6

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

6.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

KOORDINACIJSKO TIJELO ZA PROVOĐENJE I PRAĆENJE OBRAZOVNE REFORME U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

donosi
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2

175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70

UKUPNO REDOVNE NASTAVE

22

770

* Napravljeni su modeli programa engleskog, njemačkog, francuskog i arapskog jezika

2

SADRŽAJ

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 – 22 24 – 35 36 – 46 47 – 57 58 – 71 72 – 85 86 – 90 91 – 98 99 – 106 107 – 118 119 – 133 134 – 145 146 – 157 158 - 166

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U ŠESTOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE 4 .

SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 .BOSANSKI. HRVATSKI.

Usmena narodna proza: bajka. preneseni smisao basne. osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja povijesne podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka. basna. pobjeda pravde kao osnovna misao 6 . Fantastični elementi u kratka priča bajci. likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni. motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmene lirske i prozne vrste Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne. njenog prenesenog smisla i pouke 2.BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VI RAZRED 5 sati sedmično 175 sati godišnje PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VI RAZRED DEVETOGODIŠNJEGA OBRAZOVANJA Književni tekstovi Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Minimalni ISHODI UČENJA Optimalni 1. likova. Narodna epska pjesma Epski deseterac iz BiH ( po izboru ) Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti 3. Narodna lirska pjesma iz BiH (po izboru) Usmena književnost Stalni epiteti Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalni epitet i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsko od lirske pjesme na temelju opreke događaja ili doživljaja Upoznavati se s usmenom književnom i historijskom baštinom Razvijati svijest o opstojnosti naroda i Uočavanje lirskih slika. pouka basne Zapažanje tematike.

izražajno čita i recitira pjesmu. opisne. usporedbu. Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje. I. junaštvo. vrste lirskog pjesništva: ljubavna. Kajan: «Žuta ptica» 10.motive. personifikacija. obilježja ritma u pjesmi. S. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme. B. Hasić: «Praviš se važan» 11. stih strofa. Otkrivati lirske slike. A. Š. vjernost. Z. S. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim i lirskim pjesmama UMJETNIČKA KNJIŽEVNOST Lirsko pjesništvo: čulni elementi pjesničke slike. deskriptivna. onomatopeja. rima ili srok. Bećirbašić: «Harfa» 8. M.nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje. inverzija. 4. ritam. Prepoznaje osnovna osjećanja izražena u pjesmi. vrsta stiha. usvajanje osnovnih pojmova na razini stilskih figura (izražajnih sredstva): epitet. Prepoznaje epitet. domovinska (patriotska. poenta lirske pjesme. evo opet» 7. D. gl.motive. Pandžo: “List na putu” Uočiti opkoračenje. bijeli svijete» 5.Kranjčević: «Lijep si. običaji. Trifunović: «Čist zrak» 9.poentu pjesme. hrabrost. Određuje lirske slike. šaljive pjesme. 7 . J. Dučić: «Selo» 6. Prepoznati obilježja domoljubne. zavičajno – rodoljubiva). poređenje.po mogućnosti savladava tehniku pisanja vlastitoga lirskog teksta.poentu pjesme. personifikaciju i onomatopeju.stilsko-izražajna sredstvau poeziji. Šimić: «Ah.

plemenit. Swift: «Guliverova putovanja» (odlomak) 26. kukavica. portretiranjem. I. Grigor Vitez: «Plava boja snijega» (igrokaz) UMJETNIČKA PROZA Novela. Poznaje i primjenjuje stilska sredstva u vlastitome tekstu. Ešić: «Cvjetko» 21. Kulenović: «Gromovo đule» 13. pripovijetka (književnoteorijski pojmovi: fabula. pokretače. sociološka. Andersen: «Slavuj» 23. Prepoznati i okarakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar. kradljivac). S. osuđuje negativne postupke likova. Prosenjak: “Otac” 15. Sjenkjevič: «Kroz pustinju i prašumu» (odlomak) 27. Ibrišimović: “Sijelo mudraca” 25. karakterizacija – etička. P. pravilno iznosi slijed događaja pridržavajući se uzročno-posljedičnoga odnosa. crtica.sredstva zaustavljanja. S. I. likovi (glavni. Š.12. N. Sekulić: «Bura» (odlomak) 17. Rorić: «Pjesma» 20. 8 .Singer: “Ole I Trufa” 24. poruku na osnovi razumijevanja teksta. R. Pavlović: “Jarac u pozorištu” 28. V. povezuje sadržaj s konkretnim pojavama iz svoga života. I. Razlikuje prema najizražajnijim obilježjima vrste priču.K. sporedni). Kočić: “Jablan” 19. načini pripovjedanja. Samokovlija: «Dječak Aron» 22. najvažnija obilježja lika Određuje temu. govorna. kompozicija. H. B. Ćorović: «U noći» 16. tematsko – idejna osnova. J. I. Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičnu povezanost. H. roman i igrokaz Ukratko prepričava fabulu na nivou najvažniji događaj i lik.

prepričavanje sažimanjem fabule Prepričati tekst poštujući Prepoznaje i hronološki slijed. prizor. izraziti vlastiti komentar 9 . čin. sažima fabulu Prepričavanje Stvaralačko prepričavanje. tematsko – idejna osnova. Na osnovi glavnih značajki knjiž. romaneskni pripovjedač. Prepoznati kompozicijske dijelove igrokaza KULTURA USMENOGA I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Odgojno-obrazovni ciljevi/ zadaci Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Minimalna Optimalna Prepričava cijeli tekst prema hronologiji događaja. smisleno povezuje rečenice. humoristički. jasno i prepričava najvažniji logično povezivanje dio teksta rečenica izdvajajući važnije dijelove. Roman (vrste: avanturistički. kompozicija romana.Uočiti osnovnu razliku između priče i romana. slika. igrokaza.afiš ). komentariše postupke i ponašanje likova. naučnofantastični. vrste objašnjava razliku priče. romana. jezik i stil Dramski igrokaz (kompozicija. likovi.

u sebi. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija. razumije ga. tempo. s bilješkama. rečenični naglasak) Čitanje i slušanje Izražajno čitanje književnoumjetničkog teksta. govorne vrednote izražajnog čitanja. uočavati razliku između službene i privatne komunikacije. pauze. boja glasa. Čitati tekst s razumijevanjem. razumje pročitano i slušano 10 . slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja Pravilno i umjereno brzo čita tekst. gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja.poznavati način oslovljavanja. Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora. logička.Razgovor Privatni i službeni razgovor Recitacija Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Tečno i jasno govorenje stihova Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove rabeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst. usmjereno. što ne smije biti dijelom službene komunikacije navodeći najvažnije njezine dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. jačina. dikcija.

Pričanje kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričanje stvarnog događaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje prema zadanoj slici ili muzici Pravilna primjena naracije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja. administrativnim. Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika 11 . naučnim.čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na konkretnim tekstovima –književnoumjetničkim. publicističkim i dr).

telegrama.Opisivanje prema predmetu. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrađene u 5. Pisanje pisama. priznanice. diktat sa predusretanjem grešaka. Pravilno pisanje pisma. Savladavanje osnovnih Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje pravopisnih pravila odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja. slobodni diktat).proučeni dikatat. mobitelske poruke. Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka. jezik bloga. 12 . biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe (portret).uputnice. opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave. uputnice. i 6. opis kraja (pejzaž).priznanice. razredu. opis zatvorenog portret (interijer). messenger servisi. kontrolni diktat. opis otvorenog prostora (eksterijer).mobitelske poruke.

strip. televizija. stripa Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija.samostalno vrši dramatizaciju tekstova. pozorišno časopisima Poznavati karakteristike prostor. pozorišnih izvedbi. osobitosti filmskih vrsta. zna osnovne različite vrste časopisa. povijesne podatke o počecima filmova. Upoznati se s mjesnim i vrste) Teatar (pozorište kao književno – scenska dnevnim i sedmičnim umjetnost: scena. 13 .Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) MEDIJSKA KUTURA Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Razlikovati vrste medija. časopisi. Navodi sredstva. historijat. kulisa. navedenih televizijskih i internet (postanak i razvoj) Film (postanak. Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni sat lektire u školskoj biblioteci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Poznaje osnovne karakteristike Poznaje najvažnija obilježja filmskih vrsta na primjerima. određuje vrste poznatih televizijskih emisija. filmski rodovi radijskih emisija. radio. zabavne. radijskih i televizijskih emisija filmske umjetnosti. samostalno piše strip. Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst. Osnovne vrste medija: štampani upoznati najvažnije elektronički. pojedinih vrsta medija na komentariše filmska izražajna razlikovnm nivoui. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti. Novine.

dubine i ljepote riječi. . . govoru.Slog – dužina sloga. . čitanju. vlastito značenje. GRAMATIKA Programski zahtjevi Rječnik . .Naglasnice i nenaglasnice. Mogućnost prikladne primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju. suglasnici.Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi. funkcija riječi). Razvijen interes za otkrivanje snage.Riječ (značenje riječi. nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi.Pisana i usmena riječ. .Naglašen slog u riječi. Primjeriti nekoliko višeznačnih riječi. Odgojno – obrazovni ciljevi ISHODI UČENJA Minimalni Optimalni 14 . oblik riječi. . .Glasovi: samoglasnici.Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno.RJEČNIK. razgovoru i pisanju).

Onomatopejske riječi.veznici . Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi. usklika u govorenju i pisanju. čestica.Promjenjive i nepromjenjive riječi (osnova riječi. Prepoznavanje priloga. . Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi. kamo. čestica da.Jednoznačnost i višeznačnost (riječi u prvobitnom i prenesenom značenju) . Glagoli: . . čestih prijedloga. Prepoznavanje pomoćnih glagola biti i htjeti. .pojam priloga (prilozi mjesta. Razumijevanje temeljne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi. Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici.Pomoćni glagoli biti i htjeti.pojam prijedloga . nastavak).Pravilna upotreba/uporaba veznika. Prepoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju. li i usklika u rečenici. vremena. Vrste riječi: . Pravilna upotreba/uporaba prijedloga s (a).čestice Zapažanje. imenovanje i razlikovanje poznate promjenjive i nepromjenjive riječi. k (a) i priloga gdje. način) . ne. 15 .usklici .značenje).Nepromjenjive riječi: . Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (Lijepo dijete lijepo piše). kuda.

Imenice: - Deklinacija imenica; - Naziv padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental,lokativ Razumijevanje temeljne uloge padeža u jeziku; Prepoznavanje padeža u rečenici u njihovim temeljnim značenjskim ulogama; Ovladati – upotreba padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom; U određivanju padeža služi se proširenim padežnim pitanjima (tj. cijelom rečenicom s upitnom zamjenicom i glagolom); Prepoznavanje padeža u njihovim temeljnim značenjskim ulogama. Prepoznavanje padeža u rečenici; Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru, pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama); Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima; Uočavanje duge i kratke množine u nominative; Uočavanje imenica koje imaju samo množinu/jedninu; - Glasovne promjene u deklinaciji imenica; nepostojano a, palatalizacija, sibilarizacija i imenice koje ne provode sibilarizaciju, jotaciju.

Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijske vještine koje će učenicima omogućiti da postanu jezično osposobljene osobe.

Prepoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama.

16

Pridjevi: - Određeni i neodređeni oblik pridjeva u nominative;

Prepoznavanje određenog oblika pridjeva u nominative;

Pravilno upotrebljava neodređeni oblik pridjeva;

Samostalno pronalazi primjere određenih i neodređenih oblika pridjeva u rečenici; Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža.

- Deklinacija pridjeva.

Prepoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže.

Upotreba neodređenih i određenih pridjeva s padežnim nastavcima.

Zamjenice: - Upitne, odnosne, neodređene, povratna, povratno – posvojna; - Deklinacija ličnih zamjenica.

Razlikovanje posvojne zamjenice i povratno – posvojne zamjenice u govoru i pismu; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika osobnih zamjenica;

Prepoznavanje svih vrsta zamjenica; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice; Dekliniranje osobnih zamjenica.

Pravilna upotreba posvojne, povratno – posvojne i pokazne zamjenice u svim oblicima;

Dekliniranje povratno – posvojne i pokaznih zamjenica.

Brojevi: - Glavni i redni brojevi; - Deklinacija brojeva.

Pisanje zamjenice sebe, se.

Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Prepoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Pisanje brojeva u skladu s pravopisom;

17

Rečenica: - Predikat – imenski i glagolski; Prepoznavanje glagolskog predikata kao temeljnog dijela rečenice; Prepoznavanje imenskog predikata i njegovih sastavnica; Uočavanje priložnih oznaka u rečenici; Prepoznavanje rečenica s više subjekata kao proširene rečenice s više istovrsnih dijelova; Prepoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom. Određivanje glagolskog predikata, izrečenog subjekta i priložnih oznaka.

Pravilna deklinacija brojeva.

Određivanje imenskog predikata; Uočavanje lica, vršitelja radnje, u rečenicama s neizrečenim subjektom; Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice.

- Subjekt – više subjekata, neizrečeni subject; - Priložne oznake u rečenici (mjesto, vrijeme, način); - Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom; rečenica s više subjekata; rečenica bez subjekta; krnja rečenica.

Pravogovor i pravopis - Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim u nazivima planeta, kontinenata, okeana država, naroda i naseljenih mjesta; - Pisanje i izgovor superlativa pridjeva;

Primjena naučenih pravila. Osvijestiti upotrebu usvajanja pravopisne norme radi upotreba

Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s dobi

18

19 . .Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije.. u svakodnevnom pisanju i čitanju. učenika. . . Razumijevanje primjene rečeničnih i pravopisnih znakova. .Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka crtica. Prepoznaje trotačku i zagradu u tekstu kao rečenične znakove. a crticu kao pravopisni znak. je (umanjenice i komparativ).Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene.Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva. Primjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima. zagrada.Veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena.

razreda osnovne škole. latinica. ćirilica (bosančica). natpisi na stećcima.prve štamparije. srpskom jeziku: historijski presjek: glagoljica. srpski jezik u porodici srodnih jezika. pravopisu i razvoju standardnoga jezika:voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda. hrvatski. 20 .narodni govori(narječja). prvi rječnici i gramatike). navedene programske jedinice uskladiti sa predispozicijama učenika te ih uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). hrvatskom. do 9. hrvatskom. arebica. Povelja Kulina bana.RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • • • • • Bosanski. srpskom jeziku (Humačka ploča. (Ishodi učenja u gramatici.od 6.prva štampana djela. Spomenici pismenosti u bosanskom. pravogovoru. Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik Pisma u bosanskom.

po izboru samih nastavnika od punuđenih djela. Pilić:”Mrvice iz dnevnog boravka” 2. A. Isaković: «Lijeve priče» 7.SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1. Branko Ćopić: «Orlovi rano lete» 3. D.dijete iz limenke” 11. Milošević: «Djeca su vojska najjača” (izbor) 10. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor djela može mijenjati). Kemal Mahmutefendić: «Roman o novčiću» 4. 21 . Zvonimir Balog:”Nevidljiva Iva” 5. Defo: “Robinzon Kruso” 12. Željko Ivanković: «Zvjezdangrad» 8. S. Džemaludin Latić: «Srebrena česma» 9. Miroslav Antić: «Plavi čuperak» 6. V. Mark Tven: “Doživljaj Haklberi Fina” (Napomena: u toku jedne školske godine obraditi 8/9 lektirskih djela. Neslinger:”Konrad. K.

) Također. vježbi usmenog i pismenog izražavanja. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka.stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. odgojnosti. biblioteka). razvoj standardnog jezika). teorije i interpretacije književnosti. radio.hrvatski.etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. metodičari). priručnici za nastavnike. internet.te medijske kulture. pravopis. 3. b) rasporedu.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. te dvije školske pismene zadaće). tekstualne adekvatnosti itd.prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama.Videočitanka. reprezentativnosti. 4. 5. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. periodika. pisci. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka). umjetničke. zadaci. Kultura izražavanja. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim.kao i principima integracije i korelacije. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. priručnici za učenike(radne sveske). čitanačkih i lektirskih). Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. televizija. muzičkom kulturom i dr. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). rječnik. pravogovor. 22 . Medijska čitanka.srpski jezik i književnost u VI razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1.metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. Jezik (gramatika. Osnovni ciljevi. Vodič kroz lektiru. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti). Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. likovnom kulturom. Naš jezik. te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti. Književnost (interpretacija književnih tekstova. 2. Medijska kultura (strip.. egzemplarnosti. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda.biografija i bibliografija. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. 6.

STRANI ENGLESKI JEZIK FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 23 .

bus. locirati ljude i • Zabava predmete b) ČITANJE I REAGIRANJE: Zamjenice: . hers. odgovaranjem na • Slobodno pitanja.neodređene (somebody. npr. anybody. godina učenja englesk og jezika • Porodica Učenici će znati: RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: . these. family members and their occupations . which. nobody something. its. ours. prepoznavanjem vrijeme netačnih/tačnih tvrdnji. označavanjem tačnih Svakodnevni pitanja i netačnih izraza.upitne (who.postavljati i Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: odgovarati 1. yours. whose) . npr. neverbalno. osnovne informacije 2. what. život . daily routine.ENGLESKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Učenici će učiti ili ponavljati: Imenice: . that. nešto prošireniji vokabular.npr. bicycle. his. .Porodica. npr. anything. spajanjem slika na poznata • i tekstova. razred Osnov na škola 4.pokazne (this.pravilnu/nepravilnu množinu Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati rječnik vezan za zadane teme. nešto prošireniji vokabular. . theirs) .tražiti i prezentiranjem određenih dijelova odslušanog teksta davati mimikom itd. those) .Svakodnevni život. nothing 24 .brojive i nebrojive . means of transport (npr. verbalno.prisvojne (mine.identificirati i dopunjavanjem nedovršenih rečenica itd. npr.lične (padež subjekta i objekta) . car) 6.

those (boys) . unusual hobbies itd. timetable.opisivati tvrdnji. zero . odrični. npr. i raspoloženja) 2. sposobnosti. nešto prošireniji vokabular. much. vrijeme Pridjeve -Determinatore: . dopuštenja. river. what. these (girls).pridjeve neodređene količine i broja. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na i predmete pitanja.članove: a/an. npr.nepravilno poređenje pridjeva . whose . upitni) Present Continuous (potvrdni.izražavati na tekstova jednostavnim jednostavan rečenicama. cijene. going to an amusement park itd. any. npr. theatre. picnic Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni. nešto prošireniji vokabular. Brojeve traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. količine. neslaganje prepoznavanjem netačnih znanje i tvrdnji. going out to the cinema. . this (girl). npr. the. favourite sports and games. dopunjavanjem neznanje nedovršenih rečenica itd.Slobodno vrijeme. teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara.koristiti spajanjem slika i tekstova.Opisne pridjeve vezane za zadane teme . nešto prošireniji vokabular. mountain. going to the party. . plants. wildlife. neverbalno. odrični. . traženjem određenih informacija. npr. označavanjem tačnih i netačnih . pyjama party. all. which. that (boy). animals. npr. učenici će 25 .Zabava. nešto prošireniji vokabular.upitne. verbalno. some.Priroda. upitni) . surprise party.prisvojne pridjeve . prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih . upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. .Škola. (a) litle . upotrebom novog način: vokabulara u konkretnim slaganje i primjerima/rečenicama. odrični. (a) few.pokazne pridjeve.• Priroda • Škola Razvija nje osnovn og znanja jezika Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: 1. prezentiranjem ljude određenih dijelova teksta (njihov izgled mimikom itd. many. npr.pratiti jednostavne upute obaveze i potrebe. school subjects. pupils’ hobbies.

Red riječi ( nešto specifičniji red riječi uz upotrebu priloga učestalosti npr. dirty Antonime. have to. npr. sometimes) .praviti kratke. .za mjesto . care about us itd. npr. crylaugh Složenice.pravac/smjer.? naučiti koristiti: Afikse. raspravljalo iznenađenje. right.redati ispremetane riječi u Future Simple: shall/will (potvrdni. guitar lessons.pisati kratke sastave na poznate teme itd. can. b) PISANJE Učenici će: . have/have got (potvrdni. npr. niječni. never. nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme Rečenice: . npr. upitni) Modalne glagole. fast Prijedloge.prepričavati/prepisivati kratke tekstove . dirtyclean.PRODUKCIJA različite a) GOVOR Učenici će: osjećaje . ask-answer. left.pisati diktate . dijaloge koji se temelje na temama o kojima se nezadovoljstvo. always. nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme.igrati igrice: po ulogama aktivnostima jezične igre itd. npr. kao i onima . discuss a subject. svojih vršnjaka itd. walk a dog. dramatizirati itd. npr. . npr. orange juice Kolokacije. vezane za zadane teme i gramatiku. . expensive. upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to.govoriti o temama svojim . odrični. vezane za zadane teme. may. razočarenje i .There is a/ There are some… Is there a…? Are there any…. quickly. Ekvivalente prevoda čestih i ključnih riječi.oblik Glagole be.vrijeme. jednostavne kao što su: zadovoljstvo.prepričavati kratke priče i šale sl. sva lica jednine i množine Priloge. must Zapovjedni način. vezane za zadane teme. last week.pjevati dječije pjesmice svakodnevnim . npr.sudjelovati u razgovoru o zadanim . west . last year .dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke . uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 26 . vezane za zadane teme.recitirati. school choir. east.način.

značaj ishrane za zdravlje. upoznavanje sa najpoznatijim izvođačima na engleskom jeziku) .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik 27 .Biologija ( Dijelovi ljudskog tijela.Muzičko obrazovanje (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike.upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja .) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: .Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije. ples (crtanje.) 3 .Fizičko obrazovanje (sportske aktivnosti i igre) .smislene rečenice INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. muzički instrumenti.Likovno obrazovanje.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene ..ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. oblikovanje itd.. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve . npr : .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . ples. slikanje. elementi dramatizacije) .

snimljenog materijala i reaguju na njih.1 Govor A1. razred – 4. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Čitanje i razumijevanje 28 .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6.1 Pisanje A1. saopštenja nastavnika i učenika. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2. kratke poruke i natpise. upustva. kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija. kraće tekstove.3 Čitanje i razumijevanje A2. opomene.3 ČETVRTA GODINA UČENJA 6 razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje Učenici razumiju: razgovor na poznate teme i uključuju se u isti. jednostavna pitanja.. suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Učenici čitaju: upustva.

Lične poruke i kraće dijaloge. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene 29 . koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima.Govor Učenici: učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. nego počinju i da stiču znanja o jeziku Znanje o jeziku DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Tekst na poznatu temu. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. uz pomoć nastavnika. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Dopunjuju obrasce i rečenice i izrađuju jednostavne projekte Učenici ne samo da prepoznaju i upotrebljavaju. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. recituju i pjevaju poznate pjesme Pisanje Učenici pišu: Jednostavne tekstove poštujući pravopis. govora i pisanja.

oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. uvažavanja. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. SMS). U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). značaj međusobnog razumijevanja. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Nastava stranog jezika. razglednicu. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. postavljanje pretpostavki. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. tolerancije.dijelove teksta. on se treba odvijati prema prilagođenom postojećem programu devetogodišnje osnovne škole. Rad sa djecom s posebnim potrebama Ukoliko se ukaže potreba za rad sa ovom djecom. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. kulture dijaloga. 30 . saradnje. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika. poštovanja različitosti. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika.

loo/ lavatory. those . yard street. Mary’s) Zamjenice: . my. dom Moja okolina Škola Svakodnevni život • Osnov na škola • • 1. bookcase. the Prisvojni pridjevi. name. izvršavanjem uputa i naređenja.trenutne koja čuju sa kasetofona. that. traffic-lights. our. kitchen.: ponavljanjem riječi. 31 . car 6. these. garden. who.Lične . bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. your. • godina učenja • englesk og - - - - Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. npr.boje predmeta odgovora na pitanja koja postavlja nastavnik ili . friend.ograničen broj raspoloženja i stanja b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. itd. povezivanjem određenih ilustracija sa predstaviti sebe ili odgovarajućim tekstom. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. opće .prisvojni genitiv (John’s. itd. prva godina učenja engleskog jezika – dva časa sedmično – 70 časova godišnje Nivo • Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . razred Lično predstavljanj e Porodica Kuća. curtain • Okolina. . her. npr. this. what Pridjevi: . redanjem predmete ilustracija po određenom redoslijedu. govoriti o označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. coffee-table. (nešto prošireniji vokabular) npr.ljude i predmete ili koje su čuli sa kasetofona.Determinatori: Članovi. izraza opisivati: ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik . park. život u gradu i na selu. davanjem kratkih . npr: crtanjem. uncle. grandmother. usebi ili naglas. npr: crtanjem. ispunjavanjem tabela ili aktivnosti dopunjavanjem rečenica itd. npr.pozdravljati na formalan/neformal an način Vještine RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Gramatika Učenici će učiti da koriste i učiti o sljedećem: Imenice: . mother. their Upitni pridjevi. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. a/an.množina . npr. shop. redanjem ilustracija po određenom redoslijedu. • Članovi uže i neki članovi šire porodice. grandfather. his.Upitne. 2) verbalno. • Prostorije u kući i namještaj. izvršavanjem uputa i druge naređenja.Pokazne. tražeći određenu informaciju ili detalje i reagovati: locirati ljude i 1) neverbalno.vlastite. hall. Vokabular Učenici će učiti osnovni vokabular koji se odnosi na date teme npr: • Predstavljanje.Nastavni plan i program za šesti razred. bus station.

da se dobiju kolokacije). ispunjavanjem križaljki. plate. wood.izraziti: . upitna forma) .Mjesto.Present Continuous (potvrdna.davati uputstva i naredbe . post office. theatre.igrati uloge. redati riječi u smisaone rečenice . what(color) . negativna. križaljke Glagoli: . ispunjavanjem tabela. in the kitchen (npr. river. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd.ubacivati. upitna forma) . • Škola.zahtijevati. podvlačiti. tired. school mates. toothpaste. tableware: spoon. negativna. village. cinema. knife.. toothbrush). : kratkim odgovorima na pitanja. get up.odgovarati na pitanja . happy. bad.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom . fork. hungry. nice. school subjects.prepisivati kratke tekstove . school furniture. itd. povezivanjem riječi u stupcima A i B (npr. posters. cup. sleep.zapisivati po diktatu . npr. lake. pjevati i igrati jezične igre - nabrojati dane u sedmici . moliti .Modalni glagol can (potvrdna. rutinske aktivnosti. PRODUKCIJA: a) GOVOR: reći koliko je sati Učenici će: .ispunjavati tabele. main parts of the face/body – nešto 32 . npr.ideju posjedovanja b) PISANJE: Učenici će: . recitovati. good. npr. upitna forma) Prilozi za: .sposobnost/nesp osobnost da nešto urade (I can … I can’t . pupils’ things.Opisni. dovršavanjem rečenica.Pomoćni glagol be . sad. bridge. in the bathroom (npr. osnovni pridjevi. fine. here. itd.svakodnevnim aktivnostima i radnjama - brojati ljude i predmete (How many … are there?) 2) verbalno. scared. negativna. wash (npr. npr. hill. thirsty park.Present Simple (potvrdna. there • Svakodnevni život. glasses). trees.

u vezi sa datim temama. busstop.(John’s book. učenici će učiti da koriste: Afikse. in. cupboard. make noise. –s. turn on/off the radio/ the television. negativnoj. miss the bus. on. hungrythirsty.sad. clean. npr. car. today. after Rečenice: . sports. itd. itd. work.Mjesto. learn. upitnoj i zapovjednoj rečenici . shop-window. have breakfast/lunch /dinner. . my house) . at.There is a …There are two … prošireniji vokabular). at . u vezi sa datim temama i gramatikom. wardrobe. Osim što će stalno proširivati vokabular. in. now. npr. npr. Prijedlozi za: .Vrijeme. npr. phone-box Kolokacije.Vrijeme. u vezi sa datim temama.dirty Složenice. clean . npr. 33 . job. itd. happy. ing Antonime. walk. bus. u vezi sa datim temama.Red riječi (osnovni red riječi u potvrdnoj. npr. npr.dovršavati rečenice itd.

kao npr. Matematika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Moja okolina. Maternji jezik. u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Muzička kultura. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. pravopisa. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Likovna kultura. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. 34 . te gramatike predviđene za ovaj razred. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Geografija. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti.

rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.Učenici će: . .upoznavati različite kulture i tradicije.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. 35 .

Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. koji govore o svakodnevnom životu. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. vremenska prognoza).NJEMAČKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. Povremeno mu može zatrebati pomoć. u prodavnici).3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate 36 .

naučenih izraza. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. slobodno vrijeme 4. grad 7. seosko imanje 8. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. jednostavan diktat). škola – nastavni predmeti. Od ovog razreda pa nadalje učenici počinju svjesno usvajati znanje o jeziku. vrijeme na satu 3. Znanje o jeziku PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. narodi. kupovina odjeće 10. saobraćaj. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. zemlje. TV-emisije 6. raspored časova 2. lične podatke. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. prijevozna sredstva 37 .• • Pisanje • • • • riječi. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. jezici 9. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. druženje 5.

npr.popunjavanjem praznina u tekstu.prezent glagola können u jednini i množini. .Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu . dein.imperativ za 2.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) . lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. npr: razvrstavanjem slika. das Schwein Zemlje. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch.. sehen. unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: . Zamjenice: .imenovati zgrade u gradu . označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.opisati ljude i predmete . dort. der Park Wo ist das Kino? Hier.dopunjavanjem teksta . es) u akuzativu . Er spricht Englisch. . ihr. das Kino.Lične zamjenice u jednini (ich. govoriti o svojim omiljenim predmetima. Erdkunde. pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta. essen.govoriti o trenutnoj aktivnosti . die Post.Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje . links. lesen…) . pravilne glagole te nepravilne glagole fahren. sprechen.. . er. .u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben. die Tafel. . das Schaf. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . sein.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) . . jednostavne informacije i sl. jezici: Er ist Engländer. npr. .: . rechts Seosko imanje: der Bauernhof.izvinuti se .Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno.imenovati nastavne predmete. . narodi.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: 38 .negativan i upitni oblik glagola. :schlafen. : Škola Deutsch. Tiere.čitati rečenice i kraće tekstove. npr: . .. . das Theater. Mathe.za izražavanje želje oblik möchte .Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein.. die Bücher.povezivanjem slike i slušanog teksta. du.imenovati domaće životinje i opisati ih . die Kuh.razvrstavanjem slika. npr.: ..imenovati TV-emisije . der Supermarkt. pridruživanjem slike tekstu. . das Pferd.popunjavanjem tabela i sl. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje.davanjem kraćih odgovora.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova . Grad: das Kaufhaus. Sie kommt aus Österreich.lice jednine i 2. Kupovina odjeće Die Jacke gefńllt mir.tražiti i nuditi pomoć. Sie spricht Deutsch. sie. Ich finde die Jacke schön und modern.imenovati evropske zemlje i određeni broj stranih jezika . Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.

samostalno napisati kratki tekst (razglednicu.od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. odgovarati na pitanja. oder Saobraćaj. postavljati jednostavna pitanja.prepisivati rečenice i kraće tekstove. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . SMS. Womit möchtest du reisen? PISANJE Učenici će: .dopunjavati izostavljene riječi. govoriti o aktivnostima i određenim situacijama Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und. čestitku) 39 . jednostavnim rečenicama opisivati. pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. voditi dijaloge prema datoj skici. prijevozna sredstva: Wir reisen mit dem Zug. pjevati. . igrati uloge.rekonstruisatii riječi. aber. . .- recitovati.

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će se primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiteta uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj međusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik u kontinuitetu pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).

40

Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina (život u gradu, život na selu, kupovina, saobraćaj, prijevozna sredstva), Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

41

PRVA GODINA UČENJA, VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično– 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Cilj nastave njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva stjecanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da učenika osposobi da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje • • • • • • • • • Očekivani rezultati učenja učenik može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagovati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći određenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reprodukuje napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije

Govor

42

Pisanje

• • • •

Znanje o jeziku

prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika pa nadalje učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 11. pozdravljanje, predstavljanje, utvrđivanje nečijeg identiteta 12. školsko okruženje 13. članovi porodice 14. život učenika za vrijeme nastave i odmora 15. dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba 16. vremenske prilike 17. brojevi do 100 18. kazivanje vremena (puni sat, pola sata) 19. proslava rođendana 20. seosko imanje, životinje 21. odlazak na raspust

43

Funkcije i sposobnosti
Učenici će znati: - pozdravljati se na formalan i neformalan način, - predstaviti sebe i druge, - reći koliko imaju godina i odakle dolaze, - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici, - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba, - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati, - reći kakvo je atmosfersko vrijeme, - brojati do 100, - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati rođendan, - nabrojati domaće životinje, - nabrojati osnovna prijevozna sredstva, - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine
SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno, npr.: - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 3) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona , - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 3) neverbalno, npr: razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno, npr: - davanjem kraćih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: - recitovati, pjevati, - postavljati jednostavna pitanja, - odgovarati na pitanja, - igrati uloge,

Gramatika
Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - Prisvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben, - prezent pravilnih glagola, - prezent glagola können, - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola,

Vokabular
Učenici ce usvajati odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Wiedersehen! vokabular koji se

Tag,

Guten

Morgen,

Auf

Predstavljanje: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank...

Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: - do 100 Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge

Rođendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko imanje: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein

44

- pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE Učenici će: - prepisivati pojedinačne riječi , rečenice i kraće tekstove, - rekonstruirati riječi, - dopunjavati izostavljene riječi, - od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice, -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za rođendansku proslavu)

za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Atmosfersko vrijeme: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviđene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani ¸ za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.

45

Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima.Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Interkulturalne vještine Učenici će: . Maternji jezik. Matematika. Muzička kultura. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Likovna kultura. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. kao npr.upoznavati različite kulture i tradicije. . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Moja okolina. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Geografija. 46 .

te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove Čitanje i razumijevanje 47 . Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. naglasak. kao drugog stranog jezika. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. odnosno A1. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. radoznalost i kreativnost. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • prepoznavati slova i napisane riječi.1 u govoru i pisanju. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. kratke dijaloge o poznatim temama.FRANCUSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole.

Govor • • • • pravilno artikulirati glasove. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. naglašavati riječi. Pisanje Znanje o jeziku • • 48 . prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku.

npr.ljude i predmete . son. élève. .Lične m’appelle …Je suis. se lever. table. glumljenjem. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća.). se être. ton.Prezent Svakodnevni život.locirati ljude i predmete . père. glumljenjem (npr.boje predmeta . une. sretan).pozdravljati . koji su najčešće u armoire. Zamjenice • Predstavljanje: Je .. raspoloženje. autobus. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. iz crtića).Opisne pridjeve à manger. Il a les cheveux 49 . soeur. itd. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. mère. la. itd Glagole . povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. frère.Upitne. sa namještaj: cuisine. chambe. • Bliža okolina: rue.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6. onih koje označavaju neku aktivnost. arbre. se promener.Prisvojne pridjeve. les grand. pokazivanjem. povratnih manger glagola i • Moje lice. grand. tužan..sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. npr. • Prostorije u kući i ta. • Škola: enseignant. (triste.brojati predmete . crtanjem.: gestikuliranjem. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. lit. jardin. pravilnih laver.reći koliko je sati – puni sati . pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju.: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.Članove. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. upotrebi.dopadanje . des. crtanjem.itd.opisati . petit. gestikuliranjem.ograničen broj raspoloženja . parc. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . chaise. le. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. beau. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. cahier. sale . izvršavanjem uputstava. npr. un. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. 2) verbalno. redanjem slika itd.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr.identifikovati ljude i predmete .predstaviti sebe ili druge .) livre. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. Au revoir itd. npr.mère. ma.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. père mon. lijepljenjem slika. pravljenjem/oblikovanjem stvari . množina Salut. grand.. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. dormir. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. qui? C’est …. moje tijelo. npr. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. najosnovnije. 2) verbalno. brojeve itd. npr. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno.izraziti . prendre l’ glagola. l’. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . malheureux. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima.

dans. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. bruns. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. razglednicu SMS poruku) . faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . Sale à manger. Prendre un bain. učiti pisati pomoću igara na CD-u. blanc itd. mjeseci. De quelle couleur est…? rouge. npr. pjevati i igrati jezične igre. • Raspoloženja: heureux.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.Imperativ Priloge za mjesto. pisati kraki. zamjenjivati inicijale punim riječima. grand – petitl Složenice. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. u vezi sa datim temama. podvlačiti. blonds. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. devant. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. avec. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. u vezi sa datim temama i gramatikom. Bon – mauvais. igrati uloge. ubacivati. npr. u vezi sa datim temama. il fait froid. davati uputstva i naredbe . godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. npr. là. jednostavan tekst prema tekstu modelu. ici. –s Antonime. npr. de (u osnovnim značenjima) 50 . recitovati.à. sac à dos. jaune. itd Kolokacije. • noirs. u vezi sa datim temama.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon.sur. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. redati riječi po određenom redoslijedu.

kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . ples. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. npr.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . npr: . njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirani za isti. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika.kroz crtanje. 51 . Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. u početnoj fazi učenja pogotovo. slikanje. pravopisa. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Ovo može podrazumijevati npr. ples) . Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) . te gramatike predviđene za ovaj razred.Matematika. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i širiti svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. moja okolina.

koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori.Učenje kako učiti Učenici će da: . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 52 . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi).budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.

Čitanje i razumijevanje Govor 53 . dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku. A 1. radoznalost i kreativnost. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulisati glasove. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju.1 u govoru i pisanju. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa. kratke dijaloge o poznatim temama. kao drugog stranog jezika. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • prepoznavati slova i napisane riječi. odnosno A1. naglasak. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. naglašavati riječi. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente.PRVA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja.

chambe. élève.identificirati ljude i predmete . pokazivanjem. mère. Il a les cheveux 54 .ograničen broj raspoloženja . najosnovnije. 2) verbalno. (triste. iz crtića). biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. arbre. table.Upitne. parc. autobus.).ljude i predmete . se lever. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. frère. redanjem slika itd. crtanjem.) livre. un.Prezent Svakodnevni život. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. množina Salut. glumljenjem (npr. Zamjenice • Predstavljanje: Je .Opisne pridjeve à manger. moje tijelo. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju.. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju.Članove. père. la.: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno.itd. son. sretan). npr. tužan. Au revoir itd. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. koji su najčešće u armoire. itd Glagole .dopadanje . lijepljenjem slika.reći koliko je sati – puni sati .predstaviti sebe ili druge . npr. 2) verbalno. izvršavanjem uputstava. se être.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6. • Bliža okolina: rue. dormir.: gestikuliranjem. povratnih manger glagola i • Moje lice. • Škola: enseignant. une. jardin. petit. npr. npr. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. ma. père mon. l’.brojati predmete . razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća. • Prostorije u kući i ta. pravilnih laver. raspoloženje. gestikuliranjem.mère. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. brojeve itd.izraziti . npr. lit. chaise. onih koje označavaju neku aktivnost. soeur. glumljenjem. sa namještaj: cuisine. pravljenjem/oblikovanjem stvari . popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. itd. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: .: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. grand. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. sale . le. qui? C’est …. . les grand.locirati ljude i predmete . crtanjem.Lične m’appelle …Je suis. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici.Prisvojne pridjeve. ton.. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. prendre l’ glagola.boje predmeta . zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima.. npr. cahier. des.opisati .pozdravljati . beau. upotrebi. grand. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. se promener. malheureux.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean.

davati uputstva i naredbe . recitovati. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. pjevati i igrati jezične igre. dans. Bon – mauvais. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. u vezi sa datim temama. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. noirs.Imperativ Priloge za mjesto. npr. avec. podvlačiti. u vezi sa datim temama i gramatikom. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. mjeseci. bruns. zamjenjivati inicijale punim riječima. npr. npr. ici. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. De quelle couleur est…? rouge.sur. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. jednostavan tekst prema tekstu modelu. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. u vezi sa datim temama.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. igrati uloge. redati riječi po određenom redoslijedu. blanc itd. –s Antonime. pisati kratki. • Raspoloženja: heureux. ubacivati. Sale à manger. là. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. Prendre un bain. razglednicu SMS poruku) . itd Kolokacije. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. devant. npr.à. učiti pisati pomoću igara na CD-u. de (u osnovnim značenjima) 55 . grand – petitl Složenice. blonds. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . jaune. u vezi sa datim temama. sac à dos. il fait froid.

Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. ples) . u početnoj fazi učenja pogotovo.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. te gramatike predviđene za ovaj razred. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. . moja okolina. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. npr. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . slikanje.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . .kroz crtanje. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. npr: . ples. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. pravopisa. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Ovo može podrazumijevati npr. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) .matematika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. 56 . no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour).

budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. . 57 . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni tekstovi).ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama.Učenje kako učiti Učenici će da: . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. . a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. .

Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. kosmopolitizmu. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. 58 . više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. toleranciji. Pored toga. a u okviru nastave stranih jezika. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. duhu tolerancije. humanizmu i internacionalizmu. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski.ARAPSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ARAPSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. kao i sjevernom Afrikom. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uslovljen višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika.

VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. a ne o jeziku . vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) kreativnosti . ovladavanje osnovnim leksičkim.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica razvijanje razumijevanja i logičkog .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema . razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja 59 . upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. fonetskim i gramatičkim minimumom.čitanje riječi. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenju jezika . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje radoznalosti i . NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.

tanwin.- - pamćenja razvijanje temeljitosti. nastavci gramatičkog ženskog roda. ponoviti osnovne fraze. tašdid. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. 60 . lične i pokazne zamjenice. pisanje određenog člana. pisanje tanwina u akuzativu. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. i provjeriti da li su usvojeni: sukun.

brojevi) . .Porodica i članovi porodice (zanimanja) .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 61 .Brojevi do 100 .povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .Lične zamjenice (množina) . imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn. .) . GOVOR: Učenici će: . . genitivne veze. .Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1.Izražavanje vremena (puni sati) . imitiranjem .Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle .Opisati slobodne aktivnosti (sportske.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Pravi prijedlozi . . -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju. npr.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno. Gramatika . kuću.Brojati od 1 do 100 . njihova zanimanja i interesovanja . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .Kupovina (voće.Predstaviti sebe i druge .Nivo VI razred Osnovna škola 4.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. pjesmice.Genitiv poslije prijedloga . kulturne i dr.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. lice množine) . ponavljanje.gestikuliranjem.bojenjem navedenih predmeta / osoba . povrće.Opisati školu.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu . crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.: .pjevati. prepoznavanje.Imenovati članove svoje uže porodice. 2) verbalno.Izražavanje glagola “imati” .Direktni objekat (akuzativ) .Genitivna veza . npr: . npr. sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: .Perfekat .Komparacija pridjeva .Opisati (grad.Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi.ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.Pravilna množina .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. 2) verbalno.Dvojina . .Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) .Aktivnosti u nastavi .Nabrojati dane u sedmici .Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati .: .Pridjevi . . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati 1) neverbalno. npr: .

.. .nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. . imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen.samostalno konstruisanje sintagmi. izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune). .itd.. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. 62 .popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? .glumiti.recitovati kraće pjesmice.takmičenje u pisanju brojeva itd. PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili.

Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika. kulture dijaloga. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će 63 . primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. govora i pisanja. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. saradnje. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. U radu na tekstu podjednako će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. poštovanja različitosti. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. razglednicu. uvažavanja. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. značaj međusobnog razumijevanja. Nastava stranog jezika. postavljanje pretpostavki. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja se mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. tolerancije. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. SMS). kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti.

64 . Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. prijevozna sredstva). Muzička kultura. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Likovna kultura. Matematika (brojevi). jezici). saobraćaj. Geografija (zemlje. Maternji jezik. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. Interkulturalne vještine Učenici će: . U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. kao npr. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. život na selu. narodi.upoznavati različite kulture i tradicije. kupovina.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način. . Moja okolina (život u gradu. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju.

kao i sjevernom Afrikom. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. 65 . upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Pored toga. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. duhu tolerancije. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. toleranciji. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. ovladavanje osnovnim leksičkim.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. a u okviru nastave stranih jezika. fonetskim i gramatičkim minimumom. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. humanizamu i internacionalizmu. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. kosmopolitizmu.

čitanje riječi. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. predanosti i preciznosti u učenju jezika .razvijanje samostalnosti u govoru .razvijanje pozitivnog stava prema .razvijanje radoznalosti i .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja .sloboda i samostalnost u govoru učenju jezika .VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično/ 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.razvijanje temeljitosti.čitanje jednostavnih rečenica kreativnosti . razvijanje samostalnosti i kreativnosti. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) .putem igara.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika . a ne o jeziku . NIVO: PRVA GODINA UČENJA .učenje jezika.postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica 66 . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.kratki usmeni i pismeni odgovori pamćenja .razvijanje razumijevanja i logičkog . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno .razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku .

Koristiti jezička znanja koje su učenici stekli tokom učenja BHS-jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi učenike da sami dolaze do određenih zaključaka. vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. sukun. tašdid. 67 . usvojiti: osnovne oblike slova. varijante pisanja slova. kratke i duge vokale.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i početnu fazu učenja arapskog jezika. uz učenje osnovnih fraza. Neophodno je. tanwin.

la) Upitne partikule (hal.Kuća . `ala) Upitna riječ “'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Učenici će: Učiti samo osnovni vokabular.: . Kroz dijalog (igre. ponavljanje.Odjevni predmeti Funkcije i vještine Učenici će znati: .ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona .slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.Pozdravljanje i upoznavanje . pjesmice. npr.podvlačenjem pojedinih riječi.Bliža okolina .Svakodnevni život . 'ila. .Nabrojati dane u sedmici . 'anti. . 2) verbalno.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .Škola . i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. 'a) Prijedlozi (fi. npr: .Nivo VI razred Osnovna škola 1. harihi) Vokativna partikula “ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am.Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. . min. .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.gestikuliranjem. nahnu) Upitne zamjenice (man. ma) Pokazne zamjenice (hara.dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu .: . Gramatika Lične zamjenice ('ana. 'anta.Imenovati članove svoje uže porodice .Predstaviti sebe i druge .Porodica i prijatelji . npr. imitiranjem .Reći koliko je sati (puni sat) .povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.Brojati od 1 do 10 .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. huwa. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme . . 68 . prepoznavanje.Pozdravljanje na formalan i neformalan način . koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. hiya.podvlačenjem riječi koje su učenici čuli 2) verbalno. npr: .

takmičenje u pisanju brojeva itd.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. .GOVOR: Učenici će: . . . . PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili.pjevati.rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova.recitovati kraće pjesmice.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . izostavljajući određena slova koje učenici treba da popune) . .glumiti. 69 .itd..popunjavanja slova (npr: Gdje su nestala slova? nastavnik ispisuje riječi na tablu.

S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Muzička kultura. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Matematika. Geografija. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenje i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Likovna kultura. te gramatike predviđene za ovaj razred. kao npr. 70 . Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Moja okolina. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. u početnoj fazi učenja pogotovo.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. pravopisa. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Maternji jezik. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti.

učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. 71 .upoznavati različite kulture i tradicije. . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.Interkulturalne vještine Učenici će: .

MATEMATIKA 72 .

-usvajanje pojma relacije i funkcije.MATEMATIKA VI RAZRED 4 sata sedmično PODRUČJA CILJEVI Znanje Sticanje znanja: -poznavanje i upotrebu matematičkih simbola -usvajanje pojma skupa. -usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima. uspoređivanja. kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom. -rješavat će jednostavnije jednadžbe i nejednadžbe u Q+. -računanja s mjernim brojevima za kutove (+. oduzimati. -. odnosno funkciju . razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi. -prepoznati relaciju. -usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+. -prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke). -usvajanje znanja o višecifrenim brojevima. množiti i dijeliti uglove. unije. -grafički sabirati. -računanje pomoću džepnog računala. oduzimati i množiti uglove. -računanje aritmetičke sredine dva ili više brojeva. sabiranje i oduzimanja uglova. -upotreba brojeva u različitim kontekstima. presjeka. -prepoznati. -grafičkog prenošenja. jedinica za mjerenje uglova. . u drugim predmetima i svakodnevnom životu. -naučit će izračunavati postotak od zadanog broja. 140 sati godišnje OČEKIVANI REZULTATI Učenik će znati: -matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova. -o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza. razlike i direktnog produkta skupova.procjeniti i provjeriti tačnost rezultata. -znat će računski sabirati. -obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+. -računanja postotka. -o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom «na jednom mjestu». •. -sa sigurnošću obavljati računanja u skupu No rješavati matematičke izraze. -modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uslovima. -usvajanje različitih uglova. 73 . njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu. razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole -prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa No. :). -poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine. -računati pomoću džepnog računala. mjerenje uglomjerom. kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva. -nacrtati zadani ugao.

-prostornog organiziranja i orijentiranja. -slijeđenja niza uputa. -induktivnog i analognog zaključivanja.Sposobnosti i vještine Razvijanje sposobnosti i vještina: -poređenja -nizanja. -prepoznavanja obrasca.. paralelnih i okomitih pravaca. -koristiti pomagala za crtanje uglova. -nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke. Vrijednosti i stavovi Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: -razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih. -učenik će naučiti prepoznavati unutrašnje vlastito razmišljanje i vlastito prosudjivanje. -o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -induktivnog mišljenja. -matematičkog jezika. -prikupljanja. -pripremati se za određeno napredovanje. -ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja. kao i uspjehu drugih. posebno kolektivnog (timskog) rada. -važnosti radovanja osobnom uspjehu. -uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Učenik će: -pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. . emocija i doživljaja -pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti. selektiranja i korištenja informacija Učenik će moći: -promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati. -prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu 74 . -raditi po određenom planu. -naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih. -različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja. -pozitivnim crtama osobnosti. -matematičkim jezikom moći izražavati opće ideje. -procjenjivanja.. pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće. -poboljšati ličnu «listu» motiva . -samopuzdanja i samoaktualizacije. -rada. -vizualizacije i vizuelnog grupiranja. spremnosti da se pomogne drugim).

mnogougao (mnogokut). Komplementni i suplementni uglovi. relacije i preslikavanja Tematske jedinice Skupovi. ugao (kut) 3. 75 . ugao (kut) Tematske jedinice Izlomljena linija. TEMA – Razlomci 1. Ugao ( elementi. Dvije kružnice.TEMA. tupi. Prava i kružnica. Susjedni i usporedni. TEMA – Kružnica.Djeljivost brojeva 5. nula. kružni luk i tetiva.TEMA.Skupovi.Programski sadržaj: 1. Uspoređivanje uglova. minuta. Računske operacije s mjernim brojevima za uglove.Kružnica. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. unija i razlika skupova. Prenošenje uglova. Vrste uglova: puni. Relacije. 2. obilježavanje). krug. relacije i preslikavanja 2. kružnica i krug.Prirodni brojevi 4. opruženi. Mjerenje uglova (jedinice: stepen. Konveksni i nekonveksni uglovi. TEMA . Središnji ugao. Funkcije (preslikavanja). Presjek. sekunda). TEMA .Skupovi. krug. uglomjer. Direktni produkt skupova. pravi. TEMA . oštri.ugao. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni.

4. Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore.TEMA. faktori i sadržaoci prirodnog broja. Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima.3.9.Prirodni brojevi Tematske jedinice Skup N i N0. 76 .TEMA. 5. distributivnost. Prosti i složeni brojevi. Izrazi s promjenljivim. Uspoređivanje razlomaka.25. Razlomci veći i manji od 1. oduzimanje. Razmjera (omjer). Najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva.3. Brojnik i nazivnik. Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2.Djeljivost u N0 Tematske jedinice Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r). Sabiranje. b e N). množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Djeljivost zbira. postotak. razlike i proizvoda prirodnih brojeva. Proširivanje i skraćivanje razlomaka. Decimalni i postotni zapis razlomka. TEMA. 4. Svojstva računskih operacija: komutativnost. Zajednički djelitelji brojeva. asocijativnost. Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza). Djeljivost u skupu N0.Razlomci Tematske jedinice Pojam razlomka b/a ( a.

i logički ih povezivati. RELACIJE I PRESLIKAVANJA Skupovi. Učenici trebaju usvojiti: skup i element skupa kao osnovni pojam. Nastavnik će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu učenika. Presjek. Zahtijevat će od SKUPOVI. nova svojstva. prvu i drugu koordinatu uređenog para. PONAŠANJA Učenik treba radeći s Razvijanje osjećaja za percepciju priborom za prostora. UGAO (KUT) Izlomljena linija. Tekstualni zadaci. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. odnosno funkciju. motoričke preglednost. za posmatranje Učenik se treba raznih uglova i osposobiti za SPOSOBNOSTI AKTIVNOSTI UČENIKA Učenik treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. Razvijanje odgovornosti za Treba razviti osjećaj samostalno obavljanje zadataka. Poticati će učenika na rad. Treba osjećaja za urednost promatrati i otkrivati pri crtanju. za geometriju razvijati urednost. Aritmetička sredina danih brojeva. Trebaju definisati relaciju. KRUG. sposobnosti kao i preciznost u uvježbavati oko da pravilno procjenjuje mjerenju. Trebaju znati nacrtati zadane tačke na koordinatnom pravcu i u koordinatnom 77 . Direktni produkt skupova. jednakost uređenih parova. Koristiti udžbenik . Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici). zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA ŠESTI RAZRED (devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE VRIJEDNOSTI. Brojna vrijednost izraza. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Nastavnik će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da učenici usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate određene zakonitosti.Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva. KRUŽNICA. Relacija. Izrazi s promjenljivim. Razvijanje slike koje crta. Uređeni par. unija i razlika skupova. STAVOVI. Funkcija. Brojevni izrazi sa zagradama.

Prenošenje uglova. ravnina. mjerenje. komplementarni uglovi. Učenik treba usvojiti crtanje. Učenik treba naučiti definirati pojmove koji ga okružuju.). Jedinice za mjerenje uglova. a osnovne pojmove «razumjeti». Ugao. prava. za procjenjivanje rezultata i za pomoć ostalim učenicima. sistemu u ravni. Učenici trebaju znati koji su osnovni pojmovi u geometriji (tačka.. minute. Poticat će učenike na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja. Jedinice za mjerenje uglova: stepen. Mjerenje uglova Računske operacije sa mjernim brojevima za uglove Suplementarni. Kod učenika treba potaknuti rad po planu. a koji su i izvedeni pojmovi (dužina. uspoređivanje. izlomljena linija. središnji ugao. prostor. oduzimanje uglova. učenika da uredno rade i da ravnomjerno raspoređuju crteže na listu papira. Vrste uglova. i sekunda.mnogougao. njihovih veličina. Središnji ugao. skup). mnogougao.. kružnica. Stepen (stupanj) povezati sa stepenima iz geografije. Razvijanje zapažanja i izvođenje zaključaka. sabiranje. radi povezivanja gradiva i lakšeg usvajanja. kružnica (kružna crta) i krug. kao i množenje uglova prirodnim brojem. Uspoređivanje uglova. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. Učenik treba usvojiti i razviti matematički jezik. Insistirati će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. samostalan rad s geometrijskim priborom. Uočavati sličnosti između algebarskih i geometrijskih zadataka. 78 .. krug. Prava i kružnica.

Izrazi s promjenljivim. Učenici trebaju znati koristiti svojstva računskih operacija. Insistirati na skraćenom dijeljenju i množenju. kao i koje zagrade će prije računati. kao i volja za rad i za iskazivanje pozitivnih rezultata rada. Prati izlaganja nastavnika. Uči kod kuće i radi domaće zadaće. 79 . gdje se trebaju koristiti olakšice. Učenik treba samostalno odlučivati koju operaciju će prije rješavati. grupnom i frontalnom radu.PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0. Koristi različite metode i strategiju praćenja postignuća i sposobnosti učenika. Uvježbavati rješavanje zadataka s općim brojevima. Prati izlaganje nastavnika. Koristi udžbenik i literaturu. Razvijati misaonost i logičnost kroz rješavanje različitih zadataka. asocijativnost. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. Svojstva računskih operacija: komutativnost. da učenici uvježbaju red računskih operacija i oslobađanja od zagrada. Aktivno sudjeluje u svim oblicima nastavnog rada. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualno . Razumijevanje prirodnosti i prirodne logičnosti u radu sa prirodnim brojevima. Svjesno preuzimanje odgovornosti za urađeno. Pozitivan odnos prema radu. Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke. Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. Vježbati zadatke s više računskih operacije i zagrada. sredstava i modela. distributivnost. Učenici trebaju savladati sve računske operacije. Razvijanje i jačanje samopouzdanja u vlastitu sposobnost učenja i zaključivanja. sa i bez zadanih vrijednosti općeg broja. oduzimanje. Sudjeluje u stvaranju obrazovnih situacija. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik. Pridruživanje brojeva po danom pravilu (brojna vrijednost izraza). Sabiranje (zbrajanje) .

Potiče učenike da pitaju i da traže odgovore. 9.. kako bi saznao da li su svi učenici razumjeli postavljene zadatke. 4. kod kuće ili u školi. 80 .. Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje. 3. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. Razvijati maštovitost i sposobnost percepcije bitnog od nebitnog. kao i najveći zajednički djelitelj.DJELJIVOST U N0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira. Učenici trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac. Djeljivost sa 2.. Razumijevanje materije i problema. 9. razlike i proizvoda. 6. 10. kao i relativno proste brojeve. 5. 15.. Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. Nastavnik postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore.. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. 5. 6. Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. 10. klasificiranja.. 15. 3. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. razvrstavanja. složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Učenici trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore.. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2. Vještina odabira inovacija. Prosti. Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja. 4. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno. uspoređivanja.

Odmjerava znanja: dovoljnog. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. duljine. x+a>b. Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). kao i 81 . (x-a)+b=c.RAZLOMCI -Pojam razlomka -Uspoređivanje razlomaka jednakih nazivnika. Izrađuje didaktički materijal. x-a>b. -Uspoređivanje razlomaka sa jednakim nazivnikom. Cijelo i razlomljeno. Induktivno mišljenje. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. Računa postotak. vremena. polovine. . (Origami japanska tehnika savijanja papira. Usklađuje zadatke i probleme spram mogućnosti učenika. x-a=b. Crtežima prikazuje zadane brojeve i čita nacrtane dijelove kako bi zapamtio zapis. Geometer's Sketchpad. Procjenjivanje.) -Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( a+x<b. Preko mjernih brojeva: površine. Geogebra . Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. polovi i dijeli. množenja i dijeljenja razlomaka.. srednjeg i visokog nivoa. -Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( x+a=b. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. (x+a)b=c.. Usvaja algoritme zbrajanja. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. Crta i reže. a-x=b. preklapa i mjeri. x-a<b. Rješava različite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. jednakih i različitih razlomaka. trećine.programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa između cijelog i njegovih dijelova.) -Množenje razlomaka. kao i zapis istih. Razmjeru rješava kao jednakost dvaju Vizuelno raščlanjivanje i grupiranje. Individualno prilazi učenicima kod rješavanja složenijih zadataka. -sabiranje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika -Proširivanje i skraćivanje razlomaka. a-x<b. Učenik usvaja pojam cijelog. Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opšte odnose izmedju dijela nečega i kolektiviteta ( cjeline) Prati aktivno rad na satu i pri tome usvaja nova znanja. a-x>b. Primjenjuje modele interaktivne nastave. i odgovarajućih zadataka određuje razlomke izražene manjim odgovarajućim jedinicama. -Dijeljenje razlomka razlomkom. -Sabiranje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika.

82 . a:x=b. razlomaka (primjena na nastavi geografije.) -Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka. x:a=b. izračunavanje udaljenosti na karti). -Razmjera i njena primjena. Zadatke osmišljava tako da učenike potiče na razmišljanje. -Dijeljenje razlomka razlomkom.-Uspoređivanje razlomaka -Zbrajanje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. ax-b=c. ax+b=c. -Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b. -Množenje razlomaka. -Postotak. između samih dijelova cijelog).

TEMA. krug. do određenog stepena formalizuje. -Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa.) dožive kao skupove točaka. -Dijagramom uvesti produkt skupova.Skupovi. jedinice za mjerenje uglova. -Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima. : . kao osnovnih pojmova. -Odnose između geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju. ( po mogućnosti koristiti namjenske računarske software ( npr. koji su učenici ranije poimali više intuitivno. kao i za koordinatni sistem u ravnini.Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. presjeka. •. ugao Već ranije učenik je upoznao oblike kruga i kružnice. pomoću različitih primjera iz učenikovog svakodnevnog okruženja. 2.Kružnica. polupravac. u ovoj se temi.Uvođenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruisanje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. sekunda): +.Ova su znanja bila na intuitivno konkretnoj razini (kružnica je bila granica kruga). -Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova.Učenici sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka. uglomjer. U ovom programu učenik ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. -Navesti učenike da sami prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini. razlike kao i produkte skupova. presjek i razliku skupova.. formalizaciji ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. izlomljena linija.TEMA. 83 . minuta. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije ) -Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije. -S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova. dužina. -. Međutim. relacije i preslikavanja Skup. .. -Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke. -Navesti učenike da naučene geometrijske likove (pravac.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1. zaključujući da su te udaljenosti jednake.

4. -Uvježbati svojstva računskih operacija.Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba. odnosno sa jednakošću a = b q. proširivanje i produbljivanje znanja koja je učenik usvojio ranije. 84 . -Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti.Djeljivost brojeva Kroz niz primjera učenik treba da količnik “a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r . -Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. izračunavanje i oslobađanje zagrada.Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme. pomoću prstiju lijeve i desne ruke.…) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem. -Ponoviti sve računske operacije sa brojevima.Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2. -Tvrdnje o djeljivosti učenici trebaju naučiti kroz različite «plastične» primjere.TEMA. Ovdje prevashodno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu. osobito distribuciju množenja prema zbrajanju i oduzimanju. Međutim. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve. u najvećem dijelu. množenje prirodnih brojeva kojima je zbroj posljednih brojeva 10. postaviti kao ponavljanje.3. u toku ponavljanja treba podići nivo učeničkog znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju. -Učenicima pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva.TEMA. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti pa i definisati. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. -Uvježbati grupisanje jednakih faktora u zagradu.5. -Uvježbati zadatke sa zagradama. do 10.

itd.. pa zadane likove lijepiti cijele. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam.5. -Kod množenja. -Učenici mogu donijeti i kolaž papir. a tek onda razlomak s razlomkom. dobar je također i računarski program Geogebra. vezanim za uvođenje razlomaka. -Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj. -Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu. isijecati polovine. četvrtinama. i pri tome radu naglašavati da se počinje savijati papir od cijelog. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu. odnosno nejednačinu.Razlomci -U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. TEMA. -S učenicima raditi od papira figurice. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. -Uvesti decimalne razlomke. zatim razlomak i prividni razlomak. lijepiti i razgovarati o razlomcima. kao razlomka s nazivnikom 100. trećine. razlomak prvo množiti prirodnim brojem. -Za korištenje u neposrednom radu na satu... prema polovinama. 85 . -Uvježbati sve četiri računske operacije. -Uvesti pojam postotka. -Na internetu pronaći web stranice s urađenim materijalima. makaze i ljepilo.

BIOLOGIJA 86 .

OBRAZOVNI OČEKIVANJA .učenici prave herbar i određuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka .učenici se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije .razumjeti fiziološke procese u biljkama fotosintezu i transpiraciju .upoznavanje učenika sa pojmom biologije.pojam haploidnog i diploidnog broja hromosoma .BIOLOGIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI .učenike upoznati sa osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom .da pomoću praktičnog rada učenici shvate fiziološke procese. oslobađanje oksigena .upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta .fotosintezu i transpiraciju i da povežu građu i funkciju biljnih organa . odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka .razumjeti građu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu. njenim predmetom.shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za građu i funkciju biljnih organa . problemom izučavanja . diobu ćelije.učenici znaju da klasificiraju biljke i da razumiju razvoj od nižih ka višim .sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije -naučiti razliku između biljne i životinjske ćelije -koristiti prethodna iskustva učenika i ostvariti korelaciju sa gradivom drugih nastavnih predmeta .vraćanje vode u atmosferu kroz stome u vidu vodene pare .uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija .posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića .pružanje osnovnih znanja .shvatiti filogeniju biljnog svijeta. vještina i sposobnosti o građi i funkciji biljnog organizma .multidisciplinarni pristup .značaj fotosinteze i transpiracije .shvatiti ulogu nauke za razumjevanje svijeta u 87 .znati da povežu građu i funkciju biljnog organa u procesu fotosinteze.

voda. Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom 2. kojem žive . Tkivo: građa i funkcija. PROGRAMSKI SADRŽAJI 1.1. životinje i čovjeka. CITOLOGIJA 2. Uvod 1.razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti . organ.Ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije . 2. Jednoćelijski i višećelijski organizam. modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima . toplota. organizam. 88 .osnovna jedinica građe organizma.razvijati kritičko mišljenje i kreativnost .formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta . prema drugima.shvatiti značaj biljaka za prirodu . prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu.istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvođača hrane i kiseonika na Zemlji. 1 SJEMENKA: građa sjemenke dvosupnica-dikotila i jednosupnica – monokotila.poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe. Biljna stanica : ćelija . zrak. klijavost. 3 GRAĐA I FUNKCIJA BILJAKA 3. 1. .da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog fonda -Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima.podjelu i značaj . BIOLOGIJA NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja. posmatranju. razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja. Dioba ćelije. klijanje sjemenke : uslovi klijanja . značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića 2.

porodica. Funkcija lista – fotosinteza i transpiracija. IZDANAK Nadzemni i podzemni izdanak Stablo:građa i funkcija stabla. Prelaz na kopno. Plod i sjemenka.6. Vegetativno razmnožavanje korijenom.3 BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije. i zeljasto stablo. rod. Binarna nomenklatura. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAĐE 4.Drvenasto .1. GLJIVE I LIŠAJEVI: Građa. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI 4. red. razmnožavanje. ALGE:Građa.7. razmnožavanje i razviće. medicinski i ekonomski značaj virusa.4.3. razmnožavanje.Ogled rastenja korijena. 4.8 SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike. LIST Spoljašnja i unutrašnja građa.2. klasa. preobražaj . razmnožavanje i razviće.7. STABLAŠICE 4.Građa i funkcija cvijeta i cvasti 3. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina.2 VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA. Laboratorijska vježba : Mikroskopiranje unutrašnje građe lista. 3.6.4.4 Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi. 3. Pojam biosistematika. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO. raznovrsnost plodova i sjemenki 4. MAHOVINE: Građa. KORIJEN: Građa i funkcija korijena. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom. podjela i značaj. značaj i podjela. značaj. 4. CVIJET – CVAT.. Karakteristike građe.Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. odjeljak i carstvo. 3.5. podjela i značaj. 89 . vrsta. osmoza. Izumrle papratnjače. podjela. Difuzija . kapilarnost i korijenov Pritisak . rasprostranjenost. 3. Razmnožavanje.5. rasprostranjenost. Vegetativno razmnožavanje listom.EUKARIOTI 4. podjela i porijeklo. podjela i značaj. PAPRATNJAČE:Građa.: Karakteristike građe virusa. viroze. OPRAŠIVANJE I OPLODNJA. razmnožavanje i razviće. Građa. Od bičara do volvoksa. Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. BIOSISTEMATIKA BILJAKA 4.3. Golosjemenjače.Posmatranje algi mikroskopom 4. Karl Line. 4.

značajne vrste u ishrani.10 DVOSUPNICE. predstavnici i značaj u ishrani.11 PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 90 . 4. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike. 4. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice. 4.12.9. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica. predstavnici..13. 4. 4. Voćarstvo.4.14 JEDNOSUPNICE . Podjela skrivenosjemenjača na dvosupnice i jednosupnice. značaj u ishrani. 4. Laboratorijska vježba: Određivanje dvosupnica prema ključu. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani.15.PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. predstavnici.

GEOGRAFIJA 91 .

GEOGRAFIJA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI PROGRAMSKIH SADRŽAJA POSTAVLJANJI CILJEVI Programski zahtjevi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu. zvijezdama i Galaktici. metodama orijentacije na horizontu. Kosmosu ili nebu. značaju školske geografije. definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije. da geografija daje znanje o prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama. nebu i nebeskim tijelima. kosmičkom beskraju. osnovna znanja o horizontu. orijentaciji na OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju: opisivati ranije poznate geografske pojmove koje su naučili tokom razrednog obrazovanja iz predmeta Prirode i društva. Očekivana znanja o: geografiji kao općem obrazovnom predmetu. Prividna kretanja Sunca. geografskoj sredini. objektu i predmetu proučavanja. horizontu i podjeli horizonta. kretanjima nebeskih tijela. Zemlji u Sunčevu sistemu. proširenim znanjima prirodnih pojava i procesa i načinima njihovih nastanaka. Sunce. 92 . nebeskim tijelima. Zemlji kao planeti u Sunčevu sistemu. zvijezde i Mjesec. Mjesecu i njegovom kretanju. prirodnoj i geografskoj sredini. Suncu i sunčevom sistemu. prirodnoj sredini. opisati nebo. opisivati pojave i procese koje doživljava u bližoj i daljoj okolini. Suncu i njegovom sistemu.

rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje. suštini prividnih kretanja nebeskih tijela. umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir. predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama. vodi. smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji. objasniti pojam protoka (temporalnog) vremena. zemljinoj kori i njenom sastavu. opisati prividno dnevno kretanje Sunca. revoluciji Zemlje i njenim posljedicama. osnovama izrade geografske karte. hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje. građi zemljine kore. o određivnju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje. načinu umanjenja veličina iz prirode. izgled svoje bliže i dalje okoline. elementima i sadržaju geografskih karta. unutrašnjim procesima i pojavama. litosferi. spoljašnjih procesa i oblika. vrstama i načinu korištenja geografskih karata. zemlji i njenim sferama – geosferama. jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana. zraku i tlu. unutrašnjim procesima i obliku. suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći. rasporedu i odnosima kopna i mora na globusu. razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti. suštini čitanja geografskih karata. osnovama orijentacije na horizontu. prepoznavanju geografskih sadržaja na karti. oblicima reljefa nastali unutrašnjim i vanjskim silama. 93 . opisati nastanak i trajanje astronomskih godišnjih doba. stvarnim kretanjem Zemlje. prividnom kretanju Sunca. razmjeri i razmjernicima. izradima plana. kruženju vode u prirodi. elementima i sadržajem geografske karte. geografskim koordinatama. prepoznati osnovne oblike reljefa.horizontu. revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje. osnove o stijenama u zavičaju. prividnom kretanju Sunca. vodenom omotaču Zemlje. učionice i makete zavičaja. Podjelu voda na slane i slatke vode. rotaciji Zemlje i njenim posljedicama:smjeni dana i noći i računanje vremena. orijentaciji na površini Zemlje. razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja. vrstama geografskih karata. podjeli kopnenih voda i njihovom značaju. jedinstvo i podjelu Svjetskog okeana. suštini stvarnih kretanja Zemlje. zemlji i njenim sferama. o geografskoj mreži. kružnim tokovima u hidrosferi.

najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine.kopnenim vodama. uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji. posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji. osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju. osnovne elemente primarne. privredi i privrednim djelatnostima. akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu. 94 . tercijarne i sekundarne privrede. ekumeni i anekumeni. osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju. živom svijetu na Zemlji ili biosferi. privredi i podjeli privrede. stanovništvu užeg i šireg zavičaja. uzrocima geoekološke krize. osnovnim ljudskim aktivnostima. biljaka i životinja. posljedicama negativnih uticaja na zrak. suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina. osnovnim fizičkim. geografskom rasprostranjenju. pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji. globalnim geografskim aspektima životne sredine. geografske i životne sredine. geografsko poimanje prirodne. gradskim i seoskim naseljima. naseljenosti i naseljima na Zemlji. općim društvenogeografskim elementima na Zemlji. vodu i tlo. stanovništvu na Zemlji. kopnenim vodama na Zemlji. zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji. urbanizaciji i urbanizovanim regijama.

Mjesec. Paralele ili uporednici. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Satne zone. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Određivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. Ekliptika. Gelaktike i galaktička jata. Geografska dužina. Smjena dana i noći. Najnovija savremena orijentacija.Lokalno vrijeme. Relativna visina. Sunce i Sunčev sistem. Sateliti. Nadmorska visina. Nejednako trajanje dana i noći. Položaj Zemlje na ekliptici. zadaci geografije. Zvijezde i sazvježđa. Zemlja u Sunčevom sistemu. Pomaračenja Sunca i Mjeseca. Kalendar. Planete. Meridijani ili podnevnici. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Posljedice revolucije Zemlje. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI 95 . Toplotni pojasevi na Zemlji.Posljedice rotacije Zemlje. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. Orijentacija pomoću kompasa ili busole. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Datumska granica. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – oblilaženje Zemlje oko Sunca. Orijentacija pomoću Sunca i sata. Geografska širina. Zemlja – oblik i veličina. Godišnja doba. Mjesečeva kretanja. Orjentacija pomoću Sunca.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. predmet. Geografske koordinate. Određivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Rotacija Zemlje. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Zonalno vrijeme.

Oblikovanje reljefa morskom vodom. Čitanje geografskih karata. vode i t zraka.Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. Vulkani i vulkanski reljef. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. Klimatski faktori. Vrste karata. Pojam klime. Zemljotresi. Sastav zemljine kore. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija. Sastav geografskog omotača. Zagrijavanje kopna. Izgled površine Zemlje. Oblikovanje reljefa vjetrom. Oblikovanje reljefa ledom. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. Podjela atmosfere. Razmjera i razmjernik. Vjetar. Sastav atmosfere. Plan. Sfera Zemlje – geosfera. Geografska karta. Padavine. Značaj atmosfere. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. Tektonski procesi i oblici. Zračni pritisak. Osnovni elementi geografske karte.Globus – model Zemlje. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. Oblaci i magle. 96 . Meteorološko vrijeme. Reljef na kopnu i u podmorju. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja građa Zemlje. Oblikovanje reljefa tekućicama. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje.

Močvare i bare. 97 . BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela. KOPNENE VODE Podzemne vode. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. Ugroženi elementi životne sredine. Jezera. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode.Uzroci geoekološke krize na Zemlji. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa.OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. Značaj kopnenih voda. Tekućice. Prirodne osobine morske vode. Morske mijene i morske dobi. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. Mora.Klime polarnih oblasti. Talasi u Svjetskom okeanu. Porast svjetskog stanovništva. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva. Svjetski okean. Biogeografske oblasti polarnog pojasa. Biogeografski faktori na Zemlji. Led na Zemlji. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Privreda i privredne djelatnosti GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. Klime umjerenih pojaseva. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. Struje u Svjetskom okeanu. Izvori i vrela. Okeani. Urbanizacija. Značaj Svjetskog okeana. Kruženje vode u prirodi.

za učenike ovog uzrasta. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. tj garniture udžbenika (sveobuhvatni udžbenik) kojeg čini: knjiga (udžbenik) za učenje. grafikonima i primjerima. koja pobuđuje veliku motivaciju kod učenika. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. • • • 98 . a što je predviđeno državnim dokumentom naslova «Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika geografije za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini». Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. a koje tretira ovaj nastavni program su. U ovim temama. radna sveska i priručnik za nastavnike. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. uglavnom. Pored ove nastavne građe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. Za realizaciju ovog nastavnog plana i programa potrebna je primjena savremenog udžbenika. kosmogene i antropogene uticaje. Nastavna građa je koncipirana za interaktivne. Zemlju u Kosmosu. slikama. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivisati sa crtežima. To se posebno odonsi na raspored stanovništva na Zemlji. nove i dosta uopćene. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. I druge nastavne teme. Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva meterija. posljedice Zemljinih kretanja i sl. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu građu. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose između prirodne i geografske sredine. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj građi. koji uslovljavaju te odnose. Pored toga. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa.

HISTORIJA 99 .

1. Znaju u šta su vjerovali ljudi kamenog doba. na osnovu analize izvora mogu da opišu i prezentiraju. Razlikuju predhistorijsko i historijsko doba.1. razlikuju periode Analiziraju izvore (ilustracije ) samostalno zaključuju.2. čime se bavio a kako čovjek mlađeg kamenog doba. šta je animizam. Učenici znaju kako doznajemo o životu u prošlosti. iznose vlastito mišljenje zaključuju Motiviše učenike potiče ih da samostalno zaključuju. pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. Prošlost i sadašnjost. komuniciraju Posmatraju ilustracije i samostalno zaključuju 100 . Predhistorija 2. samostalno zaključuju. STAVOVI PONAŠANJE Razvijaju interesovanje i pozitivan odnos prema historiji AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. demonstriraju Rješavaju zadatke na crti vremena 2. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Razumiju kako se razvilo vjerovanje ljudi kamenog doba Učenici slušaju .HISTORIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. objasne pojmove arheologija i kultura Mogu da se se orijentišu na lenti (crti) vremena. potiče učenike da samostalno zaključuju Predaje . Priprema analizu izvora 1. Život ljudi u najstarijeg doba Mlađe kameno doba 2. šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. totemizam Razumiju kako je podijeljena prošlost . vremenska razdoblja Učenici znaju kako je živio čovjek starijeg kamenog doba. Rješavaju zadatke (Venov dijagram) Demonstriraju . Računanje vremena Imaju orijentaciju u vremenu.2. Uvod u historiju 1. Mogu da uoče razlike u načinu života ljudi starijeg i mlađeg kamenog doba Analiziraju izvore. Vjerovanje ljudi kamenog doba Komuniciraju .

pojašnjava. Civilizacija stare Mezopotamije Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na Analiziraju izvore. posmatraju i iznose vlastiti stav. Područje današnje Bosne i Hercegovine u Prahistoriji Znaju pokazati lokalitete na kojima su pronađeni materijalni dokazi iz različitih razdoblja Predhistorije Učenici razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Analiziraju kartu Demonstriraju 3. kritički razmišljaju Učenici na karti pokazuju područja koja su naseljena u prahistoriji Učenici slušaju . iznose vlastiti sud (percepciju) Demonstrira na karti. pismo i naučna znanja Koje su države nastale na tlu Mezopotamije .2.2. Pokazuju na karti Prikupljaju izvore za izradu panoa Rezimira prethodna znanja učenika o temi. Priprema analizu izvora i potiče učenike da kritički i kreativno razmišljajuu Demonstrira na karti motiviše učenike da uče 2. Historijsko Doba 3. Egipat Učenici znaju gdje i kako je nastala Egipatska država Učenici razumiju zašto je Egipat dar Nila Slušaju. demonstriraju na karti. Učenici različite informacije smještaju u kontekst Analiziraju kartu i izvore. mogu da objasne šta je uticalo na razvoj egipatske umjetnosti Uočiti sličnosti i razlike između Egipatske i civilizacija Mezopotamije Usvajanje novih pojmova.Sumerske gradove .Najvažnije vladare i njihova djela . Prvu poznatu biblioteku Razumiju kako se razvilo vjerovanje Egipćana i mitologija. Demonstriraju 3.4. opisuju izvore. 3.Pismo. prezentira. postavljaju pitanja. zagrobni život kako nastaju prvi gradovi. daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti učenika Procjenjuje usvojeno znanje učenika 3. Sposobnost analize i sinteze kritičkog mišljenja Izrađuju pano o Egiptu. izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju. Vjerovanje i kultura starih Egipćana Znaju u šta su vjerovali Egipćani. kako se razvija umjetnost . objasniti pojam mnogobošci. demonstrira.1. Analiziraju kartu. 101 . Ljudi metalnog doba Znaju da je čovječanstvo brže napredovalo u dolinama velikih rijeka ( Stari Istok) Razumiju kako je upotreba metala uticala na način života i promjenu odnosa među ljudima. daju odgovore na postavljene zadatke Drže mini predavanje.3.

daju odgovore na postavljena pitanja Demonstrira. izvore rješavaju pripremljene zadatke 3. 4. procjenjuje usvojeno znanje kod učenika 4.Vjerovanje Najvažnije građevine -Književna djela Znaju da je vršena razmjena proizvoda između Istoka i Zapada.2. Objasniti pojmove Helada i Heleni. grčka religija i mitologija Učenici znaju šta su polisi. osnovu analize.Stara Gračka 4. priprema zadatke za učenike. da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Analiziraju kartu. kretskog pisma.. Homerski svijet bogova i ljudi 4. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Razumiju kako su novi uslovi života uticali na život ljudi.4 Posrednici između Istoka i Zapada Učenici izgrađuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva . Velika grčka kolonizacija Znaju o čemu govore grčki epovi Ilijada i Odiseja. mogu da objasne kako je nastala mikenska kultura Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Učenici razumiju kako su se razvili polisi. Grčki polis. Kako je nastalo glasovno pismo Feničana.1. priprema predavanje i 102 .3.* Učenici mogu da objasne Učenici razvijaju Slušaju. predaje . potiče učenike na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta učenici predstavljaju temu (usmeno ili pismeno). usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Učenici historijski razmišljanju -informacije o određenom događaju smještaju u slijed (šta se prvo događalo a šta kasnije Učenici mogu da razlikuju historijski stav od mitologije Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrađuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu . na osnovu analize izvora Demonstrira na karti. Mogu da objasne kako je razmjena uticala na stvaranje kretske kulture. Demonstrira na karti. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali između Istoka i Zapada. posmatraju . drži predavanje i usmjerava aktivnosti učenika. priprema analizu izvora i zadatke za učenike . Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Učenici znaju koja plemena naseljavaju prostore Grčke.

Znaju šta je Agora. Grčko.Kako je došlo do Grčkopersijskog rata Učenici znaju kako su se oblačili. kritički i kreativno razmišljaju Imaju izgrađen stav o značaju Helenističke culture. Potiče interesovanje učenika.6. Učenici razumiju. značenje pojma Helenizam uzroke i posljedice GrčkoPersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije suosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu. Atena. Grčka pod makedonskom vlašću Znaju gdje je nastala Atena . zadatke za učenike Potiče interesovanje učenika. Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod učenika. značajnije umjetnike i naučnike Grčke. kakvu hranu su jeli. Život i kultura starih Grka 4. 103 . usmjerava aktivnosti učenika. priprema izvore za analizu. Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj savremenog svijeta. lik i djelo Aleksandra Velikog . kakav je položaj robova . važnije građevine i stilove gradnje . njeno uređenje. priprema izvore za analizu. Pripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je je bio položaj robova. usmjerava aktivnosti učenika. pojmove demos i aristokratija.5. Učenici koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja. Učenici znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost.Perzijski ratovi 4. analiziraju. stjecali znanja . mogu da objasne zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. kakva je bila kultura stanovanja .Olimpijske igre 4. prošlost i budućnost Učenici razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove iznose vlastiti stav Slušaju .4.

konzuli. ko su najstariji stanovnici Italije Da uoče i na karti pokažu položaj Apeninskog poluotoka. Razumiju i objasne društvene borbe u Rimu. Stari Rim.5. priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti učenika. Demonstriraju na karti. Zemlja i stanovništvo Učenici znaju gdje se nalazi Apeninski poluotok i njegove geografske odlike. Procjenjuju usvojeno znanje učenika 5. Doba kraljeva Rimska republika Učenici znaju kada i kako je osnovan grad Rim (prema legendi i historijskim činjenicama pojmove: kraljevina. usmjeravaju aktivnosti učenika prave procjenu usvojenog znanja kod učenika. Mogu da uoče razlike i sličnosti između najstarijih kultura na Apeninskom poluotoku Mogu da objasne kako je nastao Rim.1. republika. Učenici izgrađuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti. 5. Učenici identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja.2. 104 . senat. patriciji i plebejci Učenici imaju izgrađen stav o značaju rimske civilizacije .

Učenici treba da znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. odgovaraju na postavljena pitanja. učenici imaju stav o tome zašto su važne reforme. usmjerava aktivnosti učenika. Učenici su svjesni značaja antičke kulture. Učenici istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja . pojave kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana . Kakav je bio položaj robova u Rimu. Kako je podijeljeno carstvo. Potiče učenike na samostalan rad . gladijatori. drže mini predavanje. Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu. drže mini predavanje . Kraj Rimske republike Razumiju i mogu da objasne uzroke društvenih sukoba u Rimu. Priprema analizu izvora . Život i vjerovanje starih Rimljanja Učenici treba da znaju kako je izgledao grad Rim (životni i radni prostor). 5. 5. drži mini predavanje . Učenici imaju izgrađen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Učenici analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu. Učenici razumiju i mogu da objasne razvoj Rimskog carstva. Mogu da prikažu i dio odgovarajućeg filma. pripremaju odgovarajuće izvore informacija. Vjerovanje Rimljana. usmjerava aktivnosti učenika. Rimsko carstvo Kršćanstvo. usmjeravaju aktivnosti učenika . uče Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu. o najvećem ustanku robova.5.6. pojmove: koloni . kritičko i 105 . Pojam građanski rat. najznačajnije Rimske careve. društvene razlike. procjenjuju usvojeno znanje učenika. Demonstriraju na karti.7. . Učenici znaju po čemu su bili poznati braća Grah. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi. uzroke slabljenja carstva. uzroke propasti Rimskog carstva. Procjenjuje usvojeno znanje učenika na osnovu određenih kriterija. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi .3. 5. Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo. Prodor Rima na Sredozemno more Učenici treba da znaju kako su Rimljani širili svoju teritoriju. Analiziraju historijsku kartu.prepoznaju i na karti pokazuju prostore koje su Rimljani osvojili Učenici imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH . Učenici su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. Učenici analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav.4. Rimska kultura Učenici znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo. književnost i nauka) pojam Razumiju važnost Rimske kulture . historijski razmišljaju. koji su uzroci i sudionici građanskih ratova.5. prezentiraju odgovore. 5. Analiziraju i iznose svoj stav o razlikama između bogatih i siromašnih (kritički razmišljaju). Učenici razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju).

arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. 6. historijske spomenike iz ovog perioda. 106 . Detaljnije upute za pripremu analize izvora. Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti kreativno razmišljanje. aktivnosti i zadatke. načine postavljanja pitanja. analiziraju izvore. pokaže im značaj onoga što uče. pa je poželjno uključiti i druge izvore ( muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (učenici se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu . Ovaj priručnik može biti koristan suradnik nastavniku. Izradu ovog Priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika «Georg Eckert».Antička kultura. robovlasnici. Učenici razumiju i mogu da objasne uticaje i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Učenici razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostaci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Slušaju predavanje. kao robovi. Mlađim učenicima može biti teško da apstraktno razmišljaju o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja . Antička kultura na prostoru današnje BiH DIDAKTIČKA UPUTSTVA ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja učenici se prvi put susreću sa historijom . Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika. potiče ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvija empatiju . korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja učenika nalaze se u «Priručniku za nastavnike historije» . Kada Rimljani pokoravaju Ilire. Učenici će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej. postavljen je i na Internet stranici www coe. Učenici treba da znaju koja su Ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. zato je poželjno da nastavnici koriste različite izvore (pisane i vizuelne ). faraoni…). da uključi njihova interesovanja . postavljaju pitanja i daju zadaće. kompetencije i vještine. da kreira atmosferu učenja na času . Procjenjuju usvojeno znanje kod učenika. a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. Učenjem historije. učenici treba da grade posebno razumijevanje. pripremaju analizu izvora. ba . demonstriraju na karti. Nastavnik treba da motiviše učenike. Drže mini predavanje .Suvremeni pristupi u poučavanju historije. fokus u radu pomjeraju sa nastave na učenje.

TEHNIČKA KULTURA 107 .

kao i o građevinarstva. -arhitekturi. koža. stilovima i pravcima u arhitekturi. žica (pri -upoznavanje učenika s historijatom arhitekture i tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. -sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. plastična folija). platno. njihovih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i odnosi na jednostavne modele i makete. sa 108 . ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji građevinskog objekta (crteži formata A4. -građevinskom tehničkom crtanju. -pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se žica. PVC. tlocrt i bokocrt. prema upustvima predmetnog nastavnika. -uvođenje učenika u građevinsku tehniku. sa osnovnim crtežima . -upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u -zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati građevinski objekti u građevinarstvu.nacrt. karton. zanimanjima u građevinskoj tehnici i razvoju građevinske tehnike. PVC. građevinarstvu. alatima i priborima za obradu ovih materijala. ljepenka. -obradi materijala. cilju ispunjavanja njihovih funkcija. -materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. razredu: papir. prerade. -razvijanje spretnosti i kreativnosti učenika u oblikovanju i -razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu. sastavljanju modela i maketa. simbolima u građevinarstvu. -sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti kod učenika o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline.TEHNIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sati sedmično 35 sati godišnje PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Sticanje znanja: CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje o: -upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo.

tehničkom pismu. −različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja. -korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljem učenju. ukazivanje i na greške drugih. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. -graditeljskoj baštini. selekcija i korištenje informacija -korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih -poređenej zadataka i problema. javnim putevima. saobraćajnim patrolama. -o saobraćajno . saopštavanje termina i procesa u tehnici. -pokazivanje zainteresovanosti i ljubavi prema tehnici. svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu. -vizuelizacija i vizuelno grupisanje −procjenjivanje. prilikom -improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviđanje rezultata. materijalima i alatima u građevinarstvu. poznatih i novih -samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća. -o ekološkim aspektima kulture stanovanja vezanim za zaštitu životne i radne sredine. -obrazlaganje najadekvatnije primjene raznih alata u samostalnaoj izradi originalnih predmeta. o historijatu značajnih građevina iz ranijih istorijskih perioda u BiH i na Balkanu. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: -samostalno uočavanje. -prikupljanje. -korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta realizacije tehničkih ideja. 109 . -svjesno prihvatanje i ispravljanje svojih grešaka pri izradi modela i -sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih praktičnim radovima. termina.tehničkoj kulturi.ilustracijom simbola). putničkom saobraćaju. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima.

−induktivno i analogno zaključivanje. -kritičko mišljenje i zaključivanje odluka. STAVOVI. -ispoljavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. −prostorno organizovanje i orijentisanje. u donošenju različtih 110 . -slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih. -pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima. -afirmacija rada. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. konstruktivnog vrednovanja. -pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. PONAŠANJE -dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje stavova drugih. -djelovanje i na druge da slijede njegov primjer. za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. posebno timskog rada. VRIJEDNOSTI. -uvažavanje argumentacije u branjenju stavova. -prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i -ocjenjivanje i samocjenjivanje na osnovu objektivnog i sveprisutnosti tehnike u životu. -razvijanje samopouzdanja. -samopouzdanje. -uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom se -poticanje na samostalnost i samoinicijativu. -razvijanje pozitivnih crta ličnosti. -tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom -slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poređenje ostvarenog. -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život.

Historijat arhitekture i građevinarstva. armirano-betonske konstrukcije. hidrogradnja. čitanje tehničkih crteža). Urbanizam. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). objekti na putu i saobraćajni znakovi.). radne operacije. alati i mašine za obradu navedenih materijala. putnički saobraćaj. materijali za vodovodne instalacije. Uvod u nastavni predmet Uupoznavanje učenika s nastavnim programom. građevinske mašine (mješalice. alati za zemljane radove. alati za zidarske radove. . Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih.. opći zahtjevi u gradnji naselja 4. građevinsko tehničko crtanje (kotiranje... razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja). točkovi) Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. saobraćajne patrole 9. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi. opće mjere zaštite na radu. 3. pur. niskogradnja. instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. vezivni materijali (kreč.) 6. Građevinska tehnika . stiropor. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. obrada.) 5. priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. platno. rurizam. čelik. rurizmu. cement. arhitektura i građevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu.). dizalice. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. Građevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen. arhitekturi i građevinarstvu. mjerilo. gips. uređaji za sprečavanje zagađivanja okoline. žica.Projektovanje građevinskih objekata i naselja Visokogradnja.. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom. staklo. ljepenka.STRUKTURA SADRŽAJA 1. plastična folija).). karton. kamioni. alati za tesarske radove. naprimjer: model kućnog namještaja.pjena. model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom .Modelarstvo 111 . izolacioni materijali (staklena vuna. krovni i ostali radovi. materijali za centralno grijanje. Ljepila.. novi građevinski materijali (gotovi malteri. organizacija radnog mjesta. Alati i mašine u građevinarstvu Mjerni alati. osobine. beton. prerada. bageri. koža. interesa učenika i mogućnosti škole). Tehnika obrade materijala. uređaji i sredstva za gašenje požara 10. higijensko-tehnička zaštita 2. sadržaj objekata u naselju – grad. drvo. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir.. Porijeklo. zidarski radovi. tehnika građenja (praktičan rad . modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo. Urbanistički i regulacioni planovi. lične mjere zaštite na radu 8. reciklaža građevinskog otpada.poluge. PVC. makete.izrada makete stambene zgrade) 7.). temeljni radovi.. Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi.

Izrada učila i pomagala .Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu.Stari zanati: kujundžije.Maketarstvo . Objekti od kulturne. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja.Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. .Agrotehnika: voćarstvo. vezenje i pletenje. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa).Graditeljstvo: nosive konstrukcije.Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH.Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima.Fotografija . alate. Krajina. . .). DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE . građevinski materijali. Izrada makete objekta od kulturne. Posavina.. Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina. historijske i graditeljske baštine. povrtlarstvo . mašine i materijale. lončarstvo.Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. obućari. . priborima. projektovanje naselja . Historijski pregledi i ilustracije građevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine). kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite.. 112 . sakralne i druge vrijednosti u BiH..

likovna kultura.. organizacija radnog mjesta. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala.) . dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrijednovanje putem zadataka objektivnog tipa.Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). higijenskotehnička zaštita -usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu. da planira. kao i ovladavanje -inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. multimedijalnih i didaktičkog drugih sadržaja koji -izrada prezentuju nastavno materijala. makete. -shvatanje značaja tehničkog odgoja VRIJEDNOSTI. dnevnike rada. 113 . žica. biologija. PVC-u. PONAŠANJE -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA -pravilno korištenje materijala: drvo. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. . takmičenja). slobodnih tehničkih aktivnosti. smotre. .. vježbi i praktičnih radova. -sudjelovanje u izlaganju predmetnog -pripremanje nastavne nastavnika i praćenje tehnike i tehnologije. tj.Svakoj grupi pripada planirani fond časova. čuva u školi.Pored svakodnevnog vrijednovanja tehničkih znanja. crteže i ostale izvore znanja. STAVOVI. Učenici vode dnevnik rada koji se. PVC. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima.U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. . projektuje i praktično izrađuje predmete. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. modeli -upoznavanje učenika s radom u kabinetu za tehnički odgoj. kultura življenja.Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. dodatne nastave. -razvijanje i poticanje svijesti o potrebi -aktivno praćenje -izlaganje nastavnog izlaganja predmetnog gradiva primjenom nastavnika različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva. SADRŽAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI Uvod u nastavni predmet Tehnika obrade materijala. po pravilu. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu.

-postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. -afirmacija rada samopouzdanja. te praćenje i stimulacija svojim učešćem. rurizam. -pripremanje. -primjena modela interaktivne nastave. činjenica i izgrađenih primjena radnih kriterija. arhitekturi i građevinarstvu. -upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima.-analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici i -praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. -biranje zadataka i problema usklađenih sa mogućnostima. osmišljavanje. -pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. sadržajem objekata u naselju - -shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati građevinski objekti. -kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. koji 114 . estetike. sadržaja objekata u naselju. rurizmu. maštovitosti i vlastite kreativnosti. -izrada jednostavnih modela. -korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. razvoja gradivo na času. i demonstriranje. izrada osnovu provjerenih tehničkih crteža. kao i aktivno učestvovanje u istom. -poticanje na samostalnost i -aktivno učešće u radu samoinicijativu. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala. -usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i građevinarstva. -primjena znanja: čitanje i analiza gotovih donošenje sudova na tehničkih crteža. Urbanizam. znanja o potrebama i stanovanja i obavljanja -objašnjavanje drugih životnih potreba. prezentira zahtjevima stanovanja i prethodno pripremljen zahtjevima koje treba obrazovni pano. općih zahtjeva pri gradnji naselja. prema uputstvima predmetnog nastavnika -razvoj samosvijesti i aktivna primjena kroz kreativne načine usvojenih znanja iz tehničkog izražavanja: obrade materijala. -upućivanje i pokazivanje simulacije -usvajanje osnovnih na kompjuteru. arhitektura i građevinarstvo -usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu. operacija i rukovanje alatom. -pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova.

. izradom interakciji.). organizacija do sada usvojenih i ločno učestvovanje u znanja iz ove oblasti interpretaciji i vezanih za različite improvizaciji u materijale.). stiropor. školi i okolini. cement. -shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada. zajedno građevinski kreira bilo koje učenicima. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije. ilustracija-crteža. izolacioni materijalima (staklena vuna.. materijala za vodovodne instalacije. -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. -ostvarivanje -učestvovanje u produktivne stvaralačke kreiranju obrazovnog atmosfere u odjeljenju. instalacionih materijala.. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč. Građevinski materijali -upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen. drvo.. građevinskim materijalima (gotovi malteri. -pomaganje komunikacije i podsticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. beton. armiranobetonske konstrukcije.gradu. električnih instalacija. vezivnih materijala. novih građevinskih materijala.).pjena. materijalima za vodovodne instalacije. ispuniti objekat namjene. -iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. izolacionih materijala. materijala za centralno grijanje.. novi -razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih konstrukcionih materijala. primjenom -iniciranje. -poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. uz adekvatnu pripremu. -procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih.. staklo. koja treba učenik usvojiti.) 115 . gips. ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. materijalima za centralno grijanje. pored udžbenika. općim zahtjevima u gradnji naselja. sa -razvijanje opšte kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i ostavštinama u BiH i u svijetu. -preciziranje znanja: dovoljnog. srednjeg i visokog nivoa. -podrška drugima. panoa. pur. kao praćenjem zanimljivih -motivisanje i članaka i informacija iz upućivanje učenika na druge izvore znanja medija. -interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. čelik. odvajanjem bitnog od nebitnog.).

kamioni. -izrada praktičnog rada visokogradnja. -saradnja sa roditeljima mjerilo. radi postizanja -primjena usvojenih -uočavanje važnosti kolektivnog uspjeha. dizalice. tehničkih crteža). -primjena ekonomično. bageri. -svjesno -poređenje rezultata obavljanje -uredno pisanje svih prilikom praćenja i zadatke i obaveze procjene individualnih (kao pojedinac ili dio informacija koje daje nastavnik. stambene zgrade) -shvatanje značaja -aktivno učestvovanje u različitih vrsta radova u svim prezentacijama građevinarstvu. građevinskih mašina. -usvajanje osnovnih -osmišljavanje i znanja o alata u realizacija simulacione građevinarstvu. -vođenje evidencije (makete savremenog niskogradnja. o potrebi crtanja. hidrogradnje u svijesti razvoja estetike. temeljnim radovima. -samopouzdanje. napredovanju učenika. alata za zidarske radove. redovnu nastavu i radu. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu -upoznavanje sa pripremnim radovima. kao i nastavnika koje se opštih i ličnih mjera odnose na različite faze -podsticanje kreativnosti. -redovno ocjenjivanje maštovitosti i vlastite građevinskog objekta.) Građevinska tehnika Projektovanje građevinskih objekata i naselja -usvajanje osnovnih znanja o različitim oblastima građevinske tehnike. alata za tesarske radove. za kulturu stanovanja. zidarskim radovima.Alati i mašine u građevinarstvu -usvajanje znanja i razumjevanje rada mjernih alata. znanja iz građevinskog -procjenjivanje visokogradnje. kao i igre za djecu. kao i građevinskih mašina (mješalice. rada učenika i vođenje kreativnosti. znanja vezanih učenika. svojih zapažanja o naselja i makete hidrogradnja. -shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u građevinarstvu. alata za zemljane radove. ekološko i urednih zabilješki. jasan -pomoć učenicima u osjećaj vlastitih moći i -stalno učešće kroz samostalnom i grupnom limita. grupe). čitanje fleksibilnost u prihvatanju promjena. -izrada maketa i njihovo uključivanje građevinskih objekata: u rad. za zahtjeve svakodnevnom životu.. postignuća. vannastavne aktivnosti. interesovanja i napretka -razvijanje i poticanje tehničkog niskogradnje. građevinskog tehničkog crtanja (kotiranje. -adaptivnost i estetsko uređenje. 116 . -usvajanje znanja o građevinskim mašinama. -upoznavanje sa građevinskim tehničkim crtanjem i njegovim pravilima.

korištenje dodatnih izvora znanja. oblasti. -uredno pisanje svih informacije koje daje nastavnik. saobraćajnim patrolama -prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. saobraćajnih znakova itd. -usvajanje znanja o ekološkim aspektima života. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima.krovnim i ostalim radovima. uređaja i sredstava za gašenje požara. reciklaži građevinskog otpada. reciklaže građevinskog otpada. uređaja za spriječavanje zagađivanja okoline. -usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnotehničkoj kulturi (bezbjednost. mjerama zaštite životne i radne sredine. uređajima i sredstvima za gašenje požara -prepoznavanje važnosti upravljanja otpadom. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. putničkom saobraćaju. pravila i propisi. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. -adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. -aktivnost na izradi -koordinacija rada i ilustracija-crteža. Saobraćajno-tehnička kultura -usvajanje znanja o javnim putevima. prikupljanje -jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za 117 . -pomaganje nastavniku. uređajima za sprečavanje zagađivanja okoline. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ -proširivanje znanja i -samostalno sticanje novih znanja iz proučavanje navedene oblasti: modelarstvo. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline -usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom. usmjeravanje aktivnosti praćenje zanimljivih učenika. prateći objekti koji se direktno oslanjaju na objekte niskogradnje i visokogradnje). kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu zaštite na radu građevinskih radova. -shvatanje uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka.

prezentacija grupnom i frontalnom prethodno radu. nastavnika u -objašnjavanje i individualnom. stari zanati. graditeljska baština u BiH informacije i podatke. -uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. -poticanje samostalnost samoinicijativu. pripremljenog -korišćenje udžbenika i obrazovnog panoa. -afirmacija rada samopouzdanja. -motivisanje za -dosljedno izvršavanje pojedinačni i grupni rad svih zahtjeva učenika. maketarstvo. koji kreira literature. graditeljstvo. posmatranje i zaključivanje bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. izrada učila i pomagala. agrotehnika. na i i članaka i informacija sa medija. fotografija. sticanje vještina. kreiranje -korišćenje različitih obrazovnog panoa. metoda i strategije u praćenju postignuća i -dopunjavanje panoa sposobnosti učenika. interesa učenika i mogućnosti škole). zajedno sa učenicima.škole na osnovu potreba lokalne zajednice. novim zapisima. 118 .

INFORMATIKA 119 .

PODRUČJA UČENJA CILJEVI . postupke uključivanja i isključivanja računara. .da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene.sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa. opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika).osnovna znanja o strukturi računara. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi.da učenici upoznaju osnovne karakteristike ISHODI UČENJA . umijeća.upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. . .stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i .sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.da učenici upoznaju strukturu računara.INFORMATIKA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: . . Osnovna znanja. . navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike.osnovna znanja o jednom programskom jeziku. OSNOVNA ZNANJA 120 . .da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.

.da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom.da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje. .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema. . .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje. . .da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione .navika korištenja informatičke literature.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a).sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema. . .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja.da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara. . .navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. . . putem Interneta.sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta. .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. . rad sa proračunskim tablicama i grafikom).da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija. .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . .UMIJEĆA I VJEŠTINE SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA NAVIKE.da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima. STAVOVI programskih jezika. 121 .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza. .da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja.osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz.

Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. Naime. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva. likovne kulture (računarski dizajn.tehnologije. . njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. . što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola.određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu).izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. . Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: . . stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). 122 .izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi.

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Spoznaje o ulozi i razumijevanje značaja računarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog djelovanja i društva u cjelosti. AKTIVNOST NASTAVNIKA Prezentacija nastavnih sadržaja. PONAŠANJE Pravilan stav prema računarskoj tehnologiji i njeno korištenje u svim mogućim situacijama. VRIJEDNOSTI. Razvoj računara kroz historiju. Organizovanje i vođenje rasprave o razvoju ICT-a. SPOSOBNOSTI Sposobnost zaključivanja na osnovu dobijenih informacija. SADRŽAJ Uvod Potreba za računarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i društva u cjelini.Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. Zaključivanje rasprave. STAVOVI. Demonstracija raspoložive računarske opreme. Učešće u demonstraciji računarske opreme. Vođenje pribilješki. AKTIVNOST UČENIKA Aktivno slušanje i uključivanje u raspravu o razvoju računarske tehnike i tehnologije. 123 . Upute za dalji rad.

Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre. Zapisivanje i čitanje binarne cifre. Motivisanje učenika da prate izlaganje. Zapisivanje binarnog broja. Zapisivanje bita i nizova bita. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva.1. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju. Ocjenjivanje. Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. Poimanje predstavljanja podataka u računaru. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. binarna cifra. 124 . Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. bit. Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. vrijednost bita. Aktivno učešće u nastavnom procesu. Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. Razumijevanje pojmova: podatak. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). Prati predavanje. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva. Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. Određivanje vrijednosti bita. uzastopno množenje sa dva. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. Bajt. binarni zapis broja. Težinska vrijednost bita. nizovi bita i moguća stanja. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara. Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. Uključivanje učenika u nastavni proces. Prati uputstva nastavnika. Izvršava instrukcije nastavnika. Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara. Bit. Izlaže nastavno gradivo. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. Brojevi zapisani nizom do četiri bita. moguća stanja i brojne vrijednosti. Bajt kao niz bita. nizovi bita i moguća stanja. Čitanje binarnih brojeva.

Prati napredovanje učenika u učenju i izvođenju vježbi u toku nastave. Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. Uspješno pušta u pogon računar i dodatnu opremu. 2. Sposoban da objesni pojmove: bit. Uredno vodi pribilješke. Zna binarno kodirati decimalni zapis. uključivanje. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi. procesor. Razumije i shvata pojam kodiranje. Održava računar i vodi brigu da uslovi u kojima uređaji rade budu u skladu Aktivno prati izlaganje nastavnika. Složenije operacije rada sa računarom povjerava srtučnim licima. Prikazivanje znakova nizom bitova. Postupke rada prethodno provjerava i ukazuje drugim na pravilan rad ukoliko je to potrebno. Sposoban je koristiti dodatnu opremu računara. Kućište računara. bajt. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo. radna memorija. Upoznat je i zna različite pojavne oblike ličnih računara. Izvršava uputstva i instrukcije.Kodiranje. Kontroliše rad učenika. Zna prikazati znakove nizom bitova. Vrši jednostavnija Ima potrebnu pažnju i oprez pri radu sa računarom i drugom računarskom opremom. Naučio je ulogu obje vrste opreme računara (programske i mašinske). Stekao je naviku da računar koristi kao neophodno sredstvo za uspješno učenje. Arhitektura računara Hardware (mašinska oprema računara). Obezbjeđuje kvalitetne prostorne uslove za rad računara te za smještaj dodatne opreme. Stvara povoljnu mikro klimu u kabinetu informatike. ulaznoizlazne jedinice. Zna važnost ličnih računara kao pomagala u učenju. sposobnosti i ponašanje. restartovanje računara. Svoja iskustva u radu sa računarom prenosi na druge. Usvojio je potrebna znanja o svim dijelovima računara: procesor. Binarno kodirani decimalni zapis. Zna dijelove računara. decimalni zapis. Dijelovi računara. kao i Sa sigurnošću prepoznaje i pokazuje dijelove računara. Provjerava postignuća učenika. Zajedno sa učenicima pravi raspored radnih 125 . Uspješno u diskusijama tumači značaj računara. Uočava razliku između programske i mašinske opreme računara i zna pojasniti njihovu nerazdruživost. hlađenje računara. Uključuje se u Priprema i izlaže nastavno gradivo. pomoćne memorije. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. Zna razlikovati računare. njihova znanja. Rješava zadatke koje postavlja nastavnik. računarske opreme. ulazno izlazne jedinice. Ukjlučuje se u demonstriranje računara. Priprema tekstualna uputstva za postupanje i rad učenika. radna memorija. Transparentno vrši ocjenjivanje. Po potrebi restartuje rad računara. Održavanje računara. Vježbe uredno bilježi u svesku. Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. Demonstrira opremu i postupke rada. binarni zapis. a dokumentaciju redovno ažurira i stavlja na uvid nastavniku. pomoćne memorije. Koristi računar za izvršavanje školskih zadataka i zadataka koje obavlja kod kuće. isključivanje. kodiranje. Sposoban je prepoznati vrste i oblike računara. adresne i podatkovne veze. Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika.

Aktivno se uključuje u nastavni proces. . Izrađuje zidne slike i panoe. operativnim sistemima. Kontroliše aplikativni softver prije upotrebe. mjesta i uređuje ih prema standardnim zahtjevima i HTZ pri radu sa računarima. aktivnosti pri uređenju kabineta.operativni sistemi. Organizacija rada računara.aplikativni software. direktorijima. Održavanje sistema. Koristi najpogodnije metode i oblike rada.programski jezici. Analizira i upoređuje ih sa uspjehom u prethodnom razredu.pojednine vanjske i unutrašnje dijelove mašinske opreme. Usvojio je osnovne principe održavanja operativnog sistema. Vrste programske opreme. Primjenjuje u jednostavnim oblicima aplikativni softver. Software i njegove vrste: . Pravilno drugima tumači rad računara. matične ploče i RAM-memorije. uvodni ekran. Podstiče učenike u radu i zajedno sa njima osmišljava izgled kabineta. Planira i osmišljava rad u kabinetu informatike. Zna uspješno pokrenuti OS i aplikativni softwer. Pokreće operativni sistem. Upravlja dokumentima. datotekama. Razumije i način rada računara. sa zahtjevima. Naučio je i uspješno radi s grafičkim sučeljem kao i njegov izgled. zadaci OS. aplikativnih programa i održavanje mehaničkih dijelova računara i njegovih ulazno izlaznih (priključnih) jedinica. računarskoj opremi. nabavljanje i pravo korištenja programske opreme (licencni softver). Pomaže drugim učenicima. Pomaže nastavniku pri demonstraciji rada računara. aplikativnom softveru i dr. čišćenja i održavanje. . te ih uz dozvolu nastavnika prezentuje na času. startni meni. Stekao je naviku da koristi mjere zaštite. vrste operativnih sistema. Poštuje redoslijed postupaka pri puštanju sistema u rad i pri njegovom isključivanju. Prati i procjenjuje individualna postignuća učenika. Vrši jednostavnije postupke održavanja i kontrole operativnog sistema. Koristi grafičko sučelje i prilagođava ga prema potrebama. grafički interfejs. podizanje (pokretanje) sistema. radna površina. Upoređuje aktivnosti i rezultate rada i učenja učenika u odjeljenju i sa uspjehom u drugim odjeljenjima. Zna upravljati korisničkim fajlovima i folderima kao i osnovne operacije s njima. Izvršava instrukcije nastavnika. 126 . Prikuplja interesantne članke o računarima. Sposoban je objasniti rad računara. Trudi se da doprinese kvalitetnoj radnoj disciplini na času. prozor. Naučio je jedinice za mjerenje brzine rada računara i kapacitet memorije. dijelovi radne površine. Upoznao je elemente interfejsa OS. pokazivač miša. Prezentuje gradivo na savremen način. Shvatio je ulogu CPJ.

Afirmativno govori o mogućnostima i značaju Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. crteža. Primjena tekst procesora i primjer rada sa jednostavnim tekst procesorom. Ispis dokumenta. odrediti boju. te sa sadržajima Engleskog jezika i drugih nastavnih predmeta. molbe. prilagođavanju. zahtjeve. podatkovne i izvršne datoteke. Izlaže nastavno gradivo. Aktivno je uključen u rad učenika i njihovo obavljanje vježbi. Daje neophodne upute. stablo mapa. sistemu pomoći. seminarske radove itd. mijenjati. podešavanje. Radi na računaru nadahnuto i sa zadovoljstvom. Praćenje izlaganja nastavnika. Naučio je raditi sa datotekama i direktorijima (kopiranje. Znati kako se pokreće i zatvara tekst procesor. Formira prema potrebi nove datoteke. Stalno je u toku šta učenici rade i usmjerava njihove aktivnosti. kolone. Zajedničke aktivnosti na obradi teksta. Ima znanje o načinu organizacije podataka. Uspješno koristi postojeće datoteke. Pravilno koristi sistemske. Povezati naučeno o obradi teksta s učenjem sadržaja iz Bosanskog. Čuvanje i održavanje računarske opreme. samoispravljanje. Radi sa tabelama. poništavanje izmjena. Prati i vrednuje rad i kompletnu aktivnost učenika. provjera pravopisa.Organizacija podataka na računaru. 3. tabele. brisati i premještati dijelove teksta. Priprema grafikone i druga sredstva za demonstranje organizacije podataka. označavanje teksta. Oblikovanje odlomaka. Izgradio je pravilan pristup i racionalno koristi mogućnosti organizacije podataka na računaru. Uključuje se u rad informatičke i računarske sekcije. sekcije. Izvodi potrebne postupke za savladavanje gradiva. grafikona i šema. Za složenije radnje traži savjet i prepušta ih nastavniku. zapis i pristup datotekama. Koristi program za pisanje teksta pomoću računara. Korištenje znanja o obradi teksta u učenju Rad u timu. Znati napisati i oblikovati razna pisma. Na odgovarajuće lokacije smješta nove dokumente i datoteke. Sposobnosti: otvoriti i spasiti novi dokument. preimenovanje. hrvatskog i srpskog jezika. Zna instalirati programsku opremu i ukloniti jednostavne programe s računara. Znati otvoriti i spasiti dokument. Poštuje uputstva. i sa pogonskim programima. slike. Stablo mapa koristi za organizovanje i čuvanje dokumenata. premještanje i kopiranje teksta. podatkovne i izvršne datoteke. crtežima i slikama. Određivanje jezika. nabrajanje. premještanje). Komunicira sa drugim učenicima i doprinosi lijepom ambijentu. slika i izradi zidnih tabela. dodatno isticanje teksta. Uređivanje teksta i osnovne strukture: liste. Primjena računara Tekst procesori (editori). U kabinetu održava red i ima pravilan odnos prema sredstvima i opremi. Prati individualno napredovanje učenika. 127 . Izmjene i brisanje teksta u dokumentu. brojevi stranica. Ispis dokumenata. Nastavno gradivo izlaže na popularan način tako da učenici sa motivacijom i zadovoljstvom prate nastavu. referate. struktura dokumenata: paragrafi. zaglavlja. Oblikuje izgled stranice. Demonstrira postupke organizacije podataka na računaru. mijenjati riječi u tekstu. poravnanje. Vrste datoteka: sistemske. tabulatori. Izbor vrste i veličinu pisma. tražiti.

Pokazuje spremnost za saradnju i zajednički rad. Stavlja se na raspolaganje nastavniku da se nastavni proces uspješnije realizuje. Zna odrediti format dokumenta. Omogućuje učenicima da steknu samopouzdanje pri izvršavanju postavljenih zadataka. Formatiranje dokumenata. Isijecanje. Na vrijeme izvršava zadatke i pomaže drugim učenicima koji zaostaju. Koristi boje za ispunu. Razumije kako se mogu određivati vrste i debljine linija. Sposoban je da znanje primjenjuje pri učenju i savladavanju programskih sadržaja iz drugih predmeta: tehnički odgoj. Zna koristiti alat za crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Stečeno znanje primjenjuje u nastavi matematike. Prenosi znanje na druge učenike. Zna umetati tekst u crtež. Crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Kombinuje: više osnovnih u složenije likove. likovne kulture i kulture življenja. podnožje. računara. Pomaže učenicima da uspješno podešavaju alatne trake i da koriste sve mogućnosti tekst procesora. Radi sa slikama.Oblikovanje stranice dokumenta. prikaz i primjena najčešće korištenih traka sa alatima. biologija i dr. Programi za crtanje. geometrijski likovi. zaglavlje. četkica. podesiti alatne trake i postaviti potrebne alate. Umetanje teksta. Koristi mogućnosti programa za crtanje. Zna da koristi pri crtanju u slobodnom vremenu. kopiranje i zakretanje dijelova slike. Izrađuje jednostavne crteže. Unaprijed se priprema za nastavu. Primjena programa za crtanje i primjer rada uz objašnjenje osnovnih pojmova: linije i debljine linija. 128 . Koristi stečena znanja u nastavi drugih predmeta. Zna isijecati i kopirati dijelove slike. boje i bojenje. Ispoljava zadovoljstvo postignutim rezultatom. Ispoljava pravilan odnos prema učenju crtanja pomoću programa. Uspješno crta geometrijske likove. brisač. Samostalno kreira potrebne forme geometrijskih likova. kako se mogu koristiti boje i drugi raspoloživi elementi i alati. Zna koristiti jednostavan program za crtanje. Program za crtanje i njegove mogućnosti učenicima jednostavno predstavlja da ga učenici brzo savladaju i steknu dobar predslov za rad s drugim programima iste namjene. pisanje u kolonama. tehničke kulture. Korištenjem programa za crtanje kod učenika razvijati maštu i kreativnost. Aktivno prati nastavu. kultura življenja. promjena izgleda stranice.

Ima naviku da BMP grafiku koristi kao moćan vizuelni efekat u komunikaciji sa računarom. Ima znanje o prenošenju grafike (slika) iz memorije na zaslon.Korištenje međuspremnika u radu s programima. Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Uspješno poima piksel kao element slike odnosno kao jednu tačku na slici. Promjena veličine crteža. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). 4. pohvaljuje uspješne i one koji pomažu drugim učenicima. Zna koristiti mogućnosti promjene veličine crteža te mijenjati kontrast i osvijetljenost. 129 . Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. sposobnosti i ponašanje. Zna izraditi složeniji crtež pomoću programa. Razvio je logičko razmišljanje o načinima kombinovanja teksta sa crtežima. Zna šta je mapa bitova. Izgradio je naviku da znanje o obradi teksta i crtanju pomoću programa koristi u svakodnevnom učenju. Sposoban je izrađivati crteže i spremiti kao bitmapnu grafiku. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. Prenosi stečeno znanje na druge učenike. Zna šta su strukture: slijedna. Prenosi iskustva na druge učenike. algoritamske strukture. algoritam. Mapa piksela. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. Provjerava postignuća učenika. Sadržaji međuspremnika. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja teksta sa crtežima. ciklička i grananje. dubina boja. Programiranje Pojam algoritma. Usvojio pojmove: programiranje. U toku rada na tekstu i crtanja koristi mogućnosti međuspremnika. Piksel. Povećavanje i smanjivanje pogleda na sliku. Aktivan je u toku nastavnog procesa. Sposoban je mijenjati izgled zaslona koristeći BMP datoteke. Ocjenjuje i vrijednuje ukupna postignuća učenika. Učenike podstiče u radu. Zna gdje može upotrijebiti program za crtanje. Primjeri korištenja na tekst procesorima i programima za crtanje. cikličke i strukture grananja. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. Rado pokazuje drugim učenicima kako da savladaju upotrebu BMP grafike. Vrši ponavljanje i sistematizaciju gradiva obrađene nastavne teme. Uključuje učenike u nastavne aktivnosti. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. kontrast i osvijetljenost. njihova znanja. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. podržava ih i stimuliše. Vrijednuje postignuća učenika. Uključuje se u rasprave i zajedničke aktivnosti u savladavanju gradiva. Zna raditi sa međuspremnikom i u potpunosti vlada sa sadržajima smještenim u međuspremnik. Nastavnu građu iznosi na popularan način. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Bitmapirana grafika. Zna koristit jedan aplikativni program za crtanje. Znanja koristi i u druge svrhe u slobodnom vremenu. Prati individualno napredovanje svakog pojedinog učenika.

Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. struktura elektroničkog maila). Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. www. Vlada sa podacima o vrstama mreža. Demonstrira korištenje preglednika. Potpuno je razumio šta je Internet. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. te o načinima povezivanja. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. Mreže računara Računarske mreže. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. 130 . Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza. Izlaže nastavno gradivo. Rješava postavljene zadatke.Prikaz algoritma. te zna jezički prikaz. Osnovni servisi. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. Prati napredovanje učenika. korake. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. 5. vrste. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. njihovoj veličini i namjeni. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika. Uredno vodi zabilješke na času. namjena. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. Web preglednici. Internet kao globalna mreža računara. Demonstrira primjere gotovih algoritama. Priprema nastavni proces. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. Uključuje se u rad Internet sekcije. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. veličina. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Zapisivanje stranica. načini povezivanja. načini pretrage. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. a onda prelazi na složenije zadatke. web pretraživači.

Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. Ćelija. broj kolona. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. debljine i vrste linija boje. Utvrđivanje stečenih znanja. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. njihove boje te o bojenju ćelija. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom.Vrste datoteka koje se susreću na webu. redovi. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. zvuk i video). Programi za njihovu reprodukciju. Zna proceduru kreiranja video zapisa. red i kolona. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. zvučnim i video dokumentima. Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. zvučnih i video zapisa. Određuje broj ćelija. Praćenje i evidencija postignuća učenika. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. kolone i šta je regija. broj redova. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. Daje jednostavne zadatke. Organizuje rad školske videosekcije. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. 6. Uključuje se u rad školske videosekcije. Ispoljava postignuto znanje. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Kreiranje video zapisa. Rad sa slikovnim. Zna objediniti multimedijalne zapise. zvuk i video. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. Demonstrira način formatiranja. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Slijedi uputstva nastavnika. redova i kolona. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. Regija. Kreira samostalno izgled tablice. slikovnih. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Pomaže drugim učenicima. Slika. Ponavljanje i vježbanje. autoformatiranja te načine rada sa linijama. 131 . Formatiranje i autoformatiranje. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. Linije. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene. Zna šta su datoteke weba. zvučnim i video dokumentima. bojenje ćelija. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja.

pohraniti i otvoriti postojeću prezentaciju Uspješno kreira prezentaciju. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. Usmjerava. Prati uputstva nastavnika. Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. Transparentno ocjenjuje. Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. Zna kreirati prezentaciju. Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). pogotovo mladih koji su u razvoju. uputstva i drugi štampani i grafički materijal. Ističe značaj pravilnog korištenja i posljedice nepravilne upotrebe opreme. pokazuje. Pravi sigurnosne kopije Ističe i tumači značaj zaštite računara. pohranjivanja. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. miš.Sortiranje u tablicama. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. Sabiranje u tablicama. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. Upozorava. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa 132 . Slijedi uputstva nastavnika. štampač. Kreiranje prezentacije i rad sa jednostavnim programom za izradu prezentacije.). Primjenjuje predviđene procedure. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. na disku defragmentira – presloži podatke. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstraciji pravilnih postupaka. Zaštita i održavanje računarske opreme (disc defragmenter. zvučnici i dr. Prezentacije i primjeri primjene. Obavlja sortiranje. Samostalno kreira realne zadatke. Zna namjenu softverskih Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. Motiviše učenike. Demonstrira sortiranje i sabiranje. Ističe značaj prezentacije. skaner. 7. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. kućište. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju. Sigurnost pri radu sa računarima Računarska ergonomija. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. Navikao je da u računaru. ali i na drugim mjestima. backupsigurnosna kopija i sl. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. prikazivanja i zatvaranja. monitor. Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. Kontroliše rad učenika. Čita i tumači proizvođačke deklaracije. Naučio je kako se sabira. sačuvati. Poima pojmove sortiranja u tablicama. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura.). Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštoitom računara i njihovim pravilnim Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme.

ali i pozitivne primjere. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji. održavanjem. Transparentno vrijednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. Zna vrste programa za zaštitu od virusa. Virusi i zaštita od virusa. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. Scan disc. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. Sistematizuje pređeno gradivo. Primjenjuje standardne forme provjere znanja. dokumenata i datoteka. Uspješno koristi antivirusni program. 133 . Iznosi negativne.programa i alata za zaštitu. (softvera).

LIKOVNA KULTURA 134 .

biljke. povezivanje sadržaja drugih predmeta: maternji jezik /pripovijetka.Ovladati mogućnostima korištenja različitih vrijednosti linija: meke-tvrde. .OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI TEMATSKE OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE Obrazovni ciljevi Odgojni i socijalizirajući ciljevi 1. objekti.Korelacija sa drugim predmetima. . pojave u prirodi. karaktera i smjera linije u izražaju crteža i predstavljanju motiva. svijetle-tamne.LIKOVNA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . u cilju prepoznavanja i definisanja Razvijanje stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. TAČKA I LINIJA Registrovati u svom okruženju. spoznati i biti sposoban primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije: .meke – tvrde . prostori .prozračne – zasićene . prozračne-zasićene. bajka.Ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija na umjetničkim i svojim radovima pre-poznati i bit sposoban upotrijebiti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija .Razvijanje kritičkog mišljenja.Otkrivanje estetske vrijednosti konturne linije. sposobnost vrijednovanja sadržaja i ideja . životinje.Situacije i neposredno okruženje učenika: ljudi pri određenim aktivnostima.svijetle – tamne . građenje stavova i odnosa prema 135 .

smjera.. značajni datumi. kulturno/etno-grafsko nasljeđe. spremnost za saradnju i timski rad.linija koja nagovještava.građenje linijom . smjera i gustine rasporeda. karakter linije. zasićena. u cilju predstavaljanja složenih struktura.kroki Analitički spoznati. . lavirani tuš. istražiti.Razvijanje humanih odnosa među polovima. stranog jezika. .Razvijanje sposobnosti linije.. posmatranja.linija koja definiše oblik . historije geografije. promjena dužine. konkretnog i apstraktnog mišljenja. čvrsta. vrednovati i moći izraziti različitost Konstruktivne linije i tačake.meka grafitna olovka. matematike.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi.tok linije/crte .Otkrivanje estetskih vrijednosti i dinamike čistih boja. tok linije. meka. tuš i pero. solidarnosti. uočavanja. likovne kreativnosti. .…/. bogaćenje mašte. smjer . orijentacija u vremenu i prostornim odnosima .linija koja naglašava. položaja u prostoru i karaktera oblika: . svijetla.Usvojiti pojmove: emocija. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura pjesma.Linija u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru: .Rad na očuvanju tradicija i narodnih običaja: prigodni praznici. zaključivanja. povezivanja kroki pojmova.. informatike.mljopisa. poslovica. drugarstvu.. muzičke. . tuš i drvce. vrijednostima. BiH kulturne baštine.Primjena tačaka i linija sa svim karakteristikama i vrijednostima u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru. odnosa /kontrasta/ toplo – hladno i 136 . građenje linijom. jačanje i bogaćenje . dosljednosti i angažovanosti. tamna. flomasteri /crni ili tamni/. -Linija u funkciji predstavljanja složenih struktura . očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. . tuš i kist. drveni ugljen pokreta. biologije. konturna linija/obris/. istrajnosti. prozračna.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti konstruktivnih linija različitih dužina. . snalažljivosti. patriotizmu. samostalnosti. crtež. tjelesne i tehničke kulture.

analitičkog pristupa. . pjesme. u odijevanju. priče.Spoznati i moći koristiti njihove karakteristike zasićenosti /intenziteta/ i . mozaik. razumjeti značaj i biti u prostora. osmišljavanju novih mogućnosti potpunije /bogatije/ znakova vizuelnih komunikacija.hladne Dalji rad na sposobnosti. odnosima: teksta.zasićenost boje. kolaž različitim materijalima. pripovijetke. toplo .2. emocija i drugo oslabljene boje putem likovnog izraza Dalji rad na sposobnosti. hromatske karakteristike.Boje punog intenziteta i osjećanja. .Akvarel.Razvijanje sposobnosti psihološkog djelovanja u predstavljanja sadržaja.Uočiti. vrijednovanja i usvajanja hromatske karakteristike boja . gvaš. pastel /suhi. komplementarni parovi . vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. Osnovne karakteristike hromatskih boja: .valerska vrijenost Podjela boja po psihološkom djelovanju na: . BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja. tempera. upotrijebiti hromatsku paletu boja.Komplementarni ili nadopunjujući kontrast. procjeni i mogućnosti predstavljanja Komplementarni kontrast /kontrast boja koje se dopunjuju/ . voštani/. analitičkoj spoznaji. flomasteri u boji /za manje formate radova/. zasićenost i 137 . primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… . uočavanja. njegove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/.hladno kao i načina njene primjene događaja. pojava u prirodi.Proširenje usvojenih pojmova za oblast boja: spektar boja.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja. spoznaji. procjeni i mogućnostima predstavljanja bojom . zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. kreiranju životnog .tople i . uočavanja.

valerske vrijednosti boja. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha. podjela boja na tople i hladne 3.Preklopljena ploha Statična i dinamična ploha. slikanja i grafik Ovladati sposobnostima prepoznavanja.Primjena slikarskih tehnika u oblasti slikanja kroz kompozicione odnose simetrije i asimetrije . u organizaciji grafičkog lista 138 . slikanja i grafike Statične i dinamične plohe u kompoziciji .Slikarske teksture u funkciji definisanja karaktera površine . oblik/ i ploha u dvodimenzionalnoj organizaciji kompozicije .Razvedena ploha .asimetrična kompozicija Primjena dvodimenzionalne organizacije kompozicije u oblastima: ctranja.Linija i tačka kao sredstvo u predstavljanju teksture.Uočavanje vizuelnih karakteristika lika /forme. organizacija prostora u formatu . oblika/ u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije .Sposobnost primjene složenih tekstura u likovnim područjima: crtanja.Razumijevanje i mogućnost primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije .Lik /forma. PLOHA Primjena /predstavljanje/ lika na plohi kroz različite forme komponovanja: . primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora gtafičkog lista /otiska/ .Grafičke teksture i odnosi svijetlih i tamnih ploha. ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/.simetrična kompozicija .

u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i jednostavnih formi ritma ./okviru/ grafičkog lista . ispupčeno-udubljeno malo-veliko i različitih tekstura.Uočavanje. predstaviti suprotnosti oblika /kontrast/. ploha. razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. . POVRŠINA Prepoznati i usvojiti slikarske teksture u likovnim djelima i biti sposoban prepoznati ih primjeniti u sopstvenom likovnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste . simetrija. zaobljeno-uglasto. asimetrija. utisnutim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja strukturalnih odnosa i jednostavnog ritma. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura.U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. u niskom i visokom reljefu predstaviti kontraste oblika /zaobljeno-oštrih uglova. velikomalo.U prostornom oblikovanju. tačkama.Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture u svom okruženju i na umjetničkim djelima .Primjena slikarskih tekstura u funkciji definisanja prostornih odnosa i karaktera površine . hrapavo-glatko neravno-ravno površine sa crtama . štampanje 4. grafički list. visoki reljef-forme koje se sa nekim svojim dijelom 139 . .karakter površine u oblasti prostornog oblikovanja: reljef. dvodimenzionalno. dinamično. .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik.slikarska tekstura. statično.Usvojeni pojmovi za oblast površina: . niski/plitki sa ma-lim ispupčenjima. udubljeno-ispupčeno/ i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/ u niskom i visokom reljefu u prostornom oblikovanju.

Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora. MASA I PROSTOR Odnos mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika Karakteristike oblika: .tekstura.nosive konstrukcije . jednostavni oblici. . . i oblika u prostoru. kiparstvo. 5. prirodni oblici.Kroz upotrebu različitih skulptorskih materijala ovladati mogućnostima predstavljanja mase i prostora putem jednostavnih i složenih oblika. . U svom okruženju i skulp-torskim djelima registrovati. analizirati i moći procje-niti odnos mase i prostora . 140 . načinjeni oblici.složeni oblici Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture . prostor. analizi i sagledavanju/upoređivanju mase i prostora na umjetničkim djelima i učeničkim radovima . . kipar.jednostavni ritam. masa.vežu za pozadinu/osnovu .jednostavni i .funkcionalnost prostora.Dalji rad na potpunijem doživljavanju.skulptorski -vajarski materijali. Usvojeni pojmovi: kip.Prepoznavanje karakteristika i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu jednostavnih i složenih trodimenzionalnih oblika. gradnja. .Ovladavanje sposobnosti uočavanja karakteristika pirodnih i načinjenih /vještačkih/ oblika .Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karakterističnih nosivih elemenata i funkcionalne organizacije prostora.

da razlikuju linije po toku. . vetrikalna i sve kose /dijagonalne/. OČEKIVANI REZULTATI Učenici dalje rade na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: . linija u funkciji definisanja oblika. svijetle i tamne. sa ciljem osmišljavanja i predstavljanja organizacije kompozicije i definisanja prostora.moći prepoznati karakter konturnih linija.složeni oblici. zakrivljene i linije svih pravaca. meke i tvrde linije. ravne. 141 . .moći prepoznati karakter i vrijednost linije. prozračne i zasićene linije.ovladavanje konstruktivnom linijom.ovladati primjenom različitih vrsta i vrijednosti linija u cilju predstavljanja složenih struktura.moći predstaviti kompozicije sa naglašenim prostornim orijentacijama. zatvoreni i otvoreni oblici struktura. funkcionalnost prostora.da mogu razlikovati ekspresivne vrijednosti linija. . tlocrt. nosive konstrukcije. . horizontalna. . .

.dalji rad na savladaju izrade šablona za visoki tisak.usvajanje i primjena preklopljene /nefunkcionalne/ plohe. usvajanje i primjena razvedenih /razuđenih/ ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje ne predstavljaju geometrijske oblike.uočavanje. .primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju pokušaja “stenografskog” bilježenja. linorez. grafike. pastelu. slobodni oblici/. a koje su u suprotnosti/.da prepoznaju i u svojim radovima koriste različite stepene zasićenosti /intenzitet obojenosti/ boje. temperi. . uočavanje proporcije. plozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora grafičkog lista /otiska/.da proširuju znanje o psihološkom djelovanju boja: da boje dijelimo na tople i hladne. uporabi materijala i sredstava za rad. objekat u postoru /geometrijsko tijela.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. neodređeni amorfni. kolažu. 142 . . gipsorez. . prozračna-zasićena linija.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu statične i dinamične organizacije kompozicije.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura. meka-tvrda.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju dobijanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlijih i tamnijih boja/ i različite obojenosti. gvašu.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o komplementarnom kontrastu /parovi boja koje se slažu.da usvoji termine: konturna linija. Ploha: . kroki. akvarelu.da vladaju sposobnostima prepoznavanja.dalji rad na uočavanju odnose u prostoru. mozaiku . flomasterima u boji. karton /papir/ grafika. prepoznavanje karaktera oblika.. . dio oplošja predmeta prostornog oblikovanja /skulptura/.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. . . ploha koja zatvara neki volumen. . crtanja i slikanja. . Slikarstvo: . . izvedbe kroki crteža. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom izrazu.da proširuju znanje o hromatskim bojama /obojenim bojama/. simetrična i asimetrična kompozicija. kocka i sl. procjene i primjene statičnih i dinamičnih ploha. sposobnost predstavljanja karaktera figure u različitim položajima.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. kvadar./ za oblasti: Površina i Masa i prostor: . .

škola.u okruženju i na skulptorskim djelima uočiti. ili složenom objektu/ u oblasti arhitekture. pozorište i sl. pošta. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura.moći prepoznati dijelove zgrade koji predstavljaju nosive konstrukcije. svijetle i tamne. . vrednovati i moći izraziti različitost konstruktivnih linija/crta i tačaka. građenje putem linije. linije koje se razlikuju po toku. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Analitički spoznati. . smjera. linija koja definiše oblik. izvršiti analizu i moći procijeniti odnos mase i prostora. .. zajednički javni objekti.oblikovanje sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. prostor u kojem boravimo. STRUKTURA PROGRAMA 1. kuća. BOJA Likovno područje slikanje: 143 .moći prepoznati jednostavne i složene oblike u prostoru. prozračne i zasićene u cilju potpunijeg likovnog izraza.biti sposoban prepoznati i napraviti razliku u složenim prostornim strukturama /kompozicijama objekata.u prostornom oblikovanju. . . Kroki kao crtačka disciplina. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u niskom i visokom reljefu /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. promjena dužine.biti sposoban uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika. . . Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije. meke i tvrde. sportska dvorana.spoznati karakteristike funkcionalnosti prostora. Registrovati u svom okruženju. Linija sa karakteristikama “stenografskog” bilježenja položaja karaktera figure u pokretu i prostoru. spoznati i biti sposoban /ovladati/ primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih /obrisnih/ linija/crta. istražiti. 2.da su sposobni prepoznati i razlikovati niski i visoki reljef. . Primjena linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru.

Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. dominacija. analizi i mogućnosti predstavljanja komplementarnog kontrasta. vertikalna /uspravna/ kompozicija. slikanju. 144 . Pored ovih karakteristika ploha može biti razvedena. Kontrasta parova boja koje se. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. Proširivanje ranije usvojenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste oblika i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. Tople boje djeluju dinamično “veselo” čine nas raspoloženim i aktivnim. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike skulptorskih tekstura i biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom radu /izrazu/. Podjela boja se vrši i po psihološkom djelovanju na posmatača. grafici. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. 3. prostorno izgledaju bliže. Ploha može biti i preklopljena. ako nije pravilnog geometrijskog oblika i tada za takvu plohu kažemo da ima amorfni oblik. U prostornom oblikovanju. uočavanja. ako se odnosi na gemetrijsko tijelo u prostoru ili skulpturu. u tehnici gipsoreza. Rad na daljem savladavanju oblasti grafike. crtanju. slikanja i grafike. opuštaju i prostorno izgledaju udaljenije. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih ploha. slobodna /raspršena/. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja.Razvijanje sposobnosti uočavanja. zasićenost boje /intenzitet obojenosti/. a kada se pomiješaju. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. kada se misli na oplošje predmeta u prostoru. Realizacija kompozicije u asimetričnom odnosu elemenata. Koje su osnovne karakteristike hromatskih boja? Osnovne karakteristike hromatskih boja su: ton /boja/. kružna. linoreza i karton /papir/ grafike. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. piramidalna /trougaona/. boje dijelimo na tople i hladne. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. valerska vrijednost /količina svjetla u tonu boje/. plastelin i sl. kada se nalaze jedna pored druge međusobno naglašavaju. Primjena kompozicije u kojoj dominira simetričan raspored elemenata. analitičkog pristupa. 4. Dalji rad na razvijanju sposobnosti. glina-mol. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora na grafičkom listu /grafičkom otisku/. PLOHA U okviru tematske oblasti Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. jedna drugu poništavaju. U okviru kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: statična i dinamična ploha. dok hladne boje djeluju smirujuće. glina.

dvodimezionalna organizacija kompozicije. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. Oblici u prirodi mogu biti prigodni i načinjeni. Složeni oblici su oni za koje kada ih analiziramo možemo reći da se sastoje iz većeg broja jednostavnih /geometrijskih/ oblika. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. OBLIKOVANJE NA PLOHI . Pristup okolini je intelektualno vizuelni. Prilikom projektovanja jedan od osnovnih zadataka je da se vodi računa o namjeni i funkcionalnosti prostora. kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. Oblike karakteriše njihova forma pa oni mogu biti jednostavni i složeni. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. . U svom okruženju i na skulptorskim djelima registrovati. Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. DIDAKTIČKO . komad drveta. Ako je volumen ispunjen. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . 2. Prostor može biti otvoreni i zatvoreni /unutrašnji i vanjski/. puna cigla. podrazumijevamo fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. Volumen predstavlja obim i zapreminu nekog tijela. a mišljenje apstraktno. Prirodni oblici nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih sila na neki prirodni materijal. analizirati i moći procijeniti odnos mase i prostora. 145 . MASA I PROSTOR Tematska cjelina. .GRAFIKA. Arhitektura je oblast koja se izražava u strukturama prostornih kompozicija. masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje. onda govorimo o masi.SLIKANJE. Karakteristika savremene gradnje je da se u realizaciji objekata primjenjuju nosive konstrukcije.5. a načinjeni oblici nastaju kao rezultat čovjekovog rada. građenje. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi. .CRTANJE. Arhitektonski objekti mogu imati jednostavne i složene forme. Nosive konstrukcije su dijelovi arhitektonskih objekata koji predstavljaju skelet neke građevine.METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VI razredu podrazumijeva početak sintetičke koncepcije vizuelnog doživljaja.

TAČKA I LINIJA. . 2. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. 3. PLOHA.kreativni rad u svakom polugodištu. niti bilo koju tehniku. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. nauke i društva. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. i interakciju umjetnosti. novih medija i okruženja. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. BOJA. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu.Oblikovanje u prostoru kroz područja: . 5. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. Motivi – teme /likovni sadržaji/ 146 . 1. Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. POVRŠINA. razreda. Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno. prepoznaju i razriješe ga putem likovnotehničkih sredstava. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrijednovanja. 4. MASA I PROSTOR. Ovakva forma obezbjeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE.

iz narodnih običaja /tradicije/. muzičke kulture.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. Vizuelne motive.nevizuelni poticaji. dinamično. simetrija. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: crtež..značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . 2. . maternjeg jezika /priča. praznici. asimetrija. basna. . tok linije. grafički list. visoki reljef – puni oblici /forme/ koji se sa nekim svojim dijelom vežu za pozadinu 147 . hromatske karakteristike boja. pjesmica. poslovica. niski/plitki reljef sa malim ispupčenjima. PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: usvojeni pojmovi za oblast površina. kroki /crtež koji sa malim brojem linija definiše pokret i karakter figure/. škola. prostori. emocije /osjećanja/. etnografsko nasljeđe.likovni i kompozicioni elementi. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: spektar boja. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja. značajni datumi. građenje linijom. za oblast prostornog oblikovanja. reljef. sreća.iz neposrednog okruženja djeteta. valerska vrijednost boja. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. biljke…. statično.Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. 3. tuga. karakter linije. prirode i društva. Nevizuelne motive. . zasićenost boja. pojave u prirodi. karakter površine. porodica. gipsorez. objekti. strah. vjetar. dvodimenzionalno. muzika. matematike. smjer linije. slikarska tekstura.. tople i hladne. mjesto stanovanja. bajka. GRAFIKA: usvojeni pojmovi za oblast ploha: lik. tiskanje /štampanje/ otiskivanje. ploha. čulni poticaji. konturna linija /obris/. . podjela boja po psihološkom značenju.

Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. prostor. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. složeni oblici. Dakle. Likovni sadržaj. stečenog znanja i usvojenih navika. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovnokreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. funkcionalnost prostora. načinjeni oblici. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. svoje viđenje svijeta. svoje strahove i oduševljenja. kiparski/ materijali. aktivnost na časovima likovne kulture. masa. pedagoškog. gradnja. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. estetskog. tekstura. zatvoreni i otvoreni oblici. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. 3. kip. 1. kipar. kiparstvo. struktura. prirodni oblici. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. upornosti i iskustva. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. jednostavan ritam. 2. 148 . jednostavni oblici./osnovu/. predmeta i pojava. Nema loših dječijih radova. psihološkog. skulptorski /vajarski. tlocrt. nosive konstrukcije. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente.

RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno . na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadatakaproblema. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u školama. odnos prema estetskom. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. i likovnog jezika/. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. nego je potrebno u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih učenika. u najvećoj mjeri. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. 149 .kreativni rad djece.

MUZIČKA KULTURA MUZIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje 150 .

-tempo . četvrtina. muzičke igre ili brojalice te na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. brzi tempo Allegro. -artikulacija (akcenti.Sigurno uočavaju i primjenjuju oznake za dinamiku.tiho. pravilno fraziranje. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. primjenjuju ih tokom izvođenja pjesme. šesnaestina i odgovarajuće pauze.poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani Andante-hodajući. polovina. brzo i Presto – veoma hitro.Uočavanjem navedenih elemenata interpretacije tokom slušanja. . crescendo i decrescendo. -intonacija. tempo.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano . osmina. artikulaciju.CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTAT UČENJA ZNANJE Sticanje znanja o: -elementarnim muzičkim komponentama i pojmovima te njihova primjena tokom pjevanja pjesama. Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: -Učenici/ce uočavaju važnost poznavanja navedenih pojmova. .Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. slušanja muzike. snažno) . -različita notna trajanja: cijela nota. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu 151 . forte – glasno (jako. u širem smislu. umjeren – Moderato. izvođenja muzičkih igara i brojalica: -dinamika . brzo. staccato. radosno. legato).veselo. . mezzoforte – srednje glasno (jako).

svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu. mala dvodijelna i trodijelna pjesma. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni). -izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa izgovorom (za četvrtinu ''ta''. -Pokazuje veliku zainteresovanost i ljubav prema muzici. 152 . -tokom slušanja pamti naziv djela. tema. uočava mjeru. mala trodijelna pjesma ) bez ulaženja u detaljniju analizu djela.Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u intonaciji i u muziciranju. .Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela.izvođenje jednostavnijih brojalica na osnovu notnog zapisa. .Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. -sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela ( motiv.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. . rečenica.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C – duru.sigurno izvodi šestosminsku mjeru. raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE . . razvijanje obima glasa. . dvije osmine ''tate''. .Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju.-poznaje violinski ključ. . mala dvodijelna pjesma. -učenici primjenjuju pojmove: rečenica. -Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. ukazuje i na greške i ispravlja i druge. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. vokalna reprodukcija. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -razvijanje muzičkih sposobnosti: ritmička reprodukcija–složenije kombinacije. -upoznaje i uočava u notnom tekstu podjelu jedinice brojanja na tri-triola i četiri dijela (informativno). razvijanje muzičke memorije.

. aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. STAVOVI.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku.Uočava i hvali. PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE. -Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. . VRIJEDNOSTI. -Samostalno se uključuje u muzičke sekcije.svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici. 153 . -Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. . -ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH.ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike sve je intenzivnije. II MUZIČKE IGRE.Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. III BROJALICE . IV SLUŠANJE MUZIKE. . kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. na koncertima i sl. -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba.

C – dur ljestvice. Nastava muzičke kulture se ostvaruje pjevanjem dječjih pjesama. preciznost intonacije. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. U šestom razredu je potrebno u sviranju postavljati iste zahtjeve. kultivisanje glasa. ksilofonu. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa. blok-flauti. fraziranje. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. odnosno. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. muzičkih igara i kompozicija za slušanje muzike. a po sadržaju i karakteru su interesantne i bliske djeci u šestom razredu. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. slušanjem muzike/glazbe. Postavljeni zahtjevi se ostvaruju preko novih primjera: novih dječjih pjesmica. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. da je od petog do devetog razreda smanjen fond časova na jedan čas sedmično. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. 154 . učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir. 35 časova godišnje. učvršćivanjem precizne intonacije. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. Program za šesti razred sastavljen je tako da se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja. ali i stiču nova. pjevanjem pjesama narodne tradicije. Smanjenjem fonda časova smanjuje se i obim zadataka koji se postavljaju pred učenike. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. rečenica. Ponoviti abecedu i solmizaciju. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ce učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. U šestom razredu učenici/ce pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. sintisajzer. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. disanje. Nastavna građa se izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. dječje stvaralaštvo i kroz izvođenje ritma. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Po Nastavnom planu. Cilj pjevanja i sviranja je upoznavanje učenika sa ovim elementima muzičkog obrazovanja više informativno. muzička kultura je zastupljena sa 2 časa sedmično.V DJEČIJE STVARALAŠTVO. kao u petom razredu. pravilna dikcija i akcenti. brojalica. gitara ). Novina je. od prvog do četvrtog razreda. i dalje u obimu oktave. djeca je uče pjevajući uz nastavnika.

Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje izraze usmeno. grupe instrumenata i orkestra. Brojalice imaju u ovom razredu različit sadržaj: racionalne ( ''Dinaj. pa potom ponoviti slušanje. harmonikaški i drugi. U toku školske godine učenici treba da nauče 4 muzičke igre. dinaj. Ritam u njima je složeniji a česta je i promjena mjere iz dvodijelne u trodijelnu i četvorodijelnu mjeru. bengele'' ). ''Jedan. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Brojalice koje sadrže dvodijelnu podjelu jedinice mjere / brojanja i dalje se izvode na osnovu notnog zapisa uz ritmički izgovor ''ta'' i ''ta-te''. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 12 kompozicija. tempa. ali će se njihovo usvajanje i obrada vršiti u VII razredu. Posebnu pažnju treba posvetiti organizovanju maštovitih načina interpretacije brojalice sa i bez sviranja na instrumentima.U šestom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. dok su brojalice sa podjelom jedinice mjere na tri (''ta-te-ti') i četiri dijela (''ta-fa-te-fe'') date da ih djeca dožive kroz brojalice i zapaze. čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. Pored redovne nastave. muški glas. Novina su podjela jedinice brojanja. Italija. pa zatim učiti pravila igre. Na kraju časa obavezno dati zaključak o slušanom djelu. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. Ne treba zanemariti vizuelni doživljaj svakog instrumenta. ). četiri''. Libija. emocionalno). ). Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine i zemalja iz regije odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja ( Brazil. Kroz učenje muzičkih igara i dalje se ostvaruje visoka korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. Muzičke igre predviđene Nastavnim programom su pretežno igre sa pjevanjem. izvođača. te je potrebno djecu upoznati sa pravilima igre ili plesa. artikulacije. na tri dijela-triola i četiri dijela. ''Mladi kovač'' i ''Štuka štuku pojela'' ) i iracionalne brojalice (''Engele. tri. Učenicima/cama pokazati uživo ili na slici instrumente koje slušaju. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. ženski. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. hor/zbor ). Izrael. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. opisno. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. učenicima postavljati i zadatke sa ciljem uočavanja karaktera kompozicije. dinamike. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednotama budu sve jasnije izraženi. U program su uvrštene vokalne. Slušanjem učenici/ice zvučno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ) kao i glasove ( dječji. Koreografije okretnih igara i narodnih plesova iz različitih krajeva imaju utvrđene figure i kretnje. dva. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru u cjelini. 155 . diničica''. pokrete. itd. itd ). likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. te druge kombinacije.

Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA 156 . Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru dovode učenike/ce na najviši stupanj muziciranja i imaju najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) ZNANJE I RAZUMIJEVANJE VRIJEDNOSTI.Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. STAVOVI. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje ). PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. – 9. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa sedmično). Ove aktivnosti su opširnije obrazložene u tabelama.

Kukavica ( J.Učenici/ce osjećaju i svjesno izvode 2. 3. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom.pjevanje u školskom horu/ zboru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. Sefardska romansa. . Jeličanin. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima.sigurnije izvode 6/8 mjeru.Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. fraziranje). dikcija. Grgošević) 2. Noćas (B.poznaju notna trajanja i pauze. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. premetaljke rebuse. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa . disanje. 11. . Ferari) . (Zapisao Vlado Milošević) KANONI 1. .sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela (motiv. stihovi Grigor Vitez) 10.sviranje u školskom orkestru _______________________ 157 . -Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote . . List na putu (Nada Ludvig-Pečar. kuća. . Basrak. Cazin-grade.sviranje na instrumentima kao pratnja pjevanju. dinamiku i primjenjuju ih. Kaplan) i Pjesma dječaka (D.pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. Proljeće (I. Milojević) i. Adio kerida.I PJEVANJE I SVIRANJE 1. Nikolić. u porodici). 4dijelnu mjeru. . -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih kombinuje sa priručnim.zvučno i vizuelno prepoznavanje metalofona. mala dvodijelna pjesma.sviranje na metalofonu. stihovi Šukrija Pandžo) 3. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. izleti. . . Ne žuri tata. Mozart) 7. Alečković) 5. . Moja domovina (Hana i Dinko Čizmić ) 6 Dan praznični (W. -Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana. tempo. tema. Cvjetni puteljak (J. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru . muzika: Kolaković Ajka. . Repata priča (M.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja: . .Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni .. stihovi Zl. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. ksilofona. . Srebreni voz ( B.shvataju svrhu korekcije pojedinca radi podizanja kvaliteta muziciranja. A. stihovi M. Šimo Ešić ) 2. . tekst: Bekrić Ismet. blok flaute.uočavaju i određuju karakter pjesme. . stihovi ( Zl. melodike. -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta. Nikolić. 14. tempa i dinamike. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. Kolarić-Kišur) 4. u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u petom razredu. priredbe. Ja bih (Asim Horozić. G. Genov) 9. . -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) .imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente.prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija. . ne žuri mama. grupnom i individualnom muziciranju. . Na livadi (M. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u u C – duru.Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. mala . artikulacija. ta-te.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. Kolarić-Kišur ) 8. rečenica. Tišina ljetne noći (Zl.

trodijelna pjesma ) i primjena bez detaljnje analize djela; _________________ _____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. La Gvantanamera, Brazil, tradicionalna pjesma 2. Havanagila, Izrael, tradicionalni ples 3. Zan iz Abedina (Zane from Abedeen), Libija, tradicionalna pjesma 4. Bella bamba, Italija, tradicionalni ples 5. Narodno kolo _________________ _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i izvodi ih po sjećanju; - Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom; 1. Dinaj, dinaj, diničica (Zapisala Elly Bašić, Zagreb) 2. Engele, bengele 3. Jedan, dva, tri, čet'ri, pet (Beograd) -Razlikuje note po trajanju: cijela nota, polovina, četvrtina, osmina, šesnaestina - izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa podjelom jedine mjere na dva, sa -Ima veliki fond muzičkih igara; -pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola; - izvodi zadatu koreografiju; -primjenjuje ranije znanje na novu igru; -pravilno izvodi igru odnosno kolo; -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove;

prema muzici _______________________ _______________________ _______________________ -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti; -Samostalno izvodi zadane pokrete; -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti; - Predlaganje muzičke igre za priredbe; Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre; -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu; -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima koreografija) - Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala. -shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati; (multikulturalnost) _______________________ -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjećaj pripadnosti grupi; - Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima; -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima; -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama); - Izrada nošnji od različitih materijala u učionici, -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji, - Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju _______________________ -Izvođenje po notnom tekstu na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima, - Pronalaženje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvođenje zaključak; -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima; -Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu; -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu, -Upućuje, pomaže, pokazuje simulacije na kompjutoru; -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad; -Organizira praktični rad i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD. _______________________ -demonstrira izvođenje i sviranje; - Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje - Aktivnim učešćem pomaže, koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika; -Razvija kreativnost, dječije

_______________________

III. BROJALICE Izbor:

- Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici; -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih; - Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke); - Tačno izvodi mjeru i ritam

158

4. Mladi kovač 5. Štuka štuku pojela

___________________ IV.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1.Tiha, tiha pjesma, J. Magdić, stihovi: Grigor Vitez i Meditacije s Benbaše, M. Jeličanin; 2.Uspavanka, odlomak iz opere ''Hasanaginica'', Asim Horozić, 3.Zvijezda tjera mjeseca, dvoglasni ženski ili dječji hor/zbor, stilizacija Rešad Arnautović 4.Tamburice, muzika i tekst: Aleksa Šantić i S. S. Mokranjac: II Rukovet ''U Budimu gradu'' 5. Ja volim Sarajevo, Slavko Olujić, stihovi Velimir Milošević i Sarajevo – ZOI 84, M. Fetahović 6. Valcer u Des-duru, F.

izgovorom: za četvrtinu ''ta'', dvije osmine ''ta-te'“; Triolu (''ta-te-ti'') i podjelu na četiri šesnaestine ''ta-fa-te-fe'' treba da doživi samo informativno; -Prema zadatku izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu; - Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja; -Pokreti su precizni i tačni _______________________ -Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti, donošenje estetskog suda o djelu i, - poznavanje umjetničkih djela, - Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora; - Određuje karakter djela; -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački, duhački, udaraljke) -Razlikuje izvođačke ansamble: solo- pjevač ili solo-instrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta, hor ; - razlikuje glasove: dječji, ženski, muški; -Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje; -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju;

uz taktiranje i izgovaranje ritamskih slogova; -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima, -Predlaže i izvodi pratnju, kombinuje instrumente (aranžmani); _______________________

radne i kulturne navike; - Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest; - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre; ______________________ -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta _______________________ razvijanje osjećaja za lijepo -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi - U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar); -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, što ih motiviše na učenje; -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima; -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Vođenje intervjua sa umjetnicima; -Izrada plakata sa važnijim - Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika, -uzima učešće sa učenicima u izradi improvizacije na ritam brojalice i aranžmana za izvođenje brojalice; _______________________ -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje, prikupljanje materijala i bilježenje, -Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu, -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim

-Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša; - Uočava, upoređuje, razlikuje, samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu ; - Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje dinmiku (glasnoću), tempo i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine: legato, - Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu, -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja, - Često traži da se djelo ponovno sluša; -Komentira osobine djela, saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvođače i kompozitore - Traži da ih vidi uživo na koncertima; -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu

159

Chopin i Mazurka Op. 67 br. 4, F. Chopin ; 7. Kraljevski marš lavova, stav iz Karnevala životinja, C. S. Sans, 8. Picikato polka, J. Strauss, 9. Menuet iz Male noćne muzike, W. A. Mozart, 10. Koncert za trubu i orkestar u Es – duru, I stav, J. Haydn i Ples sa sabljama, odlomak iz baleta ''Gajana'', Aram Hačaturjan 11.Ples pastira, Marsch i Kineska igra, odlomci iz baleta Krcko Oraščić, P. I. Čajkovski 12.Četiri impresije, Avdo Smailović i .Fantazija za dvije flaute, Asim Horozić

-Poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela; - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano mezzopiano - srednje tiho, mezzoforte – srednje glasno forte; crescendo i decrescendo; -poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani (andante-hodajući), umjeren (moderato), brzi tempo (allegro- veselo, radosno, brzo) i veoma brzo, hitro (presto); - uočava promjene u tempu;

staccato, piano, mp, mf, f, crescendo, decrescendo, oznake za tempo, znak ponavljanja, ritam, melodija; -Prilikom slušanja muzike, posebno na koncertu, poštuje pravila ponašanja; -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja, i za imenovanje i opis djela i izvođača;

-Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici, školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija); - Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života.

telefonskim brojevima (Narodno pozorište, Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi

ustanovama: - Prati ponašanje na koncertu, oblačenje (pravila i kulturne navike;

-Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama; -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na V razred;

_______________________ _______________________

_______________________ _______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva; _______________________ -Eksperimentiše, istražuje i kombinuje instrumente; -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; - Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira; -Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno; -Samostalno smišlja, upoređuje, dodaje, mijenja; -Izražava razne ritmove iz života instrumentima; - Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi - Stvara kombinacijom riječi, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. - Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici; -Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda; -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva - Svojim odnosom i stavovima podstiče kreativne oblike ispoljavanja; - Priprema, rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima; -Saradnja sa lokalnom zajednicom, posjeta školskoj priredbi i koncertima; -Prati i ohrabruje oblike učeničkog kreativnog

____________________

V DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju; -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu;

160

Plesna dramatizacija.Sam uzima učešće u izradi kostima. -Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada . -Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi.Na poticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad.. 161 . -Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice. muzičkoj dramatizaciji . -Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) . ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. . slika za scenu itd.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost učenika u ovoj oblasti.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje 162 .

sadržaji i ishodi 163 . rekreativnim i. sportsku rekreaciju. kinezio-terapijskim aktivnostima. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. eventualno. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. (3) sigurnost učenika. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama.koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. (6) razumije. poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmiše.PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA ŠESTI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenike za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. Ciljevi.

Osnovni skokovi s mini trampolina pruženi. Posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje. preponskom trčanju.Ciljevi 1. raznožni 3.Bacanje male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom 4. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mekanih strunjača.Trčanja različitim tempom do 6 minuta .Preponsko trčanje 2. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: trčanju različitim tempom do 6 min. Posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja. Skakanja: . raznožnim. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom. Osnovna teorijska znanja Sadržaji Tjelesno vježbanje i volumenoznost tijela Ishrana i zdravlje Indeks tjelesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otklanjanja Organizacija sportskih takmičenja Prehrana i tjelesni napor 1. Učenice x x x x x x x Učenici x x x x x x x 2. zgrčeni.Skok udalj jedan i pol koračnom tehnikom . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih natjecanja i suđenju u različitim kineziološkim aktivnostima. zgrčenim. Izračunava ITM-a. osnovnim skokovima s mini trambolina .pruženim.Leteći kolut na povišenje od mekanih strunjača 1. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku udalj jedan i pol koračnom tehnikom. Trčanja: . Kolutanja: . Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela. Osnovna motorička znanja x x x x x x 164 . Bacanja: .

osnovnim zahvatima držanja u parteru x x x 165 . naskoku u upor čučeći na gredu.Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja . saskok pruženo 6.Naskok u upor čučeći na gredu.Njih u uporu na niskim paralelnim ručama. daleko-visoko skoku. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: narodnom plesu po izboru iz zavičajnoga područja.Osnovni zahvati držanja u parteru Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: penjanju po konopu do 5 m.Klimom premah zgrčno i raznožno na dvovisinskim ručama . x x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: padu natrag i u stranu. upiranja i penjanja: .Daleko-visoki skok 8.«Mačji« skok . Borilačke strukture: . «mačjem» skoku.Ljuljanje na karikama malom amplitudom. Višenja. saskoku pruženo. ljuljanju na karikama malom amplitudom i saskoku u zaljuljaju. premahu zgrčno klimom i raznožno na dvovisinskim ručama.Osnovne vježbe aerobika za razvoj repetitivne snage . x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvođenju preskoka “zgrčka”.Pad natrag i u stranu . saskok u zaljuljaju .5.Penjanje po konopu do 5 m . osnovnim vježbama aerobika za razvoj repetitivne snage. Ritmičke i plesne strukture: .Zgrčka 7. saskok zanožno . njihu u uporu na niskim paralelnim ručama i saskoku zanožno. Preskakanja: .

7. driblinzima i fintiranjima.prijemu servisa podlaktično. sistemu igre s jednim kružnim napadačem.Brzina: kineziološki sadržaji. zonskoj obrana 6:0..Blokiranje i oduzimanje lopte .Skok šut .Saradnja dva igrača u odbrani i napadu Odbojka: . koordinacije..Preciznost: okoline Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .Driblinzi i fintiranja .Prijem servisa podlaktično . vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja. mini odbojci 3:3. Antropološki 1. sistem igre s jednim kružnim napadačem Košarka: . saradnji dva igrača u odbrani i napadu. a . Motoričke sposobnosti S potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta Postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine. košarka kretanju u vođenju i zaustavljanju ili zaustavljanju na dodatu loptu..Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja . udaracu glavom iz kretanja bez skoka x x 2. 4.9.1..Ravnoteža: učenika i .vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja. kao drugi . nogomet ..Kretanje u vođenju i zaustavljanje ili zaustavljanje na dodatu loptu . 8.2.skok šutu. odbojka . i 9.Gibljivost: mogućnostima škole i .. 5.Snaga: 6..Udarac glavom iz kretanja bez skoka Odgovarajući sadržaji iz: 1. 3.Koordinacija: shodno potrebama .Mini odbojka 3:3 Nogomet: . gibljivosti i ravnoteže x x x x x x 166 . . 2.. Igre: Rukomet: .Zonska odbrana 6:0.. blokiranju i oduzimanju lopte.Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja .

ishrana. Morfološke osobine: Tjelesne sposobnosti osoba različitih spolova: Tjelesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama: Emocionalna samoregulacija: Suđenje i pravila igre: Kultura ponašanja: Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog uzimanja kisika značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. Funkcionalne sposobnosti: 3. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. zdrava životna sredina. humani odnosi među spolovima. sarađuje u igri i nenasilno rješava konflikte x x x x x x x x x x x x x x 4. mentalno zdravlje. međuljudski odnosi. Odgojni x x Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. Najčešći sadržaji su iz sljedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. 167 . prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstvano iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. prepoznaje pogreške i osuđuje neprimjerena ponašanja. povrede.2. razumije funkcionalnomorfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. različiti faktori rizika. zaštita od bolesti itd.

Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. određeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava. u ovom i narednom razvojnom razdoblju. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfolškim. Program tjelesne i zdravstvene kulture zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. kojim se svlađuju različite vrste okomitih. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. penjanja i silaženja. naglašava izražavanje pokretima. bitne za učenike. prije svega. zbog opterećenja u školi. slaganja i rastavljanja predmeta. vučenja. početak intenzivnog rasta mišića. plivanja. kojim se svlađuju nepredvidive aktivne dimaničke sile suvježbača). upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. uključuje se muzika. koji obuhvaća 4. sposobnosti i osobina koje su. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja.. razred osnovne škole. 5. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. morfoloških i funkcionalnih obilježja učenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja.Rast i razvoj djeteta u ovom periodu.. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za učenice. kolutanja. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. Također. Za drugi osnovnoškolski ciklus. kojim se svlađuju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. Potrebno je usvojiti određeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. puzanja. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom satu vježbanja. gdje to uvjeti omogućuju. i 6. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. potiskivanja i njihove kombinacije. oblika i masa u određenom prostoru i vremenu). spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. ciljanja i gađanja. skokovi. podstiču razvoja osobnosti učenika. (b) aciklična motorička 168 . nadvlačenja. karakterizuje usporen tjelesni rast. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. kosih i horizontalnih prepreka bez upotrebe tehničkih i drugih pomagala). (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. kojim se svladađuju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. a koje čine osnovu za razvoj stuktura motoričkog programa pojedinca. kojim se svlađuju distance na različitim vrstama podloge. naskoci. U različite djelove nastavnog sata. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. biciklizma i dr. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. dizanja i nošenja. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. ritmike i sportskih igara. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. nagiba i pravaca). gimnastike. hodanja i trčanja. saskoci i preskoci. Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti između učenica i učenika. a posebno za učenike. a usmjeren je na obrazovnu. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja.

hrvanje. Tjelesna aktivnost . nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. skokova u vodu i dr. repetitivne. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje. Cilj odgojne komponente tjelesne i zdravstvene kulture jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe. u dogovoru s roditeljima ili starateljima. dakle ciklična i aciklična.. kao što su nogomet. ritmičke gimnastike. fleksibilnosti. preciznosti. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. ravnoteže. Motoričke sposobnosti koordinacija. što omogućuje veće promjene. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). odnosno i na cjelokupni antropološki status. čime se povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim aktivnostima. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). koja se susreću u sportskim igrama. eksplozivne. razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. (c) kompleksna motorička znanja. judo. (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). 169 . S ukupnog antropološkog stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i. koji podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima.znanja. brzine. rukomet. borilačkih aktivnosti.. karate i dr. koja su bitno obilježje tzv. kao što su boks. te uz fiziološke djelotvornosti usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema pozitivno djeluje i na imunološki sistem. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. gibljivost. uputiti ih u primjerene sportske klubove. te stimulisati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. košarka i dr. statičke snage i dinamometrijske sile..uz opće morfološke djelotvornosti.

tjelesna masa i držanje tijela. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. 170 . vanastavnog procesa u okviru škole. njegove saradnje. u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. pozitivno i adekvatno obrazloženo). sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. (3) ona mora biti pozitivna. sklonosti. fleksibilnosti – pretklon raznožno. ili tokom obavljanja aktivnosti. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. agilnosti. U drugom cikiusu ocjenjivanje je opisno. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. mora da se odnosi na aktivnosti i učinak a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. snage. 2. tj. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. eventualno. o onome što znaju. umiju. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. 3. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. repetitivne snage – pretklon trupa. (2) ona mora da bude konkretna. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. vrijednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). težine i držanja tijela). o svojim sposobnostima. formiranju realne sliku o sebi. ravnoteže. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnošti i napretka učenika. gipkosti. statičke snage – vis u zgibu. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 6 minuta. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. te brojčano i opisno. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. kao i za njihovo ocjenjivanje. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. koordinacije – poligon natraške.VRIJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Aktivnost učenika se prati. preciznosti. kontinuirano. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada. konkretno. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. Rješavanje problema vrijednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine.