6

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

6.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

KOORDINACIJSKO TIJELO ZA PROVOĐENJE I PRAĆENJE OBRAZOVNE REFORME U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

donosi
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2

175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70

UKUPNO REDOVNE NASTAVE

22

770

* Napravljeni su modeli programa engleskog, njemačkog, francuskog i arapskog jezika

2

SADRŽAJ

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 – 22 24 – 35 36 – 46 47 – 57 58 – 71 72 – 85 86 – 90 91 – 98 99 – 106 107 – 118 119 – 133 134 – 145 146 – 157 158 - 166

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U ŠESTOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE 4 .

HRVATSKI. SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 .BOSANSKI.

osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja povijesne podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka. njenog prenesenog smisla i pouke 2.BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VI RAZRED 5 sati sedmično 175 sati godišnje PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VI RAZRED DEVETOGODIŠNJEGA OBRAZOVANJA Književni tekstovi Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Minimalni ISHODI UČENJA Optimalni 1. Narodna lirska pjesma iz BiH (po izboru) Usmena književnost Stalni epiteti Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalni epitet i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsko od lirske pjesme na temelju opreke događaja ili doživljaja Upoznavati se s usmenom književnom i historijskom baštinom Razvijati svijest o opstojnosti naroda i Uočavanje lirskih slika. likova. motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmene lirske i prozne vrste Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne. Usmena narodna proza: bajka. pouka basne Zapažanje tematike. pobjeda pravde kao osnovna misao 6 . Narodna epska pjesma Epski deseterac iz BiH ( po izboru ) Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti 3. likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni. preneseni smisao basne. basna. Fantastični elementi u kratka priča bajci.

Š. običaji. gl.po mogućnosti savladava tehniku pisanja vlastitoga lirskog teksta. opisne. ritam. domovinska (patriotska. Bećirbašić: «Harfa» 8. M.motive.poentu pjesme.stilsko-izražajna sredstvau poeziji. poenta lirske pjesme. B. I. Kajan: «Žuta ptica» 10. deskriptivna. bijeli svijete» 5. poređenje. Pandžo: “List na putu” Uočiti opkoračenje.izražajno čita i recitira pjesmu.motive. Z. Prepoznati obilježja domoljubne. Dučić: «Selo» 6. Hasić: «Praviš se važan» 11. vrsta stiha. usporedbu. obilježja ritma u pjesmi.nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje. vjernost. Trifunović: «Čist zrak» 9.Kranjčević: «Lijep si. junaštvo. J. stih strofa. Prepoznaje epitet. Prepoznaje osnovna osjećanja izražena u pjesmi. rima ili srok. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme. S. Određuje lirske slike. šaljive pjesme. 7 . vrste lirskog pjesništva: ljubavna. onomatopeja. D. S. usvajanje osnovnih pojmova na razini stilskih figura (izražajnih sredstva): epitet. Šimić: «Ah. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim i lirskim pjesmama UMJETNIČKA KNJIŽEVNOST Lirsko pjesništvo: čulni elementi pjesničke slike. inverzija. evo opet» 7. zavičajno – rodoljubiva). personifikaciju i onomatopeju. A. hrabrost. Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje. 4.poentu pjesme. personifikacija. Otkrivati lirske slike.

Singer: “Ole I Trufa” 24. likovi (glavni. N. Sekulić: «Bura» (odlomak) 17. Razlikuje prema najizražajnijim obilježjima vrste priču.K. Pavlović: “Jarac u pozorištu” 28. I. crtica. 8 . Ešić: «Cvjetko» 21. Rorić: «Pjesma» 20. pravilno iznosi slijed događaja pridržavajući se uzročno-posljedičnoga odnosa. načini pripovjedanja. sporedni). najvažnija obilježja lika Određuje temu. Samokovlija: «Dječak Aron» 22. Š. plemenit. Kulenović: «Gromovo đule» 13. kompozicija. Ibrišimović: “Sijelo mudraca” 25. karakterizacija – etička.12. Andersen: «Slavuj» 23. kradljivac).sredstva zaustavljanja. poruku na osnovi razumijevanja teksta. Ćorović: «U noći» 16. S. S. R. kukavica. Prepoznati i okarakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar. I. B. H. Kočić: “Jablan” 19. osuđuje negativne postupke likova. govorna. roman i igrokaz Ukratko prepričava fabulu na nivou najvažniji događaj i lik. pokretače. V. Sjenkjevič: «Kroz pustinju i prašumu» (odlomak) 27. P. tematsko – idejna osnova. Poznaje i primjenjuje stilska sredstva u vlastitome tekstu. Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičnu povezanost. sociološka. I. povezuje sadržaj s konkretnim pojavama iz svoga života. I. H. Swift: «Guliverova putovanja» (odlomak) 26. pripovijetka (književnoteorijski pojmovi: fabula. Grigor Vitez: «Plava boja snijega» (igrokaz) UMJETNIČKA PROZA Novela. portretiranjem. Prosenjak: “Otac” 15. J.

čin. romana. komentariše postupke i ponašanje likova. igrokaza. kompozicija romana. Prepoznati kompozicijske dijelove igrokaza KULTURA USMENOGA I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Odgojno-obrazovni ciljevi/ zadaci Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Minimalna Optimalna Prepričava cijeli tekst prema hronologiji događaja. naučnofantastični. Roman (vrste: avanturistički. vrste objašnjava razliku priče. romaneskni pripovjedač. izraziti vlastiti komentar 9 . humoristički. smisleno povezuje rečenice. Na osnovi glavnih značajki knjiž. slika. likovi. prepričavanje sažimanjem fabule Prepričati tekst poštujući Prepoznaje i hronološki slijed. prizor. tematsko – idejna osnova.Uočiti osnovnu razliku između priče i romana. jezik i stil Dramski igrokaz (kompozicija. jasno i prepričava najvažniji logično povezivanje dio teksta rečenica izdvajajući važnije dijelove.afiš ). sažima fabulu Prepričavanje Stvaralačko prepričavanje.

boja glasa.Razgovor Privatni i službeni razgovor Recitacija Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. tempo. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Tečno i jasno govorenje stihova Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove rabeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst. Čitati tekst s razumijevanjem. gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja. u sebi. razumije ga. rečenični naglasak) Čitanje i slušanje Izražajno čitanje književnoumjetničkog teksta. govorne vrednote izražajnog čitanja. s bilješkama. pauze. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija. usmjereno. jačina. što ne smije biti dijelom službene komunikacije navodeći najvažnije njezine dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. uočavati razliku između službene i privatne komunikacije. Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. logička. dikcija.poznavati način oslovljavanja. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja Pravilno i umjereno brzo čita tekst. razumje pročitano i slušano 10 .

Pričanje kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričanje stvarnog događaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje prema zadanoj slici ili muzici Pravilna primjena naracije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja. naučnim.čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na konkretnim tekstovima –književnoumjetničkim. administrativnim. Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika 11 . publicističkim i dr).

kontrolni diktat. Savladavanje osnovnih Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje pravopisnih pravila odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja. priznanice. uputnice. Pisanje pisama. opis kraja (pejzaž).mobitelske poruke. opis zatvorenog portret (interijer). slobodni diktat). razredu. Pravilno pisanje pisma. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrađene u 5. 12 . opis otvorenog prostora (eksterijer). jezik bloga. messenger servisi. Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka.Opisivanje prema predmetu.uputnice.proučeni dikatat. i 6. mobitelske poruke. diktat sa predusretanjem grešaka. telegrama.priznanice. opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave. biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe (portret).

Novine. filmski rodovi radijskih emisija. strip. zna osnovne različite vrste časopisa. pojedinih vrsta medija na komentariše filmska izražajna razlikovnm nivoui. Upoznati se s mjesnim i vrste) Teatar (pozorište kao književno – scenska dnevnim i sedmičnim umjetnost: scena. radio. stripa Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. pozorišno časopisima Poznavati karakteristike prostor. određuje vrste poznatih televizijskih emisija. zabavne. Osnovne vrste medija: štampani upoznati najvažnije elektronički. samostalno piše strip. radijskih i televizijskih emisija filmske umjetnosti. osobitosti filmskih vrsta. pozorišnih izvedbi. Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti. povijesne podatke o počecima filmova. časopisi. televizija. Navodi sredstva. kulisa.samostalno vrši dramatizaciju tekstova.Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) MEDIJSKA KUTURA Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Razlikovati vrste medija. historijat. navedenih televizijskih i internet (postanak i razvoj) Film (postanak. Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni sat lektire u školskoj biblioteci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Poznaje osnovne karakteristike Poznaje najvažnija obilježja filmskih vrsta na primjerima. 13 .

Riječ (značenje riječi. . nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi. Razvijen interes za otkrivanje snage. . čitanju. vlastito značenje. suglasnici.RJEČNIK. oblik riječi.Slog – dužina sloga.Naglasnice i nenaglasnice.Glasovi: samoglasnici. .Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno.Naglašen slog u riječi. Mogućnost prikladne primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju. . . govoru. Primjeriti nekoliko višeznačnih riječi. Odgojno – obrazovni ciljevi ISHODI UČENJA Minimalni Optimalni 14 .Pisana i usmena riječ. funkcija riječi). dubine i ljepote riječi.Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi. GRAMATIKA Programski zahtjevi Rječnik . . . razgovoru i pisanju).

Jednoznačnost i višeznačnost (riječi u prvobitnom i prenesenom značenju) . kamo. vremena. čestica. li i usklika u rečenici. Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici. kuda.značenje). Razumijevanje temeljne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi.Pomoćni glagoli biti i htjeti. imenovanje i razlikovanje poznate promjenjive i nepromjenjive riječi. Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi.usklici .Onomatopejske riječi. . Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (Lijepo dijete lijepo piše). nastavak). Pravilna upotreba/uporaba prijedloga s (a). k (a) i priloga gdje. usklika u govorenju i pisanju. način) .Promjenjive i nepromjenjive riječi (osnova riječi.pojam prijedloga . . čestica da. Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi. Prepoznavanje pomoćnih glagola biti i htjeti.Pravilna upotreba/uporaba veznika. čestih prijedloga.veznici .pojam priloga (prilozi mjesta. ne. Prepoznavanje priloga.Nepromjenjive riječi: . Vrste riječi: .čestice Zapažanje. . 15 . Glagoli: . Prepoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju.

Imenice: - Deklinacija imenica; - Naziv padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental,lokativ Razumijevanje temeljne uloge padeža u jeziku; Prepoznavanje padeža u rečenici u njihovim temeljnim značenjskim ulogama; Ovladati – upotreba padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom; U određivanju padeža služi se proširenim padežnim pitanjima (tj. cijelom rečenicom s upitnom zamjenicom i glagolom); Prepoznavanje padeža u njihovim temeljnim značenjskim ulogama. Prepoznavanje padeža u rečenici; Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru, pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama); Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima; Uočavanje duge i kratke množine u nominative; Uočavanje imenica koje imaju samo množinu/jedninu; - Glasovne promjene u deklinaciji imenica; nepostojano a, palatalizacija, sibilarizacija i imenice koje ne provode sibilarizaciju, jotaciju.

Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijske vještine koje će učenicima omogućiti da postanu jezično osposobljene osobe.

Prepoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama.

16

Pridjevi: - Određeni i neodređeni oblik pridjeva u nominative;

Prepoznavanje određenog oblika pridjeva u nominative;

Pravilno upotrebljava neodređeni oblik pridjeva;

Samostalno pronalazi primjere određenih i neodređenih oblika pridjeva u rečenici; Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža.

- Deklinacija pridjeva.

Prepoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže.

Upotreba neodređenih i određenih pridjeva s padežnim nastavcima.

Zamjenice: - Upitne, odnosne, neodređene, povratna, povratno – posvojna; - Deklinacija ličnih zamjenica.

Razlikovanje posvojne zamjenice i povratno – posvojne zamjenice u govoru i pismu; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika osobnih zamjenica;

Prepoznavanje svih vrsta zamjenica; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice; Dekliniranje osobnih zamjenica.

Pravilna upotreba posvojne, povratno – posvojne i pokazne zamjenice u svim oblicima;

Dekliniranje povratno – posvojne i pokaznih zamjenica.

Brojevi: - Glavni i redni brojevi; - Deklinacija brojeva.

Pisanje zamjenice sebe, se.

Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Prepoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Pisanje brojeva u skladu s pravopisom;

17

Rečenica: - Predikat – imenski i glagolski; Prepoznavanje glagolskog predikata kao temeljnog dijela rečenice; Prepoznavanje imenskog predikata i njegovih sastavnica; Uočavanje priložnih oznaka u rečenici; Prepoznavanje rečenica s više subjekata kao proširene rečenice s više istovrsnih dijelova; Prepoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom. Određivanje glagolskog predikata, izrečenog subjekta i priložnih oznaka.

Pravilna deklinacija brojeva.

Određivanje imenskog predikata; Uočavanje lica, vršitelja radnje, u rečenicama s neizrečenim subjektom; Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice.

- Subjekt – više subjekata, neizrečeni subject; - Priložne oznake u rečenici (mjesto, vrijeme, način); - Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom; rečenica s više subjekata; rečenica bez subjekta; krnja rečenica.

Pravogovor i pravopis - Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim u nazivima planeta, kontinenata, okeana država, naroda i naseljenih mjesta; - Pisanje i izgovor superlativa pridjeva;

Primjena naučenih pravila. Osvijestiti upotrebu usvajanja pravopisne norme radi upotreba

Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s dobi

18

je (umanjenice i komparativ). .. . a crticu kao pravopisni znak.Veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena.Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva. zagrada.Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka crtica. u svakodnevnom pisanju i čitanju. Primjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima. učenika. . Prepoznaje trotačku i zagradu u tekstu kao rečenične znakove.Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije.Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene. 19 . . Razumijevanje primjene rečeničnih i pravopisnih znakova.

hrvatskom. razreda osnovne škole. pravogovoru.od 6. prvi rječnici i gramatike). srpskom jeziku: historijski presjek: glagoljica.narodni govori(narječja). natpisi na stećcima. srpskom jeziku (Humačka ploča. Povelja Kulina bana. navedene programske jedinice uskladiti sa predispozicijama učenika te ih uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). latinica. Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik Pisma u bosanskom. ćirilica (bosančica). srpski jezik u porodici srodnih jezika. (Ishodi učenja u gramatici. Spomenici pismenosti u bosanskom. pravopisu i razvoju standardnoga jezika:voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. hrvatskom. 20 .prva štampana djela. do 9.RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • • • • • Bosanski. hrvatski. Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda.prve štamparije. arebica.

V. Mark Tven: “Doživljaj Haklberi Fina” (Napomena: u toku jedne školske godine obraditi 8/9 lektirskih djela. po izboru samih nastavnika od punuđenih djela. Isaković: «Lijeve priče» 7. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor djela može mijenjati). Kemal Mahmutefendić: «Roman o novčiću» 4. Branko Ćopić: «Orlovi rano lete» 3. Željko Ivanković: «Zvjezdangrad» 8. K. A. Miroslav Antić: «Plavi čuperak» 6. D.SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1. Defo: “Robinzon Kruso” 12. Neslinger:”Konrad. Zvonimir Balog:”Nevidljiva Iva” 5.dijete iz limenke” 11. 21 . S. Milošević: «Djeca su vojska najjača” (izbor) 10. Džemaludin Latić: «Srebrena česma» 9. Pilić:”Mrvice iz dnevnog boravka” 2.

Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim.stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom.) Također.kao i principima integracije i korelacije. 2. b) rasporedu. 6. priručnici za učenike(radne sveske). 22 . Medijska čitanka.te medijske kulture. metodičari). Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. Naš jezik. reprezentativnosti. likovnom kulturom. čitanačkih i lektirskih). Književnost (interpretacija književnih tekstova. umjetničke. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. vježbi usmenog i pismenog izražavanja. Jezik (gramatika. biblioteka). pravogovor. rječnik. teorije i interpretacije književnosti.biografija i bibliografija.srpski jezik i književnost u VI razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. radio. zadaci.Videočitanka. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. Osnovni ciljevi. pravopis.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski..hrvatski. egzemplarnosti. periodika. televizija. razvoj standardnog jezika). priručnici za nastavnike. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka). Vodič kroz lektiru. odgojnosti. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti). Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. internet. Medijska kultura (strip. tekstualne adekvatnosti itd. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. 5. Kultura izražavanja. te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. 3. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. 4.etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca.prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. pisci.metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. te dvije školske pismene zadaće). muzičkom kulturom i dr.

STRANI ENGLESKI JEZIK FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 23 .

car) 6. razred Osnov na škola 4.tražiti i prezentiranjem određenih dijelova odslušanog teksta davati mimikom itd.identificirati i dopunjavanjem nedovršenih rečenica itd. nothing 24 . its.Porodica. označavanjem tačnih Svakodnevni pitanja i netačnih izraza. these. neverbalno. verbalno. locirati ljude i • Zabava predmete b) ČITANJE I REAGIRANJE: Zamjenice: . anything. život . spajanjem slika na poznata • i tekstova. what. godina učenja englesk og jezika • Porodica Učenici će znati: RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: . bus.brojive i nebrojive . family members and their occupations . . which. osnovne informacije 2. bicycle. npr. nešto prošireniji vokabular.postavljati i Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: odgovarati 1.npr. .upitne (who. prepoznavanjem vrijeme netačnih/tačnih tvrdnji. yours.ENGLESKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Učenici će učiti ili ponavljati: Imenice: .lične (padež subjekta i objekta) . daily routine.prisvojne (mine. hers.pokazne (this.Svakodnevni život.pravilnu/nepravilnu množinu Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati rječnik vezan za zadane teme. that. his. npr. npr. anybody. ours. npr.neodređene (somebody. those) . theirs) . nešto prošireniji vokabular. whose) . nobody something. means of transport (npr. odgovaranjem na • Slobodno pitanja.

favourite sports and games. Brojeve traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. . dopunjavanjem neznanje nedovršenih rečenica itd.• Priroda • Škola Razvija nje osnovn og znanja jezika Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: 1. verbalno. this (girl). dopuštenja. npr. pupils’ hobbies. sposobnosti.izražavati na tekstova jednostavnim jednostavan rečenicama.prisvojne pridjeve . going out to the cinema. mountain.pridjeve neodređene količine i broja. upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. those (boys) . unusual hobbies itd.koristiti spajanjem slika i tekstova.nepravilno poređenje pridjeva . označavanjem tačnih i netačnih . teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara. . some.članove: a/an. going to an amusement park itd. all.pratiti jednostavne upute obaveze i potrebe. the. much. npr. timetable. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na i predmete pitanja. npr. pyjama party. . učenici će 25 . these (girls). npr. (a) litle .Slobodno vrijeme. animals. npr. odrični. nešto prošireniji vokabular. vrijeme Pridjeve -Determinatore: . many. school subjects. that (boy). prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih . going to the party.Zabava. zero . which. odrični. river. picnic Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni. npr.upitne. upotrebom novog način: vokabulara u konkretnim slaganje i primjerima/rečenicama. nešto prošireniji vokabular. nešto prošireniji vokabular. wildlife. i raspoloženja) 2. npr. neslaganje prepoznavanjem netačnih znanje i tvrdnji. količine. nešto prošireniji vokabular. whose .Priroda. (a) few. neverbalno. surprise party.Škola. what.opisivati tvrdnji. odrični.Opisne pridjeve vezane za zadane teme . prezentiranjem ljude određenih dijelova teksta (njihov izgled mimikom itd. upitni) . cijene. theatre. traženjem određenih informacija. any. upitni) Present Continuous (potvrdni.pokazne pridjeve. plants. .

pravac/smjer.PRODUKCIJA različite a) GOVOR Učenici će: osjećaje . school choir.način. may.pisati kratke sastave na poznate teme itd. raspravljalo iznenađenje.prepričavati/prepisivati kratke tekstove . crylaugh Složenice. . niječni. left. never.igrati igrice: po ulogama aktivnostima jezične igre itd. vezane za zadane teme i gramatiku. always. uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 26 . Ekvivalente prevoda čestih i ključnih riječi. have/have got (potvrdni.praviti kratke. . jednostavne kao što su: zadovoljstvo. last year . dramatizirati itd. quickly. b) PISANJE Učenici će: . npr. expensive. upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to. dirtyclean.pjevati dječije pjesmice svakodnevnim . walk a dog. have to. vezane za zadane teme. . east.? naučiti koristiti: Afikse.There is a/ There are some… Is there a…? Are there any…. sometimes) . nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme. sva lica jednine i množine Priloge. npr. west .recitirati.Red riječi ( nešto specifičniji red riječi uz upotrebu priloga učestalosti npr. razočarenje i . upitni) Modalne glagole. fast Prijedloge. odrični. npr. right. npr. nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme Rečenice: . guitar lessons. svojih vršnjaka itd. last week. kao i onima . npr. care about us itd. dijaloge koji se temelje na temama o kojima se nezadovoljstvo.pisati diktate .dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke .vrijeme. can. orange juice Kolokacije.prepričavati kratke priče i šale sl. must Zapovjedni način. npr.sudjelovati u razgovoru o zadanim . discuss a subject. dirty Antonime.oblik Glagole be.govoriti o temama svojim .za mjesto . npr.redati ispremetane riječi u Future Simple: shall/will (potvrdni. ask-answer. npr. vezane za zadane teme. vezane za zadane teme.

značaj ishrane za zdravlje.) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . muzički instrumenti.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .. npr : .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. ples.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik 27 .smislene rečenice INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. oblikovanje itd..Likovno obrazovanje.upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja .Fizičko obrazovanje (sportske aktivnosti i igre) .Biologija ( Dijelovi ljudskog tijela. slikanje. elementi dramatizacije) .Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije.) 3 . upoznavanje sa najpoznatijim izvođačima na engleskom jeziku) . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve .Muzičko obrazovanje (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . ples (crtanje.

godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2. suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Učenici čitaju: upustva.. razred – 4. kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija. saopštenja nastavnika i učenika. upustva.3 Čitanje i razumijevanje A2. snimljenog materijala i reaguju na njih.3 ČETVRTA GODINA UČENJA 6 razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje Učenici razumiju: razgovor na poznate teme i uključuju se u isti.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6. kraće tekstove. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Čitanje i razumijevanje 28 . opomene. kratke poruke i natpise.1 Pisanje A1. jednostavna pitanja.1 Govor A1.

Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. nego počinju i da stiču znanja o jeziku Znanje o jeziku DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene 29 . Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. recituju i pjevaju poznate pjesme Pisanje Učenici pišu: Jednostavne tekstove poštujući pravopis. koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima.Govor Učenici: učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima. Tekst na poznatu temu. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja. govora i pisanja. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. uz pomoć nastavnika. Lične poruke i kraće dijaloge. Dopunjuju obrasce i rečenice i izrađuju jednostavne projekte Učenici ne samo da prepoznaju i upotrebljavaju.

Rad sa djecom s posebnim potrebama Ukoliko se ukaže potreba za rad sa ovom djecom. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. 30 . Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. poštovanja različitosti. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. značaj međusobnog razumijevanja.dijelove teksta. uvažavanja. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. postavljanje pretpostavki. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. kulture dijaloga. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. on se treba odvijati prema prilagođenom postojećem programu devetogodišnje osnovne škole. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. tolerancije. Nastava stranog jezika. razglednicu. saradnje. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. SMS). Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju.

name. izvršavanjem uputa i druge naređenja. • godina učenja • englesk og - - - - Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. traffic-lights. dom Moja okolina Škola Svakodnevni život • Osnov na škola • • 1. coffee-table. razred Lično predstavljanj e Porodica Kuća. redanjem ilustracija po određenom redoslijedu. mother. tražeći određenu informaciju ili detalje i reagovati: locirati ljude i 1) neverbalno. bus station.ljude i predmete ili koje su čuli sa kasetofona. your. npr: crtanjem. ispunjavanjem tabela ili aktivnosti dopunjavanjem rečenica itd. davanjem kratkih . yard street.trenutne koja čuju sa kasetofona. these. loo/ lavatory.: ponavljanjem riječi. curtain • Okolina. garden. itd.boje predmeta odgovora na pitanja koja postavlja nastavnik ili . my.vlastite. npr. grandmother. povezivanjem određenih ilustracija sa predstaviti sebe ili odgovarajućim tekstom. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. friend. prva godina učenja engleskog jezika – dva časa sedmično – 70 časova godišnje Nivo • Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . redanjem predmete ilustracija po određenom redoslijedu. those . usebi ili naglas. bookcase. their Upitni pridjevi. . car 6.Upitne. the Prisvojni pridjevi.Lične . Mary’s) Zamjenice: .Determinatori: Članovi. (nešto prošireniji vokabular) npr. Vokabular Učenici će učiti osnovni vokabular koji se odnosi na date teme npr: • Predstavljanje. hall. shop. his. itd. our.ograničen broj raspoloženja i stanja b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.Nastavni plan i program za šesti razred. život u gradu i na selu. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. grandfather.prisvojni genitiv (John’s. npr. park.Pokazne. npr. opće . kitchen. what Pridjevi: . izraza opisivati: ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik .pozdravljati na formalan/neformal an način Vještine RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Gramatika Učenici će učiti da koriste i učiti o sljedećem: Imenice: . npr: crtanjem. npr. 31 . • Članovi uže i neki članovi šire porodice. • Prostorije u kući i namještaj. uncle. this. who. her. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. izvršavanjem uputa i naređenja.množina . a/an. govoriti o označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. 2) verbalno. that.

ubacivati. thirsty park.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom . cinema. itd.zapisivati po diktatu . theatre.sposobnost/nesp osobnost da nešto urade (I can … I can’t . bad. scared. npr. get up. posters.. negativna. rutinske aktivnosti. podvlačiti. tired. ispunjavanjem tabela. hungry. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. recitovati. moliti .ispunjavati tabele. hill. cup. upitna forma) . upitna forma) .Present Simple (potvrdna. sleep. river. school subjects.Mjesto. fork. wash (npr.svakodnevnim aktivnostima i radnjama - brojati ljude i predmete (How many … are there?) 2) verbalno. tableware: spoon. good. there • Svakodnevni život. toothbrush). • Škola.davati uputstva i naredbe . negativna. povezivanjem riječi u stupcima A i B (npr. nice. križaljke Glagoli: . redati riječi u smisaone rečenice . toothpaste. happy. trees. upitna forma) Prilozi za: .izraziti: . itd. da se dobiju kolokacije). what(color) . bridge. dovršavanjem rečenica.prepisivati kratke tekstove . pupils’ things.Pomoćni glagol be . main parts of the face/body – nešto 32 .Modalni glagol can (potvrdna. fine. negativna. : kratkim odgovorima na pitanja.igrati uloge. village. plate. school furniture. wood. in the kitchen (npr. here.Opisni. post office. in the bathroom (npr. ispunjavanjem križaljki.zahtijevati. npr. pjevati i igrati jezične igre - nabrojati dane u sedmici . school mates. npr. PRODUKCIJA: a) GOVOR: reći koliko je sati Učenici će: .Present Continuous (potvrdna. knife.odgovarati na pitanja . npr. lake. glasses). sad. osnovni pridjevi.ideju posjedovanja b) PISANJE: Učenici će: .

npr. after Rečenice: . Osim što će stalno proširivati vokabular. npr. –s. u vezi sa datim temama. clean. walk. hungrythirsty.Vrijeme. Prijedlozi za: . učenici će učiti da koriste: Afikse. make noise. ing Antonime. npr. upitnoj i zapovjednoj rečenici . clean . npr. happy. sports. npr. itd. cupboard. my house) .Mjesto. at. u vezi sa datim temama.Vrijeme. u vezi sa datim temama i gramatikom. work. itd. job. learn. have breakfast/lunch /dinner. 33 . in. negativnoj. now. . u vezi sa datim temama.dirty Složenice. turn on/off the radio/ the television. in. npr. itd.There is a …There are two … prošireniji vokabular). bus. at . busstop.dovršavati rečenice itd.(John’s book. shop-window. phone-box Kolokacije.Red riječi (osnovni red riječi u potvrdnoj. npr.sad. car. miss the bus. today. on. wardrobe.

Muzička kultura. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. u početnoj fazi učenja pogotovo. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Geografija.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. pravopisa. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Maternji jezik. Moja okolina. Matematika. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Likovna kultura. kao npr. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. 34 . Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. te gramatike predviđene za ovaj razred.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.upoznavati različite kulture i tradicije. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. .Učenici će: . 35 .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate 36 . Povremeno mu može zatrebati pomoć. Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. koji govore o svakodnevnom životu. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju.NJEMAČKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. u prodavnici). vremenska prognoza). Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama.

Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. jednostavan diktat). grad 7. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. seosko imanje 8. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. kupovina odjeće 10. TV-emisije 6. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. raspored časova 2. prijevozna sredstva 37 . zemlje. naučenih izraza. slobodno vrijeme 4. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. škola – nastavni predmeti. narodi. Znanje o jeziku PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. vrijeme na satu 3. jezici 9. lične podatke.• • Pisanje • • • • riječi. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. saobraćaj. druženje 5. Od ovog razreda pa nadalje učenici počinju svjesno usvajati znanje o jeziku.

imenovati nastavne predmete. npr: razvrstavanjem slika. Zamjenice: . pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta. unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: . npr. :schlafen. sprechen. . . . links. dort. govoriti o svojim omiljenim predmetima. .imenovati evropske zemlje i određeni broj stranih jezika . pravilne glagole te nepravilne glagole fahren.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) . essen. Grad: das Kaufhaus. der Supermarkt. das Kino.imperativ za 2. ihr.za izražavanje želje oblik möchte ..povezivanjem slike i slušanog teksta.Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje .u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben. das Schwein Zemlje.popunjavanjem praznina u tekstu.tražiti i nuditi pomoć.prezent glagola können u jednini i množini. das Theater. .: . er.davanjem kraćih odgovora.razvrstavanjem slika. der Park Wo ist das Kino? Hier.izvinuti se .dopunjavanjem teksta . Erdkunde. Tiere. du. die Tafel. npr: . jednostavne informacije i sl.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno. Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina. npr. sehen. lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.popunjavanjem tabela i sl. : Škola Deutsch.Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu . .opisati ljude i predmete . es) u akuzativu . npr. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno. das Pferd.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. narodi. .negativan i upitni oblik glagola.govoriti o trenutnoj aktivnosti . sein.imenovati domaće životinje i opisati ih . die Post. pridruživanjem slike tekstu.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno..imenovati TV-emisije .Lične zamjenice u jednini (ich..rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: 38 .imenovati zgrade u gradu . das Schaf.Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein. . Ich finde die Jacke schön und modern. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. .čitati rečenice i kraće tekstove. sie. . Sie spricht Deutsch.iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) . die Kuh.Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . jezici: Er ist Engländer.. Kupovina odjeće Die Jacke gefńllt mir. dein.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova . die Bücher.lice jednine i 2.. Er spricht Englisch. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch.: . rechts Seosko imanje: der Bauernhof. lesen…) .iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag. Mathe. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . Sie kommt aus Österreich. .

oder Saobraćaj. Womit möchtest du reisen? PISANJE Učenici će: . .samostalno napisati kratki tekst (razglednicu. prijevozna sredstva: Wir reisen mit dem Zug. aber. govoriti o aktivnostima i određenim situacijama Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und. .- recitovati. SMS.od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. jednostavnim rečenicama opisivati.prepisivati rečenice i kraće tekstove. postavljati jednostavna pitanja. pjevati. voditi dijaloge prema datoj skici. pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.rekonstruisatii riječi. .dopunjavati izostavljene riječi. čestitku) 39 . odgovarati na pitanja. igrati uloge. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu .

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će se primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiteta uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj međusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik u kontinuitetu pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).

40

Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina (život u gradu, život na selu, kupovina, saobraćaj, prijevozna sredstva), Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

41

PRVA GODINA UČENJA, VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično– 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Cilj nastave njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva stjecanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da učenika osposobi da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje • • • • • • • • • Očekivani rezultati učenja učenik može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagovati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći određenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reprodukuje napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije

Govor

42

Pisanje

• • • •

Znanje o jeziku

prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika pa nadalje učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 11. pozdravljanje, predstavljanje, utvrđivanje nečijeg identiteta 12. školsko okruženje 13. članovi porodice 14. život učenika za vrijeme nastave i odmora 15. dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba 16. vremenske prilike 17. brojevi do 100 18. kazivanje vremena (puni sat, pola sata) 19. proslava rođendana 20. seosko imanje, životinje 21. odlazak na raspust

43

Funkcije i sposobnosti
Učenici će znati: - pozdravljati se na formalan i neformalan način, - predstaviti sebe i druge, - reći koliko imaju godina i odakle dolaze, - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici, - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba, - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati, - reći kakvo je atmosfersko vrijeme, - brojati do 100, - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati rođendan, - nabrojati domaće životinje, - nabrojati osnovna prijevozna sredstva, - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine
SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno, npr.: - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 3) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona , - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 3) neverbalno, npr: razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno, npr: - davanjem kraćih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: - recitovati, pjevati, - postavljati jednostavna pitanja, - odgovarati na pitanja, - igrati uloge,

Gramatika
Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - Prisvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben, - prezent pravilnih glagola, - prezent glagola können, - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola,

Vokabular
Učenici ce usvajati odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Wiedersehen! vokabular koji se

Tag,

Guten

Morgen,

Auf

Predstavljanje: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank...

Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: - do 100 Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge

Rođendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko imanje: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein

44

- pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE Učenici će: - prepisivati pojedinačne riječi , rečenice i kraće tekstove, - rekonstruirati riječi, - dopunjavati izostavljene riječi, - od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice, -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za rođendansku proslavu)

za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Atmosfersko vrijeme: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviđene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani ¸ za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.

45

U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Matematika. Geografija.upoznavati različite kulture i tradicije.Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. kao npr. . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Muzička kultura. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Likovna kultura.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Interkulturalne vještine Učenici će: . Maternji jezik. Moja okolina. 46 .

Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu.FRANCUSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove Čitanje i razumijevanje 47 . ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. kratke dijaloge o poznatim temama. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1.1 u govoru i pisanju. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • prepoznavati slova i napisane riječi.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. radoznalost i kreativnost. odnosno A1. naglasak. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. kao drugog stranog jezika.

poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. Pisanje Znanje o jeziku • • 48 . naglašavati riječi. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente.Govor • • • • pravilno artikulirati glasove. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku.

davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . cahier. beau. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. chambe. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. crtanjem.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju.). izvršavanjem uputstava. grand.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. sretan). se promener.predstaviti sebe ili druge .: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. soeur. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. pokazivanjem.brojati predmete .reći koliko je sati – puni sati . zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. lit. tužan. npr.dopadanje .) livre. prendre l’ glagola. pravljenjem/oblikovanjem stvari .Prezent Svakodnevni život. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. itd..Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6. sa namještaj: cuisine. arbre.pozdravljati . množina Salut. moje tijelo. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. pravilnih laver. qui? C’est ….sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. Il a les cheveux 49 . zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. . l’. chaise. père. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. parc.mère. père mon.. crtanjem.opisati . pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju.ljude i predmete . malheureux. npr. ton. Au revoir itd. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . mère. grand. table. autobus. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. petit.Članove. raspoloženje.Opisne pridjeve à manger. une. Zamjenice • Predstavljanje: Je . upotrebi. povratnih manger glagola i • Moje lice. glumljenjem (npr. les grand.identifikovati ljude i predmete . • Škola: enseignant.. se être. 2) verbalno. dormir. onih koje označavaju neku aktivnost. le. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior.boje predmeta .itd.: gestikuliranjem. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.izraziti . glumljenjem.Lične m’appelle …Je suis.locirati ljude i predmete . razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća.Upitne. des. npr. la. gestikuliranjem. élève.ograničen broj raspoloženja . jardin. un. sale . redanjem slika itd. • Bliža okolina: rue. itd Glagole . son. iz crtića). ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. 2) verbalno. lijepljenjem slika. (triste. npr. npr. ma. najosnovnije. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. brojeve itd.Prisvojne pridjeve. frère. se lever. • Prostorije u kući i ta. npr. koji su najčešće u armoire.

avec. razglednicu SMS poruku) . blanc itd. pisati kraki. de (u osnovnim značenjima) 50 . blonds. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge.à. De quelle couleur est…? rouge. grand – petitl Složenice. u vezi sa datim temama i gramatikom. dans. sac à dos. bruns. là. ici. • Raspoloženja: heureux. Prendre un bain. itd Kolokacije. npr. pjevati i igrati jezične igre. igrati uloge.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. podvlačiti. jaune. Sale à manger. jednostavan tekst prema tekstu modelu. u vezi sa datim temama.Imperativ Priloge za mjesto. recitovati. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. npr. u vezi sa datim temama. devant. npr. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. Bon – mauvais. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu.sur.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. –s Antonime. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . učiti pisati pomoću igara na CD-u. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. il fait froid. u vezi sa datim temama. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. davati uputstva i naredbe . pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. redati riječi po određenom redoslijedu. ubacivati. mjeseci. npr. zamjenjivati inicijale punim riječima. • noirs.

Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) . oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. u početnoj fazi učenja pogotovo. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika.kroz crtanje. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. pravopisa. te gramatike predviđene za ovaj razred.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . slikanje. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. npr: . Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. npr. ples) . Ovo može podrazumijevati npr.Matematika. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i širiti svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirani za isti. ples. 51 . moja okolina. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine.

Učenje kako učiti Učenici će da: . Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi). Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 52 .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.

ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • prepoznavati slova i napisane riječi. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji.PRVA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. Čitanje i razumijevanje Govor 53 . dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku. kratke dijaloge o poznatim temama. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. odnosno A1. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. radoznalost i kreativnost. kao drugog stranog jezika. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulisati glasove.1 u govoru i pisanju. A 1. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. naglašavati riječi. naglasak.

moje tijelo. npr. prendre l’ glagola.boje predmeta .dopadanje .predstaviti sebe ili druge . • Škola: enseignant. glumljenjem (npr. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. frère. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. beau. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. raspoloženje. Zamjenice • Predstavljanje: Je .. pravilnih laver. chaise. malheureux. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. chambe. upotrebi. élève. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. qui? C’est ….pozdravljati .sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean.Prisvojne pridjeve. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. pravljenjem/oblikovanjem stvari .).: gestikuliranjem. jardin. un. množina Salut. brojeve itd.identificirati ljude i predmete . mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . glumljenjem. grand. 2) verbalno. npr. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.Opisne pridjeve à manger. onih koje označavaju neku aktivnost. père. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. sale . Il a les cheveux 54 . npr. • Prostorije u kući i ta. povratnih manger glagola i • Moje lice.locirati ljude i predmete . gestikuliranjem. pokazivanjem. . npr. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. soeur. 2) verbalno. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B.reći koliko je sati – puni sati .ljude i predmete .Lične m’appelle …Je suis. mère. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća. • Bliža okolina: rue. itd. les grand. crtanjem. Au revoir itd.brojati predmete .izraziti .ograničen broj raspoloženja . ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. l’. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. itd Glagole . npr. lit.mère.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr.: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour.. cahier.) livre. une. des. arbre. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. (triste. ma. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. koji su najčešće u armoire. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. autobus. père mon. son. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: .: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. lijepljenjem slika. npr. se promener.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. sa namještaj: cuisine. le.Prezent Svakodnevni život.Upitne. ton. la.. iz crtića).opisati . petit. tužan. se lever.itd. crtanjem. sretan). najosnovnije.Članove. izvršavanjem uputstava. redanjem slika itd. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. se être. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. parc. table. grand. dormir.

od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. devant. itd Kolokacije.Imperativ Priloge za mjesto.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. u vezi sa datim temama. recitovati. avec. u vezi sa datim temama. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. de (u osnovnim značenjima) 55 . pisati kratki. igrati uloge. bruns. pjevati i igrati jezične igre. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. učiti pisati pomoću igara na CD-u. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . razglednicu SMS poruku) . zamjenjivati inicijale punim riječima. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. grand – petitl Složenice. De quelle couleur est…? rouge. u vezi sa datim temama i gramatikom.sur. Sale à manger. u vezi sa datim temama. npr. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu.à. là. jednostavan tekst prema tekstu modelu. npr. davati uputstva i naredbe . Prendre un bain. podvlačiti. sac à dos. mjeseci. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. il fait froid. jaune. redati riječi po određenom redoslijedu. ici. npr. noirs. blonds.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. ubacivati. blanc itd. Bon – mauvais. –s Antonime. • Raspoloženja: heureux. dans. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. npr.

Dobro jutro i dobar dan / Bonjour).upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. 56 . npr. . Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. u početnoj fazi učenja pogotovo. moja okolina. . Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. ples) . Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. npr: . Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Ovo može podrazumijevati npr.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. slikanje. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. te gramatike predviđene za ovaj razred. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr.matematika. no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika.kroz crtanje. ples. pravopisa. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: .

rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni tekstovi). a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. 57 . Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori.Učenje kako učiti Učenici će da: . .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. .

duhu tolerancije. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. kao i sjevernom Afrikom. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. Pored toga. 58 . VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uslovljen višejezičnošću. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. toleranciji.ARAPSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ARAPSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. a u okviru nastave stranih jezika. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. kosmopolitizmu. humanizmu i internacionalizmu.

razvijanje samostalnosti i kreativnosti. ovladavanje osnovnim leksičkim.Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.čitanje riječi. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).prepisivanje riječi i kratkih sadržaja 59 . NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje radoznalosti i .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema . vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) kreativnosti . fonetskim i gramatičkim minimumom.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica razvijanje razumijevanja i logičkog .razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenju jezika . a ne o jeziku . upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.

pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. 60 . i provjeriti da li su usvojeni: sukun. ponoviti osnovne fraze. pisanje određenog člana. nastavci gramatičkog ženskog roda. tanwin. pisanje tanwina u akuzativu. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara.- - pamćenja razvijanje temeljitosti. lične i pokazne zamjenice. tašdid.

Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno.Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati . povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Direktni objekat (akuzativ) . 2) verbalno.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.Brojevi do 100 . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati 1) neverbalno.) . brojevi) .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. .Predstaviti sebe i druge . 2) verbalno.Komparacija pridjeva .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.gestikuliranjem. npr. npr. -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 61 .Nivo VI razred Osnovna škola 4. pjesmice.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. . prepoznavanje.Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) . GOVOR: Učenici će: .Genitiv poslije prijedloga .Aktivnosti u nastavi . kuću.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. genitivne veze.Kupovina (voće. crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Genitivna veza . npr: .Dvojina . .Pravilna množina . sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: .: .dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu . . Gramatika .pjevati.Imenovati članove svoje uže porodice.Opisati (grad.Brojati od 1 do 100 . . imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre.Pravi prijedlozi . lice množine) .Perfekat . njihova zanimanja i interesovanja .Porodica i članovi porodice (zanimanja) . -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . .Pridjevi .ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. ponavljanje.Nabrojati dane u sedmici . kulturne i dr.Izražavanje vremena (puni sati) .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn.Opisati slobodne aktivnosti (sportske. .bojenjem navedenih predmeta / osoba .Lične zamjenice (množina) . npr: .: .Izražavanje glagola “imati” .Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle . imitiranjem .povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija. povrće.Opisati školu.Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi.

. 62 .popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? .samostalno konstruisanje sintagmi. . ..nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. . izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune).recitovati kraće pjesmice.takmičenje u pisanju brojeva itd. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .glumiti.rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. . PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili. imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen.itd.

ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. značaj međusobnog razumijevanja. uvažavanja. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. kulture dijaloga. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. SMS). kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. U radu na tekstu podjednako će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će 63 . Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Nastava stranog jezika. saradnje. postavljanje pretpostavki. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu. govora i pisanja. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja se mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. razglednicu. tolerancije. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. poštovanja različitosti. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.

Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. 64 . kupovina. jezici). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. . Interkulturalne vještine Učenici će: . Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta.nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Maternji jezik. kao npr. koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. saobraćaj. život na selu. Geografija (zemlje. prijevozna sredstva). Likovna kultura.upoznavati različite kulture i tradicije. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. narodi. Matematika (brojevi). Moja okolina (život u gradu.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način. Muzička kultura.

ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. kao i sjevernom Afrikom. 65 . toleranciji. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. humanizamu i internacionalizmu. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. fonetskim i gramatičkim minimumom. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. ovladavanje osnovnim leksičkim. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. duhu tolerancije. kosmopolitizmu. a u okviru nastave stranih jezika. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. Pored toga.

čitanje riječi.učenje jezika. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.čitanje jednostavnih rečenica kreativnosti .razvijanje temeljitosti.VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično/ 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja .putem igara. a ne o jeziku . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. NIVO: PRVA GODINA UČENJA .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika . predanosti i preciznosti u učenju jezika .- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. razvijanje samostalnosti i kreativnosti.razvijanje radoznalosti i . vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) .razvijanje pozitivnog stava prema .kratki usmeni i pismeni odgovori pamćenja .razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).razvijanje samostalnosti u govoru .sloboda i samostalnost u govoru učenju jezika .razvijanje razumijevanja i logičkog .postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica 66 . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.

varijante pisanja slova. usvojiti: osnovne oblike slova. 67 . Koristiti jezička znanja koje su učenici stekli tokom učenja BHS-jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi učenike da sami dolaze do određenih zaključaka. tašdid. Neophodno je. tanwin. kratke i duge vokale.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i početnu fazu učenja arapskog jezika. vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. uz učenje osnovnih fraza. sukun.

'anta.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. .Pozdravljanje i upoznavanje . npr: . huwa.podvlačenjem pojedinih riječi.Nivo VI razred Osnovna škola 1. npr.Reći koliko je sati (puni sat) .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .Škola .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme . koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. 68 .Predstaviti sebe i druge .Pozdravljanje na formalan i neformalan način . npr. 'a) Prijedlozi (fi. 2) verbalno.slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli.: . pjesmice. Kroz dijalog (igre. min.podvlačenjem riječi koje su učenici čuli 2) verbalno. harihi) Vokativna partikula “ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am.Porodica i prijatelji . Gramatika Lične zamjenice ('ana. ma) Pokazne zamjenice (hara. prepoznavanje.Kuća .: .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. . 'anti.dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu . hiya.Imenovati članove svoje uže porodice .Svakodnevni život . 'ila.ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona . npr: .gestikuliranjem.Nabrojati dane u sedmici .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. nahnu) Upitne zamjenice (man.povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.Brojati od 1 do 10 .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. ponavljanje.Odjevni predmeti Funkcije i vještine Učenici će znati: . imitiranjem . .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. `ala) Upitna riječ “'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Učenici će: Učiti samo osnovni vokabular. .Bliža okolina . la) Upitne partikule (hal. .

.glumiti.takmičenje u pisanju brojeva itd. izostavljajući određena slova koje učenici treba da popune) .itd. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . .recitovati kraće pjesmice.GOVOR: Učenici će: . .pjevati.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. .rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova.. 69 . PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili.popunjavanja slova (npr: Gdje su nestala slova? nastavnik ispisuje riječi na tablu. .

Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Maternji jezik. kao npr. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenje i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Geografija. Muzička kultura. Likovna kultura. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. te gramatike predviđene za ovaj razred. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Matematika. 70 . no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Moja okolina. pravopisa. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. u početnoj fazi učenja pogotovo. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika.

upoznavati različite kulture i tradicije. . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. 71 .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.Interkulturalne vještine Učenici će: . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.

MATEMATIKA 72 .

-prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke). množiti i dijeliti uglove. -usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+. 140 sati godišnje OČEKIVANI REZULTATI Učenik će znati: -matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova. -o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza. -usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima.procjeniti i provjeriti tačnost rezultata. razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole -prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa No. -obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+. mjerenje uglomjerom. 73 . uspoređivanja. presjeka. -sa sigurnošću obavljati računanja u skupu No rješavati matematičke izraze. -računanja postotka. -rješavat će jednostavnije jednadžbe i nejednadžbe u Q+. •. :). -usvajanje znanja o višecifrenim brojevima. unije. -usvajanje različitih uglova. jedinica za mjerenje uglova. oduzimati. -o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom «na jednom mjestu». kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom. -nacrtati zadani ugao. -prepoznati. odnosno funkciju . -računanje aritmetičke sredine dva ili više brojeva. -grafičkog prenošenja. -znat će računski sabirati. -poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine. -upotreba brojeva u različitim kontekstima. kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva. -računati pomoću džepnog računala. -prepoznati relaciju. sabiranje i oduzimanja uglova. .MATEMATIKA VI RAZRED 4 sata sedmično PODRUČJA CILJEVI Znanje Sticanje znanja: -poznavanje i upotrebu matematičkih simbola -usvajanje pojma skupa. u drugim predmetima i svakodnevnom životu. -modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uslovima. -. -računanja s mjernim brojevima za kutove (+. -grafički sabirati. oduzimati i množiti uglove. razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi. -računanje pomoću džepnog računala. razlike i direktnog produkta skupova. -usvajanje pojma relacije i funkcije. njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu. -naučit će izračunavati postotak od zadanog broja.

-uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Učenik će: -pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. -ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja. -prikupljanja. paralelnih i okomitih pravaca. spremnosti da se pomogne drugim). -procjenjivanja. -rada. -učenik će naučiti prepoznavati unutrašnje vlastito razmišljanje i vlastito prosudjivanje. -naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih. -induktivnog i analognog zaključivanja. -prepoznavanja obrasca. -vizualizacije i vizuelnog grupiranja. -samopuzdanja i samoaktualizacije. -induktivnog mišljenja. -pozitivnim crtama osobnosti. posebno kolektivnog (timskog) rada. -matematičkog jezika. -različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja. -prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu 74 . selektiranja i korištenja informacija Učenik će moći: -promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati.Sposobnosti i vještine Razvijanje sposobnosti i vještina: -poređenja -nizanja. emocija i doživljaja -pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti. -važnosti radovanja osobnom uspjehu. -o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -pripremati se za određeno napredovanje. . kao i uspjehu drugih. -koristiti pomagala za crtanje uglova.. -raditi po određenom planu. -matematičkim jezikom moći izražavati opće ideje. -slijeđenja niza uputa. -poboljšati ličnu «listu» motiva . -nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke. -prostornog organiziranja i orijentiranja.. pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće. Vrijednosti i stavovi Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: -razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih.

Prenošenje uglova. TEMA . Računske operacije s mjernim brojevima za uglove. minuta.Kružnica.TEMA.TEMA. Konveksni i nekonveksni uglovi. relacije i preslikavanja 2. Susjedni i usporedni.Programski sadržaj: 1. opruženi. TEMA .Prirodni brojevi 4.Skupovi. krug. oštri. nula. TEMA . pravi.Djeljivost brojeva 5. tupi. 75 . Komplementni i suplementni uglovi. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. krug. TEMA – Razlomci 1.ugao. ugao (kut) 3. Presjek. Funkcije (preslikavanja). kružnica i krug. TEMA – Kružnica. Dvije kružnice. Ugao ( elementi. Direktni produkt skupova. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. Prava i kružnica. ugao (kut) Tematske jedinice Izlomljena linija. 2. uglomjer. unija i razlika skupova. Relacije. relacije i preslikavanja Tematske jedinice Skupovi. Uspoređivanje uglova. mnogougao (mnogokut). obilježavanje). Središnji ugao. kružni luk i tetiva. sekunda). Mjerenje uglova (jedinice: stepen.Skupovi. Vrste uglova: puni.

faktori i sadržaoci prirodnog broja. distributivnost. 4.3. Razlomci veći i manji od 1. 5. Brojnik i nazivnik. Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima. Zajednički djelitelji brojeva. Proširivanje i skraćivanje razlomaka.Djeljivost u N0 Tematske jedinice Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r). množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. asocijativnost. Djeljivost zbira.TEMA. postotak. TEMA. Najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva.Razlomci Tematske jedinice Pojam razlomka b/a ( a. 76 . Izrazi s promjenljivim. b e N). Uspoređivanje razlomaka. Djeljivost u skupu N0. Sabiranje. Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza).9.Prirodni brojevi Tematske jedinice Skup N i N0. razlike i proizvoda prirodnih brojeva. Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore. Razmjera (omjer).4.3. Decimalni i postotni zapis razlomka. Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2. oduzimanje.25.TEMA. Svojstva računskih operacija: komutativnost. Prosti i složeni brojevi.

STAVOVI. KRUG. Funkcija. Trebaju definisati relaciju.Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva. motoričke preglednost. Relacija. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA ŠESTI RAZRED (devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE VRIJEDNOSTI. Nastavnik će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu učenika. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. RELACIJE I PRESLIKAVANJA Skupovi. KRUŽNICA. Brojevni izrazi sa zagradama. Treba osjećaja za urednost promatrati i otkrivati pri crtanju. sposobnosti kao i preciznost u uvježbavati oko da pravilno procjenjuje mjerenju. Direktni produkt skupova. Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici). AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Nastavnik će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da učenici usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate određene zakonitosti. Izrazi s promjenljivim. prvu i drugu koordinatu uređenog para. PONAŠANJA Učenik treba radeći s Razvijanje osjećaja za percepciju priborom za prostora. Trebaju znati nacrtati zadane tačke na koordinatnom pravcu i u koordinatnom 77 . za geometriju razvijati urednost. za posmatranje Učenik se treba raznih uglova i osposobiti za SPOSOBNOSTI AKTIVNOSTI UČENIKA Učenik treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. Tekstualni zadaci. Uređeni par. i logički ih povezivati. Razvijanje odgovornosti za Treba razviti osjećaj samostalno obavljanje zadataka. jednakost uređenih parova. unija i razlika skupova. Razvijanje slike koje crta. Zahtijevat će od SKUPOVI. Poticati će učenika na rad. nova svojstva. UGAO (KUT) Izlomljena linija. Koristiti udžbenik . Učenici trebaju usvojiti: skup i element skupa kao osnovni pojam. Brojna vrijednost izraza. Presjek. zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu. odnosno funkciju. Aritmetička sredina danih brojeva.

mnogougao.mnogougao. središnji ugao. kao i množenje uglova prirodnim brojem. Učenici trebaju znati koji su osnovni pojmovi u geometriji (tačka. Vrste uglova. Stepen (stupanj) povezati sa stepenima iz geografije. uspoređivanje. prostor. komplementarni uglovi. skup). učenika da uredno rade i da ravnomjerno raspoređuju crteže na listu papira. Mjerenje uglova Računske operacije sa mjernim brojevima za uglove Suplementarni. Poticat će učenike na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja. Uspoređivanje uglova. kružnica (kružna crta) i krug. krug. Jedinice za mjerenje uglova: stepen.. Prava i kružnica. ravnina. prava. Ugao. 78 . samostalan rad s geometrijskim priborom. mjerenje. Učenik treba usvojiti i razviti matematički jezik. Učenik treba naučiti definirati pojmove koji ga okružuju. Kod učenika treba potaknuti rad po planu.. njihovih veličina. sabiranje. minute. kružnica. za procjenjivanje rezultata i za pomoć ostalim učenicima. sistemu u ravni.). Insistirati će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. Prenošenje uglova. oduzimanje uglova. Središnji ugao. Razvijanje zapažanja i izvođenje zaključaka. i sekunda. izlomljena linija. radi povezivanja gradiva i lakšeg usvajanja. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. Jedinice za mjerenje uglova. a koji su i izvedeni pojmovi (dužina. a osnovne pojmove «razumjeti». Učenik treba usvojiti crtanje.. Uočavati sličnosti između algebarskih i geometrijskih zadataka.

Vježbati zadatke s više računskih operacije i zagrada. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. grupnom i frontalnom radu. Koristi različite metode i strategiju praćenja postignuća i sposobnosti učenika. Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. Pridruživanje brojeva po danom pravilu (brojna vrijednost izraza). množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Koristi udžbenik i literaturu. kao i volja za rad i za iskazivanje pozitivnih rezultata rada. Razvijati misaonost i logičnost kroz rješavanje različitih zadataka. Prati izlaganje nastavnika. Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke. da učenici uvježbaju red računskih operacija i oslobađanja od zagrada.PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0. Prati izlaganja nastavnika. kao i koje zagrade će prije računati. Uči kod kuće i radi domaće zadaće. Izrazi s promjenljivim. Učenici trebaju savladati sve računske operacije. distributivnost. Učenici trebaju znati koristiti svojstva računskih operacija. Aktivno sudjeluje u svim oblicima nastavnog rada. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualno . Svojstva računskih operacija: komutativnost. 79 . Sudjeluje u stvaranju obrazovnih situacija. Razvijanje i jačanje samopouzdanja u vlastitu sposobnost učenja i zaključivanja. Insistirati na skraćenom dijeljenju i množenju. gdje se trebaju koristiti olakšice. sredstava i modela. Uvježbavati rješavanje zadataka s općim brojevima. asocijativnost. oduzimanje. sa i bez zadanih vrijednosti općeg broja. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik. Učenik treba samostalno odlučivati koju operaciju će prije rješavati. Pozitivan odnos prema radu. Svjesno preuzimanje odgovornosti za urađeno. Sabiranje (zbrajanje) . Razumijevanje prirodnosti i prirodne logičnosti u radu sa prirodnim brojevima.

Prosti. 5. Potiče učenike da pitaju i da traže odgovore. 4.DJELJIVOST U N0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. kao i relativno proste brojeve.. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno. kako bi saznao da li su svi učenici razumjeli postavljene zadatke. razlike i proizvoda. 10. 80 . Razumijevanje materije i problema. Nastavnik postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore. kod kuće ili u školi. složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Učenici trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore. 3.. kao i najveći zajednički djelitelj. 4. klasificiranja.. 6. uspoređivanja. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih.. Razvijati maštovitost i sposobnost percepcije bitnog od nebitnog. Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje.. 9.. Vještina odabira inovacija. Djeljivost sa 2. 10. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. 9. 15. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2. 3.. 15. 6. Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. Učenici trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac. Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja. razvrstavanja. 5.

. -Uspoređivanje razlomaka sa jednakim nazivnikom. Preko mjernih brojeva: površine. Cijelo i razlomljeno. polovi i dijeli. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. jednakih i različitih razlomaka. Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opšte odnose izmedju dijela nečega i kolektiviteta ( cjeline) Prati aktivno rad na satu i pri tome usvaja nova znanja. Usklađuje zadatke i probleme spram mogućnosti učenika. (x+a)b=c. Procjenjivanje. (x-a)+b=c. a-x=b. množenja i dijeljenja razlomaka. trećine. x+a>b. -Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( x+a=b. duljine.) -Množenje razlomaka. polovine. -Dijeljenje razlomka razlomkom.programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa između cijelog i njegovih dijelova. Razmjeru rješava kao jednakost dvaju Vizuelno raščlanjivanje i grupiranje. Geometer's Sketchpad. Individualno prilazi učenicima kod rješavanja složenijih zadataka. Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). a-x<b..) -Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( a+x<b. kao i zapis istih. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Izrađuje didaktički materijal.RAZLOMCI -Pojam razlomka -Uspoređivanje razlomaka jednakih nazivnika. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. i odgovarajućih zadataka određuje razlomke izražene manjim odgovarajućim jedinicama. Rješava različite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. x-a<b. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. Induktivno mišljenje. -sabiranje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika -Proširivanje i skraćivanje razlomaka. srednjeg i visokog nivoa. vremena. preklapa i mjeri. a-x>b. Usvaja algoritme zbrajanja. Računa postotak. Odmjerava znanja: dovoljnog. Crtežima prikazuje zadane brojeve i čita nacrtane dijelove kako bi zapamtio zapis. Crta i reže. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. kao i 81 . -Sabiranje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. Geogebra . Učenik usvaja pojam cijelog. . (Origami japanska tehnika savijanja papira. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. x-a=b. x-a>b.

Zadatke osmišljava tako da učenike potiče na razmišljanje. -Množenje razlomaka. -Razmjera i njena primjena.-Uspoređivanje razlomaka -Zbrajanje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. x:a=b.) -Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka. -Dijeljenje razlomka razlomkom. a:x=b. -Postotak. ax-b=c. između samih dijelova cijelog). -Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b. 82 . ax+b=c. izračunavanje udaljenosti na karti). razlomaka (primjena na nastavi geografije.

-Navesti učenike da sami prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini. krug. sekunda): +. uglomjer. -Dijagramom uvesti produkt skupova.) dožive kao skupove točaka. 2.TEMA. : . -Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke.Uvođenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruisanje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. dužina.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1. jedinice za mjerenje uglova.Učenici sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka. Međutim. . -Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. kao i za koordinatni sistem u ravnini. pomoću različitih primjera iz učenikovog svakodnevnog okruženja. presjek i razliku skupova. -Odnose između geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju. -Navesti učenike da naučene geometrijske likove (pravac. u ovoj se temi. -Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije ) -Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen. koji su učenici ranije poimali više intuitivno. do određenog stepena formalizuje. polupravac. -S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova. minuta. formalizaciji ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. U ovom programu učenik ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije. kao osnovnih pojmova. razlike kao i produkte skupova..TEMA. -.Ova su znanja bila na intuitivno konkretnoj razini (kružnica je bila granica kruga).Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. ugao Već ranije učenik je upoznao oblike kruga i kružnice.. ( po mogućnosti koristiti namjenske računarske software ( npr. zaključujući da su te udaljenosti jednake. -Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima. relacije i preslikavanja Skup. izlomljena linija.Kružnica. •.Skupovi. presjeka. 83 .

5. Međutim. osobito distribuciju množenja prema zbrajanju i oduzimanju. 84 .…) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem. pomoću prstiju lijeve i desne ruke. -Ponoviti sve računske operacije sa brojevima.Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2. u toku ponavljanja treba podići nivo učeničkog znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju.Djeljivost brojeva Kroz niz primjera učenik treba da količnik “a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r . ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve. -Uvježbati zadatke sa zagradama. proširivanje i produbljivanje znanja koja je učenik usvojio ranije. -Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. -Uvježbati svojstva računskih operacija.3. 4.TEMA. -Uvježbati grupisanje jednakih faktora u zagradu. množenje prirodnih brojeva kojima je zbroj posljednih brojeva 10. -Tvrdnje o djeljivosti učenici trebaju naučiti kroz različite «plastične» primjere. -Učenicima pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva. izračunavanje i oslobađanje zagrada. Ovdje prevashodno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu. u najvećem dijelu. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti pa i definisati.Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme. postaviti kao ponavljanje. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. -Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti. odnosno sa jednakošću a = b q.TEMA.Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba. do 10.

dobar je također i računarski program Geogebra. makaze i ljepilo. -Učenici mogu donijeti i kolaž papir. -Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj.. kao razlomka s nazivnikom 100. -Uvesti decimalne razlomke.. četvrtinama.5. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. razlomak prvo množiti prirodnim brojem. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule.Razlomci -U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu. prema polovinama. itd. isijecati polovine. i pri tome radu naglašavati da se počinje savijati papir od cijelog. odnosno nejednačinu. -S učenicima raditi od papira figurice. -Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj. -Uvesti pojam postotka. TEMA. -Na internetu pronaći web stranice s urađenim materijalima. -Za korištenje u neposrednom radu na satu. -Kod množenja. lijepiti i razgovarati o razlomcima. pa zadane likove lijepiti cijele. a tek onda razlomak s razlomkom.. vezanim za uvođenje razlomaka. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu. trećine. zatim razlomak i prividni razlomak. -Uvježbati sve četiri računske operacije. 85 .

BIOLOGIJA 86 .

upoznavanje učenika sa pojmom biologije.shvatiti filogeniju biljnog svijeta.da pomoću praktičnog rada učenici shvate fiziološke procese.razumjeti fiziološke procese u biljkama fotosintezu i transpiraciju .BIOLOGIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI .vraćanje vode u atmosferu kroz stome u vidu vodene pare . diobu ćelije.učenici prave herbar i određuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka .shvatiti ulogu nauke za razumjevanje svijeta u 87 . vještina i sposobnosti o građi i funkciji biljnog organizma . njenim predmetom.znati da povežu građu i funkciju biljnog organa u procesu fotosinteze. odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka .pružanje osnovnih znanja .shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za građu i funkciju biljnih organa .značaj fotosinteze i transpiracije .fotosintezu i transpiraciju i da povežu građu i funkciju biljnih organa .posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića .multidisciplinarni pristup .učenike upoznati sa osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom .učenici znaju da klasificiraju biljke i da razumiju razvoj od nižih ka višim . OBRAZOVNI OČEKIVANJA .razumjeti građu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu.učenici se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije . problemom izučavanja .upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta .pojam haploidnog i diploidnog broja hromosoma .sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije -naučiti razliku između biljne i životinjske ćelije -koristiti prethodna iskustva učenika i ostvariti korelaciju sa gradivom drugih nastavnih predmeta . oslobađanje oksigena .uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija .

1. organizam.formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta .istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvođača hrane i kiseonika na Zemlji. klijanje sjemenke : uslovi klijanja . klijavost. Dioba ćelije. prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu. životinje i čovjeka. Biljna stanica : ćelija .da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog fonda -Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima.Ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije . CITOLOGIJA 2. 1 SJEMENKA: građa sjemenke dvosupnica-dikotila i jednosupnica – monokotila. . PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. Jednoćelijski i višećelijski organizam.osnovna jedinica građe organizma. razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja. prema drugima. toplota. Uvod 1. 3 GRAĐA I FUNKCIJA BILJAKA 3.poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe.podjelu i značaj .shvatiti značaj biljaka za prirodu . 2. zrak. Tkivo: građa i funkcija. kojem žive . organ. voda.1.razvijati kritičko mišljenje i kreativnost . modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima . posmatranju. BIOLOGIJA NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja. Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom 2.razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti . 88 . značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića 2.

razmnožavanje i razviće.7. Binarna nomenklatura. razmnožavanje i razviće. GLJIVE I LIŠAJEVI: Građa. Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. 3. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO. značaj i podjela.4.3. podjela.6.Drvenasto . razmnožavanje. podjela i značaj. rasprostranjenost. podjela i značaj. CVIJET – CVAT. raznovrsnost plodova i sjemenki 4. 3. Vegetativno razmnožavanje listom. razmnožavanje.EUKARIOTI 4. Pojam biosistematika. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI 4. STABLAŠICE 4. Funkcija lista – fotosinteza i transpiracija.Ogled rastenja korijena.4 Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi. podjela i porijeklo.: Karakteristike građe virusa. 89 . osmoza.2 VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA. Prelaz na kopno. Od bičara do volvoksa. 4.Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja.Posmatranje algi mikroskopom 4.4.7. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAĐE 4. rasprostranjenost. 4.8 SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike. vrsta.3. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom.. 3. rod. 3. viroze. red. medicinski i ekonomski značaj virusa.1. klasa. IZDANAK Nadzemni i podzemni izdanak Stablo:građa i funkcija stabla.6. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina. 4. OPRAŠIVANJE I OPLODNJA. ALGE:Građa. PAPRATNJAČE:Građa. Karl Line.5. razmnožavanje i razviće. KORIJEN: Građa i funkcija korijena.Građa i funkcija cvijeta i cvasti 3. MAHOVINE: Građa. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije. značaj. Golosjemenjače. BIOSISTEMATIKA BILJAKA 4. Plod i sjemenka. preobražaj .2. LIST Spoljašnja i unutrašnja građa. kapilarnost i korijenov Pritisak . Vegetativno razmnožavanje korijenom. Difuzija . i zeljasto stablo. odjeljak i carstvo. porodica. podjela i značaj.3 BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. Razmnožavanje. Izumrle papratnjače. Karakteristike građe.5. Laboratorijska vježba : Mikroskopiranje unutrašnje građe lista. Građa.

predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica..13.11 PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice.15. 4. značajne vrste u ishrani. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 90 . predstavnici. Voćarstvo.9. Laboratorijska vježba: Određivanje dvosupnica prema ključu. 4.12.4. značaj u ishrani.14 JEDNOSUPNICE . predstavnici. 4. 4. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice. Podjela skrivenosjemenjača na dvosupnice i jednosupnice.10 DVOSUPNICE.PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. 4. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike. predstavnici i značaj u ishrani. 4.

GEOGRAFIJA 91 .

Suncu i njegovom sistemu. geografskoj sredini. prirodnoj sredini. Očekivana znanja o: geografiji kao općem obrazovnom predmetu. da geografija daje znanje o prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama. kretanjima nebeskih tijela. proširenim znanjima prirodnih pojava i procesa i načinima njihovih nastanaka. prirodnoj i geografskoj sredini.GEOGRAFIJA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI PROGRAMSKIH SADRŽAJA POSTAVLJANJI CILJEVI Programski zahtjevi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu. kosmičkom beskraju. Kosmosu ili nebu. nebu i nebeskim tijelima. objektu i predmetu proučavanja. osnovna znanja o horizontu. orijentaciji na OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju: opisivati ranije poznate geografske pojmove koje su naučili tokom razrednog obrazovanja iz predmeta Prirode i društva. metodama orijentacije na horizontu. Zemlji u Sunčevu sistemu. definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije. značaju školske geografije. opisivati pojave i procese koje doživljava u bližoj i daljoj okolini. Suncu i sunčevom sistemu. zvijezde i Mjesec. opisati nebo. Mjesecu i njegovom kretanju. 92 . nebeskim tijelima. Zemlji kao planeti u Sunčevu sistemu. Prividna kretanja Sunca. Sunce. zvijezdama i Galaktici. horizontu i podjeli horizonta.

opisati nastanak i trajanje astronomskih godišnjih doba.horizontu. izradima plana. predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama. revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje. osnovama izrade geografske karte. osnove o stijenama u zavičaju. jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana. učionice i makete zavičaja. izgled svoje bliže i dalje okoline. građi zemljine kore. osnovama orijentacije na horizontu. jedinstvo i podjelu Svjetskog okeana. elementima i sadržaju geografskih karta. podjeli kopnenih voda i njihovom značaju. kružnim tokovima u hidrosferi. smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji. rasporedu i odnosima kopna i mora na globusu. zemlji i njenim sferama – geosferama. prepoznavanju geografskih sadržaja na karti. prividnom kretanju Sunca. litosferi. suštini prividnih kretanja nebeskih tijela. vodenom omotaču Zemlje. unutrašnjim procesima i pojavama. razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja. načinu umanjenja veličina iz prirode. suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći. Podjelu voda na slane i slatke vode. zemljinoj kori i njenom sastavu. spoljašnjih procesa i oblika. zraku i tlu. vrstama geografskih karata. umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir. orijentaciji na površini Zemlje. rotaciji Zemlje i njenim posljedicama:smjeni dana i noći i računanje vremena. vodi. stvarnim kretanjem Zemlje. prividnom kretanju Sunca. elementima i sadržajem geografske karte. geografskim koordinatama. suštini stvarnih kretanja Zemlje. 93 . oblicima reljefa nastali unutrašnjim i vanjskim silama. razmjeri i razmjernicima. unutrašnjim procesima i obliku. opisati prividno dnevno kretanje Sunca. kruženju vode u prirodi. o geografskoj mreži. revoluciji Zemlje i njenim posljedicama. zemlji i njenim sferama. prepoznati osnovne oblike reljefa. rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje. razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti. hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje. suštini čitanja geografskih karata. objasniti pojam protoka (temporalnog) vremena. o određivnju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje. vrstama i načinu korištenja geografskih karata.

globalnim geografskim aspektima životne sredine. akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji. geografsko poimanje prirodne. 94 . posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji. naseljenosti i naseljima na Zemlji. urbanizaciji i urbanizovanim regijama. geografskom rasprostranjenju. stanovništvu na Zemlji. živom svijetu na Zemlji ili biosferi. ekumeni i anekumeni. kopnenim vodama na Zemlji. biljaka i životinja. stanovništvu užeg i šireg zavičaja. tercijarne i sekundarne privrede. gradskim i seoskim naseljima. općim društvenogeografskim elementima na Zemlji. suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina. vodu i tlo. geografske i životne sredine. posljedicama negativnih uticaja na zrak. osnovne elemente primarne.kopnenim vodama. uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji. pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji. uzrocima geoekološke krize. privredi i podjeli privrede. najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine. osnovnim fizičkim. privredi i privrednim djelatnostima. zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji. osnovnim ljudskim aktivnostima. osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju. osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu.

zadaci geografije. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Smjena dana i noći. Sateliti. Relativna visina. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI 95 . Planete. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Pomaračenja Sunca i Mjeseca.Lokalno vrijeme. Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Godišnja doba. Mjesec. Određivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. Mjesečeva kretanja. Najnovija savremena orijentacija. Satne zone. Paralele ili uporednici. Geografske koordinate. Zemlja – oblik i veličina. Geografska širina. Geografska dužina. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Rotacija Zemlje. Nejednako trajanje dana i noći. Gelaktike i galaktička jata. Zemlja u Sunčevom sistemu. Orjentacija pomoću Sunca. predmet.Posljedice rotacije Zemlje. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Orijentacija pomoću Sunca i sata. Toplotni pojasevi na Zemlji. Datumska granica. Kalendar. Ekliptika. Određivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. Zvijezde i sazvježđa. Zonalno vrijeme. Meridijani ili podnevnici. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Nadmorska visina. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – oblilaženje Zemlje oko Sunca.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. Sunce i Sunčev sistem. Položaj Zemlje na ekliptici. Posljedice revolucije Zemlje. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta.

Zagrijavanje kopna. Zemljotresi. Plan. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. Oblaci i magle. Vjetar. Čitanje geografskih karata. Zračni pritisak. Vrste karata. Reljef na kopnu i u podmorju. Geografska karta. Tektonski procesi i oblici. vode i t zraka. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. Sfera Zemlje – geosfera. 96 . LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja građa Zemlje. Klimatski faktori. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. Podjela atmosfere. Osnovni elementi geografske karte. Padavine. Sastav geografskog omotača. Oblikovanje reljefa ledom. Oblikovanje reljefa morskom vodom. Razmjera i razmjernik. Oblikovanje reljefa tekućicama. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. Vulkani i vulkanski reljef. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila.Globus – model Zemlje. Sastav zemljine kore. Sastav atmosfere. Značaj atmosfere. Meteorološko vrijeme.Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija. Izgled površine Zemlje. Pojam klime. Oblikovanje reljefa vjetrom.

Porast svjetskog stanovništva. Okeani. Morske mijene i morske dobi. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. Led na Zemlji. Močvare i bare. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. Izvori i vrela. Kruženje vode u prirodi. Mora. Biogeografski faktori na Zemlji. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela. Jezera. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva.Klime polarnih oblasti. Talasi u Svjetskom okeanu. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. Prirodne osobine morske vode. Klime umjerenih pojaseva. Ugroženi elementi životne sredine. Svjetski okean. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. 97 . Tekućice. Biogeografske oblasti polarnog pojasa. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. KOPNENE VODE Podzemne vode. Struje u Svjetskom okeanu.OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu.Uzroci geoekološke krize na Zemlji. Značaj Svjetskog okeana. Urbanizacija. Značaj kopnenih voda. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Privreda i privredne djelatnosti GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode.

nove i dosta uopćene. I druge nastavne teme. To se posebno odonsi na raspored stanovništva na Zemlji. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. Zemlju u Kosmosu. grafikonima i primjerima. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. tj garniture udžbenika (sveobuhvatni udžbenik) kojeg čini: knjiga (udžbenik) za učenje. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivisati sa crtežima. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. Nastavna građa je koncipirana za interaktivne. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. • • • 98 . Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva meterija. a koje tretira ovaj nastavni program su. posljedice Zemljinih kretanja i sl. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. radna sveska i priručnik za nastavnike. U ovim temama. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. a što je predviđeno državnim dokumentom naslova «Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika geografije za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini». koji uslovljavaju te odnose. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa. Pored toga. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu građu. Za realizaciju ovog nastavnog plana i programa potrebna je primjena savremenog udžbenika. slikama. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj građi. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose između prirodne i geografske sredine. koja pobuđuje veliku motivaciju kod učenika. za učenike ovog uzrasta. uglavnom. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. Pored ove nastavne građe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. kosmogene i antropogene uticaje.

HISTORIJA 99 .

potiče učenike da samostalno zaključuju Predaje . Život ljudi u najstarijeg doba Mlađe kameno doba 2. Mogu da uoče razlike u načinu života ljudi starijeg i mlađeg kamenog doba Analiziraju izvore. Uvod u historiju 1. komuniciraju Posmatraju ilustracije i samostalno zaključuju 100 .HISTORIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Računanje vremena Imaju orijentaciju u vremenu. totemizam Razumiju kako je podijeljena prošlost . samostalno zaključuju.1. Priprema analizu izvora 1. Učenici znaju kako doznajemo o životu u prošlosti. iznose vlastito mišljenje zaključuju Motiviše učenike potiče ih da samostalno zaključuju.2.2. razlikuju periode Analiziraju izvore (ilustracije ) samostalno zaključuju. vremenska razdoblja Učenici znaju kako je živio čovjek starijeg kamenog doba. demonstriraju Rješavaju zadatke na crti vremena 2. čime se bavio a kako čovjek mlađeg kamenog doba.1. STAVOVI PONAŠANJE Razvijaju interesovanje i pozitivan odnos prema historiji AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. na osnovu analize izvora mogu da opišu i prezentiraju. Razlikuju predhistorijsko i historijsko doba. objasne pojmove arheologija i kultura Mogu da se se orijentišu na lenti (crti) vremena. Predhistorija 2. Znaju u šta su vjerovali ljudi kamenog doba. Prošlost i sadašnjost. Vjerovanje ljudi kamenog doba Komuniciraju . šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Razumiju kako se razvilo vjerovanje ljudi kamenog doba Učenici slušaju . Rješavaju zadatke (Venov dijagram) Demonstriraju . pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. šta je animizam.

2. demonstrira.4. Demonstriraju 3.2. Ljudi metalnog doba Znaju da je čovječanstvo brže napredovalo u dolinama velikih rijeka ( Stari Istok) Razumiju kako je upotreba metala uticala na način života i promjenu odnosa među ljudima. opisuju izvore. mogu da objasne šta je uticalo na razvoj egipatske umjetnosti Uočiti sličnosti i razlike između Egipatske i civilizacija Mezopotamije Usvajanje novih pojmova. objasniti pojam mnogobošci. kritički razmišljaju Učenici na karti pokazuju područja koja su naseljena u prahistoriji Učenici slušaju .1. postavljaju pitanja. daju odgovore na postavljene zadatke Drže mini predavanje. 3. pismo i naučna znanja Koje su države nastale na tlu Mezopotamije .Sumerske gradove . Sposobnost analize i sinteze kritičkog mišljenja Izrađuju pano o Egiptu.Najvažnije vladare i njihova djela . Područje današnje Bosne i Hercegovine u Prahistoriji Znaju pokazati lokalitete na kojima su pronađeni materijalni dokazi iz različitih razdoblja Predhistorije Učenici razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Analiziraju kartu Demonstriraju 3. posmatraju i iznose vlastiti stav.Pismo. iznose vlastiti sud (percepciju) Demonstrira na karti. demonstriraju na karti. zagrobni život kako nastaju prvi gradovi. Priprema analizu izvora i potiče učenike da kritički i kreativno razmišljajuu Demonstrira na karti motiviše učenike da uče 2. 101 . pojašnjava. Analiziraju kartu. Prvu poznatu biblioteku Razumiju kako se razvilo vjerovanje Egipćana i mitologija. prezentira. Egipat Učenici znaju gdje i kako je nastala Egipatska država Učenici razumiju zašto je Egipat dar Nila Slušaju. daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti učenika Procjenjuje usvojeno znanje učenika 3. Učenici različite informacije smještaju u kontekst Analiziraju kartu i izvore. Vjerovanje i kultura starih Egipćana Znaju u šta su vjerovali Egipćani. Historijsko Doba 3. kako se razvija umjetnost .3. Pokazuju na karti Prikupljaju izvore za izradu panoa Rezimira prethodna znanja učenika o temi. Civilizacija stare Mezopotamije Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na Analiziraju izvore. izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju.

1. 4. izvore rješavaju pripremljene zadatke 3. drži predavanje i usmjerava aktivnosti učenika. grčka religija i mitologija Učenici znaju šta su polisi. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali između Istoka i Zapada. priprema zadatke za učenike.. kretskog pisma.3. procjenjuje usvojeno znanje kod učenika 4. Mogu da objasne kako je razmjena uticala na stvaranje kretske kulture. da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Analiziraju kartu. Kako je nastalo glasovno pismo Feničana. Grčki polis. daju odgovore na postavljena pitanja Demonstrira. posmatraju .4 Posrednici između Istoka i Zapada Učenici izgrađuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva . Velika grčka kolonizacija Znaju o čemu govore grčki epovi Ilijada i Odiseja. priprema analizu izvora i zadatke za učenike . mogu da objasne kako je nastala mikenska kultura Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Učenici razumiju kako su se razvili polisi. Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Učenici znaju koja plemena naseljavaju prostore Grčke. Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta učenici predstavljaju temu (usmeno ili pismeno). priprema predavanje i 102 . osnovu analize. potiče učenike na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje.Stara Gračka 4.* Učenici mogu da objasne Učenici razvijaju Slušaju. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Razumiju kako su novi uslovi života uticali na život ljudi. predaje . zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Učenici historijski razmišljanju -informacije o određenom događaju smještaju u slijed (šta se prvo događalo a šta kasnije Učenici mogu da razlikuju historijski stav od mitologije Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrađuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu .Vjerovanje Najvažnije građevine -Književna djela Znaju da je vršena razmjena proizvoda između Istoka i Zapada. na osnovu analize izvora Demonstrira na karti. Homerski svijet bogova i ljudi 4. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. Objasniti pojmove Helada i Heleni.2. Demonstrira na karti.

Olimpijske igre 4. njeno uređenje. važnije građevine i stilove gradnje . Grčka pod makedonskom vlašću Znaju gdje je nastala Atena . mogu da objasne zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. stjecali znanja . kakav je položaj robova . 103 . lik i djelo Aleksandra Velikog .5. Znaju šta je Agora. kakvu hranu su jeli. Život i kultura starih Grka 4.4.Kako je došlo do Grčkopersijskog rata Učenici znaju kako su se oblačili. sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. značajnije umjetnike i naučnike Grčke. kakva je bila kultura stanovanja . priprema izvore za analizu. Učenici koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja. kritički i kreativno razmišljaju Imaju izgrađen stav o značaju Helenističke culture. usmjerava aktivnosti učenika. Potiče interesovanje učenika. Učenici znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. priprema izvore za analizu. Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod učenika. Pripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je je bio položaj robova.6. značenje pojma Helenizam uzroke i posljedice GrčkoPersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije suosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu. pojmove demos i aristokratija. Učenici razumiju. Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj savremenog svijeta. Grčko. prošlost i budućnost Učenici razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove iznose vlastiti stav Slušaju . usmjerava aktivnosti učenika.Perzijski ratovi 4. zadatke za učenike Potiče interesovanje učenika. Atena. analiziraju.

5. Doba kraljeva Rimska republika Učenici znaju kada i kako je osnovan grad Rim (prema legendi i historijskim činjenicama pojmove: kraljevina. konzuli. Stari Rim. 5. Zemlja i stanovništvo Učenici znaju gdje se nalazi Apeninski poluotok i njegove geografske odlike. Razumiju i objasne društvene borbe u Rimu.2. ko su najstariji stanovnici Italije Da uoče i na karti pokažu položaj Apeninskog poluotoka.1. senat. Učenici identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja. republika. Demonstriraju na karti. 104 . Procjenjuju usvojeno znanje učenika 5. Mogu da uoče razlike i sličnosti između najstarijih kultura na Apeninskom poluotoku Mogu da objasne kako je nastao Rim. usmjeravaju aktivnosti učenika prave procjenu usvojenog znanja kod učenika. priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti učenika. patriciji i plebejci Učenici imaju izgrađen stav o značaju rimske civilizacije . Učenici izgrađuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti.

Učenici treba da znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. uče Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu. usmjerava aktivnosti učenika. književnost i nauka) pojam Razumiju važnost Rimske kulture . uzroke slabljenja carstva. Analiziraju historijsku kartu. Priprema analizu izvora . Analiziraju i iznose svoj stav o razlikama između bogatih i siromašnih (kritički razmišljaju). Kraj Rimske republike Razumiju i mogu da objasne uzroke društvenih sukoba u Rimu. društvene razlike. usmjerava aktivnosti učenika. Učenici su svjesni značaja antičke kulture.5.4. Mogu da prikažu i dio odgovarajućeg filma. Procjenjuje usvojeno znanje učenika na osnovu određenih kriterija. Učenici imaju izgrađen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Učenici analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu. procjenjuju usvojeno znanje učenika. Učenici razumiju i mogu da objasne razvoj Rimskog carstva. Život i vjerovanje starih Rimljanja Učenici treba da znaju kako je izgledao grad Rim (životni i radni prostor). historijski razmišljaju. Demonstriraju na karti. Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo.7. Učenici analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav. pojave kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana . koji su uzroci i sudionici građanskih ratova.6. uzroke propasti Rimskog carstva. o najvećem ustanku robova. Rimska kultura Učenici znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo. Učenici znaju po čemu su bili poznati braća Grah. Pojam građanski rat. Učenici istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja . Prodor Rima na Sredozemno more Učenici treba da znaju kako su Rimljani širili svoju teritoriju. učenici imaju stav o tome zašto su važne reforme. Kako je podijeljeno carstvo. drže mini predavanje . Kakav je bio položaj robova u Rimu. 5. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi.5. 5. Učenici su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. Učenici razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju). drže mini predavanje.3. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi .prepoznaju i na karti pokazuju prostore koje su Rimljani osvojili Učenici imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH . usmjeravaju aktivnosti učenika . 5. Potiče učenike na samostalan rad . . odgovaraju na postavljena pitanja. pojmove: koloni . kritičko i 105 . Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu. Rimsko carstvo Kršćanstvo. prezentiraju odgovore. 5. najznačajnije Rimske careve. pripremaju odgovarajuće izvore informacija. drži mini predavanje . gladijatori. Vjerovanje Rimljana.

ba . načine postavljanja pitanja. postavljen je i na Internet stranici www coe.Suvremeni pristupi u poučavanju historije. Drže mini predavanje . Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. pripremaju analizu izvora. 6. Procjenjuju usvojeno znanje kod učenika. robovlasnici. demonstriraju na karti. kao robovi. pokaže im značaj onoga što uče. Mlađim učenicima može biti teško da apstraktno razmišljaju o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja . Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika. historijske spomenike iz ovog perioda. učenici treba da grade posebno razumijevanje. zato je poželjno da nastavnici koriste različite izvore (pisane i vizuelne ). Izradu ovog Priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika «Georg Eckert». analiziraju izvore. faraoni…). a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. Učenjem historije. potiče ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvija empatiju . da kreira atmosferu učenja na času . Nastavnik treba da motiviše učenike. Učenici razumiju i mogu da objasne uticaje i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Učenici razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostaci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Slušaju predavanje. 106 . aktivnosti i zadatke. korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja učenika nalaze se u «Priručniku za nastavnike historije» . Kada Rimljani pokoravaju Ilire. Detaljnije upute za pripremu analize izvora. Antička kultura na prostoru današnje BiH DIDAKTIČKA UPUTSTVA ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja učenici se prvi put susreću sa historijom . postavljaju pitanja i daju zadaće. kompetencije i vještine. fokus u radu pomjeraju sa nastave na učenje. Učenici će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej. arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti kreativno razmišljanje. Ovaj priručnik može biti koristan suradnik nastavniku. pa je poželjno uključiti i druge izvore ( muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (učenici se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu . da uključi njihova interesovanja .Antička kultura. Učenici treba da znaju koja su Ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja.

TEHNIČKA KULTURA 107 .

ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji građevinskog objekta (crteži formata A4. žica (pri -upoznavanje učenika s historijatom arhitekture i tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. prema upustvima predmetnog nastavnika.TEHNIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sati sedmično 35 sati godišnje PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Sticanje znanja: CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje o: -upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo. ljepenka. platno. -materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. -razvijanje spretnosti i kreativnosti učenika u oblikovanju i -razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu. prerade. karton. njihovih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i odnosi na jednostavne modele i makete. tlocrt i bokocrt. razredu: papir. -uvođenje učenika u građevinsku tehniku. stilovima i pravcima u arhitekturi. -građevinskom tehničkom crtanju. -sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. sa 108 . građevinarstvu. simbolima u građevinarstvu. PVC. -arhitekturi. alatima i priborima za obradu ovih materijala. -pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se žica. zanimanjima u građevinskoj tehnici i razvoju građevinske tehnike. -upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u -zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati građevinski objekti u građevinarstvu. koža. -obradi materijala. sa osnovnim crtežima . -sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti kod učenika o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline. plastična folija). kao i o građevinarstva.nacrt. cilju ispunjavanja njihovih funkcija. PVC. sastavljanju modela i maketa.

prilikom -improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviđanje rezultata. ukazivanje i na greške drugih. -o ekološkim aspektima kulture stanovanja vezanim za zaštitu životne i radne sredine.ilustracijom simbola). javnim putevima. -obrazlaganje najadekvatnije primjene raznih alata u samostalnaoj izradi originalnih predmeta. saopštavanje termina i procesa u tehnici. -prikupljanje. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. poznatih i novih -samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. −različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja. -vizuelizacija i vizuelno grupisanje −procjenjivanje. saobraćajnim patrolama. tehničkom pismu. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: -samostalno uočavanje. 109 . selekcija i korištenje informacija -korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih -poređenej zadataka i problema. -korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta realizacije tehničkih ideja. -korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljem učenju. -o saobraćajno .tehničkoj kulturi. -pokazivanje zainteresovanosti i ljubavi prema tehnici. materijalima i alatima u građevinarstvu. svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu. -graditeljskoj baštini. -svjesno prihvatanje i ispravljanje svojih grešaka pri izradi modela i -sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih praktičnim radovima. o historijatu značajnih građevina iz ranijih istorijskih perioda u BiH i na Balkanu. putničkom saobraćaju. termina.

u donošenju različtih 110 . Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. -samopouzdanje. -kritičko mišljenje i zaključivanje odluka. PONAŠANJE -dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje stavova drugih. za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. -djelovanje i na druge da slijede njegov primjer. -afirmacija rada.−induktivno i analogno zaključivanje. −prostorno organizovanje i orijentisanje. -pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. -ispoljavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća. -uvažavanje argumentacije u branjenju stavova. -razvijanje pozitivnih crta ličnosti. -prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i -ocjenjivanje i samocjenjivanje na osnovu objektivnog i sveprisutnosti tehnike u životu. VRIJEDNOSTI. -uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom se -poticanje na samostalnost i samoinicijativu. -razvijanje samopouzdanja. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. -slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih. -tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom -slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poređenje ostvarenog. konstruktivnog vrednovanja. -pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima. STAVOVI. posebno timskog rada.

materijali za vodovodne instalacije. PVC. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). Tehnika obrade materijala. Građevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. čelik. pur.. Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. Porijeklo. radne operacije. uređaji i sredstva za gašenje požara 10. rurizmu. žica. alati za zidarske radove. građevinske mašine (mješalice. kamioni. niskogradnja.. ljepenka.). . arhitekturi i građevinarstvu. alati i mašine za obradu navedenih materijala.).. osobine. higijensko-tehnička zaštita 2. beton. organizacija radnog mjesta. stiropor. opći zahtjevi u gradnji naselja 4. staklo. građevinsko tehničko crtanje (kotiranje. platno. Urbanistički i regulacioni planovi. uređaji za sprečavanje zagađivanja okoline. 3. Građevinska tehnika . arhitektura i građevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu. čitanje tehničkih crteža). Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. krovni i ostali radovi.. hidrogradnja. Alati i mašine u građevinarstvu Mjerni alati.) 6. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. dizalice.izrada makete stambene zgrade) 7. model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom . temeljni radovi. instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. koža. interesa učenika i mogućnosti škole).poluge. armirano-betonske konstrukcije. naprimjer: model kućnog namještaja. plastična folija). Uvod u nastavni predmet Uupoznavanje učenika s nastavnim programom. novi građevinski materijali (gotovi malteri. opće mjere zaštite na radu. gips.) 5. rurizam. mjerilo.Projektovanje građevinskih objekata i naselja Visokogradnja. saobraćajne patrole 9. bageri.pjena. obrada. vezivni materijali (kreč. drvo. objekti na putu i saobraćajni znakovi. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja).). materijali za centralno grijanje.. makete. putnički saobraćaj. alati za tesarske radove. karton. tehnika građenja (praktičan rad .). modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo. alati za zemljane radove.STRUKTURA SADRŽAJA 1. zidarski radovi. lične mjere zaštite na radu 8. Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih. sadržaj objekata u naselju – grad. Historijat arhitekture i građevinarstva. reciklaža građevinskog otpada. Urbanizam. cement.Modelarstvo 111 .. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi. točkovi) Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. izolacioni materijali (staklena vuna.. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom. Ljepila. prerada.

mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. Posavina. obućari. projektovanje naselja .Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. 112 .Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. .. alate. lončarstvo.Stari zanati: kujundžije. građevinski materijali. Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina.Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. Objekti od kulturne.. vezenje i pletenje. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE . . Izrada makete objekta od kulturne.Graditeljstvo: nosive konstrukcije. Historijski pregledi i ilustracije građevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine). . sakralne i druge vrijednosti u BiH. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. historijske i graditeljske baštine. priborima. . Krajina.Fotografija . povrtlarstvo .Maketarstvo .). školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa).Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima.Agrotehnika: voćarstvo.. mašine i materijale.Izrada učila i pomagala .Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu.

higijenskotehnička zaštita -usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu. 113 . . slobodnih tehničkih aktivnosti.Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala. . vježbi i praktičnih radova. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima.. multimedijalnih i didaktičkog drugih sadržaja koji -izrada prezentuju nastavno materijala. PONAŠANJE -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA -pravilno korištenje materijala: drvo. da planira. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrijednovanje putem zadataka objektivnog tipa.) . To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi.Pored svakodnevnog vrijednovanja tehničkih znanja. PVC. žica. -shvatanje značaja tehničkog odgoja VRIJEDNOSTI. kao i ovladavanje -inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu. takmičenja). STAVOVI.U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. SADRŽAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI Uvod u nastavni predmet Tehnika obrade materijala. . organizacija radnog mjesta.. modeli -upoznavanje učenika s radom u kabinetu za tehnički odgoj. projektuje i praktično izrađuje predmete. -sudjelovanje u izlaganju predmetnog -pripremanje nastavne nastavnika i praćenje tehnike i tehnologije. dnevnike rada. -razvijanje i poticanje svijesti o potrebi -aktivno praćenje -izlaganje nastavnog izlaganja predmetnog gradiva primjenom nastavnika različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva.Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. čuva u školi.Svakoj grupi pripada planirani fond časova. makete. PVC-u. po pravilu. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. dodatne nastave. kultura življenja. Učenici vode dnevnik rada koji se. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). tj. smotre. likovna kultura. crteže i ostale izvore znanja. biologija.

-pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici i -praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. -usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i građevinarstva. prezentira zahtjevima stanovanja i prethodno pripremljen zahtjevima koje treba obrazovni pano. Urbanizam. -kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. kao i aktivno učestvovanje u istom. -korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. rurizmu. estetike. znanja o potrebama i stanovanja i obavljanja -objašnjavanje drugih životnih potreba. i demonstriranje. arhitekturi i građevinarstvu. osmišljavanje. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala. te praćenje i stimulacija svojim učešćem. sadržaja objekata u naselju. sadržajem objekata u naselju - -shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati građevinski objekti. -poticanje na samostalnost i -aktivno učešće u radu samoinicijativu.-analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela. maštovitosti i vlastite kreativnosti. koji 114 . izrada osnovu provjerenih tehničkih crteža. -primjena modela interaktivne nastave. rurizam. činjenica i izgrađenih primjena radnih kriterija. -pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. prema uputstvima predmetnog nastavnika -razvoj samosvijesti i aktivna primjena kroz kreativne načine usvojenih znanja iz tehničkog izražavanja: obrade materijala. -primjena znanja: čitanje i analiza gotovih donošenje sudova na tehničkih crteža. općih zahtjeva pri gradnji naselja. -upućivanje i pokazivanje simulacije -usvajanje osnovnih na kompjuteru. -upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima. -afirmacija rada samopouzdanja. -biranje zadataka i problema usklađenih sa mogućnostima. -pripremanje. operacija i rukovanje alatom. razvoja gradivo na času. -izrada jednostavnih modela. arhitektura i građevinarstvo -usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu. -postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. -pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova.

građevinskim materijalima (gotovi malteri. općim zahtjevima u gradnji naselja. panoa. električnih instalacija. materijalima za vodovodne instalacije. izradom interakciji.. srednjeg i visokog nivoa. materijala za centralno grijanje. -procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. staklo. -shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije.)... ilustracija-crteža. novi -razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih konstrukcionih materijala. vezivnih materijala. primjenom -iniciranje. gips. stiropor. cement. materijalima za centralno grijanje. izolacioni materijalima (staklena vuna.. pur. -interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. -poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. školi i okolini.) 115 . beton. kao praćenjem zanimljivih -motivisanje i članaka i informacija iz upućivanje učenika na druge izvore znanja medija. ispuniti objekat namjene.. ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. pored udžbenika.). organizacija do sada usvojenih i ločno učestvovanje u znanja iz ove oblasti interpretaciji i vezanih za različite improvizaciji u materijale. -iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici.pjena. -preciziranje znanja: dovoljnog. zajedno građevinski kreira bilo koje učenicima. -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. instalacionih materijala. Građevinski materijali -upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen.). -podrška drugima. materijala za vodovodne instalacije. drvo. sa -razvijanje opšte kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i ostavštinama u BiH i u svijetu.). koja treba učenik usvojiti. -pomaganje komunikacije i podsticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. odvajanjem bitnog od nebitnog.. armiranobetonske konstrukcije. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč. izolacionih materijala. uz adekvatnu pripremu. -ostvarivanje -učestvovanje u produktivne stvaralačke kreiranju obrazovnog atmosfere u odjeljenju. novih građevinskih materijala. čelik.gradu.

ekološko i urednih zabilješki. postignuća. tehničkih crteža). za kulturu stanovanja. svojih zapažanja o naselja i makete hidrogradnja. alata za zidarske radove. -usvajanje znanja o građevinskim mašinama. -primjena ekonomično. -izrada praktičnog rada visokogradnja. kamioni. -izrada maketa i njihovo uključivanje građevinskih objekata: u rad. -usvajanje osnovnih -osmišljavanje i znanja o alata u realizacija simulacione građevinarstvu. o potrebi crtanja. napredovanju učenika. za zahtjeve svakodnevnom životu. -adaptivnost i estetsko uređenje. zidarskim radovima. rada učenika i vođenje kreativnosti. -svjesno -poređenje rezultata obavljanje -uredno pisanje svih prilikom praćenja i zadatke i obaveze procjene individualnih (kao pojedinac ili dio informacija koje daje nastavnik.) Građevinska tehnika Projektovanje građevinskih objekata i naselja -usvajanje osnovnih znanja o različitim oblastima građevinske tehnike. -shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u građevinarstvu. hidrogradnje u svijesti razvoja estetike. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu -upoznavanje sa pripremnim radovima. dizalice. -saradnja sa roditeljima mjerilo. stambene zgrade) -shvatanje značaja -aktivno učestvovanje u različitih vrsta radova u svim prezentacijama građevinarstvu. radi postizanja -primjena usvojenih -uočavanje važnosti kolektivnog uspjeha. -redovno ocjenjivanje maštovitosti i vlastite građevinskog objekta. kao i nastavnika koje se opštih i ličnih mjera odnose na različite faze -podsticanje kreativnosti. -upoznavanje sa građevinskim tehničkim crtanjem i njegovim pravilima. znanja vezanih učenika. -vođenje evidencije (makete savremenog niskogradnja. interesovanja i napretka -razvijanje i poticanje tehničkog niskogradnje. alata za zemljane radove. -samopouzdanje. temeljnim radovima. bageri. građevinskih mašina. znanja iz građevinskog -procjenjivanje visokogradnje. građevinskog tehničkog crtanja (kotiranje. čitanje fleksibilnost u prihvatanju promjena. redovnu nastavu i radu. grupe).Alati i mašine u građevinarstvu -usvajanje znanja i razumjevanje rada mjernih alata. alata za tesarske radove. 116 . kao i igre za djecu. vannastavne aktivnosti.. jasan -pomoć učenicima u osjećaj vlastitih moći i -stalno učešće kroz samostalnom i grupnom limita. kao i građevinskih mašina (mješalice.

prikupljanje -jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za 117 . prateći objekti koji se direktno oslanjaju na objekte niskogradnje i visokogradnje). -usvajanje znanja o ekološkim aspektima života. uređajima za sprečavanje zagađivanja okoline. putničkom saobraćaju. kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu zaštite na radu građevinskih radova. saobraćajnih znakova itd. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. korištenje dodatnih izvora znanja. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline -usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom. -aktivnost na izradi -koordinacija rada i ilustracija-crteža. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. reciklaže građevinskog otpada. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. reciklaži građevinskog otpada. saobraćajnim patrolama -prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova.krovnim i ostalim radovima. -adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. -uredno pisanje svih informacije koje daje nastavnik. pravila i propisi. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. -pomaganje nastavniku. uređajima i sredstvima za gašenje požara -prepoznavanje važnosti upravljanja otpadom. mjerama zaštite životne i radne sredine. usmjeravanje aktivnosti praćenje zanimljivih učenika. uređaja i sredstava za gašenje požara. -usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnotehničkoj kulturi (bezbjednost. Saobraćajno-tehnička kultura -usvajanje znanja o javnim putevima. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ -proširivanje znanja i -samostalno sticanje novih znanja iz proučavanje navedene oblasti: modelarstvo. -shvatanje uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. oblasti. uređaja za spriječavanje zagađivanja okoline.

graditeljstvo.škole na osnovu potreba lokalne zajednice. stari zanati. na i i članaka i informacija sa medija. izrada učila i pomagala. graditeljska baština u BiH informacije i podatke. 118 . pripremljenog -korišćenje udžbenika i obrazovnog panoa. interesa učenika i mogućnosti škole). -poticanje samostalnost samoinicijativu. -motivisanje za -dosljedno izvršavanje pojedinačni i grupni rad svih zahtjeva učenika. prezentacija grupnom i frontalnom prethodno radu. posmatranje i zaključivanje bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. nastavnika u -objašnjavanje i individualnom. koji kreira literature. -uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. novim zapisima. agrotehnika. kreiranje -korišćenje različitih obrazovnog panoa. zajedno sa učenicima. -afirmacija rada samopouzdanja. maketarstvo. fotografija. sticanje vještina. metoda i strategije u praćenju postignuća i -dopunjavanje panoa sposobnosti učenika.

INFORMATIKA 119 .

. Osnovna znanja. . navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike.stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i . . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. OSNOVNA ZNANJA 120 . .upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). . opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). postupke uključivanja i isključivanja računara.sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.INFORMATIKA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. umijeća. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema.da učenici upoznaju osnovne karakteristike ISHODI UČENJA .osnovna znanja o strukturi računara.da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene. Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: .da učenici upoznaju strukturu računara. PODRUČJA UČENJA CILJEVI .osnovna znanja o jednom programskom jeziku.da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu.sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. . .

rad sa proračunskim tablicama i grafikom). 121 . . .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima.navika korištenja informatičke literature. .UMIJEĆA I VJEŠTINE SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA NAVIKE.da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. . . . . . .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza.da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara. putem Interneta.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija.sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta. STAVOVI programskih jezika.da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja. .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema.da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione .da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga.da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje.da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja. .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a).navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. . . . . . .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema.

Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: . njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti.tehnologije.izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. 122 . .da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu.određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu). Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva. . grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. likovne kulture (računarski dizajn. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. Naime.izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. . stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. .

Vođenje pribilješki. AKTIVNOST UČENIKA Aktivno slušanje i uključivanje u raspravu o razvoju računarske tehnike i tehnologije. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Spoznaje o ulozi i razumijevanje značaja računarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog djelovanja i društva u cjelosti. STAVOVI. Zaključivanje rasprave. Učešće u demonstraciji računarske opreme. Demonstracija raspoložive računarske opreme. SADRŽAJ Uvod Potreba za računarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i društva u cjelini. AKTIVNOST NASTAVNIKA Prezentacija nastavnih sadržaja. Upute za dalji rad. PONAŠANJE Pravilan stav prema računarskoj tehnologiji i njeno korištenje u svim mogućim situacijama. Razvoj računara kroz historiju. SPOSOBNOSTI Sposobnost zaključivanja na osnovu dobijenih informacija.Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. 123 . VRIJEDNOSTI. Organizovanje i vođenje rasprave o razvoju ICT-a.

bit. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. binarna cifra. binarni zapis broja. Čitanje binarnih brojeva. Uključivanje učenika u nastavni proces. Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. Težinska vrijednost bita. Poimanje predstavljanja podataka u računaru. Bit. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. Bajt kao niz bita. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. Zapisivanje binarnog broja. nizovi bita i moguća stanja. Zapisivanje i čitanje binarne cifre. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. Ocjenjivanje. Razumijevanje pojmova: podatak. Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike. nizovi bita i moguća stanja. uzastopno množenje sa dva. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara. Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. Izlaže nastavno gradivo. Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). Prati predavanje. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada. Bajt. Zapisivanje bita i nizova bita. Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. Brojevi zapisani nizom do četiri bita. Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre. Motivisanje učenika da prate izlaganje.1. 124 . Određivanje vrijednosti bita. Prati uputstva nastavnika. Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. vrijednost bita. Aktivno učešće u nastavnom procesu. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva. Izvršava instrukcije nastavnika. moguća stanja i brojne vrijednosti. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva.

Kontroliše rad učenika. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja. isključivanje. Zna važnost ličnih računara kao pomagala u učenju. Sposoban je koristiti dodatnu opremu računara. a dokumentaciju redovno ažurira i stavlja na uvid nastavniku. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi. Vrši jednostavnija Ima potrebnu pažnju i oprez pri radu sa računarom i drugom računarskom opremom. pomoćne memorije. Prati napredovanje učenika u učenju i izvođenju vježbi u toku nastave. Uspješno pušta u pogon računar i dodatnu opremu. Zna prikazati znakove nizom bitova. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. Koristi računar za izvršavanje školskih zadataka i zadataka koje obavlja kod kuće. binarni zapis. Prikazivanje znakova nizom bitova. sposobnosti i ponašanje. Vježbe uredno bilježi u svesku. Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. restartovanje računara. ulaznoizlazne jedinice. Arhitektura računara Hardware (mašinska oprema računara). Svoja iskustva u radu sa računarom prenosi na druge. Upoznat je i zna različite pojavne oblike ličnih računara. Obezbjeđuje kvalitetne prostorne uslove za rad računara te za smještaj dodatne opreme. adresne i podatkovne veze. Uključuje se u Priprema i izlaže nastavno gradivo. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo. Uspješno u diskusijama tumači značaj računara. hlađenje računara. Stekao je naviku da računar koristi kao neophodno sredstvo za uspješno učenje. Zna dijelove računara. Uredno vodi pribilješke.Kodiranje. kodiranje. Ukjlučuje se u demonstriranje računara. pomoćne memorije. Uočava razliku između programske i mašinske opreme računara i zna pojasniti njihovu nerazdruživost. računarske opreme. njihova znanja. 2. procesor. Transparentno vrši ocjenjivanje. decimalni zapis. Usvojio je potrebna znanja o svim dijelovima računara: procesor. Održavanje računara. Demonstrira opremu i postupke rada. bajt. radna memorija. Stvara povoljnu mikro klimu u kabinetu informatike. Održava računar i vodi brigu da uslovi u kojima uređaji rade budu u skladu Aktivno prati izlaganje nastavnika. Binarno kodirani decimalni zapis. Kućište računara. Složenije operacije rada sa računarom povjerava srtučnim licima. kao i Sa sigurnošću prepoznaje i pokazuje dijelove računara. Sposoban da objesni pojmove: bit. Dijelovi računara. Razumije i shvata pojam kodiranje. Naučio je ulogu obje vrste opreme računara (programske i mašinske). Zna razlikovati računare. Priprema tekstualna uputstva za postupanje i rad učenika. Po potrebi restartuje rad računara. Izvršava uputstva i instrukcije. Provjerava postignuća učenika. radna memorija. Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. Postupke rada prethodno provjerava i ukazuje drugim na pravilan rad ukoliko je to potrebno. ulazno izlazne jedinice. Sposoban je prepoznati vrste i oblike računara. Rješava zadatke koje postavlja nastavnik. Zajedno sa učenicima pravi raspored radnih 125 . uključivanje. Zna binarno kodirati decimalni zapis. Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika.

Koristi grafičko sučelje i prilagođava ga prema potrebama. Prezentuje gradivo na savremen način. matične ploče i RAM-memorije. Shvatio je ulogu CPJ. Pomaže drugim učenicima. Kontroliše aplikativni softver prije upotrebe. prozor. Trudi se da doprinese kvalitetnoj radnoj disciplini na času. Podstiče učenike u radu i zajedno sa njima osmišljava izgled kabineta. Usvojio je osnovne principe održavanja operativnog sistema. Naučio je jedinice za mjerenje brzine rada računara i kapacitet memorije. Koristi najpogodnije metode i oblike rada. Poštuje redoslijed postupaka pri puštanju sistema u rad i pri njegovom isključivanju. Izvršava instrukcije nastavnika. aplikativnom softveru i dr. startni meni. . . nabavljanje i pravo korištenja programske opreme (licencni softver). dijelovi radne površine. Planira i osmišljava rad u kabinetu informatike. vrste operativnih sistema. podizanje (pokretanje) sistema. Pravilno drugima tumači rad računara. Organizacija rada računara. radna površina. Software i njegove vrste: . Pokreće operativni sistem. Održavanje sistema. pokazivač miša. Stekao je naviku da koristi mjere zaštite. uvodni ekran. 126 . Sposoban je objasniti rad računara.operativni sistemi. zadaci OS. aktivnosti pri uređenju kabineta. Aktivno se uključuje u nastavni proces. Upoređuje aktivnosti i rezultate rada i učenja učenika u odjeljenju i sa uspjehom u drugim odjeljenjima. Naučio je i uspješno radi s grafičkim sučeljem kao i njegov izgled.programski jezici. Prikuplja interesantne članke o računarima. Izrađuje zidne slike i panoe. Zna uspješno pokrenuti OS i aplikativni softwer. Upoznao je elemente interfejsa OS. sa zahtjevima. Zna upravljati korisničkim fajlovima i folderima kao i osnovne operacije s njima. Prati i procjenjuje individualna postignuća učenika. operativnim sistemima. direktorijima. Razumije i način rada računara. grafički interfejs. Vrši jednostavnije postupke održavanja i kontrole operativnog sistema. Upravlja dokumentima.pojednine vanjske i unutrašnje dijelove mašinske opreme. računarskoj opremi. čišćenja i održavanje. Analizira i upoređuje ih sa uspjehom u prethodnom razredu. mjesta i uređuje ih prema standardnim zahtjevima i HTZ pri radu sa računarima. datotekama.aplikativni software. Vrste programske opreme. Pomaže nastavniku pri demonstraciji rada računara. Primjenjuje u jednostavnim oblicima aplikativni softver. aplikativnih programa i održavanje mehaničkih dijelova računara i njegovih ulazno izlaznih (priključnih) jedinica. te ih uz dozvolu nastavnika prezentuje na času.

nabrajanje. zapis i pristup datotekama. Određivanje jezika. Demonstrira postupke organizacije podataka na računaru. Znati otvoriti i spasiti dokument. Nastavno gradivo izlaže na popularan način tako da učenici sa motivacijom i zadovoljstvom prate nastavu. Znati napisati i oblikovati razna pisma. prilagođavanju. molbe. Povezati naučeno o obradi teksta s učenjem sadržaja iz Bosanskog. mijenjati. Daje neophodne upute. i sa pogonskim programima. Pravilno koristi sistemske. podatkovne i izvršne datoteke. Stablo mapa koristi za organizovanje i čuvanje dokumenata. Oblikuje izgled stranice. Primjena računara Tekst procesori (editori). poništavanje izmjena. stablo mapa. Čuvanje i održavanje računarske opreme. U kabinetu održava red i ima pravilan odnos prema sredstvima i opremi. brisati i premještati dijelove teksta. tabulatori. premještanje). Aktivno je uključen u rad učenika i njihovo obavljanje vježbi. mijenjati riječi u tekstu. 3. Ispis dokumenata. slika i izradi zidnih tabela. Vrste datoteka: sistemske. Naučio je raditi sa datotekama i direktorijima (kopiranje. sistemu pomoći. Priprema grafikone i druga sredstva za demonstranje organizacije podataka. odrediti boju. Oblikovanje odlomaka. Znati kako se pokreće i zatvara tekst procesor. slike. struktura dokumenata: paragrafi. Radi sa tabelama. seminarske radove itd. Formira prema potrebi nove datoteke. Uključuje se u rad informatičke i računarske sekcije. Afirmativno govori o mogućnostima i značaju Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. Prati individualno napredovanje učenika. Ispis dokumenta. tabele. samoispravljanje. hrvatskog i srpskog jezika. Za složenije radnje traži savjet i prepušta ih nastavniku. Izgradio je pravilan pristup i racionalno koristi mogućnosti organizacije podataka na računaru. podatkovne i izvršne datoteke. Izlaže nastavno gradivo. Na odgovarajuće lokacije smješta nove dokumente i datoteke. označavanje teksta. Komunicira sa drugim učenicima i doprinosi lijepom ambijentu. referate. Primjena tekst procesora i primjer rada sa jednostavnim tekst procesorom. Praćenje izlaganja nastavnika. grafikona i šema. tražiti. te sa sadržajima Engleskog jezika i drugih nastavnih predmeta. Zna instalirati programsku opremu i ukloniti jednostavne programe s računara.Organizacija podataka na računaru. preimenovanje. Zajedničke aktivnosti na obradi teksta. Stalno je u toku šta učenici rade i usmjerava njihove aktivnosti. premještanje i kopiranje teksta. zaglavlja. Izmjene i brisanje teksta u dokumentu. Prati i vrednuje rad i kompletnu aktivnost učenika. crtežima i slikama. Koristi program za pisanje teksta pomoću računara. kolone. Sposobnosti: otvoriti i spasiti novi dokument. poravnanje. sekcije. brojevi stranica. dodatno isticanje teksta. Izbor vrste i veličinu pisma. podešavanje. Poštuje uputstva. crteža. provjera pravopisa. Uređivanje teksta i osnovne strukture: liste. zahtjeve. Ima znanje o načinu organizacije podataka. Radi na računaru nadahnuto i sa zadovoljstvom. Izvodi potrebne postupke za savladavanje gradiva. Uspješno koristi postojeće datoteke. Korištenje znanja o obradi teksta u učenju Rad u timu. 127 .

Koristi mogućnosti programa za crtanje. tehničke kulture. Isijecanje. Programi za crtanje. računara. Zna da koristi pri crtanju u slobodnom vremenu. Pokazuje spremnost za saradnju i zajednički rad. boje i bojenje. kako se mogu koristiti boje i drugi raspoloživi elementi i alati. Zna koristiti jednostavan program za crtanje. Stavlja se na raspolaganje nastavniku da se nastavni proces uspješnije realizuje. Sposoban je da znanje primjenjuje pri učenju i savladavanju programskih sadržaja iz drugih predmeta: tehnički odgoj. biologija i dr. Unaprijed se priprema za nastavu. Izrađuje jednostavne crteže. pisanje u kolonama. podesiti alatne trake i postaviti potrebne alate. Samostalno kreira potrebne forme geometrijskih likova. Kombinuje: više osnovnih u složenije likove. Zna isijecati i kopirati dijelove slike. Ispoljava pravilan odnos prema učenju crtanja pomoću programa. Zna koristiti alat za crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Razumije kako se mogu određivati vrste i debljine linija. zaglavlje. geometrijski likovi. Umetanje teksta. Zna odrediti format dokumenta. Koristi stečena znanja u nastavi drugih predmeta. Aktivno prati nastavu. Stečeno znanje primjenjuje u nastavi matematike. Koristi boje za ispunu. Zna umetati tekst u crtež. kultura življenja. Pomaže učenicima da uspješno podešavaju alatne trake i da koriste sve mogućnosti tekst procesora. Omogućuje učenicima da steknu samopouzdanje pri izvršavanju postavljenih zadataka. četkica. Korištenjem programa za crtanje kod učenika razvijati maštu i kreativnost. likovne kulture i kulture življenja. promjena izgleda stranice. brisač. Radi sa slikama. Na vrijeme izvršava zadatke i pomaže drugim učenicima koji zaostaju. Crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Primjena programa za crtanje i primjer rada uz objašnjenje osnovnih pojmova: linije i debljine linija. Uspješno crta geometrijske likove.Oblikovanje stranice dokumenta. Formatiranje dokumenata. prikaz i primjena najčešće korištenih traka sa alatima. Ispoljava zadovoljstvo postignutim rezultatom. Program za crtanje i njegove mogućnosti učenicima jednostavno predstavlja da ga učenici brzo savladaju i steknu dobar predslov za rad s drugim programima iste namjene. kopiranje i zakretanje dijelova slike. podnožje. 128 . Prenosi znanje na druge učenike.

ciklička i grananje. Zna šta su strukture: slijedna. podržava ih i stimuliše. Prenosi iskustva na druge učenike. Razvio je logičko razmišljanje o načinima kombinovanja teksta sa crtežima. Programiranje Pojam algoritma. Rado pokazuje drugim učenicima kako da savladaju upotrebu BMP grafike. Ocjenjuje i vrijednuje ukupna postignuća učenika. sposobnosti i ponašanje. Zna izraditi složeniji crtež pomoću programa. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). Primjeri korištenja na tekst procesorima i programima za crtanje. Bitmapirana grafika. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. algoritamske strukture. pohvaljuje uspješne i one koji pomažu drugim učenicima. Zna koristit jedan aplikativni program za crtanje. Nastavnu građu iznosi na popularan način. Prati individualno napredovanje svakog pojedinog učenika. Sadržaji međuspremnika. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja teksta sa crtežima. Izgradio je naviku da znanje o obradi teksta i crtanju pomoću programa koristi u svakodnevnom učenju. algoritam. Sposoban je mijenjati izgled zaslona koristeći BMP datoteke. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. Znanja koristi i u druge svrhe u slobodnom vremenu. Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Zna šta je mapa bitova. njihova znanja. Zna gdje može upotrijebiti program za crtanje. Učenike podstiče u radu. Aktivan je u toku nastavnog procesa. dubina boja. Sposoban je izrađivati crteže i spremiti kao bitmapnu grafiku. Piksel. kontrast i osvijetljenost. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Mapa piksela. Vrijednuje postignuća učenika. Povećavanje i smanjivanje pogleda na sliku. Uključuje učenike u nastavne aktivnosti. cikličke i strukture grananja. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Uključuje se u rasprave i zajedničke aktivnosti u savladavanju gradiva. Provjerava postignuća učenika. Ima naviku da BMP grafiku koristi kao moćan vizuelni efekat u komunikaciji sa računarom. 129 . Zna koristiti mogućnosti promjene veličine crteža te mijenjati kontrast i osvijetljenost.Korištenje međuspremnika u radu s programima. Uspješno poima piksel kao element slike odnosno kao jednu tačku na slici. Promjena veličine crteža. U toku rada na tekstu i crtanja koristi mogućnosti međuspremnika. 4. Zna raditi sa međuspremnikom i u potpunosti vlada sa sadržajima smještenim u međuspremnik. Prenosi stečeno znanje na druge učenike. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. Ima znanje o prenošenju grafike (slika) iz memorije na zaslon. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. Usvojio pojmove: programiranje. Vrši ponavljanje i sistematizaciju gradiva obrađene nastavne teme. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika.

Uključuje se u rad Internet sekcije. Zapisivanje stranica. Priprema nastavni proces. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. Web preglednici. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. Potpuno je razumio šta je Internet. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža.Prikaz algoritma. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. njihovoj veličini i namjeni. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. te zna jezički prikaz. Demonstrira primjere gotovih algoritama. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. načini povezivanja. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. Osnovni servisi. Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Mreže računara Računarske mreže. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. te o načinima povezivanja. Vlada sa podacima o vrstama mreža. struktura elektroničkog maila). Internet kao globalna mreža računara. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. web pretraživači. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). vrste. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. a onda prelazi na složenije zadatke. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. Prati napredovanje učenika. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. 5. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Uredno vodi zabilješke na času. Izlaže nastavno gradivo. 130 . Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Rješava postavljene zadatke. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. načini pretrage. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza. veličina. korake. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. namjena. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Demonstrira korištenje preglednika. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. www.

redovi. Slijedi uputstva nastavnika. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Ćelija. Daje jednostavne zadatke. Pomaže drugim učenicima. bojenje ćelija. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. 131 . Utvrđivanje stečenih znanja. Rad sa slikovnim. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Slika. slikovnih. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. Praćenje i evidencija postignuća učenika. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. Linije. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. zvučnih i video zapisa. broj redova. Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. Zna šta su datoteke weba. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. debljine i vrste linija boje. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. Organizuje rad školske videosekcije. zvuk i video. Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama. redova i kolona. Uključuje se u rad školske videosekcije. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. autoformatiranja te načine rada sa linijama. Kreiranje video zapisa. Regija. Formatiranje i autoformatiranje. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. zvučnim i video dokumentima. zvučnim i video dokumentima.Vrste datoteka koje se susreću na webu. kolone i šta je regija. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. Demonstrira način formatiranja. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. broj kolona. 6. Programi za njihovu reprodukciju. Ispoljava postignuto znanje. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. Ponavljanje i vježbanje. zvuk i video). Kreira samostalno izgled tablice. Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene. njihove boje te o bojenju ćelija. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Zna objediniti multimedijalne zapise. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. Određuje broj ćelija. red i kolona.

Čita i tumači proizvođačke deklaracije. Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. Samostalno kreira realne zadatke. Slijedi uputstva nastavnika. Naučio je kako se sabira. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstraciji pravilnih postupaka. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. Zna kreirati prezentaciju. Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). Primjenjuje predviđene procedure.). Kontroliše rad učenika.). Ističe značaj prezentacije. Obavlja sortiranje. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. Pravi sigurnosne kopije Ističe i tumači značaj zaštite računara. Navikao je da u računaru. Zna namjenu softverskih Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. pogotovo mladih koji su u razvoju. pohraniti i otvoriti postojeću prezentaciju Uspješno kreira prezentaciju. Usmjerava. uputstva i drugi štampani i grafički materijal. kućište. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. Sabiranje u tablicama. Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju. prikazivanja i zatvaranja. backupsigurnosna kopija i sl. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. Prati uputstva nastavnika. zvučnici i dr. Sigurnost pri radu sa računarima Računarska ergonomija. Motiviše učenike. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije.Sortiranje u tablicama. Zaštita i održavanje računarske opreme (disc defragmenter. Prezentacije i primjeri primjene. pokazuje. Transparentno ocjenjuje. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštoitom računara i njihovim pravilnim Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. ali i na drugim mjestima. Demonstrira sortiranje i sabiranje. Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. Kreiranje prezentacije i rad sa jednostavnim programom za izradu prezentacije. sačuvati. štampač. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. 7. Upozorava. pohranjivanja. monitor. na disku defragmentira – presloži podatke. Ističe značaj pravilnog korištenja i posljedice nepravilne upotrebe opreme. skaner. miš. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa 132 . Poima pojmove sortiranja u tablicama.

Primjenjuje standardne forme provjere znanja. Sistematizuje pređeno gradivo. Transparentno vrijednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. Scan disc. održavanjem. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. 133 . Iznosi negativne. dokumenata i datoteka. Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup.programa i alata za zaštitu. Uspješno koristi antivirusni program. Virusi i zaštita od virusa. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. ali i pozitivne primjere. (softvera). Zna vrste programa za zaštitu od virusa. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji.

LIKOVNA KULTURA 134 .

prostori . . građenje stavova i odnosa prema 135 . objekti. sposobnost vrijednovanja sadržaja i ideja . svijetle-tamne. biljke. TAČKA I LINIJA Registrovati u svom okruženju.LIKOVNA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . prozračne-zasićene. spoznati i biti sposoban primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije: .OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI TEMATSKE OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE Obrazovni ciljevi Odgojni i socijalizirajući ciljevi 1.svijetle – tamne .Otkrivanje estetske vrijednosti konturne linije.Razvijanje kritičkog mišljenja.Ovladati mogućnostima korištenja različitih vrijednosti linija: meke-tvrde. pojave u prirodi. u cilju prepoznavanja i definisanja Razvijanje stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. bajka.Korelacija sa drugim predmetima.Situacije i neposredno okruženje učenika: ljudi pri određenim aktivnostima.prozračne – zasićene . povezivanje sadržaja drugih predmeta: maternji jezik /pripovijetka.Ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija na umjetničkim i svojim radovima pre-poznati i bit sposoban upotrijebiti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija . . karaktera i smjera linije u izražaju crteža i predstavljanju motiva. životinje.meke – tvrde .

Rad na očuvanju tradicija i narodnih običaja: prigodni praznici. -Linija u funkciji predstavljanja složenih struktura . kulturno/etno-grafsko nasljeđe. .građenje linijom . čvrsta. flomasteri /crni ili tamni/. smjera. historije geografije. drveni ugljen pokreta.…/.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi.Razvijanje sposobnosti linije. promjena dužine. konturna linija/obris/. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura pjesma. .linija koja nagovještava.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti konstruktivnih linija različitih dužina. smjer . dosljednosti i angažovanosti.linija koja naglašava. spremnost za saradnju i timski rad. . patriotizmu. snalažljivosti. povezivanja kroki pojmova.. ....Linija u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru: . zasićena. bogaćenje mašte. značajni datumi. prozračna. likovne kreativnosti. informatike. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. matematike. solidarnosti. zaključivanja.tok linije/crte . biologije. odnosa /kontrasta/ toplo – hladno i 136 . tamna. muzičke. konkretnog i apstraktnog mišljenja. meka.meka grafitna olovka. posmatranja.kroki Analitički spoznati. tuš i drvce. vrijednostima. samostalnosti. svijetla. istražiti. tjelesne i tehničke kulture. tuš i pero. uočavanja.Otkrivanje estetskih vrijednosti i dinamike čistih boja. tuš i kist. drugarstvu. građenje linijom.Primjena tačaka i linija sa svim karakteristikama i vrijednostima u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru. poslovica. karakter linije. BiH kulturne baštine. stranog jezika. položaja u prostoru i karaktera oblika: . crtež. lavirani tuš. tok linije.Razvijanje humanih odnosa među polovima. u cilju predstavaljanja složenih struktura. . orijentacija u vremenu i prostornim odnosima .mljopisa. smjera i gustine rasporeda. jačanje i bogaćenje . vrednovati i moći izraziti različitost Konstruktivne linije i tačake.linija koja definiše oblik . istrajnosti.Usvojiti pojmove: emocija. .

primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… .Boje punog intenziteta i osjećanja. odnosima: teksta. razumjeti značaj i biti u prostora. pojava u prirodi.Spoznati i moći koristiti njihove karakteristike zasićenosti /intenziteta/ i . BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. pripovijetke. procjeni i mogućnostima predstavljanja bojom .hladno kao i načina njene primjene događaja. emocija i drugo oslabljene boje putem likovnog izraza Dalji rad na sposobnosti. voštani/. kreiranju životnog .valerska vrijenost Podjela boja po psihološkom djelovanju na: . tempera. . njegove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. priče. analitičkog pristupa.Uočiti.Komplementarni ili nadopunjujući kontrast. komplementarni parovi . mozaik.2. Osnovne karakteristike hromatskih boja: . uočavanja. pjesme. spoznaji. uočavanja. hromatske karakteristike. analitičkoj spoznaji.Akvarel. pastel /suhi.Razvijanje sposobnosti psihološkog djelovanja u predstavljanja sadržaja. . zasićenost i 137 .zasićenost boje. vrijednovanja i usvajanja hromatske karakteristike boja .Razviti kod učenika sposobnos uočavanja. upotrijebiti hromatsku paletu boja.Proširenje usvojenih pojmova za oblast boja: spektar boja. gvaš. u odijevanju. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. osmišljavanju novih mogućnosti potpunije /bogatije/ znakova vizuelnih komunikacija.tople i .hladne Dalji rad na sposobnosti. procjeni i mogućnosti predstavljanja Komplementarni kontrast /kontrast boja koje se dopunjuju/ . flomasteri u boji /za manje formate radova/. toplo . kolaž različitim materijalima.

Uočavanje vizuelnih karakteristika lika /forme. slikanja i grafik Ovladati sposobnostima prepoznavanja. organizacija prostora u formatu . PLOHA Primjena /predstavljanje/ lika na plohi kroz različite forme komponovanja: . slikanja i grafike Statične i dinamične plohe u kompoziciji .Razvedena ploha . ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha. oblik/ i ploha u dvodimenzionalnoj organizaciji kompozicije . oblika/ u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije .Primjena slikarskih tehnika u oblasti slikanja kroz kompozicione odnose simetrije i asimetrije .Razumijevanje i mogućnost primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije .Lik /forma. primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha.Preklopljena ploha Statična i dinamična ploha. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora gtafičkog lista /otiska/ . u organizaciji grafičkog lista 138 .Sposobnost primjene složenih tekstura u likovnim područjima: crtanja.simetrična kompozicija .asimetrična kompozicija Primjena dvodimenzionalne organizacije kompozicije u oblastima: ctranja. podjela boja na tople i hladne 3.Linija i tačka kao sredstvo u predstavljanju teksture.Grafičke teksture i odnosi svijetlih i tamnih ploha.valerske vrijednosti boja.Slikarske teksture u funkciji definisanja karaktera površine .

Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture u svom okruženju i na umjetničkim djelima .Usvojeni pojmovi za oblast površina: .slikarska tekstura. grafički list. . dinamično. ispupčeno-udubljeno malo-veliko i različitih tekstura. štampanje 4. dvodimenzionalno. .U prostornom oblikovanju. utisnutim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja strukturalnih odnosa i jednostavnog ritma. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste . asimetrija. predstaviti suprotnosti oblika /kontrast/.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik. velikomalo.karakter površine u oblasti prostornog oblikovanja: reljef. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. statično. tačkama.Primjena slikarskih tekstura u funkciji definisanja prostornih odnosa i karaktera površine . simetrija.Uočavanje. niski/plitki sa ma-lim ispupčenjima. razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima./okviru/ grafičkog lista . POVRŠINA Prepoznati i usvojiti slikarske teksture u likovnim djelima i biti sposoban prepoznati ih primjeniti u sopstvenom likovnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje. visoki reljef-forme koje se sa nekim svojim dijelom 139 . hrapavo-glatko neravno-ravno površine sa crtama . u niskom i visokom reljefu predstaviti kontraste oblika /zaobljeno-oštrih uglova. udubljeno-ispupčeno/ i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/ u niskom i visokom reljefu u prostornom oblikovanju. ploha. zaobljeno-uglasto. . u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i jednostavnih formi ritma .U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja.

složeni oblici Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture .jednostavni ritam. gradnja. prostor.Prepoznavanje karakteristika i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu jednostavnih i složenih trodimenzionalnih oblika. kiparstvo.Kroz upotrebu različitih skulptorskih materijala ovladati mogućnostima predstavljanja mase i prostora putem jednostavnih i složenih oblika.skulptorski -vajarski materijali. MASA I PROSTOR Odnos mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika Karakteristike oblika: . . analizi i sagledavanju/upoređivanju mase i prostora na umjetničkim djelima i učeničkim radovima . načinjeni oblici. jednostavni oblici. Usvojeni pojmovi: kip. .Dalji rad na potpunijem doživljavanju.funkcionalnost prostora.tekstura. U svom okruženju i skulp-torskim djelima registrovati. i oblika u prostoru.Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora.jednostavni i . . kipar. analizirati i moći procje-niti odnos mase i prostora .Ovladavanje sposobnosti uočavanja karakteristika pirodnih i načinjenih /vještačkih/ oblika .vežu za pozadinu/osnovu . 140 . . prirodni oblici. masa.nosive konstrukcije . . 5.Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karakterističnih nosivih elemenata i funkcionalne organizacije prostora.

horizontalna.ovladavanje konstruktivnom linijom. vetrikalna i sve kose /dijagonalne/. . funkcionalnost prostora. . linija u funkciji definisanja oblika.da mogu razlikovati ekspresivne vrijednosti linija.složeni oblici. zakrivljene i linije svih pravaca.moći prepoznati karakter konturnih linija. sa ciljem osmišljavanja i predstavljanja organizacije kompozicije i definisanja prostora. meke i tvrde linije. . .ovladati primjenom različitih vrsta i vrijednosti linija u cilju predstavljanja složenih struktura. tlocrt. . . svijetle i tamne. 141 . ravne. prozračne i zasićene linije. OČEKIVANI REZULTATI Učenici dalje rade na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: .da razlikuju linije po toku. nosive konstrukcije.moći prepoznati karakter i vrijednost linije. zatvoreni i otvoreni oblici struktura.moći predstaviti kompozicije sa naglašenim prostornim orijentacijama.

.primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju pokušaja “stenografskog” bilježenja. kolažu. Ploha: . usvajanje i primjena razvedenih /razuđenih/ ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje ne predstavljaju geometrijske oblike. izvedbe kroki crteža. Slikarstvo: . linorez. .da prepoznaju i u svojim radovima koriste različite stepene zasićenosti /intenzitet obojenosti/ boje. gipsorez. pastelu.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. uporabi materijala i sredstava za rad.da proširuju znanje o psihološkom djelovanju boja: da boje dijelimo na tople i hladne. akvarelu. meka-tvrda.dalji rad na uočavanju odnose u prostoru.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. . .uočavanje. temperi. plozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora grafičkog lista /otiska/. simetrična i asimetrična kompozicija.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura.da proširuju znanje o hromatskim bojama /obojenim bojama/.da usvoji termine: konturna linija. karton /papir/ grafika. prepoznavanje karaktera oblika.usvajanje i primjena preklopljene /nefunkcionalne/ plohe.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. . .da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju dobijanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlijih i tamnijih boja/ i različite obojenosti. gvašu.. ploha koja zatvara neki volumen. sposobnost predstavljanja karaktera figure u različitim položajima. . flomasterima u boji. . kroki. mozaiku . kocka i sl. slobodni oblici/. objekat u postoru /geometrijsko tijela. grafike. neodređeni amorfni. procjene i primjene statičnih i dinamičnih ploha. . a koje su u suprotnosti/.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o komplementarnom kontrastu /parovi boja koje se slažu. dio oplošja predmeta prostornog oblikovanja /skulptura/.dalji rad na savladaju izrade šablona za visoki tisak.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu statične i dinamične organizacije kompozicije. crtanja i slikanja. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom izrazu. 142 .da vladaju sposobnostima prepoznavanja. kvadar. uočavanje proporcije. . ./ za oblasti: Površina i Masa i prostor: . prozračna-zasićena linija. .

. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u niskom i visokom reljefu /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. spoznati i biti sposoban /ovladati/ primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih /obrisnih/ linija/crta. Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura. pozorište i sl. STRUKTURA PROGRAMA 1. promjena dužine. Kroki kao crtačka disciplina. kuća. škola.biti sposoban uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika. vrednovati i moći izraziti različitost konstruktivnih linija/crta i tačaka. istražiti. sportska dvorana.oblikovanje sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. . . . . . prostor u kojem boravimo. ili složenom objektu/ u oblasti arhitekture.moći prepoznati dijelove zgrade koji predstavljaju nosive konstrukcije. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Analitički spoznati. linije koje se razlikuju po toku. Linija sa karakteristikama “stenografskog” bilježenja položaja karaktera figure u pokretu i prostoru.da su sposobni prepoznati i razlikovati niski i visoki reljef. .biti sposoban prepoznati i napraviti razliku u složenim prostornim strukturama /kompozicijama objekata. pošta.spoznati karakteristike funkcionalnosti prostora. smjera.u okruženju i na skulptorskim djelima uočiti. Registrovati u svom okruženju. 2.moći prepoznati jednostavne i složene oblike u prostoru.u prostornom oblikovanju.. svijetle i tamne. Primjena linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. linija koja definiše oblik. BOJA Likovno područje slikanje: 143 . prozračne i zasićene u cilju potpunijeg likovnog izraza. meke i tvrde. izvršiti analizu i moći procijeniti odnos mase i prostora. građenje putem linije. . zajednički javni objekti.

slikanju. Rad na daljem savladavanju oblasti grafike. grafici. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. uočavanja. U okviru kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: statična i dinamična ploha. vertikalna /uspravna/ kompozicija. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. u tehnici gipsoreza. a kada se pomiješaju. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. plastelin i sl. 3. boje dijelimo na tople i hladne. ako se odnosi na gemetrijsko tijelo u prostoru ili skulpturu. PLOHA U okviru tematske oblasti Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. kružna. Kontrasta parova boja koje se. kada se nalaze jedna pored druge međusobno naglašavaju. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. Realizacija kompozicije u asimetričnom odnosu elemenata. crtanju. slikanja i grafike. kada se misli na oplošje predmeta u prostoru. dok hladne boje djeluju smirujuće.Razvijanje sposobnosti uočavanja. jedna drugu poništavaju. prostorno izgledaju bliže. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih ploha. slobodna /raspršena/. piramidalna /trougaona/. 4. glina-mol. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike skulptorskih tekstura i biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom radu /izrazu/. Ploha može biti i preklopljena. Primjena kompozicije u kojoj dominira simetričan raspored elemenata. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. Proširivanje ranije usvojenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. Koje su osnovne karakteristike hromatskih boja? Osnovne karakteristike hromatskih boja su: ton /boja/. valerska vrijednost /količina svjetla u tonu boje/. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora na grafičkom listu /grafičkom otisku/. linoreza i karton /papir/ grafike. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. Tople boje djeluju dinamično “veselo” čine nas raspoloženim i aktivnim. zasićenost boje /intenzitet obojenosti/. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. dominacija. opuštaju i prostorno izgledaju udaljenije. glina. U prostornom oblikovanju. analizi i mogućnosti predstavljanja komplementarnog kontrasta. Podjela boja se vrši i po psihološkom djelovanju na posmatača. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. 144 . u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste oblika i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. Dalji rad na razvijanju sposobnosti. ako nije pravilnog geometrijskog oblika i tada za takvu plohu kažemo da ima amorfni oblik. Pored ovih karakteristika ploha može biti razvedena. analitičkog pristupa.

. 145 . DIDAKTIČKO . . Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. U svom okruženju i na skulptorskim djelima registrovati. Složeni oblici su oni za koje kada ih analiziramo možemo reći da se sastoje iz većeg broja jednostavnih /geometrijskih/ oblika. . Prostor može biti otvoreni i zatvoreni /unutrašnji i vanjski/. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. Nosive konstrukcije su dijelovi arhitektonskih objekata koji predstavljaju skelet neke građevine. 2. Arhitektura je oblast koja se izražava u strukturama prostornih kompozicija. Oblike karakteriše njihova forma pa oni mogu biti jednostavni i složeni. podrazumijevamo fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. onda govorimo o masi. povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem.CRTANJE. Prilikom projektovanja jedan od osnovnih zadataka je da se vodi računa o namjeni i funkcionalnosti prostora. analizirati i moći procijeniti odnos mase i prostora. Oblici u prirodi mogu biti prigodni i načinjeni. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. Pristup okolini je intelektualno vizuelni. puna cigla. Volumen predstavlja obim i zapreminu nekog tijela. a načinjeni oblici nastaju kao rezultat čovjekovog rada. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje. građenje. Karakteristika savremene gradnje je da se u realizaciji objekata primjenjuju nosive konstrukcije.dvodimezionalna organizacija kompozicije.5.GRAFIKA. komad drveta. Prirodni oblici nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih sila na neki prirodni materijal. kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. Arhitektonski objekti mogu imati jednostavne i složene forme.SLIKANJE. MASA I PROSTOR Tematska cjelina.METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VI razredu podrazumijeva početak sintetičke koncepcije vizuelnog doživljaja. a mišljenje apstraktno. OBLIKOVANJE NA PLOHI . Ako je volumen ispunjen. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja.

3. nauke i društva. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. i interakciju umjetnosti. niti bilo koju tehniku. BOJA. MASA I PROSTOR. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrijednovanja. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. 5.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. 2. POVRŠINA.Oblikovanje u prostoru kroz područja: . Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. 4. Motivi – teme /likovni sadržaji/ 146 . Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. Ovakva forma obezbjeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. .kreativni rad u svakom polugodištu. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. razreda. PLOHA. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. 1. novih medija i okruženja. prepoznaju i razriješe ga putem likovnotehničkih sredstava. TAČKA I LINIJA. Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno.

tiskanje /štampanje/ otiskivanje. prostori. zasićenost boja. prirode i društva. škola. hromatske karakteristike boja. visoki reljef – puni oblici /forme/ koji se sa nekim svojim dijelom vežu za pozadinu 147 . matematike. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: crtež.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti. tuga. ploha. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . .iz narodnih običaja /tradicije/. 2. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. strah. podjela boja po psihološkom značenju.Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. gipsorez. bajka. asimetrija. slikarska tekstura. maternjeg jezika /priča. simetrija. niski/plitki reljef sa malim ispupčenjima. valerska vrijednost boja. objekti. značajni datumi. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: spektar boja. pjesmica. 3. poslovica.. tok linije. porodica. vjetar. PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: usvojeni pojmovi za oblast površina. basna.. biljke…. praznici. GRAFIKA: usvojeni pojmovi za oblast ploha: lik. karakter površine.likovni i kompozicioni elementi.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. mjesto stanovanja. Nevizuelne motive. kroki /crtež koji sa malim brojem linija definiše pokret i karakter figure/. grafički list. etnografsko nasljeđe. sreća. emocije /osjećanja/. .iz neposrednog okruženja djeteta. smjer linije.nevizuelni poticaji. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . . Vizuelne motive. za oblast prostornog oblikovanja. konturna linija /obris/. pojave u prirodi. reljef. dinamično. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja. dvodimenzionalno. tople i hladne. čulni poticaji. muzičke kulture. karakter linije. . statično. muzika. građenje linijom.

prostor. skulptorski /vajarski. pedagoškog. načinjeni oblici. gradnja. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. Nema loših dječijih radova. jednostavni oblici. 1. kipar. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovnokreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. estetskog. aktivnost na časovima likovne kulture. predmeta i pojava. kiparstvo. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. prirodni oblici. jednostavan ritam. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. nosive konstrukcije. tekstura. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. funkcionalnost prostora. zatvoreni i otvoreni oblici. struktura. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. kiparski/ materijali. 3. psihološkog. 148 . 2. Likovni sadržaj./osnovu/. Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. tlocrt. masa. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. stečenog znanja i usvojenih navika. upornosti i iskustva. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. svoje strahove i oduševljenja. kip. Dakle. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. složeni oblici. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. svoje viđenje svijeta.

da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. u najvećoj mjeri. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. i likovnog jezika/. 149 . a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano.kreativni rad djece.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. nego je potrebno u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih učenika. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u školama. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno . odnos prema estetskom. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadatakaproblema.

MUZIČKA KULTURA MUZIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje 150 .

-Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu 151 .Sigurno uočavaju i primjenjuju oznake za dinamiku.Uočavanjem navedenih elemenata interpretacije tokom slušanja. forte – glasno (jako. umjeren – Moderato. brzo.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. -tempo . crescendo i decrescendo. radosno. brzo i Presto – veoma hitro.CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTAT UČENJA ZNANJE Sticanje znanja o: -elementarnim muzičkim komponentama i pojmovima te njihova primjena tokom pjevanja pjesama. . u širem smislu. snažno) . primjenjuju ih tokom izvođenja pjesme.poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani Andante-hodajući. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. slušanja muzike. . tempo. -različita notna trajanja: cijela nota. legato). Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: -Učenici/ce uočavaju važnost poznavanja navedenih pojmova. muzičke igre ili brojalice te na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. četvrtina. osmina. staccato. šesnaestina i odgovarajuće pauze. -intonacija.veselo.tiho. brzi tempo Allegro.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano . -artikulacija (akcenti. izvođenja muzičkih igara i brojalica: -dinamika . . artikulaciju. mezzoforte – srednje glasno (jako). pravilno fraziranje. polovina.

. raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. -učenici primjenjuju pojmove: rečenica. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. razvijanje obima glasa. . -Pokazuje veliku zainteresovanost i ljubav prema muzici. . -upoznaje i uočava u notnom tekstu podjelu jedinice brojanja na tri-triola i četiri dijela (informativno).izvođenje jednostavnijih brojalica na osnovu notnog zapisa.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C – duru. mala dvodijelna i trodijelna pjesma. mala trodijelna pjesma ) bez ulaženja u detaljniju analizu djela.sigurno izvodi šestosminsku mjeru. -izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa izgovorom (za četvrtinu ''ta''. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE . vokalna reprodukcija. -sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela ( motiv. rečenica. -tokom slušanja pamti naziv djela.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. tema. uočava mjeru. razvijanje muzičke memorije.Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u intonaciji i u muziciranju. -Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. ukazuje i na greške i ispravlja i druge.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu. mala dvodijelna pjesma. dvije osmine ''tate''. . . kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni). .Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. . 152 .Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici.-poznaje violinski ključ. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -razvijanje muzičkih sposobnosti: ritmička reprodukcija–složenije kombinacije.

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. II MUZIČKE IGRE. .ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike sve je intenzivnije.svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici. -Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. -Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. . PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE. III BROJALICE . . STAVOVI. -Samostalno se uključuje u muzičke sekcije.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku. na koncertima i sl. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. VRIJEDNOSTI. 153 . .Uočava i hvali. -ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. IV SLUŠANJE MUZIKE.

154 . C – dur ljestvice. brojalica. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. kultivisanje glasa. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. učvršćivanjem precizne intonacije. kao u petom razredu. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. blok-flauti. odnosno. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. U šestom razredu je potrebno u sviranju postavljati iste zahtjeve. disanje. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa. pravilna dikcija i akcenti. ali i stiču nova. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. 35 časova godišnje. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. Smanjenjem fonda časova smanjuje se i obim zadataka koji se postavljaju pred učenike. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama.V DJEČIJE STVARALAŠTVO. rečenica. a po sadržaju i karakteru su interesantne i bliske djeci u šestom razredu. reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. Cilj pjevanja i sviranja je upoznavanje učenika sa ovim elementima muzičkog obrazovanja više informativno. slušanjem muzike/glazbe. muzička kultura je zastupljena sa 2 časa sedmično. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Po Nastavnom planu. ksilofonu. učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. pjevanjem pjesama narodne tradicije. Program za šesti razred sastavljen je tako da se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja. Ponoviti abecedu i solmizaciju. dječje stvaralaštvo i kroz izvođenje ritma. Nastava muzičke kulture se ostvaruje pjevanjem dječjih pjesama. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. U šestom razredu učenici/ce pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. Postavljeni zahtjevi se ostvaruju preko novih primjera: novih dječjih pjesmica. Novina je. gitara ). Nastavna građa se izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. da je od petog do devetog razreda smanjen fond časova na jedan čas sedmično. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. i dalje u obimu oktave. sintisajzer. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. muzičkih igara i kompozicija za slušanje muzike. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ce učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. preciznost intonacije. fraziranje. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). djeca je uče pjevajući uz nastavnika. od prvog do četvrtog razreda.

pa potom ponoviti slušanje. itd. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. hor/zbor ). Ne treba zanemariti vizuelni doživljaj svakog instrumenta. Ritam u njima je složeniji a česta je i promjena mjere iz dvodijelne u trodijelnu i četvorodijelnu mjeru. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. na tri dijela-triola i četiri dijela. Libija. Novina su podjela jedinice brojanja. U program su uvrštene vokalne. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. ''Jedan. opisno. Slušanjem učenici/ice zvučno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ) kao i glasove ( dječji. pa zatim učiti pravila igre. četiri''. Posebnu pažnju treba posvetiti organizovanju maštovitih načina interpretacije brojalice sa i bez sviranja na instrumentima. ali će se njihovo usvajanje i obrada vršiti u VII razredu. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine i zemalja iz regije odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja ( Brazil. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. učenicima postavljati i zadatke sa ciljem uočavanja karaktera kompozicije. ). Pored redovne nastave. U toku školske godine učenici treba da nauče 4 muzičke igre. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. emocionalno). harmonikaški i drugi. Brojalice imaju u ovom razredu različit sadržaj: racionalne ( ''Dinaj. artikulacije. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru u cjelini. Na kraju časa obavezno dati zaključak o slušanom djelu. Muzičke igre predviđene Nastavnim programom su pretežno igre sa pjevanjem. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. pokrete. dva. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednotama budu sve jasnije izraženi. tri. ženski. itd ). čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. Brojalice koje sadrže dvodijelnu podjelu jedinice mjere / brojanja i dalje se izvode na osnovu notnog zapisa uz ritmički izgovor ''ta'' i ''ta-te''. Izrael. dinamike. dinaj. ). Učenicima/cama pokazati uživo ili na slici instrumente koje slušaju. tempa. 155 .U šestom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. ''Mladi kovač'' i ''Štuka štuku pojela'' ) i iracionalne brojalice (''Engele. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. te druge kombinacije. Kroz učenje muzičkih igara i dalje se ostvaruje visoka korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. grupe instrumenata i orkestra. Italija. muški glas. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje izraze usmeno. bengele'' ). Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 12 kompozicija. izvođača. diničica''. te je potrebno djecu upoznati sa pravilima igre ili plesa. dok su brojalice sa podjelom jedinice mjere na tri (''ta-te-ti') i četiri dijela (''ta-fa-te-fe'') date da ih djeca dožive kroz brojalice i zapaze. Koreografije okretnih igara i narodnih plesova iz različitih krajeva imaju utvrđene figure i kretnje.

Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru dovode učenike/ce na najviši stupanj muziciranja i imaju najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. STAVOVI. – 9. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA 156 . RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) ZNANJE I RAZUMIJEVANJE VRIJEDNOSTI. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa sedmično). Ove aktivnosti su opširnije obrazložene u tabelama. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje ).Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6.

. priredbe.. Genov) 9. stihovi M. -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih kombinuje sa priručnim. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti. Jeličanin. Proljeće (I. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. kuća. -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. tekst: Bekrić Ismet. . dikcija. premetaljke rebuse.zvučno i vizuelno prepoznavanje metalofona. 14. . stihovi Šukrija Pandžo) 3.poznaju notna trajanja i pauze. u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u petom razredu. -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta. -Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana. stihovi Zl. A. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom.Učenici/ce osjećaju i svjesno izvode 2. Repata priča (M. blok flaute. . tema. .shvataju svrhu korekcije pojedinca radi podizanja kvaliteta muziciranja. Ne žuri tata. Ja bih (Asim Horozić.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja: . 11. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u u C – duru.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima. Kukavica ( J.sigurnije izvode 6/8 mjeru. 3. . Moja domovina (Hana i Dinko Čizmić ) 6 Dan praznični (W. rečenica. ne žuri mama.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju.sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela (motiv. ksilofona. Milojević) i. (Zapisao Vlado Milošević) KANONI 1. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. Šimo Ešić ) 2. Ferari) . Alečković) 5. . List na putu (Nada Ludvig-Pečar. muzika: Kolaković Ajka. melodike. . 4dijelnu mjeru. tempo.uočavaju i određuju karakter pjesme.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa . izleti. Nikolić. . G.sviranje na instrumentima kao pratnja pjevanju. disanje. tempa i dinamike.Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih.pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. . -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. . -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . stihovi Grigor Vitez) 10. -Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote .prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija. Cvjetni puteljak (J. Nikolić.sviranje u školskom orkestru _______________________ 157 . . -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji.Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. dinamiku i primjenjuju ih.sviranje na metalofonu. Basrak. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. grupnom i individualnom muziciranju.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru . Cazin-grade. Sefardska romansa. u porodici).Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom.pjevanje u školskom horu/ zboru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. Kolarić-Kišur) 4. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . .Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. Kolarić-Kišur ) 8. Noćas (B. artikulacija. . stihovi ( Zl.I PJEVANJE I SVIRANJE 1. Tišina ljetne noći (Zl. Grgošević) 2. ta-te. . mala dvodijelna pjesma. fraziranje). Mozart) 7. Kaplan) i Pjesma dječaka (D.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. Na livadi (M. Srebreni voz ( B. Adio kerida. . . mala .

trodijelna pjesma ) i primjena bez detaljnje analize djela; _________________ _____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. La Gvantanamera, Brazil, tradicionalna pjesma 2. Havanagila, Izrael, tradicionalni ples 3. Zan iz Abedina (Zane from Abedeen), Libija, tradicionalna pjesma 4. Bella bamba, Italija, tradicionalni ples 5. Narodno kolo _________________ _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i izvodi ih po sjećanju; - Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom; 1. Dinaj, dinaj, diničica (Zapisala Elly Bašić, Zagreb) 2. Engele, bengele 3. Jedan, dva, tri, čet'ri, pet (Beograd) -Razlikuje note po trajanju: cijela nota, polovina, četvrtina, osmina, šesnaestina - izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa podjelom jedine mjere na dva, sa -Ima veliki fond muzičkih igara; -pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola; - izvodi zadatu koreografiju; -primjenjuje ranije znanje na novu igru; -pravilno izvodi igru odnosno kolo; -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove;

prema muzici _______________________ _______________________ _______________________ -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti; -Samostalno izvodi zadane pokrete; -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti; - Predlaganje muzičke igre za priredbe; Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre; -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu; -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima koreografija) - Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala. -shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati; (multikulturalnost) _______________________ -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjećaj pripadnosti grupi; - Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima; -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima; -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama); - Izrada nošnji od različitih materijala u učionici, -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji, - Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju _______________________ -Izvođenje po notnom tekstu na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima, - Pronalaženje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvođenje zaključak; -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima; -Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu; -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu, -Upućuje, pomaže, pokazuje simulacije na kompjutoru; -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad; -Organizira praktični rad i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD. _______________________ -demonstrira izvođenje i sviranje; - Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje - Aktivnim učešćem pomaže, koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika; -Razvija kreativnost, dječije

_______________________

III. BROJALICE Izbor:

- Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici; -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih; - Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke); - Tačno izvodi mjeru i ritam

158

4. Mladi kovač 5. Štuka štuku pojela

___________________ IV.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1.Tiha, tiha pjesma, J. Magdić, stihovi: Grigor Vitez i Meditacije s Benbaše, M. Jeličanin; 2.Uspavanka, odlomak iz opere ''Hasanaginica'', Asim Horozić, 3.Zvijezda tjera mjeseca, dvoglasni ženski ili dječji hor/zbor, stilizacija Rešad Arnautović 4.Tamburice, muzika i tekst: Aleksa Šantić i S. S. Mokranjac: II Rukovet ''U Budimu gradu'' 5. Ja volim Sarajevo, Slavko Olujić, stihovi Velimir Milošević i Sarajevo – ZOI 84, M. Fetahović 6. Valcer u Des-duru, F.

izgovorom: za četvrtinu ''ta'', dvije osmine ''ta-te'“; Triolu (''ta-te-ti'') i podjelu na četiri šesnaestine ''ta-fa-te-fe'' treba da doživi samo informativno; -Prema zadatku izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu; - Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja; -Pokreti su precizni i tačni _______________________ -Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti, donošenje estetskog suda o djelu i, - poznavanje umjetničkih djela, - Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora; - Određuje karakter djela; -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački, duhački, udaraljke) -Razlikuje izvođačke ansamble: solo- pjevač ili solo-instrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta, hor ; - razlikuje glasove: dječji, ženski, muški; -Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje; -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju;

uz taktiranje i izgovaranje ritamskih slogova; -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima, -Predlaže i izvodi pratnju, kombinuje instrumente (aranžmani); _______________________

radne i kulturne navike; - Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest; - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre; ______________________ -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta _______________________ razvijanje osjećaja za lijepo -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi - U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar); -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, što ih motiviše na učenje; -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima; -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Vođenje intervjua sa umjetnicima; -Izrada plakata sa važnijim - Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika, -uzima učešće sa učenicima u izradi improvizacije na ritam brojalice i aranžmana za izvođenje brojalice; _______________________ -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje, prikupljanje materijala i bilježenje, -Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu, -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim

-Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša; - Uočava, upoređuje, razlikuje, samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu ; - Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje dinmiku (glasnoću), tempo i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine: legato, - Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu, -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja, - Često traži da se djelo ponovno sluša; -Komentira osobine djela, saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvođače i kompozitore - Traži da ih vidi uživo na koncertima; -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu

159

Chopin i Mazurka Op. 67 br. 4, F. Chopin ; 7. Kraljevski marš lavova, stav iz Karnevala životinja, C. S. Sans, 8. Picikato polka, J. Strauss, 9. Menuet iz Male noćne muzike, W. A. Mozart, 10. Koncert za trubu i orkestar u Es – duru, I stav, J. Haydn i Ples sa sabljama, odlomak iz baleta ''Gajana'', Aram Hačaturjan 11.Ples pastira, Marsch i Kineska igra, odlomci iz baleta Krcko Oraščić, P. I. Čajkovski 12.Četiri impresije, Avdo Smailović i .Fantazija za dvije flaute, Asim Horozić

-Poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela; - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano mezzopiano - srednje tiho, mezzoforte – srednje glasno forte; crescendo i decrescendo; -poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani (andante-hodajući), umjeren (moderato), brzi tempo (allegro- veselo, radosno, brzo) i veoma brzo, hitro (presto); - uočava promjene u tempu;

staccato, piano, mp, mf, f, crescendo, decrescendo, oznake za tempo, znak ponavljanja, ritam, melodija; -Prilikom slušanja muzike, posebno na koncertu, poštuje pravila ponašanja; -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja, i za imenovanje i opis djela i izvođača;

-Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici, školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija); - Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života.

telefonskim brojevima (Narodno pozorište, Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi

ustanovama: - Prati ponašanje na koncertu, oblačenje (pravila i kulturne navike;

-Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama; -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na V razred;

_______________________ _______________________

_______________________ _______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva; _______________________ -Eksperimentiše, istražuje i kombinuje instrumente; -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; - Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira; -Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno; -Samostalno smišlja, upoređuje, dodaje, mijenja; -Izražava razne ritmove iz života instrumentima; - Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi - Stvara kombinacijom riječi, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. - Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici; -Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda; -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva - Svojim odnosom i stavovima podstiče kreativne oblike ispoljavanja; - Priprema, rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima; -Saradnja sa lokalnom zajednicom, posjeta školskoj priredbi i koncertima; -Prati i ohrabruje oblike učeničkog kreativnog

____________________

V DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju; -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu;

160

slika za scenu itd. -Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada . ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. -Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) . -Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice.Plesna dramatizacija. -Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. .Upoređuje individualno postignuće i samostalnost učenika u ovoj oblasti.Sam uzima učešće u izradi kostima. 161 . muzičkoj dramatizaciji ..Na poticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje 162 .

koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. eventualno. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. (6) razumije. poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. sportsku rekreaciju. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. kinezio-terapijskim aktivnostima.PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA ŠESTI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenike za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmiše. Ciljevi. sadržaji i ishodi 163 . (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. (3) sigurnost učenika. rekreativnim i. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim.koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika.

Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku udalj jedan i pol koračnom tehnikom. Posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja. Izračunava ITM-a. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: trčanju različitim tempom do 6 min. Skakanja: .Trčanja različitim tempom do 6 minuta . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih natjecanja i suđenju u različitim kineziološkim aktivnostima. osnovnim skokovima s mini trambolina . Osnovna teorijska znanja Sadržaji Tjelesno vježbanje i volumenoznost tijela Ishrana i zdravlje Indeks tjelesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otklanjanja Organizacija sportskih takmičenja Prehrana i tjelesni napor 1. preponskom trčanju. Posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje.pruženim. Učenice x x x x x x x Učenici x x x x x x x 2. raznožni 3.Ciljevi 1. Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela.Osnovni skokovi s mini trampolina pruženi.Leteći kolut na povišenje od mekanih strunjača 1. Kolutanja: . Bacanja: .Skok udalj jedan i pol koračnom tehnikom .Bacanje male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom 4. Trčanja: . Osnovna motorička znanja x x x x x x 164 . zgrčenim. raznožnim. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mekanih strunjača. zgrčeni.Preponsko trčanje 2.

daleko-visoko skoku. ljuljanju na karikama malom amplitudom i saskoku u zaljuljaju.Ljuljanje na karikama malom amplitudom.Naskok u upor čučeći na gredu. upiranja i penjanja: . premahu zgrčno klimom i raznožno na dvovisinskim ručama. saskoku pruženo. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: narodnom plesu po izboru iz zavičajnoga područja.Penjanje po konopu do 5 m .Pad natrag i u stranu .Klimom premah zgrčno i raznožno na dvovisinskim ručama . «mačjem» skoku. Ritmičke i plesne strukture: .Zgrčka 7. njihu u uporu na niskim paralelnim ručama i saskoku zanožno. Preskakanja: .Njih u uporu na niskim paralelnim ručama. naskoku u upor čučeći na gredu. saskok zanožno .Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja .Daleko-visoki skok 8. saskok pruženo 6. Višenja.«Mačji« skok . osnovnim vježbama aerobika za razvoj repetitivne snage.Osnovne vježbe aerobika za razvoj repetitivne snage . x x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: padu natrag i u stranu. osnovnim zahvatima držanja u parteru x x x 165 . x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvođenju preskoka “zgrčka”.5. saskok u zaljuljaju .Osnovni zahvati držanja u parteru Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: penjanju po konopu do 5 m. Borilačke strukture: .

vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja...Prijem servisa podlaktično . sistem igre s jednim kružnim napadačem Košarka: . nogomet .Snaga: 6. košarka kretanju u vođenju i zaustavljanju ili zaustavljanju na dodatu loptu. 2.Brzina: kineziološki sadržaji.Saradnja dva igrača u odbrani i napadu Odbojka: . udaracu glavom iz kretanja bez skoka x x 2.Kretanje u vođenju i zaustavljanje ili zaustavljanje na dodatu loptu .Zonska odbrana 6:0. 3.Blokiranje i oduzimanje lopte ..Ravnoteža: učenika i . .Driblinzi i fintiranja .Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja .Skok šut . 8. Motoričke sposobnosti S potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta Postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine. 4. driblinzima i fintiranjima. Antropološki 1.Preciznost: okoline Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet . kao drugi .. blokiranju i oduzimanju lopte.Gibljivost: mogućnostima škole i .skok šutu. Igre: Rukomet: . 5. saradnji dva igrača u odbrani i napadu..Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja . odbojka . mini odbojci 3:3..1.Udarac glavom iz kretanja bez skoka Odgovarajući sadržaji iz: 1. i 9.Koordinacija: shodno potrebama .9. vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja. sistemu igre s jednim kružnim napadačem.. a ..Mini odbojka 3:3 Nogomet: .. gibljivosti i ravnoteže x x x x x x 166 .prijemu servisa podlaktično. zonskoj obrana 6:0.2. 7. koordinacije.

Najčešći sadržaji su iz sljedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. Morfološke osobine: Tjelesne sposobnosti osoba različitih spolova: Tjelesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama: Emocionalna samoregulacija: Suđenje i pravila igre: Kultura ponašanja: Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog uzimanja kisika značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. Funkcionalne sposobnosti: 3. Odgojni x x Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. mentalno zdravlje. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. humani odnosi među spolovima. ishrana. različiti faktori rizika. zaštita od bolesti itd. zdrava životna sredina.2. 167 . prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstvano iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. sarađuje u igri i nenasilno rješava konflikte x x x x x x x x x x x x x x 4. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. prepoznaje pogreške i osuđuje neprimjerena ponašanja. povrede. razumije funkcionalnomorfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike. međuljudski odnosi.

vučenja. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za učenice. a usmjeren je na obrazovnu. karakterizuje usporen tjelesni rast. 5. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. početak intenzivnog rasta mišića. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. kojim se svlađuju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. Program tjelesne i zdravstvene kulture zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. potiskivanja i njihove kombinacije. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. gimnastike. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. a posebno za učenike. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. sposobnosti i osobina koje su. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. prije svega. zbog opterećenja u školi. morfoloških i funkcionalnih obilježja učenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja. spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. oblika i masa u određenom prostoru i vremenu). gdje to uvjeti omogućuju. uključuje se muzika. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. skokovi. saskoci i preskoci. hodanja i trčanja.. kojim se svlađuju različite vrste okomitih. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom satu vježbanja. kojim se svlađuju distance na različitim vrstama podloge. koji obuhvaća 4. ciljanja i gađanja. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. u ovom i narednom razvojnom razdoblju. (b) aciklična motorička 168 . kojim se svlađuju nepredvidive aktivne dimaničke sile suvježbača). biciklizma i dr. i 6. U različite djelove nastavnog sata. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. bitne za učenike. naglašava izražavanje pokretima. plivanja. slaganja i rastavljanja predmeta. kolutanja. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. podstiču razvoja osobnosti učenika. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. a koje čine osnovu za razvoj stuktura motoričkog programa pojedinca.. Za drugi osnovnoškolski ciklus. kojim se svladađuju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. ritmike i sportskih igara. Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti između učenica i učenika. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfolškim. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. penjanja i silaženja. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. nadvlačenja. Također. određeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava. naskoci. nagiba i pravaca). puzanja. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja. kosih i horizontalnih prepreka bez upotrebe tehničkih i drugih pomagala). Potrebno je usvojiti određeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. razred osnovne škole. dizanja i nošenja. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti.Rast i razvoj djeteta u ovom periodu.

brzine. te uz fiziološke djelotvornosti usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema pozitivno djeluje i na imunološki sistem.znanja. kao što su nogomet. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. ritmičke gimnastike. ravnoteže. judo. repetitivne. koji podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. gibljivost.. košarka i dr. koja su bitno obilježje tzv. 169 . preciznosti. hrvanje. rukomet. odnosno i na cjelokupni antropološki status. dakle ciklična i aciklična. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. karate i dr. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje. kao što su boks. što omogućuje veće promjene. nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. Cilj odgojne komponente tjelesne i zdravstvene kulture jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe. skokova u vodu i dr. te stimulisati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. u dogovoru s roditeljima ili starateljima. koja se susreću u sportskim igrama. Motoričke sposobnosti koordinacija. razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). (c) kompleksna motorička znanja. statičke snage i dinamometrijske sile. (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima. borilačkih aktivnosti.. S ukupnog antropološkog stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). eksplozivne..uz opće morfološke djelotvornosti. Tjelesna aktivnost . uputiti ih u primjerene sportske klubove. čime se povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim aktivnostima. fleksibilnosti. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti.

u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. te brojčano i opisno. njegove saradnje. snage. eventualno. repetitivne snage – pretklon trupa. ravnoteže. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnošti i napretka učenika. sklonosti. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. težine i držanja tijela). umiju. koordinacije – poligon natraške. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. agilnosti. o onome što znaju. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. 3. 2. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada. ili tokom obavljanja aktivnosti. pozitivno i adekvatno obrazloženo). funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. fleksibilnosti – pretklon raznožno. (3) ona mora biti pozitivna. (2) ona mora da bude konkretna. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. tj. o svojim sposobnostima. formiranju realne sliku o sebi. gipkosti. U drugom cikiusu ocjenjivanje je opisno. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. kontinuirano. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. konkretno.VRIJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Aktivnost učenika se prati. mora da se odnosi na aktivnosti i učinak a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. tjelesna masa i držanje tijela. preciznosti. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. vanastavnog procesa u okviru škole. 170 . vrijednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 6 minuta. Rješavanje problema vrijednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. kao i za njihovo ocjenjivanje. statičke snage – vis u zgibu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful