P. 1
Eko Ruralni Turizam Vis S

Eko Ruralni Turizam Vis S

|Views: 67|Likes:
Published by Kristina Fatović

More info:

Published by: Kristina Fatović on Jul 30, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/29/2015

pdf

text

original

Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma

Područje otoka Visa

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Horwath i Horwath Consulting Zagreb
Autorski tim: dr. sc. Miro Dragičević (voditelj), mr. sc. Sandra Lisjak, Miroslav Villi, Zoran Kasum, mr. sc. Branko Bogunović, Stjepko Devčić

Projekt COAST
Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma
Područje otoka Visa

Lipanj 2009. godine

Sadržaj
Summary ........................................................................................................................................ 7 Sažetak.......................................................................................................................................... 17 1. 2. Uvod....................................................................................................................................... 27 Zadaci i procedure ............................................................................................................... 29 2.1 Zadaci .............................................................................................................................. 29 2.2 Procedure......................................................................................................................... 31 3. Kontekst projekta................................................................................................................. 35 3.1. Podru je obuhvata projekta............................................................................................. 35 3.2. Otok Vis u širem kontekstu regije................................................................................... 36 4. Situacijska analiza................................................................................................................ 37 4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja...................................................................................... 37 4.2 Socio - ekonomski faktori ............................................................................................... 39
4.2.1 Stanovništvo i naseljenost..................................................................................................39 4.2.2 Ekonomski faktori .............................................................................................................43

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja .................................................................... 44
4.3.1 Analiza prostornih planova................................................................................................44 4.3.1.1 Planirana namjena površina............................................................................45 4.3.1.2 Infrastruktura ...................................................................................................50 4.3.1.3 Zašti ena prirodna i kulturna baština ............................................................53

4.4 Turizam ........................................................................................................................... 57
4.4.1 Razvojni operativni plan županije .....................................................................................57 4.4.2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije..............................................59 4.4.3 Grad Komiža......................................................................................................................60 4.4.4 Grad Vis.............................................................................................................................63 4.4.5 Otok Vis.............................................................................................................................66 4.4.6 Zaklju ak ...........................................................................................................................67

4.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš............................................................................ 67
4.5.1 Socio ekonomski utjecaji ...................................................................................................67 4.5.2 Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikost................................................68

4.6 Analiza potencijala i ograni enja atrakcija destinacije otoka Visa ................................. 70 4.7 Strateški okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma ..................................................................................................... 77 1

............ Inicijalna pozicija.. Vizija i pozicioniranje.....................................................86 6....................3Pozicioniranje ............... Evaluacija klju nih interesnih subjekata .....................1..........................................................................................3.......................................4 Turizam.......................................................................................2Klju ne fascinacije..............................................................114 13..................................................................................................... Strateški kontekst ................................................................................................100 9.......................................................111 12..........................................................110 12..............................3 Gospodarstvo ........ Zaklju ak ....102 9............1Vizija.................................................................... Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi ..... Ukupni rezultati ...................................171 2 .............................. Klju ne strateške prednosti destinacije Vis ................................98 8..2...................2 Op i podaci............................................ Analiza globalnih trendova u turizmu ..114 13.................................................. 6.......................................................................................................................................1Iskustveno strukturiranje ...................3 Zaklju ak .........................................115 14.......................................................102 9.............................. Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta ......................................................................................................................................2Projekti smještajnih kapaciteta .......................................................................104 11....1 Kriteriji izbora konkurenata................120 15............................................124 15................................................................................2Turisti ki proizvodi ......................................................................................................96 SWOT analiza ........83 Analiza konkurenata ............................................. Pristup ...............................91 7......................................... Marketing plan.................167 16...........86 6....................................................................................99 8.......................................................................1Konkurentske strategije marketinga ......................................................................................................................................171 16.............................5............................................... Klju ne strateške barijere destinacije Vis...............................................3Projekti turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija..................94 7....90 6.............................................148 15............112 13.............................86 6...............................98 8....................................................................... Analiza oglednih primjera u praksi ............ 8.............................. Konkurentnost i investicije ...........................................................................................................................103 10.......................110 12. Klju ne strateške prednosti i klju ne strateške barijere turisti kog razvoja ......123 15.................................................................................................2................................102 9...............................4Projekti edukacije i upravljanja ......................1Projekti konkurentnosti...................................5............137 15...............................107 12....................................................................................................................1....................................................

.............................................181 16..... Popis korištenih izvora........................................3..........................1Ciljevi ...................................182 16...........................................................176 16............................................................................................................................................1.........................................................171 16.....................................................................................................1.. 194 19................................... Provedbeni plan...............................................2Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja.............. 203 3 ......................................................173 16...................................................2Konkurentske strategije marketinga ..................................... Zaklju ne napomene ........................4Ukupni pregled investicijskih projekata........................................................................................................3Strategije marketing miksa.................... 190 17..1Pristup ................... 196 20.......................4Tržišna strategija....................................3.....1Strategija proizvoda ...........2..................................175 Glavne koristi i vrste turisti kog doživljaja .................... 185 17...................................2Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma .................................16.....................................................................1Korporativni identitet............... 179 16....... 201 21................... Sadržaj priloga .....................................2Pozicioniranje .........3Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj.......................................184 17.................. 185 17.............. 186 17.......................................3...........................2Strategija komercijalizacije........................................................................................................................................................................................172 16.........................................................................176 Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije .....3........2.....................179 16........................................................................................3Strategija komunikacije .................................................................... Investicijska strategija ........... 173 16......................................................... 192 18...................................

.............................................................................................................................................. 62 Tablica 4–13: Vis – turisti ka ponuda ........................................................Tablice Tablica 4–1: Kretanje broja stanovnika .............. 39 Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci ................................................................................... 1 Tablica 4–10: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Vis............................................................................................................................... 90 Tablica 6–7: Prihod po stanovniku .......................................... 47 Tablica 4–8: Planirane turisti ke zone............................. 64 Tablica 4–14: Vis – trend dolazaka i no enja....................................... 45 Tablica 4–9: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Komiža.................. 72 Tablica 4–16: Potencijalne atrakcije/inicijative....................... 91 Tablica 6–10: Turisti ka no enja 2007......................................................................................................................................................... 87 Tablica 6–3: Analiza konkurenata – otok Lošinj.................................................................................................................................. 41 Tablica 4–6: U eš e stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova .............. 74 Tablica 6–1: Analiza konkurenata – op i podaci.................. 48 Tablica 4–11: Komiža – turisti ka ponuda ...................................................................................................... 40 Tablica 4–4: Ku anstva.............................................................................. . 73 Tablica 4–17............................................................................................................................................................................................. 61 Tablica 4–12: Komiža – trend dolazaka i no enja..................................................................... kulturno povijesne i ostale atrakcije..................................................................................... ............................................................... 41 Tablica 4–5: Planirani broj stanovnika ............................................................................................................................................ 92 Tablica 6–11: Prihod po no enju 2007.................................................................. 92 4 ............................................................................................................... 43 Tablica 4–7: Temeljna namjena površina ...................................................... 91 Tablica 6–9: Turisti ki kapaciteti 2007................................................................ 40 Tablica 4–3: Stanovnici – starosna struktura ....... Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta .............................................................................................................................. 65 Tablica 4–15: Prirodne.......... 89 Tablica 6–6: Godišnji prihod ............................. 89 Tablica 6–5: Analiza konkurenata – otok Lastovo ............................................................. 90 Tablica 6–8: Prihod od turizma.......................................................................... 88 Tablica 6–4: Analiza konkurenata – otok Mljet . 86 Tablica 6–2: Analiza konkurenata – otok Rab.............

................................................................... 192 Slike Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu.................................... 36 Kartogram 3-3: Otok Vis u turisti kom klasteru srednje Dalmacije.................................................................... 186 Kartogrami Kartogram 1-1: Pokazna podru ja COAST projekta ................................................................................................................................................................... 149 Tablica 15–6: Klju ni projekti edukacije i upravljanja ...................................................... 54 Kartogram 4-6: Kulturna baština......................................................................................................................................................................................... 167 Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu.................................Situacija .................................. 28 Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komiža.............................................................................................................................. 93 Tablica 8–1: Rezultati SWOT analize.... 54 5 ...................... 37 Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta ......................................................... 110 Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala)...................................................................................................................................................................................................................... 101 Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija oto ana) ................... 45 Kartogram 4-4: Namjena površina – postoje a i planirana izgradnja ................................................................................................................................................................................ 125 Slika 17-1: Opcije investicijske politike ......... 111 Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti .................................................. 46 Kartogram 4-5: Zašti ena prirodna baština ................................................................ 127 Tablica 15–4: Klju ni projekti smještajnih kapaciteta .............. 138 Tablica 15–5: Klju ni projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija................................................................................................................................... 99 Tablica 14–1: Scenariji rasta ............................................................................................................................................................ 35 Kartogram 3-2: Turisti ki klaster srednje Dalmacije ....................................... 36 Kartogram 4-1: Otok Vis .................................................................................................. 124 Tablica 15–3: Klju ni projekti konkurentnosti ............Tablica 6–12: Godišnji prihod po krevetu......................... 123 Tablica 15–2: Potencijalni projekti/inicijative smještaja ............. 38 Kartogram 4-3: Temeljna namjena površina................. 188 Tablica 17–2: Pregled investicija ........................................................................................ 96 Slika 8-1: Poligon strategija ....................... 121 Tablica 15–1: Potencijalni / planirani projekti i inicijative............................................................................................................

................................................................................. 166 6 ..................................................................................... 114 Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta........ Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa .... 165 Kartogram 15-3: Primjer projekta turisti ke infrastrukture ........................................Panoramska cesta ... 74 Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta.... 70 Kartogram 4-8: Prirodne.................................................. kulturno povijesne i ostale atrakcije................... 73 Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative...................... 75 Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj .............. 148 Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obra enih projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija. 78 Kartogram 13-1: .......................................................Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa...

tax relief. There are no major investments on the island. Etc.). Project context and situational analysis The area of the project includes two administrative entities (Town of Vis and Town Komiža). There are few events organised on the island (boat race. palms. and other types of support to the island economy) must be noted as key disadvantages of the area. health and wellness tourism. 7 . In order for destinations / sub-regions of this cluster to play on a global tourism market. etc. with professionally shaped products. cultural summer of Vis). where development guidelines have been set for each destination of this tourism region. Following the standard international procedure of regional and destination planning in tourism.) have not been a part of the offer. nor the active development policy. Horwath HTL provided an objective frame for the development potential of this area. whilst 77% of the total is made by private accommodation facilities. apart from some domestic and foreign small scale investments in privately owned properties (holiday homes). infrastructural and communal barriers.g. The island of Vis is a highly seasonal destination – around 90% of the total tourism traffic is realised in the period from June to September.). but they are not widely known nor strongly promoted. factory. army facilities. Situational analysis for the island of Vis shows that the geographical position. This process has already been defined in the Master plan of tourism development for Split-Dalmatia County. as well as the ecologically clean environment are the key values of this destination as well as the great base for tourism development. based on their own key values. landscape and cultural values. The island of Vis belongs to a tourism cluster of (middle) Dalmatia.Summary Development plan for eco / rural tourism of the island Vis that is presented here is a pragmatic and a conceptual frame for the efficient development and management of the development process for this type of tourism. and is located in Split-Dalmatia County. international theatre carnival. the alternative types of tourism (agrotourism. and gave the concrete development suggestions that are in line with the recent experiences of similar global destinations. which place Vis in a very unfavourable economic position. they need to jointly position themselves under the cluster brand. unfavourable economic conditions. whilst at the same time. Additionally. the summary of key analysis / results is presented as follows. SME business is growing at a slow pace. institutional barriers. activities and experiences. etc. and is mainly focused on the food and beverage facilities. Main barriers to the development are the lack of an integral concept and development strategy. Even though the island produces typical agricultural products (lemon. and therefore its future tourism development must be placed in the context of development of a wider region of (middle) Dalmatia tourism cluster. each of these destinations embarks the process of building their own tourism destination image. thus a majority of existing facilities remain unused (e. the situational analysis identified that the years long isolation of the island limited its tourism development. natural heritage. Today the whole island has around 3. transport isolation. There are only three hotels on the island of Vis (2* and 3* category). In terms of tourism. In this context. and the inadequate state development policies (subventions. unfavourable demographic structure.000 tourism beds.

which will be based on the local family initiatives. Tourism boards of Vis and Komiža. preferences and destinations. a series of interviews and a workshop have been performed. that efficiently combines cultural and natural values with the agro production. so the analysis includes the following island destinations: Lošinj. which can only be done through a high value strategy and sustainable tourism model. According to their opinions. combined with the trends of the experiential structuring related to the destination development indicate that the island of Vis needs to use its key values. according to the sustainable development principles. associations. where the optimal option for Vis is its own development way. This includes the advantage of island’s distance from the land (feeling of exclusivity / isolation). Global tourism trends analysis Global trends in relation to the development and growth of tourism demand. fishing and mariculture as well as the recreation on the island. Museum of the Town of Vis. whilst putting the focus to the eco / rural projects development. Furthermore. 8 . in order to transform the current uncertainty and latent conflicts into an advantage. the key barriers to tourism development currently are human resources and lack of financial initiatives in support. there are not many islands that satisfy all the criteria. The key stakeholders are: local government (Town of Vis and Town of Komiža). which are of a similar size (around 90 km2). cooperatives. Vis has few future tourism development options. of a similar geography and similar position.It is clear that the island of Vis is at the very beginning of its tourism development. which need to be integrated in the tourism offer of a whole destination. as well as larger domestic investments. as well as for the identification of a development strategy. Key stakeholders generally agree that tourism development must be based on the sustainable principles. hotels. travel. Competitive destinations in this case are other similar islands along the Croatian coast. Rab. In relation to the analysed competitive island destinations. and private accommodation owners. tourism / travel agencies. local entrepreneurs. and their general as well as the economic situation. and this Plan therefore suggests a concept for its integral tourism development. Key stakeholders evaluation In order to evaluate the interests and attitudes of the key stakeholders in tourism of the island of Vis. Lastovo and Mljet. Identified attitudes and interests also include a strong focus on rural tourism products development. rich natural historic and cultural heritage. Competition analysis Competition analysis is done in order to provide a wider context for the current situation evaluation. based on the small and medium scale businesses development as well as the large external investments. Considering the uniqueness of each of the Croatian islands. the tourism development must integrate the agriculture and cultural and historical identity values. food and beverage facilities.

the following key strategic advantages and barriers to a tourism development of the island of Vis have been identified: 9 . Based on all the previous analysis. However. the island of Vis needs to use the larger number of opportunities in the external environment to its advantage. which is an expected result. SOCIAL AND ECONOMICAL PROFILE OF THE AREA DESTINATION PERFORMANCE DESTINATION MARKETING DESTINATION TOURISM SERVICES LOCAL COMMUNITY AND PUBLIC SERVICES STAKEHOLDERS AND PARTNERSHIPS TOURISM DEVELOPMENT KEY EXTERNAL OPPORTUNITIES AND THREATS FOR THE ISLAND OF VIS OPPORTUNITIES AND THREATS INDUSTRY TRENDS COMPETITORS LEGAL / POLITICAL ENVIRONMENT SOCIO-CULTURAL ENVIRONMENT ECONOMICAL ENVIRONMENT ENVIRONMENT TECHNOLOGY The conducted SWOT analysis indicates that the island of Vis is facing more than twice as large intensity of weaknesses than the strengths. considering the destination is currently at the beginning of its professional and competitive tourism development. tourism development od Vis must be based on the minimalisation of its own weaknesses. weaknesses. opportunities and threats) for the purpose of this Plan was done based on the evaluation of the following elements: KEY INTERNAL STRENGTHS AND WEAKNESSES FOR THE ISLAND OF VIS STRENGTHS AND WEAKNESSES NATURAL. because in this way it uses current external processes in order to create internal development advantages. Furthermore. regardless of the relatively favourable position in relation to the current processes. because an intelligent development of a tourism destination cannot be based only on accentuating internal strengths and using the opportunities from the external environment.SWOT analysis and key strategic advantages and barriers to the tourism development SWOT analysis (strengths.

and as such it needs to provide appropriate answers to the challenges of a globalisation. Inherited urban concentration 5. whilst they used differentiated products to create a variety of tourism activities on offer during the whole year. historic and Lack of clearly formed and focused tourism rural attractions of the island products Start up position / advantages Lack of tourism infrastructure Inadequate general infrastructure Benchmark analysis In a process of creating a destination development plan. In order to provide an insight into destinations that can relate their development logic to the planned development of the island of Vis. In this conteyt.Key strategic advantages Very attractive tourism area from perspective of global trends and interests Key strategic barriers the Problem of creating a clear tourism development vision for the times to come Attractiveness of natural. Start up position as a result of the absence of a mass tourstification (as an advantage and/or a challenge to local and national political elite) 2. European markets and tourism trends). Necessity of an organic growth/development. they are mainly based in the Mediterranean basin (because of the similar climate. three island destinations have been analysed – Sardinia. considering the protection and improvement of natural and cultural attractiveness of the island. The analysed island destinations are relevant examples for the island of Vis. these destinations developed agriculture and integrated it into a rural tourism offer. these islands provide a good example of the use of the local resources and integration of heritage and autochthonous production. they have well preserved and rich natural resources as well as the cultural heritage. cultural. Lack of the local capacity as an answer to globalisation processes 3. because they are under the influence of the Mediterranean culture. This is the reason why destinations are evaluated in relation to other destinations which have already developed a similar growth model and development strategy. Elba and Faial (Azores). as well as negotiating platform for external investors 10 . Even though these destinations are in different phases of development process. it is essential to set development guidelines for the distribution of destination’s resources. Key strategic principles The rational image of the future of a tourism destination. Additionally. or its tourism vision must be based on the realistic strategic principles and key guidelines for its future growth. The island of Vis is a tourism destination at a very beginning og its tourism development. 1. key strategic principles for the island of Vis are. Adriatic stopover 4.

To identify its market positioning starting point. which must be agreed on and deliverd to the tourism market by integrated tourism policy. wine production. which are the base for future creation of the unique selling points. naturally and culturally positioned in an environment that with its key characteristics makes a tourism cluster of Middle Dalmatia (Split-Dalmatia County). Vis revitalises its two urban poles (Vis and Komiža). which is done by restructuring its space and innovative high value tourism offer that highlights the identity as well as natural and socio-cultural characteristics of the island. and it forms a unique emotional relationship with future markets.Vision and positioning Vision and market positioning in current global tourism market are complex creations. Thus. in order to create a successful development. and finally because of the continuous pressure of competitive destinations / regions. island of Vis must first rely on its key tourism fascinations. as well as through the valorisation of key identity symbols such as Falkuša. Modra Špilja. the tourism vision for the island of Vis is as follows: Island of Vis uses tourism to revitalise its area and generate the economic growth. the tourism positioning of Vis must be viewed and shaped in the context of of the whole tourism cluster of Middle Dalmatia positioning. Strategic positioning of destinations within the Split-Dalmatia County is defined in the Tourism master plan of Split11 . innovatively restructures the island interior. Market positioning on the other hand highlights the physical as well as the emotional aspects of a destination that need to be integrated in the area and agreed upon by the local community. changes in tourist behaviour. olive growing. which builds its authenticity and exclusivity on the sustainable development principles. Island ofVis – key fascinations History and culture Tradition and island’s lifestyle Untouched island idyll Passionate experience of the sea Tourism destination Vis is geographically. based on the ever changing tourism market conditions. lemon production. Therefore. Tourism development of Vis is based on creation of a integrated tourism value chain. etc. The island of Vis is the hideaway island. which is embedded into historic attractiveness of the island and its tradition through fishing. Vision is created for both today’s and tomorrow’s markets. and designs its coastal areas.

Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 1. Urban centres (Vis and Komiža) – start the process of urban revitalisation and rehabilitation and take on the role of two island hubs 2. which presupposes the complete high value tourism change development. Viško polje – revitalises agriculture and offers experiences of tradition and nature 12 . where all the experience in the future tourism offer are placed in the space itself. the above proposed positioning statement serves as a framework for the experiential structuring of the island Vis (and Biševo). Vis is a hideaway island which offers following key experiences: Relaxation in a hidden beauty of sea and bays Meeting point. and later on will be shaped in a form of professional and competitive tourism products. activities and events in Vis and Komiža Exciting experience of the sea and fishing tradition Traditional island lifestyle Island history and culture Activities in the idyllic island ambiance Experiential structuring and tourism products In addition to the basic support to product development. Considering all of the above.Dalmatia County. the proposed positioning statement for the island of Vis is as follows. where the island of Vis is positioned as ‘the hideaway island’. The term ‘hideaway’ is used in its widest sense and represents a sanctuary as well as the place of the spiritual and cultural revitalisation.

2. in accordance with area’s potentials and limits. Vis plateau – urban / value revitalisation and rehabilitation of villages on the plateau offering eco / rural experiences of islands lifestyle 4. 3.3. Reference years are 2007 (starting year) and 2020 (final year). 4. This also means that capacities need to provide a positive business results. Island Biševo – equipment programme to create the sanctuary for nature lovers and a visit point of protected natural heritage (Modra špilja. tourism income and tourism volume in relation to the resources. and other caves) In this context. Projections of growth scenarios are shown in the following table. or a projection of a quantity of future accommodation capacities. they need to be in line with contemporary tourism trends as well as they have to be appropriately supported by human potentials. apart from defining the vision and tourism products presupposes a qualification. 13 . Holiday and relaxation by the sea Nautical tourism Rural tourism Special interests Evaluation of the accommodation capacities growth volume Tourism development. They are also based on the tourism traffic. Coastal ring – rehabilitation and development programme of beaches for the experience of exclusivity and tranquillity 5. the proposed tourism products for Vis and Biševo are: 1. and are based on accommodation capacities as planned in Land use plans.

Competitiveness and investments In the context of this plan. improvements in transport networks. rural holiday houses.521 707.502.800. workshop results.CAGR beds per km arrivals per inhabitant overnights per inhabitant hotel ovrnights per inhabitant toursim rev.000 130.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 3.244 33. Implementation of these plans depends on infrastructural improvements.0% 50.0% 27.0% 89 64 321 216 829. overnights .945 101. the key projects that will build a competitive position of this destination on a tourism market are: 14 .513.637 90 3. in HRK toursim rev.060 18 2020.5% 48 22 130 100 234.975 60.0% 44.0% 38.701 17.043.729 3.0% 50.600 1.637 90 3.671 25.361 14.804 192.868 16.309 1.078 619 28.5% 34 8 53 21 24. REALIZED 50% OF 2020.078 619 56. occupancy of hotel acc.607 74.300 233.825 448.174 280.963 14.000 30.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 90 8.146.539 78.000 4.950 35. 3 and 4 assume the development of new hotels and tourism resorts.792 784.168. rural family hotels.639 471. per overnight (direct) doubled number of inhabitants arrivals per inhabitant overnights per inhabitant hot.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 90 5. REALIZED 100% OF OF LAND USE PLAN LAND USE PLAN LAND USE PLAN 3.1% 33.750 40.836 60.0% 45. and rural resorts. and based on the stakeholders interviews.040. rural bed and breakfast.637 3.0% 50.000 116.2007 population area in km2 accomodation capacity (beds) accomodation capacity (hotels) arrivals overnights arrivals (hotels and resorts) overnights (hotels and resorts) occupancy of the total acc. WITHOUT CHANGE 3.724 75. REALIZED 25% 2020.942.637 90 4. ovrnights per inhabitant 2 2020.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Development scenarios 2. as well as other types of high value accommodation in rural / eco tourism – for example – agrotourism. site inspection as well as our expert opinion.280. as well as the significant population increase.0% 33.460 141.707.9% 34 15 77 28 99.1% 62 39 195 123 427.637 3.833 365.028. in € (direct) toursim rev.539 2.

COMPETITIVENESS ACCOMMODATION TOURISM INFRASTRUCTURE AND ATTRACTIONS EDUCATION AND MANAGEMENT Gastronomy specialisation Complementary offer Agrotourism Rural holiday house Olive oil and wine tasting Viewpoints system Education in tourism TourFuture (education of local community about tourism) Destination management organisation Organisation for rural tourism development and management Tourism information system Integrated tourism signalisation system Small bay beaches development programme Waterfront revitalisation Eco labels Private accommodation quality development Standardisation and quality systems in rural tourism Urban conversion (Vis and Komiža) Rural 'bed & breakfast' Rural family hotel Panoramic road Fishing museum 'Komiža' Rural resort Interpretation centre 'Vis – hideaway island’ Healthy food programme for a tourism market Walking. Thus. which will be an official document of the Croatian National Tourism Board. a summary of integrated marketing activities for the island of Vis is presented below: 15 . Taking into account the results from both documents. trekking and cycling paths concept School of Vis cuisine Watersports centre Ethno village Dragodid Interpretation centre 'Military history of Vis' Island tours Marketing plan Strategic approach to marketing of the island of Vis is related to two existing documents that have dealt with this area – Tourism master plan of Split-Dalmatia County. which is an official document of the County from 2006. and the Strategic marketing plan of Croatian tourism 20082012. the recommendations must be taken as a starting platform for a detailed marketing activities elaboration in this Plan.

Significant eco / rural tourism product for the island of Vis requires significant investments into the infrastructure. which can create additional synergies for eco/rural initiatives. in order to initiate the interest of domestic and foreign investors. this County still does not have necessary instruments for tourism investment support in its own hands. as well as the initiation of entrepreneurship’s activities by a bottom up principle. notifications Web site Souvenirs and autochthonous products Advertising Press (newspapers. magazines) Internet advertising Organisation of sminars and workshops Investments and concluding remarks Development plan for eco / rural tourism of the island of Vis. Not only does the tourism master plan provide investors with a clear picture of an area and its development projects. as well as few coastal projects designated in the Land use plans. 16 . which represents the essential framework for the entrepreneurship in tourism.Integrated marketing communication system for Vis Brand creation Logo Brand name Term Protected Colours Promotional tools and materials Brochures General brochures Product brochures Rural accommodation brochures Specific attraction brochures Communication activities Sales improvement Fairs Special promotional activities Direct marketing Monitoring Quality standards of brochures and other promotional materials Contents quality of web page in relation to correct and up-to-date information Quality of fairs Public relations Promotional materials Posters. In addition to this a touristification of the two urban centres (Komiža and Vis) is necessary. this Plan is viewed as a pre-phase or a pre-plan for a serious master plan of the island. the following step is the destination planning within the tourism cluster of the County. and the process of shifting responsibilities for development and investments from the central to the local/regional level. leaflets Tourism map Itinerary maps based on products Tour guide Press trips Familiarisation trips Newsletters Press conferences News. is at its core focused on rural and eco tourism projects. Considering that Split-Dalmatia County defined the Tourism master plan for the integral area of the County. This indicates the need for a Tourism master plan definition for this area. Considering transitional processes in Croatia. In this context. located in the Split-Dalmatia County. but it also indicates a level of dedication to the process of development and investments of its initiator (the County).

osim nekoliko stranih i doma ih investicija u privatne ku e za odmor tako da je ve i dio postoje ih objekata neiskorišteno (npr.) alternativni oblici turizma kao što je agroturizam. zatim nepovoljno stanje gospodarstva. porezne olakšice i druge beneficije prema oto kom gospodarstvu i stanovništvu). te dao konkretne razvojne prijedloge koji prate recentna iskustva sli nih destinacija u svijetu. bilje i sl. Na otoku posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*). tvornica ribe. Osnovni ograni avaju i imbenici razvoja su nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja. Danas je turizam vrlo slabo razvijen – na primjer. te na kraju i neadekvatnu državnu politiku razvoja (subvencije.000 turisti kih kreveta. Malo i srednje poduzetništvo se polako razvija na Visu. nužno je da se zajedni ki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turisti kog podru ja (klastera). Vode i se standardnom internacionalnom procedurom regionalnog i destinacijskog planiranja u turizmu. odnosno aktivne razvojne politike. Što se turizma ti e. U tom kontekstu se ovdje izlaže sažetak klju nih nalaza / prijedloga ovog Plana. koliko je to bilo mogu e. Iako otok ima zna ajnih prednosti u poljoprivredi (limun. krajobrazne i kulturološke vrijednosti te ekološki prakti ki nezaga en okoliš klju ne vrijednosti ovog prostora i izvrsna osnova za razvoj turizma. Otok Vis se nalazi u turisti kom klasteru (srednja) Dalmacija. a dominiraju privatni smještajni kapaciteti sa preko 77% ukupnog smještajnih kapaciteta otoka. ali je uglavnom fokusirano na razvoj ugostiteljske ponude. a nalazi se na podru ju Splitsko-dalmatinske Županije. Ovaj proces je ve definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. prometna izoliranost. Na otoku nema ozbiljnijih investicija. prirodna bogatstva obalnog prostora.približno 90% ukupnog turisti kog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna. Ovdje svakako treba navesti i infrastrukturne i komunalne nedostatke. institucionalno-sistemska ograni enja. pa tako svaka destinacija ve ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira. a svaka od njih tako er gradi svoj imidž turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima. Situacijska analiza otoka Visa pokazuje da su geoprometni položaj. Otok Vis je izrazito sezonalna destinacija . koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju. ali nisu izrazito poznati niti jasno promovirana na tržištu. internacionalni karneval kazališnih amatera i kulturno ljeto Visa. na cijelom otoku ima ukupno oko 3. rasadnik palmi. Da bi destinacije / subregije unutar ovog turisti kog podru ja (klastera) mogle igrati na globalnom tržištu. Kontekst projekta i situacijska analiza Podru je obuhvata projekta uklju uje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža). kulturni ili zdravstveni turizam nisu do sad bili u ponudi. zatim nepovoljna demografska osnovica.Sažetak Ovdje izloženi Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis predstavlja pragmati an. Horwath HTL je. Na otoku se organiziraju doga aji kao što su regata. u okviru situacijske analize identificirano je da je dugogodišnja zatvorenost otoka prema posjetiteljima ograni avala razvoj turizma. 17 . objektivizirao razvojni potencijal ovog podru ja. ali i konceptualan okvir za efikasan razvoj i upravljanje procesom razvoja ove vrste turizma. temeljem svojih klju nih vrijednosti. vojni objekti). i prema tome svoj budu i turisti ki razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turisti kog podru ja (srednje) Dalmacije. sadržajima i iskustvima.

To svakako uklju uje prednosti udaljenosti od kopna (osje aj ekskluziviteta / izoliranosti). Pod konkurencijom se u ovom slu aju podrazumijevaju drugi sli ni otoci na hrvatskom Jadranu te njihova op a i gospodarska situacija. Identificirani stavovi i interesi tako er uklju uju snažno usmjerenje na razvoj proizvoda ruralnog turizma. Rab.Jasno je dakle da je otok Vis na samom po etku svog turisti kog razvoja i u tom smislu se ovim planom predlaže koncept njegovog cjelokupnog turisti kog razvoja. te destinacije suo eni sa trendovima iskustvenog strukturiranja vrijednosti koje su povezane sa razvojem destinacija upu uju da destinacija otoka Visa treba koristiti svoje klju ne vrijednosti. a naglasak se stavlja na razvoj eko / ruralnih projekata kao glavni fokus Plana. Evaluacija klju nih interesnih subjekata U svrhu evaluacije interesa i stavova klju nih interesnih subjekata u turizmu na otoku Visu provedena je radionica i niz intervjua sa klju nim subjektima. bogatstva povijesnog naslje a. ali uz razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Analiza konkurenata Analiza konkurencije izvodi se kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale mogu e razvojne strategije. koji e se bazirati na lokalnim obiteljskim inicijativama. a koji su sli ne veli ine (oko 90 km2). Prema mišljenju klju nih subjekata. pa su stoga ovdje analizirani otoci Lošinj. lokalni obrtnici. 18 . te ve ih eksternih investicija. ljudski resursi i nedostatak financijskih poticaja za razvoj turizma glavni su ograni avaju i faktori turisti kog uzleta otoka Visa. s time da je optimalna ona gdje otok Vis traži svoj put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba okre e u vlastitu prednost ali samo u slu aju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan na in spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s oto kom agroproizvodnjom. ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zale u otoka. sljede i pritom principe održivog razvoja. otok Vis ima nekoliko razvojnih opcija u pogledu budu eg turisti kog razvoja. te ih je stoga potrebno integrirati u turisti ku ponudu cjelokupne destinacije. udruge i zadruge te iznajmljiva i privatnog smještaja. turisti ke / putni ke agencije. U odnosu na analizirane konkurente. Lastovo i Mljet. ali i ve im doma im investicijama. Turisti ke zajednice Vis i Komiža. smatraju. svakako treba integrirati poljoprivrednu proizvodnju i kulturnopovijesne identitetske vrijednosti. U turisti ki razvoj. Analiza globalnih trendova u turizmu Globalni trendovi u odnosu na razvoj i rast turisti ke potražnje. ponašanje i preferencije turista. sa sli nom geografijom i sli nim prometnim položajem. ugostiteljski objekti. bogatstva prirodnih i kulturoloških vrijednosti. To su lokalne vlasti (Gradovi Vis i Komiža). Budu i da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije. Muzej grada Visa. Hoteli. Klju ni subjekti uglavnom se slažu u mišljenju da razvoj turizma treba temeljiti na principima održivosti. putovanja.

Me utim.SWOT analiza i klju ne strateške prednosti i barijere turisti kog razvoja Analiza snaga. jer se inteligentan razvoj turisti ke destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI I PRIJETNJE TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Izvedena SWOT analiza upu uje na sljede e da je destinacija otoka Visa suo ena sa više od dva puta ve im intenzitetom slabosti od intenziteta snaga. Temeljem svih prethodnih analiza. otok Vis mora iskoristiti prednost ve eg broja mogu nosti u okruženju u odnosu na prijetnje. obzirom da se destinacija Vis nalazi na po etku izgradnje profesionalne i konkurentne turisti ke industrije. mogu nosti i prijetnji (strengths. 19 . bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju. Nadalje. razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti. što je i o ekivan rezultat. slabosti. definirane su sljede e klju ne strateške prednosti i barijere turisti kom razvoju destinacije otoka Visa. weaknesses. koje definiraju pristup i smjernice njenog budu eg razvoja u turizmu. jer na taj na in trenutne procesi u svom okruženju koristi za stvaranje vlastite prednosti u razvoju. opportunities and threats – SWOT) za potrebe ovog Plana izvedena je temeljem evaluacije sljede ih elemenata: KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE I SLABOSTI PRIRODNI.

kulturno-povijesnih u Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih ruralnih atrakcija otoka turisti kih proizvoda Pozicija / prilike po etnika Nedostatak turisti ke infrastrukture Neadekvatna op a infrastruktura Analiza oglednih primjera u praksi Pri izradi razvojnog plana odre ene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa. a diferenciranim proizvodima kreirale su rannovrsnu ponudu tijekom cijele godine. europskog tržišta. imaju o uvane i bogate prirodne resurse. uglavnom su smještene u Sredozemlju (zbog sli ne klime. Stoga se ciljana destinacija promatra u odnosu na destinacije koje su ve razvile sli an model rasta i strategiju razvoja. trendova turista). te kulturnu baštinu. Faial (Azorsko oto je). odnosno objektivizacije klju nih odrednica na kojima destinacija gradi svoju budu nost. Iako u razli itim fazama razvojnoga puta. Povijesno naslje ena urbana koncentracija 10.Klju ne strateške prednosti Klju ne strateške barijere Izrazito atraktivan turisti ki prostor sa stajališta Problem stvaranje jasne vizije turisti kog globalnih trendova i interesa razvoja za nadolaze e razdoblje Atraktivnost prirodnih. te je integrirale u ruralnu turisti ku ponudu. Elba. to jest njena turisti ka vizija mora biti izvedena iz realnih strateških uporišta. analizirane su tri destinacije – Sardinija. Uz to razvile su agruikulturu. Po etna pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i/ili izazov lokalnim politi kim elitama i Hrvatskoj u cjelini 7. Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese 8. U tom smislu. Strateška uporišta Racionalna slika budu nosti jedne turisti ke destinacije. a s obzirom na o uvanje i unapre enje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka. Ove su destinacije relevantne za usporedbu i primjer razvoju otoka Visa jer su to oto ke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obi aja. Otok Vis je turisti ka destinacija na samom po etku svog turisti kog razvoja i stoga mora dati odgovaraju e odgovore na izazove globalizacije. ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih obi aja i autohtone proizvodnje. strateška uporišta otoka Visa su: 6. Jadranski stopover 9. Nužnost organskog rasta. te kao pregovara ka platforma sa vanjskim igra ima / investitorima 20 .

Turisti ki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo. Otok Vis – klju ne fascinacije Povijest i kultura Tradicija i život otoka Idila netaknutog otoka Vatreni doživljaj mora Destinacija Vis nalazi se u geografskom. a to ini restrukturiranjem prostora i inovativnom turisti kom ponudom visoke vrijednosti. koje se promatraju kao okvir za izgradnju dugoro nih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedni ka turisti ka politika destinacije mora prihvatiti i isporu iti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru. odnosno prihva en od strane turisti kog tržišta. i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budu im tržištem. koji svoju autenti nost i ekskluzivnost gradi na održivim principima razvoja. 21 . Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komiža). Vis je otok skrovište. uzgoj limuna. te oprema svoj obalni prostor. s druge strane naglašava koji fizi ki. Falkuša. maslinarstvo. ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihva eni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan. vinarstvo. Prema tome. te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu. Tržišno pozicioniranje. prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojim klju nim zna ajkama i karakteristikama ini turisti ki klaster Srednje Dalmacije (Splitskodalmatinska županija). Modra Špilja. tako i za budu e tržište. te upotrebu klju nih simbola ovih vrijednosti kao što su npr. na promjene u uzorcima ponašanja gostiju. itd. s obzirom na promjenljive uvjete na turisti kom tržištu. vizija razvoja otoka Visa je: Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast. inovativno restrukturira unutrašnjost otoka. ime naglašava identitet te prirodne i socio-kulturne zna ajke otoka. te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. Vizija se kreira kako za današnje tržište. te je stoga turisti ko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turisti kog klastera Srednje Dalmacije. destinacija otoka Visa se najprije mora osloniti na klju ne turisti ke fascinacije otoka. Kako bi identificirala po etnu to ku tržišnog pozicioniranja.Vizija i pozicioniranje Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turisti kom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije.

Kontekst 'skrovišta' uzet je u najširem smislu. Urbani centri (Vis i Komiža) – kre u u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva oto ka 'hub-a'. a predstavlja svojevrsno uto ište i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turisti kog lanca visoke vrijednosti. Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 6. definirano je Glavnim planom razvoja turizma SDŽ. to jest centra organiziranja cjelokupnog turisti kog iskustva otoka i morskog areala ove destinacije 7. Uzimaju i sve navedeno u obzir. aktivnosti i doga anja u Visu i Komiži Uzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicije Tradicionalnog oto kog života Povijesti i kulture otoka Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda. gore navedeni prijedlog pozicioniranja tako er služi kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa. Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu 22 . i unutar njega. prijedlog turisti kog pozicioniranja je kako slijedi: Vis je otok skrovište koji nudi sljede a klju na iskustva: Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala Mjesto susreta. a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima. destinacija Vis se pozicionira kao 'Otok skrovište'.Strateško pozicioniranje destinacija unutar podru ja Splitsko-dalmatinske županije. gdje se u okvir prostora 'preta u' iskustva koja e Vis pružati svojim gostima.

zaradi od turizma. mora ostvarivati pozitivan poslovni rezultat. Otok Biševo – programom opremanja. za Vis i Biševo temelji se na: Odmoru i opuštanju uz more Nauti kom turizmu Ruralnom turizmu Specijalnim interesima Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta Razvoj turizma. Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo života na otoku 9. 23 . u skladu sa suvremenim turisti kim trendovima.8. koja mora biti u skladu sa mogu nostima i ograni enjima prostora. ovaj prostor je uto ište za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zašti enih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje) U tom kontekstu. te mora imati dostatnu podršku ljudskog potencijala. i turisti kom volumenu u odnosu na resurse. Scenariji procjene rasta koji se prikazuju u sljede oj tabeli. Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljaj ekskluzivnosti i mira 10. temelje se na smještajnim kapacitetima predvi enim u prostornim planovima. a s obzirom na njihov razvojni potencijal. odnosno koli inu budu ih smještajnih kapaciteta. osim postavljanja vizije i izbora turisti kih proizvoda podrazumijeva i kvalifikaciju. Referentne godine su 2007. (polazna godina) i 2020. prijedlog turisti kih proizvoda. te turisti kom prometu. (ciljna godina).

309 1.729 3. klju ni projekti koji e graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turisti kom tržištu i koji su detaljno elaborirani u ovom planu su: 24 . te znatnijem pove anju broja stanovnika na otoku.078 619 56.607 74.3 i 4 pretpostavljaju razvoj novih hotela i turisti kih naselja. REALIZIRANO 100% PP-A 3. no enja po stanovniku tur.637 90 3. obilaska terena.539 78. REALIZIRANO 25% PP-A 3.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 SCENARIJ 2 2020. Realizacija ovih planova ovisi o rješavanju infrastrukturnih problema na kvalitetan na in.300 233.521 707.950 35. ruralnih ku a za odmor.2007 stanovništvo površina u km2 smještajni kapaciteti (kreveti) smještajni kapaciteti (hoteli) dolasci no enja dolasci (hoteli i tur.2% 89 64 321 216 829.1% 33.361 14. REALIZIRANO 50% PP-A 3. kao na primjer agrotirzama.000 30. rezultata sa radionice.942. naselja) zauzetost ukupnog smještaja zauzetost hotelskog smještaja no enja .174 280.5% SCENARIJ 1 2020.975 60.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 SCENARIJ 3 2020.0% 50. naselja) no enja (hoteli i tur.724 75.792 784.804 192.0% 7.600 1.040.078 619 28.000 130.637 90 3.146.637 90 4. te našeg ekspertnog mišljenja.707. prihod u HRK tur.513.0% 50.750 40.043.8% 48 22 130 100 234.280.701 17.833 365.000 4.825 448. prihod u € (direktni) tur. Konkurentnost i investicije U kontekstu ovog Plana.000 116.671 25.244 33.0% 11.637 90 5. te razvoj drugih vrsta smještaja visoke kvalitete u ruralnom/eko turizmu. ruralnih obiteljskih hotela i bed&breakfasta.0% 3.868 16.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 SCENARIJ 4 2020.945 101.0% 50.639 471. a temeljem razgovora sa klju nim subjektima.5% 62 39 195 123 427.CAGR kreveta po etvornom kilometru dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot. BEZ PROMJENE 3.637 90 8.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Scenariji razvoja 2.168.460 141.0% 45.836 60.060 18 3.028. te ruralnih resorta.963 14. no enja po stanovniku 34 8 53 21 24.502.800. prihod po no enju (direktni) udvostru enje broja stanovnika dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.0% 16. poboljšanju prometne povezanosti i dostupnosti otoka.539 2.2% 34 15 77 28 99.

Glavni plan turizma Splitskodalmatinske županije. planinarskih i biciklisti kih staza Škola viške kuhinje Centar za sportove na vodi Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Urbana konverzija (Vis i Komiža) Etno selo Dragodid Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Ture otoka Marketing plan Pristup strateškom promišljanju marketinga za podru je otoka Visa proizlazi iz dva ve postoje a dokumenta koji su obuhvatili predmetno podru je . službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006.PROJEKT KONKURENTNOSTI PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA PROJEKTI TURISTI KE INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Program opremanja malih plaža u uvalama Revitalizacija šetnice / rive uz more Eko oznake kvalitete Agroturizam Ruralna ku a za odmor Kušaonica vina maslinovog ulja Sustav vidikovaca i Projekt edukacije u turizmu TourFuture (edukacija lokalnog stanovništva u turizmu) Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Ruralni 'bed & breakfast' Ruralni obiteljski hotel Panoramska cesta Ribarski muzej 'Komiža' Ruralni resort Interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište' Program zdrave hrane za turisti ko tržište Koncept pješa kih. koji e uskoro biti prihva en kao službeni dokument Hrvatske turisti ke zajednice za navedeni period. godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012. 25 .

26 . koji je smješten u Splitsko-dalmatinskoj Županiji. asopisi) Internet oglašavanje Internet stranica Suveniri i autohtoni proizvodi Organizacija seminara i radionica Investicije i zaklju ni prijedlozi Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa. to jest Komiže i Visa. sljede i korak je planiranje destinacija unutar turisti kog klastera koje obuhva a prostor Županije. preporuke dane u oba dokumenta moraju se uzeti kao po etna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu. odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu. U tom je kontekstu ovaj Plan promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka. novosti Oglašavanje Tisak (novine. on tako er pokazuje razinu posve enosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (Županija). Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podru ja destinacije otoka Visa. a prvenstveno vode i ra una o otoku Visu. U tom smislu. sažeti prikaz sustava integriranih marketinških aktivnosti za otok Vis je kako slijedi: Sustav integrirane marketinške komunikacije Vis Stvaranje tržišne marke Logo Ime marke Termin Zaštitne boje Promotivni oblici i materijali Brošure Op e brošure Brošure proizvoda Brošure seoskih doma instava Broušure specifi nih atrakcija Aktivnosti vezane uz komunikaciju Unaprje enje prodaje Sudjelovanje na sajmovima Posebne promocijske akcije Direktni marketing Pra enje provedenih aktivnosti Standard kvalitete tiska brošura i ostalih promotivnih materijala Kvaliteta sadržaja Internet stranice s obzirom na ažurnost i to nost Kvaliteta nastupa na sajmovima Odnosi s javnoš u Promotivni materijali Plakati. Uzimaju i u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj. ali i kao inicijacija poduzetni kih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative. letci Turisti ka karta Karte itinerara s obzirom na proizvode Turisti ki vodi Novinarska putovanja Agencijska putovanja Newsletter Tiskovne konferencije Obavijesti. u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata. ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turisti koj djelatnosti u svojim rukama. potrebna su zna ajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko zna ajnijih obalnih projekata na lokacijama nazna enim prostornim planom te napose zna ajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora.Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno podru je Županije. Osim što turisti ki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podru ja i projekata za razvoj. U tom kontekstu se za podru je obuhvata ovog projekta name e potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interes doma ih i stranih investitora.

ribarstvu i marikulturi – i izravno i posredno kroz utjecaj na bankarski sektor. što je vidljivo na sljede oj mapi. To e se initi tako da se: identificira a potom i ponudi rješenja kojima se može ograni iti i dokinuti postoje i obrazac interesa. iji je sveobuhvatni generalni cilj održivost razvoja hrvatske obale sa zaštitom biološke i krajobrazne raznolikost utkane u razvojni put. globalno zna ajne vrijednosti podru ja Dalmacije. identificiraju i poti u razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na na in da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje. uva i održivo koristi kao jednu od osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije. a da se istovremeno narušava društvena kohezija te prije i i raznolikost a time i vitalnost samog razvoja. u sektorima turizma.1. resursi – prije svega sam prostor sa svojom iznimnom biološkom i krajobraznom raznolikoš u i na njoj temeljenoj atraktivnosti – troše neracionalno i neodrživo. 27 .na etiri odabrana demo podru ja: Lot 1 – Pelješac sa posebnim naglaskom na Ston i Dubrova ko primorje. Lot 3 – šire podru je uš a rijeke Krke. ribarstva. Osnovna strategija projekta je prepoznati i ukloniti prepreke koje trenutno prije e preobrazbu gospodarskih sektora u smjeru održivosti. poljoprivredi. marikultura i poljoprivrede . radi ostvarivanja zna ajne kratkoro ne dobiti. kroz poticanje razvojnih inicijativa koje u kona nici omogu avaju gospodarski prosperitet i kvalitetu života. Uvod Plan razvoja eko / ruralnog turizma za podru je LOT 2. i Lot 4 . odnosno dostupnost investicijskog kapitala – a kako bi ih se potaklo da u svoje prakse uklju e održivo korištenje dobara i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti kao temeljne.Otoci Vis i Biševo. Prema tome. pokreta kih sila i okolnosti koji razvoj gura u smjeru gdje se. odnosno otoka Visa sa Biševom dio je šireg COAST projekta.Otok Pag (JI dio Zadarske županije) i obalno podru je Novigrada/Karina. cilj je da se na podru ju etiri dalmatinske županije sustavno i kontinuirano utje e na aktivnosti i prakse gospodarstva u turizmu. Lot 2 . Osnovni o ekivani rezultati COAST projekta su: Demonstracija društveno-gospodarskog razvitka koji uva i održivo koristi biološku i krakjobraznu raznolikost / vrijednost / atraktivnost.

uvažava. Na nacionalnoj razini uspostavljeno ozra je koje prepoznaje. podržava. institucionalizira i širi održivi razvoj uz razumno korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti. na podru ju etiri županije.Kartogram 1-1: Pokazna podru ja COAST projekta Poboljšanje uvjeta za 'zelene investicije' (investicije koje uvaju i održivo koriste postoje u biološku i krajobraznu raznolikost kao svoju glavnu resursnu osnovu). Poboljšanje uskla enosti i provedbe propisa i praksi klju nih sektora na podru ju etiri županije u odnosu na održivo korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti. 28 .

1 Zadaci i procedure Zadaci Temeljem javnog natje aja koji je proveden u velja i / ožujku 2008. odnosno otoci Vis i Biševo: 29 . Klju ni ciljevi samog 'Plana razvoja eko i ruralnog turizma u demo podru jima destinacije Ston i Dubrova ko primorje i destinacije otoka Visa (Lot 1 i Lot 2)' su: da se istraži i izvijesti o trenutnom stanju i trendovima turisti kog razvoja. resursi neracionalno i neodrživo troše. gdje se zbog ostvarivanja zna ajne kratkoro ne dobiti.2. te ponuda rješenja kojima se može ograni iti i dokinuti postoje i obrazac interesa. uva i održivo koristi kao jednu od svojih osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije. Ugovorom sklopljenim u svibnju 2008. da se istraži i izvijesti o potencijalima i ograni enjima te prakti nim idejama projekta kao i mjerama podrške za održivi razvoj turizma. specificirana je lista projektnih zadataka. praksi i okolnosti koji razvoj usmjerava u smjeru. 2. Projektni zadaci i njihovi segmenti prikazani su u sljede oj šemi. Osnovni ciljevi COAST projekta su: identificiranje. Program Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatska (UNDP Hrvatska) je odabrao ponudu Horwath HTL (Horwath Consulting Zagreb) te tvrtki povjerila izradu projekta Plan razvoja eko / ruralnog turizma za demo podru ja projekta LOT 1 (Op ine Dubrova ko primorje i Ston) i LOT 2 (Otoci Vis i Biševo). iji se prijedlozi / rezultati predstavljaju ovim izvještajem. te na raznolikost a time i vitalnost gospodarskog razvoja identificiranje i poticanje razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na na in da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje. a u ovom Izvještaju obra uje se podru je LOT 2. godine. godine. a da se pri tome negativno utje e i na društvenu koheziju.

itd.Razvoj proizvoda KLJU NI PROJEKTI KONKURENTNOSTI . itd. PORO. spomenici i mjesta od interesa.analiza: prostornih planova. zabava.SITUACIJKA ANALIZA I IDETIFIKACIJA MOGU NOSTI ZA RAZVOJ ANALIZA POTRAŽNJE ANALIZA PONUDE .Tur. strategije. itd. transport. infrastruktura .Model investicija i financiranja . aktivnosti. kvaliteta.ukupni kapacitet. struktura. cijene.Lokalne tur.Kpacitet. itd. dinamika investiranja i alokacija investicija . master planova.Prostorne mogu nosti i ograni enja . jahanje. .Marketinško pozicioniranje . itd. standardi za poduzetnike. geološka situacija. tur. voda. atrakcije. itd. lokalni proizvodi. itd.(voda. socio-demografska struktura. .ponuda.svijest.Kulturni faktori. kanali distribucije.Analiza destinacija (proizvodi.Turisti ki marketing . zajednice . kvaliteta.Strateški kontekst . klju ni prijedlozi za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom. .Elementi diferenciranja .Vizija i pozicioniranje .Kroz sastanke i intervjue ANALIZA KONKURENCIJE TRENDOVI SWOT ANALIZA KLJU NE STRATEŠKE SNAGE I BARIJERE BUDU EG ODRŽIVOG RAZVOJA U TURIZMU LOKALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG TURIZMA BENCHMARK ANALIZA .Proizvodi i tržišni segmenti .Identifikacija konkurentskih nedostataka .) STRATEŠKI KONCEPT RURALNOG / EKO / ZELENOG RAZVOJA .Obuka u turizmu . itd.Socio-ekonomiski faktori .Identifikacija izvora financiranja KONA NI PRIJEDLOZI .ekonomska struktura. . o ekivanja. sadržaji.geografska situacija. INVESTICIJSKA STRATEGIJA . no enja. klima. krajolik. ANALIZA KLJU NIH SUBJEKATA . flora i fauna . položaj lokacija. vrste smještaja. . itd.Prijedlozi za formiranje partnerstva 30 . politi ka i administrativna struktura . itd.povijest.Turisti ki promet .) . zdravstvene.kapacitet. el.op a evaluacija investicija. lokalna distribucija.Hrana i pi e . . plin. strategija.Klju ni strateški marketinški prijedlozi KLJU NI PROJEKTI ODRŽIVOG RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA .šetnice. lokalnih planova.Smještaj . doga aji. veli ina. klju ni faktori uspjeha. biciklisti ke staze. budžet.Benchmarking okvir . itd.Prirodni faktori.aktivnosti. ostale sportske i rekreacijske aktivnosti . energija. .Infrastruktura i usluge . usluge (komercijalne. .Lokalno stanovništvo .Selekcija i specifikacija klju nih projekata izgradnje konkurentnosti MARKETING STRATEGIJA . kontribucija razvoju. ture. sezonalnost. komunikacijski instrumenti. itd. poslovni modeli.dolasci. ROP.Suradnja lokalnih turisti kih ponu a a . tradicija.).

za potrebe ovog projekta izvedena su i dodatna istraživanja pomo u intervjua i radionica sa klju nim interesnim subjektima. Osim toga.2 Procedure U svrhu dobivanja pouzdanih rezultata. za potrebe ovog projekta proveden su standardne metodološke i radne procedure karakteristi ne u me unarodnoj praksi planiranja i razvoja turisti kih destinacija. vezano na prethodno navedene zadatke. s ciljem dodatne argumentacije za razli ita problemska podru ja. program istraživanja uklju uje: 31 . kao i provjeru primjerenosti predloženih rješenja.2. Osim sekundarnih i terenskih istraživanja. radni tim Horwath Consultinga održao je nekoliko internih radionica u svrhu iznalaženja optimalnih rješenja za postavljene zadatke ovog projekta. prijedloga i rješenja. Prema tome.

Identifikacija i analiza turisti ke ponude.). 32 . Hrvatska gospodarska komora.SEGMENT PROJEKTA AKTIVNOST a) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Op ine Vis i Komiža. Turisti ke zajednice destinacija. 3. itd. Ministarstvo okoliša. tur. Hrvatski zavod za statistiku. predstavnicima zašti enih podru ja. te razgovori sa klju nim subjektima u turizmu predmetnih podru ja f) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka. direktorima lokalnih tur. Hrvatska gospodarska komora. Županija Splitskodalmatinska. ANALIZA POTRAŽNJE - h) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis. Turisti ke zajednice destinacija. Županija Splitskodalmatinska. Identifikacija i analiza turisti ke potražnje. politi ko-pravnih. kulturnih. d) Terensko istraživanje atrakcija i recentnih projekata u ruralnom turizmu otoka Visa. agencijama. a vezano na utjecaj turisti kih aktivnosti i razvoja na okoliš predmetnih podru ja SVRHA 1.) te do sada izra enih strateških i ostalih planova vezanih na utjecaj turisti kih aktivnosti i razvoja na okoliš predmetnog podru ja g) Terensko istraživanje vezano na analizu i evaluaciju trenutne situacije na podru ju predmetnih regija. Županija Splitskodalmatinska. prostornog planiranja i izgradnje. zauzetost i sl. prirodnih. ocjena i interpretacija svih relevantnih grafi kih (mape) reprezentacija prostora. itd. karakteristika podru ja obuhvata. Institut za turizam itd. razvoja predmetnih podru ja sa svim relevantnim subjektima: op inama. Ministarstvo turizma. zajednica. razvoj. Hrvatski zavod za statistiku. postoje e poticajne programe vezane na tur. b) Analiza prostorno-planerskih dokumenata na županijskoj i lokalnoj razini . Hrvatski zavod za statistiku. Županija Splitskodalmatinska. Hrvatska gospodarska komora. aktivnosti na okoliš 2. c) Prikupljanje. hotelijerima. uklju uju i broj turisti kih dolazaka i no enja. ANALIZA PONUDE Evaluacija geografskih. predstavnicima lokalne zajednice. uklju uju i smještajnu ponudu. itd. kao i lokalnu zajednicu otoka Visa.) i) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja. Udrugom vlasnika privatnog smještaja. predstavnicima javnih službi. postoje e aktivnosti turisti kog marketinga. Ministarstvo turizma. turisti ke resurse i atrakcije. prostorno-planerskih. e) Prikupljanje i analiza postoje ih turisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis. Ocjena utjecaja tur. socio-demografskih. vrste smještaja.). ANALIZA KLJU NIH SUBJEKATA Komunikacija klju nih pitanja tur. itd. ekonomskih i . Institut za turizam itd. sezonalnost destinacije. razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis. ponudu hrane i pi a. analiza.

te nevladinim organizacijama na Visu. aktivnosti. identifikacija klju nih prednosti i barijera. ANALIZA KONKURENCIJE k) Prikupljanje i analiza statisti kih podataka i baza podataka vezanih uz razvoj turizma u odabranim turisti kim destinacijama / otocima koji su u konkurentskom krugu predmetnim podru jima (npr. Komunikacija projekta i identifikacija klju nih mišljenja kao i prikupljanje podataka vezanih uz svijest. te ostale odrednice projekta. STRATEŠKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA q) Terensko istraživanje mogu nosti pozicioniranja na podru ju predmetnih regija r) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja. itd. definiranje portfelja proizvoda. Prikupljanje / provjera podataka.j) Semi-strukturirani intervjui sa klju nim subjektima privatnog i javnog sektora. kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. Turisti ke organizacije odabranih destinacija. sociodemografske. Mintel. Tourism Intelligence International. Metodologija se temelji na Porterovom dijamantu konkurentnosti. odnosno poslovnoupravlja ke modele u turizmu Analiza klju nih trendova u svrhu smjernica za budu i razvojni model predmetnih podru ja ovog projekta Identifikacija klju nih strateških snaga i barijera budu eg održivog razvoja u turizmu predmetnih podru ja ovog projekta 5. SWOT ANALIZA 7. kontribuciju razvoju turizma. mogu nosti i prijetnji za predmetna podru ja ovog projekta n) Prikupljanje i analiza statisti kih podataka i baza podataka vezanim na razvoj održivog turizma u odabranim (oglednim destinacijama) – Ministarstva turizma. slabosti. vizije i pozicioniranja na tur. Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz prostorne. poslovne i upravlja ke modele održivog turizma odabranih oglednih destinacija. identifikacija potencijalnih projekata u turizmu. Konkurentske destinacije za otok Vis su Mljet i Lastovo. Identifikacija mišljenja i stavova klju nih subjekata i donosioca odluka na predmetnim podru jima. karakteristike ove destinacije. 9. TRENDOVI U TURIZMU 6. Ruralis Svjetska turisti ka organizacija. u svrhu identifikacije optimalnog razvojnog modela za predmetna podru ja ovog projekta Identifikacija trenutne razine konkurentnosti predmetnih podru ja. itd. mišljenja i stavova vezano na viziju i pozicioniranje. klju nim donosiocima odluka. o ekivanja. 33 . vezano na mogu nosti i željeni smjer tur. Identifikacija klju nih elemenata održivog razvoja. prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom. ekonomske. 4. standardima za poduzetnike. te Lošinj i Rab) l) Prikupljanje i analiza podataka i baza podataka vezanih uz klju ne trendove u turizmu u svijetu m) Temeljem svih prethodnih analiza izvršiti e se kona na analiza snaga. tržištu i razvoja proizvoda za predmetna podru ja projekta. Prijedlog klju nih projekata razvoja uklju uju i kapacitete.) o) Telefonski intervjui sa klju nim / relevantnim subjektima turisti kog razvoja odabranih oglednih destinacija 8. sadržaje. BENCHMARK ANALIZA Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz razvojne. razvoja te potencijala rasta na Pelješcu i Visu. KLJU NI PROJEKTI KONKURENTNOSTI p) Terensko istraživanje razine konkurentnosti na podru ju predmetnih regija. te njihove razvojne.

dinamika investiranja i alokacija investicija).10. kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. te elemente diferenciranja. Prijedlog modela investicija i financiranja (op a evaluacija investicija. te identifikacija izvora financiranja Klju ni prijedlozi projekta. KLJU NI PROJEKTI RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA u) Evaluacija svih prethodnih analiza 12. itd. zaklju no sa klju nim strateškim marketinškim prijedlozima Prijedlog klju nih projekata razvoja uklju uju i kapacitete. te prijedlozi za formiranje partnerstva 11. KLJU NI PRIJEDLOZI PROJEKTA w) Evaluacija svih prethodnih analiza 34 . klju ne proizvode i tržišne segmente. t) Evaluacija svih prethodnih analiza Prikupljanje / provjera podataka. mišljenja i stavova vezano na marketinško pozicioniranje predmetnih podru ja. standardima za poduzetnike. MARKETING STRATEGIJA s) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja. prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom. sadržaje. INVESTICIJSKA STRATEGIJA v) Evaluacija svih prethodnih analiza 13. aktivnosti.

naselja i broja stanovnika prikazane su u sljede im tabelama: Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komiža VIS KOMIŽA Županija Stanovništvo (2001) Površina (km2) Naselja Splitsko . 35 . prikazano na sljede oj mapi. Podselje. Roga i . Kontekst projekta 3. Podšpilje i Žena Glava). Klju ne zna ajke tog prostora u smislu površine. Podstražje. Rukavac. a nalazi se na podru ju Splitsko-dalmatinske Županije.1. Marinje Zemlje.3.Dalmatinska 1. Jabuka. Palagruža i Svetac. selo Oklju na na sjevernom dijelu otoka. Podhumlje. Duboka. Brusnik.677 48 Podšpilja (s naseljima Borovik. Milna. Podru je obuhvata projekta Podru je aktivnosti. Ston ica i Vis Županija Stanovništvo (2001) Površina (km2) Naselja Splitsko Dalmatinska 1. te manji otoci Biševo. Dra evo Polje. uklju uje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža).960 52 Brgujac. Plisko Polje.

a svaka od njih tako er gradi svoj imidž turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima. nužno je da se zajedni ki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turisti kog klastera.3. Ovaj proces je ve definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. Kartogram 3-2: Turisti ki klaster srednje Dalmacije Da bi destinacije / subregije unutar ovog turisti kog klastera mogle igrati na globalnom tržištu.2. temeljem svojih klju nih vrijednosti. pa tako svaka destinacija ve ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira. Otok Vis u širem kontekstu regije Otok Vis se nalazi u turisti kom klasteru (srednja) Dalmacija. i prema tome svoj budu i turisti ki razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turisti kog klastera (srednje) Dalmacije. Kartogram 3-3: Otok Vis u turisti kom klasteru srednje Dalmacije 36 . sadržajima i iskustvima.

spominje se u XII st. Klimatske zna ajke ”Jadranski tip" mediteranske klime koji ima vru a i suha ljeta te blage i vlažne zime. u zapadnom dijelu izgra en od vapnenaca.8°C. uži i strmiji. kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. Temperatura mora ljeti uz obalu 22-26°C. dostiže visinu od 514 m (Zagrebenja). ponikvama i kraškim uvalama. Budu i da isturen na pu inu Srednjeg Jadrana maritimni utjecaji dolaze više do izražaja što se o ituje u srednjim temperaturama zimskih mjeseci i temperaturnim amplitudama. 8. a prve tragove organiziranog naselja nalazimo u XVI stolje u. Južni prostraniji greben. smješten na sjeveroisto noj obali otoka. Uz otok Vis površine 90.2 °C. Na gr ki se polis Issu nastavlja i rimski grad.3 km2 (dužine 17 km i širine 8 km.Situacija Komiža je smještena na zapadnoj obali otoka. dok je ostatak raspršen u petnaestak naselja u unutrašnjosti otoka. smješten na krajnjem jugu Splitsko-dalmatinske župan ine gradovi Komiža i Vis. Obala je strma.dolomitskih grebena koji se pružaju u smjeru zapad . Duh 564 i Orlovica 566 m.istok.0°C. Situacijska analiza 4. najtopliji mjesec 24.. Prosje ne temperature: godišnja temperatura zraka 16.m.n. najhladniji mjesec. u dnu prostranog zaljeva naseljen još u prethistorijsko doba. Prevladavaju kraški vapnena ki prostori sa škraparima. ispresijecan je brojnim popre nim strmim dolinama.9 km2. U ljetnim jutarnjim satima este su «bonace».8 km2).1 Temeljna kvalifikacija podru ja Otok Vis. bura i maestral. Sveti Andrija (4. Sv. Geološke i seizmi ke zna ajke Otok Vis je nepotopljeni gornjokredni antiklinorij izra en od nekoliko nizova vapnena kih i vapnena ko . ukupne površine od 102. Godišnja koli ina oborina 832 mm Naju estaliji vjetrovi su jugo. Pravo urbanizirano naselje Vis postaje u XVI i XVII stolje u. Tu se nalaze uzvišenja (Hum 587.3 km2. Stanovništvo je tradicionalno koncentrirano u dva oto na grada: Vis i Komiža. Sastoji se od dva grebena izdvojena dvjema udolinama. puni procvat doživio je u doba gr ke kolonizacije Jadrana. s dužinom obale od 77 km) nalaze se i otoci Biševo (5.) Postepeno se spušta prema istoku pa su padine prema 37 . Sjeverni. Kartogram 4-1: Otok Vis .3 km2) te ostali manji otoci i oto i i površine 1. Naseljena još u prapovijesti. Vis.4.

crnika. jugozapadno i zapadno od otoka Visa. glavonošci. Jugoisto na i isto na obala usje ene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima. šume alepskog bora i kamenjare. uzvišenja i strme padine zapadnog dijela otoka te neobra ene dijelove Biševo. Tu su blaži oblici reljefa unutrašnjeg dijela otoka gdje se nalaze manja polja prekrivena plodnim zemljištem. 38 . predstavljena makijom i garigom.degradirana biljna zajednica makije . Prirodni biljni pokrov otoka Visa i pripadaju ih manjih otoka sa injavaju mediteranska zimzelena vegetacija. Lovišta bijele ribe su obalne zone otoka. Raspolaže s velikim biološkim bogatstvima (ribe. Otok Vis pripada VI potresnoj zoni Merkalijeve skale.m sa injavaju svi lanovi: šmrca. Dubokoj. Izvor: AZO.dolomitskim terenima.koji prekriva najve i dio vapnena kih vapnena kih površina sjevernog oto nog grebena. Škrapari i strmiji dijelovi vapnena kih padina obrasli su zakržljalim bodljikavim biljem te mirišljivim i ljekovitim biljern: dra a. Vegetacija. Sme a tla prekrivaju polja središnjeg dijela otoka. rakovi. kraške uvale i ponikve. U Komiškoj zavali rasprostranjena su antropogena vrtna tla. Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta Makiju i garig u dijelovima do 300 m. planika. južno. More. Na zapadnoj obali u uvalama nastale su šljun ane i pješ ane plaze. Najve e prostranstvo zauzima garig . pelin. tla na eruptivima i terasirana tla na silikatnim pijescima. kadulja). Otok Biševo izgra eno je uglavnom od gornjo krednih istih i dolomitiziranih vapnenaca.n. zelenika. zelenika. dobro su razvedene i na njima su nastale brojne šljun ane plaže. Corine Land Cover. minerogeno karbonantna tla na diluvijalnim ilovinama. školjkaši). smri (borovica) i somina Šume alepskog bora rasprostiru se na padinama Širokog brda iznad Komiže. 2001. Plodnoš u se posebno isti u sme a i primorska tla i crvenice. a u ve im visinama dolaze samo crnika. Veloj i Maloj Travnoj. bosilje. Sva ova tla se isti u velikom plodnoš u. Tla. somina. Sveca i ostalih oto i a. Najplodnija tla na otoku Biševu su minerogeno karbonantna pjeskovita tla koja se po svojim svojstvima približavaju varicama dolomitskih terena Visa i salbunastim tlima na kvartarnim pjescima. dok crvenice prekrivaju manja polja kraških vapnena kih terena. Geološko-petrografski sastav i klimatske prilike u geološkoj prošlosti utjecali su na stvaranje i raspored tala na otoku. nastale na vapnena ko . a plave ribe površinski dijelovi Viškog kanala i pu ine Srednjeg Jadrana jugoisto no. "borovica. na Stupiš u. smilje. More je najvrjedniji prirodni resurs otoka. mirta. u Pretiš ini.jugoisto noj i isto noj obali blaže i položitije.

). posebno u unutrašnjosti otoka.2 Socio . Izvori vode javljaju se u trijaskim i kvartarnim naslagama me u kojima su najizdašniji Pizdica (4 . stanovnika.776 u naselju Vis.650 stanovnika. Ukoliko se postoje i trend nastavi Vis e 2015. 4167 1974 1668 525 1991. ostali izvori 39 . Na udaljenim otocima i u pojedini naseljima u unutrašnjosti otoka stanovništvo je prakti ki izumrlo (Biševo je sa 243 stanovnika u 1921. Vode. 4349 1932 2032 385 2001.2. Popis stanovništva 2001. veli ina radnog kontingenta i obrazovna struktura. nepovoljna starosna struktura. a posebno u Komiškom i Viškom zaljevu. ali i drugih brojnih imbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove. godini palo na svega 19 u 2001. Stoga su bitno ograni ene. Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti. godine 5000 4500 Broj stanovnika 4000 3500 3000 2500 2000 1500 1000 500 0 1981. Za o ekivati je da se je u razdoblju od posljednjeg popisa taj broj i smanjio. imati oko 3. od toga 1. Od 1948.1 Stanovništvo i naseljenost Na razmatranom podru ju prisutne su slijede e negativne pojave: stalan pad broja stanovnika.Temperaturna svojstva. Stoga su bitno ograni ene. i trend do 2015. posebno u unutrašnjosti otoka. Na otoku Visu i susjednim manjim otocima zbog poroznosti stijena i geotektonske gra e nema nadzemnih tokova. oti e podzemnim putem i izbija na površinu tek u obalnim zonama na kontaktu propusnih i nepropusnih stijena u obliku manjih izvora ili vrulja (podmorski izvori). prozirnost i isto a mora uz živopisne uvale sa žalima zna ajni su elementi za razvoj turizma.2001. iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva.523 u naselju Komiža te samo 338 stalnih stanovnika u svim ostalim naseljima. Otok Vis karakterizira dugotrajno iseljavanje koje je intenzivno zapo elo po etkom stolje a te nakon 1948. mogu nosti biološke revitalizacije stanovništva. godine. U ukupnosti trajno depopulacijsko podru je s nepovoljnim demografskim procesima koji postaju limitiraju i imbenik budu eg razvitka. 4.ekonomski faktori Podru je karakterizira zaostajanje u gospodarskom i društvenom razvoju.) i Korita (36 l/sek). godine na otoku je živjelo samo 3637 stanovnika. 1. godine otok Vis je izgubio 3. Izvori slabije izdašnosti javljaju se u uvalama isto nog dijela otoka. Tablica 4–1: Kretanje broja stanovnika Kretanje broja stanovnika otoka Visa 1981. . Atmosferska voda ponire u dubinu. 4.000. mogu nosti biološke revitalizacije.5 l/sek. ali i drugih brojnih imbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove. 3637 1776 1523 338 2015 3011 1642 1190 179 0tok Vis Vis Komiža Ostala naselja Izvor: DZS. Broj stanovnika i demografska struktura Prema popisu stanovništva 2001.. Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti.

Još je lošija situaciju u unutrašnjosti otoka gdje je 2001.trend Stanovnika 2015.07% I u posljednjem me upopisnom razdoblju 1991.500 OTOK VIS 3. 2001.571 43. Naselja Aktivno stanovništvo KOMIŽA 1. Popis stanovništva 2001 Starosna struktura.8% 1. smanjuje se u eš e mladih i pove ava u eš e starih. Prema Popisu poljoprivrede 2003.011 4. var. Proces repopulacije otoka zbog ovakve situacije zahtijevat e duži vremenski period. .1% 3. var. a gotovo polovica je bila starija od 54 godine. godine na otoku je 1. živjelo samo 10% mladih i 54 % starih.2% 488 29.61% 19. Iseljavanje je snažno utjecalo na poreme aje u dobnim strukturama stanovništva.000 Stanovnici 60 i više godina Stanovnika 2015.Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Podru je Stanovnika 2001.105 stanovnika živjelo u poljoprivrednim ku anstvima.126 5. – 2001.130 31.2% 1.55% 20-59 48.79% 49. Tablica 4–3: Stanovnici – starosna struktura 0-19 1991.9% 642 32. 40 . Realizacija planiranog razvoja otoka morat e se temeljiti na imigraciji.1% 1. 2001.226 2.677 10 809 48. Popis stanovništva 1991. Autohtono stanovništvo nema biološke snage ni za jednostavnu reprodukciju. 2 DZS. Proces starenja vidljiv je kroz veliko u e e stanovnika starijih od 60 godina u ukupnom stanovništvu (31 %). 21..500 VIS 1.900 2.61% 31.230 1.38% 60 i više 29.781 2. DZS.637 19 1.960 9 762 38. 1 Stanovnika 2015.

000 2. Ako bi se slijedio dvadesetogodišnji depopulacijski trend. Procjena: Horwath HTL.637 3.500 2. 4. U manjim naseljima su zna ajno zastupljena stara ka ku anstva samo s jednim ili dva lana. bilo 1.429 ku anstava.300 stanovnika.65 2.).167 4.500 4.637 3.000 Trend Varijanta 1 Varijanta 2 Izvor: DZS.167 4.3 lana 1971.000 Vis prostornim planovima predvi ena je 4.55 Kretanje broja ku anstava slijedi trend kretanja broja stanovnika. 41 . Smanjivanje veli ine doma instava izazvano je procesom raslojavanja doma instava i iseljavanjem.500 1.000 1.637 2008 3.Ku anstva Tablica 4–4: Ku anstva Podru je Komiža Vis Ukupno otok Vis 1991.324 3. PPUG Komiža i Vis. Na otoku je 2001. Prosje na veli ina poljoprivrednog ku anstva bila je 2.126 5.429 lanova 2.000 stalnih stanovnika.319 2015.62 2. U optimisti koj varijanti uz ograni enu imigraciju 2015.000 stanovnika. 3. Broj stanovnika 3.55 lanova (3.651 lanova 2. a prosje no ku anstvo brojilo je samo 2. 1981.500 3.47 2. Popis stanovništva 1991.63 2001.105 lanova. DZS. 845 806 1. 680 749 1.349 2001.000 500 0 Uz zadržavanje broja stanovnika u ostalim naseljima na otoku bi 2015. a gotovo polovica lanova bila je starija od 54 godine.500 razdoblje u urbanim centrima Komiža i 5. Uz pretpostavku poduzimanja neophodne Tablica 4–5: Planirani broj stanovnika društvene akcije u cilju stabiliziranja gospodarskih prilika i stvaranja uvjeta za Planirani broj stanovnika otoka Visa 2.349 4.011 4.000 stanovnika što o ito nije ostvareno.349 4. Ku an. godine novo zapošljavanje kroz duže vremensko 5. 2008.61 2. živjelo oko 4. godini bilo bi oko 3.000 prosje na godišnja stopa rasta od +1%. na podru ju Visa u 2015.015. godina polovica planskog razdoblja o ekivalo bi se da na otoku živi oko 4.. je planirano oko 5. Ku an. 4. Kako je 2008. 2001. Planirani broj stanovnika Zbog narušene demografske strukture i teških gospodarskih prilika teško je dati vrstu prognozu kretanja broja i struktura stanovništva. Ova projekcije zna ajna je u ocjeni potrebnih društvenih akcija i prioriteta u cilju suzbijanja daljnje depopulacije.882 4.6 lanova. 3.167 1991. Prema Popisu poljoprivrede na otoku je bilo 421 poljoprivredno ku anstvo s 1.

Naseljenost U organizaciji prostora otoka Visa prisutna je bipolarna organizacija s Komižom i Visom kao centralnim naseljima koja se razvojno nadopunjuju i 17 naselja s do pedesetak stanovnika.001 registrirano je na otoku Visu oko 3. Nalazi se na zapadnoj obali otoka u sjevernom dijelu Komiškog zaljeva. Povremenih stanovnika prema podacima o broju ku a za odmor u 2001. Naselje Vis. Oklju na. Upravne funkcije iz nadležnosti države dijeli sa Visom s ve om zastupljenoš u Visa. Gotovo sve zna ajnije aktivnosti iz sfere privrede i neprivrede odvijaju se u ovim središtima a u njima živi ve ina stanovnika otoka (Komiža 1. Stanovi Popisom 2. mala brodogradnja).523.Uz predvi eni razvoj stalnog stanovništva. Vis je tako er središte jedinice lokalne samouprave sa središnjim funkcijama i upravnim funkcijama iz nadležnosti države. danas sve više postaju destinacije povremenog boravka (posebno Oklju na i Duboka). Podšpilje i Žena Glava i – Biševo neko pretežno orijentirana na poljoprivrednu proizvodnju. Borovik. Danas se zadržao ulov ribe. 42 . Milna-Ženka i Roga i uglavnom predstavljaju nakupine ku a za odmor bez potrebnih naseljskih sadržaja.992) ine 56% ukupnog broja stanova ali je od toga 36% stalno ili privremeno napušteno. godine). Naselja na obali . U Visu je temeljna funkcija stanovanje uz prate e sadržaje koji su sve raznovrsniji. Komiža je središte jedinice lokalne samouprave. Stanovi za stalno stanovanje(1.godini je bilo preko 5. dok je prerada u stagnacije. Grad Vis razvio se u tipi no sredozemno mjesto s mnoštvom ljetnikovaca. Podselje i Podstražje) vezana su uz poljoprivredne površine i gravitiraju gradu Visu. Podhumlje. Rukavac. Neko poljoprivredno orijentirana. Turizam se sve više afirmira kao nose a djelatnost. Duboka. Vis 1.000. Plisko polje. Trend pove anja može se o ekivati i dalje u narednom razdoblju. Nalazi se u istoimenoj uvali na sjeveroisto noj obali otoka sastoji se od dvije aglomeracije Kut i Luka . Manja poljoprivredna naselja na obodima polja središnjeg djela južnog grebena (Dra evo polje. utvrda.400 stanova prosje ne površine 63 m2. paralelno e se odvijati i proces ja anje funkcije "sekundarnog stanovanja". Naselje Komiža. sa ve inom središnjih funkcija.776 stanovnika 2001. Ranije je bila tradicionalno ribarsko – industrijsko središte otoka (ulov i prerada ribe. a industrije i nema. Marina Zemlje. Potrebno je sanirati zate eno stanje. trgova. a strma brda koja ga okružuju odredila su da se raširi uz obrub uvale. danas se sve više pretvaraju u ladanjska podru ja koja uz osmišljenu razvojnu politiku mogu postati ekskluzivni turisti ki sadržaji (seoskog – etno turizma). Ruralna naselja.

od ega Komiža sudjeluje sa preko 57 milijuna. Izvor: Državi zavod za statistiku. a slijede hoteli i restorani sa 25 milijuna kuna prihoda. hotelima i restoranima (141) i trgovini na veliko i malo (64).Tablica 4–6: U eš e stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova Ukupno stanova Grad Komiža Grad Vis Otok Vis Grad Komiža Grad Vis Otok Vis 1991. Stalno nastanjeni stanovi ine samo 42% ukupnog broja stanova (49% 1991.1% 48. Grad Komiža prihoduje približno 33. Grad Komiža je mjesto vještih ribara koji su specijalizirali zanat i donosili velike ulove.2.3% 39. Poljoprivredna zadruga Komiža bavi se izme u ostalog otkupljivanjem i preradom roga a te proizvodnjom vina i rakije. Popis stanovništva 1991 i 2001. S druge strane Vis je radi trajektnog pristaništa imao mogu nost putem trgovina snabdijevati putnike. S druge strane grad Vis je bio više orijentiran polju u unutrašnjosti otoka te poljodjelstvu i vinogradarstvu. kao npr. tvornica Neptun koja je prera ivala plavu ribu u Komiži ili Vinogradar koji je bio najve i otkupljiva i prera iva vina u Visu. Iako postoji veliki interes za obnovom zapuštenog stambenog fonda realizacije gotovo i nema zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa. a Vis sa nešto preko 47 milijuna kuna. jastozima i škampima. Procesi depopulacije i promjene struktura stanovništva odražavaju se i na strukturu stanova. Grad Vis prihoduje približno 24.300 kn po stanovniku. Nekadašnji industrijski subjekti koji su poslovali na otoku danas više ne rade. 43 . 1349 1697 3046 1527 1876 3403 Stalno nastanjenih 717 766 1. Taj broj se je od momenta Popisa pove ao tako da možemo pretpostaviti da je broj stalno nastanjenih stanova i stanova za odmor izjedna en. Vis 45%). 4. osobito plavom ribom.) što je posljedica porasta broja privremeno ili trajno napuštenih stanova i porasta broja stanova za povremeno stanovanje.5% 41. a 121 nezaposlen u Komiži.7% 44.700 kn po stanovniku. Stanovništvo se najviše zapošljava u prera iva koj industriji (142).418 53.483 677 741 1.2% 45.7% 2001.2 Ekonomski faktori Kroz povijest otok Vis je poznat po bogatstvu ribom. Iz navedenih razloga trgovina na veliko i malo je pojedina na djelatnost koja najviše sudjeluje u ukupnim prihodima i to sa približno 18 milijuna kuna. Ukupan broj nezaposlenih na otoku iznosi 246 osoba od kojih je 125 nezaposlenih u Visu. Stanovi za povremeno stanovanje sudjelovali su u ukupnom broju stanova s 39% (Komiža 29%. Otok Vis je danas slabo razvijen zbog propadanja spomenutih industrijskih pogona te nedostatka novih industrija koji bi potaknuli razvoj. a u blizini luke otvoren je i veliki trgova ki centar. U ukupnim prihodima otoka najviše pojedina no sudjeluje trgovina na veliko i malo sa približno 30 milijuna. Ukupni prihodi otoka iznose nešto preko 104 milijuna kuna.

Stoga treba razvijati proizvodne i uslužne djelatnosti na osnovi pomorske tradicija (mala brodogradnja i brodarstvo) i raspoloživih prirodnih sirovina (kamen). trgovina. razvitak servisa i usluga pove avati paralelno s ja anjem turizma i pove anjem broja korisnika. Razvitak poljoprivrede ograni en je veli inom i strukturom poljoprivrednih površina i nedostatkom vode za navodnjavanje. poljoprivrede s ribarstvom. Prostorni planovi ure enja gradova Komiža i Vis osnovne pravce gospodarskog razvoja sagledavaju kroz intenzivniji razvitak turizma. Turizam treba razvijati u skladu s fizi kim kapacitetom prostora.3 4.4. Ovim se osigurava polikulturnost oto kog gospodarstva što je od zna aja za stabilnost gospodarstva.3.kulturnim okruženjem. kreditiranju i sl. ekološki prihvatljivih manjih prera iva kih pogona. športsko-rekreacijski turizam i sl. te onih djelatnosti koje su u službi osnovnih usmjerenja (prijevoz. S obzirom da PPUOG Vis još uvijek nije donesen. specijalne aranžmane prilago ene individualnim sklonostima pojedinih segmenata potražnje zna ajnih za valorizaciju ambijentalnih i kulturnih vrijednosti i osobitosti podru ja. korišteni su podaci Prostornog plana županije. kao mjerodavni. razvojne mogu nosti i ograni enja Analiza prostornih planova Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije Prostorni plan ure enja Grada Komiže Prostorni plan ure enja Grada Visa (Kona ni prijedlog plana) Analizirani su slijede i prostorni planovi: Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije s naknadnim izmjenama i dopunama Plana (2007.) korišten je za usporedbu s PPUOG Komiže i Visa u dijelu osnovnih postavki u organizaciji i namjeni prostora te planirarane infrastrukture nacionalnog i županijskog zna aja. otvaranje manjih pogona i radionica. Izgradnju turisti kih sadržaja na obali potrebno je usmjeravati na one prostore gdje se u najmanjoj mjeri narušava krajobraz. Budu i razvitak poljoprivrede može se utemeljiti na ja oj pomo i države putem sustava poticajnih mjera. Mogu nosti razvitka obrtništva vide se u kvalitetnijem zadovoljavanju potreba lokalnog stanovništva i turista ovog podru ja. Prera iva ku industriju u budu e treba se orijentirati na preradu poljoprivrednih proizvoda i morskih organizama. 44 .nauti ki turizam. graditeljstvo. mogu nostima razvoja komunalne infrastrukture. razne vrste obrta i sl. Obrtništvo. Potrebna je orijentacija na nove oblike turizma . socio .).1 Prostor. Turizam je poželjno razvijati na korištenju kapaciteta u postoje im strukturama naselja uz izgradnju prate ih sadržaja i u razvitku manjih obiteljskih pansiona sa specifi nom ponudom. Poljoprivreda s ribarstvom kao protuteža turizmu kroz proizvodnju hrane neophodna je radi podizanja aktiviteta te radi dostizanja ekonomske stabilnosti. intenzivniji razvitku obrtništva. seoski turizam. te potencijalom stalnog stanovništva i raspoložive radne snage za rad u turizmu.

563 285 24 5.873 921 37 4.7 % površine otoka. šumske površine 5.180 2.121 5.3.9% 0.4.918 VIS ha 121 50 2.223 OTOK VIS ha 244 74 3.121 ha (31%).141 % 2. Ostatak od 1.205 ha ili 12% ini mozaik ostalih šumskih i poljoprivrednih površina.436 1.6% 100. i šumske površine Ostale površine UKUPNO Izvor: PPUG Komiža i Vis KOMIŽA ha 123 24 941 2.205 61 10.6% 11.436 ha ili 54% površine otoka.4% 0. Gra evna podru ja naselja i ostali izgra eni prostori planiraju se s površinom od 379 ha što ini 3.1. Kartogram 4-3: Temeljna namjena površina Izvor: PPUG Komiža i Vis Tablica 4–7: Temeljna namjena površina PROSTORNII POKAZATELJI Gra evinska podru ja naselja Gra evinska podru ja van naselja Poljoprivredne površine Šumske površine Ostale poljop.0% 45 .7% 30.1 Planirana namjena površina Temeljna organizacija i namjena prostora definirana je prostornim planovima ure enja Grada Komiže i Grada Visa (u procesu donošenja). Površine namijenjene razvoju i unapre enju poljoprivredne proizvodnje iznose 3.8% 53.

7 ha (1. odnosno 13% ukupno planiranih zona.Od ukupno 379 ha planiranih ta izgradnju (uklju uju i i ve izgra ene prostore) prostorni planovi predvi aju: pove anje gra evinskih podru ja naselja sa današnjih 170 ha na ukupno 244 ha što e initi 65% svih površina za izgradnju. U ove površine uklju ene su osim stanovanja i ostale postoje e i planirane zone neposredno u naselju (turizam. sportsko rekreacijske). Dol) oko 10 ha (2.5%) zone za razvoj industrijskih djelatnosti (Ravno) i komunalno servisnih sadržaja (Zlopolje.5%). društvene. prostor za nauti ku luku s prate im sadržajima 9.5 ha. Gra evna podru ja izvan gra evinskih podru ja naselja planiraju se sa cca 74 ha (19.6%). vojne zone) iznose oko 61 ha (16%). Kartogram 4-4: Namjena površina – postoje a i planirana izgradnja Izvor:PPUG Komiža i Vis 46 . javne.5 %) Zone ostalih namjena (arheološko podru je Issa. odnosno: prostori za razvoj turisti kih sadržaja prvenstveno više kategorije u izdvojenim turisti kim zonama površine 49.2 ha na sjevernom dijelu otoka (2. društvena i javna namjena 5.

7 Gra evinsko podru je naselja Komiža Hoteli: zona hotela Biševo.3 84.500 950 2.070 1.300 Naselje Komiža Izvan naselja Grad Komiža Naselje Vis Izvan naselja Grad Vis UKUPNO otok VIS Tablica 4–9: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Komiža Turisti ka zona Površina Broj kreveta max. planirana Turisti ka naselja: zone hotela Neptun. 350 300 350 500 950 2450 Hotel Biševo Roga i Neptun Kamenica Barjaška Grad Komiža 1. planirana zona Kamenica.0 Broj kreveta max.300 kreveta u hotelima i turisti kim naseljima.0 32.1 6.7 19. Turizam Prostornim planom Splitsko-dalmatinke županije.5 51. postoje a zona Roga i. U uvali Mlin planira se izgradnja luke nauti kog turizma (u sklopu ribarske luke).450 780 1. organizacija prostora te uvjeti ure enja definirat e se urbanisti kim planovima ili detaljnim urbanisti kim planovima prema smjernicama iz prostornih planova ure enja. odnosno Prostornim planovima gradova Komiža i Vis planira se do 2015.850 4. planira se izgradnja turisti kog naselja. 1.2 19 32.7 19. godine na otoku Visu ukupno 4.6 30. van gra evinskog podru ja naselja.25 3.Detaljna namjena površina. Tablica 4–8: Planirane turisti ke zone Turisti ka zona Površina ha 13. 47 Izvor: PPUG Komiža . planirana Van gra evinskih podru ja naselja Na lokaciji Barjaška.15 3.

postoje a zona Stonca.4 7.9 11.2 21. postoje a zona “ eška vila”.0 3.Tablica 4–10: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Vis Turisti ka zona Površina Broj kreveta max.3 1. postoje a Izvor: PPUG Vis 48 .3 Gra evinsko podru je naselja Vis Hoteli: zona hotela Issa.0 6.5 51. planirana Gra evinsko podru je Podstražje Hoteli: zona “Odmarališta Milna”. 260 420 100 120 600 200 150 1850 Hotel Issa Uvala Stonca eška Vila Milna Samogor Zaravniš e Parja Grad Vis 0.

Vrijedna obradiva tla (P2). Depopulacijski procesi i naro ito starenje poljoprivrednog stanovništva doveli su do zapuštanja poljoprivrednih površina. Malog Polja. Planom se sugerira mogu nost razvoja „ruralnog turizma“ u naseljima u unutrašnjosti otoka.205 ha. pašnjaci. planirana Planom je u uvali Parja planirana izgradnja luke nauti kog turizma – marine.121 ha zauzimaju 31% površine otoka. veli inom i strukturom poljoprivrednih površina te nedostatkom vode za navodnjavanje. Ostalo poljoprivredno tlo. T2). Rukavac. Vela i Mala Smokova). zemljište najve e bonitetne klase na Visu (374 ha): središnji dijelovi Dra eva polja. Nije definiran modela budu eg turisti kog i ukupnog razvoja podru ja. kapaciteta 150 vezova. Poljoprivreda: Poljoprivreda je razvojem turizma izgubila na prijašnjem zna aju ali je još uvijek važna gospodarska djelatnost. Zlo polja. Prema prostornim planovima struktura poljoprivrednih tala je slijede a: Osobito vrijedna obradiva tla (P1).Izvan gra evinskih podru ja naselja Hoteli: zona Zaravniš e. Brgujac. Veluke i Male Voš ice i Ljubiš a. planirana Hotel / Turisti ko naselje: zona Samogor. te na zapadnoj obali Biševa (Porat i Salbunara). zauzimaju 1.17 ha. planirana zona Parja. Poljoprivredno tlo isklju ivo osnovne namjene Poljoprivredna tla sa 3. Zaglav. neobra eno i neobraslo tlo i sl. Planirana struktura definirana je isklju ivo prema Zakonu. Razvitak poljoprivrede ograni en je prisutnom demografskom strukturom. godine situacija je slijede a: 49 . Prema Popisu poljoprivrede 2003. rubni dijelovi ve ih polja (755 ha) Ostala obradiva tla (P3). manje vrijedna tla sa maslinicima i danas zapuštenim poljoprivrednim površinama na padinama (1. Milna. površina kopnenog dijela 9. Na ovim površinama e se stimulirati revitalizacija poljoprivredne proizvodnje i omogu iti gradnja gra evina izvan gra evinskih podru ja (izvan obalnog pojasa) u funkciji obnove obiteljskih gospodarstava i za potrebe seoskog turizma. Hoteli i Turisti ka naselja (T1. Plaže Kvalitetom se izdvajaju šljun ane i pješ ana plaže na južnoj i jugoisto noj obali (Srebrena.992 ha). kamenjari. šume i šumsko zemljište (PŠ). Pliskog polja.

Cestovna mreža otoka Visa sastoji se od slijede ih kategoriziranih prometnica: Državna cesta D 117. je optimalna prometna povezanost obalnih i oto nih mjesta.68 km. Županijska cesta Ž 6212. Prometni sustavi. 179 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta. 581 ha obra enog. Jedan od osnovnih preduvjeta razvoja otoka. ve i broj nerazvrstanih cesta Planira se ure enje/rekonstrukcija kriti nih dionica trase državne i županijske ceste. ulica. tako i gospodarskim djelatnostima. pogodne sa rekreacijske aktivnosti. ne može se o ekivati daljnji razvoj. protiverozionoj funkciji. 68 ha neobra enog zemljišta (10. 4. 50 . Na otoku Visu nema šuma s gospodarskim zna ajem. tehni ka rješenja i sl. protivmisijskoj funkciji.3. Vis – Komiža u duljini 19. Uvažavaju i prirodne uvjete i biljni pokrov.93 km. zaštiti krajolika. 66 ha neobra enog zemljišta (40%). Sva važnija naselja planiraju se povezati sustavom javnog cestovnog prijevoza. longitudinalna povezanost duž obale kao i me uoto ka povezanost. doprinose krajobraznoj osnovi podru ja. jedva da zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva. pašnjaci (400 ha). ija se zaštitna funkcija ogleda u zaštita naselja. te obilaznih cesta Vis – Roga i i Vis (Kut) – eška vila doprinjet e kvalitetnijoj povezanosti svih dijelova otoka Visa. izgradnja. poljoprivrednih površina. Postoje i kapacitet.1.2 Infrastruktura Stanje osnovnih infrastrukturnih sustava je nezadovoljavaju e. Pri tome je potrebno provjeriti. U ljetnim mjesecima potrebe se zna ajno pove avaju i izazivaju nerješive probleme kako domicilnom stanovništvu. zna ajnije šumske površine svrstavaju se u dvije kategorije: Zaštitne šume (Š2). gospodarskih i protiv požarnih prometnica. vinogradi (122 ha) i vo njaci i maslinici (43 ha) Šumske površine isklju ivo osnovne namjene. mjesnih putova. Cestovni promet. Izgradnja ceste prema Oklju noj. S ovim stanjem infrastrukturnih sustava. odnosno prema budu oj turisti koj zoni Barjaška. pretežno vinogradi (54 ha) i vo njaci i maslinici (38 ha) Vis. zaštiti prometnica i sl. odnosno cestovne mreže. Sedam lokalnih cesta. Vis (D 117) – Komiža D 117 u duljini 9. dosadašnju i utvrditi novu kategorizacije luka i pristaništa. 649 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta.Komiža. bez njihove zna ajne rekonstrukcije i dogradnje. s prometnog aspekta. a time i zaustavljanja daljnje depopulacije.5%). Šume posebne namjene (Š3). Neophodna je komplementarnost cestovnog i pomorskog prometa te integralni pristup u strategiji razvitka cestovne i pomorske infrastrukture. 113 ha obra enog. klimatskoj funkciji. rekonstrukcija i ure enje nerazvrstani spojnih cesta.

odnosno prostornim planovima ure enja gradova komiže i Visa utvr eni su me unarodni plovni put. Nepokretna telefonska mreža je javne telekomunikacijske mreže. Usluga prijenosa govora je najzatupljenija usluga koja i nadalje zadržava zadovoljavaju i trend rasta. Preostali dio elektroenergetskog sustava na otoku Visu sastoji se od Trafostanice 35/10 kV „Vis“ instalirane snage 2x4(2x8) MVA i dalekovoda DV 35 kV pod naponom 10 kV „Vis – Komiža“ . Trajno rješenje vidi se u prelazu na 110 kV napon izgradnjom spojne to ke na Visu što pretpostavlja izgradnju slijede ih objekata: TS 110/x kV Vis. Tako er se predvi a izgradnja trafostanice 35/10 kV „Komiža“. Marina Parja .42) na relaciji kopno . a zadnjih godina mobilna telefonija je u izuzetnom porastu. Usluga prijenosa govora se pretežno ostvaruje putem nepokretne telefonske mreže. pa samim tim ni potrebe gospodarskog razvoja. Luke otvorena za javni promet: Komiža. Vis (županijski zna aj) Luke posebne namjene: Ribarska luka Komiža. Pošta i telekomunikacije.Roga i Privezišta: Parja i Mezuporat (Komiža). polaganje podmorske kabelske veze 110 kV Hvar – Vis i podzemne kabelske veze 110 kV na Visu do planirane trafostanice 110/35 kV "Vis. Postoji samo jedno trajektno pristanište u gradu Visu. a u Komiži poštanski ured. Udaljenost otoka od kopna stavlja Vis u neravnopravan položaj s ostalim podru jima. unutarnju plovni putovi i kategorizacija luka. Realizacijom turisti kih zona razvit e se ogranci jedinica poštanske mreže. Županijskim.a sigurne. Podru je op ine otoka pokriveno je s tri pokretne radio telefonske mreže: analognom NMT mrežom. Dalekovodi su u kriti nom stanju. Napajanje elektri nom energijom otoka vrši se iz TS 110/35 kV " Starigrad" preko 35 kV veze preko dva podmorska kabela 35 kV. Velika udaljenost od elektroenergetske mreže Hrvatske zahtijeva relativno velike investicijske troškove što dovodi do odlaganja investiranja u osnovni sustav. U planskom razdoblju o ekuje se osuvremenjivanje sustava pošte i ure enje poštanskog središta sa svim pripadaju im službama. Športska luka Vis i Luka tijela državne uprave Vis Luke nauti kog turizma: Komiža – Uvala Mlin. u sklopu turisti kih zona: eška vila i Stonca (Vis) Zra ni promet. VlP-net. planovima se predvi a mogu nost gradnje manje zra ne luke koja e osigurati kvalitetan transport stanovnika i turista manjim zrakoplovima (do 50 mjesta. kriti ni zrakoplov ATR . Posljednjih godina kablira se srednjenaponska mreža u naseljima Vis i Komiža ime se osjetno popravila situacija u urbanim dijelovima. Tele2) Elektroenergetika. me utim prijenos podataka je ve pretekao govorne usluge po ostvarenom prometu.otok Vis (doma i i me unarodni letovi) i te zadovoljiti potrebe privrede i sportskih aktivnosti. Postoje i na in napajanja otoka elektri nom energijom u gotovo svim svojim elementima ne zadovoljava postoje e potrebe. este i brze veze jedan su od preduvjeta razvoja otoka. Pomorsku povezanost s kopnom odvija se u dva sustava i to: trajektna linija i brzobrodska linija sa katamaranima. Poštanska mreža u sastavu je Poštanskog središta Split.Pomorski promet: Pomorski promet je od strateške važnosti za razvoj otoka. Športska luka Komiža. 51 . Dosadašnje studije ukazuju na lokaciju Vele Pece. Na podru ju Visa i Podšpilja su jedinice poštanske mreže. komercijalnog naziva Mobitel i digitalnim GSM mrežama (HTMobile.

Vodoopskrba; Otok Vis još uvijek nije priklju en na planirani sustav regionalnog vodovoda, a potroša i se opskrbljuju vodom sa lokalnih izvorišta. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji slatkovodne le e na lokaciji Korita (36 l/s). Kvaliteta vode je dobra, a salinitet vode znatno ispod dopuštenih vrijednosti. Zbog gubitaka u sustavu raspoložive koli ine su cca 27 l/s. što jedva zadovoljava potrebe domicilnog stanovništva. U ljetnom razdoblju koristi se i izvor Pizdica. Problem predstavlja osiguranje potrebnih koli ina vode u špici sezone, kad dolazi do preoptere enja sustava i uvo enja redukcija. Prilikom rješavanja vodoopskrbnih potreba treba voditi ra una da težište bude na opskrbi iz vlastitih resursa i da se što više iskoristi postoje a vodoopskrbna mreža. Rekonstrukcija i dogradnja sustava predvi ena je u dvije faze: rekonstrukcija crpilišta "Korita" ime bi se koli ina crpljenja pove ala na 40 l/s. i time omogu ilo normalno funkcioniranje sustava u sadašnjem stanju, osiguranje novi koli ina potrebnih za kraj planskog razdoblja (cca 60 l/s). Ponu ene su tri varijante rješenja: Opskrba iz vlastitih vodnih resursa (vrlo upitna; potrebni istražni radovi) Desalinizator "Pizdica"
Dovod vode s kopna

Odvodnja otpadnih voda: Izgradnja vodoopskrbe do svih naselja, potencira izgradnju sustava za prikupljanje otpadnih voda, njihovo pro iš avanje i dispoziciju bez štetnih posljedica na okoliš. Sadašnji na in dispozicije otpadnih voda putem upojnih crnih jama je neprihvatljiv, naro ito za naselja na obali. Planovima su utvr ena su slijede a rješenja odvodnje: Naselje Komiža; kanalizacijski sustav je ve im dijelom izgra en. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tla nim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba priklju iti cjelokupna kanalizacijska mreža naselja ini osnovu sustava. Po mehani kom pro iš avanju otpadne vode se ispuštaju u komiški zaljev podmorskim ispustom. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predvi eni razvoj Komiže do 2030. godine, osim ure aja za pro iš avanje. Turisti ka zona Barjaška; predvi a se izgradnja zasebnog sustava s ure ajem za pro iš avanje. Naselje Vis; kanalizacijski sustav je uglavnom izgra en. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tla nim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba priklju iti cjelokupna kanalizacijska mreža naselja ini osnovu sustava. Po mehani kom pro iš avanju otpadne vode se ispuštaju u otvoreno more. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predvi eni razvoj Visa do 2030. godine, osim ure aja za pro iš avanje. Rukavac, turisti ka zona „Zaravni e“ i Brgujac i podru je Milna Ženka; izgradnja zasebnih sustava sa odvodnim kolektorima, ure ajima za pro iš avanje i podmorskim ispustima. Ostala naselja u unutrašnjosti; putem vodonepropusnih septi kih jama. Postupanje s otpadom; Otok nema adekvatno riješen problem kona nog zbrinjavanja, odnosno odlaganja krutog otpada. Sva postoje a odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati otvaranjem novog, ure enog odlagališta. Sa podru ja Grada Visa otpad se sakuplja i odvozi na neure eno odlagalište „Welington“, a s podru ja Komiže neure eno odlagalište
“Podgomilica».

52

Na širem podru ju današnjeg odlagališta „Welington“ planira se gradnja transfer stanice za otpremu otpada u Županijski centar za gospodarenje otpadom.

4.3.1.3 Zašti ena prirodna i kulturna baština Prirodna baština; Podru je otoka Visa naro ito obala i pripadaju i oto i i sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama ini ovaj prostor izuzetno zna ajnim i atraktivnim. U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su dijelovi prirode: Zna ajni krajolik: Otok Ravnik; Otok Jabuka; Otok Brusnik Planom se predlažu za zaštitu kao zna ajni krajolik: otok Biševo; arhipelag Budikovac – Greben Spomenici prirode: Medvidina špilja, Modra špilja, Zelena špilja na otoku Ravnik i Uvala Stiniva (geomorfološki); Otok Brusnik i Otok Jabuka (geološki). Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati: akvatorij otoka Biševo, Palagruža i Svetac. Biološka raznolikost ; Velika razvedenost hrvatske obale i injenica da je ovaj prostor bio pribježište biljaka i životinja za ledenih doba, uzrok je velike biološke raznolikosti. Takvom raznolikoš u naro ito obiluju udaljeni i posebno nenastanjeni otoci, koji nisu u ve oj mjeri ugroženi razli itim vidovima korištenja. Ipak antropogeni utjecaj se javlja i u takvim, vrlo osjetljivim, ekološkim podru jima. Viški arhipelag pripada tim podru jima s vrlo velikom biološkom raznolikoš u i na kojem su koncentrirani brojni endemi. Glavni razlozi zbog kojih je potrebna zašita Viškog arhipelaga su sljede i: specifi nost herpetofaune svakog pojedinog otoka, razli ite od kopnene i stvaranje endema; rijetke i endemi ne biljne vrste; veliko zna enje oto ne skupine za preživljavanje ptica, jer su odmorišna to ka ptica selica i gnjezdište rijetkih vrsta; specifi na geološka gra a Brusnika i Jabuke; strme kamenite obale sa spiljama (jugozapadna strmovita obala otoka Vis, strmovite obale okolnih oto i a – biljni endemi, stanište šišmiša, bogatstvo podmorja) bogatstvo podmorske flore, s pojedinim endemskim vrstama; Kako bi se o uvale prirodne vrijednosti otoka, klju no je poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti, ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša. Uredbom o proglašenju ekološke mreže utvr ena je „Ekološka mreža Republike Hrvatske“ sa: sustavom ekološki zna ajnih podru ja i ekoloških koridora; ciljevima o uvanja i smjernicama za mjere zaštite namijenjenih održavanju ili uspostavi povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, i/ili divljih svojti.

53

Kartogram 4-5: Zašti ena prirodna baština

Izvor: Zavod za zaštitu prirode, 2008. U okviru ekološke mreže zašti eni su kopno i podmorje otoka Vis i Biševo, dio jugoisto ne obale Visa, te brojne špilje i jame.

Kulturna baština Dosadašnja istraživanja i saznanja svjedo e o kontinuitetu naseljenosti otoka Visa od prapovijesnih vremena do naših dana. Razne ljudske civilizacije i kulture koje su se smjenjivale tijekom stolje a ostavile su brojne tragove svoje materijalne kulture na tom prostoru, od pretpovijesnih gomila i gradina, rimskih gra evina i groblja, starokrš anskih i ranosrednjovjekovnih crkvica do obrambenih gra evina.
Kartogram 4-6: Kulturna baština

Urbane cjeline: Zašti ene su urbane cjeline naselja Komiža i Vis. U ovim zonama propisuje se režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja te pojedina nih gra evina. Potrebno je o uvati sva bitna obilježja prostorne i gra evne strukture, odreene topografijom, povijesnom graevnom supstancom, te raznolikoš u namjena i sadržaja.
Izvor: PPUG Komiža i Vis

54

Ruralne cjeline; Preventivno su zašti ene 32 ruralne cjelina. To su uglavnom zaseoci koji su unutar procesa mehani ke migracije i emigracije ve im dijelom napušteni. Sa uvana su uglavnom u izvornom stanje, što im daje spomeni ka obilježja. Zaštita ovih cjelina temelji se na o uvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, kao i na o uvanje tradicijske gra evne strukture i karakteristi ne slike naselja. Podru ja arheološke baštine; Registrirani ili preventivno zašti eni arheološki lokaliteti su: zona anti kog naselja Issa; lokaliteti oto ja Palagruže, Biševo, Svetac; ostale arheološke zone u popisu nepokretnih kulturnih dobara. Pojedina na kulturna dobra; Zaštitom pojedina nih kulturnih dobara obuhva ene su registrirane ili preventivno zašti ene pojedina ne gra evine ili gra evinski sklopovi, odnosno 13 sakralnih kulturnih dobara i 30 javnih kulturnih dobara Podru ja etnološke baštine; Prostor otoka tijekom povijesti bio je u najve em dijelu ruralni prostor. Danas je u dijelu naselja sa uvana matrica tradicijskog gra enja i oblikovanja prostora. U podru ja etnološke baštine uklju it e se naselja morfološke, tipološke, strukturalne ili funkcionalne osobine tradicionalnog ure enja ruralnog prostora .

Iz prostornih planova proizlaze slijede a ograni enja i mogu nosti razvoja:

Osnovni ograni avaju i imbenici razvoja su: Nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja, odnosno aktivne razvojne politike. Ne postoji oto ko tijelo, odnosno institucionalni okvir za kreiranje i provo enje jedinstvene oto ke razvojne politike. Demografska osnovica; iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva, starenje stanovništva, aktivnost stanovništva, veli ina radnog kontingenta i obrazovna struktura. Prometna izoliranost, koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju. Nedostatak vode za razvoj turizma i za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. Stanje gospodarstva; nerazvijena gospodarska struktura; orijentacija na razvoj turizma ima za posljedicu slabljenja interesa za razvoj poljoprivrede, ribarstva i drugih djelatnosti zna ajnih za razvoj podru ja. Nedovoljno razvijene društvene službe. Infrastrukturni i komunalni problemi; prometna mreža, neadekvatno rješenje problema odlaganja krutog i teku eg otpada. Institucionalno-sistemska ograni enja; nesre eni katastri i dubiozno vlasništvo nad zemljištem i zgradama. Neadekvatna državna politika razvoja; subvencije, porezne olakšice i druge beneficije prema oto kom gospodarstvu i stanovništvu.

55

imbenici koji osiguravaju razvojne mogu nosti: Geoprometni položaj; pravaca Jadrana. na križanju glavnih longitudinalnih i transverzalnih morskih

Prirodna bogatstva obalnog prostora; razvedena obala, blaga klima, pejzažne i klimatske prednosti, podesna obala za kupanje pružaju izuzetno kvalitetnu osnovu za razvoj turizma, poljoprivrede ribarstva i marikulture. Krajobrazne i kulturološke vrijednosti ; bogatstvo prirodnih fenomena, blizina oto kog arhipelaga Biševo, Svetac, Palagruža, Brusnik i Jabuka predstavlja veliku atraktivnost podru ja. Ekološki prakti ki nezaga en okoliš; ekološka prihvatljivost je zna ajan kriterij prihvatljivosti gotovo svih privrednih djelatnosti.

Budu i razvitak potrebno je zasnivati na racionalnom korištenju prirodnih resursa te stvaranju ambijenta za zdrav život. Komparativne prednosti za razvitak turizma i poljoprivrede kao osnovne prate e djelatnosti, predstavljaju djelatnosti na kojima nije u po etku mogu e graditi ubrzan gospodarski razvitak.

Zaklju na razmatranja u odnosu na prostorno razvojne i resursne zna ajke prostora Prirodne datosti prostora, prvenstveno zahvaljuju i slabijem gospodarskom i turisti kom razvoju predmetnog podru ja tijekom zadnjih 20-tak godina, danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvoj podru ja temeljenom na turizmu te poljoprivredi i marikulturi; Prirodne posebnosti, kao i kulturno i povijesno naslje e predstavljaju najvrjedniji identitet podru ja gdje su zašti ene cjeline uglavnom sa uvane, no premalo se vodilo ra una o unapre ivanju i adekvatnoj prezentaciji zašti enih cjelina u funkciji kreiranja lokalnog blagostanja; Sve prirodne datosti (karakteristike obale i uvala, vegetacija, reljef, klima) svojom me usobnom interakcijom daju optimalnu mješavinu potrebnu za smisleni razvoj održive turisti ke djelatnosti isprepletenu komplementarnom proizvodnjom poljoprivrednih i maritimnih proizvoda te razvojem ostalih komplementarnih djelatnosti Glavni ograni avaju i faktori održivog razvoja predmetnog podru ja su: Skromna demografska osnova podru ja zbog depopulacijskog procesa ime se pretpostavlja da e razvoj podru ja biti vezan uz imigracijske procese, a koji e biti odre eni stupnjem gospodarske, društvene i kulturološke privla nosti podru ja; Infrastrukturni sustavi (elektroopskrba i prometnice na lokalnoj razini, vodoopskrba i sustavi odvodnje otpadnih voda, gospodarenje krutim otpadom itd.) uglavnom su podkapacitirani i za današnje potrebe, te predstavljaju veliki ograni avaju i faktor održivog razvoja predmetnog podru ja. To se posebno odnosi na o osiguranje potrebnih koli ina vode u špici sezone kada dolazi do preoptere enja sustava i uvo enja redukcija. 56

Turizam predmetnog podru ja treba preuzeti ulogu dodatnog zamašnjaka gospodarskog preporoda podru ja te ga je potrebno razvijati u skladu s fizi kim kapacitetom prostora. 4. godine. Plan predlaže viziju i osnovne ciljeve te mjere kojima se ciljevi odnosno dogovorena vizija može posti i. do 2013.4 Turizam 4.1 Razvojni operativni plan županije Razvojni operativni plan Splitsko dalmatinske županije strateški je dokument izra en za razdoblje od 2006. postoje om komunalnom infrastrukturom kao i ekonomi nosti proširenja iste te turisti ke suprastrukture. te etiri razvojna cilja županije: 57 . sociokulturnim okruženjem. Vegetacija u zajednici sa klimom (pojave ljetnih suša) izaziva pove anu opasnost od požara.o neriješeno pitanje zbrinjavanuja otpada (nepostojanje sustava odvojenog prikupljanja sme a i adekvatnog odlagališta). Slijedi slika koja prikazuje viziju.4. Glavna svrha ovoga plana je ocjena sadašnjeg stanja i razvojnih mogu nosti županije.

ugostiteljskoj djelatnosti te generalno podizanje kvalitete ljudskih resursa nužni su kako bi se željeni ciljevi i prioriteti razvoja mogli dosti i. Turizam visoke kvalitete se namjerava posti i kroz razvoj turisti ke infrastrukture smještaja i to poglavito hotela. Isti e se potreba razrade jedinstvenog turisti kog imidža županije. do 2013. Zaklju ak Razvojni operativni plan županije je vrlo konkretno iskazao svoju viziju razvoja konkurentnog gospodarstva. ruralni i kulturni turizam. te razvoja turizma u smjeru visoke kvalitete.5 milijuna EUR. Cilj 3 – neophodan je razvoj ljudskih potencijala. prometnice. komunalije. te poticanje me uregionalne suradnje tako er su važni za uspješan razvoj turizma. Spominje se poticanje razvoja turisti ke infrastrukture i novog turisti kog proizvoda regije koji bi trebali podi i razinu kvalitete i dodane vrijednosti. prometnica i komunalnih usluga. turizam u županiji nije razvio u željenom smjeru i ne ostvaruje o ekivano dobre rezultate. Edukacija zaposlenika u turisti ko .5 milijuna EUR-a.5 milijuna EUR-a.Cilj 1 . Ukupne investicije u turizam u periodu od sedam godina iznose 13. Investicije u turizam koje su planirane za razdoblje od 2006.kako bi županija gospodarski bila konkurentnija navodi se da se posebna pažnja treba posvetiti turizmu i razvoju integrirane "turisti ke ekonomije". ukupne investicije u turizam u županiji iznose 13. smještaj. Kao osnovu cijelog razvoja ROP prepoznaje zaposlenika u turizmu. 58 . poboljšanje turisti ke infrastrukture iznosi 4. vrlo bitan za županiju koja ima visoku nezaposlenost. te razviti razne poticaje. Ovakav stav proizlazi iz svjesnosti da se. pa stoga planira dodatne edukacije i razvoj ljudskih potencijala. U ovom djelu se navodi potreba za stvaranjem ponude obrazovnih programa i procesa prilago enim potrebama gospodarstva. Turizam se dodatno definira kao jedan od prioriteta ovoga plana. usprkos iznimnim prirodnim i antropogenim prednostima. Prioritet županije je razvoj turizma visoke kvalitete. Cilj 4 – identificirana je potreba udruživanja i stvaranja partnerstva me u poslovnim i civilnim subjektima u županiji kako bi se pospješila suradnja i olakšao napredak. godine su sljede e: razvoj marketinških proizvoda i promociju turizma iznosi 9 milijuna EUR-a. Razvoj i promocija novih oblika ponude kao što je nautika. Kako bi se što bolje iskoristile komparativne prednosti županije treba nadograditi infrastrukturu u funkciji turizma. koji bi promicao klju ne turisti ke prednosti. Cilj 2 – identificirana je potreba razvoja prometne i komunalne infrastrukture kako bi se stvorila podloga za razvoj same županije. Planira se razvoj novih turisti kih proizvoda: nautike. ruralnog te kulturnog turizma.

koji je atraktivan otok za budu i turisti ki razvoj. za Vis su predloženi elementi proširenog identiteta i sustava vrijednosti (što je detaljnije navedeno u Marketing planu ovog Plana razvoja eko / ruralnog turizma otoka Visa). odre en portfelj turisti kih proizvoda. U tom smislu je za otok Vis. 59 . imidž ribarskog kraja. Naime. ali vode i ra una o pozicioniranju i razvoju cjelokupne destinacije. zatim proizvod 'sunca i mora'. jer se nalazi na mnogo povoljnijoj poziciji nego što je to slu aj sa mnogim drugim oto kim destinacijama. ture. ali i zasebno za njena podru ja. lipnja 2007. te konkretnih operativnih prijedloga za destinaciju u cjelini. a usmjeren je na pragmati ne promjene u procesu upravljanja turizmom cjelovite destinacije. svaka mikro destinacija Srednje Dalmacije turisti ki se pozicionira i razvija zasebno prema definiranim strategijama. izvorima finacniranja itd.2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije Turisti ka zajednica Splitsko-dalmatinske županije je 19. Jedna od klju nih subregija ove destinacije je otok Vis. odgovornostima. kratki odmori te wellness i spa proizvodi kao oni sa srednjim prioritetom. Polaze i od središnjeg identiteta / pozicioniranja otoka Visa unutar destinacije Srednje Dalmacije. posebno njegovih vrijednih agrikultura i vina. pa je tako za otok Vis usuglašeno sljede e pozicioniranje: 'Vis – otok skrovište'. Dakle. a koji ine sljede i proizvodi: nauti ki turizam i proizvod posebnih interesa kao prioritetni proizvodi. atributi su koji se moraju komercijalizirati strategijom visoke vrijednosti. definirano je strateško pozicioniranje Srednje Dalmacije. a koje se obrazlaže injenicom da je ovaj svojevrsni mitski otok ve postigao imidž posebno vrijednog skrovišta. koje treba i sa uvati. iju implementaciju provodi županija od njegovog usvajanja. Njegova izoliranost i autenti nost. Uz postavljenu viziju. upravljanja marketingom te na usmjeravanje procesa ulaganja u turisti koj industriji.4. koji je izradila tvrtka Horwath HTL. ija je povijesno uvjetovana stagnacija u smislu razvoja turizma sada njegova najve a prednost. pa tako i za Vis te je kona no oblikovan provedbeni plan sa svim klju nim aktivnostima. kao i za ostale sub-regije destinacije Srednje Dalmacije.4. a koji daje prijedloge za unapre enje situacije u turizmu cijele destinacije u smislu strategija. Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije predstavlja strateški okvir za novi rast turizma sukladno nadolaze im globalnim promjenama. vremenskim rokovima. prihvatila Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. kao i na izgradnju novih poluga za uspostavu konkurentnosti. Glavni plan razvoja turizma SDŽ je službeni dokument. Nakon toga definirani su klju ni investicijski projekti za svaku mikro-destinaciju Srednje Dalmacije.

godine. Komiža dobiva status Grada. 1918. Objekt je trenutno u lošem stanju.4. Razvoj turizma po eo je kasnije uspore uju i sa ostalim mjestima na Jadranu no radi vojske op a infrastruktura je ve postojala. U Komiži posluje samo hotel Biševo koji je kategoriziran kao hotelski objekt sa dvije zvjezdice. Po etkom 20. Bila je to gospodarska grana koja je omogu ila izgradnju crkvi. Mleta ke vlasti su u 16. Pod austrijskom upravom (1815-1918) Komiža dobiva samostalnu op inu. Smatra se da je Komiža sli no kao i Vis (Issa) naseljena za vrijeme Grka i Rimljana Prvi put se spominje kao Val Comeza u darovnici zadarskog kneza Petra 1145. pripala su Italiji i ostala u njenom sastavu sve do 1947. stolje u zabilježile da su samo u jednom danu komiški ribari ulovili tri milijuna tona srdela.4. Pod mleta kom vladavinom.d. Nakon odlaska vojske sa otoka i osamostaljenja Hrvatske države zaustavlja se iseljavanje koje je do tada bilo vrlo izraženo. Tada je izgra en veliki lukobran i ure ena luka. te prerasta u gradi sa svim potrebnim sadržajima. Godine 1997. Komiža se ubrzano razvija kao središte ribarstva na ovom dijelu Jadrana.000 stanovnika. a u mjestu postoji sedam tvornica za preradu ribe (najve a Fratelli Mardeši ). godine. Prevladava privatni smještaj (67% od ukupnog) sa 660 kreveta. Nakon drugog svjetskog rata cijeli otok Vis pa tako i Komiža postaju vojna zona što spre ava razvoj turizma te se na taj na in nastavlja stagnacija otoka. dotrajao i potrebna je ve a investicija kako bi se doveo na zadovoljavaju i nivo. Danas slika turisti ke ponude Komiže izgleda ovako: Ukupni smještajni kapacitet je približno 990 kreveta. 60 .3 Grad Komiža Povijesni okvir Povijest grada Komiže veže se uz more i ribolov posebno plave ribe po kojem je poznata od davnina. Turisti ka ponuda Grad Komiža isto kao i grad Vis po inje razvojem turizma po etkom 90-tih. nakon što vojska odlazi sa otoka. godine Kraljevini SHS pripaja se Vis i zapo inje dugo razdoblje stagnacije Komiže. Bogata ribolovna podru ja oko Palagruže. stolje a je najve e naselje na otoku Visu s gotovo 4. utvrda i velikih ku a u Komiži. Posluje jedan hotel (Biševo) sa 320 kreveta u vlasništvu društva Modra špilja d.

Žena Glava) nalazi se još pet seoskih doma instava koja u svojoj ponudi nude degustacije vina autohtonih sorti koje sami proizvode i lokalne specijalitete.Tablica 4–11: Komiža – turisti ka ponuda Modra spilja d.d. koji administrativno pripada Komiži. Dvorana za sastanke do 90 osoba 106 EUR (BB. Komiža bilježi pozitivan trend no enja i dolazaka. se oživljava posebice u vidu proizvoda hrane i pi a na seoskim doma instvima koja su smještena najviše oko sela Podšpilje i Žena Glava. sa iznimkom 2007. 61 . Unutrašnji dio otoka. Podhumlje.hr.: Objavljena cijena: Smješten u Komiži kraj mora. godini Komiža bilježi oko 10.hotel-bisevo.300 dolazaka koji su generirali približno 68. .5 milijuna kuna godišnje ili 7. pet minuta šetnje od središta mjesta 2 ** 126 soba i 5 apartmana Odmorišni hotel Manje renoviracije svake godine . koji se konverzijom pretvaraju u smještajne kapacitete. godine kada je zabilježen blagi pad. Ponuda se sastoji od tri restorana. dvije pizzerije i pet konobi koje se nalaze u samom mjestu. Hotel BIŠEVO Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. glavna sezona) Izvor: www. Velika ve ina spomenutih ugostiteljskih objekata posluje samo u ljetnim mjesecima (oko tri mjeseca). dvokrevetna soba. Postoji interes za kupnjom starih seoskih objekata u središnjem dijelu otoka. Hoteli i restorani prihode približno sa 12. U unutrašnjosti otoka ve ina seoskih gospodarstava radi na osnovi rezervacije te su otvoreni i tijekom ostatka godine s obzirom na potražnju i broj gostiju.000 no enja. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu U ponudi Komiže nema turisti kih kampova.400 kn po stanovniku. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada Komiži (Podšpilje. U 2007. telefonski interviju lipanj 2008. Jedan takav primjer je i selo Talež u blizini Podšpilja gdje je konverzijom jedno staro selo od 4 ku e revitalizirano te sada nudi smještaj u ruralnom ambijentu. Turisti ka potražnja Zbog visokog postotka privatnog smještaja esto loše kvalitete i hotela niske kategorije Komiža kao turisti ka destinacija trenutno ima loše pokazatelje potražnje. Ugostiteljska ponuda Ukupno u ponudi ima 15 ugostiteljskih objekata (ne uklju uju i objekte u kategoriji caffe barova).

brodova. 62 .000 50. te ostale usluge fokusirale su se dvije agencije (Alternatura i Nika adventure). postavljanje sme e signalizacije. Ipak. Turisti ke agencije Na podru ju Komiže posluje sedam turisti kih agencija koje svojom ponudom pokrivaju cijeli otok. te organizaciju raznih gastronomskih tura po otoku. ponuda agencija ve im dijelom fokusira se na iznajmljivanje privatnih apartmana gostima.000 40. godinu približno e iznositi 610 tisu a kuna (bruto iznos). Na ponudu alternativnog turizma. postavljanje tuševa na gradskim plažama i organizaciju manifestacija. Agencije u svojoj ponudi nude usluge pronalaska smještaja u hotelima.000 4. dvije su posve ene samo iznajmljivanju privatnog smještaja (Nona agency i Impress club).000 NO ENJA dolasci no enja 80. izrade brošura.000 10.000 2. spominju se zajedni ka ozna avanja pješa kih staza. posjete sajmovima). organizaciju raznih izleta.000 10. privatnim apartmanima i ku ama.000 30.000 20. kroz investicije u ure enje destinacije. usluge prijevoza po otoku i moru. Sredstva budžeta planiraju se potrošiti na projekte unapre enja proizvoda. planiraju se uobi ajene promotivne aktivnosti (ažuriranje web stranica. 2008. oplovljavanje otoka.000 6. Nadalje.000 0 0 2003 2004 2005 2006 2007 Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske. robinzonski smještaj na osami. Turisti ka zajednica Godišnji budžet Turisti ke zajednice Komiža za 2009. Od ukupno sedam agencija.000 60. edukacije zaposlenih te uobi ajene troškove poslovanja ureda.000 8.Tablica 4–12: Komiža – trend dolazaka i no enja Grad Komiža trend dolazaka i no enja (2003 . iznajmljivanje skutera.000 70.2007) DOLASCI 12. Od projekata suradnje dva ureda TZ-a na otoku. izrada turisti kih karata otoka i organizacija kulturne manifestacije cijelog otoka. kroz adrenalinske sportove.

Osim dva hotela koji su u vlasništvu Vis d.717 ležaja. 63 . U nastavku slijede prikazi spomenutih hotela. Hotel Paula još nije službeno kategoriziran kao hotel prema kategorizaciji ministarstva turizma. godine. Prevladava privatni smještaj (82% od ukupnog) sa 1. potonuli dijelovi luke i rimski teatar na kojem je kasnije izgra en franjeva ki samostan. jedan na rivi u centru mjesta i jedan uz more na ulazu u Višku luku. Vis dolazi pod vlast Habsburga.-a. Poslije ega esto mijenja vladare.d. godine odigrala viška bitka.d. Spomenuti hoteli Tamaris i Issa službeno su kategorizirani kao objekti sa tri zvjezdice. Osnovali su je Grci iz Sirakuze na Siciliji te tako nastaje polis (grad država) te se razvija kao glavno uporište grka na Jadranu. koja je nakon austro-ugarske podjele monarhije potpala pod austrijski dio. U ranom srednjem vijeku nalazi se u starohrvatskoj državi. Posluju dva hotela (Tamaris i Issa) sa 299 ležaja i oba su u vlasništvu Vis d. postoji i hotel Paula. Hotel Paula koji je renoviran ove godine u vlasništvu je talijanskih investitora koji imaju namjeru i dalje razvijati turizam na otoku. U blizini otoka Visa se 1866. nekropola. Mletci. dijelovi ulica. Turisti ka ponuda Nakon odlaska vojske sa otoka otvara se mogu nost razvoja turizma. a posjet stranaca dopušten je tek 1989. U po etku otok je otvoren za doma e goste (stanovnike bivše Jugoslavije).090 ležaja.Issa datira iz približno 4. Pobjedom austro-ugarske mornarice privremeno su zaustavljena talijanska posezanja za Visom i itavom Dalmacijom.4. Poslije pada Napoleona i Mleta ke republike. Arheološki nalazi koji ukazuju na postojanje gr kog pa kasnije rimskog doba su terme. Francuzi. stolje a prije Krista.4. Turisti ka ponuda izgleda kako slijedi u nastavku: Ukupan smještajni kapacitet Visa je 2. Daljnjim upravnim reorganiziranjem monarhije.4 Grad Vis Povijesni okvir Vis ili kako su ga nazivali za vrijeme Gr ke . Vis postaje dio carske pokrajine Dalmacije. no u planu vlasnika je da ove godine dobije kategorizaciju. pa ak i Englezi (tada se na otoku zaigrao i kriket). U sklopu grada posluju dva hotela.

godine.hr. U takvim objektima lokalno stanovništvo bavi se ponudom hrane i pi a na osnovama doma ih proizvoda i lokalnih specijaliteta. 64 .tz-vis. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu Vila PAULA Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. Marine Zemlje. telefonski interviju lipanj 2008. telefonski interviju lipanj 2008.: Objavljena cijena: U centru grada Visa 3 *** 25 soba Odmorišni hotel Adaptiran 1992.vis-hoteli. Kino dvorana može smjestiti do 30 osoba 112 EUR (BB.Tablica 4–13: Vis – turisti ka ponuda Vis d.d. www.hr. lagana renovacija 2006. nema nema objavljene cijene Izvor: hotelpaula. dvokrevetna soba. ugostiteljstvo i turizam Hotel ISSA Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr.hr Napomena: Trenutno kategorizitan kao vila. za sljede u sezonu predvi eno mijenjanje imena i cijena.: Objavljena cijena: Na zapadnom dijelu Viške vale. Vis u sklopu turisti ke ponude nema kampova. Nema (mogu e koristiti restoran) 120 EUR (BB.vis-hoteli.: Objavljena cijena: U starom djelu grada Visa koji se naziva Kut 3 *** (neslužbeno) 12 soba Manji odmorišni hotel Potpuno renoviran 2008. Podselju i Podstražju. glavna sezona) Izvor: www. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu Hotel TAMARIS Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. za hotelijerstvo. Spomenuti objekti nalaze se u podru ju Pliskog Polja.hr. uz bedeme anti kog grada Isse 3 *** 125 soba i 3 apartmana Odmorišni hotel Sagra en 1984. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada gradu Visu postoje inicijative preure ivanja starih poljoprivrednih objekata. dvokrevetna soba. lagana renovacija 2008. u cijelosti. a neki od njih nude i smještaj. glavna sezona) Izvor: www.

godini grad Vis je zabilježio približno 18.000 8.000 6.000 60.000 14. Hoteli i restorani su u 2007.000 0 80. godini.000 0 20.2007) DOLASCI 20. a neka seoska doma instva rade i ostatak godine ali samo na osnovi rezervacije i ovisno o broju gostiju.350 kuna po stanovniku. Grad Vis prednja i po broju seoskih doma instava smještenih u unutrašnjem djelu otoka. trajektnim pristaništem i ve om ponudom hotela u nešto je boljoj poziciji od Komiže.000 2003 2004 2005 2006 2007 Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske.5 milijuna kuna ili 6. U 2007.000 120. 2008.000 16. godini prihodili približno 12. Ve ina ugostiteljskih objekata radi samo tijekom ljetnih mjeseci. Neka doma instva uz ponudu hrane grade svoju tržišnu marku i kroz proizvodnju vina od tipi nih sorti za otok Vis (npr.000 10.000 18. U nastavku slijede karakteristike turisti ke potražnje Visa u 2007. godinu iznositi približno 750 tisu a kuna bruto. Aktivnosti na koje se planiraju utrošiti sredstva odnose se na unapre enja 65 . Turisti ka zajednica Turisti ka zajednica Visa planira da e godišnji budžet za 2009. godini. godine.000 40. Ukupno postoji dvanaestak seoskih doma instava koja svojim ponudama lokalnih i tradicionalnih jela privla e turiste u unutrašnjost otoka. Turisti ka potražnja Grad Vis pozicijom urbanog centra otoka Visa. kada ulazi u stagnaciju i pad u 2007. seosko doma instvo Roki's).000 12.000 2. Od ukupne ugostiteljske ponude u gradu se nalazi devet restorana i etiri pizzerije. Smještajni kapacitet Visa približno je duplo ve i od kapaciteta Komiže.500 turista koji su generirali približno 125.000 4. Vis bilježi pozitivan trend dolazaka i no enja do 2006. U sklopu ponude nalaze se još etiri konobe koje su smještene u gradu. Tablica 4–14: Vis – trend dolazaka i no enja Grad Vis trend dolazaka i no enja (2003 .000 no enja.000 NO ENJA dolasci no enja 140.000 100. ili po uvalama na otoku.Ugostiteljska ponuda Ukupno se u ponudi grada Visa nalazi 29 ugostiteljskih objekata (ne uklju uju i objekte u kategoriji caffe barova).

Istraživanje Instituta za turizam "Tomas" za 2007. 66 . Vrlo visoka sezonalnost. razne izlete. 29. Najve i broj turista dolazi zbog odmora i opuštanja. na otoku Visu nije zabilježen broj vezova u nauti kim lukama (iako i Vis i Komiža imaju svoju luku). U svojoj ponudi turistima nude usluge smještaja na cijelom otoku. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku. skutera. Istraživanje nam pomaže da na podru ju otoka Visa što bolje shvatimo stavove i razine potrošnje turista. godinu u Splitsko-dalmatinskoj županiji provodilo se u 18 turisti kih mjesta sa najve im ostvarenim turisti kim prometom. kao i ronjenje u podvodnim spiljama. slijede nova iskustva i doživljaji te zabava. Slijede rezultati istraživanja: Turisti su u prosjeku stari 39 godina i na odmor naj eš e dolaze u krugu obitelji (47% obiteljskih dolazaka).000 u gradu Visu i 30. posluju samo dvije turisti ke agencije .4. U usporedbi sa drugim županijama. festival otoka Visa i druge. zatim Slovenci 25% i Talijani 10% od ukupnog broja no enja. Turisti ke agencije Na podru ju Visa. izrada brošura i posjete sajmova. Nadalje. Najviše no enja ostvaruju doma i turisti približno 34%.5 Otok Vis Ovdje se daje kratki prikaz ukupnih statisti kih podataka za 2007. 4. Kao zaseban proizvod agencije Navigator izdvaja se ronjenje. postavljanje tuševa i druge opreme na plaže i organizaciju raznih manifestacija kao što su Viška regata. Prosje na dnevna potrošnja turista iznosila je 59 eura.000 no enja. Suradnje dva ureda TZ-a odnosi se na ozna avanja pješa kih staza i postavljanja turisti ke signalizacije.000 u gradu Komiži). Zajedni ki podaci za gradove Komižu i Vis bitni su radi boljeg razumijevanja karakteristike turizma otoka Visa u cijelosti.000 no enja u spomenutim lukama (50. na ugostiteljstvo izdvajalo se 41 euro (uklju uje smještaj sa približnom potrošnjom od 24 eura). organiziraju se škole za po etnike. Turisti su u prosjeku boravili 6. planira se ažuriranje internet stranica TZ-a. godinu koji se odnose na cijeli otok. za one iskusnije. Prema informacijama dobivenim iz ureda Turisti kih zajednica Visa i Komiže. Ostala sredstva e se utrošiti na edukacije zaposlenih te uobi ajene troškove poslovanja ureda. SDŽ bilježi najve i udio gostiju koji dolaze autobusom. iznamljivanje bicikla.destinacije kroz postavljanje sme e signalizacije. procjenjuje se da svake godine generira oko 80. približno 90% ukupnog turisti kog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna. te istraživanje potonulih brodova i arheoloških nalazišta. za razliku od Komiže.Ionos i Navigator. automobila i brodova.8 dana.000 turista ostvarili su približno 192.

S druge strane. Promet nauti kog turizma na otoku se statisti ki ne registrira (informacija Državnog zavoda za statistiku).6 Zaklju ak Dugogodišnja zatvorenosti otoka prema posjetiteljima ograni avala je razvoj turizma.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Turisti ke aktivnosti i okoliš imaju dvosmjeran odnos. Vis i Komiža generiraju približno iste prihode u sklopu djelatnosti hotela i restorana te oni iznose približno 12. 4.000 no enja kroz ovaj turisti ki segment. u privatnom smještaju oko tri puta više kreveta. promjenu socio-kulturnog identiteta i strukture gospodarskih djelatnosti. Generalno. U Komiži i Visu dominiraju doma i turisti.000). Nakon što se otok otvorio prema posjetiteljima. objekti za privatni smještaj.5. turizam može i negativno utjecati na okoliš kroz preveliku koncentraciju turista na posebno atraktivnom prostoru.) na neprimjerenim lokacijama. 4. negativan utjecaj turizma možemo sagledavati kroz: Izgradnja objekata namijenjenih turisti kom korištenju (komercijalni sadržaji. Posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*). u suprotnosti s tradicionalnim urbanim i graditeljskim naslije em. Atraktivan i o uvan okoliš osnov je za ve inu tipova turizma i može biti djelatnost koja na održivi na in koristi prirodne i kulturne resurse. pritisak na infrastrukturu i sl. razvoj se koncentrirao oko urbanih i administrativnih središta Komiže i Visa. Grad Vis ostvaruje više turisti kih dolazaka (8. privezišta i sl.: 67 . a od emitivnih tržišta najja a su Slovenija.5 milijuna kuna svaki.1 Socio ekonomski utjecaji Zahvaljuju i slabom gospodarskom i turisti kom razvoju otoka tijekom zadnjih 20-tak godina negativan utjecaj turizma na okoliš razmatranog podru ja nije toliko izražen u odnosu na situaciju u široj regiji. Danas je turizam vrlo slabo razvijen. Grad Vis trenutno ima približno duplo ve i smještajni kapacitet (kreveta) od op ine Komiža. a u hotelima svega dvadesetak kreveta više.4. Prisutna je vrlo visoka sezonalnost što zna i da je otok u potpunosti orijentiran na proizvod sunca i mora.4. te skoro duplo više no enja od Komiže. ku e za odmor. Italija i eška. iako se prema procjenama dobivenim iz turisti kih zajednica Komiže i Visa godišnje generira 80. ugrožavanje kulturne i prirodne baštine i sl. dominira privatni smještaj koji ini preko 77% ukupnog smještajnog kapaciteta otoka. U za etcima su projekti / inicijative temeljene na ruralnim eko ili etno konceptima turisti kog razvoja koji se nude pretežito u unutrašnjosti otoka. odnosno oko 25 milijuna kuna zajedno.

problem kapaciteta i troškova izgradnje i održavanja (pove anje intenziteta svih oblika prometa. Strateški plan djelovanja za o uvanje morske biološke raznolikosti Sredozemlja (izvor: COAST. identitet i sl. valorizaciju atrakcijske osnove. prevladavaju e geološke podloge. Karakteristike unutrašnjeg dijela otoka su pravilno izmjenjivanje. b) izgradnja ku a za odmor i iznajmljivanje. Time gotovo itavo zemljište izvan gradskih podru ja pruža stanište za biološku raznolikost. g) napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje. potrošnje vode. morskim i oto kim ekosustavima isprepletenim s ljudskim djelatnostima. tj. Isti u se: c) kapacitet i kvaliteta vodoopskrbe u ljetnim mjesecima d) neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda. razvedenosti obale i sl. mozaik koji se sastoji od vrlo malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta. vrlo vrijednih prirodnih resursa i kulturne tradicije. izrazito krškog reljefa. Promjene u lokalnoj zajednici. posebno na jugoisto noj obali Otoka. Gusta vegetacija koja na sjevernoj obali prevladava u vidu makije s mjestimi nom infiltracijom borove šume daje karakter podru ju. proizvodnja otpada koji one iš uje okoliš). Prisutna bogata biološka raznolikost i osebujnost rezultat je biogeografskog položaja. uklju enje u ponudu kroz adekvatnu prezentaciju.a) postoje i komercijalni objekti koji slabo kapitaliziraju lokacijske resurse. Obala je strma. Ugroženost zašti ene prirodne i kulturne baštine i staništa uslijed neprimjerenog ponašanja stanovništva i turista. mogla bi potaknuti održivi razvoj otoka i doprinijeti blagostanju stanovnika kroz: zaustavljanje depopulacijskih procesa i stvaranje mogu nosti za demografsku obnovu. razli itih namjena. uz uvažavanje fizi kog kapaciteta prostora. dobro su 68 . participaciju u zaštiti i potrebnoj sanaciji prirodne i kulturne baštine. Integralni projekt) proglasio je dalmatinsku obalu. S druge strane adekvatno osmišljena i provedena strategija razvoja turizma. op enito zbrinjavanja otpada. 4. e) nastavak emigracije stanovništva s otoka uslijed nerazvijene gospodarske strukture i time intenziviranje depopulacijskih procesa. a time i podru je projekta jednim od prioritetnih podru ja za o uvanje u Sredozemlju. f) gubitak socijalne kohezije uslijed promjene demografske strukture. energije i hrane od strane turista. Zna ajan sezonski pritisak na infrastrukturne sustave. Jugoisto na i isto na obala usje ene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima.2 Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikost Podru je projekta obilježava složeni mozaik razli itih namjena zemljišta. zadržavanje tradicionalne poljoprivredne gospodarstava u turisti ku ponudu. na malim površinama.5. kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. nepovoljno djelovanje na lokalnu kulturu. proizvodnje uklju ivanjem obiteljskih ravnomjerniji i time gospodarski održiviji razvoj infrastrukture.

Kako na razmatranom podru ju gotovo nema lokacija s ve om koncentracijom turisti kih kapaciteta nema za sada ni zna ajnih utjecaja na okoliš. ilegalni i “divlji” deponiji na širem prostoru. što pospješuje eroziju i tako er dovodi do ošte ivanja staništa.razvedene i na njima su nastale brojne šljun ane plaže. Šume i šumsko zemljište te ostalo poljoprivredno zemljište ugroženo je uslijed opožarenosti. ili su oni lokacijski ograni eni. puteva i sl. Ova raznolikost ekosustava. terasa. prelazi u kategoriju „more podobno za kupanje-II. Zaga enja zraka i buka ne predstavlja problem osim uz najfrekventnije prometnice. 69 . Krajobraz obalnog pojasa je relativno sa uvan s izuzetkom devastacije poteza s neplanskom izgradnjom objekata. Time su ugrožena podru ja s livadama morske cvjetnice posidonije (smatraju se najzna ajnijim životnim zajednicama u priobalnom dijelu Mediterana). Ovaj proces za sada na razmatranom podru ju nije posebno prisutan. Sidrenje tako er ugrožava livade posidionije i pospješuje nastanjivanje vrsta iz drugih mora. poglavito u naseljenim dijelovima gdje dolazi do koncentracije prometa. od kojih mnoge predstavljaju opasnost za bioraznolikost podmorja (Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa). Na primjer opožaren je gotovo u cjelini otok Biševo i trebalo bi provesti sanaciju pošumljavanjem autohtonim vrstama vegetacije. turizam ima posredan utjecaj na poljoprivredu kroz dva suprotna procesa: Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta koje propada ime se gube jedinstvena staništa i krajobrazne vrijednosti. Prevladavaju šume presje ene obra enim dolinama. Prisutni su brojni neorganizirani. Pra enje kvalitete mora za kupanje pokazuje da na mjernim mjestima tijekom ljetnih mjeseci more iz kategorije „visoke kakvo e-I. može se procijeniti stanje ugroženosti za : Poljoprivreda. (http://www. Problem pretjerane upotrebe kemikalija odnosno problem poljoprivrednog otpada tako er nije izražen. Generalno. Modernizacija i intenziviranje korištenja poljoprivrednih površina uništenjem suhozida.mzopu. staništa i korištenja zemljišta predstavlja jedinstvenu sveukupnu raznolikost kopnenog i morskog krajolika i predstavlja važnu osnovu za izuzetnu turisti ku privla nost podru ja.hr/more/) Odlaganje krutog otpada samo je djelomi no riješeno organizacijom sakupljanja i odvo enja otpada na odlagališta. Obalno more ugroženo je postoje im stambenim i turisti kim i drugim sadržajima gdje nije riješen ili je neadekvatno riješen na in odvodnje.

mozaik malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta. Zna ajna odlika otoka je i sa uvan prirodni pejzaž prvenstveno vanjskih dijelova. U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su Otok Ravnik. Otok Jabuka i Otok Brusnik kao zna ajni krajolici. Ujedno Viški arhipelag pripada podru jima s vrlo velikom biološkom raznolikoš u gdje su koncentrirani brojni endemi. Palagruža i Svetac. Detaljniji opisi i mape klju nih resursa dati su na stranici 26. naro ito obala i pripadaju i oto i i.6 Analiza potencijala i ograni enja atrakcija destinacije otoka Visa Klju ne vrijednosti destinacije More je najvrjedniji prirodni resurs otoka Visa. kao zna ajni krajolik. Jugoisto na i isto na obala dobro su razvedene i na njima su nastale brojne plaže. tj. predložen je za zaštitu i arhipelag Budikovac – Greben. Kopneni prostor. sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama ine ga izuzetno zna ajnim i atraktivnim. Pretežno napušteni zaseoci u unutrašnjosti otoka sa uvani su uglavnom u izvornom stanju. 4. Polja u unutrašnjosti vrijedan su primjer kultiviranog pejzaža koji karakterizira izmjenjivanje površina razli itih namjena. kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima.Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa Na dijelu prostoru jugoisto ne obala Visa vidljivi su izraziti negativni utjecaji turizma: Neplanska izgradnja najve im dijelom ku a za povrememeno stanovanje bez imalo poštivanja urbanisti kog i graditeljskog duha otoka. Brojne špilje i uvala Stiniva zašti ene su kao geomorfološki spomenici. Zbog svoje atraktivnosti. Kao potencijalni ihtiološki rezervati vrlo su vrijedni akvatoriji otoka Biševo. što im daje spomeni ka obilježja.te u Prilogu 70 . Neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda kroz što se zaga uje i ugrožava zašti eno podmorje Izuzetno vrijedan zašti en krajolik koji je trebao biti jedna od sastavnica atrakcijske osnove zna ajno je devastiran od strane malog broja korisnika. Zapadna obala je strma.

itd. posebno livade posidionije. te se one predstavljaju u sljede oj tabeli. osjetljivosti i postoje eg utjecaja na klju ne prirodne / ruralne resurse i baštinu Najugroženiji je dio jugoisto ne obale (Rukavac. Utvr ena ekološki zna ajna podru ja i koridori uglavnom su u dobrom stanju Kako bi se o uvale prirodne vrijednosti otoka. a 4 najvišu vrijednost). Napuštene vrijedne ruralne cjeline tako er su ugrožene zbog iseljavanja stanovništva. identificirane su sve turisti ke atrakcije (prirodne. ali i op enito za turisti ki razvoj). kao i na o uvanju tradicijske gra evne strukture i karakteristi ne slike naselja. te su atrakcije evaluirane u smislu atraktivnosti. Postoje i turisti ki sadržaji temeljeni na prirodnim i kulturnim atrakcijama Prilikom obilaska otoka Visa. pa su stoga ocjenjivane na skali od 1 do 5 (1 predstavlja najnižu. prostorne organizacije. te razvojnog potencijala (za ruralni / eko turizam. kulturnopovijesne. smještaja u prirodnom i kultiviranom krajobrazu. Njihova zaštita i revitalizacija treba se temeljiti na o uvanju povijesne matrice.). 71 . klju no je poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti.Ocjena stanja. Otpadne vode zaga uju i ugrožavaju zašti eno podmorje. najve im dijelom ku a za povrememeno stanovanje. bez imalo poštivanja urbanisti kog i graditeljskog duha otoka i bez riješene kanalizacije. Temeljem ekspertize Horwath HTL-a. ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša. Milna-Ženka i Roga i ) gdje je izgra en veliki broj individualnih objekata. Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta dovodi do gubitka jedinstvenih staništa i krajobrazne vrijednosti unutrašnjosti otoka.

Juraja Crkva sv. Palagruža. itd. Nikole Stare ku e Dragodid Ostale atrakcije Potopljeni brodovi Festivali i manifestacije Seoska doma instva Skala od 1 (najmanje) do 5 (najviše) Bodovanje: maksimalno 10 bodova Mjesto Vis Biševo Biševo Brusnik. Ston ica.) Uvale otok Biševo (Salburna. Nevaja. Velington) Ostali vojni objekti Crkva sv. Fortica. Biševska l. Srebarna. kulturno povijesne i ostale atrakcije Atrakcije otoka Visa Prirodne atrakcije Uvale otok Vis (Stiniva. itd.Tablica 4–15: Prirodne.. Andrija Oklju na Žena Glava JI dio obale i otoci Mjesto Vis Vis Vis Komiža Komiža Komiža i Vis Vis Vis Vis Okolica Vis Otok Vis Komiža Dragodid Mjesto akvatorij otoka Visa Vis i Komiža unutrašnjost otoka Atraktivnost Eko / ruralni potencijal 5 5 5 4 3 3 4 Atraktivnost 5 4 4 5 5 5 5 3 4 4 4 3 3 5 Atraktivnost 3 4 4 4 3 5 4 4 3 3 Turisti ki potencijal 5 4 5 5 5 5 4 4 5 4 4 3 4 4 Turisti ki potencijal 5 5 5 Bodovi 9 8 10 8 7 6 7 Bodovi 10 8 9 10 10 10 9 7 9 8 8 6 7 9 Bodovi 8 9 9 72 . Sv. Petrinovi eve. itd. Petra Hektorovi a.) Modra špilja Pu inski otoci Kralji ina (Teutina) špilja Titova špilja Zna ajni krajobraz Kulturno povijesne atrakcije Issa anti ki grad Crkva i franjeva ki samostan Muzej grada Visa Kaštel u luci i ribarski muzej Falkuša Urbana jezgra Pala e (Jakinova.) Rodna ku a Ranka Marinkovi a Austrijska utvrda Baterija Engleske utvrde (Terjun. Jabuka.

identificirani su i planirani projekti. odnosno postoje e inicijative vezane za razvoj turisti kih projekata.Kartogram 4-8: Prirodne.eko poljoprivreda Stara teža ka ku a . Planirani projekti / postoje e inicijative koji su pokrenuti od strane lokalnog stanovništva predmet su aplikacija za financijski poticaj od strane UNDP-a. Tablica 4–16: Potencijalne atrakcije/inicijative Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa Potencijalne atrakcije / inicijative Kušaonica maslinovog ulja Prezentacijski vrt . kulturno povijesne i ostale atrakcije Osim postoje ih atrakcija i resursa otoka Visa.izložbe i manifestacije Eko vinarija Ruralna cijelina Eko centar Podhumlje Podšpilje Vis i Dragodid Plisko polje Oklju na Komiža Mjesto 73 . pa se oni tako er navode u tabeli i kartografu koji slijedi.

strani investitor Lokacija Barjaci Vis Vis Komiža Plisko polje. privatni investitor Borova njiva. privatni investitor Talež Vis. strani investitor Dra evo polje. državno Vis. Investitor Grad Vis. privatni investitor iznad rive u Visu. Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta Potencijalni projekti / inicijative smještajnih kapaciteta otoka Visa Potencijalni projekti Lokacija iznad uvale Stonca Maslinik sa smještajnim objektom Marina i hotel Konverzija osnovne škole u hotel Vinski podrum sa smještajem Konverzija vojnog objekta (450 klju eva) Hotel Issa (potrebna konverzija) Hotel Tamaris (potrebna konverzija) Hotel Biševo (potrebna konverzija) Seosko doma instvo Roki's Etno selo (postoje e) eška Vila (mogu a konverzija) Slovensko odmaralište. bungalovi (potrebna konverzija) Vila Paula (konverzija u hotel) Eko etno selo Lokacija. državno Milna.Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative Osim planiranih / potencijalnih projekata koje možemo svrstati u kategoriju turisti kih atrakcija. strani investitor Oklju na 74 . privatni investitor Lokacija Roga i . koji se tako er predstavljaju u sljede oj tabeli i kartogramu. Tablica 4–17. na otoku Visu postoje planirani / pokrenuti projekti vezani uz razvoj smještajnih objekata za potrebe turizma.

ima za posljedicu daljnje iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva. Time se još 75 . temeljenom na turizmu te poljoprivredi i ribarstvu. Stanovništvo je staro s relativno nepovoljnom obrazovnom strukturom. uz nerazvijenu gospodarsku strukturu.Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta Potencijali i ograni enja za budu e održivo korištenje prirodnih resursa / baštine u eko / zelenom / ruralnom turisti kom razvoju Prirodne ljepote i bogatstva prostora. Sve su brojnija stara ka doma instva koja nisu u stanju održavati poljoprivrednu proizvodnju. Prirodne posebnosti. niti imaju poduzetni kog potencijala za neke druge djelatnosti. posebno u unutrašnjosti otoka. Glavni ograni avaju i faktori razvoja su: Vrlo izraženi depopulacijski procesi. kao i kulturno i povijesno naslje e predstavljaju najvrjedniji identitet podru ja gdje su zašti ene cjeline uglavnom sa uvane. prvenstveno zahvaljuju i slabijem gospodarskom i turisti kom razvoju predmetnog podru ja danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvoj podru ja. Napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje. doveli su do zna ajnog ograni enja radnog kontingenta stanovništva. Stoga e daljnji razvoj biti uvjetovan i imigracijskim procesima.

76 . a proptere enost sustava u špici ljetne sezone uvjetuje uvo enje redukcija. uslijed promjene demografske struktura. izazivaju gubitak socijalne kohezije nepovoljno djeluju na lokalnu kulturu. Sadašnji na in dispozicije otpadnih voda kroz nedovršene sustave Komiže i Visa te putem upojnih crnih jama na ostatku otoka je neprihvatljiv. posebno vrijednih ruralnih cjelina. Postoje i infrastrukturni sustavi ne zadovoljavaju ni današnje potrebe te predstavljaju veliki ograni avaju i faktor održivog razvoja. naro ito za naselja na obali. Nije adekvatno riješen ni problem kona nog zbrinjavanja. odnosno odlaganja krutog otpada.više degradira vrlo vrijedan kulturni krajobraz. a dolazi i do zapuštanje i propadanja vrijedne kulturne baštine. Ovi negativni procesi. Nesre eni katastri i vlasništvo nad zemljištem i zgradama dodatno otežava poduzetni ke inicijative. identitet i sl. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji nedostatnih lokalnih izvora. a postoje a odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati.

ribolova i dr. sa svega 875 kreveta. lova. Kategorizacija objekata u ruralnom turizmu Na prostoru Republike Hrvatske trenutno posluje 360 registriranih seoskih gospodarstava. regulacija ruralnog turizma u Hrvatskoj za sada se temelji na dva zakona. veterinarsko-sanitarnom i sanitarnom nadzoru Zakoni iz zaštite okoliša i prirode itd.7 Strateški okvir. 77 . Zakon o obrtu). Praksa je pokazala diversifikaciju ponude usluga na ruralnim prostorima. te njihovi provedbeni propisi Zakoni / pravilnici o hrani Zakoni i pravilnici o veterinarstvu. Ovim zakonima regulacija ruralnog turizma ograni avaju a je. a pogotovo uzme li se u obzir da se ruralnim (seoskim turizmom) za sada mogu baviti isklju ivo doma instva koja su registrirana kao poljoprivredni proizvo a i. Nadalje. Niz zakonskih regulativa koje se direktno i indirektno odnose na obavljanje djelatnosti i pružanje usluga u ruralnom turizmu su: Zakoni iz poljoprivrede. ali zakonska regulativa je ne prati. pa se prema tome i deklarira u razli itim strateškim dokumentima kao jedan od klju nih pravaca razvoja i revitalizacije gospodarstva u ruralnim podru jima: Program Vlade RH u mandatnom razdoblju 2008-2011 Strateški okvir za razvoj 2006-2013 (Vlada RH) Strateški marketinški plan Hrvatskog turizma Klju ni zakonski propisi u Hrvatskoj koji reguliraju poslovanje u ruralnom turizmu Osim zakona kojima se ure uju osnivanje i djelovanje gospodarskih subjekata (Zakon o trgova kim društvima. zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma Klju ni strateški dokumenti Razvoj ruralnih podru ja i povezano s time razvoj turizma u ruralnim podru jima postaje prioritetom razvojne politike na nacionalnoj. sustavno upravljanje proizvodom ruralnog turizma.4. a sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu je u procesu donošenja. što zna i da se njihova ponuda uglavnom orijentira na usluge hrane i pi a. regionalnoj i lokalnoj razini. Zakonski propisi kojima se stvaraju mogu nosti za razvoj turizma u destinaciji su Zakon o turisti kim zajednicama. odnosno pravilniku : Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06) Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07) Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u selja kom doma instvu (NN 5/08) Pravilnik o turisti kim uslugama na selja kim doma instvima. Zakon o boravišnoj pristojbi i Zakon o lanarinama u turisti kim zajednicama. kao i marketinško upravljanje za sada ne postoje na nacionalnoj razini (trenutno su ovi upravlja ki modeli postavljeni tek na regionalnoj razini).

potpore pojedinih županja i jedinica lokalne samouprave. podruma 78 . Ministarstvo turizma trenutno provodi sljede e programe potpora i poticaja u turizmu. kao i kreditnih linija. Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" poticajna mjera kreditiranja seoskog turizma na ruralnim podru jima Republike Hrvatske uz državnu subvenciju kamata Sredstva su namijenjena za stvaranje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta za seoski turizam kroz: obnovu tradicijskih ku a s pripadaju im gospodarskim objektima. a u zakonsko-regulativnom smislu obuhva eni su sljede im propisima: Uvjeti za kategorizaciju sobe u selja kom doma instvu Uvjeti za kategorizaciju apartmana u selja kom doma instvu Uvjeti za kategorizaciju kampa u selja kom doma instvu Programi potpore i poticaja seoskom turizmu na državnoj i županijskoj razini Financiranje razvoja ruralnog turizma i poduzetnika u ruralnom turizmu i ruralnim podru jima provodi se u okviru poticaja (npr. te potpore me unarodnih institucija).Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj 7 32 64 1 1 8 6 6 2 56 2 11 42 21 31 70 Ovi objekti kategorizirani su kao Turisti ka selja ka obiteljska gospodarstva (TSOG). a koji su direktno ili indirektno vezani uz razvoj ruralnog turizma: 1. kušaonica. državne potpore ministarstava turizma i poljoprivrede.

000 EUR. obnovu i vrednovanje prirodne baštine uklju ivanjem u turisti ku ponudu U 2008.izgradnju novih. nadogradnju. te zaštitu. planinski i ostali oblici turizma na kontinentu) Sredstva su namijenjena udrugama. i adaptaciju postoje ih objekata. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Sredstva državne potpore male vrijednosti dodjeljuju se za sufinanciranje razvoja turisti ke ponude na podru jima na kojima turizam nije dovoljno razvijen. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedina nog programa ili projekta.000. podru jima od posebne državne skrbi i otocima. biciklisti ke staze i dr.000 EUR do 200. Program kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva "Poticaj za uspjeh" Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. te dogradnju. Program poticanja zaštite. godini. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" 79 . a najmanji je 20 tisu a kuna). pravnim i fizi kim osobama. 3. ribolovni. 4. a potpora je dodijeljena za ukupno 219 projekata (najve i iznos potpore pojedinom projektu jest 70 tisu a kuna. obnovu i vrednovanje kulturne baštine uklju ivanjem u turisti ku ponudu. koji iznosi od 10.) obnovu. zatim za zaštitu.00 kn.00 kn po pojedinom korisniku. pješa ke. sa rokom otplate do 15 godina te po ekom do 2 godine.000. izgradnju i opremanje objekata i radionica tradicijskih obrta ure enje pripadaju eg okoliša i druge sadržaje koji nadopunjuju ukupnu ponudu seoskog turizma Obrtna sredstva mogu se odobriti najviše do 20% od iznosa kredita. a posebno na ruralnim. ribnjaci. Program ‘Zelena brazda’ . koja imaju turisti ke potencijale u kulturnoj i prirodnoj baštini.bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu (lovni. ukupna prora unska sredstva za ovaj Program iznosila su 8. Kamatna stopa za korisnika kredita je fiksna od 8% godišnje uz fiksnu subvenciju Ministarstva od 6% godišnje 2.000. a najviše do 300. obnovu i ure enje športsko-rekreativnih i gospodarskih sadržaja (štale. koji ne e narušiti vrijednosti i naslje e hrvatske tradicijske arhitekture i života na selu kupnju postoje ih tradicijskih objekata i drugih nekretnina potrebnih za funkcioniranje seoskog turizma opremanje objekata Sredstva su tako er namijenjena za stvaranje uvjeta za dodatne sadržaje i atrakcije u seoskom turizmu kroz: izgradnju. gatori. brdsko-planinskim podru jima.

5% opravdanih troškova 5. a posebno prema ruralnim. Visina državne potpore izra unava se temeljem opravdanih troškova ulaganja. Iznos državne potpore malim poduzetnicima može se dodijeliti u postotku do 15% opravdanih troškova.00 kn.000. dok je za srednje poduzetnike u postotku do 7. gradova i županija koje povezuje ista tema. zgrade i oprema). za povezivanje s europskim tematskim putovima Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prije i iznos od 250. povijesne i prirodne baštine 80 . brdsko-planinskim podru jima. za vrednovanje kulturne. op ina. povijesne i prirodne baštine ruralnih krajeva uklju ivanjem u turisti ku ponudu. promotivni materijal) projekti ulaganja u organizaciju sajmova i prodajnih izložbi projekti ulaganja u stru ni dizajn i redizajn 6.000. pansion. afirmacije i promoviranja izvornih suvenira kroz oživljavanje tradicijskih i umjetni kih obrta i doma e proizvodnje kroz sredstva državne potpore male vrijednosti Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prije i iznos od 100.Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. aparthotel s restoranom i kamp Program „Poticaj za uspjeh“ temelji se na kreditnim sredstvima banaka i sredstvima za subvencioniranje kamata Ministarstva Sredstva Ministarstva predstavljaju državnu potporu malim i srednjim poduzetnicima za poticanje njihovih po etnih ulaganja u turizmu. Program poticanja unapre enja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“ Poticanje izrade. a to su troškovi po etnih ulaganja (materijalna ulaganja: zemljišta.00 kn Sredstva državne potpore mogu se koristiti isklju ivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za: a) projekte utemeljene na turisti koj valorizaciji kulturne. Program poticanja razvoja tematskih turisti kih putova „Tematski putovi“ Sredstva se koriste za usmjeravanje turisti ke potražnje/prometa prema podru jima na kojima turizam nije dovoljno razvijen. Sredstva državne potpore mogu se koristiti isklju ivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruje unapre enje izrade i plasmana izvornih suvenira: projekti ulaganja za ure enje proizvodnih i prodajnih prostora projekti za nabavku strojeva i alata projekti opremanja suvenira za plasman na tržište ( prikladna ambalaža. za zajedni ko oblikovanje i promidžba regionalnog turisti kog proizvoda više mjesta. za gospodarsko povezivanje više podru ja. podru jima od posebne državne skrbi i unutrašnjosti otoka.

ribarstva i ruralnog razvoja . Sredstva po ovom natje aju se odnose na: projekte ure enja postoje e javne turisti ke infrastrukture i oboga ivanje sadržaja. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedina nog projekta.b) projekte utemeljene na ponudi proizvoda poljoprivrednih/agrarnih gospodarstava i gastronomiji ruralnih krajeva c) projekte utemeljene sportsko-rekreativnoj ili zdravstvenoj ponudi 7. Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma Osim Ministarstva turizma.Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva“ 81 . a najviše do 500.). ostala resorna ministarstva tako er pružaju potporu i poticaje razvoju ruralnog turizma. Sufinanciranje turisti kih projekata kojima su odobrena sredstva iz me unarodnih fondova 10. Program poticaja ulaganjima u javnu turisti ku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odre enoj destinaciji u 2008 . Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma 11.00 kuna. pješa kih. Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva. Obrazovanje za poduzetništvo Ministarstvo poljoprivrede. kao na primjer: Ministarstvo gospodarstva .razli iti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva. uz suglasnost jedinica podru ne (regionalne) i lokalne samouprave. izgradnju javne infrastrukture koja omogu ava uspostavu tematskih turisti kih putova (biciklisti kih. stavljanje u funkciju turizma objekata kulturno – povijesne i prirodne vrijednosti. Iznimno nositelji projekta mogu biti i pravne i fizi ke osobe. ukoliko se projekt odnosi na javnu infrastrukturu. vinskih i dr. Inovacije i novi proizvodi. Sredstva su namijenjena tijelima podru ne (regionalne) uprave (županije) i lokalne samouprave (gradovi. Program poticajnih mjera za pove anje konkurentnosti turisti kog tržišta 9. 8. ure enje ostale javno turisti ke infrastrukture."Turizam kroz regije" Ovim programom bespovratnih sredstava financiraju se projekti i izrada projektne dokumentacije za javnu infrastrukturu u funkciji turizma ime se omogu uje stavljanje u funkciju dodatnih turisti kih sadržaja.000. op ine). kao na primjer sljede i projekti: Zadružno poduzetništvo.

Kreditne linije resornih ministarstava provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj. Rezultat je injenica da je realizacija projekata ruralnog turizma spora. institucionalnim kao i poticajnim mehanizmima. ruralni razvoj (IPARD) IPARD . Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama. ali i internacionalnom tržištu. razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. prekograni nu suradnju. Sve to rezultira situacijom u kojoj još uvijek nema dovoljne ekonomije obujma ovog biznisa. pomo u tranziciji i izgradnja institucija. a tome pridonosi injenica da ne postoje regionalni centri za animaciju i stru nu podršku poduzetništvu u ovom segmentu. tako er može koristiti sredstva me unarodnih fondova koja se uglavnom odnose na izgradnju institucija. u cilju stvaranja etno-eko sela i oboga ivanja turisti ke ponude. 82 . razvoj ljudskih potencijala. a poti u razvoj ruralnog turizma su: CARDS program . svede na razinu županije. projekti koji su financirani od strane me unarodnih fondova.plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak Uvidom u cjelovitu dokumentaciju prema prethodnim strateškim.eko sela . Splitsko-dalmatinska županija u okviru Odjela za turizam nudi nekoliko programa poticaja projekata u turizmu i ostalih uz turizam vezanih projekata: Program etno.preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipi nih proizvoda Instrument pretpristupne pomo i (Instrument for Pre-accession Assistance .IPA) – prekograni na suradnja. koji bi se mogao lakše komercijalizirati na lokalnom. regionalni razvoj.„Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i grani nim podru jima Bosne i Hercegovine“ AMAMO . Optimalno rješenje je da se pragamti na odgovornost za poticanje ovog programa i koordinaciju svih drugih programa i poticaja. obrtnicima i poduzetnicima Potpore turisti kim manifestacijama i udrugama Potpore razvoju kulturnog turizma Financiranje izrade biciklisti kih brošura Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma Financiranje turisti ke signalizacije Izrada projekata iz Glavnog plana razvoja turizma SDŽ (poseban fokus je stavljen na razvoj ruralnog turizma – Strategija razvoja ruralnog turizma županije je u procesu izrade) Republika Hrvatska kao zemlja kandidat za lanstvo u Europskoj Uniji.ovim programom se odobravaju sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji. regionalni razvoj. Prema tome. Subvencije poljoprivrednicima. mogu e je zaklju iti sljede e: Snažan je raskorak izme u postoje ih mehanizama poticaja i i sredstava s aktualnim institucionalnim okvirom za razvoj ruralnog turizma. uz navedene poticaje resornih ministarstava.

Turisti ke zajednice Vis i Komiža . a vlasnici su država. dok su Hoteli Issa i Tamaris privatizirani. Hotel Biševo u Komiži još nije privatiziran. manjih projekata turisti ke infrastrukture. Darli & Darli . Osim inicijativa Muzeja i Franjeva kog samostana u gradu Visu za arheološko istraživanje Isse i predstavljanje anti kog teatra. Turisti ke/putni ke agencije – na otoku Visu posluje nekoliko turisti kih/putni kih agencija. smještaj.na podru ju otoka Visa posluju tri hotela u okviru dva poduze a (Hoteli Vis d. Horwath Consulting proveo je standardnu proceduru obilaska terena i razgovora sa klju nim interesnim subjektima u turizmu ovog podru ja.5. te razvijati malo i srednje poduzetništvo. Evaluacija lokalnih interesnih subjekata izvršena je u cilju prepoznavanja generalnih stavova vezano na turisti ki razvoj ove destinacije. kultura i tradicija. te je stoga potrebno njihovo daljnje uklju ivanje u profesionalizaciju turisti kih proizvoda. donacijama.d. obilaska uvala. koje organiziraju i komercijaliziraju razli ite aktivnosti na otoku (npr. te neadekvatnoj op oj infrastrukturi (osobito vodoopskrba). Navigator. od boravišnih pristojbi i lanarina. što upu uje na potrebu kvalitetne destinacijske menadžment organizacije za otok Vis. a pri tome treba otvoriti mogu nost za ulazak eksternih investicija.). D&D. a potrebnih ve ih ulaganja u restrukturiuranje za sada nema. Hoteli u gradu Visu i gradu Komiži svake godine ulažu sredstva u održavanje hotela. dok od klju nih problema za razvoj vide u nedostatku ljudskih resursa. Evaluacija klju nih interesnih subjekata U okviru procesa izrade Plana razvoja eko/ ruralnog turizma za podru je LOT 2 (Otok Vis). aktivnosti i sadržaja otoka. aktivnosti. FIMA i mali dioni ari. trenutno ne postoje drugi napori na lokalnoj. što predstavlja jednu od prepreka planiranju daljnjeg razvoja cijelog otoka. me utim vlastiti financijski kapaciteti ograni avaju ih tek na podršku razvoju manjih konkurentskih programa i poticaja investicijama (infrastrukturnih. Neke od tih agencija ve djeluju kao svojevrsne destinacijske menadžment kompanije. kao što je propisano Zakonom o turisti kim zajednicama. TZ Komiža i TZ Vis ne ostvaruju zna ajnu suradnju u radu. me utim trenutno to nije slu aj.d.). regionalnoj ili nacionalnoj razini za obnovom ovih vrijednih lokacija. TA Komiža. te se sa odlukom razvojnih usmjerenja cijelog otoka o ekuje i eksplikacija njihovih daljnjih aspiracija i interesa. te ostalih fondova.bave se poticanjem. Muzej grada Visa . te njihovom valorizacijom u turizmu. 83 . razvoja konkurentnih turisti kih proizvoda. Hoteli . lociranih u gradovima Komiži i Visu (Alternatura.). u smislu razvoja cjelokupne turisti ke destinacije Vis. Ionis). i Modra špilja d. Grad Vis još uvijek nije donio Prostorni plan ure enja grada. ronjenja i sl. urbanih. itd. Pretpostavka je da hoteli u obje destinacije trenutno drže poziciju 'mirovanja'.op i stav lokalnih vlasti na otoku Visu je da daljnji razvoj turizma treba temeljiti na principima održivog razvoja visoke vrijednosti. ali i ostale rekreativne aktivnosti poput rekreacije na otvorenom. Srebrna Tours. Karte na koje Vis treba igrati su povijest. Nika Adventure Tours. Impress Club. Lokalne vlasti (Grad Vis i Grad Komiža) . unapre ivanjem i promocijom izvornih vrijednosti i turisti kih proizvoda ovog prostora. a financiraju se sredstvima op inskog budžeta. kao i u cilju prepoznavanja upravlja ke i financijske snage / interesa klju nih interesnih subjekata u fazi realizacije ovog projekta. Lokalne vlasti proaktivne su u osiguravanju sredstava iz državnog prora una.povijest otoka Visa izuzetno je bogata i atraktivna za predstavljanje u turisti koj ponudi otoka.

obzirom na nedostatak kvalitetnih hotela. Roki. 67% ukupnih smještajnih kapaciteta otoka Visa odnosi se na privatne kapacitete.ribari. na otoku postoji nekoliko vinogradara i lokalnih vinarija (Lipanovi . Na Visu se ve isti e nekoliko autohtonih proizvoda koji se brandiraju i komercijaliziraju (Viški hib. zadruge . a pokrenuta je inicijativa za prodaju tih proizvoda na viškoj rivi tijekom sezone. neki od problema vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju otoka leže u nedostatku zajedni kog i organiziranog plasmana proizvoda na tržište. džemovi. Udruga obrtnika broji oko 200 lanova. Lokalni obrtnici. udruga i njenih lanova u smislu revitalizacije lokalne poljoprivrede i inovacija tradicionalnih proizvoda i njihove komercijalizacije svakako treba pratiti i poduprijeti.. kao i u svrhu provjere preliminarnih prijedloga ovog projekta. Iv evi . Ve ina je privatnog smještaja (soba/apartmana za smještaj) unutar objekata stanovanja oto kih obitelji. a prevladavaju i stav ovih subjekata jest da je potreban strukturirani pristup razvoju kompletne turisti ke ponude otoka. te razvoj onih proizvoda i aktivnosti koji njeguju i omogu avaju komercijalizaciju gastronomije kao visokovrijednog i atraktivnog resursa. odnosno u unutrašnjosti otoka. prijevoznici. ugostitelji. te izraženi postoje i problemi prožeti su injenicom da još uvijek nije donesen Prostorni plan grada Visa. Na otoku tako er postoje poljoprivredne zadruge (PZ Podšpilje i PZ Komiža). Radionica je održana u gradu Visu. ). dok je manji broj zasebnih apartmanskih objekata s kvalitetnim dodatnim uslugama za goste. trgovci. Nadalje. Vidovi ). koje se izme u ostalog bave prešom maslina i preradom / obradom roga a. iako se njihovo poslovanje uglavnom odvija u ljetnim mjesecima. Iznajmljiva i privatnog smještaja . kao i tijekom radionice. koji svojom kvalitetnom ponudom. listopada 2008. kako bi nazna ili one za koje misle da treba razvijati na otoku Visu.na otoku Visu posluju obrtnici . Vrlo je jasno da je proizvod eko / ruralnog turizma na elu ljestvice prioriteta razvoja: 84 . rakija od roga a i sl. slatki proizvodi od vo a pekmezi. a njoj su prisustvovali predstavnici javnog i privatnog sektora. Stoga se kao jedan od klju nih konkurentskih programa unapre enje smještajne ponude otoka mora predvidjeti program financiranja malih oto kih smještajnih kapaciteta. udruge. U nastavku se navode klju ni rezultati ove radionice: 1. Klju ni stavovi. u Komiži i Visu. uz manju podršku lokalnih TZ-ova. ugodnim ambijentom i atmosferom privla e goste. koji su uglavnom nedostatne razine kvalitete. Trenutno su ovi subjekti uglavnom prepušteni vlastititm naporima u smislu oglašavanja i promocije. što otežava realizaciju mnogih inicijativa. po mišljenju klju nih subjekata. 20. i sli no. Radionica je održana u svrhu identifikacije stavova klju nih subjekata. a identificirane su inicijative za uzgojem starih viških sorti poput 'palagružonke'. koje uzgajaju lokalne sorte poput vugave. te plavac mali. i malim inicijativama aktivno proizvode i promoviraju lokalne proizvode. Ipak. pozitivan i proaktivan stav pojedinaca u poljoprivredi.. Klju ni rezultati sa radionice: Gore navedeni stavovi klju nih subjekata identificirani su na individualnim razgovorima obavljenih od strane tima Horwath Consultinga. Me utim. poljoprivrednici.Ugostiteljski objekti – na otoku se isti e nekoliko ugostiteljskih objekata sa ponudom lokalnih gastronomskih specijaliteta. Sudionici radionice birali su etiri turisti ka proizvoda po prioritetu sa predložene liste. kao i predstavnici nevladinih organizacija (popis sudionika radionice predan je Naru itelju sa kompletnim materijalima radionice).

Jednako tako. po mišljenju sudionika radionice su (odabir tri odgovora po prioritetu): 85 . U svrhu procjene modela rasta. potrebno je prethodno identificirati aspiracije klju nih subjekata vezano na obim rasta turizma u sljede ih 10-15 godina. Po mišljenju sudionika radionice. klju ni projekti turisti kog smještaja s kojima treba zapo eti razvoj na otoku Visu. I na kraju.2. sudionici su izrazili stav o tome tko bi za takav rast i razvoj trebao preuzeti odgovornost. Prisutni na radionici birali su opciju koja odgovara njihovim aspiracijama: 3. klju ni preduvjeti za rast i razvoj turizma destinacije su sljede i (izbor dva odgovora): 5. pa su u tom smislu odabrali dvije od ponu enih opcija: 4.

Vidljiva je visoka gusto a naseljenosti koja je iznad hrvatskog prosjeka. 2008 86 . 6.6. Pod konkurencijom se u ovom slu aju podrazumijevaju drugi sli ni otoci na hrvatskom Jadranu te njihova op a i gospodarska situacija. Sukladno tome.2 Op i podaci Vis se veli inom nalazi u sredini ljestvice prema veli ini i broju stanovnika.700 8. budu i da na ova dva otoka nema trenda depopulacije u posljednjih 150 godina. Južnodalmatinski otoci imaju nisku gusto u naseljenosti s velikim depopulacijskim trendom u posljednjih 150 godina.134 835 gusto a naseljenosti (st / km2) 11 101 41 110 20 Izvor: DZS. potrebno je naglasiti da takve oto ke destinacije ve po inju graditi svoj prepoznatljivi turisti ki imidž te da se pozicioniraju i svojom ponudom ciljaju one skupine gostiju bitno razli ite od postoje ih i potencijalnih skupina gostiju otoka Visa. te oto ke destinacije nisu odabrane kao konkurentski krug otoka Visa. Ovakvo stanje prate i demografski trendovi na ovim otocima koji su atipi ni za hrvatske otoke. Analiza konkurenata Usporedbe s konkurencijom op enito služe kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale mogu e razvojne strategije.1 Kriteriji izbora konkurenata sli na veli ina (oko 90 km2) sli na geografija sli an prometni položaj Kriteriji za izbor konkurentskih otoka su sljede i: Budu i da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije.480 3. 6. napravljen je sljede i izbor otoka: Lošinj (odgovara veli inom i geografskim obilježjima) Rab (odgovara veli inom i geografskim obilježjima) Lastovo (odgovara prometnim položajem i geografskim obilježjima) Mljet (odgovara po prometnim položajem i veli inom) Iako se ovdje može re i da i drugi otoci Jadrana predstavljaju konkurenciju otoku Visu. kao što je na primjer otok Hvar. Tablica 6–1: Analiza konkurenata – op i podaci otok Mljet Rab Vis Lošinj Lastovo površina (km2) 100 94 90 74 41 stanovništvo 1.111 9.

Mljet i Vis). Zbog specifi ne klime sva naselja smještena su u zavjetrini. Tablica 6–2: Analiza konkurenata – otok Rab OTOK Rab Otok se proteže 22 km u smjeru sjeverozapad jugoistok te se nalazi u Primorsko . Doživljava vrlo snažan razvoj za vrijeme Rima. Sjeveroisto na strana otoka je krševita dok se na jugozapadnoj nalazi posljednja hrastova šuma na Mediteranu. rije je o turisti kom tržišnom modelu u kojem prevladava privatni smještaj i hotelski smještaj niže kvalitete (2 -3 *). slika (mapa) Položaj Opis Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih 102 km2 9.goranskoj županiji sjeverno od Paga i južno od Krka.480 405 1. Slaveni grad naseljavaju kasno. Najviši vrh otoka je Kamenjak (408 metara). Zna ajniji kapaciteti u kampovima nalaze se samo u Lošinju.Geografskim smještajem i gusto om naseljenosti promatrani otoci mogu se podijeliti na otoke na sjevernom Jadranu (Rab i Lošinj) te južnodalmatinske otoke (Lastovo. Otok se prvi put spominje još u doba Grka otkada mu poti e i ime (Arba).239 87 . Prvu skupinu karakterizira bolja prometna povezanost s kopnom i ja a turistificiranost. Me utim. tek u 10. stolje u. Na otoku se nalazi više crkvi iz romani kog razdoblja koje su uz pala e mo nih rapskih srednjovjekovnih obitelji najvažniji kulturno-povijesni spomenici.

ali i netaknute prirodne ljepote. Otok ima imidž klimatskog lje ilišta koji datira još iz Austrougarske. 88 .296 241 1574 Drugu skupinu karakterizira slaba naseljenost. Naselje poti e još iz anti kih vremena. Otok se blagom klimom i vegetacijom isti e me u ostalim jadranskim otocima. Osobito se isti e Mljet kao jedini naseljeni jadranski otok na kojem se nalazi i nacionalni park. slabija turistificiranost. trgovine i brodogradnje u 18. teži prometni dostup (osobito Lastovo). izrazito negativni demografski trendovi. Položaj Opis Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih 223 km² 6. Fizi ki je spojen s otokom Cresom što mu osigurava lakši dostup (zbog relativno kratke trajektne linije Cresa s Istom i otokom Krkom). Sukladno tome. i jadranskim ortocima uop e.Tablica 6–3: Analiza konkurenata – otok Lošinj OTOK Lošinj Otok je dio creško-lošinjskog arhipelaga i nalazi se na prometnom plovnom putu izme i Istre i Dalmacije. Mali Lošinj je najve e naselje na otoku. a na otoku se nalazi i nekoliko sa uvanih sakralnih objekata iz rimskog doba. a poznat je i bogatom podmorju (dupini). i 19. otoci iz ove skupine turisti ku valorizaciju uglavnom doživljavaju kroz proizvode specijalnih interesa i kao skrivene nauti ke oaze (iako gotovo nemaju registriranih nauti kih kapaciteta. ije se administrativno podru je proteže i na dio otoka Cresa. Snažniji gospodarski zamah mjesto dobiva kroz razvoj turizma. stolje u.

Tablica 6–4: Analiza konkurenata – otok Mljet
OTOK
Mljet
Smješten je južno od poluotoka Pelješca od kojeg ga dijeli Mljetski kanal širok 8 km. Orijentiran je istok zapad i duga ak 37 km s prosje nom širinom 3,2 km. Vulkanskog je porijekla s borjnim poljima od kojih najve e Popovo polje spaja sjever i jug otoka. Glavna trajektna luka Pola e nalazi se na sjeveru otoka, a jedini hotel Odisej na sjeverozapadu.Na sjeverozapadu otoka nalazi s i jezero s oto i em koje je proglašeno nacionalnim parkom 1960. godine. Za razliku od ve ine ostalih jadranskih otoka, na Mljetu izostaje krški krajolik te je poznat po bujnoj vegetaciji i brojnim životinjskim vrstama. Zbog toga i zbog injenice da je nacionalni park, uz komercijalne turiste privla i i znanstvenike. Usprkos snažnoj prirodnoj atrakcijskoj bazi, turisti ka ponuda je relativno oskudna i još uvijek ne postiže bolje performanse. slika (mapa)

Položaj

Opis

Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih Broj zaposlenih u turizmu

100 km2 1.111 ??? 145 88

Tablica 6–5: Analiza konkurenata – otok Lastovo
OTOK
Lastovo
Otok pripada arhipelagu srednjedalmatinskih otoka. Nalazi se 13 km južno od Kor ule i najudaljeniji je naseljeni otok. Otok je dug 9,8 km i širok 5,8 km. U Lastovskom arhipelagu nalazi se 46 otoka od kojih su najve i Sušac, Prežba, Mr ara i skupina otoka Lastovnjaci koja se nalazi na isto noj strani. Grad Lastovo nalazi se na strmim rubovima prirodnog amfiteatra okreut polju na kontinentalnom dijelu otoka, a ne luci kao što je uobi ajeno za oto ka mjesta. Ostala ve a mjesta na otoku su Ubli (Sveti Petar), Lu ica, Zaklopatica, Skrivena Luka i Pasadur. Grad Lastovo datira još iz rimskog doba. Jedno od najbogatijih podmorja na Jadranu, krška polja i prirodna staništa orlova i sokolova ine bogatu priordnu resursnu bazu. Za cijeli otok je simboli na brojka 46 koja odražava broj otoka u arhipelagu, njihovu površinu, broj crkava i polja. Usprkos prirodnoj i kulturnoj resursnoj bazi do sada nije bilo snažnije turisti ke komercijalizacije (nema hotela na otoku) emu je doprinijela prometna izolacija i težak dostup. slika (mapa)

Položaj

Opis

Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih Broj zaposlenih u turizmu

56 m2 835 50 80 14

89

6.3 Gospodarstvo
Iako su otoci na sjeveru Hrvatske nekoliko puta naseljeniji od onih na jugu, još ve a razlika je vidljiva u godišnjim prihodima. Lošinj s gotovo milijardu HRK godišnjih prihoda, odnosno Rab s oko 600 milijuna HRK, imaju 10 do 20 puta snažnije gospodarstvo od Mljeta i Lastova ije gospodarstvo prihoduje oko 40 milijuna HRK. Vis se nalazi u sredini ljestvice s oko 104 milijuna HRK godišnjeg prihoda.
Tablica 6–6: Godišnji prihod
Godišnji prihod otoka u 2007. u milijunima HRK
Rab

Lošinj prihod od turizma ukupan prihod

Vis

Lastovo

Mljet 0 Izvor: FINA 2008. 200 400 600 800 1000 1200

Me utim, mnogo indikativniji podatak je prihod prema stanovniku. U ovoj kategoriji se Vis nalazi uvjerljivo na za elju ljestvice s tek 3.888 € prihoda po stanovniku, dok pretposljednji Mljet ostvaruje 5.353 € prihoda po stanovniku, a Lošinj ak 16.705 € po stanovniku.
Tablica 6–7: Prihod po stanovniku
Prihod po stanovniku u 2007. u €
Vis

Mljet

Lastovo

Rab

Lošinj 0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000 14.000 16.000 18.000

Izvor: FINA 2008.

Ukoliko se promatra prihod od turizma u ukupnom prihodu, Mljet i Lastovo se izdvajaju kao jedini iz promatrane skupine koji više od 40% ostvarenih prihoda realiziraju kroz turizam. Ukoliko se zanemari Lastovo sa 61% zaposlenih u turizmu, može se zaklju iti da je na

90

promatranim otocima standardno 30 do 40% zaposlenosti ostvaruje kroz turizam. Vis se po postotku prihoda nalazi u sredini, a po zaposlenosti na dnu ljestvice.

6.4 Turizam
U skladu sa slikom o ukupnom i turisti kom prihodu, ukupni turisti ki kapaciteti na Rabu i Lošinju su oko desetak puta ve i od onih na Mljetu, Lastovu i Visu. Ipak, Vis sa ukupnih 3.078 kreveta raspolaže najve im smještajnim kapacitetima od promatranih južnodalmatinskih otoka.
Tablica 6–8: Prihod od turizma
otok Mljet Lastovo Vis Lošinj Rab % prihoda od turizma
44% 41% 24% 24% 19%

% zaposlenih u turizmu
61% 40% 25% 42% 36%

Izvor: DZS, 2008

Tablica 6–9: Turisti ki kapaciteti 2007.
Ukupni turisti ki kapaciteti u 2007. godini (kreveti)
Lastovo Mljet Vis Lošinj Rab 0 Izvor: DZS 2008. 5.000 10.000 15.000 20.000 25.000

Ukoliko se promatra smještajnih kapaciteta, kod svih promatranih otoka, osim Mljeta, privatni smještaj ini više od 50% kapaciteta, pri emu je taj broj najve i na Visu i iznosi ak 77%. Hotelski smještaj varira izme u 10 i 20% u ukupnom smještaju i nešto je viši na južnodalmatinskim otocima. Od južnodalmatinskih otoka jedino Mljet ima kamp smještaja, dok registriranih kapaciteta u segmentu nauti kog turizma ima samo na Lastovu i to samo 27 vezova.

91

Iskorištenost prostora u smislu turistifikacije daleko je ve a na otocima u sjevernom dijelu Jadrana pa Rab ima 259 turisti kih kreveta na etvorni kilometar, Lošinj 159, a Lastovo tek 9. Vis se nalazi u sredini ljestvice sa 75 kreveta na etvorni kilometar. Sukladno turisti kim kapacitetima, Rab i Lošinj ostvaruju i znatno ve i broj turisti kih no enja od ostala tri promatrana otoka, kao što je prikazano na donjem grafikonu.
Tablica 6–10: Turisti ka no enja 2007.
Turisti ka no enja u 2007. godini
Lastovo Mljet Vis Lošinj Rab 0 Izvor: DZS 2008. 500.000 1.000.000 1.500.000 2.000.000

Ukoliko se promatra ostvareni direktni turisti ki prihod po no enju, zbog manje turisti kih kapaciteta ve i prihod po no enju ostvaruju slabije turistificirani južnodalmatinski otoci s izuzetkom Visa koji je sa 130 HRK prihoda po turisti kom no enju bliži Rabu i Lošinju nego Lastovu koje skromnu koli inu smještajnih kapaciteta uspijeva utilitarizirati s gotovo 300 HRK po turisti kom no enju.

Tablica 6–11: Prihod po no enju 2007.
Ostvareni prihod po turisti kom no enju u HRK u 2007. godini
Rab Vis Lošinj Mljet Lastovo 0 Izvor: DZS, FINA 2008. 100 200 300

Relativno visoka iskorištenost smještajnih kapaciteta Lastova vidljiva je u godišnjem prihodu po turisti kom krevetu od gotovo 17 tisu a HRK. Vis se prema ovom kriteriju nalazi na pretposljednjem mjestu od promatranih otoka s nešto više od 8 tisu a HRK po krevetu. Obzirom 92

na vrlo veliki porast kapaciteta u privatnom smještaju Rab se nalazi na dnu ljestvice s manje od 5 tisu a HRK prihoda po krevetu.
Tablica 6–12: Godišnji prihod po krevetu
Prosje ni godišnji prihod po krevetu u HRK u 2007. godini
Rab Vis Lošinj Mljet Lastovo 0 Izvor: DZS, Fina 2008. 5.000 10.000 15.000 20.000

Godišnja zauzetost hotelskog smještaja na promatranim otocima na razini je hrvatskog prosjeka na Visu i Mljetu (oko 33%), a ispod prosjeka na Rabu, Lastovu i Lošinju (Rab i Lošinj oko 29%, Lastovo tek nešto više od 20%). Dakle, niti jedan od promatranih otoka krivuljom sezonalnosti ne odska e od hrvatskog prosjeka od oko 85% realiziranih no enja tijekom ljetnih mjeseci i još uvijek nema uvjete za cjelogodišnje poslovanje.

93

Postoji razlika u demografskom trendu i gospodarskoj razvijenosti otoka na sjevernom Jadranu i onih na jugu. ali je ta opcija tako er izvjesna s pozicije detektiranog interesa doma ih i napose potencijalnih inozemnih investitora. Lastovo i Mljet su znatno iznad ostalih otoka. no usprkos tome udio turisti kog prihoda u ukupnom ostaje više manje konstantan. ukoliko se promatraju ostvareni prihodi po turisti kom no enju. Zaklju ak Temeljem analize konkurencije.5. Jednako tako. Visu i osobito Rabu. zahtijeva vrijeme i s njime povezanu neizvjesnost. veliki broj novih kapaciteta privatnog smještaja uzrokuje vrlo skroman godišnji prihod po krevetu na Lošinju.7. odnosno razdoblja pod austrougarskom vladavinom. 4 otoka na hrvatskom Jadranu koji su Visu sli ni po geografskim obilježjima. Ovakva struktura uvjetuje visoku sezonalnost tijekom ljetnih mjeseci koja uzrokuje godišnju zauzetost hotela na razini ili ak ispod hrvatskog prosjeka. me utim. veli ini i prometnom položaju (barem dva kriterija zadovoljena) mogu se izvesti sljede i zaklju ci: Svi promatrani otoci su naseljeni još u gr ko ili rimsko doba. Vis može ekati i i i putem Mljeta i Lastova gdje se nikakav zna ajniji razvojni impuls ne može dogoditi iznutra. i 19. razvoj turizma u op em slu aju podjednako vu e i ostale gospodarske sektore s tim da ja e turistificirani otoci imaju daleko snažnije gospodarstvo i manju nezaposlenost. što se u nešto manjoj mjeri odnosi i na Vis. U odnosu na analizirane konkurente. Obzirom na malu koli inu izgra enih kapaciteta na ova dva otoka. Povijesni kontekst. ali i dovoljne ljudske resurse za snažniju turistifikaciju. usprkos relativno sli nim geografskim osobinama. Nema bitnih razlika u strukturi smještaja me u promatranim otocima. imaju i zna ajnije prilike za dalji planski turisti ki razvitak. U turisti kom smislu. otok Vis ima sljede e razvojne opcije u pogledu budu eg turisti kog razvoja: Vis može krenuti u snažniju turistifikaciju po uzoru na otoke Rab i Lošinj izgradnjom nekoliko ve ih resorta mješovite namjene s jakom komponentom poslovanja nekretninama kao instrumentom upravljanja rizicima investicija zbog još uvijek dominantne sezonalnosti proizvoda. stolje u. Za sada nema uvjeta za cjelogodišnji turisti ki biznis niti na jednom od promatranih otoka. Ipak. Hotelski smještaj iznosi 10 do 20% a privatni smještaj od 60 do 80% s izuzetkom Lošinja. tj. Zadržavanje. Ta opcija. Dakle. pa ak i umjeren porast. Otoci na sjevernom Jadranu su mnogo ja e turistificirani od onih na jugu. broja stanovnika na Rabu i Lošinju dala je temelj za snažnije gospodarstvo. uvjetovala su da su otoci na sjevernom dijelu bolje povezana s kopnom te su time stvoreni uvjeti za njihov snažniji razvoj u 18. ve samo izvana a na na in izvedbe zna ajnih investicija u 94 . jasnije turisti ko pozicioniranje imaju Mljet (Nacionalni park) i Lošinj (klimatsko lje ilište još iz doba Austrougarske).

95 . Upravo se za ovu opciju u narednim dijelovima ove studije traži tržišna i poslovna uporišta jer smo uvjereni da je rije o modelu koji na najbolji na in spaja strukturu atrakcija.pojedine mega projekte koji su vrlo osjetljivi i s do kraja nesagledivim posljedicama na lokalni socio-kulturni supstrat. U tom kontekstu Vis treba maksimirati upotrebu postoje ih gra evinskih struktura te prirodnih i kulturnih potencijala i eventualno i i na manje i ekskluzivne nove 'green field' projekte (potpuno nove investicijske projekte) koji e svoje lokalno tržišno uporište tražiti upravo na prethodno spomenutim te sa uvanim i revitaliziranim vrijednostima prostora. tržišne interese te napose interese stanovništva otoka. Vis kao otok može prona i tre i put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba prevesti u vlastitu prednost ali samo u slu aju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan na in spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s oto kom agroproizvodnjom. ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zale u otoka koja je karakteristi na za neke uzorne slu ajeve koji su analizirani za potrebe ovog projekta.

Prikazani trendovi su primjenjivi kada se govori o razvoju ruralnog turizma na nekom prostoru u generalnom smislu. Zapadna Europa bilježi lagani rast u dolascima. Južna .Mediteranska Europa za razliku od ostatka kontinenta financijski prosperira sa Francuskom. godini Europa je zabilježila još jednu pozitivnu godinu sa pove anjem broja dolazaka i no enja. 2006 Jak utjecaj hipotekarne krize na putovanja Sofistikacija korisnika Ja a potražnja za specijalnima nišama Ja a potražnja za novim destinacijama Povijest i izvornost su "in" Ova analiza trendova se u nastavku upotpunjuje sa trendovima iskustvenog strukturiranja viših vrijednosti koje se odnose na razvoj destinacija. te kao takvi daju dobru sliku vrijednosti koje su bitne za tržišnu utemeljenost budu eg razvoja. Regionalne europske analize bilježe pad potražnje za Centralnom i Isto nom Europom. a Sjeverna Europa ostaje ne promijenjena. TURISTI. Tourism Trends in Europe. Italijom i Španjolskom kao regionalnim liderima. Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu GLOBALNI TRENDOVI EKONOMSKI TRENDOVI Globalizacija Kriza hipotekarnih kredita Nestabilnost cijene nafte Propadanje tradicionalnih industrija • Polarizacija bogatstva DRUŠTVENI I KULTURNI TRENDOVI Promjenjena obiteljska struktura Starenje populacije Pove anje radnih sati Balansiran život Sigurnost i zdravlje PRIRODA Globalno zatopljenje promjene klime O uvanje okoliša Turizam u prirodi Uništavanje okoliša Ekološka svijest POLITI KO / PRAVNI TRENDOVI TEHNOLOŠKI TRENDOVI PUTOVANJA.7. DESTINACIJE Utjecaj interneta Interaktivna TV Mobilna tehnologija Promjena u kanalima komunikacije Inovacije u prijevozu . Analiza globalnih trendova u turizmu U 2007. 96 . TURIZAM. ali turisti ke zarade nisu pratile pove anje prometa. U nastavku je prikazana shema koja prikazuje klju ne trendove iz globalnih kvalitativnih trendova putovanja i turizma.brzina vs ugoda KONKURENTSKI TRENDOVI Turizam kao važan sektor O uvanje okoliša Terorizam Troškovi osiguranja Prava potroša a Globalna on-line revolucija Utrka za ve im raspoloživim dohotkom Ve i broj destinacija Poja ana konkurencija TURISTI KI TRENDOVI Skra eni glavni odmor eš i kra i odmori Individualne ture On-line revolucija bookinga Globalno stabilniji rast putovanja Izvor : European Travel Commission.

Zaklju ak Udaljenost otoka Visa od kopna (oko 50 km od Splita) samo po sebi daje iskustvo ekskluziviteta / izoliranosti.Kreativnost i dizajn su bitniji nego ikad . ovaj aspekt poslovanja turisti kih kompanija postaje sve bitniji. 97 . gostima / turistima je važnija mogu nost izbora od cijene koju pla aju.je vrlo visoko na ljestvici osobnih potreba. Komiža sa komponentom ribarske tradicije i gradnjom Falkuše ima dosta elemenata za kreativan pristup razvoju specijalnih proizvoda vezanih uz more.za proizvode koji imaju predznak visoke vrijednosti i kvalitete. gr kim i rimskim arheološkim nalazištima nudi gostima u potrazi za novim znanjima vrlo zanimljivu pri u. daleke izolirane destinacije.gosti / turisti sve više zahtijevaju privatnost. Najve i luksuz na svijetu je prostor . novi neotkriveni dijelovi svijeta) natje u oko istog dijela 'kola a' na turisti kom tržištu izuzetno je bitno diferencirati se od konkurencije na kreativan i inovativan na in.gostima / turistima koji su sve svjesniji potrebe o uvanja okoliša. prostranost i ugodu u prostoru koji im pruža autenti no iskustvo odre enog podru ja. Održivi pristup okolišu . Grad Vis svojom povijesnom komponentom.danas kada se veliki broj novih destinacija (tropski otoci. Unutrašnjost otoka je visokovrijedan prostor polja koji može gostima nuditi privatnost i prostranost jer se radi o malom broju postoje ih objekata u velikim prostranstvima. Potraga za novim znanjima i zadovoljstvo samim sobom . posebno starog grada polisa Isse. Vrijednost prije cijene .

mogu nosti i prijetnji) odnosi se na klju ne elemente koji karakteriziraju atraktivnost otoka Visa kao turisti ke destinacije. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ 98 . te kao takav predstavlja indikativan okvir za definiranje ostalih segmenata Plana.1.) obilaska destinacije razgovora sa klju nim subjektima javnog i privatnog sektora otoka Visa radionice održane u Visu baze podataka Horwath Consulting-a Zagreb Analiza vanjskih mogu nosti i prijetnji (opportunities / threats) izvedena je temeljem: opsežne analize tržišta analize konkurenata izvedene analize oglednih primjera u praksi baza podataka i ekspertize Horwath Consulting-a Zagreb na podru ju turisti ke industrije Za potrebe SWOT analize turisti ke destinacije otoka Visa evaluirani su sljede i elementi: KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE I SLABOSTI PRIRODNI. SWOT analiza predstavlja standardizirani postupak. slabosti. Pristup SWOT analiza (analiza snaga. te one elemente koji trenutno utje u na razvoj turizma ove destinacije. Analiza sadašnjih snaga i slabosti (strengths / weaknesses) ra ena je temeljem: analize svih relevantnih razvojnih / strateških planova vezanih za turizam ovog podru ja prikupljenih podataka svih relevantnih institucija i baza podataka (Županija. SWOT analiza 8. koji je prilago en za potrebe ovog Plana. itd.8. SDZ. ministarstva.

formuliran je poligon strategija SWOT analize destinacije Vis. slabosti. Kompletni rezultati SWOT analize prikazani su u Prilozima ovog Plana. Ukupni rezultati Tablica 8–1: Rezultati SWOT analize UKUPNI REZULTAT I ANALIZA KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE Broj elemenata 8 5 4 4 4 4 4 Segment PRIRODNI. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ Broj elemenata 8 7 7 8 6 9 6 SLABOSTI Segment PRIRODNI. Temeljem ukupnog i prosje nog intenziteta svake komponente SWOT analize. koji služi kao okvir za definiranje budu ih razvojnih strategija u turizmu otoka Visa kao turisti ke destinacije.KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI I PRIJETNJE TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Nakon identifikacije. a ovdje se daje pregled zaklju nih rezultata i zaklju ak kompletne analize.2. 8. mogu nosti i prijetnji. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI PRIJETNJE Broj elemenata 9 4 5 5 4 3 5 Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Broj elemenata 8 4 4 3 5 3 3 Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA 99 . relevantni elementi SWOT-a su evaluirani sustavom ocjena kako bi se izra unao ukupan intenzitet destinacijskih snaga.

obzirom da se destinacija Vis nalazi na po etku izgradnje profesionalne i konkurentne turisti ke industrije da je broj mogu nosti u okruženju (332) ve i od broja prijetnji (263). 100 . razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti. jer se inteligentan razvoj turisti ke destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja.52 MOGU NOSTI * 72 67 66 76 54 83 59 51 477 9. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ SNAGE * SLABOSTI ** Broj elemenata UKUPNO Prosje na ocjena Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA 73 0 37 32 30 0 43 33 215 6. 10=NAJGORE 84 39 40 55 36 30 48 35 332 9. Ovakva strategija jasno se iš itava iz 'poligona strategija' u nastavku.49 74 35 39 24 42 23 26 30 263 8. što zna i da trenutni procesi u okruženju destinacije Vis mogu biti iskorišteni za stvaranje vlastite prednosti u razvoju bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju. 10=NAJBOLJE ** Napomena: 1=NAJBOLJE.35 PRIJETNJE ** KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS Broj elemenata UKUPNO Prosje na ocjena * Napomena: 1=NAJGORE. što je i o ekivan rezultat.77 8.3 Zaklju ak Izvedena SWOT analiza jasno pokazuje sljede e: da je intenzitet slabosti (477) više od dva puta ve i od intenziteta snaga (215).UKUPNI REZULTAT I ANALIZA KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS Segment PRIRODNI.

mini strategija PRIJETNJE 101 .maxi strategija Mini-maxi strategija SO WO 332 215 SNAGE 477 SLABOSTI 263 ST Maxi .Slika 8-1: Poligon strategija POLIGON STRATEGIJA SWOT ANALIZE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI Maxi .mini strategija WT Mini .

Ipak. odnosno iziskuje intelignentnu i održivu valorizaciju u turisti kom smislu. Postoji zajedni ki interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao na in budu eg rasta oto ke ekonomije.2. kulturnog. i tradicijsko-antropološkog (npr. te da oblikuje vlastite konkurentne i održive modele budu eg turisti kog razvoja. kulturno-povijesnih i ruralnih atrakcija otoka – obzirom na potencijal razvoja ruralnog turizma na otoku kao klju nog turisti kog proizvoda. a koja omogu ava.1. povijesnog (npr. i kao takvi predstavljaju bogatu osnovu za razvoj atraktivnih turisti kih proizvoda za internacionalno tržište. što joj omogu ava inteligentni pristup razvoju turizma na održiv na in. upravo ova pozicija po etka Visu daje mogu nost da gradi svoju vrstu poziciju unutar šireg podru ja regije. Issa). rezultirala je stagnacijom razvoja otoka i padom kvalitete života lokalnog stanovništva. uvale poput Stinive). te kreiranje bogatstva za lokalnu zajednicu.9. bogatstvo prirodnog (npr. Dugogodišnja izoliranost otoka zbog prisutnosti JNA te zbog loše povezanosti sa kopnom. Upravo se tako pruža mogu nost o uvanja ovih vrijednosti. bogata prirodna i kulturna baština kao predstavnici lokalnog identiteta glavni su atributi ovog prostora. Obzirom na povijesni razvoj. njihovo njegovanje i daljnji razvoj. Inicijalna pozicija Otok Vis bogata je turisti ka destinacija u smislu relevantne resursne osnove i atrakcijske strukture i stoga ima mogu nost za zna ajan turisti ki razvoj. Pozicija / prilike po etnika .kao što su prethodne analize pokazale. a da u isto vrijeme štiti prirodno i povijesno naslje e i uva lokalni identitet. a Vis ima mogu nost da inovacijama i inteligentnom politikom turisti kog razvoja bira na in i model ulaska na internacionalno turisti ko tržište. drugi hrvatski otoci u prošlosti su intenzivno razvijali turizam na svom podru ju. Obzirom na trenutnu fazu tranzicije Vis se mora fokusirati na novi razvoj. to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori željeni smjer turisti kog razvoja od strane svih uklju enih subjekata 9. 102 . tradicionalna sela poput Dragodida i drugih) naslje a svakako je izuzetno bitna prednost. Me utim. što iz prethodno navedenih razloga nije bio slu aj sa Visom. što bi osiguralo održivi ekonomski razvoj otoka i poboljšalo lokalno blagostanje. Klju ne strateške prednosti i klju ne strateške barijere turisti kog razvoja 9. destinacija otoka Visa sada je na po etnoj poziciji. Klju ne strateške prednosti destinacije Vis Izrazito atraktivan turisti ki prostor sa stajališta globalnih trendova i interesa atraktivnost prostora. Atraktivnost prirodnih. Atraktivan prostor je luksuz i najtraženija roba na globalnom tržištu.

me utim.obzirom na nedostatak zna ajnijeg turisti kog razvoja otoka do danas. vinski putevi.daljnji turisti ki razvoj pretpostavlja višu razinu op e infrastrukture.). Vis se kao turisti ka destinacija danas suo ava sa nedostacima turisti ke infrastrukture koja bi poduprla njegov turisti ki razvoj. Jedna od klju nih barijera daljnjeg razvoja je trenutni nedostatak ljudskih resursa na otoku. oblikovanje i komercijalizaciju.dugogodišnja izoliranost otoka rezultirala je stagnacijom cjelokupnog razvoja otoka.Vis i Komižu. oblikovani i strukturirani turisti ki proizvodi destinacije. Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih turisti kih proizvoda . upravlja ke. Nedostatak turisti ke infrastrukture . a to se osobito odnosi na vodoopskrbu.3. Klju ne strateške barijere destinacije Vis Problem stvaranja jasne vizije turisti kog razvoja za nadolaze e razdoblje obzirom na povijesnu stagnaciju razvoja otoka.9. Neadekvatna op a infrastruktura . 103 . ljudske i vizionarske preduvjete za stvaranje jasnih smjernica budu eg razvoja i njegovo upravljanje. još uvijek ne postoje kvalitetni. Evidentna je potreba zna ajnim ulaganjima javnog sektora koja e poboljšati stanje infrastrukture i omogu iti daljnji razvoj cijele destinacije. no lokalne jedinice samouprave i lokalne turisti ke zajednice do sada nisu imale kapaciteta za financiranje i razvoj tog važnog elementa cjelokupnog turisti kog lanca vrijednosti. postoje manje inicijative za razvojem turisti ke infrastrukture (šetnice. i sl. Ipak. Prema tome. Vis se sada nalazi u situaciji gdje nema potrebne materijalne. Depopulacija i starenje lokalnog stanovništva . za njihov profesionalni razvoj potrebno je profesionalno planiranje. što ima za posljedicu kontinuiranu emigraciju lokalnog stanovništva.klju ni proizvod destinacije Vis je još uvijek proizvod 'sunca i mora' i uglavnom se potražnja koncentrira u dva urbana centra . Otok Vis suo en je sa problemima nedostatne i neadekvatne op e infrastrukture za potrebe lokalnog stanovništva i trenutnih turisti kih kapaciteta. Proizvod gastronomije i po etne inicijative ruralnog turizma vidljive su na otoku. a koji su preduvjet za izgradnju konkurentske turisti ke destinacije.

europskog tržišta. Sve analizirane destinacije imaju jako razvijenu poljoprivredu. no ona je vrlo dobar primjer po etaka razvoja ruralnog turisti kog proizvoda u unutrašnjosti otoka. koja uz turizam ini veliki postotak gospodarske proizvodnje. uz ve razvijen proizvod sunca i mora na obali. u razmatranje su se uzele tri destinacije: Sardinija Elba Faial (Azorsko oto je) Iako u razli itim fazama razvojnoga puta.10. a resursna i atrakcijska osnova. ve služe da bi se pojasnila logika razvojnog modela i strategija turisti ke ponude te da bi se definirali klju ni faktori uspjeha. Zaklju ak Od tri odabrane destinacije. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa. Prema tome. trendova turista) O uvane i bogate prirodne osnove. Te se destinacije promatraju kao ogledni primjeri i odabiru se prema kriterijima koji su bitni za ciljanu destinaciju. jer administrativno pripada Portugalu. Ogledni primjeri ne služe kao modeli koje je potrebno u potpunosti preslikati i/ili primijeniti na ciljanu destinaciju.Analiza oglednih primjera u praksi Pri izradi razvojnog plana odre ene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. Stoga se ciljana destinacija stavlja u paralelu s destinacijama koje su ve razvile sli an model rasta i strategiju razvoja. koja je do danas ostala vrlo razvijena. U svim destinacijama razvijena je proizvodnja grož a i vina. jedino Sardinija prostorno i demografski uveliko nadmašuje brojke otoka Visa. vrlo je sli na onoj otoka Visa. te kulturne baštine Razvijene kulture agro/ruralnog/eko turizma Raznovrsna ponuda tijekom cijele godine Diferencirani proizvodi Iako otok Faial u Azorskom oto ju svojim geografskim smještajem ne pripada Sredozemlju. 104 . na kojoj gradi proizvod ruralnog turizma. uzet je u obzir u ovoj analizi. uglavnom smještene u Sredozemlju (zbog sli ne klime. maslina te žitarica. kriteriji za odabir destinacija kao oglednih primjera su sljede i: Oto ke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obi aja. Kako se radi o oto kim destinacijama sve imaju vrlo dugu tradiciju ribolova. te je pod jakim utjecajem Mediteranske kulture. ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih obi aja i autohtone proizvodnje.

kroz opremljenost spava ih soba. Elba je tako prikazana u sklopu Toskanskog arhipelaga uz ostala tri otoka. gastronomija kroz restorane i gostionice. Zanimljiv primjer je Bioelba. npr. Sardinija ima razvijenu organizaciju „Green Sardinia“ koja prati ekološki odnos turisti kih subjekata prema prirodi. 105 . ali i šatorima na mjestima za kampiranje. Svaki od analiziranih primjera je uz spomenuto poštivanje baštine. Faial odnosno Azori se pozicioniraju sa sloganom 'Bliže prirodi'. Na ovaj na in destinacije koje same po sebi nisu dovoljno velike niti jake.Klju ne ruralne turisti ke proizvode ine diferencirani proizvodi poput smještaja: agroturizmi. Iz analiziranih smještajnih primjera svake od destinacija možemo vidjeti stupanj razvoja cijele destinacije. Identitet lokalne zajednice na otoku definiran je i predstavljen individualnim brandom koji je temeljen na povijesnim elementima. oto ja Elbe i Faiala. Elementi ponude me usobno su povezani i integrirani u zajedni ke aktivnosti cjelokupne turisti ke ponude. Na razini destinacije postavljene su organizacije koje se bave agroturizmom i održivim razvojem otoka. a Faial u sklopu Azorskog oto ja sa ostalih osam otoka. Tako na primjer na Sardiniji kao što je ve spomenuto možemo vidjeti kako se smještaj postepeno razvija iz postoje ih ruralnih doma instava koji ve inom nude hranu i pi e. Marketinško pozicioniranje i prezentacija manjih destinacija na tržištu. koji se nalaze na podru ju od tri hektara Ostali analizirani primjeri prikazuju da je pri preure enju starih i oronulih objekata najbitnije poštivanje elemenata tradicije i arhitektonske baštine. te aktivnostima u prirodi Klju ni faktor uspjeha svake od odabranih destinacija je temeljen na kreiranju kompletnog turisti kog lanca vrijednosti. kulturu obilazak malih gradi a sa svojim muzejima. kao i autohtonih materijala. jednaku pažnju posvetio komforu. a ve ina objekata tako er nudi bazen. odra ena je u sklopu šire integralne cjeline. Vis je na isti na in prvo krenuo sa gastronomski usmjerenim doma instvima. a vrlo realno za o ekivati u skoroj budu nosti je nadopuna gastronomije sa smještajem. imaju priliku bolje prezentacije i lakšeg ulaska na globalno tržište. smještaj na farmama. ruralne ku e za odmor. utvrdama i religioznim objektima. Izrazito je naglašen ekološki aspekt svake od destinacija kako kroz karakteristi nu ponudu agroturizma i aktivnosti vezanih uz prirodu tako i kroz standarde smještaja. ruralni kamp sa smještajem. te izborom vizualnih materijala koje koriste u svojim promotivnim materijalima još ja e naglašavaju povezanost sa prirodom i ekološki aspekt o uvanosti oto ja. Tako. kupaone. Ovaj je agroturizam sa smještajem u objektima. te klju nim identitetskim vrijednostima odre enog mjesta ili grada. ure enost kuhinje. Elba se veže svojom ponudom za ponudu Toskane koja je poznata kao ruralna i ekološka destinacija.

U prilogu ovog dokumenta nalaze se detaljno razra eni elementi oglednih primjera destinacija. Unutrašnjost otoka posebno je usmjerena na razne oblike ruralnog turizma.Analiza oglednih primjera pokazala je kvalitetnu osmišljenost destinacija i njihovo pozicioniranje na tržištu. 106 . lokalni folklor i obi aji te proizvodnja doma ih proizvoda snažni su atributi destinacija okrenuta ekološkom pristupu turizmu. aktivnosti u prirodi i edukativni sadržaj povezan sa tradicionalnim na inom života dok je obalni dio više usmjeren na povijest gradova i mjesta. a sve manje na proizvod sunca i mora. Autohtona kuhinja.

Slijede e se postavlja pitanje vezano na definiranje pristupa budu em turisti kom razvoju - 107 . Vis. Pitanje koje se postavlja vezano je na identificiranje aspiracija prema ovom veoma atraktivnom otoku . europsko i globalno turisti ko tržište. Stoga se može re i da je Vis danas na poziciji po etka izgradnje turisti kog lanca vrijednosti. Kao posljedica. napose u sferi regulacije vlasništva nad zemljištem. kao i na nizak kapacitet lokalnih subjekata da se dogovore. zna ajno ograni enje razvoju predstavljao je dostup i op a infrastruktura. regulacije upotrebe prostora i stabilizacije infrastrukturnih sustava. do po etka 1990-ih. pa prema tome i za bilo kakav turisti ki razvoj. Naslije ena vlasni ka struktura (iseljeni vlasnici) zaustavila je ve e transakcije biznisa nekretnina. Pritom se Vis treba osvrnuti na uzorne primjere i prakse uspješnih turisti kih destinacija kako bi iskoristio mogu nost kreativnog kopiranja i inovacija.prvo.11. Strateška uporišta otoka Visa su: • Start up pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i /ili izazov lokalnim politi kim elitama i Hrvatskoj u cjelini) Razvoj turizma i aplikacija razli itih turisti kih koncepata na Visu je stagnirala zbog nekoliko razloga . Vis nema konkurentne turisti ke proizvode za doma e. Vis prolazi fazu konsolidacije. otok je bio izoliran za turiste. to jest njena turisti ka vizija mora biti izvedena iz realnih strateških uporišta. što je rezultiralo nedostatkom materijalnih.koja je razina internih razvojnih aspiracija. Nadalje. a kao rezultat prisutnosti vojske na otoku. i u kojoj mjeri e razvoj biti mogu od strane vanjskih igra a. usmjere i upravljaju budu im razvojem. upravlja kih. Nadalje. odnosno suglasiti se o onim realnim strateškim uporištima na koje se budu a vizija mora oslanjati. koje se neprestano mijenja. • Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese Vis je povijesno bio gotovo netaknut u smislu turisti kog razvoja. ljudskih i vizionarskih preduvjeta da se stvori njegova konkurentna pozicija na turisti kom tržištu. odnosno objektivizacije klju nih odrednica na kojima destinacija gradi svoju budu nost. gdje ima privilegiju i prednost po etnika. Starosna struktura stanovništva otoka pokazala se ograni enjem za bilo kakav zna ajan razvoj (oko 30% stanovnika je starije od 65 godina). a sa snažnim pretpostavkama ima mogu nost da inoviranjem i inteligentnom politikom razvoja odabere na in i koncept ulaska u ozbiljnu turisti ku trku. To zna i da je izuzetno važno uspostaviti fundamente nove vizije. zatim aktera u trenutnom gospodarskom procesu kao i stavovima lokalne javnosti. Op i se razvojni interesi Visa posreduju stavovima i službenim aktima politi ke elite. s obzirom na svoju poziciju najzapadnijeg otoka Jadrana. lokalni ekonomski razvoj je stagnirao. sa otokom Biševo jest destinacija koja se nesumnjivo nalazi na po etku svojeg ozbiljnog turisti kog i ukupnog razvoja i koja stoga mora na i zadovoljavaju e odgovore na izazove globalizacije. a op enita neefikasnost njegovog turisti kog sektora ukazuje na nedostatak jasne vizije njegovog budu eg turisti kog razvoja.Strateški kontekst Racionalna slika budu nosti jedne turisti ke destinacije. što je još više utjecalo na emigraciju lokalnog stanovništva.

manjak radne snage i oslabljenost ljudskih kapaciteta ne može osigurati potreban pomak u turisti kom razvoju. Na ovaj na in. koja uz inteligentnu turisti ku interpretaciju 108 . komplementarne sportske aktivnosti. • Povijesno naslije ena urbana koncentracija Atraktivnost prostora. regate. kvalitetno vodstvo i jasna podrška državnih institucija. a oni uklju uju jasno definiranu i visoko profesionalnu uslugu. S time u vezi.na koji na in Vis može isporu iti turisti ki proizvod visoke vrijednosti.za ispunjenje tih zahtjeva potrebno je uvo enje educirane radne snage. gospodarsku i urbanu strukturu. a uzimaju i u obzir prostor otoka. stanka za manje krstarice. Me utim. educirati ljude i postaviti standarde djelovanja. otvara se mogu nost za dodatne projekte u sklopu tematike nauti kog turizma: luke i marine. bogatstvo prirodne i kulturne baštine koji predstavljaju temelj identiteta. jasno je da je razvoj i veza dvije urbane koncentracije (Vis i Komiža) odgovor na razvojne izazove sa kojima se ovaj prostor susre e. postoji izražena potreba za revitalizacijom lokalnog gospodarstva. Globalizacija zahtjeva prilago enost trendovima u turizmu. Nadalje. što zna i da je neophodno integrirati jasan sustav vrijednosti. ta dva mjesta su kroz svoju prošlost bila fokusirana na ribarstvo. a sve to uslijed promjena koje se name u pod utjecajem globalnih trendova. bazna luka za regate. • Jadranski stopover Otok Vis se nalazi na geografsko-strateškom položaju koji mu omogu ava da svojim inovativnim razvojem preuzme ulogu 'Jadranskog stopover-a'. a u nekoliko posljednjih godina ove aktivnosti odumiru. te njegovu vrijednosnu. glavni su atributi ovog prostora. Posljedica ovih procesa je trenutna situacija u kojoj se Vis suo ava sa potrebom donošenja odluke o optimalnom pristupu razvoju svog gospodarstva i okre e se turizmu. i to kao: izlazna stanica iz Jadrana za brodove i jahte koji plove sa sjeverne i zapadne obale Italije. definiranjem Visa kao jadranskog stopover-a. jedinstvenost ponude i educiranost osoblja . centri za kupovinu. Urbana dualnost otoka Visa. ulazna stanica u Jadran za me unarodne linije. smještajni i ugostiteljski kapaciteti. u kojoj se mjeri klju ni subjekti slažu sa tim pristupom. koju reprezentiraju Vis i Komiža. Današnja potreba za promjenama uvjetovana tržišnim uvjetima i globalnim procesima iziskuje prilagodbu Komiže i Visa u svrhu oživljavanja i restrukturiranja gospodarstva. Naime. Nadalje. odmorišni sadržaji. odnosno. doga aji i sl. poljoprivredu i industriju. To zna i da prije svega otok Vis mora predstavljati glavnu to ku nautike na Jadranu. otok se pozicionira u me unarodne vode i nauti ke karte kao bazna stanica plovidbenih putova te time osigurava priljev novca i pove anje prihoda otoka. a time i ulaz na turisti ko tržište. odmorište za slobodne jedrili are. temelj je o ekivane turisti ke iskustvene tematizacije otoka (tema ribarskog mjesta Komiže nasuprot temi kulturno-povijesnog oto kog mjesta Visa).

Ovakav model razvoja dalje uvjetuje organski rast turisti kog razvoja. kreiranje mogu nosti za globalnu komercijalizaciju otoka u smislu cjelogodišnjeg poslovanja kroz izgradnju iskustvene strukture ponude koja se temelji na eko / ruralnim vrijednostima. te se prihva aju više razine cijena i zauzetosti. a po principima održivosti integrira. ini temelj izgradnje internacionalno konkurentskog turisti kog lanca vrijednosti otoka. te kao pregovara ka platforma sa vanjskim igra ima / investitorima Jedan od mogu ih modela turistifikacije otoka Visa temelji se na održivom razvoju visokih vrijednosti. Dakle. što uvjetuje potpuno prihva anje modernih principa održivog razvoja turizma. 109 . što do sada nije bio uspješan proces. uva i unaprje uje prirodne i socio-kulturne vrijednosti a atraktivnosti otoka. a s obzirom na o uvanje i unapre enje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka. jasno je da postoji zajedni ki interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao na in budu eg rasta oto ke ekonomije. Me utim. i privatnog sektora. Na taj se na in tako er kreira pregovara ka platforma za eventualni ulazak eksternih investitora. a u isto vrijeme otvara se prostor za razvoj malog i srednjeg poduzetništva na otoku. to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori željeni smjer turisti kog razvoja od strane svih uklju enih subjekata – lokalne zajednice. pristup razvoju koji se temelji na visokim vrijednostima kako bi se stvorila ekonomija razmjera.unutrašnjosti otoka. lokalne vlasti. • Nužnost organskog rasta.

U tom smislu. itd. te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. Tržišno pozicioniranje. Falkuša. razmatrana su dva prijedloga turisti ke vizije razvoja otoka Visa: Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija oto ana) Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast. a to ini restrukturiranjem prostora i inovativnom turisti kom ponudom visoke vrijednosti. s obzirom na promjenljive uvjete na turisti kom tržištu. vizija. Vis je otok skrovište. vinarstvo. ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihva eni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan. uz usuglašene interese i želje lokalnih subjekata dobivaju smjernice unaprje enja života i održivog turisti kog razvoja. gdje su za sve destinacije / klastere unutar županije predloženi klju ni pravci razvoja. Vizija se kreira kako za današnje tržište. Modra Špilja. maslinarstvo. marketing itd. inovativno restrukturira unutrašnjost otoka.12. s druge strane naglašava koji fizi ki.Vizija i pozicioniranje 12. te oprema svoj obalni prostor.) ime ovo podru je. te upotrebu klju nih simbola ovih vrijednosti kao što su npr. odnosno prihva en od strane turisti kog tržišta. tako i za budu e tržište. ime naglašava identitet te prirodne i socio-kulturne zna ajke otoka. obrazovanje ljudskih resursa. 110 . kao objektivizirana slika budu nosti ima za zadatak kreirati pozitivnu sinergiju izme u lokalnog konteksta (ljudi. upravljanje poslovnim subjektima. U razgovorima i na interaktivnoj radionici sa klju nim lokalnim subjektima te sa javnim sektorom Županije. Turisti ki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo. uzgoj limuna. te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu. naselja i turisti kih proizvoda) te globalnih pravila igre turisti ke industrije (standardi. vizija razvoja turizma otoka Visa kreira se u skladu sa razvojnim usmjerenjima koji su definirani i usuglašeni u Glavnom planu razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije.1 Vizija Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turisti kom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije. i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budu im tržištem. S druge strane. Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komiža). koji svoju autenti nost i ekskluzivnost gradi na održivim principima razvoja. na promjene u uzorcima ponašanja gostiju.

literature i napokon provedenih razgovora sa klju nim subjektima na ovom prostoru.etiri inovativna resorta sa potpunim i zaokruženim uslugama. a 37% za Viziju 2).2 Klju ne fascinacije Da bi pronašla ishodišnu to ku tržišnog pozicioniranja na kojoj e se graditi željena slika o destinaciji u svijesti budu ih potroša a. kulturoloških i tradicionalnih vrijednosti Vis je destinacija ekskluziviteta sa odmakom u prošlost. Turisti ke fascinacije Visa promatraju se kao okvir za izgradnju dugoro nih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedni ka turisti ka politika destinacije mora prihvatiti i isporu iti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru. naš je prijedlog klju nih turisti kih fascinacija otoka Visa definiran i grafi ki prikazan kako slijedi: Povijest i kultura Tradicija i život otoka Idila netaknutog otoka Vatreni doživljaj mora 111 . 12. Obzirom na trenutnu razvojnu situaciju i poziciju. a tako er trebaju imati vezu sa procesima specijalizacije i tržišne segmentacije.Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala) Otok Vis je destinacija visoke vrijednosti koja pruža bogati komfor na internacionalnoj razini. raspodjeljenog u tri . Uz ponudu netaknutih prirodnih. destinacija otoka Visa najprije treba definirati klju ne fascinacija ovim prostorom koje e biti osnova dugoro ne izgradnje imidža. Temeljem provedenih analiza prostora. kao i lokalne aspiracije i interese. Svoju turisti ku ponudu temelji na visokoj kategoriji smještaja. odabrana vizija od strane lokalnih klju nih subjekata je Vizija 1 (63% subjekata glasalo je za Viziju 1.

a predstavlja svojevrsno uto ište i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turisti kog lanca visoke vrijednosti. te utvr enih klju nih fascinacija. naš prijedlog konkurentskog tržišnog pozicioniranja turisti ke destinacije Vis rezultat je elaboriranih strateških uporišta.3 Pozicioniranje Destinacija Vis nalazi se u geografskom. internacionalnih zahtjeva konkurentskog pozicioniranja. 112 . destinacija Vis se pozicionira kao 'Otok skrovište'. definirane vizije. U kontekstu Plana razvoja eko / ruralnog turizma za podru je Visa. Strateško pozicioniranje destinacija unutar podru ja Splitsko-dalmatinske županije. prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojim klju nim zna ajkama i karakteristikama ini turisti ki klaster Srednje Dalmacije (Splitskodalmatinska županija). Kontekst 'skrovišta' uzet je u najširem smislu. definirano je Glavnim planom razvoja turizma SDŽ. te je stoga turisti ko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turisti kog klastera Srednje Dalmacije. i unutar njega.TRADICIJA I ŽIVOT OTOKA IDILA NETAKNUTOG OTOKA POVIJEST I KULTURA VATRENI DOŽIVLJAJ MORA 12.

proizvode i aktivnosti.Naš prijedlog konkurentskog pozicioniranja temelji se na bogatstvu prirodnih i kulturnopovijesnih atrakcija. koja postaju osnovom njegova dugoro nog tržišnog pozicioniranja i razvoja proizvoda. a koji e se elaborirati u nastavku ovog Plana. otok Vis sebe pozicionira u svijest globalnog turisti kog tržišta izgradnjom turisti ke ponude koja ili izvedena ili nadogradnja prethodnih klju nih iskustava. aktivnosti i doga anja u Visu i Komiži Uzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicije Tradicionalnog oto kog života Povijesti i kulture otoka Temeljem prethodno definiranih fascinacija (jedinstvenih prodajnih prijedloga). otok Vis dakle definira i konkurentski oblikuje šest klju nih iskustava. 113 . Nema stoga sumnje da je u najve em dijelu isporuke prethodno definiranih iskustava rije o održivim i eko-etno projektima privatnog i javnog karaktera. te tradiciji i identitetu destinacije. Prijedlog temeljnih odrednica za pozicioniranje otoka Vis je: Vis je otok skrovište koji nudi sljede a klju na iskustva: Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala Mjesto susreta. Drugim rije ima. što omogu ava integraciju ovih elemenata i njihovo oblikovanje u diferencirana iskustva.

Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 11. gdje se u okvir prostora 'preta u' iskustva koja e Vis pružati svojim gostima. Urbani centri (Vis i Komiža) – kre u u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva oto ka 'hub-a'. te u razgovorima sa klju nim subjektima. a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima. zatim temeljem rezultata dobivenih na održanoj radionici.1 Iskustveno strukturiranje Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda. Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu 13. Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi 13.13. Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo života na otoku 14. gore navedeni prijedlog pozicioniranja tako er služi kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa. Otok Biševo – programom opremanja. Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljaj ekskluzivnosti i mira 15. uvidom u prostorne planove ovog podru ja. to jest centra organiziranja cjelokupnog turisti kog iskustva otoka i morskog areala ove destinacije 12. Temeljem evaluacije prostora. naš prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa je kako slijedi: Kartogram 13-1: . ovaj prostor je uto ište za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zašti enih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje) 114 .

kulturu i navike kupovanja/upotrebe.13. Nadalje. U tom kontekstu. informati ku mrežu. svako tržište ili poslovni sektor ima svoju vlastitu i njemu specifi nu dugoro nu atraktivnost. pa je stoga nužno pratiti te promjene i njihove karakteristike. Stoga. prijedlog turisti kih proizvoda. a s obzirom na njihov razvojni potencijal. dok kombinacija potražnje i proizvoda ini tržište. Danas na svijetu postoji više od 300 kategorija turisti ke potražnje. koji proizlazi iz fenomena turisti kog lanca vrijednosti koji se oblikuje za svako tržište. S time u vezi. te na prijedlogu pozicioniranja. a tako er se oslanjati na temeljnu strukturu atrakcija. a za svaku kategoriju postoji posebna kategorija proizvoda. Globalna turisti ka industrija danas posluje u okviru velikog broja svjetski poznatih destinacija (klastera) koje konkuriraju u razli itim poslovnim turisti kim sektorima. sva ta tržišta se sve brže šire i diversificiraju. Skup kompanija / poduzetnika koji opslužuje to tržište ini poslovni sektor.2 Turisti ki proizvodi Razvoj proizvoda Visa treba slijediti trenutne procese na turisti kim tržištima. za Visa i Biševo temelji se na: - Odmoru i opuštanju uz more Nauti kom turizmu Ruralnom turizmu Specijalnim interesima 115 . te posebno na in distribucije i prodaje proizvoda. destinacija otoka Visa u skladu sa svojim pozicioniranjem prvo mora definirati proizvode/tržišta s kojima e krenuti na internacionalno/doma e tržište. vlastita tržišna pravila igre. a mora odgovarati iskustvenom strukturiranju destinacije. klju ne faktore uspjeha. Na svakom od tih tržišta odvija se specifi an odnos razmjene vrijednosti za novac. a kona ni cilj svake destinacije je razviti konkurentske prednosti u svakom sektoru sa kojim konkuriraju na tržištu.

116 . Odmor u privatnim smještajnim objektima. uz ovaj proizvod ve u se i razli ite odmorišnorekreacijske aktivnosti koje imaju potencijal za produženje ljetne sezone. Aktivnosti Kupanje. sun anje. rast ovog proizvoda je manjeg intenziteta u odnosu na 80-te godine. Na primjer. Obilazak interpretacijskih centara otoka. Boutique hoteli u Komiži i Visu. U slu aju destinacije Vis. me unarodnih putovanja Europljana u destinacije koje nude ovu vrstu odmora. u 2005. Prosje na potrošnja po putovanju iznosi 900 Eura. itd. Centar za aktivnosti na vodi (Vis i Komiža). ali on e još dugi period biti vode i sektor. Doga aji i zabava. Revitalizacija rive / promenade u Visu i Komiži. Smještajni kapaciteti Revitalizirani / restrukturirani hoteli (Hotel Issa. rekreacija na vodi. ronjenje. pa tako aktivnosti vezane uz zdravlje i rekreacijske aktivnosti (pješa enje i sl. godini zabilježeno je 80 mil. Hotel Biševo). uspješno integriraju i tradiciju i život ruralnog prostora sa inovativnim rješenjima u kombinaciji proizvoda. Ture otoka. Pješa ko-biciklisti ke rute otoka Visa. aktivnosti i usluga za sve goste. Odmor u kampovima uz more. Unaprije eni privatni smještajni kapaciteti. Ronila ki klub sa trgovinom opreme (Komiža). planinarenje i biciklizam.) ine dodatnu turisti ku ponudu u i izvan ljetnog perioda. Pješa enje. Gastronomija. Ribolov. Hotel Tamaris. Zdravlje i relaksacija. Vis je destinacija koja svojim gostima nudi odmor u idili nom ambijentu. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Kupališta / ure ene plaže. U zadnja dva desetlje a.ODMOR I OPUŠTANJE UZ MORE Odmor uz more je po broju ostvarenih dolazaka i no enja jedan od najve ih sektora turizma. Segmenti proizvoda Odmor u hotelima i sli nim objektima.

grupe prijatelja i individualni gosti. Organizirani izleti brodovima. gastronomiji i druženju. telefon. Marina restoran. Jedrenje. Yacht club. Traže dodatne aktivnosti (obilazak destinacije i njenih atrakcija. Aktivnosti Najam brodova. Segmenti proizvoda Charter. Charter usluge. Komercijalno .) Smještajni kapaciteti Svi smještajni kapaciteti otoka Visa 117 . Organiziranje regate. Parkiralište / garaža. ili restrukturiranje / konverziju postoje ih kapaciteta. beži ni internet. sanitarije. itd. Glavni klijenti nauti kog turizma su bra ni parovi bez djece. Gastronomija. struju. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Marina sa oko 200 vezova (sa priklju cima za vodu.NAUTIKA Globalni proizvod nauti kog turizma ima visoki trend rasta.trgova ki prostori. Kompletna usluga za nauti are (praonica rublja. lounge bar i ostali objekti hrane i pi a. Cruising. alarmni sistem. Individualni plov. a vezano na ovaj proizvod. od infrastrukture do ponude razli itih aktivnosti za nauti are. kao i tour operatora koji osim tradicionalnih odmora nude i proizvod nauti kog turizma. itd). Da bi izgradio i oblikovao konkurentan proizvod nauti kog turizma. Razlog tome je sve ve i op i interes i potražnja za novim destinacijama i novim oblicima odmora. usluge dostave namirnica i sl. koji žele uživati u ljepotama prirode. Aktivnosti i rekreacija na vodi. aktivnosti specijalnih interesa. Vis treba izgraditi modernu marinu uz koju e se vezati kompletan lanac vrijednosti ovog proizvoda. Globalni trendovi nauti kog turizma tako er uklju uju integraciju smještajnih objekata i marina. reflektira se u pove anju broja charter kompanija.). te ukazuju na sve ve i interes lokalnih zajednica za ulaganjem u razvoj novih marina. TV i radio signali. Škola jedrenja.

Ruralna ku a za odmor. Smještajni kapaciteti Ruralni resort. odnosno oko 7% ukupnih me unarodnih putovanja. Aktivni odmor u ruralnoj sredini.700 Eura. Tržnica/trgovina lokalno proizvedene hrane. Austrije (Urlaub am Bauernhof) i Italije (Agroturismo). godine ostvareno je ukupno 18 mil. 118 . Berbe maslina i grož a. Glavni gosti ruralnog turizma su iz Velike Britanije i Nizozemske. te je poluga ekonmskog razvoja i podizanja životnog standarda u ruralnim zajednicama. Boutique hoteli u Visu i Komiži. Lokalne vinske sve anosti. Ruralni obiteljski hotel. Kušaonice vina i maslinovog ulja. Posjete lokalnim kulturnim i povijesnim atrakcijama. Opuštanje i rekreacija u ruralnom okruženju. Segmenti proizvoda Ruralni život. Prosje ni godišnji rast u ruralnom turizmu po broju putovanja iznosi 3 4%. Interpretacija tradicionalnog viškog agrikulturnog života. Danas su u Europi izrazito poznate turisti ke ruralne marke Francuske (Gites de France). Ruralni bed & breakfast. Osmatra nice (ptice i druga divlja ).RURALNI TURIZAM Ruralni turizam podrazumijeva i uklju uje spektar aktivnosti. 2005. Putevi vina i maslina. Gastronomija. Tipi ne viške konobe. te zajedno ine više od 40% ukupnog broja gostiju ruralnog turizma. putovanja u ruralnom turizmu. itd. Aktivnosti Doživljaj ruralnog života i sudjelovanje u ruralnim tradicijama regije. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Pješa ko-biciklisti ke staze. Prosje na potrošnja po putovanju iznosi oko 600 . Ruralni turizam gostima prezentira tradicionalnu gostoljubivost i životne vrijednosti lokalnog stanovništva. usluga i dodatnih sadržaja koje organizira ruralno stanovništvo u ruralnim podru jima / destinacijama. po principima održivog razvoja i o uvanja prirodnih resursa. Vidikovci. odnosno oko 70 Eura dnevno.

119 . Hotel Biševo. Usko je povezan sa visokom razinom sudjelovanja u aktivnostima od strane turista. ili. biciklizam. jedrenje. Ovaj proizvod obi no predstavlja tre i odmor u godini. Proizvod specijalnih interesa obi no se dijeli na grube i blage aktivnosti. mira pri emu testiraju svoje sposobnosti u odabranoj aktivnosti. Segmenti proizvoda Grube aktivnosti. s druge strane. Biciklisti ke staze. neobi nom. proizvod je atraktivan tijekom cijele godine. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Pješa ke staze. Ronjenje.SPECIJALNI INTERESI Proizvod posebnih interesa sastoji se od više tržišnih niša. ali s obzirom na veliki broj njegovih tržišnih niša. Ostali smještajni kapaciteti na podru ju otoka. a predstavlja aktivnosti koje se doga aju u prirodnom. itd. Island hopping hub (centar za obilazak otoka). dok korisnici o ekuju iskustvo (kontroliranog) rizika i/ili uzbu enja. Hotel Issa. Proizvodi specijalnih interesa ve inom se vežu za odre enu sezonu. Poligon za brdski biciklizam. Boutique i obiteljski hoteli. egzoti nom. Ribolov. a naj eš e se odvija na otvorenom prostoru. planinarenje. Ribarska luka sa turisti kim programom ribarenja. Blage aktivnosti. Aktivnosti vezane uz vinarstvo. Aktivnosti Pješa enje. Aktivnosti / rekreacija na vodi. Ronjenje. ili dodatnu aktivnost tijekom glavnog odmora. udaljenom ili divljem okruženju. Smještajni kapaciteti Smještajni kapaciteti ruralnog turizma. Centar za sportove na vodi. Zmajarenje. Hotel Tamaris. Aktivnosti vezane uz maslinarstvo.

ali i operativnih troškova takve vrste smještaja. turisti ki razvojni plan podrazumijeva i kvantifikaciju budu eg razvoja. Pretpostavka na kojoj se temelji projekcija rasta je da e novi hotelski smještaj imati viši rang afiniteta i kvalitete. budu i da e on podizati ukupnu zauzetost. mora se voditi ra una i o odabranoj viziji turisti kog razvoja kao i karakteru turisti kih proizvoda koji iz nje proizlaze. scenarij – ostvaruje se 25% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom. tj. Ostvaruje pozitivan poslovni rezultat.Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta Pored vizije budu eg turisti kog razvoja i izbora proizvoda. odnosno koli ine budu ih smještajnih kapaciteta koja mora ispunjavati sljede e kriterije: U skladu je s mogu nostima i ograni enjima prostora.14. turisti ki volumen u odnosu na resurse. scenarij – ostvaruje se 100% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom. scenarij – ostvaruje se 50% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom. scenarij – smještajni kapaciteti se ne mijenjaju. broj kreveta po etvornom metru te no enja / dolazaka po stanovniku kao indikatori održivosti planiranog porasta. odnosno 2020. kako je pretpostavljeno u izra unu). zarada hotelskih i ugostiteljskih objekata ne ra unaju i prate u industriju. Kako je zbog visokog udjela privatnog smještaja sadašnja godišnja zauzetost svih tipova smještaja na predmetnom podru ju znatno manja . 2. u skladu sa suvremenim trendovima na turisti kim tržištima potražnje i turisti kim proizvodima koje destinacija nudi. 3. Dodatno su analizirani i indikatori u slu aju pretpostavke udvostru enja stalnog stanovništva na predmetnom prostoru projekta. proizvodnju hrane). kao polazna godina. tj. 4. Scenariji u procjeni opsega rasta uzeti su u razmjeru sa maksimalnim smještajnim kapacitetima predvi enih prostornim planom: 1. Kao polazna to ka za procjenu je uzeta prostorno planska regulativa predmetnog podru ja projekta. kao ciljna godina. zarada od turizma (direktna. Održivost kao klju ni imperativ budu eg razvoja ogleda se ne samo u zaštiti prostora ve i u osiguravanju ekonomskog rasta na dugi rok te je stoga nužna procjena optimalne koli ine smještajnih kapaciteta kao bitne odrednice turizma destinacije. Ima dostatnu podršku lokalnog ljudskog potencijala. Osim ovih kvantitativnih kriterija. Zbog više inicijalne investicije. 120 .17. tako i pretpostavljena ukupna zauzetost raste s koli inom novog smještaja koji e se izgraditi. odnosno zone koje su tom regulativom predvi ene za turisti ku namjenu s nazna enim maksimalnim smještajnim kapacitetima.1%. on nužno mora raditi s ve om godišnjom zauzetosti (barem 50%. Za svaki od prostornih planova su pored novih smještajnih kapaciteta projicirani sljede i parametri: turisti ki promet (dolasci i no enja). npr. Referentne godine su 2007.

Pored njih. prihod po no enju (direktni) udvostru enje broja stanovnika dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot. prihod u € (direktni) tur.724 75.671 25. BEZ PROMJENE 3.5% SCENARIJ 2 2020. REALIZIRANO 50% PP-A 3.0% 50.168.5% 62 39 195 123 427.0% 50. a napose onih vezanih za razvoj ruralnog turizma: Agroturizmi Ruralne ku e Ruralni obiteljski hoteli Ruralni Bed&Breakfast Ruralni resorti (eko-etno sela).868 16. 121 .375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 3.043.639 471. velikom ve inom u privatnom smještaju.000 130.060 18 2 SCENARIJ 1 2020.280.460 141. Trenutni kapaciteti otoka Visa su 619 kreveta u hotelima i sli nim objektima.804 192.1% 33.0% 45. Oni mogu nastati kao novi objekti.174 280. prihod u HRK tur.078 619 56.244 33. nalazi se i oko 2. ustanovljeno je da postoje a prostorno planska regulativa otoka Visa dozvoljava maksimum od 4.2% 34 15 77 28 99.000 30.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 SCENARIJ 4 2020.2% 89 64 321 216 829.539 2.040.000 4. no enja po stanovniku 34 8 53 21 24. naselja) zauzetost ukupnog smještaja zauzetost hotelskog smještaja no enja .309 1.513.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 SCENARIJ 3 2020.637 90 3. o ekuje se i razvoj malih obiteljskih hotela.750 40.8% 48 22 130 100 234. naselja) no enja (hoteli i tur.637 90 5. REALIZIRANO 100% PP-A 3.0% 7.701 17.300 233.637 90 4. Scenariji razvoja 2. no enja po stanovniku tur.800.975 60.607 74.707.Tablica 14–1: Scenariji rasta 2007 stanovništvo površina u km smještajni kapaciteti (kreveti) smještajni kapaciteti (hoteli) dolasci no enja dolasci (hoteli i tur.825 448.833 365. REALIZIRANO 25% PP-A 3.300 kreveta u hotelima i sli nim objektima.CAGR kreveta po etvornom kilometru dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.729 3.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Unutar situacijske analize.600 1.361 14.792 784.963 14.000 116.0% 50. ali i konverzijom sadašnjih objekata privatnog smještaja koji su na najvišoj razini kvalitete u male obiteljske hotele. Uz njih.146. no one ne e biti privatni smještaj niže kvalitete.028.539 78. nego vrste smještaja koje su pretpostavka za isporuku iskustava koja su identificirana unutar vizije razvoja otoka Visa.836 60.450 kreveta u ostalim vrstama smještaja.502.942.078 619 28.637 90 8. 3 i 4 pretpostavljaju da e razvoj novih hotela i turisti kih naselja pratiti i razvoj drugih vrsta smještaja.0% 11.637 90 3.950 35.945 101.521 707.0% 3. ne samo u ruralnom dijelu otoka.0% 16.

no obzirom da je cilj i vizija budu eg razvoja turizma otoka Visa biti visoko vrijedna destinacija. mora pove ati za 10 – 20%. Rije o destinacijama sezonalnog turizma koje se oslanjaju na sezonski rad u najprometnijim mjesecima. kao i u slu aju Dubrova kog primorja i Pelješca. Ova tvrdnja ima dva preduvjeta: Relativno visok broja no enja i dolazaka po stanovniku rješava se kroz sezonski rad. što je preko 300 no enja po stanovniku i znatno iznad svih relevantnih uzornih praksi. Ispunjavanje punih kapaciteta predvi enih prostornim planom zna i ukupan kapacitet od 8. Ovaj scenarij nužno uklju uje i znatnije pove anje broja stanovnika na otoku od minimalno 50%.5% što je vrlo visok godišnji porast. pored imperativa: Rješavanja infrastrukturalnih problema na kvalitetan na in. obzirom na atraktivnost otoka i injenicu da 50 postotno pove anje sadašnjeg stanovništva zbog male baze zna i oko 1. Ispunjenje 100% PP-a u smislu izgradnje novih turisti kih kapaciteta je. odnosno stalne radne snage. Budu a turisti ka industrija Visa se može dijelom osloniti i na ovo rješenje. Zaklju ak je da Vis ima potencijal za izgradnju novih turisti kih kapaciteta na razini 25% PP-a. 122 . ono nije nemogu e u široj vremenskoj perspektivi. problemati no zbog malog broja stanovnika. koji su mjerljive veli ine.800 novih stanovnika. Obzirom da je sadašnja hotelska industrija otoka Visa slabo razvijena te da e prvi val novog razvoja initi ve i hotelski projekti koji lakše rješavaju pitanje nalaska radne snage. Iz tog je razloga dugoro no rješavanje infrastrukturalnih problema osnovna pretpostavka bilo kakvog daljeg razvoja. Ipak. ispunjavanje 25% zacrtanog PP-a bi trebalo biti izvodljivo bez ve ih problema ili ograni enja. ovoliki kapaciteti spomenute kvalitete podrazumijevaju više od milijun no enja godišnje. gore nabrojanih. Dakle. bez pove anja broja stanovnika od minimalno 50% nije mogu e 100 postotno ispunjenje PP-a na razini kvalitete zacrtanoj u viziji budu eg turisti kog razvoja. Poboljšanja prometne povezanosti i dostupnosti otoka. To je još uvijek manje nego što danas imaju Rab ili Lošinj. što podrazumijeva cjelogodišnje poslovanje turisti ke industrije kako bi opravdala visoke investicije. ve je sada problemati no u vremenu najve e sezone. Ipak. no i izvodljivije zbog nešto manjeg podru ja i PP-a koji je manje ambiciozan u smislu broja i veli ine podru ja za turisti ki razvoj. Ispunjavanje 50% PP-a dovodi Vis do razine iskorištenja ljudskih resursa (no enja i dolazaka po stanovniku) na razini turisti ki najprometnije hrvatske mikrodestinacije (Rovinj-VrsarPore ). Stanje osnovne infrastrukture.000 kreveta na otoku Visu. sezonski rad nije dostatno rješenje ve se broj lokalnog stanovništva. Ve se u ovom slu aju broj no enja na godišnjoj razini pove ava po prosje noj stopi od 11. ali znatno guš e naseljenosti. Tako er. Ipak. kvaliteta i iskorištenost smještajnih kapaciteta na tim otocima je znatno ispod identificiranog potencijala i vizije budu eg razvoja otoka Visa. osobito ako se uzme u obzir sadašnja starosna struktura stanovništva otoka Visa.Modelom je pretpostavljeno da e razvoj novih hotelskih projekata proporcionalno pratiti i razvoj ostalih. vrsta smještaja. a prvenstveno opskrbe pitkom vodom. a uz bolju organizaciju sezonskog rada i manji priljev stanovništva od oko 10 do 20%.

te našeg ekspertnog mišljenja.eko poljoprivreda Stara teža ka ku a . svakako je važno spomenuti i one koji se planiraju u ostalim proizvodnim granama. klju ni projekti koji e graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turisti kom tržištu mogu se podijeliti u etiri skupine: Projekti konkurentnosti Projekti smještajnih kapaciteta Projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija Projekti edukacije i upravljanja Tijekom procesa izrade ovog projekta identificiran niz projekata na otoku Visu. te širenje proizvodnje tradicionalnih proizvoda (OH – Okusite Hrvatsku) u Podšpilju. pozicioniranja. te prijedloga proizvoda. oni nisu predmet naše elaboracije. iako se neki od njih mogu dopuniti nekim prijedlozima naših projekata. obilaska terena. rezultata sa radionice. U kontekstu ovog Plana. pretpostavlja i klju ne aktivnosti. Identificirani potencijalni / planirani projekti i inicijative su kako slijedi: Tablica 15–1: Potencijalni / planirani projekti i inicijative Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa Potencijalne atrakcije / inicijative Kušaonica maslinovog ulja Prezentacijski vrt . a temeljem razgovora sa klju nim subjektima. a u kontekstu definirane i usuglašene vizije. te da se u okviru mnogih (osobito manjih) projekata ve apliciralo za razli ite poticaje i ostala financijska sredstva.15.izložbe i manifestacije Eko vinarija Ruralna cijelina Eko centar Podhumlje Podšpilje Vis i Dragodid Plisko polje Oklju na Komiža Mjesto Uz ove identificirane projekte. odnosno projekte koji postavljenu strategiju realiziraju. 123 . kao na primjer izgradnja sušare i proširenje proizvodnje Hiba (poljoprivredni obrt Brojne).Konkurentnost i investicije Planiranje i strateški razvoj svake destinacije. a s obzirom da su neke od tih inicijativa ve u tijeku.

državno Vis. privatni investitor Talež Vis. strani investitor Oklju na 15. kako bi se dugoro no održala profitabilnost. privatni investitor iznad rive u Visu. Prema tome. turisti ka destinacija je konkurentna kada 124 .Tablica 15–2: Potencijalni projekti/inicijative smještaja Potencijalni projekti / inicijative smještaja otoka Visa Potencijalni projekti Lokacija iznad uvale Stonca Maslinik sa smještajnim objektom Marina i hotel Konverzija osnovne škole u hotel Vinski podrum sa smještajem Konverzija vojnog objekta (450 klju eva) Hotel Issa (potrebna konverzija) Hotel Tamaris (potrebna konverzija) Hotel Biševo (potrebna konverzija) Seosko doma instvo Roki's Etno selo (postoje e) eška Vila (mogu a konverzija) Slovensko odmaralište. koji se sastoji od kompanija koje prodaju isti proizvod istim klijentima kroz isti sistem komercijalizacije i distribucije te uz upotrebu istih tehnoloških alata. državno Milna. kontinuirano se prilago avaju i prijetnjama konkurenata i potrebama klijenata. privatni investitor Lokacija Roga i . bungalovi (potrebna konverzija) Vila Paula (konverzija u hotel) Eko etno selo Lokacija. U skladu s time. Investitor Grad Vis. privatni investitor Borova njiva. strani investitor Lokacija Barjaci Vis Vis Komiža Plisko polje. te tako er mora biti održiv kao kapacitet postizanja i održavanja profitabilnosti sa minimalnim socijalnim i ekološkim troškovima i sa minimalnim utjecajem na lokalno stanovništvo i okruženje.1 Projekti konkurentnosti Konkurentnost predstavlja kapacitet ostvarivanja više profitabilnosti u odnosu na prosjek specifi nog sektora. sam kapacitet da se bude konkurentnim mora biti prilagodljiv. strani investitor Dra evo polje.

kao što su trgova ki sadržaji. putni ke agencije. infrastrukturu. resurse i atrakcije. normi i zakona. organizatori aktivnosti. zadovoljstvo klijenata. udruživanje. objekti sa ponudom hrane i pi a. tehnološke i financijske resurse. kako bi se stvorile odgovaraju e pretpostavke kao konkurentne baze za razvoj prethodno definiranih turisti kih aktivnosti. itd. turisti ki imidž podru ja. socio-ekonomsku razinu. turoperatori. Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti Turisti ke kompanije i dobavlja i Faktori proizvodnje OTOK VIS Uvjeti potražnje Sektor podrške Elementi koji su definirani u dijamantu konkurentnosti: Turisti ke kompanije i dobavlja i: predstavljaju strukturu i situaciju smještajnih kapaciteta. ponašanje i navike. Sektor podrške: predstavlja komplementarne aktivnosti. motivaciju. razinu kompetencija izme u tvrtki. i sli no. i sli no. proizvoda i iskustava. razinu sofisticiranosti. a projekti služe za poboljšanje podru ja aktivnosti i poslovanja koji su na bilo koji na in povezani s turisti kim sektorom (ili mogu potencijalno biti povezani s turizmom). istraživanje i razvoj. Odabir klju nih projekata za podizanje konkurentnosti destinacije koju obuhva a podru je LOT2 temelji se na analizi dijamanta konkurentnosti. Faktori proizvodnje: predstavlja ljudske resurse. atrakcije kao što su tematski parkovi i sli no. Uvjeti potražnje: predstavljaju karakteristike potražnje.djeluje unutar atraktivnih sektora i ujedno investicije imaju viši povrat (viši ROI) u odnosu na ostale destinacije. inovacije. Analizom elemenata iz dijamanta konkurentnosti za podru je LOT-2 identificirane su klju ne snage i slabosti u svakom od njih: 125 .

konobe u Visu i Komiži) 126 Slabosti Nedostatak restorana sa kvalitetnom ponudom lokalnih specijaliteta Nedostatak interpretacijskih centara za posjetitelje Nedostatak komplementarne (barovi. aktivnosti i usluga turisti kih Destinacija je nepoznata internacionalnim potencijalnim gostima Visoka sezonalnost Sektor podrške Snage Lokalna tradicija kao klju na fascinacija otoka i snažan budu i turisti ki proizvod Proizvodnja tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda kao atribut otoka i snažan budu i turisti ki proizvod Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u kapacitetima hrane i pi a Prisutnost malog broja kvalitetnih specijaliziranih objekata hrane i pi a (seoska doma instva u unutrašnjosti. ruralni smještajni kapaciteti itd.) Niska razina kompanija suradnje u turisti kih okviru Nedostatak udruživanja smještajnih kapaciteta Nedostatak oznaka kvalitete i standarda kvalitete Nedostatak strateških smjernica za razvoj turisti kih kompanija Uvjeti potražnje Snage Postoji manji broj promotivnih materijala sa informacijama o destinaciji Gosti cijene ljepotu prirode. i sli no) Nedostatak destinacijske organizacije ponude menadžment Nedostatak agencija koje prodaju destinaciju na turisti kom tržištu . te lokalnu tradiciju i tipi ne proizvode Potencijal za internacionalnih turista Mala izgra enost otoka privla enjem Slabosti Nedostatak dodatne turisti ke ponude. boutique hoteli. no ni klubovi.Turisti ke kompanije i dobavlja i Snage Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u postoje im smještajnim kapacitetima Niska razina ulaznih barijera Velike mogu nosti za razvoj turisti kih kompanija Slabosti Nedostatak diversificirane ponude smještajnih kapaciteta (hoteli. sadržaja i aktivnosti Nedostatak specijalizacije proizvoda. privatni smještaj.

Ovo je projekt privatne inicijative uz podršku lokalnih javnih vlasti s jedinstvenim ciljem osiguranja prepoznatljivosti proizvoda hrane i pi a otoka korištenjem efekta kumulativne atraktivnosti dvaju koncentracija restoranskih sadržaja u oba grada. me utim nužno je u oba Grada omogu iti prostornu koncentraciju ugostiteljskih objekata u cilju stvaranja prepoznatljivog proizvoda 'vino i gastronomija' kao posebne poluge dovo enja turisti kog tržišta na otok. identitet lokalnog stanovništva reflektira se i ja a kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima. te organski uzgojene hrane kao i tradicionalnih proizvoda. Osim toga. naš prijedlog klju nih projekata konkurentnosti je kako slijedi: Tablica 15–3: Klju ni projekti konkurentnosti PROJEKT KONKURENTNOSTI 1 Specijalizacije gastronomske ponude OPIS Mnoge destinacije na turisti kom tržištu natje u se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. Destinacija Vis treba igrati na kartu kvalitetnih tradicionalnih vina.Faktori proizvodnje Snage Aerodrom u Splitu Visoka razina osobne sigurnosti i srednja razina komercijalne sigurnosti Planovi poboljšanja op e infrastrukture u tijeku Postojanje sustava kreditiranja i subvencija za razvoj poljoprivrede i s time povezanih sektora turizma Lijep i o uvani prirodni okoliš Slabosti Nedostatak kvalitetne op e infrastrukture (osobito vodoopskrba) Problem pretežito starijeg stanovništva Nedostatna valorizacija prirodnih resursa u turisti kom smislu Niska razina svijesti lokalnog stanovništva o turizmu (osobito u unutrašnjosti otoka) Nedostatak turisti ke infrastrukture Nedostatna financijska pomo subvencije za razvoj turizma Nedostatak ozna avanja sustava / turisti kog Nedostatak sustava financiranja turisti ke promocije i komercijalizacije od strane javnog sektora Obzirom na navedene klju ne snage i slabosti podru ja LOT-2 u kontekstu elemenata dijamanta konkurentnosti. 127 . Komiža i Vis su ve zapo eli svojevrsnu specijalizaciju.

Ovo je javni projekt. itd. razglednice. vodi i itd. važno je da destinacije Vis i Komiža zajedni ki kreiraju informativni sustav koji otok Vis predstavlja kao jedinstvenu. lokalne turisti ke agencije kao i sadašnja dva turisti ka ureda.2 Razvoj komplementarne ponude Komplementarna ponuda na otoku Visu vrlo je slabo razvijena . roga . Destinacije se fokusiraju na informativne sadržaje. resursima. mape. Turisti ki informativni sustavi imaju sve ve u važnost u privla enju turista i posjetitelja u destinaciju. Ovo je javno/privatni projekt u kojem sudjeluju svi igra i u turizmu. Prema tome. iako ima lokalnih proizvoda (vino. tematskim turama i itinerarima. 3 Turisti ki informativni sustav Turisti ke informacije kao što su brošure. jastog. uslugama. odabir materijala. internet stranica. kako bi se kreirale odgovaraju e informacije za specifi ne segmente tržišta. ovu ve zapo etu inicijativu valja posebno podržati poticajima i ak bespovratnim donacijama a kako bi se potakla inicijativa lokalnog poduzetništva baziranog na karakteristi nim lokalnim proizvodima. škampi. resurse.) koji se mogu uklju iti u turisti ku ponudu. adekvatan imidž koji reflektira stvarno stanje kroz slike i sadržaj u svakom o tih materijala. ipak postoji nedostatak lokalnih proizvo a a koji svoje proizvode prodaju turistima i posjetiteljima. itd. Prema tome.na primjer. i sl. on posjetiteljima i gostima ulijeva povjerenje. 4 Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Sustav turisti kog ozna avanja kriti an je u razvoju turizma.). su predstavnici imidža svake destinacije. Iako je ovo je projekt privatne inicijative jer je usmjeren tržištu. 5 Program opremanja malih plaža u uvalama Identificirano je minimalno pedeset malih plaža kapaciteta do nekoliko tisu a kupa a a koje se koriste bez ikakve infrastrukture. jer osim što pruža informacije o turisti kim atrakcijama. cilj ovog programa je definirati. lokalne rukotvorine. boja i informacija koje se daju posjetiteljima. cjeloviti sustav turisti kog ozna avanja tek se treba izgraditi na otoku Visu. riba. zbog aspekta povratnog utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju a time i podizanje turisti ke atraktivnosti otoka. mandarine. atrakcije i turisti ke usluge (hrana i pi e.. dizajnirati i organizirati koherentan i homogen sustav turisti kog ozna avanja. opreme i kontrole. Trenutna situacija pokazuje na nedostatak suradnje Visa i Komiže u smislu zajedni kih promotivnih materijala i turisti kih informacija op enito. materijale i alate kao što je Internet. koji uklju uje glavne gradske centre. To je potencijal koji predstavlja relativno zna ajan biznis.). a u skladu sa odgovaraju im pozicioniranjem destinacije. smještaj. Ovaj fokus je bitan zbog injenice da su potroša i sve sofisticiraniji traže specifi ne informacije koje su povezane sa njihovim motivima i razlozima putovanja u destinaciju. osmisliti. 128 . Dakle. limun. kupovina. Iako je ve postavljen bazi ni sustav ozna avanja na otoku koji upu uje na orijentaciju prema brojnim dosad skrivenim dijelovima otoka. i kao takav pretpostavlja poseban program opremanja. Sustav tur. integriranu destinaciju. ozna avanja može se kreirati prema prioritetima i lokalnim karakteristikama destinacije (mjesta koja treba posjetiti. itd. posteri.

a on bi najja e pridonio podizanju kvalitete turisti ke ponude na otoku.Komiži Visu. Ovo je projekt javnog sektora. Na ovaj na in podižu se standardi kvalitete. itd. 7 Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Projekt unapre ivanja kvalitete privatnih smještajnih kapaciteta i restrukturiranje po internacionalnim standardima kvalitete (na primjer britanski bed&breakfast). šetnice e služiti za užitak šetnje uz more. Komiža i Vis smješteni su uz more. te razviti nove šetnice uz more u dva turisti ka centra otoka . uz podršku stru njaka na polju ekologije i zaštite okoliša. Opremanje plaža treba se vršiti po definiranim pravilima i smjernicama. Potencijalne lokacije za sustav malih plaža su: Ston ica. Nadalje. a trebaju se opremiti pripadaju om galanterijom. Nadalje. kako bi se i ovaj aspekt tradicionalnog proizvoda (sunce i more) stavio na visoku razinu kvalitete i doživljaja. a svi neophodni sadržaji trebaju biti montažne strukture a kako bi se osigurala maksimalna zaštita osjetljivog prirodnog okoliša. Ovo je projekt privatno / javne inicijative. Ovaj projekt na kratki i srednji rok ima investicijski potencijal od najmanje 10-tak milijuna eura. korištenjem prirodnih materijala koji ne utje u na vizualni doživljaj lokacije. Ovaj projekt uklju uje i ure enje plaža u neposrednoj fronti uz more zbog boljeg dojma i osje aja dolaska u Vis i Komižu. Stiniva. kao i povezivanju ostalih puteva uz obalu.) Pretpostavlja se da najmanje 300 do 400 obitelji raspolaže s objektima/sobama/apartmanima za smještaj koji više ne odgovaraju o ekivanim standardima kvalitete s kojima bi otok Vis kao destinacija visoke kvalitete morao raspolagati. te daje mogu nost odabira onih prirodnih plaža koje se na ovaj na in mogu opremati i turisti ki valorizirati. ovaj projekt podrazumijeva usuglašavanje interesa svih subjekata. mladi. Ovaj projekt se treba posebno artikulirati na nivou udruge lokalnih iznajmljiva a te usuglasiti standarde ure enja i opremanja i napose kontrole kvalitete lokalnog privatnog smještaja.Odabrane lokacije malih plaža. potrebno je revitalizirati postoje e. te se objekti specijaliziraju za odre ene grupe gostiju (obitelji. 129 . smještajnih objekata. tre a dob. a trenutno stanje šetnice / rive uz more u ovim naseljima zahtjeva poboljšanje. Ovo je projekt privatne inicijative. Zaglav. Perna. zelenih površina. Taleška Kamenica. Barjacii druge plaže / uvale otoka. Milna. Na ovaj na in poboljšava se mobilnost od centralnih dijelova ovih mjesta do plaža. itd. 6 Revitalizacija šetnice / rive uz more Da bi se unaprijedio i dalje razvio turisti ki proizvod odmora i opuštanja uz more. ovisno u ijoj su nadležnosti (Vis / Komiža) rezigniraju se kao sustav a la carte plaža i daju se u koncesiju. a na modelu godišnjih ili dvogodišnjih koncesija. te sustavno ozna iti za lako snalaženje. Srebrna.

potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora na otoku Visu. 130 . uslijed planiranih promjena i razvojnih aspiracija. jasno je da je ovo jedan od klju nih projekata destinacije. postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu. danas postoji nekoliko seoskih doma instava i vinarija. postoje organizacije koje poti u i kontroliraju razvoj. Ovim projektom organizira se i strukturira plan eko oznake kvalitete. Doda li se tome injenica da je fokus ove destinacije usmjeren na razvoj ruralnog / eko turizma kao klju nog turisti kog proizvoda. Danas na ovom podru ju ne postoji organizirani pristup ove vrste. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa klju nim subjektima ovog podru ja) upu uju na potencijalni rast ovog proizvoda. jer je otok Vis destinacija na samom po etku turisti kog razvoja. a taj se proizvod temelji na razli itim aktivnostima u prirodi. ve su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu. nego i za cijelo podru je op ina / destinacija. Na primjer. u smislu dodane vrijednosti kroz procedure zaštite i o uvanja okoliša. me utim.8 Eko oznake kvalitete Otok Vis obiluje bogatstvom prirodnih resursa. te na ovaj na in održava isto u i sigurnost destinacije. na razini europskih destinacija i Europe u cjelini. Glavni je cilj da se turisti kom razvoju ovog podru ja pruži alat kojim se diferencira od ostalih destinacija u okruženju. Naime. pa je stoga potrebno raditi na o uvanju okoliša te poboljšanju razine njegove kvalitete. ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. odnosno nema plana. postavljanje jasnih standarda brige o kvaliteti i o uvanju prirodnog okruženja postaje iznimno važno. Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podru ju. te sustav njihovog ozna avanja. standarda niti odgovaraju ih oznaka za kvalitetu usluga i proizvoda koje ova destinacija nudi. što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. Ovo je projekt javno-privatne inicijative. Ovakve inicijative nisu bile prioritet do sada. Obzirom na uspjeh u komercijalizaciji i poslovanju ruralnog turizma u europskim destinacijama. Ovo je projekt javno-privatne inicijative. 9 Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Profesionalni razvoj ruralnog / eko turizma na podru ju destinacije otoka Visa na samom je po etku. a turisti ki proizvodi koje nudi još uvijek nisu profesionalno oblikovani niti komercijalizirani. ne samo za lokalni biznis. a za njegov uspjeh potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma.

Prema tome. kreiranje/poboljšanje prostora uz more. u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje svojih naselja kako bi se stvorila odgovaraju a atmosfera i kreirao odgovaraju i. ovim programom predlažu se aktivnosti kojima se fokus stavlja na poboljšanje i o uvanje kulturno-povijesnih gra evina. osvjetljavanja te kona no kreiranje autenti ne atmosfere ovih destinacija. u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje uvjeta života. Tako er se detaljnije opisuje projekt specijalizacije gastronomske ponude otoka Visa te projekt standardizacije i sustava kvalitete ruralnog turizma ove destinacije. kreiranje/poboljšanje prostora uz obalu. poboljšanje urbane estetike. Ovo je zajedni ki projekt javnog i privatnog sektora.10 Urbana konverzija (Vis i Komiža) Vis i Komiža kao glavni turisti ki centri destinacije Vis. koji kao dva centra odgovornosti za turistifikaciju otoka trebaju na svom primjeru zapo eti proces razvoja kvalitete sukladno zacrtanoj viziji i tržišnom pozicioniranju otoka. poboljšanje urbane estetike i kreiranje autenti ne atmosfere ovih destinacija. TRENUTNA SITUACIJA 131 . konkurentan imidž ovih destinacija. URBANA KONVERZIJA VISA I KOMIŽE CILJ PROGRAMA Vis i Komiža kao glavni turisti ki centri otoka Visa. fokusiraju se na aktivnosti poboljšanja i o uvanja kulturno-povijesnih gra evina i tradicionalne arhitekture. Uz okvirni prikaz svih klju nih gore navedenih projekata konkurentnosti. u nastavku se detaljnije elaborira projekt urbane konverzije Visa i Komiže. konkurentan imidž ovih destinacija. Prema tome. kako bi se stvorila odgovaraju a atmosfera i kreirao odgovaraju i.

net/english/activities/landscapes/pn_rehab.net/index.posjetiteljima pružaju informacije o atrakcijama. te uvo enje prikladne urbane galanterije • Ure enje rive koje treba uklju iti trgovine i zone za kupovinu. iš enje i bojanje fasada. itd. RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA 132 .htm http://www.ca/dtc/heritage/heritage_heritageproperty. Tako er.). • Itinerari za posjetitelje . ograde.ozna avanje itinerara koji uklju uju klju ne atrakcije Visa (kulturno-povijesne gra evine i lokacije. održavanje tradicionalnih arhitektonskih stilova i dizajna.ns. barove.histurban. za potpuni doživljaj posjetitelja.O EKIVANI REZULTATI • Autenti na atmosfera destinacija Vis i Komiža • Poboljšanje i o uvanje povijesnih lokacija i atrakcija • O uvanje tradicionalne arhitekture • Ja anje samopoštovanja lokalne zajednice • Bolji imidž i održavanje javnih prostora PRIMJER INFORMACIJE NA INTERNETU www. kreiranje turisti kih itinerara. restorane i konobe. šetnica. itd. koje su vezane na odre ene atrakcije. specifi nostima i sl. Ovakve inicijative je potrebno raditi kroz suradnju grada i privatnih vlasnika • Pristup mjestima od kulturno-povijesnog zna aja (npr.Postavljanje tabli za ozna avanje (putokazi) . glavnih trgova. trgovine i sl.asp www.omogu iti lak pristup zelenim površinama (ulazi. ure enje zelenih površina.) • Unaprije enje poplo enih površina unutar stare gradske jezgre . putevi.gov. uslugama i aktivnostima u destinaciji. tradicionalne restorane/barove. osvijetlenje. Rekonstrukcija krovova i sl.php?Itemid=35&id=24&option=com_content&task=view AKTIVNOSTI / KORACI Urbana konverzija i rehabilitacija • Aktivno o uvanje i revitalizacija povijesnih gra evina • Renoviranje zgrada. Znakovi se postavljaju kod parkirališnih prostora.) kako bi se o uvao tradicionalni izgled gradova.uk/ccm/navigation/environment-and-planning/ http://epa-prema. itd. rive. uklanjanje arhitektonskih barijera. znakovi koji daju informacije o povijesti. ograde na balkonima.bristol.korištenje tradicionalnih materijala (kamen koji je originalno korišten u prošlosti i ostali materijali) • O uvanje i poboljšanje / kreiranje zelenih površina . uklanjanje arhitektonskih barijera. Poboljšanje urbane estetike • Izgradnja i poboljšanje pješa kih zona.gov. turisti kih info centara. postavljanje panela sa informacijama. resursima. lokacije starog grada Isse) . • Kreiranje programa za pomo lokalnom stanovništvu u obnovi i dovršavanju fasada (bojanje fasada. uvo enje informacijskih panela.

). a kao što je vidljivo iz analize oglednih primjera i analize konkurenata u ovom planu. proizvodnja hiba. Sljede e slike prikazuju neke od lokalnih specijaliteta. me utim. itd. orahovice i sl. Osim toga. identitet lokalnog stanovništva reflektira se i ja a kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima. konobe Bako. gdje se posebno izdvajaju riba.). izuzetno je važan resurs u turisti koj ponudi destinacije Otoka Visa. kao i neke od ugostiteljskih objekata koji nude lokalne specijalitete: Viški jastog Konoba Jastožera Viška poga a od slane ribe Konoba Pol Murvu Konoba Roki's Konoba Bako O EKIVANI REZULTATI • Oboga ivanje iskustava / doživljaja otoka Visa kreiranjem gastronomskih iskustava • Kreiranje tržišne marke 'Viški jastog'. potrebno je organizirano i sustavno pristupiti izgradnji kompletnog i konkurentnog proizvoda gastronomije. Darko. itd. Ovaj program konkurentnosti pomo i e u specijalizaciji gastronomije kao i njenoj diferencijaciji u odnosu na druge destinacije Splitsko-dalmatinske županije. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. te rakije poput limun ela. ali i lokalna vina. TRENUTNA SITUACIJA Gastronomija. sa svojom lepezom tradicionalnih jela razli itih dijelova otoka Visa. poga e od slane ribe.SPECIJALIZACIJA GASTRONOMSKE PONUDE CILJ PROGRAMA Mnoge destinacije na turisti kom tržištu natje u se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima. Jastožera. 'Viška Vugava' • Sudjelovanje lokalnih proizvo a a zdrave hrane u distribuciji svojih proizvoda lokalnim restoranima • Specijalizacija i diferencijacija gastronomske ponude otoka Visa 133 . a postoji nekoliko inicijativa za izradom lokalnih proizvoda (proizvodi od viškog vo a i povr a – OH. mnoge ruralne destinacije valoriziraju upravo proizvod gastronomije u ponudi ruralnog turizma. Pol Murvu. 'Viški hib'. Roki's. 'Viški limun elo'. jastog. Trenutno na otoku postoji nekoliko restorana koji su specijalizirani za ponudu lokalnih specijaliteta (npr. roga ice.

cookandtaste.org/SIG/Gast/Gast_introduction.it/eindex. kompanije itd.kreiranje odabranih specijalnih oznaka ova destinacija uspostaviti e diferencijaciju od ostalih destinacija Splitsko-dalmatinske županije. organiziranje 'team building' radionica za korporativne goste i sl. • Osnivanje komisije za definiranje. restorani i barovi na otvorenom ili terasama. RAZINA PRIORITETA SREDNJA SREDNJA VISOKA 134 . riba.atlas-euro. sladokusci ('gourmet').golfvillas-france. implementaciju i kontrolu kriterija dodjele oznaka kvalitete . barovi za no ni život.ugovori lokalnih proizvo a a organske hrane sa lokalnim restoranima i hotelima o kupoprodaji organskih proizvoda • Kreiranje specifi nih oznaka za objekte sa ponudom hrane i pi a • Karakteristike gostiju: obitelji.html http://www.com/france-food-cuisine/ http://www. grupe. • Karakteristike ugo aja: lokalna kuhinja.bavi se identifikacijom oznaka. itd. barovi i restorani za zabavu. oni sa oznakom 'Lokalna kuhinja' mogli bi organizirati 'Dane lokalne kuhinje' i sl. dodjeljivanje oznaka. organske hrane za upotrebu u lokalnim restoranima . • Program 'Lokalni proizvodi za lokalnu kuhinju' .pralognan. • Programi radionica 'Kuhaj i kušaj' . vegetarijanska hrana. itd.php http://www.PRIMJER Lokalna hrana Izlet u vinogradu Lokalni specijaliteti Lokalni proizvodi Radionice 'Kuhaj i kušaj' Tradicionalni proizvodi INFORMACIJE NA INTERNETU http://www.com/services-golf-villa/tourism-gastronomy-golf.frenchentree.kuharske radionice za turiste (individualce.anticacucinagenovese. lokalna hrana.) u trajanju od pola dana do nekoliko dana.proizvodnja lokalne. organska hrana. parove. definiranjem kriterija za svaku oznaku. Objekti hrane i pi a sa istim oznakama trebaju promovirati svoju oznaku tako da organiziraju doga aje. • Karakteristike hrane: zdrava i dijetna hrana. Rezultat je ponuda razli itih iskustava i doživljaja u regiji / destinaciji. za mlade.net/who.htm AKTIVNOSTI / KORACI • Kreiranje atributa sa dodatnom vrijednosti u sklopu gastronomske ponude otoka Visa . romanti ni restoran. te kontrola / pra enje i ispunjenje kriterija za zadržavanje oznaka.htm http://www.php http://www. itd.com/uk/forum_du_gout. Npr. me unarodna kuhinja.

Ti standardi djeluju dvojako: Prvo su usmjereni vlasnicima kako bi istakli tipi ne karakteristike objekta / usluga koje se nude.Obvezni standardi – ne boduju se i svi objekti ruralnog turizma ih moraju posjedovati . ve su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu. ali i u smislu motivacije za pove anje razine kvalitete usluga Drugo. te sustav njihovog ozna avanja. eksterijer. kako bi se efikasnije usporedila njihova o ekivanja sa konkretnom ponudom aktivnosti i usluga. postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu. koja je 2005. prema propisanim parametrima Standardi su mjerljivi prema sustavu bodovanja. Europske ruralne destinacije (Toskana. ruralni bed&breakfast. koji su uskla eni sa standardima Eurogitesa (ne boduju se) .Dodatni standardi – boduju se. itd. usluge prehrane.). poljoprivredna proizvodnja i uzgoj životinja. 135 . postoje organizacije koje poti u i kontroliraju razvoj. potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora. koji su specifi ni i tipi ni za njeno podru je. standardi su usmjereni prema gostima. Naime. ruralni obiteljski hotel. Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podru ju. Ove kategorije ruralnih objekata u Istri moraju zadovoljiti propisane standarde. organizirane aktivnosti za goste. PRIMJER U Hrvatskoj je Istra donijela internu standardizaciju i klasifikaciju ruralnih objekata na svom podru ju. Na primjer. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa klju nim subjektima ovog podru ja) upu uju na potencijalni rast ovog proizvoda. ruralna ku a za odmor. interijer. odmor na vinskoj cesti. KONCEPT Standardizacija podrazumijeva definiranje pojedina nih specifi nih uvjeta / standarda koje objekti u ruralnom turizmu moraju posjedovati.STANDARDIZACIJA I SUSTAV KVALITETE U RURALNOM TURIZMU CILJ PROGRAMA Da bi ruralni turizam otoka Visa bio uspješan u svojoj komercijalizaciji i poslovanju. Austrija. a što je svakako dobar primjer za sve destinacije ruralnog turizma u Hrvatskoj. te su definirale oznake kvalitete. uglavnom u unutrašnjosti otoka. što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. U Europi djeluje Europska federacija ruralnog turizma –EUROGITES.) postavile su sustav standarda i kvalitete. a temeljem bodova odre uje se ozna avanje objekta Dodatni standardi detaljno su razra eni u skladu sa specifi nostima i dijele se u nekoliko tematskih cjelina: položaj objekta. TRENUTNA SITUACIJA Ruralni / eko turizam na podru ju otoka Visa tek je u svojim za ecima. Naime. Znak obilježavanja doma instva je šparoga. temeljem ega se objekti ozna avaju definiranim znakom (kategorijom) kvalitete.Op i (generalni) standardi. Na sli an na in i destinacije u stalim dijelovima Hrvatske trebaju kategorizirati objekte ruralnog turizma koji su tipi ni za svaku destinaciju. a za njegov uspjeh. stancija). Istra je kategorizirala razli ite objekte u ruralnom turizmu (npr. Francuska. agroturizam. Naš prijedlog ovih kategorija za otok Vis (primjenjiv za cijelu županiju) slijedi u nastavku ovog projekta. na razini europskih destinacija i Europe u cjelini. definirale minimalne uvjete koje objekti u ruralnom turizmu moraju zadovoljavati. Andaluzija. koji se razlikuju u tri osnovne grupe: . potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma. danas postoje seoska doma instva i lokalni proizvo a i vina. uz sustav poticaja i podrške. osposobljenost doma ina / vlasnika (certifikati i sl. godine donijela op e standarde jednake za cijelu Europu. a lanice ove organizacije dužne su ove standarde integrirati sa onima koje su propisale na svojim podru jima.

gites-de-france. Klju ni koraci za kreiranje ovog sustava su: . INFORMACIJE NA INTERNETU http://www.com/gites/uk/rural_gites http://raar. utvr ivanje odstupanja u odnosi na definirani standard itd.osnivanje komisije za provo enje procesa .hr/hr/standardi.it/ AKTIVNOSTI / KORACI Da bi se ovaj projekt sustavno i uspješno provodio.com/ http://www.eurogites.ruralis.agriturist. a proces se provjerava od strane komisije koju ine Ruralis (konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre) i Turisti ka zajednica Istre.odre ivanje kriterija standardizacije ruralnih objekata .it/UK/ http://www.org/ http://www.dodjela oznaka standarda kvalitete .si/ http://www.Procedura se provodi samocertificiranjem objekata po propisanom obrascu.periodi na provjera parametara standarda u ruralnim objektima.html http://www.turisticnekmetije. mišljenja smo da je najprije potrebno kreirati organizaciju koja e preuzeti brigu o razvoju i organizaciji ruralnog turizma. RAZINA PRIORITETA SREDNJA SREDNJA VISOKA 136 .turismoverde.farmholidays.es/ http://www.

i njegovu orijentaciju na ruralnu / eko komponentu. odnosno smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu treba slijediti kategorije iji su modeli poslovanja ve prisutni u zna ajnim europskim i svjetskim destinacijama ruralnog turizma.15. a proizvodi profesionalno oblikovali i gostima pružili kompletan doživljaj ovog prostora. a prilago eni našim destinacijama omogu avaju interpretaciju lokalnog identiteta i tradicije.2 Projekti smještajnih kapaciteta Da bi se isporu ila definirana i usuglašena vizija turisti kog razvoja destinacije otoka Visa te da bi se destinacija pozicionirala na prethodno definirani na in. mišljenja smo da na podru ju otoka Visa. Kategorije / projekti smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu za otok Vis su: 137 . kao i na podru ju cijele Hrvatske u razvoju proizvoda ruralnog turizma. ovdje se elaboriraju tipovi smještaja u ruralnom turizmu. a koja predlaže osnovne tipove / kategorije objekata ruralnog turizma. koji pretpostavlja organizirani i strukturirani pristup razvoju svih segmenata ovog proizvoda. Sljede i prijedlozi reflektiraju tipologiju predloženu u Strategiji. Ovdje je važno napomenuti da je na razini županije izra ena Strategija ruralnog turizma. Obzirom na kontekst ovog Plana. itd. potrebno je u cjelokupnom turisti kom lancu vrijednosti kreirati koncept razvoja smještajnih kapaciteta. osim ve predloženih projekata unapre ivanja postoje ih hotelskih kapaciteta. sa svim pripadaju im elementima njihove organizacije i oblikovanja. koja je u ovom trenutku u procesu prihva anja. postavljanje jasnih kriterija. Prema tome. Ovim se projektima na strateški na in oblikuje klju an element proizvoda ruralnog turizma. te privatnog smještaja. standarda kvalitete.

Roki's). za ovu kategoriju postoje jasna pravila i uvjeti razvoja. koji po svojoj veli ini i gabaritima mogu imati ve i broj soba (cca. a osobito na lokacijama Marine zemlje. Darko. 3 Ruralni Bed & Breakfast Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno no enje s doru kom predstavlja doma instvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doru ka gostima doma instva. Mogu e lokacije za razvoj ruralnih ku a su: Dra evo polje. 10-15. 2 Ruralna ku a za odmor U unutrašnjosti otoka danas postoje napuštene ku e. Agroturizam predstavlja tip seoskog doma instva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja. Podšpilje. Pol Murvu. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turisti ke usluge. dok dodatnu aktivnost ine turisti ke usluge smještaja i prehrane gostiju. Dakle. Velo polje. itd. Objekt za ruralni 138 . Podselje. što dodatno može utjecati na povratak iseljenog stanovništva otoka. Žena glava. Specifi nost ove kategorije doma instva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne ku e (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadaju im prostorom (oku nicom). koje svojom revitalizacijom mogu doprinijeti razvoju lokalnog blagostanja. itd.). itd. tj. Mogu e lokacije za razvoj agroturizma su: Plisko polje. odnosno ne manje od 5 soba). te uklju ivanje poljoprivredne proizvodnje u cjelokupnu ponudu (npr. ruralna ku a za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu ku u kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Kao i kod razvoja ostalih smještajnih objekata ruralnog turizma. koji se daju u opisu ovog projekta. Mogu e lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podru ju destinacije. Keja. Podhumlje. s obzirom da je doma instvo smješteno u ruralno podru je i takova mogu nost postoji. te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže. a uglavnom su fokusirani na ponudu hrane i pi a (Roki's. Borova njiva. ajno polje / brdo. Organizirano je u tradicionalnim objektima (autenti na arhitektura) s atraktivnim prirodnim okruženjem (selo ili manje mjesto). ali se zahtjeva da u ponudi doru ka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje. Podstražje. Takvi objekti ne mogu se dogra ivati i nadogra ivati ve trebaju zadržati izvornu prostornu strukturu i oblik. Ovim projektom daju se smjernice za najbolje oblikovanje ovog tipa ruralnih objekata i ponude usluga i aktivnosti. Vlasnik doma instva nije profesionalni poljoprivredni proizvo a (ali može i biti). i to tako da se stave u funkciju turizma. Ston ica.Tablica 15–4: Klju ni projekti smještajnih kapaciteta PROJEKT SMJEŠTAJNIH KAPACITETA 1 Agroturizam OPIS Na otoku Visu postoji nekoliko objekata koji su kategorizirani kao seoska doma instva. 4 Ruralni obiteljski hotel Ruralni obiteljski hotel predstavlja doma instvo s ve im brojem kreveta. Neka od ovih doma instava ve su iskazala interes za širenjem poslovanja.

G. ali pod uvjetom da su se kod izgradnje i opremanja poštivali svi elementi tradicijske gradnje (veli ina. 139 . Žužeca. Ruralni resort smješten je u povijesnoj jezgri nekog mjesta. tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. 5 Ruralni resort Otok Vis ima jedinstvenu mogu nost kreiranja snažnog branda oto kog ruralnog proizvoda. oko Kostirne). koja u okviru programa 'Eko-etno sela' financira po etnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima).obiteljski hotel može biti i nanovo izgra en objekt. itd. Smještaj je organiziran u više razli itih me usobno nepovezanih tradicijskih objekata (ku a) s cjelokupnim komforom koje pružaju i obiteljski ruralni hoteli. neophodnim uvjetima. agroturizam i ruralni bed&breakfast) sa opisom koncepta.) Mogu e lokacije za razvoj ruralnih obiteljskih hotela su naselja na cijelom podru ju destinacije. ku a) organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. Gosti su u mogu nosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji. ciljnim grupama gostiju. Oklju na . Borovik. Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju postoje ih napuštenih. i sli no. U nastavku slijedi detaljniji opis dva projekta ruralnog smještaja (ruralni resort. svim karakteristikama. centralnog podru ja otoka uz novu cestu Komiža-Vis (npr. Ova je inicijativa ve pokrenuta od strane županije. a u isto vrijeme i onemogu ava. itd. može sa injavati cjelokupno mjesto (selo) kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica (soba. Ruralni resort je marketinški naziv koji u budu nosti treba zamjeniti dosadašnji naziv 'Eko-etno sela'. materijali. a osobito na lokacijama Dra evo polje. restoran). mogu im aktivnostima. starih gra evina kojima se daje nova vrijednost kroz turisti ke usluge. ruralna ku a za odmor. ure enje itd. štoviše i sprje ava gra enje novih objekata koji bi mogli narušiti autenti no ruralno okruženje Mogu e lokacije za razvoj ruralnih resorta su: Podselje.

Talež Otok Vis ima jedinstvenu mogu nost kreiranja snažnog branda oto kog ruralnog proizvoda. a jedna od identificiranih je ona u selu Talež. koja u okviru programa 'Ekoetno sela' financira po etnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). a u isto vrijeme i onemogu ava / sprje ava gra enje novih objekata koji bi mogli narušiti autenti no ruralno okruženje. što ga razlikuje od ruralnog obiteljskog hotela. Ova je inicijativa ve pokrenuta od strane županije. koja se prikazuje na donjim slikama. 140 . Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju postoje ih napuštenih.RURALNI RESORT POTENCIJAL / MOGU NOST Kao i u drugim hrvatskim regijama. starih gra evina kojima se daje nova vrijednost kroz turisti ke usluge. a osobito na otocima postoji trend rasprodaje djedovine. Ruralni resort je marketinški naziv koji u budu nosti treba zamijeniti dosadašnji naziv 'Eko-etno sela'. tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. Trenutno na otoku Visu postoji nekoliko inicijativa za ovakvu vrstu projekata. restoran). Smještaj je organiziran u više razli itih me usobno nepovezanih tradicijskih objekata. Gosti su u mogu nosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji. Servisne usluge mogu e je organizirati u svakom pojedinom objektu koji ini ruralni resort. može sa injavati cjelokupno selo kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. KONCEPT Ruralni resort može se definirati kao horizontalni hotel smješten u povijesnoj jezgri sela. a ovakvim projektima na odabranim lokacijama na cijelom podru ju otoka Visa inicira se zaustavljanje tog trenda i vra anje života u davno napuštena sela povratkom domicilnog stanovništva i oživljavanjem tradicijske proizvodnje i starih obrta. dok je usluge prehrane mogu e organizirati u centralnom restoranu.

itd. glazbe. ribolov i sl. i sl.) KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi. individualni gosti. te starim zanatima ruralnog podru ja otoka koje e izra ivati predmete / suvenire sa mogu noš u prodaje.). grupe. izrade tradicionalnih predmeta. fešte. izrade tradicionalnih prehrambenih proizvoda (poga a. itd. SADRŽAJI I KAPACITETI smještaj organiziran u posebnim ku ama ili posebnim sobama Ulazni / prihvatni objekt sa recepcijom u centralnom dijelu naselja. na ina života i tradicionalne kulture. Objekt za iznajmljivanje i spremanje rekreacijske opreme (za pješa enje. umjetni ki i arhitektonski zna aj PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA festivali. kulturni.trgovine i sl. Eura po resortu REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema prostorno planskih / geodetskih / arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije prostorno planska dokumentacija geodetska podloga pravna podrška financijska podrška pripremi projekta 141 . hib.) Objekti / radionice sa aktivnostima za upoznavanje naslje a. te manjim prostorom za održavanje razli itih doga aja Ugostiteljski objekti . ruralnog prostora i originalna prezentacija tradicijske kulture autenti nost osjetna o uvanost okoliša povijesni. doga anja u mjestu i okolici posebno osmišljeni tematski dani i ve eri te ajevi (škole kuhanja.restoran sa tradicionalnom kuhinjom i ostalim specijalitetima zdrave hrane Komercijalni sadržaji .PRETPOSTAVKE / UVJETI o uvanje ambijentalnosti. te e biti i radionice gdje gosti mogu sami sudjelovati u izradi svojih suvenira INVESTICIJE Od 5 do 6 mil.

Njihovo stavljanje u funkciju turizma idealan je koncept za brigu o tradicionalnoj baštini i oživljavanju lokalnog blagostanja. Na otoku Visu postoje objekti koji su napušteni i potrebno ih je revitalizirati. festivalima i doga anjima 142 . Ruralna ku a za odmor može biti i vjerna kopija originalne tradicijske ku e koja je i vizualno i funkcionalno u skladu s naslje em kraja u kojem se doma instvo (ku a) nalazi. upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima smještaj visoke kvalitete PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA angažman osobnog vodi a za ture po destinaciji vinoteka ili mali vinski podrum u ku i mogu nost najma bicikla i ostale opreme za rekreaciju sudjelovanje na lokalnim feštama. osjetna o uvanost okoliša bliskost s prirodnim okruženjem. povezanost s lokalnom zajednicom.RURALNA KU A ZA ODMOR POTENCIJAL / MOGU NOST Ruralne ku e za odmor predstavljaju mogu nost revitalizacije tradicionalnih objekata i njihovo stavljanje u funkciju turizma. Specifi nost ove kategorije doma instva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne ku e (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadaju im prostorom (oku nicom). Dra evo polje Plisko polje KONCEPT Ruralna ku a za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu ku u kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. PRETPOSTAVKE / UVJETI položaj doma instva u prirodnom okruženju ili selu i autenti nost smještajnog objekta i ambijenta.

ovisno o standardu.000.000 do 250. opremanju i sl. REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Sredstva razli itih programa poticaja za obnovu tradicionalnih ruralnih objekata Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije 143 . blagovaonicu i dnevni boravak INVESTICIJE Od 150.KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi bez djece obitelji sa djecom grupe SADRŽAJI I KAPACITETI smještaj je organiziran u sobama poželjan kapacitet ku e je za 4 sobe ku a mora sadržavati kuhinju. kapacitetu.

koja je trenutno slabog intenziteta. Stoga je gost. koje su detaljnije opisane u nastavku opisa ovog projekta. apartmanima ili posebnim ku ama. agroturizam kao kategorija objekta u ruralnom turizmu podrazumijeva niz usluga i aktivnosti.AGROTURIZAM POTENCIJAL / MOGU NOST Jedna od tradicionalnih djelatnosti otoka Visa je poljoprivredna proizvodnja. te se tako er omogu ava dodatni izvor zarade za seoska doma instva. Naime. na doma instvu se mogu organizirati i ostale turisti ke usluge (aktivnosti. limun elo. živi na doma instvu dok se za receptivne usluge koristi višak prostora unutar doma instva (gospodarstva). kulturološkim mikrosvijetom. Me utim. roga ica. te je integrirati u cjelokupni turisti ki razvoj otoka. jer se na ovaj na in poti e poljoprivredna proizvodnja lokalne zajednice. viško vino. te ima mogu nost iz prve ruke upoznati se s obi ajima.proizvedeno i konzumirano na doma instvu) stacionarni oblik turisti ke ponude (smještaj) . ukoliko doma instvo nudi usluge prehrane za goste izletnike (grupe koje se na doma instvu zadržavaju par sati) potrebno je organizirati poseban prostor za usluživanje obroka.na primjer. Usluge smještaja mogu se nuditi u sobama. u permanentnoj i direktnoj interakciji s doma inom i njegovom obitelji tijekom posjeta doma instvu. tradicijom.iskorištavanje postoje ih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) ure enje doma instva u skladu s baštinom (ambijentalna arhitektura i opremanje) ure en okoliš osiguran parking konfekcioniranje proizvoda proizvedenih na doma instvu ("turisti ka" pakiranja) i prodajni punkt proizvoda proizvedenih na doma instvu (poseban prostor na doma instvu ure en kao prodajni punkt proizvodima iz vlastite proizvodnje . Trenutna situacija na podru ju otoka Visa predstavlja veliki potencijal upravo za razvoj ovakvu vrstu ruralnog turizma. kao i poljoprivrednom proizvodnjom. paket usluga) koje imaju za cilj gostima pružiti mogu nost aktivnog odmora. 144 . odnosno maksimalno iskoristiti turisti ki potencijal doma instva. plasiranje proizvoda kroz turisti ke usluge: usluge prehrane ili direktna prodaja na doma instvu) . koriste i lokalne proizvode u pripremi tradicionalnih jela. PRETPOSTAVKE / UVJETI poljoprivredno gospodarstvo (usmjerenost ka proizvodnji tipi nih proizvoda. Pored osnovnih ugostiteljskih usluga smještaja i prehrane. Vlasnik doma instva sa svojom obitelji. ve postoje seoska doma instva koja se za sada ipak fokusiraju uglavnom na ponudu hrane i pi a. na inom i kulturom življenja. Plisko polje – seosko doma instvo Roki's Žena Glava – seosko doma instvo Darko Lokacija Borova Njiva (potencijalni agroturizam) KONCEPT Agroturizam predstavlja tip seoskog doma instva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja. džemovi od limuna i sl. a koju danas treba revitalizirati. dok dodatnu aktivnost ine turisti ke usluge smještaja i prehrane gostiju. tipi nim proizvodima i lokalnom gastronomijom. u pravilu. doma a slana riba.

ceste maslinovog ulja. kulturni itinereri. škole.škole kuhanja. vinske ceste.000 Eura . dvokrevetna soba ne manja od 15m² bez kupatila (poželjno 20m²) svaka soba mora imati svoje kupatilo (na svakih 4 osobe u apartmanu i ku i potrebno je jedno kupatilo) ogra eno doma instvo zelenom ogradom ili suhozidom bazen (ukoliko je oku nica doma instva ve a od 1000m²) smještajne jedinice. itd.1 mil.) rekreativno jahanje i terapijsko jahanje lokalne fešte.75 godina) poslovni gosti vrti i. sakupljanje ljekovitog bilja. gastro udruženja. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ 145 . Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada studije izvedivosti Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije Poticaj razvoju poljoprivredne djelatnosti Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i.55 godina) bra ni parovi (35 . aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite. izrada proizvoda od drva / kamena.4 sati) vikend posjetitelji SADRŽAJI I KAPACITETI smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe. festivali i doga anja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI obitelji s djecom (30 . gastro team building za poslovne ljude ture . pansion. biciklizam. ribolovci. apartman. sanitarni prostori kao i prostori za usluživanje jela prilago eni za osobe s posebnim potrebama INVESTICIJE 200.organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješa enje. ku a ili kamp (ovisno o prostranosti struktura koje su namijenjene turisti kim uslugama) smještajni kapacitet apartmana ne ve i od 5 osoba. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. sportovi u prirodi.) dnevni izletnici (zadržavaju se u mikrodestinaciji 8. itd. stari zanati (pletenje mreža. fakulteti (u cilju edukacije) udruženja (ljubitelji prirode.PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA radionice tradicionalne kuhinje . tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. gradnja s kamenom itd. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. udruženja aktivnosti na otvorenom. smještajni kapacitet ku e ne ve i od 8 osoba jednokrevetna soba ne manja od 10m² bez kupatila (poželjno 15m²). ljubitelji starina. mala brodogradnja. stolarija. planinarenje.

tur obilaska utvrda. festivali i doga anja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi bez djece.iskorištavanje postoje ih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) mali kapacitet smještaja gostoljubivost – osobna briga doma ina o gostu bliskost s prirodnim okruženjem. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turisti ke usluge.) pa je stoga potrebno razviti smještajne kapacitete koji su namijenjen takvim skupinama gostiju. PRETPOSTAVKE / UVJETI položaj doma instva u selu ili malom gradu (recimo u Komiži) uz dobru zaštitu životne sredine.organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješa enje. poslovni ljudi 146 . Posebna podvrsta kategorije ruralnog B&B je Bike&Bed namijenjena ciljnoj skupini biciklista. Vlasnik živi na tome doma instvu i prakti ki gost je smješten u ku i doma ina. može se organizirati u manjim naseljima.) lokalne fešte. Viška regata i sl. KONCEPT Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno no enje s doru kom predstavlja doma instvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe . kulturni itinereri.RURALNI BED & BREAKFAST POTENCIJAL / MOGU NOST Otok Vis je vrlo atraktivna destinacija za turisti ki obilazak. arheološki lokaliteti. Podstražje. posjetitelji lokalnih festivala. ceste maslinovog ulja. sakupljanje ljekovitog bilja. tako da postoji zajam ena privatnost. ali se zahtjeva da u ponudi doru ka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje.49 godina . Mogu e lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podru ju destinacije. jedino ukoliko ne postoji zasebna ku a za potrebe smještaja. miran i tih položaj. a vrlo je popularna destinacija za posjetitelje lokalnih doga anja (Komiška fešta. Vlasnik doma instva nije profesionalni poljoprivredni proizvo a (ali može i biti). ruralno okruženje i doma u atmosferu.svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doru ka gostima doma instva. upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA radionice pripreme i spravljanja tradicijskih doru aka ture . Doru ak se služi u posebnom prostoru organiziran za ugoš avanje. Za ovu kategoriju uvriježen je internacionalni naziv B&B koji se koristi i kao jak marketinški pojam. biciklizam. vinske ceste. biciklisti (25 . Životni prostori doma ina odvojeni su od prostorija koje gost koristi. U tom slu aju doma instvo organizira još i sigurnu prostoriju pod klju em za spremanje i eventualan servis bicikli. tj. itd. sportovi u prirodi. te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže. doga anja.putuju u parovima i grupama od 6 i više osoba). Ruralni B&B integrira tradicionalnu arhitekturu. a osobito na lokacijama Marine zemlje. planinarenje. bez buke ili zaga enja i autenti na bliskost s prirodnim okruženjem stacionarni oblik turisti ke ponude (smještaj) . Iako je ovo projekt ruralnog turizma. na lokacijama koje pružaju užitak tradicionalnog / ruralnog okruženja. zaljubljenici u prirodne i kulturne znamenitosti. individualci. s obzirom da je doma instvo smješteno u ruralno podru je i takova mogu nost postoji. fešti. povezanost s lokalnom zajednicom.

5 milijuna Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i.8 – 1. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. pansion. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije Pomo pri izradi prostorno planske dokumentacije geodetska podloga pravna podrška financijska podrška pripremi projekta 147 . aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite. smještajni kapacitet ne bi smio biti ve i od 12 kreveta INVESTICIJE 0. Za ovaj oblik doma instava preporu ljivo je organizirati prostrane sobe koja svaka ima svoje zasebno kupatilo.SADRŽAJI I KAPACITETI smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe ili apartman. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii.

3 Projekti turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija Uz projekte za podizanje konkurentnosti. te razvojne projekte smještajnih kapaciteta. 148 . a time podižu razinu atraktivnosti i konkurentnosti cijelog otoka Visa.Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta 15. Pri izboru i definiranju projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija fokusirali smo se na one projekte koji poti u 'zeleno poduzetništvo' (privatne inicijative. dok u isto vrijeme njihov potencijalni razvoj omogu ava razvoj konkurentnih proizvoda. te u kona nici osigurava atraktivnost cjelokupne destinacije. Neki od ovih projekata razvijati e se na podru ju odre enih mikro-destinacija unutar otoka Visa. a ostali se mogu primijeniti na cijelo podru je destinacije. predlažemo projekte turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija koji cijeloj destinaciji pružaju razvoj dodatne ponude. po principima održivog razvoja).

Uz kreiranje odgovaraju ih prilaza vidikovcima. Kušaonica predstavlja doma instvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost.poljima. Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turisti ka usluga kušanja proizvoda koja se napla uje u za to organiziranom prostoru. tradicionalne slastice. Prstenasta panoramska cesta koja se ovdje predlaže povezuje gradove Vis i Komižu. 149 . odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino. proizvodi od brašna mljevenog na mlin na vodu itd. Podhumlje. pa je stoga potrebno podržati ovakve inicijative. uz nastojanje da se organiziraju i oblikuju po standardima i pravilima poslovanja za ovakve vrste objekata. trenutno su teško dostupne. mnoge lokacije na sjevernoj strani otoka. Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje. ali i prema unutrašnjim dijelovima otoka sa pogledom na polja / sela. ulje. ne postoji organizirana i opremljena mreža to aka za ovakvu vrstu proizvoda. kao i postoje e i nove inicijative vezane na uzgoj maslina. što je zasigurno ograni avaju i element za razvoj kompletnog turisti kog lanca vrijednosti cijele ove oto ke destinacije. te cestom novije izgradnje koja povezuje dva administrativna centra.) 3 Panoramska cesta Naselja na otoku Visu danas su povezana dvjema cestama (starom cestom na južnoj strani otoka.Tablica 15–5: Klju ni projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija PROJEKT TURISTI KE INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA 1 Kušaonica vina i maslinovog ulja OPIS Obzirom na ve razvijenu proizvodnju kvalitetnih vina od autohtonih sorti vina na otoku Visu. itd. Podšpilje. te ostale lokacije ve postoje ih vinograda / vinarija 2 Sustav vidikovaca Cijeli otok Vis obiluje lokacijama sa prekrasnim pogledima prema moru i unutrašnjosti otoka. Najatraktivnije lokacije za sustav vidikovaca su uzduž postoje ih i planiranih puteva izme u Visa i Komiže (pogledi prema moru i unutrašnjosti otoka . Osim toga. identificirane su neke inicijative lokalnog malog poduzetništva za razvojem upravo ovakve vrste ruralnog objekta (na primjer u Podhumlju. a vodi kroz naselja i ostale to ke interesa (vinograde. suvremenim dalekozorom. Me utim. Sustav vidikovaca temelji se dakle na mreži lokacija sa najljepšim pogledima prema moru. sa (interaktivnim) informacijskim plo ama. kao i u unutrašnjosti. ovaj projekt integrira i proizvodnju i komercijalizaciju. Pliskom polju itd). bademi. a osim trenutnih organiziranih aktivnosti obilaska otoka. i sli no. za potpuni doživljaj potrebno je osigurati kvalitetno dizajnirane platforme za posjetitelje.). vo e. središnjim dijelom otoka). kako bi se kreirali doživljaji i intenzivna iskustva ljepote prirode. a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipi na proizvoda karakteristi na za mjesto gdje se doma instvo nalazi. a pritom i obilaska nekih atraktivnih lokacija sa kojih se pružaju pogledi na ljepotu otoka.

otok Vis ima mogu nost prezentiranja svoje ljepote. te tako er nudi mogu nost u uz to vezanim aktivnostima.Komiža Komiža je tradicionalno ribarsko mjesto. a samoj destinaciji doprinijeti e podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa. centar za aktivnosti na vodi dodatno oboga uje cjelokupnu turisti ku ponudu otoka. koji u blizini nude lokalne gastronomske specijalitete i mjesto za kratki predah. ribarski pribor i oprema. a svojim gostima pružiti e razumijevanje prirode. 4 'Ribarski muzej' . Isto tako. Panoramski karakter ove ceste omogu ava posjetiteljima destinacije da na ovaj na in uspostave kontakt sa prirodom. planinarske i biciklisti ke staze. i sl. u budu nosti je mogu e proširenje muzeja. povijesti. Ovaj centar namijenjen je doma im i stranim gostima. Interpretacijski centar ’Vis – otok skrovište’ koji e se locirati na u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija.poglede na polja. no da bi ovaj projekt bio atraktivan dio cjelokupne turisti ke ponude otoka. koje ovaj element svog povijesnog razvoja mora integrirati u svoju turisti ku ponudu. te da se nude komercijalni sadržaji sa lokalnim prehrambenim proizvodima. kulture. u Komiži ve postoji ribarski muzej. 7 Centar za sportove na vodi Postoje e turisti ke agencije na otoku Visu u svoju su ponudu uvrstile organiziranje razli itih aktivnosti na vodi. a njegova atmosfera daje osje aj izoliranosti i omogu ava svojevrstan 'bijeg' od stvarnosti. dok sa sjeverne strane otoka tako er prolazi uz naselja. tradicije i društvenog okruženja cijelog podru ja otoka. Muzej je strukturiran tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi mogu nost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnoš u otoka. U sklopu muzej organiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima. potrebno ga je na taj na in i izvesti. a nudi široki spektar aktivnosti. pa je tako mogu e proširiti ponudu tako da u okviru muzeja posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima. falkuša. i gdje je mogu e pruža poglede prema moru. izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica. sa bogatstvom kulturnopovijesnih i prirodnih elemenata.) na južnoj strani. Integracijom svih ovih elemenata. koji se ovim projektom restrukturira / nadogra uje. razvoja. Razvoj koncepta pješa kih i planinarskih staza za cjelovito podru je otoka Visa temelji se na poboljšanju postoje ih staza. itd. Nadalje. kao i suveniri vezane uz ribarstvo. a sve u prirodnom okruženje. kako se detaljnije opisuje u nastavku. koja e predstavljati nezaobilaznu to ku kod posjete destinaciji. Naime. planinarskih i biciklisti kih staza Trenutno se na otoku Visu revitaliziraju i kreiraju pješa ke. kao i razvoju novih koji se me usobno spajaju i povezuju. 150 . 6 Koncept pješa kih. ovaj koncept tako er podrazumijeva rute sa punktovima na klju nim to kama interesa i vidikovcima na razli itim lokacijama otoka. 5 Interpretacijski centar 'Vis otok skrovište' Otok Vis predstavlja vrlo atraktivnu destinaciju. a obzirom na nezaobilazan element i motiv dolaska gostiju (turisti ki proizvod 'sunce i more'). te da se stapaju i sa veli anstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu žive.

a može nuditi široki spektar aktivnosti. Uz prikaz povijesti upotrebom interpretacijskih materijala (fotografije. povezivanjem poljoprivredne proizvodnje i turisti kih / ugostiteljskih objekata dodatno se poti e razvoj lokalnog gospodarstva. Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata. masline. ugostiteljske sadržaje Potencijalne lokacije za centar sportova na vodi su Komiža i Vis 8 Program zdrave hrane za potrebe tur. zabavan i stimulativan aktivni odmor na vodi. Plisko polje. Centar koji posjetiteljima interpretira povijest otoka Visa i period prisustva vojske na otoku. 10 Etno selo Dragodid Tradicionalan teža ki život otoka Visa potrebno je interpretirati i prezentirati kao jedan od klju nih elemenata baštine otoka. Osim toga. usluge iznajmljivanja. itd. te mogu nost kreiranja specifi ne turisti ke ponude bazirane na uklju enju gostiju u aktivnosti na seoskim doma instvima. veslanje. povr e. a tako er se oboga uje turisti ka ponuda. Potencijalne lokacije za održavanje programa su: Podšpilje. sa ponudom smještaja. video materijali. pod režimom zaštite je i sastoji se od napuštenih tradicionalnih ku a. nekada vojnih lokacija. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam. kao na primjer: ronjenje. danas je vrlo teško u trgovinama mješovite robe na otoku kupiti lokalne proizvode (poput. Naime. Program zdrave hrane za potrebe turisti kog tržište otoka Visa podrazumijeva proizvodnju organske hrane od strane lokalnih poljoprivrednika.1992 godine. i sli no. 151 . roga . kajaking na moru. zapisi. Njihova revitalizacija u etno selo. kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa. uz dodatnu organizaciju obilaska kušaonice vina. koja je u prošlosti bila mnogo bolje razvijena (limun. limuna). Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka.Centar za sportove sadrži sve servisne i ugostiteljske sadržaje koji su potrebni za ugodan. obilaska atrakcija. koje predstavlja svojevrsni muzej 'teža kog' života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru. Centar mora imati prostor za parkiranje. povezivanje proizvo a a hrane i ugostiteljskih i hotelskih poduze a na podru ju destinacije u smislu distribucije lokalno proizvedene hrane. kao i dobro poznatu Titovu špilju. prodaje i popravka sportske opreme. postoji nekoliko lokacija na sjevernoj strani otoka koje pružaju idealnu mogu nost revitalizacije i kreiranje jedinstvenog doživljaja nekadašnjeg na ina života oto ana.). te nudi razli ite ture obilaska interesantnih. Naime. i sli no. a svakako je najatraktivnije selo Dragodid. itd. Podhumlje. tržišta destinacije Na otoku Visu je potrebno revitalizirati poljoprivrednu proizvodnju. jedrenje. primjerice. te kreirati centar koji je interpretira. nedaleko Komiže. 11 Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Otok Vis je u prošlosti zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 . 9 Škola viške kuhinje Ovaj program podrazumijeva organiziranje te ajeva pripreme tradicionalnih jela za više gostiju na odabranim lokacijama. uklju uju i tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova.

Centar 'vojna povijest Visa' i kušaonice vina i maslinovog ulja.Tura prirodnih i kulturnih zašti enih punktova . itd. itd. spilja. itd. oprema po standardima sigurnosti za posjetitelje. interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište'.Tura viških vanjskih otoka .Tura Viška povijest .Tura viških sela. 152 . ribarski muzej – Komiža.Viška vinska tura . etno-selo Dragodid.) ovaj centar još nudi organizaciju vo enih tura vojnih lokacija.Tura karakteristi nih viških gra evina .) 12 Ture otoka Iako je postala dio ponude lokalnih turisti kih agencija. Katalog tura i programa koji se mora razraditi na godišnjoj razini mogao bi imati sljede i sadržaj: .dokumenti. organizacija inovativnih tura otoka jest prioritetni zadatak jedinstvene Destinacijske menadžment organizacije otoka u suradnji s lokalnim agencijama i ponu a ima razli itih iskustava. U nastavku se detaljnije opisuju sljede i projekti: panoramska cesta. itd. tunela. Ovaj projekt podrazumijeva pripremu i opremanje svih lokacija za posjet turista (ure enje.

PANORAMSKA CESTA
POTENCIJAL / MOGU NOST
Ljepota otoka Visa, o aravaju i pogledi prema moru, te iskustvo ruralne idile idealni su elementi za kreiranje doživljaja i direktnog kontakta sa prirodom i životom otoka, na na in da se oni povežu u integriranu cjelinu putem panoramske ceste.

Pogled sa ceste na Komižu

Pogled sa ceste na vinograde

Na otoku Visu postoji stara cesta koja vodi od Visa do Komiže, te cesta novije izgradnje koja drugim putem tako er spaja ova dva naselja. Naš je prijedlog da se revitalizira dionica stare ceste izme u ova dva naselja (širi profil, ako i gdje je mogu e), te da se opremi prema prijedlozima koji slijede, a sjeverni dio otoka zahtjeva rekonstrukciju postoje ih puteva, odnosno nadogradnju gdje je potrebno, kako bi se omogu io prstenasti put oko cijelog otoka. Naime, ovaj projekt ima dvostruku važnost za razvoj turizma na otoku Visu: prije svega, na ovaj se na in poboljšava dostupnost i pristup svim lokalitetima na otoku (što je trenutno prili no zahtjevan zadatak, osobito na sjevernom dijelu otoka). Drugo, panoramska cesta samostalna je atrakcija koja gostima destinacije pruža nova iskustva i doživljaje upoznavanja sa ljepotama ovog prostora i ljudi koji na njemu žive. Prilikom obilaska terena identificirane su aktivnosti nekih turisti kih agencija na otoku (npr. Alternatura), koje izme u mnogih drugih aktivnosti organiziraju i obilazak otoka. To je me utim 'pakiranje' proizvoda i aktivnosti u cjelokupnoj ponudi jedne destinacijske menadžment kompanije, dok je projekt panoramske ceste koji se ovdje predlaže

KONCEPT
Prstenasta panoramska cesta povezuje gradove Vis i Komižu, a vodi kroz naselja i ostale to ke interesa (vinograde, poglede na polja, i sl.) na južnoj strani, dok sa sjeverne strane otoka tako er prolazi uz naselja, i gdje je mogu e pruža poglede prema moru. Panoramski karakter ove ceste omogu ava posjetiteljima destinacije da na ovaj na in uspostave kontakt sa prirodom, te da se stapaju i sa veli anstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu žive.

153

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Na panoramskoj cesti je potrebno kreirati to ke interesa koje se opremaju odgovaraju om opremom (odmorišta i vidikovci) Sustav ozna avanja i turisti ke signalizacije u prijedlogu ovog plana je tako er potrebno primijeniti na opremanje ove ceste Ovaj projekt pretpostavlja odre enu razinu ’ure ivanja’ prostora unutrašnjosti otoka, kreiranja oto ke scenografije (npr. polja ljekovitog bilja, sadnja agruma, i sl.)

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
S obzirom na kreiranje kompletnog turisti kog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa, gostima je potrebno nuditi iskustvo cijelog prostora, doživljaj starih oto kih sela, mogu nost da u obilasku otoka posjete seoska doma instva koja e nuditi mogu nost kušanja i kupnje doma ih proizvoda (vina, maslinovog ulja, i sl.), klju ne lokacije (to ke) interesa, kao i naselja se trebaju integrirati i uklju iti u cjelokupnu turisti ku sliku destinacije. Nadalje, ovim planom predlaže se revitalizacija starih sela (ruralni resort / ruralno etno-eko selo, itd.), pa je gostima neophodno osigurati dostup do njih, te time omogu iti doživljaj života otoka. Izgradnjom panoramske ceste povezuje se integrirani turisti ki lanac vrijednosti destinacije, jer se u blizini ceste ili na samom putu kreiraju vidikovci, povezuju se turisti ke atrakcije, nudi se pristup uvalama, povezuju se pješa ke i biciklisti ke staze, itd.

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi posjetitelji otoka Visa

INVESTICIJE
Izrada projekta rekonstrukcije / izgradnje panoramske ceste iznosi 4 do 8 milijuna eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Izrada projekta rekonstrukcije postoje ih puteva i izgradnje dionica koje e povezati naselja i cjelokupni turisti ki lanac vrijednosti prstenastom panoramskom cestom otoka Dobivanje potrebnih dozvola / pitanje zemljišta kojim e cesta prolaziti Po etak realizacije u naredne dvije godine

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

154

Ovo je projekt javnog sektora

INTERPRETACIJSKI CENTAR ’VIS – OTOK SKROVIŠTE’
POTENCIJAL / MOGU NOST
Otok Vis obiluje prirodnim i kulturno-povijesnim bogatstvima, koja danas nisu interpretirana niti ine dio turisti ke ponude na zadovoljavaju i i konkurentan na in. Da bi se posjetiteljima omogu ilo da se bliže upoznaju i dožive prirodu te kulturnopovijesno naslje e ovog otoka baštinu ovog podru ja, potrebno je na kreativan na in kreirati centar u kojima e gosti Visa dobiti sve informacije, ali i ponudu mnogih aktivnosti uz koje e se upoznati sa bogatstvom ovog prostora.

KONCEPT
Interpretacijski centar ’Vis – otok skrovište’ koji e se locirati u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija, koja e predstavljati nezaobilaznu to ku kod posjete destinaciji, a svojim gostima pružiti e razumijevanje prirode, povijesti, razvoja, kulture, tradicije i društvenog okruženja cijelog podru ja otoka. Ovaj centar namijenjen je doma im i stranim gostima, a samoj destinaciji doprinijeti e podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa. Interpretacijski centar pružati e 'edutainment' (u enje i zabavu) aktivnosti za goste sa razli itim motivima putovanja / dolaska na otok, kao na primjer, razli ite edukacijske sadržaje koji daju mogu nost u enja o povijesti otoka, Issi, flori, poljoprivredi, ribarstvu , društvenom razvoju, lokalnoj zajednici otoka, itd.

Centar e tako er nuditi usluge interneta, zatim mogu nost obilaska grada / otoka sa vodi em, usluge hrane i pi a, trgovinu sa suvenirima i lokalnim proizvodima i rukotvorinama, te proizvodima vezanima uz posjet centru i sa motivima vezanim uz Issu i sl., kao i knjigama, mapama, štampanim vodi ima, itd.

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po svjetskim standardima za ovakvu vrstu atrakcije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
U enje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o na inu života na otoku, njegovoj povijesti, kulturi i tradiciji U enje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o prirodnim bogatstvima otoka Mogu nost održavanja manjih sastanaka, seminara i sli no na prostoru centra Organizacija doga aja, manifestacija, koncerata i sli no Organizacija vo enih obilaska grad i otoka Upoznavanje sa lokalnim na inom proizvodnje prehrambenih proizvoda i rukotvorina (mali te ajevi pripremanja hiba, viške poga e, pletenja ribarskih mreža i sl.)

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi gosti otoka Visa, osobito obitelji sa djecom, mladi, grupe, individualni gosti, poslovni gosti itd.

155

SADRŽAJI I KAPACITETI
Interpretacijski centar mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Informacijski centar - ponuda itinerara za posjet i obilazak kulturno-povijesnih i drugih znamenitosti otoka Visa, sa mapama, literaturom i svim potrebnim informacijama, te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda, rukotvorina, suvenira, itd. • Centar za aktivnosti – posjetiteljima nudi raznovrsne aktivnosti u enja i zabave tokom cijele godine • Prostor za radionice, te ajeve, sastanke i sli no. • Restoran / konoba sa vrtnom terasom

INVESTICIJE
Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi od 500.000 do 1.000.000 EUR

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Pronalaženje idealne lokacije; Izrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta od strane neke od renomiranih internacionalnih kompanija s iskustvom u razvoju interpretacijskih centara; Kontaktiranje svjetskih dobavlja a tehnološke opreme za ovakav tip atrakcija; Organizacija upravlja ke strukture za realizaciju projekta; Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta.

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU
Iznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do centra i u centru Ozna avanje / signalizacija do centra Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova

156

RIBARSKI MUZEJ - KOMIŽA
POTENCIJAL / MOGU NOST
Komiža kolijevka ribarstva, i veoma ponosna na svoju ribarsku povijest i tradiciju, o emu svjedo i muzej ribarstva i rekonstrukcija tradicionalne ribarske brodice ’Falkuše’. Kreiranjem interpretacijskog centra, ona oživljava i pri a svoju ribarsku pri u na inovativan i zabavan na in, a gostima daje mogu nost u enja o toj tradicionalnoj vještini mještana.

KONCEPT
Muzej je strukturiran je tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi mogu nost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnoš u otoka, te tako er nudi mogu nost u uz to vezanim aktivnostima (organiziranje malih ribarskih izleta, ture brodicom i sl.). U sklopu muzeja organiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima, izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica, falkuša, ribarski pribor i oprema, itd. Isto tako, u okviru centra posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima, te komercijalni sadržaji koji nude lokalne prehrambene proizvode, kao i suvenire vezane uz ribarstvo. Ovaj projekt podrazumijeva nadogradnju / restrukturiranje / proširenje ve postoje eg ribarskog muzeja, i kreiranje dodatnih sadržaja i aktivnosti.

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
Organizacija i režim posje ivanja Organizacija doga aja, manifestacija, koncerata, i ostalih zbivanja

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi posjetitelji destinacije (obitelji sa djecom, individualni gosti, grupe, parovi, školske grupe, itd.)

SADRŽAJI I KAPACITETI
Muzej mora sadržavati: • Informativni centar sa kompletnom ponudom informacija o ribarstvu otoka, mapama otoka i arhipelaga, te sa komercijalnom ponudom suvenira, lokalnih rukotvorina, monografija i ostale literature, itd. • Interpretacijski centar - koji na inovativan na in prikazuje i posjetiteljima komunicira sve o ribarskoj tradiciji otoka i

157

Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Financijske potpore . fotografijama.sa povijesnim dokumentima. video materijalima. posjete Biševu i sl. sastanke i sli no Trgovine sa lokalnim proizvodima Ribarsku tržnicu Prostor za piknik / roštilj Konoba sa terasom Prodaju karata za ribarske izlete. 158 .resorna ministarstva. izlošcima. opremom i priborom i sl. • Na duži rok valja razmisliti o proširenju koncepta ribarskog muzeja u jedan ve i zna ajniji ribarski interpretacijski tematski park koji bi uz današnju i dogra enu postavu muzeja mogao nuditi i sljede e aktivnosti: Organizacija obilaska okolnih uvala brodicom Organizacija ribarskih izleta Organizacija posjete Biševu i ostalim otocima u blizini Manji prostor za radionice. I druge sadržaje koje bi valjalo posebno i suptilno osmisliti kao autonomnu oto ku atrakciju INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za prvi dio prijedloga ovog projekta iznosi oko 1. te ajeve. fondovi i sl.Komiže .500 000 eura EUR REDOSLIJED AKTIVNOSTI Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg biznisa na pojedinim dijelovima projekta.

nedaleko Komiže. To e initi tako da rekonstruira staru ku u u kojoj je staro ognjište. osobito parovi. KONCEPT Staro selo Dragodid potrebno je revitalizirati tako da u konceptu muzeja na otvorenom i zatvorenom prostoru svojim posjetiteljima pri a pri u nekadašnjeg teža kog života na otoku. i sl. prostor za spavanje sa starim krevetima i namještajem. prikaz starih alata za obradu zemlje / ribarenje. mladi. te mali vrt sa tradicionalnim nasadima povr a. Njihova revitalizacija u etno selo.ETNO SELO DRAGODID POTENCIJAL / MOGU NOST Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka. KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI Svi gosti otoka Visa. Na otvorenom prostoru kreira se bo alište gdje gosti mogu nau iti i sudjelovati u ovoj aktivnosti. 159 . lokalnih proizvoda. i sastoji se od napuštenih tradicionalnih ku a. sa uvani stari pribor itd. koje predstavlja svojevrsni muzej 'teža kog' života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru. Ovo etno selo ima i malu konobu gdje gosti mogu uživati u brzim tradicionalnim specijalitetima. PRETPOSTAVKE / UVJETI Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Sa uvana tradicionalna arhitektura i izgled sela O uvan okoliš Dobar pristup lokaciji Turisti ka signalizacija do lokacije PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA razgledavanje objekta aktivnost bo anja kupnja informativnih materijala o selu / tradicionalnom na inu života kupnja suvenira. kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa. lokalnih rukotvorina. grupe. pod režimom zaštite je. obitelji itd. individualni gosti.

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do lokacije Ozna avanje / signalizacija do lokacije Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova 160 . priborom. Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta. rukotvorina.sa starim namještajem i opremom. starim fotografijama i ostalim interpretacijskim materijalima i sl. konceptualnog dizajna projekta. te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda.000 eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada detaljnog programa. i ostali proizvodi koji se ne pripremaju na licu mjesta) • Prostor za parkiranje • Dobar pristup sa panoramske ceste INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 500. • Vanjski prostor sa ure enom oku nicom na tradicionalan na in (mali vrt. ku ica za magarca i sl. ognjištem.) • Vanjski prostor sa ure enim dijelom za bo anje • Mala konoba sa brzim viškim specijalitetima (poga a. suvenira.SADRŽAJI I KAPACITETI Etno selo Dragodid mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Izložbeni prostor u unutrašnjosti objekta .sa literaturom i svim potrebnim informacijama o atrakciji i otoku. • Informativni punkt . itd.

CENTAR 'VOJNA POVIJEST VISA' POTENCIJAL / MOGU NOST Vis je zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 . te nudi razli ite ture obilaska interesantnih. grupe. SADRŽAJI I KAPACITETI Interpretacijski centar mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Informacijski centar – prostor koji interpretira povijest otoka za vrijeme prisustva vojske. PRETPOSTAVKE / UVJETI Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije Ure enje i opremanje nekadašnjih vojnih lokacija za prihvat posjetitelja (ure enje tunela / ili dijelova tunela. razgledavanje izložaka / materijale Mogu nost obilaska centra sa vodi em koji interpretira postavu centra Gledanje video materijala Kupnja suvenira vezanih uz povijest vojske na Visu (memorabilia). te kreirati centar koji je interpretira. sadržajima. uklju uju i tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova. nekada vojnih lokacija. mape. oprema. rukotvorina. KONCEPT Jedna lokacija u unutrašnjosti otoka oprema se kao manji centar za posjetitelje. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam. suvenira.1992 godine.) PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA Posjete centru.). • Restoran / konoba • Ponuda itinerara za posjet i obilazak nekadašnjih vojnih lokacija otoka Visa 161 . itd. te lokalnih proizvoda i rukotvorina Obilazak nekadašnjih vojnih lokacija sa vodi em Uživanje u lokalnim specijalitetima u restoranu / konobi ovog centra Organiziranje doga aja. a osobito mladi. Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata. itd. nacrti tunela. dokumentira se razli itim materijalima (povijesni dokumenti. ure enje pristupnih puteva. itd. gdje se interpretira vojna povijest otoka Visa. obitelji itd. te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda. sa mapama. ure enje samih lokacija sa neophodnim tur. literaturom i svim potrebnim informacijama. koncerata. predstava i sli no KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI Svi gosti otoka Visa. individualni gosti.

000 000 eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada detaljnog programa. konceptualnog dizajna projekta Realizacija investicija TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Iznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do lokacije Ozna avanje / signalizacija do lokacije Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova 162 .INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 2.

a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipi na proizvoda karakteristi na za mjesto gdje se doma instvo nalazi. Jedan od klju nih faktora uspjeha proizvoda gastronomije i vina je kušaonica vina i maslinovog ulja. roga ica.proizvedeno i prodano na doma instvu konfekcioniranje (pakiranje) proizvoda 163 . Prema tome. suhomesnati proizvodi. koji se opisuje u nastavku. Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje. Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turisti ka usluga kušanja proizvoda koja se napla uje u za to organiziranom prostoru. vo e. Postoje im inicijativama je svakako potrebno pružiti dodatnu podršku u smislu poticaja kao i u smislu eventualne edukacije / smjernica za bolju organizaciju i uskla ivanje sa standardima strukturiranja objekata ovakve vrste. po primjeru poznatih svjetskih destinacija sa sli nim proizvodom.). proizvodnja lokalnih proizvoda Okusite Hrvatsku te proizvodnja vina poznate viške sorte Vugava). med. ulje. odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino. itd. te ostale lokacije ve postoje ih vinograda / vinarija. Podhumlje. bademi. Kušaonice stvaraju mrežu punktova tipi nih proizvoda u destinaciji koji se mogu pribaviti direktno od proizvo a a. Na doma instvu ne postoje smještajni kapaciteti ve se nude isklju ivo usluge kušanja i prodaje tradicionalnih proizvoda.5 sati PRETPOSTAVKE / UVJETI specijalizirana poljoprivredna proizvodnja neposredna prodaja proizvoda u mjestu proizvodnje (prodajni punkt) . tako što e svojim gostima nuditi kompletni turisti ki lanac vrijednosti ovog proizvoda. Prosje an boravak gostiju-izletnika: 1-2. KONCEPT Kušaonica predstavlja doma instvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost. Kušanje se može organizirati za max. Podšpilje. ovim se projektom i razvojem ovakvih turisti kih proizvoda ruralnog turizma omogu ava komercijalizacija tradicionalnih proizvoda ovog otoka. sir. 50 osoba odjednom i ne mogu im se nuditi topla jela (kuhana jela kao u agroturizmu) ve samo naresci. hib. Na otoku Visu su ve zapo ele inicijative kreiranja gastronomskih tržišnih marki (npr. tradicionalne slastice. limun elo.KUŠAONICE VINA I MASLINOVOG ULJA POTENCIJAL / MOGU NOST Otok Vis ima mogu nost kreiranja i kvalitetnog turisti kog proizvoda gastronomije i vina.

organiziranje turisti kog paketa (prezentacija. kušanje. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ 164 . prijatelji. ulje.) za manje grupe do 10 osoba etno zbirka bio (ekološka) proizvodnja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI gosti koji borave u destinaciji gastro gosti poslovni gosti grupe (studijske. kuša maslinovog ulja.) gosti koji dolaze zbog tura individualni gosti dnevni izletnici (zadržavaju se u destinaciji oko 8 sati) SADRŽAJI I KAPACITETI ure en okoliš i pristup kušaoni poseban prostor organiziran za kušanje.) prostor prilago en osobama s posebnim potrebama stolovi i stolice umjesto klupa osiguran parking INVESTICIJE 100.000 Eura do 250. kupnja) autenti nost objekta i bliskost sa prirodnim okruženjem osjetna o uvanost okoliša PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA upoznavanje s proizvodnjom upoznavanje s karakteristikama proizvoda mali te aj degustacije za grupe profesionalni te ajevi degustacije (sommelier. itd. itd. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. pansion. ure en prema ambijentalnim i tradicijskim elementima tradicionalne arhitekture adekvatan pribor i oprema za degustaciju (posebno za vino. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom.000 Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. upoznavanje s tradicijom. aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite. itd.

Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obra enih projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija 165 .

Kartogram 15-3: Primjer projekta turisti ke infrastrukture .Panoramska cesta 166 .

U nastavku su predstavljeni klju ni projekti vezani uz izgradnju upravlja kog sustava i edukaciju. 2 Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Projekt edukacije u turizmu Rije je o osnivanju organizacije za razvoj ruralnog turizma na podru ju županije a koja sukladno pravilima i dosezima razvoja ruralnog turizma Hrvatske promi e i poti e razvoj turizma u ovoj regiji. Da bi se poboljšala cjelokupna konkurentnost turisti kih aktivnosti otoka Visa. 167 . edukacija i trening su klju ni faktor uspjeha u zadovoljavanju o ekivanja i potreba gostiju. Predanost i posve enost lokalne zajednice turizmu je klju zdravog i kvalitetnog razvoja turizma. 4 TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu) Cilj ovog projekta konkurentnosti je podizanje svijesti i poticanje posve enosti novom razvojnom modelu turizma destinacije otoka Visa. Rije je o javno-privatnom projektu. kao i dobro strukturirani upravlja ki sustav. potreban je sustav obrazovnih programa (za lokalno stanovništvo i za zaposlene u turizmu i povezanim djelatnostima). Tablica 15–6: Klju ni projekti edukacije i upravljanja PROJEKT EDUKACIJE I UPRAVLJANJA 1 Destinacijska management organizacija OPIS Otok Vis treba jedinstvenu destinacijsku management organizaciju koja se kao javno-privatno partnerstvo treba brinuti za razvoj konkurentnosti i upravljanje marketingom turizma cijelog otoka. Uz sve to. 3 U nastavku projekta detaljno se opisuju projekti Destinacijske menadžment organizacije i organizacije za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom. jer na taj na in cjelokupna destinacija gradi imidž o sebi u umovima svojih gostiju. Ovo je projekt javnog sektora. integrirati i implementirati. Prema tome. profesionalnost ljudskih kadrova zaposlenih u turizmu zna ajno utje e na izgradnju pozitivnog imidža destinacije. a što se osobito odnosi na podru ja u zale u. te podizanje razine svijesti o zna aju turizma za ekonomiju ovog podru ja. pružanju odgovaraju e vrijednosti za novac i na taj na in podizanja razine njihovog zadovoljstva i lojalnosti.4 Projekti edukacije i upravljanja Da bi destinacija otoka Visa sve elemente turisti kog lanca vrijednosti mogla kreirati.15. klju no je pove ati razinu profesionalnosti i gostoljubivosti ljudi zaposlenih u turizmu. Ovo je projekt javnog sektora. Ovo jedan od najvažnijih projekata za usmjeravanje razvoja turizma otoka Visa i kao takva inicijativa ima potpuni prioritet.

a koju e initi lanovi privatnog i javnog sektora podru ja Grada Visa i Grada Komiže je klju an korak u integriranom razvoju turisti ke destinacije otoka Visa.insula.visitprovence.org http://www. koji uglavnom ove mikro destinacije tretiraju odvojeno.DESTINACIJSKA MENADŽMENT ORGANIZACIJA CILJ PROGRAMA Sustav destinacijskog menadžmenta je program iji cilj je pove avanje efikasnosti menadžmenta otoka Visa kroz uklju ivanje i koordiniranje javnog i privatnog sektora na podru ju cijelog otoka. TRENUTNA SITUACIJA Na otoku Visu trenutno postoje dva ureda Turisti ke zajednice (u Komiži i Visu). odnosno. te aktivnosti i iskustava koji bi se trebali prilagoditi postoje im i potencijalnim potrebama i o ekivanjima turisti ke potražnje.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngorms_destination_management_or ganisation http://www.carnegieuktrust.discovertuscany. Na ovaj na in e se pomo i pri kreiranju adekvatnih usluga i proizvoda.org/ http://www.com/ 168 . Program e koristiti sinergiju izme u sektora. te na kraju njihovoj zajedni koj promociji.com/ http://www.visitcornwall. koji zajedni ki rade u istom razvojnom pravcu. identificirana je niska razina suradnje ova dva ureda u smislu zajedni kog kreiranja konkurentnih turisti kih proizvoda i aktivnosti.destination-devon. O EKIVANI REZULTATI Stvaranje DMO-a (Destinacijske menadžment organizacije). DMO e promovirati razvoj sektora na strukturiran i organiziran na in kako bi se poboljšala konkurentska prednost otoka.world-tourism. te koordinacijom i integracijom podru ja Visa i Komiže koordinirano omogu ava razvoj turizma cijele destinacije.com/ http://www.org. PRIMJER DMO je kao alat za dohvat putni kih distributera DMO kreira i nudi turisti ke pakete u Španjolskoj Primjer ponude aktivnosti i proizvoda kreiranih od strane DMO-a na internetu INFORMACIJE NA INTERNETU • • • • • • • http://rural.com/ www.

Menadžment struktura mora ustanoviti procedure i postaviti prioritete za stvaranje adekvatnih / konkurentnih turisti kih proizvoda. kreiranje turisti kih paketa (npr.). itd. razvoj zajedni kih turisti kih proizvoda. tur. logisti ki. trgovine i ostale usluge. i ostale javne kompanije i organizacije Privatni sektor: Turisti ke kompanije (hoteli. i ostalo) RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA ORGANIZACIJA ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM CILJ PROGRAMA Za razvoj ruralnog turizma na otoku Visu. zajedni ka promocija. temeljem resursa i atrakcija koji nude više potencijala za privla enje turista i posjetitelja u ovom podru ju: Prvi korak je osnivanje Komisije kako bi se postavila pravila i regulative DMO-a: o Struktura (Javni i privatni sektor): Javni sektor: Grad Vis. itd. o Strateški plan: ciljevi. Slijede i koraci podrazumijevaju suradnju i zajedni ko kreiranje turisti kog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa (Razvoj zajedni ke internet stranice. potrebno je utemeljiti posebnu upravlja ku strukturu. financijski. kao integralnog turisti kog proizvoda otoka KONCEPT Polazi se od pretpostavke da e Splitsko-dalmatinska županija a s obzirom na njene zapo ete inicijative u revitalizaciji ruralnog turizma ovu organizaciju strukturirati ili u okviru vlastitog odjela za turizam ili putem posebne poluge za promociju i poticanje malog i srednjeg poduzetništva u turizmu. drugi stru njaci. Drugi korak je kreiranje baza podataka i informacija: o Tržišni segmenti na emitivnim tržištima (sadašnjim i potencijalnim) o Javna pomo i subvencije na nacionalnoj i me unarodnoj razini o Turisti ka i socio-ekonomska statistika o Itd. Agencije). gdje su ruralni / eko programi fokus djelovanja. strategije i razvoj inicijativa o Akcijski plan: utvr ivanje prioritetnih inicijativa o Resursi: Ljudski. ture viških puteva vina. ostale kompanije. ozna avanje. 169 .AKTIVNOSTI / KORACI Menadžment organizaciju trebao bi predstavljati privatni i javni sektor Grada Visa i Grada Komiže. Grad Komiža. a iji je cilj strateški razvoj i upravljanje proizvodom ruralnog turizma. eko ture Visa. itd. Turisti ka zajednica Komiže. lokalna udruženja. tehni ki. aktivnosti i usluga.Turisti ka zajednica Visa.

vinske ture. pješa enje. ruralni obiteljski hotel. agroturizam. ruralna ku a za odmor. planinarenje. u suradnji sa novoformiranom Destinacijskom menadžment organizacijom otoka Visa (gastronomija. itd.O EKIVANI REZULTATI kvalitetan i konkurentan turisti ki proizvod ruralnog turizma ZADACI ORGANIZACIJE ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM upravljanje aktivnostima. intenzitetom i kvalitetom razvoja seoskog turizma stvaranje pretpostavki za investiranje (financiranje) seoskih gospodarstava za potrebe seoskog turizma selekcija objekata/doma instava koji e biti uklju eni u razvojni program seoskog turizma županije i financijski poticani savjetodavne usluge na terenu edukativni procesi i studijska putovanja rješavanje konkretne problematike formiranje timova stru njaka (arhitekti. dizajneri. etnolozi) povezivanje s ostalim institucijama marketing i promotivne aktivnosti standardizacija i klasifikacija AKTIVNOSTI / KORACI osnivanje organizacije poticanje razvoja ruralnih smještajnih objekata po kategorijama (ruralni bed&breakfast. konzervatori. ruralni resort) poticanje i razvoj ostalih aktivnosti i usluga vezanih uz proizvod ruralnog turizma. pejzažist. aktivnosti na vodi.) Stvaranje tržišne marke ruralnog turizma otoka Promocija Interni marketing RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA 170 . bicikizam.

1 Ciljevi Uzevši u obzir strateške ciljeve za marketing Županije. Ovdje je važno da otok Vis dobije atraktivne moderne alate (promjena modela sadašnje centralne stranice TZ Vis .hr) putem kojih uz manji trošak se dobiva puno ve i opseg doticanja potencijalnih i sadašnjih klijenata / turista. Cilj 3: Razvoj specijaliziranih (nišnih) proizvoda Kao što je prije navedeno. otok Vis i njegovo podru je je dio "ve e" marketinške pri e kako u smislu turisti kih proizvoda tako i u smislu op eg percipiranja Županije kao regije. Cilj je ovog dijela dokumenta da se obje platforme inkorporiraju i preuzmu na razini ovog projekta. Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta. primjera najbolje prakse. te preporuka programa konkurentnosti te napose investicijskih programa.Marketing plan 16. važno je zapo eti promišljati na koji na in pove ati utržak tijekom visoke sezone. službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006. koji e brzo biti prihva en kao službeni dokument Hrvatske turisti ke zajednice za navedeni period.1.tz-vis.Glavni plan turizma Splitsko-dalmatinske županije. S jedne strane imamo županijski dokument razvoja turizma koji uklju uje marketinšku strategiju. raznih turisti kih portala gdje stvarni klijenti dijelke svoja iskustva kao i multimedijalne (filmovi. te se daje osobni pristup svakom od klijenata upravo zbog mogu nosti individualizacije putem elektroni kih medija. te sa druge strane prijedloge na makro marketing razini (Republika Hrvatska) kao i regionalne preporuke (na razini Županije) koje se sastoje od najmodernijih marketing strategija i aktivnosti. fotografije. 16. Upravo zbog te injenice.www.16. a prvenstveno vode i ra una o otoku Visu.1 Konkurentske strategije marketinga Pristup strateškom promišljanju marketingu za podru je otoka Visa proizlazi iz dva ve postoje a dokumenta koji su obuhvatili u svojoj obradi predmetno podru je . socijalnih web stranica. preporuke dane u oba dokumenta se mogu uzeti kao po etna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu. kao i rezultate napravljenih analiza. predlažemo sljede e marketinške ciljeve za podru je otoka Visa: Cilj 1: Pove anje utrška glavne turisti ke sezone Visoka sezonalnost turizma otoka kao i cijele Hrvatske je stanje realnosti na kojemu e se još sljede i period od nekoliko godina morati smisleno i strateški raditi da bi se dogodio efekt smanjenja pritiska u glavnoj sezoni. zvukovi) alate vezane na podru je u kojem su bili. kako na razini Županije tako i na razini otoka sa razra enom i prihva enom strategijom pozicioniranja. odnosno kako marketinški bolje osmisliti aktualni model prodaje. U tom 171 . godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012. a vode i ra una o specifi nostima otoka Visa i njegovih recentnih potreba i želja za razvojem turizma. ciljeva kao i operativnih marketing aktivnosti. Cilj 2: Stvaranje elektroni ke platforme Standardni marketinški alati u turizmu su dobili u zadnjih nekoliko godina snažnu pomo putem elektroni kih platformi poput interaktivnih web stranica.

(na primjer proizvod agroturizma otoka Visa. Cjelokupni lanac turisti ke vrijednosti. Uz prijevoz. Nautika itd. 16. Upravo zbog toga marketinška strategija ima za zadatak povezati sve sudionike iz privatnog i javnog sektora kako bi turisti ki lanac vrijednosti polu io uspjeh odnosno pozitivne dojmove. a koji bi bili idealna komplementarna ponuda turizmu cijele Županije. Npr. Kooperativni marketing.1. ali i kreiranje novih oznaka za ruralne kapacitete hrvatskih turisti kih destinacija. kreiranje zajedni ke marke za cijelu destinaciju otoka Visa uvo enje i upravljanje eko-oznakama kvalitete. estetiku kao i posebne doga aje i svi ti elementi daju odre eni utjecaj na op u turisti ku sliku destinacije. Konzistentno upravljanje tržišnom markom kao i svim markama i oznakama kvalitete. Vis u glavnim proizvodima prati "ve u" pri u (Sunce i more. vode i ra una o cjelokupnom turisti kom lancu vrijednosti predlažemo sljede e konkurentske strategije marketinga: Kontinuirano istraživanje tržišta – marketinški djelatnici sub-regije u suradnji sa županijskim marketingom kontinuirano istražuje trendove na tržištu kako bi moglo promptno reagirati na promjene u okruženju. turizam uklju uje i smještaj. Koncentracija na klju na tržišta sa klju nim marketinškim alatima sa naglaskom na nove medije komuniciranja. na primjer. Efikasno dijeljenje odgovornosti i zadataka unutar vlastite destinacije kao i raspodjela jasnih odgovornosti i zadataka unutar županijske marketing strukture. ima za potrebu postaviti strateške smjernice (konkurentske marketinške strategije) koje u ve oj ili manjoj mjeri mogu direktno utjecati na kvalitetu doživljaja / iskustva gosta u destinaciji. informacije o gastronomiji otoka Visa i sl. i sli no) Uvo enje kooperacijskih aktivnosti sa javnim i privatnim sektorom – marketing klubovi i seminari. spilje. zabavu.) no vrlo je važno kako za Županijski turizam tako i za Vis da se kreiraju i razvijaju specijalisti ki proizvodi koji su dijelom ve poznati (gastronomija. usluge. hranu i pi e.smislu. Npr. (zajedni ka suradnja lokalnih 172 . vinarstvo) ali i da se po ne promišlja i o specijaliziranim turisti kim proizvodima koje otok može ponuditi. turisti kih proizvoda i usluga otoka. informacije o gastronomiji cijele destinacije otoka Visa. Uvo enje razvoja proizvoda i usluga kao i upravljanja pojedina nim mikro destinacijama u skladu sa op im razvojem proizvoda Županije. da bi na što bolji na in kontrolirao op u sliku turizma. kao što je EuroGites. Ovdje je iznimno bitna suradnja gradova Komiža i Visa u kreiranju zajedni ke marketinške konkurentske strategije. Kreiranje strateških partnerstva sa gospodarskim entitetima u svrhu razvoja turizma. U smislu otoka Visa. oznake koje reflektiraju standarde kvalitete u ruralnim turisti kim objektima. Omogu avanje vrlo specifi nih informacija uz one koje postoje danas na svim komunikacijskim alatima.2 Konkurentske strategije marketinga Turizam se sastoji od nebrojenih komponenata koje daju op i dojam “turisti kog iskustva i doživljaja”. trgovinu. uvale.

2. Što je važno ciljnom tržištu? 2. 3. Koje atribute treba otok Vis koristiti da bi se diferencirao kako bi na najbolji na in iskoristilo svoje ograni ene resurse? Odgovore na gore postavljena pitanja se elaboriraju u sljede im poglavljima vode i ra una da se kroz predložena rješenja jasno identificiraju prilike otoka da bi se kreirao jedinstveni imidž u glavama potroša a / klijenata / turista ime se ova destinacije diferencira od konkurenata ali i zadovoljava potrebe gostiju bolje od drugih. željama i percepcijama ciljnog tržišta zajedno sa koristima koje ova destinacija pruža. Upravo zato se pozicioniranje otoka Visa mora zasnivati na znanju o potrebama. Pozicija destinacije je nejasna i ciljno tržište ne prepoznaje poruku koja im se odašilje – ova situacija se naj eš e doga a sa destinacijama koje žele biti sve za svakoga. Direktno natjecanje sa snažnijim konkurentom – ukoliko destinacija nema snažne argumente / atribute / proizvode i usluge kao i direktna / bliska konkurencija ona se može smatrati sekundarnom destinacijom.2.1 Korporativni identitet a. Da bi se ovakav pristup napravio na utemeljenim injenicama potrebno je zapitati se sljede a pitanja i prona i odgovore na njih: 1. Kako ciljno tržište percipira konkurenciju? 4. poput vinara. Krovna tržišna marka morala bi se sastojati od: 173 . Destinacija nema nikakav imidž niti identitet i/ili ima negativan imidž u glavama potroša a / klijenata / turista te ne rezultira potražnjom – realna opasnost za ovu sub-regiju je upravo u tome da može rezultirati sa nepostojanjem identiteta i imidža ukoliko se strateški ne pristupi planiranju turizma. 16.subjekata u eko/ruralnom turizmu.2 Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja Istinito pozicioniranje koje proizlazi iz atributa otoka Visa diferencira to podru je od ostalih subregija Županije kao i bliskih konkurenata u regiji. malih poduzetnika i javnog sektora) Pove anje svjesnosti o turizmu i njegovu zna enju me u lokalnim stanovništvom. Kako ciljno tržište percipira destinaciju danas? 3. (edukacija kao što je predloženo u prethodno elaboriranim projektima) 16. Zaštitna marka otoka Visa Jedinstvena zaštitna marka predstavljala bi krovnu marku pomo u koje bi se ona promovirala na me unarodnom turisti kom tržištu. Proces pozicioniranja je ozbiljan proces koji se sastoji od pažljive analize atributa svih mikro destinacija sub-regije ali i od analize trenuta nih kao i budu ih potreba i želja emitivnih tržišta. Takvim pristupom se kreira ona jedinstvena percepcija i asocijacija u glavama potroša a / klijenata / turista ime se sprje avaju klju ne tri injenice: 1. poljoprivrednih proizvo a a.

c."robinzonska" zona 174 . Kreiranje oznaka/loga po pojedinoj vrsti turisti kih proizvoda. npr. Viško polje – zona agrikulture npr. Dodavanje oznaka u lanjivanjem u me unarodne institucije i udruženja Na ovaj na in regija podiže svoj imidž na turisti kom tržištu te podiže kredibilitet kod potroša a. Kreiranje oznaka/loga za itinerare kroz otok i oko otoka Itinerari bi trebali biti ozna eni prema vrsti turisti kog iskustva kojeg nude. Ovdje bi trebalo iskoristiti pozitivne stavove potroša a vezane za Županiju na na in da se veže za županijsku tržišnu marku. kao na primjer: Vis – Sunce i more Vis – Gastronomija Vis – Eko / ruralni turizam Vis – Nautika itd. b. Viški plato .zona plaže i vodenih aktivnosti npr. Na ovaj na in oni postaju prepoznatljiviji a turisti ko iskustvo transparentnije. kao na primjer: Vis – Jedrenje Vis – Ronjenje Vis – Vinogradi i kušaone Vis – Biciklizam Vis – Špilje i uvale Vis – Povijest i kultura Vis – Doga anja (npr. npr. Komiža – zona tradicionalnog života npr. Vis – zona modernog života npr.zona ruralnog iskustva npr. EuroGites (europsko udruženje ruralnog turizma) e. Stvaranje sinergije sa Splitsko-dalmatinskom županijom Ovim programom Vis bi trebao iskoristiti glavne adute i snage Splitsko-dalmatinske županije kao jake turisti ke tržišne marke (Dalmacija i Split kao centar regije). f.Loga otoka Visa Jedinstvene prodajne poruke. regija obalnog pojasa . Zaštitne marke turisti kih proizvoda Visa Kreiranje oznaka/loga za pojedine proizvodne kategorije. Viška regata) Vis – Mari i Agrikultura d. Biševo . Kreiranje oznaka/loga za pojedine zone turisti ke atraktivnosti Na ovaj na in stvara se identitet pojedinih zona atraktivnosti.

odnosno regionalnih radionica u županiji. kulture i tradicije Turizam podru ja otoka Visa Uskla ivanje sa porastom potražnje prirodnog i neiskvarenog Izgradnja "tradicionalnog imidža" sustavom doživljaja i izgradnja "modernog imidža" kvalitetom i standardima usluge 175 . Strateški marketing plan za hrvatski turizam je kao regionalnu preporuku pozicioniranja naveo sljede e: Preporu eno pozicioniranje: Jadranska inspiracija Imidž: Dalmatinski životni stil i kultura Vrijednosti: Opuštenost.2. a njih obrazlažemo kao uporišta za pozicioniranje. kultura.g. sam prostor otoka ima i svoje specifi nosti koje ga na neki na in isti u kao jedinstvenog.2 Pozicioniranje Prije detaljne razrade uporišta pozicioniranja otoka mora se navesti da je na razini Splitskodalmatinske županije dosta bilo rada na njenom pozicioniranju kao i uporištima pozicioniranja. a koji su proizašli iz rada na dokumentu Glavnog plana turizma Splitsko-dalmatinske županije kao i Strateškog marketing plana turizma Republike Hrvatske. Rezultati tih radionica kao i rezultati finalnih preporuka za Splitsko-dalmatinsku županiju mogu poslužiti kao polazna platforma razmatranja pozicioniranja otoka Visa. otoci-obala-Zagora Diferencijacija: Kulturološko naslije e Nastavno na glavne vrijednosti i atribute Županije. Uporišta pozicioniranja Sve prisutniji trend o uvanja prirode i ekologije te promoviranja tradicionalnih elemenata kulture i naslje a nalaže stvaranje takve tržišne pozicije turizma podru ja otoka Visa a u sklopu op e turisti ke ponude Splitsko-dalmatinske županije. koja proizlazi iz nekoliko uporišta: UPORIŠTA TURISTI KOG POZICIONIRANJA PODRU JA OTOKA VISA O uvanje prirodnih i kulturoloških vrijednosti Kapitaliziranje naslje a. 16. Ozna avanje turisti kih informativnih centara Pravilno ozna avanje i osmišljavanje ure enja turisti kih centara podiže kredibilitet centra ali i pridonosi atraktivnosti destinacije/mjesta/naselja u kojem se centar nalazi.

Estetski doživljaj: kod turista prevladava pasivnost. Turisti / posjetitelji nastoje proširiti svoj vidokrug ili osje ati se oboga eni u enjem o ne emu novom ili uklju ivanjem u specifi ne aktivnosti. 176 . uti.Oblikovanje tradicionalnog imidža turizma se stvara koordiniranim pristupom sustavu doživljaja. Turizam otoka treba stvoriti niz jedinstvenih vrijednosti . Upravo zbog toga je potrebno odrediti pojam doživljaja i razložiti psihološku (neopipljivu) i fizi ku (opipljivu) komponentu proizvoda ukupnog turizma podru ja otoka Visa. estetikom ali i s bijegom iz svakodnevnice. a traži se sve širi raspon doživljaja. Oni se žele unijeti u okruženje i/ili doga aj. u enjem uz provod. Nastoje upiti prezentirane doživljaje pomo u svojih pet osjetila: oni žele vidjeti. Doživljaji bijega: turisti traže izrazite aktivnosti i uklju enje. Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije Sustav doživljaja predstavlja tzv. psihološku (neopipljivu) kategoriju cjelokupnog proizvoda turizma koja se sastoji od neopipljivih elemenata. Doživljaji turista integriraju sve prethodno navedene komponente. ali jedan aspekt obi no prevladava nad svima ostalima. turisti / posjetitelji op enito traže doživljaje povezane s provodom. Osobe koje odlaze na godišnji odmor postaju sve zahtjevnije i imaju iza sebe veliki broj iskustava. Oni istinski žele postati dio doživljaja / aktivnosti. SUSTAV DOŽIVLJAJA Gost koji "upija doživljaj" Provod Pasivan gost Estetika U enje uz provod Aktivan gost Bijeg Gost koji se "utapa u doživljaju" Doživljaji provoda: turisti su pretežito pasivni.brojne doživljaje vrijedne pam enja koje turisti / posjetitelji mogu ponijeti ku i i podijeliti ih s prijateljima i obitelji. Doživljaji u enja uz provod: turisti žele biti aktivno uklju eni u predložene doživljaje. omirisati. okusiti i dodirnuti. Oni o ekuju da e sa svojih putovanja ponijeti uspomene vrijedne pam enja. Voljni su u iti na zabavan na in. Glavne koristi i vrste turisti kog doživljaja Bez obzira na njihovu prevladavaju u aktivnost ili pasivnost.

perad Flora i fauna Industrijsko Sela i ku e P elarstvo Arheološki Uvale (npr Stiniva) Svjetionici Smještaj Ratarski Izletišta Vinarije Školjke Muzeji Doline Crkve Divlja Održiva gospodarska aktivnost korištenjem prirodnih resursa kroz o uvanje kulture i tradicije revitalizacijom postoje ih i kreiranjem novih umjetnih resursa Turizam kao rezultat istovremenog korištenja prirodnih i umjetnih resursa Plaže Spilje Riba Vino 177 . stijene Objekti Umjetno stvorene atrakcije Livade. Resursi otoka Visa su prikazani sljede im grafikonom: FIZI KA KOMPONENTA TURIZMA OTOKA VISA Prirodni resursi Šume Oranice. vinogradi.Fizi ku (opipljivu) komponentu proizvoda ine prirodni i umjetno stvoreni resursi bez kojih sustav doživljaja ne bi mogao postojati. pašnjaci Turisti ki centri na obali Ljekovito bilje Ljekovito bilje Ljekovito bilje Stoka. vrtovi Umjetni resursi More Planine.

koja u svojem prostoru nudi raznovrsna turisti ka iskustva i doživljaje vezane uz tradiciju i idilu oto nog života. Turisti ki proizvod je skup aktivnosti i ponu a a organiziranih u funkciji zadovoljenja odre enog motiva putovanja.Pozicioniranje Harmonizacijom prirodnih i umjetno stvorenih resursa sa kreiranim sustavom doživljaja u turizmu Visa dolazi se do kvalitetne podloge za pozicioniranje turizma. gastronomskih užitaka kao i prirodno kreiranih uvala i plaža. zanimljivih aktivnosti. odnosno potrebe potroša a za provo enjem svog slobodnog vremena. U prilog pozicioniranju ide i detaljna iskustveno doživljajna razrada elemenata koji iskustveno grade turisti ku pri u otoka Visa: Prošireni identitet Visa kao "Otoka Skrovišta": Vis kao proizvod • Vis kao osoba • Vis kao simbol • Orijentiran moru Autenti an Ekskluzivan Kompaktan Izoliran Tih i usporen Opušten Iskren Komiža Modra špilja Grad Vis Falkuša • • • • • • • • • Sustav vrijednosti (emocija) pozicioniranja otoka Visa: Funkcionalne prednosti • Emocionalne prednosti • Prednosti samoizražavanja • Udaljenost Mirno a Nije orijentiran masovnom turizmu Zamamnost Izoliranost Kontakt sa autenti nim oto kim životom Biti dopadljiv Koji je probirljiv Neiskvaren • • • • • • Pozicioniranje turizma kao skupa turisti kih proizvoda nalaže definiranje oblika proizvoda koji se mogu kreirati i komercijalizirati prema tržištu. Pristup strategiji specijalizacije mora odrediti set 178 . U smislu tržišne strategije. svaka diferencijacija mora biti utemeljena na konkretnim potrebama i željama gostiju gdje se zahtjevi za odre enom ponudom trebaju zadovoljiti. Podru je otoka Visa se pozicionira kao "discover and admire"(„otkrij i divi se“) turisti ka destinacija. Vis je "Otok Skrovište" gdje doma i i inozemni gosti "guštaju" u otkrivanju skrivenih iskustava.

pravila i kriterija koji moraju biti zadovoljeni od strane ponu a a turizma.3. marketinški koncept u kojemu bi poslovni subjekti (ali i privatni) trebali biti vo eni sljede im smjernicama: uskladiti vlastite proizvode i usluge sa potrebama i željama turista.bivša baza mornarice i spremišta podmornica i brodova 179 . a s ciljem da se zadovolji ciljna grupa specijalnog programa. te stoga je vrlo osjetljivo inicijalno planiranje proizvoda i usluga na na in da oni postanu razlog i element sigurnosti odabira i dolaska klijenata. fokusirati se na one turiste koji e ra e doživjeti prirodno okruženje u piktoresnom ambijentu sub-regije nego biti pripadnikom masovnog turizma (individualiziranje ponude). Iz svega navedenoga strategija marketinškog miksa mora biti harmonizirana izme u klju nih elemenata kako ne bi jedan element ugrozio ostale odnosno da se oni komplementarno nadopunjavaju. odnosno tzv. voditi ra una o prethodno postavljenim marketinškim ciljevima kako bi se na najjednostavniji na in polu io tržišni uspjeh bez obzira radilo se o turisti kom poduze u ili o privatnom ponu a u neke usluge. Ture Izlet jedrenjakom Biševo-Jabuka Tura minibusom unutrašnjost otoka Tura arheoloških ostataka Ronila ka tura Ture uvala Tura svjetionika . suvenirnica i trgovina. klijenti isto tako ulažu dosta vremena i novaca da bi odabrali destinaciju kako i doputovali u nju. Neopipljiva narav turisti kih usluga ini marketing napore težima ukoliko se strateški ne postave od po etka. ponude otoka Pašmana. Sugerirani itinerari mogu biti korisni i za turopeartore specijalnih interesa i za individualne turiste u potrazi za originalnim idejama. Strukturiranje itinerara Itinerari mogu biti kompletirani sa mrežom informacijskih punktova.1 Strategija proizvoda A. Pješa ke ture Razgledavanje mjesta Visa i Komiže Crkve i povijest Pješa enje po unutrašnjosti otoka b. a. Nadalje. 16. 16. što raditi u podru ju otoka Visa. Usvajanjem ovakvog koncepta omogu uju se bolje usluge turistima ali i izbjegavaju nepotrebna trošenja kako novca tako i vremena na proizvode i usluge koji se ne traže. teže je i samom klijentu da ocijeni da li je ponuda otoka Visa komparativno bolja od npr.3 Strategije marketing miksa Današnji marketing u turizmu je na neku ruku na in vo enja ukupnog poslovanja.otokom i udaljeni svjetionici "Vojna" tura . Dodatno.

usluge vodi a itd. E. Predlaže se kreiranje proizvoda i suvenira koji bi reflektirali pravi karakter sub-regije i njegove okolice te na taj na in pridonijeli stvaranju odnosno ja anju identiteta cjelokupnog podru ja otoka Visa. Kreiranje usluga prema potroša ima Organizacija turisti kih informativnih centara na bazi pružanja potpunih usluga turistima (davanje informacija. D. prodaja turisti kih proizvoda. prodaja kuponskih vau era. C. rezervacijske usluge. Sportsko-rekreativni itinerari Obilazak okolice biciklima Itinerar multi-avanture (pješa enje-udaljene uvale i plaže-jedrenje-špilje) Itinerar sporta i rekreacija d. Marketing klubove organiziraju predstavnici interesnih skupina (javnog i privatnog) sektora. prodaja karata. Kreiranje regionalnih proizvoda i suvenira Tipi an turist htjeti e uzeti sa sobom suvenire koji ga podsje aju na boravak u destinaciji. stvaramo dodanu vrijednost proizvoda te stimuliramo potroša a da konzumira proizvod. distribucija i prodaja promotivnih materijala. Marketing klubovi Zada a marketing klubova je kreirati i provoditi promocijske aktivnosti. informator upu uje pismo zahvale gostu i iskorištava mogu nost ponude novih proizvoda za idu u godinu. Stvaranje marki kvalitete Vizualizacijom atributa i koristi pove avamo želju kod potroša a za konzumiranjem odre enoga proizvoda. Nakon odlaska. prodaja suvenira. Gastronomija Najbolji restorani i konobe Doma a prirodna hrana Povr e i vo e tura vinogradi i kušaone vina B. usluge mjenja nice. Primjeri aktivnosti marketing klubova: pomo u organizaciji sajmova organizacija radionica i seminara obrazovni izleti za putni ke agencije i turoperatore odnosi sa javnoš u zajedni ko oglašavanje proizvodnja brošura promotivne akcije direktan marketing vo enje baza podataka itd.c. Informatori na besplatnim telefonskim linijama trebali bi pružati informacije turistima od trenutka kada se odlu e na dolazak u regiju do njihovog dolaska i boravka u regiji.) Organizacija besplatnih telefonskih linija. Marke kvalitete mogu se kreirati: po pojedinim turisti kim proizvodima 180 .

privatne i javne kompanije mogu koristiti za organizaciju vlastitih promotivnih aktivnosti. Specijalisti ke turisti ke agencije.). postavljaju specijalna uprizorenja (display) dijele pokloni. Baza podataka se mora stalno održavati. Moraju se poduzeti veliki napori u obrazovanju i informiranju specijalisti kih turisti kih agencija u cilju podizanja razine znanja i stvaranja interesa za destinacijom. Organizacija prodajnih seminara gdje se oni organiziraju na izabranim tržištima potražnje. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima Organizacija baze podataka Podatke iz baze. Cilj ovakvih susreta je pove ati prisutnost županije ali i tim otoka Visa u prodajnim programima stranih posrednika. treningu. Izabrane agencije dobivaju preferencijalni tretman u organiziranju edukativnih putovanja. turoperatori specijalizirani za ruralni turizam.2 Strategija komercijalizacije A. prodaju promotivni materijali. isporuci materijala itd. S time u vezi ciljaju se: Manji turoperatori specijalisti nasuprot velikim generalistima (npr. nove proizvode specijalnih interesa. Strategija prodaje turisti kim agencijama Stvaranje mreže klju nih agencija tako da se izabiru najvažnije agencije po pojedinim tržištima potražnje. obnavljati sa novim identificiranim važnim 181 .po posebnim koristima koje se nude potroša ima po specijalnim atributima koje uživa proizvod. Strategija prodaje turoperatorima specijalistima Organizacija prodajnih seminara prodajnih aktivnosti u suradnji sa predstavnicima Županije pod nazivom «Kupite SD županiju» Organizacija specijaliziranih seminara za posrednike u prodaji turisti kih usluga s emitivnih tržišta i za predstavnike hrvatskih kompanija. nova doga anja. fokusiranijih kanala distribucije. D. Kreiraju se specijalni obrazovni programi za izabrane agencije. Ciljne skupine S obzirom da otok Vis predstavlja još uvijek nepoznatu destinaciju te da turisti ki proizvod trenutno nije spreman za privla enje ve ih volumena potražnje. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima ima za cilj identificirati zadovoljne goste koji su ve boravili te ih vezati za destinaciju stalno im nude i nove turisti ke proizvode i iskustva (npr. Ovaj program se mora izvoditi u uskoj vezi sa TZ Županije kao i Hrvatskom turisti kom zajednicom koja je inicijator tih susreta. preporu a se upotreba specijalisti kih. prodaju doga anja itd. Bivši posjetitelji. obrazovanju. Cilj seminara je podi i razinu znanja o destinacijama te kreirati interes za prodaju kod putni kih agencija.). 16.3. proizvode specijalnih interesa. U izabranim agencijama organiziraju se promocije. organizaciju novih itinerera itd. C. B.

potroša ima.3 Strategija komunikacije A. Oglašavanje Budu i da cijeli otok Vis ima relativno mali budžet za oglašavanje. Direktan marketing u suradnji sa turoperatorima/turisti kim agencijama Ovim programom turisti ke agencije i turoperatori osiguravaju imena i adrese potencijalnih klijenata kao i financiranje poštanskih troškova. Na taj na in turisti ke agencije i turoperatori uvrštavaju destinaciju u svoje programe. te brisanjem onih koji to više nisu. 182 . a. b. c. potroša i prihva aju puno pozitivnije jer se lanci u novinama shva aju kao neovisni i bez predrasuda. «Pull» promotivne aktivnosti Na bazi djelovanja «pull» tehnika potroša i traže destinaciju kod turisti kih agencija. Njezinim pravilnim vo enjem znatno se smanjuje trošak promotivnih akcija. Oglašavanje se može izvoditi samostalno ili u suradnji s turoperatorima i putni kim agencijama. S ciljem dobivanja besplatnog publiciteta. pove ava se kredibilitet i efikasnost svih interesnih skupina u gradu. klubove i asocijacije kojih su lanovi odre ene grupe potroša a sa zajedni kim interesima. Ovim programom identificiramo klju ne osobe po pojedinim udruženjima te ih radimo svojim partnerima. Publikacije Dizajn publikacija mora biti u skladu sa identitetom „ekološki usmjerene“ destinacije kojeg želimo promovirati. Uspjeh mnogih destinacija ovisi o veli ini publiciteta koju destinacija dobije. Publikacije moraju biti kvalitetne i bogate informacijama i fotografijama. 16.3. Publicitet Publicitet bilo u novinama ili još bolje na televiziji. Primjeri publikacija: Imidž brošura na recikliranom papiru Specijalne brošure po proizvodima samo u elektronskom obliku Gastronomski vodi na najve im portalima d. Aktivnosti oglašavanja moraju biti orijentirane na identificirana primarna tržišta u podru jima gdje obitavaju identificirane ciljne grupe regije. S druge strane Turisti ka zajednica daje besplatno brošure i ostali promotivni materijal. Promotivne akcije Stimuliranje kupovine originalnih proizvoda otoka. zagovornicima prodaje. sugerira se stroga koncentracija oglašava kih aktivnosti. Publicitet je jako važan i zbog malih troškova publiciranja. Identifikacija potroša kih udruženja Ovim programom identificiramo razna udruženja. viško podru je mora sura ivati s novinarima upotrebljavaju i «push» alate te pružaju i im najnovije informacije i materijale.

b. Stimuliranje tiskanja turisti kih vodi a 183 . Organizacija baze podataka o klju nim kupcima Ovim programom stvaraju se baze podataka s imenima. Specijalizirani sajmovi za preprodava e turisti kih usluga Posje uju se sajmovi namijenjeni preprodava ima turisti kih usluga. potrošnje turista (vau erima. Flickr itd. novinarima. identificiraju prioriteti i motri efikasnost svake promotivne akcije. «Push» promotivne aktivnosti Cilj upotrebe “push” marketinških alata je pridobiti prodava e turisti kih usluga da prodaju destinaciju. Nakon toga upravlja se bazom podataka. turoperatore i novinare f. Prisutnost na najve im socijalnim mrežama je od najve e važnosti (Facebook. Promotivni materijali Korporativne brošure Specijalne brošure po proizvodima Kalendari doga anja Prodajni vodi i Korporativni letci za distribuciji putem direktne pošte Mape – biciklizam.). Internet stranica Internet stranica koja sadrži podatke namijenjene profesionalnim turisti kim djelatnicima. pješa enje. Dodatno se razvijaju podstranice top 5 sub-regije. brojevima telefona preprodava a turisti kih usluga. odnosno pridobiti novinare da objavljuju lanke o destinaciji.). kultura. e. razgleda interijera objekata do mogu nosti jednostavnog rezerviranja smještaja. Organizacija obrazovnih izleta za putni ke agencije. specijalnim Sudjelovanje na turisti kim sajmovima. fotografije. d. B.Stimuliranje pove anje popustima itd. U nastavku dajemo pregled izabranih “push” alata. op e itd c. Organizacija nagradnih igara na emitivnim tržištima e. Internet stranica mora nuditi kompletnu uslugu potencijalnim posjetiteljima od ponude raznih op ih informacija preko npr. lidera mišljenja na izabranim emitivnim tržištima. adresama. a. profesionalnim udruženjima. profesionalnih udruženja. Youtube. Posebna pod-stranica na glavnoj Internet stranici sa svom potrebnom multimedijom – filmovi. Internet stranica prema potroša ima Sve ve em broju ljudi rezerviranje paket aranžmana ili hotelskog smještaja preko Interneta sasvim je normalna životna injenica. predstavnika medija. S time u vezi. zvukovi itd. top 5 itinerara otoka Visa i podru ja itd.

Glavne to ke geo pristupa tržištima su sljede a: Primarna tržišta Slovenija. Velika Britanija– zajedno oko 20% ukupnog prometa. Michelin. novim inicijativama iz Strateškog marketing plana za Republiku Hrvatsku. Ostala tržišta Sva ostala tržišta koja sa injavaju oko 30% ukupnog prometa. profesionalnim udruženjima i klubovima. 184 . te kao posljedica toga je i rezultat da preko 60% ukupnih turisti kih no enja ine doma i turisti te turisti iz Slovenije. Suveniri 16. dok glavna tržišta Splitskodalmatinske županije (Italija. marketinški gledano.3. Sekundarna tržišta eška. Kvantitativno izraženo. g. Lonely Planet itd) znatno podižemo kredibilitet destinacije. novinarima. Video materijali Video materijali namijenjeni preprodava ima turisti kih usluga. Njema ka i eška) ine zajedno oko 16% ukupnog ostvarenog prometa (no enja). otok Vis malo prisutan u marketinškim alatima. Italija. o ekuje se pokretanje ve e informiranosti o otoku i njegovim karakteristikama. još uvijek je. te time i daljnja diversifikacija turisti kih tržišta. Strateškim pristupom marketingu od strane Županije putem Glavnog plana razvoja turizma.Stimulacijom tiskanja turisti kih vodi a (kao npr. kao i ovim dokumentom. doma e tržište e u periodu od sljede ih 5 godina smanjiti udjel u ukupnim no enjima sa 37% na 20 do 25% (uzevši i u obzir relativno nisku bazu brojeva tako da e udjeli mo i imati u 5 godina i ve e pomake). te ja i udjeli glavnih tržišta regije uglavnom iz Zapadne Europe. h. Može se konstatirati da e do i do postupnog smanjenja ukupnog udjela doma eg tržišta kao i turista iz Slovenije. Njema ka.4 Tržišna strategija Iako je Vis dio ukupne ponude Splitsko-dalmatinske županije. Austrija – zajedno oko 25% ukupnog prometa. Foto arhiva i.

Osim što turisti ki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podru ja i projekata za razvoj. odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu. odnosno regionalna razina). Prema tome. Neriješeno pitanje koncesija i korištenja turisti ki atraktivnog zemljišta. Nedostatak turizmu potrebne op e infrastrukture (osobito vodoopskrba). Nedostatak poduzetni kih centara za projekte održivog turizma (lokalna. Prostorni planovi fizi ki odre uju zone i koli ine turisti kog razvitka. ali i kao inicijacija poduzetni kih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative. i to kako sa stajališta privla enja ve ih doma ih i internacionalnih investitora. on tako er pokazuje razinu posve enosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (Županija). Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podru ja destinacije otoka Visa. Uzimaju i u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj. sljede i korak je planiranje destinacija unutar turisti kog klastera koje obuhva a prostor Županije. U tom kontekstu se za podru je obuhvata ovog projekta name e potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interes doma ih i stranih investitora. nema drugih instrumenata niti alata za upravljanje ili poticanje turizma sa lokalne ili županijske razine. Nedostatak fondova za po etne investicije u turizmu. Naime javne vlasti županije nemaju ingerencije niti financijsku snagu za oblikovanje u inkovite investicijske strategije koja bi rezultirala brzim razvojnim ciklusom. potrebna su zna ajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko zna ajnijih obalnih projekata na lokacijama nazna enim prostornim planom te napose zna ajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora. Uz to na ovom podru ju postoje i sljede a ostala ograni enja: Nedostatak mla eg i poduzetni ki obrazovanog stanovništva za male i srednje projekte. trenutno ne postoji niti je mogu a obuhvatna investicijska strategija za cjeloviti i integralni turisti ki razvoj ovog podru ja. tako i sa stajališta privla enja malih lokalnih investitora. U tom je kontekstu ovaj projekt UNDP-a promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka.Investicijska strategija 17. to jest Komiže i Visa. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno podru je Županije. i osim toga. ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turisti koj djelatnosti u svojim rukama. koji je smješten u Splitsko-dalmatinskoj Županiji.1 Pristup Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa. Nedostatak efikasnog i integriranog destinacijskog menadžmenta na otoku osim naslije enih turisti kih ureda. napose plaža i atraktivnih uvala i zaljeva. 185 . u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata.17.

IAKO MOGU DODATNO POTAKNUTI POZITIVNU KLIMU INVESTIRANJA I RAZVOJA VISOKA Izvor: Horwath Consulting Zagreb. Slika 17-1: Opcije investicijske politike ODNOS JAVNOG SEKTORA PREMA TURISTI KIM PROJEKTIMA NEGATIVNO OPCIJA 1 NEUTRALNO OPCIJA 3 BEZIZLAZNI RAZVOJNI POLOŽAJ ZBOG MARGINALNE STOPE POVRATA NA INVESTICIJSKE PROJEKTE I NISKA RAZINA INTERESA OD STRANE DRŽAVE POZITIVNO OPCIJA 5 SUBVENCIJE I POTICAJI INVESTICIJAMA SU NEOPHODNI KAKO BI SE UKLONILE / SMANJILE BARIJERE ZA PRIVATNE INVESTICIJE U TURIZMU NEMA RAZVOJA NISKA STOPA POVRATA OPCIJA 2 PRIVATNI INVESTITORI SPREMNI SU INVESTIRATI TEK NAKON ŠTO SE DRŽAVNA VLAST IZJASNI NA SPREMNOST RAZVOJA U TURIZMU OPCIJA 4 PRIVATNI INVESTITORI BEZ MNOGO OGRANI ENJA RAZVIJAJU PROJEKTE. i sl. ) Evaluacijom sadašnjih uvjeta financiranja i sustava poticaja u Hrvatskoj (kako je elaborirano u prethodnim poglavljima). razvojne pozajmice. itd. start up programi.17.2 Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma U cilju stvaranja efikasne investicijske politike u turizmu podru ja destinacija otoka Visa. koje ne nude ovakve povlastice Ostalo (edukacijski programi za zaposlene. koji se mogu koristiti u turizmu: Financijski poticaji (direktne investicije javnog sektora u razvoj turisti ke infrastrukture. koji ne samo da pove avaju profitabilnost investicijskih projekata.) Fiskalni poticaji. ME UTIM. POSTOJE VELIKI RIZICI U SMISLU SOCIJALNIH UTJECAJA (RAZINA ZAGA ENJA. mora se u obzir uzeti šest hipotetskih situacija. One su rezultat dva seta faktora: razli iti odnosi javnih vlasti prema turizmu razina atraktivnosti / efikasnosti investicija u turisti ke projekte. porezne olakšice za smanjenje trošak kapitala. poticaji za marketing i promociju. itd.) Kvazi-financijski poticaji (državne / regionalne garancije za komercijalne kredite. 2008 Op enito postoje etiri zasebne.) OPCIJA 6 OPTIMALNA SITUACIJA GDJE SU SUBVENCIJE I POTICAJI NEPOTREBNI. vidljivo je da su oni uglavnom locirani u domeni kvazi financijskih poticaja gdje se malim investitorima smanjuje cijena kapitala posredstvom državnih subvencija uz veliku birokratsku proceduru. ali me usobno kompatibilne grupe razvojnih subvencija / poticaja. jednokratne potpore. nego pove avaju atraktivnost investiranja u odre enu državu / regiju. 186 . ITD. PRETJERANA IZGRADNJA. u usporedbi sa ostalim državama / regijama.

Da bi zaista zaživjeli mali i srednji održivi projekti u turizmu u Hrvatskoj i napose ovoj Županiji. a koja je sažeta u sljede oj tabeli: 187 . biti e nužno oblikovati obuhvatni sustav poticaja kojeg poznaje svjetska turisti ka praksa. a ne onim tipovima investicijama koje grade dodanu vrijednost u turizmu i time cjeloviti iskustveni lanac vrijednosti turisti kih destinacija.Postoje odre eni poticaji iz ostalih podru ja. Ovakva je situacija odvela male investitore prema investicijama koje su uglavnom povezane s biznisom nekretninama. koji su me utim povezani s me unarodnim fondovima i sredstvima finacijske pomo i. Horwath Consulting je razvio vlastitu metodologiju poticaja za razli ite projekte u turisti koj industriji. a posebno praksa onih zemalja koje su upravo ovakvim poticajima stvorile snažnu i konkurentsku turisti ku privredu.

2008 x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x Sivom bojom su u tabeli ozna eni projekti koji su vezani uz ruralne / eko inicijative. Izvor: Horwath HTL / Horwath Consulting Zagreb. a dodatno se ozna ava (križi em) tip subvencije koja se može koristiti za projekte te vrste. zabavni parkovi kompleksni eko / etno resorti PROJEKTI KOJI POTI U SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI programi ili inicijative samostalnog zapošljavanja edukacijski centri programi prekvalifikacije i/ili programi 'povratak u školu' PROJEKTI VEZANI UZ ZAŠTITU OKOLIŠA PROJEKTI VEZANI UZ KULTURU organizacija doga aja o uvanje kulturno-povijesnih spomenika i naslje a unapre ivanje gradskih jezgri / javnih površina / parkova itd.Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu FINANCIJSKE SUBVENCIJE TURISTI KI PROJEKTI ZA SUBVENCIJE DIREKTNA JAVNA INVESTICIJA KVAZI FINANCIJSKE SUBVENCIJE DRŽAVNE GARANCIJE POVOLJNE KONCESIJE TAX HOLIDAYS FISKALNE SUBVENCIJE PRIJENOS GUBITAKA NIŽI UBRZANA KOMUNALNI AMORTIZACIJA POREZI NIŽI POREZ NA UVOZ RAZVOJNE JEDNOKRATNA SUBSIDIRANE POZAJMICE POTPORA KAMATE PROJEKTI REHABILITACIJE manji hoteli u urbanim naseljima veliki hotelski projekti spa objekti PROJEKTI KONVERZIJE / RESTRUKTURIRANJA društveni turisti ki objekti u hotele napušteni industrijski objekti u smještajne objekte (ili mixed use) objekte privatni rezidencijalni objekti u smještajne objekte veliki projekti konverzije devastiranih urbanih struktura GREENFIELD PROJEKTI obiteljski hoteli (Bed&Breakfast) inovativni hotelski / turisti ki koncepti veliki me unarodni hotelski brandovi marine inovativni turisti ki resorti probojni (breakthrough) razvojni projekti infrastrukturni razvojni projekti (financirani od strane privatnih investitora) EKO / ETNO TURISTI KI PROJEKTI smještaj. 188 . interpretacijski centri.

Istovremeno. itd. te na taj na in ublažava rizik povezan sa turisti kim 189 . Ovaj tip subvencije ne zahtjeva visoka inicijalna sredstva. država tako er može financijski podržati turisti ke projekte putem subvencioniranih kamata (pokriva razliku izme u visine komercijalne kamate i one odre ene od strane države). primjerice. Nadalje. jer smanjuju prepreke za profitabilnost projekta. U takvim slu ajevima. Upravo ovakva investicija može bitno utjecati na nov ani tok u prvom razdoblju projekta. Mnogi turisti ki projekti. a to može biti u smislu nižih kamatnih stopa. ali mogu predstavljati otklanjanje prepreka razvoju. pa se stoga privatni sektor. U slu aju da je projekt financiran pozajmicom u stranoj valuti. one zemlje sa visokom potrebom za razvojem turisti kog sektora kao op eg pokreta a razvoja njihove ekonomije. Države u ovakvoj situaciji esto su percipirane od strane privatnog sektora kao riskantne zemlje za ulaganja. država može ponuditi kvazi-financijsku subvenciju u smislu garancije deviznog te aja. Kvazi-financijske pozajmice Državne financijske subvencije u smislu jednokratnih potpora i razvojnih pozajmica najbolja su metoda za promociju i usmjeravanje turisti kog razvoja. Jednokratne potpore smatraju se najboljom metodom za poticaj razvoja turisti kih projekata. bez obzira na profitabilnost projekta.Vrste subvencija u turizmu (pojašnjenje tabele 17-1): 1. 2. suo ava sa poteško ama u njegovom financiranju. iziskuju inicijalnu investiciju u fiksnu imovinu. U inkovitost ovih zajmova u smislu turisti kih projekata ovisi o postavljenim uvjetima (na primjer. prije samog po etka poslovanja. Državne financijske subvencije Jednokratne potpore – državni poticaju turisti kim razvojnim projektima mogu biti u obliku jednokratne potpore ili pozajmice. država daje garanciju za pozajmice (u komercijalnom sektoru) – državne garancije ime iskazuje svoju predanost i povjerenje u turisti ki sektor. Jednokratna državna potpora može se dati u novcu koji ne zahtijeva povrat. a izdatak se podmiruje kroz duži niz godina. ili u. pozajmica sa istim uvjetima kao i komercijalne pozajmice od banaka ne utje u na profitabilnost poslovanja projekta. Razvojne pozajmice – daju se umjesto. kao injekcija kapitala koji zahtijeva dio profita. Obzirom da je rizik ve i kod komercijalnih pozajmica. na duži rok otplate. državne pozajmice se esto daju po povoljnim uvjetima za turisti ke projekte. jer imaju direktan i trenutan utjecaj na njihovu realizaciju. zemljištu u zakup za koji se ne traži naknada. su esto one sa nedovoljnim sredstvima ovakvog tipa. a ovo se posebno odnosi na ve e investicije kao što su one u hotele. ili kao dodatna sredstva jednokratnim potporama. ukoliko postoje poteško e razvojnog subjekta da ostvari kreditiranje od strane banke).

te drugo. odnosno na privla enje stranih investicija. ili odre enu vrstu razvojnog projekta. poput financijskih subvencija za turisti ke projekte mogu biti primjenjive za sve projekte. Iako se odre enim subvencijama može utjecati na smanjenje efekta nestabilnosti (ili percipirane nestabilnosti). Fiskalne subvencije mogu se aplicirati na po etnu fazu razvoja projekta.3 Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj Državne subvencije / poticaji i ostala sredstva za projekte u turizmu su prikazani u sljede oj tabeli: 190 . Fiskalne subvencije. Formalna turisti ka politika mora uzeti u obzir i ove faktore. te ih evaluirati jer utje u na investicijske odluke: Edukacija / trening Marketing Repatrijacija stranih prihoda Dostupnost materijala (za gradnju i poslovanje) Radne dozvole Op i stav prema razvoju turizma Svakako je najvažnija ekonomska i politi ka stabilnost zemlje / destinacije.razvojem u podru jima gdje fluktuacije deviznog te aja mogu imati ozbiljne posljedice na profitabilnost projekta. 3. u smanjenju prepreka profitabilnosti projekta. kao i na razdoblje samog poslovanja projekta. koja bi u protivnom bila marginalna. fiskalne subvencije se naj eš e koriste zajedno sa financijskim subvencijama. ili ih se može ograni iti na odre ene lokacije. Ostale subvencije Uz investicijske subvencije. profitabilnost ak i komercijalno vrlo atraktivnog projekta može biti nedovoljna da bi se kompenzirao rizik razvoja. jer su dio cjelokupne investicijske klime. važno je sagledati i druge faktore koji su relevantni za razvoj turisti kih projekata. Iz iskustva je evidentno da je u nekim slu ajevima jedan ili više tih faktora utjecalo na ograni eni turisti ki razvoj. u ubrzanju razvojnog procesa tako da se poboljša investicijska klima u odnosu na druge destinacije. Obzirom da nemaju zna ajan efekt na nov ani tok u ranom razdoblju turisti kog projekta. 17. Ove subvencije mogu biti dio isklju ivo turisti ki usmjerenih subvencija. 4. Fiskalne subvencije Fiskalne subvencije mogu imati dvojnu ulogu: prvo. ali vrlo esto su dio cjelokupne ekonomske politike usmjerene na podršku investicijama op enito.

IPA) – prekograni na suradnja.„Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i grani nim podru jima Bosne i Hercegovine“ AMAMO . RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva" KREDITNE LINIJE RESORNIH MINISTARSTAVA provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj.Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. u cilju stvaranja etno-eko sela i oboga ivanja turisti ke ponude Subvencije poljoprivrednicima. razvoj ljudskih potencijala.Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. kao na primjer: Zadružno poduzetništvo. Ministarstvo poljoprivrede. pansion.sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji. aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program 'Zelena brazda' .MINISTARSTVO TURIZMA Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" . obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Program poticanja unapre enja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“ Program poticanja razvoja tematskih turisti kih putova „Tematski putovi“ Program poticajnih mjera za pove anje konkurentnosti turisti kog tržišta Sufinanciranje turisti kih projekata kojima su odobrena sredstva iz me unarodnih fondova Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma Program poticaja ulaganjima u javnu turisti ku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odre enoj destinaciji u 2008 . Obrazovanje za poduzetništvo MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE.plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak ŽUPANIJSKE INICIJATIVE Program 'Etno-eko sela' . ruralni razvoj (IPARD) IPARD . ribarstva i ruralnog razvoja. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" . 2008. Izvor: Ministarstvo turizma. obrtnicima i poduzetnicima Subvencije poljoprivrednicima. Ministarstvo gospodarstva. signalizacije. Splitsko-dalmatinska županija. HAMAG. pomo u tranziciji i izgradnja institucija."Turizam kroz regije" MINISTARSTVO GOSPODARSTVA razli iti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva. tur. Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva. izrade biciklisti kih brošura. Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama. itd.bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu Program poticanja zaštite. obrtnicima i poduzetnicima Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma Razvoj Strategije ruralnog turizma županije Financiranje / subvencioniranje tur. Inovacije i novi proizvodi. regionalni razvoj. 191 . manifestacija i udruga. SREDSTVA ME UNARODNIH FONDOVA CARDS program .preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipi nih proizvoda Instrument pretpristupne pomo i (Instrument for Pre-accession Assistance .

Vremenski prioritet 4 . Podhumlje. i jedna i druga destinacija ra unaju. sva podru ja sva podru ja sva podru ja sva podru ja obalni dio Vis i Komiža Vis i Komiža sva podru ja Vis i Komiža Plisko polje. Dra evo polje. Velo polje. 192 .3 g. a ne na ublažavanje procesa eksploatacije projekata (olakšica). jasno je da ona predstavlja dobar okvir za pokretanje poduzetni kih inicijativa. uzimaju i u obzir sadašnju strukturu poticaja. Žena glava. 17.7 g. Nadalje. G. iako su poticaji fokusirani uglavnom na animiranje financiranja (subvencije).5 g. Podselje. i nema naznaka da se ovakvom dinamikom razvoja ruralnog turizma otok Vis može brzo pozicionirati i razviti turisti ki lanac vrijednosti koji se kao dio Splitsko-dalmatinske Županije može zna ajnije komercijalizirati na doma em i inozemnom tržištu.Dakle. šire podru je Visa i Komiže sva podru ja (osobito Dra evo polje. Borova njiva.Otok skrovište' Centar za sportove na vodi Program zdrave hrane za potrebe turisti kog tržišta Visa Program pripreme / kuhanja tradicionalnih jela Etno selo Dragodid Centar 'Vojna povijest Visa' EDUKACIJA I UPRAVLJANJE Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za upravljanje ruralnim turizmom Projekt edukacije u turizmu TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu) Podru je / potencijalna lokacija Javna Privatna Javno privatna 2 . Podstražje. itd. Podšpilje. Borovik.4 Ukupni pregled investicijskih projekata Tablica 17–2: Pregled investicija UKUPAN PREGLED INVESTICIJSKIH PROJEKATA ZA PODRU JE OTOKA VISA Vrsta investicije Projekt KONKURENTNOST Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Sustav malih plaža Revitalizacija rive / šetnica uz more Projekt kvalitete privatnog smještaja Eko oznake kvalitete Urbana konverzija (Vis i Komiža) SMJEŠTAJ Agroturizmi Ruralne ku e za odmor Ruralni Bed & Breakfast Ruralni obiteljski hotel Ruralni resort ATRAKCIJE I TURISTI KA INFRASTRUKTURA Kušaonica vina i maslinovog ulja Sustav vidikovaca Pješa ke / bicklisti ke staze Panoramska cesta Ribarski muzej Interpretacijski centar 'Vis. itd. razvoj se eko i ruralnih projekata prili no je spor. a koje e se investicije na svoj na in odraziti na tržište i dinamiku takozvanih ‘zelenih’ projekata. te u odnosu prema sadržaju turisti kog lanca vrijednosti s druge strane. a što je iskazano njihovim prostornoplanerskim dokumentima. Ston ica Marine zemlje. Usprkos tome. Oklju na Površina / broj elemenata 3-5 10 oko 50 km postoje i / potencijalno proširenje u budu nosti 1 ha 500 m 500 m 1 ha 2 2 - Programiranje i procjena investicija po pojedinim projektima u ovoj fazi nije mogu a na detaljnijoj razini. Žuzeca. s investicijama u ve e turisti ke projekte i napose javnu infrastrukturu. posebno iz razloga što je rije o strukturiranju investicija u odnosu na javni i privatni sektor s jedne strane. ajno polje / brdo.) Podselje. oko Kostirne. 6 .

Što se ti e projekata konkurentnosti i investicija koji se navode u gornjoj tabeli. oni su iskazani i detaljno razra eni u poglavlju 15. ovog Izvještaja. 193 . a planiraju se po principima eko / ruralnog / zelenog razvoja.

odnosno cjeloviti proboj novog turisti kog proizvoda za snažniju komercijalizaciju na jedan prostor (izuzetak je Istra. Naime. ovaj prostor za sada nema zna ajnijih drugih poslovnih sektora. Prirodna i kulturna dobra ovog prostora nisu posebno ozna ena niti interpretirana. vinarstvo. Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis za svoju realizaciju pretpostavlja uspostavu snažne institucije koja e direktno i indirektno posredovati u financiranju razvojnih projekata.destinacija otoka Visa. te stoga nije dovoljan motivacijski faktor za ubrzaniji razvoj eko i ruralnih inicijativa. socio-kulturna i povijesna bogatstva bez sumnje predstavljaju izniman potencijal za ruralne i eko turisti ke projekte. a koja je uglavnom usmjerena na smanjenje cijene kapitala. predstavlja spoj prirodnih i kulturno-povijesnih atrakcija raspore enih na otoku Visu. U razgovorima sa klju nim subjektima uo eno je da se otok Vis suo ava se s dvojbom svojeg kapaciteta da svoj razvoj temelji na organskim principima i sa glavnim osloncem na lokalne snage. ili e glavni razvojni impulsi do i izvana. Prema tome. ovdje se važno podsjetiti na postoje u strukturu poticaja u Hrvatskoj. koja može zaživjeti jedino uz profesionalizaciju vodstva koje e uspostaviti proces izvedbe ovog programa u cjelini. gdje dominiraju dva ve a urbana centra Vis i Komiža. te e u tako er imati ulogu potpore za istraživanje i razvoj unutar poslovnog sektora ruralnog / eko turizma. Prostor i njegova prirodna. a osobito zato što ne postoji potencijal lokalne poduzetni ke strukture. lokalni kapacitet i iskazani lokalni poduzetni ki interesi. Uz ribarstvo. Stanje okoliša i prirodnih resursa je na zadovoljavaju oj razini. a vezano na implementaciju ovog programa. sa snažnijim upravlja kim mehanizmom). Prognoze o razvoju turisti kih kapaciteta izražene prostornim planovima pretpostavljaju investicije u nekoliko koncentriranih središta što pretpostavlja uglavnom izvanjske investicije. najve e ograni enje. pa se postavlja pitanje proizvodnje bogatstva na srednji i duži rok. te u tom smislu s izuzetkom vinarstva i ribarstva. pa je stoga evidentna nužnost povezivanja resursa i atrakcija otoka u integrirani turisti ki lanac vrijednosti.Zaklju ne napomene Podru je obuhvata ovog projekta . Povijesno je ovaj otok bio izvan procesa klasi ne turistifikacije. Nadalje. ali ipak valja ra unati da su osim visokih troškova neophodne infrastrukture. i u malom opsegu poljoprivrede. te njime i upravljati. ovo je integralni program za jednu od najatraktivnijih oto kih destinacija u Hrvatskoj. a danas je depopuliran i bez ve ih internih kapaciteta za rast i razvoj. Mla e generacije otoka Visa je uglavnom apsorbiralo tržište rada Splita.18. 194 . za sada ne postoji jak agrikulturni supstrat i socijalni kapacitet za snažan i brz uzlet ruralnog turizma. Dosadašnja praksa lokalnih razvojnih modela unutar državnog sustava poticaja uglavnom nije polu ila realizaciju. te su ga mimoišli klju ni razvojni procesi u regiji.

te klju nih proizvoda unutar ovog segmenta. Razvojno / poduzetni ki centar formira se kao javno-privatno partnerstvo (županija. Kao što je istaknuto na radionici sa klju nim subjektima otoka Visa. naš je prijedlog da se osnuje Razvojno / poduzetni ki centar. kao inicijalna podloga za pokretanje ovog Centra mogu poslužiti nalazi turisti kih i drugih studija Cards Programa. javna poduze a. što se ovdje i uzima u obzir.Dakle. nužno e do i do sukoba s drugim potencijalnim razvojnim opcijama za ovaj prostor. nevladinih udruga i fondacija. transfera znanja i dr. Kona no. 195 . Naime. koja osim postavljanja strateških okvira za razvoj ruralnog turizma. koje e se izostankom prve pokazati kao realne alternative. a neovisan je i ima poslovnu misiju na ograni eno vrijeme integriraju i interese malih privatnih operatora. Prema tome. odnosno njihovu simbiozu u izgradnji lanca vrijednosti ovog prostora. tako er postavlja upravlja ki okvir. jasno je da bez aktivne izgradnje lanca vrijednosti u turizmu na temeljima održive eko / ruralne koncepcije i na onoj ekonomiji razmjera koja omogu ava zna ajan rast blagostanja i povrata stanovništva na otok. programa i financijskih potpora javnih institucija i agencija. županija je ve u procesu donošenja odluke o najboljem upravlja kom modelu ruralnog turizma županije. koji ima misiju upravljanja procesom razvoja poduzetni kih održivih. ve a privatna poduze a i poduzetnici te eventualno internacionalni subjekti). eko / ruralnih poslovnih inicijativa koje prije svega objedinjuju turizam i poljoprivredu. Splitsko-dalmatinska županija je trenutno u procesu prihva anja Strategije razvoja ruralnog turizma županije.

održivu izgradnju novih turisti kih iskustava i proizvoda uz naglasak na kvalitetu. a prijedlozi njegove operacionalizacije pretpostavljaju izgradnju kompletnog turisti kog lanca vrijednosti destinacije. Stoga je važno da se svi interesni subjekti u turizmu ovog podru ja dogovore i usuglase oko klju nih razvojnih koraka i odgovornosti. U tom kontekstu.Provedbeni plan Plan razvoja ruralnog / eko turizma za podru je destinacije otoka Visa daje strateški okvir za razvoj i rast novog turisti kog proizvoda u podru ju koje do sada nije doživjelo zna ajan turisti ki razvoj. Ovaj plan oslanja se na uspješne modele organizacije i razvoja ruralnog turizma. koji definira odgovornosti. klju ni projekti predloženi u Planu razvoja ruralnog / eko turizma destinacije otoka Visa predstavljaju se u okviru Provedbenog plana. razinu prioriteta i vremenski okvir za provedbu svakog od njih: 196 .19.

uz podršku lokalne samouprave i TZ-a) Budu a organizacija za razvoj eko / ruralnog turizma Lokalna samouprava uz podršku županije Visok Visok Srednji Visok Srednji Visok Visok Srednji Vrlo visok Visok . lokalne turisti ke agencije. Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Program opremanja malih plaža u uvalama Revitalizacija šetnica uz more Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Eko oznake kvalitete Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Urbana konverzija (Vis i Komiža) Mali poduzetnici uz podršku javnog sektora (Lokalna samouprava. god. Županija) Mali poduzetnici uz podršku i poticaje na državnoj i županijskoj razini Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu.PROJEKTI KONKURENTNOSTI VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. god. lokalne i županijske TZ. turisti ke zajednice) Lokalne i županijska TZ. lokalna samouprava Privatne inicijative uz podršku javnog sektora Lokalna samouprava Privatne inicijative Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu i ruralnom turizmu destinacije.

PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. god. god. Agroturizam Ruralna ku a za odmor Ruralni 'bed & breakfast' Ruralni obiteljski hotel Ruralni resort Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok Vrlo visok Visok Srednji Visok 198 .

tržišta destinacije Etno selo Dragodid Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Javno-privatna inicijativa Javno-privatna inicijativa Privatna inicijativa Lokalne TZ i TZ županije uz podršku županije i lokalne samouprave Privatna inicijativa Lokalno malo poduzetništvouz podršku javnog sektora Privatna inicijativa (uz javnu podršku) Javno-privatna inicijativa (poduzetništvo. god.Komiža Interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište' Škola viške kuhinje Koncept pješa kih. Kušaonice vina i maslinovog ulja Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok Sustav vidikovaca Privatne inicijative uz podršku lokalne samouprave i županije Visok Panoramska cesta Javna inicijativa Visok Ribarski muzej . lokalna samouprava) Visok Srednji Visok Visok Srednji Visok Visok Visok . planinarskih i biciklisti kih staza Centar za sportove na vodi Program zdrave hrane za potrebe tur. god.PROJEKTI ATRAKCIJA I TURISTI KE INFRASTRUKTURE VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god.

god.PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. županija) Javni sektor (lokalne i županijske TZ. Projekt edukacije u turizmu TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva u turizmu) Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Javni sektor (lokalne i županijske TZ. TZ županije Visok Visok Vrlo visok Vrlo visok 200 . županija) Javno-privatna incijativa Županija. god.

Wellington. Splitsko-dalmatinska županija. DELIVERING THE LUXURY EXPERIENCE. 2005. MANAGEMENT OF THE ENVIRONMENTAL EFFECTS ASSOCIATED WITH THE TOURISM SECTOR.ruralis. Državni zavod za statistiku.hr/more Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre. OCJENA KAKVO E MORA NA PLAŽAMA U SEZONI 2008. Agencija za zaštitu okoliša. Split. Službeni glasnik Grada Komiže 10/06. 2008. Zagreb. Zagreb. 2008. Zagreb. Državni zavod za zaštitu prirode. Split. 2003. NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA CRONEN. Službeni glasnik Splitskodalmatinske županije. Parliamentary Commissioner for the Environment. PROSTORNI PLAN URE ENJA GRADA VISA – PRIJEDLOG PLANA. 2001. PROSTORNI PLAN URE ENJA GRADA KOMIŽE. Državni zavod za statistiku RH.Popis korištenih izvora Državni zavod za statistiku RH.20. 2007. STANDARDIZACIJA I KLASIFIKACIJA SEOSKIH DOMA INSTAVA U ISTRI. http://www. GODINE. 2008. Split. EKONOMSKI PODACI. 2008. Državni zavod za statistiku RH. Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije. Splitsko-dalmatinska županija.. Zagreb. Splitsko-dalmatinska županija.Zagreb. 2008.STANOVNIŠTVA 2003. Locum Consulting. PROGRAM Grad Komiža. DIGITALNI MODEL RELJEFA RH . Komiža. Vis. Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije. Zagreb. Zagreb. 2008.. 2008. Grad Vis. Splitsko-dalmatinska županija. CORINE LAND COVER.hr 201 . STATISTI KI LJETOPIS 2007. 2008. 2006. THE CHANGING FACE OF LUXURY TRAVEL. 2005. USKLA ENJE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE S UREDBOM O URE ENJU I ZAŠTITI ZAŠTI ENOG OBALNOG PODRU JA MORA.RASTER. 2001. Institut za zurizam. TURIZAM U PRIMORSKIM GRADOVIMA I OP INAMA U 2007. FINA. 2005. 2006. Grad Vis. November 1997 Locum Consulting. POPIS POLJOPRIVREDE 2003. Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre. Zagreb. GISDATA ZAGREB. Zagreb. 2001. Split. STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ – TOMAS LJETO 2007. POPIS STANOVNIŠTVA 2001.mzopu. GODINE. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE. www. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure enja. REGIONALNI OPERATIVNI SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE.. PROSTORNI PLAN SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE.

watourismawards.elba-agriturismo.EventID-56596 AsianInfo.org/events--awards/tourism- Highlands and Islands Enterprise.arcipelago.com Talijanski web za www.forestur. http://www.co.http://www. http://www.com/azores/azores.tsnsw. EMERIT.uk/Eventsdetails.atec. Singapore Tourism Board.stb.sg/asp/ina/ina07.it/ Biokamp . http://www.org.1424. www. awareness-activities.bioelba.world-tourism.EventID56596 HI~Arts. www.ruraltourisminternational. web: www. www. http://woe. http://www. www.hi-arts.org/ 202 .htm Carnegie UK Trust Rural Programme.turismo.emerit.ste.asianinfo.edu.Toskanski arhipelag turisti ke informacije.ca/eng/index.net/index.au/index.php Azores Informacije.php?option=com_content&task=blogcategory &id=17&Itemid=51 Canadian Tourism Human www.co.it Turisti ka stranica Sardinije.com.restaurants.php?attribute=3 Rural Tourism International Training Network. www.uk/Eventsdetails.hie.asp http://www.agroturizam.visitazores.planisfero.sapereonline.aspx Belize Tourism Board.html Resource Council.com.it/APTView/view?guid=b2fc92679a4ce471:cb6009: 107e0626e4a:-7ffd Agroturizam Sapereta.azores.htm Agroturizam Elba.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngo rms_destination_management_organisation World Tourism Organization.insula. www. web: www.it Regija Sardinija.org/main. web: www. web: www. Turisti ka stranica Arhipelaga Azores. web: www.uk/rural Organization of Tourism Education and Training. www.belizetourism.com poticanje investicija.it/it/agri-campeggio.html Forestur.sardegna.php?obj_id=676181603 Tourism Skills Network West of England.htm Alberta Hotel & Lodging Association.travel/index.site. http://www.toscana.carnegieuktrust. http://app.investinitaly.gr/uk/ste_uk.com.htm.ca/ Tourism Council Western Australia.org.org/asianinfo/indonesia/pro-tourism.restaurant.org International Scientific Council For Island Development.sardegnaturismo.htm. http://rural. www.

Sadržaj priloga 4 Situacijska analiza Tablice Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Kartogrami Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 4.aktivnost Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Tablica 4–7: Ku anstva Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001.lokacije Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina 9 9 11 11 12 13 14 203 2 3 3 4 4 4 4 5 5 6 7 7 8 1 2 2 1 1 4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja .Dobno-spolna piramida Tablica 4–5: Stanovnici . razvojne mogu nosti i ograni enja Tablice Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina Tablica 4–16: Turisti ke zone .2 Socio – ekonomski faktori Tablice Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura Tablica 4–4: Stanovnici .21. godine Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda 4.ukupno Tablica 4–17: Turisti ke zone .3 Prostor.

Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Tablica 4–23: Zaštita prirode Tablica 4–24: Ekološka mreža Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Kartogrami Kartogram 4 2: Temeljna namjena površina Kartogram 4 3: Gra evinska podru ja Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja Kartogram 4 5: Zaštita prirode Kartogram 4 6: Kulturna baština 4.Segment Prirodnog. Snage i slabosti .Segment Interesnih subjekata i partnerstva Tablica 8–7: G. Mogu nosti i prijetnje .Segment Ekonomskog okruženja Tablica 8–13: F.Segment Lokalne zajednice i javnih usluga Tablica 8–6: F. Snage i slabosti . Snage i slabosti .Segment Trendova industrije Tablica 8–9: B.Segment Socio-kulturnog okruženja Tablica 8–12: E.Segment Tehnologije 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 204 . Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje .Segment Okoliša Tablica 8–14: G. Snage i slabosti .4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogrami Kartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 14 14 16 16 20 8 10 15 15 19 22 22 23 8 SWOT analiza Tablice Tablica 8–1: A. Snage i slabosti .Segment Pravno-politi kog okruženja Tablica 8–11: D. Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje .Segment Performansi destinacije Tablica 8–3: C.Segment Turisti kog razvoja Tablica 8–8: A.Segment Konkurenata Tablica 8–10: C. Mogu nosti i prijetnje .Segment Turisti kih usluga destinacije Tablica 8–5: E. Mogu nosti i prijetnje . socijalnog. i ekonomskog profila podru ja Tablica 8–2: B. Snage i slabosti .Segment Destinacijskog marketinga Tablica 8–4: D.

10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablice Tablica 10–1: Cipar Tablica 10–2: Malta Tablica 10–3: Sardinija 37 37 40 43 205 .

206 .

*** “Priprema planova razvoja eko i ruralnog turizma za podru je destinacije otoka Visa” *** Kona ni izvještaj .PRILOZI .

.

Dobno-spolna piramida Tablica 4–5: Stanovnici .3 Prostor.lokacije Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina 9 9 11 11 12 13 14 2 3 3 4 4 4 4 5 5 6 7 7 8 1 2 2 1 1 4. godine Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda 4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja .Sadržaj 4 Situacijska analiza Tablice Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Kartogrami Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 4.2 Socio – ekonomski faktori Tablice Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura Tablica 4–4: Stanovnici .aktivnost Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Tablica 4–7: Ku anstva Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001. razvojne mogu nosti i ograni enja Tablice Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina Tablica 4–16: Turisti ke zone .ukupno Tablica 4–17: Turisti ke zone .

Segment Pravno-politi kog okruženja Tablica 8–11: D. Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje .Segment Trendova industrije Tablica 8–9: B. Snage i slabosti . socijalnog.Segment Konkurenata Tablica 8–10: C. Snage i slabosti . Snage i slabosti .Segment Interesnih subjekata i partnerstva Tablica 8–7: G. Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje .Segment Socio-kulturnog okruženja Tablica 8–12: E. Mogu nosti i prijetnje .Segment Ekonomskog okruženja Tablica 8–13: F. Mogu nosti i prijetnje .Segment Turisti kog razvoja Tablica 8–8: A. Mogu nosti i prijetnje .Segment Lokalne zajednice i javnih usluga Tablica 8–6: F. Mogu nosti i prijetnje .Segment Okoliša Tablica 8–14: G.Segment Tehnologije 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 .Segment Turisti kih usluga destinacije Tablica 8–5: E. Snage i slabosti .4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogrami Kartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 14 14 16 16 20 8 10 15 15 19 22 22 23 8 SWOT analiza Tablice Tablica 8–1: A.Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Tablica 4–23: Zaštita prirode Tablica 4–24: Ekološka mreža Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Kartogrami Kartogram 4 2: Temeljna namjena površina Kartogram 4 3: Gra evinska podru ja Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja Kartogram 4 5: Zaštita prirode Kartogram 4 6: Kulturna baština 4.Segment Destinacijskog marketinga Tablica 8–4: D. Mogu nosti i prijetnje .Segment Prirodnog. i ekonomskog profila podru ja Tablica 8–2: B. Snage i slabosti .Segment Performansi destinacije Tablica 8–3: C.

10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablice Tablica 10–1: Cipar Tablica 10–2: Malta Tablica 10–3: Sardinija 37 37 40 43 .

.

2001. Corine Land Cover.1 Temeljna kvalifikacija podru ja Kartogram 4-1: Pokrov zemljišta Izvor: AZO.4 Situacijska analiza 4. 1 .

000 Kretanje broja stanovnika Stanovnici 60 i više godina Planirani broj stanovnika 2015.02 14.58% 0.2% 1.571 43.781 2. 2001.29 0.39% 0.230 1.42% 14.2% 4.130 31.500 OTOK VIS 3.31 4.349 1.31% 94.226 2.35 3.56 14.66 13. Broj % Broj Broj Broj KOMIŽA 1.1% 3.43% 13.83% 8.00% 4. 1991.34 1.29% 15.637 19 1.500 VIS 1.011 4.55% 13. Naselja Aktivno stanovništvo Broj Broj Broj % 1981. .919 2.96 14.04 8.248 2.53 100.51% 4.2 Socio – ekonomski faktori Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Podru je Stanovnika 2001.243 488 29. Corine Land Cover.21 8. varijanta 1 Planirani broj stanovnika 2015.677 10 809 48.106 642 32.trend Planirani broj stanovnika 2015.27% 1.11 0.77% 12.24 12.900 2.126 5.43 1.Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Naziv razreda Umjetne (izgra ene) površine Vinogradi Maslinici Pašnjaci Mozaik uzgojnih parcela Pretežno poljoprivredno i prirodni pokrov Bjelogori na šuma Crnogori na šuma Miješana šuma Prirodni travnjaci Makija i garig Prijelazna šumska podru ja Oskudni biljni pokrov UKUPNO Izvor: AZO.37% 3.960 9 762 38.28% 8.1% 1.8% 1.167 4. Popis stanovništva 2001 2 . Kod 112 221 223 231 242 243 311 312 313 321 323 324 333 Površina km2 1. varijanta 2 Izvor :DZS.9% 2.

0% 0. Tablica 4–4: Stanovnici .0% -5.54 18% 15% 16% 55 .0% -15. 90-94 80-84 70-74 60-64 50-54 40-44 30-34 20-24 10-14 0-4 -20.0% 0.0% 15.0% 10. 3 . Popis stanovništva 2001.0% -15.0% 20.0% 20. 90-94 80-84 70-74 60-64 50-54 40-44 30-34 20-24 10-14 0-4 Ostala naselja Starosna struktura 2001.0% muškarci žene muškarci žene Izvor: DZS.0% -20.0% 5.0% -10.Dobno-spolna piramida Urbani centri Komiža i Vis Starosna struktura 2001.0% 5.0% -10.44 9% 13% 10% 45 .34 7% 11% 8% 35 .64 21% 12% 18% preko 64 30% 21% 31% Komiža SDŽ Vis Izvor: DZS.0% 15.Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura lanovi poljoprivrednih ku anstva prema navršenim godinama starosti 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% do 25 15% 27% 18% 25 .0% -5.0% 10. Popis poljoprivrede 2003.

637 762 809 1. magisterij Izvor: DZS. visoka.317 307 Tablica 4–7: Ku anstva 1991.2% 43.4% 31.Tablica 4–5: Stanovnici .3% 24. i više Bez škole Osnovna škola Srednja škola Viša.9% Grad Ukupno Aktivno Broj Vis Komiža Ukupno otok Vis 1.3% 24.429 broj lanova 2.438 440 312 561 125 VIS 1.025 764 637 1.62 2.162 % 35. broj ku anstava 680 749 1.571 Izvor: DZS.4% Izvor: DZS. Popis stanovništva 2001.587 324 325 756 182 OTOK VIS 3.61 2.63 2001. KOMIŽA 1.55 Izvor: DZS.8% OTOK VIS 421 1.3% VIS 241 648 316 48. Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Podru je Poljoprivredna ku anstva lanovi polj.aktivnost Osobe s osobnim prihodom % 38.9% 48.65 2. Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Podru je Stanovništvo 15 g. Podru je Komiža Vis Ukupno otok Vis broj ku anstava 845 806 1.47 2. Popis poljoprivrede 2003. ku anstava 55 i više godina broj broj broj % KOMIŽA 180 457 230 50.677 3. 4 .2% Broj 702 460 1.960 1.105 546 49. ku anstava lanovi polj. Popis stanovništva 2001.9% Uzdržavano stanovništvo Broj 496 408 904 % 25. Popis stanovništva 2001.8% 27.651 broj lanova 2.

Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001. godine Podru je Ukupno stanova Ukupno stanova za stalno stanovanje Stalno nastanjenih Privremeno nenastanjeni i napušteni Stanovi za odmor Gospodarsko korištenje broj m2 broj m2 broj m2 broj m2 broj m2 broj KOMIŽA 1.527 93.820 983 60.553 677 45.118 306 4.214 437 27.931 107 VIS 1.876 120.046 939 62.205 741 50.173 198 6.878 853 53.431 84 OTOK VIS 3.403 213.866 1.922 122.758 1.418 95.291 504 11.092 1.290 81.362 191

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela

Struktura stanova prema na inu korištenja
1600 1400

Broj stanova

1200 1000 800 600 400 200 0

VIS 641 129 398 64

KOMIŽA 593 247 285 55

Ostala naselja 184 128 607 72

UKUPNO 1418 504 1290 191

Stalno nastanjeni Napušteni Povremeno stanovanje Gospodarske djelatnosti

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

5

Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Grad Naselje Komiža - naselje
Biševo Borovik Duboka Oklju na Palagruža Podhumlje Podšpilje Sveti Andrija Žena Glava

Stalni stanovnici 2001. 1523
19 15 6 5 0 40 14 1 54

Povremeni stanovnici
Stanovi za odmor 2001. Turisti 2007.

Ukupno 3651 247 39 50 157 0 148 30 5 86 762 4413 5458 92 443 283 113 71 323 88 591 2004 7462 11875

1140
228 24 44 152 0 108 16 4 32

KOMIŽA

Ostala naselja - ukupno Ukupno Grad Komiža Vis - naselje
Dra evo Polje Marinje Zemlje Milna Plisko Polje Podselje Podstražje Roga i Rukavac

154 1677 1776
8 35 19 21 23 23 8 47

608 1748 1592
84 408 264 92 48 300 80 544

VIS

Ostala naselja - ukupno Ukupno Grad Vis UKUPNO OTOK VIS
Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001., Turizam 2007.

184 1960 3637

1820 3412 5160

988 988 2090 2090 3078

6

Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda

Komiža - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007
Poljoprivreda lov, šumarstvo 13% Prera iva ka industrija 19% Trgovina 21%
Izvor: FINA, 2008.

Opskrba el.energija, plin, voda 9% Ostale djelatnosti 16% Hoteli i restorani 22%

Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda

Vis - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007
Prera iva ka industrija 8% Poslovanje nekretninama iznajmljivanje 5% Ostale djelatnosti 15% Trgovina 38%

Prijevoz, skladištenje i veze 8%

Hoteli i restorani 26%

Izvor: FINA, 2008.

7

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja
Kartogram 4-2: Temeljna namjena površina

Izvor: PPOG Komiža i Vis

8

Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina KOMIŽA ha Gra evinska podru ja naselja Gra evinska podru ja van naselja Poljoprivredne površine Šumske površine Ostale poljop. i šumske površine Ostale površine UKUPNO
Izvor: PPOG Komiža i Vis

PROSTORNII POKAZATELJI

Oznaka GPn GPv P Š PŠ O

VIS ha ha 121 50 2.180 2.563 285 24 5.223

Otok VIS % 244 74 3.121 5.436 1.205 61 10.141 2,4% 0,7% 30,8% 53,6% 11,9% 0,6% 100,0%

123 24 941 2.873 921 37 4.918

Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina PROSTORNI POKAZATELJI Gra evinska podru ja Izgra eni dio naselja Nezgra eni dio naselja KOMIŽA Oznaka GP GPn Gpi GPv I Izgra ene strukture van gra evinskog podru ja LN K T D O Ostale površine UKUPNO
Izvor: PPOG Komiža i Vis

VIS ha 121,3 87,9 33,4 49,8 0,0 9,2 4,8 30,5 5,3 24,1 24,1 0,0 195,2

Otok VIS ha 243,9 170,5 73,4 73,8 4,6 9,2 4,8 49,5 5,7 60,6 24,1 36,5 378,2 % 64,5% 45,1% 19,4% 19,5% 1,2% 2,4% 1,3% 13,1% 1,5% 16,0% 6,4% 9,7% 100,0%

ha 122,5 82,6 39,9 24,0 4,6 0,0 19,0 0,4 36,5 0,0 36,5 183,0

A N

9

Kartogram 4-3: Gra evinska podru ja Izvor: PPOG Komiža i Vis 10 .

UKUPNO Hotel Issa Uvala Stonca eška Vila Milna Samogor Zaravniš e Parja Grad Vis .29 83.0 Tablica 4–17: Turisti ke zone .300 Turisti ka zona Naselje Komiža Izvan naselja Grad Komiža Naselje Vis Izvan naselja Grad Vis UKUPNO otok VIS Površina ha 13.5 51.3 84.1 6.7 0.2 21 6 3.lokacije Turisti ka zona Hotel Biševo Roga i Neptun Kamenica Barjaška Grad Komiža .450 780 1.2 19 32.UKUPNO UKUPNO otok VIS Izvor: PPOG Komiža i Vis Tip H H TN TN TN H H H H H / TN H H Lokacija Komiža Komiža Komiža Komiža Izvan naselja Vis Vis Vis Izvan naselja Izvan naselja Izvan naselja Izvan naselja Površina 1.35 7.070 1.ukupno Broj kreveta max.31 1.25 3.850 4.Tablica 4–16: Turisti ke zone .93 11.500 950 2.6 30.7 19.99 Broj kreveta max. 350 300 350 500 950 2450 260 420 100 120 600 200 150 1850 4300 11 .5 51.15 3.7 19.0 32. 1.

Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Izvor: PPOG Komiža i Vis 12 .

Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Izvor: PPOG Komiža i Vis 13 .

2 828.9 42.5 Vinogradi 53.2 83.180 374 532 1.2 176. vrtovi 3.9 42.1 2. Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Grad Komiža Vis Ukupno Korišteno poljoprivredno zemljište .4 Vinogradi 53.9 16.5 80.121 374 755 1.5% 694.563 2.2 Komiža Vis 14 .1% 581. 3.8% Neobra eno 66.7 5.0 8.873 2.Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina PROSTORNI POKAZATELJI KOMIŽA Oznaka P P1 P2 P3 Š Š2 Š3 PŠ ha VIS ha Otok VIS ha 941 0 223 719 2.7 Povrtnjaci 1.0 Livade Pašnjaci 16.0 Pašnjaci 16.4 Vo njaci 37.9 122.7 5.0 649.1 10.2 89.0 63. Popis poljoprivrede 2003.2 400.2 400.494 69 5.2% Izvor: DZS.ha Oranice.274 3. KORIŠTENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE PO KATEGORIJAMA Korišteno poljoprivredno zemljište u hektarima 500 400 300 200 100 0 Oranice.939 497 Šumske površine Ostale poljoprivredne i šumske površine Izvor: PPOG Komiža i Vis 921 285 1.2 Vo njaci 37.9 10.1 Korišteno 113.445 428 2.436 4.2 Izvor: DZS.3 1. Popis poljoprivrede 2003.5% 133.205 Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Grad Komiža Vis Ukupno otok Vis Poljoprivredno zemljište .0 Povrtnjaci 1.2 416.3 1.9% 67.0 36.0 10.ha Ukupno 179.992 Poljoprivredne površine 2.4 Livade 10.9 122.

Zaštita prirode baštine.Kartogram 4-4: Vodoopskrba i odvodnja Izvor: PPOG Komiža i Vis Kartogram 4-5: Zaštita prirode Izvor: ZPP. Ekološka mreža 15 .

PPUG Komiža i Vis Tablica 4–24: Ekološka mreža Podru ja Biševo kopno HR2001097 Brusni ka gušterica. Otok Vis . pješ ana dna. muljevite i pješ ane pli ine. bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom. morske špilje.podmorje Pjeskovita morska obala. šljunkovita morska obala. naselja posidonije. Visa Naselja posidonije HR2000942 HR3000096 HR3000097 Bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom. šuma alepskog bora sa sominom. Biševo more HR3000098 Pjeskovita morska obala. grebeni. pješ ana dna. 16 . ista. šljunkovita morska obala. Otok Vis JI strana o.Tablica 4–23: Zaštita prirode U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su dijelovi prirode: Zna ajni krajolik: Otok Ravnik Otok Jabuka Otok Brusnik Planom se predlažu za zaštitu kao zna ajni krajolik: otok Biševo oto ni arhipelag Budikovac – Greben Spomenici prirode: Medvidina špilja (geomorfološki) Modra špilja (geomorfološki) Otok Brusnik (geološki) Otok Jabuka (geološki) Zelena špilja na otoku Ravnik (geomorfološki) Uvala Stiniva (geomorfološki) Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati: akvatorij otoka Biševo. morske špilje. Plagruža i Svetac Izvor: ZPP. grebeni. sastojine drvenaste mlje ike. vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom. naselja posidonije. muljevite i pješ ane pli ine.

kraške špilje i jame. kraške špilje i jame.špilja Kraške špilje i jame. HR2000059 HR2000063 HR2000139 HR2000140 HR2000164 HR2000339 HR3000184 HR3000205 HR3000362 HR3000363 HR3000364 HR3000365 HR3000366 HR3000367 Endemi ne svojte. Endemi ne svojte. kraške špilje i jame.duboki HR3000368 Morske špilje Prolaz na rtu Nova pošta .To ke Jama na Gatulijama Kraljicina špilja Špilja kod grada Visa (1) Špilja kod grada Visa (2) Špilja od Vore Ravnik . kraške špilje i jame.plitki Morske špilje HR3000369 HR3000370 HR3000392 17 Mala Üpilja Morske špilje Ponara ol medvida . Budikovac) Morske špilje Špilja na Križnom ratu Morske špilje Špilja na Bilom ratu Morske špilje Morska špilja u uvali Duboka Morske špilje Ravnik špilja Morske špilje Prolaz na rtu Nova pošta . Endemi ne svojte. endemi ne svojte. Endemi ne svojte. kraške špilje i jame. Modra špilja Morske špilje Medvidina pe ina Morske špilje Jama Supurina Morske špilje Jama (o. Dugikrili pršnjak.

Morske špilje Fumor Morske špilje HR3000393 HR3000394 HR3000395 HR3000396 Medvidine Stupiš e Morske špilje Zakamica Morske špilje Nova medvidina Morske špilje 18 .

Kartogram 4-6: Kulturna baština Izvor: Izvor: 19 .

Komiža Spomen dom (arh. Kostirna Javna kulturna dobra Kula Mladineo. Komiža Ku a Mladineo. Komiža Ku a Giaconi. Plani ). Komiža Ku a Molinari. iznad Komiže Crkva sv. Komiža Dom JNA (arh. Roka. Nikole "Muster". Blaža. Komiža Lu ki ured. Komiža Ku a Foreti . Viti ). Komiža Ku a Zonko. Komiža Ku e u moru. Komiža 20 . Biševo Crkva sv. Hum Crkva sv. iznad komiške uvale Crkva Gospe od planice. Mihovil. Komiža Zadružni dom. Komiža Ku a Marinkovi . Komiža Crkva sv. izme u Podhumlja i Podšpilja Sklop Mardeši . Komiža Crkva Gospa Gusarica. Silvestra. Komiža Crkva sv. Borovik Zonkotova kula. Duh. izme u Podhumlja i Podšpilja Kula "komuna".Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Grad Komiža Urbane cjeline Naselje Komiža Ruralne cjeline Duboka Podhumlje Podšpilje Kostirna Borovik Žena Glava Poje na Biševu Arheološke i hidroarheološke cjeline i nalazišta Oto je Palagruže Otok Biševo Otok Svetac Sakralna kulturna dobra Crkva sv.

Kostri i eva kula Arheološke i hidroarheološke cjeline i nalazišta Arheološka zona anti ke Isse O. Kuzma i Damjan Dra evo polje Sv. Host hidroarheološko nalazište Hrid Krava hidroarheološko nalazište Uvala Svitnja hidroarheološko nalazište 21 . Margarite Sv.Pipitovo Gra evinski sklop .Š uline Gra evinski sklop . Utvrda Host Tvr ava Welington Svjetionik Ston ica Kula Benedikt-Torjun Sv. Magdalena Poselje Crkva Gospe i Sv.Grad Vis Urbane cjeline Naselje Vis Ruralne cjeline Tihobra e Milna Burgujac Podstaržje Uvala Rukavac Donji Rukavac Gornji Rukavac Plisko Poje Marinje Zemje Stiniva Donja Žužeca Gornja Žužeca Kunjanove-Serenjok Poselje Pojedina ne gra evine i sklopovi Vis Tvr ava Juraj III. Vid Gra evinski sklop .

4.4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 22 .

SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA SLABOSTI: Nizak nivo kupovne mo i doma eg stanovništva za ulaganja u turisti ke aktivnosti 10 8 Nedostatak razvojnih okvira i poticaja za SME's 6 4 2 0 Nedostatak poduzetni ke inicijative doma eg stanovništva Nizak udio poljoprivredno angažiranog stanovništva Nedostatak poslovnog iskustva doma eg stanovništva Nedostatak profesionalnih ljudskih kadrova u turizmu Nedostatak ljudskih resursa za rad na otoku Napomena: 1=najbolje.8 SWOT analiza Tablica 8–1: A. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA SNAGE: Bogatstvo prirodne i kulturne baštine podru ja 10 Ne-komercijalizacija otoka/izbjegnut masovni turizam 8 6 4 Podru je sa niskim stupnjom zaga enja Interes lokalnih zajednica za intenzivniji razvoj turizma i svijest o pozitivnom djelovanju turizma na privredne indikatore 2 0 Kultura i tradicionalni na in života Usmjerenje lokalnih samouprava ka intenzivnom turisti kom razvoju Visa O uvanost prirodne strukture otoka Otvorenost i gostoljubivost ljudi i opušteni na in života Napomena: 1=najlošije. i ekonomskog profila podru ja PRIRODNI.Segment Prirodnog. socijalnog. Snage i slabosti . 10=najlošije 23 . 10=najbolje PRIRODNI.

10=najbolje PERFORMANSE DESTINACIJE SLABOSTI: Vrijeme putovanja do destinacije 10 8 Nedostatak turisti ke signalizacije 6 4 2 0 Nedostatak svijesti o destinaciji na regionalnom i internacionalnom tržištu Nedostatak kvalitetnih smještajnih kapaciteta Ograni eni broj proizvoda i aktivnosti u ponudi Napomena: 1=najbolje. 10=najlošije Nedostatak cjelovitog turisti kog lanca vrijednosti 24 .Segment Performansi destinacije PERFORMANSE DESTINACIJE SNAGE: Trend otvorenosti otoka prema turisti kom tržištu u posljednjih nekoliko godina 10 8 6 Investicijski i razvojni projekti u toku 4 2 0 Trend prepoznavanja otoka kao baze jedrili ara u Hrvatskoj Po eci razvoja agroturizma u unutrašnjosti otoka Zainteresirani lokalni pojedinci za razvoj turisti kih proizvoda i autenti ne ponude otoka Napomena: 1=najlošije. Snage i slabosti .Tablica 8–2: B.

10=najbolje Vis je dio rastu eg tržišta održivog turizma DESTINACIJSKI MARKETING SLABOSTI: Nedostatak svijesti gostiju o atributima destinacije i raznolikosti potencijalnih iskustava 10 Nepostojanje centralnog informativnog turisti kog centra na podru ju otoka 8 6 4 2 0 Nizak profil u doma im. distribucije i komunikacije Nedostatak doga aja internacionalnog karaktera Nedostatak brendinga Visa i naglašavanja raznolikosti podru ja Napomena: 1=najbolje. regionalnim i internacionalnim kanalima distribucije Promotivni materijali ra eni uglavnom za doma e tržište Nedovoljno razumijevanje internacionalnih tržišta. Snage i slabosti . 10=najlošije 25 .Tablica 8–3: C.Segment Destinacijskog marketinga DESTINACIJSKI MARKETING SNAGE: Potencijal razvoja široke lepeze cjelogodišnjih aktivnosti na otoku 10 8 6 4 2 Potencijal snažnog destinacijskog menadžmenta i marketinga udruženim snagama dviju op ina 0 Potencijal razvoja raznovrsnih iskustava za razli ita internacionalna 'niche' tržišta Napomena: 1=najlošije.

Segment Turisti kih usluga destinacije TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE SNAGE: Raznolikost mjesta izuzetnih prirodnih i kulturnih vrijednosti. te iskustva vezana uz bogato tradicionalno nasljedstvo 10 8 6 4 2 Otvorenost novim idejama i konceptima 0 Planovi i projekti u pripremi vezani na smještajne kapacitete na otoku Napomena: 1=najlošije.Tablica 8–4: D. 10=najbolje Standard i kvaliteta hrane i pi a TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE SLABOSTI: Mala baza hotelskih kapaciteta 10 Trgova ka ponuda namijenjena turistima 8 6 4 2 Broj turisti kih proizvoda odmah spremnih za internacionalnu komercijalizaciju Atrakcije i doga aji uglavnom poznati lokalnom / doma em stanovništvu 0 Usluga na razini internacionalnih standarda Ograni ena distribucija informacija posjetiteljima prije njihovog dolaska na Vis Standard i kvaliteta smještajnih kapaciteta Napomena: 1=najbolje. 10=najlošije Postoje e turisti ke atrakcije i infrastrukturni kapaciteti 26 . Snage i slabosti .

profesionalni kadrovi. el.Segment Lokalne zajednice i javnih usluga LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE SNAGE: Prepoznavanje ekonomskih dobrobiti (potencijala) turizma 10 8 6 4 2 Proces izrade razvojnih projekata i prilagodbe Prostornom planu u toku Razvijena svijest o potrebitosti razvojnih projekata u turizmu 0 Napomena: 1=najlošije.putevi. kanalizacija. 10=najlošije Nedostatak destinacijskog menadžment sistema 27 . i upravljanje hotelskim i turisti kim uslugama) Turisti ki informativni centri za posjetitelje Napomena: 1=najbolje. energija. 10=najbolje Uvažavanje zna aja zajedni kog djelovanja dviju op ina u razvoju turizma LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE SLABOSTI: Nedostatak svjesti lokalnog stanovništva o vrijednostima života u podru ju sa izuzetnim potencijalom za razvoj internacionalnog turizma 10 8 Relativno slaba infrastruktura . voda. Snage i slabosti . itd.Tablica 8–5: E. 6 4 2 0 Percepcije i odnos lokalnih kompanija i interesnih subjekata prema sudjelovanju u kreiranju šireg turisti kog lanca vrijednosti Faktori koji u potpunosti podupiru proces razvoja turizma (javne usluge.

10=najlošije Zajedni ka vizija i razumjevanje pravila igre u sektoru turizma otoka 28 .Tablica 8–6: F. Snage i slabosti .Segment Interesnih subjekata i partnerstva INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA SNAGE: Postojanje lokalnih Turisti kih organizacija u op inama 10 8 6 4 2 Interes lokalnih poduzetnika za sudjelovanje u turisti kom razvoju Visa 0 Po etak uvo enja regulacije prostornog razvoja podru ja Visa Izražena želja lokalnog stanovništva za razvoj Visa Napomena: 1=najlošije. 10=najbolje INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA SLABOSTI: Stru nost lokalnih kadrova u turizmu 10 8 Destinacijski menadžment 6 4 2 0 Uklju enost privatnih interesnih subjekata u jedinstveni marketing Visa Suradnja javnog i privatnog sektora u turizmu Visa Jasne uloge u upravljanju turizmom otoka Napomena: 1=najbolje.

10=najbolje TURISTI KI RAZVOJ SLABOSTI: Ograni eni interni resursi i ekspertiza za razvoj velikih turisti kih projekata 10 9.Tablica 8–7: G. 10=najlošije Nedostatak internacionalnih hotelskih brendova i razvojne ekspertize 29 .5 Nedostatak privatnih operatera za daljnji razvoj i komercijalizaciju turisti kog proizvoda specijalni interesi Nedostatak lokalnog investicijskog kapaciteta Infrastruktura i nedostatak internacionalnog aerodroma Napomena: 1=najbolje. kulturnih i povijesnih vrijednosti Visa koje je mogu e turisti ki valorizirati Raspoložive zone za novi turisti ki razvoj Napomena: 1=najlošije. Snage i slabosti .5 Nedostatak zajedni ke vizije turisti kog razvoja 9 8.Segment Turisti kog razvoja TURISTI KI RAZVOJ SNAGE: Fokus na turizmu kao ekonomskom pokreta u otoka 10 8 6 4 2 Interesi lokalnih poduzetnika za ulaganje u turisti ki razvoj 0 Raznolikost prirodnih.

osobito na podru ju Srednje i Jugoisto ne Evrope Fokus na 'baby boomere' (42 . a kra ih odmora 10 Stil života . 10=najlošije Potreba za jasnim pozicioniranjem i snažnim Jedinstvenim Prodajnim Prijedlozima (USP) 30 . 10=najbolje TRENDOVI INDUSTRIJE PRIJETNJE Ve a konkurencija zbog boljeg pristupa novim kanalima distribucije 10 Polarizacija tržišta (niske cijene ."Status" manje važan nego prije. 'Niska cijena' ne zna i 'niska kvaliteta' 8 6 4 2 0 Uticaj Interneta i E-trgovine na distribuciju Starost evropskog društva . kulturu i doga aje Trend zdravih i sa vitalnoš u povezanih aktivnih odmora Trend ekološki senzitivnih i na prirodi baziranih odmora Napomena: 1=najlošije.starije osobe imaju tendenciju putovanja izvan glavne sezone Kontinuirana segmentacija tržišta putovanja Pove ana potražnja za proizvodima specijalnih interesa i novim destinacijama. aktivno provode odmor i traže nova iskustva vezana uz prirodu.visoka kvaliteta) pod prijetnjom ne postizanja zadovoljavaju ih performansi 8 6 4 2 O ekivanja visoke kvalitete vezane na turisti ka iskustva i usluge Pove an kriti ki stav prema kvaliteti i odnosu cijene u odnosu na kvalitetu (vrijednost za novac) 0 Daljnja segmentacija tržišta putovanja Skra ivanje dužih odmora u korist više kra ih odmora Potreba za diferencijacijom Napomena: 1=najbolje.Segment Trendova industrije TRENDOVI INDUSTRIJE MOGU NOSTI Sve više estih.) koji žive duže.Tablica 8–8: A.60 god. Mogu nosti i prijetnje .

globalna konkurencija Mogu nost konkurenata za razvoj održivih proizvoda i destinacija 0 Napomena: 1=najbolje.Tablica 8–9: B. 10=najlošije Diverzifikacija proizvoda 31 . Mogu nosti i prijetnje . 10=najbolje Mogu nost razvoja inovativnih proizvoda i integrirane turisti ke destinacije KONKURENTI PRIJETNJE: Konkurencija s otocima u Hrvatskoj 10 8 6 4 2 Elektroni ki pristup kanalima distribucije .Segment Konkurenata KONKURENTI MOGU NOSTI: Suradnja s ostalim regijama u Hrvatskoj u svrhu privla enja posjeta 10 8 6 4 2 U enje na pozitivnim iskustvima drugih sli nih destinacija Diferencijacija u odnosu na globalnu konkurenciju na bazi vlastite startne pozicije razvoja turizma 0 Napomena: 1=najlošije.

Mogu nosti i prijetnje .Segment Pravno-politi kog okruženja PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Interesi Hrvatske prema jedinstvenom razvoju Visa kao još neizgra ene destinacije 10 8 6 Nestabilnosti na globalnom nivou. 10=najlošije 32 . 10=najbolje PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Nivo centralizacije .Tablica 8–10: C.5 9 Nedovoljno promjenjeni i prilago eni zakonodavni i upravlja ki modeli 8.5 Nedostatak razumijevanja i podrške razvoju od strane državnih institucija Neispunjenje uvjeta za integracije u EU Napomena: 1=najbolje. rat i terorizam stvaraju mogu nosti za lokalni i regionalni razvoj turizma 4 2 0 Ja anje i modernizacija institucionalnog sistema državne i lokalne uprave Napredni proces pristupanja evropskim integracijama Interesi na nacionalnom i lokalnom nivou za vrstu podršku turisti kom razvoju Visa Napomena: 1=najlošije.decentralizacije 10 9.

Tablica 8–11: D.Segment Socio-kulturnog okruženja SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Starija populacija sa ve im prihodima i više slobodnog vremena 10 8 6 Pove ana atraktivnost kroz percepciju Hrvatske / Visa kao nove destinacije (znatiželja) 4 2 0 Obitelji sa manje lanova i ve i broj parova Pove ani pritisak na radnom mjestu i ve a potreba za održivom ravnotežom slobodnog vremena i posla Interregionalna kretanja populacije Napomena: 1=najlošije. Mogu nosti i prijetnje . 10=najlošije 33 . 10=najbolje SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Visoki nivo konkurencije zbog mogu nosti ve eg izbora za potroša e (prijetnja od substituta) 10 8 6 4 2 0 Opasnost nebalansiranog razvoja destinacije s posljedicom ugrožavanja klju nih identitetskih zna ajki otoka Percepcija Hrvatske kao nestabilne zemlje zbog pove anog kriminala u posljednje vrijeme Napomena: 1=najbolje.

Tablica 8–12: E.Segment Ekonomskog okruženja EKONOMSKO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Podrška Vlade Hrvatske regijama / podru jima u Hrvatskoj u razvoju turizma 10 8 6 4 2 0 Poticajne mjere malom i srednjem poduzetništvu Postoje a sredstva namijenjena javnim investicijama u infrastrukturu Napomena: 1=najlošije. 10=najlošije 34 . Mogu nosti i prijetnje . 10=najbolje EKONOMSKO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Nezaposlenost i stru nost za obavljanje turisti ke djelatnosti 10 8 6 4 2 0 Nekontrolirani razvoj nekretnina Napomena: 1=najbolje.

10=najbolje OKOLIŠ PRIJETNJE: Postepena degradacija kvalitete prirodnog okruženja Visa 10 8 6 4 2 0 Opasnost od ekstenzivnog i neplaniranog korištenja prirodnih resursa Opasnost od devastacije prostora (neplanskom i neodrživom gradnjom i razvojem) Napomena: 1=najbolje.Tablica 8–13: F. Mogu nosti i prijetnje . 10=najlošije 35 .Segment Okoliša OKOLIŠ MOGU NOSTI: Pove ana vrijednost turizma i snaga poluge zašti enih prirodnih i kulturnih podru ja 10 8 6 4 2 0 Op i zaokret prema specifi nim iskustvima vezanim uz prirodu Sveukupna pove ana svijest o zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti Napomena: 1=najlošije.

Mogu nosti i prijetnje .R. 10=najbolje TEHNOLOGIJA PRIJETNJE: Zaostajanje u komunikacijskim i distribucijskim tehnologijama 10 8 6 4 2 0 Mogu nost kupovine/rezervacije preko Interneta stimulirat e 'kasne' rezervacije (last-minute) Zaostajanje u razvoju kvalitetnih i inovativnih smještajnih kapaciteta i upravlja kih tehnologija Napomena: 1=najbolje.Tablica 8–14: G. . uklju uju i upravljanje odnosima sa klijentima (C.Segment Tehnologije TEHNOLOGIJA MOGU NOSTI: Brze inovacije u komunikacijskim / distribucijskim tehnologijama 10 8 6 Internet kao platforma za e-marketing.M.Customer Relationship Management) 4 2 0 Brze inovacije vezano uz tehnologije transporta Sve ve a dostupnost niskobudžetnog transporta Mogu nost prilago avanja razli itih globalnih tehnoloških rješenja Napomena: 1=najlošije. 10=najlošije 36 .

proizvodnja vina. Izvor: www. Oristano.vikipedia.2005). mjeseca 4 aerodroma. djelatnosti Zajedno (poljoprivreda.com. Sassari. jaja. grad Cagliari.3 milijuna. vo a. žitarica i suhih plodova. Alghero. prozvodnja krumpira. 24.sardegna.090 km2 1. mediteranska. Kao glavna grana industrije isti e se proizvodnja elektri ne struje ( 4 milijarde KWh .org GDP 37 . www.com. povr a. posebno se isti e uzgoj cvije a. Šumarstvo donosi prihod od € 17.5 milijardi -2006) . 6 milijuna Razvijena poljoprivreda (€1. ali i mesa. što ini 5% ukupne proizvodnje elektri ne energije Italije.com. do 11. www. ljetna sezona traje od 4. mlijeka i meda. okružen mnoštvom malih otoka te udaljen oko 180 km od obale. šumarstvo i ribarstvo) donose € 1. www. Uz uzgoj raznih bilja. gl.investinitaly. trajekti i privatne brze brodske linije – 7 trajektnih pristaništa PRIVREDA € 30.7 milijardi (2006). a ribarstvo €162.7 milijuna.planisfero.10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablica 10–1: Sardinija SARDINIJA lokacija površina broj stanovnika glavna turisti ka mjesta klima prometna povezanost OP I PODACI O OTOKU Drugi otok po veli ini u Sredozemnom moru.7 milijuna Podijeljen na 4 regije. Nalazi se u središtu Sredozemlja.

uživaju u tradicionalnim vrijednostima i upoznavanju nove kulture Najekskluzivniji otok Mediterana (za elitni turizam). apartmani.691 dolazaka sa 7. organski uzgoj hrane i pi a. shopping visoke mode. do 9. arheološka nalazišta.lokalni festivali i vjerski doga aji . www.) samo 9%.63%. oslikani zidovi (murial). dok podsezona (10. uska poveznica s vinom . razvijeno ribarstvo. ali skoncentriranu na održivi razvoj.sardegnaturismo. Otok tišine (za agroturizam) pozicioniranje Usmjerenost na dva.com ponuda 38 . ugoš uju 7% turista sezonalnost Izvor: www.it. 68% Talijana. 2. srednjih i starijih godina. 43% boravi u hotelima 3*. ture po otoku sa upoznavanjem tradicije. b) obitelji s djecom.kampovi. bilo samo 75 dolazaka sa 359 no enja) dani ostanka (u prosjeku) 5 dana (u hotelima). agroturizam) Najve i broj turista dolazi od 6. i 11. lokalni specijaliteti. Costa Smeralda – elitni turizam. individualci. podru ja: ekskluzivitet i priroda klju ni faktori uspjeha TURISTI KA POTRAŽNJA (2006) dolasci 1.mj. golf teren. dostupnost najboljeg. Agroturizam odn. ekskluzivnu uslugu. b) traže aktivan odmor. a 3% u hotelima 2* i 1* prevladavaju doma i turisti odn. diferencirana. www.884 smještajnh jedinica 777 hotela 16 agroturizama (seoska doma instva). Kultura – muzeji. ruralni turizam od velike važnosti – eko farme.com. Organizirani izleti u morske spilje. prirodni i vjerski spomenici. i 5. 7 dana (u ostalim kapacitetima . c) prirodno osviješteni profil gostiju a) Žele luksuz.3 milijuna 1.. promocija ru ne izrade predmeta. 4. po obali..9 milijuna no enja 10.com. www. Green Sardinia – nagrada posebnosti za ekološki odnos prema prirodi. mjeseca . Britanci i Francuzi porijeklo turista agroturizam 1. i 12.investinitaly. Ukupno 1. najposje ejniji je sjeverozapadni dio otoka (Costa Smeralda) Costa Smeralda – jedna od najpoznatijih svjetskih turisti ih destinacija.planisfero. bogata gastronomska ponuda. Nauti ki turizam – VIP jedrenje. folklor.026 no enja (dok je 2005. podjednako raspore eno u sva etiri mjeseca. diferenciranost gradova i mjesta kroz razli itost karakteristike ponude. naselja. parovi bez djece. trekking. Sportovi: bicikliranje. organizirano jedrenje.5 milijuna dolasci u hotelima no enja u hotelima 7. naglasak na ruralno i tradicionalno a) Visokih primanja. Porto Cervo – eltina marina. kvalitetnu uslugu. dok su od stranih turista najzastupljeniji Njemci. maksimalan komfor.sardegna. Pred-sezona (3. TURISTI KA PONUDA Glamurozne plaže. posebno izražen sadržaj unutrašnjosti otoka orijentiran na tradiciju .mj) zauzima 22%. mj. hiking. nacionalnom parku prirode Ponuda omogu ava dolazak kroz cijelu godinu.6 milijuna boravak u hotelima 53% turista boravi u hotelima 5* i 4*.u enje o izradi vina. mladi parovi u poslovnom usponu. c) cijene potrebe gostiju prirodne resurse.SARDINIJA kapacitet broj hotela ruralni smještaj SMJEŠTAJNI KAPACITET 1.

Orijentirana više na gastronomiju i te ajeve kuhanja i edukativne radionice u poljoprivredi nego na uslugu smještaja. Izvor: web stranice: www.Agriturismo Santa Maria Opis objekta Ponuda Aktivnosti Cijene Komentar Smješten u gradi u Santa Maria u Oristanu na posjedu od oko 20 ha. 2008 39 . masline. agrumi i uzgajaju se ovce.it. od 20 do 45 EUR . Udaljenost od mora iznosi oko 2 km. vino.turismoverde.po osobi i no enju. pješa enje. Organiziraju se edukativne radionice u poljoprivrednoj proizvodnji i spremanju lokalnih specijaliteta. oazi zašti enoj od WWF. Nalazi se u zašti enom krajoliku Monte Grighine i Monte Arci. ovisi o sezoni i paketu puni /polu pansion Primjer jednostavne ku e za odmor u zašti enom ruralnom prostoru. Dobar primjer po etka pretvorbe gastronomski orijentiranih gospodarstava prema usluzi smještaja. Od aktivnosti se nudi brdski biciklizam. jahanje i plivanje (sezonski). Na posjedu se uzgajaju žitarice. Smještajna ponuda se sastoji od 2 dvokrevetne sobe.

ali svejedno u blizini najlijepših plaža. (sezonski) Organiziraju se izleti na Tharros.Agriturismo Villa degli Ulivi Opis objekta Ponuda Aktivnosti Cijene Komentar Imanje se nalazi u Oristanu (gradu) smješteno je u unutrašnjosti okruženo zelenilom. daskarenje. izleti i najam brodice za sportski ribolov. Primjer kako urediti ruralnu ku u za odmor na nešto višem nivou usluge. golf (3 km od imanja). Primjer razvijenijeg doma insta prema usluzi smještaja i aktivnostima koje se nude gostima. Izvor: www. kite. ture pješa enja po otoku. daskarenje sa vjetrom. zna ajne arheološke iskopine rimskih i gr kih gradova.it/index. Cornus i Surachi. Na imanju nude igralište za djecu.po osobi i no enju Ruralna ku a za odmor smještena u unutrašnjosti ali i blizu mora.html 40 . jahanje (4 km od imanja). postoji mogu nost iznajmljivanja cijelog objekta (ovisi o popunjenosti). Imanje se prostire preko više od 25 hekara. maslina i vo a pogotovo agruma. od 30 do 40 EUR . Bave se uzgojem vina.agriturismovilladegliulivi. U ponudi se nalazi 6 dvokrevetnih soba.

www. Na otoku se razvijaju djelatnosti koje se moderniziraju i sofistciraju sve do danas.641 (census 2003) glavna turisti ka Portoferraio (glavni i najve i grad. Campo nell'Elba. Izvor: www.infoelba.Tablica 10–2: Elba ELBA OP I PODACI O OTOKU nalazi se u Tirenskom moru.istat. vožnja oko 1 sat.) Capoliveri. Nakon zatvaranja tvornica elika i željeza. Proizvo a i vina su okupljeni u konzorcij koji proizvodi 70% vina na otoku. Marciana. klima mediteranska prometna povezanost trajektom iz Piombina.te pripada Toskanskom arhipelagu otoka. mjesta Rio nell'Elba i Rio Marina. udaljenost od obale 10 km lokacija površina 224 km2 dužina obale 147 km broj stanovnika 29. Najzastupljenije djelatnosti su ribarstvo. vinarstvo.000 st. 12. po završetku drugog Svjetskog rata. razvijaju i ure uju vinske ceste i poti u razvoj gastronomije u unutrašnjosti u vidu objekata ruralnog tipa. Elba doživljava infrastrukturni i gra evinski procvat.com 41 . Porto Azzuro.com. hidrogliserom oko 35 minuta Poljoprivreda Glavni generator ekonomske proizvodnje na otoku Elbi su turizam i poljoprivreda. maslinarstvo.

980.ELBA kapacitet broj objekata tipologija ruralnog smještaja SMJEŠTAJNI KAPACITET ukupno 37.624 2. Otok Elba pripada Toskanskom arhipelagu uz još par manjih otoka. 179 objekata ruralnog smještaja i 28 kampova Rezidencije. ruralne ku e za odmor. Otok bogat poviješ u i arheološkim ostatcima od rimljana i etruš ana do ranije povijesti i Napoelona po kojem je poznat. prirodni resursi te povezivanje turisti ke ponude sa ponudom poznate i turisti ki razvijene Toskane koja se nalazi u neposrednoj blizini.923 kreveta ukupno 210 hotela. TURISTI KA PONUDA Elba je od davnina poznata po svojoj strateškoj pozciji i rudnicima raznih minerala i željeza.provincia. agroturizmi. Obitelji. Razvijena poljoprivreda i o uvana priroda temelj su razvoja ruralnog turizma na otoku koji uz prekrasno more i plaže te turizam 'sunca i mora' ini glavnu turisti ku ponudu otoka.infoelba. stanova za odmor. Giovanni-u iskorišteni za gradnju modernog welness objekta ine ovo mjesto jedinom pravom Talasso terapijom na zapadnom Mediteranu. Radi svoje strateške pozicije i bogatstva mineralima i željezom esto osvajan.092 kreveta.it/economia/turismo/sub. ponuda karakteristike posebnosti profil gostiju pozicioniranje klju ni faktori uspjeha dolasci no enja dani ostanka Termalno blato i vru a morska voda u S. ali velikim djelom i ruralnim smještajem na farmama i raznim kampovima u prirodi.209 6 dana porijeklo turista najviše je doma ih turista (75%).Tuscany Island Bogato povijesno naslje e. u kampovima 14. Ponuda otoka krasi spoj iste prirode i aktivnosti na otvorenom. Vezano na poznat brend Toskane . te zato postoje mnoge vojne utvrde. radi ega se vodilo mnogo osvaja kih ratova oko otoka.livorno. Ponuda otoka Elbe se nadovezuje na ponudu Toskane jakom kulturno povijesnom i gastronomskom poveznicom. TURISTI KA POTRAŽNJA (2007) 466. zainteresrirani za povijesno naslje e.istat. Njemaca (10%) i Švicaraca (5%) Izvor: www. www. smještaj se sastoji od hotela. apartmana.asp 42 . individualci svjesni vrijednosti iste prirode i opuštanja.036 kreveta. a u ruralnom smještaju 5. individualci u potrazi za sportom i avanturama. koji su ostavili mnoge zanimljive arheološke ostatke i vojne utvrde na otoku. turisti kih naselja.com. www.com.

Jednosobni (od 62 do 158 €). Dvosobni (67 do 187 €). kao i mogu nost poljoprivredne aktivnosti. restoran/kantina. koji kroz usluge koje pruža ini ogledan primjer kako kvalitetno razviti proizvod kombiniraju i modernu intervenciju u smislu ure enja i kvalitete i autohtonost gastronomske. komentar Izvor: http://www. vinski podrum. Na imanju se nalazi 17 apartmana (jednosobni. vinograd. dvosobni i trosobni). Odmor. enološke i agrikulturne ponude. ogledni primjer razvoja gospodarstava na Visu u kasnijoj fazi.it/ 43 . bazen. kilometar je udaljeno od plaže i posluje tijekom cijele godine.sapereonline. muzej. Agroturisti ko imanje Sapereta je odli an spoj tradicije i kulture. bazen. tenis. Najniže cijene su od prosinca do svibnja. degustacije vina i maslinova ulja.Sapereta opis objekta ponuda aktivnosti cijene Agroturisti ko imanje Sapereta je smješteno u Porto di Azzuro. upoznavanje s kulturom i tradicijom Elbe. Trosobni (76 do 217 €). hodanje. Primjer ve vrlo razvijenog spoja poljoprivredne proizvodnje i uslužne djelatnosti. maslinik. a najviše u kolovozu. Cijene su izražene po sobi i no enju.

prehrane i aktivnosti ine ovo imanje posebnim i predstavljaju primjer kako uspješno repzicionirati našu kamping ponudu. ponuda aktivnosti cijene komentar Izvor: www. unutarnje i vanjske tuševe.bioelba. Ku a (72 do 236 €). Najniže cijene su od prosinca do svibnja. Apartman (38 do 113 €). a investicija nije prevelika. pješa ke staze. Imanje ima vlastitu poljoprivrednu proizvodnju. Plaže. 8 mjesta za kampiranje na podru ju od 33. poljoprivreda.000 m2.Bioelba opis objekta Agroturizam BioElba je agroturisti ki kompleks koji se sastoji od apartmana. Imanje ima u ponudi etiri ku e za odmor s apartmanima. Druga iji i nov koncept spoja agroturizma sa kamp smještajem. Tu su i dvije plaže. biciklisti ku stazu dugu 13 km. Imanje se opskrbljuje energijom iz solarnih elija. biciklizam. ponuda smještaja. ovakav primjer bi na Visu obogatio ruralnu ponudu.it 44 . pješa enje. briga za okoliš. jedna namijenjena djeci i mladima. a najviše u kolovozu. Vodeni sportovi. Imanje BioElba je izvrstan primjer kombinacije odmora na moru i u unutrašnjosti. vegetacija. ku a za odmor i mjesta za kampiranje. Cijene su izražene po sobi i no enju. dok je druga namijenjena ljudima željnim relaksacije i mira.

Najve i otok je S. me u otocima se može putovati avionom (aerodromi na Sao Miguelu. Feteria. umjerena maritimna. Picu. Flamengos. te razno vo e kao banane. St. agrumi i ananas. nalazi se u centralnoj grupi otoka. Od davnina ovi otoci su od strateške važnosti u plovidbi izme u dva kontinenta. Izvor: www. Najviše se lovi plava riba.pt 45 . Vrlo je jaka proizvodnja vina koja zauzima drugo mjesto.Tablica 10–3: Faial (Azorsko oto je) FAIAL (Azorsko oto je) op enito o oto ju Azores lokacija površina broj stanovnika glavna turisti ka mjesta klima prometna povezanost OP I PODACI O OTOKU Arhipelag se sastoji od 9 otoka u Atlantskom oceanu izme u Europe i Amerike. krava i ovaca.8 milijardi EUR (cijeli arhipelag) 38. pogotovo uzgoj svinja. Razvijeno je i sto arstvo. estatistica.travel/index. Terceiri. te zelenilu. tuna i sli ne.php. Uz poljoprivredu vrlo je razvijeno ribarstvo. te ima svoj politi ki i administrativni statut.azores. Od ostalih kultura sadi se še erna trska i krumpir. Praia do Almoxarife. Arhipelag je vulkanskog podrijetla.000 stanovnika prema popisu iz 2001. a najmanji Corvo sa 17 km2. GDP prihod od turizma poljoprivreda PRIVREDA (2007) 2. a radi plodne vulkanske zemlje i umjerene morske klime poznato je po bogatstvu prirode. o emu svjedo e mnogi arheološki ostatci.500 km od Lisabona. sa malim promjenama u temperaturi izme u godišnjih doba.000 tona. Populacija arhipelaga iznosi 240. U lokalnim mljekarama se proizvode razni mlje ni proizvodi te rade lokalni sirevi. g ulovljeno preko 6. te su stoga esto osvajani.4 milijuna prihod od smještaja (cijeli arhipelag) Najviše se proizvodi žitarica i to kukuruza. Avionom od Lisabona do Faiala (let manje od 2 sata).785 (2003. udaljenih oko 1. Svaki otok ima svoju specifi nu mikroklimu. 173 km2 14. koje je na podru ju arhipelaga u 2006.) Horta (najve i grad). Oto je je autonomna regija Portugala. godine. Miguel površinom od 747 km2.gov.visitazores. Maria) ili brodom.

297 u ruralnom smještaju 91. a odnosi se na hotelski i ruralni smještaj i ostale objekte. te zašti enosti marine Horta. Poznat kao nauti ka stanica na putu preko Atlantika. poglavito tune i sabljarke. Izvor: www. Radi centralne pozicije otoka u arhipelagu. pogotovo vulkanskim brdima.750 u ruralnom smještaju 2. te mla i avanturisti u potrazi za netaknutom prirodom i novim izazovima. razvijena je nautika. estatistica. planinarenje. a 13. Ruralni smještaj funkcionira po konceptu B&B-a. vožnja biciklom. Otok poznat po ribarstvu.). Poznat po vjetrenja ama.) Ukupni kapacitet otoka koji se bilježi je 780 kreveta. TURISTI KA POTRAŽNJA (2007) 41. ruralne ku e. ronjenje. Na dijelovima otoka. Netaknuta priroda. ponuda karakteristike posebnosti profil gostiju pozicioniranje klju ni faktori uspjeha dolasci no enja dani ostanka porijeklo turista Vulkanski otok. a 4. Zadržana izvornost i zanimljiva ponuda. te ostatak u ostalim objektima.2007.php. te jedna od popularnijih u Portugalu. Ve inom doma i gosti iz Portugala. Poznato mjesto zaustavljanja avanturista i ostalih jahtaša koji putuju preko Atlantika.648 u hotelskom. Razvijeno sto arstvo (krave) te proizvodnja sira. te one koji žele prisustvovati raznim doga anjima.627 u hotelskom. te dodatnih 629 kreveta u hotelskom smještaju. puno aktivnosti (pješa enje. a u turisti ke svrhe gledanje kitova i delfina te ribolov. nudi prekrasne poglede sa povišenih vulkanskih djelova. Otok za aktivne turiste. www. Ostala ponuda odnosi se na ruralni smještaj u tipi nim ku ama i farmama u unutrašnjosti otoka. surfing. jedrenje. Od prikazanog broja u ponudi ruralnog smještaja nudi se oko 135 kreveta. te radi toga nudi velebne poglede na sve otoke koji ga okružuju.pt 46 . a 3. te samo tri hotela.gov. 14 objekata ruralnog smještaja i 3 hotela.turismodeportugal. seoski turizam i farme u unutrašnjosti otoka. Dijeli se na agroturizme.2 dana u ruralnom smjštaju Doma i gosti prevaldavaju (oko 60%). Stariji parovi bez djece. Vrlo plodno tlo te razvijena poljopirvreda. Closer to nature' . ribolov. postoje vidikovci koje turisti obilaze te uživaju u pogledima u unutrašnost i zelenilo otoka ili ostale otoke i plavetnilo mora.pt. te plavetnilo okruženja.azores. zelenilo unutrašnjosti otoka.FAIAL kapacitet broj objekata tipologija ruralnog smještaja SMJEŠTAJNI KAPACITET (31. TURISTI KA PONUDA Strateški vrlo dobro smješten u centru arhipelaga.Bliže prirodi (pozicioniranje arhipelaga) Strateški dobro pozicioniran. Marina u gradu Horti je glavna nauti ka destinacija na otoku.visitazores. Razvijeno ribarstvo. slijede Njemci (10%) i Nizozemci (6%). itd. smještaja sa doru kom. Razvijen ruralni smještaj u tipi nim ku ama i u obnovljenim farmama. U unutrašnjosti otoka nude se mnoga gastro i etno iskustva u loklanim ruralnim objektima.travel/index.07.2 dana u hotelskom. dobro povezan (aerodrom).

branje vo a i priprema. vožnja biciklom. etiri dvokrevetne i jedna jednokrevetna.quintadasbuganvilias. itd. sobe su smještene u dvije ku e. Vrlo dobar primjer restauracije starog imanja na na in da se o uva karakter i atmosfera povijesti. a dvokrevetna 85 EUR. Jednokrevetna soba .Quinta das Buganvílias Nalazi se oko 7 km udaljena od grada Horte. Sastoji se od tri ku e. izleti po otoku. Te ajevi kuhanja. komentar Izvor: www. Farma je u vlasništvu iste obitelji ve nekoliko desetlje a. Vrlo dobar primjer korištenja lokalnih materijala. vo a. šetnje. u unutrašnjosti otoka. kupanje. kupaone. Farma se prostire preko 5 ha zemlje na kojoj su zasa ene egzoti ne vrste drve a. ponuda aktivnosti cijene U ponudi farme nudi se osam soba. ali uz vrlo kvalitetnu opremu i visoki komfor (kreveti. ali i dovoljno blizu mora. te prezentacije svakodnevnog oto kog života kroz razne elemente. a u tre oj se nalazi recepcija te restoran i bar kojeg mogu koristiti samo gosti farme.com/en/home. te kroz ure enje i opremu predstavlja svakodnevni na in opis objekta života na otoku. obnovljene poštuju i lokalnu arhitekturu i materijale.htm 47 .70 EUR. Cijene su po sobi i uklju uju doru ak.). te razno cvije e. extra krevet 35 EUR. što bi se moglo doslovno precrtati u ure enju sli nih objekata u Komiži.

ali se uklju uju u organizaciju raznih aktivnosti i izleta. ponuda aktivnosti cijene komentar Izvor: www. Ovaj primjer prikazuje dva odvojena objekta koja imaju vlastitu kuhinju i roštilj u vrtu te omogu avaju gostima da si sami spremaju hranu. od posjete pomorskom interpretacijskom centru u Horti. gledanja ptica. Nema ponude hrane i pi a u sklopu objekata. u skladu sa tradicijom i materijalima koji se koriste na ovom djelu otoka. te kupatilo i wc. vrtom i roštiljem. ronjenja.Fonta do Rego opis objekta Dvije odvojene ruralne ku e za odmor renovirane u 2007. Gornja ku a je ve a i u njoj se gostima nude dvije dvokrevetne sobe svaka od nekih 20 m2. sportskog ribolova na velike ribe i promatranja kitova. svaka sa parkirališnim mjestom.html 48 . a 110 EUR za 3 ili više no enja. Jako dobar primjer jednostavne restauracije ruralne ku e za odmor. sa pogledima prema otoku Pico i oceanu.com/index. a na gornjem katu kuhinja sa blagovaonom i izlaskom na balkon. Donja ku a je manja te se iznajmljuje kao studio. 130 EUR po ku i za 1-2 no enja. U ponudi su dvije odvojene ku e. kupatilo. U ponudi se nudi organizacija raznih aktivnosti i izleta. na donjem katu je spava a soba sa radnom sobom.azores-nature. Nalaze se oko 10 minuta autom od Horte. Uz sobe tu se nalazi i opremljena kuhinja. boravak. Sa druge strane vlasnici nisu uklju eni u pružanje usluge hrane i pi a gostima.

.

Malostonski zaljev i Mljet. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu: Kraj Sv. područje uz Novigradsko i Karinsko more. poljoprivredi. ribarstvu i marikulturi. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp. kao i svih zainteresiranih strana. Planirano trajanje projekta je 7 godina. u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša. (3) šire područje ušća rijeke Krke. županijskoj i lokalnoj razini.Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama. kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Šibensko-kninske. izravno i kroz bankarski sektor. Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima. Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu. moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj. Dubrovačko primorje. prvenstveno na području Dalmacije.undp. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. tvrtkama i pojedincima. (2) Vis i viški akvatorij.hr/coast . Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske. kroz promicanje održivog razvoja. Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale. te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji).hr http://www. To su (1) Pelješac. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu. a provodi se uz nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF).

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->