Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma

Područje otoka Visa

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Horwath i Horwath Consulting Zagreb
Autorski tim: dr. sc. Miro Dragičević (voditelj), mr. sc. Sandra Lisjak, Miroslav Villi, Zoran Kasum, mr. sc. Branko Bogunović, Stjepko Devčić

Projekt COAST
Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma
Područje otoka Visa

Lipanj 2009. godine

Sadržaj
Summary ........................................................................................................................................ 7 Sažetak.......................................................................................................................................... 17 1. 2. Uvod....................................................................................................................................... 27 Zadaci i procedure ............................................................................................................... 29 2.1 Zadaci .............................................................................................................................. 29 2.2 Procedure......................................................................................................................... 31 3. Kontekst projekta................................................................................................................. 35 3.1. Podru je obuhvata projekta............................................................................................. 35 3.2. Otok Vis u širem kontekstu regije................................................................................... 36 4. Situacijska analiza................................................................................................................ 37 4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja...................................................................................... 37 4.2 Socio - ekonomski faktori ............................................................................................... 39
4.2.1 Stanovništvo i naseljenost..................................................................................................39 4.2.2 Ekonomski faktori .............................................................................................................43

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja .................................................................... 44
4.3.1 Analiza prostornih planova................................................................................................44 4.3.1.1 Planirana namjena površina............................................................................45 4.3.1.2 Infrastruktura ...................................................................................................50 4.3.1.3 Zašti ena prirodna i kulturna baština ............................................................53

4.4 Turizam ........................................................................................................................... 57
4.4.1 Razvojni operativni plan županije .....................................................................................57 4.4.2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije..............................................59 4.4.3 Grad Komiža......................................................................................................................60 4.4.4 Grad Vis.............................................................................................................................63 4.4.5 Otok Vis.............................................................................................................................66 4.4.6 Zaklju ak ...........................................................................................................................67

4.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš............................................................................ 67
4.5.1 Socio ekonomski utjecaji ...................................................................................................67 4.5.2 Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikost................................................68

4.6 Analiza potencijala i ograni enja atrakcija destinacije otoka Visa ................................. 70 4.7 Strateški okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma ..................................................................................................... 77 1

....... Vizija i pozicioniranje..........102 9................90 6.................91 7..............................................................................................................................................2...............98 8.......................................................................102 9..........................1 Kriteriji izbora konkurenata.........................................................................................................1Projekti konkurentnosti....................2Projekti smještajnih kapaciteta ..................................104 11....................................................................................167 16........114 13..............86 6.......................1Vizija.........................1......................................................................................................................................................... 8..........................................94 7........................................................... Klju ne strateške barijere destinacije Vis.....................................................................................................171 2 ...........................................................................................................................120 15.....................................................................................................................................................................................................................2Klju ne fascinacije.................................................................................96 SWOT analiza ...........................83 Analiza konkurenata ........1Iskustveno strukturiranje .................................................98 8...............................................................................................148 15.........................................................................................100 9...99 8........ Ukupni rezultati .................................. Analiza oglednih primjera u praksi ........................110 12.... Klju ne strateške prednosti destinacije Vis ..............137 15......................... Konkurentnost i investicije ............................................... Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi ........................................................... Analiza globalnih trendova u turizmu ................................ Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta .....123 15...................................................................................................115 14.3Projekti turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija...................................................................................171 16.............1Konkurentske strategije marketinga . 6.... Pristup ..............................1......................110 12...............114 13....................................................... Strateški kontekst .........103 10.................................................................4 Turizam...............86 6.................... Klju ne strateške prednosti i klju ne strateške barijere turisti kog razvoja ............................................2Turisti ki proizvodi .................112 13............................................................................................................ Zaklju ak ..................................................................................111 12............3 Zaklju ak .....................................3Pozicioniranje .................................................102 9.......................4Projekti edukacije i upravljanja ...2.................107 12............................. Evaluacija klju nih interesnih subjekata ...2 Op i podaci......................... Inicijalna pozicija.......................................................................................................................................................................................................3 Gospodarstvo .......................5..124 15... Marketing plan......................................................................................3.................86 6.............................5.............................

......................................................................176 16..............................................................................................182 16.... 203 3 .............................. 185 17........ 194 19...........................................3................................1.....184 17............................................175 Glavne koristi i vrste turisti kog doživljaja ..............................................................................................................................2Strategija komercijalizacije..........................................................................2........................................................................1................................................ 201 21......... Zaklju ne napomene .........................................................................4Ukupni pregled investicijskih projekata...181 16.................. Sadržaj priloga ................................................................................................................1Pristup ............ 196 20...........................................................................................3Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj.. Popis korištenih izvora..................................................................3Strategija komunikacije ......2Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma ...............................2Konkurentske strategije marketinga ............................ 173 16...3............................................................................171 16......................... Provedbeni plan.....................................................4Tržišna strategija......... 185 17..................2Pozicioniranje ...16................................1Ciljevi ....................................................2......... 186 17......3................................................179 16.................................................................................................. 179 16.......................1Korporativni identitet................................................3.............................. 192 18..................................................................................................... Investicijska strategija .............................1Strategija proizvoda .................................. 190 17............................2Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja......173 16............172 16.....................3Strategije marketing miksa...............................................................................176 Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije .............

....................................................... 41 Tablica 4–6: U eš e stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova .......... 61 Tablica 4–12: Komiža – trend dolazaka i no enja........... 62 Tablica 4–13: Vis – turisti ka ponuda ...................................................... 1 Tablica 4–10: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Vis............................................. kulturno povijesne i ostale atrakcije........................................................................... 48 Tablica 4–11: Komiža – turisti ka ponuda ........................................................................................................................................................ 74 Tablica 6–1: Analiza konkurenata – op i podaci............................................................................................. 40 Tablica 4–3: Stanovnici – starosna struktura ................................................... 72 Tablica 4–16: Potencijalne atrakcije/inicijative......................................................................... 65 Tablica 4–15: Prirodne................................. 43 Tablica 4–7: Temeljna namjena površina ................. 92 Tablica 6–11: Prihod po no enju 2007....................................................................... 86 Tablica 6–2: Analiza konkurenata – otok Rab............................................................................................................ .Tablice Tablica 4–1: Kretanje broja stanovnika .......................................................................................... 40 Tablica 4–4: Ku anstva.................... 87 Tablica 6–3: Analiza konkurenata – otok Lošinj............................................................................ 39 Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci .................................................. 88 Tablica 6–4: Analiza konkurenata – otok Mljet .......................................................................................... 45 Tablica 4–9: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Komiža......................................................................................... 89 Tablica 6–5: Analiza konkurenata – otok Lastovo ......................................................................................................................................................................... 91 Tablica 6–9: Turisti ki kapaciteti 2007.... 89 Tablica 6–6: Godišnji prihod .............. 64 Tablica 4–14: Vis – trend dolazaka i no enja.............................................................................................................................................................. 47 Tablica 4–8: Planirane turisti ke zone................................ 90 Tablica 6–8: Prihod od turizma... 92 4 .................................................................................................................................................................................................... 41 Tablica 4–5: Planirani broj stanovnika ............................. 91 Tablica 6–10: Turisti ka no enja 2007................................................................................ 90 Tablica 6–7: Prihod po stanovniku .................. Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta .......................................................... ............................................................................................................................................................................................ 73 Tablica 4–17..................

........................................... 35 Kartogram 3-2: Turisti ki klaster srednje Dalmacije ....................................................... 36 Kartogram 3-3: Otok Vis u turisti kom klasteru srednje Dalmacije......................................................... 149 Tablica 15–6: Klju ni projekti edukacije i upravljanja .................................................. 125 Slika 17-1: Opcije investicijske politike ..................................................... 45 Kartogram 4-4: Namjena površina – postoje a i planirana izgradnja ............................. 37 Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta ....Situacija ....................................................................................................... 99 Tablica 14–1: Scenariji rasta .................................................................................................. 28 Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komiža............................................................................................ 121 Tablica 15–1: Potencijalni / planirani projekti i inicijative................................... 54 5 ................................................................................. 188 Tablica 17–2: Pregled investicija ................................ 54 Kartogram 4-6: Kulturna baština................................................. 123 Tablica 15–2: Potencijalni projekti/inicijative smještaja ............................................................................................................................................................................................................. 192 Slike Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu..................................................................................................... 38 Kartogram 4-3: Temeljna namjena površina....................................................................................................................... 167 Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu.......................................... 110 Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala)........................................................................................................................... 46 Kartogram 4-5: Zašti ena prirodna baština ............................... 101 Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija oto ana) ................................. 96 Slika 8-1: Poligon strategija ....... 138 Tablica 15–5: Klju ni projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija............................................................................................................... 36 Kartogram 4-1: Otok Vis ................................................................................................................................................ 111 Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti .................................................................................................................................. 186 Kartogrami Kartogram 1-1: Pokazna podru ja COAST projekta ............... 124 Tablica 15–3: Klju ni projekti konkurentnosti ........................................ 93 Tablica 8–1: Rezultati SWOT analize.........................................................................................................................................Tablica 6–12: Godišnji prihod po krevetu................................................................... 127 Tablica 15–4: Klju ni projekti smještajnih kapaciteta ...................

..................................................Panoramska cesta ...... Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa .......................... 165 Kartogram 15-3: Primjer projekta turisti ke infrastrukture ................................................ 74 Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta............ 114 Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta.................................... kulturno povijesne i ostale atrakcije.................................... 75 Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj ........................................Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa............... 148 Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obra enih projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija.................... 73 Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative. 70 Kartogram 4-8: Prirodne...................... 78 Kartogram 13-1: ......................................... 166 6 ....................................

and gave the concrete development suggestions that are in line with the recent experiences of similar global destinations. nor the active development policy. whilst at the same time. In this context. unfavourable economic conditions. unfavourable demographic structure. In terms of tourism. Horwath HTL provided an objective frame for the development potential of this area. the alternative types of tourism (agrotourism. and other types of support to the island economy) must be noted as key disadvantages of the area. thus a majority of existing facilities remain unused (e. health and wellness tourism. Project context and situational analysis The area of the project includes two administrative entities (Town of Vis and Town Komiža). based on their own key values. but they are not widely known nor strongly promoted. infrastructural and communal barriers. where development guidelines have been set for each destination of this tourism region. SME business is growing at a slow pace. natural heritage. whilst 77% of the total is made by private accommodation facilities. with professionally shaped products. cultural summer of Vis). as well as the ecologically clean environment are the key values of this destination as well as the great base for tourism development. Today the whole island has around 3. Following the standard international procedure of regional and destination planning in tourism. The island of Vis is a highly seasonal destination – around 90% of the total tourism traffic is realised in the period from June to September. activities and experiences. institutional barriers.g. etc. Situational analysis for the island of Vis shows that the geographical position. There are few events organised on the island (boat race. and is mainly focused on the food and beverage facilities.). army facilities. The island of Vis belongs to a tourism cluster of (middle) Dalmatia. factory.) have not been a part of the offer. Even though the island produces typical agricultural products (lemon. the situational analysis identified that the years long isolation of the island limited its tourism development. and therefore its future tourism development must be placed in the context of development of a wider region of (middle) Dalmatia tourism cluster. and is located in Split-Dalmatia County. Main barriers to the development are the lack of an integral concept and development strategy. 7 . palms. This process has already been defined in the Master plan of tourism development for Split-Dalmatia County.000 tourism beds. transport isolation. There are no major investments on the island. the summary of key analysis / results is presented as follows.). and the inadequate state development policies (subventions. There are only three hotels on the island of Vis (2* and 3* category). Etc. landscape and cultural values. tax relief. In order for destinations / sub-regions of this cluster to play on a global tourism market. which place Vis in a very unfavourable economic position. etc. apart from some domestic and foreign small scale investments in privately owned properties (holiday homes).Summary Development plan for eco / rural tourism of the island Vis that is presented here is a pragmatic and a conceptual frame for the efficient development and management of the development process for this type of tourism. they need to jointly position themselves under the cluster brand. international theatre carnival. each of these destinations embarks the process of building their own tourism destination image. Additionally.

Competition analysis Competition analysis is done in order to provide a wider context for the current situation evaluation. where the optimal option for Vis is its own development way. Rab. This includes the advantage of island’s distance from the land (feeling of exclusivity / isolation). a series of interviews and a workshop have been performed. which will be based on the local family initiatives. Museum of the Town of Vis. tourism / travel agencies. the key barriers to tourism development currently are human resources and lack of financial initiatives in support. Key stakeholders evaluation In order to evaluate the interests and attitudes of the key stakeholders in tourism of the island of Vis. 8 . and this Plan therefore suggests a concept for its integral tourism development. Competitive destinations in this case are other similar islands along the Croatian coast. which need to be integrated in the tourism offer of a whole destination. travel. according to the sustainable development principles. Considering the uniqueness of each of the Croatian islands. hotels. and their general as well as the economic situation. associations. and private accommodation owners. food and beverage facilities. there are not many islands that satisfy all the criteria. in order to transform the current uncertainty and latent conflicts into an advantage. which can only be done through a high value strategy and sustainable tourism model. local entrepreneurs. which are of a similar size (around 90 km2). whilst putting the focus to the eco / rural projects development. Lastovo and Mljet. preferences and destinations. based on the small and medium scale businesses development as well as the large external investments.It is clear that the island of Vis is at the very beginning of its tourism development. as well as larger domestic investments. Furthermore. Tourism boards of Vis and Komiža. In relation to the analysed competitive island destinations. that efficiently combines cultural and natural values with the agro production. the tourism development must integrate the agriculture and cultural and historical identity values. rich natural historic and cultural heritage. so the analysis includes the following island destinations: Lošinj. cooperatives. Vis has few future tourism development options. Key stakeholders generally agree that tourism development must be based on the sustainable principles. combined with the trends of the experiential structuring related to the destination development indicate that the island of Vis needs to use its key values. The key stakeholders are: local government (Town of Vis and Town of Komiža). Identified attitudes and interests also include a strong focus on rural tourism products development. of a similar geography and similar position. Global tourism trends analysis Global trends in relation to the development and growth of tourism demand. According to their opinions. fishing and mariculture as well as the recreation on the island. as well as for the identification of a development strategy.

because in this way it uses current external processes in order to create internal development advantages. weaknesses. SOCIAL AND ECONOMICAL PROFILE OF THE AREA DESTINATION PERFORMANCE DESTINATION MARKETING DESTINATION TOURISM SERVICES LOCAL COMMUNITY AND PUBLIC SERVICES STAKEHOLDERS AND PARTNERSHIPS TOURISM DEVELOPMENT KEY EXTERNAL OPPORTUNITIES AND THREATS FOR THE ISLAND OF VIS OPPORTUNITIES AND THREATS INDUSTRY TRENDS COMPETITORS LEGAL / POLITICAL ENVIRONMENT SOCIO-CULTURAL ENVIRONMENT ECONOMICAL ENVIRONMENT ENVIRONMENT TECHNOLOGY The conducted SWOT analysis indicates that the island of Vis is facing more than twice as large intensity of weaknesses than the strengths.SWOT analysis and key strategic advantages and barriers to the tourism development SWOT analysis (strengths. the island of Vis needs to use the larger number of opportunities in the external environment to its advantage. regardless of the relatively favourable position in relation to the current processes. because an intelligent development of a tourism destination cannot be based only on accentuating internal strengths and using the opportunities from the external environment. the following key strategic advantages and barriers to a tourism development of the island of Vis have been identified: 9 . However. which is an expected result. Furthermore. considering the destination is currently at the beginning of its professional and competitive tourism development. Based on all the previous analysis. tourism development od Vis must be based on the minimalisation of its own weaknesses. opportunities and threats) for the purpose of this Plan was done based on the evaluation of the following elements: KEY INTERNAL STRENGTHS AND WEAKNESSES FOR THE ISLAND OF VIS STRENGTHS AND WEAKNESSES NATURAL.

Key strategic principles The rational image of the future of a tourism destination. Start up position as a result of the absence of a mass tourstification (as an advantage and/or a challenge to local and national political elite) 2. it is essential to set development guidelines for the distribution of destination’s resources. 1. Necessity of an organic growth/development. In this conteyt. This is the reason why destinations are evaluated in relation to other destinations which have already developed a similar growth model and development strategy. because they are under the influence of the Mediterranean culture. The analysed island destinations are relevant examples for the island of Vis. considering the protection and improvement of natural and cultural attractiveness of the island. European markets and tourism trends). these destinations developed agriculture and integrated it into a rural tourism offer. cultural. three island destinations have been analysed – Sardinia. whilst they used differentiated products to create a variety of tourism activities on offer during the whole year. historic and Lack of clearly formed and focused tourism rural attractions of the island products Start up position / advantages Lack of tourism infrastructure Inadequate general infrastructure Benchmark analysis In a process of creating a destination development plan. or its tourism vision must be based on the realistic strategic principles and key guidelines for its future growth. Adriatic stopover 4.Key strategic advantages Very attractive tourism area from perspective of global trends and interests Key strategic barriers the Problem of creating a clear tourism development vision for the times to come Attractiveness of natural. Lack of the local capacity as an answer to globalisation processes 3. as well as negotiating platform for external investors 10 . In order to provide an insight into destinations that can relate their development logic to the planned development of the island of Vis. Even though these destinations are in different phases of development process. Inherited urban concentration 5. they are mainly based in the Mediterranean basin (because of the similar climate. they have well preserved and rich natural resources as well as the cultural heritage. Elba and Faial (Azores). The island of Vis is a tourism destination at a very beginning og its tourism development. these islands provide a good example of the use of the local resources and integration of heritage and autochthonous production. and as such it needs to provide appropriate answers to the challenges of a globalisation. key strategic principles for the island of Vis are. Additionally.

Strategic positioning of destinations within the Split-Dalmatia County is defined in the Tourism master plan of Split11 . naturally and culturally positioned in an environment that with its key characteristics makes a tourism cluster of Middle Dalmatia (Split-Dalmatia County). based on the ever changing tourism market conditions. which is embedded into historic attractiveness of the island and its tradition through fishing. etc. which builds its authenticity and exclusivity on the sustainable development principles.Vision and positioning Vision and market positioning in current global tourism market are complex creations. which must be agreed on and deliverd to the tourism market by integrated tourism policy. island of Vis must first rely on its key tourism fascinations. changes in tourist behaviour. and finally because of the continuous pressure of competitive destinations / regions. Vision is created for both today’s and tomorrow’s markets. the tourism vision for the island of Vis is as follows: Island of Vis uses tourism to revitalise its area and generate the economic growth. the tourism positioning of Vis must be viewed and shaped in the context of of the whole tourism cluster of Middle Dalmatia positioning. as well as through the valorisation of key identity symbols such as Falkuša. which is done by restructuring its space and innovative high value tourism offer that highlights the identity as well as natural and socio-cultural characteristics of the island. To identify its market positioning starting point. Vis revitalises its two urban poles (Vis and Komiža). innovatively restructures the island interior. lemon production. olive growing. wine production. and it forms a unique emotional relationship with future markets. Island ofVis – key fascinations History and culture Tradition and island’s lifestyle Untouched island idyll Passionate experience of the sea Tourism destination Vis is geographically. The island of Vis is the hideaway island. Modra Špilja. Tourism development of Vis is based on creation of a integrated tourism value chain. Thus. and designs its coastal areas. Therefore. in order to create a successful development. Market positioning on the other hand highlights the physical as well as the emotional aspects of a destination that need to be integrated in the area and agreed upon by the local community. which are the base for future creation of the unique selling points.

which presupposes the complete high value tourism change development. activities and events in Vis and Komiža Exciting experience of the sea and fishing tradition Traditional island lifestyle Island history and culture Activities in the idyllic island ambiance Experiential structuring and tourism products In addition to the basic support to product development. Vis is a hideaway island which offers following key experiences: Relaxation in a hidden beauty of sea and bays Meeting point.Dalmatia County. The term ‘hideaway’ is used in its widest sense and represents a sanctuary as well as the place of the spiritual and cultural revitalisation. the proposed positioning statement for the island of Vis is as follows. and later on will be shaped in a form of professional and competitive tourism products. the above proposed positioning statement serves as a framework for the experiential structuring of the island Vis (and Biševo). Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 1. Urban centres (Vis and Komiža) – start the process of urban revitalisation and rehabilitation and take on the role of two island hubs 2. where all the experience in the future tourism offer are placed in the space itself. where the island of Vis is positioned as ‘the hideaway island’. Viško polje – revitalises agriculture and offers experiences of tradition and nature 12 . Considering all of the above.

they need to be in line with contemporary tourism trends as well as they have to be appropriately supported by human potentials. Vis plateau – urban / value revitalisation and rehabilitation of villages on the plateau offering eco / rural experiences of islands lifestyle 4. They are also based on the tourism traffic. 3. Reference years are 2007 (starting year) and 2020 (final year). 4. in accordance with area’s potentials and limits. and other caves) In this context. This also means that capacities need to provide a positive business results. 2. Coastal ring – rehabilitation and development programme of beaches for the experience of exclusivity and tranquillity 5. the proposed tourism products for Vis and Biševo are: 1.3. tourism income and tourism volume in relation to the resources. and are based on accommodation capacities as planned in Land use plans. Island Biševo – equipment programme to create the sanctuary for nature lovers and a visit point of protected natural heritage (Modra špilja. 13 . Holiday and relaxation by the sea Nautical tourism Rural tourism Special interests Evaluation of the accommodation capacities growth volume Tourism development. apart from defining the vision and tourism products presupposes a qualification. or a projection of a quantity of future accommodation capacities. Projections of growth scenarios are shown in the following table.

workshop results.CAGR beds per km arrivals per inhabitant overnights per inhabitant hotel ovrnights per inhabitant toursim rev.174 280.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 90 8.950 35.000 116. ovrnights per inhabitant 2 2020. Competitiveness and investments In the context of this plan.460 141.637 90 3. and rural resorts.0% 45.028.942.0% 38.804 192.750 40. REALIZED 50% OF 2020.244 33. as well as other types of high value accommodation in rural / eco tourism – for example – agrotourism.0% 89 64 321 216 829.963 14.1% 33. occupancy of hotel acc.637 3.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Development scenarios 2.0% 50.000 30.0% 44.168.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 90 5.701 17. per overnight (direct) doubled number of inhabitants arrivals per inhabitant overnights per inhabitant hot.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 3.309 1.945 101.600 1.825 448.0% 33.078 619 56.078 619 28.521 707.671 25.868 16.792 784.0% 50.724 75.9% 34 15 77 28 99.0% 27. REALIZED 25% 2020. 3 and 4 assume the development of new hotels and tourism resorts. rural holiday houses. the key projects that will build a competitive position of this destination on a tourism market are: 14 .2007 population area in km2 accomodation capacity (beds) accomodation capacity (hotels) arrivals overnights arrivals (hotels and resorts) overnights (hotels and resorts) occupancy of the total acc.539 78.836 60.637 90 4. in € (direct) toursim rev.639 471. REALIZED 100% OF OF LAND USE PLAN LAND USE PLAN LAND USE PLAN 3. as well as the significant population increase.607 74.0% 50. site inspection as well as our expert opinion. improvements in transport networks.043. and based on the stakeholders interviews.5% 48 22 130 100 234.637 3.729 3. rural family hotels.300 233.280.000 130. Implementation of these plans depends on infrastructural improvements.975 60.637 90 3.707.060 18 2020.539 2.361 14.146. WITHOUT CHANGE 3. in HRK toursim rev.5% 34 8 53 21 24.800. overnights .040.000 4.513.833 365. rural bed and breakfast.502.1% 62 39 195 123 427.

Thus. trekking and cycling paths concept School of Vis cuisine Watersports centre Ethno village Dragodid Interpretation centre 'Military history of Vis' Island tours Marketing plan Strategic approach to marketing of the island of Vis is related to two existing documents that have dealt with this area – Tourism master plan of Split-Dalmatia County.COMPETITIVENESS ACCOMMODATION TOURISM INFRASTRUCTURE AND ATTRACTIONS EDUCATION AND MANAGEMENT Gastronomy specialisation Complementary offer Agrotourism Rural holiday house Olive oil and wine tasting Viewpoints system Education in tourism TourFuture (education of local community about tourism) Destination management organisation Organisation for rural tourism development and management Tourism information system Integrated tourism signalisation system Small bay beaches development programme Waterfront revitalisation Eco labels Private accommodation quality development Standardisation and quality systems in rural tourism Urban conversion (Vis and Komiža) Rural 'bed & breakfast' Rural family hotel Panoramic road Fishing museum 'Komiža' Rural resort Interpretation centre 'Vis – hideaway island’ Healthy food programme for a tourism market Walking. a summary of integrated marketing activities for the island of Vis is presented below: 15 . and the Strategic marketing plan of Croatian tourism 20082012. the recommendations must be taken as a starting platform for a detailed marketing activities elaboration in this Plan. which is an official document of the County from 2006. which will be an official document of the Croatian National Tourism Board. Taking into account the results from both documents.

as well as the initiation of entrepreneurship’s activities by a bottom up principle. and the process of shifting responsibilities for development and investments from the central to the local/regional level. in order to initiate the interest of domestic and foreign investors. Considering transitional processes in Croatia. located in the Split-Dalmatia County. leaflets Tourism map Itinerary maps based on products Tour guide Press trips Familiarisation trips Newsletters Press conferences News. In this context. which can create additional synergies for eco/rural initiatives. This indicates the need for a Tourism master plan definition for this area. but it also indicates a level of dedication to the process of development and investments of its initiator (the County). Considering that Split-Dalmatia County defined the Tourism master plan for the integral area of the County. notifications Web site Souvenirs and autochthonous products Advertising Press (newspapers.Integrated marketing communication system for Vis Brand creation Logo Brand name Term Protected Colours Promotional tools and materials Brochures General brochures Product brochures Rural accommodation brochures Specific attraction brochures Communication activities Sales improvement Fairs Special promotional activities Direct marketing Monitoring Quality standards of brochures and other promotional materials Contents quality of web page in relation to correct and up-to-date information Quality of fairs Public relations Promotional materials Posters. as well as few coastal projects designated in the Land use plans. magazines) Internet advertising Organisation of sminars and workshops Investments and concluding remarks Development plan for eco / rural tourism of the island of Vis. Not only does the tourism master plan provide investors with a clear picture of an area and its development projects. In addition to this a touristification of the two urban centres (Komiža and Vis) is necessary. Significant eco / rural tourism product for the island of Vis requires significant investments into the infrastructure. this Plan is viewed as a pre-phase or a pre-plan for a serious master plan of the island. 16 . this County still does not have necessary instruments for tourism investment support in its own hands. which represents the essential framework for the entrepreneurship in tourism. the following step is the destination planning within the tourism cluster of the County. is at its core focused on rural and eco tourism projects.

rasadnik palmi. Iako otok ima zna ajnih prednosti u poljoprivredi (limun. Horwath HTL je. Kontekst projekta i situacijska analiza Podru je obuhvata projekta uklju uje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža). porezne olakšice i druge beneficije prema oto kom gospodarstvu i stanovništvu). prirodna bogatstva obalnog prostora. zatim nepovoljna demografska osnovica. odnosno aktivne razvojne politike. Situacijska analiza otoka Visa pokazuje da su geoprometni položaj. Na otoku se organiziraju doga aji kao što su regata. Vode i se standardnom internacionalnom procedurom regionalnog i destinacijskog planiranja u turizmu.Sažetak Ovdje izloženi Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis predstavlja pragmati an. koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju. Otok Vis je izrazito sezonalna destinacija . ali i konceptualan okvir za efikasan razvoj i upravljanje procesom razvoja ove vrste turizma. te dao konkretne razvojne prijedloge koji prate recentna iskustva sli nih destinacija u svijetu. i prema tome svoj budu i turisti ki razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turisti kog podru ja (srednje) Dalmacije. Otok Vis se nalazi u turisti kom klasteru (srednja) Dalmacija. te na kraju i neadekvatnu državnu politiku razvoja (subvencije. kulturni ili zdravstveni turizam nisu do sad bili u ponudi. Da bi destinacije / subregije unutar ovog turisti kog podru ja (klastera) mogle igrati na globalnom tržištu. Ovdje svakako treba navesti i infrastrukturne i komunalne nedostatke. a dominiraju privatni smještajni kapaciteti sa preko 77% ukupnog smještajnih kapaciteta otoka.000 turisti kih kreveta. u okviru situacijske analize identificirano je da je dugogodišnja zatvorenost otoka prema posjetiteljima ograni avala razvoj turizma. ali nisu izrazito poznati niti jasno promovirana na tržištu. a svaka od njih tako er gradi svoj imidž turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima. bilje i sl. tvornica ribe. zatim nepovoljno stanje gospodarstva. Na otoku posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*). pa tako svaka destinacija ve ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira. institucionalno-sistemska ograni enja. koliko je to bilo mogu e. prometna izoliranost. a nalazi se na podru ju Splitsko-dalmatinske Županije. 17 . ali je uglavnom fokusirano na razvoj ugostiteljske ponude. Danas je turizam vrlo slabo razvijen – na primjer. internacionalni karneval kazališnih amatera i kulturno ljeto Visa. U tom kontekstu se ovdje izlaže sažetak klju nih nalaza / prijedloga ovog Plana. vojni objekti).) alternativni oblici turizma kao što je agroturizam. nužno je da se zajedni ki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turisti kog podru ja (klastera). Malo i srednje poduzetništvo se polako razvija na Visu. Ovaj proces je ve definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. Na otoku nema ozbiljnijih investicija. Osnovni ograni avaju i imbenici razvoja su nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja. krajobrazne i kulturološke vrijednosti te ekološki prakti ki nezaga en okoliš klju ne vrijednosti ovog prostora i izvrsna osnova za razvoj turizma. Što se turizma ti e. temeljem svojih klju nih vrijednosti. na cijelom otoku ima ukupno oko 3. objektivizirao razvojni potencijal ovog podru ja. sadržajima i iskustvima. osim nekoliko stranih i doma ih investicija u privatne ku e za odmor tako da je ve i dio postoje ih objekata neiskorišteno (npr.približno 90% ukupnog turisti kog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna.

ponašanje i preferencije turista. To svakako uklju uje prednosti udaljenosti od kopna (osje aj ekskluziviteta / izoliranosti). ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zale u otoka. Identificirani stavovi i interesi tako er uklju uju snažno usmjerenje na razvoj proizvoda ruralnog turizma. te destinacije suo eni sa trendovima iskustvenog strukturiranja vrijednosti koje su povezane sa razvojem destinacija upu uju da destinacija otoka Visa treba koristiti svoje klju ne vrijednosti. Rab. Prema mišljenju klju nih subjekata. Lastovo i Mljet. Analiza globalnih trendova u turizmu Globalni trendovi u odnosu na razvoj i rast turisti ke potražnje. svakako treba integrirati poljoprivrednu proizvodnju i kulturnopovijesne identitetske vrijednosti. Budu i da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije. pa su stoga ovdje analizirani otoci Lošinj. Hoteli. Pod konkurencijom se u ovom slu aju podrazumijevaju drugi sli ni otoci na hrvatskom Jadranu te njihova op a i gospodarska situacija. te ih je stoga potrebno integrirati u turisti ku ponudu cjelokupne destinacije. sljede i pritom principe održivog razvoja. putovanja. otok Vis ima nekoliko razvojnih opcija u pogledu budu eg turisti kog razvoja.Jasno je dakle da je otok Vis na samom po etku svog turisti kog razvoja i u tom smislu se ovim planom predlaže koncept njegovog cjelokupnog turisti kog razvoja. bogatstva prirodnih i kulturoloških vrijednosti. koji e se bazirati na lokalnim obiteljskim inicijativama. To su lokalne vlasti (Gradovi Vis i Komiža). 18 . ljudski resursi i nedostatak financijskih poticaja za razvoj turizma glavni su ograni avaju i faktori turisti kog uzleta otoka Visa. ugostiteljski objekti. Klju ni subjekti uglavnom se slažu u mišljenju da razvoj turizma treba temeljiti na principima održivosti. Analiza konkurenata Analiza konkurencije izvodi se kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale mogu e razvojne strategije. smatraju. a naglasak se stavlja na razvoj eko / ruralnih projekata kao glavni fokus Plana. Evaluacija klju nih interesnih subjekata U svrhu evaluacije interesa i stavova klju nih interesnih subjekata u turizmu na otoku Visu provedena je radionica i niz intervjua sa klju nim subjektima. udruge i zadruge te iznajmljiva i privatnog smještaja. U turisti ki razvoj. turisti ke / putni ke agencije. te ve ih eksternih investicija. sa sli nom geografijom i sli nim prometnim položajem. a koji su sli ne veli ine (oko 90 km2). Turisti ke zajednice Vis i Komiža. ali i ve im doma im investicijama. bogatstva povijesnog naslje a. U odnosu na analizirane konkurente. s time da je optimalna ona gdje otok Vis traži svoj put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba okre e u vlastitu prednost ali samo u slu aju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan na in spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s oto kom agroproizvodnjom. Muzej grada Visa. ali uz razvoj malog i srednjeg poduzetništva. lokalni obrtnici.

jer na taj na in trenutne procesi u svom okruženju koristi za stvaranje vlastite prednosti u razvoju. slabosti. weaknesses. Me utim. opportunities and threats – SWOT) za potrebe ovog Plana izvedena je temeljem evaluacije sljede ih elemenata: KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE I SLABOSTI PRIRODNI. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI I PRIJETNJE TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Izvedena SWOT analiza upu uje na sljede e da je destinacija otoka Visa suo ena sa više od dva puta ve im intenzitetom slabosti od intenziteta snaga. što je i o ekivan rezultat. Temeljem svih prethodnih analiza. definirane su sljede e klju ne strateške prednosti i barijere turisti kom razvoju destinacije otoka Visa. otok Vis mora iskoristiti prednost ve eg broja mogu nosti u okruženju u odnosu na prijetnje. razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti. Nadalje. jer se inteligentan razvoj turisti ke destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja. 19 . obzirom da se destinacija Vis nalazi na po etku izgradnje profesionalne i konkurentne turisti ke industrije. bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju. mogu nosti i prijetnji (strengths. koje definiraju pristup i smjernice njenog budu eg razvoja u turizmu.SWOT analiza i klju ne strateške prednosti i barijere turisti kog razvoja Analiza snaga.

analizirane su tri destinacije – Sardinija. Nužnost organskog rasta. Povijesno naslje ena urbana koncentracija 10. ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih obi aja i autohtone proizvodnje. Elba. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa. trendova turista). Uz to razvile su agruikulturu. Stoga se ciljana destinacija promatra u odnosu na destinacije koje su ve razvile sli an model rasta i strategiju razvoja. to jest njena turisti ka vizija mora biti izvedena iz realnih strateških uporišta. Po etna pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i/ili izazov lokalnim politi kim elitama i Hrvatskoj u cjelini 7. europskog tržišta. Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese 8.Klju ne strateške prednosti Klju ne strateške barijere Izrazito atraktivan turisti ki prostor sa stajališta Problem stvaranje jasne vizije turisti kog globalnih trendova i interesa razvoja za nadolaze e razdoblje Atraktivnost prirodnih. Iako u razli itim fazama razvojnoga puta. a diferenciranim proizvodima kreirale su rannovrsnu ponudu tijekom cijele godine. kulturno-povijesnih u Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih ruralnih atrakcija otoka turisti kih proizvoda Pozicija / prilike po etnika Nedostatak turisti ke infrastrukture Neadekvatna op a infrastruktura Analiza oglednih primjera u praksi Pri izradi razvojnog plana odre ene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. imaju o uvane i bogate prirodne resurse. strateška uporišta otoka Visa su: 6. Otok Vis je turisti ka destinacija na samom po etku svog turisti kog razvoja i stoga mora dati odgovaraju e odgovore na izazove globalizacije. Jadranski stopover 9. a s obzirom na o uvanje i unapre enje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka. Faial (Azorsko oto je). Ove su destinacije relevantne za usporedbu i primjer razvoju otoka Visa jer su to oto ke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obi aja. uglavnom su smještene u Sredozemlju (zbog sli ne klime. te kulturnu baštinu. Strateška uporišta Racionalna slika budu nosti jedne turisti ke destinacije. U tom smislu. te kao pregovara ka platforma sa vanjskim igra ima / investitorima 20 . te je integrirale u ruralnu turisti ku ponudu. odnosno objektivizacije klju nih odrednica na kojima destinacija gradi svoju budu nost.

te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu. i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budu im tržištem. Tržišno pozicioniranje. Turisti ki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo. koji svoju autenti nost i ekskluzivnost gradi na održivim principima razvoja. Prema tome. Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komiža). s obzirom na promjenljive uvjete na turisti kom tržištu. Modra Špilja. te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. vinarstvo. inovativno restrukturira unutrašnjost otoka. ime naglašava identitet te prirodne i socio-kulturne zna ajke otoka. Otok Vis – klju ne fascinacije Povijest i kultura Tradicija i život otoka Idila netaknutog otoka Vatreni doživljaj mora Destinacija Vis nalazi se u geografskom. Vis je otok skrovište. s druge strane naglašava koji fizi ki. destinacija otoka Visa se najprije mora osloniti na klju ne turisti ke fascinacije otoka. prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojim klju nim zna ajkama i karakteristikama ini turisti ki klaster Srednje Dalmacije (Splitskodalmatinska županija). te upotrebu klju nih simbola ovih vrijednosti kao što su npr. Falkuša.Vizija i pozicioniranje Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turisti kom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije. itd. a to ini restrukturiranjem prostora i inovativnom turisti kom ponudom visoke vrijednosti. maslinarstvo. koje se promatraju kao okvir za izgradnju dugoro nih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedni ka turisti ka politika destinacije mora prihvatiti i isporu iti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru. vizija razvoja otoka Visa je: Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast. odnosno prihva en od strane turisti kog tržišta. te je stoga turisti ko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turisti kog klastera Srednje Dalmacije. uzgoj limuna. te oprema svoj obalni prostor. ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihva eni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan. na promjene u uzorcima ponašanja gostiju. Vizija se kreira kako za današnje tržište. tako i za budu e tržište. 21 . Kako bi identificirala po etnu to ku tržišnog pozicioniranja.

gore navedeni prijedlog pozicioniranja tako er služi kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa. Kontekst 'skrovišta' uzet je u najširem smislu. Uzimaju i sve navedeno u obzir. prijedlog turisti kog pozicioniranja je kako slijedi: Vis je otok skrovište koji nudi sljede a klju na iskustva: Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala Mjesto susreta. Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 6. definirano je Glavnim planom razvoja turizma SDŽ.Strateško pozicioniranje destinacija unutar podru ja Splitsko-dalmatinske županije. a predstavlja svojevrsno uto ište i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turisti kog lanca visoke vrijednosti. i unutar njega. Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu 22 . to jest centra organiziranja cjelokupnog turisti kog iskustva otoka i morskog areala ove destinacije 7. destinacija Vis se pozicionira kao 'Otok skrovište'. a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima. gdje se u okvir prostora 'preta u' iskustva koja e Vis pružati svojim gostima. aktivnosti i doga anja u Visu i Komiži Uzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicije Tradicionalnog oto kog života Povijesti i kulture otoka Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda. Urbani centri (Vis i Komiža) – kre u u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva oto ka 'hub-a'.

mora ostvarivati pozitivan poslovni rezultat. (ciljna godina). Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo života na otoku 9. te mora imati dostatnu podršku ljudskog potencijala. odnosno koli inu budu ih smještajnih kapaciteta. Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljaj ekskluzivnosti i mira 10. 23 . zaradi od turizma. te turisti kom prometu. Scenariji procjene rasta koji se prikazuju u sljede oj tabeli. koja mora biti u skladu sa mogu nostima i ograni enjima prostora. temelje se na smještajnim kapacitetima predvi enim u prostornim planovima. za Vis i Biševo temelji se na: Odmoru i opuštanju uz more Nauti kom turizmu Ruralnom turizmu Specijalnim interesima Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta Razvoj turizma. u skladu sa suvremenim turisti kim trendovima. Otok Biševo – programom opremanja. (polazna godina) i 2020. prijedlog turisti kih proizvoda. osim postavljanja vizije i izbora turisti kih proizvoda podrazumijeva i kvalifikaciju.8. i turisti kom volumenu u odnosu na resurse. Referentne godine su 2007. a s obzirom na njihov razvojni potencijal. ovaj prostor je uto ište za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zašti enih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje) U tom kontekstu.

3 i 4 pretpostavljaju razvoj novih hotela i turisti kih naselja. te našeg ekspertnog mišljenja.0% 50.8% 48 22 130 100 234.460 141.000 4.600 1.724 75.0% 7.1% 33.146.0% 11.639 471.2% 89 64 321 216 829.040.607 74.0% 3.942.804 192.0% 50. ruralnih ku a za odmor.078 619 28.043.539 78.868 16. naselja) zauzetost ukupnog smještaja zauzetost hotelskog smještaja no enja . prihod u € (direktni) tur. BEZ PROMJENE 3. kao na primjer agrotirzama.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 SCENARIJ 3 2020.174 280.300 233. Konkurentnost i investicije U kontekstu ovog Plana. REALIZIRANO 100% PP-A 3.CAGR kreveta po etvornom kilometru dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot. obilaska terena.539 2. REALIZIRANO 25% PP-A 3.028.000 116. ruralnih obiteljskih hotela i bed&breakfasta. a temeljem razgovora sa klju nim subjektima.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 SCENARIJ 4 2020.750 40.945 101. no enja po stanovniku 34 8 53 21 24.0% 16. prihod po no enju (direktni) udvostru enje broja stanovnika dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Scenariji razvoja 2.950 35.5% 62 39 195 123 427.000 30. klju ni projekti koji e graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turisti kom tržištu i koji su detaljno elaborirani u ovom planu su: 24 .168.2% 34 15 77 28 99. poboljšanju prometne povezanosti i dostupnosti otoka.729 3.060 18 3. te ruralnih resorta.0% 45.701 17.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 SCENARIJ 2 2020.975 60. REALIZIRANO 50% PP-A 3. prihod u HRK tur.513.671 25.280. no enja po stanovniku tur.521 707.637 90 8.825 448.5% SCENARIJ 1 2020.078 619 56.637 90 3.963 14.0% 50. te znatnijem pove anju broja stanovnika na otoku. te razvoj drugih vrsta smještaja visoke kvalitete u ruralnom/eko turizmu.707.637 90 5.833 365.309 1.000 130.836 60.244 33.637 90 3. rezultata sa radionice.792 784.502.800.2007 stanovništvo površina u km2 smještajni kapaciteti (kreveti) smještajni kapaciteti (hoteli) dolasci no enja dolasci (hoteli i tur.637 90 4. naselja) no enja (hoteli i tur. Realizacija ovih planova ovisi o rješavanju infrastrukturnih problema na kvalitetan na in.361 14.

25 .Glavni plan turizma Splitskodalmatinske županije. koji e uskoro biti prihva en kao službeni dokument Hrvatske turisti ke zajednice za navedeni period. godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012. planinarskih i biciklisti kih staza Škola viške kuhinje Centar za sportove na vodi Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Urbana konverzija (Vis i Komiža) Etno selo Dragodid Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Ture otoka Marketing plan Pristup strateškom promišljanju marketinga za podru je otoka Visa proizlazi iz dva ve postoje a dokumenta koji su obuhvatili predmetno podru je .PROJEKT KONKURENTNOSTI PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA PROJEKTI TURISTI KE INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Program opremanja malih plaža u uvalama Revitalizacija šetnice / rive uz more Eko oznake kvalitete Agroturizam Ruralna ku a za odmor Kušaonica vina maslinovog ulja Sustav vidikovaca i Projekt edukacije u turizmu TourFuture (edukacija lokalnog stanovništva u turizmu) Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Ruralni 'bed & breakfast' Ruralni obiteljski hotel Panoramska cesta Ribarski muzej 'Komiža' Ruralni resort Interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište' Program zdrave hrane za turisti ko tržište Koncept pješa kih. službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006.

koji je smješten u Splitsko-dalmatinskoj Županiji. letci Turisti ka karta Karte itinerara s obzirom na proizvode Turisti ki vodi Novinarska putovanja Agencijska putovanja Newsletter Tiskovne konferencije Obavijesti. to jest Komiže i Visa. sažeti prikaz sustava integriranih marketinških aktivnosti za otok Vis je kako slijedi: Sustav integrirane marketinške komunikacije Vis Stvaranje tržišne marke Logo Ime marke Termin Zaštitne boje Promotivni oblici i materijali Brošure Op e brošure Brošure proizvoda Brošure seoskih doma instava Broušure specifi nih atrakcija Aktivnosti vezane uz komunikaciju Unaprje enje prodaje Sudjelovanje na sajmovima Posebne promocijske akcije Direktni marketing Pra enje provedenih aktivnosti Standard kvalitete tiska brošura i ostalih promotivnih materijala Kvaliteta sadržaja Internet stranice s obzirom na ažurnost i to nost Kvaliteta nastupa na sajmovima Odnosi s javnoš u Promotivni materijali Plakati. Osim što turisti ki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podru ja i projekata za razvoj. a prvenstveno vode i ra una o otoku Visu. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno podru je Županije. potrebna su zna ajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko zna ajnijih obalnih projekata na lokacijama nazna enim prostornim planom te napose zna ajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora. U tom kontekstu se za podru je obuhvata ovog projekta name e potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interes doma ih i stranih investitora. u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata. on tako er pokazuje razinu posve enosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (Županija). asopisi) Internet oglašavanje Internet stranica Suveniri i autohtoni proizvodi Organizacija seminara i radionica Investicije i zaklju ni prijedlozi Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa. novosti Oglašavanje Tisak (novine. Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podru ja destinacije otoka Visa. U tom je kontekstu ovaj Plan promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka. preporuke dane u oba dokumenta moraju se uzeti kao po etna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu. sljede i korak je planiranje destinacija unutar turisti kog klastera koje obuhva a prostor Županije. 26 . U tom smislu. ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turisti koj djelatnosti u svojim rukama.Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta. odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu. ali i kao inicijacija poduzetni kih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative. Uzimaju i u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj.

ribarstvu i marikulturi – i izravno i posredno kroz utjecaj na bankarski sektor. u sektorima turizma. iji je sveobuhvatni generalni cilj održivost razvoja hrvatske obale sa zaštitom biološke i krajobrazne raznolikost utkane u razvojni put. pokreta kih sila i okolnosti koji razvoj gura u smjeru gdje se. što je vidljivo na sljede oj mapi.Otoci Vis i Biševo. Lot 3 – šire podru je uš a rijeke Krke. Uvod Plan razvoja eko / ruralnog turizma za podru je LOT 2. radi ostvarivanja zna ajne kratkoro ne dobiti. identificiraju i poti u razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na na in da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje. Osnovna strategija projekta je prepoznati i ukloniti prepreke koje trenutno prije e preobrazbu gospodarskih sektora u smjeru održivosti. cilj je da se na podru ju etiri dalmatinske županije sustavno i kontinuirano utje e na aktivnosti i prakse gospodarstva u turizmu. Prema tome. odnosno otoka Visa sa Biševom dio je šireg COAST projekta.na etiri odabrana demo podru ja: Lot 1 – Pelješac sa posebnim naglaskom na Ston i Dubrova ko primorje. Osnovni o ekivani rezultati COAST projekta su: Demonstracija društveno-gospodarskog razvitka koji uva i održivo koristi biološku i krakjobraznu raznolikost / vrijednost / atraktivnost. i Lot 4 . ribarstva. resursi – prije svega sam prostor sa svojom iznimnom biološkom i krajobraznom raznolikoš u i na njoj temeljenoj atraktivnosti – troše neracionalno i neodrživo. poljoprivredi. To e se initi tako da se: identificira a potom i ponudi rješenja kojima se može ograni iti i dokinuti postoje i obrazac interesa. uva i održivo koristi kao jednu od osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije. kroz poticanje razvojnih inicijativa koje u kona nici omogu avaju gospodarski prosperitet i kvalitetu života. odnosno dostupnost investicijskog kapitala – a kako bi ih se potaklo da u svoje prakse uklju e održivo korištenje dobara i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti kao temeljne. Lot 2 . a da se istovremeno narušava društvena kohezija te prije i i raznolikost a time i vitalnost samog razvoja.1. 27 . globalno zna ajne vrijednosti podru ja Dalmacije.Otok Pag (JI dio Zadarske županije) i obalno podru je Novigrada/Karina. marikultura i poljoprivrede .

na podru ju etiri županije. institucionalizira i širi održivi razvoj uz razumno korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti. Poboljšanje uskla enosti i provedbe propisa i praksi klju nih sektora na podru ju etiri županije u odnosu na održivo korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti.Kartogram 1-1: Pokazna podru ja COAST projekta Poboljšanje uvjeta za 'zelene investicije' (investicije koje uvaju i održivo koriste postoje u biološku i krajobraznu raznolikost kao svoju glavnu resursnu osnovu). podržava. 28 . uvažava. Na nacionalnoj razini uspostavljeno ozra je koje prepoznaje.

2. a da se pri tome negativno utje e i na društvenu koheziju. resursi neracionalno i neodrživo troše. Program Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatska (UNDP Hrvatska) je odabrao ponudu Horwath HTL (Horwath Consulting Zagreb) te tvrtki povjerila izradu projekta Plan razvoja eko / ruralnog turizma za demo podru ja projekta LOT 1 (Op ine Dubrova ko primorje i Ston) i LOT 2 (Otoci Vis i Biševo). iji se prijedlozi / rezultati predstavljaju ovim izvještajem. gdje se zbog ostvarivanja zna ajne kratkoro ne dobiti. godine. a u ovom Izvještaju obra uje se podru je LOT 2. praksi i okolnosti koji razvoj usmjerava u smjeru.1 Zadaci i procedure Zadaci Temeljem javnog natje aja koji je proveden u velja i / ožujku 2008. 2. te ponuda rješenja kojima se može ograni iti i dokinuti postoje i obrazac interesa. te na raznolikost a time i vitalnost gospodarskog razvoja identificiranje i poticanje razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na na in da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje. odnosno otoci Vis i Biševo: 29 . godine. da se istraži i izvijesti o potencijalima i ograni enjima te prakti nim idejama projekta kao i mjerama podrške za održivi razvoj turizma. Ugovorom sklopljenim u svibnju 2008. specificirana je lista projektnih zadataka. Projektni zadaci i njihovi segmenti prikazani su u sljede oj šemi. Klju ni ciljevi samog 'Plana razvoja eko i ruralnog turizma u demo podru jima destinacije Ston i Dubrova ko primorje i destinacije otoka Visa (Lot 1 i Lot 2)' su: da se istraži i izvijesti o trenutnom stanju i trendovima turisti kog razvoja. uva i održivo koristi kao jednu od svojih osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije. Osnovni ciljevi COAST projekta su: identificiranje.

Razvoj proizvoda KLJU NI PROJEKTI KONKURENTNOSTI . kvaliteta. politi ka i administrativna struktura . struktura. tradicija.Smještaj . kanali distribucije. krajolik. itd. budžet. lokalni proizvodi. kontribucija razvoju. sezonalnost. atrakcije. ostale sportske i rekreacijske aktivnosti . itd. zdravstvene. master planova. itd. itd. itd.ukupni kapacitet. itd. socio-demografska struktura.Selekcija i specifikacija klju nih projekata izgradnje konkurentnosti MARKETING STRATEGIJA . poslovni modeli. tur.Prijedlozi za formiranje partnerstva 30 . itd.Identifikacija konkurentskih nedostataka .).Model investicija i financiranja . zajednice .kapacitet.Marketinško pozicioniranje . itd.Turisti ki promet . klima. položaj lokacija. PORO.ponuda. el.dolasci. lokalna distribucija. strategije. . infrastruktura . transport.svijest.) . strategija.Kpacitet.Lokalne tur.(voda.Socio-ekonomiski faktori . itd.Klju ni strateški marketinški prijedlozi KLJU NI PROJEKTI ODRŽIVOG RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA .Tur. . . dinamika investiranja i alokacija investicija . jahanje.Vizija i pozicioniranje . klju ni faktori uspjeha.povijest.Kroz sastanke i intervjue ANALIZA KONKURENCIJE TRENDOVI SWOT ANALIZA KLJU NE STRATEŠKE SNAGE I BARIJERE BUDU EG ODRŽIVOG RAZVOJA U TURIZMU LOKALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG TURIZMA BENCHMARK ANALIZA .op a evaluacija investicija.SITUACIJKA ANALIZA I IDETIFIKACIJA MOGU NOSTI ZA RAZVOJ ANALIZA POTRAŽNJE ANALIZA PONUDE .Identifikacija izvora financiranja KONA NI PRIJEDLOZI . vrste smještaja. itd.Lokalno stanovništvo . energija.analiza: prostornih planova. spomenici i mjesta od interesa. o ekivanja.Kulturni faktori. sadržaji. standardi za poduzetnike. lokalnih planova.Turisti ki marketing .Hrana i pi e . .Analiza destinacija (proizvodi. flora i fauna .ekonomska struktura.Strateški kontekst . doga aji. . no enja. INVESTICIJSKA STRATEGIJA . aktivnosti. voda. .Prirodni faktori. itd.Prostorne mogu nosti i ograni enja . ROP. usluge (komercijalne. zabava.šetnice.Suradnja lokalnih turisti kih ponu a a . biciklisti ke staze. veli ina. komunikacijski instrumenti. cijene. ture. kvaliteta.Benchmarking okvir . .Proizvodi i tržišni segmenti . itd. plin.Elementi diferenciranja . klju ni prijedlozi za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom. ANALIZA KLJU NIH SUBJEKATA .Infrastruktura i usluge . geološka situacija.) STRATEŠKI KONCEPT RURALNOG / EKO / ZELENOG RAZVOJA . .aktivnosti.Obuka u turizmu .geografska situacija.

Osim toga.2 Procedure U svrhu dobivanja pouzdanih rezultata. za potrebe ovog projekta proveden su standardne metodološke i radne procedure karakteristi ne u me unarodnoj praksi planiranja i razvoja turisti kih destinacija. s ciljem dodatne argumentacije za razli ita problemska podru ja. Osim sekundarnih i terenskih istraživanja. vezano na prethodno navedene zadatke. program istraživanja uklju uje: 31 .2. za potrebe ovog projekta izvedena su i dodatna istraživanja pomo u intervjua i radionica sa klju nim interesnim subjektima. Prema tome. prijedloga i rješenja. radni tim Horwath Consultinga održao je nekoliko internih radionica u svrhu iznalaženja optimalnih rješenja za postavljene zadatke ovog projekta. kao i provjeru primjerenosti predloženih rješenja.

Hrvatska gospodarska komora. direktorima lokalnih tur. turisti ke resurse i atrakcije. agencijama. Ministarstvo turizma. Institut za turizam itd. prirodnih. razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis.). sezonalnost destinacije. Turisti ke zajednice destinacija. razvoja predmetnih podru ja sa svim relevantnim subjektima: op inama.). ANALIZA KLJU NIH SUBJEKATA Komunikacija klju nih pitanja tur. itd. 32 . ocjena i interpretacija svih relevantnih grafi kih (mape) reprezentacija prostora. predstavnicima javnih službi. aktivnosti na okoliš 2. Institut za turizam itd. ponudu hrane i pi a. hotelijerima. Županija Splitskodalmatinska. Hrvatska gospodarska komora. predstavnicima zašti enih podru ja. uklju uju i broj turisti kih dolazaka i no enja. Turisti ke zajednice destinacija. karakteristika podru ja obuhvata. d) Terensko istraživanje atrakcija i recentnih projekata u ruralnom turizmu otoka Visa. Ministarstvo turizma. c) Prikupljanje. itd. kulturnih. 3.) i) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja. b) Analiza prostorno-planerskih dokumenata na županijskoj i lokalnoj razini .SEGMENT PROJEKTA AKTIVNOST a) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Op ine Vis i Komiža. Županija Splitskodalmatinska. itd. postoje e poticajne programe vezane na tur. Ocjena utjecaja tur. prostornog planiranja i izgradnje. te razgovori sa klju nim subjektima u turizmu predmetnih podru ja f) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka. itd.) te do sada izra enih strateških i ostalih planova vezanih na utjecaj turisti kih aktivnosti i razvoja na okoliš predmetnog podru ja g) Terensko istraživanje vezano na analizu i evaluaciju trenutne situacije na podru ju predmetnih regija. Županija Splitskodalmatinska. Udrugom vlasnika privatnog smještaja. ekonomskih i . postoje e aktivnosti turisti kog marketinga. razvoj. zauzetost i sl. analiza. ANALIZA POTRAŽNJE - h) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis. socio-demografskih. Ministarstvo okoliša. ANALIZA PONUDE Evaluacija geografskih. zajednica. kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. Identifikacija i analiza turisti ke ponude. uklju uju i smještajnu ponudu. Hrvatski zavod za statistiku. vrste smještaja. tur. e) Prikupljanje i analiza postoje ih turisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis. a vezano na utjecaj turisti kih aktivnosti i razvoja na okoliš predmetnih podru ja SVRHA 1. Hrvatska gospodarska komora. Hrvatski zavod za statistiku. predstavnicima lokalne zajednice. Identifikacija i analiza turisti ke potražnje. prostorno-planerskih. politi ko-pravnih. Hrvatski zavod za statistiku. Županija Splitskodalmatinska.

Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz prostorne. Turisti ke organizacije odabranih destinacija. identifikacija klju nih prednosti i barijera. identifikacija potencijalnih projekata u turizmu. Ruralis Svjetska turisti ka organizacija. te Lošinj i Rab) l) Prikupljanje i analiza podataka i baza podataka vezanih uz klju ne trendove u turizmu u svijetu m) Temeljem svih prethodnih analiza izvršiti e se kona na analiza snaga. prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom. 4. KLJU NI PROJEKTI KONKURENTNOSTI p) Terensko istraživanje razine konkurentnosti na podru ju predmetnih regija.) o) Telefonski intervjui sa klju nim / relevantnim subjektima turisti kog razvoja odabranih oglednih destinacija 8. 33 . mišljenja i stavova vezano na viziju i pozicioniranje. itd. Konkurentske destinacije za otok Vis su Mljet i Lastovo. te ostale odrednice projekta. kontribuciju razvoju turizma. vizije i pozicioniranja na tur. itd. standardima za poduzetnike. tržištu i razvoja proizvoda za predmetna podru ja projekta. aktivnosti. definiranje portfelja proizvoda. SWOT ANALIZA 7. TRENDOVI U TURIZMU 6. Identifikacija klju nih elemenata održivog razvoja. vezano na mogu nosti i željeni smjer tur. Tourism Intelligence International. karakteristike ove destinacije. Komunikacija projekta i identifikacija klju nih mišljenja kao i prikupljanje podataka vezanih uz svijest. sociodemografske. 9. te njihove razvojne. odnosno poslovnoupravlja ke modele u turizmu Analiza klju nih trendova u svrhu smjernica za budu i razvojni model predmetnih podru ja ovog projekta Identifikacija klju nih strateških snaga i barijera budu eg održivog razvoja u turizmu predmetnih podru ja ovog projekta 5. mogu nosti i prijetnji za predmetna podru ja ovog projekta n) Prikupljanje i analiza statisti kih podataka i baza podataka vezanim na razvoj održivog turizma u odabranim (oglednim destinacijama) – Ministarstva turizma. kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. Identifikacija mišljenja i stavova klju nih subjekata i donosioca odluka na predmetnim podru jima. BENCHMARK ANALIZA Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz razvojne. Prikupljanje / provjera podataka. razvoja te potencijala rasta na Pelješcu i Visu. poslovne i upravlja ke modele održivog turizma odabranih oglednih destinacija. Metodologija se temelji na Porterovom dijamantu konkurentnosti. o ekivanja. Prijedlog klju nih projekata razvoja uklju uju i kapacitete. Mintel. slabosti. ANALIZA KONKURENCIJE k) Prikupljanje i analiza statisti kih podataka i baza podataka vezanih uz razvoj turizma u odabranim turisti kim destinacijama / otocima koji su u konkurentskom krugu predmetnim podru jima (npr. klju nim donosiocima odluka. STRATEŠKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA q) Terensko istraživanje mogu nosti pozicioniranja na podru ju predmetnih regija r) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja. ekonomske. u svrhu identifikacije optimalnog razvojnog modela za predmetna podru ja ovog projekta Identifikacija trenutne razine konkurentnosti predmetnih podru ja. te nevladinim organizacijama na Visu.j) Semi-strukturirani intervjui sa klju nim subjektima privatnog i javnog sektora. sadržaje.

zaklju no sa klju nim strateškim marketinškim prijedlozima Prijedlog klju nih projekata razvoja uklju uju i kapacitete. standardima za poduzetnike. INVESTICIJSKA STRATEGIJA v) Evaluacija svih prethodnih analiza 13. MARKETING STRATEGIJA s) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja. klju ne proizvode i tržišne segmente. KLJU NI PROJEKTI RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA u) Evaluacija svih prethodnih analiza 12. aktivnosti. Prijedlog modela investicija i financiranja (op a evaluacija investicija. kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom. dinamika investiranja i alokacija investicija). te identifikacija izvora financiranja Klju ni prijedlozi projekta. mišljenja i stavova vezano na marketinško pozicioniranje predmetnih podru ja. te prijedlozi za formiranje partnerstva 11. te elemente diferenciranja. t) Evaluacija svih prethodnih analiza Prikupljanje / provjera podataka. KLJU NI PRIJEDLOZI PROJEKTA w) Evaluacija svih prethodnih analiza 34 .10. sadržaje. itd.

Podhumlje. Kontekst projekta 3. Podru je obuhvata projekta Podru je aktivnosti. Jabuka. prikazano na sljede oj mapi. Roga i . Brusnik. Dra evo Polje. Ston ica i Vis Županija Stanovništvo (2001) Površina (km2) Naselja Splitsko Dalmatinska 1. Podstražje. Klju ne zna ajke tog prostora u smislu površine. uklju uje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža).Dalmatinska 1.1. Plisko Polje.960 52 Brgujac. Podšpilje i Žena Glava). Marinje Zemlje. selo Oklju na na sjevernom dijelu otoka. Duboka.3.677 48 Podšpilja (s naseljima Borovik. Podselje. 35 . te manji otoci Biševo. Rukavac. a nalazi se na podru ju Splitsko-dalmatinske Županije. Palagruža i Svetac. naselja i broja stanovnika prikazane su u sljede im tabelama: Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komiža VIS KOMIŽA Županija Stanovništvo (2001) Površina (km2) Naselja Splitsko . Milna.

Kartogram 3-2: Turisti ki klaster srednje Dalmacije Da bi destinacije / subregije unutar ovog turisti kog klastera mogle igrati na globalnom tržištu. Ovaj proces je ve definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. a svaka od njih tako er gradi svoj imidž turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima. temeljem svojih klju nih vrijednosti. nužno je da se zajedni ki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turisti kog klastera. sadržajima i iskustvima. i prema tome svoj budu i turisti ki razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turisti kog klastera (srednje) Dalmacije. Kartogram 3-3: Otok Vis u turisti kom klasteru srednje Dalmacije 36 . pa tako svaka destinacija ve ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira.3. Otok Vis u širem kontekstu regije Otok Vis se nalazi u turisti kom klasteru (srednja) Dalmacija.2.

8 km2). Sjeverni. Na gr ki se polis Issu nastavlja i rimski grad. ispresijecan je brojnim popre nim strmim dolinama. Sveti Andrija (4. Sastoji se od dva grebena izdvojena dvjema udolinama. Budu i da isturen na pu inu Srednjeg Jadrana maritimni utjecaji dolaze više do izražaja što se o ituje u srednjim temperaturama zimskih mjeseci i temperaturnim amplitudama. puni procvat doživio je u doba gr ke kolonizacije Jadrana. Uz otok Vis površine 90.Situacija Komiža je smještena na zapadnoj obali otoka. ponikvama i kraškim uvalama. spominje se u XII st. 8. Godišnja koli ina oborina 832 mm Naju estaliji vjetrovi su jugo. Naseljena još u prapovijesti. Prosje ne temperature: godišnja temperatura zraka 16. najhladniji mjesec. smješten na krajnjem jugu Splitsko-dalmatinske župan ine gradovi Komiža i Vis. najtopliji mjesec 24.3 km2 (dužine 17 km i širine 8 km..) Postepeno se spušta prema istoku pa su padine prema 37 . Situacijska analiza 4. dok je ostatak raspršen u petnaestak naselja u unutrašnjosti otoka.8°C. u zapadnom dijelu izgra en od vapnenaca. Tu se nalaze uzvišenja (Hum 587. u dnu prostranog zaljeva naseljen još u prethistorijsko doba.0°C.istok. Duh 564 i Orlovica 566 m.9 km2. U ljetnim jutarnjim satima este su «bonace». Prevladavaju kraški vapnena ki prostori sa škraparima. Vis. Geološke i seizmi ke zna ajke Otok Vis je nepotopljeni gornjokredni antiklinorij izra en od nekoliko nizova vapnena kih i vapnena ko . kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima.3 km2) te ostali manji otoci i oto i i površine 1. Klimatske zna ajke ”Jadranski tip" mediteranske klime koji ima vru a i suha ljeta te blage i vlažne zime.4. Južni prostraniji greben. Pravo urbanizirano naselje Vis postaje u XVI i XVII stolje u. s dužinom obale od 77 km) nalaze se i otoci Biševo (5.2 °C. Kartogram 4-1: Otok Vis . uži i strmiji. bura i maestral.m.n.1 Temeljna kvalifikacija podru ja Otok Vis. ukupne površine od 102.dolomitskih grebena koji se pružaju u smjeru zapad . Temperatura mora ljeti uz obalu 22-26°C. Sv.3 km2. Stanovništvo je tradicionalno koncentrirano u dva oto na grada: Vis i Komiža. dostiže visinu od 514 m (Zagrebenja). smješten na sjeveroisto noj obali otoka. Obala je strma. a prve tragove organiziranog naselja nalazimo u XVI stolje u.

uzvišenja i strme padine zapadnog dijela otoka te neobra ene dijelove Biševo. More. na Stupiš u. smri (borovica) i somina Šume alepskog bora rasprostiru se na padinama Širokog brda iznad Komiže. "borovica. Lovišta bijele ribe su obalne zone otoka. Geološko-petrografski sastav i klimatske prilike u geološkoj prošlosti utjecali su na stvaranje i raspored tala na otoku. tla na eruptivima i terasirana tla na silikatnim pijescima. 38 . šume alepskog bora i kamenjare. U Komiškoj zavali rasprostranjena su antropogena vrtna tla. dobro su razvedene i na njima su nastale brojne šljun ane plaže. Na zapadnoj obali u uvalama nastale su šljun ane i pješ ane plaze. 2001. Veloj i Maloj Travnoj. rakovi. pelin. planika. južno. Plodnoš u se posebno isti u sme a i primorska tla i crvenice. zelenika. Škrapari i strmiji dijelovi vapnena kih padina obrasli su zakržljalim bodljikavim biljem te mirišljivim i ljekovitim biljern: dra a. Izvor: AZO. Tu su blaži oblici reljefa unutrašnjeg dijela otoka gdje se nalaze manja polja prekrivena plodnim zemljištem. Otok Biševo izgra eno je uglavnom od gornjo krednih istih i dolomitiziranih vapnenaca. Raspolaže s velikim biološkim bogatstvima (ribe.jugoisto noj i isto noj obali blaže i položitije. Otok Vis pripada VI potresnoj zoni Merkalijeve skale. Jugoisto na i isto na obala usje ene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima. More je najvrjedniji prirodni resurs otoka. Corine Land Cover. minerogeno karbonantna tla na diluvijalnim ilovinama. jugozapadno i zapadno od otoka Visa. Sme a tla prekrivaju polja središnjeg dijela otoka.degradirana biljna zajednica makije . Vegetacija. dok crvenice prekrivaju manja polja kraških vapnena kih terena. a u ve im visinama dolaze samo crnika.koji prekriva najve i dio vapnena kih vapnena kih površina sjevernog oto nog grebena. zelenika. predstavljena makijom i garigom. smilje. nastale na vapnena ko . Najplodnija tla na otoku Biševu su minerogeno karbonantna pjeskovita tla koja se po svojim svojstvima približavaju varicama dolomitskih terena Visa i salbunastim tlima na kvartarnim pjescima. Prirodni biljni pokrov otoka Visa i pripadaju ih manjih otoka sa injavaju mediteranska zimzelena vegetacija. bosilje. somina.n. mirta. u Pretiš ini. kadulja). kraške uvale i ponikve. Tla. Dubokoj. crnika. glavonošci.m sa injavaju svi lanovi: šmrca.dolomitskim terenima. a plave ribe površinski dijelovi Viškog kanala i pu ine Srednjeg Jadrana jugoisto no. Najve e prostranstvo zauzima garig . Sveca i ostalih oto i a. školjkaši). Sva ova tla se isti u velikom plodnoš u. Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta Makiju i garig u dijelovima do 300 m.

a posebno u Komiškom i Viškom zaljevu. Broj stanovnika i demografska struktura Prema popisu stanovništva 2001. 4349 1932 2032 385 2001.ekonomski faktori Podru je karakterizira zaostajanje u gospodarskom i društvenom razvoju.650 stanovnika. ostali izvori 39 .5 l/sek. posebno u unutrašnjosti otoka.000. Ukoliko se postoje i trend nastavi Vis e 2015. stanovnika.2 Socio . . Za o ekivati je da se je u razdoblju od posljednjeg popisa taj broj i smanjio. prozirnost i isto a mora uz živopisne uvale sa žalima zna ajni su elementi za razvoj turizma. godine na otoku je živjelo samo 3637 stanovnika.1 Stanovništvo i naseljenost Na razmatranom podru ju prisutne su slijede e negativne pojave: stalan pad broja stanovnika. iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva. ali i drugih brojnih imbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove. mogu nosti biološke revitalizacije stanovništva.. i trend do 2015. Atmosferska voda ponire u dubinu. nepovoljna starosna struktura. mogu nosti biološke revitalizacije. posebno u unutrašnjosti otoka. Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti. Na otoku Visu i susjednim manjim otocima zbog poroznosti stijena i geotektonske gra e nema nadzemnih tokova. veli ina radnog kontingenta i obrazovna struktura. oti e podzemnim putem i izbija na površinu tek u obalnim zonama na kontaktu propusnih i nepropusnih stijena u obliku manjih izvora ili vrulja (podmorski izvori).776 u naselju Vis. Stoga su bitno ograni ene. U ukupnosti trajno depopulacijsko podru je s nepovoljnim demografskim procesima koji postaju limitiraju i imbenik budu eg razvitka. 3637 1776 1523 338 2015 3011 1642 1190 179 0tok Vis Vis Komiža Ostala naselja Izvor: DZS. imati oko 3.523 u naselju Komiža te samo 338 stalnih stanovnika u svim ostalim naseljima. od toga 1. godini palo na svega 19 u 2001. Izvori slabije izdašnosti javljaju se u uvalama isto nog dijela otoka.2001. godine 5000 4500 Broj stanovnika 4000 3500 3000 2500 2000 1500 1000 500 0 1981. Od 1948. Otok Vis karakterizira dugotrajno iseljavanje koje je intenzivno zapo elo po etkom stolje a te nakon 1948. Stoga su bitno ograni ene.).Temperaturna svojstva. 4. godine. Tablica 4–1: Kretanje broja stanovnika Kretanje broja stanovnika otoka Visa 1981. ali i drugih brojnih imbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove. Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti. Izvori vode javljaju se u trijaskim i kvartarnim naslagama me u kojima su najizdašniji Pizdica (4 . Na udaljenim otocima i u pojedini naseljima u unutrašnjosti otoka stanovništvo je prakti ki izumrlo (Biševo je sa 243 stanovnika u 1921. Popis stanovništva 2001.) i Korita (36 l/sek).2. 4167 1974 1668 525 1991. 4. Vode. 1. godine otok Vis je izgubio 3.

960 9 762 38. godine na otoku je 1.105 stanovnika živjelo u poljoprivrednim ku anstvima.61% 31. Iseljavanje je snažno utjecalo na poreme aje u dobnim strukturama stanovništva.61% 19.781 2..79% 49. . var. 2 DZS.900 2.126 5.07% I u posljednjem me upopisnom razdoblju 1991. a gotovo polovica je bila starija od 54 godine. Autohtono stanovništvo nema biološke snage ni za jednostavnu reprodukciju. var.000 Stanovnici 60 i više godina Stanovnika 2015.500 OTOK VIS 3.9% 642 32.trend Stanovnika 2015. 2001. 2001. Popis stanovništva 2001 Starosna struktura. 21.1% 3.8% 1. Realizacija planiranog razvoja otoka morat e se temeljiti na imigraciji. Tablica 4–3: Stanovnici – starosna struktura 0-19 1991.226 2. Popis stanovništva 1991. Još je lošija situaciju u unutrašnjosti otoka gdje je 2001. Proces repopulacije otoka zbog ovakve situacije zahtijevat e duži vremenski period.55% 20-59 48.500 VIS 1.1% 1.637 19 1.2% 1. – 2001.677 10 809 48.2% 488 29.011 4. smanjuje se u eš e mladih i pove ava u eš e starih. Naselja Aktivno stanovništvo KOMIŽA 1. DZS.571 43.130 31.38% 60 i više 29. 1 Stanovnika 2015. Prema Popisu poljoprivrede 2003. Proces starenja vidljiv je kroz veliko u e e stanovnika starijih od 60 godina u ukupnom stanovništvu (31 %). živjelo samo 10% mladih i 54 % starih.230 1.Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Podru je Stanovnika 2001. 40 .

Ku an.000 Vis prostornim planovima predvi ena je 4.651 lanova 2..6 lanova. a prosje no ku anstvo brojilo je samo 2.500 4.300 stanovnika. godina polovica planskog razdoblja o ekivalo bi se da na otoku živi oko 4. 3.319 2015. Kako je 2008.55 Kretanje broja ku anstava slijedi trend kretanja broja stanovnika.167 4. DZS. Na otoku je 2001. 680 749 1.637 3. 845 806 1. godine novo zapošljavanje kroz duže vremensko 5.637 3. Smanjivanje veli ine doma instava izazvano je procesom raslojavanja doma instava i iseljavanjem.3 lana 1971. Ako bi se slijedio dvadesetogodišnji depopulacijski trend. Prema Popisu poljoprivrede na otoku je bilo 421 poljoprivredno ku anstvo s 1. 3. Ku an.62 2.000 500 0 Uz zadržavanje broja stanovnika u ostalim naseljima na otoku bi 2015.429 lanova 2. živjelo oko 4.015.500 3.47 2. Ova projekcije zna ajna je u ocjeni potrebnih društvenih akcija i prioriteta u cilju suzbijanja daljnje depopulacije.637 2008 3. PPUG Komiža i Vis. Planirani broj stanovnika Zbog narušene demografske strukture i teških gospodarskih prilika teško je dati vrstu prognozu kretanja broja i struktura stanovništva. 4.500 2. 41 .349 4. je planirano oko 5. Popis stanovništva 1991.167 1991.500 razdoblje u urbanim centrima Komiža i 5. Procjena: Horwath HTL.). 2008. U optimisti koj varijanti uz ograni enu imigraciju 2015.105 lanova. Prosje na veli ina poljoprivrednog ku anstva bila je 2.55 lanova (3.324 3. na podru ju Visa u 2015.882 4.011 4.61 2.000 stanovnika.500 1.000 stalnih stanovnika.Ku anstva Tablica 4–4: Ku anstva Podru je Komiža Vis Ukupno otok Vis 1991.000 Trend Varijanta 1 Varijanta 2 Izvor: DZS.000 1.429 ku anstava. godini bilo bi oko 3. 4.000 stanovnika što o ito nije ostvareno. Uz pretpostavku poduzimanja neophodne Tablica 4–5: Planirani broj stanovnika društvene akcije u cilju stabiliziranja gospodarskih prilika i stvaranja uvjeta za Planirani broj stanovnika otoka Visa 2.000 prosje na godišnja stopa rasta od +1%. Broj stanovnika 3. 1981.349 4.65 2. bilo 1. 2001.000 2.126 5. a gotovo polovica lanova bila je starija od 54 godine. U manjim naseljima su zna ajno zastupljena stara ka ku anstva samo s jednim ili dva lana.349 2001.167 4.63 2001.

sa ve inom središnjih funkcija. Upravne funkcije iz nadležnosti države dijeli sa Visom s ve om zastupljenoš u Visa. Stanovi Popisom 2. Stanovi za stalno stanovanje(1. Ranije je bila tradicionalno ribarsko – industrijsko središte otoka (ulov i prerada ribe. Grad Vis razvio se u tipi no sredozemno mjesto s mnoštvom ljetnikovaca. Naselje Komiža. Nalazi se u istoimenoj uvali na sjeveroisto noj obali otoka sastoji se od dvije aglomeracije Kut i Luka . Plisko polje.992) ine 56% ukupnog broja stanova ali je od toga 36% stalno ili privremeno napušteno. godine). trgova. Podšpilje i Žena Glava i – Biševo neko pretežno orijentirana na poljoprivrednu proizvodnju. utvrda. Oklju na. Marina Zemlje. Podselje i Podstražje) vezana su uz poljoprivredne površine i gravitiraju gradu Visu. Povremenih stanovnika prema podacima o broju ku a za odmor u 2001. Duboka. mala brodogradnja).776 stanovnika 2001. Borovik.000. Ruralna naselja.godini je bilo preko 5. Podhumlje. Turizam se sve više afirmira kao nose a djelatnost. Naselja na obali . Vis je tako er središte jedinice lokalne samouprave sa središnjim funkcijama i upravnim funkcijama iz nadležnosti države. paralelno e se odvijati i proces ja anje funkcije "sekundarnog stanovanja". Manja poljoprivredna naselja na obodima polja središnjeg djela južnog grebena (Dra evo polje. danas sve više postaju destinacije povremenog boravka (posebno Oklju na i Duboka). Trend pove anja može se o ekivati i dalje u narednom razdoblju. Milna-Ženka i Roga i uglavnom predstavljaju nakupine ku a za odmor bez potrebnih naseljskih sadržaja. Rukavac. Naseljenost U organizaciji prostora otoka Visa prisutna je bipolarna organizacija s Komižom i Visom kao centralnim naseljima koja se razvojno nadopunjuju i 17 naselja s do pedesetak stanovnika. Neko poljoprivredno orijentirana. Komiža je središte jedinice lokalne samouprave. Gotovo sve zna ajnije aktivnosti iz sfere privrede i neprivrede odvijaju se u ovim središtima a u njima živi ve ina stanovnika otoka (Komiža 1. Naselje Vis.523. a industrije i nema.Uz predvi eni razvoj stalnog stanovništva. U Visu je temeljna funkcija stanovanje uz prate e sadržaje koji su sve raznovrsniji. danas se sve više pretvaraju u ladanjska podru ja koja uz osmišljenu razvojnu politiku mogu postati ekskluzivni turisti ki sadržaji (seoskog – etno turizma).400 stanova prosje ne površine 63 m2. Potrebno je sanirati zate eno stanje. Nalazi se na zapadnoj obali otoka u sjevernom dijelu Komiškog zaljeva. Danas se zadržao ulov ribe. dok je prerada u stagnacije. 42 . a strma brda koja ga okružuju odredila su da se raširi uz obrub uvale. Vis 1.001 registrirano je na otoku Visu oko 3.

Nekadašnji industrijski subjekti koji su poslovali na otoku danas više ne rade. tvornica Neptun koja je prera ivala plavu ribu u Komiži ili Vinogradar koji je bio najve i otkupljiva i prera iva vina u Visu. Ukupni prihodi otoka iznose nešto preko 104 milijuna kuna. Stanovi za povremeno stanovanje sudjelovali su u ukupnom broju stanova s 39% (Komiža 29%. Ukupan broj nezaposlenih na otoku iznosi 246 osoba od kojih je 125 nezaposlenih u Visu. S druge strane Vis je radi trajektnog pristaništa imao mogu nost putem trgovina snabdijevati putnike. 43 . od ega Komiža sudjeluje sa preko 57 milijuna. Grad Vis prihoduje približno 24. Grad Komiža je mjesto vještih ribara koji su specijalizirali zanat i donosili velike ulove. osobito plavom ribom.418 53. a Vis sa nešto preko 47 milijuna kuna.1% 48. Izvor: Državi zavod za statistiku.2% 45. Poljoprivredna zadruga Komiža bavi se izme u ostalog otkupljivanjem i preradom roga a te proizvodnjom vina i rakije.2 Ekonomski faktori Kroz povijest otok Vis je poznat po bogatstvu ribom. S druge strane grad Vis je bio više orijentiran polju u unutrašnjosti otoka te poljodjelstvu i vinogradarstvu.) što je posljedica porasta broja privremeno ili trajno napuštenih stanova i porasta broja stanova za povremeno stanovanje. a 121 nezaposlen u Komiži. a slijede hoteli i restorani sa 25 milijuna kuna prihoda. hotelima i restoranima (141) i trgovini na veliko i malo (64). Popis stanovništva 1991 i 2001. Stanovništvo se najviše zapošljava u prera iva koj industriji (142). Iako postoji veliki interes za obnovom zapuštenog stambenog fonda realizacije gotovo i nema zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa.5% 41. Vis 45%). 1349 1697 3046 1527 1876 3403 Stalno nastanjenih 717 766 1.7% 2001.7% 44. a u blizini luke otvoren je i veliki trgova ki centar. 4.483 677 741 1. Iz navedenih razloga trgovina na veliko i malo je pojedina na djelatnost koja najviše sudjeluje u ukupnim prihodima i to sa približno 18 milijuna kuna. Procesi depopulacije i promjene struktura stanovništva odražavaju se i na strukturu stanova. Taj broj se je od momenta Popisa pove ao tako da možemo pretpostaviti da je broj stalno nastanjenih stanova i stanova za odmor izjedna en. Otok Vis je danas slabo razvijen zbog propadanja spomenutih industrijskih pogona te nedostatka novih industrija koji bi potaknuli razvoj. Grad Komiža prihoduje približno 33.700 kn po stanovniku. U ukupnim prihodima otoka najviše pojedina no sudjeluje trgovina na veliko i malo sa približno 30 milijuna. Stalno nastanjeni stanovi ine samo 42% ukupnog broja stanova (49% 1991.2. kao npr.Tablica 4–6: U eš e stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova Ukupno stanova Grad Komiža Grad Vis Otok Vis Grad Komiža Grad Vis Otok Vis 1991.3% 39. jastozima i škampima.300 kn po stanovniku.

otvaranje manjih pogona i radionica. graditeljstvo. Razvitak poljoprivrede ograni en je veli inom i strukturom poljoprivrednih površina i nedostatkom vode za navodnjavanje. poljoprivrede s ribarstvom. Obrtništvo. korišteni su podaci Prostornog plana županije.nauti ki turizam. Turizam je poželjno razvijati na korištenju kapaciteta u postoje im strukturama naselja uz izgradnju prate ih sadržaja i u razvitku manjih obiteljskih pansiona sa specifi nom ponudom. Potrebna je orijentacija na nove oblike turizma . te onih djelatnosti koje su u službi osnovnih usmjerenja (prijevoz. Turizam treba razvijati u skladu s fizi kim kapacitetom prostora.kulturnim okruženjem. športsko-rekreacijski turizam i sl. S obzirom da PPUOG Vis još uvijek nije donesen. razne vrste obrta i sl. specijalne aranžmane prilago ene individualnim sklonostima pojedinih segmenata potražnje zna ajnih za valorizaciju ambijentalnih i kulturnih vrijednosti i osobitosti podru ja.). te potencijalom stalnog stanovništva i raspoložive radne snage za rad u turizmu. 44 . mogu nostima razvoja komunalne infrastrukture. Prera iva ku industriju u budu e treba se orijentirati na preradu poljoprivrednih proizvoda i morskih organizama. razvitak servisa i usluga pove avati paralelno s ja anjem turizma i pove anjem broja korisnika.3. Budu i razvitak poljoprivrede može se utemeljiti na ja oj pomo i države putem sustava poticajnih mjera. Mogu nosti razvitka obrtništva vide se u kvalitetnijem zadovoljavanju potreba lokalnog stanovništva i turista ovog podru ja. Ovim se osigurava polikulturnost oto kog gospodarstva što je od zna aja za stabilnost gospodarstva.4. Stoga treba razvijati proizvodne i uslužne djelatnosti na osnovi pomorske tradicija (mala brodogradnja i brodarstvo) i raspoloživih prirodnih sirovina (kamen).3 4. trgovina. Poljoprivreda s ribarstvom kao protuteža turizmu kroz proizvodnju hrane neophodna je radi podizanja aktiviteta te radi dostizanja ekonomske stabilnosti. socio . kreditiranju i sl. Izgradnju turisti kih sadržaja na obali potrebno je usmjeravati na one prostore gdje se u najmanjoj mjeri narušava krajobraz.1 Prostor. intenzivniji razvitku obrtništva. ekološki prihvatljivih manjih prera iva kih pogona.) korišten je za usporedbu s PPUOG Komiže i Visa u dijelu osnovnih postavki u organizaciji i namjeni prostora te planirarane infrastrukture nacionalnog i županijskog zna aja. kao mjerodavni. Prostorni planovi ure enja gradova Komiža i Vis osnovne pravce gospodarskog razvoja sagledavaju kroz intenzivniji razvitak turizma. seoski turizam. razvojne mogu nosti i ograni enja Analiza prostornih planova Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije Prostorni plan ure enja Grada Komiže Prostorni plan ure enja Grada Visa (Kona ni prijedlog plana) Analizirani su slijede i prostorni planovi: Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije s naknadnim izmjenama i dopunama Plana (2007.

4% 0.121 5.3.9% 0.7 % površine otoka. Ostatak od 1.180 2.873 921 37 4. Gra evna podru ja naselja i ostali izgra eni prostori planiraju se s površinom od 379 ha što ini 3.1.141 % 2. šumske površine 5.7% 30.223 OTOK VIS ha 244 74 3.6% 11.1 Planirana namjena površina Temeljna organizacija i namjena prostora definirana je prostornim planovima ure enja Grada Komiže i Grada Visa (u procesu donošenja). i šumske površine Ostale površine UKUPNO Izvor: PPUG Komiža i Vis KOMIŽA ha 123 24 941 2.205 61 10. Kartogram 4-3: Temeljna namjena površina Izvor: PPUG Komiža i Vis Tablica 4–7: Temeljna namjena površina PROSTORNII POKAZATELJI Gra evinska podru ja naselja Gra evinska podru ja van naselja Poljoprivredne površine Šumske površine Ostale poljop.0% 45 .4.205 ha ili 12% ini mozaik ostalih šumskih i poljoprivrednih površina.436 1.563 285 24 5.121 ha (31%).918 VIS ha 121 50 2. Površine namijenjene razvoju i unapre enju poljoprivredne proizvodnje iznose 3.8% 53.6% 100.436 ha ili 54% površine otoka.

5 ha. društvene.6%).7 ha (1.Od ukupno 379 ha planiranih ta izgradnju (uklju uju i i ve izgra ene prostore) prostorni planovi predvi aju: pove anje gra evinskih podru ja naselja sa današnjih 170 ha na ukupno 244 ha što e initi 65% svih površina za izgradnju. odnosno 13% ukupno planiranih zona.5%) zone za razvoj industrijskih djelatnosti (Ravno) i komunalno servisnih sadržaja (Zlopolje. Dol) oko 10 ha (2.5 %) Zone ostalih namjena (arheološko podru je Issa. Gra evna podru ja izvan gra evinskih podru ja naselja planiraju se sa cca 74 ha (19. odnosno: prostori za razvoj turisti kih sadržaja prvenstveno više kategorije u izdvojenim turisti kim zonama površine 49. U ove površine uklju ene su osim stanovanja i ostale postoje e i planirane zone neposredno u naselju (turizam. društvena i javna namjena 5. Kartogram 4-4: Namjena površina – postoje a i planirana izgradnja Izvor:PPUG Komiža i Vis 46 .2 ha na sjevernom dijelu otoka (2. prostor za nauti ku luku s prate im sadržajima 9.5%). vojne zone) iznose oko 61 ha (16%). javne. sportsko rekreacijske).

0 32.300 Naselje Komiža Izvan naselja Grad Komiža Naselje Vis Izvan naselja Grad Vis UKUPNO otok VIS Tablica 4–9: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Komiža Turisti ka zona Površina Broj kreveta max. planirana Van gra evinskih podru ja naselja Na lokaciji Barjaška.6 30. planirana zona Kamenica. godine na otoku Visu ukupno 4.850 4.300 kreveta u hotelima i turisti kim naseljima.5 51.1 6.Detaljna namjena površina.0 Broj kreveta max. postoje a zona Roga i. U uvali Mlin planira se izgradnja luke nauti kog turizma (u sklopu ribarske luke).15 3. 1.2 19 32. planirana Turisti ka naselja: zone hotela Neptun.25 3.500 950 2.7 19.070 1. 350 300 350 500 950 2450 Hotel Biševo Roga i Neptun Kamenica Barjaška Grad Komiža 1. odnosno Prostornim planovima gradova Komiža i Vis planira se do 2015.450 780 1. Turizam Prostornim planom Splitsko-dalmatinke županije.7 Gra evinsko podru je naselja Komiža Hoteli: zona hotela Biševo.3 84. organizacija prostora te uvjeti ure enja definirat e se urbanisti kim planovima ili detaljnim urbanisti kim planovima prema smjernicama iz prostornih planova ure enja. 47 Izvor: PPUG Komiža . Tablica 4–8: Planirane turisti ke zone Turisti ka zona Površina ha 13.7 19. van gra evinskog podru ja naselja. planira se izgradnja turisti kog naselja.

postoje a Izvor: PPUG Vis 48 .9 11. planirana Gra evinsko podru je Podstražje Hoteli: zona “Odmarališta Milna”.Tablica 4–10: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Vis Turisti ka zona Površina Broj kreveta max.3 1. postoje a zona Stonca.0 3. 260 420 100 120 600 200 150 1850 Hotel Issa Uvala Stonca eška Vila Milna Samogor Zaravniš e Parja Grad Vis 0.5 51.2 21.4 7.3 Gra evinsko podru je naselja Vis Hoteli: zona hotela Issa. postoje a zona “ eška vila”.0 6.

Malog Polja. Prema Popisu poljoprivrede 2003. Veluke i Male Voš ice i Ljubiš a. Plaže Kvalitetom se izdvajaju šljun ane i pješ ana plaže na južnoj i jugoisto noj obali (Srebrena. rubni dijelovi ve ih polja (755 ha) Ostala obradiva tla (P3). T2). planirana Hotel / Turisti ko naselje: zona Samogor. Poljoprivredno tlo isklju ivo osnovne namjene Poljoprivredna tla sa 3. Depopulacijski procesi i naro ito starenje poljoprivrednog stanovništva doveli su do zapuštanja poljoprivrednih površina. veli inom i strukturom poljoprivrednih površina te nedostatkom vode za navodnjavanje. Pliskog polja. Razvitak poljoprivrede ograni en je prisutnom demografskom strukturom.17 ha.205 ha. Zlo polja. planirana zona Parja. Hoteli i Turisti ka naselja (T1. šume i šumsko zemljište (PŠ). Milna. kapaciteta 150 vezova.Izvan gra evinskih podru ja naselja Hoteli: zona Zaravniš e. Brgujac. Planirana struktura definirana je isklju ivo prema Zakonu. kamenjari. planirana Planom je u uvali Parja planirana izgradnja luke nauti kog turizma – marine. Poljoprivreda: Poljoprivreda je razvojem turizma izgubila na prijašnjem zna aju ali je još uvijek važna gospodarska djelatnost. Zaglav.121 ha zauzimaju 31% površine otoka.992 ha). Prema prostornim planovima struktura poljoprivrednih tala je slijede a: Osobito vrijedna obradiva tla (P1). pašnjaci. Vela i Mala Smokova). Ostalo poljoprivredno tlo. Nije definiran modela budu eg turisti kog i ukupnog razvoja podru ja. Rukavac. Na ovim površinama e se stimulirati revitalizacija poljoprivredne proizvodnje i omogu iti gradnja gra evina izvan gra evinskih podru ja (izvan obalnog pojasa) u funkciji obnove obiteljskih gospodarstava i za potrebe seoskog turizma. površina kopnenog dijela 9. Planom se sugerira mogu nost razvoja „ruralnog turizma“ u naseljima u unutrašnjosti otoka. neobra eno i neobraslo tlo i sl. te na zapadnoj obali Biševa (Porat i Salbunara). godine situacija je slijede a: 49 . zemljište najve e bonitetne klase na Visu (374 ha): središnji dijelovi Dra eva polja. zauzimaju 1. manje vrijedna tla sa maslinicima i danas zapuštenim poljoprivrednim površinama na padinama (1. Vrijedna obradiva tla (P2).

pogodne sa rekreacijske aktivnosti. doprinose krajobraznoj osnovi podru ja. tako i gospodarskim djelatnostima. Cestovni promet. poljoprivrednih površina.5%). odnosno prema budu oj turisti koj zoni Barjaška. ve i broj nerazvrstanih cesta Planira se ure enje/rekonstrukcija kriti nih dionica trase državne i županijske ceste. 50 . mjesnih putova. gospodarskih i protiv požarnih prometnica. Na otoku Visu nema šuma s gospodarskim zna ajem.2 Infrastruktura Stanje osnovnih infrastrukturnih sustava je nezadovoljavaju e. pretežno vinogradi (54 ha) i vo njaci i maslinici (38 ha) Vis. Vis (D 117) – Komiža D 117 u duljini 9. zna ajnije šumske površine svrstavaju se u dvije kategorije: Zaštitne šume (Š2). S ovim stanjem infrastrukturnih sustava. 66 ha neobra enog zemljišta (40%). ija se zaštitna funkcija ogleda u zaštita naselja. tehni ka rješenja i sl. Izgradnja ceste prema Oklju noj. pašnjaci (400 ha). protiverozionoj funkciji. U ljetnim mjesecima potrebe se zna ajno pove avaju i izazivaju nerješive probleme kako domicilnom stanovništvu. Pri tome je potrebno provjeriti. izgradnja. jedva da zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva.1. ne može se o ekivati daljnji razvoj. 4. te obilaznih cesta Vis – Roga i i Vis (Kut) – eška vila doprinjet e kvalitetnijoj povezanosti svih dijelova otoka Visa.93 km. 113 ha obra enog. 581 ha obra enog. zaštiti prometnica i sl. a time i zaustavljanja daljnje depopulacije. odnosno cestovne mreže. je optimalna prometna povezanost obalnih i oto nih mjesta.68 km. s prometnog aspekta. rekonstrukcija i ure enje nerazvrstani spojnih cesta. Postoje i kapacitet. Sva važnija naselja planiraju se povezati sustavom javnog cestovnog prijevoza. Sedam lokalnih cesta.Komiža. protivmisijskoj funkciji. Prometni sustavi. 68 ha neobra enog zemljišta (10. Cestovna mreža otoka Visa sastoji se od slijede ih kategoriziranih prometnica: Državna cesta D 117. vinogradi (122 ha) i vo njaci i maslinici (43 ha) Šumske površine isklju ivo osnovne namjene. bez njihove zna ajne rekonstrukcije i dogradnje. longitudinalna povezanost duž obale kao i me uoto ka povezanost. klimatskoj funkciji. Vis – Komiža u duljini 19. Šume posebne namjene (Š3). zaštiti krajolika. Uvažavaju i prirodne uvjete i biljni pokrov. Županijska cesta Ž 6212.3. 649 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta. Jedan od osnovnih preduvjeta razvoja otoka. Neophodna je komplementarnost cestovnog i pomorskog prometa te integralni pristup u strategiji razvitka cestovne i pomorske infrastrukture. 179 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta. dosadašnju i utvrditi novu kategorizacije luka i pristaništa. ulica.

Županijskim. Velika udaljenost od elektroenergetske mreže Hrvatske zahtijeva relativno velike investicijske troškove što dovodi do odlaganja investiranja u osnovni sustav. pa samim tim ni potrebe gospodarskog razvoja. Pošta i telekomunikacije. polaganje podmorske kabelske veze 110 kV Hvar – Vis i podzemne kabelske veze 110 kV na Visu do planirane trafostanice 110/35 kV "Vis. Posljednjih godina kablira se srednjenaponska mreža u naseljima Vis i Komiža ime se osjetno popravila situacija u urbanim dijelovima. Napajanje elektri nom energijom otoka vrši se iz TS 110/35 kV " Starigrad" preko 35 kV veze preko dva podmorska kabela 35 kV.Roga i Privezišta: Parja i Mezuporat (Komiža).Pomorski promet: Pomorski promet je od strateške važnosti za razvoj otoka. u sklopu turisti kih zona: eška vila i Stonca (Vis) Zra ni promet. odnosno prostornim planovima ure enja gradova komiže i Visa utvr eni su me unarodni plovni put. Dalekovodi su u kriti nom stanju. Usluga prijenosa govora se pretežno ostvaruje putem nepokretne telefonske mreže. Dosadašnje studije ukazuju na lokaciju Vele Pece. Udaljenost otoka od kopna stavlja Vis u neravnopravan položaj s ostalim podru jima. Marina Parja . Športska luka Komiža. Preostali dio elektroenergetskog sustava na otoku Visu sastoji se od Trafostanice 35/10 kV „Vis“ instalirane snage 2x4(2x8) MVA i dalekovoda DV 35 kV pod naponom 10 kV „Vis – Komiža“ . unutarnju plovni putovi i kategorizacija luka. komercijalnog naziva Mobitel i digitalnim GSM mrežama (HTMobile. Poštanska mreža u sastavu je Poštanskog središta Split. Postoji samo jedno trajektno pristanište u gradu Visu. Tako er se predvi a izgradnja trafostanice 35/10 kV „Komiža“. U planskom razdoblju o ekuje se osuvremenjivanje sustava pošte i ure enje poštanskog središta sa svim pripadaju im službama. Tele2) Elektroenergetika.otok Vis (doma i i me unarodni letovi) i te zadovoljiti potrebe privrede i sportskih aktivnosti. a zadnjih godina mobilna telefonija je u izuzetnom porastu. Na podru ju Visa i Podšpilja su jedinice poštanske mreže. Postoje i na in napajanja otoka elektri nom energijom u gotovo svim svojim elementima ne zadovoljava postoje e potrebe. este i brze veze jedan su od preduvjeta razvoja otoka. Podru je op ine otoka pokriveno je s tri pokretne radio telefonske mreže: analognom NMT mrežom. Športska luka Vis i Luka tijela državne uprave Vis Luke nauti kog turizma: Komiža – Uvala Mlin.42) na relaciji kopno . me utim prijenos podataka je ve pretekao govorne usluge po ostvarenom prometu. kriti ni zrakoplov ATR . Usluga prijenosa govora je najzatupljenija usluga koja i nadalje zadržava zadovoljavaju i trend rasta. Luke otvorena za javni promet: Komiža. a u Komiži poštanski ured. 51 . VlP-net. Realizacijom turisti kih zona razvit e se ogranci jedinica poštanske mreže. Vis (županijski zna aj) Luke posebne namjene: Ribarska luka Komiža. planovima se predvi a mogu nost gradnje manje zra ne luke koja e osigurati kvalitetan transport stanovnika i turista manjim zrakoplovima (do 50 mjesta. Nepokretna telefonska mreža je javne telekomunikacijske mreže. Pomorsku povezanost s kopnom odvija se u dva sustava i to: trajektna linija i brzobrodska linija sa katamaranima. Trajno rješenje vidi se u prelazu na 110 kV napon izgradnjom spojne to ke na Visu što pretpostavlja izgradnju slijede ih objekata: TS 110/x kV Vis.a sigurne.

Vodoopskrba; Otok Vis još uvijek nije priklju en na planirani sustav regionalnog vodovoda, a potroša i se opskrbljuju vodom sa lokalnih izvorišta. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji slatkovodne le e na lokaciji Korita (36 l/s). Kvaliteta vode je dobra, a salinitet vode znatno ispod dopuštenih vrijednosti. Zbog gubitaka u sustavu raspoložive koli ine su cca 27 l/s. što jedva zadovoljava potrebe domicilnog stanovništva. U ljetnom razdoblju koristi se i izvor Pizdica. Problem predstavlja osiguranje potrebnih koli ina vode u špici sezone, kad dolazi do preoptere enja sustava i uvo enja redukcija. Prilikom rješavanja vodoopskrbnih potreba treba voditi ra una da težište bude na opskrbi iz vlastitih resursa i da se što više iskoristi postoje a vodoopskrbna mreža. Rekonstrukcija i dogradnja sustava predvi ena je u dvije faze: rekonstrukcija crpilišta "Korita" ime bi se koli ina crpljenja pove ala na 40 l/s. i time omogu ilo normalno funkcioniranje sustava u sadašnjem stanju, osiguranje novi koli ina potrebnih za kraj planskog razdoblja (cca 60 l/s). Ponu ene su tri varijante rješenja: Opskrba iz vlastitih vodnih resursa (vrlo upitna; potrebni istražni radovi) Desalinizator "Pizdica"
Dovod vode s kopna

Odvodnja otpadnih voda: Izgradnja vodoopskrbe do svih naselja, potencira izgradnju sustava za prikupljanje otpadnih voda, njihovo pro iš avanje i dispoziciju bez štetnih posljedica na okoliš. Sadašnji na in dispozicije otpadnih voda putem upojnih crnih jama je neprihvatljiv, naro ito za naselja na obali. Planovima su utvr ena su slijede a rješenja odvodnje: Naselje Komiža; kanalizacijski sustav je ve im dijelom izgra en. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tla nim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba priklju iti cjelokupna kanalizacijska mreža naselja ini osnovu sustava. Po mehani kom pro iš avanju otpadne vode se ispuštaju u komiški zaljev podmorskim ispustom. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predvi eni razvoj Komiže do 2030. godine, osim ure aja za pro iš avanje. Turisti ka zona Barjaška; predvi a se izgradnja zasebnog sustava s ure ajem za pro iš avanje. Naselje Vis; kanalizacijski sustav je uglavnom izgra en. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tla nim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba priklju iti cjelokupna kanalizacijska mreža naselja ini osnovu sustava. Po mehani kom pro iš avanju otpadne vode se ispuštaju u otvoreno more. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predvi eni razvoj Visa do 2030. godine, osim ure aja za pro iš avanje. Rukavac, turisti ka zona „Zaravni e“ i Brgujac i podru je Milna Ženka; izgradnja zasebnih sustava sa odvodnim kolektorima, ure ajima za pro iš avanje i podmorskim ispustima. Ostala naselja u unutrašnjosti; putem vodonepropusnih septi kih jama. Postupanje s otpadom; Otok nema adekvatno riješen problem kona nog zbrinjavanja, odnosno odlaganja krutog otpada. Sva postoje a odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati otvaranjem novog, ure enog odlagališta. Sa podru ja Grada Visa otpad se sakuplja i odvozi na neure eno odlagalište „Welington“, a s podru ja Komiže neure eno odlagalište
“Podgomilica».

52

Na širem podru ju današnjeg odlagališta „Welington“ planira se gradnja transfer stanice za otpremu otpada u Županijski centar za gospodarenje otpadom.

4.3.1.3 Zašti ena prirodna i kulturna baština Prirodna baština; Podru je otoka Visa naro ito obala i pripadaju i oto i i sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama ini ovaj prostor izuzetno zna ajnim i atraktivnim. U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su dijelovi prirode: Zna ajni krajolik: Otok Ravnik; Otok Jabuka; Otok Brusnik Planom se predlažu za zaštitu kao zna ajni krajolik: otok Biševo; arhipelag Budikovac – Greben Spomenici prirode: Medvidina špilja, Modra špilja, Zelena špilja na otoku Ravnik i Uvala Stiniva (geomorfološki); Otok Brusnik i Otok Jabuka (geološki). Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati: akvatorij otoka Biševo, Palagruža i Svetac. Biološka raznolikost ; Velika razvedenost hrvatske obale i injenica da je ovaj prostor bio pribježište biljaka i životinja za ledenih doba, uzrok je velike biološke raznolikosti. Takvom raznolikoš u naro ito obiluju udaljeni i posebno nenastanjeni otoci, koji nisu u ve oj mjeri ugroženi razli itim vidovima korištenja. Ipak antropogeni utjecaj se javlja i u takvim, vrlo osjetljivim, ekološkim podru jima. Viški arhipelag pripada tim podru jima s vrlo velikom biološkom raznolikoš u i na kojem su koncentrirani brojni endemi. Glavni razlozi zbog kojih je potrebna zašita Viškog arhipelaga su sljede i: specifi nost herpetofaune svakog pojedinog otoka, razli ite od kopnene i stvaranje endema; rijetke i endemi ne biljne vrste; veliko zna enje oto ne skupine za preživljavanje ptica, jer su odmorišna to ka ptica selica i gnjezdište rijetkih vrsta; specifi na geološka gra a Brusnika i Jabuke; strme kamenite obale sa spiljama (jugozapadna strmovita obala otoka Vis, strmovite obale okolnih oto i a – biljni endemi, stanište šišmiša, bogatstvo podmorja) bogatstvo podmorske flore, s pojedinim endemskim vrstama; Kako bi se o uvale prirodne vrijednosti otoka, klju no je poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti, ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša. Uredbom o proglašenju ekološke mreže utvr ena je „Ekološka mreža Republike Hrvatske“ sa: sustavom ekološki zna ajnih podru ja i ekoloških koridora; ciljevima o uvanja i smjernicama za mjere zaštite namijenjenih održavanju ili uspostavi povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, i/ili divljih svojti.

53

Kartogram 4-5: Zašti ena prirodna baština

Izvor: Zavod za zaštitu prirode, 2008. U okviru ekološke mreže zašti eni su kopno i podmorje otoka Vis i Biševo, dio jugoisto ne obale Visa, te brojne špilje i jame.

Kulturna baština Dosadašnja istraživanja i saznanja svjedo e o kontinuitetu naseljenosti otoka Visa od prapovijesnih vremena do naših dana. Razne ljudske civilizacije i kulture koje su se smjenjivale tijekom stolje a ostavile su brojne tragove svoje materijalne kulture na tom prostoru, od pretpovijesnih gomila i gradina, rimskih gra evina i groblja, starokrš anskih i ranosrednjovjekovnih crkvica do obrambenih gra evina.
Kartogram 4-6: Kulturna baština

Urbane cjeline: Zašti ene su urbane cjeline naselja Komiža i Vis. U ovim zonama propisuje se režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja te pojedina nih gra evina. Potrebno je o uvati sva bitna obilježja prostorne i gra evne strukture, odreene topografijom, povijesnom graevnom supstancom, te raznolikoš u namjena i sadržaja.
Izvor: PPUG Komiža i Vis

54

Ruralne cjeline; Preventivno su zašti ene 32 ruralne cjelina. To su uglavnom zaseoci koji su unutar procesa mehani ke migracije i emigracije ve im dijelom napušteni. Sa uvana su uglavnom u izvornom stanje, što im daje spomeni ka obilježja. Zaštita ovih cjelina temelji se na o uvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, kao i na o uvanje tradicijske gra evne strukture i karakteristi ne slike naselja. Podru ja arheološke baštine; Registrirani ili preventivno zašti eni arheološki lokaliteti su: zona anti kog naselja Issa; lokaliteti oto ja Palagruže, Biševo, Svetac; ostale arheološke zone u popisu nepokretnih kulturnih dobara. Pojedina na kulturna dobra; Zaštitom pojedina nih kulturnih dobara obuhva ene su registrirane ili preventivno zašti ene pojedina ne gra evine ili gra evinski sklopovi, odnosno 13 sakralnih kulturnih dobara i 30 javnih kulturnih dobara Podru ja etnološke baštine; Prostor otoka tijekom povijesti bio je u najve em dijelu ruralni prostor. Danas je u dijelu naselja sa uvana matrica tradicijskog gra enja i oblikovanja prostora. U podru ja etnološke baštine uklju it e se naselja morfološke, tipološke, strukturalne ili funkcionalne osobine tradicionalnog ure enja ruralnog prostora .

Iz prostornih planova proizlaze slijede a ograni enja i mogu nosti razvoja:

Osnovni ograni avaju i imbenici razvoja su: Nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja, odnosno aktivne razvojne politike. Ne postoji oto ko tijelo, odnosno institucionalni okvir za kreiranje i provo enje jedinstvene oto ke razvojne politike. Demografska osnovica; iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva, starenje stanovništva, aktivnost stanovništva, veli ina radnog kontingenta i obrazovna struktura. Prometna izoliranost, koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju. Nedostatak vode za razvoj turizma i za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. Stanje gospodarstva; nerazvijena gospodarska struktura; orijentacija na razvoj turizma ima za posljedicu slabljenja interesa za razvoj poljoprivrede, ribarstva i drugih djelatnosti zna ajnih za razvoj podru ja. Nedovoljno razvijene društvene službe. Infrastrukturni i komunalni problemi; prometna mreža, neadekvatno rješenje problema odlaganja krutog i teku eg otpada. Institucionalno-sistemska ograni enja; nesre eni katastri i dubiozno vlasništvo nad zemljištem i zgradama. Neadekvatna državna politika razvoja; subvencije, porezne olakšice i druge beneficije prema oto kom gospodarstvu i stanovništvu.

55

imbenici koji osiguravaju razvojne mogu nosti: Geoprometni položaj; pravaca Jadrana. na križanju glavnih longitudinalnih i transverzalnih morskih

Prirodna bogatstva obalnog prostora; razvedena obala, blaga klima, pejzažne i klimatske prednosti, podesna obala za kupanje pružaju izuzetno kvalitetnu osnovu za razvoj turizma, poljoprivrede ribarstva i marikulture. Krajobrazne i kulturološke vrijednosti ; bogatstvo prirodnih fenomena, blizina oto kog arhipelaga Biševo, Svetac, Palagruža, Brusnik i Jabuka predstavlja veliku atraktivnost podru ja. Ekološki prakti ki nezaga en okoliš; ekološka prihvatljivost je zna ajan kriterij prihvatljivosti gotovo svih privrednih djelatnosti.

Budu i razvitak potrebno je zasnivati na racionalnom korištenju prirodnih resursa te stvaranju ambijenta za zdrav život. Komparativne prednosti za razvitak turizma i poljoprivrede kao osnovne prate e djelatnosti, predstavljaju djelatnosti na kojima nije u po etku mogu e graditi ubrzan gospodarski razvitak.

Zaklju na razmatranja u odnosu na prostorno razvojne i resursne zna ajke prostora Prirodne datosti prostora, prvenstveno zahvaljuju i slabijem gospodarskom i turisti kom razvoju predmetnog podru ja tijekom zadnjih 20-tak godina, danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvoj podru ja temeljenom na turizmu te poljoprivredi i marikulturi; Prirodne posebnosti, kao i kulturno i povijesno naslje e predstavljaju najvrjedniji identitet podru ja gdje su zašti ene cjeline uglavnom sa uvane, no premalo se vodilo ra una o unapre ivanju i adekvatnoj prezentaciji zašti enih cjelina u funkciji kreiranja lokalnog blagostanja; Sve prirodne datosti (karakteristike obale i uvala, vegetacija, reljef, klima) svojom me usobnom interakcijom daju optimalnu mješavinu potrebnu za smisleni razvoj održive turisti ke djelatnosti isprepletenu komplementarnom proizvodnjom poljoprivrednih i maritimnih proizvoda te razvojem ostalih komplementarnih djelatnosti Glavni ograni avaju i faktori održivog razvoja predmetnog podru ja su: Skromna demografska osnova podru ja zbog depopulacijskog procesa ime se pretpostavlja da e razvoj podru ja biti vezan uz imigracijske procese, a koji e biti odre eni stupnjem gospodarske, društvene i kulturološke privla nosti podru ja; Infrastrukturni sustavi (elektroopskrba i prometnice na lokalnoj razini, vodoopskrba i sustavi odvodnje otpadnih voda, gospodarenje krutim otpadom itd.) uglavnom su podkapacitirani i za današnje potrebe, te predstavljaju veliki ograni avaju i faktor održivog razvoja predmetnog podru ja. To se posebno odnosi na o osiguranje potrebnih koli ina vode u špici sezone kada dolazi do preoptere enja sustava i uvo enja redukcija. 56

4. Glavna svrha ovoga plana je ocjena sadašnjeg stanja i razvojnih mogu nosti županije. do 2013. te etiri razvojna cilja županije: 57 . godine. Vegetacija u zajednici sa klimom (pojave ljetnih suša) izaziva pove anu opasnost od požara. Turizam predmetnog podru ja treba preuzeti ulogu dodatnog zamašnjaka gospodarskog preporoda podru ja te ga je potrebno razvijati u skladu s fizi kim kapacitetom prostora. Plan predlaže viziju i osnovne ciljeve te mjere kojima se ciljevi odnosno dogovorena vizija može posti i. sociokulturnim okruženjem. postoje om komunalnom infrastrukturom kao i ekonomi nosti proširenja iste te turisti ke suprastrukture.4 Turizam 4.o neriješeno pitanje zbrinjavanuja otpada (nepostojanje sustava odvojenog prikupljanja sme a i adekvatnog odlagališta). Slijedi slika koja prikazuje viziju.1 Razvojni operativni plan županije Razvojni operativni plan Splitsko dalmatinske županije strateški je dokument izra en za razdoblje od 2006. 4.

U ovom djelu se navodi potreba za stvaranjem ponude obrazovnih programa i procesa prilago enim potrebama gospodarstva. Ovakav stav proizlazi iz svjesnosti da se. Kako bi se što bolje iskoristile komparativne prednosti županije treba nadograditi infrastrukturu u funkciji turizma. te razviti razne poticaje. Cilj 4 – identificirana je potreba udruživanja i stvaranja partnerstva me u poslovnim i civilnim subjektima u županiji kako bi se pospješila suradnja i olakšao napredak. Ukupne investicije u turizam u periodu od sedam godina iznose 13. Prioritet županije je razvoj turizma visoke kvalitete. poboljšanje turisti ke infrastrukture iznosi 4. Edukacija zaposlenika u turisti ko . koji bi promicao klju ne turisti ke prednosti. Cilj 3 – neophodan je razvoj ljudskih potencijala.5 milijuna EUR-a. Turizam se dodatno definira kao jedan od prioriteta ovoga plana. Turizam visoke kvalitete se namjerava posti i kroz razvoj turisti ke infrastrukture smještaja i to poglavito hotela. komunalije. godine su sljede e: razvoj marketinških proizvoda i promociju turizma iznosi 9 milijuna EUR-a.5 milijuna EUR-a. do 2013. Razvoj i promocija novih oblika ponude kao što je nautika. smještaj. ruralni i kulturni turizam. usprkos iznimnim prirodnim i antropogenim prednostima. Isti e se potreba razrade jedinstvenog turisti kog imidža županije.5 milijuna EUR. turizam u županiji nije razvio u željenom smjeru i ne ostvaruje o ekivano dobre rezultate. Zaklju ak Razvojni operativni plan županije je vrlo konkretno iskazao svoju viziju razvoja konkurentnog gospodarstva. Kao osnovu cijelog razvoja ROP prepoznaje zaposlenika u turizmu.ugostiteljskoj djelatnosti te generalno podizanje kvalitete ljudskih resursa nužni su kako bi se željeni ciljevi i prioriteti razvoja mogli dosti i. ukupne investicije u turizam u županiji iznose 13.kako bi županija gospodarski bila konkurentnija navodi se da se posebna pažnja treba posvetiti turizmu i razvoju integrirane "turisti ke ekonomije". 58 .Cilj 1 . prometnica i komunalnih usluga. Cilj 2 – identificirana je potreba razvoja prometne i komunalne infrastrukture kako bi se stvorila podloga za razvoj same županije. prometnice. vrlo bitan za županiju koja ima visoku nezaposlenost. Investicije u turizam koje su planirane za razdoblje od 2006. Planira se razvoj novih turisti kih proizvoda: nautike. te poticanje me uregionalne suradnje tako er su važni za uspješan razvoj turizma. Spominje se poticanje razvoja turisti ke infrastrukture i novog turisti kog proizvoda regije koji bi trebali podi i razinu kvalitete i dodane vrijednosti. ruralnog te kulturnog turizma. pa stoga planira dodatne edukacije i razvoj ljudskih potencijala. te razvoja turizma u smjeru visoke kvalitete.

izvorima finacniranja itd. pa tako i za Vis te je kona no oblikovan provedbeni plan sa svim klju nim aktivnostima. Njegova izoliranost i autenti nost. posebno njegovih vrijednih agrikultura i vina. ali i zasebno za njena podru ja. kao i za ostale sub-regije destinacije Srednje Dalmacije. Dakle.2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije Turisti ka zajednica Splitsko-dalmatinske županije je 19. koji je izradila tvrtka Horwath HTL. jer se nalazi na mnogo povoljnijoj poziciji nego što je to slu aj sa mnogim drugim oto kim destinacijama. koji je atraktivan otok za budu i turisti ki razvoj. kratki odmori te wellness i spa proizvodi kao oni sa srednjim prioritetom.4. 59 . atributi su koji se moraju komercijalizirati strategijom visoke vrijednosti. a usmjeren je na pragmati ne promjene u procesu upravljanja turizmom cjelovite destinacije. kao i na izgradnju novih poluga za uspostavu konkurentnosti. Polaze i od središnjeg identiteta / pozicioniranja otoka Visa unutar destinacije Srednje Dalmacije. svaka mikro destinacija Srednje Dalmacije turisti ki se pozicionira i razvija zasebno prema definiranim strategijama. prihvatila Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. U tom smislu je za otok Vis. upravljanja marketingom te na usmjeravanje procesa ulaganja u turisti koj industriji. a koje se obrazlaže injenicom da je ovaj svojevrsni mitski otok ve postigao imidž posebno vrijednog skrovišta. koje treba i sa uvati. Glavni plan razvoja turizma SDŽ je službeni dokument. te konkretnih operativnih prijedloga za destinaciju u cjelini. iju implementaciju provodi županija od njegovog usvajanja. za Vis su predloženi elementi proširenog identiteta i sustava vrijednosti (što je detaljnije navedeno u Marketing planu ovog Plana razvoja eko / ruralnog turizma otoka Visa).4. imidž ribarskog kraja. Naime. ture. vremenskim rokovima. a koji ine sljede i proizvodi: nauti ki turizam i proizvod posebnih interesa kao prioritetni proizvodi. odre en portfelj turisti kih proizvoda. ali vode i ra una o pozicioniranju i razvoju cjelokupne destinacije. definirano je strateško pozicioniranje Srednje Dalmacije. Nakon toga definirani su klju ni investicijski projekti za svaku mikro-destinaciju Srednje Dalmacije. lipnja 2007. Jedna od klju nih subregija ove destinacije je otok Vis. ija je povijesno uvjetovana stagnacija u smislu razvoja turizma sada njegova najve a prednost. odgovornostima. zatim proizvod 'sunca i mora'. pa je tako za otok Vis usuglašeno sljede e pozicioniranje: 'Vis – otok skrovište'. Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije predstavlja strateški okvir za novi rast turizma sukladno nadolaze im globalnim promjenama. Uz postavljenu viziju. a koji daje prijedloge za unapre enje situacije u turizmu cijele destinacije u smislu strategija.

d. 60 .000 stanovnika.3 Grad Komiža Povijesni okvir Povijest grada Komiže veže se uz more i ribolov posebno plave ribe po kojem je poznata od davnina. U Komiži posluje samo hotel Biševo koji je kategoriziran kao hotelski objekt sa dvije zvjezdice. Tada je izgra en veliki lukobran i ure ena luka. godine. nakon što vojska odlazi sa otoka. Mleta ke vlasti su u 16. pripala su Italiji i ostala u njenom sastavu sve do 1947. Pod mleta kom vladavinom. dotrajao i potrebna je ve a investicija kako bi se doveo na zadovoljavaju i nivo. stolje u zabilježile da su samo u jednom danu komiški ribari ulovili tri milijuna tona srdela. Godine 1997. godine. Pod austrijskom upravom (1815-1918) Komiža dobiva samostalnu op inu. Komiža dobiva status Grada. Bogata ribolovna podru ja oko Palagruže. stolje a je najve e naselje na otoku Visu s gotovo 4. Prevladava privatni smještaj (67% od ukupnog) sa 660 kreveta.4. te prerasta u gradi sa svim potrebnim sadržajima. Posluje jedan hotel (Biševo) sa 320 kreveta u vlasništvu društva Modra špilja d. Komiža se ubrzano razvija kao središte ribarstva na ovom dijelu Jadrana. 1918. Nakon odlaska vojske sa otoka i osamostaljenja Hrvatske države zaustavlja se iseljavanje koje je do tada bilo vrlo izraženo. Razvoj turizma po eo je kasnije uspore uju i sa ostalim mjestima na Jadranu no radi vojske op a infrastruktura je ve postojala. Bila je to gospodarska grana koja je omogu ila izgradnju crkvi. Nakon drugog svjetskog rata cijeli otok Vis pa tako i Komiža postaju vojna zona što spre ava razvoj turizma te se na taj na in nastavlja stagnacija otoka. Objekt je trenutno u lošem stanju. a u mjestu postoji sedam tvornica za preradu ribe (najve a Fratelli Mardeši ).4. utvrda i velikih ku a u Komiži. Po etkom 20. Danas slika turisti ke ponude Komiže izgleda ovako: Ukupni smještajni kapacitet je približno 990 kreveta. godine Kraljevini SHS pripaja se Vis i zapo inje dugo razdoblje stagnacije Komiže. Smatra se da je Komiža sli no kao i Vis (Issa) naseljena za vrijeme Grka i Rimljana Prvi put se spominje kao Val Comeza u darovnici zadarskog kneza Petra 1145. Turisti ka ponuda Grad Komiža isto kao i grad Vis po inje razvojem turizma po etkom 90-tih.

hr. Jedan takav primjer je i selo Talež u blizini Podšpilja gdje je konverzijom jedno staro selo od 4 ku e revitalizirano te sada nudi smještaj u ruralnom ambijentu. U 2007. 61 . Ponuda se sastoji od tri restorana. Žena Glava) nalazi se još pet seoskih doma instava koja u svojoj ponudi nude degustacije vina autohtonih sorti koje sami proizvode i lokalne specijalitete. godine kada je zabilježen blagi pad.d. Komiža bilježi pozitivan trend no enja i dolazaka. se oživljava posebice u vidu proizvoda hrane i pi a na seoskim doma instvima koja su smještena najviše oko sela Podšpilje i Žena Glava.5 milijuna kuna godišnje ili 7. telefonski interviju lipanj 2008. U unutrašnjosti otoka ve ina seoskih gospodarstava radi na osnovi rezervacije te su otvoreni i tijekom ostatka godine s obzirom na potražnju i broj gostiju. dvije pizzerije i pet konobi koje se nalaze u samom mjestu. sa iznimkom 2007. Turisti ka potražnja Zbog visokog postotka privatnog smještaja esto loše kvalitete i hotela niske kategorije Komiža kao turisti ka destinacija trenutno ima loše pokazatelje potražnje. Postoji interes za kupnjom starih seoskih objekata u središnjem dijelu otoka.400 kn po stanovniku. Podhumlje.hotel-bisevo. Velika ve ina spomenutih ugostiteljskih objekata posluje samo u ljetnim mjesecima (oko tri mjeseca). Ugostiteljska ponuda Ukupno u ponudi ima 15 ugostiteljskih objekata (ne uklju uju i objekte u kategoriji caffe barova). pet minuta šetnje od središta mjesta 2 ** 126 soba i 5 apartmana Odmorišni hotel Manje renoviracije svake godine .300 dolazaka koji su generirali približno 68. koji administrativno pripada Komiži. godini Komiža bilježi oko 10. . Dvorana za sastanke do 90 osoba 106 EUR (BB. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu U ponudi Komiže nema turisti kih kampova. koji se konverzijom pretvaraju u smještajne kapacitete. dvokrevetna soba. glavna sezona) Izvor: www. Unutrašnji dio otoka.Tablica 4–11: Komiža – turisti ka ponuda Modra spilja d.: Objavljena cijena: Smješten u Komiži kraj mora. Hotel BIŠEVO Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. Hoteli i restorani prihode približno sa 12. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada Komiži (Podšpilje.000 no enja.

privatnim apartmanima i ku ama.000 2. edukacije zaposlenih te uobi ajene troškove poslovanja ureda.000 NO ENJA dolasci no enja 80. dvije su posve ene samo iznajmljivanju privatnog smještaja (Nona agency i Impress club).000 4. planiraju se uobi ajene promotivne aktivnosti (ažuriranje web stranica.000 8. Od ukupno sedam agencija. Nadalje. te organizaciju raznih gastronomskih tura po otoku. postavljanje tuševa na gradskim plažama i organizaciju manifestacija.000 10. Ipak.000 50. kroz investicije u ure enje destinacije.000 0 0 2003 2004 2005 2006 2007 Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske. kroz adrenalinske sportove. postavljanje sme e signalizacije. Sredstva budžeta planiraju se potrošiti na projekte unapre enja proizvoda. 2008. te ostale usluge fokusirale su se dvije agencije (Alternatura i Nika adventure).Tablica 4–12: Komiža – trend dolazaka i no enja Grad Komiža trend dolazaka i no enja (2003 . usluge prijevoza po otoku i moru. spominju se zajedni ka ozna avanja pješa kih staza. Od projekata suradnje dva ureda TZ-a na otoku. izrade brošura. izrada turisti kih karata otoka i organizacija kulturne manifestacije cijelog otoka. Agencije u svojoj ponudi nude usluge pronalaska smještaja u hotelima. ponuda agencija ve im dijelom fokusira se na iznajmljivanje privatnih apartmana gostima. posjete sajmovima).000 70.000 20.000 60. brodova.000 40. Na ponudu alternativnog turizma. organizaciju raznih izleta.2007) DOLASCI 12. Turisti ka zajednica Godišnji budžet Turisti ke zajednice Komiža za 2009.000 10.000 30.000 6. iznajmljivanje skutera. godinu približno e iznositi 610 tisu a kuna (bruto iznos). oplovljavanje otoka. robinzonski smještaj na osami. Turisti ke agencije Na podru ju Komiže posluje sedam turisti kih agencija koje svojom ponudom pokrivaju cijeli otok. 62 .

717 ležaja. Francuzi.Issa datira iz približno 4. potonuli dijelovi luke i rimski teatar na kojem je kasnije izgra en franjeva ki samostan. Spomenuti hoteli Tamaris i Issa službeno su kategorizirani kao objekti sa tri zvjezdice. Hotel Paula još nije službeno kategoriziran kao hotel prema kategorizaciji ministarstva turizma.4. Vis postaje dio carske pokrajine Dalmacije.-a. Daljnjim upravnim reorganiziranjem monarhije. no u planu vlasnika je da ove godine dobije kategorizaciju. koja je nakon austro-ugarske podjele monarhije potpala pod austrijski dio. U ranom srednjem vijeku nalazi se u starohrvatskoj državi. Arheološki nalazi koji ukazuju na postojanje gr kog pa kasnije rimskog doba su terme.d.4 Grad Vis Povijesni okvir Vis ili kako su ga nazivali za vrijeme Gr ke . U nastavku slijede prikazi spomenutih hotela.4. postoji i hotel Paula.090 ležaja.d. Poslije pada Napoleona i Mleta ke republike. dijelovi ulica. jedan na rivi u centru mjesta i jedan uz more na ulazu u Višku luku. godine. pa ak i Englezi (tada se na otoku zaigrao i kriket). Vis dolazi pod vlast Habsburga. Turisti ka ponuda Nakon odlaska vojske sa otoka otvara se mogu nost razvoja turizma. godine odigrala viška bitka. Prevladava privatni smještaj (82% od ukupnog) sa 1. Osim dva hotela koji su u vlasništvu Vis d. stolje a prije Krista. U po etku otok je otvoren za doma e goste (stanovnike bivše Jugoslavije). 63 . Osnovali su je Grci iz Sirakuze na Siciliji te tako nastaje polis (grad država) te se razvija kao glavno uporište grka na Jadranu. Turisti ka ponuda izgleda kako slijedi u nastavku: Ukupan smještajni kapacitet Visa je 2. nekropola. Hotel Paula koji je renoviran ove godine u vlasništvu je talijanskih investitora koji imaju namjeru i dalje razvijati turizam na otoku. Poslije ega esto mijenja vladare. U sklopu grada posluju dva hotela. U blizini otoka Visa se 1866. Posluju dva hotela (Tamaris i Issa) sa 299 ležaja i oba su u vlasništvu Vis d. Pobjedom austro-ugarske mornarice privremeno su zaustavljena talijanska posezanja za Visom i itavom Dalmacijom. Mletci. a posjet stranaca dopušten je tek 1989.

nema nema objavljene cijene Izvor: hotelpaula. 64 . U takvim objektima lokalno stanovništvo bavi se ponudom hrane i pi a na osnovama doma ih proizvoda i lokalnih specijaliteta.Tablica 4–13: Vis – turisti ka ponuda Vis d.tz-vis. www.hr. telefonski interviju lipanj 2008. telefonski interviju lipanj 2008. za hotelijerstvo.: Objavljena cijena: Na zapadnom dijelu Viške vale. Marine Zemlje. godine.hr Napomena: Trenutno kategorizitan kao vila.vis-hoteli. Nema (mogu e koristiti restoran) 120 EUR (BB. u cijelosti. Podselju i Podstražju. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada gradu Visu postoje inicijative preure ivanja starih poljoprivrednih objekata. lagana renovacija 2006. Kino dvorana može smjestiti do 30 osoba 112 EUR (BB. a neki od njih nude i smještaj.hr. ugostiteljstvo i turizam Hotel ISSA Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. za sljede u sezonu predvi eno mijenjanje imena i cijena. dvokrevetna soba. glavna sezona) Izvor: www. dvokrevetna soba. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu Vila PAULA Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr.: Objavljena cijena: U starom djelu grada Visa koji se naziva Kut 3 *** (neslužbeno) 12 soba Manji odmorišni hotel Potpuno renoviran 2008. Spomenuti objekti nalaze se u podru ju Pliskog Polja.hr. glavna sezona) Izvor: www.d.: Objavljena cijena: U centru grada Visa 3 *** 25 soba Odmorišni hotel Adaptiran 1992. uz bedeme anti kog grada Isse 3 *** 125 soba i 3 apartmana Odmorišni hotel Sagra en 1984. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu Hotel TAMARIS Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. Vis u sklopu turisti ke ponude nema kampova.vis-hoteli. lagana renovacija 2008.

000 6.000 14. Ve ina ugostiteljskih objekata radi samo tijekom ljetnih mjeseci.Ugostiteljska ponuda Ukupno se u ponudi grada Visa nalazi 29 ugostiteljskih objekata (ne uklju uju i objekte u kategoriji caffe barova).000 0 80.000 4.000 16. U sklopu ponude nalaze se još etiri konobe koje su smještene u gradu. Od ukupne ugostiteljske ponude u gradu se nalazi devet restorana i etiri pizzerije.5 milijuna kuna ili 6. Neka doma instva uz ponudu hrane grade svoju tržišnu marku i kroz proizvodnju vina od tipi nih sorti za otok Vis (npr.000 12. godini grad Vis je zabilježio približno 18. trajektnim pristaništem i ve om ponudom hotela u nešto je boljoj poziciji od Komiže. Vis bilježi pozitivan trend dolazaka i no enja do 2006.000 NO ENJA dolasci no enja 140.000 60. Hoteli i restorani su u 2007. Turisti ka potražnja Grad Vis pozicijom urbanog centra otoka Visa. 2008. Smještajni kapacitet Visa približno je duplo ve i od kapaciteta Komiže.000 no enja. a neka seoska doma instva rade i ostatak godine ali samo na osnovi rezervacije i ovisno o broju gostiju.000 0 20.000 100.2007) DOLASCI 20.000 120. seosko doma instvo Roki's). Turisti ka zajednica Turisti ka zajednica Visa planira da e godišnji budžet za 2009.350 kuna po stanovniku. godine.500 turista koji su generirali približno 125. Tablica 4–14: Vis – trend dolazaka i no enja Grad Vis trend dolazaka i no enja (2003 . godini. ili po uvalama na otoku.000 8. Ukupno postoji dvanaestak seoskih doma instava koja svojim ponudama lokalnih i tradicionalnih jela privla e turiste u unutrašnjost otoka.000 2003 2004 2005 2006 2007 Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske.000 2. kada ulazi u stagnaciju i pad u 2007. Aktivnosti na koje se planiraju utrošiti sredstva odnose se na unapre enja 65 . Grad Vis prednja i po broju seoskih doma instava smještenih u unutrašnjem djelu otoka. U 2007. godini prihodili približno 12.000 18.000 10. godinu iznositi približno 750 tisu a kuna bruto. U nastavku slijede karakteristike turisti ke potražnje Visa u 2007.000 40. godini.

Istraživanje Instituta za turizam "Tomas" za 2007. Najviše no enja ostvaruju doma i turisti približno 34%. te istraživanje potonulih brodova i arheoloških nalazišta. U usporedbi sa drugim županijama. organiziraju se škole za po etnike. Ostala sredstva e se utrošiti na edukacije zaposlenih te uobi ajene troškove poslovanja ureda. procjenjuje se da svake godine generira oko 80. iznamljivanje bicikla. na otoku Visu nije zabilježen broj vezova u nauti kim lukama (iako i Vis i Komiža imaju svoju luku). skutera. 66 . SDŽ bilježi najve i udio gostiju koji dolaze autobusom. planira se ažuriranje internet stranica TZ-a. automobila i brodova. festival otoka Visa i druge. Prema informacijama dobivenim iz ureda Turisti kih zajednica Visa i Komiže.000 no enja. izrada brošura i posjete sajmova. razne izlete. Vrlo visoka sezonalnost. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Najve i broj turista dolazi zbog odmora i opuštanja. godinu u Splitsko-dalmatinskoj županiji provodilo se u 18 turisti kih mjesta sa najve im ostvarenim turisti kim prometom. Prosje na dnevna potrošnja turista iznosila je 59 eura.destinacije kroz postavljanje sme e signalizacije.8 dana.Ionos i Navigator. Suradnje dva ureda TZ-a odnosi se na ozna avanja pješa kih staza i postavljanja turisti ke signalizacije. Slijede rezultati istraživanja: Turisti su u prosjeku stari 39 godina i na odmor naj eš e dolaze u krugu obitelji (47% obiteljskih dolazaka). posluju samo dvije turisti ke agencije . za one iskusnije. Zajedni ki podaci za gradove Komižu i Vis bitni su radi boljeg razumijevanja karakteristike turizma otoka Visa u cijelosti. 29. Turisti ke agencije Na podru ju Visa. kao i ronjenje u podvodnim spiljama. Kao zaseban proizvod agencije Navigator izdvaja se ronjenje.000 no enja u spomenutim lukama (50. za razliku od Komiže. godinu koji se odnose na cijeli otok. postavljanje tuševa i druge opreme na plaže i organizaciju raznih manifestacija kao što su Viška regata. zatim Slovenci 25% i Talijani 10% od ukupnog broja no enja. približno 90% ukupnog turisti kog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna.4. Istraživanje nam pomaže da na podru ju otoka Visa što bolje shvatimo stavove i razine potrošnje turista.000 turista ostvarili su približno 192. na ugostiteljstvo izdvajalo se 41 euro (uklju uje smještaj sa približnom potrošnjom od 24 eura).5 Otok Vis Ovdje se daje kratki prikaz ukupnih statisti kih podataka za 2007. Nadalje. 4.000 u gradu Visu i 30.000 u gradu Komiži). U svojoj ponudi turistima nude usluge smještaja na cijelom otoku. slijede nova iskustva i doživljaji te zabava. Turisti su u prosjeku boravili 6.

U Komiži i Visu dominiraju doma i turisti.000 no enja kroz ovaj turisti ki segment. razvoj se koncentrirao oko urbanih i administrativnih središta Komiže i Visa. negativan utjecaj turizma možemo sagledavati kroz: Izgradnja objekata namijenjenih turisti kom korištenju (komercijalni sadržaji. ku e za odmor. promjenu socio-kulturnog identiteta i strukture gospodarskih djelatnosti. turizam može i negativno utjecati na okoliš kroz preveliku koncentraciju turista na posebno atraktivnom prostoru. Posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*).5. ugrožavanje kulturne i prirodne baštine i sl. Danas je turizam vrlo slabo razvijen. Grad Vis ostvaruje više turisti kih dolazaka (8. objekti za privatni smještaj.1 Socio ekonomski utjecaji Zahvaljuju i slabom gospodarskom i turisti kom razvoju otoka tijekom zadnjih 20-tak godina negativan utjecaj turizma na okoliš razmatranog podru ja nije toliko izražen u odnosu na situaciju u široj regiji. Grad Vis trenutno ima približno duplo ve i smještajni kapacitet (kreveta) od op ine Komiža. S druge strane.: 67 . Atraktivan i o uvan okoliš osnov je za ve inu tipova turizma i može biti djelatnost koja na održivi na in koristi prirodne i kulturne resurse.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Turisti ke aktivnosti i okoliš imaju dvosmjeran odnos. Promet nauti kog turizma na otoku se statisti ki ne registrira (informacija Državnog zavoda za statistiku). u suprotnosti s tradicionalnim urbanim i graditeljskim naslije em.) na neprimjerenim lokacijama. privezišta i sl.000). Nakon što se otok otvorio prema posjetiteljima.6 Zaklju ak Dugogodišnja zatvorenosti otoka prema posjetiteljima ograni avala je razvoj turizma. 4. dominira privatni smještaj koji ini preko 77% ukupnog smještajnog kapaciteta otoka. U za etcima su projekti / inicijative temeljene na ruralnim eko ili etno konceptima turisti kog razvoja koji se nude pretežito u unutrašnjosti otoka. te skoro duplo više no enja od Komiže. 4. a u hotelima svega dvadesetak kreveta više.4. pritisak na infrastrukturu i sl. Prisutna je vrlo visoka sezonalnost što zna i da je otok u potpunosti orijentiran na proizvod sunca i mora. a od emitivnih tržišta najja a su Slovenija. Vis i Komiža generiraju približno iste prihode u sklopu djelatnosti hotela i restorana te oni iznose približno 12. Italija i eška. Generalno. iako se prema procjenama dobivenim iz turisti kih zajednica Komiže i Visa godišnje generira 80. odnosno oko 25 milijuna kuna zajedno.4.5 milijuna kuna svaki. u privatnom smještaju oko tri puta više kreveta.

4. energije i hrane od strane turista. uz uvažavanje fizi kog kapaciteta prostora. problem kapaciteta i troškova izgradnje i održavanja (pove anje intenziteta svih oblika prometa. e) nastavak emigracije stanovništva s otoka uslijed nerazvijene gospodarske strukture i time intenziviranje depopulacijskih procesa. potrošnje vode. Gusta vegetacija koja na sjevernoj obali prevladava u vidu makije s mjestimi nom infiltracijom borove šume daje karakter podru ju. mozaik koji se sastoji od vrlo malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta.2 Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikost Podru je projekta obilježava složeni mozaik razli itih namjena zemljišta. izrazito krškog reljefa. valorizaciju atrakcijske osnove. morskim i oto kim ekosustavima isprepletenim s ljudskim djelatnostima. proizvodnja otpada koji one iš uje okoliš). nepovoljno djelovanje na lokalnu kulturu. na malim površinama. vrlo vrijednih prirodnih resursa i kulturne tradicije. razli itih namjena. mogla bi potaknuti održivi razvoj otoka i doprinijeti blagostanju stanovnika kroz: zaustavljanje depopulacijskih procesa i stvaranje mogu nosti za demografsku obnovu. participaciju u zaštiti i potrebnoj sanaciji prirodne i kulturne baštine. Karakteristike unutrašnjeg dijela otoka su pravilno izmjenjivanje. Integralni projekt) proglasio je dalmatinsku obalu. identitet i sl. S druge strane adekvatno osmišljena i provedena strategija razvoja turizma. Strateški plan djelovanja za o uvanje morske biološke raznolikosti Sredozemlja (izvor: COAST.a) postoje i komercijalni objekti koji slabo kapitaliziraju lokacijske resurse. b) izgradnja ku a za odmor i iznajmljivanje. Promjene u lokalnoj zajednici. a time i podru je projekta jednim od prioritetnih podru ja za o uvanje u Sredozemlju. proizvodnje uklju ivanjem obiteljskih ravnomjerniji i time gospodarski održiviji razvoj infrastrukture. kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. Prisutna bogata biološka raznolikost i osebujnost rezultat je biogeografskog položaja. Isti u se: c) kapacitet i kvaliteta vodoopskrbe u ljetnim mjesecima d) neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda. op enito zbrinjavanja otpada. prevladavaju e geološke podloge.5. Time gotovo itavo zemljište izvan gradskih podru ja pruža stanište za biološku raznolikost. Ugroženost zašti ene prirodne i kulturne baštine i staništa uslijed neprimjerenog ponašanja stanovništva i turista. Obala je strma. g) napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje. tj. dobro su 68 . zadržavanje tradicionalne poljoprivredne gospodarstava u turisti ku ponudu. posebno na jugoisto noj obali Otoka. Zna ajan sezonski pritisak na infrastrukturne sustave. uklju enje u ponudu kroz adekvatnu prezentaciju. razvedenosti obale i sl. Jugoisto na i isto na obala usje ene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima. f) gubitak socijalne kohezije uslijed promjene demografske strukture.

puteva i sl.hr/more/) Odlaganje krutog otpada samo je djelomi no riješeno organizacijom sakupljanja i odvo enja otpada na odlagališta. Na primjer opožaren je gotovo u cjelini otok Biševo i trebalo bi provesti sanaciju pošumljavanjem autohtonim vrstama vegetacije. Modernizacija i intenziviranje korištenja poljoprivrednih površina uništenjem suhozida. Sidrenje tako er ugrožava livade posidionije i pospješuje nastanjivanje vrsta iz drugih mora. Generalno. Pra enje kvalitete mora za kupanje pokazuje da na mjernim mjestima tijekom ljetnih mjeseci more iz kategorije „visoke kakvo e-I. Prevladavaju šume presje ene obra enim dolinama. Kako na razmatranom podru ju gotovo nema lokacija s ve om koncentracijom turisti kih kapaciteta nema za sada ni zna ajnih utjecaja na okoliš. turizam ima posredan utjecaj na poljoprivredu kroz dva suprotna procesa: Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta koje propada ime se gube jedinstvena staništa i krajobrazne vrijednosti. ili su oni lokacijski ograni eni. 69 . od kojih mnoge predstavljaju opasnost za bioraznolikost podmorja (Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa). što pospješuje eroziju i tako er dovodi do ošte ivanja staništa. Zaga enja zraka i buka ne predstavlja problem osim uz najfrekventnije prometnice. Prisutni su brojni neorganizirani.mzopu. Obalno more ugroženo je postoje im stambenim i turisti kim i drugim sadržajima gdje nije riješen ili je neadekvatno riješen na in odvodnje. poglavito u naseljenim dijelovima gdje dolazi do koncentracije prometa. (http://www. prelazi u kategoriju „more podobno za kupanje-II. Time su ugrožena podru ja s livadama morske cvjetnice posidonije (smatraju se najzna ajnijim životnim zajednicama u priobalnom dijelu Mediterana). Krajobraz obalnog pojasa je relativno sa uvan s izuzetkom devastacije poteza s neplanskom izgradnjom objekata. može se procijeniti stanje ugroženosti za : Poljoprivreda. staništa i korištenja zemljišta predstavlja jedinstvenu sveukupnu raznolikost kopnenog i morskog krajolika i predstavlja važnu osnovu za izuzetnu turisti ku privla nost podru ja. Problem pretjerane upotrebe kemikalija odnosno problem poljoprivrednog otpada tako er nije izražen. ilegalni i “divlji” deponiji na širem prostoru.razvedene i na njima su nastale brojne šljun ane plaže. Ova raznolikost ekosustava. terasa. Ovaj proces za sada na razmatranom podru ju nije posebno prisutan. Šume i šumsko zemljište te ostalo poljoprivredno zemljište ugroženo je uslijed opožarenosti.

Ujedno Viški arhipelag pripada podru jima s vrlo velikom biološkom raznolikoš u gdje su koncentrirani brojni endemi. Brojne špilje i uvala Stiniva zašti ene su kao geomorfološki spomenici. Kao potencijalni ihtiološki rezervati vrlo su vrijedni akvatoriji otoka Biševo. 4. Otok Jabuka i Otok Brusnik kao zna ajni krajolici. mozaik malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta. tj. kao zna ajni krajolik. Neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda kroz što se zaga uje i ugrožava zašti eno podmorje Izuzetno vrijedan zašti en krajolik koji je trebao biti jedna od sastavnica atrakcijske osnove zna ajno je devastiran od strane malog broja korisnika. sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama ine ga izuzetno zna ajnim i atraktivnim. Polja u unutrašnjosti vrijedan su primjer kultiviranog pejzaža koji karakterizira izmjenjivanje površina razli itih namjena. Kopneni prostor. Zna ajna odlika otoka je i sa uvan prirodni pejzaž prvenstveno vanjskih dijelova. U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su Otok Ravnik.Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa Na dijelu prostoru jugoisto ne obala Visa vidljivi su izraziti negativni utjecaji turizma: Neplanska izgradnja najve im dijelom ku a za povrememeno stanovanje bez imalo poštivanja urbanisti kog i graditeljskog duha otoka. Detaljniji opisi i mape klju nih resursa dati su na stranici 26. Jugoisto na i isto na obala dobro su razvedene i na njima su nastale brojne plaže. kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima.te u Prilogu 70 . Zapadna obala je strma.6 Analiza potencijala i ograni enja atrakcija destinacije otoka Visa Klju ne vrijednosti destinacije More je najvrjedniji prirodni resurs otoka Visa. što im daje spomeni ka obilježja. naro ito obala i pripadaju i oto i i. Zbog svoje atraktivnosti. Pretežno napušteni zaseoci u unutrašnjosti otoka sa uvani su uglavnom u izvornom stanju. Palagruža i Svetac. predložen je za zaštitu i arhipelag Budikovac – Greben.

Postoje i turisti ki sadržaji temeljeni na prirodnim i kulturnim atrakcijama Prilikom obilaska otoka Visa. te se one predstavljaju u sljede oj tabeli. Milna-Ženka i Roga i ) gdje je izgra en veliki broj individualnih objekata. ali i op enito za turisti ki razvoj). osjetljivosti i postoje eg utjecaja na klju ne prirodne / ruralne resurse i baštinu Najugroženiji je dio jugoisto ne obale (Rukavac. itd. najve im dijelom ku a za povrememeno stanovanje. klju no je poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti. Utvr ena ekološki zna ajna podru ja i koridori uglavnom su u dobrom stanju Kako bi se o uvale prirodne vrijednosti otoka. te razvojnog potencijala (za ruralni / eko turizam.Ocjena stanja. Njihova zaštita i revitalizacija treba se temeljiti na o uvanju povijesne matrice. posebno livade posidionije. kulturnopovijesne. bez imalo poštivanja urbanisti kog i graditeljskog duha otoka i bez riješene kanalizacije. prostorne organizacije. a 4 najvišu vrijednost). Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta dovodi do gubitka jedinstvenih staništa i krajobrazne vrijednosti unutrašnjosti otoka. kao i na o uvanju tradicijske gra evne strukture i karakteristi ne slike naselja. te su atrakcije evaluirane u smislu atraktivnosti. ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša. 71 . Temeljem ekspertize Horwath HTL-a. Otpadne vode zaga uju i ugrožavaju zašti eno podmorje. Napuštene vrijedne ruralne cjeline tako er su ugrožene zbog iseljavanja stanovništva. identificirane su sve turisti ke atrakcije (prirodne. smještaja u prirodnom i kultiviranom krajobrazu. pa su stoga ocjenjivane na skali od 1 do 5 (1 predstavlja najnižu.).

Tablica 4–15: Prirodne. Velington) Ostali vojni objekti Crkva sv. itd. Jabuka. kulturno povijesne i ostale atrakcije Atrakcije otoka Visa Prirodne atrakcije Uvale otok Vis (Stiniva. Nevaja. Juraja Crkva sv.) Uvale otok Biševo (Salburna.) Rodna ku a Ranka Marinkovi a Austrijska utvrda Baterija Engleske utvrde (Terjun. itd. Petra Hektorovi a. Sv. Biševska l. Srebarna. Nikole Stare ku e Dragodid Ostale atrakcije Potopljeni brodovi Festivali i manifestacije Seoska doma instva Skala od 1 (najmanje) do 5 (najviše) Bodovanje: maksimalno 10 bodova Mjesto Vis Biševo Biševo Brusnik.) Modra špilja Pu inski otoci Kralji ina (Teutina) špilja Titova špilja Zna ajni krajobraz Kulturno povijesne atrakcije Issa anti ki grad Crkva i franjeva ki samostan Muzej grada Visa Kaštel u luci i ribarski muzej Falkuša Urbana jezgra Pala e (Jakinova. itd. Andrija Oklju na Žena Glava JI dio obale i otoci Mjesto Vis Vis Vis Komiža Komiža Komiža i Vis Vis Vis Vis Okolica Vis Otok Vis Komiža Dragodid Mjesto akvatorij otoka Visa Vis i Komiža unutrašnjost otoka Atraktivnost Eko / ruralni potencijal 5 5 5 4 3 3 4 Atraktivnost 5 4 4 5 5 5 5 3 4 4 4 3 3 5 Atraktivnost 3 4 4 4 3 5 4 4 3 3 Turisti ki potencijal 5 4 5 5 5 5 4 4 5 4 4 3 4 4 Turisti ki potencijal 5 5 5 Bodovi 9 8 10 8 7 6 7 Bodovi 10 8 9 10 10 10 9 7 9 8 8 6 7 9 Bodovi 8 9 9 72 .. Petrinovi eve. Palagruža. Ston ica. Fortica.

Planirani projekti / postoje e inicijative koji su pokrenuti od strane lokalnog stanovništva predmet su aplikacija za financijski poticaj od strane UNDP-a. identificirani su i planirani projekti. Tablica 4–16: Potencijalne atrakcije/inicijative Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa Potencijalne atrakcije / inicijative Kušaonica maslinovog ulja Prezentacijski vrt . kulturno povijesne i ostale atrakcije Osim postoje ih atrakcija i resursa otoka Visa. pa se oni tako er navode u tabeli i kartografu koji slijedi.eko poljoprivreda Stara teža ka ku a .izložbe i manifestacije Eko vinarija Ruralna cijelina Eko centar Podhumlje Podšpilje Vis i Dragodid Plisko polje Oklju na Komiža Mjesto 73 . odnosno postoje e inicijative vezane za razvoj turisti kih projekata.Kartogram 4-8: Prirodne.

državno Milna. privatni investitor Borova njiva. Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta Potencijalni projekti / inicijative smještajnih kapaciteta otoka Visa Potencijalni projekti Lokacija iznad uvale Stonca Maslinik sa smještajnim objektom Marina i hotel Konverzija osnovne škole u hotel Vinski podrum sa smještajem Konverzija vojnog objekta (450 klju eva) Hotel Issa (potrebna konverzija) Hotel Tamaris (potrebna konverzija) Hotel Biševo (potrebna konverzija) Seosko doma instvo Roki's Etno selo (postoje e) eška Vila (mogu a konverzija) Slovensko odmaralište. strani investitor Dra evo polje.Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative Osim planiranih / potencijalnih projekata koje možemo svrstati u kategoriju turisti kih atrakcija. bungalovi (potrebna konverzija) Vila Paula (konverzija u hotel) Eko etno selo Lokacija. Investitor Grad Vis. strani investitor Lokacija Barjaci Vis Vis Komiža Plisko polje. Tablica 4–17. koji se tako er predstavljaju u sljede oj tabeli i kartogramu. privatni investitor Lokacija Roga i . strani investitor Oklju na 74 . državno Vis. na otoku Visu postoje planirani / pokrenuti projekti vezani uz razvoj smještajnih objekata za potrebe turizma. privatni investitor Talež Vis. privatni investitor iznad rive u Visu.

Napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje. posebno u unutrašnjosti otoka. Time se još 75 . doveli su do zna ajnog ograni enja radnog kontingenta stanovništva.Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta Potencijali i ograni enja za budu e održivo korištenje prirodnih resursa / baštine u eko / zelenom / ruralnom turisti kom razvoju Prirodne ljepote i bogatstva prostora. Stanovništvo je staro s relativno nepovoljnom obrazovnom strukturom. niti imaju poduzetni kog potencijala za neke druge djelatnosti. Prirodne posebnosti. temeljenom na turizmu te poljoprivredi i ribarstvu. Glavni ograni avaju i faktori razvoja su: Vrlo izraženi depopulacijski procesi. kao i kulturno i povijesno naslje e predstavljaju najvrjedniji identitet podru ja gdje su zašti ene cjeline uglavnom sa uvane. ima za posljedicu daljnje iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva. Stoga e daljnji razvoj biti uvjetovan i imigracijskim procesima. Sve su brojnija stara ka doma instva koja nisu u stanju održavati poljoprivrednu proizvodnju. uz nerazvijenu gospodarsku strukturu. prvenstveno zahvaljuju i slabijem gospodarskom i turisti kom razvoju predmetnog podru ja danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvoj podru ja.

Sadašnji na in dispozicije otpadnih voda kroz nedovršene sustave Komiže i Visa te putem upojnih crnih jama na ostatku otoka je neprihvatljiv. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji nedostatnih lokalnih izvora. a dolazi i do zapuštanje i propadanja vrijedne kulturne baštine. posebno vrijednih ruralnih cjelina. a postoje a odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati. Nije adekvatno riješen ni problem kona nog zbrinjavanja. Postoje i infrastrukturni sustavi ne zadovoljavaju ni današnje potrebe te predstavljaju veliki ograni avaju i faktor održivog razvoja. naro ito za naselja na obali. uslijed promjene demografske struktura. identitet i sl. 76 .više degradira vrlo vrijedan kulturni krajobraz. izazivaju gubitak socijalne kohezije nepovoljno djeluju na lokalnu kulturu. odnosno odlaganja krutog otpada. a proptere enost sustava u špici ljetne sezone uvjetuje uvo enje redukcija. Ovi negativni procesi. Nesre eni katastri i vlasništvo nad zemljištem i zgradama dodatno otežava poduzetni ke inicijative.

4. Praksa je pokazala diversifikaciju ponude usluga na ruralnim prostorima. ribolova i dr. a sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu je u procesu donošenja. ali zakonska regulativa je ne prati. pa se prema tome i deklarira u razli itim strateškim dokumentima kao jedan od klju nih pravaca razvoja i revitalizacije gospodarstva u ruralnim podru jima: Program Vlade RH u mandatnom razdoblju 2008-2011 Strateški okvir za razvoj 2006-2013 (Vlada RH) Strateški marketinški plan Hrvatskog turizma Klju ni zakonski propisi u Hrvatskoj koji reguliraju poslovanje u ruralnom turizmu Osim zakona kojima se ure uju osnivanje i djelovanje gospodarskih subjekata (Zakon o trgova kim društvima. Zakonski propisi kojima se stvaraju mogu nosti za razvoj turizma u destinaciji su Zakon o turisti kim zajednicama. 77 . Ovim zakonima regulacija ruralnog turizma ograni avaju a je. Niz zakonskih regulativa koje se direktno i indirektno odnose na obavljanje djelatnosti i pružanje usluga u ruralnom turizmu su: Zakoni iz poljoprivrede. regionalnoj i lokalnoj razini. veterinarsko-sanitarnom i sanitarnom nadzoru Zakoni iz zaštite okoliša i prirode itd. a pogotovo uzme li se u obzir da se ruralnim (seoskim turizmom) za sada mogu baviti isklju ivo doma instva koja su registrirana kao poljoprivredni proizvo a i.7 Strateški okvir. Zakon o boravišnoj pristojbi i Zakon o lanarinama u turisti kim zajednicama. Kategorizacija objekata u ruralnom turizmu Na prostoru Republike Hrvatske trenutno posluje 360 registriranih seoskih gospodarstava. regulacija ruralnog turizma u Hrvatskoj za sada se temelji na dva zakona. te njihovi provedbeni propisi Zakoni / pravilnici o hrani Zakoni i pravilnici o veterinarstvu. Nadalje. sa svega 875 kreveta. sustavno upravljanje proizvodom ruralnog turizma. što zna i da se njihova ponuda uglavnom orijentira na usluge hrane i pi a. odnosno pravilniku : Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06) Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07) Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u selja kom doma instvu (NN 5/08) Pravilnik o turisti kim uslugama na selja kim doma instvima. lova. Zakon o obrtu). kao i marketinško upravljanje za sada ne postoje na nacionalnoj razini (trenutno su ovi upravlja ki modeli postavljeni tek na regionalnoj razini). zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma Klju ni strateški dokumenti Razvoj ruralnih podru ja i povezano s time razvoj turizma u ruralnim podru jima postaje prioritetom razvojne politike na nacionalnoj.

a koji su direktno ili indirektno vezani uz razvoj ruralnog turizma: 1.Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj 7 32 64 1 1 8 6 6 2 56 2 11 42 21 31 70 Ovi objekti kategorizirani su kao Turisti ka selja ka obiteljska gospodarstva (TSOG). Ministarstvo turizma trenutno provodi sljede e programe potpora i poticaja u turizmu. a u zakonsko-regulativnom smislu obuhva eni su sljede im propisima: Uvjeti za kategorizaciju sobe u selja kom doma instvu Uvjeti za kategorizaciju apartmana u selja kom doma instvu Uvjeti za kategorizaciju kampa u selja kom doma instvu Programi potpore i poticaja seoskom turizmu na državnoj i županijskoj razini Financiranje razvoja ruralnog turizma i poduzetnika u ruralnom turizmu i ruralnim podru jima provodi se u okviru poticaja (npr. kušaonica. Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" poticajna mjera kreditiranja seoskog turizma na ruralnim podru jima Republike Hrvatske uz državnu subvenciju kamata Sredstva su namijenjena za stvaranje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta za seoski turizam kroz: obnovu tradicijskih ku a s pripadaju im gospodarskim objektima. podruma 78 . kao i kreditnih linija. potpore pojedinih županja i jedinica lokalne samouprave. državne potpore ministarstava turizma i poljoprivrede. te potpore me unarodnih institucija).

a najmanji je 20 tisu a kuna). tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" 79 .bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu (lovni. obnovu i ure enje športsko-rekreativnih i gospodarskih sadržaja (štale.000. obnovu i vrednovanje prirodne baštine uklju ivanjem u turisti ku ponudu U 2008. koji iznosi od 10.00 kn po pojedinom korisniku.000 EUR. ukupna prora unska sredstva za ovaj Program iznosila su 8. 4.000. pješa ke. gatori. koja imaju turisti ke potencijale u kulturnoj i prirodnoj baštini. podru jima od posebne državne skrbi i otocima. planinski i ostali oblici turizma na kontinentu) Sredstva su namijenjena udrugama. i adaptaciju postoje ih objekata. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Sredstva državne potpore male vrijednosti dodjeljuju se za sufinanciranje razvoja turisti ke ponude na podru jima na kojima turizam nije dovoljno razvijen.00 kn. 3. te zaštitu. pravnim i fizi kim osobama.000. brdsko-planinskim podru jima. Program ‘Zelena brazda’ . izgradnju i opremanje objekata i radionica tradicijskih obrta ure enje pripadaju eg okoliša i druge sadržaje koji nadopunjuju ukupnu ponudu seoskog turizma Obrtna sredstva mogu se odobriti najviše do 20% od iznosa kredita.) obnovu. a posebno na ruralnim. godini. sa rokom otplate do 15 godina te po ekom do 2 godine. Program poticanja zaštite. obnovu i vrednovanje kulturne baštine uklju ivanjem u turisti ku ponudu.000 EUR do 200.izgradnju novih. zatim za zaštitu. ribolovni. a najviše do 300. koji ne e narušiti vrijednosti i naslje e hrvatske tradicijske arhitekture i života na selu kupnju postoje ih tradicijskih objekata i drugih nekretnina potrebnih za funkcioniranje seoskog turizma opremanje objekata Sredstva su tako er namijenjena za stvaranje uvjeta za dodatne sadržaje i atrakcije u seoskom turizmu kroz: izgradnju. te dogradnju. ribnjaci. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedina nog programa ili projekta. biciklisti ke staze i dr. Program kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva "Poticaj za uspjeh" Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. nadogradnju. Kamatna stopa za korisnika kredita je fiksna od 8% godišnje uz fiksnu subvenciju Ministarstva od 6% godišnje 2. a potpora je dodijeljena za ukupno 219 projekata (najve i iznos potpore pojedinom projektu jest 70 tisu a kuna.

op ina. gradova i županija koje povezuje ista tema. povijesne i prirodne baštine ruralnih krajeva uklju ivanjem u turisti ku ponudu. Program poticanja razvoja tematskih turisti kih putova „Tematski putovi“ Sredstva se koriste za usmjeravanje turisti ke potražnje/prometa prema podru jima na kojima turizam nije dovoljno razvijen.000. brdsko-planinskim podru jima. aparthotel s restoranom i kamp Program „Poticaj za uspjeh“ temelji se na kreditnim sredstvima banaka i sredstvima za subvencioniranje kamata Ministarstva Sredstva Ministarstva predstavljaju državnu potporu malim i srednjim poduzetnicima za poticanje njihovih po etnih ulaganja u turizmu.000.00 kn Sredstva državne potpore mogu se koristiti isklju ivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za: a) projekte utemeljene na turisti koj valorizaciji kulturne. zgrade i oprema). promotivni materijal) projekti ulaganja u organizaciju sajmova i prodajnih izložbi projekti ulaganja u stru ni dizajn i redizajn 6.00 kn. dok je za srednje poduzetnike u postotku do 7. za povezivanje s europskim tematskim putovima Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prije i iznos od 250. pansion. afirmacije i promoviranja izvornih suvenira kroz oživljavanje tradicijskih i umjetni kih obrta i doma e proizvodnje kroz sredstva državne potpore male vrijednosti Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prije i iznos od 100. za gospodarsko povezivanje više podru ja.Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. Sredstva državne potpore mogu se koristiti isklju ivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruje unapre enje izrade i plasmana izvornih suvenira: projekti ulaganja za ure enje proizvodnih i prodajnih prostora projekti za nabavku strojeva i alata projekti opremanja suvenira za plasman na tržište ( prikladna ambalaža. a to su troškovi po etnih ulaganja (materijalna ulaganja: zemljišta. a posebno prema ruralnim. Program poticanja unapre enja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“ Poticanje izrade. podru jima od posebne državne skrbi i unutrašnjosti otoka. za zajedni ko oblikovanje i promidžba regionalnog turisti kog proizvoda više mjesta.5% opravdanih troškova 5. povijesne i prirodne baštine 80 . Iznos državne potpore malim poduzetnicima može se dodijeliti u postotku do 15% opravdanih troškova. Visina državne potpore izra unava se temeljem opravdanih troškova ulaganja. za vrednovanje kulturne.

pješa kih.b) projekte utemeljene na ponudi proizvoda poljoprivrednih/agrarnih gospodarstava i gastronomiji ruralnih krajeva c) projekte utemeljene sportsko-rekreativnoj ili zdravstvenoj ponudi 7. Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma Osim Ministarstva turizma.). ostala resorna ministarstva tako er pružaju potporu i poticaje razvoju ruralnog turizma. Sredstva po ovom natje aju se odnose na: projekte ure enja postoje e javne turisti ke infrastrukture i oboga ivanje sadržaja. kao na primjer: Ministarstvo gospodarstva . Sufinanciranje turisti kih projekata kojima su odobrena sredstva iz me unarodnih fondova 10. ure enje ostale javno turisti ke infrastrukture. Sredstva su namijenjena tijelima podru ne (regionalne) uprave (županije) i lokalne samouprave (gradovi.000. Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma 11. Obrazovanje za poduzetništvo Ministarstvo poljoprivrede. ukoliko se projekt odnosi na javnu infrastrukturu. Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva.00 kuna. kao na primjer sljede i projekti: Zadružno poduzetništvo. vinskih i dr. uz suglasnost jedinica podru ne (regionalne) i lokalne samouprave. Program poticajnih mjera za pove anje konkurentnosti turisti kog tržišta 9. ribarstva i ruralnog razvoja . Inovacije i novi proizvodi. Iznimno nositelji projekta mogu biti i pravne i fizi ke osobe."Turizam kroz regije" Ovim programom bespovratnih sredstava financiraju se projekti i izrada projektne dokumentacije za javnu infrastrukturu u funkciji turizma ime se omogu uje stavljanje u funkciju dodatnih turisti kih sadržaja. Program poticaja ulaganjima u javnu turisti ku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odre enoj destinaciji u 2008 . op ine). izgradnju javne infrastrukture koja omogu ava uspostavu tematskih turisti kih putova (biciklisti kih.razli iti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedina nog projekta. stavljanje u funkciju turizma objekata kulturno – povijesne i prirodne vrijednosti. a najviše do 500.Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva“ 81 . 8.

institucionalnim kao i poticajnim mehanizmima. Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama.IPA) – prekograni na suradnja. uz navedene poticaje resornih ministarstava. razvoj ljudskih potencijala. tako er može koristiti sredstva me unarodnih fondova koja se uglavnom odnose na izgradnju institucija. regionalni razvoj. regionalni razvoj. obrtnicima i poduzetnicima Potpore turisti kim manifestacijama i udrugama Potpore razvoju kulturnog turizma Financiranje izrade biciklisti kih brošura Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma Financiranje turisti ke signalizacije Izrada projekata iz Glavnog plana razvoja turizma SDŽ (poseban fokus je stavljen na razvoj ruralnog turizma – Strategija razvoja ruralnog turizma županije je u procesu izrade) Republika Hrvatska kao zemlja kandidat za lanstvo u Europskoj Uniji. a tome pridonosi injenica da ne postoje regionalni centri za animaciju i stru nu podršku poduzetništvu u ovom segmentu.Kreditne linije resornih ministarstava provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj. Splitsko-dalmatinska županija u okviru Odjela za turizam nudi nekoliko programa poticaja projekata u turizmu i ostalih uz turizam vezanih projekata: Program etno.ovim programom se odobravaju sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji.„Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i grani nim podru jima Bosne i Hercegovine“ AMAMO . ruralni razvoj (IPARD) IPARD . 82 . Prema tome. koji bi se mogao lakše komercijalizirati na lokalnom.plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak Uvidom u cjelovitu dokumentaciju prema prethodnim strateškim. mogu e je zaklju iti sljede e: Snažan je raskorak izme u postoje ih mehanizama poticaja i i sredstava s aktualnim institucionalnim okvirom za razvoj ruralnog turizma. projekti koji su financirani od strane me unarodnih fondova. razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. svede na razinu županije. pomo u tranziciji i izgradnja institucija. a poti u razvoj ruralnog turizma su: CARDS program . prekograni nu suradnju. Subvencije poljoprivrednicima. Optimalno rješenje je da se pragamti na odgovornost za poticanje ovog programa i koordinaciju svih drugih programa i poticaja. Sve to rezultira situacijom u kojoj još uvijek nema dovoljne ekonomije obujma ovog biznisa. Rezultat je injenica da je realizacija projekata ruralnog turizma spora. ali i internacionalnom tržištu.preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipi nih proizvoda Instrument pretpristupne pomo i (Instrument for Pre-accession Assistance . u cilju stvaranja etno-eko sela i oboga ivanja turisti ke ponude.eko sela .

TZ Komiža i TZ Vis ne ostvaruju zna ajnu suradnju u radu. Hoteli . me utim vlastiti financijski kapaciteti ograni avaju ih tek na podršku razvoju manjih konkurentskih programa i poticaja investicijama (infrastrukturnih. a pri tome treba otvoriti mogu nost za ulazak eksternih investicija. Evaluacija lokalnih interesnih subjekata izvršena je u cilju prepoznavanja generalnih stavova vezano na turisti ki razvoj ove destinacije.na podru ju otoka Visa posluju tri hotela u okviru dva poduze a (Hoteli Vis d. FIMA i mali dioni ari. ali i ostale rekreativne aktivnosti poput rekreacije na otvorenom. te se sa odlukom razvojnih usmjerenja cijelog otoka o ekuje i eksplikacija njihovih daljnjih aspiracija i interesa. Osim inicijativa Muzeja i Franjeva kog samostana u gradu Visu za arheološko istraživanje Isse i predstavljanje anti kog teatra.d. itd. Hoteli u gradu Visu i gradu Komiži svake godine ulažu sredstva u održavanje hotela. unapre ivanjem i promocijom izvornih vrijednosti i turisti kih proizvoda ovog prostora. aktivnosti i sadržaja otoka.bave se poticanjem. Horwath Consulting proveo je standardnu proceduru obilaska terena i razgovora sa klju nim interesnim subjektima u turizmu ovog podru ja. Impress Club. regionalnoj ili nacionalnoj razini za obnovom ovih vrijednih lokacija.). donacijama. kultura i tradicija. smještaj. što predstavlja jednu od prepreka planiranju daljnjeg razvoja cijelog otoka. Hotel Biševo u Komiži još nije privatiziran.op i stav lokalnih vlasti na otoku Visu je da daljnji razvoj turizma treba temeljiti na principima održivog razvoja visoke vrijednosti. D&D. razvoja konkurentnih turisti kih proizvoda. te razvijati malo i srednje poduzetništvo. manjih projekata turisti ke infrastrukture.povijest otoka Visa izuzetno je bogata i atraktivna za predstavljanje u turisti koj ponudi otoka. Ionis). te je stoga potrebno njihovo daljnje uklju ivanje u profesionalizaciju turisti kih proizvoda. a potrebnih ve ih ulaganja u restrukturiuranje za sada nema. Neke od tih agencija ve djeluju kao svojevrsne destinacijske menadžment kompanije. Muzej grada Visa . koje organiziraju i komercijaliziraju razli ite aktivnosti na otoku (npr. a financiraju se sredstvima op inskog budžeta.). Lokalne vlasti (Grad Vis i Grad Komiža) . kao što je propisano Zakonom o turisti kim zajednicama. dok od klju nih problema za razvoj vide u nedostatku ljudskih resursa. lociranih u gradovima Komiži i Visu (Alternatura. od boravišnih pristojbi i lanarina. Grad Vis još uvijek nije donio Prostorni plan ure enja grada. što upu uje na potrebu kvalitetne destinacijske menadžment organizacije za otok Vis.). me utim trenutno to nije slu aj. 83 . Pretpostavka je da hoteli u obje destinacije trenutno drže poziciju 'mirovanja'. obilaska uvala. kao i u cilju prepoznavanja upravlja ke i financijske snage / interesa klju nih interesnih subjekata u fazi realizacije ovog projekta. u smislu razvoja cjelokupne turisti ke destinacije Vis. a vlasnici su država. dok su Hoteli Issa i Tamaris privatizirani.d. Navigator. TA Komiža. Nika Adventure Tours. aktivnosti. te ostalih fondova. i Modra špilja d. urbanih. trenutno ne postoje drugi napori na lokalnoj.5. Darli & Darli . Srebrna Tours. te njihovom valorizacijom u turizmu. ronjenja i sl. te neadekvatnoj op oj infrastrukturi (osobito vodoopskrba). Evaluacija klju nih interesnih subjekata U okviru procesa izrade Plana razvoja eko/ ruralnog turizma za podru je LOT 2 (Otok Vis). Lokalne vlasti proaktivne su u osiguravanju sredstava iz državnog prora una. Turisti ke zajednice Vis i Komiža . Turisti ke/putni ke agencije – na otoku Visu posluje nekoliko turisti kih/putni kih agencija. Karte na koje Vis treba igrati su povijest.

neki od problema vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju otoka leže u nedostatku zajedni kog i organiziranog plasmana proizvoda na tržište. 20. a njoj su prisustvovali predstavnici javnog i privatnog sektora. Ve ina je privatnog smještaja (soba/apartmana za smještaj) unutar objekata stanovanja oto kih obitelji. uz manju podršku lokalnih TZ-ova. U nastavku se navode klju ni rezultati ove radionice: 1. koji svojom kvalitetnom ponudom. kao i predstavnici nevladinih organizacija (popis sudionika radionice predan je Naru itelju sa kompletnim materijalima radionice).. koji su uglavnom nedostatne razine kvalitete. Radionica je održana u svrhu identifikacije stavova klju nih subjekata. udruge. Sudionici radionice birali su etiri turisti ka proizvoda po prioritetu sa predložene liste. Na Visu se ve isti e nekoliko autohtonih proizvoda koji se brandiraju i komercijaliziraju (Viški hib. odnosno u unutrašnjosti otoka. Klju ni rezultati sa radionice: Gore navedeni stavovi klju nih subjekata identificirani su na individualnim razgovorima obavljenih od strane tima Horwath Consultinga. što otežava realizaciju mnogih inicijativa. Ipak. kao i tijekom radionice.. pozitivan i proaktivan stav pojedinaca u poljoprivredi. a identificirane su inicijative za uzgojem starih viških sorti poput 'palagružonke'. prijevoznici. Me utim. Vrlo je jasno da je proizvod eko / ruralnog turizma na elu ljestvice prioriteta razvoja: 84 . koje uzgajaju lokalne sorte poput vugave. na otoku postoji nekoliko vinogradara i lokalnih vinarija (Lipanovi .ribari. Roki. te izraženi postoje i problemi prožeti su injenicom da još uvijek nije donesen Prostorni plan grada Visa. listopada 2008. iako se njihovo poslovanje uglavnom odvija u ljetnim mjesecima. zadruge . i malim inicijativama aktivno proizvode i promoviraju lokalne proizvode. Vidovi ). Udruga obrtnika broji oko 200 lanova. trgovci. te razvoj onih proizvoda i aktivnosti koji njeguju i omogu avaju komercijalizaciju gastronomije kao visokovrijednog i atraktivnog resursa. udruga i njenih lanova u smislu revitalizacije lokalne poljoprivrede i inovacija tradicionalnih proizvoda i njihove komercijalizacije svakako treba pratiti i poduprijeti. a pokrenuta je inicijativa za prodaju tih proizvoda na viškoj rivi tijekom sezone. ). dok je manji broj zasebnih apartmanskih objekata s kvalitetnim dodatnim uslugama za goste. po mišljenju klju nih subjekata.na otoku Visu posluju obrtnici . Nadalje. kao i u svrhu provjere preliminarnih prijedloga ovog projekta. kako bi nazna ili one za koje misle da treba razvijati na otoku Visu. Iv evi . koje se izme u ostalog bave prešom maslina i preradom / obradom roga a. Lokalni obrtnici. slatki proizvodi od vo a pekmezi. Radionica je održana u gradu Visu. poljoprivrednici. Klju ni stavovi. Trenutno su ovi subjekti uglavnom prepušteni vlastititm naporima u smislu oglašavanja i promocije. džemovi. rakija od roga a i sl. u Komiži i Visu.obzirom na nedostatak kvalitetnih hotela.Ugostiteljski objekti – na otoku se isti e nekoliko ugostiteljskih objekata sa ponudom lokalnih gastronomskih specijaliteta. Stoga se kao jedan od klju nih konkurentskih programa unapre enje smještajne ponude otoka mora predvidjeti program financiranja malih oto kih smještajnih kapaciteta. 67% ukupnih smještajnih kapaciteta otoka Visa odnosi se na privatne kapacitete. ugodnim ambijentom i atmosferom privla e goste. te plavac mali. Iznajmljiva i privatnog smještaja . i sli no. ugostitelji. Na otoku tako er postoje poljoprivredne zadruge (PZ Podšpilje i PZ Komiža). a prevladavaju i stav ovih subjekata jest da je potreban strukturirani pristup razvoju kompletne turisti ke ponude otoka.

potrebno je prethodno identificirati aspiracije klju nih subjekata vezano na obim rasta turizma u sljede ih 10-15 godina.2. Prisutni na radionici birali su opciju koja odgovara njihovim aspiracijama: 3. klju ni projekti turisti kog smještaja s kojima treba zapo eti razvoj na otoku Visu. Jednako tako. I na kraju. klju ni preduvjeti za rast i razvoj turizma destinacije su sljede i (izbor dva odgovora): 5. Po mišljenju sudionika radionice. U svrhu procjene modela rasta. po mišljenju sudionika radionice su (odabir tri odgovora po prioritetu): 85 . sudionici su izrazili stav o tome tko bi za takav rast i razvoj trebao preuzeti odgovornost. pa su u tom smislu odabrali dvije od ponu enih opcija: 4.

budu i da na ova dva otoka nema trenda depopulacije u posljednjih 150 godina. 2008 86 . Južnodalmatinski otoci imaju nisku gusto u naseljenosti s velikim depopulacijskim trendom u posljednjih 150 godina. Ovakvo stanje prate i demografski trendovi na ovim otocima koji su atipi ni za hrvatske otoke. napravljen je sljede i izbor otoka: Lošinj (odgovara veli inom i geografskim obilježjima) Rab (odgovara veli inom i geografskim obilježjima) Lastovo (odgovara prometnim položajem i geografskim obilježjima) Mljet (odgovara po prometnim položajem i veli inom) Iako se ovdje može re i da i drugi otoci Jadrana predstavljaju konkurenciju otoku Visu. kao što je na primjer otok Hvar. Analiza konkurenata Usporedbe s konkurencijom op enito služe kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale mogu e razvojne strategije.1 Kriteriji izbora konkurenata sli na veli ina (oko 90 km2) sli na geografija sli an prometni položaj Kriteriji za izbor konkurentskih otoka su sljede i: Budu i da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije.6. 6. 6. potrebno je naglasiti da takve oto ke destinacije ve po inju graditi svoj prepoznatljivi turisti ki imidž te da se pozicioniraju i svojom ponudom ciljaju one skupine gostiju bitno razli ite od postoje ih i potencijalnih skupina gostiju otoka Visa. te oto ke destinacije nisu odabrane kao konkurentski krug otoka Visa. Sukladno tome. Pod konkurencijom se u ovom slu aju podrazumijevaju drugi sli ni otoci na hrvatskom Jadranu te njihova op a i gospodarska situacija.700 8. Vidljiva je visoka gusto a naseljenosti koja je iznad hrvatskog prosjeka. Tablica 6–1: Analiza konkurenata – op i podaci otok Mljet Rab Vis Lošinj Lastovo površina (km2) 100 94 90 74 41 stanovništvo 1.2 Op i podaci Vis se veli inom nalazi u sredini ljestvice prema veli ini i broju stanovnika.111 9.480 3.134 835 gusto a naseljenosti (st / km2) 11 101 41 110 20 Izvor: DZS.

goranskoj županiji sjeverno od Paga i južno od Krka. Na otoku se nalazi više crkvi iz romani kog razdoblja koje su uz pala e mo nih rapskih srednjovjekovnih obitelji najvažniji kulturno-povijesni spomenici. stolje u. Me utim. slika (mapa) Položaj Opis Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih 102 km2 9. tek u 10. Slaveni grad naseljavaju kasno. Otok se prvi put spominje još u doba Grka otkada mu poti e i ime (Arba). Zbog specifi ne klime sva naselja smještena su u zavjetrini. Mljet i Vis). Sjeveroisto na strana otoka je krševita dok se na jugozapadnoj nalazi posljednja hrastova šuma na Mediteranu. Zna ajniji kapaciteti u kampovima nalaze se samo u Lošinju. Prvu skupinu karakterizira bolja prometna povezanost s kopnom i ja a turistificiranost. rije je o turisti kom tržišnom modelu u kojem prevladava privatni smještaj i hotelski smještaj niže kvalitete (2 -3 *).Geografskim smještajem i gusto om naseljenosti promatrani otoci mogu se podijeliti na otoke na sjevernom Jadranu (Rab i Lošinj) te južnodalmatinske otoke (Lastovo.239 87 . Tablica 6–2: Analiza konkurenata – otok Rab OTOK Rab Otok se proteže 22 km u smjeru sjeverozapad jugoistok te se nalazi u Primorsko .480 405 1. Doživljava vrlo snažan razvoj za vrijeme Rima. Najviši vrh otoka je Kamenjak (408 metara).

Mali Lošinj je najve e naselje na otoku. Sukladno tome. Naselje poti e još iz anti kih vremena. 88 . a na otoku se nalazi i nekoliko sa uvanih sakralnih objekata iz rimskog doba.296 241 1574 Drugu skupinu karakterizira slaba naseljenost. slabija turistificiranost. ije se administrativno podru je proteže i na dio otoka Cresa. teži prometni dostup (osobito Lastovo). a poznat je i bogatom podmorju (dupini). stolje u. izrazito negativni demografski trendovi. otoci iz ove skupine turisti ku valorizaciju uglavnom doživljavaju kroz proizvode specijalnih interesa i kao skrivene nauti ke oaze (iako gotovo nemaju registriranih nauti kih kapaciteta. Otok ima imidž klimatskog lje ilišta koji datira još iz Austrougarske. trgovine i brodogradnje u 18. Otok se blagom klimom i vegetacijom isti e me u ostalim jadranskim otocima. i 19. Osobito se isti e Mljet kao jedini naseljeni jadranski otok na kojem se nalazi i nacionalni park. i jadranskim ortocima uop e. Snažniji gospodarski zamah mjesto dobiva kroz razvoj turizma.Tablica 6–3: Analiza konkurenata – otok Lošinj OTOK Lošinj Otok je dio creško-lošinjskog arhipelaga i nalazi se na prometnom plovnom putu izme i Istre i Dalmacije. Fizi ki je spojen s otokom Cresom što mu osigurava lakši dostup (zbog relativno kratke trajektne linije Cresa s Istom i otokom Krkom). Položaj Opis Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih 223 km² 6. ali i netaknute prirodne ljepote.

Tablica 6–4: Analiza konkurenata – otok Mljet
OTOK
Mljet
Smješten je južno od poluotoka Pelješca od kojeg ga dijeli Mljetski kanal širok 8 km. Orijentiran je istok zapad i duga ak 37 km s prosje nom širinom 3,2 km. Vulkanskog je porijekla s borjnim poljima od kojih najve e Popovo polje spaja sjever i jug otoka. Glavna trajektna luka Pola e nalazi se na sjeveru otoka, a jedini hotel Odisej na sjeverozapadu.Na sjeverozapadu otoka nalazi s i jezero s oto i em koje je proglašeno nacionalnim parkom 1960. godine. Za razliku od ve ine ostalih jadranskih otoka, na Mljetu izostaje krški krajolik te je poznat po bujnoj vegetaciji i brojnim životinjskim vrstama. Zbog toga i zbog injenice da je nacionalni park, uz komercijalne turiste privla i i znanstvenike. Usprkos snažnoj prirodnoj atrakcijskoj bazi, turisti ka ponuda je relativno oskudna i još uvijek ne postiže bolje performanse. slika (mapa)

Položaj

Opis

Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih Broj zaposlenih u turizmu

100 km2 1.111 ??? 145 88

Tablica 6–5: Analiza konkurenata – otok Lastovo
OTOK
Lastovo
Otok pripada arhipelagu srednjedalmatinskih otoka. Nalazi se 13 km južno od Kor ule i najudaljeniji je naseljeni otok. Otok je dug 9,8 km i širok 5,8 km. U Lastovskom arhipelagu nalazi se 46 otoka od kojih su najve i Sušac, Prežba, Mr ara i skupina otoka Lastovnjaci koja se nalazi na isto noj strani. Grad Lastovo nalazi se na strmim rubovima prirodnog amfiteatra okreut polju na kontinentalnom dijelu otoka, a ne luci kao što je uobi ajeno za oto ka mjesta. Ostala ve a mjesta na otoku su Ubli (Sveti Petar), Lu ica, Zaklopatica, Skrivena Luka i Pasadur. Grad Lastovo datira još iz rimskog doba. Jedno od najbogatijih podmorja na Jadranu, krška polja i prirodna staništa orlova i sokolova ine bogatu priordnu resursnu bazu. Za cijeli otok je simboli na brojka 46 koja odražava broj otoka u arhipelagu, njihovu površinu, broj crkava i polja. Usprkos prirodnoj i kulturnoj resursnoj bazi do sada nije bilo snažnije turisti ke komercijalizacije (nema hotela na otoku) emu je doprinijela prometna izolacija i težak dostup. slika (mapa)

Položaj

Opis

Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih Broj zaposlenih u turizmu

56 m2 835 50 80 14

89

6.3 Gospodarstvo
Iako su otoci na sjeveru Hrvatske nekoliko puta naseljeniji od onih na jugu, još ve a razlika je vidljiva u godišnjim prihodima. Lošinj s gotovo milijardu HRK godišnjih prihoda, odnosno Rab s oko 600 milijuna HRK, imaju 10 do 20 puta snažnije gospodarstvo od Mljeta i Lastova ije gospodarstvo prihoduje oko 40 milijuna HRK. Vis se nalazi u sredini ljestvice s oko 104 milijuna HRK godišnjeg prihoda.
Tablica 6–6: Godišnji prihod
Godišnji prihod otoka u 2007. u milijunima HRK
Rab

Lošinj prihod od turizma ukupan prihod

Vis

Lastovo

Mljet 0 Izvor: FINA 2008. 200 400 600 800 1000 1200

Me utim, mnogo indikativniji podatak je prihod prema stanovniku. U ovoj kategoriji se Vis nalazi uvjerljivo na za elju ljestvice s tek 3.888 € prihoda po stanovniku, dok pretposljednji Mljet ostvaruje 5.353 € prihoda po stanovniku, a Lošinj ak 16.705 € po stanovniku.
Tablica 6–7: Prihod po stanovniku
Prihod po stanovniku u 2007. u €
Vis

Mljet

Lastovo

Rab

Lošinj 0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000 14.000 16.000 18.000

Izvor: FINA 2008.

Ukoliko se promatra prihod od turizma u ukupnom prihodu, Mljet i Lastovo se izdvajaju kao jedini iz promatrane skupine koji više od 40% ostvarenih prihoda realiziraju kroz turizam. Ukoliko se zanemari Lastovo sa 61% zaposlenih u turizmu, može se zaklju iti da je na

90

promatranim otocima standardno 30 do 40% zaposlenosti ostvaruje kroz turizam. Vis se po postotku prihoda nalazi u sredini, a po zaposlenosti na dnu ljestvice.

6.4 Turizam
U skladu sa slikom o ukupnom i turisti kom prihodu, ukupni turisti ki kapaciteti na Rabu i Lošinju su oko desetak puta ve i od onih na Mljetu, Lastovu i Visu. Ipak, Vis sa ukupnih 3.078 kreveta raspolaže najve im smještajnim kapacitetima od promatranih južnodalmatinskih otoka.
Tablica 6–8: Prihod od turizma
otok Mljet Lastovo Vis Lošinj Rab % prihoda od turizma
44% 41% 24% 24% 19%

% zaposlenih u turizmu
61% 40% 25% 42% 36%

Izvor: DZS, 2008

Tablica 6–9: Turisti ki kapaciteti 2007.
Ukupni turisti ki kapaciteti u 2007. godini (kreveti)
Lastovo Mljet Vis Lošinj Rab 0 Izvor: DZS 2008. 5.000 10.000 15.000 20.000 25.000

Ukoliko se promatra smještajnih kapaciteta, kod svih promatranih otoka, osim Mljeta, privatni smještaj ini više od 50% kapaciteta, pri emu je taj broj najve i na Visu i iznosi ak 77%. Hotelski smještaj varira izme u 10 i 20% u ukupnom smještaju i nešto je viši na južnodalmatinskim otocima. Od južnodalmatinskih otoka jedino Mljet ima kamp smještaja, dok registriranih kapaciteta u segmentu nauti kog turizma ima samo na Lastovu i to samo 27 vezova.

91

Iskorištenost prostora u smislu turistifikacije daleko je ve a na otocima u sjevernom dijelu Jadrana pa Rab ima 259 turisti kih kreveta na etvorni kilometar, Lošinj 159, a Lastovo tek 9. Vis se nalazi u sredini ljestvice sa 75 kreveta na etvorni kilometar. Sukladno turisti kim kapacitetima, Rab i Lošinj ostvaruju i znatno ve i broj turisti kih no enja od ostala tri promatrana otoka, kao što je prikazano na donjem grafikonu.
Tablica 6–10: Turisti ka no enja 2007.
Turisti ka no enja u 2007. godini
Lastovo Mljet Vis Lošinj Rab 0 Izvor: DZS 2008. 500.000 1.000.000 1.500.000 2.000.000

Ukoliko se promatra ostvareni direktni turisti ki prihod po no enju, zbog manje turisti kih kapaciteta ve i prihod po no enju ostvaruju slabije turistificirani južnodalmatinski otoci s izuzetkom Visa koji je sa 130 HRK prihoda po turisti kom no enju bliži Rabu i Lošinju nego Lastovu koje skromnu koli inu smještajnih kapaciteta uspijeva utilitarizirati s gotovo 300 HRK po turisti kom no enju.

Tablica 6–11: Prihod po no enju 2007.
Ostvareni prihod po turisti kom no enju u HRK u 2007. godini
Rab Vis Lošinj Mljet Lastovo 0 Izvor: DZS, FINA 2008. 100 200 300

Relativno visoka iskorištenost smještajnih kapaciteta Lastova vidljiva je u godišnjem prihodu po turisti kom krevetu od gotovo 17 tisu a HRK. Vis se prema ovom kriteriju nalazi na pretposljednjem mjestu od promatranih otoka s nešto više od 8 tisu a HRK po krevetu. Obzirom 92

na vrlo veliki porast kapaciteta u privatnom smještaju Rab se nalazi na dnu ljestvice s manje od 5 tisu a HRK prihoda po krevetu.
Tablica 6–12: Godišnji prihod po krevetu
Prosje ni godišnji prihod po krevetu u HRK u 2007. godini
Rab Vis Lošinj Mljet Lastovo 0 Izvor: DZS, Fina 2008. 5.000 10.000 15.000 20.000

Godišnja zauzetost hotelskog smještaja na promatranim otocima na razini je hrvatskog prosjeka na Visu i Mljetu (oko 33%), a ispod prosjeka na Rabu, Lastovu i Lošinju (Rab i Lošinj oko 29%, Lastovo tek nešto više od 20%). Dakle, niti jedan od promatranih otoka krivuljom sezonalnosti ne odska e od hrvatskog prosjeka od oko 85% realiziranih no enja tijekom ljetnih mjeseci i još uvijek nema uvjete za cjelogodišnje poslovanje.

93

razvoj turizma u op em slu aju podjednako vu e i ostale gospodarske sektore s tim da ja e turistificirani otoci imaju daleko snažnije gospodarstvo i manju nezaposlenost. Hotelski smještaj iznosi 10 do 20% a privatni smještaj od 60 do 80% s izuzetkom Lošinja. Lastovo i Mljet su znatno iznad ostalih otoka. Postoji razlika u demografskom trendu i gospodarskoj razvijenosti otoka na sjevernom Jadranu i onih na jugu. U turisti kom smislu. U odnosu na analizirane konkurente. što se u nešto manjoj mjeri odnosi i na Vis. otok Vis ima sljede e razvojne opcije u pogledu budu eg turisti kog razvoja: Vis može krenuti u snažniju turistifikaciju po uzoru na otoke Rab i Lošinj izgradnjom nekoliko ve ih resorta mješovite namjene s jakom komponentom poslovanja nekretninama kao instrumentom upravljanja rizicima investicija zbog još uvijek dominantne sezonalnosti proizvoda. imaju i zna ajnije prilike za dalji planski turisti ki razvitak. no usprkos tome udio turisti kog prihoda u ukupnom ostaje više manje konstantan. Zaklju ak Temeljem analize konkurencije. ali i dovoljne ljudske resurse za snažniju turistifikaciju. pa ak i umjeren porast. Zadržavanje. me utim. zahtijeva vrijeme i s njime povezanu neizvjesnost. ve samo izvana a na na in izvedbe zna ajnih investicija u 94 . Dakle. veliki broj novih kapaciteta privatnog smještaja uzrokuje vrlo skroman godišnji prihod po krevetu na Lošinju. i 19. Ipak. uvjetovala su da su otoci na sjevernom dijelu bolje povezana s kopnom te su time stvoreni uvjeti za njihov snažniji razvoj u 18. odnosno razdoblja pod austrougarskom vladavinom. tj.7.5. Ovakva struktura uvjetuje visoku sezonalnost tijekom ljetnih mjeseci koja uzrokuje godišnju zauzetost hotela na razini ili ak ispod hrvatskog prosjeka. broja stanovnika na Rabu i Lošinju dala je temelj za snažnije gospodarstvo. Jednako tako. Ta opcija. Za sada nema uvjeta za cjelogodišnji turisti ki biznis niti na jednom od promatranih otoka. ali je ta opcija tako er izvjesna s pozicije detektiranog interesa doma ih i napose potencijalnih inozemnih investitora. Povijesni kontekst. veli ini i prometnom položaju (barem dva kriterija zadovoljena) mogu se izvesti sljede i zaklju ci: Svi promatrani otoci su naseljeni još u gr ko ili rimsko doba. 4 otoka na hrvatskom Jadranu koji su Visu sli ni po geografskim obilježjima. Otoci na sjevernom Jadranu su mnogo ja e turistificirani od onih na jugu. Visu i osobito Rabu. Nema bitnih razlika u strukturi smještaja me u promatranim otocima. stolje u. jasnije turisti ko pozicioniranje imaju Mljet (Nacionalni park) i Lošinj (klimatsko lje ilište još iz doba Austrougarske). Vis može ekati i i i putem Mljeta i Lastova gdje se nikakav zna ajniji razvojni impuls ne može dogoditi iznutra. Obzirom na malu koli inu izgra enih kapaciteta na ova dva otoka. usprkos relativno sli nim geografskim osobinama. ukoliko se promatraju ostvareni prihodi po turisti kom no enju.

ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zale u otoka koja je karakteristi na za neke uzorne slu ajeve koji su analizirani za potrebe ovog projekta.pojedine mega projekte koji su vrlo osjetljivi i s do kraja nesagledivim posljedicama na lokalni socio-kulturni supstrat. U tom kontekstu Vis treba maksimirati upotrebu postoje ih gra evinskih struktura te prirodnih i kulturnih potencijala i eventualno i i na manje i ekskluzivne nove 'green field' projekte (potpuno nove investicijske projekte) koji e svoje lokalno tržišno uporište tražiti upravo na prethodno spomenutim te sa uvanim i revitaliziranim vrijednostima prostora. 95 . tržišne interese te napose interese stanovništva otoka. Upravo se za ovu opciju u narednim dijelovima ove studije traži tržišna i poslovna uporišta jer smo uvjereni da je rije o modelu koji na najbolji na in spaja strukturu atrakcija. Vis kao otok može prona i tre i put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba prevesti u vlastitu prednost ali samo u slu aju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan na in spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s oto kom agroproizvodnjom.

Regionalne europske analize bilježe pad potražnje za Centralnom i Isto nom Europom. Italijom i Španjolskom kao regionalnim liderima. godini Europa je zabilježila još jednu pozitivnu godinu sa pove anjem broja dolazaka i no enja. te kao takvi daju dobru sliku vrijednosti koje su bitne za tržišnu utemeljenost budu eg razvoja.brzina vs ugoda KONKURENTSKI TRENDOVI Turizam kao važan sektor O uvanje okoliša Terorizam Troškovi osiguranja Prava potroša a Globalna on-line revolucija Utrka za ve im raspoloživim dohotkom Ve i broj destinacija Poja ana konkurencija TURISTI KI TRENDOVI Skra eni glavni odmor eš i kra i odmori Individualne ture On-line revolucija bookinga Globalno stabilniji rast putovanja Izvor : European Travel Commission. Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu GLOBALNI TRENDOVI EKONOMSKI TRENDOVI Globalizacija Kriza hipotekarnih kredita Nestabilnost cijene nafte Propadanje tradicionalnih industrija • Polarizacija bogatstva DRUŠTVENI I KULTURNI TRENDOVI Promjenjena obiteljska struktura Starenje populacije Pove anje radnih sati Balansiran život Sigurnost i zdravlje PRIRODA Globalno zatopljenje promjene klime O uvanje okoliša Turizam u prirodi Uništavanje okoliša Ekološka svijest POLITI KO / PRAVNI TRENDOVI TEHNOLOŠKI TRENDOVI PUTOVANJA. Tourism Trends in Europe. 2006 Jak utjecaj hipotekarne krize na putovanja Sofistikacija korisnika Ja a potražnja za specijalnima nišama Ja a potražnja za novim destinacijama Povijest i izvornost su "in" Ova analiza trendova se u nastavku upotpunjuje sa trendovima iskustvenog strukturiranja viših vrijednosti koje se odnose na razvoj destinacija. Južna . Zapadna Europa bilježi lagani rast u dolascima. U nastavku je prikazana shema koja prikazuje klju ne trendove iz globalnih kvalitativnih trendova putovanja i turizma. a Sjeverna Europa ostaje ne promijenjena. ali turisti ke zarade nisu pratile pove anje prometa. TURIZAM. Analiza globalnih trendova u turizmu U 2007. DESTINACIJE Utjecaj interneta Interaktivna TV Mobilna tehnologija Promjena u kanalima komunikacije Inovacije u prijevozu . Prikazani trendovi su primjenjivi kada se govori o razvoju ruralnog turizma na nekom prostoru u generalnom smislu. 96 . TURISTI.Mediteranska Europa za razliku od ostatka kontinenta financijski prosperira sa Francuskom.7.

posebno starog grada polisa Isse.za proizvode koji imaju predznak visoke vrijednosti i kvalitete. Zaklju ak Udaljenost otoka Visa od kopna (oko 50 km od Splita) samo po sebi daje iskustvo ekskluziviteta / izoliranosti. 97 . gostima / turistima je važnija mogu nost izbora od cijene koju pla aju. gr kim i rimskim arheološkim nalazištima nudi gostima u potrazi za novim znanjima vrlo zanimljivu pri u. Grad Vis svojom povijesnom komponentom. daleke izolirane destinacije.gosti / turisti sve više zahtijevaju privatnost. novi neotkriveni dijelovi svijeta) natje u oko istog dijela 'kola a' na turisti kom tržištu izuzetno je bitno diferencirati se od konkurencije na kreativan i inovativan na in.je vrlo visoko na ljestvici osobnih potreba. Unutrašnjost otoka je visokovrijedan prostor polja koji može gostima nuditi privatnost i prostranost jer se radi o malom broju postoje ih objekata u velikim prostranstvima.Kreativnost i dizajn su bitniji nego ikad . ovaj aspekt poslovanja turisti kih kompanija postaje sve bitniji.gostima / turistima koji su sve svjesniji potrebe o uvanja okoliša. Potraga za novim znanjima i zadovoljstvo samim sobom . Komiža sa komponentom ribarske tradicije i gradnjom Falkuše ima dosta elemenata za kreativan pristup razvoju specijalnih proizvoda vezanih uz more. Vrijednost prije cijene . Najve i luksuz na svijetu je prostor . prostranost i ugodu u prostoru koji im pruža autenti no iskustvo odre enog podru ja. Održivi pristup okolišu .danas kada se veliki broj novih destinacija (tropski otoci.

itd. ministarstva. koji je prilago en za potrebe ovog Plana. slabosti. te kao takav predstavlja indikativan okvir za definiranje ostalih segmenata Plana.8.1. Analiza sadašnjih snaga i slabosti (strengths / weaknesses) ra ena je temeljem: analize svih relevantnih razvojnih / strateških planova vezanih za turizam ovog podru ja prikupljenih podataka svih relevantnih institucija i baza podataka (Županija. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ 98 . SWOT analiza predstavlja standardizirani postupak. mogu nosti i prijetnji) odnosi se na klju ne elemente koji karakteriziraju atraktivnost otoka Visa kao turisti ke destinacije. te one elemente koji trenutno utje u na razvoj turizma ove destinacije. SWOT analiza 8.) obilaska destinacije razgovora sa klju nim subjektima javnog i privatnog sektora otoka Visa radionice održane u Visu baze podataka Horwath Consulting-a Zagreb Analiza vanjskih mogu nosti i prijetnji (opportunities / threats) izvedena je temeljem: opsežne analize tržišta analize konkurenata izvedene analize oglednih primjera u praksi baza podataka i ekspertize Horwath Consulting-a Zagreb na podru ju turisti ke industrije Za potrebe SWOT analize turisti ke destinacije otoka Visa evaluirani su sljede i elementi: KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE I SLABOSTI PRIRODNI. Pristup SWOT analiza (analiza snaga. SDZ.

Temeljem ukupnog i prosje nog intenziteta svake komponente SWOT analize. 8. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI PRIJETNJE Broj elemenata 9 4 5 5 4 3 5 Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Broj elemenata 8 4 4 3 5 3 3 Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA 99 . formuliran je poligon strategija SWOT analize destinacije Vis.2. a ovdje se daje pregled zaklju nih rezultata i zaklju ak kompletne analize. Kompletni rezultati SWOT analize prikazani su u Prilozima ovog Plana. koji služi kao okvir za definiranje budu ih razvojnih strategija u turizmu otoka Visa kao turisti ke destinacije. slabosti. Ukupni rezultati Tablica 8–1: Rezultati SWOT analize UKUPNI REZULTAT I ANALIZA KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE Broj elemenata 8 5 4 4 4 4 4 Segment PRIRODNI.KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI I PRIJETNJE TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Nakon identifikacije. relevantni elementi SWOT-a su evaluirani sustavom ocjena kako bi se izra unao ukupan intenzitet destinacijskih snaga. mogu nosti i prijetnji. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ Broj elemenata 8 7 7 8 6 9 6 SLABOSTI Segment PRIRODNI.

obzirom da se destinacija Vis nalazi na po etku izgradnje profesionalne i konkurentne turisti ke industrije da je broj mogu nosti u okruženju (332) ve i od broja prijetnji (263).77 8. što zna i da trenutni procesi u okruženju destinacije Vis mogu biti iskorišteni za stvaranje vlastite prednosti u razvoju bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju.49 74 35 39 24 42 23 26 30 263 8. 10=NAJBOLJE ** Napomena: 1=NAJBOLJE.3 Zaklju ak Izvedena SWOT analiza jasno pokazuje sljede e: da je intenzitet slabosti (477) više od dva puta ve i od intenziteta snaga (215). što je i o ekivan rezultat. Ovakva strategija jasno se iš itava iz 'poligona strategija' u nastavku. 10=NAJGORE 84 39 40 55 36 30 48 35 332 9. jer se inteligentan razvoj turisti ke destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja.35 PRIJETNJE ** KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS Broj elemenata UKUPNO Prosje na ocjena * Napomena: 1=NAJGORE.UKUPNI REZULTAT I ANALIZA KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS Segment PRIRODNI.52 MOGU NOSTI * 72 67 66 76 54 83 59 51 477 9. 100 . SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ SNAGE * SLABOSTI ** Broj elemenata UKUPNO Prosje na ocjena Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA 73 0 37 32 30 0 43 33 215 6. razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti.

maxi strategija Mini-maxi strategija SO WO 332 215 SNAGE 477 SLABOSTI 263 ST Maxi .mini strategija PRIJETNJE 101 .Slika 8-1: Poligon strategija POLIGON STRATEGIJA SWOT ANALIZE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI Maxi .mini strategija WT Mini .

Me utim. što bi osiguralo održivi ekonomski razvoj otoka i poboljšalo lokalno blagostanje. te kreiranje bogatstva za lokalnu zajednicu. drugi hrvatski otoci u prošlosti su intenzivno razvijali turizam na svom podru ju. kulturnog.9. Upravo se tako pruža mogu nost o uvanja ovih vrijednosti. bogatstvo prirodnog (npr. uvale poput Stinive). i kao takvi predstavljaju bogatu osnovu za razvoj atraktivnih turisti kih proizvoda za internacionalno tržište. Issa).1. a koja omogu ava. te da oblikuje vlastite konkurentne i održive modele budu eg turisti kog razvoja. Atraktivan prostor je luksuz i najtraženija roba na globalnom tržištu. Obzirom na povijesni razvoj. njihovo njegovanje i daljnji razvoj. Obzirom na trenutnu fazu tranzicije Vis se mora fokusirati na novi razvoj. što iz prethodno navedenih razloga nije bio slu aj sa Visom. a da u isto vrijeme štiti prirodno i povijesno naslje e i uva lokalni identitet. odnosno iziskuje intelignentnu i održivu valorizaciju u turisti kom smislu. Inicijalna pozicija Otok Vis bogata je turisti ka destinacija u smislu relevantne resursne osnove i atrakcijske strukture i stoga ima mogu nost za zna ajan turisti ki razvoj. Klju ne strateške prednosti i klju ne strateške barijere turisti kog razvoja 9. tradicionalna sela poput Dragodida i drugih) naslje a svakako je izuzetno bitna prednost. a Vis ima mogu nost da inovacijama i inteligentnom politikom turisti kog razvoja bira na in i model ulaska na internacionalno turisti ko tržište. Klju ne strateške prednosti destinacije Vis Izrazito atraktivan turisti ki prostor sa stajališta globalnih trendova i interesa atraktivnost prostora. Ipak. i tradicijsko-antropološkog (npr. to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori željeni smjer turisti kog razvoja od strane svih uklju enih subjekata 9. bogata prirodna i kulturna baština kao predstavnici lokalnog identiteta glavni su atributi ovog prostora. destinacija otoka Visa sada je na po etnoj poziciji. kulturno-povijesnih i ruralnih atrakcija otoka – obzirom na potencijal razvoja ruralnog turizma na otoku kao klju nog turisti kog proizvoda.kao što su prethodne analize pokazale. što joj omogu ava inteligentni pristup razvoju turizma na održiv na in. povijesnog (npr. rezultirala je stagnacijom razvoja otoka i padom kvalitete života lokalnog stanovništva. Postoji zajedni ki interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao na in budu eg rasta oto ke ekonomije. 102 . Dugogodišnja izoliranost otoka zbog prisutnosti JNA te zbog loše povezanosti sa kopnom. Atraktivnost prirodnih. upravo ova pozicija po etka Visu daje mogu nost da gradi svoju vrstu poziciju unutar šireg podru ja regije.2. Pozicija / prilike po etnika .

9. vinski putevi. što ima za posljedicu kontinuiranu emigraciju lokalnog stanovništva. upravlja ke. oblikovani i strukturirani turisti ki proizvodi destinacije.3. Neadekvatna op a infrastruktura .Vis i Komižu.klju ni proizvod destinacije Vis je još uvijek proizvod 'sunca i mora' i uglavnom se potražnja koncentrira u dva urbana centra . za njihov profesionalni razvoj potrebno je profesionalno planiranje. Otok Vis suo en je sa problemima nedostatne i neadekvatne op e infrastrukture za potrebe lokalnog stanovništva i trenutnih turisti kih kapaciteta. Ipak. ljudske i vizionarske preduvjete za stvaranje jasnih smjernica budu eg razvoja i njegovo upravljanje. Nedostatak turisti ke infrastrukture . i sl. Depopulacija i starenje lokalnog stanovništva . Vis se sada nalazi u situaciji gdje nema potrebne materijalne. još uvijek ne postoje kvalitetni. Klju ne strateške barijere destinacije Vis Problem stvaranja jasne vizije turisti kog razvoja za nadolaze e razdoblje obzirom na povijesnu stagnaciju razvoja otoka. Proizvod gastronomije i po etne inicijative ruralnog turizma vidljive su na otoku.dugogodišnja izoliranost otoka rezultirala je stagnacijom cjelokupnog razvoja otoka. postoje manje inicijative za razvojem turisti ke infrastrukture (šetnice. 103 .).daljnji turisti ki razvoj pretpostavlja višu razinu op e infrastrukture. Prema tome. Jedna od klju nih barijera daljnjeg razvoja je trenutni nedostatak ljudskih resursa na otoku.obzirom na nedostatak zna ajnijeg turisti kog razvoja otoka do danas. me utim. a to se osobito odnosi na vodoopskrbu. Evidentna je potreba zna ajnim ulaganjima javnog sektora koja e poboljšati stanje infrastrukture i omogu iti daljnji razvoj cijele destinacije. Vis se kao turisti ka destinacija danas suo ava sa nedostacima turisti ke infrastrukture koja bi poduprla njegov turisti ki razvoj. no lokalne jedinice samouprave i lokalne turisti ke zajednice do sada nisu imale kapaciteta za financiranje i razvoj tog važnog elementa cjelokupnog turisti kog lanca vrijednosti. Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih turisti kih proizvoda . a koji su preduvjet za izgradnju konkurentske turisti ke destinacije. oblikovanje i komercijalizaciju.

na kojoj gradi proizvod ruralnog turizma. kriteriji za odabir destinacija kao oglednih primjera su sljede i: Oto ke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obi aja. trendova turista) O uvane i bogate prirodne osnove. uz ve razvijen proizvod sunca i mora na obali. Te se destinacije promatraju kao ogledni primjeri i odabiru se prema kriterijima koji su bitni za ciljanu destinaciju. 104 . Kako se radi o oto kim destinacijama sve imaju vrlo dugu tradiciju ribolova. te je pod jakim utjecajem Mediteranske kulture. jedino Sardinija prostorno i demografski uveliko nadmašuje brojke otoka Visa. maslina te žitarica. Sve analizirane destinacije imaju jako razvijenu poljoprivredu. te kulturne baštine Razvijene kulture agro/ruralnog/eko turizma Raznovrsna ponuda tijekom cijele godine Diferencirani proizvodi Iako otok Faial u Azorskom oto ju svojim geografskim smještajem ne pripada Sredozemlju.Analiza oglednih primjera u praksi Pri izradi razvojnog plana odre ene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. vrlo je sli na onoj otoka Visa. ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih obi aja i autohtone proizvodnje. U svim destinacijama razvijena je proizvodnja grož a i vina. Zaklju ak Od tri odabrane destinacije. u razmatranje su se uzele tri destinacije: Sardinija Elba Faial (Azorsko oto je) Iako u razli itim fazama razvojnoga puta. Stoga se ciljana destinacija stavlja u paralelu s destinacijama koje su ve razvile sli an model rasta i strategiju razvoja. uzet je u obzir u ovoj analizi. jer administrativno pripada Portugalu. no ona je vrlo dobar primjer po etaka razvoja ruralnog turisti kog proizvoda u unutrašnjosti otoka. Ogledni primjeri ne služe kao modeli koje je potrebno u potpunosti preslikati i/ili primijeniti na ciljanu destinaciju. koja je do danas ostala vrlo razvijena. a resursna i atrakcijska osnova. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa.10. koja uz turizam ini veliki postotak gospodarske proizvodnje. ve služe da bi se pojasnila logika razvojnog modela i strategija turisti ke ponude te da bi se definirali klju ni faktori uspjeha. europskog tržišta. Prema tome. uglavnom smještene u Sredozemlju (zbog sli ne klime.

Identitet lokalne zajednice na otoku definiran je i predstavljen individualnim brandom koji je temeljen na povijesnim elementima. Marketinško pozicioniranje i prezentacija manjih destinacija na tržištu. kupaone. 105 . kroz opremljenost spava ih soba. npr. Elementi ponude me usobno su povezani i integrirani u zajedni ke aktivnosti cjelokupne turisti ke ponude. jednaku pažnju posvetio komforu. Faial odnosno Azori se pozicioniraju sa sloganom 'Bliže prirodi'. Ovaj je agroturizam sa smještajem u objektima. Zanimljiv primjer je Bioelba. Vis je na isti na in prvo krenuo sa gastronomski usmjerenim doma instvima. oto ja Elbe i Faiala. a ve ina objekata tako er nudi bazen. te izborom vizualnih materijala koje koriste u svojim promotivnim materijalima još ja e naglašavaju povezanost sa prirodom i ekološki aspekt o uvanosti oto ja. ruralni kamp sa smještajem. Elba je tako prikazana u sklopu Toskanskog arhipelaga uz ostala tri otoka. kulturu obilazak malih gradi a sa svojim muzejima. Izrazito je naglašen ekološki aspekt svake od destinacija kako kroz karakteristi nu ponudu agroturizma i aktivnosti vezanih uz prirodu tako i kroz standarde smještaja. ali i šatorima na mjestima za kampiranje. te aktivnostima u prirodi Klju ni faktor uspjeha svake od odabranih destinacija je temeljen na kreiranju kompletnog turisti kog lanca vrijednosti.Klju ne ruralne turisti ke proizvode ine diferencirani proizvodi poput smještaja: agroturizmi. imaju priliku bolje prezentacije i lakšeg ulaska na globalno tržište. Tako na primjer na Sardiniji kao što je ve spomenuto možemo vidjeti kako se smještaj postepeno razvija iz postoje ih ruralnih doma instava koji ve inom nude hranu i pi e. odra ena je u sklopu šire integralne cjeline. Iz analiziranih smještajnih primjera svake od destinacija možemo vidjeti stupanj razvoja cijele destinacije. a Faial u sklopu Azorskog oto ja sa ostalih osam otoka. utvrdama i religioznim objektima. Na razini destinacije postavljene su organizacije koje se bave agroturizmom i održivim razvojem otoka. Elba se veže svojom ponudom za ponudu Toskane koja je poznata kao ruralna i ekološka destinacija. Svaki od analiziranih primjera je uz spomenuto poštivanje baštine. smještaj na farmama. koji se nalaze na podru ju od tri hektara Ostali analizirani primjeri prikazuju da je pri preure enju starih i oronulih objekata najbitnije poštivanje elemenata tradicije i arhitektonske baštine. a vrlo realno za o ekivati u skoroj budu nosti je nadopuna gastronomije sa smještajem. ruralne ku e za odmor. kao i autohtonih materijala. Sardinija ima razvijenu organizaciju „Green Sardinia“ koja prati ekološki odnos turisti kih subjekata prema prirodi. te klju nim identitetskim vrijednostima odre enog mjesta ili grada. Na ovaj na in destinacije koje same po sebi nisu dovoljno velike niti jake. Tako. ure enost kuhinje. gastronomija kroz restorane i gostionice.

a sve manje na proizvod sunca i mora. aktivnosti u prirodi i edukativni sadržaj povezan sa tradicionalnim na inom života dok je obalni dio više usmjeren na povijest gradova i mjesta. 106 .Analiza oglednih primjera pokazala je kvalitetnu osmišljenost destinacija i njihovo pozicioniranje na tržištu. Autohtona kuhinja. Unutrašnjost otoka posebno je usmjerena na razne oblike ruralnog turizma. U prilogu ovog dokumenta nalaze se detaljno razra eni elementi oglednih primjera destinacija. lokalni folklor i obi aji te proizvodnja doma ih proizvoda snažni su atributi destinacija okrenuta ekološkom pristupu turizmu.

Kao posljedica. a kao rezultat prisutnosti vojske na otoku. Vis. gdje ima privilegiju i prednost po etnika. to jest njena turisti ka vizija mora biti izvedena iz realnih strateških uporišta. otok je bio izoliran za turiste. upravlja kih. Vis nema konkurentne turisti ke proizvode za doma e. To zna i da je izuzetno važno uspostaviti fundamente nove vizije. usmjere i upravljaju budu im razvojem. Slijede e se postavlja pitanje vezano na definiranje pristupa budu em turisti kom razvoju - 107 . odnosno objektivizacije klju nih odrednica na kojima destinacija gradi svoju budu nost. Strateška uporišta otoka Visa su: • Start up pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i /ili izazov lokalnim politi kim elitama i Hrvatskoj u cjelini) Razvoj turizma i aplikacija razli itih turisti kih koncepata na Visu je stagnirala zbog nekoliko razloga . što je još više utjecalo na emigraciju lokalnog stanovništva.koja je razina internih razvojnih aspiracija. koje se neprestano mijenja. s obzirom na svoju poziciju najzapadnijeg otoka Jadrana. sa otokom Biševo jest destinacija koja se nesumnjivo nalazi na po etku svojeg ozbiljnog turisti kog i ukupnog razvoja i koja stoga mora na i zadovoljavaju e odgovore na izazove globalizacije. i u kojoj mjeri e razvoj biti mogu od strane vanjskih igra a. zatim aktera u trenutnom gospodarskom procesu kao i stavovima lokalne javnosti.Strateški kontekst Racionalna slika budu nosti jedne turisti ke destinacije. Op i se razvojni interesi Visa posreduju stavovima i službenim aktima politi ke elite. zna ajno ograni enje razvoju predstavljao je dostup i op a infrastruktura. a sa snažnim pretpostavkama ima mogu nost da inoviranjem i inteligentnom politikom razvoja odabere na in i koncept ulaska u ozbiljnu turisti ku trku. lokalni ekonomski razvoj je stagnirao. do po etka 1990-ih. Vis prolazi fazu konsolidacije. Nadalje. • Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese Vis je povijesno bio gotovo netaknut u smislu turisti kog razvoja. odnosno suglasiti se o onim realnim strateškim uporištima na koje se budu a vizija mora oslanjati.prvo. što je rezultiralo nedostatkom materijalnih.11. Naslije ena vlasni ka struktura (iseljeni vlasnici) zaustavila je ve e transakcije biznisa nekretnina. kao i na nizak kapacitet lokalnih subjekata da se dogovore. Stoga se može re i da je Vis danas na poziciji po etka izgradnje turisti kog lanca vrijednosti. ljudskih i vizionarskih preduvjeta da se stvori njegova konkurentna pozicija na turisti kom tržištu. Pritom se Vis treba osvrnuti na uzorne primjere i prakse uspješnih turisti kih destinacija kako bi iskoristio mogu nost kreativnog kopiranja i inovacija. a op enita neefikasnost njegovog turisti kog sektora ukazuje na nedostatak jasne vizije njegovog budu eg turisti kog razvoja. napose u sferi regulacije vlasništva nad zemljištem. Nadalje. regulacije upotrebe prostora i stabilizacije infrastrukturnih sustava. Pitanje koje se postavlja vezano je na identificiranje aspiracija prema ovom veoma atraktivnom otoku . europsko i globalno turisti ko tržište. pa prema tome i za bilo kakav turisti ki razvoj. Starosna struktura stanovništva otoka pokazala se ograni enjem za bilo kakav zna ajan razvoj (oko 30% stanovnika je starije od 65 godina).

postoji izražena potreba za revitalizacijom lokalnog gospodarstva. Posljedica ovih procesa je trenutna situacija u kojoj se Vis suo ava sa potrebom donošenja odluke o optimalnom pristupu razvoju svog gospodarstva i okre e se turizmu. Me utim. a sve to uslijed promjena koje se name u pod utjecajem globalnih trendova. Globalizacija zahtjeva prilago enost trendovima u turizmu. • Povijesno naslije ena urbana koncentracija Atraktivnost prostora. što zna i da je neophodno integrirati jasan sustav vrijednosti. koju reprezentiraju Vis i Komiža. bogatstvo prirodne i kulturne baštine koji predstavljaju temelj identiteta. koja uz inteligentnu turisti ku interpretaciju 108 . odmorište za slobodne jedrili are. odmorišni sadržaji. smještajni i ugostiteljski kapaciteti. regate. centri za kupovinu. odnosno. komplementarne sportske aktivnosti. a uzimaju i u obzir prostor otoka.za ispunjenje tih zahtjeva potrebno je uvo enje educirane radne snage. S time u vezi. a time i ulaz na turisti ko tržište. otok se pozicionira u me unarodne vode i nauti ke karte kao bazna stanica plovidbenih putova te time osigurava priljev novca i pove anje prihoda otoka. Nadalje. otvara se mogu nost za dodatne projekte u sklopu tematike nauti kog turizma: luke i marine. ulazna stanica u Jadran za me unarodne linije. jasno je da je razvoj i veza dvije urbane koncentracije (Vis i Komiža) odgovor na razvojne izazove sa kojima se ovaj prostor susre e. To zna i da prije svega otok Vis mora predstavljati glavnu to ku nautike na Jadranu. Naime. bazna luka za regate. educirati ljude i postaviti standarde djelovanja. a oni uklju uju jasno definiranu i visoko profesionalnu uslugu. Urbana dualnost otoka Visa. ta dva mjesta su kroz svoju prošlost bila fokusirana na ribarstvo. jedinstvenost ponude i educiranost osoblja .na koji na in Vis može isporu iti turisti ki proizvod visoke vrijednosti. te njegovu vrijednosnu. stanka za manje krstarice. kvalitetno vodstvo i jasna podrška državnih institucija. • Jadranski stopover Otok Vis se nalazi na geografsko-strateškom položaju koji mu omogu ava da svojim inovativnim razvojem preuzme ulogu 'Jadranskog stopover-a'. Nadalje. doga aji i sl. temelj je o ekivane turisti ke iskustvene tematizacije otoka (tema ribarskog mjesta Komiže nasuprot temi kulturno-povijesnog oto kog mjesta Visa). glavni su atributi ovog prostora. manjak radne snage i oslabljenost ljudskih kapaciteta ne može osigurati potreban pomak u turisti kom razvoju. Na ovaj na in. a u nekoliko posljednjih godina ove aktivnosti odumiru. Današnja potreba za promjenama uvjetovana tržišnim uvjetima i globalnim procesima iziskuje prilagodbu Komiže i Visa u svrhu oživljavanja i restrukturiranja gospodarstva. u kojoj se mjeri klju ni subjekti slažu sa tim pristupom. definiranjem Visa kao jadranskog stopover-a. poljoprivredu i industriju. gospodarsku i urbanu strukturu. i to kao: izlazna stanica iz Jadrana za brodove i jahte koji plove sa sjeverne i zapadne obale Italije.

unutrašnjosti otoka. Ovakav model razvoja dalje uvjetuje organski rast turisti kog razvoja. a u isto vrijeme otvara se prostor za razvoj malog i srednjeg poduzetništva na otoku. jasno je da postoji zajedni ki interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao na in budu eg rasta oto ke ekonomije. Na taj se na in tako er kreira pregovara ka platforma za eventualni ulazak eksternih investitora. što do sada nije bio uspješan proces. što uvjetuje potpuno prihva anje modernih principa održivog razvoja turizma. kreiranje mogu nosti za globalnu komercijalizaciju otoka u smislu cjelogodišnjeg poslovanja kroz izgradnju iskustvene strukture ponude koja se temelji na eko / ruralnim vrijednostima. te se prihva aju više razine cijena i zauzetosti. to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori željeni smjer turisti kog razvoja od strane svih uklju enih subjekata – lokalne zajednice. i privatnog sektora. pristup razvoju koji se temelji na visokim vrijednostima kako bi se stvorila ekonomija razmjera. a po principima održivosti integrira. te kao pregovara ka platforma sa vanjskim igra ima / investitorima Jedan od mogu ih modela turistifikacije otoka Visa temelji se na održivom razvoju visokih vrijednosti. • Nužnost organskog rasta. Dakle. 109 . a s obzirom na o uvanje i unapre enje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka. uva i unaprje uje prirodne i socio-kulturne vrijednosti a atraktivnosti otoka. ini temelj izgradnje internacionalno konkurentskog turisti kog lanca vrijednosti otoka. lokalne vlasti. Me utim.

s obzirom na promjenljive uvjete na turisti kom tržištu.) ime ovo podru je. inovativno restrukturira unutrašnjost otoka. Modra Špilja. Tržišno pozicioniranje. koji svoju autenti nost i ekskluzivnost gradi na održivim principima razvoja. razmatrana su dva prijedloga turisti ke vizije razvoja otoka Visa: Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija oto ana) Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast. te oprema svoj obalni prostor. marketing itd. maslinarstvo. uzgoj limuna. tako i za budu e tržište. vizija. U razgovorima i na interaktivnoj radionici sa klju nim lokalnim subjektima te sa javnim sektorom Županije. upravljanje poslovnim subjektima. Turisti ki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo. uz usuglašene interese i želje lokalnih subjekata dobivaju smjernice unaprje enja života i održivog turisti kog razvoja. Vizija se kreira kako za današnje tržište. itd.Vizija i pozicioniranje 12. vizija razvoja turizma otoka Visa kreira se u skladu sa razvojnim usmjerenjima koji su definirani i usuglašeni u Glavnom planu razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. a to ini restrukturiranjem prostora i inovativnom turisti kom ponudom visoke vrijednosti. te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. gdje su za sve destinacije / klastere unutar županije predloženi klju ni pravci razvoja.12. i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budu im tržištem. ime naglašava identitet te prirodne i socio-kulturne zna ajke otoka. U tom smislu. Vis je otok skrovište. naselja i turisti kih proizvoda) te globalnih pravila igre turisti ke industrije (standardi. na promjene u uzorcima ponašanja gostiju. S druge strane. Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komiža). odnosno prihva en od strane turisti kog tržišta. Falkuša. kao objektivizirana slika budu nosti ima za zadatak kreirati pozitivnu sinergiju izme u lokalnog konteksta (ljudi. te upotrebu klju nih simbola ovih vrijednosti kao što su npr. s druge strane naglašava koji fizi ki. obrazovanje ljudskih resursa. 110 . vinarstvo. ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihva eni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan.1 Vizija Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turisti kom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije. te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu.

Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala) Otok Vis je destinacija visoke vrijednosti koja pruža bogati komfor na internacionalnoj razini. literature i napokon provedenih razgovora sa klju nim subjektima na ovom prostoru. Svoju turisti ku ponudu temelji na visokoj kategoriji smještaja. 12.etiri inovativna resorta sa potpunim i zaokruženim uslugama. Obzirom na trenutnu razvojnu situaciju i poziciju. Uz ponudu netaknutih prirodnih. kao i lokalne aspiracije i interese. a tako er trebaju imati vezu sa procesima specijalizacije i tržišne segmentacije. naš je prijedlog klju nih turisti kih fascinacija otoka Visa definiran i grafi ki prikazan kako slijedi: Povijest i kultura Tradicija i život otoka Idila netaknutog otoka Vatreni doživljaj mora 111 . odabrana vizija od strane lokalnih klju nih subjekata je Vizija 1 (63% subjekata glasalo je za Viziju 1. Turisti ke fascinacije Visa promatraju se kao okvir za izgradnju dugoro nih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedni ka turisti ka politika destinacije mora prihvatiti i isporu iti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru. a 37% za Viziju 2). raspodjeljenog u tri . kulturoloških i tradicionalnih vrijednosti Vis je destinacija ekskluziviteta sa odmakom u prošlost. Temeljem provedenih analiza prostora. destinacija otoka Visa najprije treba definirati klju ne fascinacija ovim prostorom koje e biti osnova dugoro ne izgradnje imidža.2 Klju ne fascinacije Da bi pronašla ishodišnu to ku tržišnog pozicioniranja na kojoj e se graditi željena slika o destinaciji u svijesti budu ih potroša a.

te utvr enih klju nih fascinacija. internacionalnih zahtjeva konkurentskog pozicioniranja. i unutar njega. Kontekst 'skrovišta' uzet je u najširem smislu. destinacija Vis se pozicionira kao 'Otok skrovište'. Strateško pozicioniranje destinacija unutar podru ja Splitsko-dalmatinske županije. te je stoga turisti ko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turisti kog klastera Srednje Dalmacije. 112 . naš prijedlog konkurentskog tržišnog pozicioniranja turisti ke destinacije Vis rezultat je elaboriranih strateških uporišta. U kontekstu Plana razvoja eko / ruralnog turizma za podru je Visa.3 Pozicioniranje Destinacija Vis nalazi se u geografskom. definirane vizije.TRADICIJA I ŽIVOT OTOKA IDILA NETAKNUTOG OTOKA POVIJEST I KULTURA VATRENI DOŽIVLJAJ MORA 12. definirano je Glavnim planom razvoja turizma SDŽ. a predstavlja svojevrsno uto ište i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turisti kog lanca visoke vrijednosti. prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojim klju nim zna ajkama i karakteristikama ini turisti ki klaster Srednje Dalmacije (Splitskodalmatinska županija).

otok Vis sebe pozicionira u svijest globalnog turisti kog tržišta izgradnjom turisti ke ponude koja ili izvedena ili nadogradnja prethodnih klju nih iskustava. koja postaju osnovom njegova dugoro nog tržišnog pozicioniranja i razvoja proizvoda. proizvode i aktivnosti. otok Vis dakle definira i konkurentski oblikuje šest klju nih iskustava. Nema stoga sumnje da je u najve em dijelu isporuke prethodno definiranih iskustava rije o održivim i eko-etno projektima privatnog i javnog karaktera. što omogu ava integraciju ovih elemenata i njihovo oblikovanje u diferencirana iskustva. Drugim rije ima. 113 . aktivnosti i doga anja u Visu i Komiži Uzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicije Tradicionalnog oto kog života Povijesti i kulture otoka Temeljem prethodno definiranih fascinacija (jedinstvenih prodajnih prijedloga).Naš prijedlog konkurentskog pozicioniranja temelji se na bogatstvu prirodnih i kulturnopovijesnih atrakcija. Prijedlog temeljnih odrednica za pozicioniranje otoka Vis je: Vis je otok skrovište koji nudi sljede a klju na iskustva: Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala Mjesto susreta. te tradiciji i identitetu destinacije. a koji e se elaborirati u nastavku ovog Plana.

Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu 13. a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima. naš prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa je kako slijedi: Kartogram 13-1: . Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo života na otoku 14. ovaj prostor je uto ište za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zašti enih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje) 114 . gore navedeni prijedlog pozicioniranja tako er služi kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa. Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi 13. te u razgovorima sa klju nim subjektima. to jest centra organiziranja cjelokupnog turisti kog iskustva otoka i morskog areala ove destinacije 12.13. uvidom u prostorne planove ovog podru ja.1 Iskustveno strukturiranje Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda. zatim temeljem rezultata dobivenih na održanoj radionici. Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 11. Temeljem evaluacije prostora. gdje se u okvir prostora 'preta u' iskustva koja e Vis pružati svojim gostima. Otok Biševo – programom opremanja. Urbani centri (Vis i Komiža) – kre u u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva oto ka 'hub-a'. Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljaj ekskluzivnosti i mira 15.

vlastita tržišna pravila igre. Na svakom od tih tržišta odvija se specifi an odnos razmjene vrijednosti za novac. U tom kontekstu. S time u vezi. a s obzirom na njihov razvojni potencijal. za Visa i Biševo temelji se na: - Odmoru i opuštanju uz more Nauti kom turizmu Ruralnom turizmu Specijalnim interesima 115 . a za svaku kategoriju postoji posebna kategorija proizvoda. dok kombinacija potražnje i proizvoda ini tržište. Skup kompanija / poduzetnika koji opslužuje to tržište ini poslovni sektor. te na prijedlogu pozicioniranja. destinacija otoka Visa u skladu sa svojim pozicioniranjem prvo mora definirati proizvode/tržišta s kojima e krenuti na internacionalno/doma e tržište. Globalna turisti ka industrija danas posluje u okviru velikog broja svjetski poznatih destinacija (klastera) koje konkuriraju u razli itim poslovnim turisti kim sektorima. prijedlog turisti kih proizvoda. a tako er se oslanjati na temeljnu strukturu atrakcija. klju ne faktore uspjeha. informati ku mrežu. Nadalje. kulturu i navike kupovanja/upotrebe.2 Turisti ki proizvodi Razvoj proizvoda Visa treba slijediti trenutne procese na turisti kim tržištima. koji proizlazi iz fenomena turisti kog lanca vrijednosti koji se oblikuje za svako tržište. te posebno na in distribucije i prodaje proizvoda.13. pa je stoga nužno pratiti te promjene i njihove karakteristike. Danas na svijetu postoji više od 300 kategorija turisti ke potražnje. a mora odgovarati iskustvenom strukturiranju destinacije. svako tržište ili poslovni sektor ima svoju vlastitu i njemu specifi nu dugoro nu atraktivnost. sva ta tržišta se sve brže šire i diversificiraju. Stoga. a kona ni cilj svake destinacije je razviti konkurentske prednosti u svakom sektoru sa kojim konkuriraju na tržištu.

Turisti ka infrastruktura i atrakcije Kupališta / ure ene plaže. aktivnosti i usluga za sve goste. Hotel Tamaris. Obilazak interpretacijskih centara otoka. uz ovaj proizvod ve u se i razli ite odmorišnorekreacijske aktivnosti koje imaju potencijal za produženje ljetne sezone. Gastronomija. Odmor u kampovima uz more. me unarodnih putovanja Europljana u destinacije koje nude ovu vrstu odmora. Prosje na potrošnja po putovanju iznosi 900 Eura. Boutique hoteli u Komiži i Visu. Ribolov. ronjenje. Doga aji i zabava. Smještajni kapaciteti Revitalizirani / restrukturirani hoteli (Hotel Issa. godini zabilježeno je 80 mil. planinarenje i biciklizam. Vis je destinacija koja svojim gostima nudi odmor u idili nom ambijentu. Ronila ki klub sa trgovinom opreme (Komiža).ODMOR I OPUŠTANJE UZ MORE Odmor uz more je po broju ostvarenih dolazaka i no enja jedan od najve ih sektora turizma. U slu aju destinacije Vis. Aktivnosti Kupanje. Hotel Biševo). itd. Segmenti proizvoda Odmor u hotelima i sli nim objektima. Centar za aktivnosti na vodi (Vis i Komiža). ali on e još dugi period biti vode i sektor. Pješa enje. Na primjer. uspješno integriraju i tradiciju i život ruralnog prostora sa inovativnim rješenjima u kombinaciji proizvoda. U zadnja dva desetlje a. u 2005. Zdravlje i relaksacija. rast ovog proizvoda je manjeg intenziteta u odnosu na 80-te godine. 116 . rekreacija na vodi.) ine dodatnu turisti ku ponudu u i izvan ljetnog perioda. sun anje. Revitalizacija rive / promenade u Visu i Komiži. pa tako aktivnosti vezane uz zdravlje i rekreacijske aktivnosti (pješa enje i sl. Ture otoka. Odmor u privatnim smještajnim objektima. Unaprije eni privatni smještajni kapaciteti. Pješa ko-biciklisti ke rute otoka Visa.

Jedrenje. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Marina sa oko 200 vezova (sa priklju cima za vodu. TV i radio signali.NAUTIKA Globalni proizvod nauti kog turizma ima visoki trend rasta. Da bi izgradio i oblikovao konkurentan proizvod nauti kog turizma. Škola jedrenja. Charter usluge. Yacht club. a vezano na ovaj proizvod. ili restrukturiranje / konverziju postoje ih kapaciteta. usluge dostave namirnica i sl. grupe prijatelja i individualni gosti. Organiziranje regate. Razlog tome je sve ve i op i interes i potražnja za novim destinacijama i novim oblicima odmora. Parkiralište / garaža. koji žele uživati u ljepotama prirode. Organizirani izleti brodovima. Traže dodatne aktivnosti (obilazak destinacije i njenih atrakcija. reflektira se u pove anju broja charter kompanija. beži ni internet. Kompletna usluga za nauti are (praonica rublja. telefon. Glavni klijenti nauti kog turizma su bra ni parovi bez djece. lounge bar i ostali objekti hrane i pi a. Cruising.) Smještajni kapaciteti Svi smještajni kapaciteti otoka Visa 117 . Globalni trendovi nauti kog turizma tako er uklju uju integraciju smještajnih objekata i marina. itd).).trgova ki prostori. alarmni sistem. Segmenti proizvoda Charter. Aktivnosti Najam brodova. Aktivnosti i rekreacija na vodi. Individualni plov. itd. aktivnosti specijalnih interesa. struju. gastronomiji i druženju. te ukazuju na sve ve i interes lokalnih zajednica za ulaganjem u razvoj novih marina. od infrastrukture do ponude razli itih aktivnosti za nauti are. Vis treba izgraditi modernu marinu uz koju e se vezati kompletan lanac vrijednosti ovog proizvoda. kao i tour operatora koji osim tradicionalnih odmora nude i proizvod nauti kog turizma. sanitarije. Komercijalno . Marina restoran. Gastronomija.

po principima održivog razvoja i o uvanja prirodnih resursa. Smještajni kapaciteti Ruralni resort. Vidikovci. te je poluga ekonmskog razvoja i podizanja životnog standarda u ruralnim zajednicama. Glavni gosti ruralnog turizma su iz Velike Britanije i Nizozemske. Posjete lokalnim kulturnim i povijesnim atrakcijama. Opuštanje i rekreacija u ruralnom okruženju. itd.700 Eura. te zajedno ine više od 40% ukupnog broja gostiju ruralnog turizma. godine ostvareno je ukupno 18 mil. Segmenti proizvoda Ruralni život. 118 . Austrije (Urlaub am Bauernhof) i Italije (Agroturismo). Berbe maslina i grož a. putovanja u ruralnom turizmu. Gastronomija. 2005. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Pješa ko-biciklisti ke staze. Putevi vina i maslina. Lokalne vinske sve anosti. Osmatra nice (ptice i druga divlja ). Interpretacija tradicionalnog viškog agrikulturnog života. Ruralna ku a za odmor. Boutique hoteli u Visu i Komiži. Prosje na potrošnja po putovanju iznosi oko 600 . Prosje ni godišnji rast u ruralnom turizmu po broju putovanja iznosi 3 4%. Aktivnosti Doživljaj ruralnog života i sudjelovanje u ruralnim tradicijama regije.RURALNI TURIZAM Ruralni turizam podrazumijeva i uklju uje spektar aktivnosti. Ruralni obiteljski hotel. Tipi ne viške konobe. Danas su u Europi izrazito poznate turisti ke ruralne marke Francuske (Gites de France). odnosno oko 7% ukupnih me unarodnih putovanja. Kušaonice vina i maslinovog ulja. odnosno oko 70 Eura dnevno. Tržnica/trgovina lokalno proizvedene hrane. Ruralni bed & breakfast. Aktivni odmor u ruralnoj sredini. Ruralni turizam gostima prezentira tradicionalnu gostoljubivost i životne vrijednosti lokalnog stanovništva. usluga i dodatnih sadržaja koje organizira ruralno stanovništvo u ruralnim podru jima / destinacijama.

Poligon za brdski biciklizam. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Pješa ke staze. jedrenje. Ronjenje.SPECIJALNI INTERESI Proizvod posebnih interesa sastoji se od više tržišnih niša. udaljenom ili divljem okruženju. egzoti nom. 119 . Hotel Tamaris. Ovaj proizvod obi no predstavlja tre i odmor u godini. ali s obzirom na veliki broj njegovih tržišnih niša. Hotel Biševo. Ronjenje. Zmajarenje. Proizvod specijalnih interesa obi no se dijeli na grube i blage aktivnosti. Biciklisti ke staze. itd. Ribarska luka sa turisti kim programom ribarenja. Usko je povezan sa visokom razinom sudjelovanja u aktivnostima od strane turista. Aktivnosti Pješa enje. Proizvodi specijalnih interesa ve inom se vežu za odre enu sezonu. ili. Hotel Issa. Aktivnosti vezane uz vinarstvo. Segmenti proizvoda Grube aktivnosti. Boutique i obiteljski hoteli. proizvod je atraktivan tijekom cijele godine. planinarenje. Ribolov. mira pri emu testiraju svoje sposobnosti u odabranoj aktivnosti. Blage aktivnosti. Aktivnosti vezane uz maslinarstvo. neobi nom. Island hopping hub (centar za obilazak otoka). Aktivnosti / rekreacija na vodi. biciklizam. a naj eš e se odvija na otvorenom prostoru. dok korisnici o ekuju iskustvo (kontroliranog) rizika i/ili uzbu enja. s druge strane. Ostali smještajni kapaciteti na podru ju otoka. ili dodatnu aktivnost tijekom glavnog odmora. Smještajni kapaciteti Smještajni kapaciteti ruralnog turizma. Centar za sportove na vodi. a predstavlja aktivnosti koje se doga aju u prirodnom.

3.17. mora se voditi ra una i o odabranoj viziji turisti kog razvoja kao i karakteru turisti kih proizvoda koji iz nje proizlaze. zarada od turizma (direktna. Za svaki od prostornih planova su pored novih smještajnih kapaciteta projicirani sljede i parametri: turisti ki promet (dolasci i no enja). kako je pretpostavljeno u izra unu). odnosno koli ine budu ih smještajnih kapaciteta koja mora ispunjavati sljede e kriterije: U skladu je s mogu nostima i ograni enjima prostora. zarada hotelskih i ugostiteljskih objekata ne ra unaju i prate u industriju. Pretpostavka na kojoj se temelji projekcija rasta je da e novi hotelski smještaj imati viši rang afiniteta i kvalitete. proizvodnju hrane). turisti ki volumen u odnosu na resurse. odnosno 2020. Ostvaruje pozitivan poslovni rezultat.1%. Održivost kao klju ni imperativ budu eg razvoja ogleda se ne samo u zaštiti prostora ve i u osiguravanju ekonomskog rasta na dugi rok te je stoga nužna procjena optimalne koli ine smještajnih kapaciteta kao bitne odrednice turizma destinacije. odnosno zone koje su tom regulativom predvi ene za turisti ku namjenu s nazna enim maksimalnim smještajnim kapacitetima. u skladu sa suvremenim trendovima na turisti kim tržištima potražnje i turisti kim proizvodima koje destinacija nudi. Referentne godine su 2007. turisti ki razvojni plan podrazumijeva i kvantifikaciju budu eg razvoja. Ima dostatnu podršku lokalnog ljudskog potencijala. Kao polazna to ka za procjenu je uzeta prostorno planska regulativa predmetnog podru ja projekta. tj. Dodatno su analizirani i indikatori u slu aju pretpostavke udvostru enja stalnog stanovništva na predmetnom prostoru projekta. kao polazna godina. ali i operativnih troškova takve vrste smještaja.Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta Pored vizije budu eg turisti kog razvoja i izbora proizvoda.14. Scenariji u procjeni opsega rasta uzeti su u razmjeru sa maksimalnim smještajnim kapacitetima predvi enih prostornim planom: 1. tj. 2. kao ciljna godina. Kako je zbog visokog udjela privatnog smještaja sadašnja godišnja zauzetost svih tipova smještaja na predmetnom podru ju znatno manja . Zbog više inicijalne investicije. on nužno mora raditi s ve om godišnjom zauzetosti (barem 50%. budu i da e on podizati ukupnu zauzetost. scenarij – ostvaruje se 25% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom. tako i pretpostavljena ukupna zauzetost raste s koli inom novog smještaja koji e se izgraditi. Osim ovih kvantitativnih kriterija. 4. scenarij – ostvaruje se 50% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom. npr. scenarij – smještajni kapaciteti se ne mijenjaju. 120 . scenarij – ostvaruje se 100% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom. broj kreveta po etvornom metru te no enja / dolazaka po stanovniku kao indikatori održivosti planiranog porasta.

3 i 4 pretpostavljaju da e razvoj novih hotela i turisti kih naselja pratiti i razvoj drugih vrsta smještaja. nalazi se i oko 2.460 141.724 75.0% 3.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 SCENARIJ 4 2020. prihod u € (direktni) tur.078 619 56. prihod u HRK tur.637 90 8. o ekuje se i razvoj malih obiteljskih hotela.945 101.942.0% 50.607 74.0% 7.300 kreveta u hotelima i sli nim objektima.600 1.792 784. BEZ PROMJENE 3.000 130.833 365.2% 34 15 77 28 99. Pored njih.701 17. a napose onih vezanih za razvoj ruralnog turizma: Agroturizmi Ruralne ku e Ruralni obiteljski hoteli Ruralni Bed&Breakfast Ruralni resorti (eko-etno sela). Oni mogu nastati kao novi objekti.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Unutar situacijske analize.671 25. prihod po no enju (direktni) udvostru enje broja stanovnika dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.502.000 30. velikom ve inom u privatnom smještaju.836 60.361 14.539 78.CAGR kreveta po etvornom kilometru dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.539 2. Uz njih.060 18 2 SCENARIJ 1 2020.804 192.000 116. REALIZIRANO 50% PP-A 3. ustanovljeno je da postoje a prostorno planska regulativa otoka Visa dozvoljava maksimum od 4.639 471.000 4.146. naselja) zauzetost ukupnog smještaja zauzetost hotelskog smještaja no enja .750 40. naselja) no enja (hoteli i tur.0% 50. 121 .5% 62 39 195 123 427. ali i konverzijom sadašnjih objekata privatnog smještaja koji su na najvišoj razini kvalitete u male obiteljske hotele. REALIZIRANO 100% PP-A 3.2% 89 64 321 216 829.028.300 233.309 1.244 33.5% SCENARIJ 2 2020.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 SCENARIJ 3 2020.637 90 4. ne samo u ruralnom dijelu otoka.040.280.174 280.637 90 3.963 14.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 3. REALIZIRANO 25% PP-A 3. no one ne e biti privatni smještaj niže kvalitete.450 kreveta u ostalim vrstama smještaja. nego vrste smještaja koje su pretpostavka za isporuku iskustava koja su identificirana unutar vizije razvoja otoka Visa.043.0% 50.1% 33.078 619 28.521 707.825 448.8% 48 22 130 100 234.868 16. Trenutni kapaciteti otoka Visa su 619 kreveta u hotelima i sli nim objektima.Tablica 14–1: Scenariji rasta 2007 stanovništvo površina u km smještajni kapaciteti (kreveti) smještajni kapaciteti (hoteli) dolasci no enja dolasci (hoteli i tur.637 90 3. no enja po stanovniku 34 8 53 21 24.0% 45. Scenariji razvoja 2.729 3.950 35.0% 11. no enja po stanovniku tur.513.0% 16.707.975 60.800.168.637 90 5.

koji su mjerljive veli ine. ve je sada problemati no u vremenu najve e sezone. Tako er.800 novih stanovnika. obzirom na atraktivnost otoka i injenicu da 50 postotno pove anje sadašnjeg stanovništva zbog male baze zna i oko 1. mora pove ati za 10 – 20%. Obzirom da je sadašnja hotelska industrija otoka Visa slabo razvijena te da e prvi val novog razvoja initi ve i hotelski projekti koji lakše rješavaju pitanje nalaska radne snage. ovoliki kapaciteti spomenute kvalitete podrazumijevaju više od milijun no enja godišnje. bez pove anja broja stanovnika od minimalno 50% nije mogu e 100 postotno ispunjenje PP-a na razini kvalitete zacrtanoj u viziji budu eg turisti kog razvoja. Poboljšanja prometne povezanosti i dostupnosti otoka.Modelom je pretpostavljeno da e razvoj novih hotelskih projekata proporcionalno pratiti i razvoj ostalih. Zaklju ak je da Vis ima potencijal za izgradnju novih turisti kih kapaciteta na razini 25% PP-a. Iz tog je razloga dugoro no rješavanje infrastrukturalnih problema osnovna pretpostavka bilo kakvog daljeg razvoja. Ispunjenje 100% PP-a u smislu izgradnje novih turisti kih kapaciteta je. kao i u slu aju Dubrova kog primorja i Pelješca. To je još uvijek manje nego što danas imaju Rab ili Lošinj. Ova tvrdnja ima dva preduvjeta: Relativno visok broja no enja i dolazaka po stanovniku rješava se kroz sezonski rad. ali znatno guš e naseljenosti. Ipak.5% što je vrlo visok godišnji porast. Ve se u ovom slu aju broj no enja na godišnjoj razini pove ava po prosje noj stopi od 11. Dakle. pored imperativa: Rješavanja infrastrukturalnih problema na kvalitetan na in. Ovaj scenarij nužno uklju uje i znatnije pove anje broja stanovnika na otoku od minimalno 50%. što podrazumijeva cjelogodišnje poslovanje turisti ke industrije kako bi opravdala visoke investicije. odnosno stalne radne snage. ispunjavanje 25% zacrtanog PP-a bi trebalo biti izvodljivo bez ve ih problema ili ograni enja. vrsta smještaja. Rije o destinacijama sezonalnog turizma koje se oslanjaju na sezonski rad u najprometnijim mjesecima.000 kreveta na otoku Visu. problemati no zbog malog broja stanovnika. a prvenstveno opskrbe pitkom vodom. 122 . ono nije nemogu e u široj vremenskoj perspektivi. Ipak. Ispunjavanje punih kapaciteta predvi enih prostornim planom zna i ukupan kapacitet od 8. no i izvodljivije zbog nešto manjeg podru ja i PP-a koji je manje ambiciozan u smislu broja i veli ine podru ja za turisti ki razvoj. a uz bolju organizaciju sezonskog rada i manji priljev stanovništva od oko 10 do 20%. sezonski rad nije dostatno rješenje ve se broj lokalnog stanovništva. Ispunjavanje 50% PP-a dovodi Vis do razine iskorištenja ljudskih resursa (no enja i dolazaka po stanovniku) na razini turisti ki najprometnije hrvatske mikrodestinacije (Rovinj-VrsarPore ). Budu a turisti ka industrija Visa se može dijelom osloniti i na ovo rješenje. kvaliteta i iskorištenost smještajnih kapaciteta na tim otocima je znatno ispod identificiranog potencijala i vizije budu eg razvoja otoka Visa. no obzirom da je cilj i vizija budu eg razvoja turizma otoka Visa biti visoko vrijedna destinacija. osobito ako se uzme u obzir sadašnja starosna struktura stanovništva otoka Visa. Ipak. Stanje osnovne infrastrukture. što je preko 300 no enja po stanovniku i znatno iznad svih relevantnih uzornih praksi. gore nabrojanih.

kao na primjer izgradnja sušare i proširenje proizvodnje Hiba (poljoprivredni obrt Brojne). pretpostavlja i klju ne aktivnosti.15. odnosno projekte koji postavljenu strategiju realiziraju. a u kontekstu definirane i usuglašene vizije. te da se u okviru mnogih (osobito manjih) projekata ve apliciralo za razli ite poticaje i ostala financijska sredstva. te našeg ekspertnog mišljenja. klju ni projekti koji e graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turisti kom tržištu mogu se podijeliti u etiri skupine: Projekti konkurentnosti Projekti smještajnih kapaciteta Projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija Projekti edukacije i upravljanja Tijekom procesa izrade ovog projekta identificiran niz projekata na otoku Visu. te prijedloga proizvoda. oni nisu predmet naše elaboracije. a s obzirom da su neke od tih inicijativa ve u tijeku. pozicioniranja.izložbe i manifestacije Eko vinarija Ruralna cijelina Eko centar Podhumlje Podšpilje Vis i Dragodid Plisko polje Oklju na Komiža Mjesto Uz ove identificirane projekte.eko poljoprivreda Stara teža ka ku a . U kontekstu ovog Plana. rezultata sa radionice. obilaska terena.Konkurentnost i investicije Planiranje i strateški razvoj svake destinacije. iako se neki od njih mogu dopuniti nekim prijedlozima naših projekata. Identificirani potencijalni / planirani projekti i inicijative su kako slijedi: Tablica 15–1: Potencijalni / planirani projekti i inicijative Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa Potencijalne atrakcije / inicijative Kušaonica maslinovog ulja Prezentacijski vrt . te širenje proizvodnje tradicionalnih proizvoda (OH – Okusite Hrvatsku) u Podšpilju. 123 . a temeljem razgovora sa klju nim subjektima. svakako je važno spomenuti i one koji se planiraju u ostalim proizvodnim granama.

koji se sastoji od kompanija koje prodaju isti proizvod istim klijentima kroz isti sistem komercijalizacije i distribucije te uz upotrebu istih tehnoloških alata. sam kapacitet da se bude konkurentnim mora biti prilagodljiv. te tako er mora biti održiv kao kapacitet postizanja i održavanja profitabilnosti sa minimalnim socijalnim i ekološkim troškovima i sa minimalnim utjecajem na lokalno stanovništvo i okruženje. državno Milna. Investitor Grad Vis.Tablica 15–2: Potencijalni projekti/inicijative smještaja Potencijalni projekti / inicijative smještaja otoka Visa Potencijalni projekti Lokacija iznad uvale Stonca Maslinik sa smještajnim objektom Marina i hotel Konverzija osnovne škole u hotel Vinski podrum sa smještajem Konverzija vojnog objekta (450 klju eva) Hotel Issa (potrebna konverzija) Hotel Tamaris (potrebna konverzija) Hotel Biševo (potrebna konverzija) Seosko doma instvo Roki's Etno selo (postoje e) eška Vila (mogu a konverzija) Slovensko odmaralište. strani investitor Dra evo polje. bungalovi (potrebna konverzija) Vila Paula (konverzija u hotel) Eko etno selo Lokacija. privatni investitor Talež Vis. privatni investitor iznad rive u Visu. U skladu s time. strani investitor Lokacija Barjaci Vis Vis Komiža Plisko polje. državno Vis.1 Projekti konkurentnosti Konkurentnost predstavlja kapacitet ostvarivanja više profitabilnosti u odnosu na prosjek specifi nog sektora. privatni investitor Lokacija Roga i . Prema tome. privatni investitor Borova njiva. kontinuirano se prilago avaju i prijetnjama konkurenata i potrebama klijenata. kako bi se dugoro no održala profitabilnost. strani investitor Oklju na 15. turisti ka destinacija je konkurentna kada 124 .

putni ke agencije. i sli no. Analizom elemenata iz dijamanta konkurentnosti za podru je LOT-2 identificirane su klju ne snage i slabosti u svakom od njih: 125 . Faktori proizvodnje: predstavlja ljudske resurse. organizatori aktivnosti. zadovoljstvo klijenata. atrakcije kao što su tematski parkovi i sli no.djeluje unutar atraktivnih sektora i ujedno investicije imaju viši povrat (viši ROI) u odnosu na ostale destinacije. razinu kompetencija izme u tvrtki. socio-ekonomsku razinu. udruživanje. Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti Turisti ke kompanije i dobavlja i Faktori proizvodnje OTOK VIS Uvjeti potražnje Sektor podrške Elementi koji su definirani u dijamantu konkurentnosti: Turisti ke kompanije i dobavlja i: predstavljaju strukturu i situaciju smještajnih kapaciteta. tehnološke i financijske resurse. kao što su trgova ki sadržaji. infrastrukturu. i sli no. normi i zakona. razinu sofisticiranosti. objekti sa ponudom hrane i pi a. motivaciju. proizvoda i iskustava. itd. Uvjeti potražnje: predstavljaju karakteristike potražnje. ponašanje i navike. Odabir klju nih projekata za podizanje konkurentnosti destinacije koju obuhva a podru je LOT2 temelji se na analizi dijamanta konkurentnosti. turoperatori. a projekti služe za poboljšanje podru ja aktivnosti i poslovanja koji su na bilo koji na in povezani s turisti kim sektorom (ili mogu potencijalno biti povezani s turizmom). turisti ki imidž podru ja. istraživanje i razvoj. kako bi se stvorile odgovaraju e pretpostavke kao konkurentne baze za razvoj prethodno definiranih turisti kih aktivnosti. inovacije. Sektor podrške: predstavlja komplementarne aktivnosti. resurse i atrakcije.

privatni smještaj.Turisti ke kompanije i dobavlja i Snage Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u postoje im smještajnim kapacitetima Niska razina ulaznih barijera Velike mogu nosti za razvoj turisti kih kompanija Slabosti Nedostatak diversificirane ponude smještajnih kapaciteta (hoteli. boutique hoteli. no ni klubovi. sadržaja i aktivnosti Nedostatak specijalizacije proizvoda. i sli no) Nedostatak destinacijske organizacije ponude menadžment Nedostatak agencija koje prodaju destinaciju na turisti kom tržištu . te lokalnu tradiciju i tipi ne proizvode Potencijal za internacionalnih turista Mala izgra enost otoka privla enjem Slabosti Nedostatak dodatne turisti ke ponude. ruralni smještajni kapaciteti itd. konobe u Visu i Komiži) 126 Slabosti Nedostatak restorana sa kvalitetnom ponudom lokalnih specijaliteta Nedostatak interpretacijskih centara za posjetitelje Nedostatak komplementarne (barovi. aktivnosti i usluga turisti kih Destinacija je nepoznata internacionalnim potencijalnim gostima Visoka sezonalnost Sektor podrške Snage Lokalna tradicija kao klju na fascinacija otoka i snažan budu i turisti ki proizvod Proizvodnja tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda kao atribut otoka i snažan budu i turisti ki proizvod Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u kapacitetima hrane i pi a Prisutnost malog broja kvalitetnih specijaliziranih objekata hrane i pi a (seoska doma instva u unutrašnjosti.) Niska razina kompanija suradnje u turisti kih okviru Nedostatak udruživanja smještajnih kapaciteta Nedostatak oznaka kvalitete i standarda kvalitete Nedostatak strateških smjernica za razvoj turisti kih kompanija Uvjeti potražnje Snage Postoji manji broj promotivnih materijala sa informacijama o destinaciji Gosti cijene ljepotu prirode.

Ovo je projekt privatne inicijative uz podršku lokalnih javnih vlasti s jedinstvenim ciljem osiguranja prepoznatljivosti proizvoda hrane i pi a otoka korištenjem efekta kumulativne atraktivnosti dvaju koncentracija restoranskih sadržaja u oba grada.Faktori proizvodnje Snage Aerodrom u Splitu Visoka razina osobne sigurnosti i srednja razina komercijalne sigurnosti Planovi poboljšanja op e infrastrukture u tijeku Postojanje sustava kreditiranja i subvencija za razvoj poljoprivrede i s time povezanih sektora turizma Lijep i o uvani prirodni okoliš Slabosti Nedostatak kvalitetne op e infrastrukture (osobito vodoopskrba) Problem pretežito starijeg stanovništva Nedostatna valorizacija prirodnih resursa u turisti kom smislu Niska razina svijesti lokalnog stanovništva o turizmu (osobito u unutrašnjosti otoka) Nedostatak turisti ke infrastrukture Nedostatna financijska pomo subvencije za razvoj turizma Nedostatak ozna avanja sustava / turisti kog Nedostatak sustava financiranja turisti ke promocije i komercijalizacije od strane javnog sektora Obzirom na navedene klju ne snage i slabosti podru ja LOT-2 u kontekstu elemenata dijamanta konkurentnosti. 127 . me utim nužno je u oba Grada omogu iti prostornu koncentraciju ugostiteljskih objekata u cilju stvaranja prepoznatljivog proizvoda 'vino i gastronomija' kao posebne poluge dovo enja turisti kog tržišta na otok. te organski uzgojene hrane kao i tradicionalnih proizvoda. Osim toga. naš prijedlog klju nih projekata konkurentnosti je kako slijedi: Tablica 15–3: Klju ni projekti konkurentnosti PROJEKT KONKURENTNOSTI 1 Specijalizacije gastronomske ponude OPIS Mnoge destinacije na turisti kom tržištu natje u se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima. identitet lokalnog stanovništva reflektira se i ja a kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima. Komiža i Vis su ve zapo eli svojevrsnu specijalizaciju. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. Destinacija Vis treba igrati na kartu kvalitetnih tradicionalnih vina.

ipak postoji nedostatak lokalnih proizvo a a koji svoje proizvode prodaju turistima i posjetiteljima. kako bi se kreirale odgovaraju e informacije za specifi ne segmente tržišta. Dakle. integriranu destinaciju. lokalne turisti ke agencije kao i sadašnja dva turisti ka ureda. kupovina. zbog aspekta povratnog utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju a time i podizanje turisti ke atraktivnosti otoka. mape. jer osim što pruža informacije o turisti kim atrakcijama. roga .) koji se mogu uklju iti u turisti ku ponudu. Ovo je javni projekt. dizajnirati i organizirati koherentan i homogen sustav turisti kog ozna avanja.na primjer. cilj ovog programa je definirati. Ovo je javno/privatni projekt u kojem sudjeluju svi igra i u turizmu. mandarine. uslugama. vodi i itd. su predstavnici imidža svake destinacije. materijale i alate kao što je Internet. odabir materijala. lokalne rukotvorine. Destinacije se fokusiraju na informativne sadržaje. škampi. ozna avanja može se kreirati prema prioritetima i lokalnim karakteristikama destinacije (mjesta koja treba posjetiti. razglednice.. internet stranica. Trenutna situacija pokazuje na nedostatak suradnje Visa i Komiže u smislu zajedni kih promotivnih materijala i turisti kih informacija op enito. Prema tome. 3 Turisti ki informativni sustav Turisti ke informacije kao što su brošure. resurse.). Sustav tur.2 Razvoj komplementarne ponude Komplementarna ponuda na otoku Visu vrlo je slabo razvijena . itd. itd. limun. itd. adekvatan imidž koji reflektira stvarno stanje kroz slike i sadržaj u svakom o tih materijala. resursima. tematskim turama i itinerarima. posteri. 4 Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Sustav turisti kog ozna avanja kriti an je u razvoju turizma. Iako je ovo je projekt privatne inicijative jer je usmjeren tržištu. ovu ve zapo etu inicijativu valja posebno podržati poticajima i ak bespovratnim donacijama a kako bi se potakla inicijativa lokalnog poduzetništva baziranog na karakteristi nim lokalnim proizvodima. osmisliti. i kao takav pretpostavlja poseban program opremanja. smještaj. 5 Program opremanja malih plaža u uvalama Identificirano je minimalno pedeset malih plaža kapaciteta do nekoliko tisu a kupa a a koje se koriste bez ikakve infrastrukture. riba. atrakcije i turisti ke usluge (hrana i pi e. on posjetiteljima i gostima ulijeva povjerenje. cjeloviti sustav turisti kog ozna avanja tek se treba izgraditi na otoku Visu. važno je da destinacije Vis i Komiža zajedni ki kreiraju informativni sustav koji otok Vis predstavlja kao jedinstvenu. Prema tome. a u skladu sa odgovaraju im pozicioniranjem destinacije.). jastog. i sl. Iako je ve postavljen bazi ni sustav ozna avanja na otoku koji upu uje na orijentaciju prema brojnim dosad skrivenim dijelovima otoka. boja i informacija koje se daju posjetiteljima. Turisti ki informativni sustavi imaju sve ve u važnost u privla enju turista i posjetitelja u destinaciju. To je potencijal koji predstavlja relativno zna ajan biznis. opreme i kontrole. Ovaj fokus je bitan zbog injenice da su potroša i sve sofisticiraniji traže specifi ne informacije koje su povezane sa njihovim motivima i razlozima putovanja u destinaciju. koji uklju uje glavne gradske centre. 128 . iako ima lokalnih proizvoda (vino.

Ovo je projekt privatne inicijative. Milna. te daje mogu nost odabira onih prirodnih plaža koje se na ovaj na in mogu opremati i turisti ki valorizirati. Komiža i Vis smješteni su uz more. kao i povezivanju ostalih puteva uz obalu. Nadalje. Ovaj projekt uklju uje i ure enje plaža u neposrednoj fronti uz more zbog boljeg dojma i osje aja dolaska u Vis i Komižu. Perna. Na ovaj na in poboljšava se mobilnost od centralnih dijelova ovih mjesta do plaža.) Pretpostavlja se da najmanje 300 do 400 obitelji raspolaže s objektima/sobama/apartmanima za smještaj koji više ne odgovaraju o ekivanim standardima kvalitete s kojima bi otok Vis kao destinacija visoke kvalitete morao raspolagati. Nadalje. 7 Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Projekt unapre ivanja kvalitete privatnih smještajnih kapaciteta i restrukturiranje po internacionalnim standardima kvalitete (na primjer britanski bed&breakfast). 129 . Stiniva. a trebaju se opremiti pripadaju om galanterijom. itd. mladi. te sustavno ozna iti za lako snalaženje.Odabrane lokacije malih plaža. Na ovaj na in podižu se standardi kvalitete. potrebno je revitalizirati postoje e. Potencijalne lokacije za sustav malih plaža su: Ston ica. uz podršku stru njaka na polju ekologije i zaštite okoliša. itd. Ovaj projekt se treba posebno artikulirati na nivou udruge lokalnih iznajmljiva a te usuglasiti standarde ure enja i opremanja i napose kontrole kvalitete lokalnog privatnog smještaja. te razviti nove šetnice uz more u dva turisti ka centra otoka . zelenih površina. te se objekti specijaliziraju za odre ene grupe gostiju (obitelji. tre a dob. Ovo je projekt privatno / javne inicijative. Ovaj projekt na kratki i srednji rok ima investicijski potencijal od najmanje 10-tak milijuna eura. Opremanje plaža treba se vršiti po definiranim pravilima i smjernicama. Zaglav. Taleška Kamenica. 6 Revitalizacija šetnice / rive uz more Da bi se unaprijedio i dalje razvio turisti ki proizvod odmora i opuštanja uz more. ovaj projekt podrazumijeva usuglašavanje interesa svih subjekata. Srebrna. ovisno u ijoj su nadležnosti (Vis / Komiža) rezigniraju se kao sustav a la carte plaža i daju se u koncesiju. a na modelu godišnjih ili dvogodišnjih koncesija. kako bi se i ovaj aspekt tradicionalnog proizvoda (sunce i more) stavio na visoku razinu kvalitete i doživljaja. a on bi najja e pridonio podizanju kvalitete turisti ke ponude na otoku. smještajnih objekata. Barjacii druge plaže / uvale otoka.Komiži Visu. šetnice e služiti za užitak šetnje uz more. korištenjem prirodnih materijala koji ne utje u na vizualni doživljaj lokacije. Ovo je projekt javnog sektora. a svi neophodni sadržaji trebaju biti montažne strukture a kako bi se osigurala maksimalna zaštita osjetljivog prirodnog okoliša. a trenutno stanje šetnice / rive uz more u ovim naseljima zahtjeva poboljšanje.

a turisti ki proizvodi koje nudi još uvijek nisu profesionalno oblikovani niti komercijalizirani. a za njegov uspjeh potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma. standarda niti odgovaraju ih oznaka za kvalitetu usluga i proizvoda koje ova destinacija nudi. te sustav njihovog ozna avanja. Danas na ovom podru ju ne postoji organizirani pristup ove vrste. u smislu dodane vrijednosti kroz procedure zaštite i o uvanja okoliša. Na primjer. ve su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu. ne samo za lokalni biznis. te na ovaj na in održava isto u i sigurnost destinacije. što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. Ovo je projekt javno-privatne inicijative. Obzirom na uspjeh u komercijalizaciji i poslovanju ruralnog turizma u europskim destinacijama. Ovo je projekt javno-privatne inicijative. Naime. pa je stoga potrebno raditi na o uvanju okoliša te poboljšanju razine njegove kvalitete.8 Eko oznake kvalitete Otok Vis obiluje bogatstvom prirodnih resursa. Ovakve inicijative nisu bile prioritet do sada. potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora na otoku Visu. postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu. postoje organizacije koje poti u i kontroliraju razvoj. 130 . a taj se proizvod temelji na razli itim aktivnostima u prirodi. odnosno nema plana. Ovim projektom organizira se i strukturira plan eko oznake kvalitete. me utim. Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podru ju. postavljanje jasnih standarda brige o kvaliteti i o uvanju prirodnog okruženja postaje iznimno važno. nego i za cijelo podru je op ina / destinacija. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa klju nim subjektima ovog podru ja) upu uju na potencijalni rast ovog proizvoda. ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. na razini europskih destinacija i Europe u cjelini. 9 Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Profesionalni razvoj ruralnog / eko turizma na podru ju destinacije otoka Visa na samom je po etku. Doda li se tome injenica da je fokus ove destinacije usmjeren na razvoj ruralnog / eko turizma kao klju nog turisti kog proizvoda. jer je otok Vis destinacija na samom po etku turisti kog razvoja. danas postoji nekoliko seoskih doma instava i vinarija. Glavni je cilj da se turisti kom razvoju ovog podru ja pruži alat kojim se diferencira od ostalih destinacija u okruženju. uslijed planiranih promjena i razvojnih aspiracija. jasno je da je ovo jedan od klju nih projekata destinacije.

konkurentan imidž ovih destinacija. Tako er se detaljnije opisuje projekt specijalizacije gastronomske ponude otoka Visa te projekt standardizacije i sustava kvalitete ruralnog turizma ove destinacije. Uz okvirni prikaz svih klju nih gore navedenih projekata konkurentnosti. ovim programom predlažu se aktivnosti kojima se fokus stavlja na poboljšanje i o uvanje kulturno-povijesnih gra evina.10 Urbana konverzija (Vis i Komiža) Vis i Komiža kao glavni turisti ki centri destinacije Vis. osvjetljavanja te kona no kreiranje autenti ne atmosfere ovih destinacija. kreiranje/poboljšanje prostora uz more. poboljšanje urbane estetike i kreiranje autenti ne atmosfere ovih destinacija. Prema tome. URBANA KONVERZIJA VISA I KOMIŽE CILJ PROGRAMA Vis i Komiža kao glavni turisti ki centri otoka Visa. u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje uvjeta života. TRENUTNA SITUACIJA 131 . kako bi se stvorila odgovaraju a atmosfera i kreirao odgovaraju i. koji kao dva centra odgovornosti za turistifikaciju otoka trebaju na svom primjeru zapo eti proces razvoja kvalitete sukladno zacrtanoj viziji i tržišnom pozicioniranju otoka. Ovo je zajedni ki projekt javnog i privatnog sektora. fokusiraju se na aktivnosti poboljšanja i o uvanja kulturno-povijesnih gra evina i tradicionalne arhitekture. u nastavku se detaljnije elaborira projekt urbane konverzije Visa i Komiže. konkurentan imidž ovih destinacija. kreiranje/poboljšanje prostora uz obalu. Prema tome. poboljšanje urbane estetike. u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje svojih naselja kako bi se stvorila odgovaraju a atmosfera i kreirao odgovaraju i.

O EKIVANI REZULTATI • Autenti na atmosfera destinacija Vis i Komiža • Poboljšanje i o uvanje povijesnih lokacija i atrakcija • O uvanje tradicionalne arhitekture • Ja anje samopoštovanja lokalne zajednice • Bolji imidž i održavanje javnih prostora PRIMJER INFORMACIJE NA INTERNETU www. Rekonstrukcija krovova i sl. rive.) kako bi se o uvao tradicionalni izgled gradova.ozna avanje itinerara koji uklju uju klju ne atrakcije Visa (kulturno-povijesne gra evine i lokacije.net/english/activities/landscapes/pn_rehab. lokacije starog grada Isse) .asp www. koje su vezane na odre ene atrakcije. Tako er.htm http://www.gov. ograde.php?Itemid=35&id=24&option=com_content&task=view AKTIVNOSTI / KORACI Urbana konverzija i rehabilitacija • Aktivno o uvanje i revitalizacija povijesnih gra evina • Renoviranje zgrada. te uvo enje prikladne urbane galanterije • Ure enje rive koje treba uklju iti trgovine i zone za kupovinu.omogu iti lak pristup zelenim površinama (ulazi. iš enje i bojanje fasada. Znakovi se postavljaju kod parkirališnih prostora. postavljanje panela sa informacijama. Poboljšanje urbane estetike • Izgradnja i poboljšanje pješa kih zona. šetnica. znakovi koji daju informacije o povijesti. RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA 132 . uklanjanje arhitektonskih barijera.). održavanje tradicionalnih arhitektonskih stilova i dizajna.gov. • Kreiranje programa za pomo lokalnom stanovništvu u obnovi i dovršavanju fasada (bojanje fasada. ure enje zelenih površina. uklanjanje arhitektonskih barijera. putevi. restorane i konobe.) • Unaprije enje poplo enih površina unutar stare gradske jezgre . turisti kih info centara. itd. uvo enje informacijskih panela. osvijetlenje.uk/ccm/navigation/environment-and-planning/ http://epa-prema. za potpuni doživljaj posjetitelja. Ovakve inicijative je potrebno raditi kroz suradnju grada i privatnih vlasnika • Pristup mjestima od kulturno-povijesnog zna aja (npr. resursima. specifi nostima i sl. itd.posjetiteljima pružaju informacije o atrakcijama.ca/dtc/heritage/heritage_heritageproperty. barove.ns.bristol.Postavljanje tabli za ozna avanje (putokazi) . tradicionalne restorane/barove.korištenje tradicionalnih materijala (kamen koji je originalno korišten u prošlosti i ostali materijali) • O uvanje i poboljšanje / kreiranje zelenih površina .histurban. kreiranje turisti kih itinerara. glavnih trgova. itd. uslugama i aktivnostima u destinaciji. • Itinerari za posjetitelje . ograde na balkonima. trgovine i sl.net/index.

orahovice i sl. Darko. izuzetno je važan resurs u turisti koj ponudi destinacije Otoka Visa. Jastožera. mnoge ruralne destinacije valoriziraju upravo proizvod gastronomije u ponudi ruralnog turizma. Trenutno na otoku postoji nekoliko restorana koji su specijalizirani za ponudu lokalnih specijaliteta (npr. me utim. itd. jastog. Sljede e slike prikazuju neke od lokalnih specijaliteta. potrebno je organizirano i sustavno pristupiti izgradnji kompletnog i konkurentnog proizvoda gastronomije. Pol Murvu.). ali i lokalna vina. 'Viška Vugava' • Sudjelovanje lokalnih proizvo a a zdrave hrane u distribuciji svojih proizvoda lokalnim restoranima • Specijalizacija i diferencijacija gastronomske ponude otoka Visa 133 .SPECIJALIZACIJA GASTRONOMSKE PONUDE CILJ PROGRAMA Mnoge destinacije na turisti kom tržištu natje u se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima. identitet lokalnog stanovništva reflektira se i ja a kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima. roga ice. itd.). Osim toga. te rakije poput limun ela. Ovaj program konkurentnosti pomo i e u specijalizaciji gastronomije kao i njenoj diferencijaciji u odnosu na druge destinacije Splitsko-dalmatinske županije. kao i neke od ugostiteljskih objekata koji nude lokalne specijalitete: Viški jastog Konoba Jastožera Viška poga a od slane ribe Konoba Pol Murvu Konoba Roki's Konoba Bako O EKIVANI REZULTATI • Oboga ivanje iskustava / doživljaja otoka Visa kreiranjem gastronomskih iskustava • Kreiranje tržišne marke 'Viški jastog'. TRENUTNA SITUACIJA Gastronomija. 'Viški limun elo'. poga e od slane ribe. a kao što je vidljivo iz analize oglednih primjera i analize konkurenata u ovom planu. proizvodnja hiba. 'Viški hib'. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. gdje se posebno izdvajaju riba. a postoji nekoliko inicijativa za izradom lokalnih proizvoda (proizvodi od viškog vo a i povr a – OH. Roki's. konobe Bako. sa svojom lepezom tradicionalnih jela razli itih dijelova otoka Visa.

kompanije itd.htm AKTIVNOSTI / KORACI • Kreiranje atributa sa dodatnom vrijednosti u sklopu gastronomske ponude otoka Visa .cookandtaste.) u trajanju od pola dana do nekoliko dana. itd. implementaciju i kontrolu kriterija dodjele oznaka kvalitete .org/SIG/Gast/Gast_introduction.anticacucinagenovese.html http://www. • Karakteristike ugo aja: lokalna kuhinja. Rezultat je ponuda razli itih iskustava i doživljaja u regiji / destinaciji.kreiranje odabranih specijalnih oznaka ova destinacija uspostaviti e diferencijaciju od ostalih destinacija Splitsko-dalmatinske županije. Objekti hrane i pi a sa istim oznakama trebaju promovirati svoju oznaku tako da organiziraju doga aje. definiranjem kriterija za svaku oznaku.net/who. vegetarijanska hrana. Npr.atlas-euro.php http://www. • Karakteristike hrane: zdrava i dijetna hrana.ugovori lokalnih proizvo a a organske hrane sa lokalnim restoranima i hotelima o kupoprodaji organskih proizvoda • Kreiranje specifi nih oznaka za objekte sa ponudom hrane i pi a • Karakteristike gostiju: obitelji.com/uk/forum_du_gout. RAZINA PRIORITETA SREDNJA SREDNJA VISOKA 134 . me unarodna kuhinja. • Programi radionica 'Kuhaj i kušaj' . organiziranje 'team building' radionica za korporativne goste i sl.pralognan. itd. barovi i restorani za zabavu.php http://www.com/france-food-cuisine/ http://www. barovi za no ni život.bavi se identifikacijom oznaka. organske hrane za upotrebu u lokalnim restoranima .golfvillas-france. • Osnivanje komisije za definiranje. parove.it/eindex.htm http://www. dodjeljivanje oznaka. te kontrola / pra enje i ispunjenje kriterija za zadržavanje oznaka. za mlade. restorani i barovi na otvorenom ili terasama.PRIMJER Lokalna hrana Izlet u vinogradu Lokalni specijaliteti Lokalni proizvodi Radionice 'Kuhaj i kušaj' Tradicionalni proizvodi INFORMACIJE NA INTERNETU http://www. itd. oni sa oznakom 'Lokalna kuhinja' mogli bi organizirati 'Dane lokalne kuhinje' i sl. sladokusci ('gourmet').frenchentree. organska hrana.com/services-golf-villa/tourism-gastronomy-golf. riba. • Program 'Lokalni proizvodi za lokalnu kuhinju' .kuharske radionice za turiste (individualce.proizvodnja lokalne. romanti ni restoran. grupe. lokalna hrana.

koja je 2005. eksterijer. Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podru ju. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa klju nim subjektima ovog podru ja) upu uju na potencijalni rast ovog proizvoda. osposobljenost doma ina / vlasnika (certifikati i sl.). PRIMJER U Hrvatskoj je Istra donijela internu standardizaciju i klasifikaciju ruralnih objekata na svom podru ju. poljoprivredna proizvodnja i uzgoj životinja. prema propisanim parametrima Standardi su mjerljivi prema sustavu bodovanja. agroturizam. godine donijela op e standarde jednake za cijelu Europu. U Europi djeluje Europska federacija ruralnog turizma –EUROGITES. Naš prijedlog ovih kategorija za otok Vis (primjenjiv za cijelu županiju) slijedi u nastavku ovog projekta.Dodatni standardi – boduju se.) postavile su sustav standarda i kvalitete. Austrija. ruralni bed&breakfast. Na sli an na in i destinacije u stalim dijelovima Hrvatske trebaju kategorizirati objekte ruralnog turizma koji su tipi ni za svaku destinaciju. a temeljem bodova odre uje se ozna avanje objekta Dodatni standardi detaljno su razra eni u skladu sa specifi nostima i dijele se u nekoliko tematskih cjelina: položaj objekta. definirale minimalne uvjete koje objekti u ruralnom turizmu moraju zadovoljavati. a za njegov uspjeh. koji su uskla eni sa standardima Eurogitesa (ne boduju se) . standardi su usmjereni prema gostima. postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu. Znak obilježavanja doma instva je šparoga. KONCEPT Standardizacija podrazumijeva definiranje pojedina nih specifi nih uvjeta / standarda koje objekti u ruralnom turizmu moraju posjedovati. potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma.Op i (generalni) standardi. temeljem ega se objekti ozna avaju definiranim znakom (kategorijom) kvalitete.Obvezni standardi – ne boduju se i svi objekti ruralnog turizma ih moraju posjedovati . danas postoje seoska doma instva i lokalni proizvo a i vina. koji se razlikuju u tri osnovne grupe: . ve su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu. ali i u smislu motivacije za pove anje razine kvalitete usluga Drugo. stancija). Na primjer. potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora. usluge prehrane. odmor na vinskoj cesti. Naime. a lanice ove organizacije dužne su ove standarde integrirati sa onima koje su propisale na svojim podru jima. Ti standardi djeluju dvojako: Prvo su usmjereni vlasnicima kako bi istakli tipi ne karakteristike objekta / usluga koje se nude. Andaluzija. Europske ruralne destinacije (Toskana. organizirane aktivnosti za goste. a što je svakako dobar primjer za sve destinacije ruralnog turizma u Hrvatskoj. Francuska. TRENUTNA SITUACIJA Ruralni / eko turizam na podru ju otoka Visa tek je u svojim za ecima. na razini europskih destinacija i Europe u cjelini. ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. itd. Istra je kategorizirala razli ite objekte u ruralnom turizmu (npr. Naime. te sustav njihovog ozna avanja. postoje organizacije koje poti u i kontroliraju razvoj. ruralni obiteljski hotel. koji su specifi ni i tipi ni za njeno podru je. te su definirale oznake kvalitete. ruralna ku a za odmor. uz sustav poticaja i podrške. kako bi se efikasnije usporedila njihova o ekivanja sa konkretnom ponudom aktivnosti i usluga. uglavnom u unutrašnjosti otoka. interijer. 135 . Ove kategorije ruralnih objekata u Istri moraju zadovoljiti propisane standarde. što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma.STANDARDIZACIJA I SUSTAV KVALITETE U RURALNOM TURIZMU CILJ PROGRAMA Da bi ruralni turizam otoka Visa bio uspješan u svojoj komercijalizaciji i poslovanju.

Klju ni koraci za kreiranje ovog sustava su: .osnivanje komisije za provo enje procesa . a proces se provjerava od strane komisije koju ine Ruralis (konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre) i Turisti ka zajednica Istre. RAZINA PRIORITETA SREDNJA SREDNJA VISOKA 136 .Procedura se provodi samocertificiranjem objekata po propisanom obrascu.ruralis.turisticnekmetije.agriturist.org/ http://www.turismoverde.periodi na provjera parametara standarda u ruralnim objektima.gites-de-france.html http://www.odre ivanje kriterija standardizacije ruralnih objekata . mišljenja smo da je najprije potrebno kreirati organizaciju koja e preuzeti brigu o razvoju i organizaciji ruralnog turizma.it/UK/ http://www.eurogites. utvr ivanje odstupanja u odnosi na definirani standard itd. INFORMACIJE NA INTERNETU http://www.si/ http://www.farmholidays.com/gites/uk/rural_gites http://raar.it/ AKTIVNOSTI / KORACI Da bi se ovaj projekt sustavno i uspješno provodio.hr/hr/standardi.dodjela oznaka standarda kvalitete .es/ http://www.com/ http://www.

standarda kvalitete. i njegovu orijentaciju na ruralnu / eko komponentu. itd. potrebno je u cjelokupnom turisti kom lancu vrijednosti kreirati koncept razvoja smještajnih kapaciteta. a proizvodi profesionalno oblikovali i gostima pružili kompletan doživljaj ovog prostora. Ovim se projektima na strateški na in oblikuje klju an element proizvoda ruralnog turizma. postavljanje jasnih kriterija.2 Projekti smještajnih kapaciteta Da bi se isporu ila definirana i usuglašena vizija turisti kog razvoja destinacije otoka Visa te da bi se destinacija pozicionirala na prethodno definirani na in. osim ve predloženih projekata unapre ivanja postoje ih hotelskih kapaciteta. kao i na podru ju cijele Hrvatske u razvoju proizvoda ruralnog turizma. koji pretpostavlja organizirani i strukturirani pristup razvoju svih segmenata ovog proizvoda. Ovdje je važno napomenuti da je na razini županije izra ena Strategija ruralnog turizma. Kategorije / projekti smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu za otok Vis su: 137 . Prema tome. a prilago eni našim destinacijama omogu avaju interpretaciju lokalnog identiteta i tradicije. te privatnog smještaja. a koja predlaže osnovne tipove / kategorije objekata ruralnog turizma. ovdje se elaboriraju tipovi smještaja u ruralnom turizmu. sa svim pripadaju im elementima njihove organizacije i oblikovanja. Sljede i prijedlozi reflektiraju tipologiju predloženu u Strategiji. mišljenja smo da na podru ju otoka Visa. odnosno smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu treba slijediti kategorije iji su modeli poslovanja ve prisutni u zna ajnim europskim i svjetskim destinacijama ruralnog turizma. Obzirom na kontekst ovog Plana. koja je u ovom trenutku u procesu prihva anja.15.

Roki's). Agroturizam predstavlja tip seoskog doma instva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja. Podhumlje. s obzirom da je doma instvo smješteno u ruralno podru je i takova mogu nost postoji. Ston ica. 4 Ruralni obiteljski hotel Ruralni obiteljski hotel predstavlja doma instvo s ve im brojem kreveta.). Podstražje. koje svojom revitalizacijom mogu doprinijeti razvoju lokalnog blagostanja. i to tako da se stave u funkciju turizma. koji se daju u opisu ovog projekta. Kao i kod razvoja ostalih smještajnih objekata ruralnog turizma. Podšpilje. 2 Ruralna ku a za odmor U unutrašnjosti otoka danas postoje napuštene ku e. Keja. koji po svojoj veli ini i gabaritima mogu imati ve i broj soba (cca. što dodatno može utjecati na povratak iseljenog stanovništva otoka. ali se zahtjeva da u ponudi doru ka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje. ruralna ku a za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu ku u kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Takvi objekti ne mogu se dogra ivati i nadogra ivati ve trebaju zadržati izvornu prostornu strukturu i oblik. Specifi nost ove kategorije doma instva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne ku e (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadaju im prostorom (oku nicom). poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turisti ke usluge. Darko. 10-15. za ovu kategoriju postoje jasna pravila i uvjeti razvoja. a osobito na lokacijama Marine zemlje. Mogu e lokacije za razvoj agroturizma su: Plisko polje.Tablica 15–4: Klju ni projekti smještajnih kapaciteta PROJEKT SMJEŠTAJNIH KAPACITETA 1 Agroturizam OPIS Na otoku Visu postoji nekoliko objekata koji su kategorizirani kao seoska doma instva. a uglavnom su fokusirani na ponudu hrane i pi a (Roki's. tj. 3 Ruralni Bed & Breakfast Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno no enje s doru kom predstavlja doma instvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doru ka gostima doma instva. ajno polje / brdo. Neka od ovih doma instava ve su iskazala interes za širenjem poslovanja. Mogu e lokacije za razvoj ruralnih ku a su: Dra evo polje. dok dodatnu aktivnost ine turisti ke usluge smještaja i prehrane gostiju. te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže. itd. itd. Dakle. Objekt za ruralni 138 . Vlasnik doma instva nije profesionalni poljoprivredni proizvo a (ali može i biti). Mogu e lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podru ju destinacije. Pol Murvu. itd. Organizirano je u tradicionalnim objektima (autenti na arhitektura) s atraktivnim prirodnim okruženjem (selo ili manje mjesto). te uklju ivanje poljoprivredne proizvodnje u cjelokupnu ponudu (npr. Podselje. Borova njiva. Velo polje. Ovim projektom daju se smjernice za najbolje oblikovanje ovog tipa ruralnih objekata i ponude usluga i aktivnosti. odnosno ne manje od 5 soba). Žena glava.

139 . U nastavku slijedi detaljniji opis dva projekta ruralnog smještaja (ruralni resort. itd. agroturizam i ruralni bed&breakfast) sa opisom koncepta. a osobito na lokacijama Dra evo polje. ruralna ku a za odmor. Ruralni resort smješten je u povijesnoj jezgri nekog mjesta. tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. a u isto vrijeme i onemogu ava. mogu im aktivnostima. ali pod uvjetom da su se kod izgradnje i opremanja poštivali svi elementi tradicijske gradnje (veli ina. ku a) organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. štoviše i sprje ava gra enje novih objekata koji bi mogli narušiti autenti no ruralno okruženje Mogu e lokacije za razvoj ruralnih resorta su: Podselje. starih gra evina kojima se daje nova vrijednost kroz turisti ke usluge. oko Kostirne). ciljnim grupama gostiju. i sli no. Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju postoje ih napuštenih. 5 Ruralni resort Otok Vis ima jedinstvenu mogu nost kreiranja snažnog branda oto kog ruralnog proizvoda. Žužeca. može sa injavati cjelokupno mjesto (selo) kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica (soba. ure enje itd. Gosti su u mogu nosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji.obiteljski hotel može biti i nanovo izgra en objekt. restoran). Oklju na . G. centralnog podru ja otoka uz novu cestu Komiža-Vis (npr. Borovik.) Mogu e lokacije za razvoj ruralnih obiteljskih hotela su naselja na cijelom podru ju destinacije. svim karakteristikama. Smještaj je organiziran u više razli itih me usobno nepovezanih tradicijskih objekata (ku a) s cjelokupnim komforom koje pružaju i obiteljski ruralni hoteli. Ruralni resort je marketinški naziv koji u budu nosti treba zamjeniti dosadašnji naziv 'Eko-etno sela'. neophodnim uvjetima. koja u okviru programa 'Eko-etno sela' financira po etnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). materijali. itd. Ova je inicijativa ve pokrenuta od strane županije.

140 . Trenutno na otoku Visu postoji nekoliko inicijativa za ovakvu vrstu projekata. Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju postoje ih napuštenih. starih gra evina kojima se daje nova vrijednost kroz turisti ke usluge. što ga razlikuje od ruralnog obiteljskog hotela. Smještaj je organiziran u više razli itih me usobno nepovezanih tradicijskih objekata. Talež Otok Vis ima jedinstvenu mogu nost kreiranja snažnog branda oto kog ruralnog proizvoda. dok je usluge prehrane mogu e organizirati u centralnom restoranu. koja u okviru programa 'Ekoetno sela' financira po etnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. a u isto vrijeme i onemogu ava / sprje ava gra enje novih objekata koji bi mogli narušiti autenti no ruralno okruženje. Servisne usluge mogu e je organizirati u svakom pojedinom objektu koji ini ruralni resort. može sa injavati cjelokupno selo kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. Gosti su u mogu nosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji. a jedna od identificiranih je ona u selu Talež. a osobito na otocima postoji trend rasprodaje djedovine. restoran). koja se prikazuje na donjim slikama. Ova je inicijativa ve pokrenuta od strane županije. a ovakvim projektima na odabranim lokacijama na cijelom podru ju otoka Visa inicira se zaustavljanje tog trenda i vra anje života u davno napuštena sela povratkom domicilnog stanovništva i oživljavanjem tradicijske proizvodnje i starih obrta. KONCEPT Ruralni resort može se definirati kao horizontalni hotel smješten u povijesnoj jezgri sela.RURALNI RESORT POTENCIJAL / MOGU NOST Kao i u drugim hrvatskim regijama. Ruralni resort je marketinški naziv koji u budu nosti treba zamijeniti dosadašnji naziv 'Eko-etno sela'.

kulturni. itd. hib. ribolov i sl. Eura po resortu REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema prostorno planskih / geodetskih / arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije prostorno planska dokumentacija geodetska podloga pravna podrška financijska podrška pripremi projekta 141 . itd. grupe.PRETPOSTAVKE / UVJETI o uvanje ambijentalnosti. izrade tradicionalnih predmeta. ruralnog prostora i originalna prezentacija tradicijske kulture autenti nost osjetna o uvanost okoliša povijesni. umjetni ki i arhitektonski zna aj PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA festivali. Objekt za iznajmljivanje i spremanje rekreacijske opreme (za pješa enje. izrade tradicionalnih prehrambenih proizvoda (poga a. te starim zanatima ruralnog podru ja otoka koje e izra ivati predmete / suvenire sa mogu noš u prodaje.).trgovine i sl. te manjim prostorom za održavanje razli itih doga aja Ugostiteljski objekti .restoran sa tradicionalnom kuhinjom i ostalim specijalitetima zdrave hrane Komercijalni sadržaji . na ina života i tradicionalne kulture. doga anja u mjestu i okolici posebno osmišljeni tematski dani i ve eri te ajevi (škole kuhanja. SADRŽAJI I KAPACITETI smještaj organiziran u posebnim ku ama ili posebnim sobama Ulazni / prihvatni objekt sa recepcijom u centralnom dijelu naselja.) KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi. te e biti i radionice gdje gosti mogu sami sudjelovati u izradi svojih suvenira INVESTICIJE Od 5 do 6 mil. i sl. individualni gosti. glazbe. fešte.) Objekti / radionice sa aktivnostima za upoznavanje naslje a.

Na otoku Visu postoje objekti koji su napušteni i potrebno ih je revitalizirati. upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima smještaj visoke kvalitete PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA angažman osobnog vodi a za ture po destinaciji vinoteka ili mali vinski podrum u ku i mogu nost najma bicikla i ostale opreme za rekreaciju sudjelovanje na lokalnim feštama. povezanost s lokalnom zajednicom. osjetna o uvanost okoliša bliskost s prirodnim okruženjem.RURALNA KU A ZA ODMOR POTENCIJAL / MOGU NOST Ruralne ku e za odmor predstavljaju mogu nost revitalizacije tradicionalnih objekata i njihovo stavljanje u funkciju turizma. festivalima i doga anjima 142 . Njihovo stavljanje u funkciju turizma idealan je koncept za brigu o tradicionalnoj baštini i oživljavanju lokalnog blagostanja. Ruralna ku a za odmor može biti i vjerna kopija originalne tradicijske ku e koja je i vizualno i funkcionalno u skladu s naslje em kraja u kojem se doma instvo (ku a) nalazi. Specifi nost ove kategorije doma instva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne ku e (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadaju im prostorom (oku nicom). Dra evo polje Plisko polje KONCEPT Ruralna ku a za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu ku u kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. PRETPOSTAVKE / UVJETI položaj doma instva u prirodnom okruženju ili selu i autenti nost smještajnog objekta i ambijenta.

000 do 250. opremanju i sl. REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Sredstva razli itih programa poticaja za obnovu tradicionalnih ruralnih objekata Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije 143 . kapacitetu. ovisno o standardu.KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi bez djece obitelji sa djecom grupe SADRŽAJI I KAPACITETI smještaj je organiziran u sobama poželjan kapacitet ku e je za 4 sobe ku a mora sadržavati kuhinju. blagovaonicu i dnevni boravak INVESTICIJE Od 150.000.

Me utim. te je integrirati u cjelokupni turisti ki razvoj otoka. limun elo.AGROTURIZAM POTENCIJAL / MOGU NOST Jedna od tradicionalnih djelatnosti otoka Visa je poljoprivredna proizvodnja. kao i poljoprivrednom proizvodnjom. Stoga je gost. tradicijom. koja je trenutno slabog intenziteta. Pored osnovnih ugostiteljskih usluga smještaja i prehrane.na primjer. doma a slana riba. Naime. jer se na ovaj na in poti e poljoprivredna proizvodnja lokalne zajednice. apartmanima ili posebnim ku ama. plasiranje proizvoda kroz turisti ke usluge: usluge prehrane ili direktna prodaja na doma instvu) . te se tako er omogu ava dodatni izvor zarade za seoska doma instva. viško vino. na inom i kulturom življenja. odnosno maksimalno iskoristiti turisti ki potencijal doma instva. u pravilu.proizvedeno i konzumirano na doma instvu) stacionarni oblik turisti ke ponude (smještaj) . kulturološkim mikrosvijetom. te ima mogu nost iz prve ruke upoznati se s obi ajima. ve postoje seoska doma instva koja se za sada ipak fokusiraju uglavnom na ponudu hrane i pi a. koje su detaljnije opisane u nastavku opisa ovog projekta. u permanentnoj i direktnoj interakciji s doma inom i njegovom obitelji tijekom posjeta doma instvu. Trenutna situacija na podru ju otoka Visa predstavlja veliki potencijal upravo za razvoj ovakvu vrstu ruralnog turizma. roga ica. tipi nim proizvodima i lokalnom gastronomijom. 144 . Vlasnik doma instva sa svojom obitelji. džemovi od limuna i sl. na doma instvu se mogu organizirati i ostale turisti ke usluge (aktivnosti.iskorištavanje postoje ih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) ure enje doma instva u skladu s baštinom (ambijentalna arhitektura i opremanje) ure en okoliš osiguran parking konfekcioniranje proizvoda proizvedenih na doma instvu ("turisti ka" pakiranja) i prodajni punkt proizvoda proizvedenih na doma instvu (poseban prostor na doma instvu ure en kao prodajni punkt proizvodima iz vlastite proizvodnje . dok dodatnu aktivnost ine turisti ke usluge smještaja i prehrane gostiju. PRETPOSTAVKE / UVJETI poljoprivredno gospodarstvo (usmjerenost ka proizvodnji tipi nih proizvoda. Usluge smještaja mogu se nuditi u sobama. ukoliko doma instvo nudi usluge prehrane za goste izletnike (grupe koje se na doma instvu zadržavaju par sati) potrebno je organizirati poseban prostor za usluživanje obroka. a koju danas treba revitalizirati. živi na doma instvu dok se za receptivne usluge koristi višak prostora unutar doma instva (gospodarstva). koriste i lokalne proizvode u pripremi tradicionalnih jela. Plisko polje – seosko doma instvo Roki's Žena Glava – seosko doma instvo Darko Lokacija Borova Njiva (potencijalni agroturizam) KONCEPT Agroturizam predstavlja tip seoskog doma instva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja. paket usluga) koje imaju za cilj gostima pružiti mogu nost aktivnog odmora. agroturizam kao kategorija objekta u ruralnom turizmu podrazumijeva niz usluga i aktivnosti.

gradnja s kamenom itd. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ 145 . ljubitelji starina. izrada proizvoda od drva / kamena. fakulteti (u cilju edukacije) udruženja (ljubitelji prirode. ku a ili kamp (ovisno o prostranosti struktura koje su namijenjene turisti kim uslugama) smještajni kapacitet apartmana ne ve i od 5 osoba. planinarenje. ceste maslinovog ulja.55 godina) bra ni parovi (35 . Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. sakupljanje ljekovitog bilja. škole. gastro team building za poslovne ljude ture . sanitarni prostori kao i prostori za usluživanje jela prilago eni za osobe s posebnim potrebama INVESTICIJE 200. dvokrevetna soba ne manja od 15m² bez kupatila (poželjno 20m²) svaka soba mora imati svoje kupatilo (na svakih 4 osobe u apartmanu i ku i potrebno je jedno kupatilo) ogra eno doma instvo zelenom ogradom ili suhozidom bazen (ukoliko je oku nica doma instva ve a od 1000m²) smještajne jedinice. ribolovci. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii.PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA radionice tradicionalne kuhinje . stari zanati (pletenje mreža. aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite.) rekreativno jahanje i terapijsko jahanje lokalne fešte. kulturni itinereri.000 Eura . apartman. sportovi u prirodi. udruženja aktivnosti na otvorenom.) dnevni izletnici (zadržavaju se u mikrodestinaciji 8. smještajni kapacitet ku e ne ve i od 8 osoba jednokrevetna soba ne manja od 10m² bez kupatila (poželjno 15m²). vinske ceste. mala brodogradnja. biciklizam.škole kuhanja. Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada studije izvedivosti Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije Poticaj razvoju poljoprivredne djelatnosti Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. itd.75 godina) poslovni gosti vrti i.1 mil. gastro udruženja.organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješa enje. festivali i doga anja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI obitelji s djecom (30 . Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. pansion. stolarija. itd.4 sati) vikend posjetitelji SADRŽAJI I KAPACITETI smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe.

kulturni itinereri. na lokacijama koje pružaju užitak tradicionalnog / ruralnog okruženja. s obzirom da je doma instvo smješteno u ruralno podru je i takova mogu nost postoji. Mogu e lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podru ju destinacije. Iako je ovo projekt ruralnog turizma.) pa je stoga potrebno razviti smještajne kapacitete koji su namijenjen takvim skupinama gostiju. PRETPOSTAVKE / UVJETI položaj doma instva u selu ili malom gradu (recimo u Komiži) uz dobru zaštitu životne sredine. sakupljanje ljekovitog bilja.49 godina . arheološki lokaliteti. planinarenje. upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA radionice pripreme i spravljanja tradicijskih doru aka ture . tur obilaska utvrda. biciklisti (25 . Životni prostori doma ina odvojeni su od prostorija koje gost koristi. Podstražje. U tom slu aju doma instvo organizira još i sigurnu prostoriju pod klju em za spremanje i eventualan servis bicikli. posjetitelji lokalnih festivala. jedino ukoliko ne postoji zasebna ku a za potrebe smještaja. itd. Doru ak se služi u posebnom prostoru organiziran za ugoš avanje. poslovni ljudi 146 . sportovi u prirodi.iskorištavanje postoje ih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) mali kapacitet smještaja gostoljubivost – osobna briga doma ina o gostu bliskost s prirodnim okruženjem. Posebna podvrsta kategorije ruralnog B&B je Bike&Bed namijenjena ciljnoj skupini biciklista. doga anja. tj. a osobito na lokacijama Marine zemlje. biciklizam. a vrlo je popularna destinacija za posjetitelje lokalnih doga anja (Komiška fešta. individualci. miran i tih položaj. vinske ceste.) lokalne fešte. fešti. ruralno okruženje i doma u atmosferu. tako da postoji zajam ena privatnost. Ruralni B&B integrira tradicionalnu arhitekturu. KONCEPT Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno no enje s doru kom predstavlja doma instvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe . povezanost s lokalnom zajednicom.organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješa enje. ali se zahtjeva da u ponudi doru ka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje. Vlasnik živi na tome doma instvu i prakti ki gost je smješten u ku i doma ina. Za ovu kategoriju uvriježen je internacionalni naziv B&B koji se koristi i kao jak marketinški pojam. ceste maslinovog ulja. Vlasnik doma instva nije profesionalni poljoprivredni proizvo a (ali može i biti). Viška regata i sl. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turisti ke usluge. zaljubljenici u prirodne i kulturne znamenitosti. te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže.svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doru ka gostima doma instva. bez buke ili zaga enja i autenti na bliskost s prirodnim okruženjem stacionarni oblik turisti ke ponude (smještaj) .putuju u parovima i grupama od 6 i više osoba). festivali i doga anja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi bez djece. može se organizirati u manjim naseljima.RURALNI BED & BREAKFAST POTENCIJAL / MOGU NOST Otok Vis je vrlo atraktivna destinacija za turisti ki obilazak.

smještajni kapacitet ne bi smio biti ve i od 12 kreveta INVESTICIJE 0.8 – 1. pansion. aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel.SADRŽAJI I KAPACITETI smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe ili apartman. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije Pomo pri izradi prostorno planske dokumentacije geodetska podloga pravna podrška financijska podrška pripremi projekta 147 . Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. Za ovaj oblik doma instava preporu ljivo je organizirati prostrane sobe koja svaka ima svoje zasebno kupatilo.5 milijuna Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i.

te razvojne projekte smještajnih kapaciteta. dok u isto vrijeme njihov potencijalni razvoj omogu ava razvoj konkurentnih proizvoda. Pri izboru i definiranju projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija fokusirali smo se na one projekte koji poti u 'zeleno poduzetništvo' (privatne inicijative. a ostali se mogu primijeniti na cijelo podru je destinacije. po principima održivog razvoja).3 Projekti turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija Uz projekte za podizanje konkurentnosti.Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta 15. predlažemo projekte turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija koji cijeloj destinaciji pružaju razvoj dodatne ponude. Neki od ovih projekata razvijati e se na podru ju odre enih mikro-destinacija unutar otoka Visa. 148 . te u kona nici osigurava atraktivnost cjelokupne destinacije. a time podižu razinu atraktivnosti i konkurentnosti cijelog otoka Visa.

proizvodi od brašna mljevenog na mlin na vodu itd. suvremenim dalekozorom. središnjim dijelom otoka). a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipi na proizvoda karakteristi na za mjesto gdje se doma instvo nalazi.Tablica 15–5: Klju ni projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija PROJEKT TURISTI KE INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA 1 Kušaonica vina i maslinovog ulja OPIS Obzirom na ve razvijenu proizvodnju kvalitetnih vina od autohtonih sorti vina na otoku Visu. a pritom i obilaska nekih atraktivnih lokacija sa kojih se pružaju pogledi na ljepotu otoka. Prstenasta panoramska cesta koja se ovdje predlaže povezuje gradove Vis i Komižu. ovaj projekt integrira i proizvodnju i komercijalizaciju.). što je zasigurno ograni avaju i element za razvoj kompletnog turisti kog lanca vrijednosti cijele ove oto ke destinacije.poljima. kao i u unutrašnjosti. Me utim. Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje. kako bi se kreirali doživljaji i intenzivna iskustva ljepote prirode. a osim trenutnih organiziranih aktivnosti obilaska otoka. Podhumlje. bademi. sa (interaktivnim) informacijskim plo ama. Pliskom polju itd). pa je stoga potrebno podržati ovakve inicijative. Sustav vidikovaca temelji se dakle na mreži lokacija sa najljepšim pogledima prema moru. uz nastojanje da se organiziraju i oblikuju po standardima i pravilima poslovanja za ovakve vrste objekata. kao i postoje e i nove inicijative vezane na uzgoj maslina. te cestom novije izgradnje koja povezuje dva administrativna centra. vo e. ne postoji organizirana i opremljena mreža to aka za ovakvu vrstu proizvoda.) 3 Panoramska cesta Naselja na otoku Visu danas su povezana dvjema cestama (starom cestom na južnoj strani otoka. Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turisti ka usluga kušanja proizvoda koja se napla uje u za to organiziranom prostoru. Osim toga. odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino. mnoge lokacije na sjevernoj strani otoka. za potpuni doživljaj potrebno je osigurati kvalitetno dizajnirane platforme za posjetitelje. Najatraktivnije lokacije za sustav vidikovaca su uzduž postoje ih i planiranih puteva izme u Visa i Komiže (pogledi prema moru i unutrašnjosti otoka . identificirane su neke inicijative lokalnog malog poduzetništva za razvojem upravo ovakve vrste ruralnog objekta (na primjer u Podhumlju. a vodi kroz naselja i ostale to ke interesa (vinograde. itd. trenutno su teško dostupne. tradicionalne slastice. ulje. Uz kreiranje odgovaraju ih prilaza vidikovcima. te ostale lokacije ve postoje ih vinograda / vinarija 2 Sustav vidikovaca Cijeli otok Vis obiluje lokacijama sa prekrasnim pogledima prema moru i unutrašnjosti otoka. ali i prema unutrašnjim dijelovima otoka sa pogledom na polja / sela. Kušaonica predstavlja doma instvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost. Podšpilje. i sli no. 149 .

a nudi široki spektar aktivnosti. ribarski pribor i oprema. u Komiži ve postoji ribarski muzej.poglede na polja. 150 . kako se detaljnije opisuje u nastavku. Naime. razvoja. planinarske i biciklisti ke staze. itd. Isto tako. tradicije i društvenog okruženja cijelog podru ja otoka. kao i suveniri vezane uz ribarstvo. Integracijom svih ovih elemenata. kulture.) na južnoj strani. koji se ovim projektom restrukturira / nadogra uje. u budu nosti je mogu e proširenje muzeja. U sklopu muzej organiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima. a sve u prirodnom okruženje. no da bi ovaj projekt bio atraktivan dio cjelokupne turisti ke ponude otoka. 6 Koncept pješa kih. koja e predstavljati nezaobilaznu to ku kod posjete destinaciji. Nadalje. Panoramski karakter ove ceste omogu ava posjetiteljima destinacije da na ovaj na in uspostave kontakt sa prirodom. 4 'Ribarski muzej' . a samoj destinaciji doprinijeti e podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa. a obzirom na nezaobilazan element i motiv dolaska gostiju (turisti ki proizvod 'sunce i more'). Ovaj centar namijenjen je doma im i stranim gostima. i gdje je mogu e pruža poglede prema moru. te da se stapaju i sa veli anstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu žive.Komiža Komiža je tradicionalno ribarsko mjesto. pa je tako mogu e proširiti ponudu tako da u okviru muzeja posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima. te da se nude komercijalni sadržaji sa lokalnim prehrambenim proizvodima. Muzej je strukturiran tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi mogu nost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnoš u otoka. a njegova atmosfera daje osje aj izoliranosti i omogu ava svojevrstan 'bijeg' od stvarnosti. falkuša. izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica. potrebno ga je na taj na in i izvesti. 7 Centar za sportove na vodi Postoje e turisti ke agencije na otoku Visu u svoju su ponudu uvrstile organiziranje razli itih aktivnosti na vodi. Interpretacijski centar ’Vis – otok skrovište’ koji e se locirati na u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija. planinarskih i biciklisti kih staza Trenutno se na otoku Visu revitaliziraju i kreiraju pješa ke. sa bogatstvom kulturnopovijesnih i prirodnih elemenata. kao i razvoju novih koji se me usobno spajaju i povezuju. i sl. te tako er nudi mogu nost u uz to vezanim aktivnostima. 5 Interpretacijski centar 'Vis otok skrovište' Otok Vis predstavlja vrlo atraktivnu destinaciju. Razvoj koncepta pješa kih i planinarskih staza za cjelovito podru je otoka Visa temelji se na poboljšanju postoje ih staza. koje ovaj element svog povijesnog razvoja mora integrirati u svoju turisti ku ponudu. koji u blizini nude lokalne gastronomske specijalitete i mjesto za kratki predah. ovaj koncept tako er podrazumijeva rute sa punktovima na klju nim to kama interesa i vidikovcima na razli itim lokacijama otoka. centar za aktivnosti na vodi dodatno oboga uje cjelokupnu turisti ku ponudu otoka. a svojim gostima pružiti e razumijevanje prirode. dok sa sjeverne strane otoka tako er prolazi uz naselja. povijesti. otok Vis ima mogu nost prezentiranja svoje ljepote.

tržišta destinacije Na otoku Visu je potrebno revitalizirati poljoprivrednu proizvodnju. 10 Etno selo Dragodid Tradicionalan teža ki život otoka Visa potrebno je interpretirati i prezentirati kao jedan od klju nih elemenata baštine otoka. a svakako je najatraktivnije selo Dragodid. jedrenje. i sli no. nedaleko Komiže. a može nuditi široki spektar aktivnosti. danas je vrlo teško u trgovinama mješovite robe na otoku kupiti lokalne proizvode (poput. Osim toga. 151 . Uz prikaz povijesti upotrebom interpretacijskih materijala (fotografije. postoji nekoliko lokacija na sjevernoj strani otoka koje pružaju idealnu mogu nost revitalizacije i kreiranje jedinstvenog doživljaja nekadašnjeg na ina života oto ana. 11 Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Otok Vis je u prošlosti zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 .). Naime. limuna). usluge iznajmljivanja. kajaking na moru. povezivanjem poljoprivredne proizvodnje i turisti kih / ugostiteljskih objekata dodatno se poti e razvoj lokalnog gospodarstva. nekada vojnih lokacija.Centar za sportove sadrži sve servisne i ugostiteljske sadržaje koji su potrebni za ugodan. Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka. Naime. veslanje. koje predstavlja svojevrsni muzej 'teža kog' života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru. pod režimom zaštite je i sastoji se od napuštenih tradicionalnih ku a. kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa. a tako er se oboga uje turisti ka ponuda. itd. te nudi razli ite ture obilaska interesantnih. Plisko polje.1992 godine. zapisi. Centar koji posjetiteljima interpretira povijest otoka Visa i period prisustva vojske na otoku. roga . te mogu nost kreiranja specifi ne turisti ke ponude bazirane na uklju enju gostiju u aktivnosti na seoskim doma instvima. te kreirati centar koji je interpretira. Podhumlje. Potencijalne lokacije za održavanje programa su: Podšpilje. prodaje i popravka sportske opreme. masline. kao i dobro poznatu Titovu špilju. Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata. Program zdrave hrane za potrebe turisti kog tržište otoka Visa podrazumijeva proizvodnju organske hrane od strane lokalnih poljoprivrednika. video materijali. sa ponudom smještaja. uklju uju i tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova. obilaska atrakcija. Njihova revitalizacija u etno selo. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam. itd. povr e. povezivanje proizvo a a hrane i ugostiteljskih i hotelskih poduze a na podru ju destinacije u smislu distribucije lokalno proizvedene hrane. i sli no. 9 Škola viške kuhinje Ovaj program podrazumijeva organiziranje te ajeva pripreme tradicionalnih jela za više gostiju na odabranim lokacijama. ugostiteljske sadržaje Potencijalne lokacije za centar sportova na vodi su Komiža i Vis 8 Program zdrave hrane za potrebe tur. zabavan i stimulativan aktivni odmor na vodi. kao na primjer: ronjenje. Centar mora imati prostor za parkiranje. koja je u prošlosti bila mnogo bolje razvijena (limun. primjerice. uz dodatnu organizaciju obilaska kušaonice vina.

Tura karakteristi nih viških gra evina .) ovaj centar još nudi organizaciju vo enih tura vojnih lokacija. etno-selo Dragodid.Viška vinska tura . itd. 152 . interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište'.dokumenti.) 12 Ture otoka Iako je postala dio ponude lokalnih turisti kih agencija.Tura viških vanjskih otoka . spilja. Centar 'vojna povijest Visa' i kušaonice vina i maslinovog ulja.Tura viških sela. itd. organizacija inovativnih tura otoka jest prioritetni zadatak jedinstvene Destinacijske menadžment organizacije otoka u suradnji s lokalnim agencijama i ponu a ima razli itih iskustava. oprema po standardima sigurnosti za posjetitelje. U nastavku se detaljnije opisuju sljede i projekti: panoramska cesta. itd. tunela. Katalog tura i programa koji se mora razraditi na godišnjoj razini mogao bi imati sljede i sadržaj: .Tura Viška povijest .Tura prirodnih i kulturnih zašti enih punktova . itd. Ovaj projekt podrazumijeva pripremu i opremanje svih lokacija za posjet turista (ure enje. ribarski muzej – Komiža.

PANORAMSKA CESTA
POTENCIJAL / MOGU NOST
Ljepota otoka Visa, o aravaju i pogledi prema moru, te iskustvo ruralne idile idealni su elementi za kreiranje doživljaja i direktnog kontakta sa prirodom i životom otoka, na na in da se oni povežu u integriranu cjelinu putem panoramske ceste.

Pogled sa ceste na Komižu

Pogled sa ceste na vinograde

Na otoku Visu postoji stara cesta koja vodi od Visa do Komiže, te cesta novije izgradnje koja drugim putem tako er spaja ova dva naselja. Naš je prijedlog da se revitalizira dionica stare ceste izme u ova dva naselja (širi profil, ako i gdje je mogu e), te da se opremi prema prijedlozima koji slijede, a sjeverni dio otoka zahtjeva rekonstrukciju postoje ih puteva, odnosno nadogradnju gdje je potrebno, kako bi se omogu io prstenasti put oko cijelog otoka. Naime, ovaj projekt ima dvostruku važnost za razvoj turizma na otoku Visu: prije svega, na ovaj se na in poboljšava dostupnost i pristup svim lokalitetima na otoku (što je trenutno prili no zahtjevan zadatak, osobito na sjevernom dijelu otoka). Drugo, panoramska cesta samostalna je atrakcija koja gostima destinacije pruža nova iskustva i doživljaje upoznavanja sa ljepotama ovog prostora i ljudi koji na njemu žive. Prilikom obilaska terena identificirane su aktivnosti nekih turisti kih agencija na otoku (npr. Alternatura), koje izme u mnogih drugih aktivnosti organiziraju i obilazak otoka. To je me utim 'pakiranje' proizvoda i aktivnosti u cjelokupnoj ponudi jedne destinacijske menadžment kompanije, dok je projekt panoramske ceste koji se ovdje predlaže

KONCEPT
Prstenasta panoramska cesta povezuje gradove Vis i Komižu, a vodi kroz naselja i ostale to ke interesa (vinograde, poglede na polja, i sl.) na južnoj strani, dok sa sjeverne strane otoka tako er prolazi uz naselja, i gdje je mogu e pruža poglede prema moru. Panoramski karakter ove ceste omogu ava posjetiteljima destinacije da na ovaj na in uspostave kontakt sa prirodom, te da se stapaju i sa veli anstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu žive.

153

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Na panoramskoj cesti je potrebno kreirati to ke interesa koje se opremaju odgovaraju om opremom (odmorišta i vidikovci) Sustav ozna avanja i turisti ke signalizacije u prijedlogu ovog plana je tako er potrebno primijeniti na opremanje ove ceste Ovaj projekt pretpostavlja odre enu razinu ’ure ivanja’ prostora unutrašnjosti otoka, kreiranja oto ke scenografije (npr. polja ljekovitog bilja, sadnja agruma, i sl.)

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
S obzirom na kreiranje kompletnog turisti kog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa, gostima je potrebno nuditi iskustvo cijelog prostora, doživljaj starih oto kih sela, mogu nost da u obilasku otoka posjete seoska doma instva koja e nuditi mogu nost kušanja i kupnje doma ih proizvoda (vina, maslinovog ulja, i sl.), klju ne lokacije (to ke) interesa, kao i naselja se trebaju integrirati i uklju iti u cjelokupnu turisti ku sliku destinacije. Nadalje, ovim planom predlaže se revitalizacija starih sela (ruralni resort / ruralno etno-eko selo, itd.), pa je gostima neophodno osigurati dostup do njih, te time omogu iti doživljaj života otoka. Izgradnjom panoramske ceste povezuje se integrirani turisti ki lanac vrijednosti destinacije, jer se u blizini ceste ili na samom putu kreiraju vidikovci, povezuju se turisti ke atrakcije, nudi se pristup uvalama, povezuju se pješa ke i biciklisti ke staze, itd.

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi posjetitelji otoka Visa

INVESTICIJE
Izrada projekta rekonstrukcije / izgradnje panoramske ceste iznosi 4 do 8 milijuna eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Izrada projekta rekonstrukcije postoje ih puteva i izgradnje dionica koje e povezati naselja i cjelokupni turisti ki lanac vrijednosti prstenastom panoramskom cestom otoka Dobivanje potrebnih dozvola / pitanje zemljišta kojim e cesta prolaziti Po etak realizacije u naredne dvije godine

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

154

Ovo je projekt javnog sektora

INTERPRETACIJSKI CENTAR ’VIS – OTOK SKROVIŠTE’
POTENCIJAL / MOGU NOST
Otok Vis obiluje prirodnim i kulturno-povijesnim bogatstvima, koja danas nisu interpretirana niti ine dio turisti ke ponude na zadovoljavaju i i konkurentan na in. Da bi se posjetiteljima omogu ilo da se bliže upoznaju i dožive prirodu te kulturnopovijesno naslje e ovog otoka baštinu ovog podru ja, potrebno je na kreativan na in kreirati centar u kojima e gosti Visa dobiti sve informacije, ali i ponudu mnogih aktivnosti uz koje e se upoznati sa bogatstvom ovog prostora.

KONCEPT
Interpretacijski centar ’Vis – otok skrovište’ koji e se locirati u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija, koja e predstavljati nezaobilaznu to ku kod posjete destinaciji, a svojim gostima pružiti e razumijevanje prirode, povijesti, razvoja, kulture, tradicije i društvenog okruženja cijelog podru ja otoka. Ovaj centar namijenjen je doma im i stranim gostima, a samoj destinaciji doprinijeti e podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa. Interpretacijski centar pružati e 'edutainment' (u enje i zabavu) aktivnosti za goste sa razli itim motivima putovanja / dolaska na otok, kao na primjer, razli ite edukacijske sadržaje koji daju mogu nost u enja o povijesti otoka, Issi, flori, poljoprivredi, ribarstvu , društvenom razvoju, lokalnoj zajednici otoka, itd.

Centar e tako er nuditi usluge interneta, zatim mogu nost obilaska grada / otoka sa vodi em, usluge hrane i pi a, trgovinu sa suvenirima i lokalnim proizvodima i rukotvorinama, te proizvodima vezanima uz posjet centru i sa motivima vezanim uz Issu i sl., kao i knjigama, mapama, štampanim vodi ima, itd.

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po svjetskim standardima za ovakvu vrstu atrakcije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
U enje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o na inu života na otoku, njegovoj povijesti, kulturi i tradiciji U enje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o prirodnim bogatstvima otoka Mogu nost održavanja manjih sastanaka, seminara i sli no na prostoru centra Organizacija doga aja, manifestacija, koncerata i sli no Organizacija vo enih obilaska grad i otoka Upoznavanje sa lokalnim na inom proizvodnje prehrambenih proizvoda i rukotvorina (mali te ajevi pripremanja hiba, viške poga e, pletenja ribarskih mreža i sl.)

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi gosti otoka Visa, osobito obitelji sa djecom, mladi, grupe, individualni gosti, poslovni gosti itd.

155

SADRŽAJI I KAPACITETI
Interpretacijski centar mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Informacijski centar - ponuda itinerara za posjet i obilazak kulturno-povijesnih i drugih znamenitosti otoka Visa, sa mapama, literaturom i svim potrebnim informacijama, te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda, rukotvorina, suvenira, itd. • Centar za aktivnosti – posjetiteljima nudi raznovrsne aktivnosti u enja i zabave tokom cijele godine • Prostor za radionice, te ajeve, sastanke i sli no. • Restoran / konoba sa vrtnom terasom

INVESTICIJE
Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi od 500.000 do 1.000.000 EUR

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Pronalaženje idealne lokacije; Izrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta od strane neke od renomiranih internacionalnih kompanija s iskustvom u razvoju interpretacijskih centara; Kontaktiranje svjetskih dobavlja a tehnološke opreme za ovakav tip atrakcija; Organizacija upravlja ke strukture za realizaciju projekta; Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta.

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU
Iznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do centra i u centru Ozna avanje / signalizacija do centra Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova

156

RIBARSKI MUZEJ - KOMIŽA
POTENCIJAL / MOGU NOST
Komiža kolijevka ribarstva, i veoma ponosna na svoju ribarsku povijest i tradiciju, o emu svjedo i muzej ribarstva i rekonstrukcija tradicionalne ribarske brodice ’Falkuše’. Kreiranjem interpretacijskog centra, ona oživljava i pri a svoju ribarsku pri u na inovativan i zabavan na in, a gostima daje mogu nost u enja o toj tradicionalnoj vještini mještana.

KONCEPT
Muzej je strukturiran je tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi mogu nost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnoš u otoka, te tako er nudi mogu nost u uz to vezanim aktivnostima (organiziranje malih ribarskih izleta, ture brodicom i sl.). U sklopu muzeja organiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima, izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica, falkuša, ribarski pribor i oprema, itd. Isto tako, u okviru centra posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima, te komercijalni sadržaji koji nude lokalne prehrambene proizvode, kao i suvenire vezane uz ribarstvo. Ovaj projekt podrazumijeva nadogradnju / restrukturiranje / proširenje ve postoje eg ribarskog muzeja, i kreiranje dodatnih sadržaja i aktivnosti.

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
Organizacija i režim posje ivanja Organizacija doga aja, manifestacija, koncerata, i ostalih zbivanja

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi posjetitelji destinacije (obitelji sa djecom, individualni gosti, grupe, parovi, školske grupe, itd.)

SADRŽAJI I KAPACITETI
Muzej mora sadržavati: • Informativni centar sa kompletnom ponudom informacija o ribarstvu otoka, mapama otoka i arhipelaga, te sa komercijalnom ponudom suvenira, lokalnih rukotvorina, monografija i ostale literature, itd. • Interpretacijski centar - koji na inovativan na in prikazuje i posjetiteljima komunicira sve o ribarskoj tradiciji otoka i

157

500 000 eura EUR REDOSLIJED AKTIVNOSTI Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg biznisa na pojedinim dijelovima projekta. video materijalima. sastanke i sli no Trgovine sa lokalnim proizvodima Ribarsku tržnicu Prostor za piknik / roštilj Konoba sa terasom Prodaju karata za ribarske izlete.Komiže . te ajeve. I druge sadržaje koje bi valjalo posebno i suptilno osmisliti kao autonomnu oto ku atrakciju INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za prvi dio prijedloga ovog projekta iznosi oko 1. fotografijama. posjete Biševu i sl. izlošcima. 158 .sa povijesnim dokumentima. fondovi i sl. Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Financijske potpore .resorna ministarstva. • Na duži rok valja razmisliti o proširenju koncepta ribarskog muzeja u jedan ve i zna ajniji ribarski interpretacijski tematski park koji bi uz današnju i dogra enu postavu muzeja mogao nuditi i sljede e aktivnosti: Organizacija obilaska okolnih uvala brodicom Organizacija ribarskih izleta Organizacija posjete Biševu i ostalim otocima u blizini Manji prostor za radionice. opremom i priborom i sl.

lokalnih rukotvorina. Njihova revitalizacija u etno selo. prostor za spavanje sa starim krevetima i namještajem.ETNO SELO DRAGODID POTENCIJAL / MOGU NOST Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka. i sl. Ovo etno selo ima i malu konobu gdje gosti mogu uživati u brzim tradicionalnim specijalitetima. sa uvani stari pribor itd. PRETPOSTAVKE / UVJETI Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Sa uvana tradicionalna arhitektura i izgled sela O uvan okoliš Dobar pristup lokaciji Turisti ka signalizacija do lokacije PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA razgledavanje objekta aktivnost bo anja kupnja informativnih materijala o selu / tradicionalnom na inu života kupnja suvenira. grupe. lokalnih proizvoda. To e initi tako da rekonstruira staru ku u u kojoj je staro ognjište. prikaz starih alata za obradu zemlje / ribarenje. osobito parovi. nedaleko Komiže. KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI Svi gosti otoka Visa. i sastoji se od napuštenih tradicionalnih ku a. KONCEPT Staro selo Dragodid potrebno je revitalizirati tako da u konceptu muzeja na otvorenom i zatvorenom prostoru svojim posjetiteljima pri a pri u nekadašnjeg teža kog života na otoku. te mali vrt sa tradicionalnim nasadima povr a. koje predstavlja svojevrsni muzej 'teža kog' života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru. Na otvorenom prostoru kreira se bo alište gdje gosti mogu nau iti i sudjelovati u ovoj aktivnosti. pod režimom zaštite je. 159 . obitelji itd. individualni gosti. kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa. mladi.

ognjištem. TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do lokacije Ozna avanje / signalizacija do lokacije Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova 160 . ku ica za magarca i sl. starim fotografijama i ostalim interpretacijskim materijalima i sl. • Informativni punkt . Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta. rukotvorina. konceptualnog dizajna projekta. i ostali proizvodi koji se ne pripremaju na licu mjesta) • Prostor za parkiranje • Dobar pristup sa panoramske ceste INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 500. te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda.000 eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada detaljnog programa. suvenira.sa literaturom i svim potrebnim informacijama o atrakciji i otoku.) • Vanjski prostor sa ure enim dijelom za bo anje • Mala konoba sa brzim viškim specijalitetima (poga a.sa starim namještajem i opremom. priborom. • Vanjski prostor sa ure enom oku nicom na tradicionalan na in (mali vrt.SADRŽAJI I KAPACITETI Etno selo Dragodid mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Izložbeni prostor u unutrašnjosti objekta . itd.

Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata. SADRŽAJI I KAPACITETI Interpretacijski centar mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Informacijski centar – prostor koji interpretira povijest otoka za vrijeme prisustva vojske. oprema. sa mapama. razgledavanje izložaka / materijale Mogu nost obilaska centra sa vodi em koji interpretira postavu centra Gledanje video materijala Kupnja suvenira vezanih uz povijest vojske na Visu (memorabilia). suvenira. sadržajima. literaturom i svim potrebnim informacijama. te kreirati centar koji je interpretira.) PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA Posjete centru. predstava i sli no KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI Svi gosti otoka Visa. te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda. individualni gosti. grupe.1992 godine. mape. itd. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam. gdje se interpretira vojna povijest otoka Visa. ure enje pristupnih puteva. obitelji itd.). itd. PRETPOSTAVKE / UVJETI Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije Ure enje i opremanje nekadašnjih vojnih lokacija za prihvat posjetitelja (ure enje tunela / ili dijelova tunela. dokumentira se razli itim materijalima (povijesni dokumenti. nacrti tunela. itd. nekada vojnih lokacija. • Restoran / konoba • Ponuda itinerara za posjet i obilazak nekadašnjih vojnih lokacija otoka Visa 161 . te lokalnih proizvoda i rukotvorina Obilazak nekadašnjih vojnih lokacija sa vodi em Uživanje u lokalnim specijalitetima u restoranu / konobi ovog centra Organiziranje doga aja. uklju uju i tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova. rukotvorina. KONCEPT Jedna lokacija u unutrašnjosti otoka oprema se kao manji centar za posjetitelje. te nudi razli ite ture obilaska interesantnih. koncerata.CENTAR 'VOJNA POVIJEST VISA' POTENCIJAL / MOGU NOST Vis je zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 . a osobito mladi. ure enje samih lokacija sa neophodnim tur.

INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 2. konceptualnog dizajna projekta Realizacija investicija TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Iznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do lokacije Ozna avanje / signalizacija do lokacije Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova 162 .000 000 eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada detaljnog programa.

te ostale lokacije ve postoje ih vinograda / vinarija. KONCEPT Kušaonica predstavlja doma instvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost.KUŠAONICE VINA I MASLINOVOG ULJA POTENCIJAL / MOGU NOST Otok Vis ima mogu nost kreiranja i kvalitetnog turisti kog proizvoda gastronomije i vina.5 sati PRETPOSTAVKE / UVJETI specijalizirana poljoprivredna proizvodnja neposredna prodaja proizvoda u mjestu proizvodnje (prodajni punkt) . Jedan od klju nih faktora uspjeha proizvoda gastronomije i vina je kušaonica vina i maslinovog ulja. ovim se projektom i razvojem ovakvih turisti kih proizvoda ruralnog turizma omogu ava komercijalizacija tradicionalnih proizvoda ovog otoka. Na doma instvu ne postoje smještajni kapaciteti ve se nude isklju ivo usluge kušanja i prodaje tradicionalnih proizvoda. koji se opisuje u nastavku. med. Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turisti ka usluga kušanja proizvoda koja se napla uje u za to organiziranom prostoru. tradicionalne slastice. Prema tome. Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje. limun elo. sir. bademi. vo e. 50 osoba odjednom i ne mogu im se nuditi topla jela (kuhana jela kao u agroturizmu) ve samo naresci. Kušanje se može organizirati za max.proizvedeno i prodano na doma instvu konfekcioniranje (pakiranje) proizvoda 163 . tako što e svojim gostima nuditi kompletni turisti ki lanac vrijednosti ovog proizvoda. roga ica. Prosje an boravak gostiju-izletnika: 1-2.). odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino. a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipi na proizvoda karakteristi na za mjesto gdje se doma instvo nalazi. hib. Podšpilje. Podhumlje. po primjeru poznatih svjetskih destinacija sa sli nim proizvodom. proizvodnja lokalnih proizvoda Okusite Hrvatsku te proizvodnja vina poznate viške sorte Vugava). ulje. Kušaonice stvaraju mrežu punktova tipi nih proizvoda u destinaciji koji se mogu pribaviti direktno od proizvo a a. itd. Postoje im inicijativama je svakako potrebno pružiti dodatnu podršku u smislu poticaja kao i u smislu eventualne edukacije / smjernica za bolju organizaciju i uskla ivanje sa standardima strukturiranja objekata ovakve vrste. suhomesnati proizvodi. Na otoku Visu su ve zapo ele inicijative kreiranja gastronomskih tržišnih marki (npr.

prijatelji. kušanje. pansion. kuša maslinovog ulja. itd. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ 164 . upoznavanje s tradicijom. ulje.) za manje grupe do 10 osoba etno zbirka bio (ekološka) proizvodnja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI gosti koji borave u destinaciji gastro gosti poslovni gosti grupe (studijske. aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii.000 Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i.) prostor prilago en osobama s posebnim potrebama stolovi i stolice umjesto klupa osiguran parking INVESTICIJE 100.organiziranje turisti kog paketa (prezentacija. itd. itd. kupnja) autenti nost objekta i bliskost sa prirodnim okruženjem osjetna o uvanost okoliša PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA upoznavanje s proizvodnjom upoznavanje s karakteristikama proizvoda mali te aj degustacije za grupe profesionalni te ajevi degustacije (sommelier.000 Eura do 250. ure en prema ambijentalnim i tradicijskim elementima tradicionalne arhitekture adekvatan pribor i oprema za degustaciju (posebno za vino.) gosti koji dolaze zbog tura individualni gosti dnevni izletnici (zadržavaju se u destinaciji oko 8 sati) SADRŽAJI I KAPACITETI ure en okoliš i pristup kušaoni poseban prostor organiziran za kušanje. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel.

Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obra enih projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija 165 .

Kartogram 15-3: Primjer projekta turisti ke infrastrukture .Panoramska cesta 166 .

Prema tome. Da bi se poboljšala cjelokupna konkurentnost turisti kih aktivnosti otoka Visa. edukacija i trening su klju ni faktor uspjeha u zadovoljavanju o ekivanja i potreba gostiju. 3 U nastavku projekta detaljno se opisuju projekti Destinacijske menadžment organizacije i organizacije za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom. te podizanje razine svijesti o zna aju turizma za ekonomiju ovog podru ja. 167 . Uz sve to. Predanost i posve enost lokalne zajednice turizmu je klju zdravog i kvalitetnog razvoja turizma. 4 TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu) Cilj ovog projekta konkurentnosti je podizanje svijesti i poticanje posve enosti novom razvojnom modelu turizma destinacije otoka Visa. kao i dobro strukturirani upravlja ki sustav. Tablica 15–6: Klju ni projekti edukacije i upravljanja PROJEKT EDUKACIJE I UPRAVLJANJA 1 Destinacijska management organizacija OPIS Otok Vis treba jedinstvenu destinacijsku management organizaciju koja se kao javno-privatno partnerstvo treba brinuti za razvoj konkurentnosti i upravljanje marketingom turizma cijelog otoka.15. Ovo je projekt javnog sektora. Rije je o javno-privatnom projektu. klju no je pove ati razinu profesionalnosti i gostoljubivosti ljudi zaposlenih u turizmu. profesionalnost ljudskih kadrova zaposlenih u turizmu zna ajno utje e na izgradnju pozitivnog imidža destinacije. Ovo jedan od najvažnijih projekata za usmjeravanje razvoja turizma otoka Visa i kao takva inicijativa ima potpuni prioritet. Ovo je projekt javnog sektora. jer na taj na in cjelokupna destinacija gradi imidž o sebi u umovima svojih gostiju. a što se osobito odnosi na podru ja u zale u. potreban je sustav obrazovnih programa (za lokalno stanovništvo i za zaposlene u turizmu i povezanim djelatnostima). integrirati i implementirati. 2 Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Projekt edukacije u turizmu Rije je o osnivanju organizacije za razvoj ruralnog turizma na podru ju županije a koja sukladno pravilima i dosezima razvoja ruralnog turizma Hrvatske promi e i poti e razvoj turizma u ovoj regiji. pružanju odgovaraju e vrijednosti za novac i na taj na in podizanja razine njihovog zadovoljstva i lojalnosti.4 Projekti edukacije i upravljanja Da bi destinacija otoka Visa sve elemente turisti kog lanca vrijednosti mogla kreirati. U nastavku su predstavljeni klju ni projekti vezani uz izgradnju upravlja kog sustava i edukaciju.

te aktivnosti i iskustava koji bi se trebali prilagoditi postoje im i potencijalnim potrebama i o ekivanjima turisti ke potražnje.insula. PRIMJER DMO je kao alat za dohvat putni kih distributera DMO kreira i nudi turisti ke pakete u Španjolskoj Primjer ponude aktivnosti i proizvoda kreiranih od strane DMO-a na internetu INFORMACIJE NA INTERNETU • • • • • • • http://rural. te koordinacijom i integracijom podru ja Visa i Komiže koordinirano omogu ava razvoj turizma cijele destinacije.visitcornwall.org/ http://www. identificirana je niska razina suradnje ova dva ureda u smislu zajedni kog kreiranja konkurentnih turisti kih proizvoda i aktivnosti. koji zajedni ki rade u istom razvojnom pravcu.com/ 168 .uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngorms_destination_management_or ganisation http://www. a koju e initi lanovi privatnog i javnog sektora podru ja Grada Visa i Grada Komiže je klju an korak u integriranom razvoju turisti ke destinacije otoka Visa. odnosno. koji uglavnom ove mikro destinacije tretiraju odvojeno. Program e koristiti sinergiju izme u sektora.org.world-tourism. DMO e promovirati razvoj sektora na strukturiran i organiziran na in kako bi se poboljšala konkurentska prednost otoka.DESTINACIJSKA MENADŽMENT ORGANIZACIJA CILJ PROGRAMA Sustav destinacijskog menadžmenta je program iji cilj je pove avanje efikasnosti menadžmenta otoka Visa kroz uklju ivanje i koordiniranje javnog i privatnog sektora na podru ju cijelog otoka.com/ http://www.discovertuscany.destination-devon.visitprovence. O EKIVANI REZULTATI Stvaranje DMO-a (Destinacijske menadžment organizacije).carnegieuktrust.com/ http://www.org http://www. te na kraju njihovoj zajedni koj promociji. Na ovaj na in e se pomo i pri kreiranju adekvatnih usluga i proizvoda.com/ www. TRENUTNA SITUACIJA Na otoku Visu trenutno postoje dva ureda Turisti ke zajednice (u Komiži i Visu).

Drugi korak je kreiranje baza podataka i informacija: o Tržišni segmenti na emitivnim tržištima (sadašnjim i potencijalnim) o Javna pomo i subvencije na nacionalnoj i me unarodnoj razini o Turisti ka i socio-ekonomska statistika o Itd.AKTIVNOSTI / KORACI Menadžment organizaciju trebao bi predstavljati privatni i javni sektor Grada Visa i Grada Komiže. potrebno je utemeljiti posebnu upravlja ku strukturu. ture viških puteva vina. kreiranje turisti kih paketa (npr. a iji je cilj strateški razvoj i upravljanje proizvodom ruralnog turizma. itd.Turisti ka zajednica Visa. tehni ki. ozna avanje. Slijede i koraci podrazumijevaju suradnju i zajedni ko kreiranje turisti kog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa (Razvoj zajedni ke internet stranice. Grad Komiža. i ostale javne kompanije i organizacije Privatni sektor: Turisti ke kompanije (hoteli. ostale kompanije. drugi stru njaci. itd. 169 . zajedni ka promocija. strategije i razvoj inicijativa o Akcijski plan: utvr ivanje prioritetnih inicijativa o Resursi: Ljudski. razvoj zajedni kih turisti kih proizvoda. trgovine i ostale usluge. lokalna udruženja.). tur. o Strateški plan: ciljevi. Agencije). financijski. Turisti ka zajednica Komiže. itd. logisti ki. gdje su ruralni / eko programi fokus djelovanja. Menadžment struktura mora ustanoviti procedure i postaviti prioritete za stvaranje adekvatnih / konkurentnih turisti kih proizvoda. kao integralnog turisti kog proizvoda otoka KONCEPT Polazi se od pretpostavke da e Splitsko-dalmatinska županija a s obzirom na njene zapo ete inicijative u revitalizaciji ruralnog turizma ovu organizaciju strukturirati ili u okviru vlastitog odjela za turizam ili putem posebne poluge za promociju i poticanje malog i srednjeg poduzetništva u turizmu. eko ture Visa. i ostalo) RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA ORGANIZACIJA ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM CILJ PROGRAMA Za razvoj ruralnog turizma na otoku Visu. aktivnosti i usluga. temeljem resursa i atrakcija koji nude više potencijala za privla enje turista i posjetitelja u ovom podru ju: Prvi korak je osnivanje Komisije kako bi se postavila pravila i regulative DMO-a: o Struktura (Javni i privatni sektor): Javni sektor: Grad Vis.

) Stvaranje tržišne marke ruralnog turizma otoka Promocija Interni marketing RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA 170 . itd. konzervatori. planinarenje. intenzitetom i kvalitetom razvoja seoskog turizma stvaranje pretpostavki za investiranje (financiranje) seoskih gospodarstava za potrebe seoskog turizma selekcija objekata/doma instava koji e biti uklju eni u razvojni program seoskog turizma županije i financijski poticani savjetodavne usluge na terenu edukativni procesi i studijska putovanja rješavanje konkretne problematike formiranje timova stru njaka (arhitekti. etnolozi) povezivanje s ostalim institucijama marketing i promotivne aktivnosti standardizacija i klasifikacija AKTIVNOSTI / KORACI osnivanje organizacije poticanje razvoja ruralnih smještajnih objekata po kategorijama (ruralni bed&breakfast. ruralni resort) poticanje i razvoj ostalih aktivnosti i usluga vezanih uz proizvod ruralnog turizma. pejzažist. aktivnosti na vodi. ruralni obiteljski hotel. pješa enje. ruralna ku a za odmor. dizajneri. vinske ture. u suradnji sa novoformiranom Destinacijskom menadžment organizacijom otoka Visa (gastronomija. agroturizam.O EKIVANI REZULTATI kvalitetan i konkurentan turisti ki proizvod ruralnog turizma ZADACI ORGANIZACIJE ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM upravljanje aktivnostima. bicikizam.

kako na razini Županije tako i na razini otoka sa razra enom i prihva enom strategijom pozicioniranja.1. S jedne strane imamo županijski dokument razvoja turizma koji uklju uje marketinšku strategiju. te sa druge strane prijedloge na makro marketing razini (Republika Hrvatska) kao i regionalne preporuke (na razini Županije) koje se sastoje od najmodernijih marketing strategija i aktivnosti. odnosno kako marketinški bolje osmisliti aktualni model prodaje.tz-vis. primjera najbolje prakse.1 Ciljevi Uzevši u obzir strateške ciljeve za marketing Županije.16. Upravo zbog te injenice. službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006.1 Konkurentske strategije marketinga Pristup strateškom promišljanju marketingu za podru je otoka Visa proizlazi iz dva ve postoje a dokumenta koji su obuhvatili u svojoj obradi predmetno podru je . 16.www. zvukovi) alate vezane na podru je u kojem su bili. Ovdje je važno da otok Vis dobije atraktivne moderne alate (promjena modela sadašnje centralne stranice TZ Vis . fotografije. te preporuka programa konkurentnosti te napose investicijskih programa. raznih turisti kih portala gdje stvarni klijenti dijelke svoja iskustva kao i multimedijalne (filmovi. a prvenstveno vode i ra una o otoku Visu.Marketing plan 16. a vode i ra una o specifi nostima otoka Visa i njegovih recentnih potreba i želja za razvojem turizma. Cilj 2: Stvaranje elektroni ke platforme Standardni marketinški alati u turizmu su dobili u zadnjih nekoliko godina snažnu pomo putem elektroni kih platformi poput interaktivnih web stranica. kao i rezultate napravljenih analiza. Cilj 3: Razvoj specijaliziranih (nišnih) proizvoda Kao što je prije navedeno. Cilj je ovog dijela dokumenta da se obje platforme inkorporiraju i preuzmu na razini ovog projekta. U tom 171 .Glavni plan turizma Splitsko-dalmatinske županije. koji e brzo biti prihva en kao službeni dokument Hrvatske turisti ke zajednice za navedeni period.hr) putem kojih uz manji trošak se dobiva puno ve i opseg doticanja potencijalnih i sadašnjih klijenata / turista. važno je zapo eti promišljati na koji na in pove ati utržak tijekom visoke sezone. Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta. te se daje osobni pristup svakom od klijenata upravo zbog mogu nosti individualizacije putem elektroni kih medija. ciljeva kao i operativnih marketing aktivnosti. socijalnih web stranica. godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012. preporuke dane u oba dokumenta se mogu uzeti kao po etna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu. predlažemo sljede e marketinške ciljeve za podru je otoka Visa: Cilj 1: Pove anje utrška glavne turisti ke sezone Visoka sezonalnost turizma otoka kao i cijele Hrvatske je stanje realnosti na kojemu e se još sljede i period od nekoliko godina morati smisleno i strateški raditi da bi se dogodio efekt smanjenja pritiska u glavnoj sezoni. otok Vis i njegovo podru je je dio "ve e" marketinške pri e kako u smislu turisti kih proizvoda tako i u smislu op eg percipiranja Županije kao regije.

turisti kih proizvoda i usluga otoka. uvale. Nautika itd. da bi na što bolji na in kontrolirao op u sliku turizma. turizam uklju uje i smještaj. Omogu avanje vrlo specifi nih informacija uz one koje postoje danas na svim komunikacijskim alatima. Cjelokupni lanac turisti ke vrijednosti. Vis u glavnim proizvodima prati "ve u" pri u (Sunce i more. na primjer. vinarstvo) ali i da se po ne promišlja i o specijaliziranim turisti kim proizvodima koje otok može ponuditi. Kooperativni marketing. Npr. Upravo zbog toga marketinška strategija ima za zadatak povezati sve sudionike iz privatnog i javnog sektora kako bi turisti ki lanac vrijednosti polu io uspjeh odnosno pozitivne dojmove. hranu i pi e. Ovdje je iznimno bitna suradnja gradova Komiža i Visa u kreiranju zajedni ke marketinške konkurentske strategije. informacije o gastronomiji cijele destinacije otoka Visa. spilje. i sli no) Uvo enje kooperacijskih aktivnosti sa javnim i privatnim sektorom – marketing klubovi i seminari. (zajedni ka suradnja lokalnih 172 . a koji bi bili idealna komplementarna ponuda turizmu cijele Županije. Konzistentno upravljanje tržišnom markom kao i svim markama i oznakama kvalitete.) no vrlo je važno kako za Županijski turizam tako i za Vis da se kreiraju i razvijaju specijalisti ki proizvodi koji su dijelom ve poznati (gastronomija. estetiku kao i posebne doga aje i svi ti elementi daju odre eni utjecaj na op u turisti ku sliku destinacije. Npr. Koncentracija na klju na tržišta sa klju nim marketinškim alatima sa naglaskom na nove medije komuniciranja. Efikasno dijeljenje odgovornosti i zadataka unutar vlastite destinacije kao i raspodjela jasnih odgovornosti i zadataka unutar županijske marketing strukture. ima za potrebu postaviti strateške smjernice (konkurentske marketinške strategije) koje u ve oj ili manjoj mjeri mogu direktno utjecati na kvalitetu doživljaja / iskustva gosta u destinaciji. kao što je EuroGites. trgovinu. 16.smislu.2 Konkurentske strategije marketinga Turizam se sastoji od nebrojenih komponenata koje daju op i dojam “turisti kog iskustva i doživljaja”. Kreiranje strateških partnerstva sa gospodarskim entitetima u svrhu razvoja turizma. zabavu. kreiranje zajedni ke marke za cijelu destinaciju otoka Visa uvo enje i upravljanje eko-oznakama kvalitete. Uvo enje razvoja proizvoda i usluga kao i upravljanja pojedina nim mikro destinacijama u skladu sa op im razvojem proizvoda Županije. Uz prijevoz. ali i kreiranje novih oznaka za ruralne kapacitete hrvatskih turisti kih destinacija. oznake koje reflektiraju standarde kvalitete u ruralnim turisti kim objektima. vode i ra una o cjelokupnom turisti kom lancu vrijednosti predlažemo sljede e konkurentske strategije marketinga: Kontinuirano istraživanje tržišta – marketinški djelatnici sub-regije u suradnji sa županijskim marketingom kontinuirano istražuje trendove na tržištu kako bi moglo promptno reagirati na promjene u okruženju. informacije o gastronomiji otoka Visa i sl. (na primjer proizvod agroturizma otoka Visa.1. U smislu otoka Visa. usluge.

poljoprivrednih proizvo a a. Proces pozicioniranja je ozbiljan proces koji se sastoji od pažljive analize atributa svih mikro destinacija sub-regije ali i od analize trenuta nih kao i budu ih potreba i želja emitivnih tržišta. Upravo zato se pozicioniranje otoka Visa mora zasnivati na znanju o potrebama. Kako ciljno tržište percipira destinaciju danas? 3.2 Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja Istinito pozicioniranje koje proizlazi iz atributa otoka Visa diferencira to podru je od ostalih subregija Županije kao i bliskih konkurenata u regiji. Koje atribute treba otok Vis koristiti da bi se diferencirao kako bi na najbolji na in iskoristilo svoje ograni ene resurse? Odgovore na gore postavljena pitanja se elaboriraju u sljede im poglavljima vode i ra una da se kroz predložena rješenja jasno identificiraju prilike otoka da bi se kreirao jedinstveni imidž u glavama potroša a / klijenata / turista ime se ova destinacije diferencira od konkurenata ali i zadovoljava potrebe gostiju bolje od drugih. 3. poput vinara.2. 16. željama i percepcijama ciljnog tržišta zajedno sa koristima koje ova destinacija pruža.subjekata u eko/ruralnom turizmu. Destinacija nema nikakav imidž niti identitet i/ili ima negativan imidž u glavama potroša a / klijenata / turista te ne rezultira potražnjom – realna opasnost za ovu sub-regiju je upravo u tome da može rezultirati sa nepostojanjem identiteta i imidža ukoliko se strateški ne pristupi planiranju turizma. Kako ciljno tržište percipira konkurenciju? 4. Zaštitna marka otoka Visa Jedinstvena zaštitna marka predstavljala bi krovnu marku pomo u koje bi se ona promovirala na me unarodnom turisti kom tržištu. Pozicija destinacije je nejasna i ciljno tržište ne prepoznaje poruku koja im se odašilje – ova situacija se naj eš e doga a sa destinacijama koje žele biti sve za svakoga.1 Korporativni identitet a. Direktno natjecanje sa snažnijim konkurentom – ukoliko destinacija nema snažne argumente / atribute / proizvode i usluge kao i direktna / bliska konkurencija ona se može smatrati sekundarnom destinacijom. Što je važno ciljnom tržištu? 2. Krovna tržišna marka morala bi se sastojati od: 173 . (edukacija kao što je predloženo u prethodno elaboriranim projektima) 16. Takvim pristupom se kreira ona jedinstvena percepcija i asocijacija u glavama potroša a / klijenata / turista ime se sprje avaju klju ne tri injenice: 1. Da bi se ovakav pristup napravio na utemeljenim injenicama potrebno je zapitati se sljede a pitanja i prona i odgovore na njih: 1. 2. malih poduzetnika i javnog sektora) Pove anje svjesnosti o turizmu i njegovu zna enju me u lokalnim stanovništvom.

"robinzonska" zona 174 . regija obalnog pojasa . Vis – zona modernog života npr. npr. npr. f. b. Kreiranje oznaka/loga za pojedine zone turisti ke atraktivnosti Na ovaj na in stvara se identitet pojedinih zona atraktivnosti. c. Biševo . Dodavanje oznaka u lanjivanjem u me unarodne institucije i udruženja Na ovaj na in regija podiže svoj imidž na turisti kom tržištu te podiže kredibilitet kod potroša a. Na ovaj na in oni postaju prepoznatljiviji a turisti ko iskustvo transparentnije. Stvaranje sinergije sa Splitsko-dalmatinskom županijom Ovim programom Vis bi trebao iskoristiti glavne adute i snage Splitsko-dalmatinske županije kao jake turisti ke tržišne marke (Dalmacija i Split kao centar regije). kao na primjer: Vis – Sunce i more Vis – Gastronomija Vis – Eko / ruralni turizam Vis – Nautika itd. Zaštitne marke turisti kih proizvoda Visa Kreiranje oznaka/loga za pojedine proizvodne kategorije. Kreiranje oznaka/loga za itinerare kroz otok i oko otoka Itinerari bi trebali biti ozna eni prema vrsti turisti kog iskustva kojeg nude. Viški plato . EuroGites (europsko udruženje ruralnog turizma) e. Viška regata) Vis – Mari i Agrikultura d. Viško polje – zona agrikulture npr. Komiža – zona tradicionalnog života npr. Ovdje bi trebalo iskoristiti pozitivne stavove potroša a vezane za Županiju na na in da se veže za županijsku tržišnu marku. Kreiranje oznaka/loga po pojedinoj vrsti turisti kih proizvoda. kao na primjer: Vis – Jedrenje Vis – Ronjenje Vis – Vinogradi i kušaone Vis – Biciklizam Vis – Špilje i uvale Vis – Povijest i kultura Vis – Doga anja (npr.zona ruralnog iskustva npr.zona plaže i vodenih aktivnosti npr.Loga otoka Visa Jedinstvene prodajne poruke.

koja proizlazi iz nekoliko uporišta: UPORIŠTA TURISTI KOG POZICIONIRANJA PODRU JA OTOKA VISA O uvanje prirodnih i kulturoloških vrijednosti Kapitaliziranje naslje a. otoci-obala-Zagora Diferencijacija: Kulturološko naslije e Nastavno na glavne vrijednosti i atribute Županije. a koji su proizašli iz rada na dokumentu Glavnog plana turizma Splitsko-dalmatinske županije kao i Strateškog marketing plana turizma Republike Hrvatske.2 Pozicioniranje Prije detaljne razrade uporišta pozicioniranja otoka mora se navesti da je na razini Splitskodalmatinske županije dosta bilo rada na njenom pozicioniranju kao i uporištima pozicioniranja. Uporišta pozicioniranja Sve prisutniji trend o uvanja prirode i ekologije te promoviranja tradicionalnih elemenata kulture i naslje a nalaže stvaranje takve tržišne pozicije turizma podru ja otoka Visa a u sklopu op e turisti ke ponude Splitsko-dalmatinske županije.2. Ozna avanje turisti kih informativnih centara Pravilno ozna avanje i osmišljavanje ure enja turisti kih centara podiže kredibilitet centra ali i pridonosi atraktivnosti destinacije/mjesta/naselja u kojem se centar nalazi.g. kultura. Strateški marketing plan za hrvatski turizam je kao regionalnu preporuku pozicioniranja naveo sljede e: Preporu eno pozicioniranje: Jadranska inspiracija Imidž: Dalmatinski životni stil i kultura Vrijednosti: Opuštenost. a njih obrazlažemo kao uporišta za pozicioniranje. Rezultati tih radionica kao i rezultati finalnih preporuka za Splitsko-dalmatinsku županiju mogu poslužiti kao polazna platforma razmatranja pozicioniranja otoka Visa. kulture i tradicije Turizam podru ja otoka Visa Uskla ivanje sa porastom potražnje prirodnog i neiskvarenog Izgradnja "tradicionalnog imidža" sustavom doživljaja i izgradnja "modernog imidža" kvalitetom i standardima usluge 175 . 16. odnosno regionalnih radionica u županiji. sam prostor otoka ima i svoje specifi nosti koje ga na neki na in isti u kao jedinstvenog.

Turizam otoka treba stvoriti niz jedinstvenih vrijednosti . SUSTAV DOŽIVLJAJA Gost koji "upija doživljaj" Provod Pasivan gost Estetika U enje uz provod Aktivan gost Bijeg Gost koji se "utapa u doživljaju" Doživljaji provoda: turisti su pretežito pasivni. Doživljaji u enja uz provod: turisti žele biti aktivno uklju eni u predložene doživljaje. ali jedan aspekt obi no prevladava nad svima ostalima. Doživljaji turista integriraju sve prethodno navedene komponente. okusiti i dodirnuti. Upravo zbog toga je potrebno odrediti pojam doživljaja i razložiti psihološku (neopipljivu) i fizi ku (opipljivu) komponentu proizvoda ukupnog turizma podru ja otoka Visa. u enjem uz provod. Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije Sustav doživljaja predstavlja tzv. estetikom ali i s bijegom iz svakodnevnice. psihološku (neopipljivu) kategoriju cjelokupnog proizvoda turizma koja se sastoji od neopipljivih elemenata. a traži se sve širi raspon doživljaja. uti. turisti / posjetitelji op enito traže doživljaje povezane s provodom. Estetski doživljaj: kod turista prevladava pasivnost. Voljni su u iti na zabavan na in. Osobe koje odlaze na godišnji odmor postaju sve zahtjevnije i imaju iza sebe veliki broj iskustava. Glavne koristi i vrste turisti kog doživljaja Bez obzira na njihovu prevladavaju u aktivnost ili pasivnost. Oni o ekuju da e sa svojih putovanja ponijeti uspomene vrijedne pam enja. Turisti / posjetitelji nastoje proširiti svoj vidokrug ili osje ati se oboga eni u enjem o ne emu novom ili uklju ivanjem u specifi ne aktivnosti. Nastoje upiti prezentirane doživljaje pomo u svojih pet osjetila: oni žele vidjeti. Doživljaji bijega: turisti traže izrazite aktivnosti i uklju enje. Oni se žele unijeti u okruženje i/ili doga aj. Oni istinski žele postati dio doživljaja / aktivnosti. omirisati.Oblikovanje tradicionalnog imidža turizma se stvara koordiniranim pristupom sustavu doživljaja.brojne doživljaje vrijedne pam enja koje turisti / posjetitelji mogu ponijeti ku i i podijeliti ih s prijateljima i obitelji. 176 .

perad Flora i fauna Industrijsko Sela i ku e P elarstvo Arheološki Uvale (npr Stiniva) Svjetionici Smještaj Ratarski Izletišta Vinarije Školjke Muzeji Doline Crkve Divlja Održiva gospodarska aktivnost korištenjem prirodnih resursa kroz o uvanje kulture i tradicije revitalizacijom postoje ih i kreiranjem novih umjetnih resursa Turizam kao rezultat istovremenog korištenja prirodnih i umjetnih resursa Plaže Spilje Riba Vino 177 . stijene Objekti Umjetno stvorene atrakcije Livade. Resursi otoka Visa su prikazani sljede im grafikonom: FIZI KA KOMPONENTA TURIZMA OTOKA VISA Prirodni resursi Šume Oranice. vrtovi Umjetni resursi More Planine.Fizi ku (opipljivu) komponentu proizvoda ine prirodni i umjetno stvoreni resursi bez kojih sustav doživljaja ne bi mogao postojati. vinogradi. pašnjaci Turisti ki centri na obali Ljekovito bilje Ljekovito bilje Ljekovito bilje Stoka.

U prilog pozicioniranju ide i detaljna iskustveno doživljajna razrada elemenata koji iskustveno grade turisti ku pri u otoka Visa: Prošireni identitet Visa kao "Otoka Skrovišta": Vis kao proizvod • Vis kao osoba • Vis kao simbol • Orijentiran moru Autenti an Ekskluzivan Kompaktan Izoliran Tih i usporen Opušten Iskren Komiža Modra špilja Grad Vis Falkuša • • • • • • • • • Sustav vrijednosti (emocija) pozicioniranja otoka Visa: Funkcionalne prednosti • Emocionalne prednosti • Prednosti samoizražavanja • Udaljenost Mirno a Nije orijentiran masovnom turizmu Zamamnost Izoliranost Kontakt sa autenti nim oto kim životom Biti dopadljiv Koji je probirljiv Neiskvaren • • • • • • Pozicioniranje turizma kao skupa turisti kih proizvoda nalaže definiranje oblika proizvoda koji se mogu kreirati i komercijalizirati prema tržištu. Pristup strategiji specijalizacije mora odrediti set 178 . koja u svojem prostoru nudi raznovrsna turisti ka iskustva i doživljaje vezane uz tradiciju i idilu oto nog života.Pozicioniranje Harmonizacijom prirodnih i umjetno stvorenih resursa sa kreiranim sustavom doživljaja u turizmu Visa dolazi se do kvalitetne podloge za pozicioniranje turizma. U smislu tržišne strategije. zanimljivih aktivnosti. gastronomskih užitaka kao i prirodno kreiranih uvala i plaža. Podru je otoka Visa se pozicionira kao "discover and admire"(„otkrij i divi se“) turisti ka destinacija. Turisti ki proizvod je skup aktivnosti i ponu a a organiziranih u funkciji zadovoljenja odre enog motiva putovanja. odnosno potrebe potroša a za provo enjem svog slobodnog vremena. Vis je "Otok Skrovište" gdje doma i i inozemni gosti "guštaju" u otkrivanju skrivenih iskustava. svaka diferencijacija mora biti utemeljena na konkretnim potrebama i željama gostiju gdje se zahtjevi za odre enom ponudom trebaju zadovoljiti.

3. fokusirati se na one turiste koji e ra e doživjeti prirodno okruženje u piktoresnom ambijentu sub-regije nego biti pripadnikom masovnog turizma (individualiziranje ponude). voditi ra una o prethodno postavljenim marketinškim ciljevima kako bi se na najjednostavniji na in polu io tržišni uspjeh bez obzira radilo se o turisti kom poduze u ili o privatnom ponu a u neke usluge. 16. Sugerirani itinerari mogu biti korisni i za turopeartore specijalnih interesa i za individualne turiste u potrazi za originalnim idejama. klijenti isto tako ulažu dosta vremena i novaca da bi odabrali destinaciju kako i doputovali u nju. što raditi u podru ju otoka Visa. Ture Izlet jedrenjakom Biševo-Jabuka Tura minibusom unutrašnjost otoka Tura arheoloških ostataka Ronila ka tura Ture uvala Tura svjetionika . ponude otoka Pašmana.pravila i kriterija koji moraju biti zadovoljeni od strane ponu a a turizma. Nadalje. Dodatno. Iz svega navedenoga strategija marketinškog miksa mora biti harmonizirana izme u klju nih elemenata kako ne bi jedan element ugrozio ostale odnosno da se oni komplementarno nadopunjavaju.bivša baza mornarice i spremišta podmornica i brodova 179 . Neopipljiva narav turisti kih usluga ini marketing napore težima ukoliko se strateški ne postave od po etka. te stoga je vrlo osjetljivo inicijalno planiranje proizvoda i usluga na na in da oni postanu razlog i element sigurnosti odabira i dolaska klijenata. odnosno tzv. a s ciljem da se zadovolji ciljna grupa specijalnog programa.otokom i udaljeni svjetionici "Vojna" tura .3 Strategije marketing miksa Današnji marketing u turizmu je na neku ruku na in vo enja ukupnog poslovanja. 16. suvenirnica i trgovina. Usvajanjem ovakvog koncepta omogu uju se bolje usluge turistima ali i izbjegavaju nepotrebna trošenja kako novca tako i vremena na proizvode i usluge koji se ne traže.1 Strategija proizvoda A. a. Pješa ke ture Razgledavanje mjesta Visa i Komiže Crkve i povijest Pješa enje po unutrašnjosti otoka b. teže je i samom klijentu da ocijeni da li je ponuda otoka Visa komparativno bolja od npr. Strukturiranje itinerara Itinerari mogu biti kompletirani sa mrežom informacijskih punktova. marketinški koncept u kojemu bi poslovni subjekti (ali i privatni) trebali biti vo eni sljede im smjernicama: uskladiti vlastite proizvode i usluge sa potrebama i željama turista.

c. Nakon odlaska. Primjeri aktivnosti marketing klubova: pomo u organizaciji sajmova organizacija radionica i seminara obrazovni izleti za putni ke agencije i turoperatore odnosi sa javnoš u zajedni ko oglašavanje proizvodnja brošura promotivne akcije direktan marketing vo enje baza podataka itd. rezervacijske usluge. Kreiranje usluga prema potroša ima Organizacija turisti kih informativnih centara na bazi pružanja potpunih usluga turistima (davanje informacija. Marketing klubovi Zada a marketing klubova je kreirati i provoditi promocijske aktivnosti. Predlaže se kreiranje proizvoda i suvenira koji bi reflektirali pravi karakter sub-regije i njegove okolice te na taj na in pridonijeli stvaranju odnosno ja anju identiteta cjelokupnog podru ja otoka Visa. Informatori na besplatnim telefonskim linijama trebali bi pružati informacije turistima od trenutka kada se odlu e na dolazak u regiju do njihovog dolaska i boravka u regiji. Sportsko-rekreativni itinerari Obilazak okolice biciklima Itinerar multi-avanture (pješa enje-udaljene uvale i plaže-jedrenje-špilje) Itinerar sporta i rekreacija d. stvaramo dodanu vrijednost proizvoda te stimuliramo potroša a da konzumira proizvod. prodaja kuponskih vau era. prodaja turisti kih proizvoda. informator upu uje pismo zahvale gostu i iskorištava mogu nost ponude novih proizvoda za idu u godinu. Marketing klubove organiziraju predstavnici interesnih skupina (javnog i privatnog) sektora. Stvaranje marki kvalitete Vizualizacijom atributa i koristi pove avamo želju kod potroša a za konzumiranjem odre enoga proizvoda. D. distribucija i prodaja promotivnih materijala. prodaja suvenira. usluge vodi a itd. E. Kreiranje regionalnih proizvoda i suvenira Tipi an turist htjeti e uzeti sa sobom suvenire koji ga podsje aju na boravak u destinaciji.) Organizacija besplatnih telefonskih linija. Gastronomija Najbolji restorani i konobe Doma a prirodna hrana Povr e i vo e tura vinogradi i kušaone vina B. prodaja karata. usluge mjenja nice. Marke kvalitete mogu se kreirati: po pojedinim turisti kim proizvodima 180 . C.

C. Izabrane agencije dobivaju preferencijalni tretman u organiziranju edukativnih putovanja. organizaciju novih itinerera itd. Organizacija prodajnih seminara gdje se oni organiziraju na izabranim tržištima potražnje. Baza podataka se mora stalno održavati.2 Strategija komercijalizacije A.). 16. Kreiraju se specijalni obrazovni programi za izabrane agencije.po posebnim koristima koje se nude potroša ima po specijalnim atributima koje uživa proizvod. Bivši posjetitelji. fokusiranijih kanala distribucije.3. Cilj ovakvih susreta je pove ati prisutnost županije ali i tim otoka Visa u prodajnim programima stranih posrednika. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima ima za cilj identificirati zadovoljne goste koji su ve boravili te ih vezati za destinaciju stalno im nude i nove turisti ke proizvode i iskustva (npr. proizvode specijalnih interesa. turoperatori specijalizirani za ruralni turizam. prodaju doga anja itd. Ovaj program se mora izvoditi u uskoj vezi sa TZ Županije kao i Hrvatskom turisti kom zajednicom koja je inicijator tih susreta. postavljaju specijalna uprizorenja (display) dijele pokloni. Moraju se poduzeti veliki napori u obrazovanju i informiranju specijalisti kih turisti kih agencija u cilju podizanja razine znanja i stvaranja interesa za destinacijom. Specijalisti ke turisti ke agencije. S time u vezi ciljaju se: Manji turoperatori specijalisti nasuprot velikim generalistima (npr. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima Organizacija baze podataka Podatke iz baze. obnavljati sa novim identificiranim važnim 181 . B. isporuci materijala itd. privatne i javne kompanije mogu koristiti za organizaciju vlastitih promotivnih aktivnosti. prodaju promotivni materijali. Strategija prodaje turoperatorima specijalistima Organizacija prodajnih seminara prodajnih aktivnosti u suradnji sa predstavnicima Županije pod nazivom «Kupite SD županiju» Organizacija specijaliziranih seminara za posrednike u prodaji turisti kih usluga s emitivnih tržišta i za predstavnike hrvatskih kompanija.). Ciljne skupine S obzirom da otok Vis predstavlja još uvijek nepoznatu destinaciju te da turisti ki proizvod trenutno nije spreman za privla enje ve ih volumena potražnje. D. preporu a se upotreba specijalisti kih. nove proizvode specijalnih interesa. Cilj seminara je podi i razinu znanja o destinacijama te kreirati interes za prodaju kod putni kih agencija. Strategija prodaje turisti kim agencijama Stvaranje mreže klju nih agencija tako da se izabiru najvažnije agencije po pojedinim tržištima potražnje. nova doga anja. obrazovanju. U izabranim agencijama organiziraju se promocije. treningu.

Identifikacija potroša kih udruženja Ovim programom identificiramo razna udruženja. Promotivne akcije Stimuliranje kupovine originalnih proizvoda otoka.potroša ima. Oglašavanje Budu i da cijeli otok Vis ima relativno mali budžet za oglašavanje. S ciljem dobivanja besplatnog publiciteta.3. Publikacije Dizajn publikacija mora biti u skladu sa identitetom „ekološki usmjerene“ destinacije kojeg želimo promovirati. «Pull» promotivne aktivnosti Na bazi djelovanja «pull» tehnika potroša i traže destinaciju kod turisti kih agencija. S druge strane Turisti ka zajednica daje besplatno brošure i ostali promotivni materijal. Publikacije moraju biti kvalitetne i bogate informacijama i fotografijama. c. Uspjeh mnogih destinacija ovisi o veli ini publiciteta koju destinacija dobije. klubove i asocijacije kojih su lanovi odre ene grupe potroša a sa zajedni kim interesima. viško podru je mora sura ivati s novinarima upotrebljavaju i «push» alate te pružaju i im najnovije informacije i materijale. sugerira se stroga koncentracija oglašava kih aktivnosti. Aktivnosti oglašavanja moraju biti orijentirane na identificirana primarna tržišta u podru jima gdje obitavaju identificirane ciljne grupe regije. zagovornicima prodaje. Ovim programom identificiramo klju ne osobe po pojedinim udruženjima te ih radimo svojim partnerima. 182 . a. Na taj na in turisti ke agencije i turoperatori uvrštavaju destinaciju u svoje programe. 16. Publicitet Publicitet bilo u novinama ili još bolje na televiziji. Njezinim pravilnim vo enjem znatno se smanjuje trošak promotivnih akcija.3 Strategija komunikacije A. Oglašavanje se može izvoditi samostalno ili u suradnji s turoperatorima i putni kim agencijama. te brisanjem onih koji to više nisu. Publicitet je jako važan i zbog malih troškova publiciranja. Primjeri publikacija: Imidž brošura na recikliranom papiru Specijalne brošure po proizvodima samo u elektronskom obliku Gastronomski vodi na najve im portalima d. potroša i prihva aju puno pozitivnije jer se lanci u novinama shva aju kao neovisni i bez predrasuda. b. Direktan marketing u suradnji sa turoperatorima/turisti kim agencijama Ovim programom turisti ke agencije i turoperatori osiguravaju imena i adrese potencijalnih klijenata kao i financiranje poštanskih troškova. pove ava se kredibilitet i efikasnost svih interesnih skupina u gradu.

lidera mišljenja na izabranim emitivnim tržištima.Stimuliranje pove anje popustima itd. Youtube. Promotivni materijali Korporativne brošure Specijalne brošure po proizvodima Kalendari doga anja Prodajni vodi i Korporativni letci za distribuciji putem direktne pošte Mape – biciklizam.). profesionalnih udruženja. op e itd c. turoperatore i novinare f. B. adresama. S time u vezi. top 5 itinerara otoka Visa i podru ja itd. potrošnje turista (vau erima. Internet stranica mora nuditi kompletnu uslugu potencijalnim posjetiteljima od ponude raznih op ih informacija preko npr. identificiraju prioriteti i motri efikasnost svake promotivne akcije. Internet stranica Internet stranica koja sadrži podatke namijenjene profesionalnim turisti kim djelatnicima. Organizacija nagradnih igara na emitivnim tržištima e. d. Flickr itd. profesionalnim udruženjima. U nastavku dajemo pregled izabranih “push” alata. Posebna pod-stranica na glavnoj Internet stranici sa svom potrebnom multimedijom – filmovi. predstavnika medija. b. brojevima telefona preprodava a turisti kih usluga. pješa enje. Specijalizirani sajmovi za preprodava e turisti kih usluga Posje uju se sajmovi namijenjeni preprodava ima turisti kih usluga. Internet stranica prema potroša ima Sve ve em broju ljudi rezerviranje paket aranžmana ili hotelskog smještaja preko Interneta sasvim je normalna životna injenica. odnosno pridobiti novinare da objavljuju lanke o destinaciji. specijalnim Sudjelovanje na turisti kim sajmovima. razgleda interijera objekata do mogu nosti jednostavnog rezerviranja smještaja. Dodatno se razvijaju podstranice top 5 sub-regije. a. Nakon toga upravlja se bazom podataka. novinarima. «Push» promotivne aktivnosti Cilj upotrebe “push” marketinških alata je pridobiti prodava e turisti kih usluga da prodaju destinaciju. Prisutnost na najve im socijalnim mrežama je od najve e važnosti (Facebook. fotografije. Stimuliranje tiskanja turisti kih vodi a 183 . kultura. zvukovi itd. e. Organizacija obrazovnih izleta za putni ke agencije. Organizacija baze podataka o klju nim kupcima Ovim programom stvaraju se baze podataka s imenima.).

marketinški gledano. još uvijek je.3. dok glavna tržišta Splitskodalmatinske županije (Italija. novinarima. Velika Britanija– zajedno oko 20% ukupnog prometa. te kao posljedica toga je i rezultat da preko 60% ukupnih turisti kih no enja ine doma i turisti te turisti iz Slovenije. Može se konstatirati da e do i do postupnog smanjenja ukupnog udjela doma eg tržišta kao i turista iz Slovenije. Njema ka. Njema ka i eška) ine zajedno oko 16% ukupnog ostvarenog prometa (no enja). novim inicijativama iz Strateškog marketing plana za Republiku Hrvatsku. Glavne to ke geo pristupa tržištima su sljede a: Primarna tržišta Slovenija. otok Vis malo prisutan u marketinškim alatima. Foto arhiva i. kao i ovim dokumentom. Video materijali Video materijali namijenjeni preprodava ima turisti kih usluga. Kvantitativno izraženo. h. Suveniri 16. Lonely Planet itd) znatno podižemo kredibilitet destinacije. o ekuje se pokretanje ve e informiranosti o otoku i njegovim karakteristikama. g. te time i daljnja diversifikacija turisti kih tržišta. Austrija – zajedno oko 25% ukupnog prometa. doma e tržište e u periodu od sljede ih 5 godina smanjiti udjel u ukupnim no enjima sa 37% na 20 do 25% (uzevši i u obzir relativno nisku bazu brojeva tako da e udjeli mo i imati u 5 godina i ve e pomake).4 Tržišna strategija Iako je Vis dio ukupne ponude Splitsko-dalmatinske županije. Italija. Strateškim pristupom marketingu od strane Županije putem Glavnog plana razvoja turizma. 184 . profesionalnim udruženjima i klubovima. Michelin. te ja i udjeli glavnih tržišta regije uglavnom iz Zapadne Europe.Stimulacijom tiskanja turisti kih vodi a (kao npr. Ostala tržišta Sva ostala tržišta koja sa injavaju oko 30% ukupnog prometa. Sekundarna tržišta eška.

to jest Komiže i Visa. odnosno regionalna razina). ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turisti koj djelatnosti u svojim rukama. Nedostatak efikasnog i integriranog destinacijskog menadžmenta na otoku osim naslije enih turisti kih ureda. trenutno ne postoji niti je mogu a obuhvatna investicijska strategija za cjeloviti i integralni turisti ki razvoj ovog podru ja. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno podru je Županije. Prostorni planovi fizi ki odre uju zone i koli ine turisti kog razvitka. U tom kontekstu se za podru je obuhvata ovog projekta name e potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interes doma ih i stranih investitora. i to kako sa stajališta privla enja ve ih doma ih i internacionalnih investitora. Nedostatak turizmu potrebne op e infrastrukture (osobito vodoopskrba). Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podru ja destinacije otoka Visa. Naime javne vlasti županije nemaju ingerencije niti financijsku snagu za oblikovanje u inkovite investicijske strategije koja bi rezultirala brzim razvojnim ciklusom. Nedostatak fondova za po etne investicije u turizmu. on tako er pokazuje razinu posve enosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (Županija).Investicijska strategija 17. ali i kao inicijacija poduzetni kih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative. Osim što turisti ki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podru ja i projekata za razvoj. u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata. nema drugih instrumenata niti alata za upravljanje ili poticanje turizma sa lokalne ili županijske razine. sljede i korak je planiranje destinacija unutar turisti kog klastera koje obuhva a prostor Županije. napose plaža i atraktivnih uvala i zaljeva. odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu. i osim toga. Neriješeno pitanje koncesija i korištenja turisti ki atraktivnog zemljišta.17. Uz to na ovom podru ju postoje i sljede a ostala ograni enja: Nedostatak mla eg i poduzetni ki obrazovanog stanovništva za male i srednje projekte.1 Pristup Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa. potrebna su zna ajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko zna ajnijih obalnih projekata na lokacijama nazna enim prostornim planom te napose zna ajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora. tako i sa stajališta privla enja malih lokalnih investitora. Nedostatak poduzetni kih centara za projekte održivog turizma (lokalna. Prema tome. U tom je kontekstu ovaj projekt UNDP-a promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka. Uzimaju i u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj. 185 . koji je smješten u Splitsko-dalmatinskoj Županiji.

) Kvazi-financijski poticaji (državne / regionalne garancije za komercijalne kredite.) Fiskalni poticaji. itd. ali me usobno kompatibilne grupe razvojnih subvencija / poticaja. vidljivo je da su oni uglavnom locirani u domeni kvazi financijskih poticaja gdje se malim investitorima smanjuje cijena kapitala posredstvom državnih subvencija uz veliku birokratsku proceduru.2 Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma U cilju stvaranja efikasne investicijske politike u turizmu podru ja destinacija otoka Visa. Slika 17-1: Opcije investicijske politike ODNOS JAVNOG SEKTORA PREMA TURISTI KIM PROJEKTIMA NEGATIVNO OPCIJA 1 NEUTRALNO OPCIJA 3 BEZIZLAZNI RAZVOJNI POLOŽAJ ZBOG MARGINALNE STOPE POVRATA NA INVESTICIJSKE PROJEKTE I NISKA RAZINA INTERESA OD STRANE DRŽAVE POZITIVNO OPCIJA 5 SUBVENCIJE I POTICAJI INVESTICIJAMA SU NEOPHODNI KAKO BI SE UKLONILE / SMANJILE BARIJERE ZA PRIVATNE INVESTICIJE U TURIZMU NEMA RAZVOJA NISKA STOPA POVRATA OPCIJA 2 PRIVATNI INVESTITORI SPREMNI SU INVESTIRATI TEK NAKON ŠTO SE DRŽAVNA VLAST IZJASNI NA SPREMNOST RAZVOJA U TURIZMU OPCIJA 4 PRIVATNI INVESTITORI BEZ MNOGO OGRANI ENJA RAZVIJAJU PROJEKTE. ME UTIM. start up programi. One su rezultat dva seta faktora: razli iti odnosi javnih vlasti prema turizmu razina atraktivnosti / efikasnosti investicija u turisti ke projekte. i sl. koje ne nude ovakve povlastice Ostalo (edukacijski programi za zaposlene. 2008 Op enito postoje etiri zasebne. koji ne samo da pove avaju profitabilnost investicijskih projekata. u usporedbi sa ostalim državama / regijama. PRETJERANA IZGRADNJA. ITD. porezne olakšice za smanjenje trošak kapitala. razvojne pozajmice.) OPCIJA 6 OPTIMALNA SITUACIJA GDJE SU SUBVENCIJE I POTICAJI NEPOTREBNI. nego pove avaju atraktivnost investiranja u odre enu državu / regiju. POSTOJE VELIKI RIZICI U SMISLU SOCIJALNIH UTJECAJA (RAZINA ZAGA ENJA. itd.17. 186 . koji se mogu koristiti u turizmu: Financijski poticaji (direktne investicije javnog sektora u razvoj turisti ke infrastrukture. IAKO MOGU DODATNO POTAKNUTI POZITIVNU KLIMU INVESTIRANJA I RAZVOJA VISOKA Izvor: Horwath Consulting Zagreb. poticaji za marketing i promociju. jednokratne potpore. ) Evaluacijom sadašnjih uvjeta financiranja i sustava poticaja u Hrvatskoj (kako je elaborirano u prethodnim poglavljima). mora se u obzir uzeti šest hipotetskih situacija.

a ne onim tipovima investicijama koje grade dodanu vrijednost u turizmu i time cjeloviti iskustveni lanac vrijednosti turisti kih destinacija.Postoje odre eni poticaji iz ostalih podru ja. koji su me utim povezani s me unarodnim fondovima i sredstvima finacijske pomo i. a koja je sažeta u sljede oj tabeli: 187 . Ovakva je situacija odvela male investitore prema investicijama koje su uglavnom povezane s biznisom nekretninama. biti e nužno oblikovati obuhvatni sustav poticaja kojeg poznaje svjetska turisti ka praksa. Horwath Consulting je razvio vlastitu metodologiju poticaja za razli ite projekte u turisti koj industriji. Da bi zaista zaživjeli mali i srednji održivi projekti u turizmu u Hrvatskoj i napose ovoj Županiji. a posebno praksa onih zemalja koje su upravo ovakvim poticajima stvorile snažnu i konkurentsku turisti ku privredu.

a dodatno se ozna ava (križi em) tip subvencije koja se može koristiti za projekte te vrste. 188 . Izvor: Horwath HTL / Horwath Consulting Zagreb. 2008 x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x Sivom bojom su u tabeli ozna eni projekti koji su vezani uz ruralne / eko inicijative. zabavni parkovi kompleksni eko / etno resorti PROJEKTI KOJI POTI U SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI programi ili inicijative samostalnog zapošljavanja edukacijski centri programi prekvalifikacije i/ili programi 'povratak u školu' PROJEKTI VEZANI UZ ZAŠTITU OKOLIŠA PROJEKTI VEZANI UZ KULTURU organizacija doga aja o uvanje kulturno-povijesnih spomenika i naslje a unapre ivanje gradskih jezgri / javnih površina / parkova itd. interpretacijski centri.Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu FINANCIJSKE SUBVENCIJE TURISTI KI PROJEKTI ZA SUBVENCIJE DIREKTNA JAVNA INVESTICIJA KVAZI FINANCIJSKE SUBVENCIJE DRŽAVNE GARANCIJE POVOLJNE KONCESIJE TAX HOLIDAYS FISKALNE SUBVENCIJE PRIJENOS GUBITAKA NIŽI UBRZANA KOMUNALNI AMORTIZACIJA POREZI NIŽI POREZ NA UVOZ RAZVOJNE JEDNOKRATNA SUBSIDIRANE POZAJMICE POTPORA KAMATE PROJEKTI REHABILITACIJE manji hoteli u urbanim naseljima veliki hotelski projekti spa objekti PROJEKTI KONVERZIJE / RESTRUKTURIRANJA društveni turisti ki objekti u hotele napušteni industrijski objekti u smještajne objekte (ili mixed use) objekte privatni rezidencijalni objekti u smještajne objekte veliki projekti konverzije devastiranih urbanih struktura GREENFIELD PROJEKTI obiteljski hoteli (Bed&Breakfast) inovativni hotelski / turisti ki koncepti veliki me unarodni hotelski brandovi marine inovativni turisti ki resorti probojni (breakthrough) razvojni projekti infrastrukturni razvojni projekti (financirani od strane privatnih investitora) EKO / ETNO TURISTI KI PROJEKTI smještaj.

Ovaj tip subvencije ne zahtjeva visoka inicijalna sredstva. kao injekcija kapitala koji zahtijeva dio profita. iziskuju inicijalnu investiciju u fiksnu imovinu. su esto one sa nedovoljnim sredstvima ovakvog tipa. država može ponuditi kvazi-financijsku subvenciju u smislu garancije deviznog te aja. ili u. Države u ovakvoj situaciji esto su percipirane od strane privatnog sektora kao riskantne zemlje za ulaganja. država tako er može financijski podržati turisti ke projekte putem subvencioniranih kamata (pokriva razliku izme u visine komercijalne kamate i one odre ene od strane države). Kvazi-financijske pozajmice Državne financijske subvencije u smislu jednokratnih potpora i razvojnih pozajmica najbolja su metoda za promociju i usmjeravanje turisti kog razvoja. bez obzira na profitabilnost projekta. Jednokratne potpore smatraju se najboljom metodom za poticaj razvoja turisti kih projekata. jer imaju direktan i trenutan utjecaj na njihovu realizaciju. ali mogu predstavljati otklanjanje prepreka razvoju. ukoliko postoje poteško e razvojnog subjekta da ostvari kreditiranje od strane banke). itd. pozajmica sa istim uvjetima kao i komercijalne pozajmice od banaka ne utje u na profitabilnost poslovanja projekta. U slu aju da je projekt financiran pozajmicom u stranoj valuti. Istovremeno. pa se stoga privatni sektor. jer smanjuju prepreke za profitabilnost projekta. U inkovitost ovih zajmova u smislu turisti kih projekata ovisi o postavljenim uvjetima (na primjer. prije samog po etka poslovanja. na duži rok otplate.Vrste subvencija u turizmu (pojašnjenje tabele 17-1): 1. Obzirom da je rizik ve i kod komercijalnih pozajmica. zemljištu u zakup za koji se ne traži naknada. država daje garanciju za pozajmice (u komercijalnom sektoru) – državne garancije ime iskazuje svoju predanost i povjerenje u turisti ki sektor. te na taj na in ublažava rizik povezan sa turisti kim 189 . 2. Državne financijske subvencije Jednokratne potpore – državni poticaju turisti kim razvojnim projektima mogu biti u obliku jednokratne potpore ili pozajmice. Nadalje. ili kao dodatna sredstva jednokratnim potporama. a to može biti u smislu nižih kamatnih stopa. suo ava sa poteško ama u njegovom financiranju. Mnogi turisti ki projekti. U takvim slu ajevima. one zemlje sa visokom potrebom za razvojem turisti kog sektora kao op eg pokreta a razvoja njihove ekonomije. Jednokratna državna potpora može se dati u novcu koji ne zahtijeva povrat. a izdatak se podmiruje kroz duži niz godina. državne pozajmice se esto daju po povoljnim uvjetima za turisti ke projekte. a ovo se posebno odnosi na ve e investicije kao što su one u hotele. Razvojne pozajmice – daju se umjesto. Upravo ovakva investicija može bitno utjecati na nov ani tok u prvom razdoblju projekta. primjerice.

Iako se odre enim subvencijama može utjecati na smanjenje efekta nestabilnosti (ili percipirane nestabilnosti). Ove subvencije mogu biti dio isklju ivo turisti ki usmjerenih subvencija. Iz iskustva je evidentno da je u nekim slu ajevima jedan ili više tih faktora utjecalo na ograni eni turisti ki razvoj. ali vrlo esto su dio cjelokupne ekonomske politike usmjerene na podršku investicijama op enito. Fiskalne subvencije. Formalna turisti ka politika mora uzeti u obzir i ove faktore. profitabilnost ak i komercijalno vrlo atraktivnog projekta može biti nedovoljna da bi se kompenzirao rizik razvoja. te ih evaluirati jer utje u na investicijske odluke: Edukacija / trening Marketing Repatrijacija stranih prihoda Dostupnost materijala (za gradnju i poslovanje) Radne dozvole Op i stav prema razvoju turizma Svakako je najvažnija ekonomska i politi ka stabilnost zemlje / destinacije. kao i na razdoblje samog poslovanja projekta. 17. Fiskalne subvencije Fiskalne subvencije mogu imati dvojnu ulogu: prvo. jer su dio cjelokupne investicijske klime. Fiskalne subvencije mogu se aplicirati na po etnu fazu razvoja projekta. Ostale subvencije Uz investicijske subvencije. ili ih se može ograni iti na odre ene lokacije. koja bi u protivnom bila marginalna. fiskalne subvencije se naj eš e koriste zajedno sa financijskim subvencijama. 4. u ubrzanju razvojnog procesa tako da se poboljša investicijska klima u odnosu na druge destinacije.3 Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj Državne subvencije / poticaji i ostala sredstva za projekte u turizmu su prikazani u sljede oj tabeli: 190 . poput financijskih subvencija za turisti ke projekte mogu biti primjenjive za sve projekte.razvojem u podru jima gdje fluktuacije deviznog te aja mogu imati ozbiljne posljedice na profitabilnost projekta. ili odre enu vrstu razvojnog projekta. u smanjenju prepreka profitabilnosti projekta. te drugo. 3. odnosno na privla enje stranih investicija. Obzirom da nemaju zna ajan efekt na nov ani tok u ranom razdoblju turisti kog projekta. važno je sagledati i druge faktore koji su relevantni za razvoj turisti kih projekata.

obrtnicima i poduzetnicima Subvencije poljoprivrednicima. RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva" KREDITNE LINIJE RESORNIH MINISTARSTAVA provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj.Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. pomo u tranziciji i izgradnja institucija. itd. manifestacija i udruga. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" . aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program 'Zelena brazda' . Izvor: Ministarstvo turizma.„Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i grani nim podru jima Bosne i Hercegovine“ AMAMO . Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama. regionalni razvoj.MINISTARSTVO TURIZMA Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" .sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji. razvoj ljudskih potencijala. 2008. ruralni razvoj (IPARD) IPARD . tur. Obrazovanje za poduzetništvo MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE. u cilju stvaranja etno-eko sela i oboga ivanja turisti ke ponude Subvencije poljoprivrednicima. signalizacije.bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu Program poticanja zaštite. kao na primjer: Zadružno poduzetništvo. izrade biciklisti kih brošura. obrtnicima i poduzetnicima Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma Razvoj Strategije ruralnog turizma županije Financiranje / subvencioniranje tur. ribarstva i ruralnog razvoja. HAMAG.plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak ŽUPANIJSKE INICIJATIVE Program 'Etno-eko sela' . Splitsko-dalmatinska županija. Ministarstvo poljoprivrede. SREDSTVA ME UNARODNIH FONDOVA CARDS program . Ministarstvo gospodarstva. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Program poticanja unapre enja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“ Program poticanja razvoja tematskih turisti kih putova „Tematski putovi“ Program poticajnih mjera za pove anje konkurentnosti turisti kog tržišta Sufinanciranje turisti kih projekata kojima su odobrena sredstva iz me unarodnih fondova Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma Program poticaja ulaganjima u javnu turisti ku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odre enoj destinaciji u 2008 . Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva. Inovacije i novi proizvodi.preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipi nih proizvoda Instrument pretpristupne pomo i (Instrument for Pre-accession Assistance .IPA) – prekograni na suradnja."Turizam kroz regije" MINISTARSTVO GOSPODARSTVA razli iti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva. pansion. 191 .Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom.

a što je iskazano njihovim prostornoplanerskim dokumentima. Usprkos tome. Žuzeca. Oklju na Površina / broj elemenata 3-5 10 oko 50 km postoje i / potencijalno proširenje u budu nosti 1 ha 500 m 500 m 1 ha 2 2 - Programiranje i procjena investicija po pojedinim projektima u ovoj fazi nije mogu a na detaljnijoj razini. uzimaju i u obzir sadašnju strukturu poticaja. Nadalje. a koje e se investicije na svoj na in odraziti na tržište i dinamiku takozvanih ‘zelenih’ projekata. Borova njiva. Podselje.Otok skrovište' Centar za sportove na vodi Program zdrave hrane za potrebe turisti kog tržišta Visa Program pripreme / kuhanja tradicionalnih jela Etno selo Dragodid Centar 'Vojna povijest Visa' EDUKACIJA I UPRAVLJANJE Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za upravljanje ruralnim turizmom Projekt edukacije u turizmu TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu) Podru je / potencijalna lokacija Javna Privatna Javno privatna 2 . Vremenski prioritet 4 . ajno polje / brdo. šire podru je Visa i Komiže sva podru ja (osobito Dra evo polje. sva podru ja sva podru ja sva podru ja sva podru ja obalni dio Vis i Komiža Vis i Komiža sva podru ja Vis i Komiža Plisko polje. G. Ston ica Marine zemlje. iako su poticaji fokusirani uglavnom na animiranje financiranja (subvencije). Podhumlje. Borovik. posebno iz razloga što je rije o strukturiranju investicija u odnosu na javni i privatni sektor s jedne strane.4 Ukupni pregled investicijskih projekata Tablica 17–2: Pregled investicija UKUPAN PREGLED INVESTICIJSKIH PROJEKATA ZA PODRU JE OTOKA VISA Vrsta investicije Projekt KONKURENTNOST Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Sustav malih plaža Revitalizacija rive / šetnica uz more Projekt kvalitete privatnog smještaja Eko oznake kvalitete Urbana konverzija (Vis i Komiža) SMJEŠTAJ Agroturizmi Ruralne ku e za odmor Ruralni Bed & Breakfast Ruralni obiteljski hotel Ruralni resort ATRAKCIJE I TURISTI KA INFRASTRUKTURA Kušaonica vina i maslinovog ulja Sustav vidikovaca Pješa ke / bicklisti ke staze Panoramska cesta Ribarski muzej Interpretacijski centar 'Vis. s investicijama u ve e turisti ke projekte i napose javnu infrastrukturu. Podstražje. itd. i jedna i druga destinacija ra unaju.7 g. jasno je da ona predstavlja dobar okvir za pokretanje poduzetni kih inicijativa.) Podselje. 192 . te u odnosu prema sadržaju turisti kog lanca vrijednosti s druge strane. Žena glava. Podšpilje. a ne na ublažavanje procesa eksploatacije projekata (olakšica). oko Kostirne. 17.Dakle.5 g. Velo polje. itd. i nema naznaka da se ovakvom dinamikom razvoja ruralnog turizma otok Vis može brzo pozicionirati i razviti turisti ki lanac vrijednosti koji se kao dio Splitsko-dalmatinske Županije može zna ajnije komercijalizirati na doma em i inozemnom tržištu. Dra evo polje.3 g. razvoj se eko i ruralnih projekata prili no je spor. 6 .

193 . oni su iskazani i detaljno razra eni u poglavlju 15.Što se ti e projekata konkurentnosti i investicija koji se navode u gornjoj tabeli. a planiraju se po principima eko / ruralnog / zelenog razvoja. ovog Izvještaja.

Uz ribarstvo. Nadalje. predstavlja spoj prirodnih i kulturno-povijesnih atrakcija raspore enih na otoku Visu. ili e glavni razvojni impulsi do i izvana. Prema tome. ovdje se važno podsjetiti na postoje u strukturu poticaja u Hrvatskoj. Prostor i njegova prirodna. za sada ne postoji jak agrikulturni supstrat i socijalni kapacitet za snažan i brz uzlet ruralnog turizma. ovo je integralni program za jednu od najatraktivnijih oto kih destinacija u Hrvatskoj. ali ipak valja ra unati da su osim visokih troškova neophodne infrastrukture. najve e ograni enje. socio-kulturna i povijesna bogatstva bez sumnje predstavljaju izniman potencijal za ruralne i eko turisti ke projekte. Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis za svoju realizaciju pretpostavlja uspostavu snažne institucije koja e direktno i indirektno posredovati u financiranju razvojnih projekata. Prognoze o razvoju turisti kih kapaciteta izražene prostornim planovima pretpostavljaju investicije u nekoliko koncentriranih središta što pretpostavlja uglavnom izvanjske investicije.18. te e u tako er imati ulogu potpore za istraživanje i razvoj unutar poslovnog sektora ruralnog / eko turizma. Povijesno je ovaj otok bio izvan procesa klasi ne turistifikacije. a koja je uglavnom usmjerena na smanjenje cijene kapitala. te stoga nije dovoljan motivacijski faktor za ubrzaniji razvoj eko i ruralnih inicijativa. i u malom opsegu poljoprivrede. a osobito zato što ne postoji potencijal lokalne poduzetni ke strukture. Mla e generacije otoka Visa je uglavnom apsorbiralo tržište rada Splita. 194 . pa je stoga evidentna nužnost povezivanja resursa i atrakcija otoka u integrirani turisti ki lanac vrijednosti. U razgovorima sa klju nim subjektima uo eno je da se otok Vis suo ava se s dvojbom svojeg kapaciteta da svoj razvoj temelji na organskim principima i sa glavnim osloncem na lokalne snage. odnosno cjeloviti proboj novog turisti kog proizvoda za snažniju komercijalizaciju na jedan prostor (izuzetak je Istra. a danas je depopuliran i bez ve ih internih kapaciteta za rast i razvoj. te u tom smislu s izuzetkom vinarstva i ribarstva. ovaj prostor za sada nema zna ajnijih drugih poslovnih sektora. pa se postavlja pitanje proizvodnje bogatstva na srednji i duži rok. koja može zaživjeti jedino uz profesionalizaciju vodstva koje e uspostaviti proces izvedbe ovog programa u cjelini. Naime.destinacija otoka Visa. Prirodna i kulturna dobra ovog prostora nisu posebno ozna ena niti interpretirana. a vezano na implementaciju ovog programa. Dosadašnja praksa lokalnih razvojnih modela unutar državnog sustava poticaja uglavnom nije polu ila realizaciju. te su ga mimoišli klju ni razvojni procesi u regiji. gdje dominiraju dva ve a urbana centra Vis i Komiža. Stanje okoliša i prirodnih resursa je na zadovoljavaju oj razini. sa snažnijim upravlja kim mehanizmom). lokalni kapacitet i iskazani lokalni poduzetni ki interesi.Zaklju ne napomene Podru je obuhvata ovog projekta . te njime i upravljati. vinarstvo.

nužno e do i do sukoba s drugim potencijalnim razvojnim opcijama za ovaj prostor. a neovisan je i ima poslovnu misiju na ograni eno vrijeme integriraju i interese malih privatnih operatora. naš je prijedlog da se osnuje Razvojno / poduzetni ki centar. koja osim postavljanja strateških okvira za razvoj ruralnog turizma.Dakle. što se ovdje i uzima u obzir. ve a privatna poduze a i poduzetnici te eventualno internacionalni subjekti). Prema tome. Razvojno / poduzetni ki centar formira se kao javno-privatno partnerstvo (županija. županija je ve u procesu donošenja odluke o najboljem upravlja kom modelu ruralnog turizma županije. koje e se izostankom prve pokazati kao realne alternative. Kao što je istaknuto na radionici sa klju nim subjektima otoka Visa. javna poduze a. eko / ruralnih poslovnih inicijativa koje prije svega objedinjuju turizam i poljoprivredu. Kona no. Naime. 195 . tako er postavlja upravlja ki okvir. transfera znanja i dr. te klju nih proizvoda unutar ovog segmenta. koji ima misiju upravljanja procesom razvoja poduzetni kih održivih. programa i financijskih potpora javnih institucija i agencija. kao inicijalna podloga za pokretanje ovog Centra mogu poslužiti nalazi turisti kih i drugih studija Cards Programa. odnosno njihovu simbiozu u izgradnji lanca vrijednosti ovog prostora. Splitsko-dalmatinska županija je trenutno u procesu prihva anja Strategije razvoja ruralnog turizma županije. nevladinih udruga i fondacija. jasno je da bez aktivne izgradnje lanca vrijednosti u turizmu na temeljima održive eko / ruralne koncepcije i na onoj ekonomiji razmjera koja omogu ava zna ajan rast blagostanja i povrata stanovništva na otok.

a prijedlozi njegove operacionalizacije pretpostavljaju izgradnju kompletnog turisti kog lanca vrijednosti destinacije.Provedbeni plan Plan razvoja ruralnog / eko turizma za podru je destinacije otoka Visa daje strateški okvir za razvoj i rast novog turisti kog proizvoda u podru ju koje do sada nije doživjelo zna ajan turisti ki razvoj. održivu izgradnju novih turisti kih iskustava i proizvoda uz naglasak na kvalitetu. koji definira odgovornosti. klju ni projekti predloženi u Planu razvoja ruralnog / eko turizma destinacije otoka Visa predstavljaju se u okviru Provedbenog plana.19. Ovaj plan oslanja se na uspješne modele organizacije i razvoja ruralnog turizma. razinu prioriteta i vremenski okvir za provedbu svakog od njih: 196 . Stoga je važno da se svi interesni subjekti u turizmu ovog podru ja dogovore i usuglase oko klju nih razvojnih koraka i odgovornosti. U tom kontekstu.

lokalna samouprava Privatne inicijative uz podršku javnog sektora Lokalna samouprava Privatne inicijative Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu i ruralnom turizmu destinacije. Županija) Mali poduzetnici uz podršku i poticaje na državnoj i županijskoj razini Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu. god. lokalne turisti ke agencije. god. Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Program opremanja malih plaža u uvalama Revitalizacija šetnica uz more Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Eko oznake kvalitete Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Urbana konverzija (Vis i Komiža) Mali poduzetnici uz podršku javnog sektora (Lokalna samouprava. uz podršku lokalne samouprave i TZ-a) Budu a organizacija za razvoj eko / ruralnog turizma Lokalna samouprava uz podršku županije Visok Visok Srednji Visok Srednji Visok Visok Srednji Vrlo visok Visok . turisti ke zajednice) Lokalne i županijska TZ. lokalne i županijske TZ.PROJEKTI KONKURENTNOSTI VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god.

god. god.PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. Agroturizam Ruralna ku a za odmor Ruralni 'bed & breakfast' Ruralni obiteljski hotel Ruralni resort Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok Vrlo visok Visok Srednji Visok 198 .

PROJEKTI ATRAKCIJA I TURISTI KE INFRASTRUKTURE VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god.Komiža Interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište' Škola viške kuhinje Koncept pješa kih. god. god. lokalna samouprava) Visok Srednji Visok Visok Srednji Visok Visok Visok . planinarskih i biciklisti kih staza Centar za sportove na vodi Program zdrave hrane za potrebe tur. tržišta destinacije Etno selo Dragodid Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Javno-privatna inicijativa Javno-privatna inicijativa Privatna inicijativa Lokalne TZ i TZ županije uz podršku županije i lokalne samouprave Privatna inicijativa Lokalno malo poduzetništvouz podršku javnog sektora Privatna inicijativa (uz javnu podršku) Javno-privatna inicijativa (poduzetništvo. Kušaonice vina i maslinovog ulja Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok Sustav vidikovaca Privatne inicijative uz podršku lokalne samouprave i županije Visok Panoramska cesta Javna inicijativa Visok Ribarski muzej .

PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. god. god. županija) Javno-privatna incijativa Županija. Projekt edukacije u turizmu TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva u turizmu) Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Javni sektor (lokalne i županijske TZ. TZ županije Visok Visok Vrlo visok Vrlo visok 200 . županija) Javni sektor (lokalne i županijske TZ.

Državni zavod za zaštitu prirode. Splitsko-dalmatinska županija. Zagreb. GISDATA ZAGREB. 2008. Split. 2007. 2001. Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije. TURIZAM U PRIMORSKIM GRADOVIMA I OP INAMA U 2007. OCJENA KAKVO E MORA NA PLAŽAMA U SEZONI 2008.ruralis. Zagreb. Grad Vis. DIGITALNI MODEL RELJEFA RH . Zagreb. Vis. Agencija za zaštitu okoliša. Wellington. 2001. Locum Consulting. PROSTORNI PLAN SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE. Državni zavod za statistiku. Split. 2008. 2006. PROGRAM Grad Komiža.Popis korištenih izvora Državni zavod za statistiku RH. 2005. 2008. FINA.Zagreb. Zagreb. Splitsko-dalmatinska županija. 2003. Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije. Državni zavod za statistiku RH. 2005. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE. Split. Državni zavod za statistiku RH. Grad Vis. 2005. Komiža. Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre. PROSTORNI PLAN URE ENJA GRADA VISA – PRIJEDLOG PLANA. PROSTORNI PLAN URE ENJA GRADA KOMIŽE. Službeni glasnik Splitskodalmatinske županije. CORINE LAND COVER.hr 201 . Parliamentary Commissioner for the Environment. EKONOMSKI PODACI. Zagreb. STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ – TOMAS LJETO 2007.STANOVNIŠTVA 2003. 2008. STATISTI KI LJETOPIS 2007. THE CHANGING FACE OF LUXURY TRAVEL. NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA CRONEN. 2008. DELIVERING THE LUXURY EXPERIENCE. Splitsko-dalmatinska županija. USKLA ENJE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE S UREDBOM O URE ENJU I ZAŠTITI ZAŠTI ENOG OBALNOG PODRU JA MORA.. 2008.hr/more Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre.mzopu. www.RASTER. Split. http://www.. POPIS STANOVNIŠTVA 2001. 2006. POPIS POLJOPRIVREDE 2003. Zagreb. REGIONALNI OPERATIVNI SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE. Službeni glasnik Grada Komiže 10/06. 2008. November 1997 Locum Consulting.20. MANAGEMENT OF THE ENVIRONMENTAL EFFECTS ASSOCIATED WITH THE TOURISM SECTOR. GODINE. 2008. Institut za zurizam.. 2001. GODINE. Zagreb. Zagreb. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure enja. Splitsko-dalmatinska županija. STANDARDIZACIJA I KLASIFIKACIJA SEOSKIH DOMA INSTAVA U ISTRI.

awareness-activities. www.http://www. web: www. www.htm Carnegie UK Trust Rural Programme. http://www.html Resource Council. http://www.gr/uk/ste_uk.it/APTView/view?guid=b2fc92679a4ce471:cb6009: 107e0626e4a:-7ffd Agroturizam Sapereta. http://www.it Regija Sardinija.agroturizam.elba-agriturismo.com. http://rural.org/ 202 . http://woe. Turisti ka stranica Arhipelaga Azores. http://www.belizetourism. web: www.php Azores Informacije.Toskanski arhipelag turisti ke informacije.co.php?attribute=3 Rural Tourism International Training Network.watourismawards.org International Scientific Council For Island Development. www.sardegna.sapereonline.org/events--awards/tourism- Highlands and Islands Enterprise. www. www.com.htm Agroturizam Elba.org/main.world-tourism.restaurants. web: www.ca/eng/index.ca/ Tourism Council Western Australia.com.php?option=com_content&task=blogcategory &id=17&Itemid=51 Canadian Tourism Human www.html Forestur.co.uk/Eventsdetails.atec.stb.com/azores/azores.net/index.org/asianinfo/indonesia/pro-tourism.hie.ste.emerit.edu. web: www.ruraltourisminternational. http://www.com Talijanski web za www.sg/asp/ina/ina07.carnegieuktrust. http://app.asianinfo.au/index.uk/Eventsdetails.insula. Singapore Tourism Board.1424.org.org.planisfero.it Turisti ka stranica Sardinije.it/it/agri-campeggio.htm Alberta Hotel & Lodging Association.tsnsw.php?obj_id=676181603 Tourism Skills Network West of England.visitazores. www.investinitaly.asp http://www.uk/rural Organization of Tourism Education and Training.restaurant.travel/index.EventID56596 HI~Arts.it/ Biokamp .arcipelago.aspx Belize Tourism Board.toscana.azores.EventID-56596 AsianInfo. www.site.htm.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngo rms_destination_management_organisation World Tourism Organization.forestur.turismo.htm.com poticanje investicija.hi-arts.bioelba.sardegnaturismo. EMERIT. web: www. www.

Sadržaj priloga 4 Situacijska analiza Tablice Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Kartogrami Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 4.2 Socio – ekonomski faktori Tablice Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura Tablica 4–4: Stanovnici .1 Temeljna kvalifikacija podru ja .aktivnost Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Tablica 4–7: Ku anstva Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001. godine Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda 4.3 Prostor.lokacije Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina 9 9 11 11 12 13 14 203 2 3 3 4 4 4 4 5 5 6 7 7 8 1 2 2 1 1 4.ukupno Tablica 4–17: Turisti ke zone . razvojne mogu nosti i ograni enja Tablice Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina Tablica 4–16: Turisti ke zone .21.Dobno-spolna piramida Tablica 4–5: Stanovnici .

Mogu nosti i prijetnje . socijalnog.Segment Okoliša Tablica 8–14: G. Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje .Segment Ekonomskog okruženja Tablica 8–13: F. Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje .Segment Destinacijskog marketinga Tablica 8–4: D.Segment Pravno-politi kog okruženja Tablica 8–11: D. Mogu nosti i prijetnje . Snage i slabosti .Segment Socio-kulturnog okruženja Tablica 8–12: E. Snage i slabosti .Segment Lokalne zajednice i javnih usluga Tablica 8–6: F.Segment Prirodnog.Segment Konkurenata Tablica 8–10: C.Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Tablica 4–23: Zaštita prirode Tablica 4–24: Ekološka mreža Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Kartogrami Kartogram 4 2: Temeljna namjena površina Kartogram 4 3: Gra evinska podru ja Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja Kartogram 4 5: Zaštita prirode Kartogram 4 6: Kulturna baština 4. i ekonomskog profila podru ja Tablica 8–2: B. Mogu nosti i prijetnje . Snage i slabosti .Segment Turisti kih usluga destinacije Tablica 8–5: E.Segment Performansi destinacije Tablica 8–3: C. Snage i slabosti .4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogrami Kartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 14 14 16 16 20 8 10 15 15 19 22 22 23 8 SWOT analiza Tablice Tablica 8–1: A. Mogu nosti i prijetnje .Segment Interesnih subjekata i partnerstva Tablica 8–7: G.Segment Turisti kog razvoja Tablica 8–8: A.Segment Trendova industrije Tablica 8–9: B.Segment Tehnologije 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 204 . Snage i slabosti .

10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablice Tablica 10–1: Cipar Tablica 10–2: Malta Tablica 10–3: Sardinija 37 37 40 43 205 .

206 .

PRILOZI .*** “Priprema planova razvoja eko i ruralnog turizma za podru je destinacije otoka Visa” *** Kona ni izvještaj .

.

aktivnost Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Tablica 4–7: Ku anstva Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001.3 Prostor.1 Temeljna kvalifikacija podru ja .Sadržaj 4 Situacijska analiza Tablice Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Kartogrami Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 4.ukupno Tablica 4–17: Turisti ke zone . razvojne mogu nosti i ograni enja Tablice Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina Tablica 4–16: Turisti ke zone .Dobno-spolna piramida Tablica 4–5: Stanovnici .lokacije Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina 9 9 11 11 12 13 14 2 3 3 4 4 4 4 5 5 6 7 7 8 1 2 2 1 1 4.2 Socio – ekonomski faktori Tablice Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura Tablica 4–4: Stanovnici . godine Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda 4.

Segment Konkurenata Tablica 8–10: C.Segment Trendova industrije Tablica 8–9: B. Mogu nosti i prijetnje . socijalnog. i ekonomskog profila podru ja Tablica 8–2: B. Snage i slabosti . Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje .Segment Pravno-politi kog okruženja Tablica 8–11: D. Mogu nosti i prijetnje .Segment Lokalne zajednice i javnih usluga Tablica 8–6: F.4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogrami Kartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 14 14 16 16 20 8 10 15 15 19 22 22 23 8 SWOT analiza Tablice Tablica 8–1: A. Mogu nosti i prijetnje .Segment Turisti kih usluga destinacije Tablica 8–5: E.Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Tablica 4–23: Zaštita prirode Tablica 4–24: Ekološka mreža Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Kartogrami Kartogram 4 2: Temeljna namjena površina Kartogram 4 3: Gra evinska podru ja Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja Kartogram 4 5: Zaštita prirode Kartogram 4 6: Kulturna baština 4.Segment Ekonomskog okruženja Tablica 8–13: F. Snage i slabosti .Segment Tehnologije 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 .Segment Performansi destinacije Tablica 8–3: C. Snage i slabosti . Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje .Segment Turisti kog razvoja Tablica 8–8: A.Segment Prirodnog. Snage i slabosti .Segment Interesnih subjekata i partnerstva Tablica 8–7: G.Segment Socio-kulturnog okruženja Tablica 8–12: E.Segment Destinacijskog marketinga Tablica 8–4: D.Segment Okoliša Tablica 8–14: G. Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje .

10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablice Tablica 10–1: Cipar Tablica 10–2: Malta Tablica 10–3: Sardinija 37 37 40 43 .

.

1 .1 Temeljna kvalifikacija podru ja Kartogram 4-1: Pokrov zemljišta Izvor: AZO.4 Situacijska analiza 4. Corine Land Cover. 2001.

83% 8.106 642 32.349 1.1% 3.130 31. Broj % Broj Broj Broj KOMIŽA 1. 1991.571 43.35 3.781 2.31 4.28% 8.66 13.trend Planirani broj stanovnika 2015.677 10 809 48. Naselja Aktivno stanovništvo Broj Broj Broj % 1981.77% 12.27% 1.1% 1.2 Socio – ekonomski faktori Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Podru je Stanovnika 2001. .04 8.226 2. Corine Land Cover.167 4.500 VIS 1.000 Kretanje broja stanovnika Stanovnici 60 i više godina Planirani broj stanovnika 2015.500 OTOK VIS 3.2% 4. Popis stanovništva 2001 2 .39% 0.24 12.11 0.42% 14.43% 13.Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Naziv razreda Umjetne (izgra ene) površine Vinogradi Maslinici Pašnjaci Mozaik uzgojnih parcela Pretežno poljoprivredno i prirodni pokrov Bjelogori na šuma Crnogori na šuma Miješana šuma Prirodni travnjaci Makija i garig Prijelazna šumska podru ja Oskudni biljni pokrov UKUPNO Izvor: AZO.51% 4.37% 3.29% 15.53 100.960 9 762 38.243 488 29.011 4.126 5.230 1.8% 1.56 14.02 14.00% 4.2% 1.55% 13.900 2.21 8.43 1. 2001.34 1.31% 94. Kod 112 221 223 231 242 243 311 312 313 321 323 324 333 Površina km2 1.248 2.58% 0.637 19 1.29 0. varijanta 1 Planirani broj stanovnika 2015.9% 2.919 2. varijanta 2 Izvor :DZS.96 14.

0% -5.0% 15. 3 . 90-94 80-84 70-74 60-64 50-54 40-44 30-34 20-24 10-14 0-4 -20.0% -10.0% muškarci žene muškarci žene Izvor: DZS.0% -5.0% -10.0% -20. Popis stanovništva 2001.44 9% 13% 10% 45 .0% -15.0% 0.0% 20.Dobno-spolna piramida Urbani centri Komiža i Vis Starosna struktura 2001.54 18% 15% 16% 55 .0% -15. 90-94 80-84 70-74 60-64 50-54 40-44 30-34 20-24 10-14 0-4 Ostala naselja Starosna struktura 2001.0% 0. Popis poljoprivrede 2003.34 7% 11% 8% 35 . Tablica 4–4: Stanovnici .0% 20.64 21% 12% 18% preko 64 30% 21% 31% Komiža SDŽ Vis Izvor: DZS.0% 5.0% 10.0% 10.0% 5.Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura lanovi poljoprivrednih ku anstva prema navršenim godinama starosti 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% do 25 15% 27% 18% 25 .0% 15.

broj ku anstava 680 749 1.162 % 35.4% Izvor: DZS.61 2.677 3. Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Podru je Poljoprivredna ku anstva lanovi polj. Popis stanovništva 2001.3% 24.4% 31.438 440 312 561 125 VIS 1.55 Izvor: DZS.429 broj lanova 2. i više Bez škole Osnovna škola Srednja škola Viša.47 2. 4 .587 324 325 756 182 OTOK VIS 3.651 broj lanova 2.aktivnost Osobe s osobnim prihodom % 38. Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Podru je Stanovništvo 15 g.571 Izvor: DZS. Popis stanovništva 2001.3% 24.960 1. Popis poljoprivrede 2003.3% VIS 241 648 316 48. visoka. ku anstava 55 i više godina broj broj broj % KOMIŽA 180 457 230 50.Tablica 4–5: Stanovnici .8% OTOK VIS 421 1. Popis stanovništva 2001.63 2001. magisterij Izvor: DZS.9% Uzdržavano stanovništvo Broj 496 408 904 % 25. KOMIŽA 1.637 762 809 1.317 307 Tablica 4–7: Ku anstva 1991. ku anstava lanovi polj.65 2.9% 48.2% 43.105 546 49.2% Broj 702 460 1.8% 27.9% Grad Ukupno Aktivno Broj Vis Komiža Ukupno otok Vis 1.025 764 637 1.62 2. Podru je Komiža Vis Ukupno otok Vis broj ku anstava 845 806 1.

Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001. godine Podru je Ukupno stanova Ukupno stanova za stalno stanovanje Stalno nastanjenih Privremeno nenastanjeni i napušteni Stanovi za odmor Gospodarsko korištenje broj m2 broj m2 broj m2 broj m2 broj m2 broj KOMIŽA 1.527 93.820 983 60.553 677 45.118 306 4.214 437 27.931 107 VIS 1.876 120.046 939 62.205 741 50.173 198 6.878 853 53.431 84 OTOK VIS 3.403 213.866 1.922 122.758 1.418 95.291 504 11.092 1.290 81.362 191

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela

Struktura stanova prema na inu korištenja
1600 1400

Broj stanova

1200 1000 800 600 400 200 0

VIS 641 129 398 64

KOMIŽA 593 247 285 55

Ostala naselja 184 128 607 72

UKUPNO 1418 504 1290 191

Stalno nastanjeni Napušteni Povremeno stanovanje Gospodarske djelatnosti

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

5

Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Grad Naselje Komiža - naselje
Biševo Borovik Duboka Oklju na Palagruža Podhumlje Podšpilje Sveti Andrija Žena Glava

Stalni stanovnici 2001. 1523
19 15 6 5 0 40 14 1 54

Povremeni stanovnici
Stanovi za odmor 2001. Turisti 2007.

Ukupno 3651 247 39 50 157 0 148 30 5 86 762 4413 5458 92 443 283 113 71 323 88 591 2004 7462 11875

1140
228 24 44 152 0 108 16 4 32

KOMIŽA

Ostala naselja - ukupno Ukupno Grad Komiža Vis - naselje
Dra evo Polje Marinje Zemlje Milna Plisko Polje Podselje Podstražje Roga i Rukavac

154 1677 1776
8 35 19 21 23 23 8 47

608 1748 1592
84 408 264 92 48 300 80 544

VIS

Ostala naselja - ukupno Ukupno Grad Vis UKUPNO OTOK VIS
Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001., Turizam 2007.

184 1960 3637

1820 3412 5160

988 988 2090 2090 3078

6

Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda

Komiža - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007
Poljoprivreda lov, šumarstvo 13% Prera iva ka industrija 19% Trgovina 21%
Izvor: FINA, 2008.

Opskrba el.energija, plin, voda 9% Ostale djelatnosti 16% Hoteli i restorani 22%

Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda

Vis - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007
Prera iva ka industrija 8% Poslovanje nekretninama iznajmljivanje 5% Ostale djelatnosti 15% Trgovina 38%

Prijevoz, skladištenje i veze 8%

Hoteli i restorani 26%

Izvor: FINA, 2008.

7

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja
Kartogram 4-2: Temeljna namjena površina

Izvor: PPOG Komiža i Vis

8

Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina KOMIŽA ha Gra evinska podru ja naselja Gra evinska podru ja van naselja Poljoprivredne površine Šumske površine Ostale poljop. i šumske površine Ostale površine UKUPNO
Izvor: PPOG Komiža i Vis

PROSTORNII POKAZATELJI

Oznaka GPn GPv P Š PŠ O

VIS ha ha 121 50 2.180 2.563 285 24 5.223

Otok VIS % 244 74 3.121 5.436 1.205 61 10.141 2,4% 0,7% 30,8% 53,6% 11,9% 0,6% 100,0%

123 24 941 2.873 921 37 4.918

Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina PROSTORNI POKAZATELJI Gra evinska podru ja Izgra eni dio naselja Nezgra eni dio naselja KOMIŽA Oznaka GP GPn Gpi GPv I Izgra ene strukture van gra evinskog podru ja LN K T D O Ostale površine UKUPNO
Izvor: PPOG Komiža i Vis

VIS ha 121,3 87,9 33,4 49,8 0,0 9,2 4,8 30,5 5,3 24,1 24,1 0,0 195,2

Otok VIS ha 243,9 170,5 73,4 73,8 4,6 9,2 4,8 49,5 5,7 60,6 24,1 36,5 378,2 % 64,5% 45,1% 19,4% 19,5% 1,2% 2,4% 1,3% 13,1% 1,5% 16,0% 6,4% 9,7% 100,0%

ha 122,5 82,6 39,9 24,0 4,6 0,0 19,0 0,4 36,5 0,0 36,5 183,0

A N

9

Kartogram 4-3: Gra evinska podru ja Izvor: PPOG Komiža i Vis 10 .

UKUPNO Hotel Issa Uvala Stonca eška Vila Milna Samogor Zaravniš e Parja Grad Vis . 1.2 19 32.31 1.7 19.7 19.93 11.Tablica 4–16: Turisti ke zone . 350 300 350 500 950 2450 260 420 100 120 600 200 150 1850 4300 11 .5 51.25 3.UKUPNO UKUPNO otok VIS Izvor: PPOG Komiža i Vis Tip H H TN TN TN H H H H H / TN H H Lokacija Komiža Komiža Komiža Komiža Izvan naselja Vis Vis Vis Izvan naselja Izvan naselja Izvan naselja Izvan naselja Površina 1.0 Tablica 4–17: Turisti ke zone .ukupno Broj kreveta max.2 21 6 3.99 Broj kreveta max.7 0.6 30.450 780 1.15 3.1 6.lokacije Turisti ka zona Hotel Biševo Roga i Neptun Kamenica Barjaška Grad Komiža .35 7.29 83.850 4.300 Turisti ka zona Naselje Komiža Izvan naselja Grad Komiža Naselje Vis Izvan naselja Grad Vis UKUPNO otok VIS Površina ha 13.500 950 2.0 32.070 1.3 84.5 51.

Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Izvor: PPOG Komiža i Vis 12 .

Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Izvor: PPOG Komiža i Vis 13 .

9 16.7 5.0 63.2 Izvor: DZS.5 80.0 649.0 10.2 400.4 Vo njaci 37.0 8.7 5.939 497 Šumske površine Ostale poljoprivredne i šumske površine Izvor: PPOG Komiža i Vis 921 285 1.9 122.2% Izvor: DZS.1 Korišteno 113.ha Oranice.9% 67.5% 694.9 42.436 4.180 374 532 1.2 83.8% Neobra eno 66. Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Grad Komiža Vis Ukupno Korišteno poljoprivredno zemljište . 3.9 122.1% 581.121 374 755 1.7 Povrtnjaci 1.274 3.873 2.2 89.5 Vinogradi 53.445 428 2.ha Ukupno 179.3 1.1 2.0 36.0 Livade Pašnjaci 16.494 69 5.205 Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Grad Komiža Vis Ukupno otok Vis Poljoprivredno zemljište . Popis poljoprivrede 2003.3 1.5% 133.2 416.9 10.2 828.4 Vinogradi 53.2 400.2 Vo njaci 37.Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina PROSTORNI POKAZATELJI KOMIŽA Oznaka P P1 P2 P3 Š Š2 Š3 PŠ ha VIS ha Otok VIS ha 941 0 223 719 2.0 Povrtnjaci 1.992 Poljoprivredne površine 2. vrtovi 3.0 Pašnjaci 16. Popis poljoprivrede 2003.2 Komiža Vis 14 . KORIŠTENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE PO KATEGORIJAMA Korišteno poljoprivredno zemljište u hektarima 500 400 300 200 100 0 Oranice.9 42.4 Livade 10.1 10.563 2.2 176.

Zaštita prirode baštine. Ekološka mreža 15 .Kartogram 4-4: Vodoopskrba i odvodnja Izvor: PPOG Komiža i Vis Kartogram 4-5: Zaštita prirode Izvor: ZPP.

ista. šuma alepskog bora sa sominom. šljunkovita morska obala.podmorje Pjeskovita morska obala.Tablica 4–23: Zaštita prirode U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su dijelovi prirode: Zna ajni krajolik: Otok Ravnik Otok Jabuka Otok Brusnik Planom se predlažu za zaštitu kao zna ajni krajolik: otok Biševo oto ni arhipelag Budikovac – Greben Spomenici prirode: Medvidina špilja (geomorfološki) Modra špilja (geomorfološki) Otok Brusnik (geološki) Otok Jabuka (geološki) Zelena špilja na otoku Ravnik (geomorfološki) Uvala Stiniva (geomorfološki) Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati: akvatorij otoka Biševo. Otok Vis JI strana o. muljevite i pješ ane pli ine. pješ ana dna. naselja posidonije. sastojine drvenaste mlje ike. vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom. grebeni. Visa Naselja posidonije HR2000942 HR3000096 HR3000097 Bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom. naselja posidonije. grebeni. morske špilje. Otok Vis . muljevite i pješ ane pli ine. morske špilje. Biševo more HR3000098 Pjeskovita morska obala. PPUG Komiža i Vis Tablica 4–24: Ekološka mreža Podru ja Biševo kopno HR2001097 Brusni ka gušterica. bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom. pješ ana dna. 16 . šljunkovita morska obala. Plagruža i Svetac Izvor: ZPP.

Budikovac) Morske špilje Špilja na Križnom ratu Morske špilje Špilja na Bilom ratu Morske špilje Morska špilja u uvali Duboka Morske špilje Ravnik špilja Morske špilje Prolaz na rtu Nova pošta . Dugikrili pršnjak. endemi ne svojte. Endemi ne svojte. Endemi ne svojte. kraške špilje i jame. kraške špilje i jame. Modra špilja Morske špilje Medvidina pe ina Morske špilje Jama Supurina Morske špilje Jama (o.duboki HR3000368 Morske špilje Prolaz na rtu Nova pošta .špilja Kraške špilje i jame. kraške špilje i jame. HR2000059 HR2000063 HR2000139 HR2000140 HR2000164 HR2000339 HR3000184 HR3000205 HR3000362 HR3000363 HR3000364 HR3000365 HR3000366 HR3000367 Endemi ne svojte.To ke Jama na Gatulijama Kraljicina špilja Špilja kod grada Visa (1) Špilja kod grada Visa (2) Špilja od Vore Ravnik . Endemi ne svojte. kraške špilje i jame.plitki Morske špilje HR3000369 HR3000370 HR3000392 17 Mala Üpilja Morske špilje Ponara ol medvida . kraške špilje i jame.

Morske špilje Fumor Morske špilje HR3000393 HR3000394 HR3000395 HR3000396 Medvidine Stupiš e Morske špilje Zakamica Morske špilje Nova medvidina Morske špilje 18 .

Kartogram 4-6: Kulturna baština Izvor: Izvor: 19 .

Komiža Ku a Giaconi. Nikole "Muster". Komiža Ku e u moru. Duh. Komiža Lu ki ured. Kostirna Javna kulturna dobra Kula Mladineo. izme u Podhumlja i Podšpilja Kula "komuna". iznad Komiže Crkva sv. Komiža Ku a Foreti . izme u Podhumlja i Podšpilja Sklop Mardeši . Komiža Ku a Zonko. Viti ). Plani ). Komiža Ku a Marinkovi . Mihovil. Silvestra. Komiža 20 . Komiža Ku a Molinari. Komiža Zadružni dom. Hum Crkva sv. Komiža Crkva sv. Roka. Borovik Zonkotova kula. Komiža Dom JNA (arh.Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Grad Komiža Urbane cjeline Naselje Komiža Ruralne cjeline Duboka Podhumlje Podšpilje Kostirna Borovik Žena Glava Poje na Biševu Arheološke i hidroarheološke cjeline i nalazišta Oto je Palagruže Otok Biševo Otok Svetac Sakralna kulturna dobra Crkva sv. Komiža Ku a Mladineo. Biševo Crkva sv. Blaža. Komiža Crkva Gospa Gusarica. Komiža Crkva sv. Komiža Spomen dom (arh. iznad komiške uvale Crkva Gospe od planice.

Grad Vis Urbane cjeline Naselje Vis Ruralne cjeline Tihobra e Milna Burgujac Podstaržje Uvala Rukavac Donji Rukavac Gornji Rukavac Plisko Poje Marinje Zemje Stiniva Donja Žužeca Gornja Žužeca Kunjanove-Serenjok Poselje Pojedina ne gra evine i sklopovi Vis Tvr ava Juraj III.Pipitovo Gra evinski sklop . Host hidroarheološko nalazište Hrid Krava hidroarheološko nalazište Uvala Svitnja hidroarheološko nalazište 21 . Kuzma i Damjan Dra evo polje Sv.Kostri i eva kula Arheološke i hidroarheološke cjeline i nalazišta Arheološka zona anti ke Isse O. Margarite Sv.Š uline Gra evinski sklop . Utvrda Host Tvr ava Welington Svjetionik Ston ica Kula Benedikt-Torjun Sv. Vid Gra evinski sklop . Magdalena Poselje Crkva Gospe i Sv.

4.4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 22 .

Segment Prirodnog. socijalnog. 10=najbolje PRIRODNI. Snage i slabosti . i ekonomskog profila podru ja PRIRODNI. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA SLABOSTI: Nizak nivo kupovne mo i doma eg stanovništva za ulaganja u turisti ke aktivnosti 10 8 Nedostatak razvojnih okvira i poticaja za SME's 6 4 2 0 Nedostatak poduzetni ke inicijative doma eg stanovništva Nizak udio poljoprivredno angažiranog stanovništva Nedostatak poslovnog iskustva doma eg stanovništva Nedostatak profesionalnih ljudskih kadrova u turizmu Nedostatak ljudskih resursa za rad na otoku Napomena: 1=najbolje. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA SNAGE: Bogatstvo prirodne i kulturne baštine podru ja 10 Ne-komercijalizacija otoka/izbjegnut masovni turizam 8 6 4 Podru je sa niskim stupnjom zaga enja Interes lokalnih zajednica za intenzivniji razvoj turizma i svijest o pozitivnom djelovanju turizma na privredne indikatore 2 0 Kultura i tradicionalni na in života Usmjerenje lokalnih samouprava ka intenzivnom turisti kom razvoju Visa O uvanost prirodne strukture otoka Otvorenost i gostoljubivost ljudi i opušteni na in života Napomena: 1=najlošije.8 SWOT analiza Tablica 8–1: A. 10=najlošije 23 .

10=najbolje PERFORMANSE DESTINACIJE SLABOSTI: Vrijeme putovanja do destinacije 10 8 Nedostatak turisti ke signalizacije 6 4 2 0 Nedostatak svijesti o destinaciji na regionalnom i internacionalnom tržištu Nedostatak kvalitetnih smještajnih kapaciteta Ograni eni broj proizvoda i aktivnosti u ponudi Napomena: 1=najbolje.Segment Performansi destinacije PERFORMANSE DESTINACIJE SNAGE: Trend otvorenosti otoka prema turisti kom tržištu u posljednjih nekoliko godina 10 8 6 Investicijski i razvojni projekti u toku 4 2 0 Trend prepoznavanja otoka kao baze jedrili ara u Hrvatskoj Po eci razvoja agroturizma u unutrašnjosti otoka Zainteresirani lokalni pojedinci za razvoj turisti kih proizvoda i autenti ne ponude otoka Napomena: 1=najlošije.Tablica 8–2: B. 10=najlošije Nedostatak cjelovitog turisti kog lanca vrijednosti 24 . Snage i slabosti .

Tablica 8–3: C. 10=najbolje Vis je dio rastu eg tržišta održivog turizma DESTINACIJSKI MARKETING SLABOSTI: Nedostatak svijesti gostiju o atributima destinacije i raznolikosti potencijalnih iskustava 10 Nepostojanje centralnog informativnog turisti kog centra na podru ju otoka 8 6 4 2 0 Nizak profil u doma im. regionalnim i internacionalnim kanalima distribucije Promotivni materijali ra eni uglavnom za doma e tržište Nedovoljno razumijevanje internacionalnih tržišta.Segment Destinacijskog marketinga DESTINACIJSKI MARKETING SNAGE: Potencijal razvoja široke lepeze cjelogodišnjih aktivnosti na otoku 10 8 6 4 2 Potencijal snažnog destinacijskog menadžmenta i marketinga udruženim snagama dviju op ina 0 Potencijal razvoja raznovrsnih iskustava za razli ita internacionalna 'niche' tržišta Napomena: 1=najlošije. 10=najlošije 25 . distribucije i komunikacije Nedostatak doga aja internacionalnog karaktera Nedostatak brendinga Visa i naglašavanja raznolikosti podru ja Napomena: 1=najbolje. Snage i slabosti .

Snage i slabosti .Segment Turisti kih usluga destinacije TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE SNAGE: Raznolikost mjesta izuzetnih prirodnih i kulturnih vrijednosti. 10=najbolje Standard i kvaliteta hrane i pi a TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE SLABOSTI: Mala baza hotelskih kapaciteta 10 Trgova ka ponuda namijenjena turistima 8 6 4 2 Broj turisti kih proizvoda odmah spremnih za internacionalnu komercijalizaciju Atrakcije i doga aji uglavnom poznati lokalnom / doma em stanovništvu 0 Usluga na razini internacionalnih standarda Ograni ena distribucija informacija posjetiteljima prije njihovog dolaska na Vis Standard i kvaliteta smještajnih kapaciteta Napomena: 1=najbolje. 10=najlošije Postoje e turisti ke atrakcije i infrastrukturni kapaciteti 26 . te iskustva vezana uz bogato tradicionalno nasljedstvo 10 8 6 4 2 Otvorenost novim idejama i konceptima 0 Planovi i projekti u pripremi vezani na smještajne kapacitete na otoku Napomena: 1=najlošije.Tablica 8–4: D.

putevi. el.Tablica 8–5: E. kanalizacija. 10=najlošije Nedostatak destinacijskog menadžment sistema 27 . energija. profesionalni kadrovi. itd. 6 4 2 0 Percepcije i odnos lokalnih kompanija i interesnih subjekata prema sudjelovanju u kreiranju šireg turisti kog lanca vrijednosti Faktori koji u potpunosti podupiru proces razvoja turizma (javne usluge. voda. 10=najbolje Uvažavanje zna aja zajedni kog djelovanja dviju op ina u razvoju turizma LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE SLABOSTI: Nedostatak svjesti lokalnog stanovništva o vrijednostima života u podru ju sa izuzetnim potencijalom za razvoj internacionalnog turizma 10 8 Relativno slaba infrastruktura . i upravljanje hotelskim i turisti kim uslugama) Turisti ki informativni centri za posjetitelje Napomena: 1=najbolje.Segment Lokalne zajednice i javnih usluga LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE SNAGE: Prepoznavanje ekonomskih dobrobiti (potencijala) turizma 10 8 6 4 2 Proces izrade razvojnih projekata i prilagodbe Prostornom planu u toku Razvijena svijest o potrebitosti razvojnih projekata u turizmu 0 Napomena: 1=najlošije. Snage i slabosti .

Snage i slabosti . 10=najlošije Zajedni ka vizija i razumjevanje pravila igre u sektoru turizma otoka 28 . 10=najbolje INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA SLABOSTI: Stru nost lokalnih kadrova u turizmu 10 8 Destinacijski menadžment 6 4 2 0 Uklju enost privatnih interesnih subjekata u jedinstveni marketing Visa Suradnja javnog i privatnog sektora u turizmu Visa Jasne uloge u upravljanju turizmom otoka Napomena: 1=najbolje.Tablica 8–6: F.Segment Interesnih subjekata i partnerstva INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA SNAGE: Postojanje lokalnih Turisti kih organizacija u op inama 10 8 6 4 2 Interes lokalnih poduzetnika za sudjelovanje u turisti kom razvoju Visa 0 Po etak uvo enja regulacije prostornog razvoja podru ja Visa Izražena želja lokalnog stanovništva za razvoj Visa Napomena: 1=najlošije.

5 Nedostatak zajedni ke vizije turisti kog razvoja 9 8. Snage i slabosti .Tablica 8–7: G.Segment Turisti kog razvoja TURISTI KI RAZVOJ SNAGE: Fokus na turizmu kao ekonomskom pokreta u otoka 10 8 6 4 2 Interesi lokalnih poduzetnika za ulaganje u turisti ki razvoj 0 Raznolikost prirodnih. 10=najlošije Nedostatak internacionalnih hotelskih brendova i razvojne ekspertize 29 . kulturnih i povijesnih vrijednosti Visa koje je mogu e turisti ki valorizirati Raspoložive zone za novi turisti ki razvoj Napomena: 1=najlošije. 10=najbolje TURISTI KI RAZVOJ SLABOSTI: Ograni eni interni resursi i ekspertiza za razvoj velikih turisti kih projekata 10 9.5 Nedostatak privatnih operatera za daljnji razvoj i komercijalizaciju turisti kog proizvoda specijalni interesi Nedostatak lokalnog investicijskog kapaciteta Infrastruktura i nedostatak internacionalnog aerodroma Napomena: 1=najbolje.

aktivno provode odmor i traže nova iskustva vezana uz prirodu.60 god.Tablica 8–8: A.) koji žive duže. 'Niska cijena' ne zna i 'niska kvaliteta' 8 6 4 2 0 Uticaj Interneta i E-trgovine na distribuciju Starost evropskog društva . a kra ih odmora 10 Stil života .Segment Trendova industrije TRENDOVI INDUSTRIJE MOGU NOSTI Sve više estih. Mogu nosti i prijetnje . 10=najbolje TRENDOVI INDUSTRIJE PRIJETNJE Ve a konkurencija zbog boljeg pristupa novim kanalima distribucije 10 Polarizacija tržišta (niske cijene .starije osobe imaju tendenciju putovanja izvan glavne sezone Kontinuirana segmentacija tržišta putovanja Pove ana potražnja za proizvodima specijalnih interesa i novim destinacijama. 10=najlošije Potreba za jasnim pozicioniranjem i snažnim Jedinstvenim Prodajnim Prijedlozima (USP) 30 . osobito na podru ju Srednje i Jugoisto ne Evrope Fokus na 'baby boomere' (42 ."Status" manje važan nego prije.visoka kvaliteta) pod prijetnjom ne postizanja zadovoljavaju ih performansi 8 6 4 2 O ekivanja visoke kvalitete vezane na turisti ka iskustva i usluge Pove an kriti ki stav prema kvaliteti i odnosu cijene u odnosu na kvalitetu (vrijednost za novac) 0 Daljnja segmentacija tržišta putovanja Skra ivanje dužih odmora u korist više kra ih odmora Potreba za diferencijacijom Napomena: 1=najbolje. kulturu i doga aje Trend zdravih i sa vitalnoš u povezanih aktivnih odmora Trend ekološki senzitivnih i na prirodi baziranih odmora Napomena: 1=najlošije.

globalna konkurencija Mogu nost konkurenata za razvoj održivih proizvoda i destinacija 0 Napomena: 1=najbolje.Segment Konkurenata KONKURENTI MOGU NOSTI: Suradnja s ostalim regijama u Hrvatskoj u svrhu privla enja posjeta 10 8 6 4 2 U enje na pozitivnim iskustvima drugih sli nih destinacija Diferencijacija u odnosu na globalnu konkurenciju na bazi vlastite startne pozicije razvoja turizma 0 Napomena: 1=najlošije.Tablica 8–9: B. Mogu nosti i prijetnje . 10=najlošije Diverzifikacija proizvoda 31 . 10=najbolje Mogu nost razvoja inovativnih proizvoda i integrirane turisti ke destinacije KONKURENTI PRIJETNJE: Konkurencija s otocima u Hrvatskoj 10 8 6 4 2 Elektroni ki pristup kanalima distribucije .

10=najbolje PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Nivo centralizacije . Mogu nosti i prijetnje .decentralizacije 10 9. 10=najlošije 32 .Tablica 8–10: C.5 9 Nedovoljno promjenjeni i prilago eni zakonodavni i upravlja ki modeli 8.5 Nedostatak razumijevanja i podrške razvoju od strane državnih institucija Neispunjenje uvjeta za integracije u EU Napomena: 1=najbolje. rat i terorizam stvaraju mogu nosti za lokalni i regionalni razvoj turizma 4 2 0 Ja anje i modernizacija institucionalnog sistema državne i lokalne uprave Napredni proces pristupanja evropskim integracijama Interesi na nacionalnom i lokalnom nivou za vrstu podršku turisti kom razvoju Visa Napomena: 1=najlošije.Segment Pravno-politi kog okruženja PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Interesi Hrvatske prema jedinstvenom razvoju Visa kao još neizgra ene destinacije 10 8 6 Nestabilnosti na globalnom nivou.

10=najbolje SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Visoki nivo konkurencije zbog mogu nosti ve eg izbora za potroša e (prijetnja od substituta) 10 8 6 4 2 0 Opasnost nebalansiranog razvoja destinacije s posljedicom ugrožavanja klju nih identitetskih zna ajki otoka Percepcija Hrvatske kao nestabilne zemlje zbog pove anog kriminala u posljednje vrijeme Napomena: 1=najbolje. Mogu nosti i prijetnje .Tablica 8–11: D. 10=najlošije 33 .Segment Socio-kulturnog okruženja SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Starija populacija sa ve im prihodima i više slobodnog vremena 10 8 6 Pove ana atraktivnost kroz percepciju Hrvatske / Visa kao nove destinacije (znatiželja) 4 2 0 Obitelji sa manje lanova i ve i broj parova Pove ani pritisak na radnom mjestu i ve a potreba za održivom ravnotežom slobodnog vremena i posla Interregionalna kretanja populacije Napomena: 1=najlošije.

Mogu nosti i prijetnje . 10=najlošije 34 .Tablica 8–12: E.Segment Ekonomskog okruženja EKONOMSKO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Podrška Vlade Hrvatske regijama / podru jima u Hrvatskoj u razvoju turizma 10 8 6 4 2 0 Poticajne mjere malom i srednjem poduzetništvu Postoje a sredstva namijenjena javnim investicijama u infrastrukturu Napomena: 1=najlošije. 10=najbolje EKONOMSKO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Nezaposlenost i stru nost za obavljanje turisti ke djelatnosti 10 8 6 4 2 0 Nekontrolirani razvoj nekretnina Napomena: 1=najbolje.

Tablica 8–13: F. 10=najbolje OKOLIŠ PRIJETNJE: Postepena degradacija kvalitete prirodnog okruženja Visa 10 8 6 4 2 0 Opasnost od ekstenzivnog i neplaniranog korištenja prirodnih resursa Opasnost od devastacije prostora (neplanskom i neodrživom gradnjom i razvojem) Napomena: 1=najbolje. Mogu nosti i prijetnje .Segment Okoliša OKOLIŠ MOGU NOSTI: Pove ana vrijednost turizma i snaga poluge zašti enih prirodnih i kulturnih podru ja 10 8 6 4 2 0 Op i zaokret prema specifi nim iskustvima vezanim uz prirodu Sveukupna pove ana svijest o zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti Napomena: 1=najlošije. 10=najlošije 35 .

10=najbolje TEHNOLOGIJA PRIJETNJE: Zaostajanje u komunikacijskim i distribucijskim tehnologijama 10 8 6 4 2 0 Mogu nost kupovine/rezervacije preko Interneta stimulirat e 'kasne' rezervacije (last-minute) Zaostajanje u razvoju kvalitetnih i inovativnih smještajnih kapaciteta i upravlja kih tehnologija Napomena: 1=najbolje.R.Segment Tehnologije TEHNOLOGIJA MOGU NOSTI: Brze inovacije u komunikacijskim / distribucijskim tehnologijama 10 8 6 Internet kao platforma za e-marketing. . 10=najlošije 36 .M.Customer Relationship Management) 4 2 0 Brze inovacije vezano uz tehnologije transporta Sve ve a dostupnost niskobudžetnog transporta Mogu nost prilago avanja razli itih globalnih tehnoloških rješenja Napomena: 1=najlošije.Tablica 8–14: G. Mogu nosti i prijetnje . uklju uju i upravljanje odnosima sa klijentima (C.

povr a. 6 milijuna Razvijena poljoprivreda (€1.7 milijardi (2006). 24. vo a. mediteranska. grad Cagliari.com. prozvodnja krumpira. www. posebno se isti e uzgoj cvije a. Sassari. Uz uzgoj raznih bilja.sardegna. Nalazi se u središtu Sredozemlja. okružen mnoštvom malih otoka te udaljen oko 180 km od obale.vikipedia. ali i mesa. do 11.3 milijuna. šumarstvo i ribarstvo) donose € 1. gl. trajekti i privatne brze brodske linije – 7 trajektnih pristaništa PRIVREDA € 30.5 milijardi -2006) . što ini 5% ukupne proizvodnje elektri ne energije Italije.090 km2 1. Oristano. www. a ribarstvo €162.org GDP 37 .investinitaly. Alghero. Izvor: www. mjeseca 4 aerodroma. ljetna sezona traje od 4.planisfero.10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablica 10–1: Sardinija SARDINIJA lokacija površina broj stanovnika glavna turisti ka mjesta klima prometna povezanost OP I PODACI O OTOKU Drugi otok po veli ini u Sredozemnom moru. mlijeka i meda. Šumarstvo donosi prihod od € 17. Kao glavna grana industrije isti e se proizvodnja elektri ne struje ( 4 milijarde KWh .7 milijuna. www. jaja.2005).7 milijuna Podijeljen na 4 regije. djelatnosti Zajedno (poljoprivreda. žitarica i suhih plodova.proizvodnja vina.com.com.

kvalitetnu uslugu. i 11. Ukupno 1. posebno izražen sadržaj unutrašnjosti otoka orijentiran na tradiciju . mjeseca . Agroturizam odn.planisfero. c) prirodno osviješteni profil gostiju a) Žele luksuz. mj.com ponuda 38 . www. organizirano jedrenje. razvijeno ribarstvo.6 milijuna boravak u hotelima 53% turista boravi u hotelima 5* i 4*.3 milijuna 1. TURISTI KA PONUDA Glamurozne plaže. agroturizam) Najve i broj turista dolazi od 6... Organizirani izleti u morske spilje.it.sardegnaturismo. naselja. Britanci i Francuzi porijeklo turista agroturizam 1. parovi bez djece.) samo 9%.9 milijuna no enja 10. maksimalan komfor. hiking.u enje o izradi vina. srednjih i starijih godina. ruralni turizam od velike važnosti – eko farme. naglasak na ruralno i tradicionalno a) Visokih primanja.63%.mj) zauzima 22%. www. b) obitelji s djecom. dok podsezona (10. i 5. organski uzgoj hrane i pi a. ugoš uju 7% turista sezonalnost Izvor: www.com. lokalni specijaliteti. dok su od stranih turista najzastupljeniji Njemci. diferenciranost gradova i mjesta kroz razli itost karakteristike ponude.mj. bogata gastronomska ponuda. Pred-sezona (3. Otok tišine (za agroturizam) pozicioniranje Usmjerenost na dva. apartmani. www.lokalni festivali i vjerski doga aji . i 12. diferencirana. oslikani zidovi (murial). dostupnost najboljeg. trekking.kampovi. Green Sardinia – nagrada posebnosti za ekološki odnos prema prirodi. Nauti ki turizam – VIP jedrenje. 43% boravi u hotelima 3*. 4. podru ja: ekskluzivitet i priroda klju ni faktori uspjeha TURISTI KA POTRAŽNJA (2006) dolasci 1. prirodni i vjerski spomenici. golf teren. najposje ejniji je sjeverozapadni dio otoka (Costa Smeralda) Costa Smeralda – jedna od najpoznatijih svjetskih turisti ih destinacija. podjednako raspore eno u sva etiri mjeseca. Porto Cervo – eltina marina. ture po otoku sa upoznavanjem tradicije. mladi parovi u poslovnom usponu.sardegna. c) cijene potrebe gostiju prirodne resurse. do 9.884 smještajnh jedinica 777 hotela 16 agroturizama (seoska doma instva). uživaju u tradicionalnim vrijednostima i upoznavanju nove kulture Najekskluzivniji otok Mediterana (za elitni turizam).691 dolazaka sa 7. 68% Talijana.com. po obali. a 3% u hotelima 2* i 1* prevladavaju doma i turisti odn. 7 dana (u ostalim kapacitetima . bilo samo 75 dolazaka sa 359 no enja) dani ostanka (u prosjeku) 5 dana (u hotelima). ali skoncentriranu na održivi razvoj. folklor. Costa Smeralda – elitni turizam. uska poveznica s vinom . shopping visoke mode. Sportovi: bicikliranje.SARDINIJA kapacitet broj hotela ruralni smještaj SMJEŠTAJNI KAPACITET 1. arheološka nalazišta. Kultura – muzeji. b) traže aktivan odmor.026 no enja (dok je 2005. individualci. nacionalnom parku prirode Ponuda omogu ava dolazak kroz cijelu godinu.investinitaly.5 milijuna dolasci u hotelima no enja u hotelima 7. promocija ru ne izrade predmeta. ekskluzivnu uslugu. 2.

Dobar primjer po etka pretvorbe gastronomski orijentiranih gospodarstava prema usluzi smještaja.po osobi i no enju. Udaljenost od mora iznosi oko 2 km. masline. Orijentirana više na gastronomiju i te ajeve kuhanja i edukativne radionice u poljoprivredi nego na uslugu smještaja. jahanje i plivanje (sezonski). Nalazi se u zašti enom krajoliku Monte Grighine i Monte Arci. pješa enje.Agriturismo Santa Maria Opis objekta Ponuda Aktivnosti Cijene Komentar Smješten u gradi u Santa Maria u Oristanu na posjedu od oko 20 ha.turismoverde. Organiziraju se edukativne radionice u poljoprivrednoj proizvodnji i spremanju lokalnih specijaliteta. vino. od 20 do 45 EUR . Na posjedu se uzgajaju žitarice. 2008 39 . Izvor: web stranice: www. Od aktivnosti se nudi brdski biciklizam. Smještajna ponuda se sastoji od 2 dvokrevetne sobe. ovisi o sezoni i paketu puni /polu pansion Primjer jednostavne ku e za odmor u zašti enom ruralnom prostoru.it. oazi zašti enoj od WWF. agrumi i uzgajaju se ovce.

postoji mogu nost iznajmljivanja cijelog objekta (ovisi o popunjenosti). od 30 do 40 EUR . ture pješa enja po otoku. Na imanju nude igralište za djecu. daskarenje sa vjetrom. golf (3 km od imanja). Izvor: www. zna ajne arheološke iskopine rimskih i gr kih gradova. ali svejedno u blizini najlijepših plaža.html 40 . kite.po osobi i no enju Ruralna ku a za odmor smještena u unutrašnjosti ali i blizu mora. Imanje se prostire preko više od 25 hekara.agriturismovilladegliulivi. maslina i vo a pogotovo agruma. Cornus i Surachi.Agriturismo Villa degli Ulivi Opis objekta Ponuda Aktivnosti Cijene Komentar Imanje se nalazi u Oristanu (gradu) smješteno je u unutrašnjosti okruženo zelenilom. Primjer razvijenijeg doma insta prema usluzi smještaja i aktivnostima koje se nude gostima. (sezonski) Organiziraju se izleti na Tharros. Primjer kako urediti ruralnu ku u za odmor na nešto višem nivou usluge. jahanje (4 km od imanja). Bave se uzgojem vina. izleti i najam brodice za sportski ribolov.it/index. daskarenje. U ponudi se nalazi 6 dvokrevetnih soba.

641 (census 2003) glavna turisti ka Portoferraio (glavni i najve i grad.Tablica 10–2: Elba ELBA OP I PODACI O OTOKU nalazi se u Tirenskom moru. Proizvo a i vina su okupljeni u konzorcij koji proizvodi 70% vina na otoku. Elba doživljava infrastrukturni i gra evinski procvat. www. klima mediteranska prometna povezanost trajektom iz Piombina. maslinarstvo.te pripada Toskanskom arhipelagu otoka. po završetku drugog Svjetskog rata.000 st. Izvor: www.com 41 . Porto Azzuro. Nakon zatvaranja tvornica elika i željeza. hidrogliserom oko 35 minuta Poljoprivreda Glavni generator ekonomske proizvodnje na otoku Elbi su turizam i poljoprivreda. razvijaju i ure uju vinske ceste i poti u razvoj gastronomije u unutrašnjosti u vidu objekata ruralnog tipa. vožnja oko 1 sat. vinarstvo.istat.com. Najzastupljenije djelatnosti su ribarstvo. mjesta Rio nell'Elba i Rio Marina. udaljenost od obale 10 km lokacija površina 224 km2 dužina obale 147 km broj stanovnika 29. Campo nell'Elba. Na otoku se razvijaju djelatnosti koje se moderniziraju i sofistciraju sve do danas.) Capoliveri. 12. Marciana.infoelba.

Ponuda otoka Elbe se nadovezuje na ponudu Toskane jakom kulturno povijesnom i gastronomskom poveznicom. Giovanni-u iskorišteni za gradnju modernog welness objekta ine ovo mjesto jedinom pravom Talasso terapijom na zapadnom Mediteranu. Otok bogat poviješ u i arheološkim ostatcima od rimljana i etruš ana do ranije povijesti i Napoelona po kojem je poznat.provincia. individualci svjesni vrijednosti iste prirode i opuštanja. Ponuda otoka krasi spoj iste prirode i aktivnosti na otvorenom.livorno. Radi svoje strateške pozicije i bogatstva mineralima i željezom esto osvajan.it/economia/turismo/sub.infoelba. www.com.com. stanova za odmor.624 2.036 kreveta. te zato postoje mnoge vojne utvrde. 179 objekata ruralnog smještaja i 28 kampova Rezidencije. Obitelji. a u ruralnom smještaju 5.ELBA kapacitet broj objekata tipologija ruralnog smještaja SMJEŠTAJNI KAPACITET ukupno 37. TURISTI KA POTRAŽNJA (2007) 466. ali velikim djelom i ruralnim smještajem na farmama i raznim kampovima u prirodi. agroturizmi. smještaj se sastoji od hotela. individualci u potrazi za sportom i avanturama.Tuscany Island Bogato povijesno naslje e.asp 42 . koji su ostavili mnoge zanimljive arheološke ostatke i vojne utvrde na otoku. turisti kih naselja. Vezano na poznat brend Toskane . ponuda karakteristike posebnosti profil gostiju pozicioniranje klju ni faktori uspjeha dolasci no enja dani ostanka Termalno blato i vru a morska voda u S. Razvijena poljoprivreda i o uvana priroda temelj su razvoja ruralnog turizma na otoku koji uz prekrasno more i plaže te turizam 'sunca i mora' ini glavnu turisti ku ponudu otoka.092 kreveta.923 kreveta ukupno 210 hotela. zainteresrirani za povijesno naslje e. radi ega se vodilo mnogo osvaja kih ratova oko otoka.980. Njemaca (10%) i Švicaraca (5%) Izvor: www. prirodni resursi te povezivanje turisti ke ponude sa ponudom poznate i turisti ki razvijene Toskane koja se nalazi u neposrednoj blizini.209 6 dana porijeklo turista najviše je doma ih turista (75%). TURISTI KA PONUDA Elba je od davnina poznata po svojoj strateškoj pozciji i rudnicima raznih minerala i željeza. Otok Elba pripada Toskanskom arhipelagu uz još par manjih otoka. u kampovima 14.istat. www. apartmana. ruralne ku e za odmor.

Jednosobni (od 62 do 158 €). dvosobni i trosobni). hodanje. enološke i agrikulturne ponude. vinograd. a najviše u kolovozu. Dvosobni (67 do 187 €). komentar Izvor: http://www. Odmor. koji kroz usluge koje pruža ini ogledan primjer kako kvalitetno razviti proizvod kombiniraju i modernu intervenciju u smislu ure enja i kvalitete i autohtonost gastronomske. maslinik. Agroturisti ko imanje Sapereta je odli an spoj tradicije i kulture. kilometar je udaljeno od plaže i posluje tijekom cijele godine.Sapereta opis objekta ponuda aktivnosti cijene Agroturisti ko imanje Sapereta je smješteno u Porto di Azzuro. Primjer ve vrlo razvijenog spoja poljoprivredne proizvodnje i uslužne djelatnosti. Cijene su izražene po sobi i no enju. Na imanju se nalazi 17 apartmana (jednosobni. bazen. upoznavanje s kulturom i tradicijom Elbe. tenis. vinski podrum. Trosobni (76 do 217 €). kao i mogu nost poljoprivredne aktivnosti.it/ 43 . Najniže cijene su od prosinca do svibnja. bazen. restoran/kantina. ogledni primjer razvoja gospodarstava na Visu u kasnijoj fazi.sapereonline. muzej. degustacije vina i maslinova ulja.

Imanje BioElba je izvrstan primjer kombinacije odmora na moru i u unutrašnjosti. unutarnje i vanjske tuševe. Cijene su izražene po sobi i no enju. Najniže cijene su od prosinca do svibnja. biciklisti ku stazu dugu 13 km. ku a za odmor i mjesta za kampiranje.bioelba. Vodeni sportovi. a najviše u kolovozu. jedna namijenjena djeci i mladima. dok je druga namijenjena ljudima željnim relaksacije i mira. pješa enje.it 44 . Imanje ima u ponudi etiri ku e za odmor s apartmanima. pješa ke staze. ponuda aktivnosti cijene komentar Izvor: www. Plaže. briga za okoliš. Tu su i dvije plaže. 8 mjesta za kampiranje na podru ju od 33. Imanje ima vlastitu poljoprivrednu proizvodnju. poljoprivreda. vegetacija. Druga iji i nov koncept spoja agroturizma sa kamp smještajem. prehrane i aktivnosti ine ovo imanje posebnim i predstavljaju primjer kako uspješno repzicionirati našu kamping ponudu. a investicija nije prevelika. ovakav primjer bi na Visu obogatio ruralnu ponudu.Bioelba opis objekta Agroturizam BioElba je agroturisti ki kompleks koji se sastoji od apartmana. ponuda smještaja. Apartman (38 do 113 €). Ku a (72 do 236 €). biciklizam.000 m2. Imanje se opskrbljuje energijom iz solarnih elija.

nalazi se u centralnoj grupi otoka. Svaki otok ima svoju specifi nu mikroklimu. GDP prihod od turizma poljoprivreda PRIVREDA (2007) 2.8 milijardi EUR (cijeli arhipelag) 38. umjerena maritimna. agrumi i ananas. o emu svjedo e mnogi arheološki ostatci. Od davnina ovi otoci su od strateške važnosti u plovidbi izme u dva kontinenta.) Horta (najve i grad). pogotovo uzgoj svinja. Praia do Almoxarife.000 tona. St. Od ostalih kultura sadi se še erna trska i krumpir.pt 45 . Populacija arhipelaga iznosi 240. estatistica. 173 km2 14. a radi plodne vulkanske zemlje i umjerene morske klime poznato je po bogatstvu prirode. Miguel površinom od 747 km2. g ulovljeno preko 6. tuna i sli ne. Arhipelag je vulkanskog podrijetla.gov. koje je na podru ju arhipelaga u 2006. udaljenih oko 1. me u otocima se može putovati avionom (aerodromi na Sao Miguelu. Vrlo je jaka proizvodnja vina koja zauzima drugo mjesto.000 stanovnika prema popisu iz 2001. a najmanji Corvo sa 17 km2.visitazores. Maria) ili brodom. Terceiri. Picu. godine.Tablica 10–3: Faial (Azorsko oto je) FAIAL (Azorsko oto je) op enito o oto ju Azores lokacija površina broj stanovnika glavna turisti ka mjesta klima prometna povezanost OP I PODACI O OTOKU Arhipelag se sastoji od 9 otoka u Atlantskom oceanu izme u Europe i Amerike. sa malim promjenama u temperaturi izme u godišnjih doba. te ima svoj politi ki i administrativni statut. Najve i otok je S.500 km od Lisabona. krava i ovaca.785 (2003. te razno vo e kao banane. Izvor: www. U lokalnim mljekarama se proizvode razni mlje ni proizvodi te rade lokalni sirevi.4 milijuna prihod od smještaja (cijeli arhipelag) Najviše se proizvodi žitarica i to kukuruza.php. Uz poljoprivredu vrlo je razvijeno ribarstvo. Oto je je autonomna regija Portugala.azores. Najviše se lovi plava riba. te zelenilu. te su stoga esto osvajani. Feteria. Razvijeno je i sto arstvo. Flamengos. Avionom od Lisabona do Faiala (let manje od 2 sata).travel/index.

te mla i avanturisti u potrazi za netaknutom prirodom i novim izazovima. itd.2 dana u hotelskom. smještaja sa doru kom.2 dana u ruralnom smjštaju Doma i gosti prevaldavaju (oko 60%). a 3. te samo tri hotela. te zašti enosti marine Horta. zelenilo unutrašnjosti otoka. vožnja biciklom. Otok poznat po ribarstvu. Ostala ponuda odnosi se na ruralni smještaj u tipi nim ku ama i farmama u unutrašnjosti otoka.648 u hotelskom.Bliže prirodi (pozicioniranje arhipelaga) Strateški dobro pozicioniran. slijede Njemci (10%) i Nizozemci (6%). Izvor: www. te jedna od popularnijih u Portugalu. Otok za aktivne turiste. 14 objekata ruralnog smještaja i 3 hotela. Na dijelovima otoka.pt. ronjenje. dobro povezan (aerodrom). Poznato mjesto zaustavljanja avanturista i ostalih jahtaša koji putuju preko Atlantika. a u turisti ke svrhe gledanje kitova i delfina te ribolov.php. surfing. te dodatnih 629 kreveta u hotelskom smještaju. U unutrašnjosti otoka nude se mnoga gastro i etno iskustva u loklanim ruralnim objektima. seoski turizam i farme u unutrašnjosti otoka. Closer to nature' .FAIAL kapacitet broj objekata tipologija ruralnog smještaja SMJEŠTAJNI KAPACITET (31. Marina u gradu Horti je glavna nauti ka destinacija na otoku. Od prikazanog broja u ponudi ruralnog smještaja nudi se oko 135 kreveta. ruralne ku e. puno aktivnosti (pješa enje.297 u ruralnom smještaju 91. TURISTI KA POTRAŽNJA (2007) 41. Dijeli se na agroturizme. te plavetnilo okruženja. te radi toga nudi velebne poglede na sve otoke koji ga okružuju. www. a 4. nudi prekrasne poglede sa povišenih vulkanskih djelova. estatistica. te ostatak u ostalim objektima. razvijena je nautika.visitazores. a 13. te one koji žele prisustvovati raznim doga anjima.) Ukupni kapacitet otoka koji se bilježi je 780 kreveta. Razvijeno ribarstvo. a odnosi se na hotelski i ruralni smještaj i ostale objekte. Radi centralne pozicije otoka u arhipelagu. Netaknuta priroda. ribolov. poglavito tune i sabljarke. Razvijen ruralni smještaj u tipi nim ku ama i u obnovljenim farmama.travel/index.627 u hotelskom.azores. Stariji parovi bez djece.2007. Vrlo plodno tlo te razvijena poljopirvreda.gov. jedrenje.turismodeportugal. planinarenje. ponuda karakteristike posebnosti profil gostiju pozicioniranje klju ni faktori uspjeha dolasci no enja dani ostanka porijeklo turista Vulkanski otok.pt 46 . TURISTI KA PONUDA Strateški vrlo dobro smješten u centru arhipelaga.750 u ruralnom smještaju 2.).07. Poznat po vjetrenja ama. pogotovo vulkanskim brdima. postoje vidikovci koje turisti obilaze te uživaju u pogledima u unutrašnost i zelenilo otoka ili ostale otoke i plavetnilo mora. Zadržana izvornost i zanimljiva ponuda. Ruralni smještaj funkcionira po konceptu B&B-a. Poznat kao nauti ka stanica na putu preko Atlantika. Razvijeno sto arstvo (krave) te proizvodnja sira. Ve inom doma i gosti iz Portugala.

ali i dovoljno blizu mora. kupanje. šetnje. ponuda aktivnosti cijene U ponudi farme nudi se osam soba. Vrlo dobar primjer restauracije starog imanja na na in da se o uva karakter i atmosfera povijesti.htm 47 .quintadasbuganvilias. itd. te razno cvije e. te kroz ure enje i opremu predstavlja svakodnevni na in opis objekta života na otoku. te prezentacije svakodnevnog oto kog života kroz razne elemente.com/en/home. ali uz vrlo kvalitetnu opremu i visoki komfor (kreveti. što bi se moglo doslovno precrtati u ure enju sli nih objekata u Komiži. Jednokrevetna soba . vožnja biciklom. obnovljene poštuju i lokalnu arhitekturu i materijale. a dvokrevetna 85 EUR. vo a. komentar Izvor: www. branje vo a i priprema.70 EUR. Farma je u vlasništvu iste obitelji ve nekoliko desetlje a.Quinta das Buganvílias Nalazi se oko 7 km udaljena od grada Horte. Cijene su po sobi i uklju uju doru ak. Vrlo dobar primjer korištenja lokalnih materijala. Farma se prostire preko 5 ha zemlje na kojoj su zasa ene egzoti ne vrste drve a. kupaone.). u unutrašnjosti otoka. Sastoji se od tri ku e. sobe su smještene u dvije ku e. etiri dvokrevetne i jedna jednokrevetna. a u tre oj se nalazi recepcija te restoran i bar kojeg mogu koristiti samo gosti farme. izleti po otoku. extra krevet 35 EUR. Te ajevi kuhanja.

U ponudi se nudi organizacija raznih aktivnosti i izleta. ali se uklju uju u organizaciju raznih aktivnosti i izleta. vrtom i roštiljem. Nalaze se oko 10 minuta autom od Horte. kupatilo.html 48 . Gornja ku a je ve a i u njoj se gostima nude dvije dvokrevetne sobe svaka od nekih 20 m2. ronjenja. Nema ponude hrane i pi a u sklopu objekata. te kupatilo i wc. od posjete pomorskom interpretacijskom centru u Horti. ponuda aktivnosti cijene komentar Izvor: www. a na gornjem katu kuhinja sa blagovaonom i izlaskom na balkon. u skladu sa tradicijom i materijalima koji se koriste na ovom djelu otoka.com/index. 130 EUR po ku i za 1-2 no enja. boravak. sportskog ribolova na velike ribe i promatranja kitova. Sa druge strane vlasnici nisu uklju eni u pružanje usluge hrane i pi a gostima. Ovaj primjer prikazuje dva odvojena objekta koja imaju vlastitu kuhinju i roštilj u vrtu te omogu avaju gostima da si sami spremaju hranu.Fonta do Rego opis objekta Dvije odvojene ruralne ku e za odmor renovirane u 2007. U ponudi su dvije odvojene ku e. svaka sa parkirališnim mjestom. Jako dobar primjer jednostavne restauracije ruralne ku e za odmor.azores-nature. na donjem katu je spava a soba sa radnom sobom. gledanja ptica. a 110 EUR za 3 ili više no enja. sa pogledima prema otoku Pico i oceanu. Donja ku a je manja te se iznajmljuje kao studio. Uz sobe tu se nalazi i opremljena kuhinja.

.

izravno i kroz bankarski sektor. kao i svih zainteresiranih strana. 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama. te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji). tvrtkama i pojedincima. prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima. županijskoj i lokalnoj razini. moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj. ribarstvu i marikulturi.Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu: Kraj Sv. Malostonski zaljev i Mljet. kroz promicanje održivog razvoja. Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu. Šibensko-kninske. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu. To su (1) Pelješac. (3) šire područje ušća rijeke Krke. Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale.undp. prvenstveno na području Dalmacije.hr/coast . Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp. poljoprivredi. kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Planirano trajanje projekta je 7 godina. a provodi se uz nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). (2) Vis i viški akvatorij. područje uz Novigradsko i Karinsko more. Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske. Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša.hr http://www. Dubrovačko primorje.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful