P. 1
NPP Sesti Razred[1]

NPP Sesti Razred[1]

|Views: 412|Likes:
Published by Vedran Marić

More info:

Published by: Vedran Marić on Jul 27, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/11/2013

pdf

text

original

6

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

6.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

KOORDINACIJSKO TIJELO ZA PROVOĐENJE I PRAĆENJE OBRAZOVNE REFORME U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

donosi
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2

175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70

UKUPNO REDOVNE NASTAVE

22

770

* Napravljeni su modeli programa engleskog, njemačkog, francuskog i arapskog jezika

2

SADRŽAJ

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 – 22 24 – 35 36 – 46 47 – 57 58 – 71 72 – 85 86 – 90 91 – 98 99 – 106 107 – 118 119 – 133 134 – 145 146 – 157 158 - 166

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U ŠESTOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE 4 .

BOSANSKI. HRVATSKI. SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 .

likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni. motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmene lirske i prozne vrste Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne. Usmena narodna proza: bajka. njenog prenesenog smisla i pouke 2. pouka basne Zapažanje tematike. Fantastični elementi u kratka priča bajci. osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja povijesne podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka.BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VI RAZRED 5 sati sedmično 175 sati godišnje PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VI RAZRED DEVETOGODIŠNJEGA OBRAZOVANJA Književni tekstovi Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Minimalni ISHODI UČENJA Optimalni 1. preneseni smisao basne. Narodna epska pjesma Epski deseterac iz BiH ( po izboru ) Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti 3. pobjeda pravde kao osnovna misao 6 . likova. Narodna lirska pjesma iz BiH (po izboru) Usmena književnost Stalni epiteti Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalni epitet i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsko od lirske pjesme na temelju opreke događaja ili doživljaja Upoznavati se s usmenom književnom i historijskom baštinom Razvijati svijest o opstojnosti naroda i Uočavanje lirskih slika. basna.

Prepoznaje epitet. Hasić: «Praviš se važan» 11. Šimić: «Ah. junaštvo. M.poentu pjesme. domovinska (patriotska. Pandžo: “List na putu” Uočiti opkoračenje. obilježja ritma u pjesmi. Bećirbašić: «Harfa» 8. J. B. Prepoznati obilježja domoljubne. usvajanje osnovnih pojmova na razini stilskih figura (izražajnih sredstva): epitet. 7 . rima ili srok. ritam. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme. I.stilsko-izražajna sredstvau poeziji. vrste lirskog pjesništva: ljubavna. Dučić: «Selo» 6. Otkrivati lirske slike.po mogućnosti savladava tehniku pisanja vlastitoga lirskog teksta. S. običaji.poentu pjesme. bijeli svijete» 5. stih strofa.motive. Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje. Određuje lirske slike. personifikaciju i onomatopeju. Trifunović: «Čist zrak» 9. evo opet» 7. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim i lirskim pjesmama UMJETNIČKA KNJIŽEVNOST Lirsko pjesništvo: čulni elementi pjesničke slike. opisne.motive. A.nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje. vrsta stiha. Prepoznaje osnovna osjećanja izražena u pjesmi. usporedbu. vjernost. D. inverzija. deskriptivna.izražajno čita i recitira pjesmu. personifikacija. gl. hrabrost. Š. 4. šaljive pjesme. zavičajno – rodoljubiva). poenta lirske pjesme. onomatopeja. Z. S.Kranjčević: «Lijep si. poređenje. Kajan: «Žuta ptica» 10.

B. H. Ešić: «Cvjetko» 21. I. tematsko – idejna osnova. kompozicija. Grigor Vitez: «Plava boja snijega» (igrokaz) UMJETNIČKA PROZA Novela. I. crtica. J. Andersen: «Slavuj» 23. sociološka. pripovijetka (književnoteorijski pojmovi: fabula. pravilno iznosi slijed događaja pridržavajući se uzročno-posljedičnoga odnosa. S. N. Razlikuje prema najizražajnijim obilježjima vrste priču. Swift: «Guliverova putovanja» (odlomak) 26.Singer: “Ole I Trufa” 24. Sjenkjevič: «Kroz pustinju i prašumu» (odlomak) 27.12. Kulenović: «Gromovo đule» 13. kukavica. govorna. Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičnu povezanost. I. Sekulić: «Bura» (odlomak) 17. Poznaje i primjenjuje stilska sredstva u vlastitome tekstu. Prosenjak: “Otac” 15. osuđuje negativne postupke likova. S.sredstva zaustavljanja. roman i igrokaz Ukratko prepričava fabulu na nivou najvažniji događaj i lik. Pavlović: “Jarac u pozorištu” 28. portretiranjem. likovi (glavni. kradljivac). V. I. Samokovlija: «Dječak Aron» 22. Kočić: “Jablan” 19. Š. H. plemenit. P. poruku na osnovi razumijevanja teksta.K. R. 8 . najvažnija obilježja lika Određuje temu. povezuje sadržaj s konkretnim pojavama iz svoga života. Prepoznati i okarakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar. Ibrišimović: “Sijelo mudraca” 25. Ćorović: «U noći» 16. karakterizacija – etička. Rorić: «Pjesma» 20. sporedni). pokretače. načini pripovjedanja.

Uočiti osnovnu razliku između priče i romana. sažima fabulu Prepričavanje Stvaralačko prepričavanje. kompozicija romana. prizor. naučnofantastični. prepričavanje sažimanjem fabule Prepričati tekst poštujući Prepoznaje i hronološki slijed. tematsko – idejna osnova.afiš ). Roman (vrste: avanturistički. humoristički. Prepoznati kompozicijske dijelove igrokaza KULTURA USMENOGA I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Odgojno-obrazovni ciljevi/ zadaci Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Minimalna Optimalna Prepričava cijeli tekst prema hronologiji događaja. likovi. vrste objašnjava razliku priče. Na osnovi glavnih značajki knjiž. izraziti vlastiti komentar 9 . slika. igrokaza. komentariše postupke i ponašanje likova. čin. jezik i stil Dramski igrokaz (kompozicija. smisleno povezuje rečenice. romaneskni pripovjedač. romana. jasno i prepričava najvažniji logično povezivanje dio teksta rečenica izdvajajući važnije dijelove.

dikcija. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora. s bilješkama. Čitati tekst s razumijevanjem. govorne vrednote izražajnog čitanja. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija. rečenični naglasak) Čitanje i slušanje Izražajno čitanje književnoumjetničkog teksta. u sebi. usmjereno. jačina.poznavati način oslovljavanja. boja glasa. logička. uočavati razliku između službene i privatne komunikacije. gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Tečno i jasno govorenje stihova Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove rabeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst.Razgovor Privatni i službeni razgovor Recitacija Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. pauze. Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. što ne smije biti dijelom službene komunikacije navodeći najvažnije njezine dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja Pravilno i umjereno brzo čita tekst. tempo. razumije ga. razumje pročitano i slušano 10 .

Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika 11 . naučnim. Pričanje kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričanje stvarnog događaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje prema zadanoj slici ili muzici Pravilna primjena naracije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja. publicističkim i dr). administrativnim.čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na konkretnim tekstovima –književnoumjetničkim.

priznanice. mobitelske poruke. razredu. messenger servisi. Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka. Pravilno pisanje pisma. Savladavanje osnovnih Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje pravopisnih pravila odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja. kontrolni diktat. jezik bloga. biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe (portret). opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave.Opisivanje prema predmetu.proučeni dikatat.uputnice. opis otvorenog prostora (eksterijer). priznanice. telegrama. diktat sa predusretanjem grešaka. opis kraja (pejzaž). Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrađene u 5. i 6. slobodni diktat). Pisanje pisama. opis zatvorenog portret (interijer).mobitelske poruke. uputnice. 12 .

Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti.Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) MEDIJSKA KUTURA Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Razlikovati vrste medija. navedenih televizijskih i internet (postanak i razvoj) Film (postanak. Novine. Osnovne vrste medija: štampani upoznati najvažnije elektronički. radijskih i televizijskih emisija filmske umjetnosti. Upoznati se s mjesnim i vrste) Teatar (pozorište kao književno – scenska dnevnim i sedmičnim umjetnost: scena. kulisa. 13 . osobitosti filmskih vrsta. radio.samostalno vrši dramatizaciju tekstova. zabavne. historijat. filmski rodovi radijskih emisija. zna osnovne različite vrste časopisa. samostalno piše strip. određuje vrste poznatih televizijskih emisija. povijesne podatke o počecima filmova. Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni sat lektire u školskoj biblioteci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Poznaje osnovne karakteristike Poznaje najvažnija obilježja filmskih vrsta na primjerima. časopisi. Navodi sredstva. pojedinih vrsta medija na komentariše filmska izražajna razlikovnm nivoui. televizija. pozorišno časopisima Poznavati karakteristike prostor. strip. stripa Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. pozorišnih izvedbi.

Odgojno – obrazovni ciljevi ISHODI UČENJA Minimalni Optimalni 14 . . Mogućnost prikladne primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju. oblik riječi.Glasovi: samoglasnici. govoru.Naglasnice i nenaglasnice. Primjeriti nekoliko višeznačnih riječi. čitanju. Razvijen interes za otkrivanje snage. razgovoru i pisanju).Slog – dužina sloga. . suglasnici. vlastito značenje.Riječ (značenje riječi.Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi. . GRAMATIKA Programski zahtjevi Rječnik . . nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi. funkcija riječi).RJEČNIK.Naglašen slog u riječi. . .Pisana i usmena riječ.Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno. . dubine i ljepote riječi.

čestica. kamo.Nepromjenjive riječi: .pojam priloga (prilozi mjesta. Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (Lijepo dijete lijepo piše). ne. Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici.pojam prijedloga . Vrste riječi: . kuda. vremena. Prepoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju.čestice Zapažanje. Glagoli: . Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi.Onomatopejske riječi. Razumijevanje temeljne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi.veznici . čestica da. 15 . . čestih prijedloga. .značenje). li i usklika u rečenici.usklici .Promjenjive i nepromjenjive riječi (osnova riječi. način) . imenovanje i razlikovanje poznate promjenjive i nepromjenjive riječi.Pravilna upotreba/uporaba veznika. Prepoznavanje priloga. nastavak). . k (a) i priloga gdje. Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi. Pravilna upotreba/uporaba prijedloga s (a).Jednoznačnost i višeznačnost (riječi u prvobitnom i prenesenom značenju) . usklika u govorenju i pisanju. Prepoznavanje pomoćnih glagola biti i htjeti.Pomoćni glagoli biti i htjeti.

Imenice: - Deklinacija imenica; - Naziv padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental,lokativ Razumijevanje temeljne uloge padeža u jeziku; Prepoznavanje padeža u rečenici u njihovim temeljnim značenjskim ulogama; Ovladati – upotreba padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom; U određivanju padeža služi se proširenim padežnim pitanjima (tj. cijelom rečenicom s upitnom zamjenicom i glagolom); Prepoznavanje padeža u njihovim temeljnim značenjskim ulogama. Prepoznavanje padeža u rečenici; Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru, pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama); Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima; Uočavanje duge i kratke množine u nominative; Uočavanje imenica koje imaju samo množinu/jedninu; - Glasovne promjene u deklinaciji imenica; nepostojano a, palatalizacija, sibilarizacija i imenice koje ne provode sibilarizaciju, jotaciju.

Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijske vještine koje će učenicima omogućiti da postanu jezično osposobljene osobe.

Prepoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama.

16

Pridjevi: - Određeni i neodređeni oblik pridjeva u nominative;

Prepoznavanje određenog oblika pridjeva u nominative;

Pravilno upotrebljava neodređeni oblik pridjeva;

Samostalno pronalazi primjere određenih i neodređenih oblika pridjeva u rečenici; Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža.

- Deklinacija pridjeva.

Prepoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže.

Upotreba neodređenih i određenih pridjeva s padežnim nastavcima.

Zamjenice: - Upitne, odnosne, neodređene, povratna, povratno – posvojna; - Deklinacija ličnih zamjenica.

Razlikovanje posvojne zamjenice i povratno – posvojne zamjenice u govoru i pismu; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika osobnih zamjenica;

Prepoznavanje svih vrsta zamjenica; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice; Dekliniranje osobnih zamjenica.

Pravilna upotreba posvojne, povratno – posvojne i pokazne zamjenice u svim oblicima;

Dekliniranje povratno – posvojne i pokaznih zamjenica.

Brojevi: - Glavni i redni brojevi; - Deklinacija brojeva.

Pisanje zamjenice sebe, se.

Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Prepoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Pisanje brojeva u skladu s pravopisom;

17

Rečenica: - Predikat – imenski i glagolski; Prepoznavanje glagolskog predikata kao temeljnog dijela rečenice; Prepoznavanje imenskog predikata i njegovih sastavnica; Uočavanje priložnih oznaka u rečenici; Prepoznavanje rečenica s više subjekata kao proširene rečenice s više istovrsnih dijelova; Prepoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom. Određivanje glagolskog predikata, izrečenog subjekta i priložnih oznaka.

Pravilna deklinacija brojeva.

Određivanje imenskog predikata; Uočavanje lica, vršitelja radnje, u rečenicama s neizrečenim subjektom; Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice.

- Subjekt – više subjekata, neizrečeni subject; - Priložne oznake u rečenici (mjesto, vrijeme, način); - Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom; rečenica s više subjekata; rečenica bez subjekta; krnja rečenica.

Pravogovor i pravopis - Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim u nazivima planeta, kontinenata, okeana država, naroda i naseljenih mjesta; - Pisanje i izgovor superlativa pridjeva;

Primjena naučenih pravila. Osvijestiti upotrebu usvajanja pravopisne norme radi upotreba

Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s dobi

18

. je (umanjenice i komparativ). zagrada.Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva. .Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene. Razumijevanje primjene rečeničnih i pravopisnih znakova. . . Primjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima. učenika.Veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena.Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka crtica. Prepoznaje trotačku i zagradu u tekstu kao rečenične znakove. a crticu kao pravopisni znak. .Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije. u svakodnevnom pisanju i čitanju. 19 .

RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • • • • • Bosanski. pravogovoru. 20 . hrvatskom. ćirilica (bosančica). pravopisu i razvoju standardnoga jezika:voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda. hrvatski. (Ishodi učenja u gramatici.prve štamparije. razreda osnovne škole. Povelja Kulina bana. prvi rječnici i gramatike).od 6. hrvatskom. srpski jezik u porodici srodnih jezika. latinica. srpskom jeziku: historijski presjek: glagoljica. arebica. srpskom jeziku (Humačka ploča. navedene programske jedinice uskladiti sa predispozicijama učenika te ih uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije).prva štampana djela. Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik Pisma u bosanskom.narodni govori(narječja). Spomenici pismenosti u bosanskom. natpisi na stećcima. do 9.

po izboru samih nastavnika od punuđenih djela. D. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor djela može mijenjati). Džemaludin Latić: «Srebrena česma» 9. Pilić:”Mrvice iz dnevnog boravka” 2. K. Defo: “Robinzon Kruso” 12. Miroslav Antić: «Plavi čuperak» 6. 21 . S. Milošević: «Djeca su vojska najjača” (izbor) 10. Zvonimir Balog:”Nevidljiva Iva” 5. Kemal Mahmutefendić: «Roman o novčiću» 4. V.dijete iz limenke” 11. Mark Tven: “Doživljaj Haklberi Fina” (Napomena: u toku jedne školske godine obraditi 8/9 lektirskih djela. Isaković: «Lijeve priče» 7.SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1. Željko Ivanković: «Zvjezdangrad» 8. Neslinger:”Konrad. Branko Ćopić: «Orlovi rano lete» 3. A.

muzičkom kulturom i dr. te dvije školske pismene zadaće). Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. tekstualne adekvatnosti itd. reprezentativnosti. 2. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). metodičari). Naš jezik. rječnik. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. 5. te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti. odgojnosti. periodika.Videočitanka. pisci. Medijska kultura (strip.) Također. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. Medijska čitanka. internet.stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. televizija. priručnici za nastavnike. priručnici za učenike(radne sveske).hrvatski.kao i principima integracije i korelacije.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski.metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari.te medijske kulture. Jezik (gramatika.biografija i bibliografija. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka). 4. teorije i interpretacije književnosti. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama.prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. 3. pravogovor. likovnom kulturom. razvoj standardnog jezika). zadaci. vježbi usmenog i pismenog izražavanja.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. umjetničke. pravopis. Vodič kroz lektiru. b) rasporedu. egzemplarnosti. Kultura izražavanja. čitanačkih i lektirskih).etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. 6. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti). Osnovni ciljevi.srpski jezik i književnost u VI razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. Književnost (interpretacija književnih tekstova. biblioteka).. radio. 22 .

STRANI ENGLESKI JEZIK FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 23 .

osnovne informacije 2. means of transport (npr. whose) . npr. car) 6. those) .upitne (who.lične (padež subjekta i objekta) . spajanjem slika na poznata • i tekstova. daily routine. npr.pravilnu/nepravilnu množinu Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati rječnik vezan za zadane teme.postavljati i Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: odgovarati 1. nešto prošireniji vokabular. prepoznavanjem vrijeme netačnih/tačnih tvrdnji.tražiti i prezentiranjem određenih dijelova odslušanog teksta davati mimikom itd. nothing 24 .Porodica. godina učenja englesk og jezika • Porodica Učenici će znati: RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: . verbalno.identificirati i dopunjavanjem nedovršenih rečenica itd. . anything.prisvojne (mine. bus. nobody something.Svakodnevni život. theirs) . označavanjem tačnih Svakodnevni pitanja i netačnih izraza. its. nešto prošireniji vokabular.brojive i nebrojive . neverbalno. razred Osnov na škola 4.pokazne (this. odgovaranjem na • Slobodno pitanja. bicycle. . family members and their occupations . npr. anybody.npr. ours.ENGLESKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Učenici će učiti ili ponavljati: Imenice: . yours.neodređene (somebody. hers. život . what. his. that. npr. these. which. locirati ljude i • Zabava predmete b) ČITANJE I REAGIRANJE: Zamjenice: .

• Priroda • Škola Razvija nje osnovn og znanja jezika Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: 1. many. prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih . odrični. .Opisne pridjeve vezane za zadane teme . what. animals. unusual hobbies itd. upitni) .članove: a/an. . dopunjavanjem neznanje nedovršenih rečenica itd. this (girl). npr.koristiti spajanjem slika i tekstova. Brojeve traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. neverbalno. teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara. favourite sports and games. sposobnosti. timetable.Škola. wildlife. prezentiranjem ljude određenih dijelova teksta (njihov izgled mimikom itd. some.pridjeve neodređene količine i broja. učenici će 25 . mountain. nešto prošireniji vokabular. nešto prošireniji vokabular.prisvojne pridjeve . all.pratiti jednostavne upute obaveze i potrebe. nešto prošireniji vokabular. zero . upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. whose . vrijeme Pridjeve -Determinatore: . going out to the cinema. . označavanjem tačnih i netačnih . theatre.Slobodno vrijeme. which. these (girls). school subjects. (a) few. dopuštenja. npr. količine. odrični. pupils’ hobbies. the. those (boys) . upitni) Present Continuous (potvrdni. odrični. surprise party. npr. npr. river. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na i predmete pitanja. any. picnic Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni.Priroda. going to the party. neslaganje prepoznavanjem netačnih znanje i tvrdnji. much.opisivati tvrdnji. . upotrebom novog način: vokabulara u konkretnim slaganje i primjerima/rečenicama. going to an amusement park itd. that (boy).pokazne pridjeve. traženjem određenih informacija. cijene.upitne.izražavati na tekstova jednostavnim jednostavan rečenicama. npr. npr. plants. pyjama party. nešto prošireniji vokabular. verbalno.Zabava. (a) litle . npr.nepravilno poređenje pridjeva . i raspoloženja) 2.

care about us itd. npr. fast Prijedloge. left. sometimes) .vrijeme. vezane za zadane teme. can. dirty Antonime. npr. . orange juice Kolokacije. vezane za zadane teme i gramatiku. npr. uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 26 . east.dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke .recitirati. always. kao i onima . never. Ekvivalente prevoda čestih i ključnih riječi. dramatizirati itd. odrični.praviti kratke. npr. must Zapovjedni način. niječni.način.govoriti o temama svojim . . vezane za zadane teme. b) PISANJE Učenici će: . npr. upitni) Modalne glagole.redati ispremetane riječi u Future Simple: shall/will (potvrdni. school choir.pravac/smjer.PRODUKCIJA različite a) GOVOR Učenici će: osjećaje . may. svojih vršnjaka itd. raspravljalo iznenađenje. npr. nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme.Red riječi ( nešto specifičniji red riječi uz upotrebu priloga učestalosti npr. last week. ask-answer. nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme Rečenice: .There is a/ There are some… Is there a…? Are there any…. expensive. upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to.pisati diktate . npr. quickly. npr.sudjelovati u razgovoru o zadanim .pjevati dječije pjesmice svakodnevnim .? naučiti koristiti: Afikse.prepričavati/prepisivati kratke tekstove .pisati kratke sastave na poznate teme itd. dirtyclean. . razočarenje i .igrati igrice: po ulogama aktivnostima jezične igre itd.prepričavati kratke priče i šale sl. dijaloge koji se temelje na temama o kojima se nezadovoljstvo. have/have got (potvrdni. guitar lessons.oblik Glagole be. vezane za zadane teme. west . walk a dog. sva lica jednine i množine Priloge. last year .za mjesto . jednostavne kao što su: zadovoljstvo. discuss a subject. crylaugh Složenice. have to. right.

upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik 27 .) 3 .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: .. elementi dramatizacije) . upoznavanje sa najpoznatijim izvođačima na engleskom jeziku) .Likovno obrazovanje. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve .) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . oblikovanje itd.Muzičko obrazovanje (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.Fizičko obrazovanje (sportske aktivnosti i igre) . ples. ples (crtanje. npr : .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja . značaj ishrane za zdravlje..Biologija ( Dijelovi ljudskog tijela.smislene rečenice INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. slikanje. muzički instrumenti.Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije.

koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6. kratke poruke i natpise. snimljenog materijala i reaguju na njih.3 ČETVRTA GODINA UČENJA 6 razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje Učenici razumiju: razgovor na poznate teme i uključuju se u isti. suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Učenici čitaju: upustva.3 Čitanje i razumijevanje A2. kraće tekstove. jednostavna pitanja. kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija.1 Pisanje A1. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Čitanje i razumijevanje 28 . opomene. razred – 4.1 Govor A1. upustva. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2.. saopštenja nastavnika i učenika.

Dopunjuju obrasce i rečenice i izrađuju jednostavne projekte Učenici ne samo da prepoznaju i upotrebljavaju. uz pomoć nastavnika. koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene 29 . U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja. govora i pisanja. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici.Govor Učenici: učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima. nego počinju i da stiču znanja o jeziku Znanje o jeziku DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Tekst na poznatu temu. recituju i pjevaju poznate pjesme Pisanje Učenici pišu: Jednostavne tekstove poštujući pravopis. Lične poruke i kraće dijaloge.

tolerancije. poštovanja različitosti. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. saradnje. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. razglednicu. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. 30 . podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. uvažavanja. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti.dijelove teksta. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. on se treba odvijati prema prilagođenom postojećem programu devetogodišnje osnovne škole. SMS). njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. postavljanje pretpostavki. Rad sa djecom s posebnim potrebama Ukoliko se ukaže potreba za rad sa ovom djecom. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastava stranog jezika. kulture dijaloga. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. značaj međusobnog razumijevanja.

garden. 31 . • godina učenja • englesk og - - - - Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. tražeći određenu informaciju ili detalje i reagovati: locirati ljude i 1) neverbalno.prisvojni genitiv (John’s.Lične . život u gradu i na selu. izvršavanjem uputa i naređenja.Pokazne. itd.Upitne. their Upitni pridjevi. npr. this. 2) verbalno. traffic-lights. that. govoriti o označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd.trenutne koja čuju sa kasetofona. these. shop.Determinatori: Članovi. curtain • Okolina. what Pridjevi: . name.pozdravljati na formalan/neformal an način Vještine RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Gramatika Učenici će učiti da koriste i učiti o sljedećem: Imenice: . • Prostorije u kući i namještaj. her. dom Moja okolina Škola Svakodnevni život • Osnov na škola • • 1. Vokabular Učenici će učiti osnovni vokabular koji se odnosi na date teme npr: • Predstavljanje. razred Lično predstavljanj e Porodica Kuća. npr: crtanjem. loo/ lavatory. mother. uncle.vlastite.boje predmeta odgovora na pitanja koja postavlja nastavnik ili .množina . označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. my. povezivanjem određenih ilustracija sa predstaviti sebe ili odgovarajućim tekstom.: ponavljanjem riječi. park. the Prisvojni pridjevi.ljude i predmete ili koje su čuli sa kasetofona. a/an. coffee-table. your. npr. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. bookcase. ispunjavanjem tabela ili aktivnosti dopunjavanjem rečenica itd.Nastavni plan i program za šesti razred. car 6. grandmother. izraza opisivati: ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik . Mary’s) Zamjenice: . npr: crtanjem. our.ograničen broj raspoloženja i stanja b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. friend. usebi ili naglas. . grandfather. his. redanjem predmete ilustracija po određenom redoslijedu. yard street. itd. npr. • Članovi uže i neki članovi šire porodice. redanjem ilustracija po određenom redoslijedu. (nešto prošireniji vokabular) npr. opće . kitchen. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. who. hall. npr. izvršavanjem uputa i druge naređenja. those . davanjem kratkih . prva godina učenja engleskog jezika – dva časa sedmično – 70 časova godišnje Nivo • Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . bus station.

posters. npr. hill. rutinske aktivnosti.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom . trees. fork.Modalni glagol can (potvrdna. : kratkim odgovorima na pitanja.zahtijevati.odgovarati na pitanja . npr. scared.igrati uloge. nice. wash (npr. school furniture. school subjects. upitna forma) .davati uputstva i naredbe . recitovati. negativna. theatre. cinema. tableware: spoon.Present Simple (potvrdna. križaljke Glagoli: .Pomoćni glagol be . sad. school mates.ispunjavati tabele. itd. there • Svakodnevni život.Mjesto. redati riječi u smisaone rečenice . in the bathroom (npr. npr. bridge. get up. knife. toothpaste. npr. post office. negativna. lake.. podvlačiti. glasses).Opisni.prepisivati kratke tekstove .svakodnevnim aktivnostima i radnjama - brojati ljude i predmete (How many … are there?) 2) verbalno. main parts of the face/body – nešto 32 . wood. thirsty park. plate. toothbrush). bad. fine. here. upitna forma) Prilozi za: .Present Continuous (potvrdna. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. sleep.izraziti: . village. what(color) . moliti . tired. happy. itd. pjevati i igrati jezične igre - nabrojati dane u sedmici .ideju posjedovanja b) PISANJE: Učenici će: . hungry. da se dobiju kolokacije). ispunjavanjem križaljki. negativna. osnovni pridjevi. • Škola. cup. povezivanjem riječi u stupcima A i B (npr.ubacivati. in the kitchen (npr. river. upitna forma) . ispunjavanjem tabela. dovršavanjem rečenica. PRODUKCIJA: a) GOVOR: reći koliko je sati Učenici će: .zapisivati po diktatu .sposobnost/nesp osobnost da nešto urade (I can … I can’t . pupils’ things. good.

happy. npr. npr. npr. itd. today. ing Antonime. at. u vezi sa datim temama. now. hungrythirsty. learn. u vezi sa datim temama. clean . sports.Mjesto.There is a …There are two … prošireniji vokabular).sad. učenici će učiti da koriste: Afikse.Vrijeme. work. npr. walk. cupboard. npr. make noise.Red riječi (osnovni red riječi u potvrdnoj. npr. after Rečenice: . have breakfast/lunch /dinner. my house) . itd. job. upitnoj i zapovjednoj rečenici . at . clean. u vezi sa datim temama. turn on/off the radio/ the television. u vezi sa datim temama i gramatikom. . on. in.Vrijeme. npr. 33 . bus.(John’s book. wardrobe. miss the bus. in. Osim što će stalno proširivati vokabular.dirty Složenice. Prijedlozi za: . phone-box Kolokacije. busstop. –s. car. shop-window. itd.dovršavati rečenice itd. negativnoj.

mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. 34 . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). te gramatike predviđene za ovaj razred. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Matematika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. kao npr. Geografija. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. pravopisa. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Moja okolina. u početnoj fazi učenja pogotovo. Muzička kultura. Maternji jezik. Likovna kultura.

upoznavati različite kulture i tradicije. . 35 . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.Učenici će: .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.

u prodavnici).3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. Povremeno mu može zatrebati pomoć. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama.NJEMAČKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. vremenska prognoza). • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate 36 . Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. koji govore o svakodnevnom životu.

saobraćaj. prijevozna sredstva 37 . narodi. Od ovog razreda pa nadalje učenici počinju svjesno usvajati znanje o jeziku. zemlje. grad 7. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. slobodno vrijeme 4. jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Znanje o jeziku PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1.• • Pisanje • • • • riječi. TV-emisije 6. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. druženje 5. lične podatke. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. jezici 9. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. naučenih izraza. vrijeme na satu 3. škola – nastavni predmeti. raspored časova 2. seosko imanje 8. kupovina odjeće 10.

der Supermarkt. :schlafen. lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu . .. Er spricht Englisch. . Sie kommt aus Österreich.dopunjavanjem teksta . : Škola Deutsch. Kupovina odjeće Die Jacke gefńllt mir. Sie spricht Deutsch. Ich finde die Jacke schön und modern. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch.za izražavanje želje oblik möchte . die Tafel. das Schaf. npr. Zamjenice: . die Kuh.u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben. pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta. das Pferd. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.opisati ljude i predmete . .imenovati evropske zemlje i određeni broj stranih jezika .imenovati domaće životinje i opisati ih .čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova .Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje . er.govoriti o trenutnoj aktivnosti .negativan i upitni oblik glagola. ihr. essen. Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno.čitati rečenice i kraće tekstove. ..lice jednine i 2. narodi.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje.imenovati zgrade u gradu . Mathe. pravilne glagole te nepravilne glagole fahren.: .popunjavanjem tabela i sl.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.imperativ za 2.Lične zamjenice u jednini (ich.imenovati TV-emisije ..rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: 38 . dein.izvinuti se . Grad: das Kaufhaus.Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein. npr. sie.iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) . sehen. . das Kino. jednostavne informacije i sl. dort. . unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: . die Post. ..označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno. Erdkunde. lesen…) . npr: razvrstavanjem slika. das Schwein Zemlje. . govoriti o svojim omiljenim predmetima. npr.: .imenovati nastavne predmete. links. die Bücher. .prezent glagola können u jednini i množini. das Theater. . sein.povezivanjem slike i slušanog teksta.davanjem kraćih odgovora. . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će .popunjavanjem praznina u tekstu. jezici: Er ist Engländer. pridruživanjem slike tekstu.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) .Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .tražiti i nuditi pomoć. du. Tiere.razvrstavanjem slika. rechts Seosko imanje: der Bauernhof. es) u akuzativu . Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina.. sprechen. npr: . der Park Wo ist das Kino? Hier.

voditi dijaloge prema datoj skici. postavljati jednostavna pitanja.- recitovati. . pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. govoriti o aktivnostima i određenim situacijama Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und. igrati uloge. odgovarati na pitanja. SMS. oder Saobraćaj. jednostavnim rečenicama opisivati. aber. prijevozna sredstva: Wir reisen mit dem Zug.samostalno napisati kratki tekst (razglednicu.rekonstruisatii riječi.prepisivati rečenice i kraće tekstove. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . čestitku) 39 . . pjevati. . Womit möchtest du reisen? PISANJE Učenici će: .od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice.dopunjavati izostavljene riječi.

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će se primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiteta uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj međusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik u kontinuitetu pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).

40

Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina (život u gradu, život na selu, kupovina, saobraćaj, prijevozna sredstva), Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

41

PRVA GODINA UČENJA, VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično– 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Cilj nastave njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva stjecanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da učenika osposobi da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje • • • • • • • • • Očekivani rezultati učenja učenik može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagovati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći određenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reprodukuje napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije

Govor

42

Pisanje

• • • •

Znanje o jeziku

prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika pa nadalje učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 11. pozdravljanje, predstavljanje, utvrđivanje nečijeg identiteta 12. školsko okruženje 13. članovi porodice 14. život učenika za vrijeme nastave i odmora 15. dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba 16. vremenske prilike 17. brojevi do 100 18. kazivanje vremena (puni sat, pola sata) 19. proslava rođendana 20. seosko imanje, životinje 21. odlazak na raspust

43

Funkcije i sposobnosti
Učenici će znati: - pozdravljati se na formalan i neformalan način, - predstaviti sebe i druge, - reći koliko imaju godina i odakle dolaze, - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici, - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba, - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati, - reći kakvo je atmosfersko vrijeme, - brojati do 100, - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati rođendan, - nabrojati domaće životinje, - nabrojati osnovna prijevozna sredstva, - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine
SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno, npr.: - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 3) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona , - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 3) neverbalno, npr: razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno, npr: - davanjem kraćih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: - recitovati, pjevati, - postavljati jednostavna pitanja, - odgovarati na pitanja, - igrati uloge,

Gramatika
Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - Prisvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben, - prezent pravilnih glagola, - prezent glagola können, - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola,

Vokabular
Učenici ce usvajati odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Wiedersehen! vokabular koji se

Tag,

Guten

Morgen,

Auf

Predstavljanje: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank...

Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: - do 100 Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge

Rođendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko imanje: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein

44

- pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE Učenici će: - prepisivati pojedinačne riječi , rečenice i kraće tekstove, - rekonstruirati riječi, - dopunjavati izostavljene riječi, - od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice, -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za rođendansku proslavu)

za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Atmosfersko vrijeme: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviđene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani ¸ za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.

45

46 . Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Likovna kultura. Interkulturalne vještine Učenici će: . . U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta.Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.upoznavati različite kulture i tradicije. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Matematika. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Muzička kultura. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. Moja okolina. Geografija. Maternji jezik.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. kao npr.

Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza.FRANCUSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • prepoznavati slova i napisane riječi. odnosno A1. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove Čitanje i razumijevanje 47 . kao drugog stranog jezika. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. kratke dijaloge o poznatim temama. naglasak.1 u govoru i pisanju.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. radoznalost i kreativnost.

prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente.Govor • • • • pravilno artikulirati glasove. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. naglašavati riječi. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku. Pisanje Znanje o jeziku • • 48 .

se être.. . iz crtića). chaise.reći koliko je sati – puni sati .ljude i predmete . • Bliža okolina: rue. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. frère. 2) verbalno.) livre. père. Il a les cheveux 49 . upotrebi. pravljenjem/oblikovanjem stvari . pravilnih laver. redanjem slika itd. soeur.Prezent Svakodnevni život. najosnovnije. raspoloženje. arbre. père mon. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. table.itd. itd. ma. beau. lit.Prisvojne pridjeve. npr. autobus.brojati predmete . PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. npr. itd Glagole . se promener.pozdravljati .mère. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: .locirati ljude i predmete . sa namještaj: cuisine.boje predmeta .opisati . le. cahier. gestikuliranjem. chambe. malheureux.). glumljenjem. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. 2) verbalno.Lične m’appelle …Je suis. npr.. povratnih manger glagola i • Moje lice.Članove. son.izraziti . moje tijelo. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. qui? C’est …. crtanjem.Upitne. sale . Au revoir itd. koji su najčešće u armoire. grand. onih koje označavaju neku aktivnost. grand.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. brojeve itd. (triste. pokazivanjem. les grand. petit. tužan. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. ton.identifikovati ljude i predmete . prendre l’ glagola.: gestikuliranjem. des. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. une. npr. dormir. npr. mère. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća.ograničen broj raspoloženja . lijepljenjem slika.predstaviti sebe ili druge . bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. sretan). • Prostorije u kući i ta. la. npr. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. množina Salut. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. un. izvršavanjem uputstava. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. glumljenjem (npr..sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. Zamjenice • Predstavljanje: Je . se lever. l’.dopadanje . pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. parc.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6. crtanjem. jardin. élève.Opisne pridjeve à manger. • Škola: enseignant. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd.

u vezi sa datim temama. jaune. npr. Prendre un bain. ici. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge.à. u vezi sa datim temama. blanc itd.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. učiti pisati pomoću igara na CD-u. Bon – mauvais.Imperativ Priloge za mjesto. mjeseci. • noirs. il fait froid. bruns. itd Kolokacije. pjevati i igrati jezične igre. recitovati. ubacivati. De quelle couleur est…? rouge. là. devant. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . igrati uloge. npr. npr. podvlačiti. de (u osnovnim značenjima) 50 . –s Antonime. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. u vezi sa datim temama i gramatikom. blonds. grand – petitl Složenice. npr. redati riječi po određenom redoslijedu. jednostavan tekst prema tekstu modelu. pisati kraki. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. avec. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. sac à dos. dans. • Raspoloženja: heureux. u vezi sa datim temama. zamjenjivati inicijale punim riječima. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. davati uputstva i naredbe . društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. Sale à manger. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici.sur. razglednicu SMS poruku) . pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. samostalno napisati kratki tekst (čestitku.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.

npr.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. ples) . Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirani za isti. pravopisa. Ovo može podrazumijevati npr. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine.Matematika.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika.kroz crtanje. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. slikanje. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) . Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. u početnoj fazi učenja pogotovo.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . moja okolina. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. te gramatike predviđene za ovaj razred. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i širiti svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. ples. npr: . 51 . mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike.

kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi). rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 52 . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.Učenje kako učiti Učenici će da: .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik .

Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. kao drugog stranog jezika. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. radoznalost i kreativnost. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulisati glasove.PRVA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • prepoznavati slova i napisane riječi. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku. kratke dijaloge o poznatim temama. odnosno A1. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. Čitanje i razumijevanje Govor 53 . naglasak.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. A 1. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente.1 u govoru i pisanju. naglašavati riječi. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza.

élève. le.pozdravljati . raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd.mère. grand. chambe. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. • Bliža okolina: rue. frère.) livre. se promener.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr.Prezent Svakodnevni život. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. chaise. un. • Škola: enseignant. une. arbre. dormir.Opisne pridjeve à manger. itd Glagole . • Prostorije u kući i ta. beau. Au revoir itd. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. glumljenjem (npr.brojati predmete . cahier. ton. npr. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. jardin. mère. npr.locirati ljude i predmete . koji su najčešće u armoire. malheureux. Il a les cheveux 54 . upotrebi. onih koje označavaju neku aktivnost. son. raspoloženje. grand. moje tijelo. (triste. najosnovnije.opisati . Zamjenice • Predstavljanje: Je . des.. soeur. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. npr. table.. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. lijepljenjem slika. prendre l’ glagola. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća.: gestikuliranjem. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. izvršavanjem uputstava. glumljenjem. brojeve itd.: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. crtanjem. npr. se être.boje predmeta . crtanjem. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. ma. 2) verbalno. povratnih manger glagola i • Moje lice.Prisvojne pridjeve.reći koliko je sati – puni sati . tužan. iz crtića).izraziti . . pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. l’.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6. pravilnih laver.ljude i predmete .). gestikuliranjem. la. 2) verbalno.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. lit. petit. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd.ograničen broj raspoloženja .Članove. množina Salut. pravljenjem/oblikovanjem stvari . bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. npr. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. parc. père mon.itd.Lične m’appelle …Je suis.. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . redanjem slika itd. itd. npr.Upitne.predstaviti sebe ili druge . qui? C’est …. sa namještaj: cuisine. père.dopadanje . pokazivanjem. autobus. les grand.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. sale . se lever. sretan).identificirati ljude i predmete .

• Raspoloženja: heureux. podvlačiti. –s Antonime. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. npr. itd Kolokacije. dans. učiti pisati pomoću igara na CD-u.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. Prendre un bain. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. sac à dos. u vezi sa datim temama.à. recitovati. u vezi sa datim temama. il fait froid. bruns. razglednicu SMS poruku) . pisati kratki. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . zamjenjivati inicijale punim riječima. grand – petitl Složenice. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. igrati uloge. blonds. npr. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. avec. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. ici.Imperativ Priloge za mjesto. npr. blanc itd. redati riječi po određenom redoslijedu. ubacivati. devant. Sale à manger. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. davati uputstva i naredbe . mjeseci. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. u vezi sa datim temama i gramatikom. u vezi sa datim temama.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. jaune. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. De quelle couleur est…? rouge. Bon – mauvais.sur. noirs. npr. jednostavan tekst prema tekstu modelu. là. de (u osnovnim značenjima) 55 . pjevati i igrati jezične igre.

Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. slikanje. 56 . te gramatike predviđene za ovaj razred. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. . Interdisciplinarni sadržaji Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje.matematika. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Ovo može podrazumijevati npr. .slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . ples) . Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. npr: . Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . ples. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. u početnoj fazi učenja pogotovo. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika.kroz crtanje. moja okolina. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. npr. pravopisa. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika.

ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. . . Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.Učenje kako učiti Učenici će da: . a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni tekstovi).razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. 57 . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata.

kao i sjevernom Afrikom. a u okviru nastave stranih jezika. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uslovljen višejezičnošću. toleranciji. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. humanizmu i internacionalizmu.ARAPSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ARAPSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. duhu tolerancije. Pored toga. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. 58 . VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. kosmopolitizmu.

osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) kreativnosti . ovladavanje osnovnim leksičkim. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. fonetskim i gramatičkim minimumom. NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.čitanje riječi. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja 59 .sloboda i samostalnost u govoru razvijanje radoznalosti i .VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenju jezika .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema . a ne o jeziku .čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica razvijanje razumijevanja i logičkog .

lične i pokazne zamjenice. ponoviti osnovne fraze. i provjeriti da li su usvojeni: sukun. tanwin. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara.- - pamćenja razvijanje temeljitosti. 60 . nastavci gramatičkog ženskog roda. pisanje tanwina u akuzativu. tašdid. pisanje određenog člana.

GOVOR: Učenici će: . npr: .Direktni objekat (akuzativ) .Perfekat .ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.Predstaviti sebe i druge .bojenjem navedenih predmeta / osoba . .izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.Nivo VI razred Osnovna škola 4.Izražavanje glagola “imati” . lice množine) .Pravi prijedlozi . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati 1) neverbalno. -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.Izražavanje vremena (puni sati) .Porodica i članovi porodice (zanimanja) . 2) verbalno. .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn.pjevati.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.Imenovati članove svoje uže porodice.Nabrojati dane u sedmici . .Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno.Pridjevi .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .Komparacija pridjeva .Opisati školu.Opisati slobodne aktivnosti (sportske. imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre. genitivne veze.Opisati (grad.Lične zamjenice (množina) .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.Aktivnosti u nastavi .Dvojina .gestikuliranjem.: .Genitiv poslije prijedloga .) .povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1.Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati .: . brojevi) . . njihova zanimanja i interesovanja .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi. Gramatika . npr: .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.Genitivna veza .Brojati od 1 do 100 . sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: . . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme . ponavljanje. prepoznavanje. pjesmice. povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. npr.Brojevi do 100 .Pravilna množina .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 61 . 2) verbalno. imitiranjem .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. kulturne i dr. crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. .Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) . kuću. npr.Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle . povrće. .dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu .Kupovina (voće.

rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. 62 . imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen.samostalno konstruisanje sintagmi. izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune). .itd.nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu.recitovati kraće pjesmice. ..popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? . .. PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . .glumiti.takmičenje u pisanju brojeva itd.

Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. poštovanja različitosti. kulture dijaloga. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. postavljanje pretpostavki. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika. Nastava stranog jezika. uvažavanja. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. U radu na tekstu podjednako će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto. razglednicu. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. značaj međusobnog razumijevanja. tolerancije. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. govora i pisanja. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja se mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. saradnje. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će 63 . podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. SMS). Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku.

Matematika (brojevi). prijevozna sredstva). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Muzička kultura. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).upoznavati različite kulture i tradicije. Interkulturalne vještine Učenici će: . Moja okolina (život u gradu. jezici). Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način. narodi. život na selu. Maternji jezik.nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. . Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. kao npr. kupovina. Geografija (zemlje. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Likovna kultura. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. saobraćaj. 64 .

Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. humanizamu i internacionalizmu. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. kosmopolitizmu. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. a u okviru nastave stranih jezika. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. kao i sjevernom Afrikom. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. 65 . upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Pored toga. ovladavanje osnovnim leksičkim. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. fonetskim i gramatičkim minimumom. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. toleranciji.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. duhu tolerancije.

učenje jezika.sloboda i samostalnost u govoru učenju jezika . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.razvijanje razumijevanja i logičkog .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika .čitanje jednostavnih rečenica kreativnosti . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.kratki usmeni i pismeni odgovori pamćenja . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno .- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja .razvijanje pozitivnog stava prema .razvijanje samostalnosti u govoru .putem igara. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) .VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično/ 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja . NIVO: PRVA GODINA UČENJA . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. a ne o jeziku .razvijanje temeljitosti.razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku . razvijanje samostalnosti i kreativnosti.čitanje riječi. predanosti i preciznosti u učenju jezika . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica 66 .razvijanje radoznalosti i .

tašdid. kratke i duge vokale. sukun. Koristiti jezička znanja koje su učenici stekli tokom učenja BHS-jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi učenike da sami dolaze do određenih zaključaka. tanwin. usvojiti: osnovne oblike slova.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i početnu fazu učenja arapskog jezika. 67 . uz učenje osnovnih fraza. Neophodno je. vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. varijante pisanja slova.

podvlačenjem pojedinih riječi.Reći koliko je sati (puni sat) . npr.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.Odjevni predmeti Funkcije i vještine Učenici će znati: . ponavljanje. imitiranjem .Porodica i prijatelji . npr: . . hiya. 68 .Škola . npr: .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.Svakodnevni život .Bliža okolina . la) Upitne partikule (hal.povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .gestikuliranjem. prepoznavanje. Kroz dijalog (igre. . pjesmice. koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica.Brojati od 1 do 10 .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. Gramatika Lične zamjenice ('ana.Nivo VI razred Osnovna škola 1.Predstaviti sebe i druge .ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Nabrojati dane u sedmici .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. huwa.: . . min. ma) Pokazne zamjenice (hara. 'anta.: .Kuća .slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli. .podvlačenjem riječi koje su učenici čuli 2) verbalno. 2) verbalno. 'a) Prijedlozi (fi.Imenovati članove svoje uže porodice . . npr. harihi) Vokativna partikula “ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am. `ala) Upitna riječ “'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Učenici će: Učiti samo osnovni vokabular.Pozdravljanje na formalan i neformalan način .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. 'ila. nahnu) Upitne zamjenice (man. 'anti.Pozdravljanje i upoznavanje . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .

pjevati.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. 69 .takmičenje u pisanju brojeva itd. .rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. . . . izostavljajući određena slova koje učenici treba da popune) . PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili.glumiti.recitovati kraće pjesmice..itd.popunjavanja slova (npr: Gdje su nestala slova? nastavnik ispisuje riječi na tablu.GOVOR: Učenici će: . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. .

Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. 70 . Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. pravopisa. Muzička kultura. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Likovna kultura. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Moja okolina. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenje i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. u početnoj fazi učenja pogotovo. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Geografija. Matematika. te gramatike predviđene za ovaj razred. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Maternji jezik. kao npr. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine.

rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. . 71 .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.upoznavati različite kulture i tradicije.Interkulturalne vještine Učenici će: . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.

MATEMATIKA 72 .

. 73 . -upotreba brojeva u različitim kontekstima. -prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke). -. -o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom «na jednom mjestu». unije. -obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+. -rješavat će jednostavnije jednadžbe i nejednadžbe u Q+. -grafički sabirati. -modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uslovima. -prepoznati relaciju. -naučit će izračunavati postotak od zadanog broja. u drugim predmetima i svakodnevnom životu. -usvajanje pojma relacije i funkcije. presjeka. oduzimati. razlike i direktnog produkta skupova. jedinica za mjerenje uglova. 140 sati godišnje OČEKIVANI REZULTATI Učenik će znati: -matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova. kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva. -računanje pomoću džepnog računala. -usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+. sabiranje i oduzimanja uglova. :). -prepoznati. njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu. -računati pomoću džepnog računala. -računanja s mjernim brojevima za kutove (+. •. razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole -prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa No. oduzimati i množiti uglove. kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom. -usvajanje različitih uglova. množiti i dijeliti uglove. odnosno funkciju . -poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine. -sa sigurnošću obavljati računanja u skupu No rješavati matematičke izraze. -o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza. -usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima.procjeniti i provjeriti tačnost rezultata. -računanja postotka. razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi. -znat će računski sabirati. mjerenje uglomjerom. -usvajanje znanja o višecifrenim brojevima. -grafičkog prenošenja. -nacrtati zadani ugao. -računanje aritmetičke sredine dva ili više brojeva. uspoređivanja.MATEMATIKA VI RAZRED 4 sata sedmično PODRUČJA CILJEVI Znanje Sticanje znanja: -poznavanje i upotrebu matematičkih simbola -usvajanje pojma skupa.

-učenik će naučiti prepoznavati unutrašnje vlastito razmišljanje i vlastito prosudjivanje. -vizualizacije i vizuelnog grupiranja. -prostornog organiziranja i orijentiranja. -induktivnog mišljenja. -prikupljanja. posebno kolektivnog (timskog) rada. -nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke. -uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Učenik će: -pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju.. -pozitivnim crtama osobnosti.Sposobnosti i vještine Razvijanje sposobnosti i vještina: -poređenja -nizanja. paralelnih i okomitih pravaca. -rada. -prepoznavanja obrasca. -procjenjivanja. Vrijednosti i stavovi Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: -razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih. selektiranja i korištenja informacija Učenik će moći: -promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati. spremnosti da se pomogne drugim). -matematičkog jezika. -raditi po određenom planu. kao i uspjehu drugih. emocija i doživljaja -pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti. -naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih.. -pripremati se za određeno napredovanje. -slijeđenja niza uputa. -koristiti pomagala za crtanje uglova. -poboljšati ličnu «listu» motiva . -o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. . -induktivnog i analognog zaključivanja. -prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu 74 . -ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja. -različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja. -važnosti radovanja osobnom uspjehu. pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće. -matematičkim jezikom moći izražavati opće ideje. -samopuzdanja i samoaktualizacije.

2. Prava i kružnica.TEMA. tupi.Djeljivost brojeva 5.Skupovi. minuta. nula. Vrste uglova: puni. relacije i preslikavanja Tematske jedinice Skupovi. uglomjer. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. Funkcije (preslikavanja). Direktni produkt skupova. Relacije. krug. sekunda).Prirodni brojevi 4. oštri. TEMA – Kružnica. Središnji ugao.TEMA. Komplementni i suplementni uglovi. krug. kružnica i krug. Ugao ( elementi. kružni luk i tetiva. Mjerenje uglova (jedinice: stepen. TEMA . Računske operacije s mjernim brojevima za uglove. relacije i preslikavanja 2. pravi. Dvije kružnice. TEMA . Uspoređivanje uglova. opruženi. Presjek.Kružnica. Susjedni i usporedni. Prenošenje uglova. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. mnogougao (mnogokut).Programski sadržaj: 1. ugao (kut) Tematske jedinice Izlomljena linija.ugao. 75 . obilježavanje). ugao (kut) 3.Skupovi. unija i razlika skupova. Konveksni i nekonveksni uglovi. TEMA – Razlomci 1. TEMA .

Zajednički djelitelji brojeva. oduzimanje. 76 .9. TEMA.4. postotak. b e N). Izrazi s promjenljivim. Prosti i složeni brojevi. faktori i sadržaoci prirodnog broja. asocijativnost. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Sabiranje. Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore. Proširivanje i skraćivanje razlomaka. Djeljivost zbira.Djeljivost u N0 Tematske jedinice Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r). distributivnost. Svojstva računskih operacija: komutativnost.Razlomci Tematske jedinice Pojam razlomka b/a ( a. Najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva. Uspoređivanje razlomaka. Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima. Razmjera (omjer). Decimalni i postotni zapis razlomka.TEMA. Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza). Razlomci veći i manji od 1.TEMA. Djeljivost u skupu N0.3. Brojnik i nazivnik.Prirodni brojevi Tematske jedinice Skup N i N0. Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2.3. 4.25. razlike i proizvoda prirodnih brojeva. 5.

Relacija. Treba osjećaja za urednost promatrati i otkrivati pri crtanju. Brojna vrijednost izraza. Aritmetička sredina danih brojeva. Presjek. Koristiti udžbenik . AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Nastavnik će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da učenici usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate određene zakonitosti. Razvijanje odgovornosti za Treba razviti osjećaj samostalno obavljanje zadataka. jednakost uređenih parova. Trebaju znati nacrtati zadane tačke na koordinatnom pravcu i u koordinatnom 77 . KRUŽNICA. prvu i drugu koordinatu uređenog para. za geometriju razvijati urednost. Tekstualni zadaci. Izrazi s promjenljivim. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. PONAŠANJA Učenik treba radeći s Razvijanje osjećaja za percepciju priborom za prostora. Razvijanje slike koje crta. Direktni produkt skupova. Uređeni par. RELACIJE I PRESLIKAVANJA Skupovi. sposobnosti kao i preciznost u uvježbavati oko da pravilno procjenjuje mjerenju. Učenici trebaju usvojiti: skup i element skupa kao osnovni pojam. KRUG. odnosno funkciju. i logički ih povezivati. UGAO (KUT) Izlomljena linija. Poticati će učenika na rad. motoričke preglednost. Nastavnik će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu učenika. Trebaju definisati relaciju. unija i razlika skupova. STAVOVI. zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu. Zahtijevat će od SKUPOVI. Brojevni izrazi sa zagradama.Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva. Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici). za posmatranje Učenik se treba raznih uglova i osposobiti za SPOSOBNOSTI AKTIVNOSTI UČENIKA Učenik treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. Funkcija. nova svojstva. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA ŠESTI RAZRED (devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE VRIJEDNOSTI.

a koji su i izvedeni pojmovi (dužina.mnogougao. i sekunda. Prava i kružnica. kao i množenje uglova prirodnim brojem. 78 . mjerenje. Stepen (stupanj) povezati sa stepenima iz geografije. minute. Vrste uglova.. prava. mnogougao. Učenici trebaju znati koji su osnovni pojmovi u geometriji (tačka. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. sabiranje. krug. Insistirati će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. Središnji ugao. Mjerenje uglova Računske operacije sa mjernim brojevima za uglove Suplementarni. Uspoređivanje uglova. prostor. Jedinice za mjerenje uglova: stepen.. Učenik treba usvojiti crtanje. Ugao. Uočavati sličnosti između algebarskih i geometrijskih zadataka. samostalan rad s geometrijskim priborom. uspoređivanje. Učenik treba naučiti definirati pojmove koji ga okružuju. Učenik treba usvojiti i razviti matematički jezik. ravnina. učenika da uredno rade i da ravnomjerno raspoređuju crteže na listu papira. Poticat će učenike na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja. radi povezivanja gradiva i lakšeg usvajanja. komplementarni uglovi. a osnovne pojmove «razumjeti».). Razvijanje zapažanja i izvođenje zaključaka. skup). središnji ugao. oduzimanje uglova. izlomljena linija. kružnica (kružna crta) i krug. Prenošenje uglova. Kod učenika treba potaknuti rad po planu. za procjenjivanje rezultata i za pomoć ostalim učenicima.. Jedinice za mjerenje uglova. kružnica. njihovih veličina. sistemu u ravni.

Aktivno sudjeluje u svim oblicima nastavnog rada. Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke.PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0. Pozitivan odnos prema radu. kao i koje zagrade će prije računati. da učenici uvježbaju red računskih operacija i oslobađanja od zagrada. 79 . Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik. Insistirati na skraćenom dijeljenju i množenju. Učenici trebaju savladati sve računske operacije. Koristi različite metode i strategiju praćenja postignuća i sposobnosti učenika. asocijativnost. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Koristi udžbenik i literaturu. Pridruživanje brojeva po danom pravilu (brojna vrijednost izraza). Prati izlaganje nastavnika. Učenici trebaju znati koristiti svojstva računskih operacija. sa i bez zadanih vrijednosti općeg broja. Uvježbavati rješavanje zadataka s općim brojevima. Svojstva računskih operacija: komutativnost. oduzimanje. Razumijevanje prirodnosti i prirodne logičnosti u radu sa prirodnim brojevima. Učenik treba samostalno odlučivati koju operaciju će prije rješavati. Sabiranje (zbrajanje) . Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualno . Razvijati misaonost i logičnost kroz rješavanje različitih zadataka. Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. Razvijanje i jačanje samopouzdanja u vlastitu sposobnost učenja i zaključivanja. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. sredstava i modela. Vježbati zadatke s više računskih operacije i zagrada. distributivnost. Sudjeluje u stvaranju obrazovnih situacija. Prati izlaganja nastavnika. kao i volja za rad i za iskazivanje pozitivnih rezultata rada. gdje se trebaju koristiti olakšice. grupnom i frontalnom radu. Izrazi s promjenljivim. Uči kod kuće i radi domaće zadaće. Svjesno preuzimanje odgovornosti za urađeno.

Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. 9. Nastavnik postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore. 4. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. kod kuće ili u školi.. 10.. 15. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno. 10. kao i relativno proste brojeve. kao i najveći zajednički djelitelj. Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika. Prosti. Učenici trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac..DJELJIVOST U N0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira.. 5. Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje.. 80 . razvrstavanja. 4. 6. Razumijevanje materije i problema. klasificiranja. 9. uspoređivanja. Djeljivost sa 2.. Potiče učenike da pitaju i da traže odgovore. kako bi saznao da li su svi učenici razumjeli postavljene zadatke. složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Učenici trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore. 6.. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja. 3. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. 5. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2. Razvijati maštovitost i sposobnost percepcije bitnog od nebitnog. 15. razlike i proizvoda. 3. Vještina odabira inovacija.

Razmjeru rješava kao jednakost dvaju Vizuelno raščlanjivanje i grupiranje. Odmjerava znanja: dovoljnog. x+a>b. (x+a)b=c. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. -Uspoređivanje razlomaka sa jednakim nazivnikom. srednjeg i visokog nivoa. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika.RAZLOMCI -Pojam razlomka -Uspoređivanje razlomaka jednakih nazivnika. Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). Usklađuje zadatke i probleme spram mogućnosti učenika..) -Množenje razlomaka. Usvaja algoritme zbrajanja. Računa postotak. -Sabiranje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. Rješava različite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. polovine. a-x>b. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. a-x=b. jednakih i različitih razlomaka. Procjenjivanje. (Origami japanska tehnika savijanja papira. Crta i reže. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Cijelo i razlomljeno.) -Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( a+x<b. x-a>b. (x-a)+b=c. Učenik usvaja pojam cijelog. preklapa i mjeri. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. i odgovarajućih zadataka određuje razlomke izražene manjim odgovarajućim jedinicama. . -Dijeljenje razlomka razlomkom. kao i 81 . polovi i dijeli. a-x<b. x-a=b. množenja i dijeljenja razlomaka. -sabiranje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika -Proširivanje i skraćivanje razlomaka. vremena. x-a<b.programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa između cijelog i njegovih dijelova. Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opšte odnose izmedju dijela nečega i kolektiviteta ( cjeline) Prati aktivno rad na satu i pri tome usvaja nova znanja. Crtežima prikazuje zadane brojeve i čita nacrtane dijelove kako bi zapamtio zapis. Individualno prilazi učenicima kod rješavanja složenijih zadataka. Geogebra .. Preko mjernih brojeva: površine. kao i zapis istih. Induktivno mišljenje. duljine. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Izrađuje didaktički materijal. -Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( x+a=b. Geometer's Sketchpad. trećine.

x:a=b. 82 . -Množenje razlomaka. između samih dijelova cijelog). a:x=b. -Razmjera i njena primjena. izračunavanje udaljenosti na karti). ax-b=c.-Uspoređivanje razlomaka -Zbrajanje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. -Dijeljenje razlomka razlomkom. -Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b. -Postotak. razlomaka (primjena na nastavi geografije.) -Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka. ax+b=c. Zadatke osmišljava tako da učenike potiče na razmišljanje.

-Navesti učenike da naučene geometrijske likove (pravac. presjeka. presjek i razliku skupova. dužina. kao i za koordinatni sistem u ravnini. •. U ovom programu učenik ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1. Međutim. sekunda): +. ugao Već ranije učenik je upoznao oblike kruga i kružnice. do određenog stepena formalizuje. uglomjer. -Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa. -Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke.Skupovi.Uvođenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruisanje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. -Odnose između geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju. relacije i preslikavanja Skup.Ova su znanja bila na intuitivno konkretnoj razini (kružnica je bila granica kruga). u ovoj se temi. 2.Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. pomoću različitih primjera iz učenikovog svakodnevnog okruženja. 83 . formalizaciji ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. polupravac. krug.) dožive kao skupove točaka. koji su učenici ranije poimali više intuitivno. zaključujući da su te udaljenosti jednake. izlomljena linija. -Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima. -. ( po mogućnosti koristiti namjenske računarske software ( npr. minuta. -Dijagramom uvesti produkt skupova. -S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova. -Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova.TEMA. jedinice za mjerenje uglova.TEMA.. : .Kružnica.Učenici sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka. razlike kao i produkte skupova.. . Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije ) -Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen. kao osnovnih pojmova. -Navesti učenike da sami prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini.

-Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti.Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba.3. postaviti kao ponavljanje.TEMA. -Uvježbati svojstva računskih operacija. -Uvježbati zadatke sa zagradama. -Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. Ovdje prevashodno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu. u najvećem dijelu. -Ponoviti sve računske operacije sa brojevima. izračunavanje i oslobađanje zagrada. odnosno sa jednakošću a = b q. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. 4. 84 . u toku ponavljanja treba podići nivo učeničkog znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju. -Učenicima pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva. pomoću prstiju lijeve i desne ruke.Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme.Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2. do 10. -Uvježbati grupisanje jednakih faktora u zagradu.Djeljivost brojeva Kroz niz primjera učenik treba da količnik “a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r .TEMA. -Tvrdnje o djeljivosti učenici trebaju naučiti kroz različite «plastične» primjere.…) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti pa i definisati.5. proširivanje i produbljivanje znanja koja je učenik usvojio ranije. množenje prirodnih brojeva kojima je zbroj posljednih brojeva 10. Međutim. osobito distribuciju množenja prema zbrajanju i oduzimanju.

itd. vezanim za uvođenje razlomaka.. 85 . -Učenici mogu donijeti i kolaž papir. -Uvježbati sve četiri računske operacije. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu. -Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj. -Uvesti pojam postotka. pa zadane likove lijepiti cijele. dobar je također i računarski program Geogebra. -Uvesti decimalne razlomke. isijecati polovine. prema polovinama. -Na internetu pronaći web stranice s urađenim materijalima. -Kod množenja.. kao razlomka s nazivnikom 100. odnosno nejednačinu. zatim razlomak i prividni razlomak. četvrtinama. razlomak prvo množiti prirodnim brojem. -S učenicima raditi od papira figurice. lijepiti i razgovarati o razlomcima. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. a tek onda razlomak s razlomkom. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu. TEMA. makaze i ljepilo. i pri tome radu naglašavati da se počinje savijati papir od cijelog. trećine. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule.Razlomci -U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. -Za korištenje u neposrednom radu na satu.5.. -Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj.

BIOLOGIJA 86 .

odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka . OBRAZOVNI OČEKIVANJA .fotosintezu i transpiraciju i da povežu građu i funkciju biljnih organa .BIOLOGIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI .shvatiti filogeniju biljnog svijeta.shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za građu i funkciju biljnih organa .pružanje osnovnih znanja .znati da povežu građu i funkciju biljnog organa u procesu fotosinteze.uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija .da pomoću praktičnog rada učenici shvate fiziološke procese.značaj fotosinteze i transpiracije . problemom izučavanja .pojam haploidnog i diploidnog broja hromosoma .vraćanje vode u atmosferu kroz stome u vidu vodene pare .sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije -naučiti razliku između biljne i životinjske ćelije -koristiti prethodna iskustva učenika i ostvariti korelaciju sa gradivom drugih nastavnih predmeta .učenici znaju da klasificiraju biljke i da razumiju razvoj od nižih ka višim .shvatiti ulogu nauke za razumjevanje svijeta u 87 . diobu ćelije.učenici prave herbar i određuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka .razumjeti fiziološke procese u biljkama fotosintezu i transpiraciju .upoznavanje učenika sa pojmom biologije.učenike upoznati sa osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom . vještina i sposobnosti o građi i funkciji biljnog organizma . njenim predmetom.razumjeti građu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu.učenici se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije .posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića .multidisciplinarni pristup . oslobađanje oksigena .upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta .

poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe. voda. BIOLOGIJA NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja. CITOLOGIJA 2.podjelu i značaj . prema drugima. 1. klijavost. . 2. kojem žive . prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu.shvatiti značaj biljaka za prirodu . 88 .1. Jednoćelijski i višećelijski organizam. razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja.istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvođača hrane i kiseonika na Zemlji. Biljna stanica : ćelija . posmatranju.da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog fonda -Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima. klijanje sjemenke : uslovi klijanja .razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti . Tkivo: građa i funkcija. Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom 2. 3 GRAĐA I FUNKCIJA BILJAKA 3. modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima . organ. značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića 2. Uvod 1.formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta . Dioba ćelije.osnovna jedinica građe organizma. toplota. 1 SJEMENKA: građa sjemenke dvosupnica-dikotila i jednosupnica – monokotila.razvijati kritičko mišljenje i kreativnost .Ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije . organizam. PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. zrak. životinje i čovjeka.

Laboratorijska vježba : Mikroskopiranje unutrašnje građe lista. 3. 3. značaj. Karl Line. osmoza. raznovrsnost plodova i sjemenki 4.2.7. podjela.2 VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA.3 BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. razmnožavanje.4 Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi. rasprostranjenost. razmnožavanje i razviće.: Karakteristike građe virusa.Građa i funkcija cvijeta i cvasti 3. Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. podjela i značaj. Vegetativno razmnožavanje listom. KORIJEN: Građa i funkcija korijena. podjela i značaj. Golosjemenjače. 4. porodica.Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. klasa. razmnožavanje. Vegetativno razmnožavanje korijenom. razmnožavanje i razviće. Plod i sjemenka. 4. preobražaj . IZDANAK Nadzemni i podzemni izdanak Stablo:građa i funkcija stabla. red. rasprostranjenost. značaj i podjela. Pojam biosistematika. Karakteristike građe. CVIJET – CVAT. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije. vrsta. 4. podjela i porijeklo. BIOSISTEMATIKA BILJAKA 4. STABLAŠICE 4.EUKARIOTI 4.5. 3.1. LIST Spoljašnja i unutrašnja građa.3. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAĐE 4. rod.6. Difuzija . kapilarnost i korijenov Pritisak . odjeljak i carstvo. PAPRATNJAČE:Građa.6. Od bičara do volvoksa. Prelaz na kopno.3. Građa.5.7.4. medicinski i ekonomski značaj virusa.Posmatranje algi mikroskopom 4. razmnožavanje i razviće.Drvenasto . Funkcija lista – fotosinteza i transpiracija. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO.4. Razmnožavanje. Izumrle papratnjače. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom. ALGE:Građa.8 SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike. viroze.Ogled rastenja korijena. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina. 3. MAHOVINE: Građa. Binarna nomenklatura. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI 4.. podjela i značaj. GLJIVE I LIŠAJEVI: Građa. i zeljasto stablo. 89 . OPRAŠIVANJE I OPLODNJA.

Laboratorijska vježba: Određivanje dvosupnica prema ključu. predstavnici i značaj u ishrani.13. 4. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice. značajne vrste u ishrani. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike. Voćarstvo. Podjela skrivenosjemenjača na dvosupnice i jednosupnice. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani. 4. 4.4.11 PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice. značaj u ishrani. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica. predstavnici. 4. predstavnici.14 JEDNOSUPNICE .15.12. 4..PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice.10 DVOSUPNICE. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 90 . 4.9.

GEOGRAFIJA 91 .

nebeskim tijelima. kretanjima nebeskih tijela. 92 . definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije. Mjesecu i njegovom kretanju. metodama orijentacije na horizontu. nebu i nebeskim tijelima. Sunce. objektu i predmetu proučavanja. Zemlji kao planeti u Sunčevu sistemu. značaju školske geografije. Suncu i njegovom sistemu. Suncu i sunčevom sistemu. prirodnoj sredini. Zemlji u Sunčevu sistemu. geografskoj sredini. proširenim znanjima prirodnih pojava i procesa i načinima njihovih nastanaka. orijentaciji na OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju: opisivati ranije poznate geografske pojmove koje su naučili tokom razrednog obrazovanja iz predmeta Prirode i društva. opisati nebo.GEOGRAFIJA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI PROGRAMSKIH SADRŽAJA POSTAVLJANJI CILJEVI Programski zahtjevi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu. Očekivana znanja o: geografiji kao općem obrazovnom predmetu. da geografija daje znanje o prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama. horizontu i podjeli horizonta. zvijezde i Mjesec. kosmičkom beskraju. osnovna znanja o horizontu. Prividna kretanja Sunca. Kosmosu ili nebu. zvijezdama i Galaktici. prirodnoj i geografskoj sredini. opisivati pojave i procese koje doživljava u bližoj i daljoj okolini.

suštini stvarnih kretanja Zemlje. vrstama i načinu korištenja geografskih karata. vrstama geografskih karata. elementima i sadržajem geografske karte. prepoznavanju geografskih sadržaja na karti. izradima plana. 93 . opisati prividno dnevno kretanje Sunca. razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja. unutrašnjim procesima i pojavama. zemljinoj kori i njenom sastavu. podjeli kopnenih voda i njihovom značaju. objasniti pojam protoka (temporalnog) vremena. prividnom kretanju Sunca. jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana. osnove o stijenama u zavičaju. zemlji i njenim sferama – geosferama. stvarnim kretanjem Zemlje. unutrašnjim procesima i obliku. smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji. geografskim koordinatama. oblicima reljefa nastali unutrašnjim i vanjskim silama. načinu umanjenja veličina iz prirode. predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama. vodenom omotaču Zemlje. spoljašnjih procesa i oblika. prepoznati osnovne oblike reljefa. rotaciji Zemlje i njenim posljedicama:smjeni dana i noći i računanje vremena. osnovama izrade geografske karte. kružnim tokovima u hidrosferi. opisati nastanak i trajanje astronomskih godišnjih doba. zemlji i njenim sferama. o geografskoj mreži. učionice i makete zavičaja. rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje. izgled svoje bliže i dalje okoline. suštini prividnih kretanja nebeskih tijela. vodi. litosferi. Podjelu voda na slane i slatke vode. suštini čitanja geografskih karata. kruženju vode u prirodi. revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje. razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti. umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir.horizontu. orijentaciji na površini Zemlje. rasporedu i odnosima kopna i mora na globusu. hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje. elementima i sadržaju geografskih karta. razmjeri i razmjernicima. o određivnju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje. prividnom kretanju Sunca. suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći. revoluciji Zemlje i njenim posljedicama. građi zemljine kore. zraku i tlu. osnovama orijentacije na horizontu. jedinstvo i podjelu Svjetskog okeana.

tercijarne i sekundarne privrede. ekumeni i anekumeni. geografske i životne sredine. osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju. posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji. suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina. pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji. zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji. globalnim geografskim aspektima životne sredine. biljaka i životinja. 94 . uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji. najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine. osnovnim ljudskim aktivnostima. stanovništvu na Zemlji. privredi i podjeli privrede. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu. stanovništvu užeg i šireg zavičaja. vodu i tlo. geografsko poimanje prirodne. akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji. naseljenosti i naseljima na Zemlji. uzrocima geoekološke krize. osnovnim fizičkim. geografskom rasprostranjenju. urbanizaciji i urbanizovanim regijama. kopnenim vodama na Zemlji. općim društvenogeografskim elementima na Zemlji. posljedicama negativnih uticaja na zrak. osnovne elemente primarne. gradskim i seoskim naseljima. privredi i privrednim djelatnostima. osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju. živom svijetu na Zemlji ili biosferi.kopnenim vodama.

GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – oblilaženje Zemlje oko Sunca. Geografske koordinate. predmet.Lokalno vrijeme. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI 95 . Geografska širina. Određivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. Ekliptika. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Relativna visina. Kalendar. Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Rotacija Zemlje. Nejednako trajanje dana i noći. Planete. Gelaktike i galaktička jata. Posljedice revolucije Zemlje. Pomaračenja Sunca i Mjeseca. Zonalno vrijeme. Položaj Zemlje na ekliptici. Sunce i Sunčev sistem. Geografska dužina. Sateliti. Nadmorska visina. Meridijani ili podnevnici. Najnovija savremena orijentacija. Datumska granica. Paralele ili uporednici. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Satne zone. Zemlja u Sunčevom sistemu. Zemlja – oblik i veličina. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Orijentacija pomoću Sunca i sata. zadaci geografije. Mjesec. Godišnja doba. Mjesečeva kretanja. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Određivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. Smjena dana i noći. Toplotni pojasevi na Zemlji. Orjentacija pomoću Sunca. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Zvijezde i sazvježđa.Posljedice rotacije Zemlje. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža.

Oblikovanje reljefa morskom vodom. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja građa Zemlje. Zračni pritisak. Oblikovanje reljefa ledom. Čitanje geografskih karata.Globus – model Zemlje. 96 . Meteorološko vrijeme. Značaj atmosfere. Sastav zemljine kore. Vrste karata. Podjela atmosfere. vode i t zraka. Klimatski faktori. Oblikovanje reljefa tekućicama. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija. Osnovni elementi geografske karte. Padavine. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. Sastav atmosfere. Tektonski procesi i oblici. Sastav geografskog omotača. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. Geografska karta. Sfera Zemlje – geosfera.Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. Zemljotresi. Oblaci i magle. Zagrijavanje kopna. Reljef na kopnu i u podmorju. Vjetar. ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. Izgled površine Zemlje. Pojam klime. Oblikovanje reljefa vjetrom. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. Razmjera i razmjernik. Vulkani i vulkanski reljef. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. Plan.

Izvori i vrela. Značaj kopnenih voda. Prirodne osobine morske vode. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. Ugroženi elementi životne sredine. Morske mijene i morske dobi. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. Biogeografski faktori na Zemlji. 97 . Biogeografske oblasti polarnog pojasa. Močvare i bare. Struje u Svjetskom okeanu.Klime polarnih oblasti. Jezera. Okeani. Privreda i privredne djelatnosti GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. Talasi u Svjetskom okeanu. Urbanizacija. Led na Zemlji. Klime umjerenih pojaseva. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Kruženje vode u prirodi. Mora. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. Porast svjetskog stanovništva. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. Značaj Svjetskog okeana. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. Svjetski okean. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana.OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. Tekućice. KOPNENE VODE Podzemne vode.Uzroci geoekološke krize na Zemlji. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva.

potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivisati sa crtežima. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. kosmogene i antropogene uticaje. U ovim temama. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. tj garniture udžbenika (sveobuhvatni udžbenik) kojeg čini: knjiga (udžbenik) za učenje. slikama. radna sveska i priručnik za nastavnike. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. koja pobuđuje veliku motivaciju kod učenika. Pored toga. Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva meterija. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj građi. za učenike ovog uzrasta. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu građu. a koje tretira ovaj nastavni program su. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. I druge nastavne teme. Za realizaciju ovog nastavnog plana i programa potrebna je primjena savremenog udžbenika. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. koji uslovljavaju te odnose. a što je predviđeno državnim dokumentom naslova «Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika geografije za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini». a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. posljedice Zemljinih kretanja i sl. • • • 98 . grafikonima i primjerima. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose između prirodne i geografske sredine. Pored ove nastavne građe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. To se posebno odonsi na raspored stanovništva na Zemlji. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. Zemlju u Kosmosu. nove i dosta uopćene. uglavnom. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. Nastavna građa je koncipirana za interaktivne. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa.

HISTORIJA 99 .

Uvod u historiju 1. Predhistorija 2.2. Razlikuju predhistorijsko i historijsko doba. iznose vlastito mišljenje zaključuju Motiviše učenike potiče ih da samostalno zaključuju.2. Prošlost i sadašnjost.1. Znaju u šta su vjerovali ljudi kamenog doba. na osnovu analize izvora mogu da opišu i prezentiraju. čime se bavio a kako čovjek mlađeg kamenog doba. Učenici znaju kako doznajemo o životu u prošlosti. vremenska razdoblja Učenici znaju kako je živio čovjek starijeg kamenog doba. samostalno zaključuju. komuniciraju Posmatraju ilustracije i samostalno zaključuju 100 . STAVOVI PONAŠANJE Razvijaju interesovanje i pozitivan odnos prema historiji AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. objasne pojmove arheologija i kultura Mogu da se se orijentišu na lenti (crti) vremena. Računanje vremena Imaju orijentaciju u vremenu. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Razumiju kako se razvilo vjerovanje ljudi kamenog doba Učenici slušaju .1. totemizam Razumiju kako je podijeljena prošlost . razlikuju periode Analiziraju izvore (ilustracije ) samostalno zaključuju. demonstriraju Rješavaju zadatke na crti vremena 2. Vjerovanje ljudi kamenog doba Komuniciraju . pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. Život ljudi u najstarijeg doba Mlađe kameno doba 2. šta je animizam. Priprema analizu izvora 1. potiče učenike da samostalno zaključuju Predaje . Rješavaju zadatke (Venov dijagram) Demonstriraju .HISTORIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. Mogu da uoče razlike u načinu života ljudi starijeg i mlađeg kamenog doba Analiziraju izvore.

daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti učenika Procjenjuje usvojeno znanje učenika 3. izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju. Egipat Učenici znaju gdje i kako je nastala Egipatska država Učenici razumiju zašto je Egipat dar Nila Slušaju. kako se razvija umjetnost .2.Sumerske gradove . kritički razmišljaju Učenici na karti pokazuju područja koja su naseljena u prahistoriji Učenici slušaju . Ljudi metalnog doba Znaju da je čovječanstvo brže napredovalo u dolinama velikih rijeka ( Stari Istok) Razumiju kako je upotreba metala uticala na način života i promjenu odnosa među ljudima. Prvu poznatu biblioteku Razumiju kako se razvilo vjerovanje Egipćana i mitologija. prezentira. 3. demonstrira. zagrobni život kako nastaju prvi gradovi.Pismo.1. Demonstriraju 3.4. iznose vlastiti sud (percepciju) Demonstrira na karti. Historijsko Doba 3. Analiziraju kartu. Pokazuju na karti Prikupljaju izvore za izradu panoa Rezimira prethodna znanja učenika o temi. Civilizacija stare Mezopotamije Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na Analiziraju izvore. Priprema analizu izvora i potiče učenike da kritički i kreativno razmišljajuu Demonstrira na karti motiviše učenike da uče 2.Najvažnije vladare i njihova djela . Područje današnje Bosne i Hercegovine u Prahistoriji Znaju pokazati lokalitete na kojima su pronađeni materijalni dokazi iz različitih razdoblja Predhistorije Učenici razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Analiziraju kartu Demonstriraju 3. daju odgovore na postavljene zadatke Drže mini predavanje. objasniti pojam mnogobošci. pismo i naučna znanja Koje su države nastale na tlu Mezopotamije . postavljaju pitanja.2. Učenici različite informacije smještaju u kontekst Analiziraju kartu i izvore. Sposobnost analize i sinteze kritičkog mišljenja Izrađuju pano o Egiptu. pojašnjava. 101 .3. demonstriraju na karti. Vjerovanje i kultura starih Egipćana Znaju u šta su vjerovali Egipćani. posmatraju i iznose vlastiti stav. mogu da objasne šta je uticalo na razvoj egipatske umjetnosti Uočiti sličnosti i razlike između Egipatske i civilizacija Mezopotamije Usvajanje novih pojmova. opisuju izvore.

Velika grčka kolonizacija Znaju o čemu govore grčki epovi Ilijada i Odiseja. grčka religija i mitologija Učenici znaju šta su polisi. procjenjuje usvojeno znanje kod učenika 4.Vjerovanje Najvažnije građevine -Književna djela Znaju da je vršena razmjena proizvoda između Istoka i Zapada. Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Učenici znaju koja plemena naseljavaju prostore Grčke. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. na osnovu analize izvora Demonstrira na karti.. Kako je nastalo glasovno pismo Feničana.1. izvore rješavaju pripremljene zadatke 3. Homerski svijet bogova i ljudi 4.4 Posrednici između Istoka i Zapada Učenici izgrađuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva . posmatraju . potiče učenike na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta učenici predstavljaju temu (usmeno ili pismeno). Mogu da objasne kako je razmjena uticala na stvaranje kretske kulture. zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Učenici historijski razmišljanju -informacije o određenom događaju smještaju u slijed (šta se prvo događalo a šta kasnije Učenici mogu da razlikuju historijski stav od mitologije Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrađuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu . priprema predavanje i 102 . Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali između Istoka i Zapada. drži predavanje i usmjerava aktivnosti učenika.* Učenici mogu da objasne Učenici razvijaju Slušaju.2.Stara Gračka 4. daju odgovore na postavljena pitanja Demonstrira. Grčki polis. 4. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Razumiju kako su novi uslovi života uticali na život ljudi. da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Analiziraju kartu. Objasniti pojmove Helada i Heleni. osnovu analize. mogu da objasne kako je nastala mikenska kultura Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Učenici razumiju kako su se razvili polisi. priprema analizu izvora i zadatke za učenike . Demonstrira na karti. priprema zadatke za učenike. kretskog pisma. predaje .3.

pojmove demos i aristokratija. usmjerava aktivnosti učenika. kritički i kreativno razmišljaju Imaju izgrađen stav o značaju Helenističke culture. sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. Atena. zadatke za učenike Potiče interesovanje učenika. mogu da objasne zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. lik i djelo Aleksandra Velikog . stjecali znanja . kakav je položaj robova . Učenici razumiju. Život i kultura starih Grka 4.5. Grčko. kakvu hranu su jeli. analiziraju. Potiče interesovanje učenika. prošlost i budućnost Učenici razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove iznose vlastiti stav Slušaju . Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj savremenog svijeta.Perzijski ratovi 4.Kako je došlo do Grčkopersijskog rata Učenici znaju kako su se oblačili. značajnije umjetnike i naučnike Grčke.6. Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod učenika. Grčka pod makedonskom vlašću Znaju gdje je nastala Atena . 103 . priprema izvore za analizu.Olimpijske igre 4. važnije građevine i stilove gradnje . Učenici znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. usmjerava aktivnosti učenika. priprema izvore za analizu.4. Znaju šta je Agora. značenje pojma Helenizam uzroke i posljedice GrčkoPersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije suosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu. njeno uređenje. Učenici koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja. kakva je bila kultura stanovanja . Pripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je je bio položaj robova.

konzuli. senat. Stari Rim. Mogu da uoče razlike i sličnosti između najstarijih kultura na Apeninskom poluotoku Mogu da objasne kako je nastao Rim. Zemlja i stanovništvo Učenici znaju gdje se nalazi Apeninski poluotok i njegove geografske odlike. usmjeravaju aktivnosti učenika prave procjenu usvojenog znanja kod učenika.2. Procjenjuju usvojeno znanje učenika 5. republika. Doba kraljeva Rimska republika Učenici znaju kada i kako je osnovan grad Rim (prema legendi i historijskim činjenicama pojmove: kraljevina.5. Učenici izgrađuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti. patriciji i plebejci Učenici imaju izgrađen stav o značaju rimske civilizacije . Razumiju i objasne društvene borbe u Rimu.1. ko su najstariji stanovnici Italije Da uoče i na karti pokažu položaj Apeninskog poluotoka. Učenici identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja. 5. Demonstriraju na karti. 104 . priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti učenika.

učenici imaju stav o tome zašto su važne reforme. Prodor Rima na Sredozemno more Učenici treba da znaju kako su Rimljani širili svoju teritoriju. uzroke propasti Rimskog carstva. Mogu da prikažu i dio odgovarajućeg filma. Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi.6. usmjerava aktivnosti učenika. Učenici razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju). Rimsko carstvo Kršćanstvo. Učenici razumiju i mogu da objasne razvoj Rimskog carstva. Kraj Rimske republike Razumiju i mogu da objasne uzroke društvenih sukoba u Rimu. pojmove: koloni . Procjenjuje usvojeno znanje učenika na osnovu određenih kriterija. drže mini predavanje. Priprema analizu izvora .7. 5. 5. Rimska kultura Učenici znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo. Učenici analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav. Pojam građanski rat. 5. odgovaraju na postavljena pitanja. Potiče učenike na samostalan rad . o najvećem ustanku robova. Analiziraju historijsku kartu. Kako je podijeljeno carstvo. društvene razlike. Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu. Učenici su svjesni značaja antičke kulture. kritičko i 105 . procjenjuju usvojeno znanje učenika. drži mini predavanje . književnost i nauka) pojam Razumiju važnost Rimske kulture . historijski razmišljaju. najznačajnije Rimske careve. Vjerovanje Rimljana. Učenici znaju po čemu su bili poznati braća Grah. Život i vjerovanje starih Rimljanja Učenici treba da znaju kako je izgledao grad Rim (životni i radni prostor). .prepoznaju i na karti pokazuju prostore koje su Rimljani osvojili Učenici imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH . Demonstriraju na karti. pojave kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana . Učenici imaju izgrađen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Učenici analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu. uče Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu.4. usmjerava aktivnosti učenika.3. Analiziraju i iznose svoj stav o razlikama između bogatih i siromašnih (kritički razmišljaju). Učenici istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja . 5. gladijatori. koji su uzroci i sudionici građanskih ratova. Učenici su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. drže mini predavanje . usmjeravaju aktivnosti učenika . Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi .5. uzroke slabljenja carstva. Učenici treba da znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. Kakav je bio položaj robova u Rimu. prezentiraju odgovore.5. pripremaju odgovarajuće izvore informacija.

zato je poželjno da nastavnici koriste različite izvore (pisane i vizuelne ). Drže mini predavanje . demonstriraju na karti. Učenici treba da znaju koja su Ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. da uključi njihova interesovanja . Učenici će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej. analiziraju izvore. Učenici razumiju i mogu da objasne uticaje i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Učenici razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostaci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Slušaju predavanje. fokus u radu pomjeraju sa nastave na učenje. Kada Rimljani pokoravaju Ilire. Mlađim učenicima može biti teško da apstraktno razmišljaju o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja . Ovaj priručnik može biti koristan suradnik nastavniku.Suvremeni pristupi u poučavanju historije. da kreira atmosferu učenja na času . historijske spomenike iz ovog perioda. odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti kreativno razmišljanje. robovlasnici. Procjenjuju usvojeno znanje kod učenika. pa je poželjno uključiti i druge izvore ( muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (učenici se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu . arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. pripremaju analizu izvora. Učenjem historije. Izradu ovog Priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika «Georg Eckert».Antička kultura. Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. 6. kompetencije i vještine. faraoni…). aktivnosti i zadatke. načine postavljanja pitanja. korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja učenika nalaze se u «Priručniku za nastavnike historije» . Nastavnik treba da motiviše učenike. ba . Antička kultura na prostoru današnje BiH DIDAKTIČKA UPUTSTVA ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja učenici se prvi put susreću sa historijom . Detaljnije upute za pripremu analize izvora. Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika. a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. 106 . kao robovi. postavljen je i na Internet stranici www coe. učenici treba da grade posebno razumijevanje. potiče ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvija empatiju . postavljaju pitanja i daju zadaće. pokaže im značaj onoga što uče.

TEHNIČKA KULTURA 107 .

-razvijanje spretnosti i kreativnosti učenika u oblikovanju i -razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu. njihovih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i odnosi na jednostavne modele i makete. -sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti kod učenika o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline. žica (pri -upoznavanje učenika s historijatom arhitekture i tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. prerade. PVC. tlocrt i bokocrt. simbolima u građevinarstvu.TEHNIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sati sedmično 35 sati godišnje PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Sticanje znanja: CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje o: -upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo. sa osnovnim crtežima . sastavljanju modela i maketa. karton. kao i o građevinarstva. koža. -građevinskom tehničkom crtanju. zanimanjima u građevinskoj tehnici i razvoju građevinske tehnike. stilovima i pravcima u arhitekturi. ljepenka. građevinarstvu. razredu: papir. -sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. PVC. -materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji građevinskog objekta (crteži formata A4. -upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u -zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati građevinski objekti u građevinarstvu. cilju ispunjavanja njihovih funkcija. -obradi materijala. alatima i priborima za obradu ovih materijala. -uvođenje učenika u građevinsku tehniku. -pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se žica. -arhitekturi. platno.nacrt. prema upustvima predmetnog nastavnika. plastična folija). sa 108 .

javnim putevima. -o saobraćajno . mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu. tehničkom pismu. putničkom saobraćaju. saopštavanje termina i procesa u tehnici. -prikupljanje. -vizuelizacija i vizuelno grupisanje −procjenjivanje. 109 . −različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: -samostalno uočavanje.tehničkoj kulturi. ukazivanje i na greške drugih. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. -korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljem učenju. saobraćajnim patrolama. materijalima i alatima u građevinarstvu. -graditeljskoj baštini. prilikom -improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviđanje rezultata.ilustracijom simbola). -o ekološkim aspektima kulture stanovanja vezanim za zaštitu životne i radne sredine. -svjesno prihvatanje i ispravljanje svojih grešaka pri izradi modela i -sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih praktičnim radovima. termina. -korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta realizacije tehničkih ideja. poznatih i novih -samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća. selekcija i korištenje informacija -korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih -poređenej zadataka i problema. -obrazlaganje najadekvatnije primjene raznih alata u samostalnaoj izradi originalnih predmeta. o historijatu značajnih građevina iz ranijih istorijskih perioda u BiH i na Balkanu. -pokazivanje zainteresovanosti i ljubavi prema tehnici.

-svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. STAVOVI. za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. posebno timskog rada. VRIJEDNOSTI. -uvažavanje argumentacije u branjenju stavova. -prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i -ocjenjivanje i samocjenjivanje na osnovu objektivnog i sveprisutnosti tehnike u životu. -djelovanje i na druge da slijede njegov primjer. -pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima. -tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom -slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poređenje ostvarenog. -afirmacija rada. -kritičko mišljenje i zaključivanje odluka. −prostorno organizovanje i orijentisanje. -pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju.−induktivno i analogno zaključivanje. PONAŠANJE -dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje stavova drugih. -samopouzdanje. konstruktivnog vrednovanja. -razvijanje pozitivnih crta ličnosti. -slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. -uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom se -poticanje na samostalnost i samoinicijativu. u donošenju različtih 110 . -ispoljavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. -razvijanje samopouzdanja.

). točkovi) Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. objekti na putu i saobraćajni znakovi. plastična folija). Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir.izrada makete stambene zgrade) 7. Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih.). razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice.pjena. hidrogradnja. Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. Urbanistički i regulacioni planovi.. novi građevinski materijali (gotovi malteri. izolacioni materijali (staklena vuna.Projektovanje građevinskih objekata i naselja Visokogradnja. alati za zidarske radove. koža.. temeljni radovi. Građevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen. rurizam. lične mjere zaštite na radu 8. gips. čitanje tehničkih crteža). Ljepila. saobraćajne patrole 9. obrada.). priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom. materijali za vodovodne instalacije. Uvod u nastavni predmet Uupoznavanje učenika s nastavnim programom. osobine. putnički saobraćaj. radne operacije. čelik.. Građevinska tehnika . građevinsko tehničko crtanje (kotiranje. krovni i ostali radovi.. uređaji za sprečavanje zagađivanja okoline. Urbanizam. Tehnika obrade materijala.poluge. naprimjer: model kućnog namještaja. beton. opći zahtjevi u gradnji naselja 4. PVC. Alati i mašine u građevinarstvu Mjerni alati.) 5.Modelarstvo 111 . . interesa učenika i mogućnosti škole). arhitektura i građevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu.. makete.. reciklaža građevinskog otpada. Historijat arhitekture i građevinarstva. ljepenka. Porijeklo. instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. materijali za centralno grijanje. dizalice. sadržaj objekata u naselju – grad. drvo. platno. rurizmu. organizacija radnog mjesta. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5.. vezivni materijali (kreč. kamioni. pur. arhitekturi i građevinarstvu. armirano-betonske konstrukcije. tehnika građenja (praktičan rad . 3. alati i mašine za obradu navedenih materijala. model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom . zidarski radovi. mjerilo. cement. opće mjere zaštite na radu. stiropor. građevinske mašine (mješalice.) 6. prerada. alati za tesarske radove. staklo. niskogradnja. karton. alati za zemljane radove. bageri.). žica.STRUKTURA SADRŽAJA 1. higijensko-tehnička zaštita 2. uređaji i sredstva za gašenje požara 10. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja).

.. . DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE .Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima.). projektovanje naselja . .Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. Krajina. sakralne i druge vrijednosti u BiH.Izrada učila i pomagala .Agrotehnika: voćarstvo. lončarstvo.Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. obućari.Stari zanati: kujundžije. vezenje i pletenje. Izrada makete objekta od kulturne. mašine i materijale. historijske i graditeljske baštine. Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina.Graditeljstvo: nosive konstrukcije. Objekti od kulturne.. građevinski materijali. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa).Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. Posavina. . mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. alate. priborima.Fotografija .Maketarstvo . Historijski pregledi i ilustracije građevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine).Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. 112 . povrtlarstvo ..

PONAŠANJE -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA -pravilno korištenje materijala: drvo. multimedijalnih i didaktičkog drugih sadržaja koji -izrada prezentuju nastavno materijala. da planira.Svakoj grupi pripada planirani fond časova. čuva u školi. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. Učenici vode dnevnik rada koji se. modeli -upoznavanje učenika s radom u kabinetu za tehnički odgoj. . higijenskotehnička zaštita -usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu. vježbi i praktičnih radova. žica. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala.) . -sudjelovanje u izlaganju predmetnog -pripremanje nastavne nastavnika i praćenje tehnike i tehnologije. kultura življenja. -razvijanje i poticanje svijesti o potrebi -aktivno praćenje -izlaganje nastavnog izlaganja predmetnog gradiva primjenom nastavnika različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu.Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. po pravilu. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. 113 . likovna kultura.Pored svakodnevnog vrijednovanja tehničkih znanja. smotre.U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. organizacija radnog mjesta. PVC. STAVOVI. tj. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. SADRŽAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI Uvod u nastavni predmet Tehnika obrade materijala. dodatne nastave. kao i ovladavanje -inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. dnevnike rada. slobodnih tehničkih aktivnosti. projektuje i praktično izrađuje predmete. crteže i ostale izvore znanja.Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave.. . biologija. takmičenja).. -shvatanje značaja tehničkog odgoja VRIJEDNOSTI. . PVC-u. makete. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrijednovanje putem zadataka objektivnog tipa.

-biranje zadataka i problema usklađenih sa mogućnostima. te praćenje i stimulacija svojim učešćem. razvoja gradivo na času. -kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. osmišljavanje. estetike. arhitekturi i građevinarstvu.-analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici i -praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. znanja o potrebama i stanovanja i obavljanja -objašnjavanje drugih životnih potreba. -pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. maštovitosti i vlastite kreativnosti. arhitektura i građevinarstvo -usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu. -primjena znanja: čitanje i analiza gotovih donošenje sudova na tehničkih crteža. -poticanje na samostalnost i -aktivno učešće u radu samoinicijativu. kao i aktivno učestvovanje u istom. prema uputstvima predmetnog nastavnika -razvoj samosvijesti i aktivna primjena kroz kreativne načine usvojenih znanja iz tehničkog izražavanja: obrade materijala. -afirmacija rada samopouzdanja. sadržaja objekata u naselju. činjenica i izgrađenih primjena radnih kriterija. -upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima. sadržajem objekata u naselju - -shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati građevinski objekti. -upućivanje i pokazivanje simulacije -usvajanje osnovnih na kompjuteru. -usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i građevinarstva. -primjena modela interaktivne nastave. prezentira zahtjevima stanovanja i prethodno pripremljen zahtjevima koje treba obrazovni pano. rurizmu. -pripremanje. Urbanizam. -pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala. općih zahtjeva pri gradnji naselja. -korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. i demonstriranje. operacija i rukovanje alatom. -postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. izrada osnovu provjerenih tehničkih crteža. koji 114 . rurizam. -izrada jednostavnih modela.

novih građevinskih materijala. Građevinski materijali -upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen. čelik. armiranobetonske konstrukcije. -iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. instalacionih materijala. koja treba učenik usvojiti. drvo. primjenom -iniciranje. -preciziranje znanja: dovoljnog. -procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih.).. -poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. materijalima za centralno grijanje. sa -razvijanje opšte kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i ostavštinama u BiH i u svijetu. -shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada. staklo. pur. materijalima za vodovodne instalacije.. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije. materijala za vodovodne instalacije.gradu.. stiropor.). izolacionih materijala. srednjeg i visokog nivoa. odvajanjem bitnog od nebitnog.).pjena. kao praćenjem zanimljivih -motivisanje i članaka i informacija iz upućivanje učenika na druge izvore znanja medija. materijala za centralno grijanje. ispuniti objekat namjene. ličnim primjerom i djelovanjem u razredu..). električnih instalacija. zajedno građevinski kreira bilo koje učenicima. ilustracija-crteža. pored udžbenika. školi i okolini. uz adekvatnu pripremu. panoa. općim zahtjevima u gradnji naselja. građevinskim materijalima (gotovi malteri. -ostvarivanje -učestvovanje u produktivne stvaralačke kreiranju obrazovnog atmosfere u odjeljenju. vezivnih materijala. novi -razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih konstrukcionih materijala. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč. -interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom.. gips.. izolacioni materijalima (staklena vuna. cement. organizacija do sada usvojenih i ločno učestvovanje u znanja iz ove oblasti interpretaciji i vezanih za različite improvizaciji u materijale. izradom interakciji. -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. -podrška drugima. beton. -pomaganje komunikacije i podsticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad.) 115 .

-adaptivnost i estetsko uređenje. znanja iz građevinskog -procjenjivanje visokogradnje. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu -upoznavanje sa pripremnim radovima. čitanje fleksibilnost u prihvatanju promjena. kao i nastavnika koje se opštih i ličnih mjera odnose na različite faze -podsticanje kreativnosti. -shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u građevinarstvu. -usvajanje znanja o građevinskim mašinama. ekološko i urednih zabilješki. hidrogradnje u svijesti razvoja estetike. građevinskih mašina. alata za zidarske radove.) Građevinska tehnika Projektovanje građevinskih objekata i naselja -usvajanje osnovnih znanja o različitim oblastima građevinske tehnike. interesovanja i napretka -razvijanje i poticanje tehničkog niskogradnje. redovnu nastavu i radu. -redovno ocjenjivanje maštovitosti i vlastite građevinskog objekta. o potrebi crtanja. grupe). -upoznavanje sa građevinskim tehničkim crtanjem i njegovim pravilima. kao i građevinskih mašina (mješalice. -izrada maketa i njihovo uključivanje građevinskih objekata: u rad. stambene zgrade) -shvatanje značaja -aktivno učestvovanje u različitih vrsta radova u svim prezentacijama građevinarstvu. za kulturu stanovanja.. dizalice. 116 . rada učenika i vođenje kreativnosti. -saradnja sa roditeljima mjerilo. -primjena ekonomično. -vođenje evidencije (makete savremenog niskogradnja. svojih zapažanja o naselja i makete hidrogradnja. jasan -pomoć učenicima u osjećaj vlastitih moći i -stalno učešće kroz samostalnom i grupnom limita. građevinskog tehničkog crtanja (kotiranje. znanja vezanih učenika. -izrada praktičnog rada visokogradnja. vannastavne aktivnosti. radi postizanja -primjena usvojenih -uočavanje važnosti kolektivnog uspjeha. temeljnim radovima. tehničkih crteža). kao i igre za djecu.Alati i mašine u građevinarstvu -usvajanje znanja i razumjevanje rada mjernih alata. alata za zemljane radove. alata za tesarske radove. bageri. -usvajanje osnovnih -osmišljavanje i znanja o alata u realizacija simulacione građevinarstvu. -samopouzdanje. napredovanju učenika. kamioni. za zahtjeve svakodnevnom životu. zidarskim radovima. -svjesno -poređenje rezultata obavljanje -uredno pisanje svih prilikom praćenja i zadatke i obaveze procjene individualnih (kao pojedinac ili dio informacija koje daje nastavnik. postignuća.

-aktivnost na izradi -koordinacija rada i ilustracija-crteža. kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu zaštite na radu građevinskih radova. reciklaže građevinskog otpada. -shvatanje uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka.krovnim i ostalim radovima. pravila i propisi. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. uređajima za sprečavanje zagađivanja okoline. uređajima i sredstvima za gašenje požara -prepoznavanje važnosti upravljanja otpadom. prateći objekti koji se direktno oslanjaju na objekte niskogradnje i visokogradnje). saobraćajnih znakova itd. -uredno pisanje svih informacije koje daje nastavnik. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. putničkom saobraćaju. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline -usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. korištenje dodatnih izvora znanja. -usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnotehničkoj kulturi (bezbjednost. uređaja i sredstava za gašenje požara. -pomaganje nastavniku. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ -proširivanje znanja i -samostalno sticanje novih znanja iz proučavanje navedene oblasti: modelarstvo. saobraćajnim patrolama -prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova. mjerama zaštite životne i radne sredine. uređaja za spriječavanje zagađivanja okoline. -usvajanje znanja o ekološkim aspektima života. prikupljanje -jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za 117 . Saobraćajno-tehnička kultura -usvajanje znanja o javnim putevima. -adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. reciklaži građevinskog otpada. usmjeravanje aktivnosti praćenje zanimljivih učenika. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. oblasti.

maketarstvo. agrotehnika. pripremljenog -korišćenje udžbenika i obrazovnog panoa. stari zanati. prezentacija grupnom i frontalnom prethodno radu. koji kreira literature. graditeljstvo. zajedno sa učenicima. nastavnika u -objašnjavanje i individualnom. interesa učenika i mogućnosti škole). -afirmacija rada samopouzdanja. -poticanje samostalnost samoinicijativu. na i i članaka i informacija sa medija. metoda i strategije u praćenju postignuća i -dopunjavanje panoa sposobnosti učenika. kreiranje -korišćenje različitih obrazovnog panoa. graditeljska baština u BiH informacije i podatke. novim zapisima. sticanje vještina. posmatranje i zaključivanje bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba.škole na osnovu potreba lokalne zajednice. -motivisanje za -dosljedno izvršavanje pojedinačni i grupni rad svih zahtjeva učenika. izrada učila i pomagala. 118 . fotografija. -uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka.

INFORMATIKA 119 .

Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: . OSNOVNA ZNANJA 120 .osnovna znanja o strukturi računara. .INFORMATIKA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa. .da učenici upoznaju strukturu računara.stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i . opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika).osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. .osnovna znanja o jednom programskom jeziku. Osnovna znanja. PODRUČJA UČENJA CILJEVI . .da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene. umijeća. navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike.da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. . . postupke uključivanja i isključivanja računara.upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). primjeni u komunikaciji i rješavanju problema.da učenici upoznaju osnovne karakteristike ISHODI UČENJA . . njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.

sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema. STAVOVI programskih jezika.UMIJEĆA I VJEŠTINE SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA NAVIKE. . . . . . . . . . .sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija.sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja.da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje.da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom.da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. putem Interneta. . . . .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja. rad sa proračunskim tablicama i grafikom).da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima.da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza. .da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione . .navika korištenja informatičke literature. . .da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara. .da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz.vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a). 121 .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija.

Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: . 122 . Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema. likovne kulture (računarski dizajn. Naime.određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu). ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. . .da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. .da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja.tehnologije. . što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou.izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi.

Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. PONAŠANJE Pravilan stav prema računarskoj tehnologiji i njeno korištenje u svim mogućim situacijama. Upute za dalji rad. Učešće u demonstraciji računarske opreme. VRIJEDNOSTI. Demonstracija raspoložive računarske opreme. Vođenje pribilješki. AKTIVNOST NASTAVNIKA Prezentacija nastavnih sadržaja. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Spoznaje o ulozi i razumijevanje značaja računarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog djelovanja i društva u cjelosti. STAVOVI. 123 . AKTIVNOST UČENIKA Aktivno slušanje i uključivanje u raspravu o razvoju računarske tehnike i tehnologije. Organizovanje i vođenje rasprave o razvoju ICT-a. Razvoj računara kroz historiju. Zaključivanje rasprave. SADRŽAJ Uvod Potreba za računarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i društva u cjelini. SPOSOBNOSTI Sposobnost zaključivanja na osnovu dobijenih informacija.

Prati uputstva nastavnika. Zapisivanje binarnog broja. Bajt kao niz bita. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. Uključivanje učenika u nastavni proces. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. bit. Poimanje predstavljanja podataka u računaru. Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. Aktivno učešće u nastavnom procesu. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. Prati predavanje. Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. Bit. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. Ocjenjivanje. Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre. Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. uzastopno množenje sa dva. Brojevi zapisani nizom do četiri bita. nizovi bita i moguća stanja. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). Zapisivanje i čitanje binarne cifre.1. Izlaže nastavno gradivo. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju. vrijednost bita. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva. Izvršava instrukcije nastavnika. Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara. nizovi bita i moguća stanja. Zapisivanje bita i nizova bita. Određivanje vrijednosti bita. moguća stanja i brojne vrijednosti. Motivisanje učenika da prate izlaganje. binarni zapis broja. Čitanje binarnih brojeva. 124 . Razumijevanje pojmova: podatak. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva. binarna cifra. Težinska vrijednost bita. Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. Bajt. Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada.

Rješava zadatke koje postavlja nastavnik. restartovanje računara. Vrši jednostavnija Ima potrebnu pažnju i oprez pri radu sa računarom i drugom računarskom opremom. Izvršava uputstva i instrukcije. binarni zapis. kao i Sa sigurnošću prepoznaje i pokazuje dijelove računara. Uključuje se u Priprema i izlaže nastavno gradivo. Obezbjeđuje kvalitetne prostorne uslove za rad računara te za smještaj dodatne opreme. Binarno kodirani decimalni zapis. pomoćne memorije. sposobnosti i ponašanje. uključivanje. radna memorija. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja. Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. pomoćne memorije. Naučio je ulogu obje vrste opreme računara (programske i mašinske). Po potrebi restartuje rad računara. Stvara povoljnu mikro klimu u kabinetu informatike. Vježbe uredno bilježi u svesku. Razumije i shvata pojam kodiranje. Održavanje računara. Kućište računara. Sposoban je prepoznati vrste i oblike računara. Uočava razliku između programske i mašinske opreme računara i zna pojasniti njihovu nerazdruživost. radna memorija. Sposoban da objesni pojmove: bit. hlađenje računara. Priprema tekstualna uputstva za postupanje i rad učenika. Prati napredovanje učenika u učenju i izvođenju vježbi u toku nastave. procesor. Zajedno sa učenicima pravi raspored radnih 125 . Arhitektura računara Hardware (mašinska oprema računara). Zna dijelove računara. Uredno vodi pribilješke. Kontroliše rad učenika. bajt. Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika. Prikazivanje znakova nizom bitova. Složenije operacije rada sa računarom povjerava srtučnim licima. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. njihova znanja.Kodiranje. 2. Zna binarno kodirati decimalni zapis. isključivanje. Provjerava postignuća učenika. ulazno izlazne jedinice. Održava računar i vodi brigu da uslovi u kojima uređaji rade budu u skladu Aktivno prati izlaganje nastavnika. Transparentno vrši ocjenjivanje. adresne i podatkovne veze. Uspješno pušta u pogon računar i dodatnu opremu. Zna razlikovati računare. a dokumentaciju redovno ažurira i stavlja na uvid nastavniku. Zna važnost ličnih računara kao pomagala u učenju. kodiranje. ulaznoizlazne jedinice. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi. Sposoban je koristiti dodatnu opremu računara. Zna prikazati znakove nizom bitova. Postupke rada prethodno provjerava i ukazuje drugim na pravilan rad ukoliko je to potrebno. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo. računarske opreme. Upoznat je i zna različite pojavne oblike ličnih računara. Demonstrira opremu i postupke rada. Ukjlučuje se u demonstriranje računara. Stekao je naviku da računar koristi kao neophodno sredstvo za uspješno učenje. Uspješno u diskusijama tumači značaj računara. Usvojio je potrebna znanja o svim dijelovima računara: procesor. Dijelovi računara. Svoja iskustva u radu sa računarom prenosi na druge. Koristi računar za izvršavanje školskih zadataka i zadataka koje obavlja kod kuće. decimalni zapis.

Koristi najpogodnije metode i oblike rada. Prati i procjenjuje individualna postignuća učenika. startni meni. aplikativnih programa i održavanje mehaničkih dijelova računara i njegovih ulazno izlaznih (priključnih) jedinica. Koristi grafičko sučelje i prilagođava ga prema potrebama. vrste operativnih sistema. Primjenjuje u jednostavnim oblicima aplikativni softver. podizanje (pokretanje) sistema. radna površina. Pomaže drugim učenicima. Stekao je naviku da koristi mjere zaštite.operativni sistemi. Usvojio je osnovne principe održavanja operativnog sistema. Naučio je jedinice za mjerenje brzine rada računara i kapacitet memorije. Pravilno drugima tumači rad računara. Prikuplja interesantne članke o računarima. te ih uz dozvolu nastavnika prezentuje na času.programski jezici. Planira i osmišljava rad u kabinetu informatike. sa zahtjevima. datotekama.aplikativni software. Upoznao je elemente interfejsa OS. matične ploče i RAM-memorije. . Upoređuje aktivnosti i rezultate rada i učenja učenika u odjeljenju i sa uspjehom u drugim odjeljenjima. zadaci OS. Organizacija rada računara. Sposoban je objasniti rad računara. Izvršava instrukcije nastavnika. Pokreće operativni sistem. Zna uspješno pokrenuti OS i aplikativni softwer. operativnim sistemima. uvodni ekran. Podstiče učenike u radu i zajedno sa njima osmišljava izgled kabineta.pojednine vanjske i unutrašnje dijelove mašinske opreme. mjesta i uređuje ih prema standardnim zahtjevima i HTZ pri radu sa računarima. Kontroliše aplikativni softver prije upotrebe. 126 . Analizira i upoređuje ih sa uspjehom u prethodnom razredu. Vrši jednostavnije postupke održavanja i kontrole operativnog sistema. Software i njegove vrste: . Shvatio je ulogu CPJ. aplikativnom softveru i dr. čišćenja i održavanje. Upravlja dokumentima. aktivnosti pri uređenju kabineta. . Naučio je i uspješno radi s grafičkim sučeljem kao i njegov izgled. pokazivač miša. Razumije i način rada računara. Izrađuje zidne slike i panoe. Poštuje redoslijed postupaka pri puštanju sistema u rad i pri njegovom isključivanju. Vrste programske opreme. grafički interfejs. Pomaže nastavniku pri demonstraciji rada računara. nabavljanje i pravo korištenja programske opreme (licencni softver). Aktivno se uključuje u nastavni proces. Prezentuje gradivo na savremen način. računarskoj opremi. direktorijima. Trudi se da doprinese kvalitetnoj radnoj disciplini na času. dijelovi radne površine. Zna upravljati korisničkim fajlovima i folderima kao i osnovne operacije s njima. prozor. Održavanje sistema.

sekcije. Komunicira sa drugim učenicima i doprinosi lijepom ambijentu. Formira prema potrebi nove datoteke. Ispis dokumenta. i sa pogonskim programima. zapis i pristup datotekama. Čuvanje i održavanje računarske opreme. preimenovanje. mijenjati riječi u tekstu. Demonstrira postupke organizacije podataka na računaru. Sposobnosti: otvoriti i spasiti novi dokument. označavanje teksta. Praćenje izlaganja nastavnika. podatkovne i izvršne datoteke. slike. Pravilno koristi sistemske. seminarske radove itd. Uspješno koristi postojeće datoteke. Uređivanje teksta i osnovne strukture: liste. Korištenje znanja o obradi teksta u učenju Rad u timu. Oblikovanje odlomaka. Oblikuje izgled stranice. podešavanje. Prati i vrednuje rad i kompletnu aktivnost učenika. provjera pravopisa. premještanje). Određivanje jezika. Znati kako se pokreće i zatvara tekst procesor. Znati otvoriti i spasiti dokument. struktura dokumenata: paragrafi. Znati napisati i oblikovati razna pisma. crteža. Prati individualno napredovanje učenika. Ima znanje o načinu organizacije podataka. Primjena računara Tekst procesori (editori). molbe. grafikona i šema. Naučio je raditi sa datotekama i direktorijima (kopiranje. Stalno je u toku šta učenici rade i usmjerava njihove aktivnosti. Izvodi potrebne postupke za savladavanje gradiva. Poštuje uputstva. tabulatori. Priprema grafikone i druga sredstva za demonstranje organizacije podataka. 3. referate. Uključuje se u rad informatičke i računarske sekcije. Stablo mapa koristi za organizovanje i čuvanje dokumenata. Na odgovarajuće lokacije smješta nove dokumente i datoteke. Primjena tekst procesora i primjer rada sa jednostavnim tekst procesorom. slika i izradi zidnih tabela. poravnanje. tabele. tražiti. Ispis dokumenata. Daje neophodne upute. dodatno isticanje teksta. zahtjeve. Radi na računaru nadahnuto i sa zadovoljstvom. 127 . Izmjene i brisanje teksta u dokumentu. Koristi program za pisanje teksta pomoću računara. Vrste datoteka: sistemske. Izbor vrste i veličinu pisma. brisati i premještati dijelove teksta. brojevi stranica. Zajedničke aktivnosti na obradi teksta. Za složenije radnje traži savjet i prepušta ih nastavniku. samoispravljanje. podatkovne i izvršne datoteke. stablo mapa. Povezati naučeno o obradi teksta s učenjem sadržaja iz Bosanskog. kolone. poništavanje izmjena. prilagođavanju. Afirmativno govori o mogućnostima i značaju Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu.Organizacija podataka na računaru. sistemu pomoći. Izgradio je pravilan pristup i racionalno koristi mogućnosti organizacije podataka na računaru. mijenjati. Aktivno je uključen u rad učenika i njihovo obavljanje vježbi. U kabinetu održava red i ima pravilan odnos prema sredstvima i opremi. Izlaže nastavno gradivo. te sa sadržajima Engleskog jezika i drugih nastavnih predmeta. crtežima i slikama. premještanje i kopiranje teksta. Zna instalirati programsku opremu i ukloniti jednostavne programe s računara. hrvatskog i srpskog jezika. zaglavlja. Nastavno gradivo izlaže na popularan način tako da učenici sa motivacijom i zadovoljstvom prate nastavu. odrediti boju. nabrajanje. Radi sa tabelama.

Na vrijeme izvršava zadatke i pomaže drugim učenicima koji zaostaju. Stavlja se na raspolaganje nastavniku da se nastavni proces uspješnije realizuje. Korištenjem programa za crtanje kod učenika razvijati maštu i kreativnost. računara. biologija i dr. Omogućuje učenicima da steknu samopouzdanje pri izvršavanju postavljenih zadataka. Zna isijecati i kopirati dijelove slike. Crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. boje i bojenje. Radi sa slikama. pisanje u kolonama. zaglavlje. Uspješno crta geometrijske likove. Primjena programa za crtanje i primjer rada uz objašnjenje osnovnih pojmova: linije i debljine linija. Program za crtanje i njegove mogućnosti učenicima jednostavno predstavlja da ga učenici brzo savladaju i steknu dobar predslov za rad s drugim programima iste namjene. Zna umetati tekst u crtež. Kombinuje: više osnovnih u složenije likove. Zna da koristi pri crtanju u slobodnom vremenu. Razumije kako se mogu određivati vrste i debljine linija. likovne kulture i kulture življenja. 128 . kultura življenja. četkica. Aktivno prati nastavu.Oblikovanje stranice dokumenta. Koristi boje za ispunu. Zna odrediti format dokumenta. Pokazuje spremnost za saradnju i zajednički rad. brisač. Unaprijed se priprema za nastavu. geometrijski likovi. Prenosi znanje na druge učenike. Zna koristiti jednostavan program za crtanje. Isijecanje. podesiti alatne trake i postaviti potrebne alate. Ispoljava zadovoljstvo postignutim rezultatom. Koristi stečena znanja u nastavi drugih predmeta. tehničke kulture. promjena izgleda stranice. Zna koristiti alat za crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Formatiranje dokumenata. prikaz i primjena najčešće korištenih traka sa alatima. Stečeno znanje primjenjuje u nastavi matematike. Koristi mogućnosti programa za crtanje. kako se mogu koristiti boje i drugi raspoloživi elementi i alati. kopiranje i zakretanje dijelova slike. Umetanje teksta. Izrađuje jednostavne crteže. Samostalno kreira potrebne forme geometrijskih likova. Sposoban je da znanje primjenjuje pri učenju i savladavanju programskih sadržaja iz drugih predmeta: tehnički odgoj. Programi za crtanje. Pomaže učenicima da uspješno podešavaju alatne trake i da koriste sve mogućnosti tekst procesora. podnožje. Ispoljava pravilan odnos prema učenju crtanja pomoću programa.

algoritam. Usvojio pojmove: programiranje. Uspješno poima piksel kao element slike odnosno kao jednu tačku na slici. Zna gdje može upotrijebiti program za crtanje. Prenosi iskustva na druge učenike. Vrši ponavljanje i sistematizaciju gradiva obrađene nastavne teme.Korištenje međuspremnika u radu s programima. Razvio je logičko razmišljanje o načinima kombinovanja teksta sa crtežima. Zna šta je mapa bitova. Sposoban je izrađivati crteže i spremiti kao bitmapnu grafiku. pohvaljuje uspješne i one koji pomažu drugim učenicima. Nastavnu građu iznosi na popularan način. Piksel. Prenosi stečeno znanje na druge učenike. Zna raditi sa međuspremnikom i u potpunosti vlada sa sadržajima smještenim u međuspremnik. Znanja koristi i u druge svrhe u slobodnom vremenu. Zna izraditi složeniji crtež pomoću programa. Vrijednuje postignuća učenika. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. U toku rada na tekstu i crtanja koristi mogućnosti međuspremnika. Ocjenjuje i vrijednuje ukupna postignuća učenika. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. Programiranje Pojam algoritma. dubina boja. Zna koristit jedan aplikativni program za crtanje. sposobnosti i ponašanje. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. Povećavanje i smanjivanje pogleda na sliku. Ima znanje o prenošenju grafike (slika) iz memorije na zaslon. 4. ciklička i grananje. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Rado pokazuje drugim učenicima kako da savladaju upotrebu BMP grafike. Prati individualno napredovanje svakog pojedinog učenika. algoritamske strukture. Zna koristiti mogućnosti promjene veličine crteža te mijenjati kontrast i osvijetljenost. njihova znanja. Učenike podstiče u radu. cikličke i strukture grananja. kontrast i osvijetljenost. Provjerava postignuća učenika. podržava ih i stimuliše. Bitmapirana grafika. Ima naviku da BMP grafiku koristi kao moćan vizuelni efekat u komunikaciji sa računarom. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja teksta sa crtežima. Sadržaji međuspremnika. Izgradio je naviku da znanje o obradi teksta i crtanju pomoću programa koristi u svakodnevnom učenju. Primjeri korištenja na tekst procesorima i programima za crtanje. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Uključuje se u rasprave i zajedničke aktivnosti u savladavanju gradiva. Sposoban je mijenjati izgled zaslona koristeći BMP datoteke. Uključuje učenike u nastavne aktivnosti. Zna šta su strukture: slijedna. Mapa piksela. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. Promjena veličine crteža. Aktivan je u toku nastavnog procesa. 129 . Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. ciklička i struktura grananja (odlučivanja).

Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. Izlaže nastavno gradivo. načini povezivanja. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. te zna jezički prikaz. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. a onda prelazi na složenije zadatke. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. Rješava postavljene zadatke. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. Osnovni servisi. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. te o načinima povezivanja. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Priprema nastavni proces. namjena. 130 . Uredno vodi zabilješke na času. korake. veličina. Internet kao globalna mreža računara. 5. Uključuje se u rad Internet sekcije.Prikaz algoritma. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. Potpuno je razumio šta je Internet. Zapisivanje stranica. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. načini pretrage. Web preglednici. Vlada sa podacima o vrstama mreža. Mreže računara Računarske mreže. struktura elektroničkog maila). www. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. njihovoj veličini i namjeni. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. Prati napredovanje učenika. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. web pretraživači. Demonstrira primjere gotovih algoritama. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza. Demonstrira korištenje preglednika. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. vrste. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. Stečeno znanje prenosi na druge učenike.

zvučnih i video zapisa. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. Daje jednostavne zadatke. Kreiranje video zapisa. broj redova. Zna objediniti multimedijalne zapise. Ćelija. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. Ponavljanje i vježbanje. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. slikovnih. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. redovi. Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama. zvučnim i video dokumentima. Rad sa slikovnim. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. autoformatiranja te načine rada sa linijama. red i kolona.Vrste datoteka koje se susreću na webu. zvuk i video). Zna šta su datoteke weba. njihove boje te o bojenju ćelija. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. broj kolona. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. Pomaže drugim učenicima. Slika. 131 . Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. zvuk i video. Određuje broj ćelija. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. Kreira samostalno izgled tablice. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. Praćenje i evidencija postignuća učenika. redova i kolona. Linije. Slijedi uputstva nastavnika. 6. Ispoljava postignuto znanje. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. Utvrđivanje stečenih znanja. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Demonstrira način formatiranja. Uključuje se u rad školske videosekcije. Programi za njihovu reprodukciju. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. zvučnim i video dokumentima. debljine i vrste linija boje. Formatiranje i autoformatiranje. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. kolone i šta je regija. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Regija. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. Organizuje rad školske videosekcije. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. bojenje ćelija.

pogotovo mladih koji su u razvoju. 7. Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme.). Zna kreirati prezentaciju. sačuvati. skaner. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. Ističe značaj prezentacije. Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. backupsigurnosna kopija i sl. štampač. Prati uputstva nastavnika. Ističe značaj pravilnog korištenja i posljedice nepravilne upotrebe opreme.). Prikazuje prezentaciju i objašnjava. Sigurnost pri radu sa računarima Računarska ergonomija. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju. pohranjivanja. Usmjerava. prikazivanja i zatvaranja. kućište. Motiviše učenike. Zaštita i održavanje računarske opreme (disc defragmenter. Primjenjuje predviđene procedure. uputstva i drugi štampani i grafički materijal. Navikao je da u računaru. Slijedi uputstva nastavnika. Upozorava. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. na disku defragmentira – presloži podatke. zvučnici i dr. Prezentacije i primjeri primjene. Pravi sigurnosne kopije Ističe i tumači značaj zaštite računara. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstraciji pravilnih postupaka. Transparentno ocjenjuje. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. Obavlja sortiranje. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. Zna namjenu softverskih Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. Kreiranje prezentacije i rad sa jednostavnim programom za izradu prezentacije. miš. Poima pojmove sortiranja u tablicama. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa 132 . Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. pokazuje.Sortiranje u tablicama. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštoitom računara i njihovim pravilnim Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. Demonstrira sortiranje i sabiranje. monitor. pohraniti i otvoriti postojeću prezentaciju Uspješno kreira prezentaciju. Čita i tumači proizvođačke deklaracije. Sabiranje u tablicama. Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. Kontroliše rad učenika. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. ali i na drugim mjestima. Naučio je kako se sabira. Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). Samostalno kreira realne zadatke.

Scan disc. Iznosi negativne. ali i pozitivne primjere. Primjenjuje standardne forme provjere znanja. Sistematizuje pređeno gradivo. dokumenata i datoteka. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. Virusi i zaštita od virusa. 133 .programa i alata za zaštitu. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. Transparentno vrijednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. Uspješno koristi antivirusni program. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. (softvera). Zna vrste programa za zaštitu od virusa. održavanjem.

LIKOVNA KULTURA 134 .

meke – tvrde . prostori . svijetle-tamne. povezivanje sadržaja drugih predmeta: maternji jezik /pripovijetka. u cilju prepoznavanja i definisanja Razvijanje stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. bajka. karaktera i smjera linije u izražaju crteža i predstavljanju motiva.svijetle – tamne . spoznati i biti sposoban primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije: .prozračne – zasićene . TAČKA I LINIJA Registrovati u svom okruženju.OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI TEMATSKE OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE Obrazovni ciljevi Odgojni i socijalizirajući ciljevi 1. . prozračne-zasićene.LIKOVNA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO .Razvijanje kritičkog mišljenja. objekti.Otkrivanje estetske vrijednosti konturne linije.Ovladati mogućnostima korištenja različitih vrijednosti linija: meke-tvrde.Situacije i neposredno okruženje učenika: ljudi pri određenim aktivnostima.Ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija na umjetničkim i svojim radovima pre-poznati i bit sposoban upotrijebiti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija . . građenje stavova i odnosa prema 135 . sposobnost vrijednovanja sadržaja i ideja . biljke.Korelacija sa drugim predmetima. životinje. pojave u prirodi.

promjena dužine. stranog jezika. tuš i pero. tuš i kist. historije geografije. svijetla. tuš i drvce.Otkrivanje estetskih vrijednosti i dinamike čistih boja. smjera.. BiH kulturne baštine. informatike. odnosa /kontrasta/ toplo – hladno i 136 . . snalažljivosti. smjer .građenje linijom . matematike. muzičke.. jačanje i bogaćenje . vrednovati i moći izraziti različitost Konstruktivne linije i tačake.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti konstruktivnih linija različitih dužina. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura pjesma.Primjena tačaka i linija sa svim karakteristikama i vrijednostima u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru. zaključivanja. orijentacija u vremenu i prostornim odnosima . konkretnog i apstraktnog mišljenja. flomasteri /crni ili tamni/. posmatranja. -Linija u funkciji predstavljanja složenih struktura . kulturno/etno-grafsko nasljeđe. istrajnosti. značajni datumi.…/. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. likovne kreativnosti. . poslovica. istražiti. prozračna. drugarstvu. vrijednostima. . . . čvrsta. bogaćenje mašte.tok linije/crte .Usvojiti pojmove: emocija.kroki Analitički spoznati.linija koja naglašava. tamna. patriotizmu. drveni ugljen pokreta.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. crtež.mljopisa. konturna linija/obris/. meka. uočavanja.meka grafitna olovka. solidarnosti. tok linije. u cilju predstavaljanja složenih struktura.Razvijanje sposobnosti linije.Linija u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru: . dosljednosti i angažovanosti.Rad na očuvanju tradicija i narodnih običaja: prigodni praznici. lavirani tuš. .linija koja definiše oblik . spremnost za saradnju i timski rad.Razvijanje humanih odnosa među polovima... povezivanja kroki pojmova.linija koja nagovještava. karakter linije. građenje linijom. smjera i gustine rasporeda. zasićena. biologije. samostalnosti. položaja u prostoru i karaktera oblika: . tjelesne i tehničke kulture.

2.Uočiti. odnosima: teksta. u odijevanju. njegove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. zasićenost i 137 . toplo . razumjeti značaj i biti u prostora. kreiranju životnog .valerska vrijenost Podjela boja po psihološkom djelovanju na: . emocija i drugo oslabljene boje putem likovnog izraza Dalji rad na sposobnosti.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja. komplementarni parovi . gvaš. . upotrijebiti hromatsku paletu boja. pojava u prirodi. priče. pripovijetke. spoznaji. analitičkog pristupa. hromatske karakteristike. procjeni i mogućnosti predstavljanja Komplementarni kontrast /kontrast boja koje se dopunjuju/ .tople i . Osnovne karakteristike hromatskih boja: . . voštani/. tempera. procjeni i mogućnostima predstavljanja bojom . uočavanja.Komplementarni ili nadopunjujući kontrast.Spoznati i moći koristiti njihove karakteristike zasićenosti /intenziteta/ i . osmišljavanju novih mogućnosti potpunije /bogatije/ znakova vizuelnih komunikacija. uočavanja. mozaik. pjesme.Proširenje usvojenih pojmova za oblast boja: spektar boja. flomasteri u boji /za manje formate radova/.Akvarel. analitičkoj spoznaji. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… . vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. kolaž različitim materijalima.hladne Dalji rad na sposobnosti.hladno kao i načina njene primjene događaja.zasićenost boje. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/.Razvijanje sposobnosti psihološkog djelovanja u predstavljanja sadržaja. BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja. pastel /suhi. vrijednovanja i usvajanja hromatske karakteristike boja .Boje punog intenziteta i osjećanja.

simetrična kompozicija . oblik/ i ploha u dvodimenzionalnoj organizaciji kompozicije . slikanja i grafik Ovladati sposobnostima prepoznavanja.Primjena slikarskih tehnika u oblasti slikanja kroz kompozicione odnose simetrije i asimetrije . vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha. podjela boja na tople i hladne 3. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora gtafičkog lista /otiska/ . ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/.Sposobnost primjene složenih tekstura u likovnim područjima: crtanja. primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha. oblika/ u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije . organizacija prostora u formatu .Linija i tačka kao sredstvo u predstavljanju teksture.valerske vrijednosti boja.Razumijevanje i mogućnost primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije .Grafičke teksture i odnosi svijetlih i tamnih ploha.Preklopljena ploha Statična i dinamična ploha.Razvedena ploha .Uočavanje vizuelnih karakteristika lika /forme. u organizaciji grafičkog lista 138 .Slikarske teksture u funkciji definisanja karaktera površine . PLOHA Primjena /predstavljanje/ lika na plohi kroz različite forme komponovanja: .Lik /forma. slikanja i grafike Statične i dinamične plohe u kompoziciji .asimetrična kompozicija Primjena dvodimenzionalne organizacije kompozicije u oblastima: ctranja.

/okviru/ grafičkog lista . grafički list.Primjena slikarskih tekstura u funkciji definisanja prostornih odnosa i karaktera površine . hrapavo-glatko neravno-ravno površine sa crtama .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik. . visoki reljef-forme koje se sa nekim svojim dijelom 139 . utisnutim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja strukturalnih odnosa i jednostavnog ritma.U prostornom oblikovanju.Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture u svom okruženju i na umjetničkim djelima . simetrija. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i jednostavnih formi ritma . tačkama. ploha.slikarska tekstura. štampanje 4. . udubljeno-ispupčeno/ i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/ u niskom i visokom reljefu u prostornom oblikovanju. u niskom i visokom reljefu predstaviti kontraste oblika /zaobljeno-oštrih uglova. POVRŠINA Prepoznati i usvojiti slikarske teksture u likovnim djelima i biti sposoban prepoznati ih primjeniti u sopstvenom likovnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje. ispupčeno-udubljeno malo-veliko i različitih tekstura. razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. dvodimenzionalno. asimetrija. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. niski/plitki sa ma-lim ispupčenjima. zaobljeno-uglasto. velikomalo. predstaviti suprotnosti oblika /kontrast/.karakter površine u oblasti prostornog oblikovanja: reljef. .Usvojeni pojmovi za oblast površina: .Uočavanje. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste . dinamično.U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. statično.

MASA I PROSTOR Odnos mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika Karakteristike oblika: .jednostavni i . načinjeni oblici. . .Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karakterističnih nosivih elemenata i funkcionalne organizacije prostora. .skulptorski -vajarski materijali.Dalji rad na potpunijem doživljavanju. .Kroz upotrebu različitih skulptorskih materijala ovladati mogućnostima predstavljanja mase i prostora putem jednostavnih i složenih oblika. i oblika u prostoru.jednostavni ritam. kipar. . analizirati i moći procje-niti odnos mase i prostora . jednostavni oblici.Ovladavanje sposobnosti uočavanja karakteristika pirodnih i načinjenih /vještačkih/ oblika .Prepoznavanje karakteristika i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu jednostavnih i složenih trodimenzionalnih oblika.nosive konstrukcije . kiparstvo. 5.složeni oblici Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture . 140 . masa.Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora. analizi i sagledavanju/upoređivanju mase i prostora na umjetničkim djelima i učeničkim radovima .funkcionalnost prostora. prirodni oblici. gradnja.tekstura.vežu za pozadinu/osnovu . Usvojeni pojmovi: kip. prostor. U svom okruženju i skulp-torskim djelima registrovati.

ravne. 141 . tlocrt. linija u funkciji definisanja oblika. .moći predstaviti kompozicije sa naglašenim prostornim orijentacijama.moći prepoznati karakter konturnih linija. sa ciljem osmišljavanja i predstavljanja organizacije kompozicije i definisanja prostora. vetrikalna i sve kose /dijagonalne/. .da razlikuju linije po toku. . horizontalna. . nosive konstrukcije. zakrivljene i linije svih pravaca.da mogu razlikovati ekspresivne vrijednosti linija. svijetle i tamne. prozračne i zasićene linije. . OČEKIVANI REZULTATI Učenici dalje rade na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: . . meke i tvrde linije.ovladavanje konstruktivnom linijom.složeni oblici. zatvoreni i otvoreni oblici struktura. funkcionalnost prostora.ovladati primjenom različitih vrsta i vrijednosti linija u cilju predstavljanja složenih struktura.moći prepoznati karakter i vrijednost linije.

. crtanja i slikanja.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu statične i dinamične organizacije kompozicije. objekat u postoru /geometrijsko tijela. a koje su u suprotnosti/. uočavanje proporcije.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama.da vladaju sposobnostima prepoznavanja.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. . . neodređeni amorfni. simetrična i asimetrična kompozicija.. gipsorez.da proširuju znanje o hromatskim bojama /obojenim bojama/. uporabi materijala i sredstava za rad. pastelu. dio oplošja predmeta prostornog oblikovanja /skulptura/. Slikarstvo: . meka-tvrda. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom izrazu. . grafike. kocka i sl. 142 .dalji rad na savladaju izrade šablona za visoki tisak. procjene i primjene statičnih i dinamičnih ploha. flomasterima u boji. linorez. karton /papir/ grafika. temperi.primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju pokušaja “stenografskog” bilježenja. .da usvoji termine: konturna linija. sposobnost predstavljanja karaktera figure u različitim položajima.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura. .dalji rad na uočavanju odnose u prostoru. . prozračna-zasićena linija. ploha koja zatvara neki volumen. akvarelu.da prepoznaju i u svojim radovima koriste različite stepene zasićenosti /intenzitet obojenosti/ boje. kroki. plozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora grafičkog lista /otiska/.uočavanje. .da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju dobijanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlijih i tamnijih boja/ i različite obojenosti. kolažu.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika./ za oblasti: Površina i Masa i prostor: . prepoznavanje karaktera oblika.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o komplementarnom kontrastu /parovi boja koje se slažu. usvajanje i primjena razvedenih /razuđenih/ ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje ne predstavljaju geometrijske oblike. . Ploha: . slobodni oblici/. . kvadar. izvedbe kroki crteža.usvajanje i primjena preklopljene /nefunkcionalne/ plohe. . mozaiku .da proširuju znanje o psihološkom djelovanju boja: da boje dijelimo na tople i hladne. gvašu. .

škola. pošta. istražiti. . Registrovati u svom okruženju.da su sposobni prepoznati i razlikovati niski i visoki reljef. promjena dužine. Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije. građenje putem linije. meke i tvrde. STRUKTURA PROGRAMA 1.u prostornom oblikovanju. . Primjena linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru.u okruženju i na skulptorskim djelima uočiti. Kroki kao crtačka disciplina. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Analitički spoznati. smjera. ili složenom objektu/ u oblasti arhitekture. pozorište i sl. kuća. linije koje se razlikuju po toku.oblikovanje sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. . . prostor u kojem boravimo.biti sposoban prepoznati i napraviti razliku u složenim prostornim strukturama /kompozicijama objekata. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u niskom i visokom reljefu /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. BOJA Likovno područje slikanje: 143 . vrednovati i moći izraziti različitost konstruktivnih linija/crta i tačaka. . Linija sa karakteristikama “stenografskog” bilježenja položaja karaktera figure u pokretu i prostoru. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura. izvršiti analizu i moći procijeniti odnos mase i prostora. linija koja definiše oblik. spoznati i biti sposoban /ovladati/ primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih /obrisnih/ linija/crta. . 2. . sportska dvorana. ..spoznati karakteristike funkcionalnosti prostora.biti sposoban uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika. svijetle i tamne.moći prepoznati dijelove zgrade koji predstavljaju nosive konstrukcije.moći prepoznati jednostavne i složene oblike u prostoru. prozračne i zasićene u cilju potpunijeg likovnog izraza. zajednički javni objekti.

4. u tehnici gipsoreza. Koje su osnovne karakteristike hromatskih boja? Osnovne karakteristike hromatskih boja su: ton /boja/. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih ploha. grafici. Primjena kompozicije u kojoj dominira simetričan raspored elemenata. Tople boje djeluju dinamično “veselo” čine nas raspoloženim i aktivnim. U prostornom oblikovanju.Razvijanje sposobnosti uočavanja. slobodna /raspršena/. zasićenost boje /intenzitet obojenosti/. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. linoreza i karton /papir/ grafike. prostorno izgledaju bliže. valerska vrijednost /količina svjetla u tonu boje/. kada se misli na oplošje predmeta u prostoru. Rad na daljem savladavanju oblasti grafike. jedna drugu poništavaju. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike skulptorskih tekstura i biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom radu /izrazu/. crtanju. glina. a kada se pomiješaju. ako se odnosi na gemetrijsko tijelo u prostoru ili skulpturu. analitičkog pristupa. plastelin i sl. boje dijelimo na tople i hladne. opuštaju i prostorno izgledaju udaljenije. Realizacija kompozicije u asimetričnom odnosu elemenata. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. kružna. Pored ovih karakteristika ploha može biti razvedena. glina-mol. analizi i mogućnosti predstavljanja komplementarnog kontrasta. Ploha može biti i preklopljena. vertikalna /uspravna/ kompozicija. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. Kontrasta parova boja koje se. uočavanja. dok hladne boje djeluju smirujuće. 3. slikanju. Dalji rad na razvijanju sposobnosti. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste oblika i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. 144 . pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora na grafičkom listu /grafičkom otisku/. dominacija. Proširivanje ranije usvojenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. PLOHA U okviru tematske oblasti Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. Podjela boja se vrši i po psihološkom djelovanju na posmatača. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. kada se nalaze jedna pored druge međusobno naglašavaju. slikanja i grafike. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. ako nije pravilnog geometrijskog oblika i tada za takvu plohu kažemo da ima amorfni oblik. U okviru kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: statična i dinamična ploha. piramidalna /trougaona/.

. Oblici u prirodi mogu biti prigodni i načinjeni. povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem. OBLIKOVANJE NA PLOHI . OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi. Karakteristika savremene gradnje je da se u realizaciji objekata primjenjuju nosive konstrukcije.GRAFIKA. Volumen predstavlja obim i zapreminu nekog tijela. DIDAKTIČKO .METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VI razredu podrazumijeva početak sintetičke koncepcije vizuelnog doživljaja. puna cigla. Arhitektonski objekti mogu imati jednostavne i složene forme. Složeni oblici su oni za koje kada ih analiziramo možemo reći da se sastoje iz većeg broja jednostavnih /geometrijskih/ oblika. a načinjeni oblici nastaju kao rezultat čovjekovog rada. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. Prilikom projektovanja jedan od osnovnih zadataka je da se vodi računa o namjeni i funkcionalnosti prostora.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA.SLIKANJE. Oblike karakteriše njihova forma pa oni mogu biti jednostavni i složeni. podrazumijevamo fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. komad drveta. 145 . masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje. onda govorimo o masi. a mišljenje apstraktno. Arhitektura je oblast koja se izražava u strukturama prostornih kompozicija. . Nosive konstrukcije su dijelovi arhitektonskih objekata koji predstavljaju skelet neke građevine. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. Prostor može biti otvoreni i zatvoreni /unutrašnji i vanjski/. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen.CRTANJE. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . MASA I PROSTOR Tematska cjelina. Prirodni oblici nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih sila na neki prirodni materijal. 2. građenje. . Pristup okolini je intelektualno vizuelni.dvodimezionalna organizacija kompozicije.5. U svom okruženju i na skulptorskim djelima registrovati. analizirati i moći procijeniti odnos mase i prostora. Ako je volumen ispunjen. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima.

4. 5. razreda. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja.Oblikovanje u prostoru kroz područja: .PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. PLOHA.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. Ovakva forma obezbjeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. 2. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. POVRŠINA. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. BOJA. nauke i društva. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. novih medija i okruženja. prepoznaju i razriješe ga putem likovnotehničkih sredstava. TAČKA I LINIJA. Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno. niti bilo koju tehniku. Motivi – teme /likovni sadržaji/ 146 .kreativni rad u svakom polugodištu. 3. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrijednovanja. MASA I PROSTOR. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. 1. . i interakciju umjetnosti.

biljke…. prirode i društva. . Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. matematike. karakter površine. muzičke kulture. tuga. Nevizuelne motive. značajni datumi.iz neposrednog okruženja djeteta. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . kroki /crtež koji sa malim brojem linija definiše pokret i karakter figure/. etnografsko nasljeđe. podjela boja po psihološkom značenju. građenje linijom. GRAFIKA: usvojeni pojmovi za oblast ploha: lik. niski/plitki reljef sa malim ispupčenjima.. tople i hladne. čulni poticaji. objekti. 3. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja. grafički list.Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. visoki reljef – puni oblici /forme/ koji se sa nekim svojim dijelom vežu za pozadinu 147 .. emocije /osjećanja/. zasićenost boja. karakter linije. smjer linije. za oblast prostornog oblikovanja.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti. . gipsorez. praznici. tiskanje /štampanje/ otiskivanje. reljef. prostori. slikarska tekstura. hromatske karakteristike boja. mjesto stanovanja. statično. simetrija. maternjeg jezika /priča. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: crtež. škola. muzika. konturna linija /obris/. PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: usvojeni pojmovi za oblast površina.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. Vizuelne motive. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: spektar boja. pjesmica. dvodimenzionalno. . dinamično. sreća.likovni i kompozicioni elementi. strah. vjetar. valerska vrijednost boja. asimetrija. bajka.nevizuelni poticaji. poslovica. . Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . porodica. pojave u prirodi.iz narodnih običaja /tradicije/. basna. 2. ploha. tok linije.

skulptorski /vajarski. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. estetskog./osnovu/. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. gradnja. 3. aktivnost na časovima likovne kulture. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. Likovni sadržaj. svoje viđenje svijeta. kiparstvo. Nema loših dječijih radova. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. pedagoškog. kip. Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. tlocrt. nosive konstrukcije. tekstura. 1. upornosti i iskustva. prostor. svoje strahove i oduševljenja. psihološkog. kipar. stečenog znanja i usvojenih navika. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovnokreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. složeni oblici. kiparski/ materijali. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. Dakle. 148 . Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. načinjeni oblici. prirodni oblici. jednostavan ritam. zatvoreni i otvoreni oblici. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. jednostavni oblici. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. 2. masa. funkcionalnost prostora. predmeta i pojava. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. struktura.

To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. i likovnog jezika/. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. u najvećoj mjeri.kreativni rad djece. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadatakaproblema. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. nego je potrebno u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih učenika. odnos prema estetskom. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno . onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u školama. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. 149 . u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini.

MUZIČKA KULTURA MUZIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje 150 .

tiho.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. umjeren – Moderato. izvođenja muzičkih igara i brojalica: -dinamika .CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTAT UČENJA ZNANJE Sticanje znanja o: -elementarnim muzičkim komponentama i pojmovima te njihova primjena tokom pjevanja pjesama. . osmina. staccato. snažno) . legato). četvrtina. brzo i Presto – veoma hitro. crescendo i decrescendo. brzi tempo Allegro. tempo. muzičke igre ili brojalice te na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano .Sigurno uočavaju i primjenjuju oznake za dinamiku. brzo. mezzoforte – srednje glasno (jako). radosno. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. -tempo . Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: -Učenici/ce uočavaju važnost poznavanja navedenih pojmova.Uočavanjem navedenih elemenata interpretacije tokom slušanja. polovina. . -intonacija.poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani Andante-hodajući. pravilno fraziranje. -različita notna trajanja: cijela nota. forte – glasno (jako. primjenjuju ih tokom izvođenja pjesme.veselo. slušanja muzike. artikulaciju. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu 151 . -artikulacija (akcenti. šesnaestina i odgovarajuće pauze. . u širem smislu.

ukazuje i na greške i ispravlja i druge. .sigurno izvodi šestosminsku mjeru. . -sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela ( motiv. -Pokazuje veliku zainteresovanost i ljubav prema muzici. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE . razvijanje muzičke memorije. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni).Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. -izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa izgovorom (za četvrtinu ''ta''.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C – duru. . svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu. -učenici primjenjuju pojmove: rečenica. uočava mjeru. vokalna reprodukcija. razvijanje obima glasa. . mala trodijelna pjesma ) bez ulaženja u detaljniju analizu djela. mala dvodijelna i trodijelna pjesma. .Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. . rečenica. -upoznaje i uočava u notnom tekstu podjelu jedinice brojanja na tri-triola i četiri dijela (informativno). . 152 . dvije osmine ''tate''. raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -razvijanje muzičkih sposobnosti: ritmička reprodukcija–složenije kombinacije.Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u intonaciji i u muziciranju.izvođenje jednostavnijih brojalica na osnovu notnog zapisa.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. mala dvodijelna pjesma. tema. -tokom slušanja pamti naziv djela. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. -Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.-poznaje violinski ključ.

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. IV SLUŠANJE MUZIKE.ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike sve je intenzivnije. na koncertima i sl. -ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. . 153 . II MUZIČKE IGRE.svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici. . -Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE.Uočava i hvali. STAVOVI.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku. III BROJALICE . . -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. VRIJEDNOSTI. aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. -Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. -Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. .

Ponoviti abecedu i solmizaciju. Program za šesti razred sastavljen je tako da se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja. slušanjem muzike/glazbe. fraziranje. rečenica. Smanjenjem fonda časova smanjuje se i obim zadataka koji se postavljaju pred učenike. ksilofonu. pjevanjem pjesama narodne tradicije. blok-flauti. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. Nastavna građa se izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. kao u petom razredu. od prvog do četvrtog razreda. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. C – dur ljestvice. disanje. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir. 154 . gitara ). brojalica. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. U šestom razredu učenici/ce pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. muzičkih igara i kompozicija za slušanje muzike. a po sadržaju i karakteru su interesantne i bliske djeci u šestom razredu. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. pravilna dikcija i akcenti.V DJEČIJE STVARALAŠTVO. 35 časova godišnje. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. U šestom razredu je potrebno u sviranju postavljati iste zahtjeve. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. preciznost intonacije. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. učvršćivanjem precizne intonacije. ali i stiču nova. reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. da je od petog do devetog razreda smanjen fond časova na jedan čas sedmično. Postavljeni zahtjevi se ostvaruju preko novih primjera: novih dječjih pjesmica. kultivisanje glasa. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Po Nastavnom planu. Cilj pjevanja i sviranja je upoznavanje učenika sa ovim elementima muzičkog obrazovanja više informativno. dječje stvaralaštvo i kroz izvođenje ritma. odnosno. muzička kultura je zastupljena sa 2 časa sedmično. Novina je. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. sintisajzer. i dalje u obimu oktave. Nastava muzičke kulture se ostvaruje pjevanjem dječjih pjesama. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ce učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza.

artikulacije. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. Koreografije okretnih igara i narodnih plesova iz različitih krajeva imaju utvrđene figure i kretnje. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. dinamike. dok su brojalice sa podjelom jedinice mjere na tri (''ta-te-ti') i četiri dijela (''ta-fa-te-fe'') date da ih djeca dožive kroz brojalice i zapaze. Ritam u njima je složeniji a česta je i promjena mjere iz dvodijelne u trodijelnu i četvorodijelnu mjeru. četiri''. pa potom ponoviti slušanje. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. harmonikaški i drugi. Posebnu pažnju treba posvetiti organizovanju maštovitih načina interpretacije brojalice sa i bez sviranja na instrumentima. hor/zbor ). Pored redovne nastave.U šestom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. opisno. učenicima postavljati i zadatke sa ciljem uočavanja karaktera kompozicije. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru u cjelini. Brojalice koje sadrže dvodijelnu podjelu jedinice mjere / brojanja i dalje se izvode na osnovu notnog zapisa uz ritmički izgovor ''ta'' i ''ta-te''. Libija. 155 . Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje izraze usmeno. na tri dijela-triola i četiri dijela. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednotama budu sve jasnije izraženi. U program su uvrštene vokalne. ''Mladi kovač'' i ''Štuka štuku pojela'' ) i iracionalne brojalice (''Engele. Izrael. muški glas. Muzičke igre predviđene Nastavnim programom su pretežno igre sa pjevanjem. Novina su podjela jedinice brojanja. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine i zemalja iz regije odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja ( Brazil. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. ). grupe instrumenata i orkestra. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. dinaj. Brojalice imaju u ovom razredu različit sadržaj: racionalne ( ''Dinaj. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. Slušanjem učenici/ice zvučno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ) kao i glasove ( dječji. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 12 kompozicija. itd. diničica''. tri. Kroz učenje muzičkih igara i dalje se ostvaruje visoka korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. te je potrebno djecu upoznati sa pravilima igre ili plesa. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. U toku školske godine učenici treba da nauče 4 muzičke igre. ''Jedan. emocionalno). čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. tempa. itd ). Na kraju časa obavezno dati zaključak o slušanom djelu. Učenicima/cama pokazati uživo ili na slici instrumente koje slušaju. te druge kombinacije. ali će se njihovo usvajanje i obrada vršiti u VII razredu. ženski. Ne treba zanemariti vizuelni doživljaj svakog instrumenta. pa zatim učiti pravila igre. pokrete. dva. bengele'' ). Italija. ). izvođača.

STAVOVI. RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) ZNANJE I RAZUMIJEVANJE VRIJEDNOSTI. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru dovode učenike/ce na najviši stupanj muziciranja i imaju najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje ). OCJENJIVANJE) SADRŽAJ SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA 156 . Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa sedmično).Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. – 9. Ove aktivnosti su opširnije obrazložene u tabelama. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.

Cazin-grade.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja: .prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. -Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana. . . Srebreni voz ( B. Basrak. priredbe.zvučno i vizuelno prepoznavanje metalofona. Cvjetni puteljak (J. . .sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela (motiv. . Grgošević) 2.pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. G. rečenica. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . ta-te. artikulacija. stihovi ( Zl.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. Adio kerida. blok flaute. . . . -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih kombinuje sa priručnim. melodike. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u petom razredu. izleti.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. stihovi Zl. . Kukavica ( J. stihovi Šukrija Pandžo) 3. Tišina ljetne noći (Zl. Šimo Ešić ) 2. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. Ja bih (Asim Horozić. disanje. tema. Jeličanin. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u u C – duru.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima. . 11. . mala dvodijelna pjesma. A.poznaju notna trajanja i pauze. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. . tempa i dinamike. . -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti. Moja domovina (Hana i Dinko Čizmić ) 6 Dan praznični (W. Nikolić. Ne žuri tata.uočavaju i određuju karakter pjesme.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru . kuća. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. Genov) 9. stihovi M. . dinamiku i primjenjuju ih. -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta. stihovi Grigor Vitez) 10.Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. Milojević) i. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa .pjevanje u školskom horu/ zboru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. Noćas (B. ne žuri mama. 3. Kolarić-Kišur) 4. -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi.sviranje na instrumentima kao pratnja pjevanju.sviranje na metalofonu.sviranje u školskom orkestru _______________________ 157 . . 4dijelnu mjeru. Na livadi (M. List na putu (Nada Ludvig-Pečar.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni .Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. ksilofona. Alečković) 5. Proljeće (I. Nikolić. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji.Učenici/ce osjećaju i svjesno izvode 2.sigurnije izvode 6/8 mjeru. grupnom i individualnom muziciranju. Sefardska romansa.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. Kolarić-Kišur ) 8. . u porodici). tekst: Bekrić Ismet. mala ..I PJEVANJE I SVIRANJE 1. -Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote . Mozart) 7. premetaljke rebuse. tempo. muzika: Kolaković Ajka. fraziranje). Repata priča (M. Ferari) . -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom.shvataju svrhu korekcije pojedinca radi podizanja kvaliteta muziciranja. dikcija. (Zapisao Vlado Milošević) KANONI 1.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. 14. . Kaplan) i Pjesma dječaka (D.

trodijelna pjesma ) i primjena bez detaljnje analize djela; _________________ _____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. La Gvantanamera, Brazil, tradicionalna pjesma 2. Havanagila, Izrael, tradicionalni ples 3. Zan iz Abedina (Zane from Abedeen), Libija, tradicionalna pjesma 4. Bella bamba, Italija, tradicionalni ples 5. Narodno kolo _________________ _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i izvodi ih po sjećanju; - Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom; 1. Dinaj, dinaj, diničica (Zapisala Elly Bašić, Zagreb) 2. Engele, bengele 3. Jedan, dva, tri, čet'ri, pet (Beograd) -Razlikuje note po trajanju: cijela nota, polovina, četvrtina, osmina, šesnaestina - izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa podjelom jedine mjere na dva, sa -Ima veliki fond muzičkih igara; -pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola; - izvodi zadatu koreografiju; -primjenjuje ranije znanje na novu igru; -pravilno izvodi igru odnosno kolo; -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove;

prema muzici _______________________ _______________________ _______________________ -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti; -Samostalno izvodi zadane pokrete; -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti; - Predlaganje muzičke igre za priredbe; Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre; -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu; -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima koreografija) - Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala. -shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati; (multikulturalnost) _______________________ -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjećaj pripadnosti grupi; - Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima; -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima; -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama); - Izrada nošnji od različitih materijala u učionici, -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji, - Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju _______________________ -Izvođenje po notnom tekstu na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima, - Pronalaženje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvođenje zaključak; -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima; -Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu; -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu, -Upućuje, pomaže, pokazuje simulacije na kompjutoru; -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad; -Organizira praktični rad i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD. _______________________ -demonstrira izvođenje i sviranje; - Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje - Aktivnim učešćem pomaže, koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika; -Razvija kreativnost, dječije

_______________________

III. BROJALICE Izbor:

- Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici; -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih; - Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke); - Tačno izvodi mjeru i ritam

158

4. Mladi kovač 5. Štuka štuku pojela

___________________ IV.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1.Tiha, tiha pjesma, J. Magdić, stihovi: Grigor Vitez i Meditacije s Benbaše, M. Jeličanin; 2.Uspavanka, odlomak iz opere ''Hasanaginica'', Asim Horozić, 3.Zvijezda tjera mjeseca, dvoglasni ženski ili dječji hor/zbor, stilizacija Rešad Arnautović 4.Tamburice, muzika i tekst: Aleksa Šantić i S. S. Mokranjac: II Rukovet ''U Budimu gradu'' 5. Ja volim Sarajevo, Slavko Olujić, stihovi Velimir Milošević i Sarajevo – ZOI 84, M. Fetahović 6. Valcer u Des-duru, F.

izgovorom: za četvrtinu ''ta'', dvije osmine ''ta-te'“; Triolu (''ta-te-ti'') i podjelu na četiri šesnaestine ''ta-fa-te-fe'' treba da doživi samo informativno; -Prema zadatku izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu; - Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja; -Pokreti su precizni i tačni _______________________ -Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti, donošenje estetskog suda o djelu i, - poznavanje umjetničkih djela, - Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora; - Određuje karakter djela; -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački, duhački, udaraljke) -Razlikuje izvođačke ansamble: solo- pjevač ili solo-instrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta, hor ; - razlikuje glasove: dječji, ženski, muški; -Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje; -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju;

uz taktiranje i izgovaranje ritamskih slogova; -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima, -Predlaže i izvodi pratnju, kombinuje instrumente (aranžmani); _______________________

radne i kulturne navike; - Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest; - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre; ______________________ -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta _______________________ razvijanje osjećaja za lijepo -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi - U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar); -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, što ih motiviše na učenje; -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima; -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Vođenje intervjua sa umjetnicima; -Izrada plakata sa važnijim - Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika, -uzima učešće sa učenicima u izradi improvizacije na ritam brojalice i aranžmana za izvođenje brojalice; _______________________ -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje, prikupljanje materijala i bilježenje, -Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu, -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim

-Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša; - Uočava, upoređuje, razlikuje, samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu ; - Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje dinmiku (glasnoću), tempo i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine: legato, - Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu, -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja, - Često traži da se djelo ponovno sluša; -Komentira osobine djela, saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvođače i kompozitore - Traži da ih vidi uživo na koncertima; -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu

159

Chopin i Mazurka Op. 67 br. 4, F. Chopin ; 7. Kraljevski marš lavova, stav iz Karnevala životinja, C. S. Sans, 8. Picikato polka, J. Strauss, 9. Menuet iz Male noćne muzike, W. A. Mozart, 10. Koncert za trubu i orkestar u Es – duru, I stav, J. Haydn i Ples sa sabljama, odlomak iz baleta ''Gajana'', Aram Hačaturjan 11.Ples pastira, Marsch i Kineska igra, odlomci iz baleta Krcko Oraščić, P. I. Čajkovski 12.Četiri impresije, Avdo Smailović i .Fantazija za dvije flaute, Asim Horozić

-Poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela; - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano mezzopiano - srednje tiho, mezzoforte – srednje glasno forte; crescendo i decrescendo; -poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani (andante-hodajući), umjeren (moderato), brzi tempo (allegro- veselo, radosno, brzo) i veoma brzo, hitro (presto); - uočava promjene u tempu;

staccato, piano, mp, mf, f, crescendo, decrescendo, oznake za tempo, znak ponavljanja, ritam, melodija; -Prilikom slušanja muzike, posebno na koncertu, poštuje pravila ponašanja; -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja, i za imenovanje i opis djela i izvođača;

-Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici, školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija); - Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života.

telefonskim brojevima (Narodno pozorište, Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi

ustanovama: - Prati ponašanje na koncertu, oblačenje (pravila i kulturne navike;

-Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama; -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na V razred;

_______________________ _______________________

_______________________ _______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva; _______________________ -Eksperimentiše, istražuje i kombinuje instrumente; -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; - Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira; -Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno; -Samostalno smišlja, upoređuje, dodaje, mijenja; -Izražava razne ritmove iz života instrumentima; - Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi - Stvara kombinacijom riječi, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. - Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici; -Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda; -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva - Svojim odnosom i stavovima podstiče kreativne oblike ispoljavanja; - Priprema, rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima; -Saradnja sa lokalnom zajednicom, posjeta školskoj priredbi i koncertima; -Prati i ohrabruje oblike učeničkog kreativnog

____________________

V DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju; -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu;

160

ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. -Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice. muzičkoj dramatizaciji . -Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi..Sam uzima učešće u izradi kostima. -Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) . .Upoređuje individualno postignuće i samostalnost učenika u ovoj oblasti.Na poticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad.Plesna dramatizacija. 161 . -Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada . slika za scenu itd.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje 162 .

sadržaji i ishodi 163 . (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. (6) razumije. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. (3) sigurnost učenika. kinezio-terapijskim aktivnostima. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmiše. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. rekreativnim i. poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. eventualno. Ciljevi.PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA ŠESTI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenike za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima.koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. sportsku rekreaciju.

Osnovna motorička znanja x x x x x x 164 . Kolutanja: . zgrčenim. raznožni 3. Izračunava ITM-a.pruženim. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: trčanju različitim tempom do 6 min. Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela. Posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja.Leteći kolut na povišenje od mekanih strunjača 1. raznožnim. Trčanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom. Skakanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku udalj jedan i pol koračnom tehnikom.Bacanje male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom 4.Ciljevi 1. zgrčeni. Učenice x x x x x x x Učenici x x x x x x x 2. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih natjecanja i suđenju u različitim kineziološkim aktivnostima.Skok udalj jedan i pol koračnom tehnikom . Bacanja: . preponskom trčanju.Preponsko trčanje 2. osnovnim skokovima s mini trambolina . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mekanih strunjača.Osnovni skokovi s mini trampolina pruženi. Osnovna teorijska znanja Sadržaji Tjelesno vježbanje i volumenoznost tijela Ishrana i zdravlje Indeks tjelesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otklanjanja Organizacija sportskih takmičenja Prehrana i tjelesni napor 1.Trčanja različitim tempom do 6 minuta . Posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje.

Ritmičke i plesne strukture: .Osnovni zahvati držanja u parteru Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: penjanju po konopu do 5 m. Borilačke strukture: .Klimom premah zgrčno i raznožno na dvovisinskim ručama . Preskakanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: narodnom plesu po izboru iz zavičajnoga područja. saskok zanožno .Daleko-visoki skok 8. daleko-visoko skoku. osnovnim zahvatima držanja u parteru x x x 165 . Višenja.Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja . upiranja i penjanja: . x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvođenju preskoka “zgrčka”.Njih u uporu na niskim paralelnim ručama. njihu u uporu na niskim paralelnim ručama i saskoku zanožno.Zgrčka 7. premahu zgrčno klimom i raznožno na dvovisinskim ručama. «mačjem» skoku. naskoku u upor čučeći na gredu.Pad natrag i u stranu . saskok pruženo 6.Osnovne vježbe aerobika za razvoj repetitivne snage .Penjanje po konopu do 5 m .Naskok u upor čučeći na gredu.Ljuljanje na karikama malom amplitudom. saskoku pruženo. osnovnim vježbama aerobika za razvoj repetitivne snage. saskok u zaljuljaju . x x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: padu natrag i u stranu.«Mačji« skok . ljuljanju na karikama malom amplitudom i saskoku u zaljuljaju.5.

1. 2. . 8.2. sistem igre s jednim kružnim napadačem Košarka: .Prijem servisa podlaktično .Saradnja dva igrača u odbrani i napadu Odbojka: .Kretanje u vođenju i zaustavljanje ili zaustavljanje na dodatu loptu . i 9.Skok šut . Antropološki 1.Preciznost: okoline Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet . saradnji dva igrača u odbrani i napadu.Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja ...Mini odbojka 3:3 Nogomet: ..prijemu servisa podlaktično..Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja . odbojka . vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja.Blokiranje i oduzimanje lopte . Motoričke sposobnosti S potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta Postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine.. sistemu igre s jednim kružnim napadačem. udaracu glavom iz kretanja bez skoka x x 2.9.vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja. kao drugi . 7.Snaga: 6. gibljivosti i ravnoteže x x x x x x 166 .. mini odbojci 3:3.Driblinzi i fintiranja .Gibljivost: mogućnostima škole i . košarka kretanju u vođenju i zaustavljanju ili zaustavljanju na dodatu loptu.Brzina: kineziološki sadržaji.Udarac glavom iz kretanja bez skoka Odgovarajući sadržaji iz: 1.. 4. driblinzima i fintiranjima.. nogomet . koordinacije.skok šutu..Ravnoteža: učenika i . 3. Igre: Rukomet: .Zonska odbrana 6:0. 5. blokiranju i oduzimanju lopte. a .Koordinacija: shodno potrebama . zonskoj obrana 6:0.

167 . razumije funkcionalnomorfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. različiti faktori rizika. Odgojni x x Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. prepoznaje pogreške i osuđuje neprimjerena ponašanja. Morfološke osobine: Tjelesne sposobnosti osoba različitih spolova: Tjelesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama: Emocionalna samoregulacija: Suđenje i pravila igre: Kultura ponašanja: Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog uzimanja kisika značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. humani odnosi među spolovima. ishrana. zaštita od bolesti itd. Najčešći sadržaji su iz sljedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstvano iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. Funkcionalne sposobnosti: 3. mentalno zdravlje. povrede.2. međuljudski odnosi. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. zdrava životna sredina. sarađuje u igri i nenasilno rješava konflikte x x x x x x x x x x x x x x 4.

biciklizma i dr. Također. nadvlačenja. (b) aciklična motorička 168 . Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. saskoci i preskoci. kojim se svlađuju različite vrste okomitih. morfoloških i funkcionalnih obilježja učenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja. zbog opterećenja u školi. hodanja i trčanja.. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za učenice. kolutanja. kojim se svlađuju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja. 5. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. razred osnovne škole. kosih i horizontalnih prepreka bez upotrebe tehničkih i drugih pomagala). spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. nagiba i pravaca). penjanja i silaženja. kojim se svlađuju distance na različitim vrstama podloge. vučenja. bitne za učenike. kojim se svladađuju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfolškim. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. slaganja i rastavljanja predmeta. Potrebno je usvojiti određeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. podstiču razvoja osobnosti učenika. puzanja. Program tjelesne i zdravstvene kulture zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. početak intenzivnog rasta mišića. uključuje se muzika. određeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava. potiskivanja i njihove kombinacije. u ovom i narednom razvojnom razdoblju.Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. skokovi. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. prije svega. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. kojim se svlađuju nepredvidive aktivne dimaničke sile suvježbača). Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. a usmjeren je na obrazovnu. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. gdje to uvjeti omogućuju. naglašava izražavanje pokretima. i 6. gimnastike. Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti između učenica i učenika. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. dizanja i nošenja. naskoci. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom satu vježbanja. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. ciljanja i gađanja. sposobnosti i osobina koje su. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. Za drugi osnovnoškolski ciklus. ritmike i sportskih igara. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata.. a koje čine osnovu za razvoj stuktura motoričkog programa pojedinca. U različite djelove nastavnog sata. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. plivanja. karakterizuje usporen tjelesni rast. oblika i masa u određenom prostoru i vremenu). koji obuhvaća 4. a posebno za učenike. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja.

borilačkih aktivnosti. S ukupnog antropološkog stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i.. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). te uz fiziološke djelotvornosti usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema pozitivno djeluje i na imunološki sistem. eksplozivne. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima. koja su bitno obilježje tzv. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). 169 . (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije.uz opće morfološke djelotvornosti. rukomet. te stimulisati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. skokova u vodu i dr. hrvanje. u dogovoru s roditeljima ili starateljima. kao što su boks. razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. ritmičke gimnastike. uputiti ih u primjerene sportske klubove. brzine. koja se susreću u sportskim igrama. košarka i dr. fleksibilnosti. koji podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. ravnoteže. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. judo. gibljivost. dakle ciklična i aciklična. (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti.. (c) kompleksna motorička znanja.. Tjelesna aktivnost . repetitivne. statičke snage i dinamometrijske sile. Cilj odgojne komponente tjelesne i zdravstvene kulture jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe. kao što su nogomet. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje. odnosno i na cjelokupni antropološki status. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike.znanja. čime se povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim aktivnostima. Motoričke sposobnosti koordinacija. što omogućuje veće promjene. preciznosti. karate i dr.

2.VRIJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Aktivnost učenika se prati. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. ravnoteže. kontinuirano. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. težine i držanja tijela). Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 6 minuta. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. repetitivne snage – pretklon trupa. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnošti i napretka učenika. 170 . te brojčano i opisno. u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. eventualno. tjelesna masa i držanje tijela. tj. vanastavnog procesa u okviru škole. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. ili tokom obavljanja aktivnosti. što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. formiranju realne sliku o sebi. o onome što znaju. vrijednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). fleksibilnosti – pretklon raznožno. kao i za njihovo ocjenjivanje. konkretno. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. koordinacije – poligon natraške. (3) ona mora biti pozitivna. snage. pozitivno i adekvatno obrazloženo). njegove saradnje. o svojim sposobnostima. gipkosti. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. umiju. statičke snage – vis u zgibu. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. (2) ona mora da bude konkretna. Rješavanje problema vrijednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada. sklonosti. agilnosti. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. U drugom cikiusu ocjenjivanje je opisno. 3. mora da se odnosi na aktivnosti i učinak a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. preciznosti.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->