You are on page 1of 170

6

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

6.

RAZRED

DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

KOORDINACIJSKO TIJELO ZA PROVOENJE I PRAENJE OBRAZOVNE REFORME U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

donosi
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ESTI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMINI BROJ NASTAVNIH SATI

GODINJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnika kultura Informatika Likovna kultura Muzika kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2

175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70

UKUPNO REDOVNE NASTAVE

22

770

* Napravljeni su modeli programa engleskog, njemakog, francuskog i arapskog jezika

SADRAJ

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnost Engleski jezik Njemaki jezik Francuski jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnika kultura Informatika Likovna kultura Muzika kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 22 24 35 36 46 47 57 58 71 72 85 86 90 91 98 99 106 107 118 119 133 134 145 146 157 158 - 166

PROGRAMI
NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U ESTOM RAZREDU DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST VI RAZRED 5 sati sedmino 175 sati godinje

PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VI RAZRED DEVETOGODINJEGA OBRAZOVANJA


Knjievni tekstovi Knjievno teorijski pojmovi Odgojno obrazovni ciljevi i zadaci Minimalni ISHODI UENJA Optimalni

1. Narodna lirska pjesma iz BiH (po izboru)

Usmena knjievnost Stalni epiteti

Uoiti obiljeja epske i lirske narodne pjesme Uoiti stalni epitet i deseterac kao obiljeja usmenog stvaralatva Razlikovati epsko od lirske pjesme na temelju opreke dogaaja ili doivljaja Upoznavati se s usmenom knjievnom i historijskom batinom Razvijati svijest o opstojnosti naroda i

Uoavanje lirskih slika, motiva i stalnih izraajnih sredstava u narodnoj knjievnosti Razlikovanje usmene lirske i prozne vrste Uoavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne, njenog prenesenog smisla i pouke

2. Narodna epska pjesma Epski deseterac iz BiH ( po izboru ) Epska i lirska pjesma u usmenoj knjievnosti 3. Usmena narodna proza: bajka, basna, Fantastini elementi u kratka pria bajci; likovi i motivi u bajci Basna likovi u basni, preneseni smisao basne, pouka basne

Zapaanje tematike, likova, osnovnih stilskih obiljeja i osobitosti stiha u naoj narodnoj epici Mogunost uoavanja povijesne podloge fabule narodne epike Uoavanje vrijednosti poruka; pobjeda pravde kao osnovna misao

nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje, junatvo, hrabrost, vjernost, obiaji, tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim i lirskim pjesmama UMJETNIKA KNJIEVNOST Lirsko pjesnitvo: ulni elementi pjesnike slike, motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme, stih strofa, poenta lirske pjesme, vrsta stiha, rima ili srok, ritam, usvajanje osnovnih pojmova na razini stilskih figura (izraajnih sredstva): epitet, personifikacija, poreenje, onomatopeja, inverzija; vrste lirskog pjesnitva: ljubavna, deskriptivna, domovinska (patriotska, zaviajno rodoljubiva).

4. S. S.Kranjevi: Lijep si, bijeli svijete 5. J. Dui: Selo 6. A. B. imi: Ah, evo opet 7. M. Beirbai: Harfa 8. D. Trifunovi: ist zrak 9. I. Kajan: uta ptica 10. Z. Hasi: Pravi se vaan 11. . Pando: List na putu

Uoiti opkoraenje, gl. obiljeja ritma u pjesmi; Prepoznati obiljeja domoljubne, opisne, aljive pjesme; Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno znaenje;

Prepoznaje osnovna osjeanja izraena u pjesmi; Otkrivati lirske slike,motive,poentu pjesme;stilsko-izraajna sredstvau poeziji; Prepoznaje epitet, usporedbu, personifikaciju i onomatopeju;

Odreuje lirske slike,motive,poentu pjesme,izraajno ita i recitira pjesmu,po mogunosti savladava tehniku pisanja vlastitoga lirskog teksta.

12. S. Kulenovi: Gromovo ule 13. B. Prosenjak: Otac 15. S. orovi: U noi 16. I. Sekuli: Bura (odlomak) 17. P. Koi: Jablan 19. I. V. Rori: Pjesma 20. . Ei: Cvjetko 21. I. Samokovlija: Djeak Aron 22. H.K. Andersen: Slavuj 23. I.Singer: Ole I Trufa 24. N. Ibriimovi: Sijelo mudraca 25. J. Swift: Guliverova putovanja (odlomak) 26. H. Sjenkjevi: Kroz pustinju i praumu (odlomak) 27. R. Pavlovi: Jarac u pozoritu 28. Grigor Vitez: Plava boja snijega (igrokaz)

UMJETNIKA PROZA Novela, crtica, pripovijetka (knjievnoteorijski pojmovi: fabula, kompozicija, tematsko idejna osnova, likovi (glavni, sporedni), karakterizacija etika, socioloka, govorna, portretiranjem, naini pripovjedanja;

Prepoznati dijelove fabule i njihovu loginu povezanost, pokretae,sredstva zaustavljanja; Prepoznati i okarakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar, plemenit, kukavica, kradljivac);

Razlikuje prema najizraajnijim obiljejima vrste priu, roman i igrokaz Ukratko prepriava fabulu na nivou najvaniji dogaaj i lik, najvanija obiljeja lika

Odreuje temu, poruku na osnovi razumijevanja teksta, osuuje negativne postupke likova, povezuje sadraj s konkretnim pojavama iz svoga ivota, pravilno iznosi slijed dogaaja pridravajui se uzrono-posljedinoga odnosa; Poznaje i primjenjuje stilska sredstva u vlastitome tekstu;

Uoiti osnovnu razliku izmeu prie i romana; Roman (vrste: avanturistiki; humoristiki, naunofantastini; romaneskni pripovjeda; kompozicija romana, likovi, tematsko idejna osnova, jezik i stil Dramski igrokaz (kompozicija, prizor, slika, in,afi ).

Na osnovi glavnih znaajki knji. vrste objanjava razliku prie, romana, igrokaza;

Prepoznati kompozicijske dijelove igrokaza

KULTURA USMENOGA I PISMENOG IZRAAVANJA


Oblici izraavanja Programski sadraji Odgojno-obrazovni ciljevi/ zadaci Oekivana postignua u usmenom i pismenom izraavanju Minimalna Optimalna Prepriava cijeli tekst prema hronologiji dogaaja, komentarie postupke i ponaanje likova, smisleno povezuje reenice, saima fabulu

Prepriavanje

Stvaralako prepriavanje, prepriavanje saimanjem fabule

Prepriati tekst potujui Prepoznaje i hronoloki slijed, jasno i prepriava najvaniji logino povezivanje dio teksta reenica izdvajajui vanije dijelove, izraziti vlastiti komentar

Razgovor

Privatni i slubeni razgovor

Recitacija

Poznavati osnovna pravila slubenoga razgovora, uoavati razliku izmeu slubene i privatne komunikacije;poznavati nain oslovljavanja, izraze utivosti Prepoznati i izraajno itati istaknute dijelove teksta

Zna osnovna obiljeja slubenoga razgovora, to ne smije biti dijelom slubene komunikacije

navodei najvanije njezine dijelove Navodi primjere slubenoga razgovora u razliitim situacijama, poznaje razliite utive izraze i primjenjuje ih u razgovoru

Teno i jasno govorenje stihova

Oivljeno i s razumijevanjem izraajno govori stihove rabei razliite govorne vrednote Izraajno ita tekst, razumije ga, naglaava vane dijelove i govorno obiljeava pojedine sadraje (intonacija, tempo, reenini naglasak)

itanje i sluanje

Izraajno itanje knjievnoumjetnikog teksta; govorne vrednote izraajnog itanja, jaina, boja glasa, dikcija, pauze, logika, gramatika i stilistika interpunkcija u kontekstu izraajnog itanja; Ostale vrsta itanja u nastavi: naglas, u sebi, usmjereno, s biljekama,

itati tekst s razumijevanjem; sluati druge uenike i uitelja i zapaati obiljeja dobroga itanja

Pravilno i umjereno brzo ita tekst, razumje proitano i sluano

10

italake tehnike i stilovi (vjebe itanja na konkretnim tekstovima knjievnoumjetnikim, naunim, administrativnim, publicistikim i dr).

Prianje kao pripovjedaka (narativna) vrsta izraavanja u nastavi ili doivljaju Prianje stvarnog dogaaja (hronoloko i retrospektivno) Prianje izmiljenog dogaaja ili doivljaja (hronoloko i retrospektivno) Prianje prema zadanoj slici ili muzici

Pravilna primjena naracije u vjebama usmenoga i pismenog izraavanja;

Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika

11

Opisivanje prema predmetu, biu ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe (portret); opis kraja (pejza); opis zatvorenog portret (interijer); opis otvorenog prostora (eksterijer); opis bia ili grupe bia unutar prostora ili pojave. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obraene u 5. i 6. razredu, kontrolni diktat, diktat sa predusretanjem greaka,proueni dikatat, slobodni diktat); Pisanje pisama, telegrama, mobitelske poruke, jezik bloga, messenger servisi, uputnice, priznanice.

Pravilna primjena deskripcije u vjebama usmenoga i pismenog izraavanja

Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivakih postupaka.

Savladavanje osnovnih Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uoavanje pravopisnih pravila odgovarajuih pravila ili potekoa u pisanju

Stvaranje vjetina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izraavanja.

Pravilno pisanje pisma,mobitelske poruke,uputnice,priznanice.

12

Pisanje kolskih pismenih zadaa (dvije u toku kolske godine)

MEDIJSKA KUTURA
Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Razlikovati vrste medija, Osnovne vrste medija: tampani upoznati najvanije elektroniki; osobitosti filmskih vrsta, Novine, asopisi, strip, radio, televizija, navedenih televizijskih i internet (postanak i razvoj) Film (postanak, historijat, filmski rodovi radijskih emisija; Upoznati se s mjesnim i vrste) Teatar (pozorite kao knjievno scenska dnevnim i sedminim umjetnost: scena, kulisa, pozorino asopisima Poznavati karakteristike prostor; stripa Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija, zabavne, sportske) Uloga kolske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i knjievnosti. Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni sat lektire u kolskoj biblioteci Oekivana postignua Minimalna Maksimalna Poznaje osnovne karakteristike Poznaje najvanija obiljeja filmskih vrsta na primjerima, pojedinih vrsta medija na komentarie filmska izraajna razlikovnm nivoui; Navodi sredstva, zna osnovne razliite vrste asopisa; povijesne podatke o poecima filmova, pozorinih izvedbi, radijskih i televizijskih emisija filmske umjetnosti, odreuje vrste poznatih televizijskih emisija; Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst, samostalno pie strip;samostalno vri dramatizaciju tekstova.

13

RJENIK, GRAMATIKA
Programski zahtjevi Rjenik - Glasovi: samoglasnici, suglasnici; - Slog duina sloga; - Uoavanje naglaenih i nenaglaenih rijei; - Naglaen slog u rijei; - Naglasnice i nenaglasnice; - Rije (znaenje rijei, oblik rijei, funkcija rijei); - Pisana i usmena rije; - Samostalne rijei (rijei koje imaju samostalno, vlastito znaenje; nesamostalne rijei (rijei koje nemaju samostalno Razlikovanje osnovnog i prenesenog znaenja poznatih rijei; Primjeriti nekoliko vieznanih rijei. Mogunost prikladne primjene vieznane rijei u jezinim djelatnostima (sluanju, itanju, govoru, razgovoru i pisanju). Razvijen interes za otkrivanje snage, dubine i ljepote rijei. Odgojno obrazovni ciljevi ISHODI UENJA Minimalni Optimalni

14

znaenje); - Jednoznanost i vieznanost (rijei u prvobitnom i prenesenom znaenju) - Onomatopejske rijei. Vrste rijei: - Promjenjive i nepromjenjive rijei (osnova rijei, nastavak); - Nepromjenjive rijei: - pojam priloga (prilozi mjesta, vremena, nain) - pojam prijedloga - veznici - usklici - estice

Zapaanje, imenovanje i razlikovanje poznate promjenjive i nepromjenjive rijei; Prepoznavanje priloga, estih prijedloga, estica da, ne, li i usklika u reenici.

Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive rijei; Pravilna upotreba/uporaba prijedloga s (a), k (a) i priloga gdje, kamo, kuda; - Pravilna upotreba/uporaba veznika, estica, usklika u govorenju i pisanju;

Razumijevanje temeljne uloge promjenjivih i nepromjenjivih rijei; Uoavanje osnove i nastavka u promjenjivoj rijei; Uoavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (Lijepo dijete lijepo pie).

Glagoli: - Pomoni glagoli biti i htjeti. Prepoznavanje pomonih glagola biti i htjeti. Prepoznavanje pomonih glagola u govorenju i pisanju. Prepoznavanje pomonih glagola u reenici.

15

Imenice: - Deklinacija imenica; - Naziv padea: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental,lokativ Razumijevanje temeljne uloge padea u jeziku; Prepoznavanje padea u reenici u njihovim temeljnim znaenjskim ulogama; Ovladati upotreba padea uz pojedine prijedloge u skladu s normom; U odreivanju padea slui se proirenim padenim pitanjima (tj. cijelom reenicom s upitnom zamjenicom i glagolom); Prepoznavanje padea u njihovim temeljnim znaenjskim ulogama. Prepoznavanje padea u reenici; Pravilna upotreba padenih oblika u govoru, pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama); Prepoznavanje jednakih oblika rijei u razliitim padeima; Uoavanje duge i kratke mnoine u nominative; Uoavanje imenica koje imaju samo mnoinu/jedninu; - Glasovne promjene u deklinaciji imenica; nepostojano a, palatalizacija, sibilarizacija i imenice koje ne provode sibilarizaciju, jotaciju.

Razvijanje jezine sposobnosti i komunikacijske vjetine koje e uenicima omoguiti da postanu jezino osposobljene osobe.

Prepoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama.

16

Pridjevi: - Odreeni i neodreeni oblik pridjeva u nominative;

Prepoznavanje odreenog oblika pridjeva u nominative;

Pravilno upotrebljava neodreeni oblik pridjeva;

Samostalno pronalazi primjere odreenih i neodreenih oblika pridjeva u reenici; Uoavanje jednakog glasovnog sastava razliitih padea.

- Deklinacija pridjeva.

Prepoznavanje padea pridjevnih oblika pomou proirenog padenog pitanja i imenice s kojom se pridjev slae.

Upotreba neodreenih i odreenih pridjeva s padenim nastavcima.

Zamjenice: - Upitne, odnosne, neodreene, povratna, povratno posvojna; - Deklinacija linih zamjenica.

Razlikovanje posvojne zamjenice i povratno posvojne zamjenice u govoru i pismu; Uoavanje naglaenih i nenaglaenih oblika osobnih zamjenica;

Prepoznavanje svih vrsta zamjenica; Uoavanje naglaenih i nenaglaenih oblika povratne zamjenice; Dekliniranje osobnih zamjenica.

Pravilna upotreba posvojne, povratno posvojne i pokazne zamjenice u svim oblicima;

Dekliniranje povratno posvojne i pokaznih zamjenica.

Brojevi: - Glavni i redni brojevi; - Deklinacija brojeva.

Pisanje zamjenice sebe, se.

Uoavanje razliitih oblika glavnih i rednih brojeva u reenici.

Prepoznavanje glavnih i rednih brojeva u reenici.

Pisanje brojeva u skladu s pravopisom;

17

Reenica: - Predikat imenski i glagolski; Prepoznavanje glagolskog predikata kao temeljnog dijela reenice; Prepoznavanje imenskog predikata i njegovih sastavnica; Uoavanje prilonih oznaka u reenici; Prepoznavanje reenica s vie subjekata kao proirene reenice s vie istovrsnih dijelova; Prepoznavanje reenice s neizreenim subjektom. Odreivanje glagolskog predikata, izreenog subjekta i prilonih oznaka.

Pravilna deklinacija brojeva.

Odreivanje imenskog predikata; Uoavanje lica, vritelja radnje, u reenicama s neizreenim subjektom; Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene reenice.

- Subjekt vie subjekata, neizreeni subject; - Prilone oznake u reenici (mjesto, vrijeme, nain); - Reenica s izreenim i neizreenim subjektom; reenica s vie subjekata; reenica bez subjekta; krnja reenica.

Pravogovor i pravopis - Veliko slovo u jednolanim i vielanim u nazivima planeta, kontinenata, okeana drava, naroda i naseljenih mjesta; - Pisanje i izgovor superlativa pridjeva;

Primjena nauenih pravila. Osvijestiti upotrebu usvajanja pravopisne norme radi upotreba

Sluenje pravopisom (snalaenje u pravopisnom rjeniku) u skladu s dobi

18

- Veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena; - Izgovor i pisanje rijei u kojima su provedene glasovne promjene; - Izgovor i pisanje rijei s glasovima ije, je (umanjenice i komparativ); - Izgovor i pisanje i u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva; - Reenini i pravopisni znakovi: trotaka crtica, zagrada.

u svakodnevnom pisanju i itanju; Primjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima.

uenika.

Razumijevanje primjene reeninih i pravopisnih znakova.

Prepoznaje trotaku i zagradu u tekstu kao reenine znakove, a crticu kao pravopisni znak.

19

RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIEVNOG) JEZIKA

Bosanski, hrvatski, srpski jezik u porodici srodnih jezika; Historija Junih Slavena i jezici junoslavenskih naroda; Poeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik Pisma u bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku: historijski presjek: glagoljica, irilica (bosanica), arebica, latinica; Spomenici pismenosti u bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku (Humaka ploa, Povelja Kulina bana, natpisi na stecima, prvi rjenici i gramatike);prve tamparije,prva tampana djela;narodni govori(narjeja).

(Ishodi uenja u gramatici, pravogovoru, pravopisu i razvoju standardnoga jezika:voditi rauna o spiralnom razvoju nastavnoga programa,od 6. do 9. razreda osnovne kole; navedene programske jedinice uskladiti sa predispozicijama uenika te ih uvoditi u osnovne gramatike pojmove i kategorije).

20

SPISAK KNJIEVNIH DJELA ZA DOMAU LEKTIRU:

1. S. Pili:Mrvice iz dnevnog boravka 2. Branko opi: Orlovi rano lete 3. Kemal Mahmutefendi: Roman o noviu 4. Zvonimir Balog:Nevidljiva Iva 5. Miroslav Anti: Plavi uperak 6. A. Isakovi: Lijeve prie 7. eljko Ivankovi: Zvjezdangrad 8. Demaludin Lati: Srebrena esma 9. V. Miloevi: Djeca su vojska najjaa (izbor) 10. K. Neslinger:Konrad,dijete iz limenke 11. D. Defo: Robinzon Kruso 12. Mark Tven: Doivljaj Haklberi Fina

(Napomena: u toku jedne kolske godine obraditi 8/9 lektirskih djela, po izboru samih nastavnika od punuenih djela, s time da se za svaku novu kolsku godinu izbor djela moe mijenjati).

21

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski,hrvatski,srpski jezik i knjievnost u VI razredu devetogodinje osnovne kole strukturiran je od slijedeih nastavnih podruja: 1. Jezik (gramatika, pravopis, pravogovor, rjenik, razvoj standardnog jezika); 2. Knjievnost (interpretacija knjievnih tekstova, itanakih i lektirskih); 3. Kultura izraavanja (oblici izraavanja u nastavi i vjebe usmenog i pismenog izraavanja, te dvije kolske pismene zadae); 4. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti); 5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi, poetske recitacije i dramatizacije tekstova); 6. Medijska kultura (strip, periodika, radio, televizija, internet, biblioteka). Prijedlog Nastavnog programa ukljuuje jezike, umjetnike,stvaralake i medijske sadraje zasnovane na meusobnom proimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih podruja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom, likovnom kulturom, muzikom kulturom i dr.) Takoer,prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetnikih i znanstvenih sadraja na principima primjerenosti, reprezentativnosti, egzemplarnosti, odgojnosti, tekstualne adekvatnosti itd.; b) rasporedu, odnosno organizaciji nastavnih sadraja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda,kao i principima integracije i korelacije. Osnovni ciljevi, zadaci, sloenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim podrujima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike, teorije i interpretacije knjievnosti, vjebi usmenog i pismenog izraavanja, stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka), te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti,te medijske kulture. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz knjievnosti vodilo se rauna o estetskim,etikim i nacionalnim kriterijima u izboru knjievnih djela i pisaca,to je uzrokovalo relativno vei broj obaveznih tekstova za itanku. Zato je vano naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vriti odreenu selekciju obaveznih knjievnih tekstova, ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u itankama. Vrlo je vano naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraen adekvatnom udbenikom i prirunikom literaturom (itanka, Na jezik, Kultura izraavanja, prirunici za nastavnike, prirunici za uenike(radne sveske), Vodi kroz lektiru,Videoitanka, Medijska itanka. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritiko-metodikom aparaturom (predgovor,biografija i bibliografija,metodika studija) koju trebaju uraditi struno kvalificirana lica (kritiari, pisci, metodiari).

22

STRANI
ENGLESKI

JEZIK

FRANCUSKI NJEMAKI ARAPSKI

23

ENGLESKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmino 70 sati godinje

Nivo

Teme

Funkcije i sposobnosti

Vjetine

Gramatika Uenici e uiti ili ponavljati: Imenice: - brojive i nebrojive - pravilnu/nepravilnu mnoinu

Vokabular Uenici e uiti ili ponavljati rjenik vezan za zadane teme, npr. - Porodica, neto proireniji vokabular, npr. family members and their occupations - Svakodnevni ivot, neto proireniji vokabular, npr. daily routine, means of transport (npr. bicycle, bus, car)

6. razred Osnov na kola

4. godina uenja englesk og jezika

Porodica Uenici e znati: RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGIRANJE: - postavljati i Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati: odgovarati 1. neverbalno,npr. spajanjem slika na poznata i tekstova, oznaavanjem tanih Svakodnevni pitanja i netanih izraza, ivot - traiti i prezentiranjem odreenih dijelova odsluanog teksta davati mimikom itd. osnovne informacije 2. verbalno, npr. odgovaranjem na Slobodno pitanja, prepoznavanjem vrijeme netanih/tanih tvrdnji, - identificirati i dopunjavanjem nedovrenih reenica itd. locirati ljude i Zabava predmete b) ITANJE I REAGIRANJE:

Zamjenice: - line (pade subjekta i objekta) - pokazne (this, that, these, those) - upitne (who, which, what, whose) - prisvojne (mine, his, hers, its, ours, yours, theirs) - neodreene (somebody, anybody, nobody something, anything, nothing

24

Priroda

kola Razvija nje osnovn og znanja jezika

Uenici e itati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: 1. neverbalno, npr. traenjem odreenih informacija, - koristiti spajanjem slika i tekstova, Brojeve traenjem pogreaka i njihovim ispravljanjem u tekstu, oznaavanjem tanih i netanih - opisivati tvrdnji, prezentiranjem ljude odreenih dijelova teksta (njihov izgled mimikom itd. i raspoloenja) 2. verbalno, npr. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na i predmete pitanja, prepriavanjem dijelova ili cijelih kratkih - izraavati na tekstova jednostavnim jednostavan reenicama, upotrebom novog nain: vokabulara u konkretnim slaganje i primjerima/reenicama, neslaganje prepoznavanjem netanih znanje i tvrdnji, dopunjavanjem neznanje nedovrenih reenica itd. - pratiti jednostavne upute obaveze i potrebe, sposobnosti, doputenja, koliine, cijene, vrijeme

Pridjeve -Determinatore: - lanove: a/an, the, zero - prisvojne pridjeve - pokazne pridjeve, this (girl), that (boy), these (girls), those (boys) - pridjeve neodreene koliine i broja, npr. some, any, much, many, all, (a) few, (a) litle - upitne, what, which, whose - Opisne pridjeve vezane za zadane teme - nepravilno poreenje pridjeva

- Slobodno vrijeme, neto proireniji vokabular, npr. pupils hobbies, favourite sports and games, unusual hobbies itd. - Zabava, neto proireniji vokabular, npr. going out to the cinema, theatre, going to the party, pyjama party, surprise party, going to an amusement park itd. - Priroda, neto proireniji vokabular, npr. wildlife, animals, plants, mountain, river, picnic

Brojeve: 1-1000

Glagole: Present Simple (potvrdni, odrini, upitni) Present Continuous (potvrdni, odrini, upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni, odrini, upitni)

- kola, neto proireniji vokabular, npr. school subjects, timetable, teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara, uenici e

25

PRODUKCIJA razliite a) GOVOR Uenici e: osjeaje - praviti kratke, jednostavne kao to su: zadovoljstvo, dijaloge koji se temelje na temama o kojima se nezadovoljstvo, raspravljalo iznenaenje, razoarenje i - prepriavati kratke prie i ale sl. - sudjelovati u razgovoru o zadanim - govoriti o temama svojim - pjevati djeije pjesmice svakodnevnim - igrati igrice: po ulogama aktivnostima jezine igre itd. kao i onima - recitirati, dramatizirati itd. svojih vrnjaka itd. b) PISANJE Uenici e: - pisati diktate - prepriavati/prepisivati kratke tekstove - pisati kratke sastave na poznate teme itd. - dopunjavati: nedovrene reenice tabele i krialjke - redati ispremetane rijei u

Future Simple: shall/will (potvrdni, odrini, upitni) Present Continuous za izraavanje budunosti Going to- oblik Glagole be, have/have got (potvrdni, nijeni, upitni) Modalne glagole, can, may, have to, must Zapovjedni nain, sva lica jednine i mnoine Priloge, neto proireniji obim priloga vezanih za zadane teme, npr. - za mjesto - pravac/smjer, npr. left, right, east, west - vrijeme, npr. last week, last year - nain, npr. quickly, fast Prijedloge, neto proirenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme Reenice: - Red rijei ( neto specifiniji red rijei uz upotrebu priloga uestalosti npr. always, never, sometimes) - There is a/ There are some Is there a? Are there any.?

nauiti koristiti: Afikse, vezane za zadane teme i gramatiku, npr. expensive, dirty Antonime, vezane za zadane teme, npr. dirtyclean, ask-answer, crylaugh Sloenice, vezane za zadane teme, npr. school choir, guitar lessons, orange juice Kolokacije, vezane za zadane teme, npr. discuss a subject, walk a dog, care about us itd. Ekvivalente prevoda estih i kljunih rijei, uz selektivno poreenje sa maternjim jezikom uenika i nekim drugim stranim jezicima

26

smislene reenice

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ: Uenici e uiti engleski jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr : - Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije, elementi dramatizacije) - Likovno obrazovanje, ples (crtanje, slikanje, ples, oblikovanje itd.) 3 - Fiziko obrazovanje (sportske aktivnosti i igre) - Muziko obrazovanje (sluanje i pjevanje omiljene vrste muzike, muziki instrumenti, upoznavanje sa najpoznatijim izvoaima na engleskom jeziku) - Biologija ( Dijelovi ljudskog tijela, znaaj ishrane za zdravlje...)

INTERKULTURALNE VJETINE: Uenici e se: - upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene - upoznavati sa nekim osnovnim razlikama izmeu svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog podruja - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue

UENJE KAKO TREBA UITI: Uenici e uiti da: - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve - razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika - budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik

27

- koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6. razred 4. godina uenja Nivoi Sluanje i razumijevanje A2.1 Govor A1.3 itanje i razumijevanje A2.1 Pisanje A1.3

ETVRTA GODINA UENJA 6 razred osnovne kole (2 asa sedmino 70 asova godinje)

Jezike vjetine

Oekivani rezultati uenja

Sluanje i razumijevanje

Uenici razumiju: razgovor na poznate teme i ukljuuju se u isti; jednostavna pitanja, upustva, opomene, saoptenja nastavnika i uenika, snimljenog materijala i reaguju na njih, krae tekstove sastavljene od poznatih informacija, sutinu teksta koji sadri neke nepoznate informacije Uenici itaju: upustva, kratke poruke i natpise, krae tekstove, pjesme i prie koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksiki fond

itanje i razumijevanje

28

Govor

Uenici: uestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim uenicima, postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja, koriste izraze i reenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima, recituju i pjevaju poznate pjesme

Pisanje

Uenici piu: Jednostavne tekstove potujui pravopis, Line poruke i krae dijaloge, Tekst na poznatu temu, uz pomo nastavnika, Dopunjuju obrasce i reenice i izrauju jednostavne projekte Uenici ne samo da prepoznaju i upotrebljavaju, nego poinju i da stiu znanja o jeziku

Znanje o jeziku

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE esti razred je poetak nove etape u uenju stranog jezika. Uenici ovog uzrasta ne ue jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezikih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni poinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristei se ve nauenim jezikim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom e ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezikih zakonitosti koje e teiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka e se panja posvetiti razvijanju receptivnih jezikih vjetina (sluanje i razumijevanje te itanje i razumijevanje) uz razvijanje razliitih strategija sluanja i itanja ali i produktivnih vjetina, govora i pisanja. Uenici e rado inscenirati nauene dijaloge ali i voditi sline na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno e se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepriavanjem uz pomo slika. U vjebama pismenog izraavanja uenici e dopunjavati izostavljene

29

dijelove teksta, na osnovu predoenog modela jednostavnog teksta pisati slian ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (estitku, razglednicu, SMS). Posebno je vano istai neophodnost kontinuiranog uvjebavanja i ponavljanja. Sistematiziranje nauenog i voenje neke vrste jezikog portfolija razvit e kod uenika svijest o linom napredovanju u procesu uenja stranog jezika. Nastavnik je duan da podstie motivaciju za uenje stranog jezika. Dinaminosti asa doprinijet e smjena vie aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje e na svojevrstan nain unijeti potrebnu vedrinu i oputenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistiki aspekt. Ona omoguava i favorizuje autonomnost uenika, podstie na samostalnost i kreativnost u procesu uenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezikih kompetencija, znaaj meusobnog razumijevanja, saradnje, uvaavanja, tolerancije, potovanja razliitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog proimanja i uvaavanja, kao i svestrano i iroko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritikog miljenja i tako znaajno utjee na formiranje linosti u cjelini. Praenje i vrednovanje U estom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporuuju se ee i krae provjere u formi kratkih desetminutnih testova kao i izrada dvije kolske pismene zadae (po jedna u svakom polugoditu). Konanu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetike sredine ocjena. Svaka konana ocjena treba da istovremeno odraava stvarni i mjerljivi napredak koji su uenici postigli tokom kolovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Rad sa djecom s posebnim potrebama Ukoliko se ukae potreba za rad sa ovom djecom, on se treba odvijati prema prilagoenom postojeem programu devetogodinje osnovne kole.

30

Nastavni plan i program za esti razred, prva godina uenja engleskog jezika dva asa sedmino 70 asova godinje Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: - pozdravljati na formalan/neformal an nain Vjetine RECEPCIJA: a) SLUANJE I REAGOVANJE: Gramatika Uenici e uiti da koriste i uiti o sljedeem: Imenice: - vlastite, ope - mnoina - prisvojni genitiv (Johns, Marys) Zamjenice: - Line - Pokazne, this, that, these, those - Upitne, who, what Pridjevi: - Determinatori: lanovi, a/an, the Prisvojni pridjevi, my, your, his, her, our, their Upitni pridjevi, Vokabular Uenici e uiti osnovni vokabular koji se odnosi na date teme npr: Predstavljanje, npr. name, friend, itd. lanovi ue i neki lanovi ire porodice, npr. mother, grandmother, grandfather, uncle, itd. Prostorije u kui i namjetaj, (neto proireniji vokabular) npr. kitchen, hall, loo/ lavatory, coffee-table, bookcase, curtain Okolina, ivot u gradu i na selu, npr. garden, yard street, traffic-lights, park, shop, bus station, car

6. razred

Lino predstavljanj e Porodica Kua, dom Moja okolina kola Svakodnevni ivot

Osnov na kola 1. godina uenja englesk og

Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno, npr: crtanjem, redanjem ilustracija po odreenom redoslijedu, bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama, povezivanjem odreenih ilustracija sa predstaviti sebe ili odgovarajuim tekstom, izvravanjem uputa i druge nareenja, oznaavanjem tanih/netanih (T/F) tvrdnji itd. 2) verbalno, npr.: ponavljanjem rijei, izraza opisivati: ili itavih reenica koje je izgovorio nastavnik - ljude i predmete ili koje su uli sa kasetofona, davanjem kratkih - boje predmeta odgovora na pitanja koja postavlja nastavnik ili - trenutne koja uju sa kasetofona, ispunjavanjem tabela ili aktivnosti dopunjavanjem reenica itd. - ogranien broj raspoloenja i stanja b) ITANJE I REAGOVANJE: Uenici e itati kratke tekstove, usebi ili naglas, traei odreenu informaciju ili detalje i reagovati: locirati ljude i 1) neverbalno, npr: crtanjem, redanjem predmete ilustracija po odreenom redoslijedu, izvravanjem uputa i nareenja, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, govoriti o oznaavanjem tanih/netanih (T/F) tvrdnji itd.

31

svakodnevnim aktivnostima i radnjama

brojati ljude i predmete (How many are there?)

2) verbalno, npr. : kratkim odgovorima na pitanja, povezivanjem rijei u stupcima A i B (npr. da se dobiju kolokacije), ispunjavanjem tabela, dovravanjem reenica, ispunjavanjem krialjki, sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd.

what(color) - Opisni, osnovni pridjevi, npr. sad, happy, nice, bad, good, fine, tired, scared, hungry, thirsty

park, post office, cinema, theatre, village, river, wood, lake, hill, bridge, trees, itd. kola, npr. school subjects, school mates, school furniture, pupils things, posters, itd.

PRODUKCIJA: a) GOVOR: rei koliko je sati Uenici e: - zahtijevati, moliti - davati uputstva i naredbe - uestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim uenikom/uenicima ili nastavnikom - igrati uloge, recitovati, pjevati i igrati jezine igre

nabrojati dane u sedmici

- izraziti: - sposobnost/nesp osobnost da neto urade (I can I cant - ideju posjedovanja

b) PISANJE: Uenici e: - prepisivati kratke tekstove - zapisivati po diktatu - odgovarati na pitanja - ubacivati, podvlaiti, redati rijei u smisaone reenice - ispunjavati tabele, krialjke

Glagoli: - Present Simple (potvrdna, negativna, upitna forma) - Present Continuous (potvrdna, negativna, upitna forma) - Pomoni glagol be - Modalni glagol can (potvrdna, negativna, upitna forma) Prilozi za: - Mjesto, here, there

Svakodnevni ivot, rutinske aktivnosti, npr., sleep, get up, in the kitchen (npr. tableware: spoon, knife, fork, plate, cup, glasses), in the bathroom (npr. toothpaste, toothbrush), wash (npr. main parts of the face/body neto

32

(Johns book, my house)

- dovravati reenice itd.

- Vrijeme, npr. today, now, itd. Prijedlozi za: - Mjesto, npr. in, at - Vrijeme, npr. at, on, in, after Reenice: - Red rijei (osnovni red rijei u potvrdnoj, negativnoj, upitnoj i zapovjednoj reenici - There is a There are two

proireniji vokabular), learn, clean, work, job, car, bus, walk, sports, itd. Osim to e stalno proirivati vokabular, uenici e uiti da koriste: Afikse, u vezi sa datim temama i gramatikom, npr. s, ing Antonime, u vezi sa datim temama, npr. happy- sad, hungrythirsty, clean - dirty Sloenice, u vezi sa datim temama, npr. cupboard, wardrobe, shop-window, busstop, phone-box Kolokacije, u vezi sa datim temama, npr. make
noise, have breakfast/lunch /dinner, turn on/off the radio/ the television, miss the bus, itd.

33

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE esti razred je poetak nove etape u uenju prvog stranog jezika ali i vrijeme zapoinjanja uenja drugog stranog jezika. S obzirom da uenici imaju iskustvo u uenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit e se veliki broj istih onih tema koje su predviene u prvim godinama uenja prvog stranog jezika, no pristup istima je razliit zbog razliitih uzrasta u kojima se poinje sa uenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu uenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji ue. Uz razvijanje sve etiri jezike vjetine, mnogo vremena e se morati utroiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviene za ovaj razred. Na svim nivoima uenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u poetnoj fazi uenja pogotovo. Dobro osmiljenom vizualizacijom olakava se proces razumijevanja i pamenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na asu stranog jezika. Kontinuirano uvjebavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoer e olakati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj asova treba posvetiti upravo uvjebavanju gradiva. Uenici su na poetku uenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi elju za daljim uenjem novog jezika. Tome e sigurno doprinijeti i jezike igre te uenje pjesmica koje e uenici rado zapjevati kako na poetku asa tako i pred kraj asa. Praenje i vrednovanje U estom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporuuju se ee i krae provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije kolske pismene zadae (po jedna u svakom polugoditu). Interdisciplinarni sadraj Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Uenici e tako uiti jezik oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezika sa aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzika kultura, Moja okolina, Matematika, Geografija.

34

Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

35

NJEMAKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmino

70 sati godinje

ETVRTA GODINA UENJA, VI RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino 70 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemakog jezika u estom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A1.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno poetno znanje). Jezike vjetine Oekivani rezultati uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti pitanja koja se odnose na lino iskustvo i svakodnevne zahtjeve, potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Uenik moe pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraa direktno. itanje i razumijevanje Govor Uenik zna proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima ili koji sadre jednostavna uputstva. Moe pronai odreenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice, vremenska prognoza). Teko razumijeva i treba mu dosta vremena da proita ak i kratke dijelove teksta. Uenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. Moe voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. u prodavnici). Povremeno mu moe zatrebati pomo. Izgovara bez potekoa poznate rijei ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate

36

Pisanje

rijei. Potekoe kod izgovora mogu povremeno oteati komunikaciju. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, nauenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatikim strukturama. Uenik moe pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici, line podatke, jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izraavanja pravi brojne greke razliite prirode. Od ovog razreda pa nadalje uenici poinju svjesno usvajati znanje o jeziku.

Znanje o jeziku

PROGRAMSKI SADRAJI Tematske cjeline: 1. kola nastavni predmeti, raspored asova 2. vrijeme na satu 3. slobodno vrijeme 4. druenje 5. TV-emisije 6. grad 7. seosko imanje 8. zemlje, narodi, jezici 9. kupovina odjee 10. saobraaj, prijevozna sredstva

37

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: - imenovati nastavne predmete, govoriti o svojim omiljenim predmetima, - itati raspored asova i opisati svoj raspored asova - itati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) - iskazati miljenje o neem (Ich finde es super!) - imenovati evropske zemlje i odreeni broj stranih jezika - opisati ljude i predmete - govoriti o trenutnoj aktivnosti - imenovati TV-emisije - imenovati domae ivotinje i opisati ih - imenovati zgrade u gradu - iskazati na najjednostavniji nain dopadanje i nedopadanje, - izvinuti se , - traiti i nuditi pomo, jednostavne informacije i sl.

Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno, npr.: - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 2) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl. - popunjavanjem praznina u tekstu, - popunjavanjem tabela i sl.

Gramatika Uenici e uiti o tome i koristiti : Imenice sa lanom u jednini i mnoini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bcher.... Zamjenice: - Line zamjenice u jednini i mnoini u nominativu - Zamjenica Sie za utivo oslovljavanje - Line zamjenice u jednini (ich, du, er, sie, es) u akuzativu - Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice mnoine u nominativu i akuzativu (mein, dein, sein, ihr, unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - u prezentu u sva tri lica jednine i mnoine (pomone glagole sein i haben, pravilne glagole te nepravilne glagole fahren, :schlafen, sehen, essen, sprechen, lesen) - negativan i upitni oblik glagola, - za izraavanje elje oblik mchte - prezent glagola knnen u jednini i mnoini, - imperativ za 2.lice jednine i 2. lice mnoine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice)

Vokabular Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. : kola Deutsch, Mathe, Erdkunde... Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag. Grad: das Kaufhaus, die Post, der Supermarkt, das Kino, das Theater, der Park Wo ist das Kino? Hier, dort, links, rechts Seosko imanje: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein Zemlje, narodi, jezici: Er ist Englnder. Er spricht Englisch. Sie kommt aus sterreich. Sie spricht Deutsch. Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina. Kupovina odjee Die Jacke gefllt mir. Ich finde die Jacke schn und modern.

ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici e - itati reenice i krae tekstove, - traiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno, npr: razvrstavanjem slika, pridruivanjem slike tekstu, pridruivanjem podnaslova dijelovima teksta, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 2) verbalno, npr: - davanjem kraih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rjeavanjem jednostavnijih zadataka sa viestrukim izborom GOVOR: Uenici e:

38

recitovati, pjevati, postavljati jednostavna pitanja, odgovarati na pitanja, igrati uloge, pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, voditi dijaloge prema datoj skici, jednostavnim reenicama opisivati, govoriti o aktivnostima i odreenim situacijama

Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und, aber, oder

Saobraaj, prijevozna sredstva: Wir reisen mit dem Zug, Womit mchtest du reisen?

PISANJE Uenici e: - prepisivati reenice i krae tekstove, - rekonstruisatii rijei, - dopunjavati izostavljene rijei, - od ponuenih rijei rekonstruirati krae reenice, -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (razglednicu, SMS, estitku)

39

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE esti razred je poetak nove etape u uenju stranog jezika. Uenici ovog uzrasta ne ue jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezikih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni poinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristei se ve nauenim jezikim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom e ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezikih zakonitosti koje e se primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka e se panja posvetiti razvijanju receptivnih jezikih vjetina (sluanje i razumijevanje te itanje i razumijevanje) uz razvijanje razliitih strategija sluanja i itanja ali i produktivnih vjetina, govora i pisanja. Uenici e rado inscenirati nauene dijaloge ali i voditi sline na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno e se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepriavanjem uz pomo slika. U vjebama pismenog izraavanja uenici e dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predoenog modela jednostavnog teksta pisati slian ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (estitku, razglednicu, SMS). Posebno je vano istai neophodnost kontinuiteta uvjebavanja i ponavljanja. Sistematiziranje nauenog i voenje neke vrste jezikog portfolija razvit e kod uenika svijest o linom napredovanju u procesu uenja stranog jezika. Nastavnik je duan da podstie motivaciju za uenje stranog jezika. Dinaminosti asa doprinijet e smjena vie aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje e na svojevrstan nain unijeti potrebnu vedrinu i oputenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistiki aspekt. Ona omoguava i favorizuje autonomnost uenika, podstie na samostalnost i kreativnost u procesu uenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezikih kompetencija, znaaj meusobnog razumijevanja, saradnje, uvaavanja, tolerancije, potovanja razliitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog proimanja i uvaavanja, kao i svestrano i iroko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritikog miljenja i tako znaajno utjee na formiranje linosti u cjelini. Veoma je vano da nastavnik uputstva ponuena u programu, udbenicima i prirunicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajui u obzir specifinosti stranog jezika koji predaje. Praenje i vrijednovanje U estom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e nastavnik u kontinuitetu pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporuuju se ee i krae provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije kolske pismene zadae (po jedna u svakom polugoditu).

40

Konanu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetike sredine ocjena. Svaka konana ocjena treba da istovremeno odraava stvarni i mjerljivi napredak koji su uenici postigli tokom kolovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadraj Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Uenici e tako uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezika sa aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzika kultura, Moja okolina (ivot u gradu, ivot na selu, kupovina, saobraaj, prijevozna sredstva), Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

41

PRVA GODINA UENJA, VI RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino 70 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Cilj nastave njemakog jezika u estom razredu osnovne kole podrazumijeva stjecanje elementarne jezike kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Uenik je na ovom stepenu u stanju da na njemakom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruenja. Uenje stranog jezika treba da podstakne njegovu matu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemakog jezika treba da doprinese daljem jaanju motivacije za uenje stranih jezika i da uenika osposobi da na njemakom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruenja i da razumije pojedinane informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemakog jezika u estom razredu osnovne kole, kao prvoj godini uenja njemakog jezika, treba teiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Sluanje i razumijevanje itanje i razumijevanje Oekivani rezultati uenja uenik moe razumjeti ogranien broj rijei, obinih fraza i reenica, pitanja i uputstva line prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jeziki ili nejeziki reagovati potrebna mu je znatna pomo da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod ita naglas poznate rijei i reenice zna pronai odreenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno itanje pravilno artikulira glasove, naglaava rijei, potuje ritam i intonaciju reenice reprodukuje napamet nauene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama uestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko reenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greke i kod najjednostavnije usmene produkcije

Govor

42

Pisanje

Znanje o jeziku

prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i krae reenice zapisuje pojedine (poznate) rijei ili krae reenice po modelu zna napisati nekoliko reenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog poetka uenja drugog stranog jezika pa nadalje uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRAJI Tematske cjeline: 11. pozdravljanje, predstavljanje, utvrivanje neijeg identiteta 12. kolsko okruenje 13. lanovi porodice 14. ivot uenika za vrijeme nastave i odmora 15. dani u sedmici, mjeseci, godinja doba 16. vremenske prilike 17. brojevi do 100 18. kazivanje vremena (puni sat, pola sata) 19. proslava roendana 20. seosko imanje, ivotinje 21. odlazak na raspust

43

Funkcije i sposobnosti
Uenici e znati: - pozdravljati se na formalan i neformalan nain, - predstaviti sebe i druge, - rei koliko imaju godina i odakle dolaze, - imenovati lanove svoje ue porodice - imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici, - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godinja doba, - pitati za vrijeme na satu i rei koliko je sati, - rei kakvo je atmosfersko vrijeme, - brojati do 100, - govoriti o trenutnoj aktivnosti - estitati roendan, - nabrojati domae ivotinje, - nabrojati osnovna prijevozna sredstva, - iskazati elju (ta eli jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vjetine
SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno, npr.: - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 3) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona , - popunjavanjem tabela i sl. ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici e - itati reenice i krae tekstove, - traiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 3) neverbalno, npr: razvrstavanjem slika, pridruivanjem slike tekstu, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 4) verbalno, npr: - davanjem kraih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rjeavanjem jednostavnijih zadataka sa viestrukim izborom GOVOR: Uenici e: - recitovati, pjevati, - postavljati jednostavna pitanja, - odgovarati na pitanja, - igrati uloge,

Gramatika
Uenici e uiti o tome i koristiti : Imenice sa lanom u jednini i mnoini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bcher.... Zamjenice: - Line zamjenice u jednini i mnoini u nominativu - Zamjenica Sie za utivo oslovljavanje - Prisvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomonih glagola sein i haben, - prezent pravilnih glagola, - prezent glagola knnen, - izraavanje elje pomou oblika mchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice mnoine) - negativan i upitni oblik glagola,

Vokabular
Uenici ce usvajati odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Wiedersehen! vokabular koji se

Tag,

Guten

Morgen,

Auf

Predstavljanje: Ich bin ... Ich heie.... Ich komme aus Deutschland. Wie heit du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa kola: das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank...

Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: - do 100 Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge

Roendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko imanje: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein

44

- pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE Uenici e: - prepisivati pojedinane rijei , reenice i krae tekstove, - rekonstruirati rijei, - dopunjavati izostavljene rijei, - od ponuenih rijei rekonstruirati krae reenice, -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (estitku, pozivnicu za roendansku proslavu)

za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Atmosfersko vrijeme: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE esti razred je poetak nove etape u uenju prvog stranog jezika ali i vrijeme zapoinjanja uenja drugog stranog jezika. S obzirom da uenici imaju iskustvo u uenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit e se veliki broj istih onih tema koje su predviene u prvim godinama uenja prvog stranog jezika, no pristup istim je razliit zbog razliitih uzrasta u kojima se poinje sa uenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu uenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji ue. Uz razvijanje sve etiri jezike vjetine, mnogo vremena e se morati utroiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviene za ovaj razred. Na svim nivoima uenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u poetnoj fazi uenja pogotovo. Dobro osmiljenom vizualizacijom olakava se proces razumijevanja i pamenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na asu stranog jezika. Kontinuirano uvjebavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoer e olakati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj asova treba posvetiti upravo uvjebavanju gradiva. Uenici su na poetku uenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi elju za daljim uenjem novog jezika. Tome e sigurno doprinijeti i jezike igre te uenje pjesmica koje e uenici rado zapjevati kako na poetku asa tako i pred kraj asa.

45

Praenje i vrednovanje U estom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporuuju se ee i krae provjere u formi kratkih petominutnih i desetminutnih testova kao i izrada dvije kolske pismene zadae (po jedna u svakom polugoditu). Interdisciplinarni sadraj Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Uenici e tako uiti jezik oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezika sa aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzika kultura, Moja okolina, Matematika, Geografija. Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

46

FRANCUSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmino 70 sati godinje

ETVRTA GODINA UENJA VI razred osnovne kole (2 asa sedmino/tjedno-70 asova godinje)

Cilj nastave francuskog jezika u estom razredu osnovne kole, kao drugog stranog jezika, je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogunosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije na maternji. Uenje stranog jezika ueniku treba da olaka razumijevanje drugih i razliitih kultura i tradicija i jaa motivaciju za uenje stranih jezika. Uenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruenja. Uenje stranog jezika treba da podstakne njegovu matu, radoznalost i kreativnost. U nastavi francukog jezika u estom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A 1.2 Evropskog okvira za strane jezike u sluanju i razumijevanju i itanju i razumijevanju, odnosno A1.1 u govoru i pisanju.
Jezike vjetine Sluanje i razumijevanje Oekivani rezultati / ishodi uenja Uenik e prepoznavati glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji ui razumjeti ogranien broj rijei i izraza, kratke dijaloge o poznatim temama, pjesmice razumjeti i reagovati na odgovarajui nain na kratke usmene poruke prepoznavati slova i napisane rijei, te kratke reenice prepoznavati poznate rijei i kratke reenice i znati ih povezati sa ilustracijama itati krae tekstove

itanje i razumijevanje

47

Govor

pravilno artikulirati glasove, naglaavati rijei, potovati ritam i intonaciju reenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruenju opisivati u nekoliko reenica poznatu situaciju sluei se pritom ogranienim brojem osnovnih rijei i zapamenih reeninih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati, dopunjavati i samostalno pisati rijei i krae reenice Uenik e na ovom nivou uenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku, prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezike elemente.

Pisanje Znanje o jeziku

48

Francuski jezik VI razred B jezik 2 asa sedmino Nivo 6. razred Osnovna kola Prva godina uenja francuskog Prvi stepen poetnog znanja Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kua, dom Moja blia okolina kola Svakodnevni ivot Dani u sedmici, mjeseci i godinja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: - pozdravljati - predstaviti sebe ili druge - identifikovati ljude i predmete - opisati - ljude i predmete - boje predmeta - ogranien broj raspoloenja - brojati predmete - locirati ljude i predmete - rei koliko je sati puni sati - izraziti - dopadanje - sposobnost da neto urade (Je peux) -ideju posjedovanja (le livre de Jean, ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGOVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno, npr.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne linosti (npr. iz crtia), gestikuliranjem, glumljenjem, izvravanjem uputstava, pokazivanjem odreenih ilustracija koje se odnose na rijei koje im se usmeno upuuju, crtanjem, bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama, podvlaenjem ili bojenjem rijei koje im se usmeno upuuju, lijepljenjem slika, redanjem slika itd. 2) verbalno, npr.: ponavljanjem rijei koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su uli sa kasetofona, popunjavanjem praznina rijeima odabranim sa zidnih karata na kojima se te rijei nalaze itd. b) ITANJE I REAGOVANJE: Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei ili uputa i reagovati: 1) neverbalno, npr.: gestikuliranjem, glumljenjem (npr. tuan, sretan), pokazivanjem, biranjem ili povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija, crtanjem, pravljenjem/oblikovanjem stvari , bojenjem ili podvlaenjem samo odreenih rijei (npr. onih koje oznaavaju neku aktivnost, raspoloenje, brojeve itd.), rasporeivanjem ilustracija po odreenom redu prema pisanim uputstvima itd. 2) verbalno, npr.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja, zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuenim rijeima, povezivanjem rijei u stupcu A sa odgovarajuim ilustracijama u stupcu B, zamjenjivanjem inicijala punim rijeima ili popunjavanjem praznina odgovarajuim rijeima itd. PRODUKCIJA a) GOVOR: Uenici e: Uenici e uiti o tome i koristiti : Vokabular Uenici e uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, npr.:

Imenice jednina i Pozdravljanje: Bonjour, mnoina Salut, Au revoir itd. Zamjenice Predstavljanje: Je - Line mappelle Je suis, - Upitne, qui? Cest , itd. QuestDe/ qui? Que? ce que cest ? Qui estDe/ quoi ce? Quel ge as tu? Determinatore: lanovi ue porodice: - lanove, un, une, mre, pre, frre, soeur, des, le, la, l, les grand- mre, grand- Prisvojne pridjeve, pre mon, ton, son, ma, Prostorije u kui i ta, sa namjetaj: cuisine, sale - Opisne pridjeve manger, chambe, koji su najee u armoire, chaise, table, upotrebi, lit,itd. najosnovnije, npr. Blia okolina: rue, (triste, malheureux, jardin, arbre, parc, beau, petit, kola: enseignant, lve, grand,...) livre, cahier, itd Glagole - Prezent Svakodnevni ivot, pomonih rutinske aktivnosti npr glagola avior, dormir, se lever, se tre, pravilnih laver, prendre l glagola, autobus, se promener, povratnih manger glagola i Moje lice, moje tijelo, nepravilnih samo osnovne rijei glagola aller, Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. Il a les cheveux

49

ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona,uestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim uenikom/uenicima ili nastavnikom, igrati uloge, recitovati, pjevati i igrati jezine igre, davati uputstva i naredbe

- Imperativ Priloge za mjesto, ici, l, devant, dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge,

noirs, bruns, blonds. De quelle couleur est? rouge, jaune, blanc itd. Raspoloenja: heureux, triste Odreivanje mjesta i poloaja: Pardon, pour aller Cest loin (de) / prs (de) Aller tout droit, tourner droite / gauche Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est Dani u sedmici, mjeseci, godinja doba Uenici e vjebati da koriste (a ne uiti o tome!): Afikse, u vezi sa datim temama i gramatikom, npr. s Antonime, u vezi sa datim temama, npr. Bon mauvais, grand petitl Sloenice, u vezi sa datim temama, npr. Sale manger, sac dos, itd Kolokacije, u vezi sa datim temama, npr. Prendre un bain, il fait froid, faire attention

b) PISANJE: Uenici e: prepisivati izolovane rijei , uiti pisati pomou igara na CD-u, pomou drutvene igre u kojoj se sastavljaju rijei od slova, drutvene igre u kojoj se slau ploice sa slovima jedna na drugu, zamjenjivati inicijale punim rijeima, ubacivati, podvlaiti, redati rijei po odreenom redoslijedu, od ponuenih rijei sastavljati krae reenice, pisati kraki, jednostavan tekst prema tekstu modelu, samostalno napisati kratki tekst (estitku, razglednicu SMS poruku) - , dans,sur, avec, de (u osnovnim znaenjima)

50

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE esti razred je poetak nove etape u uenju prvog stranog jezika ali i vrijeme zapoinjanja uenja drugog stranog jezika. S obzirom da uenici imaju iskustvo u uenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit e se veliki broj istih onih tema koje su predviene u prvim godinama uenja prvog stranog jezika, no pristup istima je razliit zbog razliitih uzrasta u kojima se poinje sa uenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu uenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji ue. Uz razvijanje sve etiri jezike vjetine, mnogo vremena e se morati utroiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviene za ovaj razred. Na svim nivoima uenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u poetnoj fazi uenja pogotovo. Dobro osmiljenom vizualizacijom olakava se proces razumijevanja i zapamivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na asu stranog jezika. Kontinuirano uvjebavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoer e olakati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj asova treba posvetiti upravo uvjebavanju gradiva. Uenici su na poetku uenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirani za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi elju za daljim uenjem novog jezika. Tome e sigurno doprinijeti i jezike igre te uenje pjesmica koje e uenici rado zapjevati kako na poetku asa tako i pred kraj asa. Interdisciplinarni sadraji Uenici e takodjer uiti jezik i iriti svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr: - kroz crtanje, slikanje, ples, oblikovanje itd (Likovno obrazovanje, ples) - kroz sportove i igre (Fiziko obrazovanje) - sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muziko obrazovanje) - Matematika, moja okolina, geografija

Interkulturalne vjetine Uenici e se: - upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene - upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog podruja (npr. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku uenika, npr. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moe podrazumijevati npr. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (kojeta!) tiens! (gle!) itd.

51

Uenje kako uiti Uenici e da: - razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika - budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik - koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praenje i vrednovanje U estom razredu osnovne kole ocjene se iskazuju brojano, a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. Pored dvije kolske pismene zadae preporuuju se i krae provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi).

Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu

52

PRVA GODINA UENJA VI razred osnovne kole (2 asa sedmino 70 asova godinje) Cilj nastave francuskog jezika u estom razredu osnovne kole, kao drugog stranog jezika, je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogunosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije na maternji. Uenje stranog jezika ueniku treba da olaka razumijevanje drugih i razliitih kultura i tradicija i jaa motivaciju za uenje stranih jezika. Uenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruenja. Uenje stranog jezika treba da podstakne njegovu matu, radoznalost i kreativnost. U nastavi francukog jezika u estom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa. A 1.2 Evropskog okvira za strane jezike u sluanju i razumijevanju i itanju i razumijevanju, odnosno A1.1 u govoru i pisanju.
Jezike vjetine Sluanje i razumijevanje Oekivani rezultati / ishodi uenja Uenik e prepoznavati glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji ui razumjeti ogranien broj rijei i izraza, kratke dijaloge o poznatim temama, pjesmice razumjeti i reagovati na odgovarajui nain na kratke usmene poruke Pisanje Znanje o jeziku prepoznavati slova i napisane rijei, te kratke reenice prepoznavati poznate rijei i kratke reenice i znati ih povezati sa ilustracijama itati krae tekstove pravilno artikulisati glasove, naglaavati rijei, potovati ritam i intonaciju reenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruenju opisivati u nekoliko reenica poznatu situaciju sluei se pritom ogranienim brojem osnovnih rijei i zapamenih reeninih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati, dopunjavati i samostalno pisati rijei i krae reenice Uenik e na ovom nivou uenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku, prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezike elemente.

itanje i razumijevanje

Govor

53

Francuski jezik VI razred B jezik 2 asa sedmino Nivo 6. razred Osnovna kola Prva godina uenja francuskog Prvi stepen poetnog znanja Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kua, dom Moja blia okolina kola Svakodnevni ivot Dani u sedmici, mjeseci i godinja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: - pozdravljati - predstaviti sebe ili druge - identificirati ljude i predmete - opisati - ljude i predmete - boje predmeta - ogranien broj raspoloenja - brojati predmete - locirati ljude i predmete - rei koliko je sati puni sati - izraziti - dopadanje - sposobnost da neto urade (Je peux) -ideju posjedovanja (le livre de Jean, ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGOVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno, npr.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne linosti (npr. iz crtia), gestikuliranjem, glumljenjem, izvravanjem uputstava, pokazivanjem odreenih ilustracija koje se odnose na rijei koje im se usmeno upuuju, crtanjem, bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama, podvlaenjem ili bojenjem rijei koje im se usmeno upuuju, lijepljenjem slika, redanjem slika itd. 2) verbalno, npr.: ponavljanjem rijei koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su uli sa kasetofona, popunjavanjem praznina rijeima odabranim sa zidnih karata na kojima se te rijei nalaze itd. b) ITANJE I REAGOVANJE: Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei ili uputa i reagovati: 1) neverbalno, npr.: gestikuliranjem, glumljenjem (npr. tuan, sretan), pokazivanjem, biranjem ili povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija, crtanjem, pravljenjem/oblikovanjem stvari , bojenjem ili podvlaenjem samo odreenih rijei (npr. onih koje oznaavaju neku aktivnost, raspoloenje, brojeve itd.), rasporeivanjem ilustracija po odreenom redu prema pisanim uputstvima itd. 2) verbalno, npr.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja, zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuenim rijeima, povezivanjem rijei u stupcu A sa odgovarajuim ilustracijama u stupcu B, zamjenjivanjem inicijala punim rijeima ili popunjavanjem praznina odgovarajuim rijeima itd. PRODUKCIJA a) GOVOR: Uenici e: Uenici e uiti o tome i koristiti : Vokabular Uenici e uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, npr.:

Imenice jednina i Pozdravljanje: Bonjour, mnoina Salut, Au revoir itd. Zamjenice Predstavljanje: Je - Line mappelle Je suis, - Upitne, qui? Cest , itd. QuestDe/ qui? Que? ce que cest ? Qui estDe/ quoi ce? Quel ge as tu? Determinatore: lanovi ue porodice: - lanove, un, une, mre, pre, frre, soeur, des, le, la, l, les grand- mre, grand- Prisvojne pridjeve, pre mon, ton, son, ma, Prostorije u kui i ta, sa namjetaj: cuisine, sale - Opisne pridjeve manger, chambe, koji su najee u armoire, chaise, table, upotrebi, lit,itd. najosnovnije, npr. Blia okolina: rue, (triste, malheureux, jardin, arbre, parc, beau, petit, kola: enseignant, lve, grand,...) livre, cahier, itd Glagole - Prezent Svakodnevni ivot, pomonih rutinske aktivnosti npr glagola avior, dormir, se lever, se tre, pravilnih laver, prendre l glagola, autobus, se promener, povratnih manger glagola i Moje lice, moje tijelo, nepravilnih samo osnovne rijei glagola aller, Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. Il a les cheveux

54

ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona,uestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim uenikom/uenicima ili nastavnikom, igrati uloge, recitovati, pjevati i igrati jezine igre, davati uputstva i naredbe

- Imperativ Priloge za mjesto, ici, l, devant, dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge,

noirs, bruns, blonds. De quelle couleur est? rouge, jaune, blanc itd. Raspoloenja: heureux, triste Odreivanje mjesta i poloaja: Pardon, pour aller Cest loin (de) / prs (de) Aller tout droit, tourner droite / gauche Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est Dani u sedmici, mjeseci, godinja doba Uenici e vjebati da koriste (a ne uiti o tome!): Afikse, u vezi sa datim temama i gramatikom, npr. s Antonime, u vezi sa datim temama, npr. Bon mauvais, grand petitl Sloenice, u vezi sa datim temama, npr. Sale manger, sac dos, itd Kolokacije, u vezi sa datim temama, npr. Prendre un bain, il fait froid, faire attention

b) PISANJE: Uenici e: prepisivati izolovane rijei , uiti pisati pomou igara na CD-u, pomou drutvene igre u kojoj se sastavljaju rijei od slova, drutvene igre u kojoj se slau ploice sa slovima jedna na drugu, zamjenjivati inicijale punim rijeima, ubacivati, podvlaiti, redati rijei po odreenom redoslijedu, od ponuenih rijei sastavljati krae reenice, pisati kratki, jednostavan tekst prema tekstu modelu, samostalno napisati kratki tekst (estitku, razglednicu SMS poruku) - , dans,sur, avec, de (u osnovnim znaenjima)

55

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE esti razred je poetak nove etape u uenju prvog stranog jezika ali i vrijeme zapoinjanja uenja drugog stranog jezika. S obzirom da uenici imaju iskustvo u uenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit e se veliki broj istih onih tema koje su predviene u prvim godinama uenja prvog stranog jezika, no pristup istim je razliit zbog razliitih uzrasta u kojima se poinje sa uenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu uenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji ue. Uz razvijanje sve etiri jezike vjetine, mnogo vremena e se morati utroiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviene za ovaj razred. Na svim nivoima uenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u poetnoj fazi uenja pogotovo. Dobro osmiljenom vizualizacijom olakava se proces razumijevanja i zapamivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na asu stranog jezika. Kontinuirano uvjebavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoer e olakati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj asova treba posvetiti upravo uvjebavanju gradiva. Uenici su na poetku uenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi elju za daljim uenjem novog jezika. Tome e sigurno doprinijeti i jezike igre te uenje pjesmica koje e uenici rado zapjevati kako na poetku asa tako i pred kraj asa. Interdisciplinarni sadraji Uenici e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr: - kroz crtanje, slikanje, ples, oblikovanje itd (Likovno obrazovanje, ples) - kroz sportove i igre (Fiziko obrazovanje) - sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muziko obrazovanje) - matematika, moja okolina, geografija

Interkulturalne vjetine Uenici e se: - upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene, - upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog podruja (npr. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku uenika, npr. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour), - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moe podrazumijevati npr. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (kojeta!) tiens! (gle!) itd.

56

Uenje kako uiti Uenici e da: - razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika, - budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik, - koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama, - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praenje i vrijednovanje U estom razredu osnovne kole ocjene se iskazuju brojano, a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. Pored dvije kolske pismene zadae preporuuju se i krae provjere znanja (petominutni i desetominutni tekstovi).

Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

57

ARAPSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmino 70 sati godinje

ARAPSKI JEZIK ETVRTA GODINA UENJA, VI RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino 70 sati godinje) Uloga i znaaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili vie stranih jezika. Evropska Unija je multietnika zajednica iji su opstanak i prosperitet uslovljen viejezinou. Rezultat takvih razmiljanja je i stav Vijea Evrope da svaki graanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Stoljeima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u vie od 20 zemalja sa vie od 250 miliona govornika kao zvanini jezik koristi arapski. Pored toga, vie od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Znaajno je napomenuti da je u jednom periodu nae historije nemali broj knjievnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti uenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne kole. Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu.

58

Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve etiri jezike vjetine, ovladavanje osnovnim leksikim, fonetskim i gramatikim minimumom, upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih kultura; razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).

NIVO: ETVRTA GODINA UENJA - VI RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/ 70 sati godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Oekivani rezultati uenja uenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema - razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku uenju jezika - sloboda i samostalnost u govoru razvijanje radoznalosti i - itanje rijei, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) kreativnosti - itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i reenica razvijanje razumijevanja i logikog - prepisivanje rijei i kratkih sadraja

59

pamenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje arapskog jezika bude zabavno itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i reenica

kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje rijei i reenica

PROGRAMSKI SADRAJI Teme (opa tematska podruja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realizuju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: sukun; tadid; tanwin; pisanje odreenog lana; pisanje tanwina u akuzativu; nastavci gramatikog enskog roda; line i pokazne zamjenice.

60

Nivo VI razred Osnovna kola 4. godina uenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja

Teme - Opisati kolu, - Aktivnosti u nastavi - Kupovina (voe, povre; brojevi) - Izraavanje vremena (puni sati) - Opisati slobodne aktivnosti (sportske, kulturne i dr.) - Porodica i lanovi porodice (zanimanja) - Opisati (grad, kuu, sobu)

Funkcije i vjetine Uenici e znati: - Predstaviti sebe i druge - Imenovati lanove svoje ue porodice, njihova zanimanja i interesovanja - Opisati jednostavnim reenicama (imenskim i glagolskim) i ogranienim brojem rijei ljude i predmete u kui - Imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici - Nabrojati ogranien broj voa i povra i neke osnovne prehrambene artikle - Brojati od 1 do 100 - Koristiti redne brojeve do 12 za izraavanje punih sati - Nabrojati dane u sedmici - Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze

Aktivnosti SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno, npr.: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli, - bojenjem navedenih predmeta / osoba - pokazivanjem na oredene ilustracije koje se odnose na rijei koje su uenici uli odn. povezivanjem slike sa tekstom koji uju, - izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja uju sa kasetofona, 2) verbalno, npr.: - ponavljanjem odreenih sintagmi i reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona, ITANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih sintagmi ili reenica i reagovati 1) neverbalno, npr: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajuih ilustracija, 2) verbalno, npr: - kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja, - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd. GOVOR: Uenici e: - ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona; - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom; - pjevati;

Gramatika - Line zamjenice (mnoina) - Pridjevi - Komparacija pridjeva - Pravi prijedlozi - Genitiv poslije prijedloga - Iskazivanje posjedovanja pomou pronominalnih sufiksa (jednina 1. lice mnoine) - Genitivna veza - Izraavanje glagola imati - Dvojina - Pravilna mnoina - Pokazne zamjenice (oblici koji nisu uraeni) - Perfekat - Direktni objekat (akuzativ) - Brojevi do 100 - Redni brojevi do 12

Vokabular -Uenici proiruju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi, genitivne veze; imenske i glagolske reenice -Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular. -Vokabular treba proirivati u skladu sa temama koje se obrauju.

-Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila veina uenika

61

- recitovati krae pjesmice; - glumiti..itd. PISANJE Uenici najprije prepisuju rijei koje su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja kroz vjebe poput: - popunjavanja sintagmi i reenica (npr: Gdje su nestale rijei? - nastavnik ispisuje sintagme/reenice na tablu, izostavljajui odreene rijei koje uenici treba da popune), - rekonstruiranje rijei od ponuenih slova, - takmienje u pisanju brojeva itd. - samostalno konstruisanje sintagmi, imenskih i glagolskih reenica na osnovu materijala koji je usvojen.

62

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE esti razred je poetak nove etape u uenju stranog jezika. Uenici ovog uzrasta ne ue jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezikih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni poinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristei se ve nauenim jezikim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom e ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezikih zakonitosti koje e teiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja se mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednako e se panja posvetiti razvijanju receptivnih jezikih vjetina (sluanje i razumijevanje te itanje i razumijevanje) uz razvijanje razliitih strategija sluanja i itanja ali i produktivnih vjetina, govora i pisanja. Uenici e rado inscenirati nauene dijaloge ali i voditi sline na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno e se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepriavanjem uz pomo slika. U vjebama pismenog izraavanja uenici e dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predoenog modela jednostavnog teksta pisati slian ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (estitku, razglednicu, SMS). Posebno je vano istai neophodnost kontinuiranog uvjebavanja i ponavljanja. Sistematiziranje nauenog i voenje neke vrste jezikog portfolija razvit e kod uenika svijest o linom napredovanju u procesu uenja stranog jezika. Nastavnik je duan da podstie motivaciju za uenje stranog jezika. Dinaminosti asa doprinijet e smjena vie aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje e na svojevrstan nain unijeti potrebnu vedrinu i oputenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistiki aspekt. Ona omoguava i favorizira autonomnost uenika, podstie na samostalnost i kreativnost u procesu uenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezikih kompetencija, znaaj meusobnog razumijevanja, saradnje, uvaavanja, tolerancije, potovanja razliitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog proimanja i uvaavanja, kao i svestrano i iroko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritikog miljenja i tako znaajno utjee na formiranje linosti u cjelini. Veoma je vano da nastavnik uputstva ponuena u programu, udbenicima i prirunicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajui u obzir specifinosti stranog jezika koji predaje.

Praenje i vrijednovanje U estom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e

63

nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporuuju se ee i krae provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije kolske pismene zadae (po jedna u svakom polugoditu). Konanu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetike sredine ocjena. Svaka konana ocjena treba da istovremeno odraava stvarni i mjerljivi napredak koji su uenici postigli tokom kolovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadraj Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Uenici e tako uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinujui uenje stranog jezika sa aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzika kultura, Moja okolina (ivot u gradu, ivot na selu, kupovina, saobraaj, prijevozna sredstva), Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain, koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

64

ARAPSKI

JEZIK

DRUGI STRANI JEZIK PRVA GODINA UENJA, VI RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino 70 sati godinje) Uloga i znaaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili vie stranih jezika. Evropska Unija je multietnika zajednica iji su opstanak i prosperitet uvjetovani viejezinou. Rezultat takvih razmiljanja je i stav Vijea Evrope da svaki graanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Stoljeima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u vie od 20 zemalja sa vie od 250 miliona govornika kao zvanini jezik koristi arapski. Pored toga, vie od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Znaajno je napomenuti da je u jednom periodu nae historije nemali broj knjievnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti uenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne kole. Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizamu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve etiri jezike vjetine, ovladavanje osnovnim leksikim, fonetskim i gramatikim minimumom, upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih kultura;

65

razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).

NIVO: PRVA GODINA UENJA - VI RAZRED OSNOVNE KOLE (2 asa sedmino/ 70 asova godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi poetne nastave arapskog jezika Oekivani rezultati uenja - ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika - uenje jezika, a ne o jeziku - razumijevanje jednostanih sadraja na arapskom jeziku - razvijanje pozitivnog stava prema - sloboda i samostalnost u govoru uenju jezika - itanje rijei, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) - razvijanje radoznalosti i - itanje jednostavnih reenica kreativnosti - prepisivanje rijei i kratkih sadraja - razvijanje razumijevanja i logikog - kratki usmeni i pismeni odgovori pamenja - razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika - razvijanje samostalnosti u govoru - putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje arapskog jezika bude zabavno - postupan prelaz ka itanju i pisanju jednostavnih rijei i reenica

66

PROGRAMSKI SADRAJI Teme (opa tematska podruja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz koritenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema)

Specifinosti arapskog pisma e usloviti i poetnu fazu uenja arapskog jezika. Neophodno je, uz uenje osnovnih fraza, usvojiti: osnovne oblike slova; varijante pisanja slova; kratke i duge vokale; sukun; tadid; tanwin; vezivanje slova u rijei i krae reenice. Koristiti jezika znanja koje su uenici stekli tokom uenja BHS-jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi uenike da sami dolaze do odreenih zakljuaka.

67

Nivo VI razred Osnovna kola 1. godina uenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja

Teme - Pozdravljanje i upoznavanje - Porodica i prijatelji - Kua - Svakodnevni ivot - kola - Blia okolina - Odjevni predmeti

Funkcije i vjetine Uenici e znati: - Pozdravljanje na formalan i neformalan nain - Predstaviti sebe i druge - Imenovati lanove svoje ue porodice - Opisati jednostavnim reenicama (imenskim) i ogranienim brojem rijei ljude i predmete u kui - Imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici - Brojati od 1 do 10 - Rei koliko je sati (puni sat) - Nabrojati dane u sedmici - Nabrojati ogranien broj odjevnih predmeta

Aktivnosti SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno, npr.: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli, - slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su uli, - pokazivanjem na oredene ilustracije koje se odnose na rijei koje su uenici uli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji uju, - podvlaenjem rijei koje su uenici uli 2) verbalno, npr.: - ponavljanjem odreenih rijei koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona ITANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei ili reenica i reagirati: 1) neverbalno, npr: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija, - podvlaenjem pojedinih rijei, 2) verbalno, npr: - kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja, - dopunjavanjem izostavljenih slova ili rijei u tekstu - povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd.

Gramatika Line zamjenice ('ana, 'anta, 'anti, huwa, hiya, nahnu) Upitne zamjenice (man, ma) Pokazne zamjenice (hara, harihi) Vokativna partikula ya Potvrdne i odrine rijei (na`am, la) Upitne partikule (hal, 'a) Prijedlozi (fi, min, 'ila, `ala) Upitna rije 'ayna Kategorija roda Prepoznavanje gramatikog enskog roda (okruglo ta) Brojevi (1 do 10)

Vokabular Uenici e: Uiti samo osnovni vokabular, koji e biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) reenica. Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular.

68

GOVOR: Uenici e: - ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona; - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom; - pjevati; - recitovati krae pjesmice; - glumiti..itd. PISANJE Uenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja kroz vjebe poput: - popunjavanja slova (npr: Gdje su nestala slova? nastavnik ispisuje rijei na tablu, izostavljajui odreena slova koje uenici treba da popune) - rekonstruiranje rijei od ponuenih slova, - takmienje u pisanju brojeva itd.

69

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE esti razred je poetak nove etape u uenju prvog stranog jezika ali i vrijeme zapoinjanja uenja drugog stranog jezika. S obzirom da uenici imaju iskustvo u uenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit e se veliki broj istih onih tema koje su predviene u prvim godinama uenja prvog stranog jezika, no pristup istima je razliit zbog razliitih uzrasta u kojima se poinje sa uenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu uenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji ue. Uz razvijanje sve etiri jezike vjetine, mnogo vremena e se morati utroiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviene za ovaj razred. Na svim nivoima uenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u poetnoj fazi uenja pogotovo. Dobro osmiljenom vizualizacijom olakava se proces razumijevanja i pamenje i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na asu stranog jezika. Kontinuirano uvjebavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoer e olakati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj asova treba posvetiti upravo uvjebavanju gradiva. Uenici su na poetku uenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi elju za daljim uenjem novog jezika. Tome e sigurno doprinijeti i jezike igre te uenje pjesmica koje e uenici rado zapjevati kako na poetku asa tako i pred kraj asa. Praenje i vrijednovanje U estom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporuuju se ee i krae provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije kolske pismene zadae (po jedna u svakom polugoditu). Interdisciplinarni sadraj Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Uenici e tako uiti jezik oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinujui uenje stranog jezika sa aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzika kultura, Moja okolina, Matematika, Geografija.

70

Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

71

MATEMATIKA

72

MATEMATIKA VI RAZRED 4 sata sedmino PODRUJA CILJEVI Znanje Sticanje znanja: -poznavanje i upotrebu matematikih simbola -usvajanje pojma skupa, unije, presjeka, razlike i direktnog produkta skupova, -usvajanje pojma relacije i funkcije, -poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine, -usvajanje razliitih uglova, jedinica za mjerenje uglova, mjerenje uglomjerom, -raunanja s mjernim brojevima za kutove (+, -, , :), -grafikog prenoenja, usporeivanja, sabiranje i oduzimanja uglova, -usvajanje procedura etiri osnovne raunske operacije u skupu No i skupu Q+, -usvajanje znanja o viecifrenim brojevima, razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi, -o jednainama i nejednainama s nepoznatom na jednom mjestu, -o rjeavanju aritmetikih (brojevnih) izraza, -upotreba brojeva u razliitim kontekstima, u drugim predmetima i svakodnevnom ivotu, -usvajanje postupaka za etiri raunske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima, -raunanja postotka, -raunanje aritmetike sredine dva ili vie brojeva, -raunanje pomou depnog raunala,

140 sati godinje OEKIVANI REZULTATI Uenik e znati: -matematikim simbolima zapisati odnos dva ili vie zadanih skupova, -prepoznati relaciju, odnosno funkciju , -nacrtati zadani ugao, kao i ve nacrtani izmjeriti uglomjerom, -znat e raunski sabirati, oduzimati, mnoiti i dijeliti uglove, -grafiki sabirati, oduzimati i mnoiti uglove, -prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematike simbole -prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa No, njihov poloaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu, -sa sigurnou obavljati raunanja u skupu No rjeavati matematike izraze, -modelirati matematike izraze prema zadanim (tekstualnim) uslovima, -prepoznati i rjeavati zadatke date rijeima (i problemske zadatke), - procjeniti i provjeriti tanost rezultata, -obavljati sve etiri raunske operacije u skupu Q+, -rjeavat e jednostavnije jednadbe i nejednadbe u Q+, -nauit e izraunavati postotak od zadanog broja, kao i aritmetiku sredinu za dva ili vie brojeva, -raunati pomou depnog raunala,

73

Sposobnosti i vjetine

Razvijanje sposobnosti i vjetina: -poreenja -nizanja, -slijeenja niza uputa, -prostornog organiziranja i orijentiranja, -vizualizacije i vizuelnog grupiranja, -procjenjivanja, -prepoznavanja obrasca, -induktivnog miljenja, -induktivnog i analognog zakljuivanja, -razliitih naina matematikog izraavanja i komuniciranja, -matematikog jezika, -prikupljanja, selektiranja i koritenja informacija

Uenik e moi: -promatrajui otkrivati nova svojstva u okruenju i logiki ih povezivati, -nakon obavljenog zapaanja izvoditi zakljuke, -raditi po odreenom planu, -pripremati se za odreeno napredovanje, -koristiti pomagala za crtanje uglova, paralelnih i okomitih pravaca, ... -matematikim jezikom moi izraavati ope ideje,

Vrijednosti i stavovi

Razvijanje spoznaja o drutvenim vrijednostima: -razvijanje argumentacije u branjenju linih stavova i stavova drugih, -o vanosti donoenja sudova na osnovu provjerenih injenica i izgraenih kriterija, -rada, posebno kolektivnog (timskog) rada, -pozitivnim crtama osobnosti, -vanosti radovanja osobnom uspjehu, kao i uspjehu drugih, -ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja, -samopuzdanja i samoaktualizacije, -uloge kritikog miljenja i zakljuivanja u donoenju razliitih odluka

Uenik e: -pokazivati vie zanimanja za timski rad i socijalizaciju, -nauiti da slua argumentaciju i kritiki preispituje osobne stavove i stavove drugih, -uenik e nauiti prepoznavati unutranje vlastito razmiljanje i vlastito prosudjivanje. -poboljati linu listu motiva , emocija i doivljaja -pokazati vie altruizma (ovjekoljubivosti, spremnosti da se pomogne drugim), pokazati vie senzibiliteta prema matematici i kritikom miljenju uope, -prepoznati vanost matematikih znanja u rjeavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu

74

Programski sadraj: 1. TEMA - Skupovi, relacije i preslikavanja 2. TEMA Krunica, krug, ugao (kut) 3. TEMA - Prirodni brojevi 4. TEMA - Djeljivost brojeva 5. TEMA Razlomci 1.TEMA- Skupovi, relacije i preslikavanja Tematske jedinice Skupovi. Presjek, unija i razlika skupova. Direktni produkt skupova. Relacije. Funkcije (preslikavanja). Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. 2.TEMA- Krunica, krug, ugao (kut) Tematske jedinice Izlomljena linija, mnogougao (mnogokut), krunica i krug. Prava i krunica. Dvije krunice. Ugao ( elementi, obiljeavanje). Konveksni i nekonveksni uglovi. Sredinji ugao, kruni luk i tetiva. Prenoenje uglova. Usporeivanje uglova. Grafiko sabiranje i oduzimanje uglova. Vrste uglova: puni, oprueni, tupi, pravi, otri, nula- ugao. Susjedni i usporedni. Mjerenje uglova (jedinice: stepen, minuta, sekunda); uglomjer. Raunske operacije s mjernim brojevima za uglove. Komplementni i suplementni uglovi.

75

3.TEMA- Prirodni brojevi Tematske jedinice Skup N i N0. Sabiranje, oduzimanje, mnoenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Svojstva raunskih operacija: komutativnost, asocijativnost, distributivnost. Izrazi s promjenljivim. Pridruivanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza). 4.TEMA- Djeljivost u N0 Tematske jedinice Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r). Djeljivost u skupu N0, faktori i sadraoci prirodnog broja. Djeljivost zbira, razlike i proizvoda prirodnih brojeva. Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2,3,4,9,25. Prosti i sloeni brojevi. Rastavljanje sloenih brojeva na proste faktore. Zajedniki djelitelji brojeva. Najvea zajednika mjera Zajedniki sadralac i najmanji zajedniki sadralac danih brojeva.

5. TEMA- Razlomci Tematske jedinice Pojam razlomka b/a ( a, b e N). Brojnik i nazivnik. Razlomci vei i manji od 1. Proirivanje i skraivanje razlomaka. Usporeivanje razlomaka. Razmjera (omjer). Decimalni i postotni zapis razlomka, postotak. Pridruivanje taaka brojnog polupravca razlomcima.

76

Osnovne raunske operacije sa razlomcima i njihova svojstva. Aritmetika sredina danih brojeva. Brojevni izrazi sa zagradama. Tekstualni zadaci. Izrazi s promjenljivim. Brojna vrijednost izraza. Jednaine i nejednaine u Q+ (najjednostavniji oblici). NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA ESTI RAZRED (devetogodinja osnovna kola etiri sata sedmino) SADRAJI ZNANJE VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJA Uenik treba radei s Razvijanje osjeaja za percepciju priborom za prostora, za geometriju razvijati urednost, motorike preglednost, sposobnosti kao i preciznost u uvjebavati oko da pravilno procjenjuje mjerenju. Razvijanje slike koje crta. Treba osjeaja za urednost promatrati i otkrivati pri crtanju. nova svojstva, i logiki ih povezivati. Razvijanje odgovornosti za Treba razviti osjeaj samostalno obavljanje zadataka. za posmatranje Uenik se treba raznih uglova i osposobiti za SPOSOBNOSTI AKTIVNOSTI UENIKA Uenik treba paljivo pratiti izlaganje nastavnika i uestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. Koristiti udbenik , zbirku zadataka i ostalu preporuenu literaturu. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Nastavnik e svojim znanjem i vjetinama obraditi nastavne sadraje tako da uenici usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate odreene zakonitosti. Nastavnik e paziti da sadraj i objanjenja budu dostupna uzrastu uenika. Poticati e uenika na rad. Zahtijevat e od

SKUPOVI, RELACIJE I PRESLIKAVANJA Skupovi. Presjek, unija i razlika skupova. Direktni produkt skupova. Relacija. Funkcija. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni.

KRUNICA, KRUG, UGAO (KUT) Izlomljena linija,

Uenici trebaju usvojiti: skup i element skupa kao osnovni pojam. Ureeni par, jednakost ureenih parova, prvu i drugu koordinatu ureenog para. Trebaju definisati relaciju, odnosno funkciju. Trebaju znati nacrtati zadane take na koordinatnom pravcu i u koordinatnom

77

mnogougao, krunica (kruna crta) i krug. Prava i krunica. Ugao. Vrste uglova. Sredinji ugao. Jedinice za mjerenje uglova. Mjerenje uglova Raunske operacije sa mjernim brojevima za uglove Suplementarni, komplementarni uglovi. Prenoenje uglova. Usporeivanje uglova. Grafiko sabiranje i oduzimanje uglova.

sistemu u ravni. Uenici trebaju znati koji su osnovni pojmovi u geometriji (taka, prava, ravnina, prostor, skup), a koji su i izvedeni pojmovi (duina, izlomljena linija, mnogougao, krunica, krug, sredinji ugao,...). Jedinice za mjerenje uglova: stepen, minute, i sekunda. Stepen (stupanj) povezati sa stepenima iz geografije, radi povezivanja gradiva i lakeg usvajanja. Uenik treba usvojiti crtanje, mjerenje, usporeivanje, sabiranje, oduzimanje uglova, kao i mnoenje uglova prirodnim brojem.

njihovih veliina. Uenik treba usvojiti i razviti matematiki jezik. Uoavati slinosti izmeu algebarskih i geometrijskih zadataka. Uenik treba nauiti definirati pojmove koji ga okruuju, a osnovne pojmove razumjeti.

samostalan rad s geometrijskim priborom, za procjenjivanje rezultata i za pomo ostalim uenicima. Kod uenika treba potaknuti rad po planu. Razvijanje zapaanja i izvoenje zakljuaka.

uenika da uredno rade i da ravnomjerno rasporeuju crtee na listu papira. Insistirati e na saimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. Poticat e uenike na slobodno procjenjivanje veliine uglova prije mjerenja.

78

PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0. Sabiranje (zbrajanje) , oduzimanje, mnoenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Svojstva raunskih operacija: komutativnost, asocijativnost, distributivnost. Izrazi s promjenljivim. Pridruivanje brojeva po danom pravilu (brojna vrijednost izraza).

Uenici trebaju savladati sve raunske operacije. Insistirati na skraenom dijeljenju i mnoenju, gdje se trebaju koristiti olakice. Vjebati zadatke s vie raunskih operacije i zagrada, da uenici uvjebaju red raunskih operacija i oslobaanja od zagrada. Uvjebavati rjeavanje zadataka s opim brojevima, sa i bez zadanih vrijednosti opeg broja. Uenici trebaju znati koristiti svojstva raunskih operacija.

Razvijati misaonost i loginost kroz rjeavanje razliitih zadataka. Uenik treba samostalno odluivati koju operaciju e prije rjeavati, kao i koje zagrade e prije raunati.

Razumijevanje prirodnosti i prirodne loginosti u radu sa prirodnim brojevima. Razvijanje i jaanje samopouzdanja u vlastitu sposobnost uenja i zakljuivanja. Svjesno preuzimanje odgovornosti za uraeno. Pozitivan odnos prema radu, kao i volja za rad i za iskazivanje pozitivnih rezultata rada.

Aktivno sudjeluje u svim oblicima nastavnog rada. Prati izlaganja nastavnika. Sudjeluje u stvaranju obrazovnih situacija, sredstava i modela. Prati izlaganje nastavnika. Koristi udbenik i literaturu. Dosljedno izvrava sve zahtjeve nastavnika u individualno , grupnom i frontalnom radu. Uredno pie sve informacije koje mu daje nastavnik. Ui kod kue i radi domae zadae.

Ostvaruje produktivnu stvaralaku atmosferu u razredu. Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju uenika. Koristi razliite metode i strategiju praenja postignua i sposobnosti uenika. Redovito ocjenjuje rad uenika i vodi uredne zabiljeke.

79

DJELJIVOST U N0 Djelitelj i sadralac broja Djeljivost zbira, razlike i proizvoda. Djeljivost sa 2, 3, 4, 5, 6, 9, 10, 15,... Prosti, sloeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najvei zajedniki djelitelj Najmanji zajedniki sadralac

Uenici trebaju znati rastaviti sloeni broj na proste faktore. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2, 3, 4, 5, 6, 9, 10, 15,.... Uenici trebaju znati odrediti najmanji zajedniki sadralac, kao i najvei zajedniki djelitelj. Moraju razlikovati proste od sloenih brojeva, kao i relativno proste brojeve.

Razumijevanje materije i problema. Razvijanje logikog i stvaralakog miljenja. Razvijati matovitost i sposobnost percepcije bitnog od nebitnog. Vjetina odabira inovacija, razvrstavanja, klasificiranja, usporeivanja.

Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaanju promjena. Znaaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Potivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uope.

Radi na satu i kod kue po uputama nastavnika. Za svaki nerazumljivi zadatak trai objanjenje, kod kue ili u koli. Ne ostavlja nita nerazjanjeno ni nenaueno.

Nastavnik postavlja pitanja i trai adekvatne odgovore, kako bi saznao da li su svi uenici razumjeli postavljene zadatke. Potie uenike da pitaju i da trae odgovore.

80

RAZLOMCI -Pojam razlomka -Usporeivanje razlomaka jednakih nazivnika. -sabiranje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika -Proirivanje i skraivanje razlomaka. -Svoenje razlomaka na jednake nazivnike. -Usporeivanje razlomaka sa jednakim nazivnikom. -Sabiranje i oduzimanje razlomaka razliitih nazivnika. -Jednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( x+a=b; x-a=b; a-x=b; (x-a)+b=c; (x+a)b=c.) -Nejednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( a+x<b; x+a>b; x-a<b; x-a>b; a-x<b; a-x>b.) -Mnoenje razlomaka. -Dijeljenje razlomka razlomkom. -Svoenje razlomaka na jednake nazivnike.

Uenik usvaja pojam cijelog, polovine, treine, ... kao i zapis istih. Crteima prikazuje zadane brojeve i ita nacrtane dijelove kako bi zapamtio zapis. Preko mjernih brojeva: povrine, duljine, vremena, i odgovarajuih zadataka odreuje razlomke izraene manjim odgovarajuim jedinicama. Usvaja algoritme zbrajanja, jednakih i razliitih razlomaka, mnoenja i dijeljenja razlomaka. Rjeava razliite jednaine i nejednaine pomou svojstava raunskih operacija. Rauna postotak. Razmjeru rjeava kao jednakost dvaju

Vizuelno ralanjivanje i grupiranje. Induktivno miljenje. Procjenjivanje. Razliiti naini matematikog izraavanja i komuniciranja koritenjem matematikog jezika. Konvergentna i divergentna produkcija ideja.

Cijelo i razlomljeno. Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opte odnose izmedju dijela neega i kolektiviteta ( cjeline)

Prati aktivno rad na satu i pri tome usvaja nova znanja. Donosi potreban didaktiki materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). Crta i ree, polovi i dijeli, preklapa i mjeri.

Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Izrauje didaktiki materijal. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Usklauje zadatke i probleme spram mogunosti uenika. Individualno prilazi uenicima kod rjeavanja sloenijih zadataka. Odmjerava znanja: dovoljnog, srednjeg i visokog nivoa. (Origami japanska tehnika savijanja papira, Geometer's Sketchpad, Geogebra - programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje razliitih razlomaka i odnosa izmeu cijelog i njegovih dijelova, kao i

81

-Usporeivanje razlomaka -Zbrajanje i oduzimanje razlomaka razliitih nazivnika. -Mnoenje razlomaka. -Dijeljenje razlomka razlomkom. -Jednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b; x:a=b; a:x=b; ax+b=c; ax-b=c.) -Nejednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem razlomaka. -Postotak. -Razmjera i njena primjena.

razlomaka (primjena na nastavi geografije, izraunavanje udaljenosti na karti).

izmeu samih dijelova cijelog). Zadatke osmiljava tako da uenike potie na razmiljanje.

82

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE 1.TEMA- Skupovi, relacije i preslikavanja Skup, koji su uenici ranije poimali vie intuitivno, u ovoj se temi, do odreenog stepena formalizuje. Meutim, formalizaciji ovih sadraja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih ivotnih situacija. -Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa, kao osnovnih pojmova, pomou razliitih primjera iz uenikovog svakodnevnog okruenja. -Navesti uenike da sami prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini. -Navesti uenike da nauene geometrijske likove (pravac, polupravac, duina, izlomljena linija, ...) doive kao skupove toaka. -S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova, presjeka, razlike kao i produkte skupova. -Odnose izmeu geometrijskih likova zapisati pomou simbola za uniju, presjek i razliku skupova. -Dijagramom uvesti produkt skupova. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije, kao i za koordinatni sistem u ravnini. -Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima. 2.TEMA- Krunica, krug, ugao Ve ranije uenik je upoznao oblike kruga i krunice.Ova su znanja bila na intuitivno konkretnoj razini (krunica je bila granica kruga). U ovom programu uenik ispituje udaljenost taaka krunice i sredita krunice, zakljuujui da su te udaljenosti jednake.Uenici sada krunicu i krug poimaju kao skup taaka.Znanja o uglu ovdje se proiruju i produbljuju.Uvoenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i krunica ime se ostvaruju pretpostavke za konstruisanje podudarnih uglova odnosno za (grafiko) sabiranje i oduzimanje uglova. -Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje take, uglomjer, jedinice za mjerenje uglova. ( po mogunosti koristiti namjenske raunarske software ( npr. Geometer's Skachpad i Geogebra kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije ) -Uvjebati raunske operacije s vieimenovanim brojevima (stepen, minuta, sekunda): +, -, , : . -Uvjebati grafiko sabiranje i oduzimanje uglova.

83

3.TEMA- Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba, u najveem dijelu, postaviti kao ponavljanje, proirivanje i produbljivanje znanja koja je uenik usvojio ranije. Meutim, u toku ponavljanja treba podii nivo uenikog znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom znaenju. Ovdje prevashodno mislimo na vane generalizacije kao to su svojstva skupa N i operacija u njemu. -Ponoviti sve raunske operacije sa brojevima. -Uenicima pokazati neke interesantne jednostavnije operacije mnoenja (tablica malih brojeva, do 10, pomou prstiju lijeve i desne ruke, mnoenje prirodnih brojeva kojima je zbroj posljednih brojeva 10, mnoenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga, ili pronai neke druge zanimljivosti vezane za brojeve. -Uvjebati svojstva raunskih operacija, osobito distribuciju mnoenja prema zbrajanju i oduzimanju. -Uvjebati grupisanje jednakih faktora u zagradu. -Uvjebati zadatke sa zagradama, izraunavanje i oslobaanje zagrada.

4.TEMA- Djeljivost brojeva Kroz niz primjera uenik treba da kolinik a podijeljeno sa b povezuje sa relacijom a = b q + r , odnosno sa jednakou a = b q. Pojam djeljivosti moe se sada korektno tumaiti pa i definisati.Prije nego to se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2,5,) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem.Nakon toga rezultate zakljuivanja uopiti u stavove odnosno teoreme. -Potrebno je proiriti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i nauiti pravila (teoreme) djeljivosti. -Tvrdnje o djeljivosti uenici trebaju nauiti kroz razliite plastine primjere. -Uvesti pojam najmanjeg zajednikog sadraoca i najveeg zajednikog djelitelja za dva ili vie prirodnih brojeva.

84

5. TEMA- Razlomci -U ovom sadraju obraditi samo pozitivne razlomke. -S uenicima raditi od papira figurice, i pri tome radu naglaavati da se poinje savijati papir od cijelog, prema polovinama, etvrtinama, itd. -Uenici mogu donijeti i kola papir, makaze i ljepilo, pa zadane likove lijepiti cijele, isijecati polovine, treine,... lijepiti i razgovarati o razlomcima. -Na internetu pronai web stranice s uraenim materijalima, vezanim za uvoenje razlomaka. -Za koritenje u neposrednom radu na satu, dobar je takoer i raunarski program Geogebra. -Uvesti decimalne razlomke. -Uvesti pojam postotka, kao razlomka s nazivnikom 100. -Kod mnoenja, razlomak prvo mnoiti prirodnim brojem, zatim razlomak i prividni razlomak, a tek onda razlomak s razlomkom. -Uvjebati sve etiri raunske operacije. -Aritmetiku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj, kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. -Jednaine i nejednaine uvesti pomou vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj, ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj neemo naruiti ravnoteu, isto razmiljamo i kad mnoimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem razliitim od nule. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu rijeimo jednainu, odnosno nejednainu.

85

BIOLOGIJA

86

BIOLOGIJA VI RAZRED 1 sat sedmino 35 sati godinje

PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI - upoznavanje uenika sa pojmom biologije, njenim predmetom, problemom izuavanja - posebnu panju usmjeriti na eliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih ivih bia - pruanje osnovnih znanja , vjetina i sposobnosti o grai i funkciji biljnog organizma - shvatanje toka fiziolokih pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za grau i funkciju biljnih organa - znaaj fotosinteze i transpiracije - upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta , odnosno sa najznaajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka - shvatiti filogeniju biljnog svijeta, OBRAZOVNI OEKIVANJA
- uenici se slue literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izuavanja pojedinih grana biologije - razumjeti grau elije i njenu funkciju u jednoelijskom i vieelijskom organizmu, diobu elije,pojam haploidnog i diploidnog broja hromosoma - razumjeti fizioloke procese u biljkama fotosintezu i transpiraciju - znati da poveu grau i funkciju biljnog organa u procesu fotosinteze, oslobaanje oksigena - vraanje vode u atmosferu kroz stome u vidu vodene pare - uenici prave herbar i odreuju biljke pomou kratkih didaktikih kljueva za grupu biljaka

- sticanje novih znanja o predmetu izuavanja biologije -nauiti razliku izmeu biljne i ivotinjske elije -koristiti prethodna iskustva uenika i ostvariti korelaciju sa gradivom drugih nastavnih predmeta - multidisciplinarni pristup - da pomou praktinog rada uenici shvate fizioloke procese,fotosintezu i transpiraciju i da poveu grau i funkciju biljnih organa - uenike upoznati sa osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom

- uenici znaju da klasificiraju biljke i da razumiju razvoj od niih ka viim - uz pomo nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija - shvatiti ulogu nauke za razumjevanje svijeta u

87

podjelu i znaaj - Ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije - razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o ivom svijetu u skladu sa dostignuima savremene bioloke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti - shvatiti znaaj biljaka za prirodu , ivotinje i ovjeka.

- formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta - razvijati kritiko miljenje i kreativnost - poseban znaaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vjebe, posmatranju, modeliranju elije i biljnih organa i eksperimentima - istaknuti znaaj biljaka kao jedinih proizvoaa hrane i kiseonika na Zemlji, razvijati senzibilitet o potrebi zatite biljnog svijeta od unitavanja.

kojem ive - da svaki pojedinac moe dati vlastiti doprinos u ouvanju i obogaivanju biljnog fonda -Uenici e razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima, prema drugima, prema svojoj okolini i uenju kao cjeloivotnom procesu.

PROGRAMSKI SADRAJI 1. Uvod 1. 1. BIOLOGIJA NAUKA O IVIM BIIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izuavanja, znaaj biologije Povezanost i ovisnost ive i neive prirode i zajednike osobine ivih bia 2. CITOLOGIJA 2.1. Biljna stanica : elija - osnovna jedinica grae organizma. Dioba elije. Posmatranje elija pokoice luka pod mikroskopom 2. 2. Tkivo: graa i funkcija, organ, organizam. Jednoelijski i vieelijski organizam. 3 GRAA I FUNKCIJA BILJAKA 3. 1 SJEMENKA: graa sjemenke dvosupnica-dikotila i jednosupnica monokotila, klijanje sjemenke : uslovi klijanja , voda, zrak, toplota, klijavost.

88

3.2. KORIJEN: Graa i funkcija korijena. Difuzija , osmoza, kapilarnost i korijenov Pritisak .Ogled rastenja korijena. Vegetativno razmnoavanje korijenom. 3.3. IZDANAK Nadzemni i podzemni izdanak Stablo:graa i funkcija stabla.Drvenasto . i zeljasto stablo, preobraaj . Vegetativno razmnoavanje podzemnim izdankom. 3.4. LIST Spoljanja i unutranja graa. Funkcija lista fotosinteza i transpiracija. Vegetativno razmnoavanje listom. 3.5. Laboratorijska vjeba : Mikroskopiranje unutranje grae lista.Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnoavanja. 3.6. CVIJET CVAT- Graa i funkcija cvijeta i cvasti 3.7. OPRAIVANJE I OPLODNJA. Plod i sjemenka, raznovrsnost plodova i sjemenki 4. BIOSISTEMATIKA BILJAKA 4.1. Bioloka raznolikost i uzroci bioloke raznolikosti. Pojam biosistematika. Karl Line. Binarna nomenklatura. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije, vrsta, rod, porodica, red, klasa, odjeljak i carstvo. ORGANIZMI NEELIJSKE GRAE 4.2 VIRUSI NA GRANICI IVOTA.: Karakteristike grae virusa, viroze, medicinski i ekonomski znaaj virusa. ORGANIZMI IJE ELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO PROKARIOTI 4.3 BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. Karakteristike grae, razmnoavanje, podjela i znaaj. 4.4 Bakterije izazivai bolesti i koritenje bakterija u ratnim uslovima kao boloki agansi. ORGANIZMI IJE ELIJE IMAJU PRAVO JEDRO- EUKARIOTI 4.4.. ALGE:Graa, razmnoavanje, rasprostranjenost, podjela i znaaj. Od biara do volvoksa.Posmatranje algi mikroskopom 4.5. GLJIVE I LIAJEVI: Graa, razmnoavanje i razvie, rasprostranjenost, podjela i znaaj. STABLAICE 4.6. MAHOVINE: Graa, razmnoavanje i razvie, rasprostranjenost i najvanije grupe Mahovina. 4.7. PAPRATNJAE:Graa, razmnoavanje i razvie, podjela i porijeklo, znaaj, Izumrle papratnjae. 4.8 SJEMENJAE: Osnovne karakteristike, podjela. Golosjemenjae. Graa, Razmnoavanje, znaaj i podjela. Prelaz na kopno.

89

4.9.. SKRIVENOSJEMENJAE / KRITOSJEMENJAE Ope odlike. Podjela skrivenosjemenjaa na dvosupnice i jednosupnice. 4.10 DVOSUPNICE. PORODICE LJUTIA I RUA Ope karakteristike porodica, predstavnici, znaajne vrste u ishrani. Voarstvo. 4.11 PORODICE LEPTIRNJAA I USNATICA Ope karakteristike porodice, predstavnici i znaaj vrsta u lijeenju i ishrani. 4.12. PORODICE KRSTAICA I GLAVOIKA Opa karakteristika porodice, predstavnici i znaaj u ishrani. 4.13. Laboratorijska vjeba: Odreivanje dvosupnica prema kljuu. 4.14 JEDNOSUPNICE - PORODICE LJILJANA I TRAVA Opa karakteristika porodice, predstavnici, znaaj u ishrani. 4.15. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAAJ BILJAKA

90

GEOGRAFIJA

91

GEOGRAFIJA VI RAZRED 2 sata sedmino 70 sati godinje

ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI PROGRAMSKIH SADRAJA

POSTAVLJANJI CILJEVI Programski zahtjevi o: geografiji kao nauci i kolskom predmetu; znaaju kolske geografije; objektu i predmetu prouavanja; prirodnoj sredini; geografskoj sredini; definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije. nebu i nebeskim tijelima; kosmikom beskraju; kretanjima nebeskih tijela; Suncu i sunevom sistemu; Zemlji kao planeti u Sunevu sistemu. horizontu i podjeli horizonta; orijentaciji na

OEKIVANI REZULTATI Uenici znaju: opisivati ranije poznate geografske pojmove koje su nauili tokom razrednog obrazovanja iz predmeta Prirode i drutva; opisivati pojave i procese koje doivljava u blioj i daljoj okolini.

Oekivana znanja o: geografiji kao opem obrazovnom predmetu; prirodnoj i geografskoj sredini; proirenim znanjima prirodnih pojava i procesa i nainima njihovih nastanaka; da geografija daje znanje o prirodnogeografskim i drutvenogeografskim procesima i pojavama. Kosmosu ili nebu; nebeskim tijelima; zvijezdama i Galaktici; Suncu i njegovom sistemu; Mjesecu i njegovom kretanju; Zemlji u Sunevu sistemu. metodama orijentacije na horizontu;

opisati nebo, Sunce, zvijezde i Mjesec; Prividna kretanja Sunca.

osnovna znanja o horizontu;

92

horizontu; orijentaciji na povrini Zemlje; geografskim koordinatama. prividnom kretanju Sunca; stvarnim kretanjem Zemlje; rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje; revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje.

prividnom kretanju Sunca; osnovama orijentacije na horizontu.

o geografskoj mrei; o odreivnju apsolutnog poloaja taaka na povrini Zemlje. sutini prividnih kretanja nebeskih tijela; sutini stvarnih kretanja Zemlje; rotaciji Zemlje i njenim posljedicama:smjeni dana i noi i raunanje vremena; revoluciji Zemlje i njenim posljedicama; sutini nejednakog trajanja duine dana i noi; smjeni godinjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji. rasporedu i odnosima kopna i mora na globusu; nainu umanjenja veliina iz prirode; elementima i sadraju geografskih karta; vrstama geografskih karata; sutini itanja geografskih karata; prepoznavanju geografskih sadraja na karti. zemlji i njenim sferama geosferama; grai zemljine kore; razvoju Zemlje i litosfere tokom geoloke prolosti; unutranjim procesima i obliku; spoljanjih procesa i oblika. hidrosferi vodenom omotau Zemlje; krunim tokovima u hidrosferi; jedinstvo i podjelu Svjetskog okeana;

opisati prividno dnevno kretanje Sunca; opisati nastanak i trajanje astronomskih godinjih doba; objasniti pojam protoka (temporalnog) vremena.

predstavljanju izgleda Zemlje i njene povrine na globusu i kartama; umanjenju veliina iz prirode i nainima njihovog prenoenja na papir; razmjeri i razmjernicima; elementima i sadrajem geografske karte; vrstama i nainu koritenja geografskih karata. zemlji i njenim sferama; litosferi, zemljinoj kori i njenom sastavu; razvoju zemljine kore kroz geoloka razdoblja; oblicima reljefa nastali unutranjim i vanjskim silama; unutranjim procesima i pojavama. vodenom omotau Zemlje; kruenju vode u prirodi; jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana;

izgled svoje blie i dalje okoline; izradima plana, uionice i makete zaviaja; osnovama izrade geografske karte.

osnove o stijenama u zaviaju; vodi, zraku i tlu. prepoznati osnovne oblike reljefa.

Podjelu voda na slane i slatke vode; podjeli kopnenih voda i njihovom znaaju.

93

kopnenim vodama.

ivom svijetu na Zemlji ili biosferi; geografskom rasprostranjenju; biljaka i ivotinja.

osnovne biljne i ivotinjske vrste u bliem i irem zaviaju.

opim drutvenogeografskim elementima na Zemlji; stanovnitvu na Zemlji; naseljenosti i naseljima na Zemlji; privredi i privrednim djelatnostima.

stanovnitvu ueg i ireg zaviaja; gradskim i seoskim naseljima; osnovnim ljudskim aktivnostima.

globalnim geografskim aspektima ivotne sredine; uzrocima geoekoloke krize; posljedicama geoekolokih poremeaja na Zemlji.

osnove ugroavanja okolice i okolia u uem zaviaju.

osnovnim fizikim, hemijskim i dinamikim procesima u Svjetskom okeanu; kopnenim vodama na Zemlji. zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji; uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji; pojasno zonalnom rasporedu flore na Zemlji; akvatinim ivotnim zajednicama na Zemlji. ekumeni i anekumeni; sutini i znaenju pojmova: prirodna i geografska sredina; urbanizaciji i urbanizovanim regijama; privredi i podjeli privrede; osnovne elemente primarne, tercijarne i sekundarne privrede. geografsko poimanje prirodne, geografske i ivotne sredine; najvanije geogene i antropogene uzronike naruavanja ivotne sredine; posljedicama negativnih uticaja na zrak, vodu i tlo.

94

NASTAVNI SADRAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat, predmet, zadaci geografije. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmikim tijelima. Zvijezde i sazvjea. Gelaktike i galaktika jata. Sunce i Sunev sistem. Planete. Sateliti. Mjesec. Mjeseeva kretanja. Pomaraenja Sunca i Mjeseca. Zemlja u Sunevom sistemu. Zemlja oblik i veliina. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Odreivanje poloaja taaka i objekta u odnosu na stajnu taku. Orjentacija pomou Sunca. Orijentacija pomou Sunca i sata. Orijentacija pomou zvijezde Polare (Sjverenjae). Orijentacija pomou kompasa ili busole. Najnovija savremena orijentacija. ORIJENTACIJA NA POVRINI ZEMLJE Geografska mrea. Paralele ili uporednici. Meridijani ili podnevnici. Geografske koordinate. Geografska duina. Geografska irina. Nadmorska visina. Relativna visina. Odreivanje poloaja taaka i objekata na povrini Zemlje. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Rotacija Zemlje.Posljedice rotacije Zemlje. Smjena dana i noi.Lokalno vrijeme. Zonalno vrijeme. Satne zone. Datumska granica. GODINJE OBILAENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje oblilaenje Zemlje oko Sunca. Ekliptika. Poloaj Zemlje na ekliptici. Posljedice revolucije Zemlje. Nejednako trajanje dana i noi. Kalendar. Godinja doba. Toplotni pojasevi na Zemlji. PRIKAZIVANJE POVRINE ZEMLJE NA RAVNI

95

Globus model Zemlje. Razmjera i razmjernik. Plan. Geografska karta. Osnovni elementi geografske karte. Vrste karata. itanje geografskih karata. ZEMLJA I NJENE SFERE GEOSFERE Geografski omota. Sastav geografskog omotaa. Sfera Zemlje geosfera. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutranja graa Zemlje. Sastav zemljine kore. Razvoj Zemlje kroz geoloka razdoblja. Izgled povrine Zemlje. RELJEF ZEMLJE ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutranjih sila. Tektonski procesi i oblici. Vulkani i vulkanski reljef. Zemljotresi. Reljef na kopnu i u podmorju. RELJEF ZEMLJE EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloenjem stijena. Oblikovanje reljefa tekuicama. Oblikovanje reljefa morskom vodom. Oblikovanje reljefa ledom. Oblikovanje reljefa vjetrom.Oblikovanje reljefa rastvarakim djelovanjem vode. ATMOSFERA ZRANI OMOTA ZEMLJE Atmosfera gasoviti omota Zemlje. Znaaj atmosfere. Sastav atmosfere. Podjela atmosfere. SUNEVA TOPLOTA POKRETA ATMOSFERE Suneva radijacija. Zagrijavanje kopna, vode i t zraka. Zrani pritisak. Vjetar.

ATMOSFERSKI PROCESI Vlanost zraka. Oblaci i magle. Padavine. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. Meteoroloko vrijeme. Pojam klime. Klimatski faktori.

96

OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u arkom pojasu. Klime umjerenih pojaseva.Klime polarnih oblasti. HIDROSFERA VODENI OMOTA ZEMLJE Ope odlike hidrosfere. Kruenje vode u prirodi. Svjetski okean. Prirodne osobine morske vode. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. Okeani. Mora. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. Talasi u Svjetskom okeanu. Struje u Svjetskom okeanu. Morske mijene i morske dobi. Znaaj Svjetskog okeana. KOPNENE VODE Podzemne vode. Izvori i vrela. Tekuice. Jezera. Movare i bare. Led na Zemlji. Znaaj kopnenih voda. BIOSFERA BILJNI I IVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera pojam i podjela. Biogeografski faktori na Zemlji. Kopneni i vodeni (akvatini) organizmi na Zemlji. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti arkog pojasa. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. Biogeografske oblasti polarnog pojasa.

DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji ekumena. Porast svjetskog stanovnitva. Rasna i jezika raznolikost svjetskog stanovnitva. Migracije mehaniko kretanje stanovnitva. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. Urbanizacija. Privreda i privredne djelatnosti GEOEKOLOGIJA GLOBALNI ASPEKTI IVOTA NA ZEMLJI Geoekologija nauka o kvalitetu ivota na Zemlji.Uzroci geoekoloke krize na Zemlji. Ugroeni elementi ivotne sredine.

97

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i drutvenogeografskih pojava i procesa. Nastavni program omoguava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajueg uenja. Nastavna graa je koncipirana za interaktivne, ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su uenici subjekti nastavnog procesa. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj grai, koja pobuuje veliku motivaciju kod uenika. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos, Zemlju u Kosmosu, posljedice Zemljinih kretanja i sl. I druge nastavne teme, a koje tretira ovaj nastavni program su, uglavnom, nove i dosta uopene. Pored ove nastavne grae nastavni program tretira i Zemljine geosfere. Kako je ovo dosta nepoznata i teko shvatljiva meterija, za uenike ovog uzrasta, potrebno je u nastavnom procesu uenike dodatno motivisati sa crteima, slikama, grafikonima i primjerima, kako bi lake shvatili postavljenu nastavnu grau. Posljednje nastavne teme se odnose na drutvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose izmeu prirodne i geografske sredine. Drutvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima, koji uslovljavaju te odnose. Drutvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. To se posebno odonsi na raspored stanovnitva na Zemlji, razvoj urbanizacije i urbanih sistema, te privredu i privredne aktivnosti stanovnitva. U ovim temama, uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose drutva i prirode. U geoekolokim problemima na Zemlji ukazati na geogene, kosmogene i antropogene uticaje, kojima se naruava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. Interaktivna obrada geoekolokih problema mora biti postavljena u uzrono-posljedinim odnosima i vezama. Iz ovih veza i odnosa uenici e shvatiti mjesto i ulogu ovjeka u uvanju svog ivotnog okruenja. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je prouiti i shvatiti sadraj svake nastavne teme i nastavne jedinice. Pored toga, potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod, oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja, a na osnovu steenih u razrednoj nastavi iz Prirode i drutva. Nastavni program uz savremeni udbenik omoguava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajueg uenja. Za realizaciju ovog nastavnog plana i programa potrebna je primjena savremenog udbenika, tj garniture udbenika (sveobuhvatni udbenik) kojeg ini: knjiga (udbenik) za uenje, radna sveska i prirunik za nastavnike, a to je predvieno dravnim dokumentom naslova Smjernice za pisanje i ocjenu udbenika geografije za osnovne i srednje kole u Bosni i Hercegovini.

98

HISTORIJA

99

HISTORIJA VI RAZRED 1 sat sedmino 35 sati godinje

TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI PONAANJE Razvijaju interesovanje i pozitivan odnos prema historiji AKTIVNOSTI UENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

1. Uvod u historiju 1.1. Prolost i sadanjost.

Uenici znaju kako doznajemo o ivotu u prolosti, ta su historijski izvori Znaju kako se rauna vrijeme, vremenska razdoblja Uenici znaju kako je ivio ovjek starijeg kamenog doba, ime se bavio a kako ovjek mlaeg kamenog doba, Znaju u ta su vjerovali ljudi kamenog doba, ta je animizam, totemizam

Razumiju kako je podijeljena prolost , objasne pojmove arheologija i kultura Mogu da se se orijentiu na lenti (crti) vremena. Razlikuju predhistorijsko i historijsko doba. Mogu da uoe razlike u nainu ivota ljudi starijeg i mlaeg kamenog doba

Analiziraju izvore, iznose vlastito miljenje zakljuuju

Motivie uenike potie ih da samostalno zakljuuju. Priprema analizu izvora

1.2. Raunanje vremena

Imaju orijentaciju u vremenu, demonstriraju

Rjeavaju zadatke na crti vremena

2. Predhistorija 2.1. ivot ljudi u najstarijeg doba Mlae kameno doba 2.2. Vjerovanje ljudi kamenog doba

Komuniciraju , na osnovu analize izvora mogu da opiu i prezentiraju, razlikuju periode

Analiziraju izvore (ilustracije ) samostalno zakljuuju. Rjeavaju zadatke (Venov dijagram)

Demonstriraju , pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja, potie uenike da samostalno zakljuuju Predaje , usmjerava analizu izvora potie uenike na kreativno razmiljanje

Razumiju kako se razvilo vjerovanje ljudi kamenog doba

Uenici sluaju , samostalno zakljuuju, komuniciraju

Posmatraju ilustracije i samostalno zakljuuju

100

2. 3. Ljudi metalnog doba

Znaju da je ovjeanstvo bre napredovalo u dolinama velikih rijeka ( Stari Istok)

Razumiju kako je upotreba metala uticala na nain ivota i promjenu odnosa meu ljudima, kritiki razmiljaju Uenici na karti pokazuju podruja koja su naseljena u prahistoriji

Uenici sluaju , posmatraju i iznose vlastiti stav,

Analiziraju kartu, opisuju izvore, iznose vlastiti sud (percepciju)

Demonstrira na karti, prezentira. Priprema analizu izvora i potie uenike da kritiki i kreativno razmiljajuu Demonstrira na karti motivie uenike da ue

2.4. Podruje dananje Bosne i Hercegovine u Prahistoriji

Znaju pokazati lokalitete na kojima su pronaeni materijalni dokazi iz razliitih razdoblja Predhistorije

Uenici razvijaju svijest o kontinuitetu ivota u BiH od prahistorije

Analiziraju kartu Demonstriraju

3. Historijsko Doba 3.1. Egipat

Uenici znaju gdje i kako je nastala Egipatska drava

Uenici razumiju zato je Egipat dar Nila

Sluaju, izvode zakljuke i iznose vlastiti stav historijski razmiljaju. Uenici razliite informacije smjetaju u kontekst

Analiziraju kartu i izvore. Pokazuju na karti Prikupljaju izvore za izradu panoa

Rezimira prethodna znanja uenika o temi, demonstrira, pojanjava, daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti uenika Procjenjuje usvojeno znanje uenika

3.2. Vjerovanje i kultura starih Egipana

Znaju u ta su vjerovali Egipani, objasniti pojam mnogoboci, zagrobni ivot kako nastaju prvi gradovi, kako se razvija umjetnost , pismo i nauna znanja Koje su drave nastale na tlu Mezopotamije - Sumerske gradove - Najvanije vladare i njihova djela - Pismo. Prvu poznatu biblioteku

Razumiju kako se razvilo vjerovanje Egipana i mitologija, mogu da objasne ta je uticalo na razvoj egipatske umjetnosti Uoiti slinosti i razlike izmeu Egipatske i civilizacija Mezopotamije Usvajanje novih pojmova. Sposobnost analize i sinteze kritikog miljenja

Izrauju pano o Egiptu, Demonstriraju

3.3. Civilizacija stare Mezopotamije

Razvijaju sposobnosti hronolokog razumijevanja i sposobnost tumaenja na

Analiziraju izvore, postavljaju pitanja, daju odgovore na postavljene zadatke

Dre mini predavanje, demonstriraju na karti,

101

- Vjerovanje Najvanije graevine -Knjievna djela Znaju da je vrena razmjena proizvoda izmeu Istoka i Zapada. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Kreani i Feniani posredovali izmeu Istoka i Zapada. Mogu da objasne kako je razmjena uticala na stvaranje kretske kulture, kretskog pisma. Kako je nastalo glasovno pismo Feniana.

osnovu analize, da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize

Analiziraju kartu, izvore rjeavaju pripremljene zadatke

3.4 Posrednici izmeu Istoka i Zapada

Uenici izgrauju stav o znaaju razmjene kulturnih dostignua za napredak ovjeanstva . Da ovjeanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Razumiju kako su novi uslovi ivota uticali na ivot ljudi, mogu da objasne kako je nastala mikenska kultura Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grka religija i mitologija Uenici razumiju kako su se razvili polisi, zato je dolo do grke kolonizacije Razumiju znaaj Olimpijskih igara Uenici historijski razmiljanju -informacije o odreenom dogaaju smjetaju u slijed (ta se prvo dogaalo a ta kasnije Uenici mogu da razlikuju historijski stav od mitologije Uenici razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prolosti i Izgrauju stav o znaaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu , daju odgovore na postavljena pitanja

Demonstrira, priprema analizu izvora i zadatke za uenike , procjenjuje usvojeno znanje kod uenika

4.Stara Graka 4.1. Grka-zemlja i more Seoba grkih plemena

Uenici znaju koja plemena naseljavaju prostore Grke, Objasniti pojmove Helada i Heleni.

Demonstrira na karti, predaje , priprema zadatke za uenike, usmjerava aktivnosti uenja Priprema analizu izvora, potie uenike na samostalan rad i kreativno razmiljanje Demonstrira na karti predaje, dri predavanje i usmjerava aktivnosti uenika.

4.2. Homerski svijet bogova i ljudi 4.3. Grki polis. Velika grka kolonizacija

Znaju o emu govore grki epovi Ilijada i Odiseja, grka religija i mitologija Uenici znaju ta su polisi. Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale

Analiziraju tekst i na osnovu analize tumae Na osnovu analize teksta uenici predstavljaju temu (usmeno ili pismeno).*

Uenici mogu da objasne

Uenici razvijaju

Sluaju, posmatraju , na osnovu analize izvora

Demonstrira na karti, priprema predavanje i

102

Olimpijske igre
4.4. Atena. Grko- Perzijski ratovi

4.5. ivot i kultura starih Grka

4.6. Grka pod makedonskom vlau

Znaju gdje je nastala Atena , njeno ureenje, pojmove demos i aristokratija.Kako je dolo do Grkopersijskog rata Uenici znaju kako su se oblaili, stjecali znanja , kakvu hranu su jeli, kakva je bila kultura stanovanja . Znaju ta je Agora, kakav je poloaj robova , vanije graevine i stilove gradnje , znaajnije umjetnike i naunike Grke.
Uenici znaju koje su posljedice Peloponeskog rata, lik i djelo Aleksandra Velikog , znaenje pojma Helenizam

uzroke i posljedice GrkoPersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije suosjeanje i razumijevanje ivota u robovlasnikom drutvu. Razumiju kakav je uticaj Grke civilizacije na razvoj savremenog svijeta.

sposobnost hronolokog razumijevanja razlikuju sadanjost, prolost i budunost Uenici razvijaju empatiju Sa sigurnou demonstriraju i iznose stavove

iznose vlastiti stav Sluaju , analiziraju, Pripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je je bio poloaj robova.

zadatke za uenike Potie interesovanje uenika, priprema izvore za analizu, usmjerava aktivnosti uenika.

Uenici razumiju, mogu da objasne zbog ega su znaajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistika kultura, kritiki i kreativno razmiljaju

Imaju izgraen stav o znaaju Helenistike culture.

Uenici koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja.

Potie interesovanje uenika, priprema izvore za analizu, usmjerava aktivnosti uenika. Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadraja kod uenika.

103

5. Stari Rim. 5.1. Zemlja i stanovnitvo

Uenici znaju gdje se nalazi Apeninski poluotok i njegove geografske odlike, ko su najstariji stanovnici Italije

Da uoe i na karti pokau poloaj Apeninskog poluotoka. Mogu da uoe razlike i slinosti izmeu najstarijih kultura na Apeninskom poluotoku Mogu da objasne kako je nastao Rim. Razumiju i objasne drutvene borbe u Rimu.

Uenici izgrauju stav o znaaju mitova o postanku drave za njeno stanovnitvo

Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja

Demonstrira na karti, priprema zadatke za uenje i usmjerava aktivnosti uenika. Procjenjuju usvojeno znanje uenika

5.2. Doba kraljeva Rimska republika

Uenici znaju kada i kako je osnovan grad Rim (prema legendi i historijskim injenicama pojmove: kraljevina, republika, senat, konzuli, patriciji i plebejci

Uenici imaju izgraen stav o znaaju rimske civilizacije .

Uenici identificiraju relevantne informacije koje e im pomoi da odgovore na postavljena pitanja.

Demonstriraju na karti, usmjeravaju aktivnosti uenika prave procjenu usvojenog znanja kod uenika.

104

5.3. Prodor Rima na Sredozemno more

Uenici treba da znaju kako su Rimljani irili svoju teritoriju.

- prepoznaju i na karti pokazuju prostore koje su Rimljani osvojili

Uenici imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore dananje BiH .

Analiziraju historijsku kartu, odgovaraju na postavljena pitanja.

Demonstriraju na karti, dre mini predavanje , usmjeravaju aktivnosti uenika , procjenjuju usvojeno znanje uenika. Rezimiraju prethodna znanja uenika o temi, pripremaju odgovarajue izvore informacija. Mogu da prikau i dio odgovarajueg filma. Rezimiraju prethodna znanja uenika o temi , dre mini predavanje, usmjerava aktivnosti uenika.

5.4. ivot i vjerovanje starih Rimljanja

Uenici treba da znaju kako je izgledao grad Rim (ivotni i radni prostor), Kakav je bio poloaj robova u Rimu, drutvene razlike. Vjerovanje Rimljana. Uenici znaju po emu su bili poznati braa Grah, o najveem ustanku robova. Pojam graanski rat, koji su uzroci i sudionici graanskih ratova. Uenici treba da znaju kada je nastalo Rimsko carstvo, najznaajnije Rimske careve, pojmove: koloni , gladijatori. Kada se pojavljuje kranstvo i kako se irilo. Kako je podijeljeno carstvo, uzroke slabljenja carstva.

Analiziraju i iznose svoj stav o razlikama izmeu bogatih i siromanih (kritiki razmiljaju).

Uenici razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u poloaj rimskih robova i da ih razumiju).

Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu drutvene razlike u Rimu.

5.5. Kraj Rimske republike

Razumiju i mogu da objasne uzroke drutvenih sukoba u Rimu.

Uenici su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju, historijski razmiljaju, uenici imaju stav o tome zato su vane reforme. Uenici imaju izgraen stav o vrijednostima kranskog uenja

Uenici analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlau temu.

5.6. Rimsko carstvo Kranstvo.

Uenici razumiju i mogu da objasne razvoj Rimskog carstva, pojave kranstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana . uzroke propasti Rimskog carstva.

Uenici istrauju i odgovaraju na postavljena pitanja , prezentiraju odgovore.

Priprema analizu izvora , dri mini predavanje , usmjerava aktivnosti uenika. Procjenjuje usvojeno znanje uenika na osnovu odreenih kriterija.

5.7. Rimska kultura

Uenici znaju osnovna obiljeja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo, knjievnost i nauka) pojam

Razumiju vanost Rimske kulture .

Uenici su svjesni znaaja antike kulture.

Uenici analiziraju izvore i na osnovu njih zakljuuju i iznose svoj stav, ue

Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu. Potie uenike na samostalan rad , kritiko i

105

Antika kultura. Uenici treba da znaju koja su Ilirska plemena naseljavala prostore dananje BiH i susjednih zemalja. Kada Rimljani pokoravaju Ilire, historijske spomenike iz ovog perioda. Uenici razumiju i mogu da objasne uticaje i vrijednosti antikih civilizacija na ovim prostorima Uenici razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostaci antike kulture koji nisu dovoljno istraeni i cijenjeni Sluaju predavanje, analiziraju izvore, odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti

kreativno razmiljanje. Dre mini predavanje , demonstriraju na karti, pripremaju analizu izvora, Procjenjuju usvojeno znanje kod uenika. Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbliem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju.

6. Antika kultura na prostoru dananje BiH

DIDAKTIKA UPUTSTVA ZA NASTAVNIKE U estom razredu devetogodinjeg osnovnog obrazovanja uenici se prvi put susreu sa historijom . Kakav e odnos izgraditi prema predmetu najvie zavisi od nastavnika. Nastavnik treba da motivie uenike, da ukljui njihova interesovanja , pokae im znaaj onoga to ue, potie ih na kritiko i kreativno razmiljanje i razvija empatiju , da kreira atmosferu uenja na asu .Suvremeni pristupi u pouavanju historije, fokus u radu pomjeraju sa nastave na uenje, a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. Uenjem historije, uenici treba da grade posebno razumijevanje, kompetencije i vjetine, zato je poeljno da nastavnici koriste razliite izvore (pisane i vizuelne ), postavljaju pitanja i daju zadae, aktivnosti i zadatke. Mlaim uenicima moe biti teko da apstraktno razmiljaju o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja , pa je poeljno ukljuiti i druge izvore ( muzika i film) ili pristupe ukljuivanja u atmosferu nekog perioda (uenici se ponaaju ili rade kao da ive u tom periodu , kao robovi, robovlasnici, faraoni). Uenici e razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej, arhiv ili neki lokalitet gdje su sauvani materijalni ostaci iz prolosti. Detaljnije upute za pripremu analize izvora, naine postavljanja pitanja, koritenje razliitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja uenika nalaze se u Priruniku za nastavnike historije . Izradu ovog Prirunika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijeem Evrope i Institutom za Istraivanje udbenika Georg Eckert. Ovaj prirunik moe biti koristan suradnik nastavniku, postavljen je i na Internet stranici www coe. ba .

106

TEHNIKA KULTURA

107

TEHNIKA KULTURA VI RAZRED 1 sati sedmino 35 sati godinje

PODRUJA UENJA ZNANJE

CILJEVI Sticanje znanja:

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA OEKIVANI REZULTATI UENJA Uenici bi trebali imati znanje i razumijevanje o:

-upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo, PVC, -pravilnom itanju i tumaenju gotove tehnike dokumentacije koja se ica; njihovih tehnikih karakteristika i naina proizvodnje i odnosi na jednostavne modele i makete, prerade, -materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo, PVC, ica (pri -upoznavanje uenika s historijatom arhitekture i tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. razredu: papir, karton, ljepenka, koa, platno, plastina folija), kao i o graevinarstva, alatima i priborima za obradu ovih materijala, -uvoenje uenika u graevinsku tehniku, -obradi materijala, prema upustvima predmetnog nastavnika, -upoznavanje uenika sa mjerama zatite na radu u -zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati graevinski objekti u graevinarstvu, cilju ispunjavanja njihovih funkcija, -razvijanje spretnosti i kreativnosti uenika u oblikovanju i -razvoju graditeljstva na podruju BiH i u svijetu, sastavljanju modela i maketa, -sticanje novih znanja iz oblasti saobraajno-tehnike kulture, -sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zatiti ivotne sredine i podizanje nivoa svijesti kod uenika o znaaju ouvanja ivotne okoline i uticaja tehnike u zatiti ivotne okoline. -arhitekturi, graevinarstvu, zanimanjima u graevinskoj tehnici i razvoju graevinske tehnike, stilovima i pravcima u arhitekturi, -graevinskom tehnikom crtanju, simbolima u graevinarstvu, ulozi i znaaju tehnikih crtea projekata u izgradnji graevinskog objekta (crtei formata A4, sa osnovnim crteima - nacrt, tlocrt i bokocrt, sa

108

ilustracijom simbola), tehnikom pismu, materijalima i alatima u graevinarstvu. -graditeljskoj batini, o historijatu znaajnih graevina iz ranijih istorijskih perioda u BiH i na Balkanu. -o saobraajno - tehnikoj kulturi, javnim putevima, objektima na putu i saobraajnim znakovima, putnikom saobraaju, saobraajnim patrolama. -o ekolokim aspektima kulture stanovanja vezanim za zatitu ivotne i radne sredine, mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja ivotnih i radnih uslova u graevinskim objektima. -obrazlaganje najadekvatnije primjene raznih alata u samostalnaoj izradi originalnih predmeta, -pokazivanje zainteresovanosti i ljubavi prema tehnici, svjesnost o znaaju i potrebi tehnike u ivotu,

SPOSOBNOSTI I VJETINE

Razvijanje tehnikih sposobnosti i vjetina: -samostalno uoavanje, saoptavanje termina i procesa u tehnici, poznatih i novih

-samostalna i kvalitetna interpretacija tehnikih dostignua; -svjesno prihvatanje i ispravljanje svojih greaka pri izradi modela i -sistematiziranja tehnikih znanja uz koritenje tehnikih praktinim radovima, ukazivanje i na greke drugih, termina; -koritenje prethodnih tehnikih iskustava i termina u daljem uenju, -prikupljanje, selekcija i koritenje informacija -koritenje induktivnim i analognim miljenjem u rjeavanju razliitih -poreenej zadataka i problema, -vizuelizacija i vizuelno grupisanje procjenjivanje, razliiti naini tehnikog izraavanja i komuniciranja, -koritenje ve formiranih kriterija za procjenu kvaliteta realizacije tehnikih ideja, prilikom -improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predvianje rezultata,

109

induktivno i analogno zakljuivanje, prostorno organizovanje i orijentisanje. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -sve snanije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnikih dostignua; -svjesnost znaaja tehnike u ivotu i potrebi uenja o tehnici kroz itav ivot;

-ispoljavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i elje za praenjem tehnikih dostignua. -traene odgovora pred novim tehnikim zadatkom -slobodno izlaganje miljenja i ideja i poreenje ostvarenog; -razvijanje samopouzdanja, kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehnikih realizacija;

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

-dobronamjerno iskazivanje svog miljenja i potivanje miljenja i -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne elje stavova drugih; za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba; -ukljuivanje u tehnike aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom se -poticanje na samostalnost i samoinicijativu, -djelovanje i na druge da slijede njegov primjer; -uvaavanje argumentacije u branjenju stavova, -pokazuje vie zanimanja za timski rad i socijalizaciju, -donoenje sudova na osnovu provjerenih injenica i izgraenih kriterija, -sluanje argumentacije i kritiko preispitivanje linih stavova i stavova drugih, -afirmacija rada, posebno timskog rada, -pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima, -razvijanje pozitivnih crta linosti, -prepoznavanje vanosti tehnikih znanja u rjeavanju problema i -ocjenjivanje i samocjenjivanje na osnovu objektivnog i sveprisutnosti tehnike u ivotu. konstruktivnog vrednovanja, -samopouzdanje, -kritiko miljenje i zakljuivanje odluka. u donoenju razlitih

110

STRUKTURA SADRAJA
1. Uvod u nastavni predmet Uupoznavanje uenika s nastavnim programom, priprema za rad u kabinetu za tehniki odgoj, organizacija radnog mjesta, higijensko-tehnika zatita 2. Tehnika obrade materijala, makete, modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo, PVC, ica. Porijeklo, osobine, prerada, obrada, radne operacije, alati i maine za obradu navedenih materijala. Ljepila. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehnikog crtanja iz 5. razreda (analiza gotovih tehnikih crtea jednostavnih maketa ili modela). Izrada jednostavnih modela (statikih i dinamikih, naprimjer: model kunog namjetaja, model saobraajnog sredstva sa jednostavnim pogonom - poluge, tokovi) Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su uenici upoznali u 5. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir, karton, ljepenka, koa, platno, plastina folija). 3. Urbanizam, rurizam, arhitektura i graevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu, rurizmu, arhitekturi i graevinarstvu, Historijat arhitekture i graevinarstva. Urbanistiki i regulacioni planovi, sadraj objekata u naselju grad, opi zahtjevi u gradnji naselja 4. Graevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen, drvo, elik, beton...), vezivni materijali (kre, gips, cement..), instalacioni materijali (materijali za elektrine instalacije, materijali za vodovodne instalacije, materijali za centralno grijanje..), izolacioni materijali (staklena vuna, stiropor, staklo..), novi graevinski materijali (gotovi malteri, armirano-betonske konstrukcije, pur- pjena..) 5. Alati i maine u graevinarstvu Mjerni alati, alati za zidarske radove, alati za zemljane radove, alati za tesarske radove, graevinske maine (mjealice, dizalice, kamioni, bageri..) 6. Graevinska tehnika - Projektovanje graevinskih objekata i naselja Visokogradnja, niskogradnja, hidrogradnja, graevinsko tehniko crtanje (kotiranje, mjerilo, itanje tehnikih crtea), razvoj savremenog naselja (praktian rad-izrada makete savremenog naselja), tehnika graenja (praktian rad - izrada makete stambene zgrade) 7. Faze izgradnje graevinskih objekata i mjere zatite na radu Pripremni radovi, temeljni radovi, zidarski radovi, krovni i ostali radovi, ope mjere zatite na radu, line mjere zatite na radu 8. Saobraajno-tehnika kultura Javni putevi, objekti na putu i saobraajni znakovi, putniki saobraaj, saobraajne patrole 9. Tehnika u zatiti ovjekove okoline Upravljanje otpadom, reciklaa graevinskog otpada, ureaji za spreavanje zagaivanja okoline, ureaji i sredstva za gaenje poara 10. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvruje nadleni organ kole na osnovu potreba lokalne zajednice, interesa uenika i mogunosti kole). - Modelarstvo

111

- Maketarstvo - Stari zanati: kujundije, obuari, vezenje i pletenje, lonarstvo, - Agrotehnika: voarstvo, povrtlarstvo - Izrada uila i pomagala - Fotografija - Graditeljstvo: nosive konstrukcije, graevinski materijali, projektovanje naselja - Graditeljska batina u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. Historijski pregledi i ilustracije graevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadubine). Izgled i karakteristike bosanske kue u razliitim dijelovima BiH (Hercegovina, Krajina, Posavina...). Objekti od kulturne, sakralne i druge vrijednosti u BiH. Izrada makete objekta od kulturne, historijske i graditeljske batine.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE - Nastava iz tehnike kulture realizuje se u kabinetu, kolskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). - Kabinet za tehniku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima, priborima, mainama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadraja. - Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktinih vjebi i predavanja. - Za uspjenu realizaciju sadraja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktian rad obezbjediti potrebnu tehniku dokumentaciju, alate, maine i materijale, kao i sredstva higijensko-tehnike zatite.

112

- Svakoj grupi pripada planirani fond asova, a nastava se izvodi u blok asovima (po dva asa). To omoguava svakom ueniku da cio proces doivi, tj. da planira, projektuje i praktino izrauje predmete. - Pri realizaciji programskih sadraja ovog predmeta treba voditi rauna o korelaciji nastavnih sadraja sa drugim predmetima (matematika, likovna kultura, kultura ivljenja, biologija..) - U realizaciji nastavnih sadraja uenici koriste udbenike, dnevnike rada, crtee i ostale izvore znanja. Uenici vode dnevnik rada koji se, po pravilu, uva u koli, s tim da ga uenici mogu povremeno nositi i kui na uvid roditeljima. - Pored svakodnevnog vrijednovanja tehnikih znanja, vjebi i praktinih radova, dva puta godinje treba sistematizovati preeno gradivo i izvriti vrijednovanje putem zadataka objektivnog tipa. - Programske zadatke nastave ovog predmeta kola ostvaruje putem: redovne nastave, slobodnih tehnikih aktivnosti, osmiljenih odgojno-obrazovnih sadraja (izlobe, smotre, takmienja). dodatne nastave,

SADRAJ

ZNANJE

SPOSOBNOSTI

Uvod u nastavni predmet

Tehnika obrade materijala, makete, modeli

-upoznavanje uenika s radom u kabinetu za tehniki odgoj, organizacija radnog mjesta, higijenskotehnika zatita -usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu, PVC-u, ici i alatima i mainama za njihovu obradu;

-shvatanje znaaja tehnikog odgoja

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE -svjesnost znaaja tehnike u ivotu i potrebi uenja o tehnici kroz itav ivot

AKTIVNOST UENIKA

AKTIVNOST NASTAVNIKA

-pravilno koritenje materijala: drvo, PVC, ica, koritenje alata i pribora za obradu ovih materijala, kao i ovladavanje

-inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije; -razvijanje i poticanje svijesti o potrebi

-aktivno praenje -izlaganje nastavnog izlaganja predmetnog gradiva primjenom nastavnika razliitih metoda u cilju to kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva; -sudjelovanje u izlaganju predmetnog -pripremanje nastavne nastavnika i praenje tehnike i tehnologije; multimedijalnih i didaktikog drugih sadraja koji -izrada prezentuju nastavno materijala;

113

-analiza gotovih tehnikih crtea jednostavnih maketa ili modela.

redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala; -izrada jednostavnih modela.

razvoja gradivo na asu; estetike, matovitosti i vlastite kreativnosti; -primjena znanja: itanje i analiza gotovih donoenje sudova na tehnikih crtea, izrada osnovu provjerenih tehnikih crtea, injenica i izgraenih primjena radnih kriterija; operacija i rukovanje alatom; -poticanje na samostalnost i -aktivno uee u radu samoinicijativu; prema uputstvima predmetnog nastavnika -razvoj samosvijesti i aktivna primjena kroz kreativne naine usvojenih znanja iz tehnikog izraavanja: obrade materijala. -afirmacija rada samopouzdanja; -kritiko miljenje i zakljuivanje u donoenju razlitih odluka; -pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova; -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici i -praenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika, kao i aktivno uestvovanje u istom;

-primjena modela interaktivne nastave; -biranje zadataka i problema usklaenih sa mogunostima; -postavljanje razliitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja uenika na kvalitetne odgovore; -koritenje razliitih metoda i strategije u praenju postignua i sposobnosti uenika;

Urbanizam, rurizam, arhitektura i graevinarstvo

-usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu, rurizmu, arhitekturi i graevinarstvu. -usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i graevinarstva; -upoznavanje sa urbanistikim i regulacionim planovima, sadrajem objekata u naselju -

-shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati graevinski objekti. -pravilno shvatanje urbanistikih i regulacionih planova, sadraja objekata u naselju, opih zahtjeva pri gradnji naselja.

-pripremanje, osmiljavanje, i demonstriranje, te praenje i stimulacija svojim ueem; -upuivanje i pokazivanje simulacije -usvajanje osnovnih na kompjuteru; znanja o potrebama i stanovanja i obavljanja -objanjavanje drugih ivotnih potreba, prezentira zahtjevima stanovanja i prethodno pripremljen zahtjevima koje treba obrazovni pano, koji

114

gradu, opim zahtjevima u gradnji naselja.

linim primjerom i djelovanjem u razredu; -iskazivanje svijesti o znaaju tehnike u porodici, koli i okolini; -procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih; -sve snanije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnikih dostignua; -potivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uope. -shvatanje znaaja ocjenjivanja rezultata rada; -interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom; -podrka drugima;

ispuniti objekat namjene;

zajedno graevinski kreira bilo koje uenicima;

sa

-razvijanje opte kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u razliitim oblastima BiH i ostavtinama u BiH i u svijetu;

-pomaganje komunikacije i podsticanje interesa za rad aktivnim ukljuenjem u zajedniki rad;

Graevinski materijali -upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen, drvo, elik, beton...), Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kre, gips, cement..), instalacionim materijalima (materijali za elektrine instalacije, materijalima za vodovodne instalacije, materijalima za centralno grijanje..), izolacioni materijalima
(staklena vuna, stiropor, staklo..), novi

-razumijevanje o potrebi i nainu koritenja razliitih konstrukcionih materijala, vezivnih materijala, instalacionih materijala, elektrinih instalacija, materijala za vodovodne instalacije, materijala za centralno grijanje, izolacionih materijala, novih graevinskih materijala.

-ostvarivanje -uestvovanje u produktivne stvaralake kreiranju obrazovnog atmosfere u odjeljenju; panoa, uz adekvatnu pripremu, primjenom -iniciranje, organizacija do sada usvojenih i lono uestvovanje u znanja iz ove oblasti interpretaciji i vezanih za razliite improvizaciji u materijale, izradom interakciji; ilustracija-crtea, kao praenjem zanimljivih -motivisanje i lanaka i informacija iz upuivanje uenika na druge izvore znanja medija. pored udbenika;. -preciziranje znanja: dovoljnog, srednjeg i visokog nivoa, koja treba uenik usvojiti, odvajanjem bitnog od nebitnog;

graevinskim materijalima (gotovi


malteri, armiranobetonske konstrukcije, pur- pjena.)

115

Alati i maine u graevinarstvu

-usvajanje znanja i razumjevanje rada mjernih alata, alata za zidarske radove, alata za zemljane radove, alata za tesarske radove; -usvajanje znanja o graevinskim mainama.

-shvatanje potrebe koritenja i funkcija alata u graevinarstvu, kao i graevinskih maina (mjealice, dizalice, kamioni, bageri..)

Graevinska tehnika Projektovanje graevinskih objekata i naselja

-usvajanje osnovnih znanja o razliitim oblastima graevinske tehnike; -upoznavanje sa graevinskim tehnikim crtanjem i njegovim pravilima.

Faze izgradnje graevinskih objekata i mjere zatite na radu

-upoznavanje sa pripremnim radovima, temeljnim radovima, zidarskim radovima,

-usvajanje osnovnih -osmiljavanje i znanja o alata u realizacija simulacione graevinarstvu, kao i igre za djecu; graevinskih maina; -samopouzdanje, jasan -pomo uenicima u osjeaj vlastitih moi i -stalno uee kroz samostalnom i grupnom limita; redovnu nastavu i radu; vannastavne aktivnosti; -svjesno -poreenje rezultata obavljanje -uredno pisanje svih prilikom praenja i zadatke i obaveze procjene individualnih (kao pojedinac ili dio informacija koje daje nastavnik. postignua; grupe), radi postizanja -primjena usvojenih -uoavanje vanosti kolektivnog uspjeha; znanja iz graevinskog -procjenjivanje visokogradnje, interesovanja i napretka -razvijanje i poticanje tehnikog niskogradnje, o potrebi crtanja, znanja vezanih uenika; hidrogradnje u svijesti razvoja estetike, za zahtjeve svakodnevnom ivotu; -redovno ocjenjivanje matovitosti i vlastite graevinskog objekta, rada uenika i voenje kreativnosti; za kulturu stanovanja, -primjena ekonomino, ekoloko i urednih zabiljeki; graevinskog tehnikog crtanja (kotiranje, -adaptivnost i estetsko ureenje; -saradnja sa roditeljima mjerilo, itanje fleksibilnost u prihvatanju promjena. tehnikih crtea); -izrada maketa i njihovo ukljuivanje graevinskih objekata: u rad; -izrada praktinog rada visokogradnja, -voenje evidencije (makete savremenog niskogradnja, svojih zapaanja o naselja i makete hidrogradnja; napredovanju uenika. stambene zgrade) -shvatanje znaaja -aktivno uestvovanje u razliitih vrsta radova u svim prezentacijama graevinarstvu, kao i nastavnika koje se optih i linih mjera odnose na razliite faze -podsticanje kreativnosti;

116

krovnim i ostalim radovima, kao i sa opim mjerama zatite na radu i linim mjerama zatite na radu

zatite na radu

graevinskih radova; -uredno pisanje svih informacije koje daje nastavnik; -pomaganje nastavniku. -usvajanje osnovnih znanja o saobraajnotehnikoj kulturi (bezbjednost, pravila i propisi, pratei objekti koji se direktno oslanjaju na objekte niskogradnje i visokogradnje). -usvajanje znanja o ekolokim aspektima ivota, mjerama zatite ivotne i radne sredine, mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja ivotnih i radnih uslova u graevinskim objektima. -aktivnost na izradi -koordinacija rada i ilustracija-crtea, usmjeravanje aktivnosti praenje zanimljivih uenika;

Saobraajno-tehnika kultura

-usvajanje znanja o javnim putevima, objektima na putu i saobraajnim znakovima, putnikom saobraaju, saobraajnim patrolama

-prepoznavanje osnovnih saobraajnih pojmova, saobraajnih znakova itd.

-pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici linim primjerom i djelovanjem u razredu; -shvatanje uloge kritikog miljenja i zakljuivanja u donoenju razlitih odluka.

Tehnika u zatiti ovjekove okoline

-usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom, reciklai graevinskog otpada, ureajima za spreavanje zagaivanja okoline, ureajima i sredstvima za gaenje poara

-prepoznavanje vanosti upravljanja otpadom, reciklae graevinskog otpada, ureaja za sprijeavanje zagaivanja okoline, ureaja i sredstava za gaenje poara, koritenje dodatnih izvora znanja.

-adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena; -donoenje sudova na osnovu provjerenih injenica i izgraenih kriterija;

Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvruje nadleni organ

-proirivanje znanja i -samostalno sticanje novih znanja iz prouavanje navedene oblasti: modelarstvo, oblasti, prikupljanje

-jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne elje za

117

kole na osnovu potreba lokalne zajednice, interesa uenika i mogunosti kole).

maketarstvo, stari zanati, agrotehnika, izrada uila i pomagala, fotografija, graditeljstvo, graditeljska batina u BiH

informacije i podatke, sticanje vjetina, posmatranje i zakljuivanje

bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba; -poticanje samostalnost samoinicijativu; -afirmacija rada samopouzdanja; -uloga kritikog miljenja i zakljuivanja u donoenju razlitih odluka. na i

lanaka i informacija sa medija, kreiranje -korienje razliitih obrazovnog panoa; metoda i strategije u praenju postignua i -dopunjavanje panoa sposobnosti uenika; novim zapisima; -motivisanje za -dosljedno izvravanje pojedinani i grupni rad svih zahtjeva uenika; nastavnika u -objanjavanje i individualnom, prezentacija grupnom i frontalnom prethodno radu; pripremljenog -korienje udbenika i obrazovnog panoa, koji kreira literature. zajedno sa uenicima.

118

INFORMATIKA

119

INFORMATIKA VI RAZRED 2 sata sedmino 70 sati godinje

UVOD Nastavni predmet Informatika ima znaajnu ulogu u procesu upoznavanja uenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Dostignua i sadraji iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagoeni su uzrasnoj dobi uenika osnovne kole i treba da omogue: - upoznavanje s osnovnim principima i praktinim rjeenjima na kojima je zasnovana raunarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja), - sticanje umijea upotrebe savremenih raunara i aplikativnih programa, - stvaranje navika za koritenje informacijske i komunikacijske tehnologije i - sticanje i razvijanje sposobnosti za rjeavanje problema u razliitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. Osnovna znanja, umijea, navike i sposobnosti za rjeavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije etiri su odrednice na kojima poiva koncepcija nastave Informatike. PODRUJA UENJA CILJEVI
- da uenicima omogui da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom drutvu; - da uenici upoznaju strukturu raunara; - da se upoznaju sa osnovnim mogunostima softvera ope namjene; - da uenici upoznaju osnovne karakteristike

ISHODI UENJA
- osnovna znanja o strukturi raunara, njegovoj primjeni u raznim djelatnostima, primjeni u komunikaciji i rjeavanju problema; - osnovna znanja i vjetine povezivanja raunara sa prateom opremom, postupke ukljuivanja i iskljuivanja raunara, pokretanja i koritenja uobiajenih programa (operativni sistemi, opa aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika); - osnovna znanja o jednom programskom jeziku;

OSNOVNA ZNANJA

120

UMIJEA I VJETINE

SPOSOBNOSTI ZA RJEAVANJE PROBLEMA

NAVIKE, STAVOVI

programskih jezika; - da uenike upozna sa nainima komuniciranja posredstvom razliitih medija; - da uenike upozna sa nainima koritenja Internet usluga; - da uenicima predstavi naine pohranjivanja i uvanja informacija u raunarima; - da uenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa raunarima i drugom opremom; - da uenike upozna kako mogu uspjeno upotrebljavati ulazno-izlazne ureaje; - da se uenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i koritenju raunara i prateih ureaja; - da uenike upozna kako mogu uspjeno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza; - da uenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za uenje i istraivanje; - da uenike upozna sa nainima rjeavanja problema uz pomo raunara; - da uenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podrku vlastitim i grupnim rezultatima uenja; - da uenicima predstavi mogue sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na naine njihova otklanjanja; - da uenici prihvate oblik timskog rada pri rjeavanju problema. - da uenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe raunarske i informacione

- osnovne vjetine pretraivanja Interneta i slanja i primanja elektronike pote; - osnovne vjetine rjeavanja problema uz pomo raunara (unos teksta i njegov prikaz, rjeavanje numerikih zadataka uz pomo ICT-a); - vjetine individualnog i kolektivnog rada u grupama rjeavajui zadatke uz pomo ICT-a; - osnovne vjetine pretraivanja Interneta i slanja i primanja elektronike pote;

- sposobnosti koritenja softvera ope namjene (opa aplikacijska programska sredstva: obrada teksta, rad sa proraunskim tablicama i grafikom); - sposobnost za donoenje zakljuaka na temelju prikupljenih informacija; - sposobnost algoritamskoga naina razmiljanja pri rjeavanju svakodnevnih problema. - navika koritenja informatike literature; - navika pretraivanja i prikupljanja informacija elektronskim putem, putem Interneta;

121

tehnologije; - da uenicima ukae na pravne i etike principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukae na posljedice njihova naruavanja; - da uenicima ukae na potrebu da koriste raspoloivu literaturu;

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadraji podijeljeni su u sedam nastavnih tema, to samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaeni svi sadraji koje je mogue izuavati na ovom uzrasnom nivou. Nastavne teme omoguuju da se izvedbeni program prilagodi tehnikim mogunostima pojedinih kola. Naime, njegovo potpuno izvoenje zahtijeva odreeni standard tehnike opremljenosti. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad uenika na raunaru, po principu: jedan raunar jedno radno mjesto jedan uenik. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: - izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji e biti preferirani u nastavi, - odreivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predvieno koji se sadraji obrauju u prvom a koji u drugom polugoditu); - izbora praktinih vjebi koje treba kombinovati sa sadrajima drugih nastavnih predmeta. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rjeavanje problema uz pomo raunara ne preporuuje se upotreba vie programskih jezika. Korelacija sa nastavom matematike (matematike osnove funkcionisanja raunara) i tehnike kulture (raunala su sastavni dijelovi mnogih tehnikih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva, ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i knjievnosti, stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenou), likovne kulture (raunarski dizajn, grafiki i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izraavanja) i drugih nastavnih predmeta.

122

Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadrajima drugih predmeta mogla bi omoguiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije.

SADRAJ Uvod Potreba za raunarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i drutva u cjelini.

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Spoznaje o ulozi i razumijevanje znaaja raunarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog djelovanja i drutva u cjelosti. Razvoj raunara kroz historiju.

SPOSOBNOSTI Sposobnost zakljuivanja na osnovu dobijenih informacija.

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE Pravilan stav prema raunarskoj tehnologiji i njeno koritenje u svim moguim situacijama.

AKTIVNOST UENIKA Aktivno sluanje i ukljuivanje u raspravu o razvoju raunarske tehnike i tehnologije. Uee u demonstraciji raunarske opreme. Voenje pribiljeki.

AKTIVNOST NASTAVNIKA Prezentacija nastavnih sadraja. Organizovanje i voenje rasprave o razvoju ICT-a. Demonstracija raspoloive raunarske opreme. Zakljuivanje rasprave. Upute za dalji rad.

123

1. Matematike osnove rada raunara Predstavljanje podataka u raunaru. Bit. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan), nizovi bita i mogua stanja.

Razumijevanje pojmova: podatak, bit, vrijednost bita, nizovi bita i mogua stanja. Poimanje predstavljanja podataka u raunaru.

Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita.

Formiran pravilan stav prema matematikim osnovama rada raunara.

Aktivno uee u nastavnom procesu. Zapisivanje bita i nizova bita.

Izlaganje nastavnih sadrraja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada. Ukljuivanje uenika u nastavni proces. Motivisanje uenika da prate izlaganje. Kontrola individualnog napredovanja uenika u usvajanju znanja. Ocjenjivanje.

Brojevi zapisani nizom do etiri bita. Teinska vrijednost bita, binarni zapis broja, binarna cifra, zapis broja nula i raspon zapisa brojeva.

Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. itanje binarnih brojeva. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa etiri cifre.

Odreivanje vrijednosti bita. Zapisivanje binarnog broja. Zapisivanje i itanje binarne cifre.

Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. Ima pozitivan odnos prema uenju osnova rada raunara.

Prati predavanje. Izvrava instrukcije nastavnika. Pomae drugim uenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju. Aktivno uestvuje u nastavnom procesu. Prati uputstva nastavnika.

Izlae nastavno gradivo. Daje karakteristine primjere zadataka iz binarne algebre. Motivie uenike da savladaju predvieno gradivo. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. Prema potrebi daje dodatna objanjenja grupi uenika ili svima.

Bajt. Bajt kao niz bita, mogua stanja i brojne vrijednosti, uzastopno mnoenje sa dva.

Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. Zna odreivati mjesnu vrijednost svake cifre, uzastopnim mnoenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva.

Sposoban je da interpretira steana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numerike matematike.

Zauzeo je stav da treba tumaiti binarnu algebru kao matematike osnove funkcionisanja raunala i drugih elektronskih ureaja. Stekao je naviku da sa drugim uenicima raspravlja o zadacima koje treba da rjeavaju.

124

Kodiranje. Prikazivanje znakova nizom bitova. Binarno kodirani decimalni zapis.

Razumije i shvata pojam kodiranje. Zna prikazati znakove nizom bitova. Zna binarno kodirati decimalni zapis.

Sposoban da objesni pojmove: bit, bajt, binarni zapis, decimalni zapis, kodiranje. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga rijei.

Iskazuje intetres za prouavanje matematikih osnova funkcionisanja raunara. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih uenika.

Rjeava zadatke koje postavlja nastavnik. Vjebe uredno biljei u svesku. Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika.

Ponavlja i sistematizuje izloeno gradivo. Provjerava postignua uenika, njihova znanja, sposobnosti i ponaanje. Vri evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. Transparentno vri ocjenjivanje.

2. Arhitektura raunara Hardware (mainska oprema raunara). Dijelovi raunara, procesor, radna memorija, pomone memorije, ulazno izlazne jedinice, adresne i podatkovne veze. Kuite raunara, ukljuivanje, iskljuivanje, restartovanje raunara, hlaenje raunara. Odravanje raunara.

Zna dijelove raunara. Usvojio je potrebna znanja o svim dijelovima raunara: procesor, radna memorija, pomone memorije, ulaznoizlazne jedinice. Upoznat je i zna razliite pojavne oblike linih raunara. Zna vanost linih raunara kao pomagala u uenju. Uoava razliku izmeu programske i mainske opreme raunara i zna pojasniti njihovu nerazdruivost. Nauio je ulogu obje vrste opreme raunara (programske i mainske). Zna razlikovati raunare, kao i

Sa sigurnou prepoznaje i pokazuje dijelove raunara. Sposoban je prepoznati vrste i oblike raunara. Sposoban je koristiti dodatnu opremu raunara. Uspjeno puta u pogon raunar i dodatnu opremu. Po potrebi restartuje rad raunara. Sloenije operacije rada sa raunarom povjerava srtunim licima. Obezbjeuje kvalitetne prostorne uslove za rad raunara te za smjetaj dodatne opreme. Vri jednostavnija

Ima potrebnu panju i oprez pri radu sa raunarom i drugom raunarskom opremom. Koristi raunar za izvravanje kolskih zadataka i zadataka koje obavlja kod kue. Stekao je naviku da raunar koristi kao neophodno sredstvo za uspjeno uenje. Svoja iskustva u radu sa raunarom prenosi na druge. Uspjeno u diskusijama tumai znaaj raunara. Odrava raunar i vodi brigu da uslovi u kojima ureaji rade budu u skladu

Aktivno prati izlaganje nastavnika. Izvrava uputstva i instrukcije. Uredno vodi pribiljeke, a dokumentaciju redovno aurira i stavlja na uvid nastavniku. Ukjluuje se u demonstriranje raunara, raunarske opreme. Postupke rada prethodno provjerava i ukazuje drugim na pravilan rad ukoliko je to potrebno. Ukljuuje se u

Priprema i izlae nastavno gradivo. Demonstrira opremu i postupke rada. Priprema tekstualna uputstva za postupanje i rad uenika. Kontrolie rad uenika. Prati napredovanje uenika u uenju i izvoenju vjebi u toku nastave. Prema potrebi daje dodatna objanjenja. Stvara povoljnu mikro klimu u kabinetu informatike. Zajedno sa uenicima pravi raspored radnih

125

pojednine vanjske i unutranje dijelove mainske opreme. Shvatio je ulogu CPJ, matine ploe i RAM-memorije. Nauio je jedinice za mjerenje brzine rada raunara i kapacitet memorije. Organizacija rada raunara. Software i njegove vrste: - operativni sistemi, vrste operativnih sistema, zadaci OS, grafiki interfejs, podizanje (pokretanje) sistema, uvodni ekran, radna povrina, dijelovi radne povrine, pokaziva mia, prozor, startni meni, - programski jezici, - aplikativni software. Vrste programske opreme, nabavljanje i pravo koritenja programske opreme (licencni softver). Odravanje sistema. Razumije i nain rada raunara. Upoznao je elemente interfejsa OS. Zna uspjeno pokrenuti OS i aplikativni softwer. Nauio je i uspjeno radi s grafikim sueljem kao i njegov izgled. Zna upravljati korisnikim fajlovima i folderima kao i osnovne operacije s njima. Usvojio je osnovne principe odravanja operativnog sistema, aplikativnih programa i odravanje mehanikih dijelova raunara i njegovih ulazno izlaznih (prikljunih) jedinica.

ienja i odravanje.

sa zahtjevima.

aktivnosti pri ureenju kabineta.

mjesta i ureuje ih prema standardnim zahtjevima i HTZ pri radu sa raunarima. Podstie uenike u radu i zajedno sa njima osmiljava izgled kabineta.

Sposoban je objasniti rad raunara. Pokree operativni sistem. Primjenjuje u jednostavnim oblicima aplikativni softver. Koristi grafiko suelje i prilagoava ga prema potrebama. Upravlja dokumentima, datotekama, direktorijima. Vri jednostavnije postupke odravanja i kontrole operativnog sistema. Kontrolie aplikativni softver prije upotrebe.

Pravilno drugima tumai rad raunara. Stekao je naviku da koristi mjere zatite. Potuje redoslijed postupaka pri putanju sistema u rad i pri njegovom iskljuivanju. Prikuplja interesantne lanke o raunarima, raunarskoj opremi, operativnim sistemima, aplikativnom softveru i dr. te ih uz dozvolu nastavnika prezentuje na asu. Izrauje zidne slike i panoe.

Aktivno se ukljuuje u nastavni proces. Pomae nastavniku pri demonstraciji rada raunara. Izvrava instrukcije nastavnika. Pomae drugim uenicima. Trudi se da doprinese kvalitetnoj radnoj disciplini na asu.

Planira i osmiljava rad u kabinetu informatike. Prezentuje gradivo na savremen nain. Koristi najpogodnije metode i oblike rada. Prati i procjenjuje individualna postignua uenika. Analizira i uporeuje ih sa uspjehom u prethodnom razredu. Uporeuje aktivnosti i rezultate rada i uenja uenika u odjeljenju i sa uspjehom u drugim odjeljenjima.

126

Organizacija podataka na raunaru, zapis i pristup datotekama, stablo mapa. Vrste datoteka: sistemske, podatkovne i izvrne datoteke.

Ima znanje o nainu organizacije podataka, sistemu pomoi, prilagoavanju. Nauio je raditi sa datotekama i direktorijima (kopiranje, preimenovanje, premjetanje), i sa pogonskim programima. Zna instalirati programsku opremu i ukloniti jednostavne programe s raunara.

Uspjeno koristi postojee datoteke. Formira prema potrebi nove datoteke. Stablo mapa koristi za organizovanje i uvanje dokumenata. Na odgovarajue lokacije smjeta nove dokumente i datoteke.

Izgradio je pravilan pristup i racionalno koristi mogunosti organizacije podataka na raunaru. Pravilno koristi sistemske, podatkovne i izvrne datoteke. Za sloenije radnje trai savjet i preputa ih nastavniku.

Praenje izlaganja nastavnika. Izvodi potrebne postupke za savladavanje gradiva. Potuje uputstva. Ukljuuje se u rad informatike i raunarske sekcije.

Izlae nastavno gradivo. Demonstrira postupke organizacije podataka na raunaru. Daje neophodne upute. Priprema grafikone i druga sredstva za demonstranje organizacije podataka. Prati i vrednuje rad i kompletnu aktivnost uenika.

3. Primjena raunara Tekst procesori (editori). Primjena tekst procesora i primjer rada sa jednostavnim tekst procesorom. Ureivanje teksta i osnovne strukture: liste, nabrajanje, tabele, zaglavlja, kolone, slike, brojevi stranica, struktura dokumenata: paragrafi, sekcije. Odreivanje jezika, provjera pravopisa, samoispravljanje, podeavanje. Ispis dokumenata.

Znati napisati i oblikovati razna pisma, molbe, zahtjeve, referate, seminarske radove itd. Znati kako se pokree i zatvara tekst procesor. Znati otvoriti i spasiti dokument. Izmjene i brisanje teksta u dokumentu, oznaavanje teksta, ponitavanje izmjena, premjetanje i kopiranje teksta. Izbor vrste i veliinu pisma, odrediti boju, dodatno isticanje teksta. Oblikovanje odlomaka, poravnanje, tabulatori.

Koristi program za pisanje teksta pomou raunara. Sposobnosti: otvoriti i spasiti novi dokument, mijenjati, brisati i premjetati dijelove teksta, traiti, mijenjati rijei u tekstu. Oblikuje izgled stranice. Radi sa tabelama, crteima i slikama. Ispis dokumenta.

Povezati naueno o obradi teksta s uenjem sadraja iz Bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, te sa sadrajima Engleskog jezika i drugih nastavnih predmeta. Koritenje znanja o obradi teksta u uenju Rad u timu. Zajednike aktivnosti na obradi teksta, crtea, slika i izradi zidnih tabela, grafikona i ema. uvanje i odravanje raunarske opreme. Afirmativno govori o mogunostima i znaaju

Aktivno uestvovanje u nastavnom procesu. Komunicira sa drugim uenicima i doprinosi lijepom ambijentu. Radi na raunaru nadahnuto i sa zadovoljstvom. U kabinetu odrava red i ima pravilan odnos prema sredstvima i opremi.

Nastavno gradivo izlae na popularan nain tako da uenici sa motivacijom i zadovoljstvom prate nastavu. Aktivno je ukljuen u rad uenika i njihovo obavljanje vjebi. Stalno je u toku ta uenici rade i usmjerava njihove aktivnosti. Prati individualno napredovanje uenika.

127

Oblikovanje stranice dokumenta, zaglavlje, podnoje, promjena izgleda stranice, pisanje u kolonama.

raunara.

Formatiranje dokumenata, prikaz i primjena najee koritenih traka sa alatima. Crtanje jednostavnih i sloenih geometrijskih likova.

Zna odrediti format dokumenta, podesiti alatne trake i postaviti potrebne alate. Zna koristiti alat za crtanje jednostavnih i sloenih geometrijskih likova.

Uspjeno crta geometrijske likove. Samostalno kreira potrebne forme geometrijskih likova. Kombinuje: vie osnovnih u sloenije likove. Koristi boje za ispunu.

Steeno znanje primjenjuje u nastavi matematike, tehnike kulture, likovne kulture i kulture ivljenja. Zna da koristi pri crtanju u slobodnom vremenu.

Ispoljava zadovoljstvo postignutim rezultatom.

Pomae uenicima da uspjeno podeavaju alatne trake i da koriste sve mogunosti tekst procesora. Omoguuje uenicima da steknu samopouzdanje pri izvravanju postavljenih zadataka.

Programi za crtanje. Primjena programa za crtanje i primjer rada uz objanjenje osnovnih pojmova: linije i debljine linija, boje i bojenje, geometrijski likovi, etkica, brisa. Umetanje teksta. Isijecanje, kopiranje i zakretanje dijelova slike.

Zna koristiti jednostavan program za crtanje. Razumije kako se mogu odreivati vrste i debljine linija, kako se mogu koristiti boje i drugi raspoloivi elementi i alati. Zna isijecati i kopirati dijelove slike. Zna umetati tekst u crte.

Izrauje jednostavne crtee. Radi sa slikama. Koristi mogunosti programa za crtanje. Sposoban je da znanje primjenjuje pri uenju i savladavanju programskih sadraja iz drugih predmeta: tehniki odgoj, kultura ivljenja, biologija i dr.

Ispoljava pravilan odnos prema uenju crtanja pomou programa. Koristi steena znanja u nastavi drugih predmeta. Prenosi znanje na druge uenike. Pokazuje spremnost za saradnju i zajedniki rad. Unaprijed se priprema za nastavu.

Aktivno prati nastavu. Na vrijeme izvrava zadatke i pomae drugim uenicima koji zaostaju. Stavlja se na raspolaganje nastavniku da se nastavni proces uspjenije realizuje.

Program za crtanje i njegove mogunosti uenicima jednostavno predstavlja da ga uenici brzo savladaju i steknu dobar predslov za rad s drugim programima iste namjene. Koritenjem programa za crtanje kod uenika razvijati matu i kreativnost.

128

Koritenje meuspremnika u radu s programima. Sadraji meuspremnika. Primjeri koritenja na tekst procesorima i programima za crtanje.

Zna raditi sa meuspremnikom i u potpunosti vlada sa sadrajima smjetenim u meuspremnik. Zna koristit jedan aplikativni program za crtanje. Zna izraditi sloeniji crte pomou programa. Zna gdje moe upotrijebiti program za crtanje.

U toku rada na tekstu i crtanja koristi mogunosti meuspremnika. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja teksta sa crteima. Razvio je logiko razmiljanje o nainima kombinovanja teksta sa crteima. Sposoban je izraivati crtee i spremiti kao bitmapnu grafiku. Sposoban je mijenjati izgled zaslona koristei BMP datoteke.

Izgradio je naviku da znanje o obradi teksta i crtanju pomou programa koristi u svakodnevnom uenju. Znanja koristi i u druge svrhe u slobodnom vremenu.

Prenosi iskustva na druge uenike. Ukljuuje se u rasprave i zajednike aktivnosti u savladavanju gradiva.

Prati individualno napredovanje svakog pojedinog uenika. Uenike podstie u radu, pohvaljuje uspjene i one koji pomau drugim uenicima. Ocjenjuje i vrijednuje ukupna postignua uenika.

Piksel. Mapa piksela. Bitmapirana grafika. Poveavanje i smanjivanje pogleda na sliku. Promjena veliine crtea, dubina boja, kontrast i osvijetljenost.

Uspjeno poima piksel kao element slike odnosno kao jednu taku na slici. Zna ta je mapa bitova. Ima znanje o prenoenju grafike (slika) iz memorije na zaslon. Zna koristiti mogunosti promjene veliine crtea te mijenjati kontrast i osvijetljenost.

Ima naviku da BMP grafiku koristi kao moan vizuelni efekat u komunikaciji sa raunarom.

Prenosi steeno znanje na druge uenike. Rado pokazuje drugim uenicima kako da savladaju upotrebu BMP grafike.

Ukljuuje uenike u nastavne aktivnosti, podrava ih i stimulie. Vri ponavljanje i sistematizaciju gradiva obraene nastavne teme. Provjerava postignua uenika, njihova znanja, sposobnosti i ponaanje. Vrijednuje postignua uenika.

4. Programiranje Pojam algoritma. Osnovne algoritamske strukture: slijedna, ciklika i struktura grananja (odluivanja).

Usvojio pojmove: programiranje, algoritam, algoritamske strukture. Zna ta su strukture: slijedna, ciklika i grananje.

Sposobnost opisivanja i objanjavanja pojma algoritma. Sposobnost uoavanja razlike izmeu slijedne, ciklike i strukture grananja.

Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. Prihvata algoritamski nain razmiljanja (logiku) pri rjeavanju problema.

Ukljuuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom nainu rjeavanja problema. Aktivan je u toku nastavnog procesa.

Nastavnu grau iznosi na popularan nain, pristupaan i prihvatljiv za veinu uenika. Vodi rauna o sloenosti nastavnih sadraja pa ih zato postupno izlae.

129

Prikaz algoritma. Grafiki i jeziki (pseudokod) nain prikaza. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i sloenih geometrijskih likova.

Zna simbole za grafiko prikazivanje algoritma, te zna jeziki prikaz. Posjeduje znanje kako se pie algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova.

Izgraena sposobnost za pisanje algoritma, opisivanje korak po korak postupka za rjeavanje nekog problema ili zadatka. Izgraena sposobnost grafikog predstavljanja algoritma.

Prihvata kao neophodnost da se rjeavanje nekog problema treba planirati, unaprijed je potrebno predvidjeti postupke, korake. Prihvata injenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rjeavanje problema. Stekao je naviku koritenja mogunosti koje prua raunarska mrea.

Rjeava postavljene zadatke. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rjeava ih. Donosi na asove lanke o rogramskim jezicima iz informatikih asopisa Prati izlaganje nastavnika. Uredno vodi zabiljeke na asu.

Izlae nastavno gradivo. Prati napredovanje uenika. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma, a onda prelazi na sloenije zadatke. Demonstrira primjere gotovih algoritama.

5. Mree raunara Raunarske mree, vrste, veliina, namjena, naini povezivanja.

Zna ta su raunarske mree i koja im je namjena. Vlada sa podacima o vrstama mrea, njihovoj veliini i namjeni, te o nainima povezivanja. Potpuno je razumio ta je Internet. Zna ulogu i mogunosti Interneta a posebno www i Email.

Sposoban je ukljuiti raunar na mreu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje).

Priprema nastavni proces. Aurira stanje raunara i dovodi ih u funkciju. Izlae nastavno gradivo u vezi sa mreama raunara. Koristi raspoloiva nastavna sredstva Prati napredovanje uenika. Organizuje efikasan rad tako da uenici stiu kvalitetna i trajna znanja o raunarskih mrea. Demonstrira koritenje preglednika, web petraivaa i daje uputstva o nainima pretrage.

Internet kao globalna mrea raunara. Osnovni servisi, www, elektronika pota (poiljaoc i primatelj, struktura elektronikog maila).

Sposoban je koristiti usluge www i E-mail

Mogunosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju.

Uestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Steeno znanje prenosi na druge uenike. Ukljuuje se u rad Internet sekcije. Podatke kojima raspolae ustupa i drugim uenicima.

Web preglednici, web pretraivai, naini pretrage. Zapisivanje stranica.

Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Zna kako se vri pretraivanje i nalaenje potrebnih podataka.

Sposoban je pronai potrebne podatke i izvriti selekciju.

Ima naviku traenja podataka koji su mu potrebni za uenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta.

130

Vrste datoteka koje se susreu na webu. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Slika, zvuk i video. Programi za njihovu reprodukciju.

Zna ta su datoteke weba. Zna za mogunosti kombinovanja (istovremenog koritenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Zna programe kojim se vri reprodukcija

Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. Sposobnost koritenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika, zvuk i video). Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih, slikovnih, zvunih i video zapisa. Kreativan je i uspjeno kreira zadne videozapise.

Ima naviku da koristi mogunosti hiperteksta i multimedije npr. za uenje sadraja iz muzike kulture ali i drugih nastavnih predmeta.

Aktivno uestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima.

Ponavljanje i vjebanje. Utvrivanje steenih znanja.

Rad sa slikovnim, zvunim i video dokumentima. Kreiranje video zapisa, izdvajanje dijelova u zasebne datoteke, sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadraja. 6. Rjeavanje problema uz pomo raunara Tablini kalkulatori i primjer primjene. elija, red i kolona. Regija.

Zna mogunosti rada sa slikovnim, zvunim i video dokumentima. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Zna objediniti multimedijalne zapise.

Ispoljava progresivne ideje u koritenju hiperteksta i multimedije. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za biljeenje dogaaja. Razvio je potrebu da razne podatke obrauje i predstavlja u tablicama.

Ispoljava postignuto znanje. Uestvuje u kreiranju kolskih videozapisa. Ukljuuje se u rad kolske videosekcije. Slijedi uputstva nastavnika. Kreira samostalno izgled tablice. Pomae drugim uenicima.

Organizuje rad kolske videosekcije. Praenje i evidencija postignua uenika. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. Istie potrebu i znaaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Demonstrira mogunosti tablinog kalkulatora. Daje jednostavne zadatke. Demonstrira nain formatiranja, autoformatiranja te naine rada sa linijama. Demonstrira upotrebu boje za linije i elije.

Prihvatio je i uspjeno upotrebljava pojam tablini kalkulator te razumije ta su elije, redovi, kolone i ta je regija.

Otvara program koji obrauje tablini kalkulator i uspjeno vri pripreme za rad. Odreuje broj elija, broj kolona, broj redova. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. Uspjeno formatira i koristi mogunost autoformatiranja.

Formatiranje i autoformatiranje. Linije, debljine i vrste linija boje, bojenje elija.

Stekao je znanje o nainima odreivanja vrste i debljine linija, njihove boje te o bojenju elija, redova i kolona.

Kreativan je pri koritenju tablinog kalkulatora.

Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tablinim kalkulatorom.

131

Sortiranje u tablicama. Sabiranje u tablicama.

Poima pojmove sortiranja u tablicama. Nauio je kako se sabira.

Obavlja sortiranje. Uspjeno obavlja raunsku operaciju sabiranja.

Svoja znanja o mogunostima tablinog kalkulatora primjenjuje pri uenju sadraja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u koli, ali i na drugim mjestima.

Sarauje sa drugim uenicima i nastavnikom. Samostalno kreira realne zadatke. Ukljuuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. Prati uputstva nastavnika.

Demonstrira sortiranje i sabiranje. Kontrolie rad uenika. Usmjerava, pokazuje. Motivie uenike. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije, pohranjivanja, prikazivanja i zatvaranja. Istie znaaj prezentacije. Provjerava postignua uenika i vri evidenciju. Transparentno ocjenjuje.

Prezentacije i primjeri primjene. Kreiranje prezentacije i rad sa jednostavnim programom za izradu prezentacije.

Zna kreirati prezentaciju, sauvati, pohraniti i otvoriti postojeu prezentaciju

Uspjeno kreira prezentaciju. Prikazuje prezentaciju i objanjava.

7. Sigurnost pri radu sa raunarima Raunarska ergonomija. Postupci pravilne upotrebe raunarske opreme.

Zna protumaiti pojam raunarske ergonomije. Zna pravilne postupke pri upotrebi raunarske opreme. Zna posledice nepravilnog koritenja opreme i njihov uticaj na organizam ovjeka, pogotovo mladih koji su u razvoju.

Postupa u skladu sa uputama za koritenje raunarske opreme (tastatura, mi, monitor, kuite, tampa, skaner, zvunici i dr.). Primjenjuje predviene procedure.

Stvorio je naviku potovanja predvienih postupaka (procedura). Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. Obavezno koristi proizvoake deklaracije i tampane kataloge sa uputstvima

Aktivno uestvuje u demonstraciji pravilnih postupaka. Slijedi uputstva nastavnika. ita i tumai proizvoake deklaracije, uputstva i drugi tampani i grafiki materijal. Uestvuje u diskusijama u vezi sa zatoitom raunara i njihovim pravilnim

Demonstrira pravilnu upotrebu raunarske opreme. Upozorava. Priprema u pisanoj formi najvanije sadraje. Istie znaaj pravilnog koritenja i posljedice nepravilne upotrebe opreme.

Zatita i odravanje raunarske opreme (disc defragmenter, backupsigurnosna kopija i sl.).

Upoznat je sa potrebom zatite i odravanja raunarske opreme. Zna namjenu softverskih

Obavezno primjenjuje mjere zatite pri radu sa raunarom i ostalom opremom.

Navikao je da u raunaru, na disku defragmentira presloi podatke. Pravi sigurnosne kopije

Istie i tumai znaaj zatite raunara, njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa

132

programa i alata za zatitu.

esto koristi programe kao to su disc defragmenter i bacup.

dokumenata i datoteka.

odravanjem. Iznosi negativne, ali i pozitivne primjere.

(softvera). Daje uputstva kako se to uspjeno ostvaruje.

Virusi i zatita od virusa. Scan disc.

Zna ta znai rije virus u raunarskoj i informatikog terminologiji. Zna vrste programa za zatitu od virusa.

Uspjeno koristi antivirusni program. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa.

Stvorio je naviku da obavezno pregleda prikljueni medij na raunalo koristei neki od antivirusnih programa.

Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zatitu.

Sistematizuje preeno gradivo. Primjenjuje standardne forme provjere znanja. Transparentno vrijednuje postignua uenika i predlae zakljunu ocjenu.

133

LIKOVNA KULTURA

134

LIKOVNA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmino 35 sati godinje

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI

TEMATSKE OBLASTI

MOTIVI I TEHNIKE

Obrazovni ciljevi

Odgojni i socijalizirajui ciljevi

1. TAKA I LINIJA Registrovati u svom okruenju, spoznati i biti sposoban primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije: - meke tvrde - svijetle tamne - prozrane zasiene

- Situacije i neposredno okruenje uenika: ljudi pri odreenim aktivnostima, ivotinje, biljke, pojave u prirodi, objekti, prostori - Korelacija sa drugim predmetima, povezivanje sadraja drugih predmeta: maternji jezik /pripovijetka, bajka,

- Ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija na umjetnikim i svojim radovima pre-poznati i bit sposoban upotrijebiti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija - Ovladati mogunostima koritenja razliitih vrijednosti linija: meke-tvrde, svijetle-tamne, prozrane-zasiene, u cilju prepoznavanja i definisanja

Razvijanje stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima, sposobnost vrijednovanja sadraja i ideja - Otkrivanje estetske vrijednosti konturne linije, karaktera i smjera linije u izraaju crtea i predstavljanju motiva. - Razvijanje kritikog miljenja, graenje stavova i odnosa prema

135

Linija u funkciji definisanja oblika i poloaja u prostoru: - tok linije/crte - graenje linijom - linija koja definie oblik - kroki Analitiki spoznati, istraiti, vrednovati i moi izraziti razliitost Konstruktivne linije i taake, promjena duine, smjera, i gustine rasporeda u predstavljanju sloenih struktura

pjesma, poslovica../, matematike, stranog jezika, informatike, biologije, historije geografije,mljopisa, muzike, tjelesne i tehnike kulture, BiH kulturne batine.... - Rad na ouvanju tradicija i narodnih obiaja: prigodni praznici, znaajni datumi, kulturno/etno-grafsko nasljee. - Primjena taaka i linija sa svim karakteristikama i vrijednostima u funkciji definisanja oblika i poloaja u prostoru. -Linija u funkciji predstavljanja sloenih struktura - meka grafitna olovka, tu i pero, tu i drvce, tu i kist, lavirani tu, flomasteri /crni ili tamni/, drveni ugljen

pokreta, poloaja u prostoru i karaktera oblika: - linija koja nagovjetava; svijetla, meka, prozrana; - linija koja naglaava; vrsta, tamna, zasiena.

vrijednostima, patriotizmu, ouvanje kulturne batine i prirodne okoline. - Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi, samostalnosti, istrajnosti, dosljednosti i angaovanosti, spremnost za saradnju i timski rad.

- Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti razliite vrijednosti konstruktivnih linija razliitih duina, smjera i gustine rasporeda, u cilju predstavaljanja sloenih struktura. - Razvijanje humanih odnosa meu polovima, drugarstvu, solidarnosti, jaanje i bogaenje - Usvojiti pojmove: emocija. crte, konturna linija/obris/, tok linije, karakter linije, smjer - Razvijanje sposobnosti linije, graenje linijom, posmatranja, povezivanja kroki pojmova, uoavanja, zakljuivanja, snalaljivosti, likovne kreativnosti, konkretnog i apstraktnog miljenja, bogaenje mate, orijentacija u vremenu i prostornim odnosima - Otkrivanje estetskih vrijednosti i dinamike istih boja, odnosa /kontrasta/ toplo hladno i

136

2. BOJA Razvijanje sposobnosti uoavanja, analitikog pristupa, vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. Osnovne karakteristike hromatskih boja: - zasienost boje, - valerska vrijenost Podjela boja po psiholokom djelovanju na: - tople i - hladne Dalji rad na sposobnosti, uoavanja, analitikoj spoznaji, procjeni i mogunosti predstavljanja Komplementarni kontrast /kontrast boja koje se dopunjuju/ - Akvarel, gva, tempera, kola razliitim materijalima, pastel /suhi, votani/, zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene votanim bojama/, flomasteri u boji /za manje formate radova/, mozaik.

njegove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/, u odijevanju, kreiranju ivotnog - Uoiti, razumjeti znaaj i biti u prostora, osmiljavanju novih mogunosti potpunije /bogatije/ znakova vizuelnih komunikacija, upotrijebiti hromatsku paletu boja, primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/ - Razviti kod uenika sposobnos uoavanja, vrijednovanja i usvajanja hromatske karakteristike boja - Spoznati i moi koristiti njihove karakteristike zasienosti /intenziteta/ i - Razvijanje sposobnosti psiholokog djelovanja u predstavljanja sadraja; odnosima: teksta, pripovijetke, pjesme, prie, toplo - hladno kao i naina njene primjene dogaaja, pojava u prirodi, - Boje punog intenziteta i osjeanja, emocija i drugo oslabljene boje putem likovnog izraza Dalji rad na sposobnosti, uoavanja, spoznaji, procjeni i mogunostima predstavljanja bojom - Komplementarni ili nadopunjujui kontrast, komplementarni parovi - Proirenje usvojenih pojmova za oblast boja: spektar boja, hromatske karakteristike, zasienost i

137

valerske vrijednosti boja, podjela boja na tople i hladne

3. PLOHA Primjena /predstavljanje/ lika na plohi kroz razliite forme komponovanja: - simetrina kompozicija - asimetrina kompozicija Primjena dvodimenzionalne organizacije kompozicije u oblastima: ctranja, slikanja i grafike Statine i dinamine plohe u kompoziciji - Razvedena ploha - Preklopljena ploha Statina i dinamina ploha, pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora gtafikog lista /otiska/ - Lik /forma, oblik/ i ploha u dvodimenzionalnoj organizaciji kompozicije - Primjena slikarskih tehnika u oblasti slikanja kroz kompozicione odnose simetrije i asimetrije - Linija i taka kao sredstvo u predstavljanju teksture- Slikarske teksture u funkciji definisanja karaktera povrine - Grafike teksture i odnosi svijetlih i tamnih ploha, primjena kontrasta statinih i dinaminih ploha, ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/, organizacija prostora u formatu - Uoavanje vizuelnih karakteristika lika /forme, oblika/ u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije - Razumijevanje i mogunost primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije - Sposobnost primjene sloenih tekstura u likovnim podrujima: crtanja, slikanja i grafik Ovladati sposobnostima prepoznavanja, vrijednovanja i primjene statinih i dinaminih crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha, u organizaciji grafikog lista

138

/okviru/ grafikog lista

- Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija, asimetrija, statino, dinamino, grafiki list, tampanje

4. POVRINA Prepoznati i usvojiti slikarske teksture u likovnim djelima i biti sposoban prepoznati ih primjeniti u sopstvenom likovnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje, u niskom i visokom reljefu predstaviti kontraste oblika /zaobljeno-otrih uglova, velikomalo, udubljeno-ispupeno/ i razliitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/ u niskom i visokom reljefu u prostornom oblikovanju. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvoenje razliitih tekstura. - Primjena slikarskih tekstura u funkciji definisanja prostornih odnosa i karaktera povrine - U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja, predstaviti suprotnosti oblika /kontrast/; zaobljeno-uglasto, ispupeno-udubljeno malo-veliko i razliitih tekstura; hrapavo-glatko neravno-ravno povrine sa crtama , takama, utisnutim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja strukturalnih odnosa i jednostavnog ritma.

- Biti sposoban uoiti i prepoznati razliite teksture u svom okruenju i na umjetnikim djelima - Uoavanje, razumijevanje i ovladavanje mogunostima predstavljanja na svojim radovima, u sopstvenom likovnom izrazu razliitih slikarskih i skulptorskih tekstura i jednostavnih formi ritma - U prostornom oblikovanju, u niskom i visokom reljefu prepoznati i moi predstaviti kontraste - Usvojeni pojmovi za oblast povrina: - slikarska tekstura, - karakter povrine u oblasti prostornog oblikovanja: reljef, niski/plitki sa ma-lim ispupenjima, visoki reljef-forme koje se sa nekim svojim dijelom

139

veu za pozadinu/osnovu - jednostavni ritam, - tekstura, - skulptorski -vajarski materijali.

5. MASA I PROSTOR Odnos mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Uoiti karakteristike prirodnih i nainjenih oblika Karakteristike oblika: - jednostavni i - sloeni oblici Sloene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture - nosive konstrukcije - funkcionalnost prostora. - Dalji rad na potpunijem doivljavanju, analizi i sagledavanju/uporeivanju mase i prostora na umjetnikim djelima i uenikim radovima - Kroz upotrebu razliitih skulptorskih materijala ovladati mogunostima predstavljanja mase i prostora putem jednostavnih i sloenih oblika. U svom okruenju i skulp-torskim djelima registrovati, analizirati i moi procje-niti odnos mase i prostora - Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora, i oblika u prostoru. - Ovladavanje sposobnosti uoavanja karakteristika pirodnih i nainjenih /vjetakih/ oblika - Prepoznavanje karakteristika i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu jednostavnih i sloenih trodimenzionalnih oblika. Usvojeni pojmovi: kip, kiparstvo, kipar, prostor, masa, prirodni oblici, nainjeni oblici, gradnja, jednostavni oblici,

- Izvoenje sloene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karakteristinih nosivih elemenata i funkcionalne organizacije prostora.

140

sloeni oblici, zatvoreni i otvoreni oblici struktura, nosive konstrukcije, funkcionalnost prostora, tlocrt.

OEKIVANI REZULTATI Uenici dalje rade na usvajanju i proirivanju znanja o nainu i mogunostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Taka i linija: - da mogu razlikovati ekspresivne vrijednosti linija; - da razlikuju linije po toku, ravne, zakrivljene i linije svih pravaca, horizontalna, vetrikalna i sve kose /dijagonalne/, sa ciljem osmiljavanja i predstavljanja organizacije kompozicije i definisanja prostora; - moi predstaviti kompozicije sa naglaenim prostornim orijentacijama; - moi prepoznati karakter i vrijednost linije; meke i tvrde linije, svijetle i tamne, prozrane i zasiene linije; - ovladati primjenom razliitih vrsta i vrijednosti linija u cilju predstavljanja sloenih struktura; - moi prepoznati karakter konturnih linija; - ovladavanje konstruktivnom linijom, linija u funkciji definisanja oblika;

141

- primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju pokuaja stenografskog biljeenja, izvedbe kroki crtea, sposobnost predstavljanja karaktera figure u razliitim poloajima; - da usvoji termine: konturna linija, meka-tvrda, prozrana-zasiena linija, kroki; Slikarstvo: - da proiruju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama; akvarelu, gvau, temperi, pastelu, flomasterima u boji, kolau, mozaiku - da proiruju znanje o hromatskim bojama /obojenim bojama/; - da prepoznaju i u svojim radovima koriste razliite stepene zasienosti /intenzitet obojenosti/ boje; - da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti mijeane/ boje u cilju dobijanja skale razliitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlijih i tamnijih boja/ i razliite obojenosti; - da proiruju znanje o psiholokom djelovanju boja: da boje dijelimo na tople i hladne; - dalji rad na proirivanju i usvajanju znanja o komplementarnom kontrastu /parovi boja koje se slau, a koje su u suprotnosti/; - dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika, uporabi materijala i sredstava za rad.

Ploha: - da vladaju sposobnostima prepoznavanja, procjene i primjene statinih i dinaminih ploha, plozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora grafikog lista /otiska/, simetrina i asimetrina kompozicija; - dalji rad na savladaju izrade ablona za visoki tisak, linorez, gipsorez, karton /papir/ grafika; - dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima; grafike, crtanja i slikanja; - prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu statine i dinamine organizacije kompozicije; - uoavanje, usvajanje i primjena razvedenih /razuenih/ ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje ne predstavljaju geometrijske oblike, neodreeni amorfni, slobodni oblici/; - usvajanje i primjena preklopljene /nefunkcionalne/ plohe, ploha koja zatvara neki volumen, dio oploja predmeta prostornog oblikovanja /skulptura/, objekat u postoru /geometrijsko tijela, kvadar, kocka i sl./ za oblasti: Povrina i Masa i prostor: - dalji rad na uoavanju odnose u prostoru, uoavanje proporcije, prepoznavanje karaktera oblika; - dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura, biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom izrazu;

142

- da su sposobni prepoznati i razlikovati niski i visoki reljef; - u prostornom oblikovanju, uoiti i moi predstaviti kontrast oblika i kontrast razliitih tekstura u niskom i visokom reljefu /primjena kompozicije jednostavnog ritma/; - oblikovanje sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za izvoenje razliitih tekstura; - u okruenju i na skulptorskim djelima uoiti, izvriti analizu i moi procijeniti odnos mase i prostora; - biti sposoban uoiti karakteristike prirodnih i nainjenih oblika; - moi prepoznati jednostavne i sloene oblike u prostoru; - biti sposoban prepoznati i napraviti razliku u sloenim prostornim strukturama /kompozicijama objekata, ili sloenom objektu/ u oblasti arhitekture; - moi prepoznati dijelove zgrade koji predstavljaju nosive konstrukcije; - spoznati karakteristike funkcionalnosti prostora, prostor u kojem boravimo; kua, kola, zajedniki javni objekti, sportska dvorana, pota, pozorite i sl.

STRUKTURA PROGRAMA 1. TAKA I LINIJA Likovno podruje crtanje: Analitiki spoznati, istraiti, vrednovati i moi izraziti razliitost konstruktivnih linija/crta i taaka, promjena duine, smjera, i gustine rasporeda u predstavljanju sloenih struktura. Registrovati u svom okruenju, spoznati i biti sposoban /ovladati/ primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih /obrisnih/ linija/crta. Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije; meke i tvrde, svijetle i tamne, prozrane i zasiene u cilju potpunijeg likovnog izraza. Primjena linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i poloaja u prostoru; linije koje se razlikuju po toku, graenje putem linije, linija koja definie oblik. Kroki kao crtaka disciplina. Linija sa karakteristikama stenografskog biljeenja poloaja karaktera figure u pokretu i prostoru.

2. BOJA Likovno podruje slikanje:

143

Razvijanje sposobnosti uoavanja, analitikog pristupa, vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. Koje su osnovne karakteristike hromatskih boja? Osnovne karakteristike hromatskih boja su: ton /boja/, zasienost boje /intenzitet obojenosti/, valerska vrijednost /koliina svjetla u tonu boje/. Podjela boja se vri i po psiholokom djelovanju na posmataa, boje dijelimo na tople i hladne. Tople boje djeluju dinamino veselo ine nas raspoloenim i aktivnim, prostorno izgledaju blie, dok hladne boje djeluju smirujue, oputaju i prostorno izgledaju udaljenije. Dalji rad na razvijanju sposobnosti, uoavanja, analizi i mogunosti predstavljanja komplementarnog kontrasta. Kontrasta parova boja koje se, kada se nalaze jedna pored druge meusobno naglaavaju, a kada se pomijeaju, jedna drugu ponitavaju.

3. PLOHA U okviru tematske oblasti Ploha realizovat e se sva likovna podruja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/; crtanju, slikanju, grafici. Razvijanje sposobnosti uoavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem razliitih formi komponovanja. Primjena kompozicije u kojoj dominira simetrian raspored elemenata. Realizacija kompozicije u asimetrinom odnosu elemenata. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim podrujima crtanja, slikanja i grafike. U okviru kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: statina i dinamina ploha. Ovladavanje sposobnostima uoavanja, vrijednovanja i primjene statinih i dinaminih ploha, pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora na grafikom listu /grafikom otisku/. Rad na daljem savladavanju oblasti grafike, primjene jednobojnog i viebojnog visokog tiska, u tehnici gipsoreza, linoreza i karton /papir/ grafike. Pored ovih karakteristika ploha moe biti razvedena, ako nije pravilnog geometrijskog oblika i tada za takvu plohu kaemo da ima amorfni oblik. Ploha moe biti i preklopljena, ako se odnosi na gemetrijsko tijelo u prostoru ili skulpturu, kada se misli na oploje predmeta u prostoru.

4. POVRINA U tematskoj oblasti Povrina, u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike skulptorskih tekstura i biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom radu /izrazu/. Proirivanje ranije usvojenih kompozicionih odnosa: dinamina i statina kompozicija, horizontalna /vodoravna/ kompozicija, vertikalna /uspravna/ kompozicija, kruna, piramidalna /trougaona/, slobodna /rasprena/, dominacija. U prostornom oblikovanju, u niskom i visokom reljefu prepoznati i moi predstaviti kontraste oblika i razliitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvoenje razliitih tekstura, glina, glina-mol, plastelin i sl.

144

5. MASA I PROSTOR Tematska cjelina, masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje, graenje. U svom okruenju i na skulptorskim djelima registrovati, analizirati i moi procijeniti odnos mase i prostora. Volumen predstavlja obim i zapreminu nekog tijela. Ako je volumen ispunjen, onda govorimo o masi. Masu definiemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen, komad drveta, puna cigla, kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. Prostor moe biti otvoreni i zatvoreni /unutranji i vanjski/. Oblici u prirodi mogu biti prigodni i nainjeni. Prirodni oblici nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih sila na neki prirodni materijal, a nainjeni oblici nastaju kao rezultat ovjekovog rada. Oblike karakterie njihova forma pa oni mogu biti jednostavni i sloeni. Sloeni oblici su oni za koje kada ih analiziramo moemo rei da se sastoje iz veeg broja jednostavnih /geometrijskih/ oblika. Arhitektura je oblast koja se izraava u strukturama prostornih kompozicija. Arhitektonski objekti mogu imati jednostavne i sloene forme. Karakteristika savremene gradnje je da se u realizaciji objekata primjenjuju nosive konstrukcije. Nosive konstrukcije su dijelovi arhitektonskih objekata koji predstavljaju skelet neke graevine. Prilikom projektovanja jedan od osnovnih zadataka je da se vodi rauna o namjeni i funkcionalnosti prostora. DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE Likovna kultura u VI razredu podrazumijeva poetak sintetike koncepcije vizuelnog doivljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno steenim znanjem, bogaenjem novim likovnim sadrajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doivljavanja likovne umjetnosti, podrazumijevamo fazu likovnog izraavanja vizuelni realizam. Pristup okolini je intelektualno vizuelni, a miljenje apstraktno. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije; 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU rijeavanja trodimenzionalnih formi. Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna podruja. Za oblikovanje na plohi kroz podruja: - CRTANJE; - SLIKANJE; - GRAFIKA; - PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA.

145

Oblikovanje u prostoru kroz podruja: - PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE; - PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. Programski sadraji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj koli realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. razreda. 1. TAKA I LINIJA; 2. BOJA; 3. PLOHA; 4. POVRINA; 5. MASA I PROSTOR. Ovakva forma obezbjeuje kontinuitet u usvajanju i proirivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnokolski odgoj i obrazovanje. Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno- kreativni rad u svakom polugoditu, to znai da bi svaka tematska cjelina bila dva puta ukljuena u realizaciju u toku kolske godine. Ovakav pristup zaokruivanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veu preglednost i sistematizovanje gradiva koje uenici trebaju usvojiti i njegovo logiko ponovno proirivanje u drugom polugoditu. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentrinih krugova prua mogunost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadraja i znanja. Ovako postavljene tematske cjeline ne iskljuuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku. Kvalitet uenja u likovnoj kulturi je proces kada uenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali, prepoznaju i razrijee ga putem likovnotehnikih sredstava. Taj proces kod uenika razvija kreativno miljenje, sposobnosti i saznanja to utie na formiraje likovno oblikovnih temelja koji e im pomoi u analizi sloenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmiljenih likovnih kompozicija. Likovna pismenost podstie se kroz nastavu koja uenike ukljuuje u aktivan proces vizuelnog istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrjeavanju problema i sposobnosti vrijednovanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih uenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o znaaju likovne umjetnosti u vlastitom ivotu, i interakciju umjetnosti, nauke i drutva, novih medija i okruenja.

Motivi teme /likovni sadraji/

146

Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju ueniki doivljaji i spoznaje. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadraja dijelimo na: 1. Vizuelne motive; 2. Nevizuelne motive; 3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ - iz neposrednog okruenja djeteta; porodica, kola, mjesto stanovanja, prostori, objekti, pojave u prirodi, biljke; - sadraji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/; maternjeg jezika /pria, bajka, poslovica, basna, pjesmica, matematike, prirode i drutva, muzike kulture, tjelesne i zdravstvene kulture i kulture ivljenja; - iz narodnih obiaja /tradicije/; znaajni datumi, praznici, etnografsko nasljee; - znaajna umjetnika ostvarenja iz svjetske likovne /batine/ umjetnosti; - likovni i kompozicioni elementi; shodno uenikom uzrastu razrjeavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata - nevizuelni poticaji; emocije /osjeanja/, ulni poticaji, srea, tuga, strah, muzika, vjetar...

POJMOVI KOJE E UENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: crte, tok linije, konturna linija /obris/, karakter linije, smjer linije, graenje linijom, kroki /crte koji sa malim brojem linija definie pokret i karakter figure/; SLIKANJE: proirivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: spektar boja, hromatske karakteristike boja, zasienost boja, valerska vrijednost boja, podjela boja po psiholokom znaenju; tople i hladne; GRAFIKA: usvojeni pojmovi za oblast ploha: lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija, asimetrija, statino, dinamino, grafiki list, tiskanje /tampanje/ otiskivanje, gipsorez;

PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE: usvojeni pojmovi za oblast povrina; slikarska tekstura, karakter povrine, za oblast prostornog oblikovanja; reljef, niski/plitki reljef sa malim ispupenjima, visoki reljef puni oblici /forme/ koji se sa nekim svojim dijelom veu za pozadinu

147

/osnovu/, jednostavan ritam, tekstura, skulptorski /vajarski, kiparski/ materijali, kip, kiparstvo, kipar, prostor, masa, prirodni oblici, nainjeni oblici, gradnja, jednostavni oblici, sloeni oblici, zatvoreni i otvoreni oblici, struktura, nosive konstrukcije, funkcionalnost prostora, tlocrt.

OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika, s obzirom na to da crte predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i iskustva, steenog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i negativnog uticaja sredine, kao i sklad emocionalnih i izraajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. Iz tog razloga i djeiji crte mogue je analizirati sa razliitih aspekata: 1. estetskog; 2. psiholokog; 3. pedagokog. Ako prihvatimo da se djeca likovno izraavaju jer imaju potrebu da iskau svoj svijet, svoje vienje svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduevljenja, onda su svi ti radovi stenografski zapis due i kao takvi moraju biti dobri. injenica je da se nastavnik u razredu susree sa uenicima koji su nadareni i onima koji nisu, i postavlja se pitanje ta raditi u takvoj situaciji? Uenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti kanjeni slabim ocjenama zato to je priroda zaboravila da ih obdari sposobnou za likovnokreativno izraavanje /ne posjeduju likovni talenat/. Predmet Likovna kultura sloen je iz dva segmenta; 1. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Likovni sadraj. Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. Dakle, uenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogunostima da usvajaju likovni jezik i njime se izraavaju. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih uenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizuje postavljeni zadatak, napor koji dijete ulae u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na asovima likovne kulture. Nema loih djeijih radova.

148

Vizuelno estetska kultura razvija kod uenika sposobnost uivanja i razumijevanja umjetnosti, odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i naoj kulturnoj batini. Pravilan odnos nastavnika prema uenikim radovima je od izuzetnog znaaja za likovno - kreativni rad djece. Ako nastavnik trai od djece da tano prepisuju percipirano, da doivljavaju i gledaju oima odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju.

RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono to treba naglasiti je da sam plan predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godinjeg programa rada i da se bazira, u najveoj mjeri, na usvajanju ponuenih programskih sadraja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadatakaproblema, i likovnog jezika/, u okviru individualnih mogunosti svakog pojedinog uenika. To je razlog da u okviru redovne devetogodinje osnovne kole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama, jer bi to znailo da se treba stepenovati sloenost programa, a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa sloenosti, to bi znailo da ako imamo pet nivoa pet razliitih programa, nego je potrebno u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogunostima svakog od pomenutih uenika, to u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i sloenosti redovnog programa, sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u kolama.

149

MUZIKA KULTURA

MUZIKA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmino 35 sati godinje

150

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

PODRUJA UENJA

CILJEVI

OEKIVANI REZULTAT UENJA

ZNANJE

Sticanje znanja o: -elementarnim muzikim komponentama i pojmovima te njihova primjena tokom pjevanja pjesama, sluanja muzike, izvoenja muzikih igara i brojalica: -dinamika - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano - tiho, mezzoforte srednje glasno (jako), forte glasno (jako, snano) , crescendo i decrescendo; -tempo - poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani Andante-hodajui, umjeren Moderato, brzi tempo Allegro- veselo, radosno, u irem smislu, brzo i Presto veoma hitro, brzo; -artikulacija (akcenti, staccato, legato); -intonacija, pravilno fraziranje; -razliita notna trajanja: cijela nota, polovina, etvrtina, osmina, esnaestina i odgovarajue pauze;

Uenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: -Uenici/ce uoavaju vanost poznavanja navedenih pojmova, primjenjuju ih tokom izvoenja pjesme, muzike igre ili brojalice te na taj nain poboljavaju kvalitetu interpretacije; - Uoavanjem navedenih elemenata interpretacije tokom sluanja, uenici/ice vre analizu djela i donose estetski sud o njima; - Sigurno uoavaju i primjenjuju oznake za dinamiku; tempo, artikulaciju; - Analizirajui notni tekst uenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje; -Svjesno obrazlau najadekvatniju primjenu

151

-poznaje violinski klju, uoava mjeru, -sticanje znanja u odreivanju forme muzikog djela ( motiv, reenica, mala dvodijelna pjesma, mala trodijelna pjesma ) bez ulaenja u detaljniju analizu djela; -uenici primjenjuju pojmove: reenica, tema, mala dvodijelna i trodijelna pjesma.

raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranmana; -Pokazuje veliku zainteresovanost i ljubav prema muzici, svjesnost o znaaju i potrebi muzike u ivotu;

Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine: -razvijanje muzikih sposobnosti: ritmika reprodukcijasloenije kombinacije, vokalna reprodukcija, razvijanje obima glasa, razvijanje muzike memorije, kao i osjeaja za harmoniju i vieglasno pjevanje kanoni); -izvoenje ritma na osnovu notnog zapisa sa izgovorom (za etvrtinu ''ta'', dvije osmine ''tate'', -upoznaje i uoava u notnom tekstu podjelu jedinice brojanja na tri-triola i etiri dijela (informativno); - sigurno izvodi estosminsku mjeru; - izvoenje jednostavnijih brojalica na osnovu notnog zapisa; - pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C duru; -tokom sluanja pamti naziv djela, ime kompozitora i poredi ga sa drugim sluanim djelima; - Svjesno prihvata i ispravlja svoje greke u intonaciji i u muziciranju; ukazuje i na greke i ispravlja i druge; - Prethodna muzika iskustva i muzike termine koristi u daljem uenju; - Ve formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvoenja i sluanja djela;

SPOSOBNOSTI I VJETINE

- Uivanje u sve slobodnijem predstavljanju publici; - Slobodno izlau svoje miljenje i ideje i prave poreenja ostvarenog; -Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa;

152

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -samokritinost prema sebi kao izvoau (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge, - ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike sve je intenzivnije; -ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadrajima iz muzike batine BiH; - svjesnost znaaja muzike u ivotu i potrebi uenja o muzici; -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne elje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba;

-Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve vee, kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja; - Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje miljenje i kritiku, a potuje i cijeni miljenja i stavove drugih; - Uoava i hvali; aplauzom nagrauje najkvalitetnije izvoenje; -Ispoljava svoj odnos prema muzici i elju da je esto slua u koli, na koncertima i sl. -Samostalno se ukljuuje u muzike sekcije, a djeluje i na druge da slijede njegov primjer;

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

STRUKTURA SADRAJA I PJEVANJE I SVIRANJE; II MUZIKE IGRE; III BROJALICE ; IV SLUANJE MUZIKE;

153

V DJEIJE STVARALATVO.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Po Nastavnom planu, od prvog do etvrtog razreda, muzika kultura je zastupljena sa 2 asa sedmino. Novina je, da je od petog do devetog razreda smanjen fond asova na jedan as sedmino, odnosno, 35 asova godinje. Smanjenjem fonda asova smanjuje se i obim zadataka koji se postavljaju pred uenike. Program za esti razred sastavljen je tako da se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja, ali i stiu nova. Nastavna graa se izlae linearno i sistemom koncentrinih krugova. Postavljeni zahtjevi se ostvaruju preko novih primjera: novih djejih pjesmica, brojalica, muzikih igara i kompozicija za sluanje muzike. Nastava muzike kulture se ostvaruje pjevanjem djejih pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije, uvrivanjem precizne intonacije, sviranjem na ritmikim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija, izvoenjem muzikih igara naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda, upoznavanjem i usvajanjem muzikih pojmova, uenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba, sluanjem muzike/glazbe, djeje stvaralatvo i kroz izvoenje ritma. U sreditu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega djejeg glasa, preciznost intonacije, pravilna dikcija i akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje glasa, reprodukcija ritma i razvijanje muzike memorije. Pjevanjem i sviranjem treba u toku kolske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Predloene pjesme odgovaraju opsegu djejeg glasa, a po sadraju i karakteru su interesantne i bliske djeci u estom razredu. Nakon doivljaja pjesme u izvoenju nastavnika ili sa CD-a, djeca je ue pjevajui uz nastavnika. Pjevajui i uei pjesmu uenici/ce uvruju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, reenica, mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). Pjesmu uiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir, sintisajzer, gitara ). Praenjem i analizom notnog zapisa u udbeniku, uenici e uvrstiti prethodna i sticati nova znanja. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat e se kroz djeju primjenu novih muzikih znanja u izradi pratnje i aranmana, te sviranju na Orffovim ritmikim i melodijskim instrumentima. U estom razredu uenici/ce pjevaju lake pjesmice na osnovu notnog zapisa, i dalje u obimu oktave, C dur ljestvice, kao u petom razredu. U estom razredu je potrebno u sviranju postavljati iste zahtjeve. Ponoviti abecedu i solmizaciju, te svirati lake pjesmice na metalofonu, ksilofonu, blok-flauti, na instrumentu kojim nastavnik (kola) raspolae. Cilj pjevanja i sviranja je upoznavanje uenika sa ovim elementima muzikog obrazovanja vie informativno.

154

U estom razredu treba nauiti najmanje 4 brojalice. Brojalice imaju u ovom razredu razliit sadraj: racionalne ( ''Dinaj, dinaj, diniica'', ''Jedan, dva, tri, etiri'', ''Mladi kova'' i ''tuka tuku pojela'' ) i iracionalne brojalice (''Engele, bengele'' ). Ritam u njima je sloeniji a esta je i promjena mjere iz dvodijelne u trodijelnu i etvorodijelnu mjeru, te druge kombinacije. Novina su podjela jedinice brojanja. na tri dijela-triola i etiri dijela. Brojalice koje sadre dvodijelnu podjelu jedinice mjere / brojanja i dalje se izvode na osnovu notnog zapisa uz ritmiki izgovor ''ta'' i ''ta-te'', dok su brojalice sa podjelom jedinice mjere na tri (''ta-te-ti') i etiri dijela (''ta-fa-te-fe'') date da ih djeca doive kroz brojalice i zapaze, ali e se njihovo usvajanje i obrada vriti u VII razredu. Posebnu panju treba posvetiti organizovanju matovitih naina interpretacije brojalice sa i bez sviranja na instrumentima, ohrabrujui djecu i potujui njihove prijedloge. U toku kolske godine uenici treba da naue 4 muzike igre. Uenjem muzikih igara uenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine i zemalja iz regije odnosno najblieg okruenja i drugih zemalja ( Brazil, Izrael, Libija, Italija, ), ime se ostvaruje multikulturalni muziki odgoj. Koreografije okretnih igara i narodnih plesova iz razliitih krajeva imaju utvrene figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati sa pravilima igre ili plesa. Muzike igre predviene Nastavnim programom su preteno igre sa pjevanjem. Potrebno je nauiti prvo pjesmu, pa zatim uiti pravila igre, pokrete, spojiti elemente igre i tada izvoditi igru u cjelini. Kroz uenje muzikih igara i dalje se ostvaruje visoka korelacija nastave muzike kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. Sluanjem muzike uenici upoznaju kompozicije domaih i stranih autora. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 12 kompozicija, sa teitem na umjetniko-doivljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzikim vrijednotama budu sve jasnije izraeni. U program su uvrtene vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Sluanjem uenici/ice zvuno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinano i po grupama ) kao i glasove ( djeji, enski, muki glas, hor/zbor ). Ne treba zanemariti vizuelni doivljaj svakog instrumenta, grupe instrumenata i orkestra. Uenicima/cama pokazati uivo ili na slici instrumente koje sluaju. Odabrane kompozicije treba sluati u cjelini sa CD-a (globalno sluanje, emocionalno). Pored umjetnikog doivljaja sluane kompozicije, uenicima postavljati i zadatke sa ciljem uoavanja karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvoaa, itd. Na kraju asa obavezno dati zakljuak o sluanom djelu, pa potom ponoviti sluanje. Podsticati djecu da svoja zapaanja i doivljaje izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstie njihova kreativnost. Pored redovne nastave, vanu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja ukljuuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima, itd ). Od izuzetnog znaaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlaa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaki, harmonikaki i drugi. ).

155

Mlai hor/zbor ine uenici od treeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a uenici od 6. 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje ). Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru dovode uenike/ce na najvii stupanj muziciranja i imaju najsnaniji efekt u muzikom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zasluuju svoje mjesto u godinjem programu rada svake osnovne kole. Talentirane uenike treba ukljuivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muziku/glazbenu kolu. Ove aktivnosti su opirnije obrazloene u tabelama. Za hor je potrebno 2 asa sedmino po dionici (dvoglasni hor 4 asa sedmino). Za orkestar je potrebno 2 asa sedmino za svaku grupu instrumenata.

RAZRADA SADRAJA (TABELE)


ZNANJE I RAZUMIJEVANJE VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA
(ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE)

SADRAJ

SPOSOBNOSTI

AKTIVNOST UENIKA

156

I PJEVANJE I SVIRANJE 1. Ja bih (Asim Horozi, imo Ei ) 2. List na putu (Nada Ludvig-Pear, stihovi ukrija Pando) 3. Cvjetni puteljak (J. Kaplan) i Pjesma djeaka (D. Basrak, stihovi Zl. Kolari-Kiur) 4. Srebreni voz ( B. Nikoli, stihovi M. Alekovi) 5. Moja domovina (Hana i Dinko izmi ) 6 Dan praznini (W. A. Mozart) 7. Noas (B. Nikoli, stihovi ( Zl. Kolari-Kiur ) 8. Na livadi (M. Milojevi) i. Proljee (I. Genov) 9. Repata pria (M. Jelianin, stihovi Grigor Vitez) 10. Ne uri tata, ne uri mama, muzika: Kolakovi Ajka, tekst: Bekri Ismet, 11. Adio kerida, Sefardska romansa, 14. Cazin-grade, (Zapisao Vlado Miloevi) KANONI 1. Tiina ljetne noi (Zl. Grgoevi) 2. Kukavica ( J. G. Ferari)

- Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona uenici/ice obogauju fond pjesama i proiruju teoretska znanja: - uoavaju i odreuju karakter pjesme, tempo, dinamiku i primjenjuju ih; - poznaju notna trajanja i pauze; - sigurnije izvode 6/8 mjeru; - prihvataju korekcije i potuju pravila (preciznija intonacija, artikulacija, dikcija, disanje, fraziranje); - shvataju svrhu korekcije pojedinca radi podizanja kvaliteta muziciranja; -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u u C duru; - imaju vie povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente; - zvuno i vizuelno prepoznavanje metalofona, ksilofona, blok flaute, melodike; - sviranje na metalofonu; - sviranje na instrumentima kao pratnja pjevanju; - izrada aranmana za sviranje na Orffovim ritmikim instrumentima; - pokret i ples kao elementi u izraavanju ritma, tempa i dinamike; - sticanje znanja u odreivanju forme muzikog djela (motiv, reenica, tema; mala dvodijelna pjesma, mala

- Kod uenika/ica se poboljava vokalna reprodukcija, razvija muzika memorija i proiruje obim glasa - Uenici/ce osjeaju i svjesno izvode 2, 3, 4dijelnu mjeru, promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza'; -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta, ta-te; -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji; - Samostalno istraivanje i ukljuivanje u sviranje pratnje pjesmi; -Poznaje mogunosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih kombinuje sa prirunim; -Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno uestvuje u izradi aranmana; -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji

-Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom; - esto pjeva i svira jer uvia da treba vjebati ako se eli postii kvalitet

-Redovno uee u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kua; -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) ; -Stalna briga i uvanje kolskih muzikih instrumenata kao vrijednosti; -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranmanom; - Kroz svoje ponaanje i uestalo muziciranje pokazuje da muziku doivljava i cijeni - pjevanje u kolskom horu/ zboru

-Planira i osmiljava muzike igre kao podsticaj za uenje zagonetke, premetaljke rebuse; -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (uenje u koli, u porodici), -I sam uestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstie komunikaciju; -Stalno komunicira sa djecom i upuuje ih na izvore znanja pored udbenika; - Motivira rad i nenametljivo rukovodi djeijim aktivnostima

-Vri samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih;

- Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o znaaju svakog pojedinca u horu ili orkestru

- Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvuanju.

- Aktivnim ukljuenjem u zajedniki rad pomae deci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignua, u poreenju sa njihovim individualnim rezultatima u petom razredu;.

-Razumije i svjesno obavlja muzike zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Komentarima i praktinim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote

- sviranje u kolskom orkestru

_______________________

157

trodijelna pjesma ) i primjena bez detaljnje analize djela; _________________ _____________________ IIMUZIKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. La Gvantanamera, Brazil, tradicionalna pjesma 2. Havanagila, Izrael, tradicionalni ples 3. Zan iz Abedina (Zane from Abedeen), Libija, tradicionalna pjesma 4. Bella bamba, Italija, tradicionalni ples 5. Narodno kolo _________________ _______________________ -Ima u memoriji vei broj ranije obraenih brojalica i izvodi ih po sjeanju; - Izvodi brojalicu precizno i tano u skladu sa tekstom; 1. Dinaj, dinaj, diniica (Zapisala Elly Bai, Zagreb) 2. Engele, bengele 3. Jedan, dva, tri, et'ri, pet (Beograd) -Razlikuje note po trajanju: cijela nota, polovina, etvrtina, osmina, esnaestina - izvoenje ritma na osnovu notnog zapisa sa podjelom jedine mjere na dva, sa -Ima veliki fond muzikih igara; -pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola; - izvodi zadatu koreografiju; -primjenjuje ranije znanje na novu igru; -pravilno izvodi igru odnosno kolo; -prepoznaje pojedine tradicionalne nonje. -primjeuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove;

prema muzici _______________________ _______________________ _______________________ -Samostalno pjeva i igra sa osjeajem sigurnosti; -Samostalno izvodi zadane pokrete; -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa vie sigurnosti; - Predlaganje muzike igre za priredbe; Ponaanje u skladu sa zahtjevima muzike igre; -Shvata i razumije znaaj pokreta u plesu i kolu; -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzikom stvaralatvu BiH sa utvrenim pravilima koreografija) - Razvijanje svijesti o kulturi ponaanja na nastupima folklornih ansambala. -shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba uvati; (multikulturalnost) _______________________ -Pozitivno vrednuje brojalicu kao matovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjeaj pripadnosti grupi; - Sa posebnim zadovoljstvom se ukljuuje u izvoenje i raduje novim iskustvima; -Ui i druge izvoenju ritma na instrumentima; -Ukljuenje u modeliranje narodnih nonji (prema originalu ili slikama); - Izrada nonji od razliitih materijala u uionici, -Crtanje (slikanje) narodnih nonji, - Ulanjenje u ritmiku i/ili folklornu sekciju _______________________ -Izvoenje po notnom tekstu na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmiljava nove matovite igre sa instrumentima, - Pronalaenje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvoenje zakljuak; -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima; -Dopunjavanje razredne izlobe-stalna postavka -Osmiljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu djeijih interesa i mogunosti -Posmatra i prati uenika u radu; -Stimulira ih i direktnim ueem u igrama i kolu, -Upuuje, pomae, pokazuje simulacije na kompjutoru; -Sarauje sa roditeljima i ukljuuje ih u rad; -Organizira praktini rad i odlazak na probu folklorne sekcije u koli i u KUD. _______________________ -demonstrira izvoenje i sviranje; - Osmiljava prigodne muzike igre za interaktivno uenje - Aktivnim ueem pomae, koordinira rad i usmjerava aktivnosti uenika; -Razvija kreativnost, djeije

_______________________

III. BROJALICE Izbor:

- Uporeuje note i njihovo trajanje u brojalici; -Brzo uoava slinosti i razlike u trajanju nota i obrazlae ih; - Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije nauene brojalice (muzike zagonetke); - Tano izvodi mjeru i ritam

158

4. Mladi kova 5. tuka tuku pojela

___________________ IV.SLUANJE MUZIKE: Izbor : 1.Tiha, tiha pjesma, J. Magdi, stihovi: Grigor Vitez i Meditacije s Benbae, M. Jelianin; 2.Uspavanka, odlomak iz opere ''Hasanaginica'', Asim Horozi, 3.Zvijezda tjera mjeseca, dvoglasni enski ili djeji hor/zbor, stilizacija Read Arnautovi 4.Tamburice, muzika i tekst: Aleksa anti i S. S. Mokranjac: II Rukovet ''U Budimu gradu'' 5. Ja volim Sarajevo, Slavko Oluji, stihovi Velimir Miloevi i Sarajevo ZOI 84, M. Fetahovi 6. Valcer u Des-duru, F.

izgovorom: za etvrtinu ''ta'', dvije osmine ''ta-te'; Triolu (''ta-te-ti'') i podjelu na etiri esnaestine ''ta-fa-te-fe'' treba da doivi samo informativno; -Prema zadatku izvodi odgovarajue pokrete u mjeri i ritmu; - Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja; -Pokreti su precizni i tani _______________________ -Shvata znaaj poznavanja umjetnikih djela kao vrijednosti, donoenje estetskog suda o djelu i, - poznavanje umjetnikih djela, - Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom sluanja -Zna naslov djela i saoptava ime kompozitora; - Odreuje karakter djela; -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudaki, duhaki, udaraljke) -Razlikuje izvoake ansamble: solo- pjeva ili solo-instrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta, hor ; - razlikuje glasove: djeji, enski, muki; -Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoenje; -Prepoznaje narodnu muziku tradiciju;

uz taktiranje i izgovaranje ritamskih slogova; -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima, -Predlae i izvodi pratnju, kombinuje instrumente (aranmani); _______________________

radne i kulturne navike; - Kroz kreativne naine ritmikog izraavanja jaa samosvijest; - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmilja nove zajednike igre; ______________________ -Shvata da je orkestar muziki ureena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta _______________________ razvijanje osjeaja za lijepo -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja e se sluati u koli - U knjigama i tampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzikih instrumenata (simfonijski orkestar); -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, to ih motivie na uenje; -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nonji naroda BiH -Izrauju zidne panoe sa tematskim sadrajima; -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je kola -Izrada zajednike makete koncertnog podijuma -Voenje intervjua sa umjetnicima; -Izrada plakata sa vanijim - Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Procjenjuje interesovanja i napredak uenika, -uzima uee sa uenicima u izradi improvizacije na ritam brojalice i aranmana za izvoenje brojalice; _______________________ -Osposobljava ih i podstie za uoavanje, prikupljanje materijala i biljeenje, -Osmiljava i realizuje simulacione igre za djecu, -Priprema i voi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomo uenicima u samostalnom i grupnom radu. -Ukazuje na adekvatan nain izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i biljei ih na kalendaru -Osmiljava i obavlja temeljitu pripremu uenika za izlaske iz kole i posjete koncertu i kulturnim

-Brzo pamti i pjevui melodiju pjesme koju slua; - Uoava, uporeuje, razlikuje, samostalno i tano izvodi zakljuke o sluanom djelu ; - Brzo uoava i saoptava izvoaa djela -Samostalno odreuje karakter kompozicije -Tano odreuje dinmiku (glasnou), tempo i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Sposoban je da uz sluanje muzike i praenje notnog zapisa uoi i primjeni muzike termine: legato, - Sa vidnim zadovoljstvom izraava utiske o sluanom djelu, -Razgovora o osjeaju ugodnosti i oputanja, - esto trai da se djelo ponovno slua; -Komentira osobine djela, saoptava zato mu se dopada ili ne dopada. -Biranim rijeima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvoae i kompozitore - Trai da ih vidi uivo na koncertima; -Pokazuje kulturu ponaanja kad slua izvoenje djece u razredu i na koncertu

159

Chopin i Mazurka Op. 67 br. 4, F. Chopin ; 7. Kraljevski mar lavova, stav iz Karnevala ivotinja, C. S. Sans, 8. Picikato polka, J. Strauss, 9. Menuet iz Male none muzike, W. A. Mozart, 10. Koncert za trubu i orkestar u Es duru, I stav, J. Haydn i Ples sa sabljama, odlomak iz baleta ''Gajana'', Aram Haaturjan 11.Ples pastira, Marsch i Kineska igra, odlomci iz baleta Krcko Orai, P. I. ajkovski 12.etiri impresije, Avdo Smailovi i .Fantazija za dvije flaute, Asim Horozi

-Poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela; - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano mezzopiano - srednje tiho, mezzoforte srednje glasno forte; crescendo i decrescendo; -poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani (andante-hodajui), umjeren (moderato), brzi tempo (allegro- veselo, radosno, brzo) i veoma brzo, hitro (presto); - uoava promjene u tempu;

staccato, piano, mp, mf, f, crescendo, decrescendo, oznake za tempo, znak ponavljanja, ritam, melodija; -Prilikom sluanja muzike, posebno na koncertu, potuje pravila ponaanja; -Koristiti jednostavan muziki jezik za saoptavanje ideja, i za imenovanje i opis djela i izvoaa;

-Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzikim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o znaaju muzike u porodici, koli i okolini -Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija); - Shvata da muzika ima vanu ulogu za poboljanje kvaliteta ivota.

telefonskim brojevima (Narodno pozorite, Opera) -Prikupljanje isjeaka iz tampe sa najavom koncerata u gradu (Vodi kroz kulturne muzike dogaaje) -Posjeta najznaajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzikoj koli

ustanovama: - Prati ponaanje na koncertu, oblaenje (pravila i kulturne navike;

-Saradnja sa roditeljima i umjetnikim ustanovama; -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na V razred;

_______________________ _______________________

_______________________ _______________________ -Predlaganje oblika muzikog stvaralatva; _______________________ -Eksperimentie, istrauje i kombinuje instrumente; -Samostalno spontano dovrava zapoetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; - Samostalno istrauje instrument i na njemu improvizira; -Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno; -Samostalno smilja, uporeuje, dodaje, mijenja; -Izraava razne ritmove iz ivota instrumentima; - Pravi improvizaciju ritmike pratnje pjesmi - Stvara kombinacijom rijei, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. - Sam predlae ideje i ukljuuje se u rad na -eljom za estim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici; -Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; -Uee sa zadovoljstvom u muzikim igrokazima svog razreda; -Dogovaranje o improvizaciji koja omoguava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaenje pria i bajki iji se likovi mogu muzikom ozvuiti. -Izvoenje muzikog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva - Svojim odnosom i stavovima podstie kreativne oblike ispoljavanja; - Priprema, rukovodi i planira muzike sadraje u korelaciji sa ostalim umjetnikim i drugim odgojnim podrujima; -Saradnja sa lokalnom zajednicom, posjeta kolskoj priredbi i koncertima; -Prati i ohrabruje oblike uenikog kreativnog

____________________

V DJEIJE STVARALATVO Izmiljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmiljanje teksta na zadanu ili izmiljenu melodiju; -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu;

160

- Plesna dramatizacija, -Literarno i /ili likovno izraavanje doivljaja muzike -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada

- Na poticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad; -Improvizacijom kreira nove aranmane za pjesmice i brojalice;

muzikoj dramatizaciji . -Predlae instrumente za doaravanje likova u igrokazu

-Uee u prezentaciji muzikih igrokaza na kolskoj priredbi; -eli da uestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita)

- Sam uzima uee u izradi kostima, slika za scenu itd.

ispoljavanja i pronalazi podruje u kojem je najslobodnije; - Uporeuje individualno postignue i samostalnost uenika u ovoj oblasti;

161

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ VI RAZRED 2 sata sedmino 70 sati godinje

162

PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA ESTI RAZRED OSNOVNE KOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti uenike za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kineziolokih iskustava - koja e mu omoguit samostalno tjelesno vjebanje u funkciji usavravanja psihomotorikih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja, a sve to u interesu njegovanja i zatite zdravlja i ope dobrobiti uenika. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiu se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta, koji e ueniku pomoi da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zatitu zdravlja; (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz podruja naunih disciplina kineziologije) i stekne kinezioloka iskustva (iz podruja psihomotorikih aktivnosti) za cjeloivotno tjelesno vjebanje; (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziolokog statusa; (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama; (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim, rekreativnim i, eventualno, kinezio-terapijskim aktivnostima; (6) razumije, potuje i promovie ekoloke vrijednosti u duhu biocentrizma; (7) uvaava svoje kompetencije i racionalno ih afirmie. Polazni kriteriji za to kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost prilagoenost sadraja materijalnim uvjetima, (2) primjerenost sadraja dobi i spolu uenika, (3) sigurnost uenika, (4) korisnost sadraja za svakodnevni ivot, sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju razliitih kineziolokih aktivnosti, (5) razvoj antropolokih obiljeja uenika i (6) interes i potreba uenika.

Ciljevi, sadraji i ishodi

163

Ciljevi 1. Osnovna teorijska znanja

Sadraji Tjelesno vjebanje i volumenoznost tijela Ishrana i zdravlje Indeks tjelesne mase (ITM) Umor u koli i naini njegovog otklanjanja Organizacija sportskih takmienja Prehrana i tjelesni napor 1. Tranja: - Tranja razliitim tempom do 6 minuta - Preponsko tranje 2. Skakanja: - Skok udalj jedan i pol koranom tehnikom - Osnovni skokovi s mini trampolina prueni, zgreni, raznoni 3. Bacanja: - Bacanje male medicinke do 2 kg bonom tehnikom 4. Kolutanja: - Letei kolut na povienje od mekanih strunjaa

1. Obrazovni

Ishodi Posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vjebanja sa volumenoznou tijela. Posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje. Izraunava ITM-a. Posjeduje osnovna znanja o umoru u koli i nainima njegovog otklanjanja. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o organizaciji sportskih natjecanja i suenju u razliitim kineziolokim aktivnostima. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o znaaju prehrane za tjelesne napore Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: tranju razliitim tempom do 6 min; preponskom tranju. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: skoku udalj jedan i pol koranom tehnikom; osnovnim skokovima s mini trambolina - pruenim, zgrenim, raznonim. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o bacanju male medicinke do 2 kg bonom tehnikom. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o leteem kolutu na povienje od mekanih strunjaa.

Uenice x x x x x x x

Uenici x x x x x x x

2. Osnovna motorika znanja

164

5. Vienja, upiranja i penjanja: - Penjanje po konopu do 5 m - Ljuljanje na karikama malom amplitudom, saskok u zaljuljaju - Njih u uporu na niskim paralelnim ruama, saskok zanono - Klimom premah zgrno i raznono na dvovisinskim ruama - Naskok u upor uei na gredu, saskok prueno 6. Preskakanja: - Zgrka 7. Ritmike i plesne strukture: - Narodni ples po izboru iz zaviajnog podruja - Osnovne vjebe aerobika za razvoj repetitivne snage - Maji skok - Daleko-visoki skok 8. Borilake strukture: - Pad natrag i u stranu - Osnovni zahvati dranja u parteru

Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: penjanju po konopu do 5 m; ljuljanju na karikama malom amplitudom i saskoku u zaljuljaju; njihu u uporu na niskim paralelnim ruama i saskoku zanono; premahu zgrno klimom i raznono na dvovisinskim ruama; naskoku u upor uei na gredu, saskoku prueno.

x Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o izvoenju preskoka zgrka. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: narodnom plesu po izboru iz zaviajnoga podruja; osnovnim vjebama aerobika za razvoj repetitivne snage; majem skoku; daleko-visoko skoku.

x Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: padu natrag i u stranu; osnovnim zahvatima dranja u parteru x x x

165

9. Igre: Rukomet: - Skok ut - Blokiranje i oduzimanje lopte - Zonska odbrana 6:0, sistem igre s jednim krunim napadaem Koarka: - Kretanje u voenju i zaustavljanje ili zaustavljanje na dodatu loptu - Voenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja - Saradnja dva igraa u odbrani i napadu Odbojka: - Prijem servisa podlaktino - Mini odbojka 3:3 Nogomet: - Voenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja - Driblinzi i fintiranja - Udarac glavom iz kretanja bez skoka Odgovarajui sadraji iz: 1.2..1., 2., 3., 4., 5., - Snaga: 6., 7., 8. i 9., kao drugi - Brzina: kinezioloki sadraji, a - Koordinacija: shodno potrebama - Ravnotea: uenika i - Gibljivost: mogunostima kole i - Preciznost: okoline

Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: rukomet - skok utu; blokiranju i oduzimanju lopte; zonskoj obrana 6:0, sistemu igre s jednim krunim napadaem, koarka kretanju u voenju i zaustavljanju ili zaustavljanju na dodatu loptu; voenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja; saradnji dva igraa u odbrani i napadu, odbojka - prijemu servisa podlaktino; mini odbojci 3:3, nogomet - voenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja; driblinzima i fintiranjima; udaracu glavom iz kretanja bez skoka

2. Antropoloki

1. Motorike sposobnosti

S potrebnom jakou i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja Posjeduje neophodnu nervno-miinu kordinaciju i kontrolu sloenijih pokreta Postie optimum motorikih sposobnosti brzine, koordinacije, gibljivosti i ravnotee

x x

x x

166

2. Funkcionalne sposobnosti:

3. Morfoloke osobine: Tjelesne sposobnosti osoba razliitih spolova: Tjelesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama: Emocionalna samoregulacija: Suenje i pravila igre:

Kultura ponaanja:

Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog uzimanja kisika znaajnije usavrava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima odrava povoljan odnos izmeu koliine miine mase i potkonog masnog tkiva, razumije funkcionalnomorfoloke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja potuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeu osoba razliitih spolova potuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeu osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosu prema uitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijake navike, prihvaa pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstvano iskazuje razoarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom; prepoznaje pogreke i osuuje neprimjerena ponaanja; sarauje u igri i nenasilno rjeava konflikte

x x

x x

x x x x

x x x x

4. Odgojni

Sadraji zdravstvenog odgoja uslovljeni su injenicom da je zdravstveni odgoj ne samo irenje informacija o zdravlju ve aktivan proces uenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajednikim potrebama s ciljem da se: zdravlje uini cijenjenom drutvenom vrijednou, pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korienje zdravstvenih usluga. Najei sadraji su iz sljedeih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice, zdrava ivotna sredina, ishrana, humani odnosi meu spolovima, meuljudski odnosi, mentalno zdravlje, povrede, razliiti faktori rizika, odnos zdravstvenog radnika i pacijenta, zatita od bolesti itd.

167

Rast i razvoj djeteta u ovom periodu, prije svega, karakterizuje usporen tjelesni rast, poetak intenzivnog rasta miia, veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja, odreeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava, socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vrnjacima i, zbog optereenja u koli, viak tjelesne energije koji se moe uspjeno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za uenje motorikih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata, a koje ine osnovu za razvoj stuktura motorikog programa pojedinca. Potrebno je usvojiti odreeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike, gimnastike, ritmike i sportskih igara. Posebna panja posveuje se odgovarajuem izboru sadraja za optimalan razvoj motorikih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. Takoer, igra je jo uvijek zastupljena skoro na svakom satu vjebanja. U razliite djelove nastavnog sata, gdje to uvjeti omoguuju, ukljuuje se muzika, naglaava izraavanje pokretima, imitiranje i stvaralatvo i upotrebljavaju razliiti rekviziti. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava, njihova socijalna razvijenost osigurava uspjean grupni rad, spremna su za usvajanje osnova pomoi i sigurnosti. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao vane vrijednosti zdravog ivota. Za drugi osnovnokolski ciklus, koji obuhvaa 4., 5. i 6. razred osnovne kole, karakteristino je postupno i progresivno razlikovanje djevojica i djeaka u morfolkim, motorikim i funkcionalnim obiljejima. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavravanju onih znanja, sposobnosti i osobina koje su, u ovom i narednom razvojnom razdoblju, bitne za uenike. Slijedom biolokih i popratnih psihosociolokih razliitosti izmeu uenica i uenika, sa stajalita naunih i strunih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za uenice, a posebno za uenike. Program tjelesne i zdravstvene kulture zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga podruja, a usmjeren je na obrazovnu, antropoloku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motorikih znanja, obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kineziolokih motorikih znanja koja, upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije, podstiu razvoja osobnosti uenika. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motorikih, morfolokih i funkcionalnih obiljeja uenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (razliiti oblici i vrste kotrljanja, kolutanja. puzanja, hodanja i tranja, kojim se svlauju distance na razliitim vrstama podloge, nagiba i pravaca), (b) svladavanje prepreka (razliite vrste i oblici provlaenja, penjanja i silaenja, skokovi, naskoci, saskoci i preskoci, kojim se svlauju razliite vrste okomitih, kosih i horizontalnih prepreka bez upotrebe tehnikih i drugih pomagala), (c) svladavanje otpora (razliite vrste i oblici potiskivanja, vuenja, dizanja i noenja, kojim se svlauju pasivni otpori objekata razliitih masa i oblika, te razliite vrste i oblici pojedinanih skupina tzv. nadvlaenja, potiskivanja i njihove kombinacije, kojim se svlauju nepredvidive aktivne dimanike sile suvjebaa), (d) manipuliranje objektima (razliite vrste i oblici bacanja i hvatanja, ciljanja i gaanja, slaganja i rastavljanja predmeta, kojim se svladauju jednostavne i sloene operacije baratanja objektima razliitog broja, oblika i masa u odreenom prostoru i vremenu); ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorika znanja, koja su dominantno obiljeje aktivnosti tipa atletike, plivanja, biciklizma i dr., (b) aciklina motorika

168

znanja, koja su bitno obiljeje tzv. borilakih aktivnosti, kao to su boks, hrvanje, judo, karate i dr., (c) kompleksna motorika znanja, dakle ciklina i aciklina, koja se susreu u sportskim igrama, kao to su nogomet, rukomet, koarka i dr., (d) estetska motorika znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij vaan faktor uspjeha), koja su sadrana u aktivnostima tipa gimnastike, ritmike gimnastike, skokova u vodu i dr.; odnosno i kao opa motorika znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih), (b) razvoj motorikih sposobnosti (koordinacije, ravnotee, brzine, preciznosti, fleksibilnosti, eksplozivne, repetitivne, statike snage i dinamometrijske sile, te (c) regulaciju morfolokih obiljeja (aktivne miine mase i balastne mase). Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvune i vidne podraaje, manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim uenicima. Motorike sposobnosti koordinacija, gibljivost, statika i dinamika ravnotea nalaze se u razdoblju pojaane transformacijske osjetljivosti, to omoguuje vee promjene. Tjelesna aktivnost - uz ope morfoloke djelotvornosti, koji podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se istie povoljan odnos izmeu koliine miine mase i potkonog masnog tkiva te prevencija pretilosti; razvoj motorikih sposobnosti znatno iznad nivoa dostinog samo spontanim biolokim rastom i razvojem, ime se poveava mogunosti motorikog izraavanja uenika u svim aktivnostima; te uz fizioloke djelotvornosti usmjerene na podsticanje funkcija krvoilnog i dinog sistema i djelovanje na kvalitet kotano-miinog sistema pozitivno djeluje i na imunoloki sistem, nuan za odravanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroninih bolesti, odnosno i na cjelokupni antropoloki status. S ukupnog antropolokog stajalita izrazito je znaajno prepoznati nadarenu djecu i, u dogovoru s roditeljima ili starateljima, uputiti ih u primjerene sportske klubove. Cilj odgojne komponente tjelesne i zdravstvene kulture jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti uenika prema tjelesnom vjebanju koji e podstaknuti samostalno i cjeloivotno provoenje tjelovjebe, te stimulisati djecu i mlade da se ukljue u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i treoj ivotnoj dobi.

169

VRIJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Aktivnost uenika se prati, vrijednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (asa), vanastavnog procesa u okviru kole, vankolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. Rjeavanje problema vrijednovanja i ocjenjivanja uenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine, teine i dranja tijela), (2) testiranjem manifestnih motorikih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motorikih (koordinacije, agilnosti, ravnotee, preciznosti, gipkosti, snage, brzine i izdrljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja, sportsko-tehnikih dostignua i stavova uenika prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja, funkcionalnih i psihomotorikih sposobnosti mogla bi biti: 1. Tjelesni razvoj: tjelesna visina, tjelesna masa i dranje tijela; 2. Funkcionalne sposobnosti: tranje u vremenu od 6 minuta; 3. Psihomotorike sposobnosti: brzina frekvencije pokreta taping rukom, koordinacije poligon natrake, eksplozivne snage skok u dalj s mjesta, repetitivne snage pretklon trupa, statike snage vis u zgibu, fleksibilnosti pretklon raznono. U drugom cikiusu ocjenjivanje je opisno, te brojano i opisno. Opisna ocjena obuhvaa kratak opis uspjenoti i napretka uenika, njegove saradnje, aktivnosti u pojedinim sadrajnim cjelinama i, eventualno, sklonosti. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. Rezultati praenja sIue kao osnova za programiranje rada, u individualnom pristupu i odreivanju radnih zadataka za svakog uenika, kao i za njihovo ocjenjivanje. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije, to znai da se mora voditi rauna o sljedeem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi, ili tokom obavljanja aktivnosti, (2) ona mora da bude konkretna, tj. mora da se odnosi na aktivnosti i uinak a ne na linost ili trajne karakteristike osobe, (3) ona mora biti pozitivna, da sadri isticanje onih elemenata koji su za pohvalu, a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloi dodatne napore. Ovako postavljeno i realizirano praenje napretka uenika i ocjenjivanje (kvalitativno, kontinuirano, konkretno, pozitivno i adekvatno obrazloeno), doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi, formiranju realne sliku o sebi, o onome to znaju, umiju, o svojim sposobnostima, to je znaajno za razvoj samopotovanja uenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe.

170

You might also like