6

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

6.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

KOORDINACIJSKO TIJELO ZA PROVOĐENJE I PRAĆENJE OBRAZOVNE REFORME U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

donosi
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2

175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70

UKUPNO REDOVNE NASTAVE

22

770

* Napravljeni su modeli programa engleskog, njemačkog, francuskog i arapskog jezika

2

SADRŽAJ

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 – 22 24 – 35 36 – 46 47 – 57 58 – 71 72 – 85 86 – 90 91 – 98 99 – 106 107 – 118 119 – 133 134 – 145 146 – 157 158 - 166

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U ŠESTOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE 4 .

SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 .BOSANSKI. HRVATSKI.

pouka basne Zapažanje tematike. likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni. Usmena narodna proza: bajka. basna. preneseni smisao basne.BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VI RAZRED 5 sati sedmično 175 sati godišnje PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VI RAZRED DEVETOGODIŠNJEGA OBRAZOVANJA Književni tekstovi Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Minimalni ISHODI UČENJA Optimalni 1. pobjeda pravde kao osnovna misao 6 . motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmene lirske i prozne vrste Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne. Fantastični elementi u kratka priča bajci. Narodna epska pjesma Epski deseterac iz BiH ( po izboru ) Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti 3. likova. njenog prenesenog smisla i pouke 2. osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja povijesne podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka. Narodna lirska pjesma iz BiH (po izboru) Usmena književnost Stalni epiteti Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalni epitet i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsko od lirske pjesme na temelju opreke događaja ili doživljaja Upoznavati se s usmenom književnom i historijskom baštinom Razvijati svijest o opstojnosti naroda i Uočavanje lirskih slika.

S. S. zavičajno – rodoljubiva). Prepoznaje osnovna osjećanja izražena u pjesmi. 7 . B.nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje. Kajan: «Žuta ptica» 10. Bećirbašić: «Harfa» 8. Prepoznaje epitet. D. deskriptivna. hrabrost.po mogućnosti savladava tehniku pisanja vlastitoga lirskog teksta. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme. M. šaljive pjesme. ritam. usporedbu. Pandžo: “List na putu” Uočiti opkoračenje. obilježja ritma u pjesmi. običaji. 4.poentu pjesme. usvajanje osnovnih pojmova na razini stilskih figura (izražajnih sredstva): epitet. Otkrivati lirske slike. stih strofa. Z. Dučić: «Selo» 6. A. evo opet» 7. personifikacija. vrste lirskog pjesništva: ljubavna. Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje. onomatopeja. personifikaciju i onomatopeju. vrsta stiha. domovinska (patriotska. inverzija.motive. vjernost. Trifunović: «Čist zrak» 9. bijeli svijete» 5. opisne.izražajno čita i recitira pjesmu. Šimić: «Ah. junaštvo. poređenje.motive. gl.Kranjčević: «Lijep si. I. Prepoznati obilježja domoljubne.poentu pjesme. Š. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim i lirskim pjesmama UMJETNIČKA KNJIŽEVNOST Lirsko pjesništvo: čulni elementi pjesničke slike. J. rima ili srok. poenta lirske pjesme. Hasić: «Praviš se važan» 11. Određuje lirske slike.stilsko-izražajna sredstvau poeziji.

Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičnu povezanost. portretiranjem. kukavica. sociološka. Swift: «Guliverova putovanja» (odlomak) 26. N. 8 . sporedni). Rorić: «Pjesma» 20. Grigor Vitez: «Plava boja snijega» (igrokaz) UMJETNIČKA PROZA Novela. H. I. I.12. V. povezuje sadržaj s konkretnim pojavama iz svoga života. Ibrišimović: “Sijelo mudraca” 25.Singer: “Ole I Trufa” 24. B. Razlikuje prema najizražajnijim obilježjima vrste priču. I. tematsko – idejna osnova. Pavlović: “Jarac u pozorištu” 28. Ešić: «Cvjetko» 21. poruku na osnovi razumijevanja teksta. karakterizacija – etička. načini pripovjedanja. likovi (glavni. najvažnija obilježja lika Određuje temu. Sjenkjevič: «Kroz pustinju i prašumu» (odlomak) 27. plemenit. H.sredstva zaustavljanja. Sekulić: «Bura» (odlomak) 17. Š. pokretače. kradljivac). J. pripovijetka (književnoteorijski pojmovi: fabula. Andersen: «Slavuj» 23. R. crtica. S. Poznaje i primjenjuje stilska sredstva u vlastitome tekstu. kompozicija. Ćorović: «U noći» 16.K. govorna. S. Kočić: “Jablan” 19. Samokovlija: «Dječak Aron» 22. osuđuje negativne postupke likova. Kulenović: «Gromovo đule» 13. roman i igrokaz Ukratko prepričava fabulu na nivou najvažniji događaj i lik. Prosenjak: “Otac” 15. I. Prepoznati i okarakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar. P. pravilno iznosi slijed događaja pridržavajući se uzročno-posljedičnoga odnosa.

jezik i stil Dramski igrokaz (kompozicija. Roman (vrste: avanturistički. sažima fabulu Prepričavanje Stvaralačko prepričavanje. izraziti vlastiti komentar 9 . Na osnovi glavnih značajki knjiž. vrste objašnjava razliku priče. prizor. igrokaza. prepričavanje sažimanjem fabule Prepričati tekst poštujući Prepoznaje i hronološki slijed. čin. kompozicija romana. romaneskni pripovjedač. romana. humoristički. slika. komentariše postupke i ponašanje likova. likovi. tematsko – idejna osnova. jasno i prepričava najvažniji logično povezivanje dio teksta rečenica izdvajajući važnije dijelove. naučnofantastični. Prepoznati kompozicijske dijelove igrokaza KULTURA USMENOGA I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Odgojno-obrazovni ciljevi/ zadaci Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Minimalna Optimalna Prepričava cijeli tekst prema hronologiji događaja.afiš ). smisleno povezuje rečenice.Uočiti osnovnu razliku između priče i romana.

naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija. Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora. s bilješkama. tempo. logička. boja glasa. usmjereno. dikcija. govorne vrednote izražajnog čitanja. rečenični naglasak) Čitanje i slušanje Izražajno čitanje književnoumjetničkog teksta. uočavati razliku između službene i privatne komunikacije. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Tečno i jasno govorenje stihova Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove rabeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja Pravilno i umjereno brzo čita tekst. Čitati tekst s razumijevanjem. u sebi. pauze. razumije ga.poznavati način oslovljavanja. razumje pročitano i slušano 10 . gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja. što ne smije biti dijelom službene komunikacije navodeći najvažnije njezine dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. jačina.Razgovor Privatni i službeni razgovor Recitacija Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora.

čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na konkretnim tekstovima –književnoumjetničkim. naučnim. Pričanje kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričanje stvarnog događaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje prema zadanoj slici ili muzici Pravilna primjena naracije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja. Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika 11 . administrativnim. publicističkim i dr).

Pisanje pisama. diktat sa predusretanjem grešaka. uputnice.Opisivanje prema predmetu.uputnice. kontrolni diktat. opis kraja (pejzaž). i 6. Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka. Savladavanje osnovnih Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje pravopisnih pravila odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja. 12 . priznanice. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrađene u 5. razredu. mobitelske poruke. messenger servisi. telegrama.priznanice. opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave. slobodni diktat). jezik bloga. Pravilno pisanje pisma.proučeni dikatat. biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe (portret). opis zatvorenog portret (interijer).mobitelske poruke. opis otvorenog prostora (eksterijer).

zabavne. kulisa. pozorišno časopisima Poznavati karakteristike prostor.Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) MEDIJSKA KUTURA Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Razlikovati vrste medija. historijat. osobitosti filmskih vrsta. određuje vrste poznatih televizijskih emisija. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti. povijesne podatke o počecima filmova. Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst. časopisi. pojedinih vrsta medija na komentariše filmska izražajna razlikovnm nivoui. 13 . strip.samostalno vrši dramatizaciju tekstova. Novine. samostalno piše strip. stripa Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni sat lektire u školskoj biblioteci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Poznaje osnovne karakteristike Poznaje najvažnija obilježja filmskih vrsta na primjerima. pozorišnih izvedbi. Upoznati se s mjesnim i vrste) Teatar (pozorište kao književno – scenska dnevnim i sedmičnim umjetnost: scena. zna osnovne različite vrste časopisa. Osnovne vrste medija: štampani upoznati najvažnije elektronički. Navodi sredstva. radio. televizija. radijskih i televizijskih emisija filmske umjetnosti. navedenih televizijskih i internet (postanak i razvoj) Film (postanak. filmski rodovi radijskih emisija.

Naglašen slog u riječi. Odgojno – obrazovni ciljevi ISHODI UČENJA Minimalni Optimalni 14 . razgovoru i pisanju). .Riječ (značenje riječi. . suglasnici. čitanju. dubine i ljepote riječi.Naglasnice i nenaglasnice.Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno.Slog – dužina sloga. . oblik riječi. Mogućnost prikladne primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju.Glasovi: samoglasnici. Primjeriti nekoliko višeznačnih riječi. nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi. . .RJEČNIK. . funkcija riječi). GRAMATIKA Programski zahtjevi Rječnik . . vlastito značenje.Pisana i usmena riječ.Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi. Razvijen interes za otkrivanje snage. govoru.

Pravilna upotreba/uporaba veznika. Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi. Prepoznavanje priloga. k (a) i priloga gdje.čestice Zapažanje. Pravilna upotreba/uporaba prijedloga s (a).Jednoznačnost i višeznačnost (riječi u prvobitnom i prenesenom značenju) .usklici . li i usklika u rečenici. kamo. . nastavak). čestica da.pojam priloga (prilozi mjesta. usklika u govorenju i pisanju.Onomatopejske riječi. Prepoznavanje pomoćnih glagola biti i htjeti.pojam prijedloga . imenovanje i razlikovanje poznate promjenjive i nepromjenjive riječi. . Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (Lijepo dijete lijepo piše). čestih prijedloga. Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi.veznici .Promjenjive i nepromjenjive riječi (osnova riječi. kuda. 15 . ne. način) . čestica. Prepoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju.Pomoćni glagoli biti i htjeti. Glagoli: .Nepromjenjive riječi: . Vrste riječi: . vremena.značenje). Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici. . Razumijevanje temeljne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi.

Imenice: - Deklinacija imenica; - Naziv padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental,lokativ Razumijevanje temeljne uloge padeža u jeziku; Prepoznavanje padeža u rečenici u njihovim temeljnim značenjskim ulogama; Ovladati – upotreba padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom; U određivanju padeža služi se proširenim padežnim pitanjima (tj. cijelom rečenicom s upitnom zamjenicom i glagolom); Prepoznavanje padeža u njihovim temeljnim značenjskim ulogama. Prepoznavanje padeža u rečenici; Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru, pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama); Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima; Uočavanje duge i kratke množine u nominative; Uočavanje imenica koje imaju samo množinu/jedninu; - Glasovne promjene u deklinaciji imenica; nepostojano a, palatalizacija, sibilarizacija i imenice koje ne provode sibilarizaciju, jotaciju.

Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijske vještine koje će učenicima omogućiti da postanu jezično osposobljene osobe.

Prepoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama.

16

Pridjevi: - Određeni i neodređeni oblik pridjeva u nominative;

Prepoznavanje određenog oblika pridjeva u nominative;

Pravilno upotrebljava neodređeni oblik pridjeva;

Samostalno pronalazi primjere određenih i neodređenih oblika pridjeva u rečenici; Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža.

- Deklinacija pridjeva.

Prepoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže.

Upotreba neodređenih i određenih pridjeva s padežnim nastavcima.

Zamjenice: - Upitne, odnosne, neodređene, povratna, povratno – posvojna; - Deklinacija ličnih zamjenica.

Razlikovanje posvojne zamjenice i povratno – posvojne zamjenice u govoru i pismu; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika osobnih zamjenica;

Prepoznavanje svih vrsta zamjenica; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice; Dekliniranje osobnih zamjenica.

Pravilna upotreba posvojne, povratno – posvojne i pokazne zamjenice u svim oblicima;

Dekliniranje povratno – posvojne i pokaznih zamjenica.

Brojevi: - Glavni i redni brojevi; - Deklinacija brojeva.

Pisanje zamjenice sebe, se.

Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Prepoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Pisanje brojeva u skladu s pravopisom;

17

Rečenica: - Predikat – imenski i glagolski; Prepoznavanje glagolskog predikata kao temeljnog dijela rečenice; Prepoznavanje imenskog predikata i njegovih sastavnica; Uočavanje priložnih oznaka u rečenici; Prepoznavanje rečenica s više subjekata kao proširene rečenice s više istovrsnih dijelova; Prepoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom. Određivanje glagolskog predikata, izrečenog subjekta i priložnih oznaka.

Pravilna deklinacija brojeva.

Određivanje imenskog predikata; Uočavanje lica, vršitelja radnje, u rečenicama s neizrečenim subjektom; Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice.

- Subjekt – više subjekata, neizrečeni subject; - Priložne oznake u rečenici (mjesto, vrijeme, način); - Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom; rečenica s više subjekata; rečenica bez subjekta; krnja rečenica.

Pravogovor i pravopis - Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim u nazivima planeta, kontinenata, okeana država, naroda i naseljenih mjesta; - Pisanje i izgovor superlativa pridjeva;

Primjena naučenih pravila. Osvijestiti upotrebu usvajanja pravopisne norme radi upotreba

Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s dobi

18

. . .Veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena. . Prepoznaje trotačku i zagradu u tekstu kao rečenične znakove.Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka crtica.Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva. 19 .Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene. Primjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima. zagrada. u svakodnevnom pisanju i čitanju.Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije.. Razumijevanje primjene rečeničnih i pravopisnih znakova. je (umanjenice i komparativ). a crticu kao pravopisni znak. učenika.

srpskom jeziku (Humačka ploča. natpisi na stećcima.RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • • • • • Bosanski. Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik Pisma u bosanskom.narodni govori(narječja). hrvatski.prva štampana djela. Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda. prvi rječnici i gramatike). pravogovoru. latinica. hrvatskom. hrvatskom. Povelja Kulina bana. navedene programske jedinice uskladiti sa predispozicijama učenika te ih uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). srpskom jeziku: historijski presjek: glagoljica. (Ishodi učenja u gramatici. srpski jezik u porodici srodnih jezika. 20 . ćirilica (bosančica). arebica. Spomenici pismenosti u bosanskom.od 6. do 9. pravopisu i razvoju standardnoga jezika:voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. razreda osnovne škole.prve štamparije.

Neslinger:”Konrad. Kemal Mahmutefendić: «Roman o novčiću» 4.dijete iz limenke” 11. A. Pilić:”Mrvice iz dnevnog boravka” 2. Zvonimir Balog:”Nevidljiva Iva” 5. D. 21 .SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1. K. Branko Ćopić: «Orlovi rano lete» 3. Isaković: «Lijeve priče» 7. Miroslav Antić: «Plavi čuperak» 6. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor djela može mijenjati). Milošević: «Djeca su vojska najjača” (izbor) 10. V. S. Željko Ivanković: «Zvjezdangrad» 8. Defo: “Robinzon Kruso” 12. Mark Tven: “Doživljaj Haklberi Fina” (Napomena: u toku jedne školske godine obraditi 8/9 lektirskih djela. po izboru samih nastavnika od punuđenih djela. Džemaludin Latić: «Srebrena česma» 9.

stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka). muzičkom kulturom i dr. 2. metodičari). Scenske umjetnosti (dramski igrokazi.metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari. pisci. reprezentativnosti. odgojnosti. 22 .stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. 3.biografija i bibliografija. rječnik.Videočitanka. umjetničke. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. likovnom kulturom. Medijska kultura (strip. Naš jezik. Osnovni ciljevi. 4. 5. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike.. čitanačkih i lektirskih). 6.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. Kultura izražavanja. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. radio.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. periodika. razvoj standardnog jezika). zadaci. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda.srpski jezik i književnost u VI razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. priručnici za nastavnike.te medijske kulture. te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti. priručnici za učenike(radne sveske).hrvatski.prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke.) Također. pravogovor. internet. b) rasporedu. teorije i interpretacije književnosti. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. egzemplarnosti.kao i principima integracije i korelacije. Vodič kroz lektiru. Medijska čitanka. biblioteka). Književnost (interpretacija književnih tekstova. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti). poetske recitacije i dramatizacije tekstova). Jezik (gramatika. tekstualne adekvatnosti itd. te dvije školske pismene zadaće). pravopis. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. vježbi usmenog i pismenog izražavanja. televizija. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama.etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca.

STRANI ENGLESKI JEZIK FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 23 .

these.pokazne (this. razred Osnov na škola 4.tražiti i prezentiranjem određenih dijelova odslušanog teksta davati mimikom itd. theirs) . means of transport (npr. yours. family members and their occupations .brojive i nebrojive . locirati ljude i • Zabava predmete b) ČITANJE I REAGIRANJE: Zamjenice: .ENGLESKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Učenici će učiti ili ponavljati: Imenice: .Svakodnevni život.neodređene (somebody. anything. nothing 24 . anybody. npr. car) 6. whose) . verbalno. npr.pravilnu/nepravilnu množinu Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati rječnik vezan za zadane teme. život . godina učenja englesk og jezika • Porodica Učenici će znati: RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: . nobody something. his. odgovaranjem na • Slobodno pitanja.npr. osnovne informacije 2.upitne (who. označavanjem tačnih Svakodnevni pitanja i netačnih izraza.lične (padež subjekta i objekta) . bicycle.prisvojne (mine. prepoznavanjem vrijeme netačnih/tačnih tvrdnji. its. what. nešto prošireniji vokabular. those) . ours. daily routine. nešto prošireniji vokabular. that. npr. bus.Porodica. hers. spajanjem slika na poznata • i tekstova. npr.postavljati i Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: odgovarati 1. .identificirati i dopunjavanjem nedovršenih rečenica itd. . which. neverbalno.

Brojeve traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu.upitne. . količine. the. npr. much. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na i predmete pitanja.izražavati na tekstova jednostavnim jednostavan rečenicama. npr. animals. vrijeme Pridjeve -Determinatore: . which. odrični. upitni) .Priroda. upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni.Opisne pridjeve vezane za zadane teme .pokazne pridjeve. teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara. zero . that (boy).Slobodno vrijeme. upotrebom novog način: vokabulara u konkretnim slaganje i primjerima/rečenicama. timetable. dopunjavanjem neznanje nedovršenih rečenica itd. npr. theatre. npr. npr. nešto prošireniji vokabular. npr.prisvojne pridjeve . . npr. what. river. i raspoloženja) 2. unusual hobbies itd.pridjeve neodređene količine i broja. neverbalno. pupils’ hobbies. neslaganje prepoznavanjem netačnih znanje i tvrdnji. this (girl). going to an amusement park itd. whose . učenici će 25 . wildlife. odrični.članove: a/an. school subjects. these (girls). verbalno. picnic Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni.Zabava. favourite sports and games. any. going out to the cinema. (a) litle . nešto prošireniji vokabular.• Priroda • Škola Razvija nje osnovn og znanja jezika Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: 1.Škola.pratiti jednostavne upute obaveze i potrebe. some. (a) few. all. . pyjama party. nešto prošireniji vokabular. dopuštenja. upitni) Present Continuous (potvrdni.nepravilno poređenje pridjeva . traženjem određenih informacija. nešto prošireniji vokabular. označavanjem tačnih i netačnih . cijene. plants. odrični.opisivati tvrdnji. those (boys) . surprise party. prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih . prezentiranjem ljude određenih dijelova teksta (njihov izgled mimikom itd.koristiti spajanjem slika i tekstova. many. sposobnosti. mountain. going to the party. .

guitar lessons. razočarenje i . may. npr.There is a/ There are some… Is there a…? Are there any…. east. dramatizirati itd.? naučiti koristiti: Afikse. expensive.pjevati dječije pjesmice svakodnevnim . always. ask-answer. npr. fast Prijedloge. nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme Rečenice: . dirtyclean. raspravljalo iznenađenje.praviti kratke. npr. upitni) Modalne glagole. Ekvivalente prevoda čestih i ključnih riječi. west . dirty Antonime. vezane za zadane teme.način.vrijeme.redati ispremetane riječi u Future Simple: shall/will (potvrdni. never.igrati igrice: po ulogama aktivnostima jezične igre itd. crylaugh Složenice. last week.oblik Glagole be. care about us itd.PRODUKCIJA različite a) GOVOR Učenici će: osjećaje . must Zapovjedni način. npr.recitirati. dijaloge koji se temelje na temama o kojima se nezadovoljstvo.pisati diktate . have to. npr. last year . . npr. upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to. orange juice Kolokacije. uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 26 . can.pravac/smjer. svojih vršnjaka itd. . left.pisati kratke sastave na poznate teme itd. npr. kao i onima . quickly. vezane za zadane teme i gramatiku.prepričavati kratke priče i šale sl.za mjesto . vezane za zadane teme. discuss a subject. jednostavne kao što su: zadovoljstvo.prepričavati/prepisivati kratke tekstove .dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke . odrični. vezane za zadane teme. have/have got (potvrdni. niječni.govoriti o temama svojim . b) PISANJE Učenici će: . . sva lica jednine i množine Priloge. sometimes) .Red riječi ( nešto specifičniji red riječi uz upotrebu priloga učestalosti npr. nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme. school choir. walk a dog. right.sudjelovati u razgovoru o zadanim . npr.

učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: .Likovno obrazovanje.smislene rečenice INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. npr : .Fizičko obrazovanje (sportske aktivnosti i igre) . ples. slikanje.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . upoznavanje sa najpoznatijim izvođačima na engleskom jeziku) . ples (crtanje. muzički instrumenti. oblikovanje itd. elementi dramatizacije) ..Biologija ( Dijelovi ljudskog tijela.) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik 27 .Muzičko obrazovanje (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja ..Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije. značaj ishrane za zdravlje. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.) 3 .

.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6. kraće tekstove. kratke poruke i natpise. suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Učenici čitaju: upustva.3 Čitanje i razumijevanje A2.1 Pisanje A1. kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija. saopštenja nastavnika i učenika.3 ČETVRTA GODINA UČENJA 6 razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje Učenici razumiju: razgovor na poznate teme i uključuju se u isti. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Čitanje i razumijevanje 28 . razred – 4. jednostavna pitanja. opomene. snimljenog materijala i reaguju na njih.1 Govor A1. upustva. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2.

Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. govora i pisanja. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. recituju i pjevaju poznate pjesme Pisanje Učenici pišu: Jednostavne tekstove poštujući pravopis. Dopunjuju obrasce i rečenice i izrađuju jednostavne projekte Učenici ne samo da prepoznaju i upotrebljavaju. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Lične poruke i kraće dijaloge. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene 29 . uz pomoć nastavnika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici.Govor Učenici: učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima. Tekst na poznatu temu. koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima. nego počinju i da stiču znanja o jeziku Znanje o jeziku DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja.

Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. značaj međusobnog razumijevanja. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena.dijelove teksta. postavljanje pretpostavki. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Rad sa djecom s posebnim potrebama Ukoliko se ukaže potreba za rad sa ovom djecom. tolerancije. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Nastava stranog jezika. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. kulture dijaloga. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. saradnje. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. razglednicu. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. SMS). osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. on se treba odvijati prema prilagođenom postojećem programu devetogodišnje osnovne škole. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. 30 . uvažavanja. poštovanja različitosti. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja.

govoriti o označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd.prisvojni genitiv (John’s. name. razred Lično predstavljanj e Porodica Kuća. your. car 6. ispunjavanjem tabela ili aktivnosti dopunjavanjem rečenica itd. npr. my.Lične . označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. . hall. her. npr. dom Moja okolina Škola Svakodnevni život • Osnov na škola • • 1. who. prva godina učenja engleskog jezika – dva časa sedmično – 70 časova godišnje Nivo • Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .ljude i predmete ili koje su čuli sa kasetofona. a/an. Vokabular Učenici će učiti osnovni vokabular koji se odnosi na date teme npr: • Predstavljanje.vlastite. that. shop. izvršavanjem uputa i naređenja. (nešto prošireniji vokabular) npr. loo/ lavatory.: ponavljanjem riječi. their Upitni pridjevi. bookcase. bus station. • Prostorije u kući i namještaj. davanjem kratkih .Nastavni plan i program za šesti razred. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. mother.boje predmeta odgovora na pitanja koja postavlja nastavnik ili . friend. život u gradu i na selu. redanjem ilustracija po određenom redoslijedu.trenutne koja čuju sa kasetofona. park. npr: crtanjem. grandfather. Mary’s) Zamjenice: .ograničen broj raspoloženja i stanja b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. our. npr. redanjem predmete ilustracija po određenom redoslijedu. what Pridjevi: . curtain • Okolina. garden. npr: crtanjem. • Članovi uže i neki članovi šire porodice. grandmother. itd.množina . uncle. usebi ili naglas.Upitne. npr. traffic-lights.Pokazne. tražeći određenu informaciju ili detalje i reagovati: locirati ljude i 1) neverbalno. those . izvršavanjem uputa i druge naređenja. the Prisvojni pridjevi. yard street. 2) verbalno. coffee-table. itd.pozdravljati na formalan/neformal an način Vještine RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Gramatika Učenici će učiti da koriste i učiti o sljedećem: Imenice: . povezivanjem određenih ilustracija sa predstaviti sebe ili odgovarajućim tekstom. 31 . bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. izraza opisivati: ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik . this. these.Determinatori: Članovi. opće . • godina učenja • englesk og - - - - Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. kitchen. his.

itd. podvlačiti. cup. lake. sad. da se dobiju kolokacije). dovršavanjem rečenica. povezivanjem riječi u stupcima A i B (npr. in the kitchen (npr. npr. npr. school subjects. bad. pjevati i igrati jezične igre - nabrojati dane u sedmici . river.izraziti: . tableware: spoon. scared.ubacivati. happy. hill.davati uputstva i naredbe . fork. plate. tired. trees. village. fine.. križaljke Glagoli: .Mjesto. wood. : kratkim odgovorima na pitanja. hungry. moliti .učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom . recitovati. upitna forma) Prilozi za: .igrati uloge.Pomoćni glagol be . bridge. school mates.Present Simple (potvrdna.svakodnevnim aktivnostima i radnjama - brojati ljude i predmete (How many … are there?) 2) verbalno. negativna. what(color) . post office. pupils’ things. glasses).prepisivati kratke tekstove . here. cinema.sposobnost/nesp osobnost da nešto urade (I can … I can’t . itd. school furniture.Present Continuous (potvrdna. redati riječi u smisaone rečenice . sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd.zapisivati po diktatu . in the bathroom (npr. upitna forma) . theatre. thirsty park. posters. knife.ispunjavati tabele. get up. ispunjavanjem križaljki. ispunjavanjem tabela. osnovni pridjevi. negativna. toothbrush). npr. negativna. sleep. there • Svakodnevni život. npr. toothpaste.ideju posjedovanja b) PISANJE: Učenici će: . wash (npr. good. nice. PRODUKCIJA: a) GOVOR: reći koliko je sati Učenici će: .Modalni glagol can (potvrdna. upitna forma) . main parts of the face/body – nešto 32 .odgovarati na pitanja .zahtijevati.Opisni. • Škola. rutinske aktivnosti.

wardrobe. Osim što će stalno proširivati vokabular. npr.dirty Složenice. in. itd. Prijedlozi za: . 33 . npr. itd. npr. in.Red riječi (osnovni red riječi u potvrdnoj. miss the bus. job. at. npr. negativnoj. clean . have breakfast/lunch /dinner. turn on/off the radio/ the television. shop-window. phone-box Kolokacije. npr. u vezi sa datim temama. happy. učenici će učiti da koriste: Afikse. itd.Vrijeme. npr. bus. learn.(John’s book. hungrythirsty.Vrijeme. npr. my house) . clean. u vezi sa datim temama. make noise.Mjesto. walk. upitnoj i zapovjednoj rečenici . after Rečenice: . on. today. now.sad. sports. at . cupboard. work.dovršavati rečenice itd. ing Antonime. busstop. u vezi sa datim temama. . u vezi sa datim temama i gramatikom. car.There is a …There are two … prošireniji vokabular). –s.

te gramatike predviđene za ovaj razred.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. kao npr. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Muzička kultura. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. pravopisa. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Matematika. Maternji jezik. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. 34 . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. u početnoj fazi učenja pogotovo. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Geografija. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Moja okolina. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Likovna kultura. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika.

Učenici će: . .upoznavati različite kulture i tradicije. 35 .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

koji govore o svakodnevnom životu. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Povremeno mu može zatrebati pomoć. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice.NJEMAČKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. u prodavnici). Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. vremenska prognoza). VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate 36 . Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno.

druženje 5. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. naučenih izraza. raspored časova 2. Znanje o jeziku PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. škola – nastavni predmeti. kupovina odjeće 10. saobraćaj. grad 7. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. narodi. TV-emisije 6. jezici 9. prijevozna sredstva 37 . Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. zemlje. jednostavan diktat).• • Pisanje • • • • riječi. lične podatke. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. vrijeme na satu 3. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. slobodno vrijeme 4. Od ovog razreda pa nadalje učenici počinju svjesno usvajati znanje o jeziku. seosko imanje 8.

Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch.imenovati evropske zemlje i određeni broj stranih jezika . das Kino. .razvrstavanjem slika. Zamjenice: . Ich finde die Jacke schön und modern.imperativ za 2. npr: razvrstavanjem slika.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: 38 . links. . narodi. .. der Supermarkt.tražiti i nuditi pomoć.dopunjavanjem teksta . .. die Bücher.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova . es) u akuzativu . sprechen. . das Schaf.negativan i upitni oblik glagola.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje.za izražavanje želje oblik möchte . die Tafel.lice jednine i 2. . Erdkunde. . jednostavne informacije i sl.Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .: . npr: . die Kuh.čitati rečenice i kraće tekstove. lesen…) . essen. das Theater. der Park Wo ist das Kino? Hier.povezivanjem slike i slušanog teksta.imenovati domaće životinje i opisati ih .čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) . ihr.izvinuti se . er.u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben. Sie spricht Deutsch. jezici: Er ist Engländer. Grad: das Kaufhaus. dort.govoriti o trenutnoj aktivnosti . . pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta.Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein. :schlafen.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.Lične zamjenice u jednini (ich.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno. sehen. rechts Seosko imanje: der Bauernhof.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno. npr. Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag. .iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) . sie. pridruživanjem slike tekstu.opisati ljude i predmete . označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.davanjem kraćih odgovora.imenovati nastavne predmete. Sie kommt aus Österreich.imenovati zgrade u gradu . die Post..popunjavanjem praznina u tekstu. govoriti o svojim omiljenim predmetima. . npr. das Pferd. Er spricht Englisch. lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.imenovati TV-emisije . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će .prezent glagola können u jednini i množini. unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: . dein.. : Škola Deutsch.Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje . Tiere. Kupovina odjeće Die Jacke gefńllt mir. . pravilne glagole te nepravilne glagole fahren. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.popunjavanjem tabela i sl.Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu .. das Schwein Zemlje. sein. Mathe.: . npr. du. Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina.

pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. igrati uloge. aber.rekonstruisatii riječi.dopunjavati izostavljene riječi. prijevozna sredstva: Wir reisen mit dem Zug. čestitku) 39 . -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu .- recitovati. . pjevati. voditi dijaloge prema datoj skici. odgovarati na pitanja. . oder Saobraćaj. Womit möchtest du reisen? PISANJE Učenici će: .od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice.prepisivati rečenice i kraće tekstove. postavljati jednostavna pitanja.samostalno napisati kratki tekst (razglednicu. govoriti o aktivnostima i određenim situacijama Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und. SMS. jednostavnim rečenicama opisivati. .

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će se primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiteta uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj međusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik u kontinuitetu pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).

40

Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina (život u gradu, život na selu, kupovina, saobraćaj, prijevozna sredstva), Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

41

PRVA GODINA UČENJA, VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično– 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Cilj nastave njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva stjecanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da učenika osposobi da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje • • • • • • • • • Očekivani rezultati učenja učenik može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagovati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći određenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reprodukuje napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije

Govor

42

Pisanje

• • • •

Znanje o jeziku

prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika pa nadalje učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 11. pozdravljanje, predstavljanje, utvrđivanje nečijeg identiteta 12. školsko okruženje 13. članovi porodice 14. život učenika za vrijeme nastave i odmora 15. dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba 16. vremenske prilike 17. brojevi do 100 18. kazivanje vremena (puni sat, pola sata) 19. proslava rođendana 20. seosko imanje, životinje 21. odlazak na raspust

43

Funkcije i sposobnosti
Učenici će znati: - pozdravljati se na formalan i neformalan način, - predstaviti sebe i druge, - reći koliko imaju godina i odakle dolaze, - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici, - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba, - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati, - reći kakvo je atmosfersko vrijeme, - brojati do 100, - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati rođendan, - nabrojati domaće životinje, - nabrojati osnovna prijevozna sredstva, - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine
SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno, npr.: - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 3) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona , - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 3) neverbalno, npr: razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno, npr: - davanjem kraćih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: - recitovati, pjevati, - postavljati jednostavna pitanja, - odgovarati na pitanja, - igrati uloge,

Gramatika
Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - Prisvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben, - prezent pravilnih glagola, - prezent glagola können, - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola,

Vokabular
Učenici ce usvajati odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Wiedersehen! vokabular koji se

Tag,

Guten

Morgen,

Auf

Predstavljanje: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank...

Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: - do 100 Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge

Rođendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko imanje: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein

44

- pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE Učenici će: - prepisivati pojedinačne riječi , rečenice i kraće tekstove, - rekonstruirati riječi, - dopunjavati izostavljene riječi, - od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice, -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za rođendansku proslavu)

za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Atmosfersko vrijeme: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviđene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani ¸ za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.

45

Interkulturalne vještine Učenici će: . Maternji jezik. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Geografija.Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Muzička kultura. 46 . Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. . Likovna kultura.upoznavati različite kulture i tradicije. Matematika. kao npr. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Moja okolina. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. odnosno A1. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. radoznalost i kreativnost.1 u govoru i pisanju.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. kao drugog stranog jezika. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. kratke dijaloge o poznatim temama. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove Čitanje i razumijevanje 47 . ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • prepoznavati slova i napisane riječi. naglasak. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove.FRANCUSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole.

Pisanje Znanje o jeziku • • 48 . poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati.Govor • • • • pravilno artikulirati glasove. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku. naglašavati riječi.

petit. iz crtića).identifikovati ljude i predmete . b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. le.) livre. l’. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća. qui? C’est …. grand. père. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. itd Glagole . Au revoir itd. upotrebi.Upitne. npr. se promener.brojati predmete .locirati ljude i predmete . biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. itd. mère. povratnih manger glagola i • Moje lice.dopadanje . raspoloženje. des. autobus. izvršavanjem uputstava. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. tužan. père mon.Prezent Svakodnevni život. • Bliža okolina: rue. redanjem slika itd. élève. malheureux. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju.: gestikuliranjem. najosnovnije. npr. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. se être.. (triste. gestikuliranjem. npr. glumljenjem (npr. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.predstaviti sebe ili druge .: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. onih koje označavaju neku aktivnost.opisati . mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . brojeve itd. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6.. crtanjem. npr.).Prisvojne pridjeve. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. jardin. glumljenjem. sa namještaj: cuisine. lit.: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. prendre l’ glagola. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. lijepljenjem slika. soeur. la. • Prostorije u kući i ta. Il a les cheveux 49 ..: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja.ograničen broj raspoloženja . un.Lične m’appelle …Je suis. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. pravilnih laver. množina Salut. sale .Opisne pridjeve à manger. parc. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. table. chaise.boje predmeta . son. beau. npr.itd.Članove. dormir. les grand. cahier.reći koliko je sati – puni sati . grand. frère. koji su najčešće u armoire. ma. moje tijelo. arbre. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . chambe. 2) verbalno. . pravljenjem/oblikovanjem stvari . npr. se lever. • Škola: enseignant.pozdravljati . sretan).izraziti . ton. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. 2) verbalno. une. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju.mère. Zamjenice • Predstavljanje: Je . pokazivanjem. crtanjem.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean.ljude i predmete .

u vezi sa datim temama. jednostavan tekst prema tekstu modelu. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. pjevati i igrati jezične igre.à. zamjenjivati inicijale punim riječima.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. u vezi sa datim temama. il fait froid. dans. Sale à manger. grand – petitl Složenice.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. bruns. razglednicu SMS poruku) . redati riječi po određenom redoslijedu. Bon – mauvais. jaune. blonds. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. –s Antonime. u vezi sa datim temama. učiti pisati pomoću igara na CD-u. • noirs. ubacivati. npr. De quelle couleur est…? rouge. ici. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. igrati uloge. podvlačiti. pisati kraki. itd Kolokacije. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. devant.sur. Prendre un bain. npr. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. u vezi sa datim temama i gramatikom. blanc itd. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. davati uputstva i naredbe . dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. avec. • Raspoloženja: heureux. mjeseci. de (u osnovnim značenjima) 50 . godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse.Imperativ Priloge za mjesto. npr. sac à dos. là. recitovati. npr.

Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. ples) . Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. te gramatike predviđene za ovaj razred.Matematika.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) .kroz crtanje. slikanje. 51 . uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) . Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i širiti svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. u početnoj fazi učenja pogotovo. ples.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. npr. pravopisa. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . Ovo može podrazumijevati npr. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. npr: . oblikovanje itd (Likovno obrazovanje.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirani za isti.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. moja okolina.

Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 52 .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi). a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama .Učenje kako učiti Učenici će da: . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano.

Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. naglasak. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove.1 u govoru i pisanju. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulisati glasove. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. odnosno A1. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa. kao drugog stranog jezika. Čitanje i razumijevanje Govor 53 . poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati.PRVA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. radoznalost i kreativnost. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • prepoznavati slova i napisane riječi. naglašavati riječi. A 1. kratke dijaloge o poznatim temama. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente.

mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. crtanjem. glumljenjem (npr. (triste.Prisvojne pridjeve.ljude i predmete . crtanjem.opisati . le.locirati ljude i predmete .dopadanje . PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. itd. npr. grand.ograničen broj raspoloženja . pokazivanjem.Prezent Svakodnevni život.izraziti . pravljenjem/oblikovanjem stvari . une. npr. beau. npr. pravilnih laver. izvršavanjem uputstava.pozdravljati . pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior..) livre. moje tijelo.itd. ton.Članove. sretan). sale . se être. père mon.boje predmeta .reći koliko je sati – puni sati .brojati predmete . soeur. Il a les cheveux 54 . chambe. les grand. se lever. lit. • Prostorije u kući i ta. cahier. gestikuliranjem.identificirati ljude i predmete . prendre l’ glagola. l’.Upitne. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. upotrebi. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. autobus. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. un. množina Salut. lijepljenjem slika.). raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. najosnovnije. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. brojeve itd. 2) verbalno. • Škola: enseignant. son.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. glumljenjem. tužan. npr. Au revoir itd. raspoloženje. la.Opisne pridjeve à manger. • Bliža okolina: rue. père. npr.. grand.. élève. table. . pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. povratnih manger glagola i • Moje lice.predstaviti sebe ili druge . se promener. redanjem slika itd. sa namještaj: cuisine. petit. ma.Lične m’appelle …Je suis. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. chaise. parc. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. des. qui? C’est …. Zamjenice • Predstavljanje: Je . jardin. malheureux.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. iz crtića). mère. itd Glagole . razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. koji su najčešće u armoire. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. dormir.mère. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. npr. onih koje označavaju neku aktivnost.: gestikuliranjem.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. frère. 2) verbalno. arbre.

dans. razglednicu SMS poruku) . blanc itd. davati uputstva i naredbe . npr. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. ubacivati. sac à dos. de (u osnovnim značenjima) 55 . redati riječi po određenom redoslijedu. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. u vezi sa datim temama i gramatikom. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. pjevati i igrati jezične igre. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. recitovati. npr. pisati kratki. ici. Sale à manger. avec. jaune. Bon – mauvais. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. mjeseci.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. Prendre un bain. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. grand – petitl Složenice. npr. –s Antonime. jednostavan tekst prema tekstu modelu. là. De quelle couleur est…? rouge. bruns. podvlačiti. • Raspoloženja: heureux. npr. u vezi sa datim temama. u vezi sa datim temama.à.Imperativ Priloge za mjesto. igrati uloge. il fait froid. devant.sur. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. zamjenjivati inicijale punim riječima. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. blonds.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. učiti pisati pomoću igara na CD-u. noirs. itd Kolokacije. u vezi sa datim temama.

Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. .upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. npr. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). ples. slikanje. . Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . moja okolina. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. u početnoj fazi učenja pogotovo. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika.matematika.kroz crtanje.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. Ovo može podrazumijevati npr. pravopisa. ples) .kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. te gramatike predviđene za ovaj razred.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. npr: . 56 .DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika.

Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni tekstovi). . a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik.Učenje kako učiti Učenici će da: .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. . 57 .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.

a u okviru nastave stranih jezika. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. kosmopolitizmu. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. toleranciji. 58 . duhu tolerancije. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uslovljen višejezičnošću. humanizmu i internacionalizmu. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. Pored toga. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika.ARAPSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ARAPSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. kao i sjevernom Afrikom. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.

razvijanje samostalnosti i kreativnosti. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje radoznalosti i .čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica razvijanje razumijevanja i logičkog .razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenju jezika . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. fonetskim i gramatičkim minimumom. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).čitanje riječi. ovladavanje osnovnim leksičkim.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja 59 . a ne o jeziku . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) kreativnosti .VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema .

60 . pisanje određenog člana.- - pamćenja razvijanje temeljitosti. nastavci gramatičkog ženskog roda. ponoviti osnovne fraze. i provjeriti da li su usvojeni: sukun. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. pisanje tanwina u akuzativu. tanwin. lične i pokazne zamjenice. tašdid.

-Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 61 . Gramatika . . npr.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn.ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. imitiranjem .Komparacija pridjeva .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .Brojevi do 100 . njihova zanimanja i interesovanja .Porodica i članovi porodice (zanimanja) .Izražavanje vremena (puni sati) . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .Genitiv poslije prijedloga .gestikuliranjem.: .Dvojina .Opisati slobodne aktivnosti (sportske.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati 1) neverbalno.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . brojevi) .pjevati.Direktni objekat (akuzativ) .Nabrojati dane u sedmici . lice množine) .Pravi prijedlozi . prepoznavanje. 2) verbalno. kuću.Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1. npr: .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. . povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Aktivnosti u nastavi . npr: . crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Opisati (grad.: .Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati .Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. GOVOR: Učenici će: .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. ponavljanje.Brojati od 1 do 100 .bojenjem navedenih predmeta / osoba .Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) .Opisati školu.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu . 2) verbalno.Predstaviti sebe i druge .Kupovina (voće. genitivne veze.Pravilna množina . imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre.Perfekat . npr.Genitivna veza . .Nivo VI razred Osnovna škola 4. kulturne i dr.Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle . .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi.Lične zamjenice (množina) . povrće.Pridjevi . . -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju. .Izražavanje glagola “imati” . sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: .Imenovati članove svoje uže porodice. pjesmice.) .povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.

izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune).glumiti..itd.samostalno konstruisanje sintagmi.popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? .recitovati kraće pjesmice. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . 62 . .nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. .rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen.takmičenje u pisanju brojeva itd. PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili.. . .

Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. postavljanje pretpostavki. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. značaj međusobnog razumijevanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. SMS). I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja se mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. poštovanja različitosti. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. razglednicu. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. kulture dijaloga. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će 63 . Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto. U radu na tekstu podjednako će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. uvažavanja. saradnje. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Nastava stranog jezika. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. tolerancije. govora i pisanja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika.

Geografija (zemlje. kupovina. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Moja okolina (život u gradu. Maternji jezik. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Matematika (brojevi). Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima.nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. saobraćaj. Likovna kultura. prijevozna sredstva). Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. kao npr.upoznavati različite kulture i tradicije. narodi. . jezici). Interkulturalne vještine Učenici će: . 64 . život na selu. koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Muzička kultura.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. toleranciji. kosmopolitizmu. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. a u okviru nastave stranih jezika. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Pored toga. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. humanizamu i internacionalizmu. duhu tolerancije. kao i sjevernom Afrikom. 65 . ovladavanje osnovnim leksičkim. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. fonetskim i gramatičkim minimumom. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja.

- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. NIVO: PRVA GODINA UČENJA . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja .čitanje jednostavnih rečenica kreativnosti .kratki usmeni i pismeni odgovori pamćenja .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika .putem igara.razvijanje pozitivnog stava prema . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.razvijanje radoznalosti i .razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku . predanosti i preciznosti u učenju jezika .razvijanje temeljitosti.VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično/ 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.učenje jezika.razvijanje samostalnosti u govoru . a ne o jeziku .sloboda i samostalnost u govoru učenju jezika . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. razvijanje samostalnosti i kreativnosti.razvijanje razumijevanja i logičkog . vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica 66 .čitanje riječi.

tanwin. tašdid. Neophodno je. sukun. kratke i duge vokale. 67 .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i početnu fazu učenja arapskog jezika. uz učenje osnovnih fraza. usvojiti: osnovne oblike slova. Koristiti jezička znanja koje su učenici stekli tokom učenja BHS-jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi učenike da sami dolaze do određenih zaključaka. varijante pisanja slova. vezivanje slova u riječi i kraće rečenice.

npr: .Odjevni predmeti Funkcije i vještine Učenici će znati: .: . .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. 'ila.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. harihi) Vokativna partikula “ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am. . . nahnu) Upitne zamjenice (man.Svakodnevni život . Gramatika Lične zamjenice ('ana.Imenovati članove svoje uže porodice .Nabrojati dane u sedmici .Porodica i prijatelji .slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli. 68 .Predstaviti sebe i druge .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu . npr: . 'a) Prijedlozi (fi.Bliža okolina . hiya. .Kuća . prepoznavanje. .Nivo VI razred Osnovna škola 1. 'anti. la) Upitne partikule (hal. huwa.ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. pjesmice.podvlačenjem riječi koje su učenici čuli 2) verbalno.Reći koliko je sati (puni sat) . ma) Pokazne zamjenice (hara. npr.povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. ponavljanje.Pozdravljanje i upoznavanje . koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.Škola . min. imitiranjem . 2) verbalno.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Brojati od 1 do 10 .Pozdravljanje na formalan i neformalan način . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme . `ala) Upitna riječ “'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Učenici će: Učiti samo osnovni vokabular. i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . npr.: .gestikuliranjem. 'anta. Kroz dijalog (igre.podvlačenjem pojedinih riječi.

itd.glumiti.. izostavljajući određena slova koje učenici treba da popune) .takmičenje u pisanju brojeva itd. .popunjavanja slova (npr: Gdje su nestala slova? nastavnik ispisuje riječi na tablu.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. . PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .recitovati kraće pjesmice. . . .pjevati.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. 69 .GOVOR: Učenici će: .rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova.

U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Maternji jezik. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. kao npr. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. 70 .DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Matematika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenje i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. u početnoj fazi učenja pogotovo. Moja okolina. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Geografija. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. pravopisa. Likovna kultura. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Muzička kultura. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. te gramatike predviđene za ovaj razred. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva.

71 . .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.upoznavati različite kulture i tradicije. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.Interkulturalne vještine Učenici će: . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.

MATEMATIKA 72 .

-znat će računski sabirati. -računanje pomoću džepnog računala. . -o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza. razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi. -prepoznati. -usvajanje različitih uglova. presjeka. razlike i direktnog produkta skupova. -modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uslovima. -prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke). razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole -prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa No. -usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+. sabiranje i oduzimanja uglova. -sa sigurnošću obavljati računanja u skupu No rješavati matematičke izraze. -prepoznati relaciju.procjeniti i provjeriti tačnost rezultata. -rješavat će jednostavnije jednadžbe i nejednadžbe u Q+. oduzimati i množiti uglove. uspoređivanja. -upotreba brojeva u različitim kontekstima. -obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+. odnosno funkciju . :). -računanja postotka. u drugim predmetima i svakodnevnom životu. -usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima. -grafičkog prenošenja. oduzimati. kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom. njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu. unije. mjerenje uglomjerom. •. -računanja s mjernim brojevima za kutove (+. -. -nacrtati zadani ugao. jedinica za mjerenje uglova. -usvajanje znanja o višecifrenim brojevima. -grafički sabirati. -naučit će izračunavati postotak od zadanog broja. množiti i dijeliti uglove. 73 . -o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom «na jednom mjestu». -poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine. -računanje aritmetičke sredine dva ili više brojeva. -usvajanje pojma relacije i funkcije. -računati pomoću džepnog računala.MATEMATIKA VI RAZRED 4 sata sedmično PODRUČJA CILJEVI Znanje Sticanje znanja: -poznavanje i upotrebu matematičkih simbola -usvajanje pojma skupa. 140 sati godišnje OČEKIVANI REZULTATI Učenik će znati: -matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova. kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva.

kao i uspjehu drugih. selektiranja i korištenja informacija Učenik će moći: -promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati. -pozitivnim crtama osobnosti. -prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu 74 . -naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih. -induktivnog mišljenja. -prepoznavanja obrasca. -raditi po određenom planu. -matematičkog jezika. -uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Učenik će: -pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. -prostornog organiziranja i orijentiranja. -o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. . posebno kolektivnog (timskog) rada. -prikupljanja. -induktivnog i analognog zaključivanja. -vizualizacije i vizuelnog grupiranja. -matematičkim jezikom moći izražavati opće ideje. -samopuzdanja i samoaktualizacije. emocija i doživljaja -pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti. -rada. -koristiti pomagala za crtanje uglova. paralelnih i okomitih pravaca. -slijeđenja niza uputa.. -ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja. -nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke. Vrijednosti i stavovi Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: -razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih. spremnosti da se pomogne drugim). -procjenjivanja. -pripremati se za određeno napredovanje. -učenik će naučiti prepoznavati unutrašnje vlastito razmišljanje i vlastito prosudjivanje. -važnosti radovanja osobnom uspjehu. pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće.. -poboljšati ličnu «listu» motiva . -različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja.Sposobnosti i vještine Razvijanje sposobnosti i vještina: -poređenja -nizanja.

Prava i kružnica. mnogougao (mnogokut). minuta. Uspoređivanje uglova. ugao (kut) Tematske jedinice Izlomljena linija. Presjek. Direktni produkt skupova. krug.Prirodni brojevi 4. relacije i preslikavanja 2. Vrste uglova: puni. 2. TEMA – Kružnica. Relacije. relacije i preslikavanja Tematske jedinice Skupovi. kružnica i krug.Skupovi. Mjerenje uglova (jedinice: stepen. Konveksni i nekonveksni uglovi. krug. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. TEMA – Razlomci 1. Računske operacije s mjernim brojevima za uglove. uglomjer. Središnji ugao. oštri. Prenošenje uglova. 75 . nula. Komplementni i suplementni uglovi. tupi.TEMA. sekunda). Dvije kružnice.ugao.Kružnica.TEMA. TEMA . opruženi.Skupovi. ugao (kut) 3. obilježavanje).Djeljivost brojeva 5. TEMA . Susjedni i usporedni. TEMA .Programski sadržaj: 1. kružni luk i tetiva. pravi. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. unija i razlika skupova. Funkcije (preslikavanja). Ugao ( elementi.

Prirodni brojevi Tematske jedinice Skup N i N0. Decimalni i postotni zapis razlomka.Razlomci Tematske jedinice Pojam razlomka b/a ( a. 5. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Djeljivost u skupu N0.3. Zajednički djelitelji brojeva. Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore.3. Svojstva računskih operacija: komutativnost. oduzimanje. b e N). Razmjera (omjer). 76 . Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima. TEMA. razlike i proizvoda prirodnih brojeva. 4. Razlomci veći i manji od 1. faktori i sadržaoci prirodnog broja. Prosti i složeni brojevi. Sabiranje.9. Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza).TEMA. Djeljivost zbira. Najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva.4. Proširivanje i skraćivanje razlomaka. Izrazi s promjenljivim. asocijativnost. postotak. distributivnost.25. Brojnik i nazivnik.Djeljivost u N0 Tematske jedinice Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r). Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2. Uspoređivanje razlomaka.TEMA.

Koristiti udžbenik . STAVOVI. Tekstualni zadaci. UGAO (KUT) Izlomljena linija. Trebaju znati nacrtati zadane tačke na koordinatnom pravcu i u koordinatnom 77 . jednakost uređenih parova. Nastavnik će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu učenika. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA ŠESTI RAZRED (devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE VRIJEDNOSTI. prvu i drugu koordinatu uređenog para. za geometriju razvijati urednost. Brojevni izrazi sa zagradama. zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu. za posmatranje Učenik se treba raznih uglova i osposobiti za SPOSOBNOSTI AKTIVNOSTI UČENIKA Učenik treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. sposobnosti kao i preciznost u uvježbavati oko da pravilno procjenjuje mjerenju. Poticati će učenika na rad. unija i razlika skupova. Funkcija. Uređeni par.Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva. Brojna vrijednost izraza. i logički ih povezivati. Izrazi s promjenljivim. KRUG. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Nastavnik će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da učenici usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate određene zakonitosti. Trebaju definisati relaciju. RELACIJE I PRESLIKAVANJA Skupovi. Direktni produkt skupova. Treba osjećaja za urednost promatrati i otkrivati pri crtanju. Učenici trebaju usvojiti: skup i element skupa kao osnovni pojam. odnosno funkciju. Razvijanje slike koje crta. Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici). nova svojstva. Aritmetička sredina danih brojeva. Razvijanje odgovornosti za Treba razviti osjećaj samostalno obavljanje zadataka. Relacija. Presjek. KRUŽNICA. PONAŠANJA Učenik treba radeći s Razvijanje osjećaja za percepciju priborom za prostora. Zahtijevat će od SKUPOVI. motoričke preglednost.

oduzimanje uglova. sabiranje. ravnina. mnogougao. mjerenje. 78 . a koji su i izvedeni pojmovi (dužina. Prava i kružnica.. minute. njihovih veličina.. radi povezivanja gradiva i lakšeg usvajanja.mnogougao. za procjenjivanje rezultata i za pomoć ostalim učenicima. Učenik treba naučiti definirati pojmove koji ga okružuju. učenika da uredno rade i da ravnomjerno raspoređuju crteže na listu papira. skup). Poticat će učenike na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja. prava. Insistirati će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. Prenošenje uglova. Učenik treba usvojiti i razviti matematički jezik. a osnovne pojmove «razumjeti». sistemu u ravni. izlomljena linija. Jedinice za mjerenje uglova. uspoređivanje.. Uočavati sličnosti između algebarskih i geometrijskih zadataka. središnji ugao.). Ugao. Učenik treba usvojiti crtanje. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. Uspoređivanje uglova. krug. Mjerenje uglova Računske operacije sa mjernim brojevima za uglove Suplementarni. Jedinice za mjerenje uglova: stepen. Stepen (stupanj) povezati sa stepenima iz geografije. Kod učenika treba potaknuti rad po planu. kružnica (kružna crta) i krug. prostor. i sekunda. Središnji ugao. kružnica. Učenici trebaju znati koji su osnovni pojmovi u geometriji (tačka. kao i množenje uglova prirodnim brojem. Razvijanje zapažanja i izvođenje zaključaka. Vrste uglova. komplementarni uglovi. samostalan rad s geometrijskim priborom.

Insistirati na skraćenom dijeljenju i množenju. Učenici trebaju znati koristiti svojstva računskih operacija. 79 . Prati izlaganja nastavnika. Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. da učenici uvježbaju red računskih operacija i oslobađanja od zagrada. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0.PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0. Svojstva računskih operacija: komutativnost. asocijativnost. Učenik treba samostalno odlučivati koju operaciju će prije rješavati. kao i koje zagrade će prije računati. Aktivno sudjeluje u svim oblicima nastavnog rada. Pridruživanje brojeva po danom pravilu (brojna vrijednost izraza). Uvježbavati rješavanje zadataka s općim brojevima. Koristi udžbenik i literaturu. Izrazi s promjenljivim. distributivnost. Vježbati zadatke s više računskih operacije i zagrada. gdje se trebaju koristiti olakšice. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualno . Koristi različite metode i strategiju praćenja postignuća i sposobnosti učenika. sredstava i modela. Sabiranje (zbrajanje) . oduzimanje. Učenici trebaju savladati sve računske operacije. grupnom i frontalnom radu. Uči kod kuće i radi domaće zadaće. Prati izlaganje nastavnika. Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke. Razumijevanje prirodnosti i prirodne logičnosti u radu sa prirodnim brojevima. kao i volja za rad i za iskazivanje pozitivnih rezultata rada. Sudjeluje u stvaranju obrazovnih situacija. Razvijati misaonost i logičnost kroz rješavanje različitih zadataka. Svjesno preuzimanje odgovornosti za urađeno. sa i bez zadanih vrijednosti općeg broja. Pozitivan odnos prema radu. Razvijanje i jačanje samopouzdanja u vlastitu sposobnost učenja i zaključivanja. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika.

5. 4. razvrstavanja. Prosti. Vještina odabira inovacija. 10. klasificiranja.. 9. kao i relativno proste brojeve.. kako bi saznao da li su svi učenici razumjeli postavljene zadatke. uspoređivanja. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. 6. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja. kao i najveći zajednički djelitelj. Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika. 80 . Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno... 3. Učenici trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac. 4. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. Potiče učenike da pitaju i da traže odgovore. Djeljivost sa 2. 3. 15..DJELJIVOST U N0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira. Razumijevanje materije i problema. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2. Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje. Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. Razvijati maštovitost i sposobnost percepcije bitnog od nebitnog. Nastavnik postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore. 9. složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Učenici trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore. 5. razlike i proizvoda. 15. kod kuće ili u školi. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima.. 6. 10..

i odgovarajućih zadataka određuje razlomke izražene manjim odgovarajućim jedinicama. preklapa i mjeri. -Uspoređivanje razlomaka sa jednakim nazivnikom. Preko mjernih brojeva: površine. . Usvaja algoritme zbrajanja. Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opšte odnose izmedju dijela nečega i kolektiviteta ( cjeline) Prati aktivno rad na satu i pri tome usvaja nova znanja. kao i zapis istih. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. x-a=b. Učenik usvaja pojam cijelog. Individualno prilazi učenicima kod rješavanja složenijih zadataka.) -Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( a+x<b. Crtežima prikazuje zadane brojeve i čita nacrtane dijelove kako bi zapamtio zapis. -Dijeljenje razlomka razlomkom. polovi i dijeli. Razmjeru rješava kao jednakost dvaju Vizuelno raščlanjivanje i grupiranje. duljine. Rješava različite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. -Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( x+a=b. jednakih i različitih razlomaka. kao i 81 . x+a>b. Cijelo i razlomljeno. množenja i dijeljenja razlomaka. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. Induktivno mišljenje. x-a>b. Geometer's Sketchpad. a-x>b. (x-a)+b=c. Geogebra .. Izrađuje didaktički materijal. polovine. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. (x+a)b=c. -sabiranje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika -Proširivanje i skraćivanje razlomaka. -Sabiranje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. a-x=b. Odmjerava znanja: dovoljnog. vremena. trećine. Crta i reže.programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa između cijelog i njegovih dijelova..RAZLOMCI -Pojam razlomka -Uspoređivanje razlomaka jednakih nazivnika. (Origami japanska tehnika savijanja papira.) -Množenje razlomaka. srednjeg i visokog nivoa. a-x<b. Usklađuje zadatke i probleme spram mogućnosti učenika. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. x-a<b. Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). Primjenjuje modele interaktivne nastave. Računa postotak. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. Procjenjivanje.

između samih dijelova cijelog). -Razmjera i njena primjena.) -Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka. -Postotak. x:a=b. Zadatke osmišljava tako da učenike potiče na razmišljanje. -Množenje razlomaka.-Uspoređivanje razlomaka -Zbrajanje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. razlomaka (primjena na nastavi geografije. ax-b=c. izračunavanje udaljenosti na karti). ax+b=c. -Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b. -Dijeljenje razlomka razlomkom. a:x=b. 82 .

jedinice za mjerenje uglova. •.) dožive kao skupove točaka. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije ) -Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen. -Odnose između geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju.Učenici sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka.TEMA. -Dijagramom uvesti produkt skupova. krug. -S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova. sekunda): +. izlomljena linija.Ova su znanja bila na intuitivno konkretnoj razini (kružnica je bila granica kruga). polupravac. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije. formalizaciji ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. ( po mogućnosti koristiti namjenske računarske software ( npr. koji su učenici ranije poimali više intuitivno. do određenog stepena formalizuje.Skupovi. u ovoj se temi. minuta. 2. -Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima. Međutim.TEMA. presjeka.Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. zaključujući da su te udaljenosti jednake. . kao i za koordinatni sistem u ravnini. -Navesti učenike da naučene geometrijske likove (pravac. kao osnovnih pojmova. presjek i razliku skupova.. 83 . relacije i preslikavanja Skup. razlike kao i produkte skupova. -Navesti učenike da sami prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini. uglomjer. ugao Već ranije učenik je upoznao oblike kruga i kružnice. -. -Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. -Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1. pomoću različitih primjera iz učenikovog svakodnevnog okruženja. : . -Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke. dužina.Kružnica.Uvođenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruisanje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. U ovom programu učenik ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice..

Međutim.Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme. -Uvježbati svojstva računskih operacija.5. množenje prirodnih brojeva kojima je zbroj posljednih brojeva 10. proširivanje i produbljivanje znanja koja je učenik usvojio ranije.TEMA. -Uvježbati zadatke sa zagradama. -Učenicima pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. osobito distribuciju množenja prema zbrajanju i oduzimanju. -Tvrdnje o djeljivosti učenici trebaju naučiti kroz različite «plastične» primjere. 84 . Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti pa i definisati.TEMA. -Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti. u toku ponavljanja treba podići nivo učeničkog znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju. -Ponoviti sve računske operacije sa brojevima.Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2.Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba.Djeljivost brojeva Kroz niz primjera učenik treba da količnik “a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r . 4. u najvećem dijelu.…) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem. -Uvježbati grupisanje jednakih faktora u zagradu. do 10.3. postaviti kao ponavljanje. -Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. pomoću prstiju lijeve i desne ruke. izračunavanje i oslobađanje zagrada. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve. odnosno sa jednakošću a = b q. Ovdje prevashodno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu.

-Uvesti decimalne razlomke. -Uvesti pojam postotka. -Na internetu pronaći web stranice s urađenim materijalima. makaze i ljepilo. i pri tome radu naglašavati da se počinje savijati papir od cijelog. zatim razlomak i prividni razlomak. isijecati polovine. -Kod množenja. pa zadane likove lijepiti cijele. kao razlomka s nazivnikom 100.. četvrtinama. -Uvježbati sve četiri računske operacije. razlomak prvo množiti prirodnim brojem. a tek onda razlomak s razlomkom. -Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj. -Za korištenje u neposrednom radu na satu.. -S učenicima raditi od papira figurice. odnosno nejednačinu. lijepiti i razgovarati o razlomcima. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. dobar je također i računarski program Geogebra.Razlomci -U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. 85 . vezanim za uvođenje razlomaka. -Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. prema polovinama. -Učenici mogu donijeti i kolaž papir. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu. TEMA.. itd. trećine.5.

BIOLOGIJA 86 .

da pomoću praktičnog rada učenici shvate fiziološke procese.učenici znaju da klasificiraju biljke i da razumiju razvoj od nižih ka višim .upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta . OBRAZOVNI OČEKIVANJA .multidisciplinarni pristup .pružanje osnovnih znanja . vještina i sposobnosti o građi i funkciji biljnog organizma .učenike upoznati sa osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom . oslobađanje oksigena . odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka .vraćanje vode u atmosferu kroz stome u vidu vodene pare .uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija .učenici prave herbar i određuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka . diobu ćelije.znati da povežu građu i funkciju biljnog organa u procesu fotosinteze. problemom izučavanja .razumjeti fiziološke procese u biljkama fotosintezu i transpiraciju .shvatiti ulogu nauke za razumjevanje svijeta u 87 . njenim predmetom.sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije -naučiti razliku između biljne i životinjske ćelije -koristiti prethodna iskustva učenika i ostvariti korelaciju sa gradivom drugih nastavnih predmeta .shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za građu i funkciju biljnih organa .značaj fotosinteze i transpiracije .razumjeti građu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu.BIOLOGIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI .posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića .shvatiti filogeniju biljnog svijeta.učenici se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije .pojam haploidnog i diploidnog broja hromosoma .fotosintezu i transpiraciju i da povežu građu i funkciju biljnih organa .upoznavanje učenika sa pojmom biologije.

voda. značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića 2. BIOLOGIJA NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja.razvijati kritičko mišljenje i kreativnost . 1. životinje i čovjeka. prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu. . organizam.razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti . prema drugima.da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog fonda -Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima. Jednoćelijski i višećelijski organizam. Tkivo: građa i funkcija. Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom 2. Dioba ćelije. Uvod 1.podjelu i značaj . klijanje sjemenke : uslovi klijanja . PROGRAMSKI SADRŽAJI 1.istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvođača hrane i kiseonika na Zemlji.shvatiti značaj biljaka za prirodu . 3 GRAĐA I FUNKCIJA BILJAKA 3.poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe. toplota. 1 SJEMENKA: građa sjemenke dvosupnica-dikotila i jednosupnica – monokotila. 2. CITOLOGIJA 2. modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima . Biljna stanica : ćelija . zrak. razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja. kojem žive .Ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije . posmatranju.1. organ. klijavost.osnovna jedinica građe organizma.formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta . 88 .

7.5.Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. medicinski i ekonomski značaj virusa. Golosjemenjače. CVIJET – CVAT. razmnožavanje. značaj i podjela.4. viroze.: Karakteristike građe virusa.3 BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. KORIJEN: Građa i funkcija korijena. Razmnožavanje. IZDANAK Nadzemni i podzemni izdanak Stablo:građa i funkcija stabla. MAHOVINE: Građa. vrsta. Binarna nomenklatura. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije.Građa i funkcija cvijeta i cvasti 3. kapilarnost i korijenov Pritisak . Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. porodica.1. razmnožavanje i razviće. BIOSISTEMATIKA BILJAKA 4. 4. GLJIVE I LIŠAJEVI: Građa. Karakteristike građe. Vegetativno razmnožavanje korijenom. ALGE:Građa. STABLAŠICE 4. LIST Spoljašnja i unutrašnja građa. PAPRATNJAČE:Građa. Plod i sjemenka. 89 . 4..3.2 VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA.2. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAĐE 4. 3. Od bičara do volvoksa. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI 4. značaj.Posmatranje algi mikroskopom 4. rasprostranjenost. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina. razmnožavanje i razviće. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom. preobražaj .6. OPRAŠIVANJE I OPLODNJA. Karl Line. i zeljasto stablo. podjela i značaj.5. podjela i značaj. rasprostranjenost. Funkcija lista – fotosinteza i transpiracija. osmoza. podjela.Ogled rastenja korijena. razmnožavanje. klasa. red. 3.3. Laboratorijska vježba : Mikroskopiranje unutrašnje građe lista.4. Pojam biosistematika. raznovrsnost plodova i sjemenki 4. Prelaz na kopno. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO. podjela i porijeklo. 4. rod. Građa. Vegetativno razmnožavanje listom. 3.7.4 Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi. Izumrle papratnjače. razmnožavanje i razviće.8 SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike.EUKARIOTI 4. Difuzija . podjela i značaj. odjeljak i carstvo.6.Drvenasto . 3.

predstavnici. Laboratorijska vježba: Određivanje dvosupnica prema ključu.15. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica.4.12. 4. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice. Voćarstvo.9. predstavnici.13.10 DVOSUPNICE.14 JEDNOSUPNICE . 4. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 90 . predstavnici i značaj u ishrani. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani. 4. značaj u ishrani. Podjela skrivenosjemenjača na dvosupnice i jednosupnice.PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. 4. 4.. 4.11 PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice. značajne vrste u ishrani.

GEOGRAFIJA 91 .

Suncu i njegovom sistemu. opisivati pojave i procese koje doživljava u bližoj i daljoj okolini. definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije. opisati nebo. prirodnoj sredini. Očekivana znanja o: geografiji kao općem obrazovnom predmetu. metodama orijentacije na horizontu. Prividna kretanja Sunca. orijentaciji na OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju: opisivati ranije poznate geografske pojmove koje su naučili tokom razrednog obrazovanja iz predmeta Prirode i društva. Kosmosu ili nebu. proširenim znanjima prirodnih pojava i procesa i načinima njihovih nastanaka. Suncu i sunčevom sistemu. nebeskim tijelima. Mjesecu i njegovom kretanju. Sunce. prirodnoj i geografskoj sredini. značaju školske geografije. Zemlji kao planeti u Sunčevu sistemu. da geografija daje znanje o prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama.GEOGRAFIJA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI PROGRAMSKIH SADRŽAJA POSTAVLJANJI CILJEVI Programski zahtjevi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu. kretanjima nebeskih tijela. objektu i predmetu proučavanja. zvijezde i Mjesec. zvijezdama i Galaktici. geografskoj sredini. 92 . nebu i nebeskim tijelima. osnovna znanja o horizontu. Zemlji u Sunčevu sistemu. horizontu i podjeli horizonta. kosmičkom beskraju.

Podjelu voda na slane i slatke vode. spoljašnjih procesa i oblika. revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje. građi zemljine kore. predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama. razmjeri i razmjernicima. vodi. načinu umanjenja veličina iz prirode. prepoznati osnovne oblike reljefa. o određivnju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje. orijentaciji na površini Zemlje. prividnom kretanju Sunca. suštini prividnih kretanja nebeskih tijela. o geografskoj mreži. izradima plana. zemlji i njenim sferama. prepoznavanju geografskih sadržaja na karti. 93 . podjeli kopnenih voda i njihovom značaju. revoluciji Zemlje i njenim posljedicama. razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti. rasporedu i odnosima kopna i mora na globusu. zemljinoj kori i njenom sastavu.horizontu. razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja. kruženju vode u prirodi. stvarnim kretanjem Zemlje. opisati nastanak i trajanje astronomskih godišnjih doba. osnove o stijenama u zavičaju. hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje. kružnim tokovima u hidrosferi. vrstama geografskih karata. litosferi. jedinstvo i podjelu Svjetskog okeana. jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana. elementima i sadržajem geografske karte. opisati prividno dnevno kretanje Sunca. unutrašnjim procesima i obliku. učionice i makete zavičaja. geografskim koordinatama. osnovama orijentacije na horizontu. oblicima reljefa nastali unutrašnjim i vanjskim silama. rotaciji Zemlje i njenim posljedicama:smjeni dana i noći i računanje vremena. suštini stvarnih kretanja Zemlje. suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći. zraku i tlu. unutrašnjim procesima i pojavama. zemlji i njenim sferama – geosferama. izgled svoje bliže i dalje okoline. umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir. rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje. smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji. prividnom kretanju Sunca. suštini čitanja geografskih karata. vrstama i načinu korištenja geografskih karata. osnovama izrade geografske karte. vodenom omotaču Zemlje. elementima i sadržaju geografskih karta. objasniti pojam protoka (temporalnog) vremena.

živom svijetu na Zemlji ili biosferi. akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji. uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji. urbanizaciji i urbanizovanim regijama. stanovništvu na Zemlji. najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine. vodu i tlo. stanovništvu užeg i šireg zavičaja. zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji. posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji. privredi i privrednim djelatnostima. osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju. privredi i podjeli privrede. tercijarne i sekundarne privrede. pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji. geografske i životne sredine. biljaka i životinja. kopnenim vodama na Zemlji. osnovnim ljudskim aktivnostima. 94 . naseljenosti i naseljima na Zemlji. globalnim geografskim aspektima životne sredine. suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina. općim društvenogeografskim elementima na Zemlji. ekumeni i anekumeni. uzrocima geoekološke krize. geografsko poimanje prirodne. osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju. posljedicama negativnih uticaja na zrak. osnovnim fizičkim. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu.kopnenim vodama. osnovne elemente primarne. geografskom rasprostranjenju. gradskim i seoskim naseljima.

ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. predmet. Zemlja – oblik i veličina. Geografske koordinate.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Orjentacija pomoću Sunca. Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Geografska dužina. Gelaktike i galaktička jata. Ekliptika. Godišnja doba. Zemlja u Sunčevom sistemu. Određivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – oblilaženje Zemlje oko Sunca.Lokalno vrijeme. Paralele ili uporednici. Geografska širina.Posljedice rotacije Zemlje. zadaci geografije. Pomaračenja Sunca i Mjeseca. Meridijani ili podnevnici. Orijentacija pomoću Sunca i sata. Nadmorska visina. Rotacija Zemlje. Sunce i Sunčev sistem. Zvijezde i sazvježđa. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Najnovija savremena orijentacija. Mjesečeva kretanja. Smjena dana i noći. Zonalno vrijeme. Kalendar. Satne zone. Određivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. Posljedice revolucije Zemlje. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI 95 . Relativna visina. Toplotni pojasevi na Zemlji. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Nejednako trajanje dana i noći. Položaj Zemlje na ekliptici. Sateliti. Mjesec. Planete. Datumska granica. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače).

Tektonski procesi i oblici. Oblikovanje reljefa morskom vodom. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Podjela atmosfere. Meteorološko vrijeme. Sfera Zemlje – geosfera. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. Plan. Oblikovanje reljefa tekućicama. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena.Globus – model Zemlje. Sastav atmosfere. Razmjera i razmjernik. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. Sastav zemljine kore. Oblikovanje reljefa vjetrom. Izgled površine Zemlje. Zagrijavanje kopna. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. Značaj atmosfere. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja građa Zemlje. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. Vrste karata. Oblikovanje reljefa ledom. Padavine. Zemljotresi. Geografska karta. Klimatski faktori. Vjetar. vode i t zraka. Osnovni elementi geografske karte.Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. Pojam klime. 96 . Reljef na kopnu i u podmorju. Oblaci i magle. Zračni pritisak. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija. Čitanje geografskih karata. Sastav geografskog omotača. Vulkani i vulkanski reljef.

Morske mijene i morske dobi. Struje u Svjetskom okeanu. Ugroženi elementi životne sredine. Biogeografske oblasti polarnog pojasa. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa.Klime polarnih oblasti. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela. Svjetski okean. Talasi u Svjetskom okeanu. Značaj kopnenih voda. Značaj Svjetskog okeana. Kruženje vode u prirodi. Klime umjerenih pojaseva. Porast svjetskog stanovništva. Privreda i privredne djelatnosti GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. KOPNENE VODE Podzemne vode. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. Biogeografski faktori na Zemlji. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. Urbanizacija. Jezera. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. Led na Zemlji. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva.OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. Okeani. Mora. Prirodne osobine morske vode. Tekućice. Močvare i bare. Izvori i vrela. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. 97 . Biogeografske oblasti umjerenog pojasa.Uzroci geoekološke krize na Zemlji. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji.

a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. Pored ove nastavne građe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. Pored toga. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose između prirodne i geografske sredine. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. radna sveska i priručnik za nastavnike. a koje tretira ovaj nastavni program su. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivisati sa crtežima. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. slikama. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. tj garniture udžbenika (sveobuhvatni udžbenik) kojeg čini: knjiga (udžbenik) za učenje. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. • • • 98 . koja pobuđuje veliku motivaciju kod učenika. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. U ovim temama. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. uglavnom. Zemlju u Kosmosu. za učenike ovog uzrasta. Za realizaciju ovog nastavnog plana i programa potrebna je primjena savremenog udžbenika. koji uslovljavaju te odnose. To se posebno odonsi na raspored stanovništva na Zemlji. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu građu. Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva meterija. posljedice Zemljinih kretanja i sl. kosmogene i antropogene uticaje. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. nove i dosta uopćene.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. I druge nastavne teme. a što je predviđeno državnim dokumentom naslova «Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika geografije za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini». grafikonima i primjerima. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj građi. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Nastavna građa je koncipirana za interaktivne.

HISTORIJA 99 .

pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. Vjerovanje ljudi kamenog doba Komuniciraju . iznose vlastito mišljenje zaključuju Motiviše učenike potiče ih da samostalno zaključuju. Učenici znaju kako doznajemo o životu u prošlosti. na osnovu analize izvora mogu da opišu i prezentiraju. potiče učenike da samostalno zaključuju Predaje . Život ljudi u najstarijeg doba Mlađe kameno doba 2. Uvod u historiju 1.2. šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. STAVOVI PONAŠANJE Razvijaju interesovanje i pozitivan odnos prema historiji AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. čime se bavio a kako čovjek mlađeg kamenog doba.HISTORIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. komuniciraju Posmatraju ilustracije i samostalno zaključuju 100 . Znaju u šta su vjerovali ljudi kamenog doba. razlikuju periode Analiziraju izvore (ilustracije ) samostalno zaključuju.2. vremenska razdoblja Učenici znaju kako je živio čovjek starijeg kamenog doba. šta je animizam. Predhistorija 2. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Razumiju kako se razvilo vjerovanje ljudi kamenog doba Učenici slušaju .1. Mogu da uoče razlike u načinu života ljudi starijeg i mlađeg kamenog doba Analiziraju izvore. Razlikuju predhistorijsko i historijsko doba. totemizam Razumiju kako je podijeljena prošlost . samostalno zaključuju.1. Računanje vremena Imaju orijentaciju u vremenu. Priprema analizu izvora 1. demonstriraju Rješavaju zadatke na crti vremena 2. Prošlost i sadašnjost. Rješavaju zadatke (Venov dijagram) Demonstriraju . objasne pojmove arheologija i kultura Mogu da se se orijentišu na lenti (crti) vremena.

Civilizacija stare Mezopotamije Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na Analiziraju izvore.3. 101 . posmatraju i iznose vlastiti stav.Sumerske gradove . pismo i naučna znanja Koje su države nastale na tlu Mezopotamije . Priprema analizu izvora i potiče učenike da kritički i kreativno razmišljajuu Demonstrira na karti motiviše učenike da uče 2.2. Egipat Učenici znaju gdje i kako je nastala Egipatska država Učenici razumiju zašto je Egipat dar Nila Slušaju. Ljudi metalnog doba Znaju da je čovječanstvo brže napredovalo u dolinama velikih rijeka ( Stari Istok) Razumiju kako je upotreba metala uticala na način života i promjenu odnosa među ljudima. Prvu poznatu biblioteku Razumiju kako se razvilo vjerovanje Egipćana i mitologija. Područje današnje Bosne i Hercegovine u Prahistoriji Znaju pokazati lokalitete na kojima su pronađeni materijalni dokazi iz različitih razdoblja Predhistorije Učenici razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Analiziraju kartu Demonstriraju 3. objasniti pojam mnogobošci. Pokazuju na karti Prikupljaju izvore za izradu panoa Rezimira prethodna znanja učenika o temi. demonstrira. Demonstriraju 3.Najvažnije vladare i njihova djela . demonstriraju na karti. 3. postavljaju pitanja. kritički razmišljaju Učenici na karti pokazuju područja koja su naseljena u prahistoriji Učenici slušaju . mogu da objasne šta je uticalo na razvoj egipatske umjetnosti Uočiti sličnosti i razlike između Egipatske i civilizacija Mezopotamije Usvajanje novih pojmova. daju odgovore na postavljene zadatke Drže mini predavanje. Sposobnost analize i sinteze kritičkog mišljenja Izrađuju pano o Egiptu. prezentira.4. izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju.2. Historijsko Doba 3. zagrobni život kako nastaju prvi gradovi.1. Vjerovanje i kultura starih Egipćana Znaju u šta su vjerovali Egipćani.Pismo. iznose vlastiti sud (percepciju) Demonstrira na karti. opisuju izvore. Učenici različite informacije smještaju u kontekst Analiziraju kartu i izvore. Analiziraju kartu. daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti učenika Procjenjuje usvojeno znanje učenika 3. pojašnjava. kako se razvija umjetnost .

potiče učenike na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. Objasniti pojmove Helada i Heleni. da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Analiziraju kartu. osnovu analize.2. priprema predavanje i 102 .4 Posrednici između Istoka i Zapada Učenici izgrađuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva . kretskog pisma. predaje . zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Učenici historijski razmišljanju -informacije o određenom događaju smještaju u slijed (šta se prvo događalo a šta kasnije Učenici mogu da razlikuju historijski stav od mitologije Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrađuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu . mogu da objasne kako je nastala mikenska kultura Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Učenici razumiju kako su se razvili polisi. Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Učenici znaju koja plemena naseljavaju prostore Grčke. daju odgovore na postavljena pitanja Demonstrira. Grčki polis.* Učenici mogu da objasne Učenici razvijaju Slušaju. Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta učenici predstavljaju temu (usmeno ili pismeno). Mogu da objasne kako je razmjena uticala na stvaranje kretske kulture. Homerski svijet bogova i ljudi 4. na osnovu analize izvora Demonstrira na karti. izvore rješavaju pripremljene zadatke 3. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Razumiju kako su novi uslovi života uticali na život ljudi. priprema zadatke za učenike. procjenjuje usvojeno znanje kod učenika 4.Stara Gračka 4. Demonstrira na karti. 4. priprema analizu izvora i zadatke za učenike .1.3. Velika grčka kolonizacija Znaju o čemu govore grčki epovi Ilijada i Odiseja. drži predavanje i usmjerava aktivnosti učenika. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali između Istoka i Zapada. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. grčka religija i mitologija Učenici znaju šta su polisi. Kako je nastalo glasovno pismo Feničana.. posmatraju .Vjerovanje Najvažnije građevine -Književna djela Znaju da je vršena razmjena proizvoda između Istoka i Zapada.

5. kakva je bila kultura stanovanja . Učenici razumiju. kritički i kreativno razmišljaju Imaju izgrađen stav o značaju Helenističke culture. lik i djelo Aleksandra Velikog . priprema izvore za analizu. Znaju šta je Agora. Učenici koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja. pojmove demos i aristokratija. Atena. kakav je položaj robova . Pripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je je bio položaj robova.4. prošlost i budućnost Učenici razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove iznose vlastiti stav Slušaju . usmjerava aktivnosti učenika. stjecali znanja .Perzijski ratovi 4. Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj savremenog svijeta. usmjerava aktivnosti učenika. Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod učenika. Potiče interesovanje učenika.Kako je došlo do Grčkopersijskog rata Učenici znaju kako su se oblačili. značajnije umjetnike i naučnike Grčke.6.Olimpijske igre 4. njeno uređenje. 103 . mogu da objasne zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. Učenici znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. važnije građevine i stilove gradnje . priprema izvore za analizu. Grčko. zadatke za učenike Potiče interesovanje učenika. sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. kakvu hranu su jeli. Život i kultura starih Grka 4. Grčka pod makedonskom vlašću Znaju gdje je nastala Atena . analiziraju. značenje pojma Helenizam uzroke i posljedice GrčkoPersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije suosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu.

Mogu da uoče razlike i sličnosti između najstarijih kultura na Apeninskom poluotoku Mogu da objasne kako je nastao Rim. Doba kraljeva Rimska republika Učenici znaju kada i kako je osnovan grad Rim (prema legendi i historijskim činjenicama pojmove: kraljevina.1. Razumiju i objasne društvene borbe u Rimu. ko su najstariji stanovnici Italije Da uoče i na karti pokažu položaj Apeninskog poluotoka. senat. konzuli. Učenici izgrađuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti. Zemlja i stanovništvo Učenici znaju gdje se nalazi Apeninski poluotok i njegove geografske odlike.5. patriciji i plebejci Učenici imaju izgrađen stav o značaju rimske civilizacije . Stari Rim. Procjenjuju usvojeno znanje učenika 5. Demonstriraju na karti. Učenici identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja. republika. priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti učenika. 104 .2. 5. usmjeravaju aktivnosti učenika prave procjenu usvojenog znanja kod učenika.

Demonstriraju na karti. Učenici znaju po čemu su bili poznati braća Grah.5. uzroke slabljenja carstva. pojave kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana . učenici imaju stav o tome zašto su važne reforme. prezentiraju odgovore. .6. Analiziraju historijsku kartu. Kraj Rimske republike Razumiju i mogu da objasne uzroke društvenih sukoba u Rimu. Kakav je bio položaj robova u Rimu.prepoznaju i na karti pokazuju prostore koje su Rimljani osvojili Učenici imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH . Analiziraju i iznose svoj stav o razlikama između bogatih i siromašnih (kritički razmišljaju). Priprema analizu izvora . pripremaju odgovarajuće izvore informacija. Vjerovanje Rimljana. uče Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu. Mogu da prikažu i dio odgovarajućeg filma. Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi. Učenici razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju).7. uzroke propasti Rimskog carstva. Učenici istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja .4. Život i vjerovanje starih Rimljanja Učenici treba da znaju kako je izgledao grad Rim (životni i radni prostor). Prodor Rima na Sredozemno more Učenici treba da znaju kako su Rimljani širili svoju teritoriju. najznačajnije Rimske careve.5. 5. 5. historijski razmišljaju. Učenici razumiju i mogu da objasne razvoj Rimskog carstva. Učenici analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav. usmjerava aktivnosti učenika. Rimsko carstvo Kršćanstvo. usmjeravaju aktivnosti učenika . društvene razlike. usmjerava aktivnosti učenika. drže mini predavanje. 5. o najvećem ustanku robova. 5. procjenjuju usvojeno znanje učenika. gladijatori. Procjenjuje usvojeno znanje učenika na osnovu određenih kriterija. Učenici imaju izgrađen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Učenici analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu. drži mini predavanje . književnost i nauka) pojam Razumiju važnost Rimske kulture . drže mini predavanje . Potiče učenike na samostalan rad . koji su uzroci i sudionici građanskih ratova. pojmove: koloni . Učenici su svjesni značaja antičke kulture. kritičko i 105 . Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo. Učenici su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju.3. Kako je podijeljeno carstvo. Pojam građanski rat. Učenici treba da znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. odgovaraju na postavljena pitanja. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi . Rimska kultura Učenici znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo.

Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika. Drže mini predavanje . faraoni…). historijske spomenike iz ovog perioda. pokaže im značaj onoga što uče. arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. pa je poželjno uključiti i druge izvore ( muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (učenici se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu . Nastavnik treba da motiviše učenike. postavljen je i na Internet stranici www coe. odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti kreativno razmišljanje. Antička kultura na prostoru današnje BiH DIDAKTIČKA UPUTSTVA ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja učenici se prvi put susreću sa historijom . analiziraju izvore. 106 . fokus u radu pomjeraju sa nastave na učenje. da kreira atmosferu učenja na času . Ovaj priručnik može biti koristan suradnik nastavniku. kao robovi. Detaljnije upute za pripremu analize izvora. da uključi njihova interesovanja . Izradu ovog Priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika «Georg Eckert». Učenici će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej. a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. kompetencije i vještine. učenici treba da grade posebno razumijevanje. Procjenjuju usvojeno znanje kod učenika. Mlađim učenicima može biti teško da apstraktno razmišljaju o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja . aktivnosti i zadatke. korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja učenika nalaze se u «Priručniku za nastavnike historije» . Učenici treba da znaju koja su Ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. zato je poželjno da nastavnici koriste različite izvore (pisane i vizuelne ).Antička kultura. načine postavljanja pitanja. postavljaju pitanja i daju zadaće. robovlasnici. Učenjem historije. potiče ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvija empatiju . Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. ba .Suvremeni pristupi u poučavanju historije. Učenici razumiju i mogu da objasne uticaje i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Učenici razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostaci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Slušaju predavanje. Kada Rimljani pokoravaju Ilire. pripremaju analizu izvora. 6. demonstriraju na karti.

TEHNIČKA KULTURA 107 .

ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji građevinskog objekta (crteži formata A4. -pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se žica. njihovih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i odnosi na jednostavne modele i makete. sastavljanju modela i maketa. cilju ispunjavanja njihovih funkcija. -građevinskom tehničkom crtanju. građevinarstvu. ljepenka. karton. sa 108 . plastična folija). žica (pri -upoznavanje učenika s historijatom arhitekture i tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. -materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. sa osnovnim crtežima . prema upustvima predmetnog nastavnika. platno. -uvođenje učenika u građevinsku tehniku. -sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. PVC. -arhitekturi. prerade. PVC. zanimanjima u građevinskoj tehnici i razvoju građevinske tehnike. tlocrt i bokocrt. kao i o građevinarstva.TEHNIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sati sedmično 35 sati godišnje PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Sticanje znanja: CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje o: -upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo.nacrt. -sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti kod učenika o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline. alatima i priborima za obradu ovih materijala. -razvijanje spretnosti i kreativnosti učenika u oblikovanju i -razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu. koža. simbolima u građevinarstvu. -upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u -zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati građevinski objekti u građevinarstvu. -obradi materijala. stilovima i pravcima u arhitekturi. razredu: papir.

javnim putevima. saobraćajnim patrolama. -prikupljanje. termina. -o saobraćajno . -o ekološkim aspektima kulture stanovanja vezanim za zaštitu životne i radne sredine. putničkom saobraćaju. ukazivanje i na greške drugih. materijalima i alatima u građevinarstvu. -korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljem učenju. saopštavanje termina i procesa u tehnici. 109 . prilikom -improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviđanje rezultata. -svjesno prihvatanje i ispravljanje svojih grešaka pri izradi modela i -sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih praktičnim radovima.ilustracijom simbola). objektima na putu i saobraćajnim znakovima. -graditeljskoj baštini. svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu. o historijatu značajnih građevina iz ranijih istorijskih perioda u BiH i na Balkanu. −različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja. -korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta realizacije tehničkih ideja. -vizuelizacija i vizuelno grupisanje −procjenjivanje. tehničkom pismu. poznatih i novih -samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća. -pokazivanje zainteresovanosti i ljubavi prema tehnici. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: -samostalno uočavanje. -obrazlaganje najadekvatnije primjene raznih alata u samostalnaoj izradi originalnih predmeta.tehničkoj kulturi. selekcija i korištenje informacija -korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih -poređenej zadataka i problema.

-donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -djelovanje i na druge da slijede njegov primjer. PONAŠANJE -dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje stavova drugih. konstruktivnog vrednovanja.−induktivno i analogno zaključivanje. -prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i -ocjenjivanje i samocjenjivanje na osnovu objektivnog i sveprisutnosti tehnike u životu. -razvijanje samopouzdanja. -uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom se -poticanje na samostalnost i samoinicijativu. -slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih. u donošenju različtih 110 . -tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom -slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poređenje ostvarenog. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. VRIJEDNOSTI. -samopouzdanje. -pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. -ispoljavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća. -pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima. −prostorno organizovanje i orijentisanje. za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. -razvijanje pozitivnih crta ličnosti. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. posebno timskog rada. -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. -kritičko mišljenje i zaključivanje odluka. -uvažavanje argumentacije u branjenju stavova. STAVOVI. -afirmacija rada.

rurizmu. Ljepila. stiropor. cement. osobine.. Uvod u nastavni predmet Uupoznavanje učenika s nastavnim programom. Urbanistički i regulacioni planovi. reciklaža građevinskog otpada. točkovi) Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. Građevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen. novi građevinski materijali (gotovi malteri.izrada makete stambene zgrade) 7. žica. alati za zemljane radove. sadržaj objekata u naselju – grad.). materijali za vodovodne instalacije. instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. karton. radne operacije. hidrogradnja. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. Alati i mašine u građevinarstvu Mjerni alati.Projektovanje građevinskih objekata i naselja Visokogradnja.. interesa učenika i mogućnosti škole). Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. dizalice. čelik. mjerilo. uređaji i sredstva za gašenje požara 10. Tehnika obrade materijala.). alati za zidarske radove...pjena. beton. Historijat arhitekture i građevinarstva.Modelarstvo 111 . priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. koža. opće mjere zaštite na radu.STRUKTURA SADRŽAJA 1.. organizacija radnog mjesta. arhitekturi i građevinarstvu.. zidarski radovi. građevinske mašine (mješalice.).) 6. krovni i ostali radovi. Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih. vezivni materijali (kreč. lične mjere zaštite na radu 8. izolacioni materijali (staklena vuna. higijensko-tehnička zaštita 2. alati za tesarske radove. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. čitanje tehničkih crteža). rurizam. platno. arhitektura i građevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu. alati i mašine za obradu navedenih materijala. bageri. Urbanizam. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi. drvo. obrada.). opći zahtjevi u gradnji naselja 4. plastična folija). uređaji za sprečavanje zagađivanja okoline. naprimjer: model kućnog namještaja. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom. kamioni. armirano-betonske konstrukcije. makete. Građevinska tehnika .) 5. gips. model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom . građevinsko tehničko crtanje (kotiranje. materijali za centralno grijanje. putnički saobraćaj. pur. ljepenka.poluge. tehnika građenja (praktičan rad . . PVC. prerada. 3. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja). razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. staklo. objekti na putu i saobraćajni znakovi. Porijeklo. temeljni radovi. modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). niskogradnja. saobraćajne patrole 9..

alate. povrtlarstvo . Objekti od kulturne. lončarstvo.Izrada učila i pomagala . .. priborima. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE .Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. projektovanje naselja . 112 .Stari zanati: kujundžije.Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. Krajina. . obućari.Graditeljstvo: nosive konstrukcije.Fotografija .). školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa).Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH.Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. vezenje i pletenje.Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. mašine i materijale. . . Posavina.Agrotehnika: voćarstvo. sakralne i druge vrijednosti u BiH. Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina. građevinski materijali. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite.. Historijski pregledi i ilustracije građevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine). Izrada makete objekta od kulturne.. historijske i graditeljske baštine.Maketarstvo . mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja.

a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). -shvatanje značaja tehničkog odgoja VRIJEDNOSTI.Svakoj grupi pripada planirani fond časova. slobodnih tehničkih aktivnosti. -razvijanje i poticanje svijesti o potrebi -aktivno praćenje -izlaganje nastavnog izlaganja predmetnog gradiva primjenom nastavnika različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva. dodatne nastave. makete. higijenskotehnička zaštita -usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu. -sudjelovanje u izlaganju predmetnog -pripremanje nastavne nastavnika i praćenje tehnike i tehnologije. . . PVC-u. crteže i ostale izvore znanja. po pravilu. organizacija radnog mjesta. modeli -upoznavanje učenika s radom u kabinetu za tehnički odgoj.. biologija. takmičenja). smotre. kao i ovladavanje -inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. . kultura življenja. vježbi i praktičnih radova. SADRŽAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI Uvod u nastavni predmet Tehnika obrade materijala. Učenici vode dnevnik rada koji se.. da planira. projektuje i praktično izrađuje predmete. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. 113 . tj. žica. čuva u školi.Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. PVC. dnevnike rada. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrijednovanje putem zadataka objektivnog tipa. likovna kultura.U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike.Pored svakodnevnog vrijednovanja tehničkih znanja. multimedijalnih i didaktičkog drugih sadržaja koji -izrada prezentuju nastavno materijala.) . s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. PONAŠANJE -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA -pravilno korištenje materijala: drvo. STAVOVI.Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave.

koji 114 . -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici i -praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. -usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i građevinarstva. -pripremanje. -korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. -pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. -kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. arhitekturi i građevinarstvu. -pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. -primjena modela interaktivne nastave. -biranje zadataka i problema usklađenih sa mogućnostima. -upućivanje i pokazivanje simulacije -usvajanje osnovnih na kompjuteru. prema uputstvima predmetnog nastavnika -razvoj samosvijesti i aktivna primjena kroz kreativne načine usvojenih znanja iz tehničkog izražavanja: obrade materijala. prezentira zahtjevima stanovanja i prethodno pripremljen zahtjevima koje treba obrazovni pano. sadržajem objekata u naselju - -shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati građevinski objekti. -afirmacija rada samopouzdanja. rurizmu. -upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima. sadržaja objekata u naselju. maštovitosti i vlastite kreativnosti. činjenica i izgrađenih primjena radnih kriterija. i demonstriranje.-analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela. općih zahtjeva pri gradnji naselja. -primjena znanja: čitanje i analiza gotovih donošenje sudova na tehničkih crteža. znanja o potrebama i stanovanja i obavljanja -objašnjavanje drugih životnih potreba. arhitektura i građevinarstvo -usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala. kao i aktivno učestvovanje u istom. -postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. rurizam. Urbanizam. izrada osnovu provjerenih tehničkih crteža. operacija i rukovanje alatom. -izrada jednostavnih modela. razvoja gradivo na času. osmišljavanje. estetike. te praćenje i stimulacija svojim učešćem. -poticanje na samostalnost i -aktivno učešće u radu samoinicijativu.

ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. novi -razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih konstrukcionih materijala.) 115 . novih građevinskih materijala.). organizacija do sada usvojenih i ločno učestvovanje u znanja iz ove oblasti interpretaciji i vezanih za različite improvizaciji u materijale. materijalima za centralno grijanje. beton.). električnih instalacija. izolacioni materijalima (staklena vuna. cement. ispuniti objekat namjene. -poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. -preciziranje znanja: dovoljnog. primjenom -iniciranje.. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije. materijalima za vodovodne instalacije.. školi i okolini. panoa. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč. koja treba učenik usvojiti. -pomaganje komunikacije i podsticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. građevinskim materijalima (gotovi malteri. armiranobetonske konstrukcije. izradom interakciji. -iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. stiropor.). -podrška drugima. -ostvarivanje -učestvovanje u produktivne stvaralačke kreiranju obrazovnog atmosfere u odjeljenju. drvo. materijala za vodovodne instalacije.. srednjeg i visokog nivoa.. pur... izolacionih materijala. -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. odvajanjem bitnog od nebitnog. instalacionih materijala.gradu. gips. općim zahtjevima u gradnji naselja. kao praćenjem zanimljivih -motivisanje i članaka i informacija iz upućivanje učenika na druge izvore znanja medija. uz adekvatnu pripremu. -shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada. ilustracija-crteža.pjena. zajedno građevinski kreira bilo koje učenicima. materijala za centralno grijanje. -procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. vezivnih materijala. čelik.). sa -razvijanje opšte kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i ostavštinama u BiH i u svijetu. Građevinski materijali -upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen. -interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. pored udžbenika. staklo.

građevinskog tehničkog crtanja (kotiranje. za kulturu stanovanja. kamioni. bageri. rada učenika i vođenje kreativnosti. -usvajanje znanja o građevinskim mašinama. grupe).) Građevinska tehnika Projektovanje građevinskih objekata i naselja -usvajanje osnovnih znanja o različitim oblastima građevinske tehnike. postignuća. -primjena ekonomično. radi postizanja -primjena usvojenih -uočavanje važnosti kolektivnog uspjeha. znanja iz građevinskog -procjenjivanje visokogradnje. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu -upoznavanje sa pripremnim radovima. svojih zapažanja o naselja i makete hidrogradnja. vannastavne aktivnosti. -saradnja sa roditeljima mjerilo. za zahtjeve svakodnevnom životu. kao i građevinskih mašina (mješalice. zidarskim radovima. ekološko i urednih zabilješki. čitanje fleksibilnost u prihvatanju promjena. alata za zemljane radove. hidrogradnje u svijesti razvoja estetike. kao i nastavnika koje se opštih i ličnih mjera odnose na različite faze -podsticanje kreativnosti. -shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u građevinarstvu. dizalice. interesovanja i napretka -razvijanje i poticanje tehničkog niskogradnje. -izrada praktičnog rada visokogradnja. temeljnim radovima. o potrebi crtanja. -samopouzdanje. alata za tesarske radove. redovnu nastavu i radu. tehničkih crteža). -vođenje evidencije (makete savremenog niskogradnja. -svjesno -poređenje rezultata obavljanje -uredno pisanje svih prilikom praćenja i zadatke i obaveze procjene individualnih (kao pojedinac ili dio informacija koje daje nastavnik. -izrada maketa i njihovo uključivanje građevinskih objekata: u rad. znanja vezanih učenika. alata za zidarske radove. kao i igre za djecu. stambene zgrade) -shvatanje značaja -aktivno učestvovanje u različitih vrsta radova u svim prezentacijama građevinarstvu. 116 . građevinskih mašina. -usvajanje osnovnih -osmišljavanje i znanja o alata u realizacija simulacione građevinarstvu.. -upoznavanje sa građevinskim tehničkim crtanjem i njegovim pravilima. napredovanju učenika. -adaptivnost i estetsko uređenje.Alati i mašine u građevinarstvu -usvajanje znanja i razumjevanje rada mjernih alata. -redovno ocjenjivanje maštovitosti i vlastite građevinskog objekta. jasan -pomoć učenicima u osjećaj vlastitih moći i -stalno učešće kroz samostalnom i grupnom limita.

krovnim i ostalim radovima. pravila i propisi. putničkom saobraćaju. -shvatanje uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ -proširivanje znanja i -samostalno sticanje novih znanja iz proučavanje navedene oblasti: modelarstvo. uređaja za spriječavanje zagađivanja okoline. saobraćajnim patrolama -prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. -usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnotehničkoj kulturi (bezbjednost. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. -usvajanje znanja o ekološkim aspektima života. -aktivnost na izradi -koordinacija rada i ilustracija-crteža. -uredno pisanje svih informacije koje daje nastavnik. usmjeravanje aktivnosti praćenje zanimljivih učenika. -adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu zaštite na radu građevinskih radova. prateći objekti koji se direktno oslanjaju na objekte niskogradnje i visokogradnje). Tehnika u zaštiti čovjekove okoline -usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom. reciklaže građevinskog otpada. prikupljanje -jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za 117 . oblasti. Saobraćajno-tehnička kultura -usvajanje znanja o javnim putevima. uređajima za sprečavanje zagađivanja okoline. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. korištenje dodatnih izvora znanja. mjerama zaštite životne i radne sredine. -pomaganje nastavniku. reciklaži građevinskog otpada. uređajima i sredstvima za gašenje požara -prepoznavanje važnosti upravljanja otpadom. saobraćajnih znakova itd. uređaja i sredstava za gašenje požara. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu.

pripremljenog -korišćenje udžbenika i obrazovnog panoa. koji kreira literature. agrotehnika. maketarstvo. graditeljska baština u BiH informacije i podatke. nastavnika u -objašnjavanje i individualnom. stari zanati. graditeljstvo. posmatranje i zaključivanje bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. sticanje vještina. prezentacija grupnom i frontalnom prethodno radu. interesa učenika i mogućnosti škole). -afirmacija rada samopouzdanja. izrada učila i pomagala. zajedno sa učenicima. fotografija. 118 . novim zapisima. -poticanje samostalnost samoinicijativu. kreiranje -korišćenje različitih obrazovnog panoa.škole na osnovu potreba lokalne zajednice. -motivisanje za -dosljedno izvršavanje pojedinačni i grupni rad svih zahtjeva učenika. na i i članaka i informacija sa medija. -uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. metoda i strategije u praćenju postignuća i -dopunjavanje panoa sposobnosti učenika.

INFORMATIKA 119 .

PODRUČJA UČENJA CILJEVI .upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike.da učenici upoznaju strukturu računara. .sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. . . . . postupke uključivanja i isključivanja računara. umijeća.osnovna znanja o jednom programskom jeziku. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi.da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.osnovna znanja o strukturi računara. .INFORMATIKA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. OSNOVNA ZNANJA 120 . . primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: .stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i .da učenici upoznaju osnovne karakteristike ISHODI UČENJA . Osnovna znanja.sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa.

sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija. . .navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. . .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. . . rad sa proračunskim tablicama i grafikom). .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.UMIJEĆA I VJEŠTINE SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA NAVIKE.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a). .da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. . putem Interneta. . . .da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara.da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema. .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza. . . 121 .da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja.da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja.da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje. . .da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga.vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. STAVOVI programskih jezika.da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. . .da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema. .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.navika korištenja informatičke literature. .

Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. .izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. . Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. likovne kulture (računarski dizajn. .određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu).izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). .da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. 122 .tehnologije. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti. Naime. Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: . DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru.

Demonstracija raspoložive računarske opreme. AKTIVNOST UČENIKA Aktivno slušanje i uključivanje u raspravu o razvoju računarske tehnike i tehnologije. Vođenje pribilješki. Zaključivanje rasprave. Učešće u demonstraciji računarske opreme. AKTIVNOST NASTAVNIKA Prezentacija nastavnih sadržaja. 123 . ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Spoznaje o ulozi i razumijevanje značaja računarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog djelovanja i društva u cjelosti. Razvoj računara kroz historiju. PONAŠANJE Pravilan stav prema računarskoj tehnologiji i njeno korištenje u svim mogućim situacijama. Upute za dalji rad. SADRŽAJ Uvod Potreba za računarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i društva u cjelini. SPOSOBNOSTI Sposobnost zaključivanja na osnovu dobijenih informacija. STAVOVI. Organizovanje i vođenje rasprave o razvoju ICT-a.Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. VRIJEDNOSTI.

Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). Zapisivanje bita i nizova bita. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva.1. uzastopno množenje sa dva. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. Čitanje binarnih brojeva. Prati predavanje. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. Izvršava instrukcije nastavnika. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. nizovi bita i moguća stanja. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada. Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. 124 . Motivisanje učenika da prate izlaganje. Uključivanje učenika u nastavni proces. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. Brojevi zapisani nizom do četiri bita. Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. binarni zapis broja. Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. bit. moguća stanja i brojne vrijednosti. Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara. Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. Bajt kao niz bita. Određivanje vrijednosti bita. Izlaže nastavno gradivo. Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. Bit. Aktivno učešće u nastavnom procesu. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. Poimanje predstavljanja podataka u računaru. Prati uputstva nastavnika. binarna cifra. vrijednost bita. Zapisivanje binarnog broja. Ocjenjivanje. Zapisivanje i čitanje binarne cifre. nizovi bita i moguća stanja. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara. Razumijevanje pojmova: podatak. Bajt. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju. Težinska vrijednost bita. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva.

Stekao je naviku da računar koristi kao neophodno sredstvo za uspješno učenje. pomoćne memorije. Sposoban je koristiti dodatnu opremu računara. Prikazivanje znakova nizom bitova. Obezbjeđuje kvalitetne prostorne uslove za rad računara te za smještaj dodatne opreme. Zna prikazati znakove nizom bitova. Zna dijelove računara. Zna binarno kodirati decimalni zapis.Kodiranje. Uspješno pušta u pogon računar i dodatnu opremu. Po potrebi restartuje rad računara. Provjerava postignuća učenika. hlađenje računara. Prati napredovanje učenika u učenju i izvođenju vježbi u toku nastave. kodiranje. Uključuje se u Priprema i izlaže nastavno gradivo. ulaznoizlazne jedinice. Naučio je ulogu obje vrste opreme računara (programske i mašinske). Sposoban je prepoznati vrste i oblike računara. Zna važnost ličnih računara kao pomagala u učenju. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja. Stvara povoljnu mikro klimu u kabinetu informatike. Ukjlučuje se u demonstriranje računara. procesor. Uspješno u diskusijama tumači značaj računara. Binarno kodirani decimalni zapis. Dijelovi računara. Rješava zadatke koje postavlja nastavnik. Vrši jednostavnija Ima potrebnu pažnju i oprez pri radu sa računarom i drugom računarskom opremom. Transparentno vrši ocjenjivanje. Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. uključivanje. sposobnosti i ponašanje. Zajedno sa učenicima pravi raspored radnih 125 . Svoja iskustva u radu sa računarom prenosi na druge. Uočava razliku između programske i mašinske opreme računara i zna pojasniti njihovu nerazdruživost. Razumije i shvata pojam kodiranje. Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika. adresne i podatkovne veze. Sposoban da objesni pojmove: bit. Složenije operacije rada sa računarom povjerava srtučnim licima. Usvojio je potrebna znanja o svim dijelovima računara: procesor. bajt. ulazno izlazne jedinice. Upoznat je i zna različite pojavne oblike ličnih računara. Održava računar i vodi brigu da uslovi u kojima uređaji rade budu u skladu Aktivno prati izlaganje nastavnika. Vježbe uredno bilježi u svesku. Postupke rada prethodno provjerava i ukazuje drugim na pravilan rad ukoliko je to potrebno. kao i Sa sigurnošću prepoznaje i pokazuje dijelove računara. 2. Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. njihova znanja. a dokumentaciju redovno ažurira i stavlja na uvid nastavniku. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi. Zna razlikovati računare. Kućište računara. Demonstrira opremu i postupke rada. decimalni zapis. pomoćne memorije. Uredno vodi pribilješke. Održavanje računara. Izvršava uputstva i instrukcije. Kontroliše rad učenika. računarske opreme. radna memorija. Koristi računar za izvršavanje školskih zadataka i zadataka koje obavlja kod kuće. binarni zapis. Arhitektura računara Hardware (mašinska oprema računara). radna memorija. restartovanje računara. isključivanje. Priprema tekstualna uputstva za postupanje i rad učenika. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo.

Prezentuje gradivo na savremen način. matične ploče i RAM-memorije. Pomaže drugim učenicima. Stekao je naviku da koristi mjere zaštite. Razumije i način rada računara. Podstiče učenike u radu i zajedno sa njima osmišljava izgled kabineta. Aktivno se uključuje u nastavni proces. aplikativnom softveru i dr. Naučio je i uspješno radi s grafičkim sučeljem kao i njegov izgled.operativni sistemi. Pravilno drugima tumači rad računara. Prati i procjenjuje individualna postignuća učenika. Analizira i upoređuje ih sa uspjehom u prethodnom razredu. Prikuplja interesantne članke o računarima. mjesta i uređuje ih prema standardnim zahtjevima i HTZ pri radu sa računarima. datotekama. zadaci OS. Upravlja dokumentima. Upoređuje aktivnosti i rezultate rada i učenja učenika u odjeljenju i sa uspjehom u drugim odjeljenjima. grafički interfejs. Trudi se da doprinese kvalitetnoj radnoj disciplini na času. Pokreće operativni sistem. Sposoban je objasniti rad računara. Organizacija rada računara. . Upoznao je elemente interfejsa OS. pokazivač miša. nabavljanje i pravo korištenja programske opreme (licencni softver). čišćenja i održavanje. Izrađuje zidne slike i panoe. aktivnosti pri uređenju kabineta. Planira i osmišljava rad u kabinetu informatike. radna površina. prozor. sa zahtjevima. 126 .pojednine vanjske i unutrašnje dijelove mašinske opreme. Naučio je jedinice za mjerenje brzine rada računara i kapacitet memorije.aplikativni software. Kontroliše aplikativni softver prije upotrebe. Poštuje redoslijed postupaka pri puštanju sistema u rad i pri njegovom isključivanju. računarskoj opremi. Pomaže nastavniku pri demonstraciji rada računara. startni meni. Vrste programske opreme. te ih uz dozvolu nastavnika prezentuje na času. vrste operativnih sistema. Software i njegove vrste: . Usvojio je osnovne principe održavanja operativnog sistema. dijelovi radne površine. operativnim sistemima. Primjenjuje u jednostavnim oblicima aplikativni softver. Izvršava instrukcije nastavnika.programski jezici. aplikativnih programa i održavanje mehaničkih dijelova računara i njegovih ulazno izlaznih (priključnih) jedinica. Zna uspješno pokrenuti OS i aplikativni softwer. Koristi najpogodnije metode i oblike rada. Koristi grafičko sučelje i prilagođava ga prema potrebama. direktorijima. podizanje (pokretanje) sistema. Shvatio je ulogu CPJ. Održavanje sistema. . Vrši jednostavnije postupke održavanja i kontrole operativnog sistema. Zna upravljati korisničkim fajlovima i folderima kao i osnovne operacije s njima. uvodni ekran.

Zna instalirati programsku opremu i ukloniti jednostavne programe s računara. Radi sa tabelama. podešavanje. Priprema grafikone i druga sredstva za demonstranje organizacije podataka. Koristi program za pisanje teksta pomoću računara. Čuvanje i održavanje računarske opreme. Određivanje jezika. Aktivno je uključen u rad učenika i njihovo obavljanje vježbi. nabrajanje. molbe. Prati individualno napredovanje učenika. te sa sadržajima Engleskog jezika i drugih nastavnih predmeta. Daje neophodne upute. Oblikuje izgled stranice.Organizacija podataka na računaru. mijenjati. označavanje teksta. slika i izradi zidnih tabela. crtežima i slikama. Znati kako se pokreće i zatvara tekst procesor. seminarske radove itd. Naučio je raditi sa datotekama i direktorijima (kopiranje. brisati i premještati dijelove teksta. Formira prema potrebi nove datoteke. tražiti. premještanje). odrediti boju. Prati i vrednuje rad i kompletnu aktivnost učenika. premještanje i kopiranje teksta. Ispis dokumenata. dodatno isticanje teksta. podatkovne i izvršne datoteke. U kabinetu održava red i ima pravilan odnos prema sredstvima i opremi. Izvodi potrebne postupke za savladavanje gradiva. Uspješno koristi postojeće datoteke. Vrste datoteka: sistemske. preimenovanje. Za složenije radnje traži savjet i prepušta ih nastavniku. hrvatskog i srpskog jezika. Primjena računara Tekst procesori (editori). Stalno je u toku šta učenici rade i usmjerava njihove aktivnosti. Radi na računaru nadahnuto i sa zadovoljstvom. Ispis dokumenta. Izmjene i brisanje teksta u dokumentu. zapis i pristup datotekama. slike. Znati napisati i oblikovati razna pisma. referate. Pravilno koristi sistemske. samoispravljanje. 3. tabele. Na odgovarajuće lokacije smješta nove dokumente i datoteke. Ima znanje o načinu organizacije podataka. Korištenje znanja o obradi teksta u učenju Rad u timu. Poštuje uputstva. podatkovne i izvršne datoteke. Znati otvoriti i spasiti dokument. Afirmativno govori o mogućnostima i značaju Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. stablo mapa. Oblikovanje odlomaka. sekcije. prilagođavanju. brojevi stranica. Nastavno gradivo izlaže na popularan način tako da učenici sa motivacijom i zadovoljstvom prate nastavu. struktura dokumenata: paragrafi. Izlaže nastavno gradivo. Primjena tekst procesora i primjer rada sa jednostavnim tekst procesorom. Stablo mapa koristi za organizovanje i čuvanje dokumenata. Izgradio je pravilan pristup i racionalno koristi mogućnosti organizacije podataka na računaru. 127 . zahtjeve. i sa pogonskim programima. poravnanje. Uključuje se u rad informatičke i računarske sekcije. Izbor vrste i veličinu pisma. grafikona i šema. tabulatori. poništavanje izmjena. zaglavlja. provjera pravopisa. Uređivanje teksta i osnovne strukture: liste. Sposobnosti: otvoriti i spasiti novi dokument. Demonstrira postupke organizacije podataka na računaru. crteža. kolone. Praćenje izlaganja nastavnika. sistemu pomoći. Komunicira sa drugim učenicima i doprinosi lijepom ambijentu. mijenjati riječi u tekstu. Povezati naučeno o obradi teksta s učenjem sadržaja iz Bosanskog. Zajedničke aktivnosti na obradi teksta.

Koristi boje za ispunu. Primjena programa za crtanje i primjer rada uz objašnjenje osnovnih pojmova: linije i debljine linija. Programi za crtanje. Pokazuje spremnost za saradnju i zajednički rad. geometrijski likovi. Koristi mogućnosti programa za crtanje. Korištenjem programa za crtanje kod učenika razvijati maštu i kreativnost. Ispoljava zadovoljstvo postignutim rezultatom. Zna koristiti jednostavan program za crtanje. Aktivno prati nastavu. Kombinuje: više osnovnih u složenije likove. tehničke kulture. brisač. Razumije kako se mogu određivati vrste i debljine linija. Na vrijeme izvršava zadatke i pomaže drugim učenicima koji zaostaju. Umetanje teksta. Koristi stečena znanja u nastavi drugih predmeta. računara. pisanje u kolonama. Stečeno znanje primjenjuje u nastavi matematike.Oblikovanje stranice dokumenta. Stavlja se na raspolaganje nastavniku da se nastavni proces uspješnije realizuje. Izrađuje jednostavne crteže. kultura življenja. kopiranje i zakretanje dijelova slike. Crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Zna da koristi pri crtanju u slobodnom vremenu. likovne kulture i kulture življenja. Prenosi znanje na druge učenike. Sposoban je da znanje primjenjuje pri učenju i savladavanju programskih sadržaja iz drugih predmeta: tehnički odgoj. Omogućuje učenicima da steknu samopouzdanje pri izvršavanju postavljenih zadataka. četkica. boje i bojenje. Radi sa slikama. Isijecanje. Samostalno kreira potrebne forme geometrijskih likova. Formatiranje dokumenata. Program za crtanje i njegove mogućnosti učenicima jednostavno predstavlja da ga učenici brzo savladaju i steknu dobar predslov za rad s drugim programima iste namjene. Uspješno crta geometrijske likove. Zna umetati tekst u crtež. Unaprijed se priprema za nastavu. biologija i dr. zaglavlje. 128 . Pomaže učenicima da uspješno podešavaju alatne trake i da koriste sve mogućnosti tekst procesora. Ispoljava pravilan odnos prema učenju crtanja pomoću programa. Zna koristiti alat za crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. podesiti alatne trake i postaviti potrebne alate. kako se mogu koristiti boje i drugi raspoloživi elementi i alati. podnožje. Zna odrediti format dokumenta. Zna isijecati i kopirati dijelove slike. prikaz i primjena najčešće korištenih traka sa alatima. promjena izgleda stranice.

Zna izraditi složeniji crtež pomoću programa. Ima naviku da BMP grafiku koristi kao moćan vizuelni efekat u komunikaciji sa računarom. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. Usvojio pojmove: programiranje. U toku rada na tekstu i crtanja koristi mogućnosti međuspremnika. Uspješno poima piksel kao element slike odnosno kao jednu tačku na slici. Uključuje učenike u nastavne aktivnosti. Vrši ponavljanje i sistematizaciju gradiva obrađene nastavne teme. Zna koristit jedan aplikativni program za crtanje. Bitmapirana grafika. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. Zna šta su strukture: slijedna. Ima znanje o prenošenju grafike (slika) iz memorije na zaslon. algoritam. podržava ih i stimuliše. Razvio je logičko razmišljanje o načinima kombinovanja teksta sa crtežima. Izgradio je naviku da znanje o obradi teksta i crtanju pomoću programa koristi u svakodnevnom učenju. Prati individualno napredovanje svakog pojedinog učenika. kontrast i osvijetljenost. Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. dubina boja. Sadržaji međuspremnika. Promjena veličine crteža. Nastavnu građu iznosi na popularan način. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). Zna koristiti mogućnosti promjene veličine crteža te mijenjati kontrast i osvijetljenost. Zna raditi sa međuspremnikom i u potpunosti vlada sa sadržajima smještenim u međuspremnik. Zna gdje može upotrijebiti program za crtanje. pohvaljuje uspješne i one koji pomažu drugim učenicima. Sposoban je mijenjati izgled zaslona koristeći BMP datoteke. Programiranje Pojam algoritma. Mapa piksela. Primjeri korištenja na tekst procesorima i programima za crtanje. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. Provjerava postignuća učenika. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. Sposoban je izrađivati crteže i spremiti kao bitmapnu grafiku. Povećavanje i smanjivanje pogleda na sliku. Rado pokazuje drugim učenicima kako da savladaju upotrebu BMP grafike. Aktivan je u toku nastavnog procesa. njihova znanja. ciklička i grananje. Vrijednuje postignuća učenika. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. 4. Piksel. Učenike podstiče u radu. Znanja koristi i u druge svrhe u slobodnom vremenu. Prenosi stečeno znanje na druge učenike. Uključuje se u rasprave i zajedničke aktivnosti u savladavanju gradiva. algoritamske strukture. Prenosi iskustva na druge učenike. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja teksta sa crtežima.Korištenje međuspremnika u radu s programima. cikličke i strukture grananja. Zna šta je mapa bitova. 129 . sposobnosti i ponašanje. Ocjenjuje i vrijednuje ukupna postignuća učenika.

Mreže računara Računarske mreže. Potpuno je razumio šta je Internet. namjena. a onda prelazi na složenije zadatke. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. Prati napredovanje učenika. Uredno vodi zabilješke na času. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. korake. vrste. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Demonstrira primjere gotovih algoritama. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Izlaže nastavno gradivo. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. načini povezivanja. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. Zapisivanje stranica. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. www. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. web pretraživači. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. 130 . Rješava postavljene zadatke. Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. Uključuje se u rad Internet sekcije. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. Priprema nastavni proces. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Internet kao globalna mreža računara. Demonstrira korištenje preglednika. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Web preglednici. Osnovni servisi. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. veličina. struktura elektroničkog maila). te zna jezički prikaz. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. njihovoj veličini i namjeni. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj.Prikaz algoritma. 5. načini pretrage. te o načinima povezivanja. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. Vlada sa podacima o vrstama mreža.

zvuk i video. Formatiranje i autoformatiranje. Određuje broj ćelija. Ponavljanje i vježbanje. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. Kreiranje video zapisa. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. zvučnim i video dokumentima. Zna objediniti multimedijalne zapise. Slika. zvučnih i video zapisa. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. Linije. Kreira samostalno izgled tablice. Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Zna šta su datoteke weba. zvučnim i video dokumentima. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Utvrđivanje stečenih znanja. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. Pomaže drugim učenicima. Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene. Zna proceduru kreiranja video zapisa.Vrste datoteka koje se susreću na webu. Slijedi uputstva nastavnika. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. Regija. autoformatiranja te načine rada sa linijama. Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. 6. 131 . Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Ćelija. broj kolona. Uključuje se u rad školske videosekcije. Programi za njihovu reprodukciju. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Ispoljava postignuto znanje. njihove boje te o bojenju ćelija. Rad sa slikovnim. Daje jednostavne zadatke. zvuk i video). Hipertekstualni dokumenti i multimedija. redovi. Praćenje i evidencija postignuća učenika. redova i kolona. red i kolona. broj redova. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. slikovnih. debljine i vrste linija boje. Organizuje rad školske videosekcije. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. kolone i šta je regija. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. bojenje ćelija. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. Demonstrira način formatiranja. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr.

Motiviše učenike. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. Pravi sigurnosne kopije Ističe i tumači značaj zaštite računara. Ističe značaj prezentacije.Sortiranje u tablicama. monitor. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. backupsigurnosna kopija i sl. štampač. Prati uputstva nastavnika. Transparentno ocjenjuje. Primjenjuje predviđene procedure. Sabiranje u tablicama. prikazivanja i zatvaranja. Ističe značaj pravilnog korištenja i posljedice nepravilne upotrebe opreme. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstraciji pravilnih postupaka. Navikao je da u računaru. pokazuje. pohranjivanja.). Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštoitom računara i njihovim pravilnim Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. pogotovo mladih koji su u razvoju. miš. Sigurnost pri radu sa računarima Računarska ergonomija. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. na disku defragmentira – presloži podatke. Samostalno kreira realne zadatke. Demonstrira sortiranje i sabiranje.). Poima pojmove sortiranja u tablicama. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa 132 . pohraniti i otvoriti postojeću prezentaciju Uspješno kreira prezentaciju. Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). Slijedi uputstva nastavnika. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju. Prezentacije i primjeri primjene. Usmjerava. Zna kreirati prezentaciju. Naučio je kako se sabira. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. skaner. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. ali i na drugim mjestima. kućište. Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. Kreiranje prezentacije i rad sa jednostavnim programom za izradu prezentacije. sačuvati. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. Zna namjenu softverskih Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. zvučnici i dr. Zaštita i održavanje računarske opreme (disc defragmenter. Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. uputstva i drugi štampani i grafički materijal. 7. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. Obavlja sortiranje. Čita i tumači proizvođačke deklaracije. Kontroliše rad učenika. Upozorava.

Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. Sistematizuje pređeno gradivo. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. Iznosi negativne. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji. Virusi i zaštita od virusa. ali i pozitivne primjere. Scan disc. (softvera).programa i alata za zaštitu. održavanjem. 133 . Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. dokumenata i datoteka. Zna vrste programa za zaštitu od virusa. Uspješno koristi antivirusni program. Transparentno vrijednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. Primjenjuje standardne forme provjere znanja.

LIKOVNA KULTURA 134 .

povezivanje sadržaja drugih predmeta: maternji jezik /pripovijetka. svijetle-tamne. bajka. TAČKA I LINIJA Registrovati u svom okruženju. . u cilju prepoznavanja i definisanja Razvijanje stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.Situacije i neposredno okruženje učenika: ljudi pri određenim aktivnostima.meke – tvrde .Razvijanje kritičkog mišljenja. . objekti.LIKOVNA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO .Ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija na umjetničkim i svojim radovima pre-poznati i bit sposoban upotrijebiti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija .prozračne – zasićene .svijetle – tamne .Otkrivanje estetske vrijednosti konturne linije.Ovladati mogućnostima korištenja različitih vrijednosti linija: meke-tvrde.Korelacija sa drugim predmetima. karaktera i smjera linije u izražaju crteža i predstavljanju motiva. prozračne-zasićene. pojave u prirodi. spoznati i biti sposoban primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije: . biljke.OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI TEMATSKE OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE Obrazovni ciljevi Odgojni i socijalizirajući ciljevi 1. životinje. sposobnost vrijednovanja sadržaja i ideja . građenje stavova i odnosa prema 135 . prostori .

zasićena.linija koja naglašava. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura pjesma. tamna.linija koja definiše oblik . promjena dužine.Razvijanje sposobnosti linije. vrijednostima. tjelesne i tehničke kulture. povezivanja kroki pojmova. . spremnost za saradnju i timski rad. konturna linija/obris/. orijentacija u vremenu i prostornim odnosima . samostalnosti. likovne kreativnosti...Usvojiti pojmove: emocija. meka. uočavanja. vrednovati i moći izraziti različitost Konstruktivne linije i tačake. matematike. značajni datumi.. -Linija u funkciji predstavljanja složenih struktura .linija koja nagovještava. BiH kulturne baštine. prozračna. istražiti. muzičke. . zaključivanja. bogaćenje mašte.Rad na očuvanju tradicija i narodnih običaja: prigodni praznici. poslovica. snalažljivosti. kulturno/etno-grafsko nasljeđe. istrajnosti. .Primjena tačaka i linija sa svim karakteristikama i vrijednostima u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru. čvrsta. dosljednosti i angažovanosti. solidarnosti. karakter linije. tuš i pero.Linija u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru: . jačanje i bogaćenje . . historije geografije. u cilju predstavaljanja složenih struktura. posmatranja. flomasteri /crni ili tamni/. informatike. crtež. drugarstvu. . patriotizmu. svijetla. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. konkretnog i apstraktnog mišljenja. tok linije.meka grafitna olovka. odnosa /kontrasta/ toplo – hladno i 136 .građenje linijom . smjera. lavirani tuš. smjer .. stranog jezika. građenje linijom.mljopisa.Otkrivanje estetskih vrijednosti i dinamike čistih boja. položaja u prostoru i karaktera oblika: . tuš i drvce. biologije.kroki Analitički spoznati.Razvijanje humanih odnosa među polovima. smjera i gustine rasporeda.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti konstruktivnih linija različitih dužina. tuš i kist.tok linije/crte . drveni ugljen pokreta.…/. .Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi.

primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… . pripovijetke. pastel /suhi.Proširenje usvojenih pojmova za oblast boja: spektar boja. procjeni i mogućnostima predstavljanja bojom .zasićenost boje. uočavanja. toplo . razumjeti značaj i biti u prostora. . vrijednovanja i usvajanja hromatske karakteristike boja .tople i . komplementarni parovi .valerska vrijenost Podjela boja po psihološkom djelovanju na: . u odijevanju. gvaš. pojava u prirodi.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja. mozaik. spoznaji.Akvarel. analitičkog pristupa. odnosima: teksta. kolaž različitim materijalima.Uočiti.Razvijanje sposobnosti psihološkog djelovanja u predstavljanja sadržaja.hladne Dalji rad na sposobnosti. uočavanja. njegove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. flomasteri u boji /za manje formate radova/. pjesme. analitičkoj spoznaji.Komplementarni ili nadopunjujući kontrast. emocija i drugo oslabljene boje putem likovnog izraza Dalji rad na sposobnosti. kreiranju životnog . voštani/. tempera. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja. zasićenost i 137 . osmišljavanju novih mogućnosti potpunije /bogatije/ znakova vizuelnih komunikacija. Osnovne karakteristike hromatskih boja: . priče.hladno kao i načina njene primjene događaja.Boje punog intenziteta i osjećanja. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. hromatske karakteristike. procjeni i mogućnosti predstavljanja Komplementarni kontrast /kontrast boja koje se dopunjuju/ .2. .Spoznati i moći koristiti njihove karakteristike zasićenosti /intenziteta/ i . upotrijebiti hromatsku paletu boja.

primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha. oblika/ u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije .simetrična kompozicija .valerske vrijednosti boja. podjela boja na tople i hladne 3.Sposobnost primjene složenih tekstura u likovnim područjima: crtanja. slikanja i grafike Statične i dinamične plohe u kompoziciji . u organizaciji grafičkog lista 138 . organizacija prostora u formatu .Primjena slikarskih tehnika u oblasti slikanja kroz kompozicione odnose simetrije i asimetrije .Slikarske teksture u funkciji definisanja karaktera površine . pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora gtafičkog lista /otiska/ .Razvedena ploha . slikanja i grafik Ovladati sposobnostima prepoznavanja.Linija i tačka kao sredstvo u predstavljanju teksture.Uočavanje vizuelnih karakteristika lika /forme. PLOHA Primjena /predstavljanje/ lika na plohi kroz različite forme komponovanja: . ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/.asimetrična kompozicija Primjena dvodimenzionalne organizacije kompozicije u oblastima: ctranja.Razumijevanje i mogućnost primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije .Grafičke teksture i odnosi svijetlih i tamnih ploha. oblik/ i ploha u dvodimenzionalnoj organizaciji kompozicije . vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha.Preklopljena ploha Statična i dinamična ploha.Lik /forma.

Usvojeni pojmovi za oblast površina: .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura.U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja.U prostornom oblikovanju. . razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. dinamično. ploha. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i jednostavnih formi ritma . ispupčeno-udubljeno malo-veliko i različitih tekstura.karakter površine u oblasti prostornog oblikovanja: reljef.Primjena slikarskih tekstura u funkciji definisanja prostornih odnosa i karaktera površine . u niskom i visokom reljefu predstaviti kontraste oblika /zaobljeno-oštrih uglova. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste .slikarska tekstura. grafički list. predstaviti suprotnosti oblika /kontrast/. statično. asimetrija. dvodimenzionalno. visoki reljef-forme koje se sa nekim svojim dijelom 139 . ./okviru/ grafičkog lista . tačkama. štampanje 4. udubljeno-ispupčeno/ i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/ u niskom i visokom reljefu u prostornom oblikovanju.Uočavanje. hrapavo-glatko neravno-ravno površine sa crtama . POVRŠINA Prepoznati i usvojiti slikarske teksture u likovnim djelima i biti sposoban prepoznati ih primjeniti u sopstvenom likovnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje. zaobljeno-uglasto. .Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture u svom okruženju i na umjetničkim djelima . utisnutim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja strukturalnih odnosa i jednostavnog ritma. simetrija. velikomalo. niski/plitki sa ma-lim ispupčenjima.

Dalji rad na potpunijem doživljavanju. kipar.vežu za pozadinu/osnovu .složeni oblici Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture .jednostavni i . masa. gradnja.funkcionalnost prostora. 5. prirodni oblici.Ovladavanje sposobnosti uočavanja karakteristika pirodnih i načinjenih /vještačkih/ oblika . .tekstura.Kroz upotrebu različitih skulptorskih materijala ovladati mogućnostima predstavljanja mase i prostora putem jednostavnih i složenih oblika. 140 . . i oblika u prostoru. jednostavni oblici.nosive konstrukcije .jednostavni ritam. prostor. U svom okruženju i skulp-torskim djelima registrovati. .Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora.Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karakterističnih nosivih elemenata i funkcionalne organizacije prostora. MASA I PROSTOR Odnos mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika Karakteristike oblika: . . Usvojeni pojmovi: kip. analizirati i moći procje-niti odnos mase i prostora . . kiparstvo. načinjeni oblici.skulptorski -vajarski materijali. analizi i sagledavanju/upoređivanju mase i prostora na umjetničkim djelima i učeničkim radovima .Prepoznavanje karakteristika i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu jednostavnih i složenih trodimenzionalnih oblika.

tlocrt. meke i tvrde linije. ravne.da razlikuju linije po toku. zatvoreni i otvoreni oblici struktura. zakrivljene i linije svih pravaca. .ovladati primjenom različitih vrsta i vrijednosti linija u cilju predstavljanja složenih struktura.složeni oblici. vetrikalna i sve kose /dijagonalne/. svijetle i tamne. . nosive konstrukcije.da mogu razlikovati ekspresivne vrijednosti linija. 141 . OČEKIVANI REZULTATI Učenici dalje rade na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: . prozračne i zasićene linije.moći predstaviti kompozicije sa naglašenim prostornim orijentacijama. . horizontalna. funkcionalnost prostora. . .ovladavanje konstruktivnom linijom.moći prepoznati karakter konturnih linija. linija u funkciji definisanja oblika. sa ciljem osmišljavanja i predstavljanja organizacije kompozicije i definisanja prostora.moći prepoznati karakter i vrijednost linije. .

linorez.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. .usvajanje i primjena preklopljene /nefunkcionalne/ plohe. . uporabi materijala i sredstava za rad.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu statične i dinamične organizacije kompozicije. gipsorez. prozračna-zasićena linija. .da prepoznaju i u svojim radovima koriste različite stepene zasićenosti /intenzitet obojenosti/ boje. . kolažu.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura. 142 ./ za oblasti: Površina i Masa i prostor: . kocka i sl. crtanja i slikanja.primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju pokušaja “stenografskog” bilježenja. kroki. karton /papir/ grafika.. gvašu. . pastelu. neodređeni amorfni. Ploha: . sposobnost predstavljanja karaktera figure u različitim položajima.da proširuju znanje o psihološkom djelovanju boja: da boje dijelimo na tople i hladne. temperi.da vladaju sposobnostima prepoznavanja. Slikarstvo: . izvedbe kroki crteža. .dalji rad na uočavanju odnose u prostoru. . dio oplošja predmeta prostornog oblikovanja /skulptura/. slobodni oblici/. procjene i primjene statičnih i dinamičnih ploha. objekat u postoru /geometrijsko tijela. grafike. usvajanje i primjena razvedenih /razuđenih/ ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje ne predstavljaju geometrijske oblike. . kvadar.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju dobijanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlijih i tamnijih boja/ i različite obojenosti. . biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom izrazu.da proširuju znanje o hromatskim bojama /obojenim bojama/.da usvoji termine: konturna linija. flomasterima u boji. ploha koja zatvara neki volumen.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o komplementarnom kontrastu /parovi boja koje se slažu. uočavanje proporcije. simetrična i asimetrična kompozicija. meka-tvrda. mozaiku . a koje su u suprotnosti/.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. . plozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora grafičkog lista /otiska/. prepoznavanje karaktera oblika. . . akvarelu.uočavanje.dalji rad na savladaju izrade šablona za visoki tisak.

STRUKTURA PROGRAMA 1. Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije. 2. sportska dvorana. izvršiti analizu i moći procijeniti odnos mase i prostora. .moći prepoznati jednostavne i složene oblike u prostoru.u okruženju i na skulptorskim djelima uočiti. linija koja definiše oblik. meke i tvrde. Kroki kao crtačka disciplina. smjera. vrednovati i moći izraziti različitost konstruktivnih linija/crta i tačaka.biti sposoban prepoznati i napraviti razliku u složenim prostornim strukturama /kompozicijama objekata. prozračne i zasićene u cilju potpunijeg likovnog izraza. Linija sa karakteristikama “stenografskog” bilježenja položaja karaktera figure u pokretu i prostoru. kuća. . Registrovati u svom okruženju. BOJA Likovno područje slikanje: 143 . svijetle i tamne. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Analitički spoznati. promjena dužine.oblikovanje sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura.u prostornom oblikovanju. zajednički javni objekti..da su sposobni prepoznati i razlikovati niski i visoki reljef. prostor u kojem boravimo. pozorište i sl. ili složenom objektu/ u oblasti arhitekture. linije koje se razlikuju po toku. Primjena linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u niskom i visokom reljefu /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. škola. pošta. spoznati i biti sposoban /ovladati/ primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih /obrisnih/ linija/crta. . . . građenje putem linije. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura.biti sposoban uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika. . .moći prepoznati dijelove zgrade koji predstavljaju nosive konstrukcije. . istražiti.spoznati karakteristike funkcionalnosti prostora.

Rad na daljem savladavanju oblasti grafike. slikanju. Realizacija kompozicije u asimetričnom odnosu elemenata. Ploha može biti i preklopljena. Pored ovih karakteristika ploha može biti razvedena. grafici. kada se misli na oplošje predmeta u prostoru. prostorno izgledaju bliže. Tople boje djeluju dinamično “veselo” čine nas raspoloženim i aktivnim. kružna. ako se odnosi na gemetrijsko tijelo u prostoru ili skulpturu. u tehnici gipsoreza. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. piramidalna /trougaona/. Primjena kompozicije u kojoj dominira simetričan raspored elemenata. analitičkog pristupa. dok hladne boje djeluju smirujuće. Podjela boja se vrši i po psihološkom djelovanju na posmatača. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. slobodna /raspršena/. 4. Koje su osnovne karakteristike hromatskih boja? Osnovne karakteristike hromatskih boja su: ton /boja/. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste oblika i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. 3. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. ako nije pravilnog geometrijskog oblika i tada za takvu plohu kažemo da ima amorfni oblik. kada se nalaze jedna pored druge međusobno naglašavaju. valerska vrijednost /količina svjetla u tonu boje/. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora na grafičkom listu /grafičkom otisku/. U prostornom oblikovanju. zasićenost boje /intenzitet obojenosti/. vertikalna /uspravna/ kompozicija. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike skulptorskih tekstura i biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom radu /izrazu/. Ovladavanje sposobnostima uočavanja.Razvijanje sposobnosti uočavanja. glina-mol. slikanja i grafike. analizi i mogućnosti predstavljanja komplementarnog kontrasta. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. linoreza i karton /papir/ grafike. PLOHA U okviru tematske oblasti Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. a kada se pomiješaju. 144 . crtanju. opuštaju i prostorno izgledaju udaljenije. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih ploha. Dalji rad na razvijanju sposobnosti. uočavanja. plastelin i sl. dominacija. boje dijelimo na tople i hladne. jedna drugu poništavaju. U okviru kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: statična i dinamična ploha. glina. Proširivanje ranije usvojenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. Kontrasta parova boja koje se.

Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. Arhitektonski objekti mogu imati jednostavne i složene forme. Oblike karakteriše njihova forma pa oni mogu biti jednostavni i složeni. Prilikom projektovanja jedan od osnovnih zadataka je da se vodi računa o namjeni i funkcionalnosti prostora. Volumen predstavlja obim i zapreminu nekog tijela.METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VI razredu podrazumijeva početak sintetičke koncepcije vizuelnog doživljaja. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. Nosive konstrukcije su dijelovi arhitektonskih objekata koji predstavljaju skelet neke građevine. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi. 2. masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje. analizirati i moći procijeniti odnos mase i prostora. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. Oblici u prirodi mogu biti prigodni i načinjeni. . Složeni oblici su oni za koje kada ih analiziramo možemo reći da se sastoje iz većeg broja jednostavnih /geometrijskih/ oblika. građenje. komad drveta. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. a mišljenje apstraktno. 145 . puna cigla. onda govorimo o masi.dvodimezionalna organizacija kompozicije. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . Prostor može biti otvoreni i zatvoreni /unutrašnji i vanjski/. Pristup okolini je intelektualno vizuelni. Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. a načinjeni oblici nastaju kao rezultat čovjekovog rada.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. Arhitektura je oblast koja se izražava u strukturama prostornih kompozicija. Ako je volumen ispunjen. podrazumijevamo fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. Karakteristika savremene gradnje je da se u realizaciji objekata primjenjuju nosive konstrukcije. povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem. DIDAKTIČKO . OBLIKOVANJE NA PLOHI . .SLIKANJE. Prirodni oblici nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih sila na neki prirodni materijal. U svom okruženju i na skulptorskim djelima registrovati.CRTANJE. . bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima.GRAFIKA.5. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja.

POVRŠINA. Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. . Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. PLOHA. MASA I PROSTOR. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. Ovakva forma obezbjeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. BOJA. i interakciju umjetnosti. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. nauke i društva. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. novih medija i okruženja. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. 2. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. 3. razreda. 1. 4. TAČKA I LINIJA.Oblikovanje u prostoru kroz područja: . 5. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. Motivi – teme /likovni sadržaji/ 146 . Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. prepoznaju i razriješe ga putem likovnotehničkih sredstava. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrijednovanja.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija.kreativni rad u svakom polugodištu. niti bilo koju tehniku.

. tople i hladne. statično. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: crtež. za oblast prostornog oblikovanja. strah. dvodimenzionalno. asimetrija. . značajni datumi. karakter površine. mjesto stanovanja. objekti.. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: spektar boja. gipsorez. dinamično. zasićenost boja. simetrija.iz neposrednog okruženja djeteta. čulni poticaji.likovni i kompozicioni elementi. muzičke kulture. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . matematike. grafički list. sreća. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . porodica. prirode i društva. tok linije. praznici. GRAFIKA: usvojeni pojmovi za oblast ploha: lik. pjesmica. .Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. smjer linije. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. prostori.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. poslovica.. tuga. karakter linije. građenje linijom. Nevizuelne motive. 2. muzika. vjetar. niski/plitki reljef sa malim ispupčenjima. biljke…. tiskanje /štampanje/ otiskivanje. PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: usvojeni pojmovi za oblast površina. visoki reljef – puni oblici /forme/ koji se sa nekim svojim dijelom vežu za pozadinu 147 . basna. škola. maternjeg jezika /priča. pojave u prirodi. emocije /osjećanja/. Vizuelne motive. hromatske karakteristike boja. reljef. slikarska tekstura. 3. ploha.nevizuelni poticaji.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti. bajka. etnografsko nasljeđe. konturna linija /obris/. kroki /crtež koji sa malim brojem linija definiše pokret i karakter figure/.iz narodnih običaja /tradicije/. . podjela boja po psihološkom značenju. valerska vrijednost boja.

kip. stečenog znanja i usvojenih navika. Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. skulptorski /vajarski. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovnokreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. upornosti i iskustva. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. kiparski/ materijali. Nema loših dječijih radova. kipar. 2. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. zatvoreni i otvoreni oblici. predmeta i pojava. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. prirodni oblici. prostor. složeni oblici. Dakle. aktivnost na časovima likovne kulture. tekstura. 1. jednostavni oblici. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. 148 . Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. gradnja. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. kiparstvo. Likovni sadržaj. pedagoškog. nosive konstrukcije. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. estetskog. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2./osnovu/. 3. struktura. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. načinjeni oblici. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. svoje viđenje svijeta. psihološkog. jednostavan ritam. svoje strahove i oduševljenja. tlocrt. funkcionalnost prostora. masa.

jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. u najvećoj mjeri. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. nego je potrebno u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih učenika. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija.kreativni rad djece. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u školama. 149 . na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadatakaproblema. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. odnos prema estetskom. i likovnog jezika/.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno . odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe.

MUZIČKA KULTURA MUZIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje 150 .

polovina. . osmina. četvrtina.CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTAT UČENJA ZNANJE Sticanje znanja o: -elementarnim muzičkim komponentama i pojmovima te njihova primjena tokom pjevanja pjesama. -tempo .poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani Andante-hodajući. . radosno. u širem smislu. muzičke igre ili brojalice te na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: -Učenici/ce uočavaju važnost poznavanja navedenih pojmova. pravilno fraziranje.tiho.Uočavanjem navedenih elemenata interpretacije tokom slušanja. brzo i Presto – veoma hitro. -različita notna trajanja: cijela nota.veselo. brzo.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano . šesnaestina i odgovarajuće pauze. -intonacija. .Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. -artikulacija (akcenti. artikulaciju.Sigurno uočavaju i primjenjuju oznake za dinamiku. crescendo i decrescendo. umjeren – Moderato. izvođenja muzičkih igara i brojalica: -dinamika . slušanja muzike. snažno) . tempo. legato). brzi tempo Allegro. primjenjuju ih tokom izvođenja pjesme. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu 151 . forte – glasno (jako. mezzoforte – srednje glasno (jako). učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. staccato.

tema. . mala dvodijelna pjesma. 152 . vokalna reprodukcija. -tokom slušanja pamti naziv djela. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni).Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. -izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa izgovorom (za četvrtinu ''ta''. uočava mjeru. mala trodijelna pjesma ) bez ulaženja u detaljniju analizu djela. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela.-poznaje violinski ključ. razvijanje muzičke memorije. -Pokazuje veliku zainteresovanost i ljubav prema muzici. -učenici primjenjuju pojmove: rečenica. -sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela ( motiv. .pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C – duru. . dvije osmine ''tate''. svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu.izvođenje jednostavnijih brojalica na osnovu notnog zapisa. ukazuje i na greške i ispravlja i druge. -upoznaje i uočava u notnom tekstu podjelu jedinice brojanja na tri-triola i četiri dijela (informativno). .sigurno izvodi šestosminsku mjeru. . -Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -razvijanje muzičkih sposobnosti: ritmička reprodukcija–složenije kombinacije. raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE . rečenica. . . mala dvodijelna i trodijelna pjesma.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog.Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u intonaciji i u muziciranju. razvijanje obima glasa.

-vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. na koncertima i sl. a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. 153 . -ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH.svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici. . PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE. VRIJEDNOSTI. .Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku. -Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. II MUZIČKE IGRE. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja.Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. .ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike sve je intenzivnije. . IV SLUŠANJE MUZIKE.Uočava i hvali. -Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. III BROJALICE . STAVOVI. -Samostalno se uključuje u muzičke sekcije.

gitara ). muzička kultura je zastupljena sa 2 časa sedmično. preciznost intonacije. Smanjenjem fonda časova smanjuje se i obim zadataka koji se postavljaju pred učenike. Nastava muzičke kulture se ostvaruje pjevanjem dječjih pjesama. brojalica. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. kao u petom razredu. učvršćivanjem precizne intonacije. a po sadržaju i karakteru su interesantne i bliske djeci u šestom razredu. reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. sintisajzer. Nastavna građa se izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. Postavljeni zahtjevi se ostvaruju preko novih primjera: novih dječjih pjesmica. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. blok-flauti. slušanjem muzike/glazbe. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. muzičkih igara i kompozicija za slušanje muzike. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. fraziranje. 154 . pravilna dikcija i akcenti. Novina je. da je od petog do devetog razreda smanjen fond časova na jedan čas sedmično. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. Ponoviti abecedu i solmizaciju. Program za šesti razred sastavljen je tako da se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja. odnosno. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. dječje stvaralaštvo i kroz izvođenje ritma. Cilj pjevanja i sviranja je upoznavanje učenika sa ovim elementima muzičkog obrazovanja više informativno. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. ali i stiču nova. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ce učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. rečenica. učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. kultivisanje glasa. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. 35 časova godišnje. U šestom razredu je potrebno u sviranju postavljati iste zahtjeve. pjevanjem pjesama narodne tradicije. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. C – dur ljestvice. i dalje u obimu oktave. ksilofonu. U šestom razredu učenici/ce pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. od prvog do četvrtog razreda. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). disanje. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova.V DJEČIJE STVARALAŠTVO. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Po Nastavnom planu.

ali će se njihovo usvajanje i obrada vršiti u VII razredu. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru u cjelini. ). pa potom ponoviti slušanje. U program su uvrštene vokalne. te druge kombinacije. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 12 kompozicija. čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj.U šestom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. učenicima postavljati i zadatke sa ciljem uočavanja karaktera kompozicije. emocionalno). Italija. itd ). na tri dijela-triola i četiri dijela. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. ženski. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. Pored redovne nastave. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. artikulacije. Kroz učenje muzičkih igara i dalje se ostvaruje visoka korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. dinaj. itd. Slušanjem učenici/ice zvučno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ) kao i glasove ( dječji. Ritam u njima je složeniji a česta je i promjena mjere iz dvodijelne u trodijelnu i četvorodijelnu mjeru. dinamike. ''Mladi kovač'' i ''Štuka štuku pojela'' ) i iracionalne brojalice (''Engele. te je potrebno djecu upoznati sa pravilima igre ili plesa. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. tempa. bengele'' ). Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. hor/zbor ). Novina su podjela jedinice brojanja. dok su brojalice sa podjelom jedinice mjere na tri (''ta-te-ti') i četiri dijela (''ta-fa-te-fe'') date da ih djeca dožive kroz brojalice i zapaze. Brojalice imaju u ovom razredu različit sadržaj: racionalne ( ''Dinaj. diničica''. muški glas. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Učenicima/cama pokazati uživo ili na slici instrumente koje slušaju. Muzičke igre predviđene Nastavnim programom su pretežno igre sa pjevanjem. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje izraze usmeno. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. tri. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. harmonikaški i drugi. Posebnu pažnju treba posvetiti organizovanju maštovitih načina interpretacije brojalice sa i bez sviranja na instrumentima. grupe instrumenata i orkestra. četiri''. dva. Ne treba zanemariti vizuelni doživljaj svakog instrumenta. Libija. 155 . U toku školske godine učenici treba da nauče 4 muzičke igre. izvođača. ). Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine i zemalja iz regije odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja ( Brazil. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednotama budu sve jasnije izraženi. Brojalice koje sadrže dvodijelnu podjelu jedinice mjere / brojanja i dalje se izvode na osnovu notnog zapisa uz ritmički izgovor ''ta'' i ''ta-te''. ''Jedan. pokrete. opisno. Koreografije okretnih igara i narodnih plesova iz različitih krajeva imaju utvrđene figure i kretnje. pa zatim učiti pravila igre. Na kraju časa obavezno dati zaključak o slušanom djelu. Izrael.

PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. Ove aktivnosti su opširnije obrazložene u tabelama. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje ). Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa sedmično). STAVOVI. – 9. Talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA 156 . Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) ZNANJE I RAZUMIJEVANJE VRIJEDNOSTI. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru dovode učenike/ce na najviši stupanj muziciranja i imaju najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole.

dikcija. 3. ne žuri mama.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. Repata priča (M.prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. . tekst: Bekrić Ismet. 14.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. Ne žuri tata. Milojević) i. .Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru .I PJEVANJE I SVIRANJE 1. Mozart) 7.sviranje na instrumentima kao pratnja pjevanju.pjevanje u školskom horu/ zboru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. G. Noćas (B. . u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u petom razredu. (Zapisao Vlado Milošević) KANONI 1. mala dvodijelna pjesma. u porodici). . -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. Kolarić-Kišur ) 8. dinamiku i primjenjuju ih. melodike. Srebreni voz ( B. Adio kerida. kuća. rečenica. . . stihovi Grigor Vitez) 10. -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. fraziranje). Na livadi (M. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti.Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih.poznaju notna trajanja i pauze. . tempa i dinamike. Proljeće (I. Šimo Ešić ) 2. . premetaljke rebuse. ksilofona.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja: . 11. Kaplan) i Pjesma dječaka (D. Kolarić-Kišur) 4. muzika: Kolaković Ajka. Genov) 9. stihovi M. A.sviranje u školskom orkestru _______________________ 157 . grupnom i individualnom muziciranju.shvataju svrhu korekcije pojedinca radi podizanja kvaliteta muziciranja. . stihovi Zl. -Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote . disanje. Ja bih (Asim Horozić. Sefardska romansa. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u u C – duru.Učenici/ce osjećaju i svjesno izvode 2.zvučno i vizuelno prepoznavanje metalofona. Basrak. 4dijelnu mjeru.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. Alečković) 5. Nikolić. Ferari) . . artikulacija. Cvjetni puteljak (J.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. ta-te. Tišina ljetne noći (Zl. . mala . -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju.uočavaju i određuju karakter pjesme. Nikolić. stihovi Šukrija Pandžo) 3. .sviranje na metalofonu. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom.pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma.sigurnije izvode 6/8 mjeru. stihovi ( Zl. Cazin-grade.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima.Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. List na putu (Nada Ludvig-Pečar. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa . . Moja domovina (Hana i Dinko Čizmić ) 6 Dan praznični (W. Grgošević) 2. . Kukavica ( J. . Jeličanin.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . izleti. blok flaute. -Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana. priredbe. . . -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih kombinuje sa priručnim..sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela (motiv. tema. -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. tempo.

trodijelna pjesma ) i primjena bez detaljnje analize djela; _________________ _____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. La Gvantanamera, Brazil, tradicionalna pjesma 2. Havanagila, Izrael, tradicionalni ples 3. Zan iz Abedina (Zane from Abedeen), Libija, tradicionalna pjesma 4. Bella bamba, Italija, tradicionalni ples 5. Narodno kolo _________________ _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i izvodi ih po sjećanju; - Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom; 1. Dinaj, dinaj, diničica (Zapisala Elly Bašić, Zagreb) 2. Engele, bengele 3. Jedan, dva, tri, čet'ri, pet (Beograd) -Razlikuje note po trajanju: cijela nota, polovina, četvrtina, osmina, šesnaestina - izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa podjelom jedine mjere na dva, sa -Ima veliki fond muzičkih igara; -pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola; - izvodi zadatu koreografiju; -primjenjuje ranije znanje na novu igru; -pravilno izvodi igru odnosno kolo; -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove;

prema muzici _______________________ _______________________ _______________________ -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti; -Samostalno izvodi zadane pokrete; -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti; - Predlaganje muzičke igre za priredbe; Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre; -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu; -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima koreografija) - Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala. -shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati; (multikulturalnost) _______________________ -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjećaj pripadnosti grupi; - Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima; -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima; -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama); - Izrada nošnji od različitih materijala u učionici, -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji, - Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju _______________________ -Izvođenje po notnom tekstu na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima, - Pronalaženje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvođenje zaključak; -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima; -Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu; -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu, -Upućuje, pomaže, pokazuje simulacije na kompjutoru; -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad; -Organizira praktični rad i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD. _______________________ -demonstrira izvođenje i sviranje; - Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje - Aktivnim učešćem pomaže, koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika; -Razvija kreativnost, dječije

_______________________

III. BROJALICE Izbor:

- Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici; -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih; - Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke); - Tačno izvodi mjeru i ritam

158

4. Mladi kovač 5. Štuka štuku pojela

___________________ IV.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1.Tiha, tiha pjesma, J. Magdić, stihovi: Grigor Vitez i Meditacije s Benbaše, M. Jeličanin; 2.Uspavanka, odlomak iz opere ''Hasanaginica'', Asim Horozić, 3.Zvijezda tjera mjeseca, dvoglasni ženski ili dječji hor/zbor, stilizacija Rešad Arnautović 4.Tamburice, muzika i tekst: Aleksa Šantić i S. S. Mokranjac: II Rukovet ''U Budimu gradu'' 5. Ja volim Sarajevo, Slavko Olujić, stihovi Velimir Milošević i Sarajevo – ZOI 84, M. Fetahović 6. Valcer u Des-duru, F.

izgovorom: za četvrtinu ''ta'', dvije osmine ''ta-te'“; Triolu (''ta-te-ti'') i podjelu na četiri šesnaestine ''ta-fa-te-fe'' treba da doživi samo informativno; -Prema zadatku izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu; - Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja; -Pokreti su precizni i tačni _______________________ -Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti, donošenje estetskog suda o djelu i, - poznavanje umjetničkih djela, - Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora; - Određuje karakter djela; -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački, duhački, udaraljke) -Razlikuje izvođačke ansamble: solo- pjevač ili solo-instrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta, hor ; - razlikuje glasove: dječji, ženski, muški; -Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje; -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju;

uz taktiranje i izgovaranje ritamskih slogova; -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima, -Predlaže i izvodi pratnju, kombinuje instrumente (aranžmani); _______________________

radne i kulturne navike; - Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest; - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre; ______________________ -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta _______________________ razvijanje osjećaja za lijepo -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi - U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar); -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, što ih motiviše na učenje; -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima; -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Vođenje intervjua sa umjetnicima; -Izrada plakata sa važnijim - Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika, -uzima učešće sa učenicima u izradi improvizacije na ritam brojalice i aranžmana za izvođenje brojalice; _______________________ -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje, prikupljanje materijala i bilježenje, -Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu, -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim

-Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša; - Uočava, upoređuje, razlikuje, samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu ; - Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje dinmiku (glasnoću), tempo i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine: legato, - Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu, -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja, - Često traži da se djelo ponovno sluša; -Komentira osobine djela, saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvođače i kompozitore - Traži da ih vidi uživo na koncertima; -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu

159

Chopin i Mazurka Op. 67 br. 4, F. Chopin ; 7. Kraljevski marš lavova, stav iz Karnevala životinja, C. S. Sans, 8. Picikato polka, J. Strauss, 9. Menuet iz Male noćne muzike, W. A. Mozart, 10. Koncert za trubu i orkestar u Es – duru, I stav, J. Haydn i Ples sa sabljama, odlomak iz baleta ''Gajana'', Aram Hačaturjan 11.Ples pastira, Marsch i Kineska igra, odlomci iz baleta Krcko Oraščić, P. I. Čajkovski 12.Četiri impresije, Avdo Smailović i .Fantazija za dvije flaute, Asim Horozić

-Poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela; - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano mezzopiano - srednje tiho, mezzoforte – srednje glasno forte; crescendo i decrescendo; -poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani (andante-hodajući), umjeren (moderato), brzi tempo (allegro- veselo, radosno, brzo) i veoma brzo, hitro (presto); - uočava promjene u tempu;

staccato, piano, mp, mf, f, crescendo, decrescendo, oznake za tempo, znak ponavljanja, ritam, melodija; -Prilikom slušanja muzike, posebno na koncertu, poštuje pravila ponašanja; -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja, i za imenovanje i opis djela i izvođača;

-Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici, školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija); - Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života.

telefonskim brojevima (Narodno pozorište, Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi

ustanovama: - Prati ponašanje na koncertu, oblačenje (pravila i kulturne navike;

-Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama; -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na V razred;

_______________________ _______________________

_______________________ _______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva; _______________________ -Eksperimentiše, istražuje i kombinuje instrumente; -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; - Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira; -Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno; -Samostalno smišlja, upoređuje, dodaje, mijenja; -Izražava razne ritmove iz života instrumentima; - Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi - Stvara kombinacijom riječi, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. - Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici; -Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda; -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva - Svojim odnosom i stavovima podstiče kreativne oblike ispoljavanja; - Priprema, rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima; -Saradnja sa lokalnom zajednicom, posjeta školskoj priredbi i koncertima; -Prati i ohrabruje oblike učeničkog kreativnog

____________________

V DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju; -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu;

160

-Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi.Sam uzima učešće u izradi kostima. -Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada .Plesna dramatizacija. slika za scenu itd. muzičkoj dramatizaciji .Upoređuje individualno postignuće i samostalnost učenika u ovoj oblasti.. ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. -Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) .Na poticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad. 161 . . -Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje 162 .

Ciljevi. poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. sadržaji i ishodi 163 . Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta.PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA ŠESTI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenike za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. (3) sigurnost učenika. sportsku rekreaciju. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmiše. eventualno. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. (6) razumije. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. rekreativnim i.koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. kinezio-terapijskim aktivnostima.

Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku udalj jedan i pol koračnom tehnikom. Posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje. Bacanja: .pruženim. Kolutanja: . Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela.Skok udalj jedan i pol koračnom tehnikom . Posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: trčanju različitim tempom do 6 min.Trčanja različitim tempom do 6 minuta .Ciljevi 1. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom.Osnovni skokovi s mini trampolina pruženi. preponskom trčanju. Trčanja: . Izračunava ITM-a.Bacanje male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom 4. raznožnim. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mekanih strunjača. zgrčenim. zgrčeni. Osnovna motorička znanja x x x x x x 164 . Učenice x x x x x x x Učenici x x x x x x x 2. Skakanja: .Leteći kolut na povišenje od mekanih strunjača 1. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih natjecanja i suđenju u različitim kineziološkim aktivnostima. osnovnim skokovima s mini trambolina . Osnovna teorijska znanja Sadržaji Tjelesno vježbanje i volumenoznost tijela Ishrana i zdravlje Indeks tjelesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otklanjanja Organizacija sportskih takmičenja Prehrana i tjelesni napor 1. raznožni 3.Preponsko trčanje 2.

Zgrčka 7.Daleko-visoki skok 8.Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja . saskok pruženo 6. Višenja.Osnovni zahvati držanja u parteru Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: penjanju po konopu do 5 m. osnovnim vježbama aerobika za razvoj repetitivne snage. saskok zanožno . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: narodnom plesu po izboru iz zavičajnoga područja. upiranja i penjanja: .Pad natrag i u stranu . x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvođenju preskoka “zgrčka”. Ritmičke i plesne strukture: . ljuljanju na karikama malom amplitudom i saskoku u zaljuljaju.Ljuljanje na karikama malom amplitudom.Penjanje po konopu do 5 m .Njih u uporu na niskim paralelnim ručama. saskoku pruženo. osnovnim zahvatima držanja u parteru x x x 165 . premahu zgrčno klimom i raznožno na dvovisinskim ručama.Naskok u upor čučeći na gredu.Klimom premah zgrčno i raznožno na dvovisinskim ručama . njihu u uporu na niskim paralelnim ručama i saskoku zanožno. daleko-visoko skoku. saskok u zaljuljaju . naskoku u upor čučeći na gredu. Preskakanja: . «mačjem» skoku.«Mačji« skok .5.Osnovne vježbe aerobika za razvoj repetitivne snage . Borilačke strukture: . x x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: padu natrag i u stranu.

sistem igre s jednim kružnim napadačem Košarka: . nogomet .Koordinacija: shodno potrebama . sistemu igre s jednim kružnim napadačem. kao drugi .prijemu servisa podlaktično...2. vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja.Udarac glavom iz kretanja bez skoka Odgovarajući sadržaji iz: 1.9.Mini odbojka 3:3 Nogomet: . Motoričke sposobnosti S potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta Postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine. Antropološki 1.Skok šut .Preciznost: okoline Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja .Driblinzi i fintiranja .. blokiranju i oduzimanju lopte. košarka kretanju u vođenju i zaustavljanju ili zaustavljanju na dodatu loptu. odbojka ... 5. 4. udaracu glavom iz kretanja bez skoka x x 2.Zonska odbrana 6:0.skok šutu.vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja. mini odbojci 3:3. 7.. 3. i 9. 8. a .Snaga: 6. driblinzima i fintiranjima. 2.1.Kretanje u vođenju i zaustavljanje ili zaustavljanje na dodatu loptu .. koordinacije. .Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja .Ravnoteža: učenika i .Brzina: kineziološki sadržaji.. Igre: Rukomet: .Gibljivost: mogućnostima škole i . gibljivosti i ravnoteže x x x x x x 166 .Blokiranje i oduzimanje lopte . saradnji dva igrača u odbrani i napadu. zonskoj obrana 6:0.Saradnja dva igrača u odbrani i napadu Odbojka: ..Prijem servisa podlaktično .

prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstvano iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. humani odnosi među spolovima. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. povrede.2. mentalno zdravlje. Funkcionalne sposobnosti: 3. Najčešći sadržaji su iz sljedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. različiti faktori rizika. razumije funkcionalnomorfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike. sarađuje u igri i nenasilno rješava konflikte x x x x x x x x x x x x x x 4. zaštita od bolesti itd. međuljudski odnosi. Morfološke osobine: Tjelesne sposobnosti osoba različitih spolova: Tjelesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama: Emocionalna samoregulacija: Suđenje i pravila igre: Kultura ponašanja: Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog uzimanja kisika značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. ishrana. Odgojni x x Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. 167 . prepoznaje pogreške i osuđuje neprimjerena ponašanja. zdrava životna sredina.

5. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. a usmjeren je na obrazovnu. saskoci i preskoci. Također. i 6. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. nadvlačenja. U različite djelove nastavnog sata. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. ciljanja i gađanja. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. a koje čine osnovu za razvoj stuktura motoričkog programa pojedinca. Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti između učenica i učenika. sposobnosti i osobina koje su. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. kojim se svladađuju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. naglašava izražavanje pokretima. kojim se svlađuju nepredvidive aktivne dimaničke sile suvježbača). gimnastike. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. oblika i masa u određenom prostoru i vremenu). određeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava. koji obuhvaća 4. Potrebno je usvojiti određeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. početak intenzivnog rasta mišića. vučenja. skokovi. puzanja. (b) aciklična motorička 168 . karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfolškim. kojim se svlađuju distance na različitim vrstama podloge. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. slaganja i rastavljanja predmeta. plivanja. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. gdje to uvjeti omogućuju. a posebno za učenike. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom satu vježbanja. spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. hodanja i trčanja. bitne za učenike. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. uključuje se muzika. Program tjelesne i zdravstvene kulture zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. podstiču razvoja osobnosti učenika. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. prije svega. ritmike i sportskih igara. kojim se svlađuju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. biciklizma i dr. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. kosih i horizontalnih prepreka bez upotrebe tehničkih i drugih pomagala).Rast i razvoj djeteta u ovom periodu.. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja.. kolutanja. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. dizanja i nošenja. karakterizuje usporen tjelesni rast. morfoloških i funkcionalnih obilježja učenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja. penjanja i silaženja. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za učenice. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. nagiba i pravaca). kojim se svlađuju različite vrste okomitih. Za drugi osnovnoškolski ciklus. potiskivanja i njihove kombinacije. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. zbog opterećenja u školi. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. razred osnovne škole. naskoci. u ovom i narednom razvojnom razdoblju.

statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. koja su bitno obilježje tzv. koji podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. te stimulisati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. (c) kompleksna motorička znanja. dakle ciklična i aciklična. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). u dogovoru s roditeljima ili starateljima.. kao što su nogomet. te uz fiziološke djelotvornosti usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema pozitivno djeluje i na imunološki sistem.uz opće morfološke djelotvornosti. kao što su boks. preciznosti. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje. uputiti ih u primjerene sportske klubove. ritmičke gimnastike. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. Tjelesna aktivnost . rukomet. gibljivost. čime se povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim aktivnostima. hrvanje. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. Cilj odgojne komponente tjelesne i zdravstvene kulture jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe. (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). S ukupnog antropološkog stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i. odnosno i na cjelokupni antropološki status. što omogućuje veće promjene. fleksibilnosti. skokova u vodu i dr.. borilačkih aktivnosti. judo. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. statičke snage i dinamometrijske sile. repetitivne. Motoričke sposobnosti koordinacija. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima. brzine. koja se susreću u sportskim igrama.. ravnoteže.znanja. košarka i dr. karate i dr. eksplozivne. 169 .

umiju. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. koordinacije – poligon natraške. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnošti i napretka učenika. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. U drugom cikiusu ocjenjivanje je opisno. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 6 minuta. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. (3) ona mora biti pozitivna. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada. ili tokom obavljanja aktivnosti. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. agilnosti. kao i za njihovo ocjenjivanje. fleksibilnosti – pretklon raznožno. 170 . gipkosti. tjelesna masa i držanje tijela. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. snage. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. (2) ona mora da bude konkretna. njegove saradnje. te brojčano i opisno. ravnoteže. vrijednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika.VRIJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Aktivnost učenika se prati. o svojim sposobnostima. mora da se odnosi na aktivnosti i učinak a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. eventualno. formiranju realne sliku o sebi. težine i držanja tijela). (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. pozitivno i adekvatno obrazloženo). preciznosti. Rješavanje problema vrijednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. 3. tj. kontinuirano. vanastavnog procesa u okviru škole. 2. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. konkretno. repetitivne snage – pretklon trupa. sklonosti. statičke snage – vis u zgibu. o onome što znaju.