Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma

Područje otoka Visa

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Horwath i Horwath Consulting Zagreb
Autorski tim: dr. sc. Miro Dragičević (voditelj), mr. sc. Sandra Lisjak, Miroslav Villi, Zoran Kasum, mr. sc. Branko Bogunović, Stjepko Devčić

Projekt COAST
Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma
Područje otoka Visa

Lipanj 2009. godine

Sadržaj
Summary ........................................................................................................................................ 7 Sažetak.......................................................................................................................................... 17 1. 2. Uvod....................................................................................................................................... 27 Zadaci i procedure ............................................................................................................... 29 2.1 Zadaci .............................................................................................................................. 29 2.2 Procedure......................................................................................................................... 31 3. Kontekst projekta................................................................................................................. 35 3.1. Podru je obuhvata projekta............................................................................................. 35 3.2. Otok Vis u širem kontekstu regije................................................................................... 36 4. Situacijska analiza................................................................................................................ 37 4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja...................................................................................... 37 4.2 Socio - ekonomski faktori ............................................................................................... 39
4.2.1 Stanovništvo i naseljenost..................................................................................................39 4.2.2 Ekonomski faktori .............................................................................................................43

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja .................................................................... 44
4.3.1 Analiza prostornih planova................................................................................................44 4.3.1.1 Planirana namjena površina............................................................................45 4.3.1.2 Infrastruktura ...................................................................................................50 4.3.1.3 Zašti ena prirodna i kulturna baština ............................................................53

4.4 Turizam ........................................................................................................................... 57
4.4.1 Razvojni operativni plan županije .....................................................................................57 4.4.2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije..............................................59 4.4.3 Grad Komiža......................................................................................................................60 4.4.4 Grad Vis.............................................................................................................................63 4.4.5 Otok Vis.............................................................................................................................66 4.4.6 Zaklju ak ...........................................................................................................................67

4.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš............................................................................ 67
4.5.1 Socio ekonomski utjecaji ...................................................................................................67 4.5.2 Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikost................................................68

4.6 Analiza potencijala i ograni enja atrakcija destinacije otoka Visa ................................. 70 4.7 Strateški okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma ..................................................................................................... 77 1

..............110 12...........................2 Op i podaci........................................... Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi ............ Strateški kontekst .................................120 15.............3 Zaklju ak ......... Konkurentnost i investicije ...................................102 9..............................................103 10.......... Vizija i pozicioniranje...............................................107 12.....86 6..........................................................................................................................86 6.............................................................................. Analiza globalnih trendova u turizmu .......123 15....................................115 14.................................................................................................................................................................4Projekti edukacije i upravljanja ......................................................5.............................................................................................................. Ukupni rezultati ....................................... Pristup .........104 11...........................99 8............................................................3Projekti turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija...148 15........................83 Analiza konkurenata ................102 9...... Klju ne strateške prednosti destinacije Vis ........................................................... Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta ...................1Iskustveno strukturiranje .........................114 13.............................. Zaklju ak ........................................................3...............................................96 SWOT analiza ..............................................................................2.............................................................. Marketing plan...........................110 12.......................................124 15...................................................................3Pozicioniranje ..........................................1Vizija.....98 8............ 6..102 9...........................................171 16..................................1............................................................................................................................................... 8................................................. Evaluacija klju nih interesnih subjekata ..........................4 Turizam..............................................................................................1 Kriteriji izbora konkurenata............. Klju ne strateške barijere destinacije Vis....................................................................................................................................................................................2Klju ne fascinacije...............................................................................................................1Projekti konkurentnosti..............................................1Konkurentske strategije marketinga ............3 Gospodarstvo .....................................90 6......................... Analiza oglednih primjera u praksi ............................................................................2Turisti ki proizvodi ......................112 13......111 12..........................................................................................5...2..............................................................................................................................................................................................................................................................................91 7...................86 6......................................1.. Inicijalna pozicija.............................................171 2 ..........167 16.....................................94 7.................... Klju ne strateške prednosti i klju ne strateške barijere turisti kog razvoja ............100 9.98 8.........................................................2Projekti smještajnih kapaciteta .....................137 15...............114 13........

....1Korporativni identitet................................................................................ 201 21...................171 16.................. 203 3 .........................3Strategije marketing miksa..................................................1Strategija proizvoda ..........................1.................................................................2Strategija komercijalizacije.............................................................................................................................. 185 17..................................................176 Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije ....2Pozicioniranje ...............................181 16.......................184 17.................................................................................................................................................................... 190 17...............................................................................................................176 16.....172 16.4Tržišna strategija................179 16.........................1....175 Glavne koristi i vrste turisti kog doživljaja ......................................................................... Investicijska strategija ....2Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja............................................... 179 16...................................3.........................3......... Popis korištenih izvora..................................................................................................................................3......................................... 192 18............................................. 194 19...... 186 17.........................1Ciljevi ..3Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj..............................173 16...........16.......................182 16...........................................................................................3Strategija komunikacije .................................................... 196 20.................................................................... Zaklju ne napomene ......................3......................................................................... 185 17................................................................ Provedbeni plan.........................2...................... 173 16...........................................................................2Konkurentske strategije marketinga ...1Pristup ..............4Ukupni pregled investicijskih projekata....................................................2Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma ....................................2. Sadržaj priloga ......

................................................ 39 Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci . 1 Tablica 4–10: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Vis............... 43 Tablica 4–7: Temeljna namjena površina .......................................... 91 Tablica 6–10: Turisti ka no enja 2007.................................................................................................................... 40 Tablica 4–3: Stanovnici – starosna struktura ................ 48 Tablica 4–11: Komiža – turisti ka ponuda .................................................................................................................................. 41 Tablica 4–6: U eš e stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova ........................................................ 88 Tablica 6–4: Analiza konkurenata – otok Mljet ......................................... 87 Tablica 6–3: Analiza konkurenata – otok Lošinj..................... 47 Tablica 4–8: Planirane turisti ke zone............................................................................................................................ 65 Tablica 4–15: Prirodne...... 91 Tablica 6–9: Turisti ki kapaciteti 2007............................................... 92 4 ........... 86 Tablica 6–2: Analiza konkurenata – otok Rab.................................................................................................................................................................................. 90 Tablica 6–8: Prihod od turizma....................................... 62 Tablica 4–13: Vis – turisti ka ponuda ................................................................................ 61 Tablica 4–12: Komiža – trend dolazaka i no enja...................................................................................................... ....................................................................................................... 90 Tablica 6–7: Prihod po stanovniku ............................................................................................................ 45 Tablica 4–9: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Komiža.............................................. 40 Tablica 4–4: Ku anstva..................................................................................................... kulturno povijesne i ostale atrakcije................................................................... ....... Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta .................................................................................................. 89 Tablica 6–5: Analiza konkurenata – otok Lastovo ....................................... 89 Tablica 6–6: Godišnji prihod ......................................................................................................................................................................................... 72 Tablica 4–16: Potencijalne atrakcije/inicijative............................................................... 92 Tablica 6–11: Prihod po no enju 2007...................................................... 73 Tablica 4–17....................................................Tablice Tablica 4–1: Kretanje broja stanovnika .............................................................................................................................. 41 Tablica 4–5: Planirani broj stanovnika .............. 74 Tablica 6–1: Analiza konkurenata – op i podaci................. 64 Tablica 4–14: Vis – trend dolazaka i no enja..............................................................................

.......................................................................... 38 Kartogram 4-3: Temeljna namjena površina............................................................................................................................................................................................... 124 Tablica 15–3: Klju ni projekti konkurentnosti ........................................... 101 Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija oto ana) .................................................. 35 Kartogram 3-2: Turisti ki klaster srednje Dalmacije ...... 127 Tablica 15–4: Klju ni projekti smještajnih kapaciteta .......................... 28 Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komiža........................................................................................................................................................... 37 Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta ............ 110 Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala)..................................................................................................................................................... 121 Tablica 15–1: Potencijalni / planirani projekti i inicijative.............Tablica 6–12: Godišnji prihod po krevetu......... 54 5 ....................................................................................... 45 Kartogram 4-4: Namjena površina – postoje a i planirana izgradnja ........................................................... 125 Slika 17-1: Opcije investicijske politike .......................................................... 96 Slika 8-1: Poligon strategija ................................................................................. 138 Tablica 15–5: Klju ni projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija........................................ 149 Tablica 15–6: Klju ni projekti edukacije i upravljanja ............. 36 Kartogram 3-3: Otok Vis u turisti kom klasteru srednje Dalmacije................................... 54 Kartogram 4-6: Kulturna baština..................................................................................................................................................... 111 Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti ............................................................................................................................................................................................................ 46 Kartogram 4-5: Zašti ena prirodna baština ................ 186 Kartogrami Kartogram 1-1: Pokazna podru ja COAST projekta .......................................................................................................................................................................................................................... 99 Tablica 14–1: Scenariji rasta .................. 93 Tablica 8–1: Rezultati SWOT analize..................Situacija ....................................................................................................................................... 192 Slike Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu........................................................................................ 188 Tablica 17–2: Pregled investicija .................. 36 Kartogram 4-1: Otok Vis ................................ 123 Tablica 15–2: Potencijalni projekti/inicijative smještaja ....................................................................................... 167 Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu.....................

............ 75 Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj ....... kulturno povijesne i ostale atrakcije..Panoramska cesta .............. 74 Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta........................................................................................................................................ Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa .......................... 165 Kartogram 15-3: Primjer projekta turisti ke infrastrukture .......... 70 Kartogram 4-8: Prirodne................. 114 Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta............... 166 6 ................. 78 Kartogram 13-1: ................................... 148 Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obra enih projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija........................... 73 Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative...........Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa............................................................

Project context and situational analysis The area of the project includes two administrative entities (Town of Vis and Town Komiža). etc. activities and experiences. landscape and cultural values. There are few events organised on the island (boat race. The island of Vis is a highly seasonal destination – around 90% of the total tourism traffic is realised in the period from June to September. health and wellness tourism. Additionally. There are only three hotels on the island of Vis (2* and 3* category). etc. transport isolation. tax relief. Horwath HTL provided an objective frame for the development potential of this area. thus a majority of existing facilities remain unused (e. whilst at the same time. based on their own key values. factory. palms. In terms of tourism. unfavourable economic conditions. the alternative types of tourism (agrotourism. with professionally shaped products. the summary of key analysis / results is presented as follows. Main barriers to the development are the lack of an integral concept and development strategy. and the inadequate state development policies (subventions. cultural summer of Vis). and other types of support to the island economy) must be noted as key disadvantages of the area. Situational analysis for the island of Vis shows that the geographical position. and therefore its future tourism development must be placed in the context of development of a wider region of (middle) Dalmatia tourism cluster. each of these destinations embarks the process of building their own tourism destination image. Even though the island produces typical agricultural products (lemon. but they are not widely known nor strongly promoted. Following the standard international procedure of regional and destination planning in tourism. where development guidelines have been set for each destination of this tourism region. 7 .). international theatre carnival. In order for destinations / sub-regions of this cluster to play on a global tourism market. The island of Vis belongs to a tourism cluster of (middle) Dalmatia. and is located in Split-Dalmatia County. Etc. unfavourable demographic structure. nor the active development policy. SME business is growing at a slow pace.g. and gave the concrete development suggestions that are in line with the recent experiences of similar global destinations. Today the whole island has around 3. In this context. and is mainly focused on the food and beverage facilities. natural heritage.) have not been a part of the offer. institutional barriers. as well as the ecologically clean environment are the key values of this destination as well as the great base for tourism development.000 tourism beds.). apart from some domestic and foreign small scale investments in privately owned properties (holiday homes). This process has already been defined in the Master plan of tourism development for Split-Dalmatia County. the situational analysis identified that the years long isolation of the island limited its tourism development.Summary Development plan for eco / rural tourism of the island Vis that is presented here is a pragmatic and a conceptual frame for the efficient development and management of the development process for this type of tourism. infrastructural and communal barriers. There are no major investments on the island. they need to jointly position themselves under the cluster brand. army facilities. which place Vis in a very unfavourable economic position. whilst 77% of the total is made by private accommodation facilities.

in order to transform the current uncertainty and latent conflicts into an advantage. preferences and destinations. In relation to the analysed competitive island destinations. Lastovo and Mljet. Key stakeholders evaluation In order to evaluate the interests and attitudes of the key stakeholders in tourism of the island of Vis. Museum of the Town of Vis. combined with the trends of the experiential structuring related to the destination development indicate that the island of Vis needs to use its key values. according to the sustainable development principles. as well as for the identification of a development strategy. fishing and mariculture as well as the recreation on the island. hotels. tourism / travel agencies. of a similar geography and similar position. the tourism development must integrate the agriculture and cultural and historical identity values.It is clear that the island of Vis is at the very beginning of its tourism development. Rab. Global tourism trends analysis Global trends in relation to the development and growth of tourism demand. Key stakeholders generally agree that tourism development must be based on the sustainable principles. and private accommodation owners. so the analysis includes the following island destinations: Lošinj. travel. cooperatives. the key barriers to tourism development currently are human resources and lack of financial initiatives in support. that efficiently combines cultural and natural values with the agro production. Considering the uniqueness of each of the Croatian islands. which need to be integrated in the tourism offer of a whole destination. Tourism boards of Vis and Komiža. and their general as well as the economic situation. a series of interviews and a workshop have been performed. and this Plan therefore suggests a concept for its integral tourism development. Vis has few future tourism development options. 8 . which are of a similar size (around 90 km2). The key stakeholders are: local government (Town of Vis and Town of Komiža). Competition analysis Competition analysis is done in order to provide a wider context for the current situation evaluation. which can only be done through a high value strategy and sustainable tourism model. whilst putting the focus to the eco / rural projects development. This includes the advantage of island’s distance from the land (feeling of exclusivity / isolation). where the optimal option for Vis is its own development way. food and beverage facilities. as well as larger domestic investments. Furthermore. there are not many islands that satisfy all the criteria. rich natural historic and cultural heritage. which will be based on the local family initiatives. based on the small and medium scale businesses development as well as the large external investments. Identified attitudes and interests also include a strong focus on rural tourism products development. According to their opinions. local entrepreneurs. associations. Competitive destinations in this case are other similar islands along the Croatian coast.

SWOT analysis and key strategic advantages and barriers to the tourism development SWOT analysis (strengths. Based on all the previous analysis. because an intelligent development of a tourism destination cannot be based only on accentuating internal strengths and using the opportunities from the external environment. Furthermore. opportunities and threats) for the purpose of this Plan was done based on the evaluation of the following elements: KEY INTERNAL STRENGTHS AND WEAKNESSES FOR THE ISLAND OF VIS STRENGTHS AND WEAKNESSES NATURAL. the island of Vis needs to use the larger number of opportunities in the external environment to its advantage. However. tourism development od Vis must be based on the minimalisation of its own weaknesses. weaknesses. which is an expected result. the following key strategic advantages and barriers to a tourism development of the island of Vis have been identified: 9 . regardless of the relatively favourable position in relation to the current processes. SOCIAL AND ECONOMICAL PROFILE OF THE AREA DESTINATION PERFORMANCE DESTINATION MARKETING DESTINATION TOURISM SERVICES LOCAL COMMUNITY AND PUBLIC SERVICES STAKEHOLDERS AND PARTNERSHIPS TOURISM DEVELOPMENT KEY EXTERNAL OPPORTUNITIES AND THREATS FOR THE ISLAND OF VIS OPPORTUNITIES AND THREATS INDUSTRY TRENDS COMPETITORS LEGAL / POLITICAL ENVIRONMENT SOCIO-CULTURAL ENVIRONMENT ECONOMICAL ENVIRONMENT ENVIRONMENT TECHNOLOGY The conducted SWOT analysis indicates that the island of Vis is facing more than twice as large intensity of weaknesses than the strengths. considering the destination is currently at the beginning of its professional and competitive tourism development. because in this way it uses current external processes in order to create internal development advantages.

Key strategic advantages Very attractive tourism area from perspective of global trends and interests Key strategic barriers the Problem of creating a clear tourism development vision for the times to come Attractiveness of natural. it is essential to set development guidelines for the distribution of destination’s resources. Elba and Faial (Azores). The analysed island destinations are relevant examples for the island of Vis. key strategic principles for the island of Vis are. Start up position as a result of the absence of a mass tourstification (as an advantage and/or a challenge to local and national political elite) 2. This is the reason why destinations are evaluated in relation to other destinations which have already developed a similar growth model and development strategy. European markets and tourism trends). Even though these destinations are in different phases of development process. In this conteyt. they have well preserved and rich natural resources as well as the cultural heritage. they are mainly based in the Mediterranean basin (because of the similar climate. considering the protection and improvement of natural and cultural attractiveness of the island. these islands provide a good example of the use of the local resources and integration of heritage and autochthonous production. 1. three island destinations have been analysed – Sardinia. or its tourism vision must be based on the realistic strategic principles and key guidelines for its future growth. as well as negotiating platform for external investors 10 . Adriatic stopover 4. In order to provide an insight into destinations that can relate their development logic to the planned development of the island of Vis. historic and Lack of clearly formed and focused tourism rural attractions of the island products Start up position / advantages Lack of tourism infrastructure Inadequate general infrastructure Benchmark analysis In a process of creating a destination development plan. Necessity of an organic growth/development. Lack of the local capacity as an answer to globalisation processes 3. whilst they used differentiated products to create a variety of tourism activities on offer during the whole year. and as such it needs to provide appropriate answers to the challenges of a globalisation. The island of Vis is a tourism destination at a very beginning og its tourism development. these destinations developed agriculture and integrated it into a rural tourism offer. Additionally. Key strategic principles The rational image of the future of a tourism destination. cultural. Inherited urban concentration 5. because they are under the influence of the Mediterranean culture.

Modra Špilja. naturally and culturally positioned in an environment that with its key characteristics makes a tourism cluster of Middle Dalmatia (Split-Dalmatia County). in order to create a successful development. Vis revitalises its two urban poles (Vis and Komiža). To identify its market positioning starting point. The island of Vis is the hideaway island. based on the ever changing tourism market conditions. which is done by restructuring its space and innovative high value tourism offer that highlights the identity as well as natural and socio-cultural characteristics of the island. etc. the tourism positioning of Vis must be viewed and shaped in the context of of the whole tourism cluster of Middle Dalmatia positioning. which must be agreed on and deliverd to the tourism market by integrated tourism policy. island of Vis must first rely on its key tourism fascinations.Vision and positioning Vision and market positioning in current global tourism market are complex creations. lemon production. Therefore. and it forms a unique emotional relationship with future markets. which builds its authenticity and exclusivity on the sustainable development principles. Strategic positioning of destinations within the Split-Dalmatia County is defined in the Tourism master plan of Split11 . innovatively restructures the island interior. which is embedded into historic attractiveness of the island and its tradition through fishing. Island ofVis – key fascinations History and culture Tradition and island’s lifestyle Untouched island idyll Passionate experience of the sea Tourism destination Vis is geographically. Vision is created for both today’s and tomorrow’s markets. wine production. as well as through the valorisation of key identity symbols such as Falkuša. the tourism vision for the island of Vis is as follows: Island of Vis uses tourism to revitalise its area and generate the economic growth. which are the base for future creation of the unique selling points. and designs its coastal areas. Market positioning on the other hand highlights the physical as well as the emotional aspects of a destination that need to be integrated in the area and agreed upon by the local community. olive growing. Thus. and finally because of the continuous pressure of competitive destinations / regions. Tourism development of Vis is based on creation of a integrated tourism value chain. changes in tourist behaviour.

Considering all of the above. where the island of Vis is positioned as ‘the hideaway island’. Vis is a hideaway island which offers following key experiences: Relaxation in a hidden beauty of sea and bays Meeting point. Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 1. Viško polje – revitalises agriculture and offers experiences of tradition and nature 12 . and later on will be shaped in a form of professional and competitive tourism products. activities and events in Vis and Komiža Exciting experience of the sea and fishing tradition Traditional island lifestyle Island history and culture Activities in the idyllic island ambiance Experiential structuring and tourism products In addition to the basic support to product development.Dalmatia County. where all the experience in the future tourism offer are placed in the space itself. Urban centres (Vis and Komiža) – start the process of urban revitalisation and rehabilitation and take on the role of two island hubs 2. which presupposes the complete high value tourism change development. The term ‘hideaway’ is used in its widest sense and represents a sanctuary as well as the place of the spiritual and cultural revitalisation. the above proposed positioning statement serves as a framework for the experiential structuring of the island Vis (and Biševo). the proposed positioning statement for the island of Vis is as follows.

Holiday and relaxation by the sea Nautical tourism Rural tourism Special interests Evaluation of the accommodation capacities growth volume Tourism development. Vis plateau – urban / value revitalisation and rehabilitation of villages on the plateau offering eco / rural experiences of islands lifestyle 4. 3.3. Coastal ring – rehabilitation and development programme of beaches for the experience of exclusivity and tranquillity 5. Projections of growth scenarios are shown in the following table. apart from defining the vision and tourism products presupposes a qualification. 2. and other caves) In this context. 4. This also means that capacities need to provide a positive business results. the proposed tourism products for Vis and Biševo are: 1. and are based on accommodation capacities as planned in Land use plans. Island Biševo – equipment programme to create the sanctuary for nature lovers and a visit point of protected natural heritage (Modra špilja. they need to be in line with contemporary tourism trends as well as they have to be appropriately supported by human potentials. Reference years are 2007 (starting year) and 2020 (final year). They are also based on the tourism traffic. tourism income and tourism volume in relation to the resources. in accordance with area’s potentials and limits. or a projection of a quantity of future accommodation capacities. 13 .

637 90 3. Competitiveness and investments In the context of this plan. in € (direct) toursim rev.707. rural holiday houses.1% 33.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 90 5.000 30.174 280.146.868 16. overnights .0% 50.539 78. workshop results.361 14.945 101. WITHOUT CHANGE 3. the key projects that will build a competitive position of this destination on a tourism market are: 14 .950 35.729 3.724 75.309 1.2007 population area in km2 accomodation capacity (beds) accomodation capacity (hotels) arrivals overnights arrivals (hotels and resorts) overnights (hotels and resorts) occupancy of the total acc.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Development scenarios 2. per overnight (direct) doubled number of inhabitants arrivals per inhabitant overnights per inhabitant hot. as well as other types of high value accommodation in rural / eco tourism – for example – agrotourism.043. Implementation of these plans depends on infrastructural improvements. as well as the significant population increase.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 3.0% 89 64 321 216 829. improvements in transport networks.000 130.460 141.0% 45.0% 27.513.280. rural bed and breakfast.942.825 448.607 74. rural family hotels. in HRK toursim rev.040.637 90 4.701 17. REALIZED 25% 2020.0% 50.800.502.833 365.300 233. 3 and 4 assume the development of new hotels and tourism resorts.539 2.792 784.060 18 2020.0% 50.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 90 8.975 60.028. ovrnights per inhabitant 2 2020.521 707.750 40.1% 62 39 195 123 427.836 60. occupancy of hotel acc.639 471.5% 48 22 130 100 234. site inspection as well as our expert opinion.CAGR beds per km arrivals per inhabitant overnights per inhabitant hotel ovrnights per inhabitant toursim rev.963 14.0% 44.637 3.600 1.804 192.5% 34 8 53 21 24.0% 38.0% 33.000 4.671 25.9% 34 15 77 28 99. and based on the stakeholders interviews.168.078 619 28.244 33. REALIZED 100% OF OF LAND USE PLAN LAND USE PLAN LAND USE PLAN 3.000 116.078 619 56.637 3.637 90 3. and rural resorts. REALIZED 50% OF 2020.

a summary of integrated marketing activities for the island of Vis is presented below: 15 . Thus. Taking into account the results from both documents. and the Strategic marketing plan of Croatian tourism 20082012. which will be an official document of the Croatian National Tourism Board. which is an official document of the County from 2006.COMPETITIVENESS ACCOMMODATION TOURISM INFRASTRUCTURE AND ATTRACTIONS EDUCATION AND MANAGEMENT Gastronomy specialisation Complementary offer Agrotourism Rural holiday house Olive oil and wine tasting Viewpoints system Education in tourism TourFuture (education of local community about tourism) Destination management organisation Organisation for rural tourism development and management Tourism information system Integrated tourism signalisation system Small bay beaches development programme Waterfront revitalisation Eco labels Private accommodation quality development Standardisation and quality systems in rural tourism Urban conversion (Vis and Komiža) Rural 'bed & breakfast' Rural family hotel Panoramic road Fishing museum 'Komiža' Rural resort Interpretation centre 'Vis – hideaway island’ Healthy food programme for a tourism market Walking. the recommendations must be taken as a starting platform for a detailed marketing activities elaboration in this Plan. trekking and cycling paths concept School of Vis cuisine Watersports centre Ethno village Dragodid Interpretation centre 'Military history of Vis' Island tours Marketing plan Strategic approach to marketing of the island of Vis is related to two existing documents that have dealt with this area – Tourism master plan of Split-Dalmatia County.

in order to initiate the interest of domestic and foreign investors. Considering that Split-Dalmatia County defined the Tourism master plan for the integral area of the County. this Plan is viewed as a pre-phase or a pre-plan for a serious master plan of the island. Considering transitional processes in Croatia. is at its core focused on rural and eco tourism projects. In addition to this a touristification of the two urban centres (Komiža and Vis) is necessary. Not only does the tourism master plan provide investors with a clear picture of an area and its development projects. This indicates the need for a Tourism master plan definition for this area. which can create additional synergies for eco/rural initiatives. and the process of shifting responsibilities for development and investments from the central to the local/regional level. 16 . located in the Split-Dalmatia County. magazines) Internet advertising Organisation of sminars and workshops Investments and concluding remarks Development plan for eco / rural tourism of the island of Vis. this County still does not have necessary instruments for tourism investment support in its own hands. leaflets Tourism map Itinerary maps based on products Tour guide Press trips Familiarisation trips Newsletters Press conferences News. but it also indicates a level of dedication to the process of development and investments of its initiator (the County). notifications Web site Souvenirs and autochthonous products Advertising Press (newspapers. which represents the essential framework for the entrepreneurship in tourism.Integrated marketing communication system for Vis Brand creation Logo Brand name Term Protected Colours Promotional tools and materials Brochures General brochures Product brochures Rural accommodation brochures Specific attraction brochures Communication activities Sales improvement Fairs Special promotional activities Direct marketing Monitoring Quality standards of brochures and other promotional materials Contents quality of web page in relation to correct and up-to-date information Quality of fairs Public relations Promotional materials Posters. as well as the initiation of entrepreneurship’s activities by a bottom up principle. as well as few coastal projects designated in the Land use plans. the following step is the destination planning within the tourism cluster of the County. Significant eco / rural tourism product for the island of Vis requires significant investments into the infrastructure. In this context.

internacionalni karneval kazališnih amatera i kulturno ljeto Visa. krajobrazne i kulturološke vrijednosti te ekološki prakti ki nezaga en okoliš klju ne vrijednosti ovog prostora i izvrsna osnova za razvoj turizma. Danas je turizam vrlo slabo razvijen – na primjer. a dominiraju privatni smještajni kapaciteti sa preko 77% ukupnog smještajnih kapaciteta otoka. Na otoku posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*). nužno je da se zajedni ki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turisti kog podru ja (klastera). a svaka od njih tako er gradi svoj imidž turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima. 17 . te dao konkretne razvojne prijedloge koji prate recentna iskustva sli nih destinacija u svijetu. kulturni ili zdravstveni turizam nisu do sad bili u ponudi. tvornica ribe. odnosno aktivne razvojne politike. objektivizirao razvojni potencijal ovog podru ja.Sažetak Ovdje izloženi Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis predstavlja pragmati an. Otok Vis se nalazi u turisti kom klasteru (srednja) Dalmacija. Na otoku nema ozbiljnijih investicija. ali nisu izrazito poznati niti jasno promovirana na tržištu. prometna izoliranost. prirodna bogatstva obalnog prostora. Situacijska analiza otoka Visa pokazuje da su geoprometni položaj. zatim nepovoljna demografska osnovica. Vode i se standardnom internacionalnom procedurom regionalnog i destinacijskog planiranja u turizmu. koliko je to bilo mogu e. sadržajima i iskustvima. U tom kontekstu se ovdje izlaže sažetak klju nih nalaza / prijedloga ovog Plana. Na otoku se organiziraju doga aji kao što su regata. ali je uglavnom fokusirano na razvoj ugostiteljske ponude. osim nekoliko stranih i doma ih investicija u privatne ku e za odmor tako da je ve i dio postoje ih objekata neiskorišteno (npr. institucionalno-sistemska ograni enja. Kontekst projekta i situacijska analiza Podru je obuhvata projekta uklju uje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža). zatim nepovoljno stanje gospodarstva. u okviru situacijske analize identificirano je da je dugogodišnja zatvorenost otoka prema posjetiteljima ograni avala razvoj turizma. Da bi destinacije / subregije unutar ovog turisti kog podru ja (klastera) mogle igrati na globalnom tržištu. a nalazi se na podru ju Splitsko-dalmatinske Županije. bilje i sl. ali i konceptualan okvir za efikasan razvoj i upravljanje procesom razvoja ove vrste turizma. vojni objekti). Osnovni ograni avaju i imbenici razvoja su nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja.000 turisti kih kreveta. Horwath HTL je. te na kraju i neadekvatnu državnu politiku razvoja (subvencije. na cijelom otoku ima ukupno oko 3. rasadnik palmi. Malo i srednje poduzetništvo se polako razvija na Visu. koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju. temeljem svojih klju nih vrijednosti. Iako otok ima zna ajnih prednosti u poljoprivredi (limun. Što se turizma ti e. porezne olakšice i druge beneficije prema oto kom gospodarstvu i stanovništvu). i prema tome svoj budu i turisti ki razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turisti kog podru ja (srednje) Dalmacije.) alternativni oblici turizma kao što je agroturizam. Ovdje svakako treba navesti i infrastrukturne i komunalne nedostatke. Otok Vis je izrazito sezonalna destinacija .približno 90% ukupnog turisti kog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna. pa tako svaka destinacija ve ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira. Ovaj proces je ve definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije.

Pod konkurencijom se u ovom slu aju podrazumijevaju drugi sli ni otoci na hrvatskom Jadranu te njihova op a i gospodarska situacija. te destinacije suo eni sa trendovima iskustvenog strukturiranja vrijednosti koje su povezane sa razvojem destinacija upu uju da destinacija otoka Visa treba koristiti svoje klju ne vrijednosti. ali i ve im doma im investicijama. pa su stoga ovdje analizirani otoci Lošinj. Hoteli. sljede i pritom principe održivog razvoja. ali uz razvoj malog i srednjeg poduzetništva. te ih je stoga potrebno integrirati u turisti ku ponudu cjelokupne destinacije. Evaluacija klju nih interesnih subjekata U svrhu evaluacije interesa i stavova klju nih interesnih subjekata u turizmu na otoku Visu provedena je radionica i niz intervjua sa klju nim subjektima. ugostiteljski objekti. turisti ke / putni ke agencije. Budu i da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije. otok Vis ima nekoliko razvojnih opcija u pogledu budu eg turisti kog razvoja.Jasno je dakle da je otok Vis na samom po etku svog turisti kog razvoja i u tom smislu se ovim planom predlaže koncept njegovog cjelokupnog turisti kog razvoja. U odnosu na analizirane konkurente. To svakako uklju uje prednosti udaljenosti od kopna (osje aj ekskluziviteta / izoliranosti). s time da je optimalna ona gdje otok Vis traži svoj put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba okre e u vlastitu prednost ali samo u slu aju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan na in spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s oto kom agroproizvodnjom. Klju ni subjekti uglavnom se slažu u mišljenju da razvoj turizma treba temeljiti na principima održivosti. lokalni obrtnici. bogatstva povijesnog naslje a. a koji su sli ne veli ine (oko 90 km2). Turisti ke zajednice Vis i Komiža. sa sli nom geografijom i sli nim prometnim položajem. Identificirani stavovi i interesi tako er uklju uju snažno usmjerenje na razvoj proizvoda ruralnog turizma. ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zale u otoka. Prema mišljenju klju nih subjekata. te ve ih eksternih investicija. Analiza konkurenata Analiza konkurencije izvodi se kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale mogu e razvojne strategije. 18 . ljudski resursi i nedostatak financijskih poticaja za razvoj turizma glavni su ograni avaju i faktori turisti kog uzleta otoka Visa. smatraju. koji e se bazirati na lokalnim obiteljskim inicijativama. putovanja. Lastovo i Mljet. bogatstva prirodnih i kulturoloških vrijednosti. U turisti ki razvoj. Analiza globalnih trendova u turizmu Globalni trendovi u odnosu na razvoj i rast turisti ke potražnje. ponašanje i preferencije turista. a naglasak se stavlja na razvoj eko / ruralnih projekata kao glavni fokus Plana. svakako treba integrirati poljoprivrednu proizvodnju i kulturnopovijesne identitetske vrijednosti. udruge i zadruge te iznajmljiva i privatnog smještaja. Rab. Muzej grada Visa. To su lokalne vlasti (Gradovi Vis i Komiža).

Temeljem svih prethodnih analiza. koje definiraju pristup i smjernice njenog budu eg razvoja u turizmu. jer na taj na in trenutne procesi u svom okruženju koristi za stvaranje vlastite prednosti u razvoju. opportunities and threats – SWOT) za potrebe ovog Plana izvedena je temeljem evaluacije sljede ih elemenata: KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE I SLABOSTI PRIRODNI. što je i o ekivan rezultat.SWOT analiza i klju ne strateške prednosti i barijere turisti kog razvoja Analiza snaga. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI I PRIJETNJE TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Izvedena SWOT analiza upu uje na sljede e da je destinacija otoka Visa suo ena sa više od dva puta ve im intenzitetom slabosti od intenziteta snaga. jer se inteligentan razvoj turisti ke destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja. definirane su sljede e klju ne strateške prednosti i barijere turisti kom razvoju destinacije otoka Visa. obzirom da se destinacija Vis nalazi na po etku izgradnje profesionalne i konkurentne turisti ke industrije. weaknesses. Me utim. bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju. razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti. Nadalje. otok Vis mora iskoristiti prednost ve eg broja mogu nosti u okruženju u odnosu na prijetnje. slabosti. 19 . mogu nosti i prijetnji (strengths.

Elba. uglavnom su smještene u Sredozemlju (zbog sli ne klime. Uz to razvile su agruikulturu. Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese 8. te kulturnu baštinu. Strateška uporišta Racionalna slika budu nosti jedne turisti ke destinacije. Nužnost organskog rasta. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa. a s obzirom na o uvanje i unapre enje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka. ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih obi aja i autohtone proizvodnje. strateška uporišta otoka Visa su: 6. kulturno-povijesnih u Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih ruralnih atrakcija otoka turisti kih proizvoda Pozicija / prilike po etnika Nedostatak turisti ke infrastrukture Neadekvatna op a infrastruktura Analiza oglednih primjera u praksi Pri izradi razvojnog plana odre ene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. Jadranski stopover 9. te je integrirale u ruralnu turisti ku ponudu. Po etna pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i/ili izazov lokalnim politi kim elitama i Hrvatskoj u cjelini 7. odnosno objektivizacije klju nih odrednica na kojima destinacija gradi svoju budu nost. Iako u razli itim fazama razvojnoga puta. Povijesno naslje ena urbana koncentracija 10. analizirane su tri destinacije – Sardinija. a diferenciranim proizvodima kreirale su rannovrsnu ponudu tijekom cijele godine. Stoga se ciljana destinacija promatra u odnosu na destinacije koje su ve razvile sli an model rasta i strategiju razvoja. Ove su destinacije relevantne za usporedbu i primjer razvoju otoka Visa jer su to oto ke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obi aja. Faial (Azorsko oto je). imaju o uvane i bogate prirodne resurse. te kao pregovara ka platforma sa vanjskim igra ima / investitorima 20 . Otok Vis je turisti ka destinacija na samom po etku svog turisti kog razvoja i stoga mora dati odgovaraju e odgovore na izazove globalizacije. to jest njena turisti ka vizija mora biti izvedena iz realnih strateških uporišta. trendova turista).Klju ne strateške prednosti Klju ne strateške barijere Izrazito atraktivan turisti ki prostor sa stajališta Problem stvaranje jasne vizije turisti kog globalnih trendova i interesa razvoja za nadolaze e razdoblje Atraktivnost prirodnih. europskog tržišta. U tom smislu.

Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komiža). Vizija se kreira kako za današnje tržište. i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budu im tržištem. te oprema svoj obalni prostor. uzgoj limuna. Modra Špilja. te je stoga turisti ko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turisti kog klastera Srednje Dalmacije. tako i za budu e tržište. a to ini restrukturiranjem prostora i inovativnom turisti kom ponudom visoke vrijednosti. koje se promatraju kao okvir za izgradnju dugoro nih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedni ka turisti ka politika destinacije mora prihvatiti i isporu iti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru. inovativno restrukturira unutrašnjost otoka. Turisti ki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo. Prema tome. ime naglašava identitet te prirodne i socio-kulturne zna ajke otoka. na promjene u uzorcima ponašanja gostiju. prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojim klju nim zna ajkama i karakteristikama ini turisti ki klaster Srednje Dalmacije (Splitskodalmatinska županija). ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihva eni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan. te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. te upotrebu klju nih simbola ovih vrijednosti kao što su npr. Kako bi identificirala po etnu to ku tržišnog pozicioniranja.Vizija i pozicioniranje Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turisti kom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije. Falkuša. s druge strane naglašava koji fizi ki. Tržišno pozicioniranje. destinacija otoka Visa se najprije mora osloniti na klju ne turisti ke fascinacije otoka. vizija razvoja otoka Visa je: Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast. odnosno prihva en od strane turisti kog tržišta. vinarstvo. koji svoju autenti nost i ekskluzivnost gradi na održivim principima razvoja. Vis je otok skrovište. itd. s obzirom na promjenljive uvjete na turisti kom tržištu. Otok Vis – klju ne fascinacije Povijest i kultura Tradicija i život otoka Idila netaknutog otoka Vatreni doživljaj mora Destinacija Vis nalazi se u geografskom. te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu. maslinarstvo. 21 .

Uzimaju i sve navedeno u obzir. Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu 22 . Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 6. to jest centra organiziranja cjelokupnog turisti kog iskustva otoka i morskog areala ove destinacije 7.Strateško pozicioniranje destinacija unutar podru ja Splitsko-dalmatinske županije. gdje se u okvir prostora 'preta u' iskustva koja e Vis pružati svojim gostima. gore navedeni prijedlog pozicioniranja tako er služi kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa. destinacija Vis se pozicionira kao 'Otok skrovište'. prijedlog turisti kog pozicioniranja je kako slijedi: Vis je otok skrovište koji nudi sljede a klju na iskustva: Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala Mjesto susreta. aktivnosti i doga anja u Visu i Komiži Uzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicije Tradicionalnog oto kog života Povijesti i kulture otoka Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda. a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima. a predstavlja svojevrsno uto ište i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turisti kog lanca visoke vrijednosti. Urbani centri (Vis i Komiža) – kre u u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva oto ka 'hub-a'. Kontekst 'skrovišta' uzet je u najširem smislu. i unutar njega. definirano je Glavnim planom razvoja turizma SDŽ.

a s obzirom na njihov razvojni potencijal. Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo života na otoku 9. Referentne godine su 2007. temelje se na smještajnim kapacitetima predvi enim u prostornim planovima. koja mora biti u skladu sa mogu nostima i ograni enjima prostora. te mora imati dostatnu podršku ljudskog potencijala. (ciljna godina). (polazna godina) i 2020. Otok Biševo – programom opremanja. Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljaj ekskluzivnosti i mira 10. i turisti kom volumenu u odnosu na resurse. 23 . prijedlog turisti kih proizvoda.8. zaradi od turizma. mora ostvarivati pozitivan poslovni rezultat. odnosno koli inu budu ih smještajnih kapaciteta. za Vis i Biševo temelji se na: Odmoru i opuštanju uz more Nauti kom turizmu Ruralnom turizmu Specijalnim interesima Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta Razvoj turizma. te turisti kom prometu. ovaj prostor je uto ište za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zašti enih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje) U tom kontekstu. Scenariji procjene rasta koji se prikazuju u sljede oj tabeli. osim postavljanja vizije i izbora turisti kih proizvoda podrazumijeva i kvalifikaciju. u skladu sa suvremenim turisti kim trendovima.

833 365.945 101. ruralnih ku a za odmor.CAGR kreveta po etvornom kilometru dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.078 619 56. ruralnih obiteljskih hotela i bed&breakfasta.309 1. BEZ PROMJENE 3.729 3.637 90 8.639 471.607 74.060 18 3. naselja) zauzetost ukupnog smještaja zauzetost hotelskog smještaja no enja . te našeg ekspertnog mišljenja.361 14.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 SCENARIJ 2 2020.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 SCENARIJ 3 2020.280. obilaska terena.000 130.539 78.043.028.078 619 28.146.502.963 14.0% 16. te znatnijem pove anju broja stanovnika na otoku.000 4.8% 48 22 130 100 234. REALIZIRANO 25% PP-A 3.0% 50.868 16.1% 33.000 116.975 60.637 90 3.0% 45.701 17.750 40. kao na primjer agrotirzama.637 90 3.521 707.825 448.513. rezultata sa radionice.3 i 4 pretpostavljaju razvoj novih hotela i turisti kih naselja.0% 7.5% 62 39 195 123 427. REALIZIRANO 100% PP-A 3.637 90 4. no enja po stanovniku tur. REALIZIRANO 50% PP-A 3. Realizacija ovih planova ovisi o rješavanju infrastrukturnih problema na kvalitetan na in.804 192. a temeljem razgovora sa klju nim subjektima. no enja po stanovniku 34 8 53 21 24.2% 89 64 321 216 829.836 60.168.0% 3.600 1.0% 50. prihod po no enju (direktni) udvostru enje broja stanovnika dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.707.942.5% SCENARIJ 1 2020.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Scenariji razvoja 2. naselja) no enja (hoteli i tur. prihod u € (direktni) tur.2007 stanovništvo površina u km2 smještajni kapaciteti (kreveti) smještajni kapaciteti (hoteli) dolasci no enja dolasci (hoteli i tur. te razvoj drugih vrsta smještaja visoke kvalitete u ruralnom/eko turizmu.637 90 5.0% 50.244 33.460 141.671 25.539 2.300 233.040.174 280.000 30. poboljšanju prometne povezanosti i dostupnosti otoka. Konkurentnost i investicije U kontekstu ovog Plana. te ruralnih resorta. prihod u HRK tur. klju ni projekti koji e graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turisti kom tržištu i koji su detaljno elaborirani u ovom planu su: 24 .800.0% 11.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 SCENARIJ 4 2020.950 35.724 75.2% 34 15 77 28 99.792 784.

godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012. koji e uskoro biti prihva en kao službeni dokument Hrvatske turisti ke zajednice za navedeni period.PROJEKT KONKURENTNOSTI PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA PROJEKTI TURISTI KE INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Program opremanja malih plaža u uvalama Revitalizacija šetnice / rive uz more Eko oznake kvalitete Agroturizam Ruralna ku a za odmor Kušaonica vina maslinovog ulja Sustav vidikovaca i Projekt edukacije u turizmu TourFuture (edukacija lokalnog stanovništva u turizmu) Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Ruralni 'bed & breakfast' Ruralni obiteljski hotel Panoramska cesta Ribarski muzej 'Komiža' Ruralni resort Interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište' Program zdrave hrane za turisti ko tržište Koncept pješa kih. planinarskih i biciklisti kih staza Škola viške kuhinje Centar za sportove na vodi Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Urbana konverzija (Vis i Komiža) Etno selo Dragodid Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Ture otoka Marketing plan Pristup strateškom promišljanju marketinga za podru je otoka Visa proizlazi iz dva ve postoje a dokumenta koji su obuhvatili predmetno podru je . službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006. 25 .Glavni plan turizma Splitskodalmatinske županije.

Osim što turisti ki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podru ja i projekata za razvoj. asopisi) Internet oglašavanje Internet stranica Suveniri i autohtoni proizvodi Organizacija seminara i radionica Investicije i zaklju ni prijedlozi Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa. U tom smislu. U tom kontekstu se za podru je obuhvata ovog projekta name e potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interes doma ih i stranih investitora. 26 . Uzimaju i u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj. u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata. to jest Komiže i Visa. koji je smješten u Splitsko-dalmatinskoj Županiji. sažeti prikaz sustava integriranih marketinških aktivnosti za otok Vis je kako slijedi: Sustav integrirane marketinške komunikacije Vis Stvaranje tržišne marke Logo Ime marke Termin Zaštitne boje Promotivni oblici i materijali Brošure Op e brošure Brošure proizvoda Brošure seoskih doma instava Broušure specifi nih atrakcija Aktivnosti vezane uz komunikaciju Unaprje enje prodaje Sudjelovanje na sajmovima Posebne promocijske akcije Direktni marketing Pra enje provedenih aktivnosti Standard kvalitete tiska brošura i ostalih promotivnih materijala Kvaliteta sadržaja Internet stranice s obzirom na ažurnost i to nost Kvaliteta nastupa na sajmovima Odnosi s javnoš u Promotivni materijali Plakati. on tako er pokazuje razinu posve enosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (Županija). sljede i korak je planiranje destinacija unutar turisti kog klastera koje obuhva a prostor Županije. letci Turisti ka karta Karte itinerara s obzirom na proizvode Turisti ki vodi Novinarska putovanja Agencijska putovanja Newsletter Tiskovne konferencije Obavijesti. preporuke dane u oba dokumenta moraju se uzeti kao po etna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu.Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta. potrebna su zna ajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko zna ajnijih obalnih projekata na lokacijama nazna enim prostornim planom te napose zna ajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno podru je Županije. a prvenstveno vode i ra una o otoku Visu. Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podru ja destinacije otoka Visa. odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu. novosti Oglašavanje Tisak (novine. U tom je kontekstu ovaj Plan promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka. ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turisti koj djelatnosti u svojim rukama. ali i kao inicijacija poduzetni kih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative.

poljoprivredi. ribarstva. kroz poticanje razvojnih inicijativa koje u kona nici omogu avaju gospodarski prosperitet i kvalitetu života. Prema tome.na etiri odabrana demo podru ja: Lot 1 – Pelješac sa posebnim naglaskom na Ston i Dubrova ko primorje. što je vidljivo na sljede oj mapi. radi ostvarivanja zna ajne kratkoro ne dobiti. iji je sveobuhvatni generalni cilj održivost razvoja hrvatske obale sa zaštitom biološke i krajobrazne raznolikost utkane u razvojni put. odnosno dostupnost investicijskog kapitala – a kako bi ih se potaklo da u svoje prakse uklju e održivo korištenje dobara i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti kao temeljne.Otok Pag (JI dio Zadarske županije) i obalno podru je Novigrada/Karina.1. identificiraju i poti u razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na na in da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje. To e se initi tako da se: identificira a potom i ponudi rješenja kojima se može ograni iti i dokinuti postoje i obrazac interesa. Osnovni o ekivani rezultati COAST projekta su: Demonstracija društveno-gospodarskog razvitka koji uva i održivo koristi biološku i krakjobraznu raznolikost / vrijednost / atraktivnost. Osnovna strategija projekta je prepoznati i ukloniti prepreke koje trenutno prije e preobrazbu gospodarskih sektora u smjeru održivosti. Lot 2 . i Lot 4 . globalno zna ajne vrijednosti podru ja Dalmacije. ribarstvu i marikulturi – i izravno i posredno kroz utjecaj na bankarski sektor. Uvod Plan razvoja eko / ruralnog turizma za podru je LOT 2. a da se istovremeno narušava društvena kohezija te prije i i raznolikost a time i vitalnost samog razvoja. u sektorima turizma. marikultura i poljoprivrede . cilj je da se na podru ju etiri dalmatinske županije sustavno i kontinuirano utje e na aktivnosti i prakse gospodarstva u turizmu. 27 .Otoci Vis i Biševo. resursi – prije svega sam prostor sa svojom iznimnom biološkom i krajobraznom raznolikoš u i na njoj temeljenoj atraktivnosti – troše neracionalno i neodrživo. odnosno otoka Visa sa Biševom dio je šireg COAST projekta. Lot 3 – šire podru je uš a rijeke Krke. uva i održivo koristi kao jednu od osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije. pokreta kih sila i okolnosti koji razvoj gura u smjeru gdje se.

Poboljšanje uskla enosti i provedbe propisa i praksi klju nih sektora na podru ju etiri županije u odnosu na održivo korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti.Kartogram 1-1: Pokazna podru ja COAST projekta Poboljšanje uvjeta za 'zelene investicije' (investicije koje uvaju i održivo koriste postoje u biološku i krajobraznu raznolikost kao svoju glavnu resursnu osnovu). na podru ju etiri županije. Na nacionalnoj razini uspostavljeno ozra je koje prepoznaje. uvažava. 28 . podržava. institucionalizira i širi održivi razvoj uz razumno korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti.

a u ovom Izvještaju obra uje se podru je LOT 2. da se istraži i izvijesti o potencijalima i ograni enjima te prakti nim idejama projekta kao i mjerama podrške za održivi razvoj turizma.1 Zadaci i procedure Zadaci Temeljem javnog natje aja koji je proveden u velja i / ožujku 2008. odnosno otoci Vis i Biševo: 29 . iji se prijedlozi / rezultati predstavljaju ovim izvještajem. uva i održivo koristi kao jednu od svojih osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije. praksi i okolnosti koji razvoj usmjerava u smjeru. Klju ni ciljevi samog 'Plana razvoja eko i ruralnog turizma u demo podru jima destinacije Ston i Dubrova ko primorje i destinacije otoka Visa (Lot 1 i Lot 2)' su: da se istraži i izvijesti o trenutnom stanju i trendovima turisti kog razvoja. te na raznolikost a time i vitalnost gospodarskog razvoja identificiranje i poticanje razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na na in da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje. gdje se zbog ostvarivanja zna ajne kratkoro ne dobiti. 2. a da se pri tome negativno utje e i na društvenu koheziju. Program Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatska (UNDP Hrvatska) je odabrao ponudu Horwath HTL (Horwath Consulting Zagreb) te tvrtki povjerila izradu projekta Plan razvoja eko / ruralnog turizma za demo podru ja projekta LOT 1 (Op ine Dubrova ko primorje i Ston) i LOT 2 (Otoci Vis i Biševo). Osnovni ciljevi COAST projekta su: identificiranje. Ugovorom sklopljenim u svibnju 2008. specificirana je lista projektnih zadataka. te ponuda rješenja kojima se može ograni iti i dokinuti postoje i obrazac interesa. godine. resursi neracionalno i neodrživo troše. Projektni zadaci i njihovi segmenti prikazani su u sljede oj šemi.2. godine.

) STRATEŠKI KONCEPT RURALNOG / EKO / ZELENOG RAZVOJA .Kpacitet. politi ka i administrativna struktura . krajolik. PORO.aktivnosti. cijene. el. kvaliteta. tradicija. usluge (komercijalne. itd.Socio-ekonomiski faktori .Turisti ki promet . komunikacijski instrumenti. itd.Hrana i pi e .Vizija i pozicioniranje .Lokalno stanovništvo .Infrastruktura i usluge . itd. kanali distribucije. kontribucija razvoju.dolasci.Elementi diferenciranja .Model investicija i financiranja .Identifikacija konkurentskih nedostataka . itd. lokalni proizvodi. .Analiza destinacija (proizvodi.Smještaj . energija.Prirodni faktori.). itd. INVESTICIJSKA STRATEGIJA .šetnice. no enja.Marketinško pozicioniranje .Kroz sastanke i intervjue ANALIZA KONKURENCIJE TRENDOVI SWOT ANALIZA KLJU NE STRATEŠKE SNAGE I BARIJERE BUDU EG ODRŽIVOG RAZVOJA U TURIZMU LOKALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG TURIZMA BENCHMARK ANALIZA .SITUACIJKA ANALIZA I IDETIFIKACIJA MOGU NOSTI ZA RAZVOJ ANALIZA POTRAŽNJE ANALIZA PONUDE . itd. tur. spomenici i mjesta od interesa. . plin. biciklisti ke staze. lokalna distribucija.Turisti ki marketing . sadržaji. aktivnosti. .op a evaluacija investicija. zdravstvene. infrastruktura . . itd. o ekivanja. dinamika investiranja i alokacija investicija .Prijedlozi za formiranje partnerstva 30 . itd. ostale sportske i rekreacijske aktivnosti . vrste smještaja. klima. voda.Obuka u turizmu . zabava.ekonomska struktura. kvaliteta.Strateški kontekst . . klju ni prijedlozi za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom.Lokalne tur. socio-demografska struktura.Suradnja lokalnih turisti kih ponu a a .Razvoj proizvoda KLJU NI PROJEKTI KONKURENTNOSTI . lokalnih planova.analiza: prostornih planova. atrakcije. ROP. jahanje.Klju ni strateški marketinški prijedlozi KLJU NI PROJEKTI ODRŽIVOG RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA . . itd.Kulturni faktori.geografska situacija.ukupni kapacitet. strategija. položaj lokacija. itd. geološka situacija. struktura. flora i fauna .povijest. ture. doga aji. itd.Proizvodi i tržišni segmenti .(voda. master planova. . strategije.ponuda.Selekcija i specifikacija klju nih projekata izgradnje konkurentnosti MARKETING STRATEGIJA . sezonalnost.) . ANALIZA KLJU NIH SUBJEKATA .kapacitet.Prostorne mogu nosti i ograni enja .Benchmarking okvir . . budžet. klju ni faktori uspjeha. poslovni modeli. veli ina.Identifikacija izvora financiranja KONA NI PRIJEDLOZI .Tur. itd. standardi za poduzetnike. transport. zajednice .svijest.

s ciljem dodatne argumentacije za razli ita problemska podru ja. program istraživanja uklju uje: 31 .2 Procedure U svrhu dobivanja pouzdanih rezultata. za potrebe ovog projekta izvedena su i dodatna istraživanja pomo u intervjua i radionica sa klju nim interesnim subjektima. Osim toga. Prema tome. vezano na prethodno navedene zadatke. radni tim Horwath Consultinga održao je nekoliko internih radionica u svrhu iznalaženja optimalnih rješenja za postavljene zadatke ovog projekta.2. Osim sekundarnih i terenskih istraživanja. prijedloga i rješenja. za potrebe ovog projekta proveden su standardne metodološke i radne procedure karakteristi ne u me unarodnoj praksi planiranja i razvoja turisti kih destinacija. kao i provjeru primjerenosti predloženih rješenja.

). d) Terensko istraživanje atrakcija i recentnih projekata u ruralnom turizmu otoka Visa. aktivnosti na okoliš 2. ANALIZA PONUDE Evaluacija geografskih. Županija Splitskodalmatinska.). 32 . predstavnicima lokalne zajednice. zajednica. e) Prikupljanje i analiza postoje ih turisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis. te razgovori sa klju nim subjektima u turizmu predmetnih podru ja f) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka. Ministarstvo turizma. Ministarstvo okoliša. tur. analiza. Hrvatski zavod za statistiku. razvoj. ANALIZA POTRAŽNJE - h) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis. ANALIZA KLJU NIH SUBJEKATA Komunikacija klju nih pitanja tur. kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. ocjena i interpretacija svih relevantnih grafi kih (mape) reprezentacija prostora. prostorno-planerskih. uklju uju i smještajnu ponudu. Županija Splitskodalmatinska. direktorima lokalnih tur. razvoja predmetnih podru ja sa svim relevantnim subjektima: op inama. Hrvatska gospodarska komora.) te do sada izra enih strateških i ostalih planova vezanih na utjecaj turisti kih aktivnosti i razvoja na okoliš predmetnog podru ja g) Terensko istraživanje vezano na analizu i evaluaciju trenutne situacije na podru ju predmetnih regija. Hrvatska gospodarska komora. hotelijerima. itd. postoje e poticajne programe vezane na tur. predstavnicima zašti enih podru ja. itd. prirodnih. itd. Hrvatski zavod za statistiku. ekonomskih i . politi ko-pravnih. c) Prikupljanje. Identifikacija i analiza turisti ke potražnje. zauzetost i sl. Hrvatska gospodarska komora. Udrugom vlasnika privatnog smještaja. Hrvatski zavod za statistiku. prostornog planiranja i izgradnje.SEGMENT PROJEKTA AKTIVNOST a) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Op ine Vis i Komiža. b) Analiza prostorno-planerskih dokumenata na županijskoj i lokalnoj razini . uklju uju i broj turisti kih dolazaka i no enja. karakteristika podru ja obuhvata. Županija Splitskodalmatinska. predstavnicima javnih službi. Županija Splitskodalmatinska. Turisti ke zajednice destinacija. vrste smještaja. Institut za turizam itd. turisti ke resurse i atrakcije. Identifikacija i analiza turisti ke ponude. Institut za turizam itd. 3. sezonalnost destinacije. Turisti ke zajednice destinacija. agencijama. itd. Ministarstvo turizma. razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis. kulturnih. postoje e aktivnosti turisti kog marketinga. ponudu hrane i pi a.) i) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja. Ocjena utjecaja tur. a vezano na utjecaj turisti kih aktivnosti i razvoja na okoliš predmetnih podru ja SVRHA 1. socio-demografskih.

sociodemografske. te Lošinj i Rab) l) Prikupljanje i analiza podataka i baza podataka vezanih uz klju ne trendove u turizmu u svijetu m) Temeljem svih prethodnih analiza izvršiti e se kona na analiza snaga. te nevladinim organizacijama na Visu.j) Semi-strukturirani intervjui sa klju nim subjektima privatnog i javnog sektora. vezano na mogu nosti i željeni smjer tur. te njihove razvojne. u svrhu identifikacije optimalnog razvojnog modela za predmetna podru ja ovog projekta Identifikacija trenutne razine konkurentnosti predmetnih podru ja. Konkurentske destinacije za otok Vis su Mljet i Lastovo. Komunikacija projekta i identifikacija klju nih mišljenja kao i prikupljanje podataka vezanih uz svijest. Identifikacija klju nih elemenata održivog razvoja. mogu nosti i prijetnji za predmetna podru ja ovog projekta n) Prikupljanje i analiza statisti kih podataka i baza podataka vezanim na razvoj održivog turizma u odabranim (oglednim destinacijama) – Ministarstva turizma. Mintel. Tourism Intelligence International. prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom. TRENDOVI U TURIZMU 6. Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz prostorne. Ruralis Svjetska turisti ka organizacija. KLJU NI PROJEKTI KONKURENTNOSTI p) Terensko istraživanje razine konkurentnosti na podru ju predmetnih regija. identifikacija klju nih prednosti i barijera. SWOT ANALIZA 7. BENCHMARK ANALIZA Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz razvojne. Metodologija se temelji na Porterovom dijamantu konkurentnosti. 9. kontribuciju razvoju turizma. Identifikacija mišljenja i stavova klju nih subjekata i donosioca odluka na predmetnim podru jima. sadržaje. 4. Turisti ke organizacije odabranih destinacija. standardima za poduzetnike. itd. vizije i pozicioniranja na tur. mišljenja i stavova vezano na viziju i pozicioniranje. razvoja te potencijala rasta na Pelješcu i Visu. aktivnosti. odnosno poslovnoupravlja ke modele u turizmu Analiza klju nih trendova u svrhu smjernica za budu i razvojni model predmetnih podru ja ovog projekta Identifikacija klju nih strateških snaga i barijera budu eg održivog razvoja u turizmu predmetnih podru ja ovog projekta 5. poslovne i upravlja ke modele održivog turizma odabranih oglednih destinacija. Prijedlog klju nih projekata razvoja uklju uju i kapacitete. ekonomske. ANALIZA KONKURENCIJE k) Prikupljanje i analiza statisti kih podataka i baza podataka vezanih uz razvoj turizma u odabranim turisti kim destinacijama / otocima koji su u konkurentskom krugu predmetnim podru jima (npr. slabosti. definiranje portfelja proizvoda.) o) Telefonski intervjui sa klju nim / relevantnim subjektima turisti kog razvoja odabranih oglednih destinacija 8. 33 . kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. itd. o ekivanja. tržištu i razvoja proizvoda za predmetna podru ja projekta. klju nim donosiocima odluka. karakteristike ove destinacije. identifikacija potencijalnih projekata u turizmu. te ostale odrednice projekta. Prikupljanje / provjera podataka. STRATEŠKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA q) Terensko istraživanje mogu nosti pozicioniranja na podru ju predmetnih regija r) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja.

KLJU NI PROJEKTI RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA u) Evaluacija svih prethodnih analiza 12. te elemente diferenciranja. kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. aktivnosti. itd. standardima za poduzetnike. mišljenja i stavova vezano na marketinško pozicioniranje predmetnih podru ja. te prijedlozi za formiranje partnerstva 11. klju ne proizvode i tržišne segmente. KLJU NI PRIJEDLOZI PROJEKTA w) Evaluacija svih prethodnih analiza 34 . INVESTICIJSKA STRATEGIJA v) Evaluacija svih prethodnih analiza 13. prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom. zaklju no sa klju nim strateškim marketinškim prijedlozima Prijedlog klju nih projekata razvoja uklju uju i kapacitete. MARKETING STRATEGIJA s) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja. t) Evaluacija svih prethodnih analiza Prikupljanje / provjera podataka. te identifikacija izvora financiranja Klju ni prijedlozi projekta. Prijedlog modela investicija i financiranja (op a evaluacija investicija.10. dinamika investiranja i alokacija investicija). sadržaje.

uklju uje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža). Podšpilje i Žena Glava). Ston ica i Vis Županija Stanovništvo (2001) Površina (km2) Naselja Splitsko Dalmatinska 1.1. Jabuka. te manji otoci Biševo. Roga i . 35 . prikazano na sljede oj mapi.960 52 Brgujac. Brusnik. Plisko Polje. Dra evo Polje. selo Oklju na na sjevernom dijelu otoka. Kontekst projekta 3. Palagruža i Svetac. Milna. Podru je obuhvata projekta Podru je aktivnosti. Duboka. naselja i broja stanovnika prikazane su u sljede im tabelama: Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komiža VIS KOMIŽA Županija Stanovništvo (2001) Površina (km2) Naselja Splitsko . Marinje Zemlje. Podstražje.677 48 Podšpilja (s naseljima Borovik. a nalazi se na podru ju Splitsko-dalmatinske Županije. Podselje. Podhumlje. Klju ne zna ajke tog prostora u smislu površine.3. Rukavac.Dalmatinska 1.

3. sadržajima i iskustvima. a svaka od njih tako er gradi svoj imidž turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima. i prema tome svoj budu i turisti ki razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turisti kog klastera (srednje) Dalmacije. Otok Vis u širem kontekstu regije Otok Vis se nalazi u turisti kom klasteru (srednja) Dalmacija.2. Kartogram 3-3: Otok Vis u turisti kom klasteru srednje Dalmacije 36 . temeljem svojih klju nih vrijednosti. Kartogram 3-2: Turisti ki klaster srednje Dalmacije Da bi destinacije / subregije unutar ovog turisti kog klastera mogle igrati na globalnom tržištu. pa tako svaka destinacija ve ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira. Ovaj proces je ve definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. nužno je da se zajedni ki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turisti kog klastera.

Godišnja koli ina oborina 832 mm Naju estaliji vjetrovi su jugo. dostiže visinu od 514 m (Zagrebenja). Naseljena još u prapovijesti.3 km2. ponikvama i kraškim uvalama. smješten na sjeveroisto noj obali otoka. Stanovništvo je tradicionalno koncentrirano u dva oto na grada: Vis i Komiža.9 km2.) Postepeno se spušta prema istoku pa su padine prema 37 .dolomitskih grebena koji se pružaju u smjeru zapad . smješten na krajnjem jugu Splitsko-dalmatinske župan ine gradovi Komiža i Vis. u dnu prostranog zaljeva naseljen još u prethistorijsko doba. Na gr ki se polis Issu nastavlja i rimski grad. Duh 564 i Orlovica 566 m.0°C. ispresijecan je brojnim popre nim strmim dolinama. ukupne površine od 102. dok je ostatak raspršen u petnaestak naselja u unutrašnjosti otoka. 8. Vis. a prve tragove organiziranog naselja nalazimo u XVI stolje u. u zapadnom dijelu izgra en od vapnenaca.3 km2 (dužine 17 km i širine 8 km. Sjeverni. Uz otok Vis površine 90.Situacija Komiža je smještena na zapadnoj obali otoka. Prosje ne temperature: godišnja temperatura zraka 16.n. najhladniji mjesec.8 km2). Sastoji se od dva grebena izdvojena dvjema udolinama. Klimatske zna ajke ”Jadranski tip" mediteranske klime koji ima vru a i suha ljeta te blage i vlažne zime. Situacijska analiza 4. Geološke i seizmi ke zna ajke Otok Vis je nepotopljeni gornjokredni antiklinorij izra en od nekoliko nizova vapnena kih i vapnena ko . Sveti Andrija (4. Tu se nalaze uzvišenja (Hum 587.istok. kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. Sv. Temperatura mora ljeti uz obalu 22-26°C.3 km2) te ostali manji otoci i oto i i površine 1. Pravo urbanizirano naselje Vis postaje u XVI i XVII stolje u.2 °C. U ljetnim jutarnjim satima este su «bonace».m. Prevladavaju kraški vapnena ki prostori sa škraparima. Kartogram 4-1: Otok Vis ..8°C. Obala je strma. puni procvat doživio je u doba gr ke kolonizacije Jadrana.4. spominje se u XII st. Južni prostraniji greben. uži i strmiji. Budu i da isturen na pu inu Srednjeg Jadrana maritimni utjecaji dolaze više do izražaja što se o ituje u srednjim temperaturama zimskih mjeseci i temperaturnim amplitudama.1 Temeljna kvalifikacija podru ja Otok Vis. bura i maestral. najtopliji mjesec 24. s dužinom obale od 77 km) nalaze se i otoci Biševo (5.

Corine Land Cover. More. šume alepskog bora i kamenjare.jugoisto noj i isto noj obali blaže i položitije. Geološko-petrografski sastav i klimatske prilike u geološkoj prošlosti utjecali su na stvaranje i raspored tala na otoku. Škrapari i strmiji dijelovi vapnena kih padina obrasli su zakržljalim bodljikavim biljem te mirišljivim i ljekovitim biljern: dra a. glavonošci. u Pretiš ini. Jugoisto na i isto na obala usje ene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima. uzvišenja i strme padine zapadnog dijela otoka te neobra ene dijelove Biševo. smilje. 38 . Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta Makiju i garig u dijelovima do 300 m. tla na eruptivima i terasirana tla na silikatnim pijescima. rakovi. minerogeno karbonantna tla na diluvijalnim ilovinama.koji prekriva najve i dio vapnena kih vapnena kih površina sjevernog oto nog grebena. planika. U Komiškoj zavali rasprostranjena su antropogena vrtna tla. Otok Biševo izgra eno je uglavnom od gornjo krednih istih i dolomitiziranih vapnenaca.degradirana biljna zajednica makije . somina.n. Plodnoš u se posebno isti u sme a i primorska tla i crvenice. a plave ribe površinski dijelovi Viškog kanala i pu ine Srednjeg Jadrana jugoisto no. nastale na vapnena ko . Otok Vis pripada VI potresnoj zoni Merkalijeve skale. pelin. Dubokoj. zelenika. "borovica. Na zapadnoj obali u uvalama nastale su šljun ane i pješ ane plaze. Raspolaže s velikim biološkim bogatstvima (ribe. Veloj i Maloj Travnoj. mirta. školjkaši). Prirodni biljni pokrov otoka Visa i pripadaju ih manjih otoka sa injavaju mediteranska zimzelena vegetacija. Tu su blaži oblici reljefa unutrašnjeg dijela otoka gdje se nalaze manja polja prekrivena plodnim zemljištem. More je najvrjedniji prirodni resurs otoka. dobro su razvedene i na njima su nastale brojne šljun ane plaže. Lovišta bijele ribe su obalne zone otoka. dok crvenice prekrivaju manja polja kraških vapnena kih terena. kraške uvale i ponikve. a u ve im visinama dolaze samo crnika. 2001. Sme a tla prekrivaju polja središnjeg dijela otoka. smri (borovica) i somina Šume alepskog bora rasprostiru se na padinama Širokog brda iznad Komiže. južno. jugozapadno i zapadno od otoka Visa.dolomitskim terenima. Sveca i ostalih oto i a. na Stupiš u. zelenika. Sva ova tla se isti u velikom plodnoš u. Tla. predstavljena makijom i garigom. crnika. Vegetacija.m sa injavaju svi lanovi: šmrca. Najplodnija tla na otoku Biševu su minerogeno karbonantna pjeskovita tla koja se po svojim svojstvima približavaju varicama dolomitskih terena Visa i salbunastim tlima na kvartarnim pjescima. Najve e prostranstvo zauzima garig . Izvor: AZO. bosilje. kadulja).

godini palo na svega 19 u 2001.5 l/sek. posebno u unutrašnjosti otoka. veli ina radnog kontingenta i obrazovna struktura. Broj stanovnika i demografska struktura Prema popisu stanovništva 2001..ekonomski faktori Podru je karakterizira zaostajanje u gospodarskom i društvenom razvoju. 4. nepovoljna starosna struktura. oti e podzemnim putem i izbija na površinu tek u obalnim zonama na kontaktu propusnih i nepropusnih stijena u obliku manjih izvora ili vrulja (podmorski izvori). Na otoku Visu i susjednim manjim otocima zbog poroznosti stijena i geotektonske gra e nema nadzemnih tokova. iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva. Izvori vode javljaju se u trijaskim i kvartarnim naslagama me u kojima su najizdašniji Pizdica (4 .1 Stanovništvo i naseljenost Na razmatranom podru ju prisutne su slijede e negativne pojave: stalan pad broja stanovnika. stanovnika. Stoga su bitno ograni ene. Izvori slabije izdašnosti javljaju se u uvalama isto nog dijela otoka. i trend do 2015. 4.000. Na udaljenim otocima i u pojedini naseljima u unutrašnjosti otoka stanovništvo je prakti ki izumrlo (Biševo je sa 243 stanovnika u 1921. Za o ekivati je da se je u razdoblju od posljednjeg popisa taj broj i smanjio. a posebno u Komiškom i Viškom zaljevu. Vode. Popis stanovništva 2001. Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti. Tablica 4–1: Kretanje broja stanovnika Kretanje broja stanovnika otoka Visa 1981. prozirnost i isto a mora uz živopisne uvale sa žalima zna ajni su elementi za razvoj turizma.2001.Temperaturna svojstva.2. ali i drugih brojnih imbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove. 4167 1974 1668 525 1991. Ukoliko se postoje i trend nastavi Vis e 2015. ostali izvori 39 .523 u naselju Komiža te samo 338 stalnih stanovnika u svim ostalim naseljima. U ukupnosti trajno depopulacijsko podru je s nepovoljnim demografskim procesima koji postaju limitiraju i imbenik budu eg razvitka. 4349 1932 2032 385 2001. 1. Od 1948. godine. posebno u unutrašnjosti otoka. Otok Vis karakterizira dugotrajno iseljavanje koje je intenzivno zapo elo po etkom stolje a te nakon 1948. 3637 1776 1523 338 2015 3011 1642 1190 179 0tok Vis Vis Komiža Ostala naselja Izvor: DZS.). mogu nosti biološke revitalizacije. godine otok Vis je izgubio 3. Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti.776 u naselju Vis. mogu nosti biološke revitalizacije stanovništva. Stoga su bitno ograni ene. imati oko 3.2 Socio .) i Korita (36 l/sek). od toga 1. . godine 5000 4500 Broj stanovnika 4000 3500 3000 2500 2000 1500 1000 500 0 1981. godine na otoku je živjelo samo 3637 stanovnika. ali i drugih brojnih imbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove.650 stanovnika. Atmosferska voda ponire u dubinu.

Popis stanovništva 2001 Starosna struktura.trend Stanovnika 2015.2% 1.61% 19. Tablica 4–3: Stanovnici – starosna struktura 0-19 1991. Popis stanovništva 1991.900 2. godine na otoku je 1. Proces repopulacije otoka zbog ovakve situacije zahtijevat e duži vremenski period. Realizacija planiranog razvoja otoka morat e se temeljiti na imigraciji. DZS.130 31.126 5.79% 49.571 43. smanjuje se u eš e mladih i pove ava u eš e starih.781 2.105 stanovnika živjelo u poljoprivrednim ku anstvima.Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Podru je Stanovnika 2001.230 1.61% 31..38% 60 i više 29. a gotovo polovica je bila starija od 54 godine.500 OTOK VIS 3. var.226 2. Naselja Aktivno stanovništvo KOMIŽA 1. 40 .637 19 1. Još je lošija situaciju u unutrašnjosti otoka gdje je 2001.500 VIS 1. 1 Stanovnika 2015.960 9 762 38. Prema Popisu poljoprivrede 2003. Proces starenja vidljiv je kroz veliko u e e stanovnika starijih od 60 godina u ukupnom stanovništvu (31 %).677 10 809 48.8% 1.2% 488 29.07% I u posljednjem me upopisnom razdoblju 1991. 21. 2 DZS. Autohtono stanovništvo nema biološke snage ni za jednostavnu reprodukciju. var. Iseljavanje je snažno utjecalo na poreme aje u dobnim strukturama stanovništva.000 Stanovnici 60 i više godina Stanovnika 2015.55% 20-59 48.011 4.9% 642 32. 2001. .1% 1.1% 3. 2001. živjelo samo 10% mladih i 54 % starih. – 2001.

000 stanovnika što o ito nije ostvareno.000 500 0 Uz zadržavanje broja stanovnika u ostalim naseljima na otoku bi 2015. Ku an.000 prosje na godišnja stopa rasta od +1%. godine novo zapošljavanje kroz duže vremensko 5. 3. Smanjivanje veli ine doma instava izazvano je procesom raslojavanja doma instava i iseljavanjem.55 lanova (3.3 lana 1971.55 Kretanje broja ku anstava slijedi trend kretanja broja stanovnika. Prema Popisu poljoprivrede na otoku je bilo 421 poljoprivredno ku anstvo s 1.882 4. Uz pretpostavku poduzimanja neophodne Tablica 4–5: Planirani broj stanovnika društvene akcije u cilju stabiliziranja gospodarskih prilika i stvaranja uvjeta za Planirani broj stanovnika otoka Visa 2.015.000 2.61 2.500 2. PPUG Komiža i Vis.637 3.000 1.63 2001.).429 lanova 2. godini bilo bi oko 3. U manjim naseljima su zna ajno zastupljena stara ka ku anstva samo s jednim ili dva lana.349 2001.349 4. 845 806 1. Popis stanovništva 1991.167 1991. 680 749 1. DZS. 3.. Broj stanovnika 3. Ako bi se slijedio dvadesetogodišnji depopulacijski trend. Procjena: Horwath HTL.011 4. Planirani broj stanovnika Zbog narušene demografske strukture i teških gospodarskih prilika teško je dati vrstu prognozu kretanja broja i struktura stanovništva.500 razdoblje u urbanim centrima Komiža i 5. 4. 41 .000 Trend Varijanta 1 Varijanta 2 Izvor: DZS.500 3. 2008.105 lanova. a prosje no ku anstvo brojilo je samo 2. živjelo oko 4.637 2008 3.000 Vis prostornim planovima predvi ena je 4.324 3.6 lanova. bilo 1. godina polovica planskog razdoblja o ekivalo bi se da na otoku živi oko 4.500 1.429 ku anstava.637 3.300 stanovnika. Na otoku je 2001. U optimisti koj varijanti uz ograni enu imigraciju 2015. Ku an. je planirano oko 5. 1981. na podru ju Visa u 2015.319 2015.500 4.65 2.167 4.349 4. Ova projekcije zna ajna je u ocjeni potrebnih društvenih akcija i prioriteta u cilju suzbijanja daljnje depopulacije. Kako je 2008. 2001.62 2.000 stalnih stanovnika.Ku anstva Tablica 4–4: Ku anstva Podru je Komiža Vis Ukupno otok Vis 1991.651 lanova 2. 4. Prosje na veli ina poljoprivrednog ku anstva bila je 2.000 stanovnika.126 5.47 2. a gotovo polovica lanova bila je starija od 54 godine.167 4.

Plisko polje.400 stanova prosje ne površine 63 m2. Duboka. Milna-Ženka i Roga i uglavnom predstavljaju nakupine ku a za odmor bez potrebnih naseljskih sadržaja. Borovik. Ruralna naselja. Vis je tako er središte jedinice lokalne samouprave sa središnjim funkcijama i upravnim funkcijama iz nadležnosti države. Podšpilje i Žena Glava i – Biševo neko pretežno orijentirana na poljoprivrednu proizvodnju.776 stanovnika 2001. mala brodogradnja). Neko poljoprivredno orijentirana. Oklju na. Trend pove anja može se o ekivati i dalje u narednom razdoblju. Potrebno je sanirati zate eno stanje. a strma brda koja ga okružuju odredila su da se raširi uz obrub uvale. Naselje Komiža. paralelno e se odvijati i proces ja anje funkcije "sekundarnog stanovanja". Stanovi za stalno stanovanje(1. U Visu je temeljna funkcija stanovanje uz prate e sadržaje koji su sve raznovrsniji. trgova. 42 . sa ve inom središnjih funkcija. danas se sve više pretvaraju u ladanjska podru ja koja uz osmišljenu razvojnu politiku mogu postati ekskluzivni turisti ki sadržaji (seoskog – etno turizma). Naselja na obali .992) ine 56% ukupnog broja stanova ali je od toga 36% stalno ili privremeno napušteno. Naseljenost U organizaciji prostora otoka Visa prisutna je bipolarna organizacija s Komižom i Visom kao centralnim naseljima koja se razvojno nadopunjuju i 17 naselja s do pedesetak stanovnika.001 registrirano je na otoku Visu oko 3. Stanovi Popisom 2.000.Uz predvi eni razvoj stalnog stanovništva.godini je bilo preko 5. dok je prerada u stagnacije. Turizam se sve više afirmira kao nose a djelatnost. Grad Vis razvio se u tipi no sredozemno mjesto s mnoštvom ljetnikovaca. a industrije i nema. Marina Zemlje. godine). Manja poljoprivredna naselja na obodima polja središnjeg djela južnog grebena (Dra evo polje. Danas se zadržao ulov ribe. Podselje i Podstražje) vezana su uz poljoprivredne površine i gravitiraju gradu Visu. Vis 1.523. Komiža je središte jedinice lokalne samouprave. Rukavac. Upravne funkcije iz nadležnosti države dijeli sa Visom s ve om zastupljenoš u Visa. Povremenih stanovnika prema podacima o broju ku a za odmor u 2001. Nalazi se u istoimenoj uvali na sjeveroisto noj obali otoka sastoji se od dvije aglomeracije Kut i Luka . Nalazi se na zapadnoj obali otoka u sjevernom dijelu Komiškog zaljeva. Podhumlje. danas sve više postaju destinacije povremenog boravka (posebno Oklju na i Duboka). Ranije je bila tradicionalno ribarsko – industrijsko središte otoka (ulov i prerada ribe. utvrda. Gotovo sve zna ajnije aktivnosti iz sfere privrede i neprivrede odvijaju se u ovim središtima a u njima živi ve ina stanovnika otoka (Komiža 1. Naselje Vis.

5% 41.483 677 741 1.Tablica 4–6: U eš e stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova Ukupno stanova Grad Komiža Grad Vis Otok Vis Grad Komiža Grad Vis Otok Vis 1991.2. Ukupni prihodi otoka iznose nešto preko 104 milijuna kuna. Otok Vis je danas slabo razvijen zbog propadanja spomenutih industrijskih pogona te nedostatka novih industrija koji bi potaknuli razvoj.700 kn po stanovniku. hotelima i restoranima (141) i trgovini na veliko i malo (64). Stanovništvo se najviše zapošljava u prera iva koj industriji (142).7% 2001. Poljoprivredna zadruga Komiža bavi se izme u ostalog otkupljivanjem i preradom roga a te proizvodnjom vina i rakije. Grad Vis prihoduje približno 24. 43 . Stalno nastanjeni stanovi ine samo 42% ukupnog broja stanova (49% 1991.) što je posljedica porasta broja privremeno ili trajno napuštenih stanova i porasta broja stanova za povremeno stanovanje.300 kn po stanovniku. tvornica Neptun koja je prera ivala plavu ribu u Komiži ili Vinogradar koji je bio najve i otkupljiva i prera iva vina u Visu. S druge strane Vis je radi trajektnog pristaništa imao mogu nost putem trgovina snabdijevati putnike. Iz navedenih razloga trgovina na veliko i malo je pojedina na djelatnost koja najviše sudjeluje u ukupnim prihodima i to sa približno 18 milijuna kuna.418 53. kao npr. a Vis sa nešto preko 47 milijuna kuna. od ega Komiža sudjeluje sa preko 57 milijuna. Nekadašnji industrijski subjekti koji su poslovali na otoku danas više ne rade.2% 45. a u blizini luke otvoren je i veliki trgova ki centar. jastozima i škampima. Taj broj se je od momenta Popisa pove ao tako da možemo pretpostaviti da je broj stalno nastanjenih stanova i stanova za odmor izjedna en. Vis 45%). osobito plavom ribom. Grad Komiža prihoduje približno 33.2 Ekonomski faktori Kroz povijest otok Vis je poznat po bogatstvu ribom. Procesi depopulacije i promjene struktura stanovništva odražavaju se i na strukturu stanova. S druge strane grad Vis je bio više orijentiran polju u unutrašnjosti otoka te poljodjelstvu i vinogradarstvu. a slijede hoteli i restorani sa 25 milijuna kuna prihoda.3% 39. 1349 1697 3046 1527 1876 3403 Stalno nastanjenih 717 766 1. Ukupan broj nezaposlenih na otoku iznosi 246 osoba od kojih je 125 nezaposlenih u Visu.1% 48. Grad Komiža je mjesto vještih ribara koji su specijalizirali zanat i donosili velike ulove. Izvor: Državi zavod za statistiku.7% 44. Stanovi za povremeno stanovanje sudjelovali su u ukupnom broju stanova s 39% (Komiža 29%. 4. U ukupnim prihodima otoka najviše pojedina no sudjeluje trgovina na veliko i malo sa približno 30 milijuna. a 121 nezaposlen u Komiži. Popis stanovništva 1991 i 2001. Iako postoji veliki interes za obnovom zapuštenog stambenog fonda realizacije gotovo i nema zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa.

socio . Poljoprivreda s ribarstvom kao protuteža turizmu kroz proizvodnju hrane neophodna je radi podizanja aktiviteta te radi dostizanja ekonomske stabilnosti. Mogu nosti razvitka obrtništva vide se u kvalitetnijem zadovoljavanju potreba lokalnog stanovništva i turista ovog podru ja. otvaranje manjih pogona i radionica. razvitak servisa i usluga pove avati paralelno s ja anjem turizma i pove anjem broja korisnika. mogu nostima razvoja komunalne infrastrukture. Obrtništvo. specijalne aranžmane prilago ene individualnim sklonostima pojedinih segmenata potražnje zna ajnih za valorizaciju ambijentalnih i kulturnih vrijednosti i osobitosti podru ja. Potrebna je orijentacija na nove oblike turizma . trgovina. razne vrste obrta i sl. graditeljstvo.). športsko-rekreacijski turizam i sl. Prostorni planovi ure enja gradova Komiža i Vis osnovne pravce gospodarskog razvoja sagledavaju kroz intenzivniji razvitak turizma. te potencijalom stalnog stanovništva i raspoložive radne snage za rad u turizmu.3 4. Izgradnju turisti kih sadržaja na obali potrebno je usmjeravati na one prostore gdje se u najmanjoj mjeri narušava krajobraz. Turizam je poželjno razvijati na korištenju kapaciteta u postoje im strukturama naselja uz izgradnju prate ih sadržaja i u razvitku manjih obiteljskih pansiona sa specifi nom ponudom.3. Prera iva ku industriju u budu e treba se orijentirati na preradu poljoprivrednih proizvoda i morskih organizama. Turizam treba razvijati u skladu s fizi kim kapacitetom prostora. ekološki prihvatljivih manjih prera iva kih pogona. te onih djelatnosti koje su u službi osnovnih usmjerenja (prijevoz.kulturnim okruženjem. korišteni su podaci Prostornog plana županije. kreditiranju i sl. kao mjerodavni.4. razvojne mogu nosti i ograni enja Analiza prostornih planova Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije Prostorni plan ure enja Grada Komiže Prostorni plan ure enja Grada Visa (Kona ni prijedlog plana) Analizirani su slijede i prostorni planovi: Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije s naknadnim izmjenama i dopunama Plana (2007. Stoga treba razvijati proizvodne i uslužne djelatnosti na osnovi pomorske tradicija (mala brodogradnja i brodarstvo) i raspoloživih prirodnih sirovina (kamen). poljoprivrede s ribarstvom. intenzivniji razvitku obrtništva. Razvitak poljoprivrede ograni en je veli inom i strukturom poljoprivrednih površina i nedostatkom vode za navodnjavanje. Budu i razvitak poljoprivrede može se utemeljiti na ja oj pomo i države putem sustava poticajnih mjera.1 Prostor. Ovim se osigurava polikulturnost oto kog gospodarstva što je od zna aja za stabilnost gospodarstva.nauti ki turizam. 44 . S obzirom da PPUOG Vis još uvijek nije donesen.) korišten je za usporedbu s PPUOG Komiže i Visa u dijelu osnovnih postavki u organizaciji i namjeni prostora te planirarane infrastrukture nacionalnog i županijskog zna aja. seoski turizam.

1. Ostatak od 1.436 ha ili 54% površine otoka.7 % površine otoka.0% 45 .6% 100.7% 30.918 VIS ha 121 50 2.121 ha (31%).9% 0.180 2.563 285 24 5.4% 0.205 61 10. Kartogram 4-3: Temeljna namjena površina Izvor: PPUG Komiža i Vis Tablica 4–7: Temeljna namjena površina PROSTORNII POKAZATELJI Gra evinska podru ja naselja Gra evinska podru ja van naselja Poljoprivredne površine Šumske površine Ostale poljop.121 5. Gra evna podru ja naselja i ostali izgra eni prostori planiraju se s površinom od 379 ha što ini 3.4. Površine namijenjene razvoju i unapre enju poljoprivredne proizvodnje iznose 3.436 1.1 Planirana namjena površina Temeljna organizacija i namjena prostora definirana je prostornim planovima ure enja Grada Komiže i Grada Visa (u procesu donošenja).205 ha ili 12% ini mozaik ostalih šumskih i poljoprivrednih površina.873 921 37 4.3. šumske površine 5. i šumske površine Ostale površine UKUPNO Izvor: PPUG Komiža i Vis KOMIŽA ha 123 24 941 2.223 OTOK VIS ha 244 74 3.6% 11.141 % 2.8% 53.

odnosno 13% ukupno planiranih zona. vojne zone) iznose oko 61 ha (16%). Kartogram 4-4: Namjena površina – postoje a i planirana izgradnja Izvor:PPUG Komiža i Vis 46 . U ove površine uklju ene su osim stanovanja i ostale postoje e i planirane zone neposredno u naselju (turizam. javne. Gra evna podru ja izvan gra evinskih podru ja naselja planiraju se sa cca 74 ha (19. društvena i javna namjena 5. odnosno: prostori za razvoj turisti kih sadržaja prvenstveno više kategorije u izdvojenim turisti kim zonama površine 49.7 ha (1. sportsko rekreacijske).5 %) Zone ostalih namjena (arheološko podru je Issa.5 ha. prostor za nauti ku luku s prate im sadržajima 9. Dol) oko 10 ha (2.Od ukupno 379 ha planiranih ta izgradnju (uklju uju i i ve izgra ene prostore) prostorni planovi predvi aju: pove anje gra evinskih podru ja naselja sa današnjih 170 ha na ukupno 244 ha što e initi 65% svih površina za izgradnju. društvene.5%) zone za razvoj industrijskih djelatnosti (Ravno) i komunalno servisnih sadržaja (Zlopolje.2 ha na sjevernom dijelu otoka (2.6%).5%).

planirana Van gra evinskih podru ja naselja Na lokaciji Barjaška. U uvali Mlin planira se izgradnja luke nauti kog turizma (u sklopu ribarske luke).300 kreveta u hotelima i turisti kim naseljima.3 84. 350 300 350 500 950 2450 Hotel Biševo Roga i Neptun Kamenica Barjaška Grad Komiža 1.500 950 2.7 19.Detaljna namjena površina. Turizam Prostornim planom Splitsko-dalmatinke županije.850 4. organizacija prostora te uvjeti ure enja definirat e se urbanisti kim planovima ili detaljnim urbanisti kim planovima prema smjernicama iz prostornih planova ure enja.2 19 32.0 32.0 Broj kreveta max.15 3.7 19. Tablica 4–8: Planirane turisti ke zone Turisti ka zona Površina ha 13.1 6. godine na otoku Visu ukupno 4. planirana Turisti ka naselja: zone hotela Neptun.25 3. 47 Izvor: PPUG Komiža . planirana zona Kamenica. 1.070 1.5 51.6 30. postoje a zona Roga i.450 780 1. odnosno Prostornim planovima gradova Komiža i Vis planira se do 2015. planira se izgradnja turisti kog naselja.7 Gra evinsko podru je naselja Komiža Hoteli: zona hotela Biševo. van gra evinskog podru ja naselja.300 Naselje Komiža Izvan naselja Grad Komiža Naselje Vis Izvan naselja Grad Vis UKUPNO otok VIS Tablica 4–9: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Komiža Turisti ka zona Površina Broj kreveta max.

0 6.4 7.5 51.9 11. postoje a Izvor: PPUG Vis 48 .2 21. planirana Gra evinsko podru je Podstražje Hoteli: zona “Odmarališta Milna”. postoje a zona Stonca. 260 420 100 120 600 200 150 1850 Hotel Issa Uvala Stonca eška Vila Milna Samogor Zaravniš e Parja Grad Vis 0.3 1.3 Gra evinsko podru je naselja Vis Hoteli: zona hotela Issa.0 3.Tablica 4–10: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Vis Turisti ka zona Površina Broj kreveta max. postoje a zona “ eška vila”.

Nije definiran modela budu eg turisti kog i ukupnog razvoja podru ja. te na zapadnoj obali Biševa (Porat i Salbunara). Poljoprivredno tlo isklju ivo osnovne namjene Poljoprivredna tla sa 3. šume i šumsko zemljište (PŠ). Zlo polja. Razvitak poljoprivrede ograni en je prisutnom demografskom strukturom. Vrijedna obradiva tla (P2). Prema Popisu poljoprivrede 2003. planirana Hotel / Turisti ko naselje: zona Samogor. zauzimaju 1.205 ha. Veluke i Male Voš ice i Ljubiš a.121 ha zauzimaju 31% površine otoka. planirana zona Parja. Zaglav. Plaže Kvalitetom se izdvajaju šljun ane i pješ ana plaže na južnoj i jugoisto noj obali (Srebrena. Depopulacijski procesi i naro ito starenje poljoprivrednog stanovništva doveli su do zapuštanja poljoprivrednih površina. površina kopnenog dijela 9. planirana Planom je u uvali Parja planirana izgradnja luke nauti kog turizma – marine. Hoteli i Turisti ka naselja (T1. Poljoprivreda: Poljoprivreda je razvojem turizma izgubila na prijašnjem zna aju ali je još uvijek važna gospodarska djelatnost.Izvan gra evinskih podru ja naselja Hoteli: zona Zaravniš e. rubni dijelovi ve ih polja (755 ha) Ostala obradiva tla (P3). Milna. Malog Polja. Prema prostornim planovima struktura poljoprivrednih tala je slijede a: Osobito vrijedna obradiva tla (P1). Planom se sugerira mogu nost razvoja „ruralnog turizma“ u naseljima u unutrašnjosti otoka. manje vrijedna tla sa maslinicima i danas zapuštenim poljoprivrednim površinama na padinama (1. zemljište najve e bonitetne klase na Visu (374 ha): središnji dijelovi Dra eva polja.17 ha. Rukavac. godine situacija je slijede a: 49 . Brgujac. Planirana struktura definirana je isklju ivo prema Zakonu. Na ovim površinama e se stimulirati revitalizacija poljoprivredne proizvodnje i omogu iti gradnja gra evina izvan gra evinskih podru ja (izvan obalnog pojasa) u funkciji obnove obiteljskih gospodarstava i za potrebe seoskog turizma. neobra eno i neobraslo tlo i sl. kapaciteta 150 vezova. veli inom i strukturom poljoprivrednih površina te nedostatkom vode za navodnjavanje. Vela i Mala Smokova). Ostalo poljoprivredno tlo. T2). kamenjari. pašnjaci.992 ha). Pliskog polja.

protivmisijskoj funkciji. Vis – Komiža u duljini 19. Sedam lokalnih cesta. Vis (D 117) – Komiža D 117 u duljini 9. te obilaznih cesta Vis – Roga i i Vis (Kut) – eška vila doprinjet e kvalitetnijoj povezanosti svih dijelova otoka Visa. 179 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta.Komiža.93 km. gospodarskih i protiv požarnih prometnica. pogodne sa rekreacijske aktivnosti. Prometni sustavi. doprinose krajobraznoj osnovi podru ja. Jedan od osnovnih preduvjeta razvoja otoka. 581 ha obra enog. Županijska cesta Ž 6212. tako i gospodarskim djelatnostima. ija se zaštitna funkcija ogleda u zaštita naselja. s prometnog aspekta. Uvažavaju i prirodne uvjete i biljni pokrov. Cestovni promet. 50 .2 Infrastruktura Stanje osnovnih infrastrukturnih sustava je nezadovoljavaju e. ve i broj nerazvrstanih cesta Planira se ure enje/rekonstrukcija kriti nih dionica trase državne i županijske ceste. Šume posebne namjene (Š3). Izgradnja ceste prema Oklju noj. pašnjaci (400 ha). a time i zaustavljanja daljnje depopulacije. 68 ha neobra enog zemljišta (10. zaštiti prometnica i sl. S ovim stanjem infrastrukturnih sustava. U ljetnim mjesecima potrebe se zna ajno pove avaju i izazivaju nerješive probleme kako domicilnom stanovništvu. longitudinalna povezanost duž obale kao i me uoto ka povezanost. Pri tome je potrebno provjeriti. jedva da zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva. protiverozionoj funkciji. zaštiti krajolika. vinogradi (122 ha) i vo njaci i maslinici (43 ha) Šumske površine isklju ivo osnovne namjene. klimatskoj funkciji. 66 ha neobra enog zemljišta (40%). mjesnih putova. rekonstrukcija i ure enje nerazvrstani spojnih cesta. 4. Sva važnija naselja planiraju se povezati sustavom javnog cestovnog prijevoza. zna ajnije šumske površine svrstavaju se u dvije kategorije: Zaštitne šume (Š2). dosadašnju i utvrditi novu kategorizacije luka i pristaništa. tehni ka rješenja i sl. bez njihove zna ajne rekonstrukcije i dogradnje. 113 ha obra enog.1. ulica.68 km. Postoje i kapacitet. Na otoku Visu nema šuma s gospodarskim zna ajem. Cestovna mreža otoka Visa sastoji se od slijede ih kategoriziranih prometnica: Državna cesta D 117. Neophodna je komplementarnost cestovnog i pomorskog prometa te integralni pristup u strategiji razvitka cestovne i pomorske infrastrukture.5%). ne može se o ekivati daljnji razvoj. izgradnja.3. odnosno cestovne mreže. odnosno prema budu oj turisti koj zoni Barjaška. 649 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta. pretežno vinogradi (54 ha) i vo njaci i maslinici (38 ha) Vis. poljoprivrednih površina. je optimalna prometna povezanost obalnih i oto nih mjesta.

U planskom razdoblju o ekuje se osuvremenjivanje sustava pošte i ure enje poštanskog središta sa svim pripadaju im službama.Pomorski promet: Pomorski promet je od strateške važnosti za razvoj otoka. 51 . odnosno prostornim planovima ure enja gradova komiže i Visa utvr eni su me unarodni plovni put. VlP-net. Županijskim. Realizacijom turisti kih zona razvit e se ogranci jedinica poštanske mreže. Preostali dio elektroenergetskog sustava na otoku Visu sastoji se od Trafostanice 35/10 kV „Vis“ instalirane snage 2x4(2x8) MVA i dalekovoda DV 35 kV pod naponom 10 kV „Vis – Komiža“ . pa samim tim ni potrebe gospodarskog razvoja. Postoji samo jedno trajektno pristanište u gradu Visu.a sigurne.Roga i Privezišta: Parja i Mezuporat (Komiža). Trajno rješenje vidi se u prelazu na 110 kV napon izgradnjom spojne to ke na Visu što pretpostavlja izgradnju slijede ih objekata: TS 110/x kV Vis. Udaljenost otoka od kopna stavlja Vis u neravnopravan položaj s ostalim podru jima. Velika udaljenost od elektroenergetske mreže Hrvatske zahtijeva relativno velike investicijske troškove što dovodi do odlaganja investiranja u osnovni sustav. Športska luka Vis i Luka tijela državne uprave Vis Luke nauti kog turizma: Komiža – Uvala Mlin. Tako er se predvi a izgradnja trafostanice 35/10 kV „Komiža“. este i brze veze jedan su od preduvjeta razvoja otoka. Nepokretna telefonska mreža je javne telekomunikacijske mreže. Dosadašnje studije ukazuju na lokaciju Vele Pece. Podru je op ine otoka pokriveno je s tri pokretne radio telefonske mreže: analognom NMT mrežom. u sklopu turisti kih zona: eška vila i Stonca (Vis) Zra ni promet. Pomorsku povezanost s kopnom odvija se u dva sustava i to: trajektna linija i brzobrodska linija sa katamaranima. Posljednjih godina kablira se srednjenaponska mreža u naseljima Vis i Komiža ime se osjetno popravila situacija u urbanim dijelovima.42) na relaciji kopno . Postoje i na in napajanja otoka elektri nom energijom u gotovo svim svojim elementima ne zadovoljava postoje e potrebe. polaganje podmorske kabelske veze 110 kV Hvar – Vis i podzemne kabelske veze 110 kV na Visu do planirane trafostanice 110/35 kV "Vis. Športska luka Komiža. Luke otvorena za javni promet: Komiža. Usluga prijenosa govora je najzatupljenija usluga koja i nadalje zadržava zadovoljavaju i trend rasta.otok Vis (doma i i me unarodni letovi) i te zadovoljiti potrebe privrede i sportskih aktivnosti. a u Komiži poštanski ured. Usluga prijenosa govora se pretežno ostvaruje putem nepokretne telefonske mreže. Marina Parja . Dalekovodi su u kriti nom stanju. komercijalnog naziva Mobitel i digitalnim GSM mrežama (HTMobile. Vis (županijski zna aj) Luke posebne namjene: Ribarska luka Komiža. unutarnju plovni putovi i kategorizacija luka. Napajanje elektri nom energijom otoka vrši se iz TS 110/35 kV " Starigrad" preko 35 kV veze preko dva podmorska kabela 35 kV. Tele2) Elektroenergetika. a zadnjih godina mobilna telefonija je u izuzetnom porastu. planovima se predvi a mogu nost gradnje manje zra ne luke koja e osigurati kvalitetan transport stanovnika i turista manjim zrakoplovima (do 50 mjesta. Na podru ju Visa i Podšpilja su jedinice poštanske mreže. Poštanska mreža u sastavu je Poštanskog središta Split. Pošta i telekomunikacije. me utim prijenos podataka je ve pretekao govorne usluge po ostvarenom prometu. kriti ni zrakoplov ATR .

Vodoopskrba; Otok Vis još uvijek nije priklju en na planirani sustav regionalnog vodovoda, a potroša i se opskrbljuju vodom sa lokalnih izvorišta. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji slatkovodne le e na lokaciji Korita (36 l/s). Kvaliteta vode je dobra, a salinitet vode znatno ispod dopuštenih vrijednosti. Zbog gubitaka u sustavu raspoložive koli ine su cca 27 l/s. što jedva zadovoljava potrebe domicilnog stanovništva. U ljetnom razdoblju koristi se i izvor Pizdica. Problem predstavlja osiguranje potrebnih koli ina vode u špici sezone, kad dolazi do preoptere enja sustava i uvo enja redukcija. Prilikom rješavanja vodoopskrbnih potreba treba voditi ra una da težište bude na opskrbi iz vlastitih resursa i da se što više iskoristi postoje a vodoopskrbna mreža. Rekonstrukcija i dogradnja sustava predvi ena je u dvije faze: rekonstrukcija crpilišta "Korita" ime bi se koli ina crpljenja pove ala na 40 l/s. i time omogu ilo normalno funkcioniranje sustava u sadašnjem stanju, osiguranje novi koli ina potrebnih za kraj planskog razdoblja (cca 60 l/s). Ponu ene su tri varijante rješenja: Opskrba iz vlastitih vodnih resursa (vrlo upitna; potrebni istražni radovi) Desalinizator "Pizdica"
Dovod vode s kopna

Odvodnja otpadnih voda: Izgradnja vodoopskrbe do svih naselja, potencira izgradnju sustava za prikupljanje otpadnih voda, njihovo pro iš avanje i dispoziciju bez štetnih posljedica na okoliš. Sadašnji na in dispozicije otpadnih voda putem upojnih crnih jama je neprihvatljiv, naro ito za naselja na obali. Planovima su utvr ena su slijede a rješenja odvodnje: Naselje Komiža; kanalizacijski sustav je ve im dijelom izgra en. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tla nim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba priklju iti cjelokupna kanalizacijska mreža naselja ini osnovu sustava. Po mehani kom pro iš avanju otpadne vode se ispuštaju u komiški zaljev podmorskim ispustom. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predvi eni razvoj Komiže do 2030. godine, osim ure aja za pro iš avanje. Turisti ka zona Barjaška; predvi a se izgradnja zasebnog sustava s ure ajem za pro iš avanje. Naselje Vis; kanalizacijski sustav je uglavnom izgra en. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tla nim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba priklju iti cjelokupna kanalizacijska mreža naselja ini osnovu sustava. Po mehani kom pro iš avanju otpadne vode se ispuštaju u otvoreno more. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predvi eni razvoj Visa do 2030. godine, osim ure aja za pro iš avanje. Rukavac, turisti ka zona „Zaravni e“ i Brgujac i podru je Milna Ženka; izgradnja zasebnih sustava sa odvodnim kolektorima, ure ajima za pro iš avanje i podmorskim ispustima. Ostala naselja u unutrašnjosti; putem vodonepropusnih septi kih jama. Postupanje s otpadom; Otok nema adekvatno riješen problem kona nog zbrinjavanja, odnosno odlaganja krutog otpada. Sva postoje a odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati otvaranjem novog, ure enog odlagališta. Sa podru ja Grada Visa otpad se sakuplja i odvozi na neure eno odlagalište „Welington“, a s podru ja Komiže neure eno odlagalište
“Podgomilica».

52

Na širem podru ju današnjeg odlagališta „Welington“ planira se gradnja transfer stanice za otpremu otpada u Županijski centar za gospodarenje otpadom.

4.3.1.3 Zašti ena prirodna i kulturna baština Prirodna baština; Podru je otoka Visa naro ito obala i pripadaju i oto i i sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama ini ovaj prostor izuzetno zna ajnim i atraktivnim. U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su dijelovi prirode: Zna ajni krajolik: Otok Ravnik; Otok Jabuka; Otok Brusnik Planom se predlažu za zaštitu kao zna ajni krajolik: otok Biševo; arhipelag Budikovac – Greben Spomenici prirode: Medvidina špilja, Modra špilja, Zelena špilja na otoku Ravnik i Uvala Stiniva (geomorfološki); Otok Brusnik i Otok Jabuka (geološki). Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati: akvatorij otoka Biševo, Palagruža i Svetac. Biološka raznolikost ; Velika razvedenost hrvatske obale i injenica da je ovaj prostor bio pribježište biljaka i životinja za ledenih doba, uzrok je velike biološke raznolikosti. Takvom raznolikoš u naro ito obiluju udaljeni i posebno nenastanjeni otoci, koji nisu u ve oj mjeri ugroženi razli itim vidovima korištenja. Ipak antropogeni utjecaj se javlja i u takvim, vrlo osjetljivim, ekološkim podru jima. Viški arhipelag pripada tim podru jima s vrlo velikom biološkom raznolikoš u i na kojem su koncentrirani brojni endemi. Glavni razlozi zbog kojih je potrebna zašita Viškog arhipelaga su sljede i: specifi nost herpetofaune svakog pojedinog otoka, razli ite od kopnene i stvaranje endema; rijetke i endemi ne biljne vrste; veliko zna enje oto ne skupine za preživljavanje ptica, jer su odmorišna to ka ptica selica i gnjezdište rijetkih vrsta; specifi na geološka gra a Brusnika i Jabuke; strme kamenite obale sa spiljama (jugozapadna strmovita obala otoka Vis, strmovite obale okolnih oto i a – biljni endemi, stanište šišmiša, bogatstvo podmorja) bogatstvo podmorske flore, s pojedinim endemskim vrstama; Kako bi se o uvale prirodne vrijednosti otoka, klju no je poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti, ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša. Uredbom o proglašenju ekološke mreže utvr ena je „Ekološka mreža Republike Hrvatske“ sa: sustavom ekološki zna ajnih podru ja i ekoloških koridora; ciljevima o uvanja i smjernicama za mjere zaštite namijenjenih održavanju ili uspostavi povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, i/ili divljih svojti.

53

Kartogram 4-5: Zašti ena prirodna baština

Izvor: Zavod za zaštitu prirode, 2008. U okviru ekološke mreže zašti eni su kopno i podmorje otoka Vis i Biševo, dio jugoisto ne obale Visa, te brojne špilje i jame.

Kulturna baština Dosadašnja istraživanja i saznanja svjedo e o kontinuitetu naseljenosti otoka Visa od prapovijesnih vremena do naših dana. Razne ljudske civilizacije i kulture koje su se smjenjivale tijekom stolje a ostavile su brojne tragove svoje materijalne kulture na tom prostoru, od pretpovijesnih gomila i gradina, rimskih gra evina i groblja, starokrš anskih i ranosrednjovjekovnih crkvica do obrambenih gra evina.
Kartogram 4-6: Kulturna baština

Urbane cjeline: Zašti ene su urbane cjeline naselja Komiža i Vis. U ovim zonama propisuje se režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja te pojedina nih gra evina. Potrebno je o uvati sva bitna obilježja prostorne i gra evne strukture, odreene topografijom, povijesnom graevnom supstancom, te raznolikoš u namjena i sadržaja.
Izvor: PPUG Komiža i Vis

54

Ruralne cjeline; Preventivno su zašti ene 32 ruralne cjelina. To su uglavnom zaseoci koji su unutar procesa mehani ke migracije i emigracije ve im dijelom napušteni. Sa uvana su uglavnom u izvornom stanje, što im daje spomeni ka obilježja. Zaštita ovih cjelina temelji se na o uvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, kao i na o uvanje tradicijske gra evne strukture i karakteristi ne slike naselja. Podru ja arheološke baštine; Registrirani ili preventivno zašti eni arheološki lokaliteti su: zona anti kog naselja Issa; lokaliteti oto ja Palagruže, Biševo, Svetac; ostale arheološke zone u popisu nepokretnih kulturnih dobara. Pojedina na kulturna dobra; Zaštitom pojedina nih kulturnih dobara obuhva ene su registrirane ili preventivno zašti ene pojedina ne gra evine ili gra evinski sklopovi, odnosno 13 sakralnih kulturnih dobara i 30 javnih kulturnih dobara Podru ja etnološke baštine; Prostor otoka tijekom povijesti bio je u najve em dijelu ruralni prostor. Danas je u dijelu naselja sa uvana matrica tradicijskog gra enja i oblikovanja prostora. U podru ja etnološke baštine uklju it e se naselja morfološke, tipološke, strukturalne ili funkcionalne osobine tradicionalnog ure enja ruralnog prostora .

Iz prostornih planova proizlaze slijede a ograni enja i mogu nosti razvoja:

Osnovni ograni avaju i imbenici razvoja su: Nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja, odnosno aktivne razvojne politike. Ne postoji oto ko tijelo, odnosno institucionalni okvir za kreiranje i provo enje jedinstvene oto ke razvojne politike. Demografska osnovica; iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva, starenje stanovništva, aktivnost stanovništva, veli ina radnog kontingenta i obrazovna struktura. Prometna izoliranost, koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju. Nedostatak vode za razvoj turizma i za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. Stanje gospodarstva; nerazvijena gospodarska struktura; orijentacija na razvoj turizma ima za posljedicu slabljenja interesa za razvoj poljoprivrede, ribarstva i drugih djelatnosti zna ajnih za razvoj podru ja. Nedovoljno razvijene društvene službe. Infrastrukturni i komunalni problemi; prometna mreža, neadekvatno rješenje problema odlaganja krutog i teku eg otpada. Institucionalno-sistemska ograni enja; nesre eni katastri i dubiozno vlasništvo nad zemljištem i zgradama. Neadekvatna državna politika razvoja; subvencije, porezne olakšice i druge beneficije prema oto kom gospodarstvu i stanovništvu.

55

imbenici koji osiguravaju razvojne mogu nosti: Geoprometni položaj; pravaca Jadrana. na križanju glavnih longitudinalnih i transverzalnih morskih

Prirodna bogatstva obalnog prostora; razvedena obala, blaga klima, pejzažne i klimatske prednosti, podesna obala za kupanje pružaju izuzetno kvalitetnu osnovu za razvoj turizma, poljoprivrede ribarstva i marikulture. Krajobrazne i kulturološke vrijednosti ; bogatstvo prirodnih fenomena, blizina oto kog arhipelaga Biševo, Svetac, Palagruža, Brusnik i Jabuka predstavlja veliku atraktivnost podru ja. Ekološki prakti ki nezaga en okoliš; ekološka prihvatljivost je zna ajan kriterij prihvatljivosti gotovo svih privrednih djelatnosti.

Budu i razvitak potrebno je zasnivati na racionalnom korištenju prirodnih resursa te stvaranju ambijenta za zdrav život. Komparativne prednosti za razvitak turizma i poljoprivrede kao osnovne prate e djelatnosti, predstavljaju djelatnosti na kojima nije u po etku mogu e graditi ubrzan gospodarski razvitak.

Zaklju na razmatranja u odnosu na prostorno razvojne i resursne zna ajke prostora Prirodne datosti prostora, prvenstveno zahvaljuju i slabijem gospodarskom i turisti kom razvoju predmetnog podru ja tijekom zadnjih 20-tak godina, danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvoj podru ja temeljenom na turizmu te poljoprivredi i marikulturi; Prirodne posebnosti, kao i kulturno i povijesno naslje e predstavljaju najvrjedniji identitet podru ja gdje su zašti ene cjeline uglavnom sa uvane, no premalo se vodilo ra una o unapre ivanju i adekvatnoj prezentaciji zašti enih cjelina u funkciji kreiranja lokalnog blagostanja; Sve prirodne datosti (karakteristike obale i uvala, vegetacija, reljef, klima) svojom me usobnom interakcijom daju optimalnu mješavinu potrebnu za smisleni razvoj održive turisti ke djelatnosti isprepletenu komplementarnom proizvodnjom poljoprivrednih i maritimnih proizvoda te razvojem ostalih komplementarnih djelatnosti Glavni ograni avaju i faktori održivog razvoja predmetnog podru ja su: Skromna demografska osnova podru ja zbog depopulacijskog procesa ime se pretpostavlja da e razvoj podru ja biti vezan uz imigracijske procese, a koji e biti odre eni stupnjem gospodarske, društvene i kulturološke privla nosti podru ja; Infrastrukturni sustavi (elektroopskrba i prometnice na lokalnoj razini, vodoopskrba i sustavi odvodnje otpadnih voda, gospodarenje krutim otpadom itd.) uglavnom su podkapacitirani i za današnje potrebe, te predstavljaju veliki ograni avaju i faktor održivog razvoja predmetnog podru ja. To se posebno odnosi na o osiguranje potrebnih koli ina vode u špici sezone kada dolazi do preoptere enja sustava i uvo enja redukcija. 56

Glavna svrha ovoga plana je ocjena sadašnjeg stanja i razvojnih mogu nosti županije.4. Turizam predmetnog podru ja treba preuzeti ulogu dodatnog zamašnjaka gospodarskog preporoda podru ja te ga je potrebno razvijati u skladu s fizi kim kapacitetom prostora. Vegetacija u zajednici sa klimom (pojave ljetnih suša) izaziva pove anu opasnost od požara. postoje om komunalnom infrastrukturom kao i ekonomi nosti proširenja iste te turisti ke suprastrukture.o neriješeno pitanje zbrinjavanuja otpada (nepostojanje sustava odvojenog prikupljanja sme a i adekvatnog odlagališta). sociokulturnim okruženjem. 4. do 2013. te etiri razvojna cilja županije: 57 . godine.1 Razvojni operativni plan županije Razvojni operativni plan Splitsko dalmatinske županije strateški je dokument izra en za razdoblje od 2006.4 Turizam 4. Slijedi slika koja prikazuje viziju. Plan predlaže viziju i osnovne ciljeve te mjere kojima se ciljevi odnosno dogovorena vizija može posti i.

Investicije u turizam koje su planirane za razdoblje od 2006. turizam u županiji nije razvio u željenom smjeru i ne ostvaruje o ekivano dobre rezultate. pa stoga planira dodatne edukacije i razvoj ljudskih potencijala. Ovakav stav proizlazi iz svjesnosti da se. te razvoja turizma u smjeru visoke kvalitete. Prioritet županije je razvoj turizma visoke kvalitete. Razvoj i promocija novih oblika ponude kao što je nautika. Spominje se poticanje razvoja turisti ke infrastrukture i novog turisti kog proizvoda regije koji bi trebali podi i razinu kvalitete i dodane vrijednosti. komunalije. Cilj 3 – neophodan je razvoj ljudskih potencijala.5 milijuna EUR-a. Isti e se potreba razrade jedinstvenog turisti kog imidža županije. 58 . vrlo bitan za županiju koja ima visoku nezaposlenost. Turizam visoke kvalitete se namjerava posti i kroz razvoj turisti ke infrastrukture smještaja i to poglavito hotela. prometnice. Edukacija zaposlenika u turisti ko . Kao osnovu cijelog razvoja ROP prepoznaje zaposlenika u turizmu. Ukupne investicije u turizam u periodu od sedam godina iznose 13. Planira se razvoj novih turisti kih proizvoda: nautike. Zaklju ak Razvojni operativni plan županije je vrlo konkretno iskazao svoju viziju razvoja konkurentnog gospodarstva. poboljšanje turisti ke infrastrukture iznosi 4. usprkos iznimnim prirodnim i antropogenim prednostima. prometnica i komunalnih usluga.5 milijuna EUR. Cilj 4 – identificirana je potreba udruživanja i stvaranja partnerstva me u poslovnim i civilnim subjektima u županiji kako bi se pospješila suradnja i olakšao napredak. te razviti razne poticaje. Turizam se dodatno definira kao jedan od prioriteta ovoga plana. ruralni i kulturni turizam. ukupne investicije u turizam u županiji iznose 13. smještaj. te poticanje me uregionalne suradnje tako er su važni za uspješan razvoj turizma. do 2013. Cilj 2 – identificirana je potreba razvoja prometne i komunalne infrastrukture kako bi se stvorila podloga za razvoj same županije.5 milijuna EUR-a. ruralnog te kulturnog turizma.ugostiteljskoj djelatnosti te generalno podizanje kvalitete ljudskih resursa nužni su kako bi se željeni ciljevi i prioriteti razvoja mogli dosti i.kako bi županija gospodarski bila konkurentnija navodi se da se posebna pažnja treba posvetiti turizmu i razvoju integrirane "turisti ke ekonomije". godine su sljede e: razvoj marketinških proizvoda i promociju turizma iznosi 9 milijuna EUR-a. koji bi promicao klju ne turisti ke prednosti.Cilj 1 . U ovom djelu se navodi potreba za stvaranjem ponude obrazovnih programa i procesa prilago enim potrebama gospodarstva. Kako bi se što bolje iskoristile komparativne prednosti županije treba nadograditi infrastrukturu u funkciji turizma.

Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije predstavlja strateški okvir za novi rast turizma sukladno nadolaze im globalnim promjenama. koji je izradila tvrtka Horwath HTL. izvorima finacniranja itd. Glavni plan razvoja turizma SDŽ je službeni dokument. odre en portfelj turisti kih proizvoda. odgovornostima. te konkretnih operativnih prijedloga za destinaciju u cjelini. koje treba i sa uvati. ali i zasebno za njena podru ja. a koje se obrazlaže injenicom da je ovaj svojevrsni mitski otok ve postigao imidž posebno vrijednog skrovišta. atributi su koji se moraju komercijalizirati strategijom visoke vrijednosti. a usmjeren je na pragmati ne promjene u procesu upravljanja turizmom cjelovite destinacije. vremenskim rokovima. lipnja 2007. kao i za ostale sub-regije destinacije Srednje Dalmacije. ija je povijesno uvjetovana stagnacija u smislu razvoja turizma sada njegova najve a prednost. Nakon toga definirani su klju ni investicijski projekti za svaku mikro-destinaciju Srednje Dalmacije. koji je atraktivan otok za budu i turisti ki razvoj.2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije Turisti ka zajednica Splitsko-dalmatinske županije je 19. pa tako i za Vis te je kona no oblikovan provedbeni plan sa svim klju nim aktivnostima. ture. definirano je strateško pozicioniranje Srednje Dalmacije. svaka mikro destinacija Srednje Dalmacije turisti ki se pozicionira i razvija zasebno prema definiranim strategijama. 59 .4. imidž ribarskog kraja. kao i na izgradnju novih poluga za uspostavu konkurentnosti. Njegova izoliranost i autenti nost. Jedna od klju nih subregija ove destinacije je otok Vis. Naime. Polaze i od središnjeg identiteta / pozicioniranja otoka Visa unutar destinacije Srednje Dalmacije. upravljanja marketingom te na usmjeravanje procesa ulaganja u turisti koj industriji. iju implementaciju provodi županija od njegovog usvajanja.4. Uz postavljenu viziju. kratki odmori te wellness i spa proizvodi kao oni sa srednjim prioritetom. pa je tako za otok Vis usuglašeno sljede e pozicioniranje: 'Vis – otok skrovište'. posebno njegovih vrijednih agrikultura i vina. a koji daje prijedloge za unapre enje situacije u turizmu cijele destinacije u smislu strategija. Dakle. za Vis su predloženi elementi proširenog identiteta i sustava vrijednosti (što je detaljnije navedeno u Marketing planu ovog Plana razvoja eko / ruralnog turizma otoka Visa). a koji ine sljede i proizvodi: nauti ki turizam i proizvod posebnih interesa kao prioritetni proizvodi. jer se nalazi na mnogo povoljnijoj poziciji nego što je to slu aj sa mnogim drugim oto kim destinacijama. prihvatila Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. U tom smislu je za otok Vis. ali vode i ra una o pozicioniranju i razvoju cjelokupne destinacije. zatim proizvod 'sunca i mora'.

Tada je izgra en veliki lukobran i ure ena luka. stolje a je najve e naselje na otoku Visu s gotovo 4. godine. 1918. Razvoj turizma po eo je kasnije uspore uju i sa ostalim mjestima na Jadranu no radi vojske op a infrastruktura je ve postojala.4.d. a u mjestu postoji sedam tvornica za preradu ribe (najve a Fratelli Mardeši ). utvrda i velikih ku a u Komiži. Bogata ribolovna podru ja oko Palagruže. Smatra se da je Komiža sli no kao i Vis (Issa) naseljena za vrijeme Grka i Rimljana Prvi put se spominje kao Val Comeza u darovnici zadarskog kneza Petra 1145. godine Kraljevini SHS pripaja se Vis i zapo inje dugo razdoblje stagnacije Komiže. Pod austrijskom upravom (1815-1918) Komiža dobiva samostalnu op inu. Nakon drugog svjetskog rata cijeli otok Vis pa tako i Komiža postaju vojna zona što spre ava razvoj turizma te se na taj na in nastavlja stagnacija otoka. nakon što vojska odlazi sa otoka. Danas slika turisti ke ponude Komiže izgleda ovako: Ukupni smještajni kapacitet je približno 990 kreveta. Komiža se ubrzano razvija kao središte ribarstva na ovom dijelu Jadrana. 60 . te prerasta u gradi sa svim potrebnim sadržajima. Posluje jedan hotel (Biševo) sa 320 kreveta u vlasništvu društva Modra špilja d. dotrajao i potrebna je ve a investicija kako bi se doveo na zadovoljavaju i nivo. Komiža dobiva status Grada. Godine 1997.4. U Komiži posluje samo hotel Biševo koji je kategoriziran kao hotelski objekt sa dvije zvjezdice.3 Grad Komiža Povijesni okvir Povijest grada Komiže veže se uz more i ribolov posebno plave ribe po kojem je poznata od davnina. pripala su Italiji i ostala u njenom sastavu sve do 1947. Prevladava privatni smještaj (67% od ukupnog) sa 660 kreveta.000 stanovnika. Po etkom 20. stolje u zabilježile da su samo u jednom danu komiški ribari ulovili tri milijuna tona srdela. Bila je to gospodarska grana koja je omogu ila izgradnju crkvi. godine. Objekt je trenutno u lošem stanju. Turisti ka ponuda Grad Komiža isto kao i grad Vis po inje razvojem turizma po etkom 90-tih. Pod mleta kom vladavinom. Nakon odlaska vojske sa otoka i osamostaljenja Hrvatske države zaustavlja se iseljavanje koje je do tada bilo vrlo izraženo. Mleta ke vlasti su u 16.

61 . Podhumlje. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada Komiži (Podšpilje. Turisti ka potražnja Zbog visokog postotka privatnog smještaja esto loše kvalitete i hotela niske kategorije Komiža kao turisti ka destinacija trenutno ima loše pokazatelje potražnje. dvije pizzerije i pet konobi koje se nalaze u samom mjestu. koji administrativno pripada Komiži. godini Komiža bilježi oko 10.Tablica 4–11: Komiža – turisti ka ponuda Modra spilja d. pet minuta šetnje od središta mjesta 2 ** 126 soba i 5 apartmana Odmorišni hotel Manje renoviracije svake godine .hr. telefonski interviju lipanj 2008. Dvorana za sastanke do 90 osoba 106 EUR (BB.000 no enja. sa iznimkom 2007. U unutrašnjosti otoka ve ina seoskih gospodarstava radi na osnovi rezervacije te su otvoreni i tijekom ostatka godine s obzirom na potražnju i broj gostiju.: Objavljena cijena: Smješten u Komiži kraj mora. glavna sezona) Izvor: www. dvokrevetna soba. godine kada je zabilježen blagi pad.400 kn po stanovniku. . Žena Glava) nalazi se još pet seoskih doma instava koja u svojoj ponudi nude degustacije vina autohtonih sorti koje sami proizvode i lokalne specijalitete. U 2007. se oživljava posebice u vidu proizvoda hrane i pi a na seoskim doma instvima koja su smještena najviše oko sela Podšpilje i Žena Glava. Hotel BIŠEVO Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu U ponudi Komiže nema turisti kih kampova.d. Ponuda se sastoji od tri restorana. koji se konverzijom pretvaraju u smještajne kapacitete. Velika ve ina spomenutih ugostiteljskih objekata posluje samo u ljetnim mjesecima (oko tri mjeseca).300 dolazaka koji su generirali približno 68.5 milijuna kuna godišnje ili 7. Komiža bilježi pozitivan trend no enja i dolazaka.hotel-bisevo. Hoteli i restorani prihode približno sa 12. Ugostiteljska ponuda Ukupno u ponudi ima 15 ugostiteljskih objekata (ne uklju uju i objekte u kategoriji caffe barova). Postoji interes za kupnjom starih seoskih objekata u središnjem dijelu otoka. Jedan takav primjer je i selo Talež u blizini Podšpilja gdje je konverzijom jedno staro selo od 4 ku e revitalizirano te sada nudi smještaj u ruralnom ambijentu. Unutrašnji dio otoka.

000 8.000 NO ENJA dolasci no enja 80. te ostale usluge fokusirale su se dvije agencije (Alternatura i Nika adventure). edukacije zaposlenih te uobi ajene troškove poslovanja ureda. Turisti ka zajednica Godišnji budžet Turisti ke zajednice Komiža za 2009. usluge prijevoza po otoku i moru. Nadalje. iznajmljivanje skutera.000 10. postavljanje sme e signalizacije. spominju se zajedni ka ozna avanja pješa kih staza.000 10. 2008.000 50. organizaciju raznih izleta. godinu približno e iznositi 610 tisu a kuna (bruto iznos). izrada turisti kih karata otoka i organizacija kulturne manifestacije cijelog otoka. Od ukupno sedam agencija. dvije su posve ene samo iznajmljivanju privatnog smještaja (Nona agency i Impress club).000 70. postavljanje tuševa na gradskim plažama i organizaciju manifestacija. posjete sajmovima). Ipak.000 60.000 20. Agencije u svojoj ponudi nude usluge pronalaska smještaja u hotelima. oplovljavanje otoka. izrade brošura. Na ponudu alternativnog turizma. kroz adrenalinske sportove. 62 . kroz investicije u ure enje destinacije.000 4. robinzonski smještaj na osami.000 6.000 40.000 0 0 2003 2004 2005 2006 2007 Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske.2007) DOLASCI 12.000 2. privatnim apartmanima i ku ama. Od projekata suradnje dva ureda TZ-a na otoku. Sredstva budžeta planiraju se potrošiti na projekte unapre enja proizvoda. Turisti ke agencije Na podru ju Komiže posluje sedam turisti kih agencija koje svojom ponudom pokrivaju cijeli otok. ponuda agencija ve im dijelom fokusira se na iznajmljivanje privatnih apartmana gostima.Tablica 4–12: Komiža – trend dolazaka i no enja Grad Komiža trend dolazaka i no enja (2003 .000 30. te organizaciju raznih gastronomskih tura po otoku. planiraju se uobi ajene promotivne aktivnosti (ažuriranje web stranica. brodova.

dijelovi ulica.d.4. nekropola. U po etku otok je otvoren za doma e goste (stanovnike bivše Jugoslavije). Spomenuti hoteli Tamaris i Issa službeno su kategorizirani kao objekti sa tri zvjezdice. Poslije pada Napoleona i Mleta ke republike. Vis dolazi pod vlast Habsburga. Hotel Paula još nije službeno kategoriziran kao hotel prema kategorizaciji ministarstva turizma. Vis postaje dio carske pokrajine Dalmacije. Hotel Paula koji je renoviran ove godine u vlasništvu je talijanskih investitora koji imaju namjeru i dalje razvijati turizam na otoku. no u planu vlasnika je da ove godine dobije kategorizaciju. stolje a prije Krista. Pobjedom austro-ugarske mornarice privremeno su zaustavljena talijanska posezanja za Visom i itavom Dalmacijom. U ranom srednjem vijeku nalazi se u starohrvatskoj državi. a posjet stranaca dopušten je tek 1989. koja je nakon austro-ugarske podjele monarhije potpala pod austrijski dio.4. Posluju dva hotela (Tamaris i Issa) sa 299 ležaja i oba su u vlasništvu Vis d. postoji i hotel Paula. Osim dva hotela koji su u vlasništvu Vis d.Issa datira iz približno 4. U nastavku slijede prikazi spomenutih hotela. godine. Osnovali su je Grci iz Sirakuze na Siciliji te tako nastaje polis (grad država) te se razvija kao glavno uporište grka na Jadranu. Arheološki nalazi koji ukazuju na postojanje gr kog pa kasnije rimskog doba su terme. potonuli dijelovi luke i rimski teatar na kojem je kasnije izgra en franjeva ki samostan. U sklopu grada posluju dva hotela. Francuzi. Turisti ka ponuda izgleda kako slijedi u nastavku: Ukupan smještajni kapacitet Visa je 2. Mletci. 63 .4 Grad Vis Povijesni okvir Vis ili kako su ga nazivali za vrijeme Gr ke . jedan na rivi u centru mjesta i jedan uz more na ulazu u Višku luku. Prevladava privatni smještaj (82% od ukupnog) sa 1. U blizini otoka Visa se 1866. pa ak i Englezi (tada se na otoku zaigrao i kriket).-a. godine odigrala viška bitka. Daljnjim upravnim reorganiziranjem monarhije.d.090 ležaja. Turisti ka ponuda Nakon odlaska vojske sa otoka otvara se mogu nost razvoja turizma. Poslije ega esto mijenja vladare.717 ležaja.

telefonski interviju lipanj 2008. Vis u sklopu turisti ke ponude nema kampova. dvokrevetna soba. godine. 64 . Kino dvorana može smjestiti do 30 osoba 112 EUR (BB. Marine Zemlje. U takvim objektima lokalno stanovništvo bavi se ponudom hrane i pi a na osnovama doma ih proizvoda i lokalnih specijaliteta.Tablica 4–13: Vis – turisti ka ponuda Vis d.: Objavljena cijena: Na zapadnom dijelu Viške vale. www.tz-vis. nema nema objavljene cijene Izvor: hotelpaula. za hotelijerstvo. uz bedeme anti kog grada Isse 3 *** 125 soba i 3 apartmana Odmorišni hotel Sagra en 1984.: Objavljena cijena: U centru grada Visa 3 *** 25 soba Odmorišni hotel Adaptiran 1992. telefonski interviju lipanj 2008. glavna sezona) Izvor: www. za sljede u sezonu predvi eno mijenjanje imena i cijena. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu Hotel TAMARIS Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada gradu Visu postoje inicijative preure ivanja starih poljoprivrednih objekata.: Objavljena cijena: U starom djelu grada Visa koji se naziva Kut 3 *** (neslužbeno) 12 soba Manji odmorišni hotel Potpuno renoviran 2008. ugostiteljstvo i turizam Hotel ISSA Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr.hr Napomena: Trenutno kategorizitan kao vila. glavna sezona) Izvor: www. dvokrevetna soba. lagana renovacija 2006. Nema (mogu e koristiti restoran) 120 EUR (BB.hr.vis-hoteli. u cijelosti.d.vis-hoteli.hr. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu Vila PAULA Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. Podselju i Podstražju.hr. a neki od njih nude i smještaj. Spomenuti objekti nalaze se u podru ju Pliskog Polja. lagana renovacija 2008.

Neka doma instva uz ponudu hrane grade svoju tržišnu marku i kroz proizvodnju vina od tipi nih sorti za otok Vis (npr. U sklopu ponude nalaze se još etiri konobe koje su smještene u gradu. Hoteli i restorani su u 2007.000 60. godini.000 no enja.000 100. U nastavku slijede karakteristike turisti ke potražnje Visa u 2007.000 40. seosko doma instvo Roki's).000 4.000 120. godini prihodili približno 12.000 NO ENJA dolasci no enja 140. ili po uvalama na otoku.000 16.000 0 20.000 12.500 turista koji su generirali približno 125.000 14. Grad Vis prednja i po broju seoskih doma instava smještenih u unutrašnjem djelu otoka.000 10.000 0 80.000 18.000 8. godine. Turisti ka zajednica Turisti ka zajednica Visa planira da e godišnji budžet za 2009. Ve ina ugostiteljskih objekata radi samo tijekom ljetnih mjeseci.000 2. kada ulazi u stagnaciju i pad u 2007.Ugostiteljska ponuda Ukupno se u ponudi grada Visa nalazi 29 ugostiteljskih objekata (ne uklju uju i objekte u kategoriji caffe barova).2007) DOLASCI 20.000 2003 2004 2005 2006 2007 Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske. a neka seoska doma instva rade i ostatak godine ali samo na osnovi rezervacije i ovisno o broju gostiju. Ukupno postoji dvanaestak seoskih doma instava koja svojim ponudama lokalnih i tradicionalnih jela privla e turiste u unutrašnjost otoka. 2008.000 6. godini grad Vis je zabilježio približno 18. godini. Tablica 4–14: Vis – trend dolazaka i no enja Grad Vis trend dolazaka i no enja (2003 . trajektnim pristaništem i ve om ponudom hotela u nešto je boljoj poziciji od Komiže. Vis bilježi pozitivan trend dolazaka i no enja do 2006.350 kuna po stanovniku.5 milijuna kuna ili 6. Turisti ka potražnja Grad Vis pozicijom urbanog centra otoka Visa. godinu iznositi približno 750 tisu a kuna bruto. Od ukupne ugostiteljske ponude u gradu se nalazi devet restorana i etiri pizzerije. U 2007. Smještajni kapacitet Visa približno je duplo ve i od kapaciteta Komiže. Aktivnosti na koje se planiraju utrošiti sredstva odnose se na unapre enja 65 .

Kao zaseban proizvod agencije Navigator izdvaja se ronjenje. postavljanje tuševa i druge opreme na plaže i organizaciju raznih manifestacija kao što su Viška regata. slijede nova iskustva i doživljaji te zabava. 29.000 turista ostvarili su približno 192. planira se ažuriranje internet stranica TZ-a. zatim Slovenci 25% i Talijani 10% od ukupnog broja no enja. procjenjuje se da svake godine generira oko 80. Ostala sredstva e se utrošiti na edukacije zaposlenih te uobi ajene troškove poslovanja ureda. 66 .000 u gradu Komiži). Zajedni ki podaci za gradove Komižu i Vis bitni su radi boljeg razumijevanja karakteristike turizma otoka Visa u cijelosti. godinu u Splitsko-dalmatinskoj županiji provodilo se u 18 turisti kih mjesta sa najve im ostvarenim turisti kim prometom. organiziraju se škole za po etnike. približno 90% ukupnog turisti kog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna. Najviše no enja ostvaruju doma i turisti približno 34%. za one iskusnije. skutera. Slijede rezultati istraživanja: Turisti su u prosjeku stari 39 godina i na odmor naj eš e dolaze u krugu obitelji (47% obiteljskih dolazaka). godinu koji se odnose na cijeli otok.000 u gradu Visu i 30. Suradnje dva ureda TZ-a odnosi se na ozna avanja pješa kih staza i postavljanja turisti ke signalizacije.8 dana. Turisti su u prosjeku boravili 6. Prosje na dnevna potrošnja turista iznosila je 59 eura. iznamljivanje bicikla. Istraživanje nam pomaže da na podru ju otoka Visa što bolje shvatimo stavove i razine potrošnje turista. Vrlo visoka sezonalnost. Prema informacijama dobivenim iz ureda Turisti kih zajednica Visa i Komiže. Najve i broj turista dolazi zbog odmora i opuštanja.Ionos i Navigator. na otoku Visu nije zabilježen broj vezova u nauti kim lukama (iako i Vis i Komiža imaju svoju luku).5 Otok Vis Ovdje se daje kratki prikaz ukupnih statisti kih podataka za 2007. posluju samo dvije turisti ke agencije . izrada brošura i posjete sajmova. kao i ronjenje u podvodnim spiljama. Turisti ke agencije Na podru ju Visa. za razliku od Komiže. te istraživanje potonulih brodova i arheoloških nalazišta. na ugostiteljstvo izdvajalo se 41 euro (uklju uje smještaj sa približnom potrošnjom od 24 eura). automobila i brodova. Istraživanje Instituta za turizam "Tomas" za 2007.destinacije kroz postavljanje sme e signalizacije. 4. U svojoj ponudi turistima nude usluge smještaja na cijelom otoku. U usporedbi sa drugim županijama. razne izlete.000 no enja u spomenutim lukama (50.000 no enja. Nadalje. SDŽ bilježi najve i udio gostiju koji dolaze autobusom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku. festival otoka Visa i druge.4.

5.: 67 . Grad Vis ostvaruje više turisti kih dolazaka (8. turizam može i negativno utjecati na okoliš kroz preveliku koncentraciju turista na posebno atraktivnom prostoru. Promet nauti kog turizma na otoku se statisti ki ne registrira (informacija Državnog zavoda za statistiku). ugrožavanje kulturne i prirodne baštine i sl. Italija i eška. negativan utjecaj turizma možemo sagledavati kroz: Izgradnja objekata namijenjenih turisti kom korištenju (komercijalni sadržaji. u suprotnosti s tradicionalnim urbanim i graditeljskim naslije em.4. Generalno. Vis i Komiža generiraju približno iste prihode u sklopu djelatnosti hotela i restorana te oni iznose približno 12. Prisutna je vrlo visoka sezonalnost što zna i da je otok u potpunosti orijentiran na proizvod sunca i mora. te skoro duplo više no enja od Komiže. pritisak na infrastrukturu i sl. ku e za odmor. razvoj se koncentrirao oko urbanih i administrativnih središta Komiže i Visa. U za etcima su projekti / inicijative temeljene na ruralnim eko ili etno konceptima turisti kog razvoja koji se nude pretežito u unutrašnjosti otoka.5 milijuna kuna svaki. 4. Atraktivan i o uvan okoliš osnov je za ve inu tipova turizma i može biti djelatnost koja na održivi na in koristi prirodne i kulturne resurse.000). S druge strane.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Turisti ke aktivnosti i okoliš imaju dvosmjeran odnos.000 no enja kroz ovaj turisti ki segment. U Komiži i Visu dominiraju doma i turisti. dominira privatni smještaj koji ini preko 77% ukupnog smještajnog kapaciteta otoka. iako se prema procjenama dobivenim iz turisti kih zajednica Komiže i Visa godišnje generira 80.1 Socio ekonomski utjecaji Zahvaljuju i slabom gospodarskom i turisti kom razvoju otoka tijekom zadnjih 20-tak godina negativan utjecaj turizma na okoliš razmatranog podru ja nije toliko izražen u odnosu na situaciju u široj regiji. a od emitivnih tržišta najja a su Slovenija. a u hotelima svega dvadesetak kreveta više.) na neprimjerenim lokacijama.4. odnosno oko 25 milijuna kuna zajedno. objekti za privatni smještaj. promjenu socio-kulturnog identiteta i strukture gospodarskih djelatnosti. privezišta i sl. Grad Vis trenutno ima približno duplo ve i smještajni kapacitet (kreveta) od op ine Komiža. Posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*). Danas je turizam vrlo slabo razvijen.6 Zaklju ak Dugogodišnja zatvorenosti otoka prema posjetiteljima ograni avala je razvoj turizma. Nakon što se otok otvorio prema posjetiteljima. u privatnom smještaju oko tri puta više kreveta. 4.

e) nastavak emigracije stanovništva s otoka uslijed nerazvijene gospodarske strukture i time intenziviranje depopulacijskih procesa. participaciju u zaštiti i potrebnoj sanaciji prirodne i kulturne baštine.5. uklju enje u ponudu kroz adekvatnu prezentaciju. g) napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje. Promjene u lokalnoj zajednici. Isti u se: c) kapacitet i kvaliteta vodoopskrbe u ljetnim mjesecima d) neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda. Strateški plan djelovanja za o uvanje morske biološke raznolikosti Sredozemlja (izvor: COAST. prevladavaju e geološke podloge. Zna ajan sezonski pritisak na infrastrukturne sustave. a time i podru je projekta jednim od prioritetnih podru ja za o uvanje u Sredozemlju. Time gotovo itavo zemljište izvan gradskih podru ja pruža stanište za biološku raznolikost. razli itih namjena. Integralni projekt) proglasio je dalmatinsku obalu. mogla bi potaknuti održivi razvoj otoka i doprinijeti blagostanju stanovnika kroz: zaustavljanje depopulacijskih procesa i stvaranje mogu nosti za demografsku obnovu. na malim površinama. valorizaciju atrakcijske osnove. b) izgradnja ku a za odmor i iznajmljivanje. kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. identitet i sl. potrošnje vode. Obala je strma. nepovoljno djelovanje na lokalnu kulturu. Gusta vegetacija koja na sjevernoj obali prevladava u vidu makije s mjestimi nom infiltracijom borove šume daje karakter podru ju.a) postoje i komercijalni objekti koji slabo kapitaliziraju lokacijske resurse. morskim i oto kim ekosustavima isprepletenim s ljudskim djelatnostima. Ugroženost zašti ene prirodne i kulturne baštine i staništa uslijed neprimjerenog ponašanja stanovništva i turista. S druge strane adekvatno osmišljena i provedena strategija razvoja turizma. proizvodnje uklju ivanjem obiteljskih ravnomjerniji i time gospodarski održiviji razvoj infrastrukture. tj.2 Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikost Podru je projekta obilježava složeni mozaik razli itih namjena zemljišta. uz uvažavanje fizi kog kapaciteta prostora. dobro su 68 . proizvodnja otpada koji one iš uje okoliš). op enito zbrinjavanja otpada. f) gubitak socijalne kohezije uslijed promjene demografske strukture. problem kapaciteta i troškova izgradnje i održavanja (pove anje intenziteta svih oblika prometa. vrlo vrijednih prirodnih resursa i kulturne tradicije. 4. mozaik koji se sastoji od vrlo malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta. Karakteristike unutrašnjeg dijela otoka su pravilno izmjenjivanje. razvedenosti obale i sl. Jugoisto na i isto na obala usje ene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima. energije i hrane od strane turista. izrazito krškog reljefa. posebno na jugoisto noj obali Otoka. Prisutna bogata biološka raznolikost i osebujnost rezultat je biogeografskog položaja. zadržavanje tradicionalne poljoprivredne gospodarstava u turisti ku ponudu.

Time su ugrožena podru ja s livadama morske cvjetnice posidonije (smatraju se najzna ajnijim životnim zajednicama u priobalnom dijelu Mediterana). Krajobraz obalnog pojasa je relativno sa uvan s izuzetkom devastacije poteza s neplanskom izgradnjom objekata. Zaga enja zraka i buka ne predstavlja problem osim uz najfrekventnije prometnice. Prisutni su brojni neorganizirani.mzopu. Šume i šumsko zemljište te ostalo poljoprivredno zemljište ugroženo je uslijed opožarenosti.hr/more/) Odlaganje krutog otpada samo je djelomi no riješeno organizacijom sakupljanja i odvo enja otpada na odlagališta. što pospješuje eroziju i tako er dovodi do ošte ivanja staništa. terasa. Problem pretjerane upotrebe kemikalija odnosno problem poljoprivrednog otpada tako er nije izražen. Pra enje kvalitete mora za kupanje pokazuje da na mjernim mjestima tijekom ljetnih mjeseci more iz kategorije „visoke kakvo e-I. (http://www. prelazi u kategoriju „more podobno za kupanje-II. puteva i sl. staništa i korištenja zemljišta predstavlja jedinstvenu sveukupnu raznolikost kopnenog i morskog krajolika i predstavlja važnu osnovu za izuzetnu turisti ku privla nost podru ja. Obalno more ugroženo je postoje im stambenim i turisti kim i drugim sadržajima gdje nije riješen ili je neadekvatno riješen na in odvodnje. ili su oni lokacijski ograni eni. ilegalni i “divlji” deponiji na širem prostoru. Ovaj proces za sada na razmatranom podru ju nije posebno prisutan. Prevladavaju šume presje ene obra enim dolinama. od kojih mnoge predstavljaju opasnost za bioraznolikost podmorja (Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa). Ova raznolikost ekosustava. Kako na razmatranom podru ju gotovo nema lokacija s ve om koncentracijom turisti kih kapaciteta nema za sada ni zna ajnih utjecaja na okoliš. turizam ima posredan utjecaj na poljoprivredu kroz dva suprotna procesa: Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta koje propada ime se gube jedinstvena staništa i krajobrazne vrijednosti. Modernizacija i intenziviranje korištenja poljoprivrednih površina uništenjem suhozida. poglavito u naseljenim dijelovima gdje dolazi do koncentracije prometa. može se procijeniti stanje ugroženosti za : Poljoprivreda. Generalno. Sidrenje tako er ugrožava livade posidionije i pospješuje nastanjivanje vrsta iz drugih mora. Na primjer opožaren je gotovo u cjelini otok Biševo i trebalo bi provesti sanaciju pošumljavanjem autohtonim vrstama vegetacije.razvedene i na njima su nastale brojne šljun ane plaže. 69 .

naro ito obala i pripadaju i oto i i. Brojne špilje i uvala Stiniva zašti ene su kao geomorfološki spomenici. Ujedno Viški arhipelag pripada podru jima s vrlo velikom biološkom raznolikoš u gdje su koncentrirani brojni endemi. kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. predložen je za zaštitu i arhipelag Budikovac – Greben. kao zna ajni krajolik. Palagruža i Svetac. Kopneni prostor. Detaljniji opisi i mape klju nih resursa dati su na stranici 26. mozaik malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta. sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama ine ga izuzetno zna ajnim i atraktivnim. Zbog svoje atraktivnosti. tj. U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su Otok Ravnik. Jugoisto na i isto na obala dobro su razvedene i na njima su nastale brojne plaže.6 Analiza potencijala i ograni enja atrakcija destinacije otoka Visa Klju ne vrijednosti destinacije More je najvrjedniji prirodni resurs otoka Visa. 4.te u Prilogu 70 .Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa Na dijelu prostoru jugoisto ne obala Visa vidljivi su izraziti negativni utjecaji turizma: Neplanska izgradnja najve im dijelom ku a za povrememeno stanovanje bez imalo poštivanja urbanisti kog i graditeljskog duha otoka. Otok Jabuka i Otok Brusnik kao zna ajni krajolici. Kao potencijalni ihtiološki rezervati vrlo su vrijedni akvatoriji otoka Biševo. što im daje spomeni ka obilježja. Neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda kroz što se zaga uje i ugrožava zašti eno podmorje Izuzetno vrijedan zašti en krajolik koji je trebao biti jedna od sastavnica atrakcijske osnove zna ajno je devastiran od strane malog broja korisnika. Zna ajna odlika otoka je i sa uvan prirodni pejzaž prvenstveno vanjskih dijelova. Polja u unutrašnjosti vrijedan su primjer kultiviranog pejzaža koji karakterizira izmjenjivanje površina razli itih namjena. Pretežno napušteni zaseoci u unutrašnjosti otoka sa uvani su uglavnom u izvornom stanju. Zapadna obala je strma.

bez imalo poštivanja urbanisti kog i graditeljskog duha otoka i bez riješene kanalizacije.). najve im dijelom ku a za povrememeno stanovanje. Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta dovodi do gubitka jedinstvenih staništa i krajobrazne vrijednosti unutrašnjosti otoka. 71 . Postoje i turisti ki sadržaji temeljeni na prirodnim i kulturnim atrakcijama Prilikom obilaska otoka Visa. kulturnopovijesne. smještaja u prirodnom i kultiviranom krajobrazu. identificirane su sve turisti ke atrakcije (prirodne. klju no je poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti. te su atrakcije evaluirane u smislu atraktivnosti. prostorne organizacije. posebno livade posidionije. itd. pa su stoga ocjenjivane na skali od 1 do 5 (1 predstavlja najnižu. ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša. ali i op enito za turisti ki razvoj). Njihova zaštita i revitalizacija treba se temeljiti na o uvanju povijesne matrice. te se one predstavljaju u sljede oj tabeli. Temeljem ekspertize Horwath HTL-a. Otpadne vode zaga uju i ugrožavaju zašti eno podmorje.Ocjena stanja. Utvr ena ekološki zna ajna podru ja i koridori uglavnom su u dobrom stanju Kako bi se o uvale prirodne vrijednosti otoka. te razvojnog potencijala (za ruralni / eko turizam. Milna-Ženka i Roga i ) gdje je izgra en veliki broj individualnih objekata. Napuštene vrijedne ruralne cjeline tako er su ugrožene zbog iseljavanja stanovništva. kao i na o uvanju tradicijske gra evne strukture i karakteristi ne slike naselja. a 4 najvišu vrijednost). osjetljivosti i postoje eg utjecaja na klju ne prirodne / ruralne resurse i baštinu Najugroženiji je dio jugoisto ne obale (Rukavac.

itd. Petrinovi eve.Tablica 4–15: Prirodne. Nikole Stare ku e Dragodid Ostale atrakcije Potopljeni brodovi Festivali i manifestacije Seoska doma instva Skala od 1 (najmanje) do 5 (najviše) Bodovanje: maksimalno 10 bodova Mjesto Vis Biševo Biševo Brusnik. Petra Hektorovi a.. itd. kulturno povijesne i ostale atrakcije Atrakcije otoka Visa Prirodne atrakcije Uvale otok Vis (Stiniva. Biševska l. Andrija Oklju na Žena Glava JI dio obale i otoci Mjesto Vis Vis Vis Komiža Komiža Komiža i Vis Vis Vis Vis Okolica Vis Otok Vis Komiža Dragodid Mjesto akvatorij otoka Visa Vis i Komiža unutrašnjost otoka Atraktivnost Eko / ruralni potencijal 5 5 5 4 3 3 4 Atraktivnost 5 4 4 5 5 5 5 3 4 4 4 3 3 5 Atraktivnost 3 4 4 4 3 5 4 4 3 3 Turisti ki potencijal 5 4 5 5 5 5 4 4 5 4 4 3 4 4 Turisti ki potencijal 5 5 5 Bodovi 9 8 10 8 7 6 7 Bodovi 10 8 9 10 10 10 9 7 9 8 8 6 7 9 Bodovi 8 9 9 72 .) Modra špilja Pu inski otoci Kralji ina (Teutina) špilja Titova špilja Zna ajni krajobraz Kulturno povijesne atrakcije Issa anti ki grad Crkva i franjeva ki samostan Muzej grada Visa Kaštel u luci i ribarski muzej Falkuša Urbana jezgra Pala e (Jakinova. Nevaja. Jabuka. Srebarna. Fortica. itd. Palagruža.) Rodna ku a Ranka Marinkovi a Austrijska utvrda Baterija Engleske utvrde (Terjun. Velington) Ostali vojni objekti Crkva sv. Sv.) Uvale otok Biševo (Salburna. Juraja Crkva sv. Ston ica.

izložbe i manifestacije Eko vinarija Ruralna cijelina Eko centar Podhumlje Podšpilje Vis i Dragodid Plisko polje Oklju na Komiža Mjesto 73 . kulturno povijesne i ostale atrakcije Osim postoje ih atrakcija i resursa otoka Visa. odnosno postoje e inicijative vezane za razvoj turisti kih projekata.eko poljoprivreda Stara teža ka ku a . pa se oni tako er navode u tabeli i kartografu koji slijedi. Planirani projekti / postoje e inicijative koji su pokrenuti od strane lokalnog stanovništva predmet su aplikacija za financijski poticaj od strane UNDP-a. Tablica 4–16: Potencijalne atrakcije/inicijative Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa Potencijalne atrakcije / inicijative Kušaonica maslinovog ulja Prezentacijski vrt . identificirani su i planirani projekti.Kartogram 4-8: Prirodne.

koji se tako er predstavljaju u sljede oj tabeli i kartogramu. Tablica 4–17. Investitor Grad Vis. privatni investitor Borova njiva.Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative Osim planiranih / potencijalnih projekata koje možemo svrstati u kategoriju turisti kih atrakcija. Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta Potencijalni projekti / inicijative smještajnih kapaciteta otoka Visa Potencijalni projekti Lokacija iznad uvale Stonca Maslinik sa smještajnim objektom Marina i hotel Konverzija osnovne škole u hotel Vinski podrum sa smještajem Konverzija vojnog objekta (450 klju eva) Hotel Issa (potrebna konverzija) Hotel Tamaris (potrebna konverzija) Hotel Biševo (potrebna konverzija) Seosko doma instvo Roki's Etno selo (postoje e) eška Vila (mogu a konverzija) Slovensko odmaralište. strani investitor Lokacija Barjaci Vis Vis Komiža Plisko polje. privatni investitor Talež Vis. privatni investitor iznad rive u Visu. na otoku Visu postoje planirani / pokrenuti projekti vezani uz razvoj smještajnih objekata za potrebe turizma. strani investitor Dra evo polje. državno Milna. privatni investitor Lokacija Roga i . bungalovi (potrebna konverzija) Vila Paula (konverzija u hotel) Eko etno selo Lokacija. državno Vis. strani investitor Oklju na 74 .

temeljenom na turizmu te poljoprivredi i ribarstvu. Stoga e daljnji razvoj biti uvjetovan i imigracijskim procesima. Napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje. Stanovništvo je staro s relativno nepovoljnom obrazovnom strukturom. kao i kulturno i povijesno naslje e predstavljaju najvrjedniji identitet podru ja gdje su zašti ene cjeline uglavnom sa uvane.Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta Potencijali i ograni enja za budu e održivo korištenje prirodnih resursa / baštine u eko / zelenom / ruralnom turisti kom razvoju Prirodne ljepote i bogatstva prostora. Sve su brojnija stara ka doma instva koja nisu u stanju održavati poljoprivrednu proizvodnju. posebno u unutrašnjosti otoka. niti imaju poduzetni kog potencijala za neke druge djelatnosti. Glavni ograni avaju i faktori razvoja su: Vrlo izraženi depopulacijski procesi. ima za posljedicu daljnje iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva. doveli su do zna ajnog ograni enja radnog kontingenta stanovništva. Time se još 75 . prvenstveno zahvaljuju i slabijem gospodarskom i turisti kom razvoju predmetnog podru ja danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvoj podru ja. Prirodne posebnosti. uz nerazvijenu gospodarsku strukturu.

Ovi negativni procesi. a dolazi i do zapuštanje i propadanja vrijedne kulturne baštine. posebno vrijednih ruralnih cjelina. Postoje i infrastrukturni sustavi ne zadovoljavaju ni današnje potrebe te predstavljaju veliki ograni avaju i faktor održivog razvoja. odnosno odlaganja krutog otpada. izazivaju gubitak socijalne kohezije nepovoljno djeluju na lokalnu kulturu. naro ito za naselja na obali. a postoje a odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati. a proptere enost sustava u špici ljetne sezone uvjetuje uvo enje redukcija. 76 . identitet i sl. Nesre eni katastri i vlasništvo nad zemljištem i zgradama dodatno otežava poduzetni ke inicijative. Sadašnji na in dispozicije otpadnih voda kroz nedovršene sustave Komiže i Visa te putem upojnih crnih jama na ostatku otoka je neprihvatljiv. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji nedostatnih lokalnih izvora.više degradira vrlo vrijedan kulturni krajobraz. Nije adekvatno riješen ni problem kona nog zbrinjavanja. uslijed promjene demografske struktura.

Zakon o boravišnoj pristojbi i Zakon o lanarinama u turisti kim zajednicama. veterinarsko-sanitarnom i sanitarnom nadzoru Zakoni iz zaštite okoliša i prirode itd. lova.4. a pogotovo uzme li se u obzir da se ruralnim (seoskim turizmom) za sada mogu baviti isklju ivo doma instva koja su registrirana kao poljoprivredni proizvo a i. Zakon o obrtu). pa se prema tome i deklarira u razli itim strateškim dokumentima kao jedan od klju nih pravaca razvoja i revitalizacije gospodarstva u ruralnim podru jima: Program Vlade RH u mandatnom razdoblju 2008-2011 Strateški okvir za razvoj 2006-2013 (Vlada RH) Strateški marketinški plan Hrvatskog turizma Klju ni zakonski propisi u Hrvatskoj koji reguliraju poslovanje u ruralnom turizmu Osim zakona kojima se ure uju osnivanje i djelovanje gospodarskih subjekata (Zakon o trgova kim društvima. sa svega 875 kreveta. sustavno upravljanje proizvodom ruralnog turizma. a sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu je u procesu donošenja. ribolova i dr. Nadalje. Zakonski propisi kojima se stvaraju mogu nosti za razvoj turizma u destinaciji su Zakon o turisti kim zajednicama. regulacija ruralnog turizma u Hrvatskoj za sada se temelji na dva zakona. Kategorizacija objekata u ruralnom turizmu Na prostoru Republike Hrvatske trenutno posluje 360 registriranih seoskih gospodarstava. 77 . regionalnoj i lokalnoj razini. Niz zakonskih regulativa koje se direktno i indirektno odnose na obavljanje djelatnosti i pružanje usluga u ruralnom turizmu su: Zakoni iz poljoprivrede. odnosno pravilniku : Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06) Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07) Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u selja kom doma instvu (NN 5/08) Pravilnik o turisti kim uslugama na selja kim doma instvima. Ovim zakonima regulacija ruralnog turizma ograni avaju a je. Praksa je pokazala diversifikaciju ponude usluga na ruralnim prostorima. zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma Klju ni strateški dokumenti Razvoj ruralnih podru ja i povezano s time razvoj turizma u ruralnim podru jima postaje prioritetom razvojne politike na nacionalnoj. što zna i da se njihova ponuda uglavnom orijentira na usluge hrane i pi a.7 Strateški okvir. kao i marketinško upravljanje za sada ne postoje na nacionalnoj razini (trenutno su ovi upravlja ki modeli postavljeni tek na regionalnoj razini). te njihovi provedbeni propisi Zakoni / pravilnici o hrani Zakoni i pravilnici o veterinarstvu. ali zakonska regulativa je ne prati.

podruma 78 . a u zakonsko-regulativnom smislu obuhva eni su sljede im propisima: Uvjeti za kategorizaciju sobe u selja kom doma instvu Uvjeti za kategorizaciju apartmana u selja kom doma instvu Uvjeti za kategorizaciju kampa u selja kom doma instvu Programi potpore i poticaja seoskom turizmu na državnoj i županijskoj razini Financiranje razvoja ruralnog turizma i poduzetnika u ruralnom turizmu i ruralnim podru jima provodi se u okviru poticaja (npr.Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj 7 32 64 1 1 8 6 6 2 56 2 11 42 21 31 70 Ovi objekti kategorizirani su kao Turisti ka selja ka obiteljska gospodarstva (TSOG). kušaonica. te potpore me unarodnih institucija). Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" poticajna mjera kreditiranja seoskog turizma na ruralnim podru jima Republike Hrvatske uz državnu subvenciju kamata Sredstva su namijenjena za stvaranje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta za seoski turizam kroz: obnovu tradicijskih ku a s pripadaju im gospodarskim objektima. potpore pojedinih županja i jedinica lokalne samouprave. državne potpore ministarstava turizma i poljoprivrede. kao i kreditnih linija. a koji su direktno ili indirektno vezani uz razvoj ruralnog turizma: 1. Ministarstvo turizma trenutno provodi sljede e programe potpora i poticaja u turizmu.

3. koja imaju turisti ke potencijale u kulturnoj i prirodnoj baštini. Program ‘Zelena brazda’ . godini. pješa ke. a potpora je dodijeljena za ukupno 219 projekata (najve i iznos potpore pojedinom projektu jest 70 tisu a kuna.) obnovu. te zaštitu. 4.00 kn. a najviše do 300.000.000 EUR. obnovu i ure enje športsko-rekreativnih i gospodarskih sadržaja (štale. a najmanji je 20 tisu a kuna). zatim za zaštitu. i adaptaciju postoje ih objekata. sa rokom otplate do 15 godina te po ekom do 2 godine. planinski i ostali oblici turizma na kontinentu) Sredstva su namijenjena udrugama. a posebno na ruralnim. ribnjaci. gatori. podru jima od posebne državne skrbi i otocima. Program poticanja zaštite. ukupna prora unska sredstva za ovaj Program iznosila su 8. nadogradnju. ribolovni.00 kn po pojedinom korisniku. brdsko-planinskim podru jima. biciklisti ke staze i dr. Program kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva "Poticaj za uspjeh" Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. te dogradnju.000 EUR do 200.izgradnju novih. Kamatna stopa za korisnika kredita je fiksna od 8% godišnje uz fiksnu subvenciju Ministarstva od 6% godišnje 2. obnovu i vrednovanje prirodne baštine uklju ivanjem u turisti ku ponudu U 2008. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" 79 .bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu (lovni. izgradnju i opremanje objekata i radionica tradicijskih obrta ure enje pripadaju eg okoliša i druge sadržaje koji nadopunjuju ukupnu ponudu seoskog turizma Obrtna sredstva mogu se odobriti najviše do 20% od iznosa kredita. obnovu i vrednovanje kulturne baštine uklju ivanjem u turisti ku ponudu.000.000. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Sredstva državne potpore male vrijednosti dodjeljuju se za sufinanciranje razvoja turisti ke ponude na podru jima na kojima turizam nije dovoljno razvijen. koji iznosi od 10. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedina nog programa ili projekta. pravnim i fizi kim osobama. koji ne e narušiti vrijednosti i naslje e hrvatske tradicijske arhitekture i života na selu kupnju postoje ih tradicijskih objekata i drugih nekretnina potrebnih za funkcioniranje seoskog turizma opremanje objekata Sredstva su tako er namijenjena za stvaranje uvjeta za dodatne sadržaje i atrakcije u seoskom turizmu kroz: izgradnju.

Sredstva državne potpore mogu se koristiti isklju ivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruje unapre enje izrade i plasmana izvornih suvenira: projekti ulaganja za ure enje proizvodnih i prodajnih prostora projekti za nabavku strojeva i alata projekti opremanja suvenira za plasman na tržište ( prikladna ambalaža. povijesne i prirodne baštine ruralnih krajeva uklju ivanjem u turisti ku ponudu. pansion. a to su troškovi po etnih ulaganja (materijalna ulaganja: zemljišta.5% opravdanih troškova 5. povijesne i prirodne baštine 80 . a posebno prema ruralnim. za zajedni ko oblikovanje i promidžba regionalnog turisti kog proizvoda više mjesta.000. podru jima od posebne državne skrbi i unutrašnjosti otoka.00 kn Sredstva državne potpore mogu se koristiti isklju ivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za: a) projekte utemeljene na turisti koj valorizaciji kulturne.Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. Visina državne potpore izra unava se temeljem opravdanih troškova ulaganja. Program poticanja razvoja tematskih turisti kih putova „Tematski putovi“ Sredstva se koriste za usmjeravanje turisti ke potražnje/prometa prema podru jima na kojima turizam nije dovoljno razvijen. afirmacije i promoviranja izvornih suvenira kroz oživljavanje tradicijskih i umjetni kih obrta i doma e proizvodnje kroz sredstva državne potpore male vrijednosti Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prije i iznos od 100. za vrednovanje kulturne. brdsko-planinskim podru jima. gradova i županija koje povezuje ista tema. za gospodarsko povezivanje više podru ja. Program poticanja unapre enja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“ Poticanje izrade. op ina.00 kn.000. zgrade i oprema). dok je za srednje poduzetnike u postotku do 7. promotivni materijal) projekti ulaganja u organizaciju sajmova i prodajnih izložbi projekti ulaganja u stru ni dizajn i redizajn 6. aparthotel s restoranom i kamp Program „Poticaj za uspjeh“ temelji se na kreditnim sredstvima banaka i sredstvima za subvencioniranje kamata Ministarstva Sredstva Ministarstva predstavljaju državnu potporu malim i srednjim poduzetnicima za poticanje njihovih po etnih ulaganja u turizmu. Iznos državne potpore malim poduzetnicima može se dodijeliti u postotku do 15% opravdanih troškova. za povezivanje s europskim tematskim putovima Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prije i iznos od 250.

izgradnju javne infrastrukture koja omogu ava uspostavu tematskih turisti kih putova (biciklisti kih. a najviše do 500. ure enje ostale javno turisti ke infrastrukture. kao na primjer sljede i projekti: Zadružno poduzetništvo.00 kuna. vinskih i dr. uz suglasnost jedinica podru ne (regionalne) i lokalne samouprave. stavljanje u funkciju turizma objekata kulturno – povijesne i prirodne vrijednosti. Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma Osim Ministarstva turizma. Obrazovanje za poduzetništvo Ministarstvo poljoprivrede.000. op ine). Iznimno nositelji projekta mogu biti i pravne i fizi ke osobe. pješa kih. Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma 11. ostala resorna ministarstva tako er pružaju potporu i poticaje razvoju ruralnog turizma."Turizam kroz regije" Ovim programom bespovratnih sredstava financiraju se projekti i izrada projektne dokumentacije za javnu infrastrukturu u funkciji turizma ime se omogu uje stavljanje u funkciju dodatnih turisti kih sadržaja. Program poticajnih mjera za pove anje konkurentnosti turisti kog tržišta 9.).b) projekte utemeljene na ponudi proizvoda poljoprivrednih/agrarnih gospodarstava i gastronomiji ruralnih krajeva c) projekte utemeljene sportsko-rekreativnoj ili zdravstvenoj ponudi 7. Sufinanciranje turisti kih projekata kojima su odobrena sredstva iz me unarodnih fondova 10. Sredstva su namijenjena tijelima podru ne (regionalne) uprave (županije) i lokalne samouprave (gradovi. kao na primjer: Ministarstvo gospodarstva . Inovacije i novi proizvodi. 8. Sredstva po ovom natje aju se odnose na: projekte ure enja postoje e javne turisti ke infrastrukture i oboga ivanje sadržaja. Program poticaja ulaganjima u javnu turisti ku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odre enoj destinaciji u 2008 . ribarstva i ruralnog razvoja . ukoliko se projekt odnosi na javnu infrastrukturu. Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva.razli iti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedina nog projekta.Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva“ 81 .

projekti koji su financirani od strane me unarodnih fondova. obrtnicima i poduzetnicima Potpore turisti kim manifestacijama i udrugama Potpore razvoju kulturnog turizma Financiranje izrade biciklisti kih brošura Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma Financiranje turisti ke signalizacije Izrada projekata iz Glavnog plana razvoja turizma SDŽ (poseban fokus je stavljen na razvoj ruralnog turizma – Strategija razvoja ruralnog turizma županije je u procesu izrade) Republika Hrvatska kao zemlja kandidat za lanstvo u Europskoj Uniji. Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama. Splitsko-dalmatinska županija u okviru Odjela za turizam nudi nekoliko programa poticaja projekata u turizmu i ostalih uz turizam vezanih projekata: Program etno.eko sela . svede na razinu županije. ali i internacionalnom tržištu.ovim programom se odobravaju sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji. 82 . pomo u tranziciji i izgradnja institucija.„Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i grani nim podru jima Bosne i Hercegovine“ AMAMO . tako er može koristiti sredstva me unarodnih fondova koja se uglavnom odnose na izgradnju institucija. uz navedene poticaje resornih ministarstava.Kreditne linije resornih ministarstava provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj. a tome pridonosi injenica da ne postoje regionalni centri za animaciju i stru nu podršku poduzetništvu u ovom segmentu. razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. Sve to rezultira situacijom u kojoj još uvijek nema dovoljne ekonomije obujma ovog biznisa. Subvencije poljoprivrednicima.preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipi nih proizvoda Instrument pretpristupne pomo i (Instrument for Pre-accession Assistance . koji bi se mogao lakše komercijalizirati na lokalnom. Rezultat je injenica da je realizacija projekata ruralnog turizma spora. a poti u razvoj ruralnog turizma su: CARDS program . prekograni nu suradnju.IPA) – prekograni na suradnja. ruralni razvoj (IPARD) IPARD . razvoj ljudskih potencijala. mogu e je zaklju iti sljede e: Snažan je raskorak izme u postoje ih mehanizama poticaja i i sredstava s aktualnim institucionalnim okvirom za razvoj ruralnog turizma. institucionalnim kao i poticajnim mehanizmima. regionalni razvoj.plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak Uvidom u cjelovitu dokumentaciju prema prethodnim strateškim. u cilju stvaranja etno-eko sela i oboga ivanja turisti ke ponude. Optimalno rješenje je da se pragamti na odgovornost za poticanje ovog programa i koordinaciju svih drugih programa i poticaja. Prema tome. regionalni razvoj.

).d. Evaluacija klju nih interesnih subjekata U okviru procesa izrade Plana razvoja eko/ ruralnog turizma za podru je LOT 2 (Otok Vis).d. Karte na koje Vis treba igrati su povijest. aktivnosti i sadržaja otoka. što upu uje na potrebu kvalitetne destinacijske menadžment organizacije za otok Vis. te ostalih fondova. što predstavlja jednu od prepreka planiranju daljnjeg razvoja cijelog otoka. Srebrna Tours. Turisti ke/putni ke agencije – na otoku Visu posluje nekoliko turisti kih/putni kih agencija. dok od klju nih problema za razvoj vide u nedostatku ljudskih resursa. Osim inicijativa Muzeja i Franjeva kog samostana u gradu Visu za arheološko istraživanje Isse i predstavljanje anti kog teatra. TA Komiža. 83 . TZ Komiža i TZ Vis ne ostvaruju zna ajnu suradnju u radu. D&D. Muzej grada Visa . Lokalne vlasti (Grad Vis i Grad Komiža) . Hoteli . unapre ivanjem i promocijom izvornih vrijednosti i turisti kih proizvoda ovog prostora. Turisti ke zajednice Vis i Komiža . koje organiziraju i komercijaliziraju razli ite aktivnosti na otoku (npr. u smislu razvoja cjelokupne turisti ke destinacije Vis.povijest otoka Visa izuzetno je bogata i atraktivna za predstavljanje u turisti koj ponudi otoka. i Modra špilja d. aktivnosti. me utim trenutno to nije slu aj. od boravišnih pristojbi i lanarina. Lokalne vlasti proaktivne su u osiguravanju sredstava iz državnog prora una.5. te razvijati malo i srednje poduzetništvo.). a vlasnici su država.bave se poticanjem. donacijama. Hotel Biševo u Komiži još nije privatiziran. te se sa odlukom razvojnih usmjerenja cijelog otoka o ekuje i eksplikacija njihovih daljnjih aspiracija i interesa. kao i u cilju prepoznavanja upravlja ke i financijske snage / interesa klju nih interesnih subjekata u fazi realizacije ovog projekta. Nika Adventure Tours. regionalnoj ili nacionalnoj razini za obnovom ovih vrijednih lokacija. kao što je propisano Zakonom o turisti kim zajednicama. razvoja konkurentnih turisti kih proizvoda. a financiraju se sredstvima op inskog budžeta. smještaj. dok su Hoteli Issa i Tamaris privatizirani. Evaluacija lokalnih interesnih subjekata izvršena je u cilju prepoznavanja generalnih stavova vezano na turisti ki razvoj ove destinacije. Navigator. a potrebnih ve ih ulaganja u restrukturiuranje za sada nema. te neadekvatnoj op oj infrastrukturi (osobito vodoopskrba). kultura i tradicija. FIMA i mali dioni ari. Impress Club.op i stav lokalnih vlasti na otoku Visu je da daljnji razvoj turizma treba temeljiti na principima održivog razvoja visoke vrijednosti. Neke od tih agencija ve djeluju kao svojevrsne destinacijske menadžment kompanije.). Horwath Consulting proveo je standardnu proceduru obilaska terena i razgovora sa klju nim interesnim subjektima u turizmu ovog podru ja.na podru ju otoka Visa posluju tri hotela u okviru dva poduze a (Hoteli Vis d. ali i ostale rekreativne aktivnosti poput rekreacije na otvorenom. Pretpostavka je da hoteli u obje destinacije trenutno drže poziciju 'mirovanja'. urbanih. Hoteli u gradu Visu i gradu Komiži svake godine ulažu sredstva u održavanje hotela. te njihovom valorizacijom u turizmu. Darli & Darli . te je stoga potrebno njihovo daljnje uklju ivanje u profesionalizaciju turisti kih proizvoda. Ionis). lociranih u gradovima Komiži i Visu (Alternatura. trenutno ne postoje drugi napori na lokalnoj. ronjenja i sl. manjih projekata turisti ke infrastrukture. a pri tome treba otvoriti mogu nost za ulazak eksternih investicija. me utim vlastiti financijski kapaciteti ograni avaju ih tek na podršku razvoju manjih konkurentskih programa i poticaja investicijama (infrastrukturnih. Grad Vis još uvijek nije donio Prostorni plan ure enja grada. itd. obilaska uvala.

Radionica je održana u gradu Visu. Roki. Radionica je održana u svrhu identifikacije stavova klju nih subjekata. slatki proizvodi od vo a pekmezi. uz manju podršku lokalnih TZ-ova. Udruga obrtnika broji oko 200 lanova. što otežava realizaciju mnogih inicijativa. Stoga se kao jedan od klju nih konkurentskih programa unapre enje smještajne ponude otoka mora predvidjeti program financiranja malih oto kih smještajnih kapaciteta. te izraženi postoje i problemi prožeti su injenicom da još uvijek nije donesen Prostorni plan grada Visa. ). na otoku postoji nekoliko vinogradara i lokalnih vinarija (Lipanovi . i sli no. Na otoku tako er postoje poljoprivredne zadruge (PZ Podšpilje i PZ Komiža).Ugostiteljski objekti – na otoku se isti e nekoliko ugostiteljskih objekata sa ponudom lokalnih gastronomskih specijaliteta. ugostitelji. udruge. neki od problema vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju otoka leže u nedostatku zajedni kog i organiziranog plasmana proizvoda na tržište. Iv evi . Vrlo je jasno da je proizvod eko / ruralnog turizma na elu ljestvice prioriteta razvoja: 84 . prijevoznici. i malim inicijativama aktivno proizvode i promoviraju lokalne proizvode. te plavac mali. ugodnim ambijentom i atmosferom privla e goste. u Komiži i Visu. iako se njihovo poslovanje uglavnom odvija u ljetnim mjesecima. te razvoj onih proizvoda i aktivnosti koji njeguju i omogu avaju komercijalizaciju gastronomije kao visokovrijednog i atraktivnog resursa. pozitivan i proaktivan stav pojedinaca u poljoprivredi. Na Visu se ve isti e nekoliko autohtonih proizvoda koji se brandiraju i komercijaliziraju (Viški hib. Ve ina je privatnog smještaja (soba/apartmana za smještaj) unutar objekata stanovanja oto kih obitelji. Vidovi ). Klju ni stavovi. 20.ribari. rakija od roga a i sl. kao i tijekom radionice. Lokalni obrtnici. dok je manji broj zasebnih apartmanskih objekata s kvalitetnim dodatnim uslugama za goste. Ipak. 67% ukupnih smještajnih kapaciteta otoka Visa odnosi se na privatne kapacitete. po mišljenju klju nih subjekata. U nastavku se navode klju ni rezultati ove radionice: 1. Iznajmljiva i privatnog smještaja . udruga i njenih lanova u smislu revitalizacije lokalne poljoprivrede i inovacija tradicionalnih proizvoda i njihove komercijalizacije svakako treba pratiti i poduprijeti.. poljoprivrednici. kao i u svrhu provjere preliminarnih prijedloga ovog projekta. a njoj su prisustvovali predstavnici javnog i privatnog sektora. odnosno u unutrašnjosti otoka. Nadalje. Klju ni rezultati sa radionice: Gore navedeni stavovi klju nih subjekata identificirani su na individualnim razgovorima obavljenih od strane tima Horwath Consultinga. koji su uglavnom nedostatne razine kvalitete. koji svojom kvalitetnom ponudom. džemovi. kako bi nazna ili one za koje misle da treba razvijati na otoku Visu. a pokrenuta je inicijativa za prodaju tih proizvoda na viškoj rivi tijekom sezone. a prevladavaju i stav ovih subjekata jest da je potreban strukturirani pristup razvoju kompletne turisti ke ponude otoka.obzirom na nedostatak kvalitetnih hotela. koje uzgajaju lokalne sorte poput vugave. a identificirane su inicijative za uzgojem starih viških sorti poput 'palagružonke'. kao i predstavnici nevladinih organizacija (popis sudionika radionice predan je Naru itelju sa kompletnim materijalima radionice). koje se izme u ostalog bave prešom maslina i preradom / obradom roga a. trgovci. Sudionici radionice birali su etiri turisti ka proizvoda po prioritetu sa predložene liste. zadruge . listopada 2008. Trenutno su ovi subjekti uglavnom prepušteni vlastititm naporima u smislu oglašavanja i promocije. Me utim..na otoku Visu posluju obrtnici .

pa su u tom smislu odabrali dvije od ponu enih opcija: 4. potrebno je prethodno identificirati aspiracije klju nih subjekata vezano na obim rasta turizma u sljede ih 10-15 godina. Po mišljenju sudionika radionice. klju ni projekti turisti kog smještaja s kojima treba zapo eti razvoj na otoku Visu. po mišljenju sudionika radionice su (odabir tri odgovora po prioritetu): 85 . U svrhu procjene modela rasta. klju ni preduvjeti za rast i razvoj turizma destinacije su sljede i (izbor dva odgovora): 5. Prisutni na radionici birali su opciju koja odgovara njihovim aspiracijama: 3. Jednako tako. I na kraju.2. sudionici su izrazili stav o tome tko bi za takav rast i razvoj trebao preuzeti odgovornost.

6. potrebno je naglasiti da takve oto ke destinacije ve po inju graditi svoj prepoznatljivi turisti ki imidž te da se pozicioniraju i svojom ponudom ciljaju one skupine gostiju bitno razli ite od postoje ih i potencijalnih skupina gostiju otoka Visa. Sukladno tome. te oto ke destinacije nisu odabrane kao konkurentski krug otoka Visa.480 3.134 835 gusto a naseljenosti (st / km2) 11 101 41 110 20 Izvor: DZS.2 Op i podaci Vis se veli inom nalazi u sredini ljestvice prema veli ini i broju stanovnika. Vidljiva je visoka gusto a naseljenosti koja je iznad hrvatskog prosjeka. kao što je na primjer otok Hvar. Južnodalmatinski otoci imaju nisku gusto u naseljenosti s velikim depopulacijskim trendom u posljednjih 150 godina. Pod konkurencijom se u ovom slu aju podrazumijevaju drugi sli ni otoci na hrvatskom Jadranu te njihova op a i gospodarska situacija. Analiza konkurenata Usporedbe s konkurencijom op enito služe kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale mogu e razvojne strategije. 2008 86 . 6. budu i da na ova dva otoka nema trenda depopulacije u posljednjih 150 godina.6.1 Kriteriji izbora konkurenata sli na veli ina (oko 90 km2) sli na geografija sli an prometni položaj Kriteriji za izbor konkurentskih otoka su sljede i: Budu i da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije. Tablica 6–1: Analiza konkurenata – op i podaci otok Mljet Rab Vis Lošinj Lastovo površina (km2) 100 94 90 74 41 stanovništvo 1. Ovakvo stanje prate i demografski trendovi na ovim otocima koji su atipi ni za hrvatske otoke.700 8. napravljen je sljede i izbor otoka: Lošinj (odgovara veli inom i geografskim obilježjima) Rab (odgovara veli inom i geografskim obilježjima) Lastovo (odgovara prometnim položajem i geografskim obilježjima) Mljet (odgovara po prometnim položajem i veli inom) Iako se ovdje može re i da i drugi otoci Jadrana predstavljaju konkurenciju otoku Visu.111 9.

tek u 10. Tablica 6–2: Analiza konkurenata – otok Rab OTOK Rab Otok se proteže 22 km u smjeru sjeverozapad jugoistok te se nalazi u Primorsko . Zbog specifi ne klime sva naselja smještena su u zavjetrini.Geografskim smještajem i gusto om naseljenosti promatrani otoci mogu se podijeliti na otoke na sjevernom Jadranu (Rab i Lošinj) te južnodalmatinske otoke (Lastovo. Doživljava vrlo snažan razvoj za vrijeme Rima. Otok se prvi put spominje još u doba Grka otkada mu poti e i ime (Arba).480 405 1.239 87 . Zna ajniji kapaciteti u kampovima nalaze se samo u Lošinju. Na otoku se nalazi više crkvi iz romani kog razdoblja koje su uz pala e mo nih rapskih srednjovjekovnih obitelji najvažniji kulturno-povijesni spomenici. Me utim. Prvu skupinu karakterizira bolja prometna povezanost s kopnom i ja a turistificiranost. slika (mapa) Položaj Opis Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih 102 km2 9. Slaveni grad naseljavaju kasno. rije je o turisti kom tržišnom modelu u kojem prevladava privatni smještaj i hotelski smještaj niže kvalitete (2 -3 *). Mljet i Vis). Sjeveroisto na strana otoka je krševita dok se na jugozapadnoj nalazi posljednja hrastova šuma na Mediteranu. Najviši vrh otoka je Kamenjak (408 metara).goranskoj županiji sjeverno od Paga i južno od Krka. stolje u.

ali i netaknute prirodne ljepote. Otok ima imidž klimatskog lje ilišta koji datira još iz Austrougarske. a poznat je i bogatom podmorju (dupini). Otok se blagom klimom i vegetacijom isti e me u ostalim jadranskim otocima. trgovine i brodogradnje u 18. i 19. slabija turistificiranost. teži prometni dostup (osobito Lastovo). i jadranskim ortocima uop e. Položaj Opis Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih 223 km² 6. Mali Lošinj je najve e naselje na otoku. Snažniji gospodarski zamah mjesto dobiva kroz razvoj turizma.296 241 1574 Drugu skupinu karakterizira slaba naseljenost. Osobito se isti e Mljet kao jedini naseljeni jadranski otok na kojem se nalazi i nacionalni park. otoci iz ove skupine turisti ku valorizaciju uglavnom doživljavaju kroz proizvode specijalnih interesa i kao skrivene nauti ke oaze (iako gotovo nemaju registriranih nauti kih kapaciteta. a na otoku se nalazi i nekoliko sa uvanih sakralnih objekata iz rimskog doba. Naselje poti e još iz anti kih vremena. Sukladno tome. ije se administrativno podru je proteže i na dio otoka Cresa. izrazito negativni demografski trendovi. stolje u. 88 . Fizi ki je spojen s otokom Cresom što mu osigurava lakši dostup (zbog relativno kratke trajektne linije Cresa s Istom i otokom Krkom).Tablica 6–3: Analiza konkurenata – otok Lošinj OTOK Lošinj Otok je dio creško-lošinjskog arhipelaga i nalazi se na prometnom plovnom putu izme i Istre i Dalmacije.

Tablica 6–4: Analiza konkurenata – otok Mljet
OTOK
Mljet
Smješten je južno od poluotoka Pelješca od kojeg ga dijeli Mljetski kanal širok 8 km. Orijentiran je istok zapad i duga ak 37 km s prosje nom širinom 3,2 km. Vulkanskog je porijekla s borjnim poljima od kojih najve e Popovo polje spaja sjever i jug otoka. Glavna trajektna luka Pola e nalazi se na sjeveru otoka, a jedini hotel Odisej na sjeverozapadu.Na sjeverozapadu otoka nalazi s i jezero s oto i em koje je proglašeno nacionalnim parkom 1960. godine. Za razliku od ve ine ostalih jadranskih otoka, na Mljetu izostaje krški krajolik te je poznat po bujnoj vegetaciji i brojnim životinjskim vrstama. Zbog toga i zbog injenice da je nacionalni park, uz komercijalne turiste privla i i znanstvenike. Usprkos snažnoj prirodnoj atrakcijskoj bazi, turisti ka ponuda je relativno oskudna i još uvijek ne postiže bolje performanse. slika (mapa)

Položaj

Opis

Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih Broj zaposlenih u turizmu

100 km2 1.111 ??? 145 88

Tablica 6–5: Analiza konkurenata – otok Lastovo
OTOK
Lastovo
Otok pripada arhipelagu srednjedalmatinskih otoka. Nalazi se 13 km južno od Kor ule i najudaljeniji je naseljeni otok. Otok je dug 9,8 km i širok 5,8 km. U Lastovskom arhipelagu nalazi se 46 otoka od kojih su najve i Sušac, Prežba, Mr ara i skupina otoka Lastovnjaci koja se nalazi na isto noj strani. Grad Lastovo nalazi se na strmim rubovima prirodnog amfiteatra okreut polju na kontinentalnom dijelu otoka, a ne luci kao što je uobi ajeno za oto ka mjesta. Ostala ve a mjesta na otoku su Ubli (Sveti Petar), Lu ica, Zaklopatica, Skrivena Luka i Pasadur. Grad Lastovo datira još iz rimskog doba. Jedno od najbogatijih podmorja na Jadranu, krška polja i prirodna staništa orlova i sokolova ine bogatu priordnu resursnu bazu. Za cijeli otok je simboli na brojka 46 koja odražava broj otoka u arhipelagu, njihovu površinu, broj crkava i polja. Usprkos prirodnoj i kulturnoj resursnoj bazi do sada nije bilo snažnije turisti ke komercijalizacije (nema hotela na otoku) emu je doprinijela prometna izolacija i težak dostup. slika (mapa)

Položaj

Opis

Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih Broj zaposlenih u turizmu

56 m2 835 50 80 14

89

6.3 Gospodarstvo
Iako su otoci na sjeveru Hrvatske nekoliko puta naseljeniji od onih na jugu, još ve a razlika je vidljiva u godišnjim prihodima. Lošinj s gotovo milijardu HRK godišnjih prihoda, odnosno Rab s oko 600 milijuna HRK, imaju 10 do 20 puta snažnije gospodarstvo od Mljeta i Lastova ije gospodarstvo prihoduje oko 40 milijuna HRK. Vis se nalazi u sredini ljestvice s oko 104 milijuna HRK godišnjeg prihoda.
Tablica 6–6: Godišnji prihod
Godišnji prihod otoka u 2007. u milijunima HRK
Rab

Lošinj prihod od turizma ukupan prihod

Vis

Lastovo

Mljet 0 Izvor: FINA 2008. 200 400 600 800 1000 1200

Me utim, mnogo indikativniji podatak je prihod prema stanovniku. U ovoj kategoriji se Vis nalazi uvjerljivo na za elju ljestvice s tek 3.888 € prihoda po stanovniku, dok pretposljednji Mljet ostvaruje 5.353 € prihoda po stanovniku, a Lošinj ak 16.705 € po stanovniku.
Tablica 6–7: Prihod po stanovniku
Prihod po stanovniku u 2007. u €
Vis

Mljet

Lastovo

Rab

Lošinj 0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000 14.000 16.000 18.000

Izvor: FINA 2008.

Ukoliko se promatra prihod od turizma u ukupnom prihodu, Mljet i Lastovo se izdvajaju kao jedini iz promatrane skupine koji više od 40% ostvarenih prihoda realiziraju kroz turizam. Ukoliko se zanemari Lastovo sa 61% zaposlenih u turizmu, može se zaklju iti da je na

90

promatranim otocima standardno 30 do 40% zaposlenosti ostvaruje kroz turizam. Vis se po postotku prihoda nalazi u sredini, a po zaposlenosti na dnu ljestvice.

6.4 Turizam
U skladu sa slikom o ukupnom i turisti kom prihodu, ukupni turisti ki kapaciteti na Rabu i Lošinju su oko desetak puta ve i od onih na Mljetu, Lastovu i Visu. Ipak, Vis sa ukupnih 3.078 kreveta raspolaže najve im smještajnim kapacitetima od promatranih južnodalmatinskih otoka.
Tablica 6–8: Prihod od turizma
otok Mljet Lastovo Vis Lošinj Rab % prihoda od turizma
44% 41% 24% 24% 19%

% zaposlenih u turizmu
61% 40% 25% 42% 36%

Izvor: DZS, 2008

Tablica 6–9: Turisti ki kapaciteti 2007.
Ukupni turisti ki kapaciteti u 2007. godini (kreveti)
Lastovo Mljet Vis Lošinj Rab 0 Izvor: DZS 2008. 5.000 10.000 15.000 20.000 25.000

Ukoliko se promatra smještajnih kapaciteta, kod svih promatranih otoka, osim Mljeta, privatni smještaj ini više od 50% kapaciteta, pri emu je taj broj najve i na Visu i iznosi ak 77%. Hotelski smještaj varira izme u 10 i 20% u ukupnom smještaju i nešto je viši na južnodalmatinskim otocima. Od južnodalmatinskih otoka jedino Mljet ima kamp smještaja, dok registriranih kapaciteta u segmentu nauti kog turizma ima samo na Lastovu i to samo 27 vezova.

91

Iskorištenost prostora u smislu turistifikacije daleko je ve a na otocima u sjevernom dijelu Jadrana pa Rab ima 259 turisti kih kreveta na etvorni kilometar, Lošinj 159, a Lastovo tek 9. Vis se nalazi u sredini ljestvice sa 75 kreveta na etvorni kilometar. Sukladno turisti kim kapacitetima, Rab i Lošinj ostvaruju i znatno ve i broj turisti kih no enja od ostala tri promatrana otoka, kao što je prikazano na donjem grafikonu.
Tablica 6–10: Turisti ka no enja 2007.
Turisti ka no enja u 2007. godini
Lastovo Mljet Vis Lošinj Rab 0 Izvor: DZS 2008. 500.000 1.000.000 1.500.000 2.000.000

Ukoliko se promatra ostvareni direktni turisti ki prihod po no enju, zbog manje turisti kih kapaciteta ve i prihod po no enju ostvaruju slabije turistificirani južnodalmatinski otoci s izuzetkom Visa koji je sa 130 HRK prihoda po turisti kom no enju bliži Rabu i Lošinju nego Lastovu koje skromnu koli inu smještajnih kapaciteta uspijeva utilitarizirati s gotovo 300 HRK po turisti kom no enju.

Tablica 6–11: Prihod po no enju 2007.
Ostvareni prihod po turisti kom no enju u HRK u 2007. godini
Rab Vis Lošinj Mljet Lastovo 0 Izvor: DZS, FINA 2008. 100 200 300

Relativno visoka iskorištenost smještajnih kapaciteta Lastova vidljiva je u godišnjem prihodu po turisti kom krevetu od gotovo 17 tisu a HRK. Vis se prema ovom kriteriju nalazi na pretposljednjem mjestu od promatranih otoka s nešto više od 8 tisu a HRK po krevetu. Obzirom 92

na vrlo veliki porast kapaciteta u privatnom smještaju Rab se nalazi na dnu ljestvice s manje od 5 tisu a HRK prihoda po krevetu.
Tablica 6–12: Godišnji prihod po krevetu
Prosje ni godišnji prihod po krevetu u HRK u 2007. godini
Rab Vis Lošinj Mljet Lastovo 0 Izvor: DZS, Fina 2008. 5.000 10.000 15.000 20.000

Godišnja zauzetost hotelskog smještaja na promatranim otocima na razini je hrvatskog prosjeka na Visu i Mljetu (oko 33%), a ispod prosjeka na Rabu, Lastovu i Lošinju (Rab i Lošinj oko 29%, Lastovo tek nešto više od 20%). Dakle, niti jedan od promatranih otoka krivuljom sezonalnosti ne odska e od hrvatskog prosjeka od oko 85% realiziranih no enja tijekom ljetnih mjeseci i još uvijek nema uvjete za cjelogodišnje poslovanje.

93

jasnije turisti ko pozicioniranje imaju Mljet (Nacionalni park) i Lošinj (klimatsko lje ilište još iz doba Austrougarske). U odnosu na analizirane konkurente. Zaklju ak Temeljem analize konkurencije. Za sada nema uvjeta za cjelogodišnji turisti ki biznis niti na jednom od promatranih otoka. usprkos relativno sli nim geografskim osobinama. pa ak i umjeren porast. Otoci na sjevernom Jadranu su mnogo ja e turistificirani od onih na jugu. ali je ta opcija tako er izvjesna s pozicije detektiranog interesa doma ih i napose potencijalnih inozemnih investitora. Lastovo i Mljet su znatno iznad ostalih otoka. ali i dovoljne ljudske resurse za snažniju turistifikaciju. veli ini i prometnom položaju (barem dva kriterija zadovoljena) mogu se izvesti sljede i zaklju ci: Svi promatrani otoci su naseljeni još u gr ko ili rimsko doba. Zadržavanje. Ovakva struktura uvjetuje visoku sezonalnost tijekom ljetnih mjeseci koja uzrokuje godišnju zauzetost hotela na razini ili ak ispod hrvatskog prosjeka.7. me utim. U turisti kom smislu. tj. Povijesni kontekst. uvjetovala su da su otoci na sjevernom dijelu bolje povezana s kopnom te su time stvoreni uvjeti za njihov snažniji razvoj u 18. imaju i zna ajnije prilike za dalji planski turisti ki razvitak. 4 otoka na hrvatskom Jadranu koji su Visu sli ni po geografskim obilježjima. stolje u. Obzirom na malu koli inu izgra enih kapaciteta na ova dva otoka. Jednako tako. broja stanovnika na Rabu i Lošinju dala je temelj za snažnije gospodarstvo. otok Vis ima sljede e razvojne opcije u pogledu budu eg turisti kog razvoja: Vis može krenuti u snažniju turistifikaciju po uzoru na otoke Rab i Lošinj izgradnjom nekoliko ve ih resorta mješovite namjene s jakom komponentom poslovanja nekretninama kao instrumentom upravljanja rizicima investicija zbog još uvijek dominantne sezonalnosti proizvoda. što se u nešto manjoj mjeri odnosi i na Vis. Hotelski smještaj iznosi 10 do 20% a privatni smještaj od 60 do 80% s izuzetkom Lošinja. zahtijeva vrijeme i s njime povezanu neizvjesnost. Vis može ekati i i i putem Mljeta i Lastova gdje se nikakav zna ajniji razvojni impuls ne može dogoditi iznutra. Dakle. i 19. Ta opcija. Postoji razlika u demografskom trendu i gospodarskoj razvijenosti otoka na sjevernom Jadranu i onih na jugu. Visu i osobito Rabu. no usprkos tome udio turisti kog prihoda u ukupnom ostaje više manje konstantan. veliki broj novih kapaciteta privatnog smještaja uzrokuje vrlo skroman godišnji prihod po krevetu na Lošinju. Nema bitnih razlika u strukturi smještaja me u promatranim otocima. razvoj turizma u op em slu aju podjednako vu e i ostale gospodarske sektore s tim da ja e turistificirani otoci imaju daleko snažnije gospodarstvo i manju nezaposlenost. Ipak. ukoliko se promatraju ostvareni prihodi po turisti kom no enju. ve samo izvana a na na in izvedbe zna ajnih investicija u 94 .5. odnosno razdoblja pod austrougarskom vladavinom.

U tom kontekstu Vis treba maksimirati upotrebu postoje ih gra evinskih struktura te prirodnih i kulturnih potencijala i eventualno i i na manje i ekskluzivne nove 'green field' projekte (potpuno nove investicijske projekte) koji e svoje lokalno tržišno uporište tražiti upravo na prethodno spomenutim te sa uvanim i revitaliziranim vrijednostima prostora. Vis kao otok može prona i tre i put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba prevesti u vlastitu prednost ali samo u slu aju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan na in spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s oto kom agroproizvodnjom. ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zale u otoka koja je karakteristi na za neke uzorne slu ajeve koji su analizirani za potrebe ovog projekta.pojedine mega projekte koji su vrlo osjetljivi i s do kraja nesagledivim posljedicama na lokalni socio-kulturni supstrat. 95 . Upravo se za ovu opciju u narednim dijelovima ove studije traži tržišna i poslovna uporišta jer smo uvjereni da je rije o modelu koji na najbolji na in spaja strukturu atrakcija. tržišne interese te napose interese stanovništva otoka.

Mediteranska Europa za razliku od ostatka kontinenta financijski prosperira sa Francuskom. DESTINACIJE Utjecaj interneta Interaktivna TV Mobilna tehnologija Promjena u kanalima komunikacije Inovacije u prijevozu . a Sjeverna Europa ostaje ne promijenjena. Regionalne europske analize bilježe pad potražnje za Centralnom i Isto nom Europom. Italijom i Španjolskom kao regionalnim liderima. Prikazani trendovi su primjenjivi kada se govori o razvoju ruralnog turizma na nekom prostoru u generalnom smislu.brzina vs ugoda KONKURENTSKI TRENDOVI Turizam kao važan sektor O uvanje okoliša Terorizam Troškovi osiguranja Prava potroša a Globalna on-line revolucija Utrka za ve im raspoloživim dohotkom Ve i broj destinacija Poja ana konkurencija TURISTI KI TRENDOVI Skra eni glavni odmor eš i kra i odmori Individualne ture On-line revolucija bookinga Globalno stabilniji rast putovanja Izvor : European Travel Commission. ali turisti ke zarade nisu pratile pove anje prometa. 2006 Jak utjecaj hipotekarne krize na putovanja Sofistikacija korisnika Ja a potražnja za specijalnima nišama Ja a potražnja za novim destinacijama Povijest i izvornost su "in" Ova analiza trendova se u nastavku upotpunjuje sa trendovima iskustvenog strukturiranja viših vrijednosti koje se odnose na razvoj destinacija. Zapadna Europa bilježi lagani rast u dolascima. Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu GLOBALNI TRENDOVI EKONOMSKI TRENDOVI Globalizacija Kriza hipotekarnih kredita Nestabilnost cijene nafte Propadanje tradicionalnih industrija • Polarizacija bogatstva DRUŠTVENI I KULTURNI TRENDOVI Promjenjena obiteljska struktura Starenje populacije Pove anje radnih sati Balansiran život Sigurnost i zdravlje PRIRODA Globalno zatopljenje promjene klime O uvanje okoliša Turizam u prirodi Uništavanje okoliša Ekološka svijest POLITI KO / PRAVNI TRENDOVI TEHNOLOŠKI TRENDOVI PUTOVANJA. 96 . te kao takvi daju dobru sliku vrijednosti koje su bitne za tržišnu utemeljenost budu eg razvoja. TURISTI. TURIZAM. Tourism Trends in Europe. godini Europa je zabilježila još jednu pozitivnu godinu sa pove anjem broja dolazaka i no enja. U nastavku je prikazana shema koja prikazuje klju ne trendove iz globalnih kvalitativnih trendova putovanja i turizma. Južna . Analiza globalnih trendova u turizmu U 2007.7.

Unutrašnjost otoka je visokovrijedan prostor polja koji može gostima nuditi privatnost i prostranost jer se radi o malom broju postoje ih objekata u velikim prostranstvima. Grad Vis svojom povijesnom komponentom. prostranost i ugodu u prostoru koji im pruža autenti no iskustvo odre enog podru ja.gosti / turisti sve više zahtijevaju privatnost. novi neotkriveni dijelovi svijeta) natje u oko istog dijela 'kola a' na turisti kom tržištu izuzetno je bitno diferencirati se od konkurencije na kreativan i inovativan na in. gr kim i rimskim arheološkim nalazištima nudi gostima u potrazi za novim znanjima vrlo zanimljivu pri u.danas kada se veliki broj novih destinacija (tropski otoci. ovaj aspekt poslovanja turisti kih kompanija postaje sve bitniji.gostima / turistima koji su sve svjesniji potrebe o uvanja okoliša.je vrlo visoko na ljestvici osobnih potreba. 97 . Najve i luksuz na svijetu je prostor . gostima / turistima je važnija mogu nost izbora od cijene koju pla aju. Vrijednost prije cijene . Zaklju ak Udaljenost otoka Visa od kopna (oko 50 km od Splita) samo po sebi daje iskustvo ekskluziviteta / izoliranosti. posebno starog grada polisa Isse.Kreativnost i dizajn su bitniji nego ikad . Komiža sa komponentom ribarske tradicije i gradnjom Falkuše ima dosta elemenata za kreativan pristup razvoju specijalnih proizvoda vezanih uz more.za proizvode koji imaju predznak visoke vrijednosti i kvalitete. Održivi pristup okolišu . Potraga za novim znanjima i zadovoljstvo samim sobom . daleke izolirane destinacije.

ministarstva. slabosti. te kao takav predstavlja indikativan okvir za definiranje ostalih segmenata Plana. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ 98 . te one elemente koji trenutno utje u na razvoj turizma ove destinacije.) obilaska destinacije razgovora sa klju nim subjektima javnog i privatnog sektora otoka Visa radionice održane u Visu baze podataka Horwath Consulting-a Zagreb Analiza vanjskih mogu nosti i prijetnji (opportunities / threats) izvedena je temeljem: opsežne analize tržišta analize konkurenata izvedene analize oglednih primjera u praksi baza podataka i ekspertize Horwath Consulting-a Zagreb na podru ju turisti ke industrije Za potrebe SWOT analize turisti ke destinacije otoka Visa evaluirani su sljede i elementi: KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE I SLABOSTI PRIRODNI.1. SDZ. SWOT analiza predstavlja standardizirani postupak. koji je prilago en za potrebe ovog Plana. mogu nosti i prijetnji) odnosi se na klju ne elemente koji karakteriziraju atraktivnost otoka Visa kao turisti ke destinacije.8. Pristup SWOT analiza (analiza snaga. SWOT analiza 8. itd. Analiza sadašnjih snaga i slabosti (strengths / weaknesses) ra ena je temeljem: analize svih relevantnih razvojnih / strateških planova vezanih za turizam ovog podru ja prikupljenih podataka svih relevantnih institucija i baza podataka (Županija.

a ovdje se daje pregled zaklju nih rezultata i zaklju ak kompletne analize.KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI I PRIJETNJE TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Nakon identifikacije. mogu nosti i prijetnji. Temeljem ukupnog i prosje nog intenziteta svake komponente SWOT analize. relevantni elementi SWOT-a su evaluirani sustavom ocjena kako bi se izra unao ukupan intenzitet destinacijskih snaga. Ukupni rezultati Tablica 8–1: Rezultati SWOT analize UKUPNI REZULTAT I ANALIZA KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE Broj elemenata 8 5 4 4 4 4 4 Segment PRIRODNI. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI PRIJETNJE Broj elemenata 9 4 5 5 4 3 5 Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Broj elemenata 8 4 4 3 5 3 3 Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA 99 . koji služi kao okvir za definiranje budu ih razvojnih strategija u turizmu otoka Visa kao turisti ke destinacije. Kompletni rezultati SWOT analize prikazani su u Prilozima ovog Plana. slabosti. 8.2. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ Broj elemenata 8 7 7 8 6 9 6 SLABOSTI Segment PRIRODNI. formuliran je poligon strategija SWOT analize destinacije Vis.

52 MOGU NOSTI * 72 67 66 76 54 83 59 51 477 9.3 Zaklju ak Izvedena SWOT analiza jasno pokazuje sljede e: da je intenzitet slabosti (477) više od dva puta ve i od intenziteta snaga (215). jer se inteligentan razvoj turisti ke destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja. razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti. 10=NAJBOLJE ** Napomena: 1=NAJBOLJE. 100 . SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ SNAGE * SLABOSTI ** Broj elemenata UKUPNO Prosje na ocjena Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA 73 0 37 32 30 0 43 33 215 6. Ovakva strategija jasno se iš itava iz 'poligona strategija' u nastavku. što je i o ekivan rezultat. što zna i da trenutni procesi u okruženju destinacije Vis mogu biti iskorišteni za stvaranje vlastite prednosti u razvoju bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju.35 PRIJETNJE ** KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS Broj elemenata UKUPNO Prosje na ocjena * Napomena: 1=NAJGORE.77 8.49 74 35 39 24 42 23 26 30 263 8.UKUPNI REZULTAT I ANALIZA KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS Segment PRIRODNI. obzirom da se destinacija Vis nalazi na po etku izgradnje profesionalne i konkurentne turisti ke industrije da je broj mogu nosti u okruženju (332) ve i od broja prijetnji (263). 10=NAJGORE 84 39 40 55 36 30 48 35 332 9.

Slika 8-1: Poligon strategija POLIGON STRATEGIJA SWOT ANALIZE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI Maxi .maxi strategija Mini-maxi strategija SO WO 332 215 SNAGE 477 SLABOSTI 263 ST Maxi .mini strategija WT Mini .mini strategija PRIJETNJE 101 .

102 . Dugogodišnja izoliranost otoka zbog prisutnosti JNA te zbog loše povezanosti sa kopnom. bogata prirodna i kulturna baština kao predstavnici lokalnog identiteta glavni su atributi ovog prostora. kulturnog. što bi osiguralo održivi ekonomski razvoj otoka i poboljšalo lokalno blagostanje. njihovo njegovanje i daljnji razvoj. uvale poput Stinive).1. Obzirom na trenutnu fazu tranzicije Vis se mora fokusirati na novi razvoj.2. a koja omogu ava. bogatstvo prirodnog (npr. to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori željeni smjer turisti kog razvoja od strane svih uklju enih subjekata 9. Ipak. Klju ne strateške prednosti i klju ne strateške barijere turisti kog razvoja 9. Pozicija / prilike po etnika . drugi hrvatski otoci u prošlosti su intenzivno razvijali turizam na svom podru ju. što iz prethodno navedenih razloga nije bio slu aj sa Visom. Klju ne strateške prednosti destinacije Vis Izrazito atraktivan turisti ki prostor sa stajališta globalnih trendova i interesa atraktivnost prostora. te kreiranje bogatstva za lokalnu zajednicu. a da u isto vrijeme štiti prirodno i povijesno naslje e i uva lokalni identitet.kao što su prethodne analize pokazale. tradicionalna sela poput Dragodida i drugih) naslje a svakako je izuzetno bitna prednost. upravo ova pozicija po etka Visu daje mogu nost da gradi svoju vrstu poziciju unutar šireg podru ja regije. rezultirala je stagnacijom razvoja otoka i padom kvalitete života lokalnog stanovništva. a Vis ima mogu nost da inovacijama i inteligentnom politikom turisti kog razvoja bira na in i model ulaska na internacionalno turisti ko tržište. Inicijalna pozicija Otok Vis bogata je turisti ka destinacija u smislu relevantne resursne osnove i atrakcijske strukture i stoga ima mogu nost za zna ajan turisti ki razvoj. destinacija otoka Visa sada je na po etnoj poziciji. Obzirom na povijesni razvoj. povijesnog (npr. te da oblikuje vlastite konkurentne i održive modele budu eg turisti kog razvoja. Issa). odnosno iziskuje intelignentnu i održivu valorizaciju u turisti kom smislu. Atraktivnost prirodnih. Atraktivan prostor je luksuz i najtraženija roba na globalnom tržištu. Me utim. i tradicijsko-antropološkog (npr. Postoji zajedni ki interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao na in budu eg rasta oto ke ekonomije. što joj omogu ava inteligentni pristup razvoju turizma na održiv na in. kulturno-povijesnih i ruralnih atrakcija otoka – obzirom na potencijal razvoja ruralnog turizma na otoku kao klju nog turisti kog proizvoda.9. Upravo se tako pruža mogu nost o uvanja ovih vrijednosti. i kao takvi predstavljaju bogatu osnovu za razvoj atraktivnih turisti kih proizvoda za internacionalno tržište.

i sl. no lokalne jedinice samouprave i lokalne turisti ke zajednice do sada nisu imale kapaciteta za financiranje i razvoj tog važnog elementa cjelokupnog turisti kog lanca vrijednosti. još uvijek ne postoje kvalitetni.9. Vis se kao turisti ka destinacija danas suo ava sa nedostacima turisti ke infrastrukture koja bi poduprla njegov turisti ki razvoj. Otok Vis suo en je sa problemima nedostatne i neadekvatne op e infrastrukture za potrebe lokalnog stanovništva i trenutnih turisti kih kapaciteta.obzirom na nedostatak zna ajnijeg turisti kog razvoja otoka do danas.dugogodišnja izoliranost otoka rezultirala je stagnacijom cjelokupnog razvoja otoka.Vis i Komižu. ljudske i vizionarske preduvjete za stvaranje jasnih smjernica budu eg razvoja i njegovo upravljanje.). a to se osobito odnosi na vodoopskrbu. Proizvod gastronomije i po etne inicijative ruralnog turizma vidljive su na otoku. a koji su preduvjet za izgradnju konkurentske turisti ke destinacije. oblikovanje i komercijalizaciju.daljnji turisti ki razvoj pretpostavlja višu razinu op e infrastrukture. Ipak. Neadekvatna op a infrastruktura . upravlja ke. za njihov profesionalni razvoj potrebno je profesionalno planiranje. Klju ne strateške barijere destinacije Vis Problem stvaranja jasne vizije turisti kog razvoja za nadolaze e razdoblje obzirom na povijesnu stagnaciju razvoja otoka. vinski putevi. oblikovani i strukturirani turisti ki proizvodi destinacije. Jedna od klju nih barijera daljnjeg razvoja je trenutni nedostatak ljudskih resursa na otoku. Evidentna je potreba zna ajnim ulaganjima javnog sektora koja e poboljšati stanje infrastrukture i omogu iti daljnji razvoj cijele destinacije.klju ni proizvod destinacije Vis je još uvijek proizvod 'sunca i mora' i uglavnom se potražnja koncentrira u dva urbana centra .3. postoje manje inicijative za razvojem turisti ke infrastrukture (šetnice. Nedostatak turisti ke infrastrukture . me utim. što ima za posljedicu kontinuiranu emigraciju lokalnog stanovništva. Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih turisti kih proizvoda . 103 . Depopulacija i starenje lokalnog stanovništva . Prema tome. Vis se sada nalazi u situaciji gdje nema potrebne materijalne.

na kojoj gradi proizvod ruralnog turizma. Ogledni primjeri ne služe kao modeli koje je potrebno u potpunosti preslikati i/ili primijeniti na ciljanu destinaciju. no ona je vrlo dobar primjer po etaka razvoja ruralnog turisti kog proizvoda u unutrašnjosti otoka.10. Stoga se ciljana destinacija stavlja u paralelu s destinacijama koje su ve razvile sli an model rasta i strategiju razvoja. maslina te žitarica. koja je do danas ostala vrlo razvijena. u razmatranje su se uzele tri destinacije: Sardinija Elba Faial (Azorsko oto je) Iako u razli itim fazama razvojnoga puta. Zaklju ak Od tri odabrane destinacije. Te se destinacije promatraju kao ogledni primjeri i odabiru se prema kriterijima koji su bitni za ciljanu destinaciju. ve služe da bi se pojasnila logika razvojnog modela i strategija turisti ke ponude te da bi se definirali klju ni faktori uspjeha. Sve analizirane destinacije imaju jako razvijenu poljoprivredu. europskog tržišta. koja uz turizam ini veliki postotak gospodarske proizvodnje. Prema tome. uglavnom smještene u Sredozemlju (zbog sli ne klime. trendova turista) O uvane i bogate prirodne osnove. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa. jer administrativno pripada Portugalu. jedino Sardinija prostorno i demografski uveliko nadmašuje brojke otoka Visa. a resursna i atrakcijska osnova. uzet je u obzir u ovoj analizi. ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih obi aja i autohtone proizvodnje. kriteriji za odabir destinacija kao oglednih primjera su sljede i: Oto ke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obi aja. vrlo je sli na onoj otoka Visa. uz ve razvijen proizvod sunca i mora na obali. Kako se radi o oto kim destinacijama sve imaju vrlo dugu tradiciju ribolova. te kulturne baštine Razvijene kulture agro/ruralnog/eko turizma Raznovrsna ponuda tijekom cijele godine Diferencirani proizvodi Iako otok Faial u Azorskom oto ju svojim geografskim smještajem ne pripada Sredozemlju.Analiza oglednih primjera u praksi Pri izradi razvojnog plana odre ene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. 104 . te je pod jakim utjecajem Mediteranske kulture. U svim destinacijama razvijena je proizvodnja grož a i vina.

gastronomija kroz restorane i gostionice. Zanimljiv primjer je Bioelba. kao i autohtonih materijala. Izrazito je naglašen ekološki aspekt svake od destinacija kako kroz karakteristi nu ponudu agroturizma i aktivnosti vezanih uz prirodu tako i kroz standarde smještaja. a vrlo realno za o ekivati u skoroj budu nosti je nadopuna gastronomije sa smještajem. Na ovaj na in destinacije koje same po sebi nisu dovoljno velike niti jake. Elba se veže svojom ponudom za ponudu Toskane koja je poznata kao ruralna i ekološka destinacija. smještaj na farmama. Marketinško pozicioniranje i prezentacija manjih destinacija na tržištu. Elba je tako prikazana u sklopu Toskanskog arhipelaga uz ostala tri otoka. Svaki od analiziranih primjera je uz spomenuto poštivanje baštine. ure enost kuhinje. ruralne ku e za odmor. kroz opremljenost spava ih soba. a ve ina objekata tako er nudi bazen. Faial odnosno Azori se pozicioniraju sa sloganom 'Bliže prirodi'. te izborom vizualnih materijala koje koriste u svojim promotivnim materijalima još ja e naglašavaju povezanost sa prirodom i ekološki aspekt o uvanosti oto ja.Klju ne ruralne turisti ke proizvode ine diferencirani proizvodi poput smještaja: agroturizmi. 105 . ali i šatorima na mjestima za kampiranje. Ovaj je agroturizam sa smještajem u objektima. te klju nim identitetskim vrijednostima odre enog mjesta ili grada. Identitet lokalne zajednice na otoku definiran je i predstavljen individualnim brandom koji je temeljen na povijesnim elementima. te aktivnostima u prirodi Klju ni faktor uspjeha svake od odabranih destinacija je temeljen na kreiranju kompletnog turisti kog lanca vrijednosti. a Faial u sklopu Azorskog oto ja sa ostalih osam otoka. Na razini destinacije postavljene su organizacije koje se bave agroturizmom i održivim razvojem otoka. Tako. npr. ruralni kamp sa smještajem. Sardinija ima razvijenu organizaciju „Green Sardinia“ koja prati ekološki odnos turisti kih subjekata prema prirodi. utvrdama i religioznim objektima. Vis je na isti na in prvo krenuo sa gastronomski usmjerenim doma instvima. oto ja Elbe i Faiala. koji se nalaze na podru ju od tri hektara Ostali analizirani primjeri prikazuju da je pri preure enju starih i oronulih objekata najbitnije poštivanje elemenata tradicije i arhitektonske baštine. imaju priliku bolje prezentacije i lakšeg ulaska na globalno tržište. kupaone. Elementi ponude me usobno su povezani i integrirani u zajedni ke aktivnosti cjelokupne turisti ke ponude. odra ena je u sklopu šire integralne cjeline. Tako na primjer na Sardiniji kao što je ve spomenuto možemo vidjeti kako se smještaj postepeno razvija iz postoje ih ruralnih doma instava koji ve inom nude hranu i pi e. kulturu obilazak malih gradi a sa svojim muzejima. jednaku pažnju posvetio komforu. Iz analiziranih smještajnih primjera svake od destinacija možemo vidjeti stupanj razvoja cijele destinacije.

a sve manje na proizvod sunca i mora. 106 . U prilogu ovog dokumenta nalaze se detaljno razra eni elementi oglednih primjera destinacija.Analiza oglednih primjera pokazala je kvalitetnu osmišljenost destinacija i njihovo pozicioniranje na tržištu. lokalni folklor i obi aji te proizvodnja doma ih proizvoda snažni su atributi destinacija okrenuta ekološkom pristupu turizmu. aktivnosti u prirodi i edukativni sadržaj povezan sa tradicionalnim na inom života dok je obalni dio više usmjeren na povijest gradova i mjesta. Autohtona kuhinja. Unutrašnjost otoka posebno je usmjerena na razne oblike ruralnog turizma.

napose u sferi regulacije vlasništva nad zemljištem. Vis nema konkurentne turisti ke proizvode za doma e. zatim aktera u trenutnom gospodarskom procesu kao i stavovima lokalne javnosti.koja je razina internih razvojnih aspiracija. Starosna struktura stanovništva otoka pokazala se ograni enjem za bilo kakav zna ajan razvoj (oko 30% stanovnika je starije od 65 godina). upravlja kih. Nadalje. • Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese Vis je povijesno bio gotovo netaknut u smislu turisti kog razvoja. što je još više utjecalo na emigraciju lokalnog stanovništva. s obzirom na svoju poziciju najzapadnijeg otoka Jadrana. odnosno objektivizacije klju nih odrednica na kojima destinacija gradi svoju budu nost. a sa snažnim pretpostavkama ima mogu nost da inoviranjem i inteligentnom politikom razvoja odabere na in i koncept ulaska u ozbiljnu turisti ku trku.Strateški kontekst Racionalna slika budu nosti jedne turisti ke destinacije. Nadalje. sa otokom Biševo jest destinacija koja se nesumnjivo nalazi na po etku svojeg ozbiljnog turisti kog i ukupnog razvoja i koja stoga mora na i zadovoljavaju e odgovore na izazove globalizacije. Strateška uporišta otoka Visa su: • Start up pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i /ili izazov lokalnim politi kim elitama i Hrvatskoj u cjelini) Razvoj turizma i aplikacija razli itih turisti kih koncepata na Visu je stagnirala zbog nekoliko razloga . otok je bio izoliran za turiste. regulacije upotrebe prostora i stabilizacije infrastrukturnih sustava. što je rezultiralo nedostatkom materijalnih. zna ajno ograni enje razvoju predstavljao je dostup i op a infrastruktura. lokalni ekonomski razvoj je stagnirao. pa prema tome i za bilo kakav turisti ki razvoj. Kao posljedica. To zna i da je izuzetno važno uspostaviti fundamente nove vizije. i u kojoj mjeri e razvoj biti mogu od strane vanjskih igra a. usmjere i upravljaju budu im razvojem. koje se neprestano mijenja. do po etka 1990-ih. Naslije ena vlasni ka struktura (iseljeni vlasnici) zaustavila je ve e transakcije biznisa nekretnina. kao i na nizak kapacitet lokalnih subjekata da se dogovore. Op i se razvojni interesi Visa posreduju stavovima i službenim aktima politi ke elite.11. europsko i globalno turisti ko tržište. Slijede e se postavlja pitanje vezano na definiranje pristupa budu em turisti kom razvoju - 107 . gdje ima privilegiju i prednost po etnika.prvo. a kao rezultat prisutnosti vojske na otoku. ljudskih i vizionarskih preduvjeta da se stvori njegova konkurentna pozicija na turisti kom tržištu. Stoga se može re i da je Vis danas na poziciji po etka izgradnje turisti kog lanca vrijednosti. to jest njena turisti ka vizija mora biti izvedena iz realnih strateških uporišta. Vis prolazi fazu konsolidacije. odnosno suglasiti se o onim realnim strateškim uporištima na koje se budu a vizija mora oslanjati. a op enita neefikasnost njegovog turisti kog sektora ukazuje na nedostatak jasne vizije njegovog budu eg turisti kog razvoja. Pritom se Vis treba osvrnuti na uzorne primjere i prakse uspješnih turisti kih destinacija kako bi iskoristio mogu nost kreativnog kopiranja i inovacija. Vis. Pitanje koje se postavlja vezano je na identificiranje aspiracija prema ovom veoma atraktivnom otoku .

bazna luka za regate. stanka za manje krstarice. odmorište za slobodne jedrili are.na koji na in Vis može isporu iti turisti ki proizvod visoke vrijednosti. Globalizacija zahtjeva prilago enost trendovima u turizmu. To zna i da prije svega otok Vis mora predstavljati glavnu to ku nautike na Jadranu.za ispunjenje tih zahtjeva potrebno je uvo enje educirane radne snage. smještajni i ugostiteljski kapaciteti. ta dva mjesta su kroz svoju prošlost bila fokusirana na ribarstvo. koja uz inteligentnu turisti ku interpretaciju 108 . a u nekoliko posljednjih godina ove aktivnosti odumiru. manjak radne snage i oslabljenost ljudskih kapaciteta ne može osigurati potreban pomak u turisti kom razvoju. gospodarsku i urbanu strukturu. a time i ulaz na turisti ko tržište. Posljedica ovih procesa je trenutna situacija u kojoj se Vis suo ava sa potrebom donošenja odluke o optimalnom pristupu razvoju svog gospodarstva i okre e se turizmu. Nadalje. Na ovaj na in. otok se pozicionira u me unarodne vode i nauti ke karte kao bazna stanica plovidbenih putova te time osigurava priljev novca i pove anje prihoda otoka. a oni uklju uju jasno definiranu i visoko profesionalnu uslugu. odmorišni sadržaji. temelj je o ekivane turisti ke iskustvene tematizacije otoka (tema ribarskog mjesta Komiže nasuprot temi kulturno-povijesnog oto kog mjesta Visa). ulazna stanica u Jadran za me unarodne linije. poljoprivredu i industriju. educirati ljude i postaviti standarde djelovanja. jedinstvenost ponude i educiranost osoblja . Današnja potreba za promjenama uvjetovana tržišnim uvjetima i globalnim procesima iziskuje prilagodbu Komiže i Visa u svrhu oživljavanja i restrukturiranja gospodarstva. što zna i da je neophodno integrirati jasan sustav vrijednosti. a uzimaju i u obzir prostor otoka. • Povijesno naslije ena urbana koncentracija Atraktivnost prostora. doga aji i sl. Urbana dualnost otoka Visa. odnosno. • Jadranski stopover Otok Vis se nalazi na geografsko-strateškom položaju koji mu omogu ava da svojim inovativnim razvojem preuzme ulogu 'Jadranskog stopover-a'. Nadalje. a sve to uslijed promjena koje se name u pod utjecajem globalnih trendova. postoji izražena potreba za revitalizacijom lokalnog gospodarstva. regate. definiranjem Visa kao jadranskog stopover-a. glavni su atributi ovog prostora. Naime. kvalitetno vodstvo i jasna podrška državnih institucija. komplementarne sportske aktivnosti. S time u vezi. bogatstvo prirodne i kulturne baštine koji predstavljaju temelj identiteta. te njegovu vrijednosnu. Me utim. u kojoj se mjeri klju ni subjekti slažu sa tim pristupom. koju reprezentiraju Vis i Komiža. centri za kupovinu. i to kao: izlazna stanica iz Jadrana za brodove i jahte koji plove sa sjeverne i zapadne obale Italije. otvara se mogu nost za dodatne projekte u sklopu tematike nauti kog turizma: luke i marine. jasno je da je razvoj i veza dvije urbane koncentracije (Vis i Komiža) odgovor na razvojne izazove sa kojima se ovaj prostor susre e.

uva i unaprje uje prirodne i socio-kulturne vrijednosti a atraktivnosti otoka. • Nužnost organskog rasta. a u isto vrijeme otvara se prostor za razvoj malog i srednjeg poduzetništva na otoku. to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori željeni smjer turisti kog razvoja od strane svih uklju enih subjekata – lokalne zajednice. što uvjetuje potpuno prihva anje modernih principa održivog razvoja turizma. ini temelj izgradnje internacionalno konkurentskog turisti kog lanca vrijednosti otoka. i privatnog sektora.unutrašnjosti otoka. Na taj se na in tako er kreira pregovara ka platforma za eventualni ulazak eksternih investitora. lokalne vlasti. jasno je da postoji zajedni ki interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao na in budu eg rasta oto ke ekonomije. Me utim. te kao pregovara ka platforma sa vanjskim igra ima / investitorima Jedan od mogu ih modela turistifikacije otoka Visa temelji se na održivom razvoju visokih vrijednosti. što do sada nije bio uspješan proces. Dakle. pristup razvoju koji se temelji na visokim vrijednostima kako bi se stvorila ekonomija razmjera. te se prihva aju više razine cijena i zauzetosti. a po principima održivosti integrira. kreiranje mogu nosti za globalnu komercijalizaciju otoka u smislu cjelogodišnjeg poslovanja kroz izgradnju iskustvene strukture ponude koja se temelji na eko / ruralnim vrijednostima. 109 . Ovakav model razvoja dalje uvjetuje organski rast turisti kog razvoja. a s obzirom na o uvanje i unapre enje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka.

a to ini restrukturiranjem prostora i inovativnom turisti kom ponudom visoke vrijednosti. upravljanje poslovnim subjektima. kao objektivizirana slika budu nosti ima za zadatak kreirati pozitivnu sinergiju izme u lokalnog konteksta (ljudi. itd. marketing itd. te upotrebu klju nih simbola ovih vrijednosti kao što su npr. tako i za budu e tržište.) ime ovo podru je. 110 . Modra Špilja.1 Vizija Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turisti kom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije. inovativno restrukturira unutrašnjost otoka. U tom smislu. gdje su za sve destinacije / klastere unutar županije predloženi klju ni pravci razvoja. koji svoju autenti nost i ekskluzivnost gradi na održivim principima razvoja. uz usuglašene interese i želje lokalnih subjekata dobivaju smjernice unaprje enja života i održivog turisti kog razvoja.12. ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihva eni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan. na promjene u uzorcima ponašanja gostiju. Vis je otok skrovište. obrazovanje ljudskih resursa. vizija razvoja turizma otoka Visa kreira se u skladu sa razvojnim usmjerenjima koji su definirani i usuglašeni u Glavnom planu razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. odnosno prihva en od strane turisti kog tržišta. te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. naselja i turisti kih proizvoda) te globalnih pravila igre turisti ke industrije (standardi. vinarstvo. te oprema svoj obalni prostor. S druge strane. U razgovorima i na interaktivnoj radionici sa klju nim lokalnim subjektima te sa javnim sektorom Županije. ime naglašava identitet te prirodne i socio-kulturne zna ajke otoka.Vizija i pozicioniranje 12. vizija. te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu. i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budu im tržištem. Turisti ki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo. uzgoj limuna. razmatrana su dva prijedloga turisti ke vizije razvoja otoka Visa: Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija oto ana) Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast. Falkuša. Vizija se kreira kako za današnje tržište. s druge strane naglašava koji fizi ki. maslinarstvo. Tržišno pozicioniranje. Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komiža). s obzirom na promjenljive uvjete na turisti kom tržištu.

naš je prijedlog klju nih turisti kih fascinacija otoka Visa definiran i grafi ki prikazan kako slijedi: Povijest i kultura Tradicija i život otoka Idila netaknutog otoka Vatreni doživljaj mora 111 . odabrana vizija od strane lokalnih klju nih subjekata je Vizija 1 (63% subjekata glasalo je za Viziju 1. Obzirom na trenutnu razvojnu situaciju i poziciju. literature i napokon provedenih razgovora sa klju nim subjektima na ovom prostoru. raspodjeljenog u tri . Turisti ke fascinacije Visa promatraju se kao okvir za izgradnju dugoro nih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedni ka turisti ka politika destinacije mora prihvatiti i isporu iti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru. Temeljem provedenih analiza prostora.Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala) Otok Vis je destinacija visoke vrijednosti koja pruža bogati komfor na internacionalnoj razini. a tako er trebaju imati vezu sa procesima specijalizacije i tržišne segmentacije. 12.2 Klju ne fascinacije Da bi pronašla ishodišnu to ku tržišnog pozicioniranja na kojoj e se graditi željena slika o destinaciji u svijesti budu ih potroša a.etiri inovativna resorta sa potpunim i zaokruženim uslugama. destinacija otoka Visa najprije treba definirati klju ne fascinacija ovim prostorom koje e biti osnova dugoro ne izgradnje imidža. kulturoloških i tradicionalnih vrijednosti Vis je destinacija ekskluziviteta sa odmakom u prošlost. Svoju turisti ku ponudu temelji na visokoj kategoriji smještaja. a 37% za Viziju 2). kao i lokalne aspiracije i interese. Uz ponudu netaknutih prirodnih.

112 . internacionalnih zahtjeva konkurentskog pozicioniranja. prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojim klju nim zna ajkama i karakteristikama ini turisti ki klaster Srednje Dalmacije (Splitskodalmatinska županija). Kontekst 'skrovišta' uzet je u najširem smislu.3 Pozicioniranje Destinacija Vis nalazi se u geografskom. te utvr enih klju nih fascinacija.TRADICIJA I ŽIVOT OTOKA IDILA NETAKNUTOG OTOKA POVIJEST I KULTURA VATRENI DOŽIVLJAJ MORA 12. definirano je Glavnim planom razvoja turizma SDŽ. Strateško pozicioniranje destinacija unutar podru ja Splitsko-dalmatinske županije. te je stoga turisti ko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turisti kog klastera Srednje Dalmacije. a predstavlja svojevrsno uto ište i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turisti kog lanca visoke vrijednosti. destinacija Vis se pozicionira kao 'Otok skrovište'. naš prijedlog konkurentskog tržišnog pozicioniranja turisti ke destinacije Vis rezultat je elaboriranih strateških uporišta. U kontekstu Plana razvoja eko / ruralnog turizma za podru je Visa. definirane vizije. i unutar njega.

otok Vis sebe pozicionira u svijest globalnog turisti kog tržišta izgradnjom turisti ke ponude koja ili izvedena ili nadogradnja prethodnih klju nih iskustava. koja postaju osnovom njegova dugoro nog tržišnog pozicioniranja i razvoja proizvoda. Drugim rije ima. a koji e se elaborirati u nastavku ovog Plana. aktivnosti i doga anja u Visu i Komiži Uzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicije Tradicionalnog oto kog života Povijesti i kulture otoka Temeljem prethodno definiranih fascinacija (jedinstvenih prodajnih prijedloga). 113 . otok Vis dakle definira i konkurentski oblikuje šest klju nih iskustava. te tradiciji i identitetu destinacije.Naš prijedlog konkurentskog pozicioniranja temelji se na bogatstvu prirodnih i kulturnopovijesnih atrakcija. Nema stoga sumnje da je u najve em dijelu isporuke prethodno definiranih iskustava rije o održivim i eko-etno projektima privatnog i javnog karaktera. što omogu ava integraciju ovih elemenata i njihovo oblikovanje u diferencirana iskustva. Prijedlog temeljnih odrednica za pozicioniranje otoka Vis je: Vis je otok skrovište koji nudi sljede a klju na iskustva: Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala Mjesto susreta. proizvode i aktivnosti.

to jest centra organiziranja cjelokupnog turisti kog iskustva otoka i morskog areala ove destinacije 12. Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo života na otoku 14. ovaj prostor je uto ište za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zašti enih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje) 114 . Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 11. Otok Biševo – programom opremanja. te u razgovorima sa klju nim subjektima.1 Iskustveno strukturiranje Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda.13. Urbani centri (Vis i Komiža) – kre u u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva oto ka 'hub-a'. Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi 13. Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu 13. a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima. Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljaj ekskluzivnosti i mira 15. zatim temeljem rezultata dobivenih na održanoj radionici. gore navedeni prijedlog pozicioniranja tako er služi kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa. naš prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa je kako slijedi: Kartogram 13-1: . Temeljem evaluacije prostora. gdje se u okvir prostora 'preta u' iskustva koja e Vis pružati svojim gostima. uvidom u prostorne planove ovog podru ja.

a s obzirom na njihov razvojni potencijal. informati ku mrežu. sva ta tržišta se sve brže šire i diversificiraju. Globalna turisti ka industrija danas posluje u okviru velikog broja svjetski poznatih destinacija (klastera) koje konkuriraju u razli itim poslovnim turisti kim sektorima. a mora odgovarati iskustvenom strukturiranju destinacije. dok kombinacija potražnje i proizvoda ini tržište.2 Turisti ki proizvodi Razvoj proizvoda Visa treba slijediti trenutne procese na turisti kim tržištima. koji proizlazi iz fenomena turisti kog lanca vrijednosti koji se oblikuje za svako tržište. te na prijedlogu pozicioniranja. pa je stoga nužno pratiti te promjene i njihove karakteristike. svako tržište ili poslovni sektor ima svoju vlastitu i njemu specifi nu dugoro nu atraktivnost. Nadalje. a tako er se oslanjati na temeljnu strukturu atrakcija. prijedlog turisti kih proizvoda.13. Danas na svijetu postoji više od 300 kategorija turisti ke potražnje. Stoga. a kona ni cilj svake destinacije je razviti konkurentske prednosti u svakom sektoru sa kojim konkuriraju na tržištu. a za svaku kategoriju postoji posebna kategorija proizvoda. Na svakom od tih tržišta odvija se specifi an odnos razmjene vrijednosti za novac. vlastita tržišna pravila igre. klju ne faktore uspjeha. S time u vezi. Skup kompanija / poduzetnika koji opslužuje to tržište ini poslovni sektor. kulturu i navike kupovanja/upotrebe. te posebno na in distribucije i prodaje proizvoda. za Visa i Biševo temelji se na: - Odmoru i opuštanju uz more Nauti kom turizmu Ruralnom turizmu Specijalnim interesima 115 . destinacija otoka Visa u skladu sa svojim pozicioniranjem prvo mora definirati proizvode/tržišta s kojima e krenuti na internacionalno/doma e tržište. U tom kontekstu.

Centar za aktivnosti na vodi (Vis i Komiža). U slu aju destinacije Vis. Segmenti proizvoda Odmor u hotelima i sli nim objektima. Zdravlje i relaksacija. Pješa ko-biciklisti ke rute otoka Visa. Pješa enje. ali on e još dugi period biti vode i sektor. Aktivnosti Kupanje. Unaprije eni privatni smještajni kapaciteti. pa tako aktivnosti vezane uz zdravlje i rekreacijske aktivnosti (pješa enje i sl. me unarodnih putovanja Europljana u destinacije koje nude ovu vrstu odmora. Doga aji i zabava. itd. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Kupališta / ure ene plaže. Obilazak interpretacijskih centara otoka. Na primjer. uz ovaj proizvod ve u se i razli ite odmorišnorekreacijske aktivnosti koje imaju potencijal za produženje ljetne sezone. Vis je destinacija koja svojim gostima nudi odmor u idili nom ambijentu.) ine dodatnu turisti ku ponudu u i izvan ljetnog perioda. planinarenje i biciklizam. Ronila ki klub sa trgovinom opreme (Komiža). rekreacija na vodi. Revitalizacija rive / promenade u Visu i Komiži. U zadnja dva desetlje a. 116 . Hotel Tamaris. Smještajni kapaciteti Revitalizirani / restrukturirani hoteli (Hotel Issa. Odmor u privatnim smještajnim objektima. rast ovog proizvoda je manjeg intenziteta u odnosu na 80-te godine. Gastronomija. Ribolov. ronjenje. godini zabilježeno je 80 mil. aktivnosti i usluga za sve goste.ODMOR I OPUŠTANJE UZ MORE Odmor uz more je po broju ostvarenih dolazaka i no enja jedan od najve ih sektora turizma. sun anje. Ture otoka. Prosje na potrošnja po putovanju iznosi 900 Eura. Hotel Biševo). u 2005. Odmor u kampovima uz more. Boutique hoteli u Komiži i Visu. uspješno integriraju i tradiciju i život ruralnog prostora sa inovativnim rješenjima u kombinaciji proizvoda.

Turisti ka infrastruktura i atrakcije Marina sa oko 200 vezova (sa priklju cima za vodu. Jedrenje. Organizirani izleti brodovima. Traže dodatne aktivnosti (obilazak destinacije i njenih atrakcija. Globalni trendovi nauti kog turizma tako er uklju uju integraciju smještajnih objekata i marina. alarmni sistem. Aktivnosti Najam brodova. itd. Gastronomija. koji žele uživati u ljepotama prirode. struju. Parkiralište / garaža. Cruising. Glavni klijenti nauti kog turizma su bra ni parovi bez djece. a vezano na ovaj proizvod. grupe prijatelja i individualni gosti. aktivnosti specijalnih interesa. kao i tour operatora koji osim tradicionalnih odmora nude i proizvod nauti kog turizma. usluge dostave namirnica i sl. Kompletna usluga za nauti are (praonica rublja. Organiziranje regate. reflektira se u pove anju broja charter kompanija.). Da bi izgradio i oblikovao konkurentan proizvod nauti kog turizma.NAUTIKA Globalni proizvod nauti kog turizma ima visoki trend rasta.) Smještajni kapaciteti Svi smještajni kapaciteti otoka Visa 117 . Razlog tome je sve ve i op i interes i potražnja za novim destinacijama i novim oblicima odmora. Škola jedrenja. sanitarije. Yacht club. Vis treba izgraditi modernu marinu uz koju e se vezati kompletan lanac vrijednosti ovog proizvoda. Segmenti proizvoda Charter. ili restrukturiranje / konverziju postoje ih kapaciteta. itd).trgova ki prostori. Individualni plov. gastronomiji i druženju. Charter usluge. beži ni internet. Marina restoran. telefon. od infrastrukture do ponude razli itih aktivnosti za nauti are. Aktivnosti i rekreacija na vodi. te ukazuju na sve ve i interes lokalnih zajednica za ulaganjem u razvoj novih marina. Komercijalno . lounge bar i ostali objekti hrane i pi a. TV i radio signali.

Vidikovci. Smještajni kapaciteti Ruralni resort. Prosje ni godišnji rast u ruralnom turizmu po broju putovanja iznosi 3 4%. 2005. Berbe maslina i grož a. Segmenti proizvoda Ruralni život. Ruralni turizam gostima prezentira tradicionalnu gostoljubivost i životne vrijednosti lokalnog stanovništva. Gastronomija. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Pješa ko-biciklisti ke staze. Tipi ne viške konobe. Putevi vina i maslina. Posjete lokalnim kulturnim i povijesnim atrakcijama. odnosno oko 70 Eura dnevno. Aktivnosti Doživljaj ruralnog života i sudjelovanje u ruralnim tradicijama regije. Interpretacija tradicionalnog viškog agrikulturnog života. 118 . Glavni gosti ruralnog turizma su iz Velike Britanije i Nizozemske. odnosno oko 7% ukupnih me unarodnih putovanja. Kušaonice vina i maslinovog ulja. Aktivni odmor u ruralnoj sredini. Opuštanje i rekreacija u ruralnom okruženju. Lokalne vinske sve anosti. te je poluga ekonmskog razvoja i podizanja životnog standarda u ruralnim zajednicama. Tržnica/trgovina lokalno proizvedene hrane. po principima održivog razvoja i o uvanja prirodnih resursa. Ruralni bed & breakfast. putovanja u ruralnom turizmu. Prosje na potrošnja po putovanju iznosi oko 600 . te zajedno ine više od 40% ukupnog broja gostiju ruralnog turizma. itd. Danas su u Europi izrazito poznate turisti ke ruralne marke Francuske (Gites de France). Osmatra nice (ptice i druga divlja ).700 Eura. Ruralna ku a za odmor. godine ostvareno je ukupno 18 mil. Austrije (Urlaub am Bauernhof) i Italije (Agroturismo). usluga i dodatnih sadržaja koje organizira ruralno stanovništvo u ruralnim podru jima / destinacijama.RURALNI TURIZAM Ruralni turizam podrazumijeva i uklju uje spektar aktivnosti. Ruralni obiteljski hotel. Boutique hoteli u Visu i Komiži.

egzoti nom. Blage aktivnosti. Biciklisti ke staze. Boutique i obiteljski hoteli. dok korisnici o ekuju iskustvo (kontroliranog) rizika i/ili uzbu enja. Ronjenje. 119 . Centar za sportove na vodi. Aktivnosti / rekreacija na vodi. proizvod je atraktivan tijekom cijele godine. a naj eš e se odvija na otvorenom prostoru. Hotel Biševo. Hotel Issa. a predstavlja aktivnosti koje se doga aju u prirodnom. mira pri emu testiraju svoje sposobnosti u odabranoj aktivnosti. itd. Proizvod specijalnih interesa obi no se dijeli na grube i blage aktivnosti. Ronjenje.SPECIJALNI INTERESI Proizvod posebnih interesa sastoji se od više tržišnih niša. Ovaj proizvod obi no predstavlja tre i odmor u godini. Aktivnosti vezane uz vinarstvo. Ribolov. Ribarska luka sa turisti kim programom ribarenja. Segmenti proizvoda Grube aktivnosti. Aktivnosti Pješa enje. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Pješa ke staze. Poligon za brdski biciklizam. Proizvodi specijalnih interesa ve inom se vežu za odre enu sezonu. Usko je povezan sa visokom razinom sudjelovanja u aktivnostima od strane turista. ili dodatnu aktivnost tijekom glavnog odmora. jedrenje. biciklizam. Ostali smještajni kapaciteti na podru ju otoka. Hotel Tamaris. udaljenom ili divljem okruženju. s druge strane. ali s obzirom na veliki broj njegovih tržišnih niša. planinarenje. neobi nom. Zmajarenje. Aktivnosti vezane uz maslinarstvo. Island hopping hub (centar za obilazak otoka). ili. Smještajni kapaciteti Smještajni kapaciteti ruralnog turizma.

npr. scenarij – ostvaruje se 25% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom. 4. kako je pretpostavljeno u izra unu). tako i pretpostavljena ukupna zauzetost raste s koli inom novog smještaja koji e se izgraditi. Kao polazna to ka za procjenu je uzeta prostorno planska regulativa predmetnog podru ja projekta. 3. zarada hotelskih i ugostiteljskih objekata ne ra unaju i prate u industriju. Pretpostavka na kojoj se temelji projekcija rasta je da e novi hotelski smještaj imati viši rang afiniteta i kvalitete. Održivost kao klju ni imperativ budu eg razvoja ogleda se ne samo u zaštiti prostora ve i u osiguravanju ekonomskog rasta na dugi rok te je stoga nužna procjena optimalne koli ine smještajnih kapaciteta kao bitne odrednice turizma destinacije. scenarij – smještajni kapaciteti se ne mijenjaju. zarada od turizma (direktna. turisti ki volumen u odnosu na resurse. mora se voditi ra una i o odabranoj viziji turisti kog razvoja kao i karakteru turisti kih proizvoda koji iz nje proizlaze. odnosno zone koje su tom regulativom predvi ene za turisti ku namjenu s nazna enim maksimalnim smještajnim kapacitetima. tj. tj. Osim ovih kvantitativnih kriterija. turisti ki razvojni plan podrazumijeva i kvantifikaciju budu eg razvoja. Ima dostatnu podršku lokalnog ljudskog potencijala. Referentne godine su 2007. Ostvaruje pozitivan poslovni rezultat.14. u skladu sa suvremenim trendovima na turisti kim tržištima potražnje i turisti kim proizvodima koje destinacija nudi. Kako je zbog visokog udjela privatnog smještaja sadašnja godišnja zauzetost svih tipova smještaja na predmetnom podru ju znatno manja . proizvodnju hrane). 120 . on nužno mora raditi s ve om godišnjom zauzetosti (barem 50%.17. kao ciljna godina.1%. broj kreveta po etvornom metru te no enja / dolazaka po stanovniku kao indikatori održivosti planiranog porasta. scenarij – ostvaruje se 100% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom. Zbog više inicijalne investicije. kao polazna godina.Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta Pored vizije budu eg turisti kog razvoja i izbora proizvoda. odnosno 2020. Dodatno su analizirani i indikatori u slu aju pretpostavke udvostru enja stalnog stanovništva na predmetnom prostoru projekta. Za svaki od prostornih planova su pored novih smještajnih kapaciteta projicirani sljede i parametri: turisti ki promet (dolasci i no enja). ali i operativnih troškova takve vrste smještaja. 2. budu i da e on podizati ukupnu zauzetost. scenarij – ostvaruje se 50% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom. Scenariji u procjeni opsega rasta uzeti su u razmjeru sa maksimalnim smještajnim kapacitetima predvi enih prostornim planom: 1. odnosno koli ine budu ih smještajnih kapaciteta koja mora ispunjavati sljede e kriterije: U skladu je s mogu nostima i ograni enjima prostora.

450 kreveta u ostalim vrstama smještaja. a napose onih vezanih za razvoj ruralnog turizma: Agroturizmi Ruralne ku e Ruralni obiteljski hoteli Ruralni Bed&Breakfast Ruralni resorti (eko-etno sela).945 101. REALIZIRANO 100% PP-A 3.0% 16. naselja) no enja (hoteli i tur.0% 50.000 4.300 kreveta u hotelima i sli nim objektima.750 40.043.244 33. o ekuje se i razvoj malih obiteljskih hotela. Uz njih.942.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 3.963 14. ali i konverzijom sadašnjih objekata privatnog smještaja koji su na najvišoj razini kvalitete u male obiteljske hotele. no enja po stanovniku tur.1% 33.0% 7. Trenutni kapaciteti otoka Visa su 619 kreveta u hotelima i sli nim objektima.868 16. REALIZIRANO 50% PP-A 3.078 619 28. 121 . REALIZIRANO 25% PP-A 3.502.825 448.607 74.724 75.028.833 365.174 280. velikom ve inom u privatnom smještaju.0% 11.539 78.361 14.078 619 56. no one ne e biti privatni smještaj niže kvalitete.975 60.0% 50.639 471.539 2. Oni mogu nastati kao novi objekti.800.701 17.8% 48 22 130 100 234.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 SCENARIJ 4 2020.000 130.637 90 3.637 90 4.637 90 8. naselja) zauzetost ukupnog smještaja zauzetost hotelskog smještaja no enja .707.5% 62 39 195 123 427. nego vrste smještaja koje su pretpostavka za isporuku iskustava koja su identificirana unutar vizije razvoja otoka Visa.792 784.950 35.280.600 1.CAGR kreveta po etvornom kilometru dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot. prihod u € (direktni) tur.5% SCENARIJ 2 2020.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 SCENARIJ 3 2020. ne samo u ruralnom dijelu otoka.000 30.671 25.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Unutar situacijske analize. Scenariji razvoja 2.2% 34 15 77 28 99.729 3. ustanovljeno je da postoje a prostorno planska regulativa otoka Visa dozvoljava maksimum od 4.0% 3. nalazi se i oko 2. no enja po stanovniku 34 8 53 21 24. prihod u HRK tur.521 707.Tablica 14–1: Scenariji rasta 2007 stanovništvo površina u km smještajni kapaciteti (kreveti) smještajni kapaciteti (hoteli) dolasci no enja dolasci (hoteli i tur.168. Pored njih.0% 50.0% 45.060 18 2 SCENARIJ 1 2020.836 60.2% 89 64 321 216 829.300 233.040.146.460 141.804 192.513. BEZ PROMJENE 3. prihod po no enju (direktni) udvostru enje broja stanovnika dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.637 90 3. 3 i 4 pretpostavljaju da e razvoj novih hotela i turisti kih naselja pratiti i razvoj drugih vrsta smještaja.637 90 5.000 116.309 1.

Poboljšanja prometne povezanosti i dostupnosti otoka. ve je sada problemati no u vremenu najve e sezone. Obzirom da je sadašnja hotelska industrija otoka Visa slabo razvijena te da e prvi val novog razvoja initi ve i hotelski projekti koji lakše rješavaju pitanje nalaska radne snage. kao i u slu aju Dubrova kog primorja i Pelješca. Ipak. a uz bolju organizaciju sezonskog rada i manji priljev stanovništva od oko 10 do 20%.5% što je vrlo visok godišnji porast.Modelom je pretpostavljeno da e razvoj novih hotelskih projekata proporcionalno pratiti i razvoj ostalih. a prvenstveno opskrbe pitkom vodom. obzirom na atraktivnost otoka i injenicu da 50 postotno pove anje sadašnjeg stanovništva zbog male baze zna i oko 1. Budu a turisti ka industrija Visa se može dijelom osloniti i na ovo rješenje. Ispunjavanje punih kapaciteta predvi enih prostornim planom zna i ukupan kapacitet od 8. kvaliteta i iskorištenost smještajnih kapaciteta na tim otocima je znatno ispod identificiranog potencijala i vizije budu eg razvoja otoka Visa. Zaklju ak je da Vis ima potencijal za izgradnju novih turisti kih kapaciteta na razini 25% PP-a. To je još uvijek manje nego što danas imaju Rab ili Lošinj. no obzirom da je cilj i vizija budu eg razvoja turizma otoka Visa biti visoko vrijedna destinacija. sezonski rad nije dostatno rješenje ve se broj lokalnog stanovništva. Ve se u ovom slu aju broj no enja na godišnjoj razini pove ava po prosje noj stopi od 11. Ovaj scenarij nužno uklju uje i znatnije pove anje broja stanovnika na otoku od minimalno 50%. koji su mjerljive veli ine. odnosno stalne radne snage. ispunjavanje 25% zacrtanog PP-a bi trebalo biti izvodljivo bez ve ih problema ili ograni enja. Ova tvrdnja ima dva preduvjeta: Relativno visok broja no enja i dolazaka po stanovniku rješava se kroz sezonski rad. Dakle. Ipak. Ipak.800 novih stanovnika. Stanje osnovne infrastrukture. Iz tog je razloga dugoro no rješavanje infrastrukturalnih problema osnovna pretpostavka bilo kakvog daljeg razvoja. pored imperativa: Rješavanja infrastrukturalnih problema na kvalitetan na in. Rije o destinacijama sezonalnog turizma koje se oslanjaju na sezonski rad u najprometnijim mjesecima. što podrazumijeva cjelogodišnje poslovanje turisti ke industrije kako bi opravdala visoke investicije. ovoliki kapaciteti spomenute kvalitete podrazumijevaju više od milijun no enja godišnje. mora pove ati za 10 – 20%. što je preko 300 no enja po stanovniku i znatno iznad svih relevantnih uzornih praksi. Ispunjavanje 50% PP-a dovodi Vis do razine iskorištenja ljudskih resursa (no enja i dolazaka po stanovniku) na razini turisti ki najprometnije hrvatske mikrodestinacije (Rovinj-VrsarPore ). osobito ako se uzme u obzir sadašnja starosna struktura stanovništva otoka Visa. gore nabrojanih. Tako er. problemati no zbog malog broja stanovnika. no i izvodljivije zbog nešto manjeg podru ja i PP-a koji je manje ambiciozan u smislu broja i veli ine podru ja za turisti ki razvoj. ali znatno guš e naseljenosti. Ispunjenje 100% PP-a u smislu izgradnje novih turisti kih kapaciteta je. bez pove anja broja stanovnika od minimalno 50% nije mogu e 100 postotno ispunjenje PP-a na razini kvalitete zacrtanoj u viziji budu eg turisti kog razvoja. vrsta smještaja.000 kreveta na otoku Visu. ono nije nemogu e u široj vremenskoj perspektivi. 122 .

obilaska terena. odnosno projekte koji postavljenu strategiju realiziraju. a s obzirom da su neke od tih inicijativa ve u tijeku. iako se neki od njih mogu dopuniti nekim prijedlozima naših projekata.Konkurentnost i investicije Planiranje i strateški razvoj svake destinacije. rezultata sa radionice. a temeljem razgovora sa klju nim subjektima. svakako je važno spomenuti i one koji se planiraju u ostalim proizvodnim granama. klju ni projekti koji e graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turisti kom tržištu mogu se podijeliti u etiri skupine: Projekti konkurentnosti Projekti smještajnih kapaciteta Projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija Projekti edukacije i upravljanja Tijekom procesa izrade ovog projekta identificiran niz projekata na otoku Visu.izložbe i manifestacije Eko vinarija Ruralna cijelina Eko centar Podhumlje Podšpilje Vis i Dragodid Plisko polje Oklju na Komiža Mjesto Uz ove identificirane projekte. pozicioniranja. kao na primjer izgradnja sušare i proširenje proizvodnje Hiba (poljoprivredni obrt Brojne). U kontekstu ovog Plana. oni nisu predmet naše elaboracije. te našeg ekspertnog mišljenja. te prijedloga proizvoda. 123 . Identificirani potencijalni / planirani projekti i inicijative su kako slijedi: Tablica 15–1: Potencijalni / planirani projekti i inicijative Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa Potencijalne atrakcije / inicijative Kušaonica maslinovog ulja Prezentacijski vrt .eko poljoprivreda Stara teža ka ku a . te da se u okviru mnogih (osobito manjih) projekata ve apliciralo za razli ite poticaje i ostala financijska sredstva.15. a u kontekstu definirane i usuglašene vizije. pretpostavlja i klju ne aktivnosti. te širenje proizvodnje tradicionalnih proizvoda (OH – Okusite Hrvatsku) u Podšpilju.

strani investitor Lokacija Barjaci Vis Vis Komiža Plisko polje. državno Vis. te tako er mora biti održiv kao kapacitet postizanja i održavanja profitabilnosti sa minimalnim socijalnim i ekološkim troškovima i sa minimalnim utjecajem na lokalno stanovništvo i okruženje. sam kapacitet da se bude konkurentnim mora biti prilagodljiv.1 Projekti konkurentnosti Konkurentnost predstavlja kapacitet ostvarivanja više profitabilnosti u odnosu na prosjek specifi nog sektora. turisti ka destinacija je konkurentna kada 124 . Prema tome. strani investitor Dra evo polje. koji se sastoji od kompanija koje prodaju isti proizvod istim klijentima kroz isti sistem komercijalizacije i distribucije te uz upotrebu istih tehnoloških alata. Investitor Grad Vis. državno Milna. U skladu s time. bungalovi (potrebna konverzija) Vila Paula (konverzija u hotel) Eko etno selo Lokacija. privatni investitor Borova njiva. privatni investitor Lokacija Roga i . privatni investitor iznad rive u Visu. kontinuirano se prilago avaju i prijetnjama konkurenata i potrebama klijenata. privatni investitor Talež Vis. strani investitor Oklju na 15. kako bi se dugoro no održala profitabilnost.Tablica 15–2: Potencijalni projekti/inicijative smještaja Potencijalni projekti / inicijative smještaja otoka Visa Potencijalni projekti Lokacija iznad uvale Stonca Maslinik sa smještajnim objektom Marina i hotel Konverzija osnovne škole u hotel Vinski podrum sa smještajem Konverzija vojnog objekta (450 klju eva) Hotel Issa (potrebna konverzija) Hotel Tamaris (potrebna konverzija) Hotel Biševo (potrebna konverzija) Seosko doma instvo Roki's Etno selo (postoje e) eška Vila (mogu a konverzija) Slovensko odmaralište.

atrakcije kao što su tematski parkovi i sli no. objekti sa ponudom hrane i pi a. a projekti služe za poboljšanje podru ja aktivnosti i poslovanja koji su na bilo koji na in povezani s turisti kim sektorom (ili mogu potencijalno biti povezani s turizmom). razinu kompetencija izme u tvrtki. Faktori proizvodnje: predstavlja ljudske resurse. razinu sofisticiranosti. inovacije. resurse i atrakcije. ponašanje i navike. normi i zakona. turoperatori. istraživanje i razvoj. organizatori aktivnosti. putni ke agencije. Sektor podrške: predstavlja komplementarne aktivnosti. i sli no. Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti Turisti ke kompanije i dobavlja i Faktori proizvodnje OTOK VIS Uvjeti potražnje Sektor podrške Elementi koji su definirani u dijamantu konkurentnosti: Turisti ke kompanije i dobavlja i: predstavljaju strukturu i situaciju smještajnih kapaciteta. kao što su trgova ki sadržaji. turisti ki imidž podru ja. udruživanje. Analizom elemenata iz dijamanta konkurentnosti za podru je LOT-2 identificirane su klju ne snage i slabosti u svakom od njih: 125 . i sli no. infrastrukturu. zadovoljstvo klijenata.djeluje unutar atraktivnih sektora i ujedno investicije imaju viši povrat (viši ROI) u odnosu na ostale destinacije. proizvoda i iskustava. Odabir klju nih projekata za podizanje konkurentnosti destinacije koju obuhva a podru je LOT2 temelji se na analizi dijamanta konkurentnosti. Uvjeti potražnje: predstavljaju karakteristike potražnje. itd. tehnološke i financijske resurse. socio-ekonomsku razinu. motivaciju. kako bi se stvorile odgovaraju e pretpostavke kao konkurentne baze za razvoj prethodno definiranih turisti kih aktivnosti.

i sli no) Nedostatak destinacijske organizacije ponude menadžment Nedostatak agencija koje prodaju destinaciju na turisti kom tržištu . te lokalnu tradiciju i tipi ne proizvode Potencijal za internacionalnih turista Mala izgra enost otoka privla enjem Slabosti Nedostatak dodatne turisti ke ponude. boutique hoteli. ruralni smještajni kapaciteti itd. konobe u Visu i Komiži) 126 Slabosti Nedostatak restorana sa kvalitetnom ponudom lokalnih specijaliteta Nedostatak interpretacijskih centara za posjetitelje Nedostatak komplementarne (barovi. no ni klubovi. sadržaja i aktivnosti Nedostatak specijalizacije proizvoda. aktivnosti i usluga turisti kih Destinacija je nepoznata internacionalnim potencijalnim gostima Visoka sezonalnost Sektor podrške Snage Lokalna tradicija kao klju na fascinacija otoka i snažan budu i turisti ki proizvod Proizvodnja tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda kao atribut otoka i snažan budu i turisti ki proizvod Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u kapacitetima hrane i pi a Prisutnost malog broja kvalitetnih specijaliziranih objekata hrane i pi a (seoska doma instva u unutrašnjosti.Turisti ke kompanije i dobavlja i Snage Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u postoje im smještajnim kapacitetima Niska razina ulaznih barijera Velike mogu nosti za razvoj turisti kih kompanija Slabosti Nedostatak diversificirane ponude smještajnih kapaciteta (hoteli. privatni smještaj.) Niska razina kompanija suradnje u turisti kih okviru Nedostatak udruživanja smještajnih kapaciteta Nedostatak oznaka kvalitete i standarda kvalitete Nedostatak strateških smjernica za razvoj turisti kih kompanija Uvjeti potražnje Snage Postoji manji broj promotivnih materijala sa informacijama o destinaciji Gosti cijene ljepotu prirode.

Faktori proizvodnje Snage Aerodrom u Splitu Visoka razina osobne sigurnosti i srednja razina komercijalne sigurnosti Planovi poboljšanja op e infrastrukture u tijeku Postojanje sustava kreditiranja i subvencija za razvoj poljoprivrede i s time povezanih sektora turizma Lijep i o uvani prirodni okoliš Slabosti Nedostatak kvalitetne op e infrastrukture (osobito vodoopskrba) Problem pretežito starijeg stanovništva Nedostatna valorizacija prirodnih resursa u turisti kom smislu Niska razina svijesti lokalnog stanovništva o turizmu (osobito u unutrašnjosti otoka) Nedostatak turisti ke infrastrukture Nedostatna financijska pomo subvencije za razvoj turizma Nedostatak ozna avanja sustava / turisti kog Nedostatak sustava financiranja turisti ke promocije i komercijalizacije od strane javnog sektora Obzirom na navedene klju ne snage i slabosti podru ja LOT-2 u kontekstu elemenata dijamanta konkurentnosti. naš prijedlog klju nih projekata konkurentnosti je kako slijedi: Tablica 15–3: Klju ni projekti konkurentnosti PROJEKT KONKURENTNOSTI 1 Specijalizacije gastronomske ponude OPIS Mnoge destinacije na turisti kom tržištu natje u se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima. Osim toga. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. Komiža i Vis su ve zapo eli svojevrsnu specijalizaciju. Ovo je projekt privatne inicijative uz podršku lokalnih javnih vlasti s jedinstvenim ciljem osiguranja prepoznatljivosti proizvoda hrane i pi a otoka korištenjem efekta kumulativne atraktivnosti dvaju koncentracija restoranskih sadržaja u oba grada. me utim nužno je u oba Grada omogu iti prostornu koncentraciju ugostiteljskih objekata u cilju stvaranja prepoznatljivog proizvoda 'vino i gastronomija' kao posebne poluge dovo enja turisti kog tržišta na otok. 127 . Destinacija Vis treba igrati na kartu kvalitetnih tradicionalnih vina. te organski uzgojene hrane kao i tradicionalnih proizvoda. identitet lokalnog stanovništva reflektira se i ja a kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima.

iako ima lokalnih proizvoda (vino. jastog. integriranu destinaciju. riba. resursima. vodi i itd. a u skladu sa odgovaraju im pozicioniranjem destinacije. boja i informacija koje se daju posjetiteljima. su predstavnici imidža svake destinacije. Sustav tur. resurse. Dakle. kako bi se kreirale odgovaraju e informacije za specifi ne segmente tržišta. osmisliti. Ovo je javni projekt. posteri. on posjetiteljima i gostima ulijeva povjerenje. i kao takav pretpostavlja poseban program opremanja. Iako je ve postavljen bazi ni sustav ozna avanja na otoku koji upu uje na orijentaciju prema brojnim dosad skrivenim dijelovima otoka. kupovina. materijale i alate kao što je Internet.) koji se mogu uklju iti u turisti ku ponudu. roga .2 Razvoj komplementarne ponude Komplementarna ponuda na otoku Visu vrlo je slabo razvijena . itd. ozna avanja može se kreirati prema prioritetima i lokalnim karakteristikama destinacije (mjesta koja treba posjetiti.na primjer. To je potencijal koji predstavlja relativno zna ajan biznis. lokalne turisti ke agencije kao i sadašnja dva turisti ka ureda. ipak postoji nedostatak lokalnih proizvo a a koji svoje proizvode prodaju turistima i posjetiteljima. uslugama. atrakcije i turisti ke usluge (hrana i pi e. odabir materijala. zbog aspekta povratnog utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju a time i podizanje turisti ke atraktivnosti otoka. adekvatan imidž koji reflektira stvarno stanje kroz slike i sadržaj u svakom o tih materijala. itd. 3 Turisti ki informativni sustav Turisti ke informacije kao što su brošure.. Destinacije se fokusiraju na informativne sadržaje. mape. jer osim što pruža informacije o turisti kim atrakcijama. Prema tome. Trenutna situacija pokazuje na nedostatak suradnje Visa i Komiže u smislu zajedni kih promotivnih materijala i turisti kih informacija op enito. 128 . lokalne rukotvorine. tematskim turama i itinerarima.). limun. mandarine. škampi. 5 Program opremanja malih plaža u uvalama Identificirano je minimalno pedeset malih plaža kapaciteta do nekoliko tisu a kupa a a koje se koriste bez ikakve infrastrukture. Turisti ki informativni sustavi imaju sve ve u važnost u privla enju turista i posjetitelja u destinaciju. dizajnirati i organizirati koherentan i homogen sustav turisti kog ozna avanja. internet stranica. itd. 4 Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Sustav turisti kog ozna avanja kriti an je u razvoju turizma. koji uklju uje glavne gradske centre. opreme i kontrole. Ovo je javno/privatni projekt u kojem sudjeluju svi igra i u turizmu. smještaj. važno je da destinacije Vis i Komiža zajedni ki kreiraju informativni sustav koji otok Vis predstavlja kao jedinstvenu. razglednice.). cjeloviti sustav turisti kog ozna avanja tek se treba izgraditi na otoku Visu. ovu ve zapo etu inicijativu valja posebno podržati poticajima i ak bespovratnim donacijama a kako bi se potakla inicijativa lokalnog poduzetništva baziranog na karakteristi nim lokalnim proizvodima. Prema tome. Ovaj fokus je bitan zbog injenice da su potroša i sve sofisticiraniji traže specifi ne informacije koje su povezane sa njihovim motivima i razlozima putovanja u destinaciju. cilj ovog programa je definirati. i sl. Iako je ovo je projekt privatne inicijative jer je usmjeren tržištu.

šetnice e služiti za užitak šetnje uz more. Stiniva. Potencijalne lokacije za sustav malih plaža su: Ston ica. smještajnih objekata. Na ovaj na in poboljšava se mobilnost od centralnih dijelova ovih mjesta do plaža.Komiži Visu. itd. a na modelu godišnjih ili dvogodišnjih koncesija. Ovaj projekt uklju uje i ure enje plaža u neposrednoj fronti uz more zbog boljeg dojma i osje aja dolaska u Vis i Komižu. Barjacii druge plaže / uvale otoka. Ovo je projekt javnog sektora. te daje mogu nost odabira onih prirodnih plaža koje se na ovaj na in mogu opremati i turisti ki valorizirati. 6 Revitalizacija šetnice / rive uz more Da bi se unaprijedio i dalje razvio turisti ki proizvod odmora i opuštanja uz more. ovaj projekt podrazumijeva usuglašavanje interesa svih subjekata. Ovo je projekt privatne inicijative. a svi neophodni sadržaji trebaju biti montažne strukture a kako bi se osigurala maksimalna zaštita osjetljivog prirodnog okoliša. Ovaj projekt se treba posebno artikulirati na nivou udruge lokalnih iznajmljiva a te usuglasiti standarde ure enja i opremanja i napose kontrole kvalitete lokalnog privatnog smještaja. Perna. itd. te sustavno ozna iti za lako snalaženje. 7 Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Projekt unapre ivanja kvalitete privatnih smještajnih kapaciteta i restrukturiranje po internacionalnim standardima kvalitete (na primjer britanski bed&breakfast). mladi. uz podršku stru njaka na polju ekologije i zaštite okoliša. Srebrna. potrebno je revitalizirati postoje e.Odabrane lokacije malih plaža. a trenutno stanje šetnice / rive uz more u ovim naseljima zahtjeva poboljšanje. Taleška Kamenica. Zaglav. Nadalje. Ovaj projekt na kratki i srednji rok ima investicijski potencijal od najmanje 10-tak milijuna eura. kako bi se i ovaj aspekt tradicionalnog proizvoda (sunce i more) stavio na visoku razinu kvalitete i doživljaja.) Pretpostavlja se da najmanje 300 do 400 obitelji raspolaže s objektima/sobama/apartmanima za smještaj koji više ne odgovaraju o ekivanim standardima kvalitete s kojima bi otok Vis kao destinacija visoke kvalitete morao raspolagati. 129 . korištenjem prirodnih materijala koji ne utje u na vizualni doživljaj lokacije. zelenih površina. Nadalje. te razviti nove šetnice uz more u dva turisti ka centra otoka . Komiža i Vis smješteni su uz more. Opremanje plaža treba se vršiti po definiranim pravilima i smjernicama. kao i povezivanju ostalih puteva uz obalu. Milna. ovisno u ijoj su nadležnosti (Vis / Komiža) rezigniraju se kao sustav a la carte plaža i daju se u koncesiju. a on bi najja e pridonio podizanju kvalitete turisti ke ponude na otoku. tre a dob. Ovo je projekt privatno / javne inicijative. te se objekti specijaliziraju za odre ene grupe gostiju (obitelji. Na ovaj na in podižu se standardi kvalitete. a trebaju se opremiti pripadaju om galanterijom.

8 Eko oznake kvalitete Otok Vis obiluje bogatstvom prirodnih resursa. te sustav njihovog ozna avanja. a turisti ki proizvodi koje nudi još uvijek nisu profesionalno oblikovani niti komercijalizirani. Doda li se tome injenica da je fokus ove destinacije usmjeren na razvoj ruralnog / eko turizma kao klju nog turisti kog proizvoda. a za njegov uspjeh potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma. postavljanje jasnih standarda brige o kvaliteti i o uvanju prirodnog okruženja postaje iznimno važno. postoje organizacije koje poti u i kontroliraju razvoj. jasno je da je ovo jedan od klju nih projekata destinacije. uslijed planiranih promjena i razvojnih aspiracija. Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podru ju. u smislu dodane vrijednosti kroz procedure zaštite i o uvanja okoliša. Naime. ve su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu. Ovim projektom organizira se i strukturira plan eko oznake kvalitete. danas postoji nekoliko seoskih doma instava i vinarija. me utim. ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. Obzirom na uspjeh u komercijalizaciji i poslovanju ruralnog turizma u europskim destinacijama. jer je otok Vis destinacija na samom po etku turisti kog razvoja. Danas na ovom podru ju ne postoji organizirani pristup ove vrste. standarda niti odgovaraju ih oznaka za kvalitetu usluga i proizvoda koje ova destinacija nudi. postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu. Ovo je projekt javno-privatne inicijative. te na ovaj na in održava isto u i sigurnost destinacije. na razini europskih destinacija i Europe u cjelini. 130 . potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora na otoku Visu. odnosno nema plana. Glavni je cilj da se turisti kom razvoju ovog podru ja pruži alat kojim se diferencira od ostalih destinacija u okruženju. Ovakve inicijative nisu bile prioritet do sada. 9 Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Profesionalni razvoj ruralnog / eko turizma na podru ju destinacije otoka Visa na samom je po etku. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa klju nim subjektima ovog podru ja) upu uju na potencijalni rast ovog proizvoda. pa je stoga potrebno raditi na o uvanju okoliša te poboljšanju razine njegove kvalitete. nego i za cijelo podru je op ina / destinacija. Ovo je projekt javno-privatne inicijative. Na primjer. a taj se proizvod temelji na razli itim aktivnostima u prirodi. ne samo za lokalni biznis. što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma.

konkurentan imidž ovih destinacija. u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje svojih naselja kako bi se stvorila odgovaraju a atmosfera i kreirao odgovaraju i.10 Urbana konverzija (Vis i Komiža) Vis i Komiža kao glavni turisti ki centri destinacije Vis. kreiranje/poboljšanje prostora uz obalu. Uz okvirni prikaz svih klju nih gore navedenih projekata konkurentnosti. Tako er se detaljnije opisuje projekt specijalizacije gastronomske ponude otoka Visa te projekt standardizacije i sustava kvalitete ruralnog turizma ove destinacije. Prema tome. u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje uvjeta života. konkurentan imidž ovih destinacija. kreiranje/poboljšanje prostora uz more. kako bi se stvorila odgovaraju a atmosfera i kreirao odgovaraju i. Prema tome. URBANA KONVERZIJA VISA I KOMIŽE CILJ PROGRAMA Vis i Komiža kao glavni turisti ki centri otoka Visa. koji kao dva centra odgovornosti za turistifikaciju otoka trebaju na svom primjeru zapo eti proces razvoja kvalitete sukladno zacrtanoj viziji i tržišnom pozicioniranju otoka. osvjetljavanja te kona no kreiranje autenti ne atmosfere ovih destinacija. Ovo je zajedni ki projekt javnog i privatnog sektora. ovim programom predlažu se aktivnosti kojima se fokus stavlja na poboljšanje i o uvanje kulturno-povijesnih gra evina. fokusiraju se na aktivnosti poboljšanja i o uvanja kulturno-povijesnih gra evina i tradicionalne arhitekture. u nastavku se detaljnije elaborira projekt urbane konverzije Visa i Komiže. TRENUTNA SITUACIJA 131 . poboljšanje urbane estetike i kreiranje autenti ne atmosfere ovih destinacija. poboljšanje urbane estetike.

za potpuni doživljaj posjetitelja. ograde. osvijetlenje. znakovi koji daju informacije o povijesti.O EKIVANI REZULTATI • Autenti na atmosfera destinacija Vis i Komiža • Poboljšanje i o uvanje povijesnih lokacija i atrakcija • O uvanje tradicionalne arhitekture • Ja anje samopoštovanja lokalne zajednice • Bolji imidž i održavanje javnih prostora PRIMJER INFORMACIJE NA INTERNETU www. ure enje zelenih površina. itd. • Itinerari za posjetitelje . uslugama i aktivnostima u destinaciji.ca/dtc/heritage/heritage_heritageproperty. uvo enje informacijskih panela. održavanje tradicionalnih arhitektonskih stilova i dizajna. koje su vezane na odre ene atrakcije.) kako bi se o uvao tradicionalni izgled gradova.bristol. Znakovi se postavljaju kod parkirališnih prostora. uklanjanje arhitektonskih barijera. kreiranje turisti kih itinerara.histurban. tradicionalne restorane/barove. iš enje i bojanje fasada.ozna avanje itinerara koji uklju uju klju ne atrakcije Visa (kulturno-povijesne gra evine i lokacije. restorane i konobe. specifi nostima i sl. barove. lokacije starog grada Isse) . resursima.htm http://www.).net/english/activities/landscapes/pn_rehab. Ovakve inicijative je potrebno raditi kroz suradnju grada i privatnih vlasnika • Pristup mjestima od kulturno-povijesnog zna aja (npr.asp www. trgovine i sl. itd.posjetiteljima pružaju informacije o atrakcijama. Rekonstrukcija krovova i sl.gov. te uvo enje prikladne urbane galanterije • Ure enje rive koje treba uklju iti trgovine i zone za kupovinu. itd. RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA 132 .ns. uklanjanje arhitektonskih barijera. rive. ograde na balkonima.gov. turisti kih info centara. putevi.uk/ccm/navigation/environment-and-planning/ http://epa-prema. šetnica. postavljanje panela sa informacijama. • Kreiranje programa za pomo lokalnom stanovništvu u obnovi i dovršavanju fasada (bojanje fasada.php?Itemid=35&id=24&option=com_content&task=view AKTIVNOSTI / KORACI Urbana konverzija i rehabilitacija • Aktivno o uvanje i revitalizacija povijesnih gra evina • Renoviranje zgrada.Postavljanje tabli za ozna avanje (putokazi) .) • Unaprije enje poplo enih površina unutar stare gradske jezgre . Poboljšanje urbane estetike • Izgradnja i poboljšanje pješa kih zona.korištenje tradicionalnih materijala (kamen koji je originalno korišten u prošlosti i ostali materijali) • O uvanje i poboljšanje / kreiranje zelenih površina .omogu iti lak pristup zelenim površinama (ulazi. Tako er.net/index. glavnih trgova.

). Pol Murvu. Roki's. identitet lokalnog stanovništva reflektira se i ja a kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima. roga ice. Darko. gdje se posebno izdvajaju riba. me utim. Ovaj program konkurentnosti pomo i e u specijalizaciji gastronomije kao i njenoj diferencijaciji u odnosu na druge destinacije Splitsko-dalmatinske županije. proizvodnja hiba. Jastožera. mnoge ruralne destinacije valoriziraju upravo proizvod gastronomije u ponudi ruralnog turizma. te rakije poput limun ela. 'Viški limun elo'. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. itd. Trenutno na otoku postoji nekoliko restorana koji su specijalizirani za ponudu lokalnih specijaliteta (npr.SPECIJALIZACIJA GASTRONOMSKE PONUDE CILJ PROGRAMA Mnoge destinacije na turisti kom tržištu natje u se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima.). potrebno je organizirano i sustavno pristupiti izgradnji kompletnog i konkurentnog proizvoda gastronomije. a postoji nekoliko inicijativa za izradom lokalnih proizvoda (proizvodi od viškog vo a i povr a – OH. konobe Bako. izuzetno je važan resurs u turisti koj ponudi destinacije Otoka Visa. sa svojom lepezom tradicionalnih jela razli itih dijelova otoka Visa. orahovice i sl. ali i lokalna vina. 'Viški hib'. poga e od slane ribe. TRENUTNA SITUACIJA Gastronomija. a kao što je vidljivo iz analize oglednih primjera i analize konkurenata u ovom planu. itd. Sljede e slike prikazuju neke od lokalnih specijaliteta. kao i neke od ugostiteljskih objekata koji nude lokalne specijalitete: Viški jastog Konoba Jastožera Viška poga a od slane ribe Konoba Pol Murvu Konoba Roki's Konoba Bako O EKIVANI REZULTATI • Oboga ivanje iskustava / doživljaja otoka Visa kreiranjem gastronomskih iskustava • Kreiranje tržišne marke 'Viški jastog'. 'Viška Vugava' • Sudjelovanje lokalnih proizvo a a zdrave hrane u distribuciji svojih proizvoda lokalnim restoranima • Specijalizacija i diferencijacija gastronomske ponude otoka Visa 133 . jastog. Osim toga.

frenchentree. sladokusci ('gourmet'). barovi i restorani za zabavu.cookandtaste. riba. RAZINA PRIORITETA SREDNJA SREDNJA VISOKA 134 . oni sa oznakom 'Lokalna kuhinja' mogli bi organizirati 'Dane lokalne kuhinje' i sl. • Karakteristike ugo aja: lokalna kuhinja. Objekti hrane i pi a sa istim oznakama trebaju promovirati svoju oznaku tako da organiziraju doga aje. restorani i barovi na otvorenom ili terasama. • Program 'Lokalni proizvodi za lokalnu kuhinju' .kuharske radionice za turiste (individualce.ugovori lokalnih proizvo a a organske hrane sa lokalnim restoranima i hotelima o kupoprodaji organskih proizvoda • Kreiranje specifi nih oznaka za objekte sa ponudom hrane i pi a • Karakteristike gostiju: obitelji. organske hrane za upotrebu u lokalnim restoranima .com/france-food-cuisine/ http://www. itd. itd. za mlade.) u trajanju od pola dana do nekoliko dana. definiranjem kriterija za svaku oznaku.proizvodnja lokalne.kreiranje odabranih specijalnih oznaka ova destinacija uspostaviti e diferencijaciju od ostalih destinacija Splitsko-dalmatinske županije. organska hrana. parove.it/eindex. dodjeljivanje oznaka. vegetarijanska hrana.net/who.atlas-euro. itd.com/uk/forum_du_gout.org/SIG/Gast/Gast_introduction. • Osnivanje komisije za definiranje. • Karakteristike hrane: zdrava i dijetna hrana. • Programi radionica 'Kuhaj i kušaj' .html http://www. organiziranje 'team building' radionica za korporativne goste i sl. barovi za no ni život. romanti ni restoran.htm AKTIVNOSTI / KORACI • Kreiranje atributa sa dodatnom vrijednosti u sklopu gastronomske ponude otoka Visa . Npr.bavi se identifikacijom oznaka. lokalna hrana.pralognan. kompanije itd. te kontrola / pra enje i ispunjenje kriterija za zadržavanje oznaka.anticacucinagenovese.php http://www.php http://www.htm http://www. grupe.com/services-golf-villa/tourism-gastronomy-golf.golfvillas-france. Rezultat je ponuda razli itih iskustava i doživljaja u regiji / destinaciji. me unarodna kuhinja. implementaciju i kontrolu kriterija dodjele oznaka kvalitete .PRIMJER Lokalna hrana Izlet u vinogradu Lokalni specijaliteti Lokalni proizvodi Radionice 'Kuhaj i kušaj' Tradicionalni proizvodi INFORMACIJE NA INTERNETU http://www.

itd. koji su specifi ni i tipi ni za njeno podru je. prema propisanim parametrima Standardi su mjerljivi prema sustavu bodovanja. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa klju nim subjektima ovog podru ja) upu uju na potencijalni rast ovog proizvoda. Naime. definirale minimalne uvjete koje objekti u ruralnom turizmu moraju zadovoljavati. uglavnom u unutrašnjosti otoka. danas postoje seoska doma instva i lokalni proizvo a i vina. Ti standardi djeluju dvojako: Prvo su usmjereni vlasnicima kako bi istakli tipi ne karakteristike objekta / usluga koje se nude. Ove kategorije ruralnih objekata u Istri moraju zadovoljiti propisane standarde. Na sli an na in i destinacije u stalim dijelovima Hrvatske trebaju kategorizirati objekte ruralnog turizma koji su tipi ni za svaku destinaciju. usluge prehrane. ali i u smislu motivacije za pove anje razine kvalitete usluga Drugo. Francuska. te sustav njihovog ozna avanja. interijer. koja je 2005. KONCEPT Standardizacija podrazumijeva definiranje pojedina nih specifi nih uvjeta / standarda koje objekti u ruralnom turizmu moraju posjedovati.Op i (generalni) standardi. 135 . koji se razlikuju u tri osnovne grupe: . ruralni bed&breakfast. U Europi djeluje Europska federacija ruralnog turizma –EUROGITES. Na primjer. koji su uskla eni sa standardima Eurogitesa (ne boduju se) . temeljem ega se objekti ozna avaju definiranim znakom (kategorijom) kvalitete. a lanice ove organizacije dužne su ove standarde integrirati sa onima koje su propisale na svojim podru jima. ruralni obiteljski hotel. ve su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu.) postavile su sustav standarda i kvalitete. TRENUTNA SITUACIJA Ruralni / eko turizam na podru ju otoka Visa tek je u svojim za ecima. godine donijela op e standarde jednake za cijelu Europu. eksterijer. Andaluzija. na razini europskih destinacija i Europe u cjelini. poljoprivredna proizvodnja i uzgoj životinja. Europske ruralne destinacije (Toskana. uz sustav poticaja i podrške. organizirane aktivnosti za goste.). Austrija. što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. a što je svakako dobar primjer za sve destinacije ruralnog turizma u Hrvatskoj. agroturizam. odmor na vinskoj cesti. standardi su usmjereni prema gostima. Naš prijedlog ovih kategorija za otok Vis (primjenjiv za cijelu županiju) slijedi u nastavku ovog projekta. postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu.Obvezni standardi – ne boduju se i svi objekti ruralnog turizma ih moraju posjedovati . ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. PRIMJER U Hrvatskoj je Istra donijela internu standardizaciju i klasifikaciju ruralnih objekata na svom podru ju. stancija).STANDARDIZACIJA I SUSTAV KVALITETE U RURALNOM TURIZMU CILJ PROGRAMA Da bi ruralni turizam otoka Visa bio uspješan u svojoj komercijalizaciji i poslovanju. osposobljenost doma ina / vlasnika (certifikati i sl. kako bi se efikasnije usporedila njihova o ekivanja sa konkretnom ponudom aktivnosti i usluga. a za njegov uspjeh. postoje organizacije koje poti u i kontroliraju razvoj. potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma.Dodatni standardi – boduju se. Istra je kategorizirala razli ite objekte u ruralnom turizmu (npr. te su definirale oznake kvalitete. ruralna ku a za odmor. a temeljem bodova odre uje se ozna avanje objekta Dodatni standardi detaljno su razra eni u skladu sa specifi nostima i dijele se u nekoliko tematskih cjelina: položaj objekta. Naime. potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora. Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podru ju. Znak obilježavanja doma instva je šparoga.

com/gites/uk/rural_gites http://raar.html http://www.com/ http://www. INFORMACIJE NA INTERNETU http://www. Klju ni koraci za kreiranje ovog sustava su: .dodjela oznaka standarda kvalitete .farmholidays.ruralis. utvr ivanje odstupanja u odnosi na definirani standard itd.turisticnekmetije.si/ http://www.it/ AKTIVNOSTI / KORACI Da bi se ovaj projekt sustavno i uspješno provodio.hr/hr/standardi.eurogites.osnivanje komisije za provo enje procesa .turismoverde.Procedura se provodi samocertificiranjem objekata po propisanom obrascu. mišljenja smo da je najprije potrebno kreirati organizaciju koja e preuzeti brigu o razvoju i organizaciji ruralnog turizma.periodi na provjera parametara standarda u ruralnim objektima.org/ http://www.gites-de-france.es/ http://www. RAZINA PRIORITETA SREDNJA SREDNJA VISOKA 136 . a proces se provjerava od strane komisije koju ine Ruralis (konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre) i Turisti ka zajednica Istre.odre ivanje kriterija standardizacije ruralnih objekata .it/UK/ http://www.agriturist.

te privatnog smještaja. Obzirom na kontekst ovog Plana.15.2 Projekti smještajnih kapaciteta Da bi se isporu ila definirana i usuglašena vizija turisti kog razvoja destinacije otoka Visa te da bi se destinacija pozicionirala na prethodno definirani na in. Kategorije / projekti smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu za otok Vis su: 137 . koja je u ovom trenutku u procesu prihva anja. standarda kvalitete. koji pretpostavlja organizirani i strukturirani pristup razvoju svih segmenata ovog proizvoda. sa svim pripadaju im elementima njihove organizacije i oblikovanja. a koja predlaže osnovne tipove / kategorije objekata ruralnog turizma. odnosno smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu treba slijediti kategorije iji su modeli poslovanja ve prisutni u zna ajnim europskim i svjetskim destinacijama ruralnog turizma. Ovim se projektima na strateški na in oblikuje klju an element proizvoda ruralnog turizma. Prema tome. Ovdje je važno napomenuti da je na razini županije izra ena Strategija ruralnog turizma. itd. mišljenja smo da na podru ju otoka Visa. postavljanje jasnih kriterija. a proizvodi profesionalno oblikovali i gostima pružili kompletan doživljaj ovog prostora. potrebno je u cjelokupnom turisti kom lancu vrijednosti kreirati koncept razvoja smještajnih kapaciteta. osim ve predloženih projekata unapre ivanja postoje ih hotelskih kapaciteta. Sljede i prijedlozi reflektiraju tipologiju predloženu u Strategiji. i njegovu orijentaciju na ruralnu / eko komponentu. a prilago eni našim destinacijama omogu avaju interpretaciju lokalnog identiteta i tradicije. kao i na podru ju cijele Hrvatske u razvoju proizvoda ruralnog turizma. ovdje se elaboriraju tipovi smještaja u ruralnom turizmu.

što dodatno može utjecati na povratak iseljenog stanovništva otoka. Keja. 10-15. itd. Borova njiva. odnosno ne manje od 5 soba). Velo polje. Takvi objekti ne mogu se dogra ivati i nadogra ivati ve trebaju zadržati izvornu prostornu strukturu i oblik. koje svojom revitalizacijom mogu doprinijeti razvoju lokalnog blagostanja. Roki's). te uklju ivanje poljoprivredne proizvodnje u cjelokupnu ponudu (npr. Darko. za ovu kategoriju postoje jasna pravila i uvjeti razvoja. 4 Ruralni obiteljski hotel Ruralni obiteljski hotel predstavlja doma instvo s ve im brojem kreveta. itd. te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže. Dakle. Kao i kod razvoja ostalih smještajnih objekata ruralnog turizma. Podselje. ruralna ku a za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu ku u kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. tj. Vlasnik doma instva nije profesionalni poljoprivredni proizvo a (ali može i biti). Agroturizam predstavlja tip seoskog doma instva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja. Žena glava. Podstražje. dok dodatnu aktivnost ine turisti ke usluge smještaja i prehrane gostiju. Podhumlje. Neka od ovih doma instava ve su iskazala interes za širenjem poslovanja. ajno polje / brdo.). Pol Murvu. Ovim projektom daju se smjernice za najbolje oblikovanje ovog tipa ruralnih objekata i ponude usluga i aktivnosti. ali se zahtjeva da u ponudi doru ka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje. Mogu e lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podru ju destinacije. koji po svojoj veli ini i gabaritima mogu imati ve i broj soba (cca. Specifi nost ove kategorije doma instva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne ku e (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadaju im prostorom (oku nicom). 3 Ruralni Bed & Breakfast Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno no enje s doru kom predstavlja doma instvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doru ka gostima doma instva. Podšpilje. s obzirom da je doma instvo smješteno u ruralno podru je i takova mogu nost postoji. a osobito na lokacijama Marine zemlje. i to tako da se stave u funkciju turizma. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turisti ke usluge. Mogu e lokacije za razvoj agroturizma su: Plisko polje. koji se daju u opisu ovog projekta. itd. 2 Ruralna ku a za odmor U unutrašnjosti otoka danas postoje napuštene ku e. Mogu e lokacije za razvoj ruralnih ku a su: Dra evo polje. Organizirano je u tradicionalnim objektima (autenti na arhitektura) s atraktivnim prirodnim okruženjem (selo ili manje mjesto).Tablica 15–4: Klju ni projekti smještajnih kapaciteta PROJEKT SMJEŠTAJNIH KAPACITETA 1 Agroturizam OPIS Na otoku Visu postoji nekoliko objekata koji su kategorizirani kao seoska doma instva. a uglavnom su fokusirani na ponudu hrane i pi a (Roki's. Objekt za ruralni 138 . Ston ica.

Oklju na . a u isto vrijeme i onemogu ava. Gosti su u mogu nosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji. centralnog podru ja otoka uz novu cestu Komiža-Vis (npr. Ruralni resort smješten je u povijesnoj jezgri nekog mjesta. itd. Žužeca. koja u okviru programa 'Eko-etno sela' financira po etnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). materijali. oko Kostirne). može sa injavati cjelokupno mjesto (selo) kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica (soba. Smještaj je organiziran u više razli itih me usobno nepovezanih tradicijskih objekata (ku a) s cjelokupnim komforom koje pružaju i obiteljski ruralni hoteli. restoran). 5 Ruralni resort Otok Vis ima jedinstvenu mogu nost kreiranja snažnog branda oto kog ruralnog proizvoda.obiteljski hotel može biti i nanovo izgra en objekt. G. U nastavku slijedi detaljniji opis dva projekta ruralnog smještaja (ruralni resort. 139 . itd. Borovik. Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju postoje ih napuštenih. a osobito na lokacijama Dra evo polje. Ruralni resort je marketinški naziv koji u budu nosti treba zamjeniti dosadašnji naziv 'Eko-etno sela'. agroturizam i ruralni bed&breakfast) sa opisom koncepta. ali pod uvjetom da su se kod izgradnje i opremanja poštivali svi elementi tradicijske gradnje (veli ina.) Mogu e lokacije za razvoj ruralnih obiteljskih hotela su naselja na cijelom podru ju destinacije. svim karakteristikama. ruralna ku a za odmor. neophodnim uvjetima. Ova je inicijativa ve pokrenuta od strane županije. ure enje itd. ciljnim grupama gostiju. tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. starih gra evina kojima se daje nova vrijednost kroz turisti ke usluge. i sli no. štoviše i sprje ava gra enje novih objekata koji bi mogli narušiti autenti no ruralno okruženje Mogu e lokacije za razvoj ruralnih resorta su: Podselje. mogu im aktivnostima. ku a) organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr.

koja se prikazuje na donjim slikama. a u isto vrijeme i onemogu ava / sprje ava gra enje novih objekata koji bi mogli narušiti autenti no ruralno okruženje. KONCEPT Ruralni resort može se definirati kao horizontalni hotel smješten u povijesnoj jezgri sela. Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju postoje ih napuštenih. 140 . može sa injavati cjelokupno selo kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. Gosti su u mogu nosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji.RURALNI RESORT POTENCIJAL / MOGU NOST Kao i u drugim hrvatskim regijama. starih gra evina kojima se daje nova vrijednost kroz turisti ke usluge. a osobito na otocima postoji trend rasprodaje djedovine. Ova je inicijativa ve pokrenuta od strane županije. Servisne usluge mogu e je organizirati u svakom pojedinom objektu koji ini ruralni resort. što ga razlikuje od ruralnog obiteljskog hotela. Smještaj je organiziran u više razli itih me usobno nepovezanih tradicijskih objekata. koja u okviru programa 'Ekoetno sela' financira po etnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). Trenutno na otoku Visu postoji nekoliko inicijativa za ovakvu vrstu projekata. a ovakvim projektima na odabranim lokacijama na cijelom podru ju otoka Visa inicira se zaustavljanje tog trenda i vra anje života u davno napuštena sela povratkom domicilnog stanovništva i oživljavanjem tradicijske proizvodnje i starih obrta. restoran). dok je usluge prehrane mogu e organizirati u centralnom restoranu. Talež Otok Vis ima jedinstvenu mogu nost kreiranja snažnog branda oto kog ruralnog proizvoda. a jedna od identificiranih je ona u selu Talež. Ruralni resort je marketinški naziv koji u budu nosti treba zamijeniti dosadašnji naziv 'Eko-etno sela'. tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma.

Eura po resortu REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema prostorno planskih / geodetskih / arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije prostorno planska dokumentacija geodetska podloga pravna podrška financijska podrška pripremi projekta 141 .) Objekti / radionice sa aktivnostima za upoznavanje naslje a.PRETPOSTAVKE / UVJETI o uvanje ambijentalnosti. izrade tradicionalnih predmeta. individualni gosti. na ina života i tradicionalne kulture. fešte. itd. hib. SADRŽAJI I KAPACITETI smještaj organiziran u posebnim ku ama ili posebnim sobama Ulazni / prihvatni objekt sa recepcijom u centralnom dijelu naselja.) KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi. Objekt za iznajmljivanje i spremanje rekreacijske opreme (za pješa enje. te starim zanatima ruralnog podru ja otoka koje e izra ivati predmete / suvenire sa mogu noš u prodaje. kulturni. te e biti i radionice gdje gosti mogu sami sudjelovati u izradi svojih suvenira INVESTICIJE Od 5 do 6 mil.trgovine i sl.). doga anja u mjestu i okolici posebno osmišljeni tematski dani i ve eri te ajevi (škole kuhanja. ruralnog prostora i originalna prezentacija tradicijske kulture autenti nost osjetna o uvanost okoliša povijesni. itd. grupe. i sl. ribolov i sl. te manjim prostorom za održavanje razli itih doga aja Ugostiteljski objekti . glazbe. izrade tradicionalnih prehrambenih proizvoda (poga a. umjetni ki i arhitektonski zna aj PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA festivali.restoran sa tradicionalnom kuhinjom i ostalim specijalitetima zdrave hrane Komercijalni sadržaji .

Njihovo stavljanje u funkciju turizma idealan je koncept za brigu o tradicionalnoj baštini i oživljavanju lokalnog blagostanja. upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima smještaj visoke kvalitete PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA angažman osobnog vodi a za ture po destinaciji vinoteka ili mali vinski podrum u ku i mogu nost najma bicikla i ostale opreme za rekreaciju sudjelovanje na lokalnim feštama. festivalima i doga anjima 142 . Na otoku Visu postoje objekti koji su napušteni i potrebno ih je revitalizirati. povezanost s lokalnom zajednicom. osjetna o uvanost okoliša bliskost s prirodnim okruženjem. PRETPOSTAVKE / UVJETI položaj doma instva u prirodnom okruženju ili selu i autenti nost smještajnog objekta i ambijenta. Ruralna ku a za odmor može biti i vjerna kopija originalne tradicijske ku e koja je i vizualno i funkcionalno u skladu s naslje em kraja u kojem se doma instvo (ku a) nalazi. Dra evo polje Plisko polje KONCEPT Ruralna ku a za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu ku u kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje.RURALNA KU A ZA ODMOR POTENCIJAL / MOGU NOST Ruralne ku e za odmor predstavljaju mogu nost revitalizacije tradicionalnih objekata i njihovo stavljanje u funkciju turizma. Specifi nost ove kategorije doma instva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne ku e (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadaju im prostorom (oku nicom).

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi bez djece obitelji sa djecom grupe SADRŽAJI I KAPACITETI smještaj je organiziran u sobama poželjan kapacitet ku e je za 4 sobe ku a mora sadržavati kuhinju. ovisno o standardu.000 do 250. blagovaonicu i dnevni boravak INVESTICIJE Od 150. REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Sredstva razli itih programa poticaja za obnovu tradicionalnih ruralnih objekata Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije 143 .000. opremanju i sl. kapacitetu.

Stoga je gost.proizvedeno i konzumirano na doma instvu) stacionarni oblik turisti ke ponude (smještaj) .AGROTURIZAM POTENCIJAL / MOGU NOST Jedna od tradicionalnih djelatnosti otoka Visa je poljoprivredna proizvodnja. viško vino. tradicijom. na doma instvu se mogu organizirati i ostale turisti ke usluge (aktivnosti. PRETPOSTAVKE / UVJETI poljoprivredno gospodarstvo (usmjerenost ka proizvodnji tipi nih proizvoda. paket usluga) koje imaju za cilj gostima pružiti mogu nost aktivnog odmora. ukoliko doma instvo nudi usluge prehrane za goste izletnike (grupe koje se na doma instvu zadržavaju par sati) potrebno je organizirati poseban prostor za usluživanje obroka. dok dodatnu aktivnost ine turisti ke usluge smještaja i prehrane gostiju. džemovi od limuna i sl. koja je trenutno slabog intenziteta. živi na doma instvu dok se za receptivne usluge koristi višak prostora unutar doma instva (gospodarstva). roga ica. u pravilu. Vlasnik doma instva sa svojom obitelji. tipi nim proizvodima i lokalnom gastronomijom. Usluge smještaja mogu se nuditi u sobama. kulturološkim mikrosvijetom. odnosno maksimalno iskoristiti turisti ki potencijal doma instva. Plisko polje – seosko doma instvo Roki's Žena Glava – seosko doma instvo Darko Lokacija Borova Njiva (potencijalni agroturizam) KONCEPT Agroturizam predstavlja tip seoskog doma instva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja. jer se na ovaj na in poti e poljoprivredna proizvodnja lokalne zajednice. u permanentnoj i direktnoj interakciji s doma inom i njegovom obitelji tijekom posjeta doma instvu. Naime. apartmanima ili posebnim ku ama. Trenutna situacija na podru ju otoka Visa predstavlja veliki potencijal upravo za razvoj ovakvu vrstu ruralnog turizma. koje su detaljnije opisane u nastavku opisa ovog projekta. doma a slana riba.na primjer. plasiranje proizvoda kroz turisti ke usluge: usluge prehrane ili direktna prodaja na doma instvu) . te je integrirati u cjelokupni turisti ki razvoj otoka. te se tako er omogu ava dodatni izvor zarade za seoska doma instva. te ima mogu nost iz prve ruke upoznati se s obi ajima. Pored osnovnih ugostiteljskih usluga smještaja i prehrane. koriste i lokalne proizvode u pripremi tradicionalnih jela. Me utim. na inom i kulturom življenja. a koju danas treba revitalizirati. limun elo. agroturizam kao kategorija objekta u ruralnom turizmu podrazumijeva niz usluga i aktivnosti. 144 .iskorištavanje postoje ih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) ure enje doma instva u skladu s baštinom (ambijentalna arhitektura i opremanje) ure en okoliš osiguran parking konfekcioniranje proizvoda proizvedenih na doma instvu ("turisti ka" pakiranja) i prodajni punkt proizvoda proizvedenih na doma instvu (poseban prostor na doma instvu ure en kao prodajni punkt proizvodima iz vlastite proizvodnje . ve postoje seoska doma instva koja se za sada ipak fokusiraju uglavnom na ponudu hrane i pi a. kao i poljoprivrednom proizvodnjom.

škole. mala brodogradnja. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. kulturni itinereri.75 godina) poslovni gosti vrti i.) dnevni izletnici (zadržavaju se u mikrodestinaciji 8. sportovi u prirodi. smještajni kapacitet ku e ne ve i od 8 osoba jednokrevetna soba ne manja od 10m² bez kupatila (poželjno 15m²). ku a ili kamp (ovisno o prostranosti struktura koje su namijenjene turisti kim uslugama) smještajni kapacitet apartmana ne ve i od 5 osoba. Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada studije izvedivosti Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije Poticaj razvoju poljoprivredne djelatnosti Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. apartman. gastro team building za poslovne ljude ture .1 mil. itd. gastro udruženja. stolarija. ceste maslinovog ulja. itd.55 godina) bra ni parovi (35 . obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ 145 .PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA radionice tradicionalne kuhinje .4 sati) vikend posjetitelji SADRŽAJI I KAPACITETI smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe. ljubitelji starina. vinske ceste.) rekreativno jahanje i terapijsko jahanje lokalne fešte. dvokrevetna soba ne manja od 15m² bez kupatila (poželjno 20m²) svaka soba mora imati svoje kupatilo (na svakih 4 osobe u apartmanu i ku i potrebno je jedno kupatilo) ogra eno doma instvo zelenom ogradom ili suhozidom bazen (ukoliko je oku nica doma instva ve a od 1000m²) smještajne jedinice. stari zanati (pletenje mreža.škole kuhanja.organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješa enje. pansion. sanitarni prostori kao i prostori za usluživanje jela prilago eni za osobe s posebnim potrebama INVESTICIJE 200. planinarenje. udruženja aktivnosti na otvorenom. ribolovci. fakulteti (u cilju edukacije) udruženja (ljubitelji prirode. izrada proizvoda od drva / kamena. aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite. gradnja s kamenom itd. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. biciklizam. sakupljanje ljekovitog bilja. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. festivali i doga anja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI obitelji s djecom (30 .000 Eura .

tj. Mogu e lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podru ju destinacije. a osobito na lokacijama Marine zemlje. doga anja. Vlasnik doma instva nije profesionalni poljoprivredni proizvo a (ali može i biti). tako da postoji zajam ena privatnost. individualci. sportovi u prirodi. povezanost s lokalnom zajednicom. s obzirom da je doma instvo smješteno u ruralno podru je i takova mogu nost postoji. arheološki lokaliteti.) pa je stoga potrebno razviti smještajne kapacitete koji su namijenjen takvim skupinama gostiju. Vlasnik živi na tome doma instvu i prakti ki gost je smješten u ku i doma ina. te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže. zaljubljenici u prirodne i kulturne znamenitosti. na lokacijama koje pružaju užitak tradicionalnog / ruralnog okruženja. planinarenje. Doru ak se služi u posebnom prostoru organiziran za ugoš avanje. kulturni itinereri.iskorištavanje postoje ih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) mali kapacitet smještaja gostoljubivost – osobna briga doma ina o gostu bliskost s prirodnim okruženjem.organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješa enje. posjetitelji lokalnih festivala. biciklisti (25 . miran i tih položaj. Posebna podvrsta kategorije ruralnog B&B je Bike&Bed namijenjena ciljnoj skupini biciklista. U tom slu aju doma instvo organizira još i sigurnu prostoriju pod klju em za spremanje i eventualan servis bicikli. Životni prostori doma ina odvojeni su od prostorija koje gost koristi. upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA radionice pripreme i spravljanja tradicijskih doru aka ture . itd. može se organizirati u manjim naseljima.49 godina . ceste maslinovog ulja. KONCEPT Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno no enje s doru kom predstavlja doma instvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe . fešti. poslovni ljudi 146 .svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doru ka gostima doma instva. jedino ukoliko ne postoji zasebna ku a za potrebe smještaja. festivali i doga anja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi bez djece.RURALNI BED & BREAKFAST POTENCIJAL / MOGU NOST Otok Vis je vrlo atraktivna destinacija za turisti ki obilazak. Iako je ovo projekt ruralnog turizma. sakupljanje ljekovitog bilja. PRETPOSTAVKE / UVJETI položaj doma instva u selu ili malom gradu (recimo u Komiži) uz dobru zaštitu životne sredine. Podstražje. ruralno okruženje i doma u atmosferu. Ruralni B&B integrira tradicionalnu arhitekturu. vinske ceste. ali se zahtjeva da u ponudi doru ka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje. a vrlo je popularna destinacija za posjetitelje lokalnih doga anja (Komiška fešta. bez buke ili zaga enja i autenti na bliskost s prirodnim okruženjem stacionarni oblik turisti ke ponude (smještaj) .) lokalne fešte. tur obilaska utvrda. Za ovu kategoriju uvriježen je internacionalni naziv B&B koji se koristi i kao jak marketinški pojam. Viška regata i sl.putuju u parovima i grupama od 6 i više osoba). biciklizam. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turisti ke usluge.

pansion. aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite.SADRŽAJI I KAPACITETI smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe ili apartman. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije Pomo pri izradi prostorno planske dokumentacije geodetska podloga pravna podrška financijska podrška pripremi projekta 147 . Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom.8 – 1. Za ovaj oblik doma instava preporu ljivo je organizirati prostrane sobe koja svaka ima svoje zasebno kupatilo.5 milijuna Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. smještajni kapacitet ne bi smio biti ve i od 12 kreveta INVESTICIJE 0.

Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta 15. predlažemo projekte turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija koji cijeloj destinaciji pružaju razvoj dodatne ponude. te razvojne projekte smještajnih kapaciteta. Neki od ovih projekata razvijati e se na podru ju odre enih mikro-destinacija unutar otoka Visa. te u kona nici osigurava atraktivnost cjelokupne destinacije. po principima održivog razvoja). a ostali se mogu primijeniti na cijelo podru je destinacije.3 Projekti turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija Uz projekte za podizanje konkurentnosti. a time podižu razinu atraktivnosti i konkurentnosti cijelog otoka Visa. dok u isto vrijeme njihov potencijalni razvoj omogu ava razvoj konkurentnih proizvoda. Pri izboru i definiranju projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija fokusirali smo se na one projekte koji poti u 'zeleno poduzetništvo' (privatne inicijative. 148 .

Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turisti ka usluga kušanja proizvoda koja se napla uje u za to organiziranom prostoru. vo e. odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino. a osim trenutnih organiziranih aktivnosti obilaska otoka. Uz kreiranje odgovaraju ih prilaza vidikovcima. Podhumlje. te cestom novije izgradnje koja povezuje dva administrativna centra. kao i u unutrašnjosti. identificirane su neke inicijative lokalnog malog poduzetništva za razvojem upravo ovakve vrste ruralnog objekta (na primjer u Podhumlju.poljima. proizvodi od brašna mljevenog na mlin na vodu itd. ovaj projekt integrira i proizvodnju i komercijalizaciju. kao i postoje e i nove inicijative vezane na uzgoj maslina. trenutno su teško dostupne. kako bi se kreirali doživljaji i intenzivna iskustva ljepote prirode. što je zasigurno ograni avaju i element za razvoj kompletnog turisti kog lanca vrijednosti cijele ove oto ke destinacije. Podšpilje.) 3 Panoramska cesta Naselja na otoku Visu danas su povezana dvjema cestama (starom cestom na južnoj strani otoka. Kušaonica predstavlja doma instvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost. itd. i sli no. pa je stoga potrebno podržati ovakve inicijative. mnoge lokacije na sjevernoj strani otoka.). ulje. Pliskom polju itd). a vodi kroz naselja i ostale to ke interesa (vinograde. a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipi na proizvoda karakteristi na za mjesto gdje se doma instvo nalazi. Sustav vidikovaca temelji se dakle na mreži lokacija sa najljepšim pogledima prema moru. tradicionalne slastice. uz nastojanje da se organiziraju i oblikuju po standardima i pravilima poslovanja za ovakve vrste objekata. središnjim dijelom otoka). Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje. Osim toga. bademi. 149 . ali i prema unutrašnjim dijelovima otoka sa pogledom na polja / sela. te ostale lokacije ve postoje ih vinograda / vinarija 2 Sustav vidikovaca Cijeli otok Vis obiluje lokacijama sa prekrasnim pogledima prema moru i unutrašnjosti otoka. za potpuni doživljaj potrebno je osigurati kvalitetno dizajnirane platforme za posjetitelje. Prstenasta panoramska cesta koja se ovdje predlaže povezuje gradove Vis i Komižu.Tablica 15–5: Klju ni projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija PROJEKT TURISTI KE INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA 1 Kušaonica vina i maslinovog ulja OPIS Obzirom na ve razvijenu proizvodnju kvalitetnih vina od autohtonih sorti vina na otoku Visu. sa (interaktivnim) informacijskim plo ama. suvremenim dalekozorom. Najatraktivnije lokacije za sustav vidikovaca su uzduž postoje ih i planiranih puteva izme u Visa i Komiže (pogledi prema moru i unutrašnjosti otoka . ne postoji organizirana i opremljena mreža to aka za ovakvu vrstu proizvoda. Me utim. a pritom i obilaska nekih atraktivnih lokacija sa kojih se pružaju pogledi na ljepotu otoka.

te da se stapaju i sa veli anstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu žive. a obzirom na nezaobilazan element i motiv dolaska gostiju (turisti ki proizvod 'sunce i more'). a samoj destinaciji doprinijeti e podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa. U sklopu muzej organiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima. te da se nude komercijalni sadržaji sa lokalnim prehrambenim proizvodima. 4 'Ribarski muzej' . Razvoj koncepta pješa kih i planinarskih staza za cjelovito podru je otoka Visa temelji se na poboljšanju postoje ih staza. otok Vis ima mogu nost prezentiranja svoje ljepote. sa bogatstvom kulturnopovijesnih i prirodnih elemenata. 150 . a svojim gostima pružiti e razumijevanje prirode. koja e predstavljati nezaobilaznu to ku kod posjete destinaciji. izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica. potrebno ga je na taj na in i izvesti. kulture. 7 Centar za sportove na vodi Postoje e turisti ke agencije na otoku Visu u svoju su ponudu uvrstile organiziranje razli itih aktivnosti na vodi. ribarski pribor i oprema. te tako er nudi mogu nost u uz to vezanim aktivnostima. i gdje je mogu e pruža poglede prema moru. koji u blizini nude lokalne gastronomske specijalitete i mjesto za kratki predah. centar za aktivnosti na vodi dodatno oboga uje cjelokupnu turisti ku ponudu otoka. Naime. kako se detaljnije opisuje u nastavku. no da bi ovaj projekt bio atraktivan dio cjelokupne turisti ke ponude otoka. povijesti. pa je tako mogu e proširiti ponudu tako da u okviru muzeja posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima. u Komiži ve postoji ribarski muzej. u budu nosti je mogu e proširenje muzeja. tradicije i društvenog okruženja cijelog podru ja otoka. falkuša. kao i suveniri vezane uz ribarstvo. 5 Interpretacijski centar 'Vis otok skrovište' Otok Vis predstavlja vrlo atraktivnu destinaciju. ovaj koncept tako er podrazumijeva rute sa punktovima na klju nim to kama interesa i vidikovcima na razli itim lokacijama otoka. Nadalje. planinarskih i biciklisti kih staza Trenutno se na otoku Visu revitaliziraju i kreiraju pješa ke. dok sa sjeverne strane otoka tako er prolazi uz naselja. Interpretacijski centar ’Vis – otok skrovište’ koji e se locirati na u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija. Ovaj centar namijenjen je doma im i stranim gostima. Integracijom svih ovih elemenata. Muzej je strukturiran tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi mogu nost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnoš u otoka. razvoja.poglede na polja. a njegova atmosfera daje osje aj izoliranosti i omogu ava svojevrstan 'bijeg' od stvarnosti. a sve u prirodnom okruženje.) na južnoj strani. koji se ovim projektom restrukturira / nadogra uje. a nudi široki spektar aktivnosti. kao i razvoju novih koji se me usobno spajaju i povezuju. koje ovaj element svog povijesnog razvoja mora integrirati u svoju turisti ku ponudu. planinarske i biciklisti ke staze.Komiža Komiža je tradicionalno ribarsko mjesto. Isto tako. itd. i sl. Panoramski karakter ove ceste omogu ava posjetiteljima destinacije da na ovaj na in uspostave kontakt sa prirodom. 6 Koncept pješa kih.

9 Škola viške kuhinje Ovaj program podrazumijeva organiziranje te ajeva pripreme tradicionalnih jela za više gostiju na odabranim lokacijama. Njihova revitalizacija u etno selo. roga . kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa. Centar koji posjetiteljima interpretira povijest otoka Visa i period prisustva vojske na otoku. sa ponudom smještaja. veslanje. Podhumlje. te kreirati centar koji je interpretira. Plisko polje. tržišta destinacije Na otoku Visu je potrebno revitalizirati poljoprivrednu proizvodnju. uklju uju i tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova. Program zdrave hrane za potrebe turisti kog tržište otoka Visa podrazumijeva proizvodnju organske hrane od strane lokalnih poljoprivrednika. Uz prikaz povijesti upotrebom interpretacijskih materijala (fotografije. Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka. uz dodatnu organizaciju obilaska kušaonice vina. i sli no. masline. video materijali. obilaska atrakcija. koje predstavlja svojevrsni muzej 'teža kog' života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru. Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata. a svakako je najatraktivnije selo Dragodid. kao na primjer: ronjenje. itd. Naime. 10 Etno selo Dragodid Tradicionalan teža ki život otoka Visa potrebno je interpretirati i prezentirati kao jedan od klju nih elemenata baštine otoka. usluge iznajmljivanja. pod režimom zaštite je i sastoji se od napuštenih tradicionalnih ku a. povezivanjem poljoprivredne proizvodnje i turisti kih / ugostiteljskih objekata dodatno se poti e razvoj lokalnog gospodarstva. jedrenje.Centar za sportove sadrži sve servisne i ugostiteljske sadržaje koji su potrebni za ugodan.1992 godine. Naime. Osim toga. kajaking na moru. a tako er se oboga uje turisti ka ponuda. zapisi. itd. a može nuditi široki spektar aktivnosti. i sli no. nekada vojnih lokacija. povezivanje proizvo a a hrane i ugostiteljskih i hotelskih poduze a na podru ju destinacije u smislu distribucije lokalno proizvedene hrane. koja je u prošlosti bila mnogo bolje razvijena (limun. 151 . postoji nekoliko lokacija na sjevernoj strani otoka koje pružaju idealnu mogu nost revitalizacije i kreiranje jedinstvenog doživljaja nekadašnjeg na ina života oto ana. zabavan i stimulativan aktivni odmor na vodi. nedaleko Komiže.). povr e. danas je vrlo teško u trgovinama mješovite robe na otoku kupiti lokalne proizvode (poput. 11 Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Otok Vis je u prošlosti zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 . prodaje i popravka sportske opreme. te nudi razli ite ture obilaska interesantnih. kao i dobro poznatu Titovu špilju. te mogu nost kreiranja specifi ne turisti ke ponude bazirane na uklju enju gostiju u aktivnosti na seoskim doma instvima. limuna). ugostiteljske sadržaje Potencijalne lokacije za centar sportova na vodi su Komiža i Vis 8 Program zdrave hrane za potrebe tur. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam. Potencijalne lokacije za održavanje programa su: Podšpilje. primjerice. Centar mora imati prostor za parkiranje.

itd. Katalog tura i programa koji se mora razraditi na godišnjoj razini mogao bi imati sljede i sadržaj: .Tura karakteristi nih viških gra evina .Tura prirodnih i kulturnih zašti enih punktova . Ovaj projekt podrazumijeva pripremu i opremanje svih lokacija za posjet turista (ure enje.Viška vinska tura .Tura Viška povijest .) ovaj centar još nudi organizaciju vo enih tura vojnih lokacija.Tura viških sela. ribarski muzej – Komiža. U nastavku se detaljnije opisuju sljede i projekti: panoramska cesta. organizacija inovativnih tura otoka jest prioritetni zadatak jedinstvene Destinacijske menadžment organizacije otoka u suradnji s lokalnim agencijama i ponu a ima razli itih iskustava. spilja.dokumenti. interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište'. itd. itd. oprema po standardima sigurnosti za posjetitelje.) 12 Ture otoka Iako je postala dio ponude lokalnih turisti kih agencija. Centar 'vojna povijest Visa' i kušaonice vina i maslinovog ulja. 152 . itd. tunela. etno-selo Dragodid.Tura viških vanjskih otoka .

PANORAMSKA CESTA
POTENCIJAL / MOGU NOST
Ljepota otoka Visa, o aravaju i pogledi prema moru, te iskustvo ruralne idile idealni su elementi za kreiranje doživljaja i direktnog kontakta sa prirodom i životom otoka, na na in da se oni povežu u integriranu cjelinu putem panoramske ceste.

Pogled sa ceste na Komižu

Pogled sa ceste na vinograde

Na otoku Visu postoji stara cesta koja vodi od Visa do Komiže, te cesta novije izgradnje koja drugim putem tako er spaja ova dva naselja. Naš je prijedlog da se revitalizira dionica stare ceste izme u ova dva naselja (širi profil, ako i gdje je mogu e), te da se opremi prema prijedlozima koji slijede, a sjeverni dio otoka zahtjeva rekonstrukciju postoje ih puteva, odnosno nadogradnju gdje je potrebno, kako bi se omogu io prstenasti put oko cijelog otoka. Naime, ovaj projekt ima dvostruku važnost za razvoj turizma na otoku Visu: prije svega, na ovaj se na in poboljšava dostupnost i pristup svim lokalitetima na otoku (što je trenutno prili no zahtjevan zadatak, osobito na sjevernom dijelu otoka). Drugo, panoramska cesta samostalna je atrakcija koja gostima destinacije pruža nova iskustva i doživljaje upoznavanja sa ljepotama ovog prostora i ljudi koji na njemu žive. Prilikom obilaska terena identificirane su aktivnosti nekih turisti kih agencija na otoku (npr. Alternatura), koje izme u mnogih drugih aktivnosti organiziraju i obilazak otoka. To je me utim 'pakiranje' proizvoda i aktivnosti u cjelokupnoj ponudi jedne destinacijske menadžment kompanije, dok je projekt panoramske ceste koji se ovdje predlaže

KONCEPT
Prstenasta panoramska cesta povezuje gradove Vis i Komižu, a vodi kroz naselja i ostale to ke interesa (vinograde, poglede na polja, i sl.) na južnoj strani, dok sa sjeverne strane otoka tako er prolazi uz naselja, i gdje je mogu e pruža poglede prema moru. Panoramski karakter ove ceste omogu ava posjetiteljima destinacije da na ovaj na in uspostave kontakt sa prirodom, te da se stapaju i sa veli anstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu žive.

153

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Na panoramskoj cesti je potrebno kreirati to ke interesa koje se opremaju odgovaraju om opremom (odmorišta i vidikovci) Sustav ozna avanja i turisti ke signalizacije u prijedlogu ovog plana je tako er potrebno primijeniti na opremanje ove ceste Ovaj projekt pretpostavlja odre enu razinu ’ure ivanja’ prostora unutrašnjosti otoka, kreiranja oto ke scenografije (npr. polja ljekovitog bilja, sadnja agruma, i sl.)

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
S obzirom na kreiranje kompletnog turisti kog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa, gostima je potrebno nuditi iskustvo cijelog prostora, doživljaj starih oto kih sela, mogu nost da u obilasku otoka posjete seoska doma instva koja e nuditi mogu nost kušanja i kupnje doma ih proizvoda (vina, maslinovog ulja, i sl.), klju ne lokacije (to ke) interesa, kao i naselja se trebaju integrirati i uklju iti u cjelokupnu turisti ku sliku destinacije. Nadalje, ovim planom predlaže se revitalizacija starih sela (ruralni resort / ruralno etno-eko selo, itd.), pa je gostima neophodno osigurati dostup do njih, te time omogu iti doživljaj života otoka. Izgradnjom panoramske ceste povezuje se integrirani turisti ki lanac vrijednosti destinacije, jer se u blizini ceste ili na samom putu kreiraju vidikovci, povezuju se turisti ke atrakcije, nudi se pristup uvalama, povezuju se pješa ke i biciklisti ke staze, itd.

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi posjetitelji otoka Visa

INVESTICIJE
Izrada projekta rekonstrukcije / izgradnje panoramske ceste iznosi 4 do 8 milijuna eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Izrada projekta rekonstrukcije postoje ih puteva i izgradnje dionica koje e povezati naselja i cjelokupni turisti ki lanac vrijednosti prstenastom panoramskom cestom otoka Dobivanje potrebnih dozvola / pitanje zemljišta kojim e cesta prolaziti Po etak realizacije u naredne dvije godine

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

154

Ovo je projekt javnog sektora

INTERPRETACIJSKI CENTAR ’VIS – OTOK SKROVIŠTE’
POTENCIJAL / MOGU NOST
Otok Vis obiluje prirodnim i kulturno-povijesnim bogatstvima, koja danas nisu interpretirana niti ine dio turisti ke ponude na zadovoljavaju i i konkurentan na in. Da bi se posjetiteljima omogu ilo da se bliže upoznaju i dožive prirodu te kulturnopovijesno naslje e ovog otoka baštinu ovog podru ja, potrebno je na kreativan na in kreirati centar u kojima e gosti Visa dobiti sve informacije, ali i ponudu mnogih aktivnosti uz koje e se upoznati sa bogatstvom ovog prostora.

KONCEPT
Interpretacijski centar ’Vis – otok skrovište’ koji e se locirati u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija, koja e predstavljati nezaobilaznu to ku kod posjete destinaciji, a svojim gostima pružiti e razumijevanje prirode, povijesti, razvoja, kulture, tradicije i društvenog okruženja cijelog podru ja otoka. Ovaj centar namijenjen je doma im i stranim gostima, a samoj destinaciji doprinijeti e podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa. Interpretacijski centar pružati e 'edutainment' (u enje i zabavu) aktivnosti za goste sa razli itim motivima putovanja / dolaska na otok, kao na primjer, razli ite edukacijske sadržaje koji daju mogu nost u enja o povijesti otoka, Issi, flori, poljoprivredi, ribarstvu , društvenom razvoju, lokalnoj zajednici otoka, itd.

Centar e tako er nuditi usluge interneta, zatim mogu nost obilaska grada / otoka sa vodi em, usluge hrane i pi a, trgovinu sa suvenirima i lokalnim proizvodima i rukotvorinama, te proizvodima vezanima uz posjet centru i sa motivima vezanim uz Issu i sl., kao i knjigama, mapama, štampanim vodi ima, itd.

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po svjetskim standardima za ovakvu vrstu atrakcije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
U enje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o na inu života na otoku, njegovoj povijesti, kulturi i tradiciji U enje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o prirodnim bogatstvima otoka Mogu nost održavanja manjih sastanaka, seminara i sli no na prostoru centra Organizacija doga aja, manifestacija, koncerata i sli no Organizacija vo enih obilaska grad i otoka Upoznavanje sa lokalnim na inom proizvodnje prehrambenih proizvoda i rukotvorina (mali te ajevi pripremanja hiba, viške poga e, pletenja ribarskih mreža i sl.)

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi gosti otoka Visa, osobito obitelji sa djecom, mladi, grupe, individualni gosti, poslovni gosti itd.

155

SADRŽAJI I KAPACITETI
Interpretacijski centar mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Informacijski centar - ponuda itinerara za posjet i obilazak kulturno-povijesnih i drugih znamenitosti otoka Visa, sa mapama, literaturom i svim potrebnim informacijama, te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda, rukotvorina, suvenira, itd. • Centar za aktivnosti – posjetiteljima nudi raznovrsne aktivnosti u enja i zabave tokom cijele godine • Prostor za radionice, te ajeve, sastanke i sli no. • Restoran / konoba sa vrtnom terasom

INVESTICIJE
Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi od 500.000 do 1.000.000 EUR

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Pronalaženje idealne lokacije; Izrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta od strane neke od renomiranih internacionalnih kompanija s iskustvom u razvoju interpretacijskih centara; Kontaktiranje svjetskih dobavlja a tehnološke opreme za ovakav tip atrakcija; Organizacija upravlja ke strukture za realizaciju projekta; Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta.

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU
Iznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do centra i u centru Ozna avanje / signalizacija do centra Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova

156

RIBARSKI MUZEJ - KOMIŽA
POTENCIJAL / MOGU NOST
Komiža kolijevka ribarstva, i veoma ponosna na svoju ribarsku povijest i tradiciju, o emu svjedo i muzej ribarstva i rekonstrukcija tradicionalne ribarske brodice ’Falkuše’. Kreiranjem interpretacijskog centra, ona oživljava i pri a svoju ribarsku pri u na inovativan i zabavan na in, a gostima daje mogu nost u enja o toj tradicionalnoj vještini mještana.

KONCEPT
Muzej je strukturiran je tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi mogu nost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnoš u otoka, te tako er nudi mogu nost u uz to vezanim aktivnostima (organiziranje malih ribarskih izleta, ture brodicom i sl.). U sklopu muzeja organiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima, izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica, falkuša, ribarski pribor i oprema, itd. Isto tako, u okviru centra posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima, te komercijalni sadržaji koji nude lokalne prehrambene proizvode, kao i suvenire vezane uz ribarstvo. Ovaj projekt podrazumijeva nadogradnju / restrukturiranje / proširenje ve postoje eg ribarskog muzeja, i kreiranje dodatnih sadržaja i aktivnosti.

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
Organizacija i režim posje ivanja Organizacija doga aja, manifestacija, koncerata, i ostalih zbivanja

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi posjetitelji destinacije (obitelji sa djecom, individualni gosti, grupe, parovi, školske grupe, itd.)

SADRŽAJI I KAPACITETI
Muzej mora sadržavati: • Informativni centar sa kompletnom ponudom informacija o ribarstvu otoka, mapama otoka i arhipelaga, te sa komercijalnom ponudom suvenira, lokalnih rukotvorina, monografija i ostale literature, itd. • Interpretacijski centar - koji na inovativan na in prikazuje i posjetiteljima komunicira sve o ribarskoj tradiciji otoka i

157

video materijalima.resorna ministarstva.sa povijesnim dokumentima. sastanke i sli no Trgovine sa lokalnim proizvodima Ribarsku tržnicu Prostor za piknik / roštilj Konoba sa terasom Prodaju karata za ribarske izlete. fondovi i sl. Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Financijske potpore . izlošcima.Komiže . posjete Biševu i sl. fotografijama. I druge sadržaje koje bi valjalo posebno i suptilno osmisliti kao autonomnu oto ku atrakciju INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za prvi dio prijedloga ovog projekta iznosi oko 1. opremom i priborom i sl. • Na duži rok valja razmisliti o proširenju koncepta ribarskog muzeja u jedan ve i zna ajniji ribarski interpretacijski tematski park koji bi uz današnju i dogra enu postavu muzeja mogao nuditi i sljede e aktivnosti: Organizacija obilaska okolnih uvala brodicom Organizacija ribarskih izleta Organizacija posjete Biševu i ostalim otocima u blizini Manji prostor za radionice. te ajeve. 158 .500 000 eura EUR REDOSLIJED AKTIVNOSTI Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg biznisa na pojedinim dijelovima projekta.

lokalnih rukotvorina. prostor za spavanje sa starim krevetima i namještajem. KONCEPT Staro selo Dragodid potrebno je revitalizirati tako da u konceptu muzeja na otvorenom i zatvorenom prostoru svojim posjetiteljima pri a pri u nekadašnjeg teža kog života na otoku. mladi. te mali vrt sa tradicionalnim nasadima povr a. PRETPOSTAVKE / UVJETI Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Sa uvana tradicionalna arhitektura i izgled sela O uvan okoliš Dobar pristup lokaciji Turisti ka signalizacija do lokacije PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA razgledavanje objekta aktivnost bo anja kupnja informativnih materijala o selu / tradicionalnom na inu života kupnja suvenira. sa uvani stari pribor itd. lokalnih proizvoda. Njihova revitalizacija u etno selo. nedaleko Komiže. i sl. Na otvorenom prostoru kreira se bo alište gdje gosti mogu nau iti i sudjelovati u ovoj aktivnosti. i sastoji se od napuštenih tradicionalnih ku a. osobito parovi. koje predstavlja svojevrsni muzej 'teža kog' života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru.ETNO SELO DRAGODID POTENCIJAL / MOGU NOST Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka. prikaz starih alata za obradu zemlje / ribarenje. 159 . kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa. individualni gosti. obitelji itd. pod režimom zaštite je. To e initi tako da rekonstruira staru ku u u kojoj je staro ognjište. grupe. Ovo etno selo ima i malu konobu gdje gosti mogu uživati u brzim tradicionalnim specijalitetima. KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI Svi gosti otoka Visa.

suvenira. priborom. TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do lokacije Ozna avanje / signalizacija do lokacije Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova 160 .) • Vanjski prostor sa ure enim dijelom za bo anje • Mala konoba sa brzim viškim specijalitetima (poga a. rukotvorina. ognjištem. itd. • Vanjski prostor sa ure enom oku nicom na tradicionalan na in (mali vrt. starim fotografijama i ostalim interpretacijskim materijalima i sl. konceptualnog dizajna projekta. • Informativni punkt .sa starim namještajem i opremom. te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda. Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta.sa literaturom i svim potrebnim informacijama o atrakciji i otoku. i ostali proizvodi koji se ne pripremaju na licu mjesta) • Prostor za parkiranje • Dobar pristup sa panoramske ceste INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 500. ku ica za magarca i sl.000 eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada detaljnog programa.SADRŽAJI I KAPACITETI Etno selo Dragodid mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Izložbeni prostor u unutrašnjosti objekta .

koncerata. Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata. rukotvorina. sa mapama.). grupe. uklju uju i tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova. te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda. suvenira.CENTAR 'VOJNA POVIJEST VISA' POTENCIJAL / MOGU NOST Vis je zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 . nacrti tunela. itd. obitelji itd. te lokalnih proizvoda i rukotvorina Obilazak nekadašnjih vojnih lokacija sa vodi em Uživanje u lokalnim specijalitetima u restoranu / konobi ovog centra Organiziranje doga aja. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam. mape. dokumentira se razli itim materijalima (povijesni dokumenti. oprema. ure enje samih lokacija sa neophodnim tur. nekada vojnih lokacija. te kreirati centar koji je interpretira.1992 godine. predstava i sli no KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI Svi gosti otoka Visa. SADRŽAJI I KAPACITETI Interpretacijski centar mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Informacijski centar – prostor koji interpretira povijest otoka za vrijeme prisustva vojske. te nudi razli ite ture obilaska interesantnih. ure enje pristupnih puteva. PRETPOSTAVKE / UVJETI Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije Ure enje i opremanje nekadašnjih vojnih lokacija za prihvat posjetitelja (ure enje tunela / ili dijelova tunela. itd. • Restoran / konoba • Ponuda itinerara za posjet i obilazak nekadašnjih vojnih lokacija otoka Visa 161 . sadržajima. itd. individualni gosti.) PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA Posjete centru. gdje se interpretira vojna povijest otoka Visa. literaturom i svim potrebnim informacijama. razgledavanje izložaka / materijale Mogu nost obilaska centra sa vodi em koji interpretira postavu centra Gledanje video materijala Kupnja suvenira vezanih uz povijest vojske na Visu (memorabilia). a osobito mladi. KONCEPT Jedna lokacija u unutrašnjosti otoka oprema se kao manji centar za posjetitelje.

konceptualnog dizajna projekta Realizacija investicija TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Iznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do lokacije Ozna avanje / signalizacija do lokacije Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova 162 .000 000 eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada detaljnog programa.INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 2.

Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje. itd. Podhumlje. po primjeru poznatih svjetskih destinacija sa sli nim proizvodom. vo e. Na otoku Visu su ve zapo ele inicijative kreiranja gastronomskih tržišnih marki (npr. KONCEPT Kušaonica predstavlja doma instvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost. tako što e svojim gostima nuditi kompletni turisti ki lanac vrijednosti ovog proizvoda. tradicionalne slastice. Podšpilje. med. odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino. Kušanje se može organizirati za max. Kušaonice stvaraju mrežu punktova tipi nih proizvoda u destinaciji koji se mogu pribaviti direktno od proizvo a a. a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipi na proizvoda karakteristi na za mjesto gdje se doma instvo nalazi. koji se opisuje u nastavku. roga ica. Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turisti ka usluga kušanja proizvoda koja se napla uje u za to organiziranom prostoru. limun elo. sir.KUŠAONICE VINA I MASLINOVOG ULJA POTENCIJAL / MOGU NOST Otok Vis ima mogu nost kreiranja i kvalitetnog turisti kog proizvoda gastronomije i vina. hib. 50 osoba odjednom i ne mogu im se nuditi topla jela (kuhana jela kao u agroturizmu) ve samo naresci.proizvedeno i prodano na doma instvu konfekcioniranje (pakiranje) proizvoda 163 . suhomesnati proizvodi. Prema tome.5 sati PRETPOSTAVKE / UVJETI specijalizirana poljoprivredna proizvodnja neposredna prodaja proizvoda u mjestu proizvodnje (prodajni punkt) . te ostale lokacije ve postoje ih vinograda / vinarija. ulje.). bademi. proizvodnja lokalnih proizvoda Okusite Hrvatsku te proizvodnja vina poznate viške sorte Vugava). ovim se projektom i razvojem ovakvih turisti kih proizvoda ruralnog turizma omogu ava komercijalizacija tradicionalnih proizvoda ovog otoka. Jedan od klju nih faktora uspjeha proizvoda gastronomije i vina je kušaonica vina i maslinovog ulja. Postoje im inicijativama je svakako potrebno pružiti dodatnu podršku u smislu poticaja kao i u smislu eventualne edukacije / smjernica za bolju organizaciju i uskla ivanje sa standardima strukturiranja objekata ovakve vrste. Prosje an boravak gostiju-izletnika: 1-2. Na doma instvu ne postoje smještajni kapaciteti ve se nude isklju ivo usluge kušanja i prodaje tradicionalnih proizvoda.

) gosti koji dolaze zbog tura individualni gosti dnevni izletnici (zadržavaju se u destinaciji oko 8 sati) SADRŽAJI I KAPACITETI ure en okoliš i pristup kušaoni poseban prostor organiziran za kušanje. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. upoznavanje s tradicijom. kušanje. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ 164 .organiziranje turisti kog paketa (prezentacija.000 Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. kuša maslinovog ulja. itd. ure en prema ambijentalnim i tradicijskim elementima tradicionalne arhitekture adekvatan pribor i oprema za degustaciju (posebno za vino. kupnja) autenti nost objekta i bliskost sa prirodnim okruženjem osjetna o uvanost okoliša PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA upoznavanje s proizvodnjom upoznavanje s karakteristikama proizvoda mali te aj degustacije za grupe profesionalni te ajevi degustacije (sommelier. pansion.) za manje grupe do 10 osoba etno zbirka bio (ekološka) proizvodnja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI gosti koji borave u destinaciji gastro gosti poslovni gosti grupe (studijske. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. prijatelji.000 Eura do 250.) prostor prilago en osobama s posebnim potrebama stolovi i stolice umjesto klupa osiguran parking INVESTICIJE 100. aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. itd. ulje. itd.

Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obra enih projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija 165 .

Kartogram 15-3: Primjer projekta turisti ke infrastrukture .Panoramska cesta 166 .

te podizanje razine svijesti o zna aju turizma za ekonomiju ovog podru ja. 167 . 4 TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu) Cilj ovog projekta konkurentnosti je podizanje svijesti i poticanje posve enosti novom razvojnom modelu turizma destinacije otoka Visa. 2 Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Projekt edukacije u turizmu Rije je o osnivanju organizacije za razvoj ruralnog turizma na podru ju županije a koja sukladno pravilima i dosezima razvoja ruralnog turizma Hrvatske promi e i poti e razvoj turizma u ovoj regiji. Ovo jedan od najvažnijih projekata za usmjeravanje razvoja turizma otoka Visa i kao takva inicijativa ima potpuni prioritet. Ovo je projekt javnog sektora. potreban je sustav obrazovnih programa (za lokalno stanovništvo i za zaposlene u turizmu i povezanim djelatnostima). edukacija i trening su klju ni faktor uspjeha u zadovoljavanju o ekivanja i potreba gostiju. kao i dobro strukturirani upravlja ki sustav. a što se osobito odnosi na podru ja u zale u. 3 U nastavku projekta detaljno se opisuju projekti Destinacijske menadžment organizacije i organizacije za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom. pružanju odgovaraju e vrijednosti za novac i na taj na in podizanja razine njihovog zadovoljstva i lojalnosti. Tablica 15–6: Klju ni projekti edukacije i upravljanja PROJEKT EDUKACIJE I UPRAVLJANJA 1 Destinacijska management organizacija OPIS Otok Vis treba jedinstvenu destinacijsku management organizaciju koja se kao javno-privatno partnerstvo treba brinuti za razvoj konkurentnosti i upravljanje marketingom turizma cijelog otoka. klju no je pove ati razinu profesionalnosti i gostoljubivosti ljudi zaposlenih u turizmu. profesionalnost ljudskih kadrova zaposlenih u turizmu zna ajno utje e na izgradnju pozitivnog imidža destinacije. Da bi se poboljšala cjelokupna konkurentnost turisti kih aktivnosti otoka Visa. integrirati i implementirati. Prema tome. Predanost i posve enost lokalne zajednice turizmu je klju zdravog i kvalitetnog razvoja turizma. Uz sve to. jer na taj na in cjelokupna destinacija gradi imidž o sebi u umovima svojih gostiju. U nastavku su predstavljeni klju ni projekti vezani uz izgradnju upravlja kog sustava i edukaciju. Rije je o javno-privatnom projektu.4 Projekti edukacije i upravljanja Da bi destinacija otoka Visa sve elemente turisti kog lanca vrijednosti mogla kreirati.15. Ovo je projekt javnog sektora.

te na kraju njihovoj zajedni koj promociji. koji uglavnom ove mikro destinacije tretiraju odvojeno.insula.DESTINACIJSKA MENADŽMENT ORGANIZACIJA CILJ PROGRAMA Sustav destinacijskog menadžmenta je program iji cilj je pove avanje efikasnosti menadžmenta otoka Visa kroz uklju ivanje i koordiniranje javnog i privatnog sektora na podru ju cijelog otoka.org. O EKIVANI REZULTATI Stvaranje DMO-a (Destinacijske menadžment organizacije).visitcornwall.com/ 168 . PRIMJER DMO je kao alat za dohvat putni kih distributera DMO kreira i nudi turisti ke pakete u Španjolskoj Primjer ponude aktivnosti i proizvoda kreiranih od strane DMO-a na internetu INFORMACIJE NA INTERNETU • • • • • • • http://rural. Program e koristiti sinergiju izme u sektora. koji zajedni ki rade u istom razvojnom pravcu. a koju e initi lanovi privatnog i javnog sektora podru ja Grada Visa i Grada Komiže je klju an korak u integriranom razvoju turisti ke destinacije otoka Visa.com/ www.org/ http://www.visitprovence.com/ http://www. te koordinacijom i integracijom podru ja Visa i Komiže koordinirano omogu ava razvoj turizma cijele destinacije. DMO e promovirati razvoj sektora na strukturiran i organiziran na in kako bi se poboljšala konkurentska prednost otoka. te aktivnosti i iskustava koji bi se trebali prilagoditi postoje im i potencijalnim potrebama i o ekivanjima turisti ke potražnje.org http://www.destination-devon.world-tourism. identificirana je niska razina suradnje ova dva ureda u smislu zajedni kog kreiranja konkurentnih turisti kih proizvoda i aktivnosti. Na ovaj na in e se pomo i pri kreiranju adekvatnih usluga i proizvoda.com/ http://www.discovertuscany.carnegieuktrust. TRENUTNA SITUACIJA Na otoku Visu trenutno postoje dva ureda Turisti ke zajednice (u Komiži i Visu). odnosno.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngorms_destination_management_or ganisation http://www.

trgovine i ostale usluge. o Strateški plan: ciljevi. ture viških puteva vina. Grad Komiža. Menadžment struktura mora ustanoviti procedure i postaviti prioritete za stvaranje adekvatnih / konkurentnih turisti kih proizvoda. zajedni ka promocija. drugi stru njaci. razvoj zajedni kih turisti kih proizvoda. itd. itd. Turisti ka zajednica Komiže. lokalna udruženja. temeljem resursa i atrakcija koji nude više potencijala za privla enje turista i posjetitelja u ovom podru ju: Prvi korak je osnivanje Komisije kako bi se postavila pravila i regulative DMO-a: o Struktura (Javni i privatni sektor): Javni sektor: Grad Vis. strategije i razvoj inicijativa o Akcijski plan: utvr ivanje prioritetnih inicijativa o Resursi: Ljudski. tur. potrebno je utemeljiti posebnu upravlja ku strukturu. Drugi korak je kreiranje baza podataka i informacija: o Tržišni segmenti na emitivnim tržištima (sadašnjim i potencijalnim) o Javna pomo i subvencije na nacionalnoj i me unarodnoj razini o Turisti ka i socio-ekonomska statistika o Itd. itd. 169 . gdje su ruralni / eko programi fokus djelovanja. ozna avanje.Turisti ka zajednica Visa. a iji je cilj strateški razvoj i upravljanje proizvodom ruralnog turizma. Agencije). financijski. i ostale javne kompanije i organizacije Privatni sektor: Turisti ke kompanije (hoteli.). logisti ki. aktivnosti i usluga. kreiranje turisti kih paketa (npr.AKTIVNOSTI / KORACI Menadžment organizaciju trebao bi predstavljati privatni i javni sektor Grada Visa i Grada Komiže. kao integralnog turisti kog proizvoda otoka KONCEPT Polazi se od pretpostavke da e Splitsko-dalmatinska županija a s obzirom na njene zapo ete inicijative u revitalizaciji ruralnog turizma ovu organizaciju strukturirati ili u okviru vlastitog odjela za turizam ili putem posebne poluge za promociju i poticanje malog i srednjeg poduzetništva u turizmu. i ostalo) RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA ORGANIZACIJA ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM CILJ PROGRAMA Za razvoj ruralnog turizma na otoku Visu. ostale kompanije. eko ture Visa. Slijede i koraci podrazumijevaju suradnju i zajedni ko kreiranje turisti kog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa (Razvoj zajedni ke internet stranice. tehni ki.

bicikizam.) Stvaranje tržišne marke ruralnog turizma otoka Promocija Interni marketing RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA 170 . pejzažist. intenzitetom i kvalitetom razvoja seoskog turizma stvaranje pretpostavki za investiranje (financiranje) seoskih gospodarstava za potrebe seoskog turizma selekcija objekata/doma instava koji e biti uklju eni u razvojni program seoskog turizma županije i financijski poticani savjetodavne usluge na terenu edukativni procesi i studijska putovanja rješavanje konkretne problematike formiranje timova stru njaka (arhitekti. ruralna ku a za odmor.O EKIVANI REZULTATI kvalitetan i konkurentan turisti ki proizvod ruralnog turizma ZADACI ORGANIZACIJE ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM upravljanje aktivnostima. planinarenje. aktivnosti na vodi. ruralni resort) poticanje i razvoj ostalih aktivnosti i usluga vezanih uz proizvod ruralnog turizma. pješa enje. agroturizam. dizajneri. vinske ture. etnolozi) povezivanje s ostalim institucijama marketing i promotivne aktivnosti standardizacija i klasifikacija AKTIVNOSTI / KORACI osnivanje organizacije poticanje razvoja ruralnih smještajnih objekata po kategorijama (ruralni bed&breakfast. konzervatori. itd. ruralni obiteljski hotel. u suradnji sa novoformiranom Destinacijskom menadžment organizacijom otoka Visa (gastronomija.

te se daje osobni pristup svakom od klijenata upravo zbog mogu nosti individualizacije putem elektroni kih medija. odnosno kako marketinški bolje osmisliti aktualni model prodaje. predlažemo sljede e marketinške ciljeve za podru je otoka Visa: Cilj 1: Pove anje utrška glavne turisti ke sezone Visoka sezonalnost turizma otoka kao i cijele Hrvatske je stanje realnosti na kojemu e se još sljede i period od nekoliko godina morati smisleno i strateški raditi da bi se dogodio efekt smanjenja pritiska u glavnoj sezoni. godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012. a prvenstveno vode i ra una o otoku Visu. Upravo zbog te injenice. koji e brzo biti prihva en kao službeni dokument Hrvatske turisti ke zajednice za navedeni period. Cilj 2: Stvaranje elektroni ke platforme Standardni marketinški alati u turizmu su dobili u zadnjih nekoliko godina snažnu pomo putem elektroni kih platformi poput interaktivnih web stranica. Cilj 3: Razvoj specijaliziranih (nišnih) proizvoda Kao što je prije navedeno. preporuke dane u oba dokumenta se mogu uzeti kao po etna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu. kao i rezultate napravljenih analiza. S jedne strane imamo županijski dokument razvoja turizma koji uklju uje marketinšku strategiju.hr) putem kojih uz manji trošak se dobiva puno ve i opseg doticanja potencijalnih i sadašnjih klijenata / turista. te preporuka programa konkurentnosti te napose investicijskih programa. Cilj je ovog dijela dokumenta da se obje platforme inkorporiraju i preuzmu na razini ovog projekta. ciljeva kao i operativnih marketing aktivnosti. kako na razini Županije tako i na razini otoka sa razra enom i prihva enom strategijom pozicioniranja. službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006. socijalnih web stranica.Marketing plan 16.16. Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta. 16. zvukovi) alate vezane na podru je u kojem su bili. važno je zapo eti promišljati na koji na in pove ati utržak tijekom visoke sezone. te sa druge strane prijedloge na makro marketing razini (Republika Hrvatska) kao i regionalne preporuke (na razini Županije) koje se sastoje od najmodernijih marketing strategija i aktivnosti. otok Vis i njegovo podru je je dio "ve e" marketinške pri e kako u smislu turisti kih proizvoda tako i u smislu op eg percipiranja Županije kao regije. a vode i ra una o specifi nostima otoka Visa i njegovih recentnih potreba i želja za razvojem turizma. fotografije. primjera najbolje prakse.1.www. Ovdje je važno da otok Vis dobije atraktivne moderne alate (promjena modela sadašnje centralne stranice TZ Vis .1 Konkurentske strategije marketinga Pristup strateškom promišljanju marketingu za podru je otoka Visa proizlazi iz dva ve postoje a dokumenta koji su obuhvatili u svojoj obradi predmetno podru je .Glavni plan turizma Splitsko-dalmatinske županije. U tom 171 . raznih turisti kih portala gdje stvarni klijenti dijelke svoja iskustva kao i multimedijalne (filmovi.1 Ciljevi Uzevši u obzir strateške ciljeve za marketing Županije.tz-vis.

U smislu otoka Visa. turizam uklju uje i smještaj. hranu i pi e. kreiranje zajedni ke marke za cijelu destinaciju otoka Visa uvo enje i upravljanje eko-oznakama kvalitete. 16. vode i ra una o cjelokupnom turisti kom lancu vrijednosti predlažemo sljede e konkurentske strategije marketinga: Kontinuirano istraživanje tržišta – marketinški djelatnici sub-regije u suradnji sa županijskim marketingom kontinuirano istražuje trendove na tržištu kako bi moglo promptno reagirati na promjene u okruženju.1. Npr. (zajedni ka suradnja lokalnih 172 . na primjer.smislu. turisti kih proizvoda i usluga otoka. Npr.2 Konkurentske strategije marketinga Turizam se sastoji od nebrojenih komponenata koje daju op i dojam “turisti kog iskustva i doživljaja”. Koncentracija na klju na tržišta sa klju nim marketinškim alatima sa naglaskom na nove medije komuniciranja. informacije o gastronomiji cijele destinacije otoka Visa. usluge. Omogu avanje vrlo specifi nih informacija uz one koje postoje danas na svim komunikacijskim alatima. spilje.) no vrlo je važno kako za Županijski turizam tako i za Vis da se kreiraju i razvijaju specijalisti ki proizvodi koji su dijelom ve poznati (gastronomija. Ovdje je iznimno bitna suradnja gradova Komiža i Visa u kreiranju zajedni ke marketinške konkurentske strategije. Uz prijevoz. Cjelokupni lanac turisti ke vrijednosti. a koji bi bili idealna komplementarna ponuda turizmu cijele Županije. Nautika itd. Kooperativni marketing. estetiku kao i posebne doga aje i svi ti elementi daju odre eni utjecaj na op u turisti ku sliku destinacije. kao što je EuroGites. trgovinu. Vis u glavnim proizvodima prati "ve u" pri u (Sunce i more. ali i kreiranje novih oznaka za ruralne kapacitete hrvatskih turisti kih destinacija. ima za potrebu postaviti strateške smjernice (konkurentske marketinške strategije) koje u ve oj ili manjoj mjeri mogu direktno utjecati na kvalitetu doživljaja / iskustva gosta u destinaciji. da bi na što bolji na in kontrolirao op u sliku turizma. (na primjer proizvod agroturizma otoka Visa. uvale. Upravo zbog toga marketinška strategija ima za zadatak povezati sve sudionike iz privatnog i javnog sektora kako bi turisti ki lanac vrijednosti polu io uspjeh odnosno pozitivne dojmove. Efikasno dijeljenje odgovornosti i zadataka unutar vlastite destinacije kao i raspodjela jasnih odgovornosti i zadataka unutar županijske marketing strukture. oznake koje reflektiraju standarde kvalitete u ruralnim turisti kim objektima. Kreiranje strateških partnerstva sa gospodarskim entitetima u svrhu razvoja turizma. vinarstvo) ali i da se po ne promišlja i o specijaliziranim turisti kim proizvodima koje otok može ponuditi. zabavu. informacije o gastronomiji otoka Visa i sl. i sli no) Uvo enje kooperacijskih aktivnosti sa javnim i privatnim sektorom – marketing klubovi i seminari. Konzistentno upravljanje tržišnom markom kao i svim markama i oznakama kvalitete. Uvo enje razvoja proizvoda i usluga kao i upravljanja pojedina nim mikro destinacijama u skladu sa op im razvojem proizvoda Županije.

Zaštitna marka otoka Visa Jedinstvena zaštitna marka predstavljala bi krovnu marku pomo u koje bi se ona promovirala na me unarodnom turisti kom tržištu.2 Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja Istinito pozicioniranje koje proizlazi iz atributa otoka Visa diferencira to podru je od ostalih subregija Županije kao i bliskih konkurenata u regiji. Krovna tržišna marka morala bi se sastojati od: 173 . Koje atribute treba otok Vis koristiti da bi se diferencirao kako bi na najbolji na in iskoristilo svoje ograni ene resurse? Odgovore na gore postavljena pitanja se elaboriraju u sljede im poglavljima vode i ra una da se kroz predložena rješenja jasno identificiraju prilike otoka da bi se kreirao jedinstveni imidž u glavama potroša a / klijenata / turista ime se ova destinacije diferencira od konkurenata ali i zadovoljava potrebe gostiju bolje od drugih. 3.2. Upravo zato se pozicioniranje otoka Visa mora zasnivati na znanju o potrebama. Proces pozicioniranja je ozbiljan proces koji se sastoji od pažljive analize atributa svih mikro destinacija sub-regije ali i od analize trenuta nih kao i budu ih potreba i želja emitivnih tržišta. (edukacija kao što je predloženo u prethodno elaboriranim projektima) 16. poput vinara. malih poduzetnika i javnog sektora) Pove anje svjesnosti o turizmu i njegovu zna enju me u lokalnim stanovništvom. željama i percepcijama ciljnog tržišta zajedno sa koristima koje ova destinacija pruža.subjekata u eko/ruralnom turizmu. 2. Kako ciljno tržište percipira konkurenciju? 4. 16. Takvim pristupom se kreira ona jedinstvena percepcija i asocijacija u glavama potroša a / klijenata / turista ime se sprje avaju klju ne tri injenice: 1. Što je važno ciljnom tržištu? 2. Da bi se ovakav pristup napravio na utemeljenim injenicama potrebno je zapitati se sljede a pitanja i prona i odgovore na njih: 1. poljoprivrednih proizvo a a. Kako ciljno tržište percipira destinaciju danas? 3. Direktno natjecanje sa snažnijim konkurentom – ukoliko destinacija nema snažne argumente / atribute / proizvode i usluge kao i direktna / bliska konkurencija ona se može smatrati sekundarnom destinacijom. Pozicija destinacije je nejasna i ciljno tržište ne prepoznaje poruku koja im se odašilje – ova situacija se naj eš e doga a sa destinacijama koje žele biti sve za svakoga. Destinacija nema nikakav imidž niti identitet i/ili ima negativan imidž u glavama potroša a / klijenata / turista te ne rezultira potražnjom – realna opasnost za ovu sub-regiju je upravo u tome da može rezultirati sa nepostojanjem identiteta i imidža ukoliko se strateški ne pristupi planiranju turizma.1 Korporativni identitet a.

"robinzonska" zona 174 . Vis – zona modernog života npr. Kreiranje oznaka/loga za pojedine zone turisti ke atraktivnosti Na ovaj na in stvara se identitet pojedinih zona atraktivnosti. Komiža – zona tradicionalnog života npr.Loga otoka Visa Jedinstvene prodajne poruke. Dodavanje oznaka u lanjivanjem u me unarodne institucije i udruženja Na ovaj na in regija podiže svoj imidž na turisti kom tržištu te podiže kredibilitet kod potroša a. f. Ovdje bi trebalo iskoristiti pozitivne stavove potroša a vezane za Županiju na na in da se veže za županijsku tržišnu marku. c. npr. kao na primjer: Vis – Sunce i more Vis – Gastronomija Vis – Eko / ruralni turizam Vis – Nautika itd. EuroGites (europsko udruženje ruralnog turizma) e. Na ovaj na in oni postaju prepoznatljiviji a turisti ko iskustvo transparentnije. npr. Zaštitne marke turisti kih proizvoda Visa Kreiranje oznaka/loga za pojedine proizvodne kategorije. Kreiranje oznaka/loga po pojedinoj vrsti turisti kih proizvoda. Viški plato . kao na primjer: Vis – Jedrenje Vis – Ronjenje Vis – Vinogradi i kušaone Vis – Biciklizam Vis – Špilje i uvale Vis – Povijest i kultura Vis – Doga anja (npr. b. Viška regata) Vis – Mari i Agrikultura d. Stvaranje sinergije sa Splitsko-dalmatinskom županijom Ovim programom Vis bi trebao iskoristiti glavne adute i snage Splitsko-dalmatinske županije kao jake turisti ke tržišne marke (Dalmacija i Split kao centar regije). Biševo .zona plaže i vodenih aktivnosti npr. Viško polje – zona agrikulture npr.zona ruralnog iskustva npr. Kreiranje oznaka/loga za itinerare kroz otok i oko otoka Itinerari bi trebali biti ozna eni prema vrsti turisti kog iskustva kojeg nude. regija obalnog pojasa .

a koji su proizašli iz rada na dokumentu Glavnog plana turizma Splitsko-dalmatinske županije kao i Strateškog marketing plana turizma Republike Hrvatske.g. odnosno regionalnih radionica u županiji. 16. kultura.2. a njih obrazlažemo kao uporišta za pozicioniranje. Strateški marketing plan za hrvatski turizam je kao regionalnu preporuku pozicioniranja naveo sljede e: Preporu eno pozicioniranje: Jadranska inspiracija Imidž: Dalmatinski životni stil i kultura Vrijednosti: Opuštenost. Uporišta pozicioniranja Sve prisutniji trend o uvanja prirode i ekologije te promoviranja tradicionalnih elemenata kulture i naslje a nalaže stvaranje takve tržišne pozicije turizma podru ja otoka Visa a u sklopu op e turisti ke ponude Splitsko-dalmatinske županije. sam prostor otoka ima i svoje specifi nosti koje ga na neki na in isti u kao jedinstvenog. kulture i tradicije Turizam podru ja otoka Visa Uskla ivanje sa porastom potražnje prirodnog i neiskvarenog Izgradnja "tradicionalnog imidža" sustavom doživljaja i izgradnja "modernog imidža" kvalitetom i standardima usluge 175 . Rezultati tih radionica kao i rezultati finalnih preporuka za Splitsko-dalmatinsku županiju mogu poslužiti kao polazna platforma razmatranja pozicioniranja otoka Visa. Ozna avanje turisti kih informativnih centara Pravilno ozna avanje i osmišljavanje ure enja turisti kih centara podiže kredibilitet centra ali i pridonosi atraktivnosti destinacije/mjesta/naselja u kojem se centar nalazi.2 Pozicioniranje Prije detaljne razrade uporišta pozicioniranja otoka mora se navesti da je na razini Splitskodalmatinske županije dosta bilo rada na njenom pozicioniranju kao i uporištima pozicioniranja. otoci-obala-Zagora Diferencijacija: Kulturološko naslije e Nastavno na glavne vrijednosti i atribute Županije. koja proizlazi iz nekoliko uporišta: UPORIŠTA TURISTI KOG POZICIONIRANJA PODRU JA OTOKA VISA O uvanje prirodnih i kulturoloških vrijednosti Kapitaliziranje naslje a.

okusiti i dodirnuti. Turisti / posjetitelji nastoje proširiti svoj vidokrug ili osje ati se oboga eni u enjem o ne emu novom ili uklju ivanjem u specifi ne aktivnosti. SUSTAV DOŽIVLJAJA Gost koji "upija doživljaj" Provod Pasivan gost Estetika U enje uz provod Aktivan gost Bijeg Gost koji se "utapa u doživljaju" Doživljaji provoda: turisti su pretežito pasivni. ali jedan aspekt obi no prevladava nad svima ostalima. uti. Upravo zbog toga je potrebno odrediti pojam doživljaja i razložiti psihološku (neopipljivu) i fizi ku (opipljivu) komponentu proizvoda ukupnog turizma podru ja otoka Visa.Oblikovanje tradicionalnog imidža turizma se stvara koordiniranim pristupom sustavu doživljaja. Osobe koje odlaze na godišnji odmor postaju sve zahtjevnije i imaju iza sebe veliki broj iskustava. Doživljaji bijega: turisti traže izrazite aktivnosti i uklju enje. Doživljaji u enja uz provod: turisti žele biti aktivno uklju eni u predložene doživljaje. psihološku (neopipljivu) kategoriju cjelokupnog proizvoda turizma koja se sastoji od neopipljivih elemenata. Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije Sustav doživljaja predstavlja tzv. a traži se sve širi raspon doživljaja. Oni se žele unijeti u okruženje i/ili doga aj. Estetski doživljaj: kod turista prevladava pasivnost. Voljni su u iti na zabavan na in. Oni o ekuju da e sa svojih putovanja ponijeti uspomene vrijedne pam enja. estetikom ali i s bijegom iz svakodnevnice. u enjem uz provod. Turizam otoka treba stvoriti niz jedinstvenih vrijednosti . omirisati.brojne doživljaje vrijedne pam enja koje turisti / posjetitelji mogu ponijeti ku i i podijeliti ih s prijateljima i obitelji. Doživljaji turista integriraju sve prethodno navedene komponente. Oni istinski žele postati dio doživljaja / aktivnosti. turisti / posjetitelji op enito traže doživljaje povezane s provodom. Glavne koristi i vrste turisti kog doživljaja Bez obzira na njihovu prevladavaju u aktivnost ili pasivnost. Nastoje upiti prezentirane doživljaje pomo u svojih pet osjetila: oni žele vidjeti. 176 .

Fizi ku (opipljivu) komponentu proizvoda ine prirodni i umjetno stvoreni resursi bez kojih sustav doživljaja ne bi mogao postojati. vinogradi. pašnjaci Turisti ki centri na obali Ljekovito bilje Ljekovito bilje Ljekovito bilje Stoka. vrtovi Umjetni resursi More Planine. stijene Objekti Umjetno stvorene atrakcije Livade. perad Flora i fauna Industrijsko Sela i ku e P elarstvo Arheološki Uvale (npr Stiniva) Svjetionici Smještaj Ratarski Izletišta Vinarije Školjke Muzeji Doline Crkve Divlja Održiva gospodarska aktivnost korištenjem prirodnih resursa kroz o uvanje kulture i tradicije revitalizacijom postoje ih i kreiranjem novih umjetnih resursa Turizam kao rezultat istovremenog korištenja prirodnih i umjetnih resursa Plaže Spilje Riba Vino 177 . Resursi otoka Visa su prikazani sljede im grafikonom: FIZI KA KOMPONENTA TURIZMA OTOKA VISA Prirodni resursi Šume Oranice.

Podru je otoka Visa se pozicionira kao "discover and admire"(„otkrij i divi se“) turisti ka destinacija. koja u svojem prostoru nudi raznovrsna turisti ka iskustva i doživljaje vezane uz tradiciju i idilu oto nog života. odnosno potrebe potroša a za provo enjem svog slobodnog vremena. svaka diferencijacija mora biti utemeljena na konkretnim potrebama i željama gostiju gdje se zahtjevi za odre enom ponudom trebaju zadovoljiti. U smislu tržišne strategije. gastronomskih užitaka kao i prirodno kreiranih uvala i plaža. U prilog pozicioniranju ide i detaljna iskustveno doživljajna razrada elemenata koji iskustveno grade turisti ku pri u otoka Visa: Prošireni identitet Visa kao "Otoka Skrovišta": Vis kao proizvod • Vis kao osoba • Vis kao simbol • Orijentiran moru Autenti an Ekskluzivan Kompaktan Izoliran Tih i usporen Opušten Iskren Komiža Modra špilja Grad Vis Falkuša • • • • • • • • • Sustav vrijednosti (emocija) pozicioniranja otoka Visa: Funkcionalne prednosti • Emocionalne prednosti • Prednosti samoizražavanja • Udaljenost Mirno a Nije orijentiran masovnom turizmu Zamamnost Izoliranost Kontakt sa autenti nim oto kim životom Biti dopadljiv Koji je probirljiv Neiskvaren • • • • • • Pozicioniranje turizma kao skupa turisti kih proizvoda nalaže definiranje oblika proizvoda koji se mogu kreirati i komercijalizirati prema tržištu. Vis je "Otok Skrovište" gdje doma i i inozemni gosti "guštaju" u otkrivanju skrivenih iskustava.Pozicioniranje Harmonizacijom prirodnih i umjetno stvorenih resursa sa kreiranim sustavom doživljaja u turizmu Visa dolazi se do kvalitetne podloge za pozicioniranje turizma. Pristup strategiji specijalizacije mora odrediti set 178 . zanimljivih aktivnosti. Turisti ki proizvod je skup aktivnosti i ponu a a organiziranih u funkciji zadovoljenja odre enog motiva putovanja.

Ture Izlet jedrenjakom Biševo-Jabuka Tura minibusom unutrašnjost otoka Tura arheoloških ostataka Ronila ka tura Ture uvala Tura svjetionika .pravila i kriterija koji moraju biti zadovoljeni od strane ponu a a turizma.1 Strategija proizvoda A. Nadalje. Neopipljiva narav turisti kih usluga ini marketing napore težima ukoliko se strateški ne postave od po etka. te stoga je vrlo osjetljivo inicijalno planiranje proizvoda i usluga na na in da oni postanu razlog i element sigurnosti odabira i dolaska klijenata.3. marketinški koncept u kojemu bi poslovni subjekti (ali i privatni) trebali biti vo eni sljede im smjernicama: uskladiti vlastite proizvode i usluge sa potrebama i željama turista. teže je i samom klijentu da ocijeni da li je ponuda otoka Visa komparativno bolja od npr. fokusirati se na one turiste koji e ra e doživjeti prirodno okruženje u piktoresnom ambijentu sub-regije nego biti pripadnikom masovnog turizma (individualiziranje ponude). što raditi u podru ju otoka Visa. Sugerirani itinerari mogu biti korisni i za turopeartore specijalnih interesa i za individualne turiste u potrazi za originalnim idejama. a s ciljem da se zadovolji ciljna grupa specijalnog programa.bivša baza mornarice i spremišta podmornica i brodova 179 . suvenirnica i trgovina. 16.3 Strategije marketing miksa Današnji marketing u turizmu je na neku ruku na in vo enja ukupnog poslovanja. Strukturiranje itinerara Itinerari mogu biti kompletirani sa mrežom informacijskih punktova. klijenti isto tako ulažu dosta vremena i novaca da bi odabrali destinaciju kako i doputovali u nju. Iz svega navedenoga strategija marketinškog miksa mora biti harmonizirana izme u klju nih elemenata kako ne bi jedan element ugrozio ostale odnosno da se oni komplementarno nadopunjavaju. voditi ra una o prethodno postavljenim marketinškim ciljevima kako bi se na najjednostavniji na in polu io tržišni uspjeh bez obzira radilo se o turisti kom poduze u ili o privatnom ponu a u neke usluge. 16. Dodatno. a.otokom i udaljeni svjetionici "Vojna" tura . ponude otoka Pašmana. Pješa ke ture Razgledavanje mjesta Visa i Komiže Crkve i povijest Pješa enje po unutrašnjosti otoka b. Usvajanjem ovakvog koncepta omogu uju se bolje usluge turistima ali i izbjegavaju nepotrebna trošenja kako novca tako i vremena na proizvode i usluge koji se ne traže. odnosno tzv.

Informatori na besplatnim telefonskim linijama trebali bi pružati informacije turistima od trenutka kada se odlu e na dolazak u regiju do njihovog dolaska i boravka u regiji. Nakon odlaska. stvaramo dodanu vrijednost proizvoda te stimuliramo potroša a da konzumira proizvod. prodaja turisti kih proizvoda. Marketing klubovi Zada a marketing klubova je kreirati i provoditi promocijske aktivnosti. Kreiranje regionalnih proizvoda i suvenira Tipi an turist htjeti e uzeti sa sobom suvenire koji ga podsje aju na boravak u destinaciji. distribucija i prodaja promotivnih materijala. prodaja kuponskih vau era. usluge mjenja nice. Predlaže se kreiranje proizvoda i suvenira koji bi reflektirali pravi karakter sub-regije i njegove okolice te na taj na in pridonijeli stvaranju odnosno ja anju identiteta cjelokupnog podru ja otoka Visa.c. prodaja suvenira. D. Sportsko-rekreativni itinerari Obilazak okolice biciklima Itinerar multi-avanture (pješa enje-udaljene uvale i plaže-jedrenje-špilje) Itinerar sporta i rekreacija d. Gastronomija Najbolji restorani i konobe Doma a prirodna hrana Povr e i vo e tura vinogradi i kušaone vina B. informator upu uje pismo zahvale gostu i iskorištava mogu nost ponude novih proizvoda za idu u godinu. Marketing klubove organiziraju predstavnici interesnih skupina (javnog i privatnog) sektora. rezervacijske usluge. Stvaranje marki kvalitete Vizualizacijom atributa i koristi pove avamo želju kod potroša a za konzumiranjem odre enoga proizvoda. prodaja karata. Primjeri aktivnosti marketing klubova: pomo u organizaciji sajmova organizacija radionica i seminara obrazovni izleti za putni ke agencije i turoperatore odnosi sa javnoš u zajedni ko oglašavanje proizvodnja brošura promotivne akcije direktan marketing vo enje baza podataka itd.) Organizacija besplatnih telefonskih linija. Marke kvalitete mogu se kreirati: po pojedinim turisti kim proizvodima 180 . usluge vodi a itd. E. C. Kreiranje usluga prema potroša ima Organizacija turisti kih informativnih centara na bazi pružanja potpunih usluga turistima (davanje informacija.

2 Strategija komercijalizacije A. Bivši posjetitelji.). Organizacija prodajnih seminara gdje se oni organiziraju na izabranim tržištima potražnje. isporuci materijala itd. U izabranim agencijama organiziraju se promocije. turoperatori specijalizirani za ruralni turizam. D. Cilj ovakvih susreta je pove ati prisutnost županije ali i tim otoka Visa u prodajnim programima stranih posrednika. B. nova doga anja. obrazovanju. Kreiraju se specijalni obrazovni programi za izabrane agencije. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima ima za cilj identificirati zadovoljne goste koji su ve boravili te ih vezati za destinaciju stalno im nude i nove turisti ke proizvode i iskustva (npr. Strategija prodaje turoperatorima specijalistima Organizacija prodajnih seminara prodajnih aktivnosti u suradnji sa predstavnicima Županije pod nazivom «Kupite SD županiju» Organizacija specijaliziranih seminara za posrednike u prodaji turisti kih usluga s emitivnih tržišta i za predstavnike hrvatskih kompanija. preporu a se upotreba specijalisti kih. fokusiranijih kanala distribucije. Ovaj program se mora izvoditi u uskoj vezi sa TZ Županije kao i Hrvatskom turisti kom zajednicom koja je inicijator tih susreta. Baza podataka se mora stalno održavati. Strategija prodaje turisti kim agencijama Stvaranje mreže klju nih agencija tako da se izabiru najvažnije agencije po pojedinim tržištima potražnje. S time u vezi ciljaju se: Manji turoperatori specijalisti nasuprot velikim generalistima (npr.3. Moraju se poduzeti veliki napori u obrazovanju i informiranju specijalisti kih turisti kih agencija u cilju podizanja razine znanja i stvaranja interesa za destinacijom. Cilj seminara je podi i razinu znanja o destinacijama te kreirati interes za prodaju kod putni kih agencija. postavljaju specijalna uprizorenja (display) dijele pokloni. organizaciju novih itinerera itd. nove proizvode specijalnih interesa. proizvode specijalnih interesa. obnavljati sa novim identificiranim važnim 181 . prodaju promotivni materijali. prodaju doga anja itd.). Izabrane agencije dobivaju preferencijalni tretman u organiziranju edukativnih putovanja. C. treningu. 16. Specijalisti ke turisti ke agencije. Ciljne skupine S obzirom da otok Vis predstavlja još uvijek nepoznatu destinaciju te da turisti ki proizvod trenutno nije spreman za privla enje ve ih volumena potražnje.po posebnim koristima koje se nude potroša ima po specijalnim atributima koje uživa proizvod. privatne i javne kompanije mogu koristiti za organizaciju vlastitih promotivnih aktivnosti. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima Organizacija baze podataka Podatke iz baze.

a. S druge strane Turisti ka zajednica daje besplatno brošure i ostali promotivni materijal. Oglašavanje Budu i da cijeli otok Vis ima relativno mali budžet za oglašavanje. Direktan marketing u suradnji sa turoperatorima/turisti kim agencijama Ovim programom turisti ke agencije i turoperatori osiguravaju imena i adrese potencijalnih klijenata kao i financiranje poštanskih troškova. Publicitet je jako važan i zbog malih troškova publiciranja. 16. pove ava se kredibilitet i efikasnost svih interesnih skupina u gradu. Njezinim pravilnim vo enjem znatno se smanjuje trošak promotivnih akcija. b. Identifikacija potroša kih udruženja Ovim programom identificiramo razna udruženja. te brisanjem onih koji to više nisu. Primjeri publikacija: Imidž brošura na recikliranom papiru Specijalne brošure po proizvodima samo u elektronskom obliku Gastronomski vodi na najve im portalima d. Publicitet Publicitet bilo u novinama ili još bolje na televiziji.3. sugerira se stroga koncentracija oglašava kih aktivnosti. klubove i asocijacije kojih su lanovi odre ene grupe potroša a sa zajedni kim interesima. viško podru je mora sura ivati s novinarima upotrebljavaju i «push» alate te pružaju i im najnovije informacije i materijale. zagovornicima prodaje. Aktivnosti oglašavanja moraju biti orijentirane na identificirana primarna tržišta u podru jima gdje obitavaju identificirane ciljne grupe regije. Publikacije Dizajn publikacija mora biti u skladu sa identitetom „ekološki usmjerene“ destinacije kojeg želimo promovirati. 182 . Publikacije moraju biti kvalitetne i bogate informacijama i fotografijama.3 Strategija komunikacije A. Ovim programom identificiramo klju ne osobe po pojedinim udruženjima te ih radimo svojim partnerima. c. Oglašavanje se može izvoditi samostalno ili u suradnji s turoperatorima i putni kim agencijama. Promotivne akcije Stimuliranje kupovine originalnih proizvoda otoka. Uspjeh mnogih destinacija ovisi o veli ini publiciteta koju destinacija dobije. Na taj na in turisti ke agencije i turoperatori uvrštavaju destinaciju u svoje programe.potroša ima. S ciljem dobivanja besplatnog publiciteta. potroša i prihva aju puno pozitivnije jer se lanci u novinama shva aju kao neovisni i bez predrasuda. «Pull» promotivne aktivnosti Na bazi djelovanja «pull» tehnika potroša i traže destinaciju kod turisti kih agencija.

Prisutnost na najve im socijalnim mrežama je od najve e važnosti (Facebook. Dodatno se razvijaju podstranice top 5 sub-regije. fotografije. Stimuliranje tiskanja turisti kih vodi a 183 . Internet stranica prema potroša ima Sve ve em broju ljudi rezerviranje paket aranžmana ili hotelskog smještaja preko Interneta sasvim je normalna životna injenica. U nastavku dajemo pregled izabranih “push” alata. Organizacija nagradnih igara na emitivnim tržištima e. Posebna pod-stranica na glavnoj Internet stranici sa svom potrebnom multimedijom – filmovi. b.). a. d. kultura. profesionalnih udruženja. potrošnje turista (vau erima. Promotivni materijali Korporativne brošure Specijalne brošure po proizvodima Kalendari doga anja Prodajni vodi i Korporativni letci za distribuciji putem direktne pošte Mape – biciklizam.). «Push» promotivne aktivnosti Cilj upotrebe “push” marketinških alata je pridobiti prodava e turisti kih usluga da prodaju destinaciju. odnosno pridobiti novinare da objavljuju lanke o destinaciji. Specijalizirani sajmovi za preprodava e turisti kih usluga Posje uju se sajmovi namijenjeni preprodava ima turisti kih usluga. Nakon toga upravlja se bazom podataka. lidera mišljenja na izabranim emitivnim tržištima. e. Organizacija baze podataka o klju nim kupcima Ovim programom stvaraju se baze podataka s imenima. B. Flickr itd. turoperatore i novinare f. zvukovi itd. S time u vezi. adresama. identificiraju prioriteti i motri efikasnost svake promotivne akcije. Internet stranica mora nuditi kompletnu uslugu potencijalnim posjetiteljima od ponude raznih op ih informacija preko npr. pješa enje. Youtube. specijalnim Sudjelovanje na turisti kim sajmovima. op e itd c. razgleda interijera objekata do mogu nosti jednostavnog rezerviranja smještaja. Internet stranica Internet stranica koja sadrži podatke namijenjene profesionalnim turisti kim djelatnicima. predstavnika medija.Stimuliranje pove anje popustima itd. brojevima telefona preprodava a turisti kih usluga. profesionalnim udruženjima. novinarima. top 5 itinerara otoka Visa i podru ja itd. Organizacija obrazovnih izleta za putni ke agencije.

3.Stimulacijom tiskanja turisti kih vodi a (kao npr. doma e tržište e u periodu od sljede ih 5 godina smanjiti udjel u ukupnim no enjima sa 37% na 20 do 25% (uzevši i u obzir relativno nisku bazu brojeva tako da e udjeli mo i imati u 5 godina i ve e pomake). novim inicijativama iz Strateškog marketing plana za Republiku Hrvatsku. Velika Britanija– zajedno oko 20% ukupnog prometa. Italija. Njema ka. otok Vis malo prisutan u marketinškim alatima. Austrija – zajedno oko 25% ukupnog prometa. te kao posljedica toga je i rezultat da preko 60% ukupnih turisti kih no enja ine doma i turisti te turisti iz Slovenije. Kvantitativno izraženo. Može se konstatirati da e do i do postupnog smanjenja ukupnog udjela doma eg tržišta kao i turista iz Slovenije. Ostala tržišta Sva ostala tržišta koja sa injavaju oko 30% ukupnog prometa. Foto arhiva i. Strateškim pristupom marketingu od strane Županije putem Glavnog plana razvoja turizma. dok glavna tržišta Splitskodalmatinske županije (Italija. Suveniri 16. Lonely Planet itd) znatno podižemo kredibilitet destinacije. 184 . novinarima. h. Video materijali Video materijali namijenjeni preprodava ima turisti kih usluga. Sekundarna tržišta eška. o ekuje se pokretanje ve e informiranosti o otoku i njegovim karakteristikama.4 Tržišna strategija Iako je Vis dio ukupne ponude Splitsko-dalmatinske županije. g. Glavne to ke geo pristupa tržištima su sljede a: Primarna tržišta Slovenija. profesionalnim udruženjima i klubovima. još uvijek je. marketinški gledano. Michelin. kao i ovim dokumentom. te time i daljnja diversifikacija turisti kih tržišta. te ja i udjeli glavnih tržišta regije uglavnom iz Zapadne Europe. Njema ka i eška) ine zajedno oko 16% ukupnog ostvarenog prometa (no enja).

17. Nedostatak fondova za po etne investicije u turizmu. odnosno regionalna razina). i to kako sa stajališta privla enja ve ih doma ih i internacionalnih investitora. nema drugih instrumenata niti alata za upravljanje ili poticanje turizma sa lokalne ili županijske razine. on tako er pokazuje razinu posve enosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (Županija).1 Pristup Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa. U tom kontekstu se za podru je obuhvata ovog projekta name e potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interes doma ih i stranih investitora. ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turisti koj djelatnosti u svojim rukama. Uz to na ovom podru ju postoje i sljede a ostala ograni enja: Nedostatak mla eg i poduzetni ki obrazovanog stanovništva za male i srednje projekte. Nedostatak turizmu potrebne op e infrastrukture (osobito vodoopskrba). u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata. odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu. Prema tome. Naime javne vlasti županije nemaju ingerencije niti financijsku snagu za oblikovanje u inkovite investicijske strategije koja bi rezultirala brzim razvojnim ciklusom. i osim toga. ali i kao inicijacija poduzetni kih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative. Osim što turisti ki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podru ja i projekata za razvoj. potrebna su zna ajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko zna ajnijih obalnih projekata na lokacijama nazna enim prostornim planom te napose zna ajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora. U tom je kontekstu ovaj projekt UNDP-a promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka. Prostorni planovi fizi ki odre uju zone i koli ine turisti kog razvitka. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno podru je Županije. napose plaža i atraktivnih uvala i zaljeva. koji je smješten u Splitsko-dalmatinskoj Županiji. trenutno ne postoji niti je mogu a obuhvatna investicijska strategija za cjeloviti i integralni turisti ki razvoj ovog podru ja. Nedostatak poduzetni kih centara za projekte održivog turizma (lokalna. Neriješeno pitanje koncesija i korištenja turisti ki atraktivnog zemljišta. sljede i korak je planiranje destinacija unutar turisti kog klastera koje obuhva a prostor Županije. tako i sa stajališta privla enja malih lokalnih investitora. Uzimaju i u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj. Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podru ja destinacije otoka Visa.Investicijska strategija 17. to jest Komiže i Visa. 185 . Nedostatak efikasnog i integriranog destinacijskog menadžmenta na otoku osim naslije enih turisti kih ureda.

ME UTIM. itd. ITD. ali me usobno kompatibilne grupe razvojnih subvencija / poticaja. Slika 17-1: Opcije investicijske politike ODNOS JAVNOG SEKTORA PREMA TURISTI KIM PROJEKTIMA NEGATIVNO OPCIJA 1 NEUTRALNO OPCIJA 3 BEZIZLAZNI RAZVOJNI POLOŽAJ ZBOG MARGINALNE STOPE POVRATA NA INVESTICIJSKE PROJEKTE I NISKA RAZINA INTERESA OD STRANE DRŽAVE POZITIVNO OPCIJA 5 SUBVENCIJE I POTICAJI INVESTICIJAMA SU NEOPHODNI KAKO BI SE UKLONILE / SMANJILE BARIJERE ZA PRIVATNE INVESTICIJE U TURIZMU NEMA RAZVOJA NISKA STOPA POVRATA OPCIJA 2 PRIVATNI INVESTITORI SPREMNI SU INVESTIRATI TEK NAKON ŠTO SE DRŽAVNA VLAST IZJASNI NA SPREMNOST RAZVOJA U TURIZMU OPCIJA 4 PRIVATNI INVESTITORI BEZ MNOGO OGRANI ENJA RAZVIJAJU PROJEKTE. koji se mogu koristiti u turizmu: Financijski poticaji (direktne investicije javnog sektora u razvoj turisti ke infrastrukture. vidljivo je da su oni uglavnom locirani u domeni kvazi financijskih poticaja gdje se malim investitorima smanjuje cijena kapitala posredstvom državnih subvencija uz veliku birokratsku proceduru. IAKO MOGU DODATNO POTAKNUTI POZITIVNU KLIMU INVESTIRANJA I RAZVOJA VISOKA Izvor: Horwath Consulting Zagreb. koji ne samo da pove avaju profitabilnost investicijskih projekata. POSTOJE VELIKI RIZICI U SMISLU SOCIJALNIH UTJECAJA (RAZINA ZAGA ENJA.) Kvazi-financijski poticaji (državne / regionalne garancije za komercijalne kredite.) Fiskalni poticaji. 2008 Op enito postoje etiri zasebne. i sl.) OPCIJA 6 OPTIMALNA SITUACIJA GDJE SU SUBVENCIJE I POTICAJI NEPOTREBNI. razvojne pozajmice. poticaji za marketing i promociju.2 Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma U cilju stvaranja efikasne investicijske politike u turizmu podru ja destinacija otoka Visa. itd. ) Evaluacijom sadašnjih uvjeta financiranja i sustava poticaja u Hrvatskoj (kako je elaborirano u prethodnim poglavljima). u usporedbi sa ostalim državama / regijama.17. porezne olakšice za smanjenje trošak kapitala. 186 . jednokratne potpore. koje ne nude ovakve povlastice Ostalo (edukacijski programi za zaposlene. mora se u obzir uzeti šest hipotetskih situacija. start up programi. PRETJERANA IZGRADNJA. nego pove avaju atraktivnost investiranja u odre enu državu / regiju. One su rezultat dva seta faktora: razli iti odnosi javnih vlasti prema turizmu razina atraktivnosti / efikasnosti investicija u turisti ke projekte.

Da bi zaista zaživjeli mali i srednji održivi projekti u turizmu u Hrvatskoj i napose ovoj Županiji. Horwath Consulting je razvio vlastitu metodologiju poticaja za razli ite projekte u turisti koj industriji. a ne onim tipovima investicijama koje grade dodanu vrijednost u turizmu i time cjeloviti iskustveni lanac vrijednosti turisti kih destinacija. a posebno praksa onih zemalja koje su upravo ovakvim poticajima stvorile snažnu i konkurentsku turisti ku privredu.Postoje odre eni poticaji iz ostalih podru ja. Ovakva je situacija odvela male investitore prema investicijama koje su uglavnom povezane s biznisom nekretninama. koji su me utim povezani s me unarodnim fondovima i sredstvima finacijske pomo i. a koja je sažeta u sljede oj tabeli: 187 . biti e nužno oblikovati obuhvatni sustav poticaja kojeg poznaje svjetska turisti ka praksa.

zabavni parkovi kompleksni eko / etno resorti PROJEKTI KOJI POTI U SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI programi ili inicijative samostalnog zapošljavanja edukacijski centri programi prekvalifikacije i/ili programi 'povratak u školu' PROJEKTI VEZANI UZ ZAŠTITU OKOLIŠA PROJEKTI VEZANI UZ KULTURU organizacija doga aja o uvanje kulturno-povijesnih spomenika i naslje a unapre ivanje gradskih jezgri / javnih površina / parkova itd.Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu FINANCIJSKE SUBVENCIJE TURISTI KI PROJEKTI ZA SUBVENCIJE DIREKTNA JAVNA INVESTICIJA KVAZI FINANCIJSKE SUBVENCIJE DRŽAVNE GARANCIJE POVOLJNE KONCESIJE TAX HOLIDAYS FISKALNE SUBVENCIJE PRIJENOS GUBITAKA NIŽI UBRZANA KOMUNALNI AMORTIZACIJA POREZI NIŽI POREZ NA UVOZ RAZVOJNE JEDNOKRATNA SUBSIDIRANE POZAJMICE POTPORA KAMATE PROJEKTI REHABILITACIJE manji hoteli u urbanim naseljima veliki hotelski projekti spa objekti PROJEKTI KONVERZIJE / RESTRUKTURIRANJA društveni turisti ki objekti u hotele napušteni industrijski objekti u smještajne objekte (ili mixed use) objekte privatni rezidencijalni objekti u smještajne objekte veliki projekti konverzije devastiranih urbanih struktura GREENFIELD PROJEKTI obiteljski hoteli (Bed&Breakfast) inovativni hotelski / turisti ki koncepti veliki me unarodni hotelski brandovi marine inovativni turisti ki resorti probojni (breakthrough) razvojni projekti infrastrukturni razvojni projekti (financirani od strane privatnih investitora) EKO / ETNO TURISTI KI PROJEKTI smještaj. 188 . a dodatno se ozna ava (križi em) tip subvencije koja se može koristiti za projekte te vrste. 2008 x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x Sivom bojom su u tabeli ozna eni projekti koji su vezani uz ruralne / eko inicijative. interpretacijski centri. Izvor: Horwath HTL / Horwath Consulting Zagreb.

država tako er može financijski podržati turisti ke projekte putem subvencioniranih kamata (pokriva razliku izme u visine komercijalne kamate i one odre ene od strane države). država može ponuditi kvazi-financijsku subvenciju u smislu garancije deviznog te aja. suo ava sa poteško ama u njegovom financiranju. ukoliko postoje poteško e razvojnog subjekta da ostvari kreditiranje od strane banke). Države u ovakvoj situaciji esto su percipirane od strane privatnog sektora kao riskantne zemlje za ulaganja. ili kao dodatna sredstva jednokratnim potporama. Mnogi turisti ki projekti. ili u. Jednokratna državna potpora može se dati u novcu koji ne zahtijeva povrat. iziskuju inicijalnu investiciju u fiksnu imovinu. kao injekcija kapitala koji zahtijeva dio profita. jer smanjuju prepreke za profitabilnost projekta. U inkovitost ovih zajmova u smislu turisti kih projekata ovisi o postavljenim uvjetima (na primjer. Obzirom da je rizik ve i kod komercijalnih pozajmica. državne pozajmice se esto daju po povoljnim uvjetima za turisti ke projekte. U slu aju da je projekt financiran pozajmicom u stranoj valuti. Razvojne pozajmice – daju se umjesto. U takvim slu ajevima. a to može biti u smislu nižih kamatnih stopa. Kvazi-financijske pozajmice Državne financijske subvencije u smislu jednokratnih potpora i razvojnih pozajmica najbolja su metoda za promociju i usmjeravanje turisti kog razvoja. te na taj na in ublažava rizik povezan sa turisti kim 189 . primjerice. Jednokratne potpore smatraju se najboljom metodom za poticaj razvoja turisti kih projekata. Upravo ovakva investicija može bitno utjecati na nov ani tok u prvom razdoblju projekta. itd. zemljištu u zakup za koji se ne traži naknada. prije samog po etka poslovanja. Državne financijske subvencije Jednokratne potpore – državni poticaju turisti kim razvojnim projektima mogu biti u obliku jednokratne potpore ili pozajmice. su esto one sa nedovoljnim sredstvima ovakvog tipa. pozajmica sa istim uvjetima kao i komercijalne pozajmice od banaka ne utje u na profitabilnost poslovanja projekta.Vrste subvencija u turizmu (pojašnjenje tabele 17-1): 1. država daje garanciju za pozajmice (u komercijalnom sektoru) – državne garancije ime iskazuje svoju predanost i povjerenje u turisti ki sektor. na duži rok otplate. a ovo se posebno odnosi na ve e investicije kao što su one u hotele. 2. jer imaju direktan i trenutan utjecaj na njihovu realizaciju. a izdatak se podmiruje kroz duži niz godina. one zemlje sa visokom potrebom za razvojem turisti kog sektora kao op eg pokreta a razvoja njihove ekonomije. Ovaj tip subvencije ne zahtjeva visoka inicijalna sredstva. Istovremeno. ali mogu predstavljati otklanjanje prepreka razvoju. bez obzira na profitabilnost projekta. pa se stoga privatni sektor. Nadalje.

Fiskalne subvencije mogu se aplicirati na po etnu fazu razvoja projekta. Ostale subvencije Uz investicijske subvencije. koja bi u protivnom bila marginalna. ili ih se može ograni iti na odre ene lokacije. odnosno na privla enje stranih investicija. Ove subvencije mogu biti dio isklju ivo turisti ki usmjerenih subvencija. 4. ili odre enu vrstu razvojnog projekta. Obzirom da nemaju zna ajan efekt na nov ani tok u ranom razdoblju turisti kog projekta. ali vrlo esto su dio cjelokupne ekonomske politike usmjerene na podršku investicijama op enito. Iz iskustva je evidentno da je u nekim slu ajevima jedan ili više tih faktora utjecalo na ograni eni turisti ki razvoj. te ih evaluirati jer utje u na investicijske odluke: Edukacija / trening Marketing Repatrijacija stranih prihoda Dostupnost materijala (za gradnju i poslovanje) Radne dozvole Op i stav prema razvoju turizma Svakako je najvažnija ekonomska i politi ka stabilnost zemlje / destinacije. u smanjenju prepreka profitabilnosti projekta. 17. Iako se odre enim subvencijama može utjecati na smanjenje efekta nestabilnosti (ili percipirane nestabilnosti). fiskalne subvencije se naj eš e koriste zajedno sa financijskim subvencijama. kao i na razdoblje samog poslovanja projekta. Fiskalne subvencije Fiskalne subvencije mogu imati dvojnu ulogu: prvo. te drugo. važno je sagledati i druge faktore koji su relevantni za razvoj turisti kih projekata. poput financijskih subvencija za turisti ke projekte mogu biti primjenjive za sve projekte. jer su dio cjelokupne investicijske klime.razvojem u podru jima gdje fluktuacije deviznog te aja mogu imati ozbiljne posljedice na profitabilnost projekta. Fiskalne subvencije. u ubrzanju razvojnog procesa tako da se poboljša investicijska klima u odnosu na druge destinacije. 3. profitabilnost ak i komercijalno vrlo atraktivnog projekta može biti nedovoljna da bi se kompenzirao rizik razvoja. Formalna turisti ka politika mora uzeti u obzir i ove faktore.3 Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj Državne subvencije / poticaji i ostala sredstva za projekte u turizmu su prikazani u sljede oj tabeli: 190 .

tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" . Ministarstvo poljoprivrede. Izvor: Ministarstvo turizma.Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel.MINISTARSTVO TURIZMA Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" .sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji.preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipi nih proizvoda Instrument pretpristupne pomo i (Instrument for Pre-accession Assistance . 191 . signalizacije. obrtnicima i poduzetnicima Subvencije poljoprivrednicima. pomo u tranziciji i izgradnja institucija."Turizam kroz regije" MINISTARSTVO GOSPODARSTVA razli iti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva. manifestacija i udruga.bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu Program poticanja zaštite. tur. ribarstva i ruralnog razvoja. HAMAG. 2008. Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama. kao na primjer: Zadružno poduzetništvo.Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom.plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak ŽUPANIJSKE INICIJATIVE Program 'Etno-eko sela' . Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva. regionalni razvoj. ruralni razvoj (IPARD) IPARD .IPA) – prekograni na suradnja. itd.„Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i grani nim podru jima Bosne i Hercegovine“ AMAMO . u cilju stvaranja etno-eko sela i oboga ivanja turisti ke ponude Subvencije poljoprivrednicima. Ministarstvo gospodarstva. Splitsko-dalmatinska županija. aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program 'Zelena brazda' . izrade biciklisti kih brošura. pansion. RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva" KREDITNE LINIJE RESORNIH MINISTARSTAVA provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Program poticanja unapre enja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“ Program poticanja razvoja tematskih turisti kih putova „Tematski putovi“ Program poticajnih mjera za pove anje konkurentnosti turisti kog tržišta Sufinanciranje turisti kih projekata kojima su odobrena sredstva iz me unarodnih fondova Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma Program poticaja ulaganjima u javnu turisti ku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odre enoj destinaciji u 2008 . obrtnicima i poduzetnicima Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma Razvoj Strategije ruralnog turizma županije Financiranje / subvencioniranje tur. razvoj ljudskih potencijala. Obrazovanje za poduzetništvo MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE. SREDSTVA ME UNARODNIH FONDOVA CARDS program . Inovacije i novi proizvodi.

G. i jedna i druga destinacija ra unaju. 192 . a što je iskazano njihovim prostornoplanerskim dokumentima. sva podru ja sva podru ja sva podru ja sva podru ja obalni dio Vis i Komiža Vis i Komiža sva podru ja Vis i Komiža Plisko polje. Velo polje.Dakle. Nadalje. itd. i nema naznaka da se ovakvom dinamikom razvoja ruralnog turizma otok Vis može brzo pozicionirati i razviti turisti ki lanac vrijednosti koji se kao dio Splitsko-dalmatinske Županije može zna ajnije komercijalizirati na doma em i inozemnom tržištu. posebno iz razloga što je rije o strukturiranju investicija u odnosu na javni i privatni sektor s jedne strane. Žena glava. Podhumlje.) Podselje. Dra evo polje. a koje e se investicije na svoj na in odraziti na tržište i dinamiku takozvanih ‘zelenih’ projekata.3 g. šire podru je Visa i Komiže sva podru ja (osobito Dra evo polje.5 g. iako su poticaji fokusirani uglavnom na animiranje financiranja (subvencije).4 Ukupni pregled investicijskih projekata Tablica 17–2: Pregled investicija UKUPAN PREGLED INVESTICIJSKIH PROJEKATA ZA PODRU JE OTOKA VISA Vrsta investicije Projekt KONKURENTNOST Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Sustav malih plaža Revitalizacija rive / šetnica uz more Projekt kvalitete privatnog smještaja Eko oznake kvalitete Urbana konverzija (Vis i Komiža) SMJEŠTAJ Agroturizmi Ruralne ku e za odmor Ruralni Bed & Breakfast Ruralni obiteljski hotel Ruralni resort ATRAKCIJE I TURISTI KA INFRASTRUKTURA Kušaonica vina i maslinovog ulja Sustav vidikovaca Pješa ke / bicklisti ke staze Panoramska cesta Ribarski muzej Interpretacijski centar 'Vis. Podstražje.7 g. razvoj se eko i ruralnih projekata prili no je spor. 17.Otok skrovište' Centar za sportove na vodi Program zdrave hrane za potrebe turisti kog tržišta Visa Program pripreme / kuhanja tradicionalnih jela Etno selo Dragodid Centar 'Vojna povijest Visa' EDUKACIJA I UPRAVLJANJE Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za upravljanje ruralnim turizmom Projekt edukacije u turizmu TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu) Podru je / potencijalna lokacija Javna Privatna Javno privatna 2 . jasno je da ona predstavlja dobar okvir za pokretanje poduzetni kih inicijativa. Borova njiva. a ne na ublažavanje procesa eksploatacije projekata (olakšica). ajno polje / brdo. Vremenski prioritet 4 . Podšpilje. uzimaju i u obzir sadašnju strukturu poticaja. oko Kostirne. Podselje. s investicijama u ve e turisti ke projekte i napose javnu infrastrukturu. Žuzeca. itd. te u odnosu prema sadržaju turisti kog lanca vrijednosti s druge strane. 6 . Usprkos tome. Borovik. Oklju na Površina / broj elemenata 3-5 10 oko 50 km postoje i / potencijalno proširenje u budu nosti 1 ha 500 m 500 m 1 ha 2 2 - Programiranje i procjena investicija po pojedinim projektima u ovoj fazi nije mogu a na detaljnijoj razini. Ston ica Marine zemlje.

ovog Izvještaja.Što se ti e projekata konkurentnosti i investicija koji se navode u gornjoj tabeli. a planiraju se po principima eko / ruralnog / zelenog razvoja. oni su iskazani i detaljno razra eni u poglavlju 15. 193 .

pa je stoga evidentna nužnost povezivanja resursa i atrakcija otoka u integrirani turisti ki lanac vrijednosti.Zaklju ne napomene Podru je obuhvata ovog projekta . Stanje okoliša i prirodnih resursa je na zadovoljavaju oj razini. Nadalje. te su ga mimoišli klju ni razvojni procesi u regiji. te e u tako er imati ulogu potpore za istraživanje i razvoj unutar poslovnog sektora ruralnog / eko turizma. U razgovorima sa klju nim subjektima uo eno je da se otok Vis suo ava se s dvojbom svojeg kapaciteta da svoj razvoj temelji na organskim principima i sa glavnim osloncem na lokalne snage. a koja je uglavnom usmjerena na smanjenje cijene kapitala. pa se postavlja pitanje proizvodnje bogatstva na srednji i duži rok. Prema tome. lokalni kapacitet i iskazani lokalni poduzetni ki interesi. Dosadašnja praksa lokalnih razvojnih modela unutar državnog sustava poticaja uglavnom nije polu ila realizaciju.destinacija otoka Visa. predstavlja spoj prirodnih i kulturno-povijesnih atrakcija raspore enih na otoku Visu. Naime. ovdje se važno podsjetiti na postoje u strukturu poticaja u Hrvatskoj. sa snažnijim upravlja kim mehanizmom). ovaj prostor za sada nema zna ajnijih drugih poslovnih sektora. koja može zaživjeti jedino uz profesionalizaciju vodstva koje e uspostaviti proces izvedbe ovog programa u cjelini.18. a osobito zato što ne postoji potencijal lokalne poduzetni ke strukture. te stoga nije dovoljan motivacijski faktor za ubrzaniji razvoj eko i ruralnih inicijativa. za sada ne postoji jak agrikulturni supstrat i socijalni kapacitet za snažan i brz uzlet ruralnog turizma. Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis za svoju realizaciju pretpostavlja uspostavu snažne institucije koja e direktno i indirektno posredovati u financiranju razvojnih projekata. Prostor i njegova prirodna. gdje dominiraju dva ve a urbana centra Vis i Komiža. Prognoze o razvoju turisti kih kapaciteta izražene prostornim planovima pretpostavljaju investicije u nekoliko koncentriranih središta što pretpostavlja uglavnom izvanjske investicije. najve e ograni enje. Mla e generacije otoka Visa je uglavnom apsorbiralo tržište rada Splita. te u tom smislu s izuzetkom vinarstva i ribarstva. odnosno cjeloviti proboj novog turisti kog proizvoda za snažniju komercijalizaciju na jedan prostor (izuzetak je Istra. a danas je depopuliran i bez ve ih internih kapaciteta za rast i razvoj. Uz ribarstvo. te njime i upravljati. Povijesno je ovaj otok bio izvan procesa klasi ne turistifikacije. ili e glavni razvojni impulsi do i izvana. a vezano na implementaciju ovog programa. Prirodna i kulturna dobra ovog prostora nisu posebno ozna ena niti interpretirana. ovo je integralni program za jednu od najatraktivnijih oto kih destinacija u Hrvatskoj. i u malom opsegu poljoprivrede. vinarstvo. ali ipak valja ra unati da su osim visokih troškova neophodne infrastrukture. 194 . socio-kulturna i povijesna bogatstva bez sumnje predstavljaju izniman potencijal za ruralne i eko turisti ke projekte.

koja osim postavljanja strateških okvira za razvoj ruralnog turizma. eko / ruralnih poslovnih inicijativa koje prije svega objedinjuju turizam i poljoprivredu. županija je ve u procesu donošenja odluke o najboljem upravlja kom modelu ruralnog turizma županije. Prema tome. tako er postavlja upravlja ki okvir. odnosno njihovu simbiozu u izgradnji lanca vrijednosti ovog prostora. javna poduze a. nevladinih udruga i fondacija. 195 . Splitsko-dalmatinska županija je trenutno u procesu prihva anja Strategije razvoja ruralnog turizma županije. Kona no. Kao što je istaknuto na radionici sa klju nim subjektima otoka Visa. a neovisan je i ima poslovnu misiju na ograni eno vrijeme integriraju i interese malih privatnih operatora. kao inicijalna podloga za pokretanje ovog Centra mogu poslužiti nalazi turisti kih i drugih studija Cards Programa. Razvojno / poduzetni ki centar formira se kao javno-privatno partnerstvo (županija. ve a privatna poduze a i poduzetnici te eventualno internacionalni subjekti). programa i financijskih potpora javnih institucija i agencija. Naime. naš je prijedlog da se osnuje Razvojno / poduzetni ki centar. koji ima misiju upravljanja procesom razvoja poduzetni kih održivih. koje e se izostankom prve pokazati kao realne alternative. nužno e do i do sukoba s drugim potencijalnim razvojnim opcijama za ovaj prostor. transfera znanja i dr.Dakle. što se ovdje i uzima u obzir. te klju nih proizvoda unutar ovog segmenta. jasno je da bez aktivne izgradnje lanca vrijednosti u turizmu na temeljima održive eko / ruralne koncepcije i na onoj ekonomiji razmjera koja omogu ava zna ajan rast blagostanja i povrata stanovništva na otok.

Stoga je važno da se svi interesni subjekti u turizmu ovog podru ja dogovore i usuglase oko klju nih razvojnih koraka i odgovornosti. klju ni projekti predloženi u Planu razvoja ruralnog / eko turizma destinacije otoka Visa predstavljaju se u okviru Provedbenog plana. održivu izgradnju novih turisti kih iskustava i proizvoda uz naglasak na kvalitetu. a prijedlozi njegove operacionalizacije pretpostavljaju izgradnju kompletnog turisti kog lanca vrijednosti destinacije. Ovaj plan oslanja se na uspješne modele organizacije i razvoja ruralnog turizma. razinu prioriteta i vremenski okvir za provedbu svakog od njih: 196 .Provedbeni plan Plan razvoja ruralnog / eko turizma za podru je destinacije otoka Visa daje strateški okvir za razvoj i rast novog turisti kog proizvoda u podru ju koje do sada nije doživjelo zna ajan turisti ki razvoj. U tom kontekstu.19. koji definira odgovornosti.

lokalna samouprava Privatne inicijative uz podršku javnog sektora Lokalna samouprava Privatne inicijative Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu i ruralnom turizmu destinacije. Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Program opremanja malih plaža u uvalama Revitalizacija šetnica uz more Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Eko oznake kvalitete Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Urbana konverzija (Vis i Komiža) Mali poduzetnici uz podršku javnog sektora (Lokalna samouprava. Županija) Mali poduzetnici uz podršku i poticaje na državnoj i županijskoj razini Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu. lokalne i županijske TZ. god. lokalne turisti ke agencije. uz podršku lokalne samouprave i TZ-a) Budu a organizacija za razvoj eko / ruralnog turizma Lokalna samouprava uz podršku županije Visok Visok Srednji Visok Srednji Visok Visok Srednji Vrlo visok Visok . turisti ke zajednice) Lokalne i županijska TZ.PROJEKTI KONKURENTNOSTI VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. god.

Agroturizam Ruralna ku a za odmor Ruralni 'bed & breakfast' Ruralni obiteljski hotel Ruralni resort Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok Vrlo visok Visok Srednji Visok 198 .PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. god. god.

Kušaonice vina i maslinovog ulja Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok Sustav vidikovaca Privatne inicijative uz podršku lokalne samouprave i županije Visok Panoramska cesta Javna inicijativa Visok Ribarski muzej .Komiža Interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište' Škola viške kuhinje Koncept pješa kih. god. lokalna samouprava) Visok Srednji Visok Visok Srednji Visok Visok Visok . tržišta destinacije Etno selo Dragodid Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Javno-privatna inicijativa Javno-privatna inicijativa Privatna inicijativa Lokalne TZ i TZ županije uz podršku županije i lokalne samouprave Privatna inicijativa Lokalno malo poduzetništvouz podršku javnog sektora Privatna inicijativa (uz javnu podršku) Javno-privatna inicijativa (poduzetništvo. planinarskih i biciklisti kih staza Centar za sportove na vodi Program zdrave hrane za potrebe tur.PROJEKTI ATRAKCIJA I TURISTI KE INFRASTRUKTURE VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. god.

županija) Javno-privatna incijativa Županija. županija) Javni sektor (lokalne i županijske TZ. TZ županije Visok Visok Vrlo visok Vrlo visok 200 . god.PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. Projekt edukacije u turizmu TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva u turizmu) Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Javni sektor (lokalne i županijske TZ. god.

PROSTORNI PLAN SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE. 2008. Zagreb. 2001. USKLA ENJE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE S UREDBOM O URE ENJU I ZAŠTITI ZAŠTI ENOG OBALNOG PODRU JA MORA.mzopu. 2008. 2008. 2008. 2007. Državni zavod za statistiku. Locum Consulting. Zagreb. DELIVERING THE LUXURY EXPERIENCE. Split. 2001. Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije.RASTER. Splitsko-dalmatinska županija. Grad Vis. DIGITALNI MODEL RELJEFA RH . TURIZAM U PRIMORSKIM GRADOVIMA I OP INAMA U 2007. GODINE. Institut za zurizam. Splitsko-dalmatinska županija. 2008.Popis korištenih izvora Državni zavod za statistiku RH. Državni zavod za statistiku RH. POPIS POLJOPRIVREDE 2003. November 1997 Locum Consulting. 2006. Vis. Agencija za zaštitu okoliša. 2008. 2003. Parliamentary Commissioner for the Environment. 2006. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE. Zagreb. PROSTORNI PLAN URE ENJA GRADA VISA – PRIJEDLOG PLANA. Split. GODINE. Split. STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ – TOMAS LJETO 2007. 2005. PROGRAM Grad Komiža. REGIONALNI OPERATIVNI SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE.STANOVNIŠTVA 2003. 2005. 2008.hr 201 .ruralis.hr/more Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre. EKONOMSKI PODACI. THE CHANGING FACE OF LUXURY TRAVEL. OCJENA KAKVO E MORA NA PLAŽAMA U SEZONI 2008. Državni zavod za zaštitu prirode. 2008. Komiža.. NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA CRONEN. Zagreb. CORINE LAND COVER. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure enja. Službeni glasnik Grada Komiže 10/06.. Zagreb. Zagreb. Splitsko-dalmatinska županija. www. Državni zavod za statistiku RH. http://www. 2001.Zagreb. Zagreb. Grad Vis. STANDARDIZACIJA I KLASIFIKACIJA SEOSKIH DOMA INSTAVA U ISTRI.. Splitsko-dalmatinska županija. POPIS STANOVNIŠTVA 2001. Zagreb. Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije. GISDATA ZAGREB. Službeni glasnik Splitskodalmatinske županije. MANAGEMENT OF THE ENVIRONMENTAL EFFECTS ASSOCIATED WITH THE TOURISM SECTOR. PROSTORNI PLAN URE ENJA GRADA KOMIŽE. Split. 2005. Wellington. STATISTI KI LJETOPIS 2007. Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre.20. FINA.

com poticanje investicija.azores.visitazores.restaurant.it Regija Sardinija.php Azores Informacije.arcipelago.world-tourism.forestur. http://www.site. www.html Forestur.stb.htm.org International Scientific Council For Island Development.insula. www. www.watourismawards. http://app.php?attribute=3 Rural Tourism International Training Network.org/events--awards/tourism- Highlands and Islands Enterprise. www.1424.com/azores/azores.emerit.asp http://www.com Talijanski web za www.org/ 202 .uk/rural Organization of Tourism Education and Training.htm Agroturizam Elba.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngo rms_destination_management_organisation World Tourism Organization. web: www.au/index.com.atec.it/it/agri-campeggio.gr/uk/ste_uk. web: www.sg/asp/ina/ina07.co.ca/ Tourism Council Western Australia.carnegieuktrust.sardegnaturismo.http://www.EventID-56596 AsianInfo.ca/eng/index.asianinfo. awareness-activities.bioelba.EventID56596 HI~Arts.planisfero. http://woe. http://www.edu. http://www.it/APTView/view?guid=b2fc92679a4ce471:cb6009: 107e0626e4a:-7ffd Agroturizam Sapereta. EMERIT.aspx Belize Tourism Board.com.investinitaly.sardegna.uk/Eventsdetails.ruraltourisminternational. www.sapereonline.hie.restaurants.org.toscana. web: www.org/asianinfo/indonesia/pro-tourism.elba-agriturismo.co.php?option=com_content&task=blogcategory &id=17&Itemid=51 Canadian Tourism Human www.com.htm Alberta Hotel & Lodging Association.tsnsw.hi-arts.belizetourism. www.it Turisti ka stranica Sardinije.htm Carnegie UK Trust Rural Programme.org.htm.Toskanski arhipelag turisti ke informacije.net/index.uk/Eventsdetails. http://www. www.agroturizam. web: www. http://rural. web: www.html Resource Council.ste. Turisti ka stranica Arhipelaga Azores. Singapore Tourism Board.turismo. http://www.it/ Biokamp .php?obj_id=676181603 Tourism Skills Network West of England.travel/index.org/main. www.

1 Temeljna kvalifikacija podru ja .lokacije Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina 9 9 11 11 12 13 14 203 2 3 3 4 4 4 4 5 5 6 7 7 8 1 2 2 1 1 4. razvojne mogu nosti i ograni enja Tablice Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina Tablica 4–16: Turisti ke zone .Sadržaj priloga 4 Situacijska analiza Tablice Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Kartogrami Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 4.ukupno Tablica 4–17: Turisti ke zone .2 Socio – ekonomski faktori Tablice Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura Tablica 4–4: Stanovnici .aktivnost Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Tablica 4–7: Ku anstva Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001. godine Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda 4.Dobno-spolna piramida Tablica 4–5: Stanovnici .21.3 Prostor.

Snage i slabosti .Segment Okoliša Tablica 8–14: G. Snage i slabosti .Segment Turisti kih usluga destinacije Tablica 8–5: E.Segment Ekonomskog okruženja Tablica 8–13: F.Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Tablica 4–23: Zaštita prirode Tablica 4–24: Ekološka mreža Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Kartogrami Kartogram 4 2: Temeljna namjena površina Kartogram 4 3: Gra evinska podru ja Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja Kartogram 4 5: Zaštita prirode Kartogram 4 6: Kulturna baština 4.Segment Konkurenata Tablica 8–10: C. Mogu nosti i prijetnje .Segment Performansi destinacije Tablica 8–3: C.Segment Socio-kulturnog okruženja Tablica 8–12: E. Mogu nosti i prijetnje . Snage i slabosti .Segment Prirodnog. Snage i slabosti .Segment Interesnih subjekata i partnerstva Tablica 8–7: G. Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje . Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje .Segment Pravno-politi kog okruženja Tablica 8–11: D. Snage i slabosti .Segment Destinacijskog marketinga Tablica 8–4: D.Segment Trendova industrije Tablica 8–9: B.4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogrami Kartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 14 14 16 16 20 8 10 15 15 19 22 22 23 8 SWOT analiza Tablice Tablica 8–1: A. Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje . i ekonomskog profila podru ja Tablica 8–2: B.Segment Turisti kog razvoja Tablica 8–8: A.Segment Lokalne zajednice i javnih usluga Tablica 8–6: F.Segment Tehnologije 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 204 . socijalnog.

10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablice Tablica 10–1: Cipar Tablica 10–2: Malta Tablica 10–3: Sardinija 37 37 40 43 205 .

206 .

PRILOZI .*** “Priprema planova razvoja eko i ruralnog turizma za podru je destinacije otoka Visa” *** Kona ni izvještaj .

.

1 Temeljna kvalifikacija podru ja .3 Prostor. razvojne mogu nosti i ograni enja Tablice Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina Tablica 4–16: Turisti ke zone .2 Socio – ekonomski faktori Tablice Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura Tablica 4–4: Stanovnici .Sadržaj 4 Situacijska analiza Tablice Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Kartogrami Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 4.ukupno Tablica 4–17: Turisti ke zone . godine Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda 4.aktivnost Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Tablica 4–7: Ku anstva Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001.Dobno-spolna piramida Tablica 4–5: Stanovnici .lokacije Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina 9 9 11 11 12 13 14 2 3 3 4 4 4 4 5 5 6 7 7 8 1 2 2 1 1 4.

Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje .Segment Performansi destinacije Tablica 8–3: C. Mogu nosti i prijetnje .Segment Pravno-politi kog okruženja Tablica 8–11: D.Segment Ekonomskog okruženja Tablica 8–13: F.Segment Trendova industrije Tablica 8–9: B. Snage i slabosti .Segment Lokalne zajednice i javnih usluga Tablica 8–6: F. Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje .Segment Interesnih subjekata i partnerstva Tablica 8–7: G.Segment Prirodnog. Mogu nosti i prijetnje . Snage i slabosti .Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Tablica 4–23: Zaštita prirode Tablica 4–24: Ekološka mreža Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Kartogrami Kartogram 4 2: Temeljna namjena površina Kartogram 4 3: Gra evinska podru ja Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja Kartogram 4 5: Zaštita prirode Kartogram 4 6: Kulturna baština 4. Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje .4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogrami Kartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 14 14 16 16 20 8 10 15 15 19 22 22 23 8 SWOT analiza Tablice Tablica 8–1: A.Segment Socio-kulturnog okruženja Tablica 8–12: E.Segment Destinacijskog marketinga Tablica 8–4: D. i ekonomskog profila podru ja Tablica 8–2: B. Snage i slabosti .Segment Turisti kog razvoja Tablica 8–8: A.Segment Turisti kih usluga destinacije Tablica 8–5: E.Segment Okoliša Tablica 8–14: G.Segment Tehnologije 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 . Snage i slabosti . socijalnog. Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje .Segment Konkurenata Tablica 8–10: C.

10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablice Tablica 10–1: Cipar Tablica 10–2: Malta Tablica 10–3: Sardinija 37 37 40 43 .

.

Corine Land Cover.1 Temeljna kvalifikacija podru ja Kartogram 4-1: Pokrov zemljišta Izvor: AZO.4 Situacijska analiza 4. 2001. 1 .

31 4.43% 13. varijanta 2 Izvor :DZS. Corine Land Cover.126 5.000 Kretanje broja stanovnika Stanovnici 60 i više godina Planirani broj stanovnika 2015.29 0.27% 1.21 8.31% 94.226 2.34 1.00% 4.02 14.42% 14.66 13.781 2.248 2. .011 4.349 1.230 1.24 12.55% 13.900 2.39% 0.96 14.960 9 762 38.35 3.28% 8.2 Socio – ekonomski faktori Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Podru je Stanovnika 2001. 1991.919 2.11 0. Kod 112 221 223 231 242 243 311 312 313 321 323 324 333 Površina km2 1.83% 8.1% 3.8% 1. Broj % Broj Broj Broj KOMIŽA 1.29% 15.37% 3.167 4. 2001.43 1.77% 12.677 10 809 48.9% 2.571 43.243 488 29.500 VIS 1.106 642 32.56 14.2% 1.637 19 1.51% 4.53 100.2% 4.58% 0.1% 1.04 8.130 31. varijanta 1 Planirani broj stanovnika 2015. Popis stanovništva 2001 2 . Naselja Aktivno stanovništvo Broj Broj Broj % 1981.trend Planirani broj stanovnika 2015.Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Naziv razreda Umjetne (izgra ene) površine Vinogradi Maslinici Pašnjaci Mozaik uzgojnih parcela Pretežno poljoprivredno i prirodni pokrov Bjelogori na šuma Crnogori na šuma Miješana šuma Prirodni travnjaci Makija i garig Prijelazna šumska podru ja Oskudni biljni pokrov UKUPNO Izvor: AZO.500 OTOK VIS 3.

90-94 80-84 70-74 60-64 50-54 40-44 30-34 20-24 10-14 0-4 -20.0% 20.44 9% 13% 10% 45 .0% -10. Tablica 4–4: Stanovnici .0% -5.Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura lanovi poljoprivrednih ku anstva prema navršenim godinama starosti 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% do 25 15% 27% 18% 25 .Dobno-spolna piramida Urbani centri Komiža i Vis Starosna struktura 2001.0% 20.54 18% 15% 16% 55 .0% 5. Popis stanovništva 2001.0% 15.64 21% 12% 18% preko 64 30% 21% 31% Komiža SDŽ Vis Izvor: DZS. 90-94 80-84 70-74 60-64 50-54 40-44 30-34 20-24 10-14 0-4 Ostala naselja Starosna struktura 2001.0% 15.0% 10.0% -10.0% 10.0% -15.0% muškarci žene muškarci žene Izvor: DZS.0% 5.0% -20.0% -5. 3 .0% 0.0% 0.0% -15.34 7% 11% 8% 35 . Popis poljoprivrede 2003.

aktivnost Osobe s osobnim prihodom % 38. 4 .438 440 312 561 125 VIS 1. Popis stanovništva 2001.65 2. Popis stanovništva 2001. visoka.637 762 809 1. Popis stanovništva 2001.2% Broj 702 460 1.587 324 325 756 182 OTOK VIS 3.55 Izvor: DZS.429 broj lanova 2. Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Podru je Poljoprivredna ku anstva lanovi polj.960 1. Popis poljoprivrede 2003.571 Izvor: DZS.105 546 49. KOMIŽA 1.3% 24.677 3. broj ku anstava 680 749 1.317 307 Tablica 4–7: Ku anstva 1991.9% Uzdržavano stanovništvo Broj 496 408 904 % 25.8% 27.9% Grad Ukupno Aktivno Broj Vis Komiža Ukupno otok Vis 1.162 % 35. i više Bez škole Osnovna škola Srednja škola Viša.651 broj lanova 2. Podru je Komiža Vis Ukupno otok Vis broj ku anstava 845 806 1.2% 43. ku anstava lanovi polj.4% Izvor: DZS.4% 31.61 2.9% 48.8% OTOK VIS 421 1.3% 24. magisterij Izvor: DZS.025 764 637 1.47 2.3% VIS 241 648 316 48.Tablica 4–5: Stanovnici . Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Podru je Stanovništvo 15 g. ku anstava 55 i više godina broj broj broj % KOMIŽA 180 457 230 50.63 2001.62 2.

Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001. godine Podru je Ukupno stanova Ukupno stanova za stalno stanovanje Stalno nastanjenih Privremeno nenastanjeni i napušteni Stanovi za odmor Gospodarsko korištenje broj m2 broj m2 broj m2 broj m2 broj m2 broj KOMIŽA 1.527 93.820 983 60.553 677 45.118 306 4.214 437 27.931 107 VIS 1.876 120.046 939 62.205 741 50.173 198 6.878 853 53.431 84 OTOK VIS 3.403 213.866 1.922 122.758 1.418 95.291 504 11.092 1.290 81.362 191

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela

Struktura stanova prema na inu korištenja
1600 1400

Broj stanova

1200 1000 800 600 400 200 0

VIS 641 129 398 64

KOMIŽA 593 247 285 55

Ostala naselja 184 128 607 72

UKUPNO 1418 504 1290 191

Stalno nastanjeni Napušteni Povremeno stanovanje Gospodarske djelatnosti

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

5

Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Grad Naselje Komiža - naselje
Biševo Borovik Duboka Oklju na Palagruža Podhumlje Podšpilje Sveti Andrija Žena Glava

Stalni stanovnici 2001. 1523
19 15 6 5 0 40 14 1 54

Povremeni stanovnici
Stanovi za odmor 2001. Turisti 2007.

Ukupno 3651 247 39 50 157 0 148 30 5 86 762 4413 5458 92 443 283 113 71 323 88 591 2004 7462 11875

1140
228 24 44 152 0 108 16 4 32

KOMIŽA

Ostala naselja - ukupno Ukupno Grad Komiža Vis - naselje
Dra evo Polje Marinje Zemlje Milna Plisko Polje Podselje Podstražje Roga i Rukavac

154 1677 1776
8 35 19 21 23 23 8 47

608 1748 1592
84 408 264 92 48 300 80 544

VIS

Ostala naselja - ukupno Ukupno Grad Vis UKUPNO OTOK VIS
Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001., Turizam 2007.

184 1960 3637

1820 3412 5160

988 988 2090 2090 3078

6

Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda

Komiža - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007
Poljoprivreda lov, šumarstvo 13% Prera iva ka industrija 19% Trgovina 21%
Izvor: FINA, 2008.

Opskrba el.energija, plin, voda 9% Ostale djelatnosti 16% Hoteli i restorani 22%

Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda

Vis - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007
Prera iva ka industrija 8% Poslovanje nekretninama iznajmljivanje 5% Ostale djelatnosti 15% Trgovina 38%

Prijevoz, skladištenje i veze 8%

Hoteli i restorani 26%

Izvor: FINA, 2008.

7

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja
Kartogram 4-2: Temeljna namjena površina

Izvor: PPOG Komiža i Vis

8

Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina KOMIŽA ha Gra evinska podru ja naselja Gra evinska podru ja van naselja Poljoprivredne površine Šumske površine Ostale poljop. i šumske površine Ostale površine UKUPNO
Izvor: PPOG Komiža i Vis

PROSTORNII POKAZATELJI

Oznaka GPn GPv P Š PŠ O

VIS ha ha 121 50 2.180 2.563 285 24 5.223

Otok VIS % 244 74 3.121 5.436 1.205 61 10.141 2,4% 0,7% 30,8% 53,6% 11,9% 0,6% 100,0%

123 24 941 2.873 921 37 4.918

Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina PROSTORNI POKAZATELJI Gra evinska podru ja Izgra eni dio naselja Nezgra eni dio naselja KOMIŽA Oznaka GP GPn Gpi GPv I Izgra ene strukture van gra evinskog podru ja LN K T D O Ostale površine UKUPNO
Izvor: PPOG Komiža i Vis

VIS ha 121,3 87,9 33,4 49,8 0,0 9,2 4,8 30,5 5,3 24,1 24,1 0,0 195,2

Otok VIS ha 243,9 170,5 73,4 73,8 4,6 9,2 4,8 49,5 5,7 60,6 24,1 36,5 378,2 % 64,5% 45,1% 19,4% 19,5% 1,2% 2,4% 1,3% 13,1% 1,5% 16,0% 6,4% 9,7% 100,0%

ha 122,5 82,6 39,9 24,0 4,6 0,0 19,0 0,4 36,5 0,0 36,5 183,0

A N

9

Kartogram 4-3: Gra evinska podru ja Izvor: PPOG Komiža i Vis 10 .

5 51.5 51.850 4.7 19.0 32.15 3.0 Tablica 4–17: Turisti ke zone .6 30.2 21 6 3.3 84.Tablica 4–16: Turisti ke zone .500 950 2.93 11. 350 300 350 500 950 2450 260 420 100 120 600 200 150 1850 4300 11 .1 6.29 83. 1.99 Broj kreveta max.UKUPNO UKUPNO otok VIS Izvor: PPOG Komiža i Vis Tip H H TN TN TN H H H H H / TN H H Lokacija Komiža Komiža Komiža Komiža Izvan naselja Vis Vis Vis Izvan naselja Izvan naselja Izvan naselja Izvan naselja Površina 1.070 1.7 19.UKUPNO Hotel Issa Uvala Stonca eška Vila Milna Samogor Zaravniš e Parja Grad Vis .25 3.2 19 32.lokacije Turisti ka zona Hotel Biševo Roga i Neptun Kamenica Barjaška Grad Komiža .300 Turisti ka zona Naselje Komiža Izvan naselja Grad Komiža Naselje Vis Izvan naselja Grad Vis UKUPNO otok VIS Površina ha 13.ukupno Broj kreveta max.31 1.7 0.450 780 1.35 7.

Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Izvor: PPOG Komiža i Vis 12 .

Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Izvor: PPOG Komiža i Vis 13 .

8% Neobra eno 66.939 497 Šumske površine Ostale poljoprivredne i šumske površine Izvor: PPOG Komiža i Vis 921 285 1.0 Povrtnjaci 1.9 122.2 400.9 122.2 416.7 5.2 828.445 428 2.2 Izvor: DZS.9% 67.274 3.0 8.2 400.2 176.3 1.0 649.5% 694.3 1.4 Livade 10.Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina PROSTORNI POKAZATELJI KOMIŽA Oznaka P P1 P2 P3 Š Š2 Š3 PŠ ha VIS ha Otok VIS ha 941 0 223 719 2.5% 133.0 10.563 2.873 2.0 63.9 10.2% Izvor: DZS. vrtovi 3.2 83.5 80.180 374 532 1.0 Livade Pašnjaci 16.9 16. KORIŠTENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE PO KATEGORIJAMA Korišteno poljoprivredno zemljište u hektarima 500 400 300 200 100 0 Oranice.205 Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Grad Komiža Vis Ukupno otok Vis Poljoprivredno zemljište . Popis poljoprivrede 2003.436 4.ha Ukupno 179. Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Grad Komiža Vis Ukupno Korišteno poljoprivredno zemljište .1 2.0 Pašnjaci 16.5 Vinogradi 53.1% 581.121 374 755 1.9 42.ha Oranice.2 89.1 10.7 Povrtnjaci 1.0 36.992 Poljoprivredne površine 2.9 42. 3. Popis poljoprivrede 2003.494 69 5.2 Vo njaci 37.1 Korišteno 113.4 Vo njaci 37.4 Vinogradi 53.2 Komiža Vis 14 .7 5.

Kartogram 4-4: Vodoopskrba i odvodnja Izvor: PPOG Komiža i Vis Kartogram 4-5: Zaštita prirode Izvor: ZPP. Zaštita prirode baštine. Ekološka mreža 15 .

naselja posidonije. bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom. muljevite i pješ ane pli ine. morske špilje.Tablica 4–23: Zaštita prirode U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su dijelovi prirode: Zna ajni krajolik: Otok Ravnik Otok Jabuka Otok Brusnik Planom se predlažu za zaštitu kao zna ajni krajolik: otok Biševo oto ni arhipelag Budikovac – Greben Spomenici prirode: Medvidina špilja (geomorfološki) Modra špilja (geomorfološki) Otok Brusnik (geološki) Otok Jabuka (geološki) Zelena špilja na otoku Ravnik (geomorfološki) Uvala Stiniva (geomorfološki) Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati: akvatorij otoka Biševo. grebeni. Plagruža i Svetac Izvor: ZPP. PPUG Komiža i Vis Tablica 4–24: Ekološka mreža Podru ja Biševo kopno HR2001097 Brusni ka gušterica. grebeni. ista. šuma alepskog bora sa sominom. naselja posidonije. morske špilje. 16 . šljunkovita morska obala. muljevite i pješ ane pli ine. pješ ana dna. Biševo more HR3000098 Pjeskovita morska obala. Otok Vis . Otok Vis JI strana o. vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom. šljunkovita morska obala. pješ ana dna. sastojine drvenaste mlje ike. Visa Naselja posidonije HR2000942 HR3000096 HR3000097 Bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom.podmorje Pjeskovita morska obala.

kraške špilje i jame. kraške špilje i jame.To ke Jama na Gatulijama Kraljicina špilja Špilja kod grada Visa (1) Špilja kod grada Visa (2) Špilja od Vore Ravnik . kraške špilje i jame. kraške špilje i jame. kraške špilje i jame. Endemi ne svojte. endemi ne svojte. Budikovac) Morske špilje Špilja na Križnom ratu Morske špilje Špilja na Bilom ratu Morske špilje Morska špilja u uvali Duboka Morske špilje Ravnik špilja Morske špilje Prolaz na rtu Nova pošta .duboki HR3000368 Morske špilje Prolaz na rtu Nova pošta . Endemi ne svojte. Endemi ne svojte. Modra špilja Morske špilje Medvidina pe ina Morske špilje Jama Supurina Morske špilje Jama (o.špilja Kraške špilje i jame. HR2000059 HR2000063 HR2000139 HR2000140 HR2000164 HR2000339 HR3000184 HR3000205 HR3000362 HR3000363 HR3000364 HR3000365 HR3000366 HR3000367 Endemi ne svojte.plitki Morske špilje HR3000369 HR3000370 HR3000392 17 Mala Üpilja Morske špilje Ponara ol medvida . Dugikrili pršnjak.

Morske špilje Fumor Morske špilje HR3000393 HR3000394 HR3000395 HR3000396 Medvidine Stupiš e Morske špilje Zakamica Morske špilje Nova medvidina Morske špilje 18 .

Kartogram 4-6: Kulturna baština Izvor: Izvor: 19 .

Plani ). Komiža Crkva sv. izme u Podhumlja i Podšpilja Sklop Mardeši . iznad komiške uvale Crkva Gospe od planice. Silvestra. Komiža Ku a Molinari. Biševo Crkva sv. iznad Komiže Crkva sv. Komiža Zadružni dom. Hum Crkva sv. Komiža Lu ki ured. Komiža Ku a Marinkovi . Roka. Borovik Zonkotova kula. Komiža 20 . Mihovil. Komiža Dom JNA (arh. Komiža Ku a Giaconi. Komiža Crkva Gospa Gusarica. Nikole "Muster".Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Grad Komiža Urbane cjeline Naselje Komiža Ruralne cjeline Duboka Podhumlje Podšpilje Kostirna Borovik Žena Glava Poje na Biševu Arheološke i hidroarheološke cjeline i nalazišta Oto je Palagruže Otok Biševo Otok Svetac Sakralna kulturna dobra Crkva sv. Komiža Ku a Mladineo. Komiža Ku e u moru. Komiža Ku a Foreti . izme u Podhumlja i Podšpilja Kula "komuna". Komiža Ku a Zonko. Kostirna Javna kulturna dobra Kula Mladineo. Komiža Spomen dom (arh. Duh. Komiža Crkva sv. Viti ). Blaža.

Margarite Sv. Utvrda Host Tvr ava Welington Svjetionik Ston ica Kula Benedikt-Torjun Sv.Pipitovo Gra evinski sklop . Vid Gra evinski sklop . Host hidroarheološko nalazište Hrid Krava hidroarheološko nalazište Uvala Svitnja hidroarheološko nalazište 21 . Kuzma i Damjan Dra evo polje Sv.Kostri i eva kula Arheološke i hidroarheološke cjeline i nalazišta Arheološka zona anti ke Isse O.Š uline Gra evinski sklop . Magdalena Poselje Crkva Gospe i Sv.Grad Vis Urbane cjeline Naselje Vis Ruralne cjeline Tihobra e Milna Burgujac Podstaržje Uvala Rukavac Donji Rukavac Gornji Rukavac Plisko Poje Marinje Zemje Stiniva Donja Žužeca Gornja Žužeca Kunjanove-Serenjok Poselje Pojedina ne gra evine i sklopovi Vis Tvr ava Juraj III.

4.4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 22 .

8 SWOT analiza Tablica 8–1: A. Snage i slabosti .Segment Prirodnog. 10=najlošije 23 . 10=najbolje PRIRODNI. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA SLABOSTI: Nizak nivo kupovne mo i doma eg stanovništva za ulaganja u turisti ke aktivnosti 10 8 Nedostatak razvojnih okvira i poticaja za SME's 6 4 2 0 Nedostatak poduzetni ke inicijative doma eg stanovništva Nizak udio poljoprivredno angažiranog stanovništva Nedostatak poslovnog iskustva doma eg stanovništva Nedostatak profesionalnih ljudskih kadrova u turizmu Nedostatak ljudskih resursa za rad na otoku Napomena: 1=najbolje. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA SNAGE: Bogatstvo prirodne i kulturne baštine podru ja 10 Ne-komercijalizacija otoka/izbjegnut masovni turizam 8 6 4 Podru je sa niskim stupnjom zaga enja Interes lokalnih zajednica za intenzivniji razvoj turizma i svijest o pozitivnom djelovanju turizma na privredne indikatore 2 0 Kultura i tradicionalni na in života Usmjerenje lokalnih samouprava ka intenzivnom turisti kom razvoju Visa O uvanost prirodne strukture otoka Otvorenost i gostoljubivost ljudi i opušteni na in života Napomena: 1=najlošije. socijalnog. i ekonomskog profila podru ja PRIRODNI.

Tablica 8–2: B.Segment Performansi destinacije PERFORMANSE DESTINACIJE SNAGE: Trend otvorenosti otoka prema turisti kom tržištu u posljednjih nekoliko godina 10 8 6 Investicijski i razvojni projekti u toku 4 2 0 Trend prepoznavanja otoka kao baze jedrili ara u Hrvatskoj Po eci razvoja agroturizma u unutrašnjosti otoka Zainteresirani lokalni pojedinci za razvoj turisti kih proizvoda i autenti ne ponude otoka Napomena: 1=najlošije. 10=najbolje PERFORMANSE DESTINACIJE SLABOSTI: Vrijeme putovanja do destinacije 10 8 Nedostatak turisti ke signalizacije 6 4 2 0 Nedostatak svijesti o destinaciji na regionalnom i internacionalnom tržištu Nedostatak kvalitetnih smještajnih kapaciteta Ograni eni broj proizvoda i aktivnosti u ponudi Napomena: 1=najbolje. Snage i slabosti . 10=najlošije Nedostatak cjelovitog turisti kog lanca vrijednosti 24 .

Segment Destinacijskog marketinga DESTINACIJSKI MARKETING SNAGE: Potencijal razvoja široke lepeze cjelogodišnjih aktivnosti na otoku 10 8 6 4 2 Potencijal snažnog destinacijskog menadžmenta i marketinga udruženim snagama dviju op ina 0 Potencijal razvoja raznovrsnih iskustava za razli ita internacionalna 'niche' tržišta Napomena: 1=najlošije.Tablica 8–3: C. 10=najlošije 25 . 10=najbolje Vis je dio rastu eg tržišta održivog turizma DESTINACIJSKI MARKETING SLABOSTI: Nedostatak svijesti gostiju o atributima destinacije i raznolikosti potencijalnih iskustava 10 Nepostojanje centralnog informativnog turisti kog centra na podru ju otoka 8 6 4 2 0 Nizak profil u doma im. Snage i slabosti . distribucije i komunikacije Nedostatak doga aja internacionalnog karaktera Nedostatak brendinga Visa i naglašavanja raznolikosti podru ja Napomena: 1=najbolje. regionalnim i internacionalnim kanalima distribucije Promotivni materijali ra eni uglavnom za doma e tržište Nedovoljno razumijevanje internacionalnih tržišta.

te iskustva vezana uz bogato tradicionalno nasljedstvo 10 8 6 4 2 Otvorenost novim idejama i konceptima 0 Planovi i projekti u pripremi vezani na smještajne kapacitete na otoku Napomena: 1=najlošije. Snage i slabosti .Tablica 8–4: D. 10=najbolje Standard i kvaliteta hrane i pi a TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE SLABOSTI: Mala baza hotelskih kapaciteta 10 Trgova ka ponuda namijenjena turistima 8 6 4 2 Broj turisti kih proizvoda odmah spremnih za internacionalnu komercijalizaciju Atrakcije i doga aji uglavnom poznati lokalnom / doma em stanovništvu 0 Usluga na razini internacionalnih standarda Ograni ena distribucija informacija posjetiteljima prije njihovog dolaska na Vis Standard i kvaliteta smještajnih kapaciteta Napomena: 1=najbolje. 10=najlošije Postoje e turisti ke atrakcije i infrastrukturni kapaciteti 26 .Segment Turisti kih usluga destinacije TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE SNAGE: Raznolikost mjesta izuzetnih prirodnih i kulturnih vrijednosti.

energija. profesionalni kadrovi.putevi. i upravljanje hotelskim i turisti kim uslugama) Turisti ki informativni centri za posjetitelje Napomena: 1=najbolje.Tablica 8–5: E. 10=najbolje Uvažavanje zna aja zajedni kog djelovanja dviju op ina u razvoju turizma LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE SLABOSTI: Nedostatak svjesti lokalnog stanovništva o vrijednostima života u podru ju sa izuzetnim potencijalom za razvoj internacionalnog turizma 10 8 Relativno slaba infrastruktura . Snage i slabosti . 6 4 2 0 Percepcije i odnos lokalnih kompanija i interesnih subjekata prema sudjelovanju u kreiranju šireg turisti kog lanca vrijednosti Faktori koji u potpunosti podupiru proces razvoja turizma (javne usluge. itd.Segment Lokalne zajednice i javnih usluga LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE SNAGE: Prepoznavanje ekonomskih dobrobiti (potencijala) turizma 10 8 6 4 2 Proces izrade razvojnih projekata i prilagodbe Prostornom planu u toku Razvijena svijest o potrebitosti razvojnih projekata u turizmu 0 Napomena: 1=najlošije. 10=najlošije Nedostatak destinacijskog menadžment sistema 27 . el. voda. kanalizacija.

10=najbolje INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA SLABOSTI: Stru nost lokalnih kadrova u turizmu 10 8 Destinacijski menadžment 6 4 2 0 Uklju enost privatnih interesnih subjekata u jedinstveni marketing Visa Suradnja javnog i privatnog sektora u turizmu Visa Jasne uloge u upravljanju turizmom otoka Napomena: 1=najbolje. Snage i slabosti . 10=najlošije Zajedni ka vizija i razumjevanje pravila igre u sektoru turizma otoka 28 .Segment Interesnih subjekata i partnerstva INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA SNAGE: Postojanje lokalnih Turisti kih organizacija u op inama 10 8 6 4 2 Interes lokalnih poduzetnika za sudjelovanje u turisti kom razvoju Visa 0 Po etak uvo enja regulacije prostornog razvoja podru ja Visa Izražena želja lokalnog stanovništva za razvoj Visa Napomena: 1=najlošije.Tablica 8–6: F.

10=najlošije Nedostatak internacionalnih hotelskih brendova i razvojne ekspertize 29 . kulturnih i povijesnih vrijednosti Visa koje je mogu e turisti ki valorizirati Raspoložive zone za novi turisti ki razvoj Napomena: 1=najlošije. 10=najbolje TURISTI KI RAZVOJ SLABOSTI: Ograni eni interni resursi i ekspertiza za razvoj velikih turisti kih projekata 10 9.Tablica 8–7: G. Snage i slabosti .5 Nedostatak zajedni ke vizije turisti kog razvoja 9 8.Segment Turisti kog razvoja TURISTI KI RAZVOJ SNAGE: Fokus na turizmu kao ekonomskom pokreta u otoka 10 8 6 4 2 Interesi lokalnih poduzetnika za ulaganje u turisti ki razvoj 0 Raznolikost prirodnih.5 Nedostatak privatnih operatera za daljnji razvoj i komercijalizaciju turisti kog proizvoda specijalni interesi Nedostatak lokalnog investicijskog kapaciteta Infrastruktura i nedostatak internacionalnog aerodroma Napomena: 1=najbolje.

Tablica 8–8: A. a kra ih odmora 10 Stil života . aktivno provode odmor i traže nova iskustva vezana uz prirodu. Mogu nosti i prijetnje . 10=najlošije Potreba za jasnim pozicioniranjem i snažnim Jedinstvenim Prodajnim Prijedlozima (USP) 30 .starije osobe imaju tendenciju putovanja izvan glavne sezone Kontinuirana segmentacija tržišta putovanja Pove ana potražnja za proizvodima specijalnih interesa i novim destinacijama. 'Niska cijena' ne zna i 'niska kvaliteta' 8 6 4 2 0 Uticaj Interneta i E-trgovine na distribuciju Starost evropskog društva ."Status" manje važan nego prije. osobito na podru ju Srednje i Jugoisto ne Evrope Fokus na 'baby boomere' (42 .Segment Trendova industrije TRENDOVI INDUSTRIJE MOGU NOSTI Sve više estih.60 god.visoka kvaliteta) pod prijetnjom ne postizanja zadovoljavaju ih performansi 8 6 4 2 O ekivanja visoke kvalitete vezane na turisti ka iskustva i usluge Pove an kriti ki stav prema kvaliteti i odnosu cijene u odnosu na kvalitetu (vrijednost za novac) 0 Daljnja segmentacija tržišta putovanja Skra ivanje dužih odmora u korist više kra ih odmora Potreba za diferencijacijom Napomena: 1=najbolje. 10=najbolje TRENDOVI INDUSTRIJE PRIJETNJE Ve a konkurencija zbog boljeg pristupa novim kanalima distribucije 10 Polarizacija tržišta (niske cijene .) koji žive duže. kulturu i doga aje Trend zdravih i sa vitalnoš u povezanih aktivnih odmora Trend ekološki senzitivnih i na prirodi baziranih odmora Napomena: 1=najlošije.

Tablica 8–9: B. 10=najbolje Mogu nost razvoja inovativnih proizvoda i integrirane turisti ke destinacije KONKURENTI PRIJETNJE: Konkurencija s otocima u Hrvatskoj 10 8 6 4 2 Elektroni ki pristup kanalima distribucije .Segment Konkurenata KONKURENTI MOGU NOSTI: Suradnja s ostalim regijama u Hrvatskoj u svrhu privla enja posjeta 10 8 6 4 2 U enje na pozitivnim iskustvima drugih sli nih destinacija Diferencijacija u odnosu na globalnu konkurenciju na bazi vlastite startne pozicije razvoja turizma 0 Napomena: 1=najlošije.globalna konkurencija Mogu nost konkurenata za razvoj održivih proizvoda i destinacija 0 Napomena: 1=najbolje. 10=najlošije Diverzifikacija proizvoda 31 . Mogu nosti i prijetnje .

decentralizacije 10 9.Segment Pravno-politi kog okruženja PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Interesi Hrvatske prema jedinstvenom razvoju Visa kao još neizgra ene destinacije 10 8 6 Nestabilnosti na globalnom nivou.5 Nedostatak razumijevanja i podrške razvoju od strane državnih institucija Neispunjenje uvjeta za integracije u EU Napomena: 1=najbolje. rat i terorizam stvaraju mogu nosti za lokalni i regionalni razvoj turizma 4 2 0 Ja anje i modernizacija institucionalnog sistema državne i lokalne uprave Napredni proces pristupanja evropskim integracijama Interesi na nacionalnom i lokalnom nivou za vrstu podršku turisti kom razvoju Visa Napomena: 1=najlošije. Mogu nosti i prijetnje . 10=najlošije 32 . 10=najbolje PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Nivo centralizacije .Tablica 8–10: C.5 9 Nedovoljno promjenjeni i prilago eni zakonodavni i upravlja ki modeli 8.

Segment Socio-kulturnog okruženja SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Starija populacija sa ve im prihodima i više slobodnog vremena 10 8 6 Pove ana atraktivnost kroz percepciju Hrvatske / Visa kao nove destinacije (znatiželja) 4 2 0 Obitelji sa manje lanova i ve i broj parova Pove ani pritisak na radnom mjestu i ve a potreba za održivom ravnotežom slobodnog vremena i posla Interregionalna kretanja populacije Napomena: 1=najlošije. 10=najlošije 33 . Mogu nosti i prijetnje . 10=najbolje SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Visoki nivo konkurencije zbog mogu nosti ve eg izbora za potroša e (prijetnja od substituta) 10 8 6 4 2 0 Opasnost nebalansiranog razvoja destinacije s posljedicom ugrožavanja klju nih identitetskih zna ajki otoka Percepcija Hrvatske kao nestabilne zemlje zbog pove anog kriminala u posljednje vrijeme Napomena: 1=najbolje.Tablica 8–11: D.

Mogu nosti i prijetnje .Tablica 8–12: E.Segment Ekonomskog okruženja EKONOMSKO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Podrška Vlade Hrvatske regijama / podru jima u Hrvatskoj u razvoju turizma 10 8 6 4 2 0 Poticajne mjere malom i srednjem poduzetništvu Postoje a sredstva namijenjena javnim investicijama u infrastrukturu Napomena: 1=najlošije. 10=najlošije 34 . 10=najbolje EKONOMSKO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Nezaposlenost i stru nost za obavljanje turisti ke djelatnosti 10 8 6 4 2 0 Nekontrolirani razvoj nekretnina Napomena: 1=najbolje.

10=najlošije 35 .Segment Okoliša OKOLIŠ MOGU NOSTI: Pove ana vrijednost turizma i snaga poluge zašti enih prirodnih i kulturnih podru ja 10 8 6 4 2 0 Op i zaokret prema specifi nim iskustvima vezanim uz prirodu Sveukupna pove ana svijest o zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti Napomena: 1=najlošije. 10=najbolje OKOLIŠ PRIJETNJE: Postepena degradacija kvalitete prirodnog okruženja Visa 10 8 6 4 2 0 Opasnost od ekstenzivnog i neplaniranog korištenja prirodnih resursa Opasnost od devastacije prostora (neplanskom i neodrživom gradnjom i razvojem) Napomena: 1=najbolje.Tablica 8–13: F. Mogu nosti i prijetnje .

Segment Tehnologije TEHNOLOGIJA MOGU NOSTI: Brze inovacije u komunikacijskim / distribucijskim tehnologijama 10 8 6 Internet kao platforma za e-marketing.M. 10=najlošije 36 .Customer Relationship Management) 4 2 0 Brze inovacije vezano uz tehnologije transporta Sve ve a dostupnost niskobudžetnog transporta Mogu nost prilago avanja razli itih globalnih tehnoloških rješenja Napomena: 1=najlošije.Tablica 8–14: G. . Mogu nosti i prijetnje . 10=najbolje TEHNOLOGIJA PRIJETNJE: Zaostajanje u komunikacijskim i distribucijskim tehnologijama 10 8 6 4 2 0 Mogu nost kupovine/rezervacije preko Interneta stimulirat e 'kasne' rezervacije (last-minute) Zaostajanje u razvoju kvalitetnih i inovativnih smještajnih kapaciteta i upravlja kih tehnologija Napomena: 1=najbolje. uklju uju i upravljanje odnosima sa klijentima (C.R.

vikipedia. djelatnosti Zajedno (poljoprivreda. prozvodnja krumpira.com. ljetna sezona traje od 4. 6 milijuna Razvijena poljoprivreda (€1. Izvor: www. ali i mesa.org GDP 37 . 24.3 milijuna.2005). mediteranska.7 milijardi (2006). trajekti i privatne brze brodske linije – 7 trajektnih pristaništa PRIVREDA € 30. povr a.5 milijardi -2006) . Nalazi se u središtu Sredozemlja. gl. mjeseca 4 aerodroma. Oristano. posebno se isti e uzgoj cvije a. do 11.090 km2 1. okružen mnoštvom malih otoka te udaljen oko 180 km od obale. Sassari. Uz uzgoj raznih bilja.com. a ribarstvo €162.sardegna. Šumarstvo donosi prihod od € 17. žitarica i suhih plodova.investinitaly.10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablica 10–1: Sardinija SARDINIJA lokacija površina broj stanovnika glavna turisti ka mjesta klima prometna povezanost OP I PODACI O OTOKU Drugi otok po veli ini u Sredozemnom moru.planisfero. vo a. jaja. što ini 5% ukupne proizvodnje elektri ne energije Italije.7 milijuna. Alghero. šumarstvo i ribarstvo) donose € 1.com. www. www. Kao glavna grana industrije isti e se proizvodnja elektri ne struje ( 4 milijarde KWh .7 milijuna Podijeljen na 4 regije. mlijeka i meda. www. grad Cagliari.proizvodnja vina.

individualci. razvijeno ribarstvo. c) prirodno osviješteni profil gostiju a) Žele luksuz. mjeseca .kampovi. i 5.com. nacionalnom parku prirode Ponuda omogu ava dolazak kroz cijelu godinu. dok su od stranih turista najzastupljeniji Njemci.3 milijuna 1.. 7 dana (u ostalim kapacitetima .com.mj) zauzima 22%. diferencirana. naselja. arheološka nalazišta.9 milijuna no enja 10. ali skoncentriranu na održivi razvoj. dostupnost najboljeg. mladi parovi u poslovnom usponu. srednjih i starijih godina. promocija ru ne izrade predmeta. ugoš uju 7% turista sezonalnost Izvor: www. Otok tišine (za agroturizam) pozicioniranje Usmjerenost na dva.it. Organizirani izleti u morske spilje. oslikani zidovi (murial).u enje o izradi vina. www.sardegna. 43% boravi u hotelima 3*. prirodni i vjerski spomenici. 2.691 dolazaka sa 7. maksimalan komfor. lokalni specijaliteti. b) traže aktivan odmor.lokalni festivali i vjerski doga aji . podjednako raspore eno u sva etiri mjeseca. bogata gastronomska ponuda. uska poveznica s vinom . mj. posebno izražen sadržaj unutrašnjosti otoka orijentiran na tradiciju . Agroturizam odn. www.5 milijuna dolasci u hotelima no enja u hotelima 7.investinitaly. ruralni turizam od velike važnosti – eko farme. Sportovi: bicikliranje.planisfero. Green Sardinia – nagrada posebnosti za ekološki odnos prema prirodi. bilo samo 75 dolazaka sa 359 no enja) dani ostanka (u prosjeku) 5 dana (u hotelima). c) cijene potrebe gostiju prirodne resurse. Pred-sezona (3. trekking. organizirano jedrenje. parovi bez djece. i 12. organski uzgoj hrane i pi a. hiking. 4.) samo 9%. apartmani.mj. podru ja: ekskluzivitet i priroda klju ni faktori uspjeha TURISTI KA POTRAŽNJA (2006) dolasci 1. folklor.sardegnaturismo. uživaju u tradicionalnim vrijednostima i upoznavanju nove kulture Najekskluzivniji otok Mediterana (za elitni turizam).com ponuda 38 . dok podsezona (10. diferenciranost gradova i mjesta kroz razli itost karakteristike ponude. www. naglasak na ruralno i tradicionalno a) Visokih primanja. najposje ejniji je sjeverozapadni dio otoka (Costa Smeralda) Costa Smeralda – jedna od najpoznatijih svjetskih turisti ih destinacija. b) obitelji s djecom. 68% Talijana.. shopping visoke mode.026 no enja (dok je 2005. do 9. po obali. ture po otoku sa upoznavanjem tradicije. Costa Smeralda – elitni turizam. Porto Cervo – eltina marina.884 smještajnh jedinica 777 hotela 16 agroturizama (seoska doma instva). a 3% u hotelima 2* i 1* prevladavaju doma i turisti odn.6 milijuna boravak u hotelima 53% turista boravi u hotelima 5* i 4*. ekskluzivnu uslugu.SARDINIJA kapacitet broj hotela ruralni smještaj SMJEŠTAJNI KAPACITET 1. Britanci i Francuzi porijeklo turista agroturizam 1. agroturizam) Najve i broj turista dolazi od 6. golf teren. Ukupno 1.63%. kvalitetnu uslugu. Nauti ki turizam – VIP jedrenje. i 11. Kultura – muzeji. TURISTI KA PONUDA Glamurozne plaže.

vino.it. Dobar primjer po etka pretvorbe gastronomski orijentiranih gospodarstava prema usluzi smještaja. Od aktivnosti se nudi brdski biciklizam. oazi zašti enoj od WWF. Orijentirana više na gastronomiju i te ajeve kuhanja i edukativne radionice u poljoprivredi nego na uslugu smještaja.turismoverde. Organiziraju se edukativne radionice u poljoprivrednoj proizvodnji i spremanju lokalnih specijaliteta. 2008 39 . od 20 do 45 EUR . ovisi o sezoni i paketu puni /polu pansion Primjer jednostavne ku e za odmor u zašti enom ruralnom prostoru. Na posjedu se uzgajaju žitarice. Izvor: web stranice: www. jahanje i plivanje (sezonski). Udaljenost od mora iznosi oko 2 km. agrumi i uzgajaju se ovce. Smještajna ponuda se sastoji od 2 dvokrevetne sobe.Agriturismo Santa Maria Opis objekta Ponuda Aktivnosti Cijene Komentar Smješten u gradi u Santa Maria u Oristanu na posjedu od oko 20 ha. Nalazi se u zašti enom krajoliku Monte Grighine i Monte Arci.po osobi i no enju. pješa enje. masline.

Primjer razvijenijeg doma insta prema usluzi smještaja i aktivnostima koje se nude gostima.Agriturismo Villa degli Ulivi Opis objekta Ponuda Aktivnosti Cijene Komentar Imanje se nalazi u Oristanu (gradu) smješteno je u unutrašnjosti okruženo zelenilom. jahanje (4 km od imanja). ali svejedno u blizini najlijepših plaža. (sezonski) Organiziraju se izleti na Tharros.agriturismovilladegliulivi. daskarenje.po osobi i no enju Ruralna ku a za odmor smještena u unutrašnjosti ali i blizu mora. Imanje se prostire preko više od 25 hekara. Na imanju nude igralište za djecu. izleti i najam brodice za sportski ribolov. golf (3 km od imanja). kite. od 30 do 40 EUR . Izvor: www. postoji mogu nost iznajmljivanja cijelog objekta (ovisi o popunjenosti). daskarenje sa vjetrom. Bave se uzgojem vina.html 40 . maslina i vo a pogotovo agruma.it/index. Cornus i Surachi. U ponudi se nalazi 6 dvokrevetnih soba. zna ajne arheološke iskopine rimskih i gr kih gradova. Primjer kako urediti ruralnu ku u za odmor na nešto višem nivou usluge. ture pješa enja po otoku.

com 41 . Marciana. klima mediteranska prometna povezanost trajektom iz Piombina.641 (census 2003) glavna turisti ka Portoferraio (glavni i najve i grad. Nakon zatvaranja tvornica elika i željeza. po završetku drugog Svjetskog rata.te pripada Toskanskom arhipelagu otoka.000 st. maslinarstvo. vinarstvo.Tablica 10–2: Elba ELBA OP I PODACI O OTOKU nalazi se u Tirenskom moru. razvijaju i ure uju vinske ceste i poti u razvoj gastronomije u unutrašnjosti u vidu objekata ruralnog tipa. Campo nell'Elba.com.istat. mjesta Rio nell'Elba i Rio Marina. Na otoku se razvijaju djelatnosti koje se moderniziraju i sofistciraju sve do danas. www. udaljenost od obale 10 km lokacija površina 224 km2 dužina obale 147 km broj stanovnika 29.) Capoliveri. Elba doživljava infrastrukturni i gra evinski procvat. Proizvo a i vina su okupljeni u konzorcij koji proizvodi 70% vina na otoku. vožnja oko 1 sat. 12. Porto Azzuro. Najzastupljenije djelatnosti su ribarstvo.infoelba. hidrogliserom oko 35 minuta Poljoprivreda Glavni generator ekonomske proizvodnje na otoku Elbi su turizam i poljoprivreda. Izvor: www.

Ponuda otoka Elbe se nadovezuje na ponudu Toskane jakom kulturno povijesnom i gastronomskom poveznicom. Otok bogat poviješ u i arheološkim ostatcima od rimljana i etruš ana do ranije povijesti i Napoelona po kojem je poznat. Obitelji. radi ega se vodilo mnogo osvaja kih ratova oko otoka. a u ruralnom smještaju 5.istat.209 6 dana porijeklo turista najviše je doma ih turista (75%).livorno. Razvijena poljoprivreda i o uvana priroda temelj su razvoja ruralnog turizma na otoku koji uz prekrasno more i plaže te turizam 'sunca i mora' ini glavnu turisti ku ponudu otoka.624 2.it/economia/turismo/sub. ponuda karakteristike posebnosti profil gostiju pozicioniranje klju ni faktori uspjeha dolasci no enja dani ostanka Termalno blato i vru a morska voda u S. apartmana. individualci u potrazi za sportom i avanturama. Njemaca (10%) i Švicaraca (5%) Izvor: www. smještaj se sastoji od hotela. agroturizmi. te zato postoje mnoge vojne utvrde.092 kreveta.980. ali velikim djelom i ruralnim smještajem na farmama i raznim kampovima u prirodi.asp 42 . www. prirodni resursi te povezivanje turisti ke ponude sa ponudom poznate i turisti ki razvijene Toskane koja se nalazi u neposrednoj blizini. individualci svjesni vrijednosti iste prirode i opuštanja. TURISTI KA POTRAŽNJA (2007) 466.036 kreveta.Tuscany Island Bogato povijesno naslje e. Otok Elba pripada Toskanskom arhipelagu uz još par manjih otoka. turisti kih naselja. Ponuda otoka krasi spoj iste prirode i aktivnosti na otvorenom. Vezano na poznat brend Toskane . TURISTI KA PONUDA Elba je od davnina poznata po svojoj strateškoj pozciji i rudnicima raznih minerala i željeza. u kampovima 14.provincia. Radi svoje strateške pozicije i bogatstva mineralima i željezom esto osvajan.ELBA kapacitet broj objekata tipologija ruralnog smještaja SMJEŠTAJNI KAPACITET ukupno 37. zainteresrirani za povijesno naslje e. Giovanni-u iskorišteni za gradnju modernog welness objekta ine ovo mjesto jedinom pravom Talasso terapijom na zapadnom Mediteranu. 179 objekata ruralnog smještaja i 28 kampova Rezidencije. koji su ostavili mnoge zanimljive arheološke ostatke i vojne utvrde na otoku. www.923 kreveta ukupno 210 hotela.com.infoelba.com. ruralne ku e za odmor. stanova za odmor.

Agroturisti ko imanje Sapereta je odli an spoj tradicije i kulture. vinograd. tenis. enološke i agrikulturne ponude. Odmor. komentar Izvor: http://www. dvosobni i trosobni). degustacije vina i maslinova ulja. muzej. Najniže cijene su od prosinca do svibnja. Trosobni (76 do 217 €). Cijene su izražene po sobi i no enju. bazen.it/ 43 . Primjer ve vrlo razvijenog spoja poljoprivredne proizvodnje i uslužne djelatnosti. kilometar je udaljeno od plaže i posluje tijekom cijele godine. restoran/kantina. kao i mogu nost poljoprivredne aktivnosti. Dvosobni (67 do 187 €). maslinik. a najviše u kolovozu. Na imanju se nalazi 17 apartmana (jednosobni. ogledni primjer razvoja gospodarstava na Visu u kasnijoj fazi.sapereonline. koji kroz usluge koje pruža ini ogledan primjer kako kvalitetno razviti proizvod kombiniraju i modernu intervenciju u smislu ure enja i kvalitete i autohtonost gastronomske. upoznavanje s kulturom i tradicijom Elbe. Jednosobni (od 62 do 158 €). bazen. hodanje. vinski podrum.Sapereta opis objekta ponuda aktivnosti cijene Agroturisti ko imanje Sapereta je smješteno u Porto di Azzuro.

vegetacija. a najviše u kolovozu. Apartman (38 do 113 €). Druga iji i nov koncept spoja agroturizma sa kamp smještajem. Vodeni sportovi. pješa enje. 8 mjesta za kampiranje na podru ju od 33. Imanje BioElba je izvrstan primjer kombinacije odmora na moru i u unutrašnjosti. unutarnje i vanjske tuševe. ku a za odmor i mjesta za kampiranje. Imanje se opskrbljuje energijom iz solarnih elija.it 44 . briga za okoliš. Najniže cijene su od prosinca do svibnja.000 m2.Bioelba opis objekta Agroturizam BioElba je agroturisti ki kompleks koji se sastoji od apartmana. Ku a (72 do 236 €). Tu su i dvije plaže.bioelba. biciklisti ku stazu dugu 13 km. dok je druga namijenjena ljudima željnim relaksacije i mira. poljoprivreda. Cijene su izražene po sobi i no enju. pješa ke staze. prehrane i aktivnosti ine ovo imanje posebnim i predstavljaju primjer kako uspješno repzicionirati našu kamping ponudu. ovakav primjer bi na Visu obogatio ruralnu ponudu. jedna namijenjena djeci i mladima. Plaže. a investicija nije prevelika. ponuda smještaja. Imanje ima vlastitu poljoprivrednu proizvodnju. ponuda aktivnosti cijene komentar Izvor: www. biciklizam. Imanje ima u ponudi etiri ku e za odmor s apartmanima.

pt 45 .000 tona.php.gov. pogotovo uzgoj svinja. Najviše se lovi plava riba. Feteria. udaljenih oko 1. estatistica. a najmanji Corvo sa 17 km2. Od davnina ovi otoci su od strateške važnosti u plovidbi izme u dva kontinenta. umjerena maritimna. sa malim promjenama u temperaturi izme u godišnjih doba. Od ostalih kultura sadi se še erna trska i krumpir. Terceiri.azores. tuna i sli ne. Praia do Almoxarife.8 milijardi EUR (cijeli arhipelag) 38.Tablica 10–3: Faial (Azorsko oto je) FAIAL (Azorsko oto je) op enito o oto ju Azores lokacija površina broj stanovnika glavna turisti ka mjesta klima prometna povezanost OP I PODACI O OTOKU Arhipelag se sastoji od 9 otoka u Atlantskom oceanu izme u Europe i Amerike. Vrlo je jaka proizvodnja vina koja zauzima drugo mjesto. nalazi se u centralnoj grupi otoka. Izvor: www. g ulovljeno preko 6.visitazores. Populacija arhipelaga iznosi 240. Maria) ili brodom. o emu svjedo e mnogi arheološki ostatci. te razno vo e kao banane. St.785 (2003. U lokalnim mljekarama se proizvode razni mlje ni proizvodi te rade lokalni sirevi. a radi plodne vulkanske zemlje i umjerene morske klime poznato je po bogatstvu prirode.4 milijuna prihod od smještaja (cijeli arhipelag) Najviše se proizvodi žitarica i to kukuruza. Svaki otok ima svoju specifi nu mikroklimu. Flamengos. Miguel površinom od 747 km2.500 km od Lisabona. Najve i otok je S.travel/index. te zelenilu.) Horta (najve i grad). Razvijeno je i sto arstvo. GDP prihod od turizma poljoprivreda PRIVREDA (2007) 2. Uz poljoprivredu vrlo je razvijeno ribarstvo. krava i ovaca. Arhipelag je vulkanskog podrijetla. 173 km2 14. koje je na podru ju arhipelaga u 2006. Picu. agrumi i ananas. godine. te su stoga esto osvajani. Oto je je autonomna regija Portugala. Avionom od Lisabona do Faiala (let manje od 2 sata). me u otocima se može putovati avionom (aerodromi na Sao Miguelu. te ima svoj politi ki i administrativni statut.000 stanovnika prema popisu iz 2001.

pogotovo vulkanskim brdima. Vrlo plodno tlo te razvijena poljopirvreda.297 u ruralnom smještaju 91. Netaknuta priroda. Poznat po vjetrenja ama. a 4. ronjenje. Otok za aktivne turiste. ponuda karakteristike posebnosti profil gostiju pozicioniranje klju ni faktori uspjeha dolasci no enja dani ostanka porijeklo turista Vulkanski otok. planinarenje. TURISTI KA PONUDA Strateški vrlo dobro smješten u centru arhipelaga. Ve inom doma i gosti iz Portugala. a odnosi se na hotelski i ruralni smještaj i ostale objekte.visitazores.2 dana u hotelskom.750 u ruralnom smještaju 2. TURISTI KA POTRAŽNJA (2007) 41. itd. te mla i avanturisti u potrazi za netaknutom prirodom i novim izazovima. zelenilo unutrašnjosti otoka. U unutrašnjosti otoka nude se mnoga gastro i etno iskustva u loklanim ruralnim objektima. jedrenje. ruralne ku e.2 dana u ruralnom smjštaju Doma i gosti prevaldavaju (oko 60%). Marina u gradu Horti je glavna nauti ka destinacija na otoku. Razvijen ruralni smještaj u tipi nim ku ama i u obnovljenim farmama. Zadržana izvornost i zanimljiva ponuda. Od prikazanog broja u ponudi ruralnog smještaja nudi se oko 135 kreveta. a 3. postoje vidikovci koje turisti obilaze te uživaju u pogledima u unutrašnost i zelenilo otoka ili ostale otoke i plavetnilo mora. Dijeli se na agroturizme.07. te jedna od popularnijih u Portugalu. Radi centralne pozicije otoka u arhipelagu. ribolov.pt 46 . smještaja sa doru kom. vožnja biciklom. Razvijeno sto arstvo (krave) te proizvodnja sira. te dodatnih 629 kreveta u hotelskom smještaju. seoski turizam i farme u unutrašnjosti otoka. www.pt. Razvijeno ribarstvo. te one koji žele prisustvovati raznim doga anjima. a u turisti ke svrhe gledanje kitova i delfina te ribolov. Ruralni smještaj funkcionira po konceptu B&B-a. te zašti enosti marine Horta. dobro povezan (aerodrom). Poznato mjesto zaustavljanja avanturista i ostalih jahtaša koji putuju preko Atlantika. estatistica. Otok poznat po ribarstvu.).gov. te radi toga nudi velebne poglede na sve otoke koji ga okružuju.php. surfing.) Ukupni kapacitet otoka koji se bilježi je 780 kreveta. slijede Njemci (10%) i Nizozemci (6%). te ostatak u ostalim objektima.Bliže prirodi (pozicioniranje arhipelaga) Strateški dobro pozicioniran. Stariji parovi bez djece.2007. Ostala ponuda odnosi se na ruralni smještaj u tipi nim ku ama i farmama u unutrašnjosti otoka. te plavetnilo okruženja.FAIAL kapacitet broj objekata tipologija ruralnog smještaja SMJEŠTAJNI KAPACITET (31. Poznat kao nauti ka stanica na putu preko Atlantika.azores.turismodeportugal. te samo tri hotela.travel/index. Closer to nature' .627 u hotelskom. Izvor: www. Na dijelovima otoka. a 13. nudi prekrasne poglede sa povišenih vulkanskih djelova.648 u hotelskom. 14 objekata ruralnog smještaja i 3 hotela. razvijena je nautika. puno aktivnosti (pješa enje. poglavito tune i sabljarke.

Farma se prostire preko 5 ha zemlje na kojoj su zasa ene egzoti ne vrste drve a. extra krevet 35 EUR. te kroz ure enje i opremu predstavlja svakodnevni na in opis objekta života na otoku. u unutrašnjosti otoka. Cijene su po sobi i uklju uju doru ak. Farma je u vlasništvu iste obitelji ve nekoliko desetlje a. izleti po otoku. Sastoji se od tri ku e. sobe su smještene u dvije ku e. što bi se moglo doslovno precrtati u ure enju sli nih objekata u Komiži.com/en/home.Quinta das Buganvílias Nalazi se oko 7 km udaljena od grada Horte. a dvokrevetna 85 EUR. te prezentacije svakodnevnog oto kog života kroz razne elemente. ali i dovoljno blizu mora. a u tre oj se nalazi recepcija te restoran i bar kojeg mogu koristiti samo gosti farme. branje vo a i priprema. šetnje. te razno cvije e.70 EUR.quintadasbuganvilias. kupaone. itd. Te ajevi kuhanja. ali uz vrlo kvalitetnu opremu i visoki komfor (kreveti. komentar Izvor: www. Vrlo dobar primjer restauracije starog imanja na na in da se o uva karakter i atmosfera povijesti. obnovljene poštuju i lokalnu arhitekturu i materijale. vo a. etiri dvokrevetne i jedna jednokrevetna.htm 47 .). kupanje. ponuda aktivnosti cijene U ponudi farme nudi se osam soba. Jednokrevetna soba . Vrlo dobar primjer korištenja lokalnih materijala. vožnja biciklom.

Uz sobe tu se nalazi i opremljena kuhinja. 130 EUR po ku i za 1-2 no enja. sa pogledima prema otoku Pico i oceanu. Ovaj primjer prikazuje dva odvojena objekta koja imaju vlastitu kuhinju i roštilj u vrtu te omogu avaju gostima da si sami spremaju hranu. u skladu sa tradicijom i materijalima koji se koriste na ovom djelu otoka. Jako dobar primjer jednostavne restauracije ruralne ku e za odmor. a 110 EUR za 3 ili više no enja. Donja ku a je manja te se iznajmljuje kao studio.Fonta do Rego opis objekta Dvije odvojene ruralne ku e za odmor renovirane u 2007. U ponudi su dvije odvojene ku e. ponuda aktivnosti cijene komentar Izvor: www.html 48 . U ponudi se nudi organizacija raznih aktivnosti i izleta. vrtom i roštiljem. svaka sa parkirališnim mjestom.com/index. Gornja ku a je ve a i u njoj se gostima nude dvije dvokrevetne sobe svaka od nekih 20 m2. ali se uklju uju u organizaciju raznih aktivnosti i izleta. od posjete pomorskom interpretacijskom centru u Horti. ronjenja. Sa druge strane vlasnici nisu uklju eni u pružanje usluge hrane i pi a gostima. gledanja ptica. Nema ponude hrane i pi a u sklopu objekata. a na gornjem katu kuhinja sa blagovaonom i izlaskom na balkon.azores-nature. sportskog ribolova na velike ribe i promatranja kitova. boravak. kupatilo. te kupatilo i wc. na donjem katu je spava a soba sa radnom sobom. Nalaze se oko 10 minuta autom od Horte.

.

kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Šibensko-kninske. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu. tvrtkama i pojedincima. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu: Kraj Sv. prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima. prvenstveno na području Dalmacije. u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša. Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske. ribarstvu i marikulturi. To su (1) Pelješac. područje uz Novigradsko i Karinsko more.undp.hr http://www. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp. Malostonski zaljev i Mljet. Dubrovačko primorje. (2) Vis i viški akvatorij. poljoprivredi.hr/coast . izravno i kroz bankarski sektor. Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale. Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu. kao i svih zainteresiranih strana. te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji). 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama.Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). a provodi se uz nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). županijskoj i lokalnoj razini. (3) šire područje ušća rijeke Krke. Planirano trajanje projekta je 7 godina. kroz promicanje održivog razvoja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful