pomo i (Instrument for Pre-accession Assistance . manifestacija i udruga. pansion. aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program 'Zelena brazda' . Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama. itd.Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. pomo u tranziciji i izgradnja institucija. ribarstva i ruralnog razvoja. tur. kao na primjer: Zadružno poduzetništvo. obrtnicima i poduzetnicima Subvencije poljoprivrednicima. obrtnicima i poduzetnicima Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma Razvoj Strategije ruralnog turizma županije Financiranje / subvencioniranje tur. Obrazovanje za poduzetništvo MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE.MINISTARSTVO TURIZMA Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" .bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu Program poticanja zaštite. SREDSTVA ME UNARODNIH FONDOVA CARDS program .sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji. signalizacije. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Program poticanja unapre enja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“ Program poticanja razvoja tematskih turisti kih putova „Tematski putovi“ Program poticajnih mjera za pove anje konkurentnosti turisti kog tržišta Sufinanciranje turisti kih projekata kojima su odobrena sredstva iz me unarodnih fondova Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma Program poticaja ulaganjima u javnu turisti ku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odre enoj destinaciji u 2008 . razvoj ljudskih potencijala.„Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i grani nim podru jima Bosne i Hercegovine“ AMAMO . u cilju stvaranja etno-eko sela i oboga ivanja turisti ke ponude Subvencije poljoprivrednicima. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" . izrade biciklisti kih brošura. Ministarstvo gospodarstva. 191 . Ministarstvo poljoprivrede.plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak ŽUPANIJSKE INICIJATIVE Program 'Etno-eko sela' . Inovacije i novi proizvodi. Izvor: Ministarstvo turizma. Splitsko-dalmatinska županija.

Usprkos tome. sva podru ja sva podru ja sva podru ja sva podru ja obalni dio Vis i Komiža Vis i Komiža sva podru ja Vis i Komiža Plisko polje.5 g.Otok skrovište' Centar za sportove na vodi Program zdrave hrane za potrebe turisti kog tržišta Visa Program pripreme / kuhanja tradicionalnih jela Etno selo Dragodid Centar 'Vojna povijest Visa' EDUKACIJA I UPRAVLJANJE Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za upravljanje ruralnim turizmom Projekt edukacije u turizmu TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu) Podru je / potencijalna lokacija Javna Privatna Javno privatna 2 . 192 . G. razvoj se eko i ruralnih projekata prili no je spor. i nema naznaka da se ovakvom dinamikom razvoja ruralnog turizma otok Vis može brzo pozicionirati i razviti turisti ki lanac vrijednosti koji se kao dio Splitsko-dalmatinske Županije može zna ajnije komercijalizirati na doma em i inozemnom tržištu. 6 . ajno polje / brdo. uzimaju i u obzir sadašnju strukturu poticaja. jasno je da ona predstavlja dobar okvir za pokretanje poduzetni kih inicijativa. itd. a koje e se investicije na svoj na in odraziti na tržište i dinamiku takozvanih ‘zelenih’ projekata. Podstražje. šire podru je Visa i Komiže sva podru ja (osobito Dra evo polje. Vremenski prioritet 4 . Ston ica Marine zemlje.) Podselje. 17. posebno iz razloga što je rije o strukturiranju investicija u odnosu na javni i privatni sektor s jedne strane. Žuzeca. Velo polje. Borova njiva. s investicijama u ve e turisti ke projekte i napose javnu infrastrukturu. oko Kostirne. Podšpilje. Dra evo polje. Podhumlje.4 Ukupni pregled investicijskih projekata Tablica 17–2: Pregled investicija UKUPAN PREGLED INVESTICIJSKIH PROJEKATA ZA PODRU JE OTOKA VISA Vrsta investicije Projekt KONKURENTNOST Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Sustav malih plaža Revitalizacija rive / šetnica uz more Projekt kvalitete privatnog smještaja Eko oznake kvalitete Urbana konverzija (Vis i Komiža) SMJEŠTAJ Agroturizmi Ruralne ku e za odmor Ruralni Bed & Breakfast Ruralni obiteljski hotel Ruralni resort ATRAKCIJE I TURISTI KA INFRASTRUKTURA Kušaonica vina i maslinovog ulja Sustav vidikovaca Pješa ke / bicklisti ke staze Panoramska cesta Ribarski muzej Interpretacijski centar 'Vis. Žena glava. te u odnosu prema sadržaju turisti kog lanca vrijednosti s druge strane. i jedna i druga destinacija ra unaju. itd.7 g. a što je iskazano njihovim prostornoplanerskim dokumentima. Oklju na Površina / broj elemenata 3-5 10 oko 50 km postoje i / potencijalno proširenje u budu nosti 1 ha 500 m 500 m 1 ha 2 2 - Programiranje i procjena investicija po pojedinim projektima u ovoj fazi nije mogu a na detaljnijoj razini. Nadalje. a ne na ublažavanje procesa eksploatacije projekata (olakšica). Podselje.Dakle. Borovik. iako su poticaji fokusirani uglavnom na animiranje financiranja (subvencije).3 g.

a planiraju se po principima eko / ruralnog / zelenog razvoja.Što se ti e projekata konkurentnosti i investicija koji se navode u gornjoj tabeli. 193 . oni su iskazani i detaljno razra eni u poglavlju 15. ovog Izvještaja.

Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis za svoju realizaciju pretpostavlja uspostavu snažne institucije koja e direktno i indirektno posredovati u financiranju razvojnih projekata. a vezano na implementaciju ovog programa. Prirodna i kulturna dobra ovog prostora nisu posebno ozna ena niti interpretirana. gdje dominiraju dva ve a urbana centra Vis i Komiža. te stoga nije dovoljan motivacijski faktor za ubrzaniji razvoj eko i ruralnih inicijativa. ili e glavni razvojni impulsi do i izvana. te u tom smislu s izuzetkom vinarstva i ribarstva. a osobito zato što ne postoji potencijal lokalne poduzetni ke strukture. najve e ograni enje. te su ga mimoišli klju ni razvojni procesi u regiji. vinarstvo. 194 . te e u tako er imati ulogu potpore za istraživanje i razvoj unutar poslovnog sektora ruralnog / eko turizma. i u malom opsegu poljoprivrede. Dosadašnja praksa lokalnih razvojnih modela unutar državnog sustava poticaja uglavnom nije polu ila realizaciju. te njime i upravljati.Zaklju ne napomene Podru je obuhvata ovog projekta . koja može zaživjeti jedino uz profesionalizaciju vodstva koje e uspostaviti proces izvedbe ovog programa u cjelini. ovo je integralni program za jednu od najatraktivnijih oto kih destinacija u Hrvatskoj. Povijesno je ovaj otok bio izvan procesa klasi ne turistifikacije. socio-kulturna i povijesna bogatstva bez sumnje predstavljaju izniman potencijal za ruralne i eko turisti ke projekte. lokalni kapacitet i iskazani lokalni poduzetni ki interesi. pa se postavlja pitanje proizvodnje bogatstva na srednji i duži rok. Naime. Uz ribarstvo. odnosno cjeloviti proboj novog turisti kog proizvoda za snažniju komercijalizaciju na jedan prostor (izuzetak je Istra. pa je stoga evidentna nužnost povezivanja resursa i atrakcija otoka u integrirani turisti ki lanac vrijednosti.18. Prostor i njegova prirodna. Prema tome. za sada ne postoji jak agrikulturni supstrat i socijalni kapacitet za snažan i brz uzlet ruralnog turizma. sa snažnijim upravlja kim mehanizmom). predstavlja spoj prirodnih i kulturno-povijesnih atrakcija raspore enih na otoku Visu. Nadalje. a koja je uglavnom usmjerena na smanjenje cijene kapitala. ovaj prostor za sada nema zna ajnijih drugih poslovnih sektora. Prognoze o razvoju turisti kih kapaciteta izražene prostornim planovima pretpostavljaju investicije u nekoliko koncentriranih središta što pretpostavlja uglavnom izvanjske investicije. Mla e generacije otoka Visa je uglavnom apsorbiralo tržište rada Splita. U razgovorima sa klju nim subjektima uo eno je da se otok Vis suo ava se s dvojbom svojeg kapaciteta da svoj razvoj temelji na organskim principima i sa glavnim osloncem na lokalne snage.destinacija otoka Visa. ali ipak valja ra unati da su osim visokih troškova neophodne infrastrukture. ovdje se važno podsjetiti na postoje u strukturu poticaja u Hrvatskoj. a danas je depopuliran i bez ve ih internih kapaciteta za rast i razvoj. Stanje okoliša i prirodnih resursa je na zadovoljavaju oj razini.

eko / ruralnih poslovnih inicijativa koje prije svega objedinjuju turizam i poljoprivredu. naš je prijedlog da se osnuje Razvojno / poduzetni ki centar. koji ima misiju upravljanja procesom razvoja poduzetni kih održivih. Splitsko-dalmatinska županija je trenutno u procesu prihva anja Strategije razvoja ruralnog turizma županije. Naime. jasno je da bez aktivne izgradnje lanca vrijednosti u turizmu na temeljima održive eko / ruralne koncepcije i na onoj ekonomiji razmjera koja omogu ava zna ajan rast blagostanja i povrata stanovništva na otok. 195 . županija je ve u procesu donošenja odluke o najboljem upravlja kom modelu ruralnog turizma županije.Dakle. Kona no. Razvojno / poduzetni ki centar formira se kao javno-privatno partnerstvo (županija. a neovisan je i ima poslovnu misiju na ograni eno vrijeme integriraju i interese malih privatnih operatora. te klju nih proizvoda unutar ovog segmenta. što se ovdje i uzima u obzir. tako er postavlja upravlja ki okvir. transfera znanja i dr. javna poduze a. Kao što je istaknuto na radionici sa klju nim subjektima otoka Visa. koja osim postavljanja strateških okvira za razvoj ruralnog turizma. nevladinih udruga i fondacija. ve a privatna poduze a i poduzetnici te eventualno internacionalni subjekti). odnosno njihovu simbiozu u izgradnji lanca vrijednosti ovog prostora. koje e se izostankom prve pokazati kao realne alternative. programa i financijskih potpora javnih institucija i agencija. kao inicijalna podloga za pokretanje ovog Centra mogu poslužiti nalazi turisti kih i drugih studija Cards Programa. Prema tome. nužno e do i do sukoba s drugim potencijalnim razvojnim opcijama za ovaj prostor.

Stoga je važno da se svi interesni subjekti u turizmu ovog podru ja dogovore i usuglase oko klju nih razvojnih koraka i odgovornosti. a prijedlozi njegove operacionalizacije pretpostavljaju izgradnju kompletnog turisti kog lanca vrijednosti destinacije. razinu prioriteta i vremenski okvir za provedbu svakog od njih: 196 .Provedbeni plan Plan razvoja ruralnog / eko turizma za podru je destinacije otoka Visa daje strateški okvir za razvoj i rast novog turisti kog proizvoda u podru ju koje do sada nije doživjelo zna ajan turisti ki razvoj. koji definira odgovornosti. U tom kontekstu. održivu izgradnju novih turisti kih iskustava i proizvoda uz naglasak na kvalitetu. klju ni projekti predloženi u Planu razvoja ruralnog / eko turizma destinacije otoka Visa predstavljaju se u okviru Provedbenog plana. Ovaj plan oslanja se na uspješne modele organizacije i razvoja ruralnog turizma.19.

turisti ke zajednice) Lokalne i županijska TZ.PROJEKTI KONKURENTNOSTI VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. uz podršku lokalne samouprave i TZ-a) Budu a organizacija za razvoj eko / ruralnog turizma Lokalna samouprava uz podršku županije Visok Visok Srednji Visok Srednji Visok Visok Srednji Vrlo visok Visok . god. lokalne i županijske TZ. Županija) Mali poduzetnici uz podršku i poticaje na državnoj i županijskoj razini Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu. lokalna samouprava Privatne inicijative uz podršku javnog sektora Lokalna samouprava Privatne inicijative Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu i ruralnom turizmu destinacije. Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Program opremanja malih plaža u uvalama Revitalizacija šetnica uz more Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Eko oznake kvalitete Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Urbana konverzija (Vis i Komiža) Mali poduzetnici uz podršku javnog sektora (Lokalna samouprava. lokalne turisti ke agencije. god.

god. god. Agroturizam Ruralna ku a za odmor Ruralni 'bed & breakfast' Ruralni obiteljski hotel Ruralni resort Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok Vrlo visok Visok Srednji Visok 198 .PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god.

planinarskih i biciklisti kih staza Centar za sportove na vodi Program zdrave hrane za potrebe tur.Komiža Interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište' Škola viške kuhinje Koncept pješa kih. god. god. tržišta destinacije Etno selo Dragodid Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Javno-privatna inicijativa Javno-privatna inicijativa Privatna inicijativa Lokalne TZ i TZ županije uz podršku županije i lokalne samouprave Privatna inicijativa Lokalno malo poduzetništvouz podršku javnog sektora Privatna inicijativa (uz javnu podršku) Javno-privatna inicijativa (poduzetništvo. Kušaonice vina i maslinovog ulja Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok Sustav vidikovaca Privatne inicijative uz podršku lokalne samouprave i županije Visok Panoramska cesta Javna inicijativa Visok Ribarski muzej . lokalna samouprava) Visok Srednji Visok Visok Srednji Visok Visok Visok .PROJEKTI ATRAKCIJA I TURISTI KE INFRASTRUKTURE VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god.

županija) Javno-privatna incijativa Županija. TZ županije Visok Visok Vrlo visok Vrlo visok 200 . god. Projekt edukacije u turizmu TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva u turizmu) Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Javni sektor (lokalne i županijske TZ. god.PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. županija) Javni sektor (lokalne i županijske TZ.

2005. Zagreb.mzopu. 2006. Splitsko-dalmatinska županija. 2001. Zagreb. PROGRAM Grad Komiža. FINA. OCJENA KAKVO E MORA NA PLAŽAMA U SEZONI 2008. 2007. POPIS STANOVNIŠTVA 2001. 2005. Državni zavod za statistiku.hr/more Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre. Državni zavod za statistiku RH. Agencija za zaštitu okoliša. CORINE LAND COVER. 2001. MANAGEMENT OF THE ENVIRONMENTAL EFFECTS ASSOCIATED WITH THE TOURISM SECTOR.20. Državni zavod za zaštitu prirode. EKONOMSKI PODACI. Službeni glasnik Splitskodalmatinske županije. 2001.hr 201 . 2003. TURIZAM U PRIMORSKIM GRADOVIMA I OP INAMA U 2007. 2008. STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ – TOMAS LJETO 2007.STANOVNIŠTVA 2003. PROSTORNI PLAN SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE. Splitsko-dalmatinska županija. Parliamentary Commissioner for the Environment. 2008. Split. Zagreb... 2008. Locum Consulting.Zagreb. 2008. 2008. Komiža. 2008. Zagreb. GODINE. Institut za zurizam. 2005. PROSTORNI PLAN URE ENJA GRADA KOMIŽE. November 1997 Locum Consulting. www. Split. Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije. Split. Zagreb.Popis korištenih izvora Državni zavod za statistiku RH. Grad Vis. Zagreb. DELIVERING THE LUXURY EXPERIENCE.ruralis.. DIGITALNI MODEL RELJEFA RH . Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure enja. Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije. Split. 2006. Grad Vis. NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA CRONEN. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE. REGIONALNI OPERATIVNI SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE. GISDATA ZAGREB. PROSTORNI PLAN URE ENJA GRADA VISA – PRIJEDLOG PLANA. http://www. Zagreb. Wellington. STANDARDIZACIJA I KLASIFIKACIJA SEOSKIH DOMA INSTAVA U ISTRI.RASTER. STATISTI KI LJETOPIS 2007. THE CHANGING FACE OF LUXURY TRAVEL. Zagreb. Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre. 2008. Vis. Splitsko-dalmatinska županija. Splitsko-dalmatinska županija. GODINE. USKLA ENJE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE S UREDBOM O URE ENJU I ZAŠTITI ZAŠTI ENOG OBALNOG PODRU JA MORA. 2008. Službeni glasnik Grada Komiže 10/06. POPIS POLJOPRIVREDE 2003. Državni zavod za statistiku RH.

turismo. http://www.carnegieuktrust.bioelba.sardegna. http://app.edu.belizetourism.php Azores Informacije.ruraltourisminternational.co.hi-arts.ca/eng/index.http://www.com/azores/azores. http://www. Turisti ka stranica Arhipelaga Azores.asianinfo.sapereonline. http://woe. http://www. www.html Resource Council. web: www.ca/ Tourism Council Western Australia.stb.insula.planisfero.htm.co.travel/index.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngo rms_destination_management_organisation World Tourism Organization.visitazores.aspx Belize Tourism Board.uk/Eventsdetails.net/index. www.uk/Eventsdetails.it Turisti ka stranica Sardinije.sardegnaturismo.1424.restaurant.watourismawards.EventID-56596 AsianInfo.asp http://www. http://rural.com Talijanski web za www.investinitaly. web: www.ste.au/index.it/APTView/view?guid=b2fc92679a4ce471:cb6009: 107e0626e4a:-7ffd Agroturizam Sapereta.EventID56596 HI~Arts.org.restaurants.htm Carnegie UK Trust Rural Programme.azores.htm Agroturizam Elba. www.uk/rural Organization of Tourism Education and Training. web: www.forestur.com.world-tourism.com.it/ Biokamp .htm. www.php?obj_id=676181603 Tourism Skills Network West of England. EMERIT.org.org/events--awards/tourism- Highlands and Islands Enterprise.sg/asp/ina/ina07. Singapore Tourism Board.org International Scientific Council For Island Development.html Forestur. www.arcipelago.org/main.elba-agriturismo.htm Alberta Hotel & Lodging Association. www.com. http://www.org/asianinfo/indonesia/pro-tourism. web: www. www. http://www.toscana. awareness-activities. web: www.org/ 202 .emerit.com poticanje investicija.it/it/agri-campeggio.gr/uk/ste_uk.site.atec.agroturizam.it Regija Sardinija.tsnsw.php?option=com_content&task=blogcategory &id=17&Itemid=51 Canadian Tourism Human www.Toskanski arhipelag turisti ke informacije. www.php?attribute=3 Rural Tourism International Training Network.hie.

21. razvojne mogu nosti i ograni enja Tablice Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina Tablica 4–16: Turisti ke zone .lokacije Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina 9 9 11 11 12 13 14 203 2 3 3 4 4 4 4 5 5 6 7 7 8 1 2 2 1 1 4.Dobno-spolna piramida Tablica 4–5: Stanovnici .Sadržaj priloga 4 Situacijska analiza Tablice Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Kartogrami Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 4.2 Socio – ekonomski faktori Tablice Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura Tablica 4–4: Stanovnici .3 Prostor.aktivnost Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Tablica 4–7: Ku anstva Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001.1 Temeljna kvalifikacija podru ja . godine Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda 4.ukupno Tablica 4–17: Turisti ke zone .

Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje .Segment Socio-kulturnog okruženja Tablica 8–12: E.Segment Performansi destinacije Tablica 8–3: C. Snage i slabosti .Segment Pravno-politi kog okruženja Tablica 8–11: D.Segment Lokalne zajednice i javnih usluga Tablica 8–6: F.Segment Okoliša Tablica 8–14: G. Mogu nosti i prijetnje . Snage i slabosti .Segment Tehnologije 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 204 .Segment Konkurenata Tablica 8–10: C.Segment Turisti kih usluga destinacije Tablica 8–5: E. i ekonomskog profila podru ja Tablica 8–2: B. Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje . socijalnog.Segment Destinacijskog marketinga Tablica 8–4: D.Segment Ekonomskog okruženja Tablica 8–13: F. Snage i slabosti . Snage i slabosti . Snage i slabosti . Snage i slabosti .Segment Turisti kog razvoja Tablica 8–8: A.Segment Trendova industrije Tablica 8–9: B.Segment Interesnih subjekata i partnerstva Tablica 8–7: G. Mogu nosti i prijetnje .Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Tablica 4–23: Zaštita prirode Tablica 4–24: Ekološka mreža Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Kartogrami Kartogram 4 2: Temeljna namjena površina Kartogram 4 3: Gra evinska podru ja Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja Kartogram 4 5: Zaštita prirode Kartogram 4 6: Kulturna baština 4.Segment Prirodnog. Mogu nosti i prijetnje .4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogrami Kartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 14 14 16 16 20 8 10 15 15 19 22 22 23 8 SWOT analiza Tablice Tablica 8–1: A. Snage i slabosti .

10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablice Tablica 10–1: Cipar Tablica 10–2: Malta Tablica 10–3: Sardinija 37 37 40 43 205 .

206 .

*** “Priprema planova razvoja eko i ruralnog turizma za podru je destinacije otoka Visa” *** Kona ni izvještaj .PRILOZI .

.

aktivnost Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Tablica 4–7: Ku anstva Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001.1 Temeljna kvalifikacija podru ja .lokacije Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina 9 9 11 11 12 13 14 2 3 3 4 4 4 4 5 5 6 7 7 8 1 2 2 1 1 4.3 Prostor.2 Socio – ekonomski faktori Tablice Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura Tablica 4–4: Stanovnici .ukupno Tablica 4–17: Turisti ke zone .Sadržaj 4 Situacijska analiza Tablice Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Kartogrami Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 4.Dobno-spolna piramida Tablica 4–5: Stanovnici . godine Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda 4. razvojne mogu nosti i ograni enja Tablice Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina Tablica 4–16: Turisti ke zone .

4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogrami Kartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 14 14 16 16 20 8 10 15 15 19 22 22 23 8 SWOT analiza Tablice Tablica 8–1: A.Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Tablica 4–23: Zaštita prirode Tablica 4–24: Ekološka mreža Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Kartogrami Kartogram 4 2: Temeljna namjena površina Kartogram 4 3: Gra evinska podru ja Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja Kartogram 4 5: Zaštita prirode Kartogram 4 6: Kulturna baština 4.Segment Performansi destinacije Tablica 8–3: C.Segment Turisti kog razvoja Tablica 8–8: A. socijalnog. Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje .Segment Socio-kulturnog okruženja Tablica 8–12: E. Mogu nosti i prijetnje .Segment Interesnih subjekata i partnerstva Tablica 8–7: G. Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje .Segment Destinacijskog marketinga Tablica 8–4: D. Snage i slabosti . Snage i slabosti .Segment Okoliša Tablica 8–14: G.Segment Lokalne zajednice i javnih usluga Tablica 8–6: F.Segment Prirodnog. Snage i slabosti .Segment Ekonomskog okruženja Tablica 8–13: F. Mogu nosti i prijetnje . Snage i slabosti . i ekonomskog profila podru ja Tablica 8–2: B.Segment Trendova industrije Tablica 8–9: B. Mogu nosti i prijetnje .Segment Tehnologije 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 . Mogu nosti i prijetnje . Snage i slabosti .Segment Konkurenata Tablica 8–10: C.Segment Pravno-politi kog okruženja Tablica 8–11: D.Segment Turisti kih usluga destinacije Tablica 8–5: E. Snage i slabosti .

10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablice Tablica 10–1: Cipar Tablica 10–2: Malta Tablica 10–3: Sardinija 37 37 40 43 .

.

1 .4 Situacijska analiza 4. Corine Land Cover. 2001.1 Temeljna kvalifikacija podru ja Kartogram 4-1: Pokrov zemljišta Izvor: AZO.

230 1.900 2.919 2.011 4.29% 15.55% 13.77% 12.9% 2.1% 3. 2001. varijanta 2 Izvor :DZS. Kod 112 221 223 231 242 243 311 312 313 321 323 324 333 Površina km2 1.51% 4.53 100.571 43.226 2.126 5.34 1.637 19 1.02 14.39% 0.500 OTOK VIS 3.21 8. Popis stanovništva 2001 2 . Naselja Aktivno stanovništvo Broj Broj Broj % 1981. Broj % Broj Broj Broj KOMIŽA 1.27% 1.500 VIS 1.1% 1.66 13. 1991.83% 8.58% 0.960 9 762 38.04 8.106 642 32.28% 8.00% 4. .8% 1.167 4.31 4.42% 14.349 1.11 0.24 12.243 488 29.37% 3.56 14.trend Planirani broj stanovnika 2015.29 0.31% 94.2% 1.000 Kretanje broja stanovnika Stanovnici 60 i više godina Planirani broj stanovnika 2015.Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Naziv razreda Umjetne (izgra ene) površine Vinogradi Maslinici Pašnjaci Mozaik uzgojnih parcela Pretežno poljoprivredno i prirodni pokrov Bjelogori na šuma Crnogori na šuma Miješana šuma Prirodni travnjaci Makija i garig Prijelazna šumska podru ja Oskudni biljni pokrov UKUPNO Izvor: AZO.43 1.781 2.96 14.248 2.2% 4.130 31.43% 13.677 10 809 48.2 Socio – ekonomski faktori Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Podru je Stanovnika 2001.35 3. Corine Land Cover. varijanta 1 Planirani broj stanovnika 2015.

0% -10.54 18% 15% 16% 55 . Popis stanovništva 2001.0% 5.0% 15.0% -15. 90-94 80-84 70-74 60-64 50-54 40-44 30-34 20-24 10-14 0-4 -20. Popis poljoprivrede 2003.64 21% 12% 18% preko 64 30% 21% 31% Komiža SDŽ Vis Izvor: DZS.0% muškarci žene muškarci žene Izvor: DZS.0% 0.34 7% 11% 8% 35 .0% -5.0% 0.Dobno-spolna piramida Urbani centri Komiža i Vis Starosna struktura 2001. Tablica 4–4: Stanovnici .0% 5.0% 20.0% -5. 3 .0% 15.44 9% 13% 10% 45 .0% 20.0% 10.0% -10. 90-94 80-84 70-74 60-64 50-54 40-44 30-34 20-24 10-14 0-4 Ostala naselja Starosna struktura 2001.0% 10.0% -20.0% -15.Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura lanovi poljoprivrednih ku anstva prema navršenim godinama starosti 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% do 25 15% 27% 18% 25 .

2% 43. Popis stanovništva 2001.3% VIS 241 648 316 48.Tablica 4–5: Stanovnici . Popis stanovništva 2001.55 Izvor: DZS. 4 .65 2.317 307 Tablica 4–7: Ku anstva 1991. broj ku anstava 680 749 1.571 Izvor: DZS. Popis stanovništva 2001.587 324 325 756 182 OTOK VIS 3.8% OTOK VIS 421 1. visoka.8% 27.63 2001. ku anstava 55 i više godina broj broj broj % KOMIŽA 180 457 230 50.aktivnost Osobe s osobnim prihodom % 38.2% Broj 702 460 1.677 3.9% Uzdržavano stanovništvo Broj 496 408 904 % 25.651 broj lanova 2.105 546 49.47 2.162 % 35. Popis poljoprivrede 2003.9% Grad Ukupno Aktivno Broj Vis Komiža Ukupno otok Vis 1.438 440 312 561 125 VIS 1.960 1.61 2. Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Podru je Poljoprivredna ku anstva lanovi polj. Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Podru je Stanovništvo 15 g. ku anstava lanovi polj. magisterij Izvor: DZS.4% Izvor: DZS.4% 31.9% 48.62 2.3% 24. Podru je Komiža Vis Ukupno otok Vis broj ku anstava 845 806 1. KOMIŽA 1.3% 24. i više Bez škole Osnovna škola Srednja škola Viša.025 764 637 1.637 762 809 1.429 broj lanova 2.

Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001. godine Podru je Ukupno stanova Ukupno stanova za stalno stanovanje Stalno nastanjenih Privremeno nenastanjeni i napušteni Stanovi za odmor Gospodarsko korištenje broj m2 broj m2 broj m2 broj m2 broj m2 broj KOMIŽA 1.527 93.820 983 60.553 677 45.118 306 4.214 437 27.931 107 VIS 1.876 120.046 939 62.205 741 50.173 198 6.878 853 53.431 84 OTOK VIS 3.403 213.866 1.922 122.758 1.418 95.291 504 11.092 1.290 81.362 191

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela

Struktura stanova prema na inu korištenja
1600 1400

Broj stanova

1200 1000 800 600 400 200 0

VIS 641 129 398 64

KOMIŽA 593 247 285 55

Ostala naselja 184 128 607 72

UKUPNO 1418 504 1290 191

Stalno nastanjeni Napušteni Povremeno stanovanje Gospodarske djelatnosti

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

5

Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Grad Naselje Komiža - naselje
Biševo Borovik Duboka Oklju na Palagruža Podhumlje Podšpilje Sveti Andrija Žena Glava

Stalni stanovnici 2001. 1523
19 15 6 5 0 40 14 1 54

Povremeni stanovnici
Stanovi za odmor 2001. Turisti 2007.

Ukupno 3651 247 39 50 157 0 148 30 5 86 762 4413 5458 92 443 283 113 71 323 88 591 2004 7462 11875

1140
228 24 44 152 0 108 16 4 32

KOMIŽA

Ostala naselja - ukupno Ukupno Grad Komiža Vis - naselje
Dra evo Polje Marinje Zemlje Milna Plisko Polje Podselje Podstražje Roga i Rukavac

154 1677 1776
8 35 19 21 23 23 8 47

608 1748 1592
84 408 264 92 48 300 80 544

VIS

Ostala naselja - ukupno Ukupno Grad Vis UKUPNO OTOK VIS
Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001., Turizam 2007.

184 1960 3637

1820 3412 5160

988 988 2090 2090 3078

6

Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda

Komiža - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007
Poljoprivreda lov, šumarstvo 13% Prera iva ka industrija 19% Trgovina 21%
Izvor: FINA, 2008.

Opskrba el.energija, plin, voda 9% Ostale djelatnosti 16% Hoteli i restorani 22%

Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda

Vis - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007
Prera iva ka industrija 8% Poslovanje nekretninama iznajmljivanje 5% Ostale djelatnosti 15% Trgovina 38%

Prijevoz, skladištenje i veze 8%

Hoteli i restorani 26%

Izvor: FINA, 2008.

7

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja
Kartogram 4-2: Temeljna namjena površina

Izvor: PPOG Komiža i Vis

8

Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina KOMIŽA ha Gra evinska podru ja naselja Gra evinska podru ja van naselja Poljoprivredne površine Šumske površine Ostale poljop. i šumske površine Ostale površine UKUPNO
Izvor: PPOG Komiža i Vis

PROSTORNII POKAZATELJI

Oznaka GPn GPv P Š PŠ O

VIS ha ha 121 50 2.180 2.563 285 24 5.223

Otok VIS % 244 74 3.121 5.436 1.205 61 10.141 2,4% 0,7% 30,8% 53,6% 11,9% 0,6% 100,0%

123 24 941 2.873 921 37 4.918

Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina PROSTORNI POKAZATELJI Gra evinska podru ja Izgra eni dio naselja Nezgra eni dio naselja KOMIŽA Oznaka GP GPn Gpi GPv I Izgra ene strukture van gra evinskog podru ja LN K T D O Ostale površine UKUPNO
Izvor: PPOG Komiža i Vis

VIS ha 121,3 87,9 33,4 49,8 0,0 9,2 4,8 30,5 5,3 24,1 24,1 0,0 195,2

Otok VIS ha 243,9 170,5 73,4 73,8 4,6 9,2 4,8 49,5 5,7 60,6 24,1 36,5 378,2 % 64,5% 45,1% 19,4% 19,5% 1,2% 2,4% 1,3% 13,1% 1,5% 16,0% 6,4% 9,7% 100,0%

ha 122,5 82,6 39,9 24,0 4,6 0,0 19,0 0,4 36,5 0,0 36,5 183,0

A N

9

Kartogram 4-3: Gra evinska podru ja Izvor: PPOG Komiža i Vis 10 .

0 32.7 19.2 21 6 3.UKUPNO UKUPNO otok VIS Izvor: PPOG Komiža i Vis Tip H H TN TN TN H H H H H / TN H H Lokacija Komiža Komiža Komiža Komiža Izvan naselja Vis Vis Vis Izvan naselja Izvan naselja Izvan naselja Izvan naselja Površina 1.99 Broj kreveta max. 350 300 350 500 950 2450 260 420 100 120 600 200 150 1850 4300 11 .lokacije Turisti ka zona Hotel Biševo Roga i Neptun Kamenica Barjaška Grad Komiža .5 51.300 Turisti ka zona Naselje Komiža Izvan naselja Grad Komiža Naselje Vis Izvan naselja Grad Vis UKUPNO otok VIS Površina ha 13.Tablica 4–16: Turisti ke zone .31 1.25 3.29 83.93 11.500 950 2.850 4.1 6.UKUPNO Hotel Issa Uvala Stonca eška Vila Milna Samogor Zaravniš e Parja Grad Vis . 1.7 19.ukupno Broj kreveta max.7 0.3 84.15 3.450 780 1.35 7.5 51.070 1.0 Tablica 4–17: Turisti ke zone .2 19 32.6 30.

Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Izvor: PPOG Komiža i Vis 12 .

Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Izvor: PPOG Komiža i Vis 13 .

3 1.0 Livade Pašnjaci 16.9 42.5% 694.4 Vinogradi 53.2 89.5 Vinogradi 53.180 374 532 1.9 16.1 2.939 497 Šumske površine Ostale poljoprivredne i šumske površine Izvor: PPOG Komiža i Vis 921 285 1.4 Livade 10.494 69 5.563 2.1% 581.436 4.1 10. 3.9% 67.205 Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Grad Komiža Vis Ukupno otok Vis Poljoprivredno zemljište .3 1.445 428 2.0 63.121 374 755 1.873 2.2 Vo njaci 37.9 42.8% Neobra eno 66.1 Korišteno 113. KORIŠTENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE PO KATEGORIJAMA Korišteno poljoprivredno zemljište u hektarima 500 400 300 200 100 0 Oranice.5 80.2 400.0 10.9 122.2 176.4 Vo njaci 37.0 36.9 122. Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Grad Komiža Vis Ukupno Korišteno poljoprivredno zemljište .ha Ukupno 179.7 5.0 Pašnjaci 16.0 Povrtnjaci 1.274 3. Popis poljoprivrede 2003.2 828. Popis poljoprivrede 2003.0 649.2 400.992 Poljoprivredne površine 2.Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina PROSTORNI POKAZATELJI KOMIŽA Oznaka P P1 P2 P3 Š Š2 Š3 PŠ ha VIS ha Otok VIS ha 941 0 223 719 2.2 Izvor: DZS. vrtovi 3.2% Izvor: DZS.2 Komiža Vis 14 .2 83.2 416.0 8.7 Povrtnjaci 1.5% 133.ha Oranice.7 5.9 10.

Kartogram 4-4: Vodoopskrba i odvodnja Izvor: PPOG Komiža i Vis Kartogram 4-5: Zaštita prirode Izvor: ZPP. Zaštita prirode baštine. Ekološka mreža 15 .

muljevite i pješ ane pli ine. morske špilje. naselja posidonije. pješ ana dna. vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom. Plagruža i Svetac Izvor: ZPP. Otok Vis . PPUG Komiža i Vis Tablica 4–24: Ekološka mreža Podru ja Biševo kopno HR2001097 Brusni ka gušterica. Otok Vis JI strana o. pješ ana dna. šuma alepskog bora sa sominom. Visa Naselja posidonije HR2000942 HR3000096 HR3000097 Bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom. šljunkovita morska obala.Tablica 4–23: Zaštita prirode U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su dijelovi prirode: Zna ajni krajolik: Otok Ravnik Otok Jabuka Otok Brusnik Planom se predlažu za zaštitu kao zna ajni krajolik: otok Biševo oto ni arhipelag Budikovac – Greben Spomenici prirode: Medvidina špilja (geomorfološki) Modra špilja (geomorfološki) Otok Brusnik (geološki) Otok Jabuka (geološki) Zelena špilja na otoku Ravnik (geomorfološki) Uvala Stiniva (geomorfološki) Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati: akvatorij otoka Biševo. šljunkovita morska obala. Biševo more HR3000098 Pjeskovita morska obala. morske špilje. bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom. naselja posidonije. ista.podmorje Pjeskovita morska obala. muljevite i pješ ane pli ine. grebeni. grebeni. 16 . sastojine drvenaste mlje ike.

Modra špilja Morske špilje Medvidina pe ina Morske špilje Jama Supurina Morske špilje Jama (o.To ke Jama na Gatulijama Kraljicina špilja Špilja kod grada Visa (1) Špilja kod grada Visa (2) Špilja od Vore Ravnik .špilja Kraške špilje i jame. Dugikrili pršnjak. kraške špilje i jame. HR2000059 HR2000063 HR2000139 HR2000140 HR2000164 HR2000339 HR3000184 HR3000205 HR3000362 HR3000363 HR3000364 HR3000365 HR3000366 HR3000367 Endemi ne svojte. Endemi ne svojte. Endemi ne svojte. kraške špilje i jame. Budikovac) Morske špilje Špilja na Križnom ratu Morske špilje Špilja na Bilom ratu Morske špilje Morska špilja u uvali Duboka Morske špilje Ravnik špilja Morske špilje Prolaz na rtu Nova pošta . Endemi ne svojte.plitki Morske špilje HR3000369 HR3000370 HR3000392 17 Mala Üpilja Morske špilje Ponara ol medvida .duboki HR3000368 Morske špilje Prolaz na rtu Nova pošta . kraške špilje i jame. kraške špilje i jame. kraške špilje i jame. endemi ne svojte.

Morske špilje Fumor Morske špilje HR3000393 HR3000394 HR3000395 HR3000396 Medvidine Stupiš e Morske špilje Zakamica Morske špilje Nova medvidina Morske špilje 18 .

Kartogram 4-6: Kulturna baština Izvor: Izvor: 19 .

Silvestra. iznad Komiže Crkva sv. Komiža 20 . Komiža Dom JNA (arh. Borovik Zonkotova kula. Komiža Ku a Zonko. izme u Podhumlja i Podšpilja Kula "komuna". Komiža Crkva sv. Komiža Lu ki ured. Komiža Ku a Marinkovi . Komiža Crkva Gospa Gusarica. Komiža Crkva sv. Hum Crkva sv. Komiža Ku e u moru. Viti ). Plani ). Duh. Blaža.Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Grad Komiža Urbane cjeline Naselje Komiža Ruralne cjeline Duboka Podhumlje Podšpilje Kostirna Borovik Žena Glava Poje na Biševu Arheološke i hidroarheološke cjeline i nalazišta Oto je Palagruže Otok Biševo Otok Svetac Sakralna kulturna dobra Crkva sv. Komiža Ku a Foreti . Roka. Mihovil. izme u Podhumlja i Podšpilja Sklop Mardeši . iznad komiške uvale Crkva Gospe od planice. Komiža Spomen dom (arh. Komiža Zadružni dom. Biševo Crkva sv. Nikole "Muster". Komiža Ku a Giaconi. Komiža Ku a Molinari. Komiža Ku a Mladineo. Kostirna Javna kulturna dobra Kula Mladineo.

Š uline Gra evinski sklop . Kuzma i Damjan Dra evo polje Sv.Kostri i eva kula Arheološke i hidroarheološke cjeline i nalazišta Arheološka zona anti ke Isse O. Margarite Sv. Magdalena Poselje Crkva Gospe i Sv. Vid Gra evinski sklop . Utvrda Host Tvr ava Welington Svjetionik Ston ica Kula Benedikt-Torjun Sv.Grad Vis Urbane cjeline Naselje Vis Ruralne cjeline Tihobra e Milna Burgujac Podstaržje Uvala Rukavac Donji Rukavac Gornji Rukavac Plisko Poje Marinje Zemje Stiniva Donja Žužeca Gornja Žužeca Kunjanove-Serenjok Poselje Pojedina ne gra evine i sklopovi Vis Tvr ava Juraj III.Pipitovo Gra evinski sklop . Host hidroarheološko nalazište Hrid Krava hidroarheološko nalazište Uvala Svitnja hidroarheološko nalazište 21 .

4.4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 22 .

10=najlošije 23 . i ekonomskog profila podru ja PRIRODNI. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA SNAGE: Bogatstvo prirodne i kulturne baštine podru ja 10 Ne-komercijalizacija otoka/izbjegnut masovni turizam 8 6 4 Podru je sa niskim stupnjom zaga enja Interes lokalnih zajednica za intenzivniji razvoj turizma i svijest o pozitivnom djelovanju turizma na privredne indikatore 2 0 Kultura i tradicionalni na in života Usmjerenje lokalnih samouprava ka intenzivnom turisti kom razvoju Visa O uvanost prirodne strukture otoka Otvorenost i gostoljubivost ljudi i opušteni na in života Napomena: 1=najlošije. Snage i slabosti . SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA SLABOSTI: Nizak nivo kupovne mo i doma eg stanovništva za ulaganja u turisti ke aktivnosti 10 8 Nedostatak razvojnih okvira i poticaja za SME's 6 4 2 0 Nedostatak poduzetni ke inicijative doma eg stanovništva Nizak udio poljoprivredno angažiranog stanovništva Nedostatak poslovnog iskustva doma eg stanovništva Nedostatak profesionalnih ljudskih kadrova u turizmu Nedostatak ljudskih resursa za rad na otoku Napomena: 1=najbolje.8 SWOT analiza Tablica 8–1: A. 10=najbolje PRIRODNI.Segment Prirodnog. socijalnog.

Segment Performansi destinacije PERFORMANSE DESTINACIJE SNAGE: Trend otvorenosti otoka prema turisti kom tržištu u posljednjih nekoliko godina 10 8 6 Investicijski i razvojni projekti u toku 4 2 0 Trend prepoznavanja otoka kao baze jedrili ara u Hrvatskoj Po eci razvoja agroturizma u unutrašnjosti otoka Zainteresirani lokalni pojedinci za razvoj turisti kih proizvoda i autenti ne ponude otoka Napomena: 1=najlošije.Tablica 8–2: B. 10=najlošije Nedostatak cjelovitog turisti kog lanca vrijednosti 24 . 10=najbolje PERFORMANSE DESTINACIJE SLABOSTI: Vrijeme putovanja do destinacije 10 8 Nedostatak turisti ke signalizacije 6 4 2 0 Nedostatak svijesti o destinaciji na regionalnom i internacionalnom tržištu Nedostatak kvalitetnih smještajnih kapaciteta Ograni eni broj proizvoda i aktivnosti u ponudi Napomena: 1=najbolje. Snage i slabosti .

10=najbolje Vis je dio rastu eg tržišta održivog turizma DESTINACIJSKI MARKETING SLABOSTI: Nedostatak svijesti gostiju o atributima destinacije i raznolikosti potencijalnih iskustava 10 Nepostojanje centralnog informativnog turisti kog centra na podru ju otoka 8 6 4 2 0 Nizak profil u doma im. Snage i slabosti . distribucije i komunikacije Nedostatak doga aja internacionalnog karaktera Nedostatak brendinga Visa i naglašavanja raznolikosti podru ja Napomena: 1=najbolje. regionalnim i internacionalnim kanalima distribucije Promotivni materijali ra eni uglavnom za doma e tržište Nedovoljno razumijevanje internacionalnih tržišta. 10=najlošije 25 .Tablica 8–3: C.Segment Destinacijskog marketinga DESTINACIJSKI MARKETING SNAGE: Potencijal razvoja široke lepeze cjelogodišnjih aktivnosti na otoku 10 8 6 4 2 Potencijal snažnog destinacijskog menadžmenta i marketinga udruženim snagama dviju op ina 0 Potencijal razvoja raznovrsnih iskustava za razli ita internacionalna 'niche' tržišta Napomena: 1=najlošije.

te iskustva vezana uz bogato tradicionalno nasljedstvo 10 8 6 4 2 Otvorenost novim idejama i konceptima 0 Planovi i projekti u pripremi vezani na smještajne kapacitete na otoku Napomena: 1=najlošije.Tablica 8–4: D. Snage i slabosti . 10=najlošije Postoje e turisti ke atrakcije i infrastrukturni kapaciteti 26 . 10=najbolje Standard i kvaliteta hrane i pi a TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE SLABOSTI: Mala baza hotelskih kapaciteta 10 Trgova ka ponuda namijenjena turistima 8 6 4 2 Broj turisti kih proizvoda odmah spremnih za internacionalnu komercijalizaciju Atrakcije i doga aji uglavnom poznati lokalnom / doma em stanovništvu 0 Usluga na razini internacionalnih standarda Ograni ena distribucija informacija posjetiteljima prije njihovog dolaska na Vis Standard i kvaliteta smještajnih kapaciteta Napomena: 1=najbolje.Segment Turisti kih usluga destinacije TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE SNAGE: Raznolikost mjesta izuzetnih prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Tablica 8–5: E. 10=najlošije Nedostatak destinacijskog menadžment sistema 27 . Snage i slabosti . i upravljanje hotelskim i turisti kim uslugama) Turisti ki informativni centri za posjetitelje Napomena: 1=najbolje. voda. 6 4 2 0 Percepcije i odnos lokalnih kompanija i interesnih subjekata prema sudjelovanju u kreiranju šireg turisti kog lanca vrijednosti Faktori koji u potpunosti podupiru proces razvoja turizma (javne usluge. energija. profesionalni kadrovi.Segment Lokalne zajednice i javnih usluga LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE SNAGE: Prepoznavanje ekonomskih dobrobiti (potencijala) turizma 10 8 6 4 2 Proces izrade razvojnih projekata i prilagodbe Prostornom planu u toku Razvijena svijest o potrebitosti razvojnih projekata u turizmu 0 Napomena: 1=najlošije. kanalizacija. el.putevi. itd. 10=najbolje Uvažavanje zna aja zajedni kog djelovanja dviju op ina u razvoju turizma LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE SLABOSTI: Nedostatak svjesti lokalnog stanovništva o vrijednostima života u podru ju sa izuzetnim potencijalom za razvoj internacionalnog turizma 10 8 Relativno slaba infrastruktura .

10=najlošije Zajedni ka vizija i razumjevanje pravila igre u sektoru turizma otoka 28 . 10=najbolje INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA SLABOSTI: Stru nost lokalnih kadrova u turizmu 10 8 Destinacijski menadžment 6 4 2 0 Uklju enost privatnih interesnih subjekata u jedinstveni marketing Visa Suradnja javnog i privatnog sektora u turizmu Visa Jasne uloge u upravljanju turizmom otoka Napomena: 1=najbolje. Snage i slabosti .Tablica 8–6: F.Segment Interesnih subjekata i partnerstva INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA SNAGE: Postojanje lokalnih Turisti kih organizacija u op inama 10 8 6 4 2 Interes lokalnih poduzetnika za sudjelovanje u turisti kom razvoju Visa 0 Po etak uvo enja regulacije prostornog razvoja podru ja Visa Izražena želja lokalnog stanovništva za razvoj Visa Napomena: 1=najlošije.

Tablica 8–7: G. 10=najbolje TURISTI KI RAZVOJ SLABOSTI: Ograni eni interni resursi i ekspertiza za razvoj velikih turisti kih projekata 10 9.Segment Turisti kog razvoja TURISTI KI RAZVOJ SNAGE: Fokus na turizmu kao ekonomskom pokreta u otoka 10 8 6 4 2 Interesi lokalnih poduzetnika za ulaganje u turisti ki razvoj 0 Raznolikost prirodnih. kulturnih i povijesnih vrijednosti Visa koje je mogu e turisti ki valorizirati Raspoložive zone za novi turisti ki razvoj Napomena: 1=najlošije.5 Nedostatak privatnih operatera za daljnji razvoj i komercijalizaciju turisti kog proizvoda specijalni interesi Nedostatak lokalnog investicijskog kapaciteta Infrastruktura i nedostatak internacionalnog aerodroma Napomena: 1=najbolje. Snage i slabosti .5 Nedostatak zajedni ke vizije turisti kog razvoja 9 8. 10=najlošije Nedostatak internacionalnih hotelskih brendova i razvojne ekspertize 29 .

10=najbolje TRENDOVI INDUSTRIJE PRIJETNJE Ve a konkurencija zbog boljeg pristupa novim kanalima distribucije 10 Polarizacija tržišta (niske cijene .) koji žive duže.Tablica 8–8: A.starije osobe imaju tendenciju putovanja izvan glavne sezone Kontinuirana segmentacija tržišta putovanja Pove ana potražnja za proizvodima specijalnih interesa i novim destinacijama.visoka kvaliteta) pod prijetnjom ne postizanja zadovoljavaju ih performansi 8 6 4 2 O ekivanja visoke kvalitete vezane na turisti ka iskustva i usluge Pove an kriti ki stav prema kvaliteti i odnosu cijene u odnosu na kvalitetu (vrijednost za novac) 0 Daljnja segmentacija tržišta putovanja Skra ivanje dužih odmora u korist više kra ih odmora Potreba za diferencijacijom Napomena: 1=najbolje. kulturu i doga aje Trend zdravih i sa vitalnoš u povezanih aktivnih odmora Trend ekološki senzitivnih i na prirodi baziranih odmora Napomena: 1=najlošije.Segment Trendova industrije TRENDOVI INDUSTRIJE MOGU NOSTI Sve više estih. aktivno provode odmor i traže nova iskustva vezana uz prirodu. a kra ih odmora 10 Stil života .60 god. 10=najlošije Potreba za jasnim pozicioniranjem i snažnim Jedinstvenim Prodajnim Prijedlozima (USP) 30 ."Status" manje važan nego prije. Mogu nosti i prijetnje . osobito na podru ju Srednje i Jugoisto ne Evrope Fokus na 'baby boomere' (42 . 'Niska cijena' ne zna i 'niska kvaliteta' 8 6 4 2 0 Uticaj Interneta i E-trgovine na distribuciju Starost evropskog društva .

Segment Konkurenata KONKURENTI MOGU NOSTI: Suradnja s ostalim regijama u Hrvatskoj u svrhu privla enja posjeta 10 8 6 4 2 U enje na pozitivnim iskustvima drugih sli nih destinacija Diferencijacija u odnosu na globalnu konkurenciju na bazi vlastite startne pozicije razvoja turizma 0 Napomena: 1=najlošije. 10=najbolje Mogu nost razvoja inovativnih proizvoda i integrirane turisti ke destinacije KONKURENTI PRIJETNJE: Konkurencija s otocima u Hrvatskoj 10 8 6 4 2 Elektroni ki pristup kanalima distribucije . 10=najlošije Diverzifikacija proizvoda 31 . Mogu nosti i prijetnje .Tablica 8–9: B.globalna konkurencija Mogu nost konkurenata za razvoj održivih proizvoda i destinacija 0 Napomena: 1=najbolje.

5 Nedostatak razumijevanja i podrške razvoju od strane državnih institucija Neispunjenje uvjeta za integracije u EU Napomena: 1=najbolje. 10=najlošije 32 .decentralizacije 10 9. Mogu nosti i prijetnje .5 9 Nedovoljno promjenjeni i prilago eni zakonodavni i upravlja ki modeli 8. 10=najbolje PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Nivo centralizacije . rat i terorizam stvaraju mogu nosti za lokalni i regionalni razvoj turizma 4 2 0 Ja anje i modernizacija institucionalnog sistema državne i lokalne uprave Napredni proces pristupanja evropskim integracijama Interesi na nacionalnom i lokalnom nivou za vrstu podršku turisti kom razvoju Visa Napomena: 1=najlošije.Tablica 8–10: C.Segment Pravno-politi kog okruženja PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Interesi Hrvatske prema jedinstvenom razvoju Visa kao još neizgra ene destinacije 10 8 6 Nestabilnosti na globalnom nivou.

Tablica 8–11: D. 10=najbolje SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Visoki nivo konkurencije zbog mogu nosti ve eg izbora za potroša e (prijetnja od substituta) 10 8 6 4 2 0 Opasnost nebalansiranog razvoja destinacije s posljedicom ugrožavanja klju nih identitetskih zna ajki otoka Percepcija Hrvatske kao nestabilne zemlje zbog pove anog kriminala u posljednje vrijeme Napomena: 1=najbolje.Segment Socio-kulturnog okruženja SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Starija populacija sa ve im prihodima i više slobodnog vremena 10 8 6 Pove ana atraktivnost kroz percepciju Hrvatske / Visa kao nove destinacije (znatiželja) 4 2 0 Obitelji sa manje lanova i ve i broj parova Pove ani pritisak na radnom mjestu i ve a potreba za održivom ravnotežom slobodnog vremena i posla Interregionalna kretanja populacije Napomena: 1=najlošije. Mogu nosti i prijetnje . 10=najlošije 33 .

Tablica 8–12: E.Segment Ekonomskog okruženja EKONOMSKO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Podrška Vlade Hrvatske regijama / podru jima u Hrvatskoj u razvoju turizma 10 8 6 4 2 0 Poticajne mjere malom i srednjem poduzetništvu Postoje a sredstva namijenjena javnim investicijama u infrastrukturu Napomena: 1=najlošije. Mogu nosti i prijetnje . 10=najbolje EKONOMSKO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Nezaposlenost i stru nost za obavljanje turisti ke djelatnosti 10 8 6 4 2 0 Nekontrolirani razvoj nekretnina Napomena: 1=najbolje. 10=najlošije 34 .

10=najlošije 35 .Segment Okoliša OKOLIŠ MOGU NOSTI: Pove ana vrijednost turizma i snaga poluge zašti enih prirodnih i kulturnih podru ja 10 8 6 4 2 0 Op i zaokret prema specifi nim iskustvima vezanim uz prirodu Sveukupna pove ana svijest o zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti Napomena: 1=najlošije. 10=najbolje OKOLIŠ PRIJETNJE: Postepena degradacija kvalitete prirodnog okruženja Visa 10 8 6 4 2 0 Opasnost od ekstenzivnog i neplaniranog korištenja prirodnih resursa Opasnost od devastacije prostora (neplanskom i neodrživom gradnjom i razvojem) Napomena: 1=najbolje. Mogu nosti i prijetnje .Tablica 8–13: F.

Mogu nosti i prijetnje .Customer Relationship Management) 4 2 0 Brze inovacije vezano uz tehnologije transporta Sve ve a dostupnost niskobudžetnog transporta Mogu nost prilago avanja razli itih globalnih tehnoloških rješenja Napomena: 1=najlošije.R. 10=najlošije 36 .Tablica 8–14: G. 10=najbolje TEHNOLOGIJA PRIJETNJE: Zaostajanje u komunikacijskim i distribucijskim tehnologijama 10 8 6 4 2 0 Mogu nost kupovine/rezervacije preko Interneta stimulirat e 'kasne' rezervacije (last-minute) Zaostajanje u razvoju kvalitetnih i inovativnih smještajnih kapaciteta i upravlja kih tehnologija Napomena: 1=najbolje.M. uklju uju i upravljanje odnosima sa klijentima (C. .Segment Tehnologije TEHNOLOGIJA MOGU NOSTI: Brze inovacije u komunikacijskim / distribucijskim tehnologijama 10 8 6 Internet kao platforma za e-marketing.

vo a. Uz uzgoj raznih bilja. a ribarstvo €162. djelatnosti Zajedno (poljoprivreda. jaja.7 milijardi (2006). grad Cagliari. posebno se isti e uzgoj cvije a. što ini 5% ukupne proizvodnje elektri ne energije Italije. Izvor: www. mjeseca 4 aerodroma. Alghero. do 11. mediteranska. 24. ljetna sezona traje od 4. Nalazi se u središtu Sredozemlja. Oristano. Sassari.sardegna. www. gl.proizvodnja vina. www.7 milijuna.7 milijuna Podijeljen na 4 regije.com.vikipedia. 6 milijuna Razvijena poljoprivreda (€1. Šumarstvo donosi prihod od € 17.planisfero.com.investinitaly. okružen mnoštvom malih otoka te udaljen oko 180 km od obale.10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablica 10–1: Sardinija SARDINIJA lokacija površina broj stanovnika glavna turisti ka mjesta klima prometna povezanost OP I PODACI O OTOKU Drugi otok po veli ini u Sredozemnom moru. prozvodnja krumpira. Kao glavna grana industrije isti e se proizvodnja elektri ne struje ( 4 milijarde KWh . mlijeka i meda. www.org GDP 37 .com. šumarstvo i ribarstvo) donose € 1.5 milijardi -2006) . trajekti i privatne brze brodske linije – 7 trajektnih pristaništa PRIVREDA € 30. ali i mesa.090 km2 1.3 milijuna. povr a. žitarica i suhih plodova.2005).

b) traže aktivan odmor. golf teren. hiking. nacionalnom parku prirode Ponuda omogu ava dolazak kroz cijelu godinu. b) obitelji s djecom. Britanci i Francuzi porijeklo turista agroturizam 1. maksimalan komfor. Nauti ki turizam – VIP jedrenje.it.9 milijuna no enja 10. prirodni i vjerski spomenici.mj.. arheološka nalazišta. kvalitetnu uslugu. organski uzgoj hrane i pi a. 68% Talijana. trekking. folklor.SARDINIJA kapacitet broj hotela ruralni smještaj SMJEŠTAJNI KAPACITET 1. uska poveznica s vinom .026 no enja (dok je 2005. Kultura – muzeji. dok su od stranih turista najzastupljeniji Njemci. ugoš uju 7% turista sezonalnost Izvor: www. 43% boravi u hotelima 3*. individualci. dok podsezona (10. i 5. mj. uživaju u tradicionalnim vrijednostima i upoznavanju nove kulture Najekskluzivniji otok Mediterana (za elitni turizam). 2. ekskluzivnu uslugu. i 11. oslikani zidovi (murial). organizirano jedrenje. ture po otoku sa upoznavanjem tradicije. www.u enje o izradi vina. po obali. bogata gastronomska ponuda.) samo 9%.sardegna. naselja. c) cijene potrebe gostiju prirodne resurse. do 9. diferenciranost gradova i mjesta kroz razli itost karakteristike ponude.mj) zauzima 22%.sardegnaturismo. ali skoncentriranu na održivi razvoj.com ponuda 38 . www. Porto Cervo – eltina marina. posebno izražen sadržaj unutrašnjosti otoka orijentiran na tradiciju . ruralni turizam od velike važnosti – eko farme. promocija ru ne izrade predmeta. Agroturizam odn. najposje ejniji je sjeverozapadni dio otoka (Costa Smeralda) Costa Smeralda – jedna od najpoznatijih svjetskih turisti ih destinacija.com. naglasak na ruralno i tradicionalno a) Visokih primanja. bilo samo 75 dolazaka sa 359 no enja) dani ostanka (u prosjeku) 5 dana (u hotelima). Otok tišine (za agroturizam) pozicioniranje Usmjerenost na dva. dostupnost najboljeg. Ukupno 1.691 dolazaka sa 7. parovi bez djece.. www. 7 dana (u ostalim kapacitetima .com. agroturizam) Najve i broj turista dolazi od 6. lokalni specijaliteti. srednjih i starijih godina.investinitaly. Green Sardinia – nagrada posebnosti za ekološki odnos prema prirodi. i 12. TURISTI KA PONUDA Glamurozne plaže. podjednako raspore eno u sva etiri mjeseca. mjeseca . Pred-sezona (3. shopping visoke mode.3 milijuna 1.5 milijuna dolasci u hotelima no enja u hotelima 7.884 smještajnh jedinica 777 hotela 16 agroturizama (seoska doma instva). podru ja: ekskluzivitet i priroda klju ni faktori uspjeha TURISTI KA POTRAŽNJA (2006) dolasci 1. Organizirani izleti u morske spilje.63%. a 3% u hotelima 2* i 1* prevladavaju doma i turisti odn.kampovi. diferencirana.6 milijuna boravak u hotelima 53% turista boravi u hotelima 5* i 4*. c) prirodno osviješteni profil gostiju a) Žele luksuz. apartmani. Sportovi: bicikliranje. Costa Smeralda – elitni turizam. mladi parovi u poslovnom usponu. razvijeno ribarstvo. 4.planisfero.lokalni festivali i vjerski doga aji .

Udaljenost od mora iznosi oko 2 km. vino. Organiziraju se edukativne radionice u poljoprivrednoj proizvodnji i spremanju lokalnih specijaliteta.Agriturismo Santa Maria Opis objekta Ponuda Aktivnosti Cijene Komentar Smješten u gradi u Santa Maria u Oristanu na posjedu od oko 20 ha. Na posjedu se uzgajaju žitarice. ovisi o sezoni i paketu puni /polu pansion Primjer jednostavne ku e za odmor u zašti enom ruralnom prostoru.turismoverde. Smještajna ponuda se sastoji od 2 dvokrevetne sobe. Nalazi se u zašti enom krajoliku Monte Grighine i Monte Arci. Od aktivnosti se nudi brdski biciklizam. Izvor: web stranice: www. agrumi i uzgajaju se ovce. jahanje i plivanje (sezonski).po osobi i no enju. masline. od 20 do 45 EUR . Orijentirana više na gastronomiju i te ajeve kuhanja i edukativne radionice u poljoprivredi nego na uslugu smještaja. oazi zašti enoj od WWF.it. Dobar primjer po etka pretvorbe gastronomski orijentiranih gospodarstava prema usluzi smještaja. 2008 39 . pješa enje.

kite.html 40 . maslina i vo a pogotovo agruma. od 30 do 40 EUR . (sezonski) Organiziraju se izleti na Tharros. Primjer kako urediti ruralnu ku u za odmor na nešto višem nivou usluge. postoji mogu nost iznajmljivanja cijelog objekta (ovisi o popunjenosti). daskarenje. ali svejedno u blizini najlijepših plaža. daskarenje sa vjetrom. Primjer razvijenijeg doma insta prema usluzi smještaja i aktivnostima koje se nude gostima.it/index. Imanje se prostire preko više od 25 hekara. zna ajne arheološke iskopine rimskih i gr kih gradova. Bave se uzgojem vina. Cornus i Surachi. Izvor: www. Na imanju nude igralište za djecu. golf (3 km od imanja). izleti i najam brodice za sportski ribolov.Agriturismo Villa degli Ulivi Opis objekta Ponuda Aktivnosti Cijene Komentar Imanje se nalazi u Oristanu (gradu) smješteno je u unutrašnjosti okruženo zelenilom. jahanje (4 km od imanja). U ponudi se nalazi 6 dvokrevetnih soba.po osobi i no enju Ruralna ku a za odmor smještena u unutrašnjosti ali i blizu mora. ture pješa enja po otoku.agriturismovilladegliulivi.

Najzastupljenije djelatnosti su ribarstvo. www. Marciana. Na otoku se razvijaju djelatnosti koje se moderniziraju i sofistciraju sve do danas. mjesta Rio nell'Elba i Rio Marina. vinarstvo.com. Izvor: www. maslinarstvo. Porto Azzuro. Proizvo a i vina su okupljeni u konzorcij koji proizvodi 70% vina na otoku.infoelba.te pripada Toskanskom arhipelagu otoka. Elba doživljava infrastrukturni i gra evinski procvat. Campo nell'Elba.000 st. udaljenost od obale 10 km lokacija površina 224 km2 dužina obale 147 km broj stanovnika 29. hidrogliserom oko 35 minuta Poljoprivreda Glavni generator ekonomske proizvodnje na otoku Elbi su turizam i poljoprivreda. klima mediteranska prometna povezanost trajektom iz Piombina.com 41 .641 (census 2003) glavna turisti ka Portoferraio (glavni i najve i grad. Nakon zatvaranja tvornica elika i željeza. 12. vožnja oko 1 sat.istat. po završetku drugog Svjetskog rata.) Capoliveri. razvijaju i ure uju vinske ceste i poti u razvoj gastronomije u unutrašnjosti u vidu objekata ruralnog tipa.Tablica 10–2: Elba ELBA OP I PODACI O OTOKU nalazi se u Tirenskom moru.

Vezano na poznat brend Toskane .provincia. smještaj se sastoji od hotela. Otok bogat poviješ u i arheološkim ostatcima od rimljana i etruš ana do ranije povijesti i Napoelona po kojem je poznat. Giovanni-u iskorišteni za gradnju modernog welness objekta ine ovo mjesto jedinom pravom Talasso terapijom na zapadnom Mediteranu.ELBA kapacitet broj objekata tipologija ruralnog smještaja SMJEŠTAJNI KAPACITET ukupno 37.com.livorno.036 kreveta. Otok Elba pripada Toskanskom arhipelagu uz još par manjih otoka. www.it/economia/turismo/sub. ali velikim djelom i ruralnim smještajem na farmama i raznim kampovima u prirodi. Njemaca (10%) i Švicaraca (5%) Izvor: www. koji su ostavili mnoge zanimljive arheološke ostatke i vojne utvrde na otoku. apartmana. individualci svjesni vrijednosti iste prirode i opuštanja. turisti kih naselja. radi ega se vodilo mnogo osvaja kih ratova oko otoka. www. individualci u potrazi za sportom i avanturama.Tuscany Island Bogato povijesno naslje e.923 kreveta ukupno 210 hotela. agroturizmi. a u ruralnom smještaju 5. prirodni resursi te povezivanje turisti ke ponude sa ponudom poznate i turisti ki razvijene Toskane koja se nalazi u neposrednoj blizini. stanova za odmor.asp 42 . Ponuda otoka Elbe se nadovezuje na ponudu Toskane jakom kulturno povijesnom i gastronomskom poveznicom.624 2. ponuda karakteristike posebnosti profil gostiju pozicioniranje klju ni faktori uspjeha dolasci no enja dani ostanka Termalno blato i vru a morska voda u S. te zato postoje mnoge vojne utvrde.istat. Obitelji.infoelba. 179 objekata ruralnog smještaja i 28 kampova Rezidencije.092 kreveta. u kampovima 14. Razvijena poljoprivreda i o uvana priroda temelj su razvoja ruralnog turizma na otoku koji uz prekrasno more i plaže te turizam 'sunca i mora' ini glavnu turisti ku ponudu otoka. ruralne ku e za odmor. TURISTI KA PONUDA Elba je od davnina poznata po svojoj strateškoj pozciji i rudnicima raznih minerala i željeza.209 6 dana porijeklo turista najviše je doma ih turista (75%). TURISTI KA POTRAŽNJA (2007) 466. Ponuda otoka krasi spoj iste prirode i aktivnosti na otvorenom. Radi svoje strateške pozicije i bogatstva mineralima i željezom esto osvajan. zainteresrirani za povijesno naslje e.com.980.

Na imanju se nalazi 17 apartmana (jednosobni. bazen. Agroturisti ko imanje Sapereta je odli an spoj tradicije i kulture. Najniže cijene su od prosinca do svibnja. vinski podrum.Sapereta opis objekta ponuda aktivnosti cijene Agroturisti ko imanje Sapereta je smješteno u Porto di Azzuro. muzej. hodanje. degustacije vina i maslinova ulja. tenis. vinograd.sapereonline. Primjer ve vrlo razvijenog spoja poljoprivredne proizvodnje i uslužne djelatnosti. kilometar je udaljeno od plaže i posluje tijekom cijele godine. Jednosobni (od 62 do 158 €). bazen. Dvosobni (67 do 187 €). Cijene su izražene po sobi i no enju. koji kroz usluge koje pruža ini ogledan primjer kako kvalitetno razviti proizvod kombiniraju i modernu intervenciju u smislu ure enja i kvalitete i autohtonost gastronomske. upoznavanje s kulturom i tradicijom Elbe. dvosobni i trosobni). komentar Izvor: http://www. ogledni primjer razvoja gospodarstava na Visu u kasnijoj fazi. Trosobni (76 do 217 €).it/ 43 . restoran/kantina. enološke i agrikulturne ponude. kao i mogu nost poljoprivredne aktivnosti. Odmor. a najviše u kolovozu. maslinik.

Vodeni sportovi. Imanje ima u ponudi etiri ku e za odmor s apartmanima. a najviše u kolovozu. poljoprivreda. ponuda aktivnosti cijene komentar Izvor: www.it 44 . Imanje ima vlastitu poljoprivrednu proizvodnju. unutarnje i vanjske tuševe. dok je druga namijenjena ljudima željnim relaksacije i mira. jedna namijenjena djeci i mladima. ponuda smještaja. ku a za odmor i mjesta za kampiranje.Bioelba opis objekta Agroturizam BioElba je agroturisti ki kompleks koji se sastoji od apartmana.bioelba. Druga iji i nov koncept spoja agroturizma sa kamp smještajem. Apartman (38 do 113 €). Plaže. biciklizam. Tu su i dvije plaže. prehrane i aktivnosti ine ovo imanje posebnim i predstavljaju primjer kako uspješno repzicionirati našu kamping ponudu. briga za okoliš. vegetacija. Najniže cijene su od prosinca do svibnja. Imanje se opskrbljuje energijom iz solarnih elija. Cijene su izražene po sobi i no enju. Ku a (72 do 236 €).000 m2. pješa enje. pješa ke staze. ovakav primjer bi na Visu obogatio ruralnu ponudu. a investicija nije prevelika. Imanje BioElba je izvrstan primjer kombinacije odmora na moru i u unutrašnjosti. 8 mjesta za kampiranje na podru ju od 33. biciklisti ku stazu dugu 13 km.

Populacija arhipelaga iznosi 240.500 km od Lisabona. pogotovo uzgoj svinja. Svaki otok ima svoju specifi nu mikroklimu. Arhipelag je vulkanskog podrijetla. udaljenih oko 1. Maria) ili brodom.azores. St. o emu svjedo e mnogi arheološki ostatci. krava i ovaca. nalazi se u centralnoj grupi otoka. estatistica. koje je na podru ju arhipelaga u 2006. godine. agrumi i ananas. Flamengos. Najviše se lovi plava riba.8 milijardi EUR (cijeli arhipelag) 38. Terceiri. Razvijeno je i sto arstvo. te razno vo e kao banane. Najve i otok je S. te zelenilu. me u otocima se može putovati avionom (aerodromi na Sao Miguelu. umjerena maritimna.4 milijuna prihod od smještaja (cijeli arhipelag) Najviše se proizvodi žitarica i to kukuruza. sa malim promjenama u temperaturi izme u godišnjih doba. a radi plodne vulkanske zemlje i umjerene morske klime poznato je po bogatstvu prirode. Praia do Almoxarife.000 tona. Oto je je autonomna regija Portugala. GDP prihod od turizma poljoprivreda PRIVREDA (2007) 2. Uz poljoprivredu vrlo je razvijeno ribarstvo. 173 km2 14.Tablica 10–3: Faial (Azorsko oto je) FAIAL (Azorsko oto je) op enito o oto ju Azores lokacija površina broj stanovnika glavna turisti ka mjesta klima prometna povezanost OP I PODACI O OTOKU Arhipelag se sastoji od 9 otoka u Atlantskom oceanu izme u Europe i Amerike.) Horta (najve i grad). Vrlo je jaka proizvodnja vina koja zauzima drugo mjesto.pt 45 .000 stanovnika prema popisu iz 2001. tuna i sli ne.php. U lokalnim mljekarama se proizvode razni mlje ni proizvodi te rade lokalni sirevi. Miguel površinom od 747 km2. Feteria. Od davnina ovi otoci su od strateške važnosti u plovidbi izme u dva kontinenta. Picu.travel/index. te su stoga esto osvajani.gov. a najmanji Corvo sa 17 km2.785 (2003. Od ostalih kultura sadi se še erna trska i krumpir. te ima svoj politi ki i administrativni statut.visitazores. Avionom od Lisabona do Faiala (let manje od 2 sata). g ulovljeno preko 6. Izvor: www.

Vrlo plodno tlo te razvijena poljopirvreda. surfing.azores. smještaja sa doru kom.php. te zašti enosti marine Horta. te ostatak u ostalim objektima.) Ukupni kapacitet otoka koji se bilježi je 780 kreveta.2 dana u ruralnom smjštaju Doma i gosti prevaldavaju (oko 60%). Razvijen ruralni smještaj u tipi nim ku ama i u obnovljenim farmama.297 u ruralnom smještaju 91. puno aktivnosti (pješa enje.Bliže prirodi (pozicioniranje arhipelaga) Strateški dobro pozicioniran. te radi toga nudi velebne poglede na sve otoke koji ga okružuju. Razvijeno sto arstvo (krave) te proizvodnja sira.2007. te dodatnih 629 kreveta u hotelskom smještaju.turismodeportugal. Poznat kao nauti ka stanica na putu preko Atlantika. TURISTI KA PONUDA Strateški vrlo dobro smješten u centru arhipelaga.pt. a odnosi se na hotelski i ruralni smještaj i ostale objekte.visitazores. Stariji parovi bez djece. Closer to nature' .627 u hotelskom. Otok za aktivne turiste.gov. Ve inom doma i gosti iz Portugala.travel/index.). Otok poznat po ribarstvu. Netaknuta priroda. te mla i avanturisti u potrazi za netaknutom prirodom i novim izazovima. ribolov. www. te samo tri hotela. Zadržana izvornost i zanimljiva ponuda.750 u ruralnom smještaju 2. jedrenje.07. Poznat po vjetrenja ama. vožnja biciklom.2 dana u hotelskom. pogotovo vulkanskim brdima.648 u hotelskom. Ruralni smještaj funkcionira po konceptu B&B-a. poglavito tune i sabljarke. a 3. Dijeli se na agroturizme. zelenilo unutrašnjosti otoka. seoski turizam i farme u unutrašnjosti otoka. te plavetnilo okruženja. a 4. nudi prekrasne poglede sa povišenih vulkanskih djelova. planinarenje. te one koji žele prisustvovati raznim doga anjima. Razvijeno ribarstvo. a u turisti ke svrhe gledanje kitova i delfina te ribolov. Radi centralne pozicije otoka u arhipelagu. Izvor: www. itd. Poznato mjesto zaustavljanja avanturista i ostalih jahtaša koji putuju preko Atlantika. Od prikazanog broja u ponudi ruralnog smještaja nudi se oko 135 kreveta.FAIAL kapacitet broj objekata tipologija ruralnog smještaja SMJEŠTAJNI KAPACITET (31. ruralne ku e. ponuda karakteristike posebnosti profil gostiju pozicioniranje klju ni faktori uspjeha dolasci no enja dani ostanka porijeklo turista Vulkanski otok. dobro povezan (aerodrom). Marina u gradu Horti je glavna nauti ka destinacija na otoku. ronjenje. TURISTI KA POTRAŽNJA (2007) 41. estatistica.pt 46 . Na dijelovima otoka. slijede Njemci (10%) i Nizozemci (6%). Ostala ponuda odnosi se na ruralni smještaj u tipi nim ku ama i farmama u unutrašnjosti otoka. U unutrašnjosti otoka nude se mnoga gastro i etno iskustva u loklanim ruralnim objektima. a 13. te jedna od popularnijih u Portugalu. 14 objekata ruralnog smještaja i 3 hotela. razvijena je nautika. postoje vidikovci koje turisti obilaze te uživaju u pogledima u unutrašnost i zelenilo otoka ili ostale otoke i plavetnilo mora.

te prezentacije svakodnevnog oto kog života kroz razne elemente. Farma se prostire preko 5 ha zemlje na kojoj su zasa ene egzoti ne vrste drve a. Sastoji se od tri ku e. a dvokrevetna 85 EUR. šetnje. kupanje. Cijene su po sobi i uklju uju doru ak. Te ajevi kuhanja. branje vo a i priprema. što bi se moglo doslovno precrtati u ure enju sli nih objekata u Komiži. Vrlo dobar primjer restauracije starog imanja na na in da se o uva karakter i atmosfera povijesti. komentar Izvor: www. Vrlo dobar primjer korištenja lokalnih materijala. Jednokrevetna soba . ali i dovoljno blizu mora. izleti po otoku. Farma je u vlasništvu iste obitelji ve nekoliko desetlje a. vožnja biciklom. vo a.). itd. te razno cvije e. obnovljene poštuju i lokalnu arhitekturu i materijale.htm 47 . a u tre oj se nalazi recepcija te restoran i bar kojeg mogu koristiti samo gosti farme. te kroz ure enje i opremu predstavlja svakodnevni na in opis objekta života na otoku.70 EUR.com/en/home. sobe su smještene u dvije ku e. extra krevet 35 EUR. etiri dvokrevetne i jedna jednokrevetna.Quinta das Buganvílias Nalazi se oko 7 km udaljena od grada Horte. ali uz vrlo kvalitetnu opremu i visoki komfor (kreveti. kupaone.quintadasbuganvilias. u unutrašnjosti otoka. ponuda aktivnosti cijene U ponudi farme nudi se osam soba.

u skladu sa tradicijom i materijalima koji se koriste na ovom djelu otoka. Uz sobe tu se nalazi i opremljena kuhinja.Fonta do Rego opis objekta Dvije odvojene ruralne ku e za odmor renovirane u 2007. na donjem katu je spava a soba sa radnom sobom. Ovaj primjer prikazuje dva odvojena objekta koja imaju vlastitu kuhinju i roštilj u vrtu te omogu avaju gostima da si sami spremaju hranu. svaka sa parkirališnim mjestom. gledanja ptica.com/index. te kupatilo i wc. boravak. kupatilo. Nema ponude hrane i pi a u sklopu objekata.azores-nature. U ponudi se nudi organizacija raznih aktivnosti i izleta. Jako dobar primjer jednostavne restauracije ruralne ku e za odmor. ponuda aktivnosti cijene komentar Izvor: www.html 48 . Sa druge strane vlasnici nisu uklju eni u pružanje usluge hrane i pi a gostima. a 110 EUR za 3 ili više no enja. U ponudi su dvije odvojene ku e. Donja ku a je manja te se iznajmljuje kao studio. Gornja ku a je ve a i u njoj se gostima nude dvije dvokrevetne sobe svaka od nekih 20 m2. ronjenja. sa pogledima prema otoku Pico i oceanu. vrtom i roštiljem. sportskog ribolova na velike ribe i promatranja kitova. Nalaze se oko 10 minuta autom od Horte. od posjete pomorskom interpretacijskom centru u Horti. 130 EUR po ku i za 1-2 no enja. a na gornjem katu kuhinja sa blagovaonom i izlaskom na balkon. ali se uklju uju u organizaciju raznih aktivnosti i izleta.

.

4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama. kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). kroz promicanje održivog razvoja.hr/coast . Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. Planirano trajanje projekta je 7 godina.undp. Malostonski zaljev i Mljet. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp.hr http://www. Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale. Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske. Dubrovačko primorje. prvenstveno na području Dalmacije. moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu: Kraj Sv. Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. područje uz Novigradsko i Karinsko more. prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima. tvrtkama i pojedincima. (2) Vis i viški akvatorij. u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša. ribarstvu i marikulturi. (3) šire područje ušća rijeke Krke. kao i svih zainteresiranih strana. te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji). To su (1) Pelješac. županijskoj i lokalnoj razini. Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu. Šibensko-kninske. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu. izravno i kroz bankarski sektor. poljoprivredi. a provodi se uz nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF).