6

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

6.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

KOORDINACIJSKO TIJELO ZA PROVOĐENJE I PRAĆENJE OBRAZOVNE REFORME U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

donosi
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2

175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70

UKUPNO REDOVNE NASTAVE

22

770

* Napravljeni su modeli programa engleskog, njemačkog, francuskog i arapskog jezika

2

SADRŽAJ

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 – 22 24 – 35 36 – 46 47 – 57 58 – 71 72 – 85 86 – 90 91 – 98 99 – 106 107 – 118 119 – 133 134 – 145 146 – 157 158 - 166

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U ŠESTOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE 4 .

SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 .BOSANSKI. HRVATSKI.

osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja povijesne podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka. preneseni smisao basne. pouka basne Zapažanje tematike. likova. Usmena narodna proza: bajka. likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni. njenog prenesenog smisla i pouke 2. Narodna epska pjesma Epski deseterac iz BiH ( po izboru ) Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti 3. basna. pobjeda pravde kao osnovna misao 6 . Fantastični elementi u kratka priča bajci.BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VI RAZRED 5 sati sedmično 175 sati godišnje PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VI RAZRED DEVETOGODIŠNJEGA OBRAZOVANJA Književni tekstovi Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Minimalni ISHODI UČENJA Optimalni 1. Narodna lirska pjesma iz BiH (po izboru) Usmena književnost Stalni epiteti Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalni epitet i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsko od lirske pjesme na temelju opreke događaja ili doživljaja Upoznavati se s usmenom književnom i historijskom baštinom Razvijati svijest o opstojnosti naroda i Uočavanje lirskih slika. motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmene lirske i prozne vrste Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne.

vrsta stiha. Z.poentu pjesme. B. bijeli svijete» 5. hrabrost. zavičajno – rodoljubiva). poređenje. Određuje lirske slike. Prepoznaje epitet.motive. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme. M. ritam. Hasić: «Praviš se važan» 11. junaštvo. personifikacija. gl. rima ili srok. Bećirbašić: «Harfa» 8. deskriptivna. usvajanje osnovnih pojmova na razini stilskih figura (izražajnih sredstva): epitet. Pandžo: “List na putu” Uočiti opkoračenje. Trifunović: «Čist zrak» 9. Prepoznaje osnovna osjećanja izražena u pjesmi. obilježja ritma u pjesmi. inverzija. Kajan: «Žuta ptica» 10. stih strofa. vjernost. običaji.Kranjčević: «Lijep si.motive. S. domovinska (patriotska.stilsko-izražajna sredstvau poeziji. S.izražajno čita i recitira pjesmu. 4. D. J.poentu pjesme. Šimić: «Ah. Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim i lirskim pjesmama UMJETNIČKA KNJIŽEVNOST Lirsko pjesništvo: čulni elementi pjesničke slike. A. personifikaciju i onomatopeju. onomatopeja. opisne.po mogućnosti savladava tehniku pisanja vlastitoga lirskog teksta. evo opet» 7. vrste lirskog pjesništva: ljubavna. usporedbu. Otkrivati lirske slike. poenta lirske pjesme.nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje. Prepoznati obilježja domoljubne. 7 . šaljive pjesme. Dučić: «Selo» 6. Š. I.

pokretače. S. osuđuje negativne postupke likova. I. H. Prosenjak: “Otac” 15. sporedni). govorna. Poznaje i primjenjuje stilska sredstva u vlastitome tekstu. portretiranjem. likovi (glavni. sociološka. Rorić: «Pjesma» 20.sredstva zaustavljanja. N. roman i igrokaz Ukratko prepričava fabulu na nivou najvažniji događaj i lik. kompozicija. Ibrišimović: “Sijelo mudraca” 25. Pavlović: “Jarac u pozorištu” 28. povezuje sadržaj s konkretnim pojavama iz svoga života.Singer: “Ole I Trufa” 24. Kočić: “Jablan” 19. Ćorović: «U noći» 16. Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičnu povezanost. J. plemenit. poruku na osnovi razumijevanja teksta. kukavica. Samokovlija: «Dječak Aron» 22.12. Sjenkjevič: «Kroz pustinju i prašumu» (odlomak) 27. I. Sekulić: «Bura» (odlomak) 17. V. P. Razlikuje prema najizražajnijim obilježjima vrste priču. pripovijetka (književnoteorijski pojmovi: fabula. I. Grigor Vitez: «Plava boja snijega» (igrokaz) UMJETNIČKA PROZA Novela. tematsko – idejna osnova. pravilno iznosi slijed događaja pridržavajući se uzročno-posljedičnoga odnosa. Ešić: «Cvjetko» 21. Andersen: «Slavuj» 23. I. H. Š. S. B. crtica. kradljivac). 8 . R. Prepoznati i okarakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar. Kulenović: «Gromovo đule» 13. karakterizacija – etička. načini pripovjedanja. Swift: «Guliverova putovanja» (odlomak) 26.K. najvažnija obilježja lika Određuje temu.

romaneskni pripovjedač. igrokaza. smisleno povezuje rečenice. prizor. kompozicija romana.afiš ). komentariše postupke i ponašanje likova. jezik i stil Dramski igrokaz (kompozicija. čin. Na osnovi glavnih značajki knjiž. tematsko – idejna osnova. Roman (vrste: avanturistički. humoristički. jasno i prepričava najvažniji logično povezivanje dio teksta rečenica izdvajajući važnije dijelove. naučnofantastični. prepričavanje sažimanjem fabule Prepričati tekst poštujući Prepoznaje i hronološki slijed.Uočiti osnovnu razliku između priče i romana. Prepoznati kompozicijske dijelove igrokaza KULTURA USMENOGA I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Odgojno-obrazovni ciljevi/ zadaci Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Minimalna Optimalna Prepričava cijeli tekst prema hronologiji događaja. romana. sažima fabulu Prepričavanje Stvaralačko prepričavanje. likovi. slika. izraziti vlastiti komentar 9 . vrste objašnjava razliku priče.

usmjereno. jačina. gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja. Čitati tekst s razumijevanjem. rečenični naglasak) Čitanje i slušanje Izražajno čitanje književnoumjetničkog teksta. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Tečno i jasno govorenje stihova Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove rabeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst. razumije ga. govorne vrednote izražajnog čitanja. tempo. logička. Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. dikcija. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora. uočavati razliku između službene i privatne komunikacije.poznavati način oslovljavanja. boja glasa. što ne smije biti dijelom službene komunikacije navodeći najvažnije njezine dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. u sebi. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja Pravilno i umjereno brzo čita tekst. pauze.Razgovor Privatni i službeni razgovor Recitacija Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. s bilješkama. razumje pročitano i slušano 10 .

naučnim. administrativnim.čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na konkretnim tekstovima –književnoumjetničkim. publicističkim i dr). Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika 11 . Pričanje kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričanje stvarnog događaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje prema zadanoj slici ili muzici Pravilna primjena naracije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja.

messenger servisi. opis otvorenog prostora (eksterijer). Pravilno pisanje pisma.Opisivanje prema predmetu. opis zatvorenog portret (interijer).proučeni dikatat.mobitelske poruke. biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe (portret). kontrolni diktat. slobodni diktat). priznanice. telegrama. diktat sa predusretanjem grešaka. razredu.uputnice. Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka. Pisanje pisama. mobitelske poruke. opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrađene u 5. opis kraja (pejzaž). Savladavanje osnovnih Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje pravopisnih pravila odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja. uputnice. i 6. 12 .priznanice. jezik bloga.

povijesne podatke o počecima filmova.Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) MEDIJSKA KUTURA Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Razlikovati vrste medija. kulisa. osobitosti filmskih vrsta. Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni sat lektire u školskoj biblioteci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Poznaje osnovne karakteristike Poznaje najvažnija obilježja filmskih vrsta na primjerima. Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst. radijskih i televizijskih emisija filmske umjetnosti. navedenih televizijskih i internet (postanak i razvoj) Film (postanak. časopisi. određuje vrste poznatih televizijskih emisija. televizija. Upoznati se s mjesnim i vrste) Teatar (pozorište kao književno – scenska dnevnim i sedmičnim umjetnost: scena. pozorišno časopisima Poznavati karakteristike prostor. historijat. strip. Navodi sredstva.samostalno vrši dramatizaciju tekstova. samostalno piše strip. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti. filmski rodovi radijskih emisija. pojedinih vrsta medija na komentariše filmska izražajna razlikovnm nivoui. Novine. radio. pozorišnih izvedbi. zabavne. zna osnovne različite vrste časopisa. 13 . Osnovne vrste medija: štampani upoznati najvažnije elektronički. stripa Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija.

Glasovi: samoglasnici. oblik riječi. vlastito značenje.RJEČNIK. Mogućnost prikladne primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju. GRAMATIKA Programski zahtjevi Rječnik .Slog – dužina sloga. . suglasnici.Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno. nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi. . govoru. . funkcija riječi). . razgovoru i pisanju). Primjeriti nekoliko višeznačnih riječi.Naglasnice i nenaglasnice.Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi. čitanju. . .Pisana i usmena riječ. Odgojno – obrazovni ciljevi ISHODI UČENJA Minimalni Optimalni 14 . dubine i ljepote riječi.Naglašen slog u riječi.Riječ (značenje riječi. . Razvijen interes za otkrivanje snage.

usklika u govorenju i pisanju. . kamo.Pravilna upotreba/uporaba veznika.Jednoznačnost i višeznačnost (riječi u prvobitnom i prenesenom značenju) . Glagoli: . k (a) i priloga gdje. .pojam priloga (prilozi mjesta.Onomatopejske riječi. Pravilna upotreba/uporaba prijedloga s (a). Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi.veznici . Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (Lijepo dijete lijepo piše).Pomoćni glagoli biti i htjeti. Razumijevanje temeljne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi. čestica da.značenje). čestica. čestih prijedloga. 15 . imenovanje i razlikovanje poznate promjenjive i nepromjenjive riječi. vremena. Prepoznavanje priloga. nastavak). Vrste riječi: .čestice Zapažanje.usklici . Prepoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju. Prepoznavanje pomoćnih glagola biti i htjeti. kuda. ne. Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi. . način) .pojam prijedloga .Nepromjenjive riječi: .Promjenjive i nepromjenjive riječi (osnova riječi. li i usklika u rečenici. Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici.

Imenice: - Deklinacija imenica; - Naziv padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental,lokativ Razumijevanje temeljne uloge padeža u jeziku; Prepoznavanje padeža u rečenici u njihovim temeljnim značenjskim ulogama; Ovladati – upotreba padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom; U određivanju padeža služi se proširenim padežnim pitanjima (tj. cijelom rečenicom s upitnom zamjenicom i glagolom); Prepoznavanje padeža u njihovim temeljnim značenjskim ulogama. Prepoznavanje padeža u rečenici; Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru, pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama); Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima; Uočavanje duge i kratke množine u nominative; Uočavanje imenica koje imaju samo množinu/jedninu; - Glasovne promjene u deklinaciji imenica; nepostojano a, palatalizacija, sibilarizacija i imenice koje ne provode sibilarizaciju, jotaciju.

Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijske vještine koje će učenicima omogućiti da postanu jezično osposobljene osobe.

Prepoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama.

16

Pridjevi: - Određeni i neodređeni oblik pridjeva u nominative;

Prepoznavanje određenog oblika pridjeva u nominative;

Pravilno upotrebljava neodređeni oblik pridjeva;

Samostalno pronalazi primjere određenih i neodređenih oblika pridjeva u rečenici; Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža.

- Deklinacija pridjeva.

Prepoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže.

Upotreba neodređenih i određenih pridjeva s padežnim nastavcima.

Zamjenice: - Upitne, odnosne, neodređene, povratna, povratno – posvojna; - Deklinacija ličnih zamjenica.

Razlikovanje posvojne zamjenice i povratno – posvojne zamjenice u govoru i pismu; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika osobnih zamjenica;

Prepoznavanje svih vrsta zamjenica; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice; Dekliniranje osobnih zamjenica.

Pravilna upotreba posvojne, povratno – posvojne i pokazne zamjenice u svim oblicima;

Dekliniranje povratno – posvojne i pokaznih zamjenica.

Brojevi: - Glavni i redni brojevi; - Deklinacija brojeva.

Pisanje zamjenice sebe, se.

Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Prepoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Pisanje brojeva u skladu s pravopisom;

17

Rečenica: - Predikat – imenski i glagolski; Prepoznavanje glagolskog predikata kao temeljnog dijela rečenice; Prepoznavanje imenskog predikata i njegovih sastavnica; Uočavanje priložnih oznaka u rečenici; Prepoznavanje rečenica s više subjekata kao proširene rečenice s više istovrsnih dijelova; Prepoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom. Određivanje glagolskog predikata, izrečenog subjekta i priložnih oznaka.

Pravilna deklinacija brojeva.

Određivanje imenskog predikata; Uočavanje lica, vršitelja radnje, u rečenicama s neizrečenim subjektom; Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice.

- Subjekt – više subjekata, neizrečeni subject; - Priložne oznake u rečenici (mjesto, vrijeme, način); - Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom; rečenica s više subjekata; rečenica bez subjekta; krnja rečenica.

Pravogovor i pravopis - Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim u nazivima planeta, kontinenata, okeana država, naroda i naseljenih mjesta; - Pisanje i izgovor superlativa pridjeva;

Primjena naučenih pravila. Osvijestiti upotrebu usvajanja pravopisne norme radi upotreba

Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s dobi

18

Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije. zagrada.. 19 . je (umanjenice i komparativ).Veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena.Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva. Prepoznaje trotačku i zagradu u tekstu kao rečenične znakove. u svakodnevnom pisanju i čitanju. Primjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima. . Razumijevanje primjene rečeničnih i pravopisnih znakova. .Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene. a crticu kao pravopisni znak. . učenika.Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka crtica. .

narodni govori(narječja). 20 . ćirilica (bosančica). pravogovoru. Spomenici pismenosti u bosanskom. hrvatski. Povelja Kulina bana. latinica.prva štampana djela. Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik Pisma u bosanskom. srpski jezik u porodici srodnih jezika. srpskom jeziku (Humačka ploča. hrvatskom. prvi rječnici i gramatike). do 9. arebica. razreda osnovne škole.od 6. navedene programske jedinice uskladiti sa predispozicijama učenika te ih uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda. (Ishodi učenja u gramatici.prve štamparije. natpisi na stećcima. hrvatskom. pravopisu i razvoju standardnoga jezika:voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. srpskom jeziku: historijski presjek: glagoljica.RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • • • • • Bosanski.

V. Isaković: «Lijeve priče» 7. Milošević: «Djeca su vojska najjača” (izbor) 10. Branko Ćopić: «Orlovi rano lete» 3. 21 .SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1. Neslinger:”Konrad. Defo: “Robinzon Kruso” 12. Zvonimir Balog:”Nevidljiva Iva” 5. Mark Tven: “Doživljaj Haklberi Fina” (Napomena: u toku jedne školske godine obraditi 8/9 lektirskih djela. K. D. Pilić:”Mrvice iz dnevnog boravka” 2. po izboru samih nastavnika od punuđenih djela. Miroslav Antić: «Plavi čuperak» 6. Kemal Mahmutefendić: «Roman o novčiću» 4. Željko Ivanković: «Zvjezdangrad» 8. Džemaludin Latić: «Srebrena česma» 9. A. S. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor djela može mijenjati).dijete iz limenke” 11.

Naš jezik. čitanačkih i lektirskih). 4. Medijska kultura (strip. razvoj standardnog jezika). Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke.) Također. Kultura izražavanja. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. tekstualne adekvatnosti itd. radio. metodičari).biografija i bibliografija. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. muzičkom kulturom i dr. umjetničke. 6. priručnici za učenike(radne sveske). Književnost (interpretacija književnih tekstova.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. odgojnosti. 2. rječnik.prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. pisci.Videočitanka. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. 3. zadaci. b) rasporedu. egzemplarnosti. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. Medijska čitanka. pravogovor. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor.srpski jezik i književnost u VI razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. internet. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. priručnici za nastavnike. televizija. periodika. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti). stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka). pravopis. Osnovni ciljevi.. te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti.stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. likovnom kulturom.te medijske kulture. reprezentativnosti.etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. teorije i interpretacije književnosti. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. 22 . te dvije školske pismene zadaće).hrvatski. Jezik (gramatika. biblioteka).metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. vježbi usmenog i pismenog izražavanja.kao i principima integracije i korelacije. 5. Vodič kroz lektiru.

STRANI ENGLESKI JEZIK FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 23 .

prisvojne (mine.brojive i nebrojive . život . locirati ljude i • Zabava predmete b) ČITANJE I REAGIRANJE: Zamjenice: . what. those) . which. osnovne informacije 2.upitne (who.lične (padež subjekta i objekta) . nešto prošireniji vokabular.Porodica. anybody.tražiti i prezentiranjem određenih dijelova odslušanog teksta davati mimikom itd. nobody something.postavljati i Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: odgovarati 1. bicycle. daily routine.pravilnu/nepravilnu množinu Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati rječnik vezan za zadane teme. neverbalno. npr. anything. means of transport (npr. npr.npr. car) 6. whose) . its. prepoznavanjem vrijeme netačnih/tačnih tvrdnji. verbalno. ours.identificirati i dopunjavanjem nedovršenih rečenica itd. odgovaranjem na • Slobodno pitanja. bus. yours. označavanjem tačnih Svakodnevni pitanja i netačnih izraza. npr. .Svakodnevni život. nothing 24 . family members and their occupations . godina učenja englesk og jezika • Porodica Učenici će znati: RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: . these.neodređene (somebody. npr. . hers.ENGLESKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Učenici će učiti ili ponavljati: Imenice: . that. nešto prošireniji vokabular.pokazne (this. spajanjem slika na poznata • i tekstova. theirs) . his. razred Osnov na škola 4.

nešto prošireniji vokabular. npr. upitni) Present Continuous (potvrdni. upotrebom novog način: vokabulara u konkretnim slaganje i primjerima/rečenicama.Priroda.članove: a/an. učenici će 25 .upitne. sposobnosti.izražavati na tekstova jednostavnim jednostavan rečenicama. neslaganje prepoznavanjem netačnih znanje i tvrdnji. going to an amusement park itd.prisvojne pridjeve .koristiti spajanjem slika i tekstova. odrični.Opisne pridjeve vezane za zadane teme . npr. going out to the cinema. these (girls). verbalno. whose . označavanjem tačnih i netačnih . . prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih . nešto prošireniji vokabular. school subjects. any. količine. traženjem određenih informacija. going to the party. plants. theatre. those (boys) .Zabava. i raspoloženja) 2.pratiti jednostavne upute obaveze i potrebe. some. cijene. teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara.• Priroda • Škola Razvija nje osnovn og znanja jezika Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: 1. wildlife. nešto prošireniji vokabular. npr. npr. vrijeme Pridjeve -Determinatore: . pupils’ hobbies. npr. picnic Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni. pyjama party. odrični.opisivati tvrdnji. neverbalno.pokazne pridjeve. the. that (boy). mountain. much. upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. timetable. . unusual hobbies itd. (a) few. odrični. all. nešto prošireniji vokabular. dopuštenja. dopunjavanjem neznanje nedovršenih rečenica itd. zero .Škola. (a) litle . . this (girl). prezentiranjem ljude određenih dijelova teksta (njihov izgled mimikom itd. what. npr. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na i predmete pitanja. which.pridjeve neodređene količine i broja.Slobodno vrijeme. . favourite sports and games. river.nepravilno poređenje pridjeva . surprise party. animals. Brojeve traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. upitni) . many. npr.

vezane za zadane teme. expensive. discuss a subject. . dramatizirati itd. always. jednostavne kao što su: zadovoljstvo. last year . npr.praviti kratke.? naučiti koristiti: Afikse. npr.govoriti o temama svojim . sva lica jednine i množine Priloge. niječni. npr. crylaugh Složenice. npr.redati ispremetane riječi u Future Simple: shall/will (potvrdni.oblik Glagole be.PRODUKCIJA različite a) GOVOR Učenici će: osjećaje .za mjesto . never. upitni) Modalne glagole. vezane za zadane teme. . uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 26 . dirty Antonime. fast Prijedloge. npr. sometimes) . dijaloge koji se temelje na temama o kojima se nezadovoljstvo. raspravljalo iznenađenje. left. svojih vršnjaka itd. npr. razočarenje i . odrični.There is a/ There are some… Is there a…? Are there any…. dirtyclean. west .pisati diktate . kao i onima . guitar lessons. b) PISANJE Učenici će: .vrijeme. npr. upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to.recitirati. nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme Rečenice: . may. can. Ekvivalente prevoda čestih i ključnih riječi.igrati igrice: po ulogama aktivnostima jezične igre itd. orange juice Kolokacije. vezane za zadane teme. last week. care about us itd.dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke . npr. right.pjevati dječije pjesmice svakodnevnim .pisati kratke sastave na poznate teme itd. school choir. walk a dog. east. have to. ask-answer. have/have got (potvrdni.prepričavati kratke priče i šale sl. vezane za zadane teme i gramatiku. quickly.sudjelovati u razgovoru o zadanim .način.pravac/smjer.prepričavati/prepisivati kratke tekstove . must Zapovjedni način. . nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme.Red riječi ( nešto specifičniji red riječi uz upotrebu priloga učestalosti npr.

značaj ishrane za zdravlje.Muzičko obrazovanje (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. upoznavanje sa najpoznatijim izvođačima na engleskom jeziku) . oblikovanje itd.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .Biologija ( Dijelovi ljudskog tijela.Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije.smislene rečenice INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: .Likovno obrazovanje.upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .) 3 . elementi dramatizacije) .. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik 27 . ples.. muzički instrumenti. slikanje.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. ples (crtanje. npr : .Fizičko obrazovanje (sportske aktivnosti i igre) .

jednostavna pitanja. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Čitanje i razumijevanje 28 .3 ČETVRTA GODINA UČENJA 6 razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje Učenici razumiju: razgovor na poznate teme i uključuju se u isti. kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2. kratke poruke i natpise. snimljenog materijala i reaguju na njih. razred – 4. suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Učenici čitaju: upustva. upustva.1 Govor A1. kraće tekstove..1 Pisanje A1. saopštenja nastavnika i učenika.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6. opomene.3 Čitanje i razumijevanje A2.

Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Dopunjuju obrasce i rečenice i izrađuju jednostavne projekte Učenici ne samo da prepoznaju i upotrebljavaju.Govor Učenici: učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima. Lične poruke i kraće dijaloge. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Tekst na poznatu temu. recituju i pjevaju poznate pjesme Pisanje Učenici pišu: Jednostavne tekstove poštujući pravopis. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. uz pomoć nastavnika. koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene 29 . nego počinju i da stiču znanja o jeziku Znanje o jeziku DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. govora i pisanja.

ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. značaj međusobnog razumijevanja. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. uvažavanja. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. tolerancije. SMS). U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). postavljanje pretpostavki. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Rad sa djecom s posebnim potrebama Ukoliko se ukaže potreba za rad sa ovom djecom. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. saradnje. poštovanja različitosti.dijelove teksta. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. kulture dijaloga. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. razglednicu. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. 30 . oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. on se treba odvijati prema prilagođenom postojećem programu devetogodišnje osnovne škole. Nastava stranog jezika.

• godina učenja • englesk og - - - - Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. prva godina učenja engleskog jezika – dva časa sedmično – 70 časova godišnje Nivo • Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . these. name. razred Lično predstavljanj e Porodica Kuća. npr: crtanjem. Vokabular Učenici će učiti osnovni vokabular koji se odnosi na date teme npr: • Predstavljanje. izraza opisivati: ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik . this.pozdravljati na formalan/neformal an način Vještine RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Gramatika Učenici će učiti da koriste i učiti o sljedećem: Imenice: . traffic-lights.množina . uncle. redanjem ilustracija po određenom redoslijedu. npr. his. povezivanjem određenih ilustracija sa predstaviti sebe ili odgovarajućim tekstom.Lične . itd. a/an. those . govoriti o označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. Mary’s) Zamjenice: . shop. . npr. davanjem kratkih . • Članovi uže i neki članovi šire porodice. coffee-table. car 6. 31 . označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. the Prisvojni pridjevi.boje predmeta odgovora na pitanja koja postavlja nastavnik ili . grandmother. npr. their Upitni pridjevi. your.Upitne. park. garden. redanjem predmete ilustracija po određenom redoslijedu. loo/ lavatory.trenutne koja čuju sa kasetofona.prisvojni genitiv (John’s.vlastite. život u gradu i na selu.: ponavljanjem riječi. usebi ili naglas. izvršavanjem uputa i naređenja. kitchen. my. bookcase. tražeći određenu informaciju ili detalje i reagovati: locirati ljude i 1) neverbalno.ljude i predmete ili koje su čuli sa kasetofona. npr: crtanjem.Pokazne. izvršavanjem uputa i druge naređenja. friend. curtain • Okolina. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.Nastavni plan i program za šesti razred. 2) verbalno.ograničen broj raspoloženja i stanja b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. bus station. opće . her. that. • Prostorije u kući i namještaj. npr. itd. mother.Determinatori: Članovi. what Pridjevi: . our. dom Moja okolina Škola Svakodnevni život • Osnov na škola • • 1. ispunjavanjem tabela ili aktivnosti dopunjavanjem rečenica itd. grandfather. yard street. who. hall. (nešto prošireniji vokabular) npr. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom.

get up. scared. ispunjavanjem križaljki.Present Continuous (potvrdna.davati uputstva i naredbe . plate. glasses). PRODUKCIJA: a) GOVOR: reći koliko je sati Učenici će: .Modalni glagol can (potvrdna.ubacivati.ideju posjedovanja b) PISANJE: Učenici će: . knife. lake. povezivanjem riječi u stupcima A i B (npr.sposobnost/nesp osobnost da nešto urade (I can … I can’t .ispunjavati tabele. sad. npr. redati riječi u smisaone rečenice . recitovati. in the bathroom (npr.izraziti: . itd. river. hill. hungry. pjevati i igrati jezične igre - nabrojati dane u sedmici . ispunjavanjem tabela. pupils’ things.Opisni. moliti . da se dobiju kolokacije). cinema. npr. • Škola. rutinske aktivnosti. there • Svakodnevni život. cup.Present Simple (potvrdna. itd. negativna. theatre. village.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom . bridge. fine. school furniture. in the kitchen (npr. school subjects. school mates.prepisivati kratke tekstove . upitna forma) Prilozi za: . tableware: spoon. good.Mjesto. npr.. : kratkim odgovorima na pitanja.zapisivati po diktatu . here. happy. posters. podvlačiti. toothpaste.igrati uloge. thirsty park.Pomoćni glagol be . nice. sleep. križaljke Glagoli: . negativna. npr. negativna. post office. bad. main parts of the face/body – nešto 32 . tired. upitna forma) . osnovni pridjevi.zahtijevati. fork.odgovarati na pitanja . wash (npr.svakodnevnim aktivnostima i radnjama - brojati ljude i predmete (How many … are there?) 2) verbalno. toothbrush). sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. upitna forma) . wood. trees. what(color) . dovršavanjem rečenica.

npr. phone-box Kolokacije. negativnoj. in. . npr. at. itd. today. upitnoj i zapovjednoj rečenici . sports.There is a …There are two … prošireniji vokabular). hungrythirsty. at . ing Antonime. clean. itd. npr. now. cupboard. Osim što će stalno proširivati vokabular. clean . u vezi sa datim temama i gramatikom. bus. učenici će učiti da koriste: Afikse.Vrijeme. job. Prijedlozi za: . busstop. car.sad. work. miss the bus. –s. happy. in.Vrijeme. wardrobe. make noise. shop-window. 33 . npr.Red riječi (osnovni red riječi u potvrdnoj. itd.dirty Složenice. u vezi sa datim temama. learn. turn on/off the radio/ the television. on. have breakfast/lunch /dinner.dovršavati rečenice itd.(John’s book. npr. after Rečenice: . u vezi sa datim temama.Mjesto. npr. npr. u vezi sa datim temama. my house) . walk.

Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Moja okolina. Maternji jezik. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Likovna kultura.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. pravopisa. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Matematika. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. kao npr. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Geografija. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Muzička kultura. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. u početnoj fazi učenja pogotovo. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. te gramatike predviđene za ovaj razred. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. 34 . Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike.

rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. 35 .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. .Učenici će: . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.upoznavati različite kulture i tradicije.

Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva.NJEMAČKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. Povremeno mu može zatrebati pomoć. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. vremenska prognoza). • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate 36 . Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. u prodavnici). koji govore o svakodnevnom životu.

Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. grad 7. jednostavan diktat). zemlje. prijevozna sredstva 37 . Znanje o jeziku PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Od ovog razreda pa nadalje učenici počinju svjesno usvajati znanje o jeziku. naučenih izraza.• • Pisanje • • • • riječi. narodi. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. kupovina odjeće 10. druženje 5. TV-emisije 6. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. škola – nastavni predmeti. vrijeme na satu 3. lične podatke. saobraćaj. slobodno vrijeme 4. seosko imanje 8. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. raspored časova 2. jezici 9.

die Tafel. Ich finde die Jacke schön und modern.u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben. . sein. sprechen. die Kuh. . .čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova . das Theater. .negativan i upitni oblik glagola. die Post. er. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch. jednostavne informacije i sl.povezivanjem slike i slušanog teksta. . Er spricht Englisch. : Škola Deutsch.lice jednine i 2. npr. das Schwein Zemlje.govoriti o trenutnoj aktivnosti .popunjavanjem tabela i sl.. npr. Erdkunde. links. . der Supermarkt. Mathe.Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . essen. du.. pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta. npr. .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: 38 .imenovati domaće životinje i opisati ih . die Bücher. Grad: das Kaufhaus. Sie spricht Deutsch.iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) .Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu . . dein. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će .imenovati zgrade u gradu . Tiere. dort.imenovati TV-emisije .davanjem kraćih odgovora.izvinuti se . pravilne glagole te nepravilne glagole fahren.: . jezici: Er ist Engländer.. govoriti o svojim omiljenim predmetima. unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: . das Pferd.razvrstavanjem slika.popunjavanjem praznina u tekstu. das Schaf. rechts Seosko imanje: der Bauernhof. npr: .tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno.. npr: razvrstavanjem slika. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. Sie kommt aus Österreich.: .za izražavanje želje oblik möchte . sehen. Zamjenice: . ihr. das Kino.imenovati evropske zemlje i određeni broj stranih jezika . Kupovina odjeće Die Jacke gefńllt mir.imperativ za 2.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.čitati rečenice i kraće tekstove. lesen…) .prezent glagola können u jednini i množini.Lične zamjenice u jednini (ich.opisati ljude i predmete . sie. lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. :schlafen. .iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.tražiti i nuditi pomoć.Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein.imenovati nastavne predmete.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. .čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) . Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina. Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag. narodi..dopunjavanjem teksta . . pridruživanjem slike tekstu. es) u akuzativu . der Park Wo ist das Kino? Hier.Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje .

igrati uloge.- recitovati. jednostavnim rečenicama opisivati.dopunjavati izostavljene riječi. postavljati jednostavna pitanja. pjevati. . aber. voditi dijaloge prema datoj skici.samostalno napisati kratki tekst (razglednicu. odgovarati na pitanja. oder Saobraćaj. prijevozna sredstva: Wir reisen mit dem Zug. . pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. SMS. . -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu .rekonstruisatii riječi.prepisivati rečenice i kraće tekstove. govoriti o aktivnostima i određenim situacijama Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und.od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. Womit möchtest du reisen? PISANJE Učenici će: . čestitku) 39 .

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će se primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiteta uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj međusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik u kontinuitetu pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).

40

Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina (život u gradu, život na selu, kupovina, saobraćaj, prijevozna sredstva), Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

41

PRVA GODINA UČENJA, VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično– 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Cilj nastave njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva stjecanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da učenika osposobi da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje • • • • • • • • • Očekivani rezultati učenja učenik može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagovati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći određenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reprodukuje napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije

Govor

42

Pisanje

• • • •

Znanje o jeziku

prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika pa nadalje učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 11. pozdravljanje, predstavljanje, utvrđivanje nečijeg identiteta 12. školsko okruženje 13. članovi porodice 14. život učenika za vrijeme nastave i odmora 15. dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba 16. vremenske prilike 17. brojevi do 100 18. kazivanje vremena (puni sat, pola sata) 19. proslava rođendana 20. seosko imanje, životinje 21. odlazak na raspust

43

Funkcije i sposobnosti
Učenici će znati: - pozdravljati se na formalan i neformalan način, - predstaviti sebe i druge, - reći koliko imaju godina i odakle dolaze, - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici, - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba, - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati, - reći kakvo je atmosfersko vrijeme, - brojati do 100, - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati rođendan, - nabrojati domaće životinje, - nabrojati osnovna prijevozna sredstva, - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine
SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno, npr.: - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 3) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona , - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 3) neverbalno, npr: razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno, npr: - davanjem kraćih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: - recitovati, pjevati, - postavljati jednostavna pitanja, - odgovarati na pitanja, - igrati uloge,

Gramatika
Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - Prisvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben, - prezent pravilnih glagola, - prezent glagola können, - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola,

Vokabular
Učenici ce usvajati odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Wiedersehen! vokabular koji se

Tag,

Guten

Morgen,

Auf

Predstavljanje: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank...

Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: - do 100 Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge

Rođendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko imanje: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein

44

- pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE Učenici će: - prepisivati pojedinačne riječi , rečenice i kraće tekstove, - rekonstruirati riječi, - dopunjavati izostavljene riječi, - od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice, -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za rođendansku proslavu)

za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Atmosfersko vrijeme: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviđene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani ¸ za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.

45

U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Interkulturalne vještine Učenici će: . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti.Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Maternji jezik. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Moja okolina. Likovna kultura. Matematika.upoznavati različite kulture i tradicije. . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. Geografija. Muzička kultura. 46 . Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. kao npr. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.

Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. naglasak.1 u govoru i pisanju. kao drugog stranog jezika. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove Čitanje i razumijevanje 47 . odnosno A1. kratke dijaloge o poznatim temama. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. radoznalost i kreativnost. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji.FRANCUSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • prepoznavati slova i napisane riječi.

naglašavati riječi. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku. Pisanje Znanje o jeziku • • 48 .Govor • • • • pravilno artikulirati glasove. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati.

beau. 2) verbalno. izvršavanjem uputstava. gestikuliranjem. l’. la.. itd Glagole .locirati ljude i predmete . • Škola: enseignant. frère. un. père mon. chambe. koji su najčešće u armoire. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. se lever. autobus.dopadanje .. des. table. itd. (triste. mère. Au revoir itd. une.itd.. Zamjenice • Predstavljanje: Je .mère. son.Članove. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. npr.) livre.Upitne. pokazivanjem.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. chaise. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. moje tijelo. • Bliža okolina: rue. crtanjem.reći koliko je sati – puni sati .Prisvojne pridjeve.brojati predmete . npr. raspoloženje. npr. les grand. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća. malheureux.Lične m’appelle …Je suis. se promener. élève. crtanjem.ograničen broj raspoloženja . ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. upotrebi. jardin.). mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . petit. cahier. onih koje označavaju neku aktivnost.ljude i predmete . pravljenjem/oblikovanjem stvari . sretan). prendre l’ glagola. glumljenjem. qui? C’est ….boje predmeta .identifikovati ljude i predmete . davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno.opisati . brojeve itd. povratnih manger glagola i • Moje lice. grand. parc. soeur. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd.pozdravljati .predstaviti sebe ili druge . pravilnih laver. père. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . lit. tužan. arbre. npr. lijepljenjem slika.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. 2) verbalno. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. • Prostorije u kući i ta. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. dormir. ton. se être. ma. Il a les cheveux 49 .Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici.: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. iz crtića). popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. najosnovnije. sale . biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. množina Salut. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. npr.Prezent Svakodnevni život. glumljenjem (npr. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju.izraziti . redanjem slika itd. sa namještaj: cuisine. npr. grand.Opisne pridjeve à manger. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.: gestikuliranjem. .: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. le. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd.

Bon – mauvais.sur. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. devant.à. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. Sale à manger. de (u osnovnim značenjima) 50 . là. Prendre un bain. redati riječi po određenom redoslijedu. –s Antonime. • noirs. blonds. npr.Imperativ Priloge za mjesto. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. npr. u vezi sa datim temama i gramatikom. jednostavan tekst prema tekstu modelu. ici. avec. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. učiti pisati pomoću igara na CD-u. • Raspoloženja: heureux. mjeseci. grand – petitl Složenice. dans. jaune. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. ubacivati. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. u vezi sa datim temama. u vezi sa datim temama. il fait froid. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. pjevati i igrati jezične igre. podvlačiti. sac à dos. blanc itd. igrati uloge. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . bruns. npr.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. razglednicu SMS poruku) .učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. itd Kolokacije. davati uputstva i naredbe . npr. pisati kraki. De quelle couleur est…? rouge. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. recitovati. u vezi sa datim temama. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. zamjenjivati inicijale punim riječima.

ples) . Ovo može podrazumijevati npr.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. slikanje. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje.kroz crtanje. ples. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. npr: . Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr.Matematika. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . npr. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i širiti svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. u početnoj fazi učenja pogotovo. te gramatike predviđene za ovaj razred. 51 . Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) . Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. pravopisa. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. moja okolina. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirani za isti. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva.

razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik .Učenje kako učiti Učenici će da: . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 52 . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi). njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata.

poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. A 1. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. naglasak. kratke dijaloge o poznatim temama. naglašavati riječi. radoznalost i kreativnost. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku.1 u govoru i pisanju. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji.PRVA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • prepoznavati slova i napisane riječi. odnosno A1. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulisati glasove. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. Čitanje i razumijevanje Govor 53 . Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. kao drugog stranog jezika.

crtanjem.izraziti . itd. un. povratnih manger glagola i • Moje lice. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. pravljenjem/oblikovanjem stvari . table. parc. père mon. lijepljenjem slika.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. sretan).ljude i predmete .Lične m’appelle …Je suis.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. npr. père. lit. sa namještaj: cuisine. jardin. množina Salut.identificirati ljude i predmete . bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. npr.boje predmeta . son. une. se être. redanjem slika itd. pokazivanjem. crtanjem.opisati . zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd.: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. • Prostorije u kući i ta. Zamjenice • Predstavljanje: Je . cahier. onih koje označavaju neku aktivnost. malheureux. l’. npr. • Bliža okolina: rue.mère. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior.: gestikuliranjem. 2) verbalno. itd Glagole . glumljenjem (npr. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . le.locirati ljude i predmete . biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. koji su najčešće u armoire. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller.brojati predmete . gestikuliranjem. grand. soeur. upotrebi. glumljenjem.dopadanje . qui? C’est …. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. beau.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. la.pozdravljati . 2) verbalno. élève. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. npr.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. ton. se promener..predstaviti sebe ili druge . povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . .itd. les grand.Prezent Svakodnevni život. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd.).Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6.. tužan. prendre l’ glagola. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. npr.reći koliko je sati – puni sati . des. sale . (triste.) livre. izvršavanjem uputstava. chambe. se lever. mère. raspoloženje.Upitne. frère. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. • Škola: enseignant.. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. npr. najosnovnije. ma. dormir. moje tijelo. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. autobus. petit. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. Au revoir itd. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. iz crtića). razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća.ograničen broj raspoloženja .Opisne pridjeve à manger. arbre. brojeve itd.Prisvojne pridjeve.Članove. chaise. grand. Il a les cheveux 54 . pravilnih laver.

tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. • Raspoloženja: heureux. podvlačiti. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. Bon – mauvais. u vezi sa datim temama. u vezi sa datim temama i gramatikom. noirs. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. jednostavan tekst prema tekstu modelu. razglednicu SMS poruku) . pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. Sale à manger. avec.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. npr. devant. blonds. grand – petitl Složenice. dans. il fait froid. bruns. sac à dos. npr. igrati uloge. là. redati riječi po određenom redoslijedu. Prendre un bain. pjevati i igrati jezične igre. recitovati. –s Antonime. u vezi sa datim temama. zamjenjivati inicijale punim riječima. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. ici. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon.à. pisati kratki. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. npr. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . de (u osnovnim značenjima) 55 . npr. ubacivati. u vezi sa datim temama. blanc itd. učiti pisati pomoću igara na CD-u. davati uputstva i naredbe . jaune.sur. itd Kolokacije. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. De quelle couleur est…? rouge. mjeseci.Imperativ Priloge za mjesto.

npr. ples. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. moja okolina. te gramatike predviđene za ovaj razred. u početnoj fazi učenja pogotovo. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. . mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. slikanje. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. pravopisa. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika.matematika. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. npr: .upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene.kroz crtanje. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Ovo može podrazumijevati npr. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. 56 . Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. ples) .upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. . Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) .

ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. . . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. . Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori.Učenje kako učiti Učenici će da: . Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni tekstovi).razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. 57 .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik.

a u okviru nastave stranih jezika. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Pored toga. humanizmu i internacionalizmu. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. duhu tolerancije. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.ARAPSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ARAPSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. kosmopolitizmu. toleranciji. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uslovljen višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. kao i sjevernom Afrikom. 58 . neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom.

razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. a ne o jeziku .čitanje riječi. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. fonetskim i gramatičkim minimumom. NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA .čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica razvijanje razumijevanja i logičkog .Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) kreativnosti . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). ovladavanje osnovnim leksičkim. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenju jezika .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja 59 .sloboda i samostalnost u govoru razvijanje radoznalosti i .VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika.

lične i pokazne zamjenice. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. pisanje određenog člana. 60 . predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. tanwin. nastavci gramatičkog ženskog roda. pisanje tanwina u akuzativu. i provjeriti da li su usvojeni: sukun. tašdid. ponoviti osnovne fraze.- - pamćenja razvijanje temeljitosti.

genitivne veze.: .Brojevi do 100 .Pravilna množina .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.Perfekat . prepoznavanje.Imenovati članove svoje uže porodice. kuću.Izražavanje glagola “imati” .Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) .Predstaviti sebe i druge . -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 61 .Kupovina (voće.pjevati. 2) verbalno.Komparacija pridjeva .Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi. .izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati 1) neverbalno. npr. npr.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme . njihova zanimanja i interesovanja . crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .Pridjevi . . povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Lične zamjenice (množina) .Pravi prijedlozi . imitiranjem .Porodica i članovi porodice (zanimanja) .Izražavanje vremena (puni sati) . GOVOR: Učenici će: .Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle .Direktni objekat (akuzativ) .ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.Genitiv poslije prijedloga .Brojati od 1 do 100 . npr: . .Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno. brojevi) .Nabrojati dane u sedmici .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. .Dvojina .Opisati slobodne aktivnosti (sportske.Nivo VI razred Osnovna škola 4. ponavljanje. lice množine) . povrće. .Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati . 2) verbalno.Opisati (grad. npr: .: .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn. pjesmice. . . -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju.Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1. sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: .) .Aktivnosti u nastavi .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre.gestikuliranjem.bojenjem navedenih predmeta / osoba .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.Opisati školu.Genitivna veza . Gramatika . kulturne i dr.

imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen..recitovati kraće pjesmice. 62 .itd.samostalno konstruisanje sintagmi.nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. .glumiti.takmičenje u pisanju brojeva itd. .popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? ..rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune). . . PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .

Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. značaj međusobnog razumijevanja. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Nastava stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. poštovanja različitosti. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. saradnje. SMS). oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će 63 . udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. postavljanje pretpostavki. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika. kulture dijaloga. U radu na tekstu podjednako će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. tolerancije. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja se mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. uvažavanja. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. govora i pisanja. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. razglednicu. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.

Moja okolina (život u gradu. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. Muzička kultura. narodi. 64 . saobraćaj.nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Maternji jezik. kao npr. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Likovna kultura. Geografija (zemlje. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. prijevozna sredstva). Interkulturalne vještine Učenici će: . Matematika (brojevi). jezici). Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način. život na selu.upoznavati različite kulture i tradicije. kupovina. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. .

gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. kao i sjevernom Afrikom. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Pored toga. humanizamu i internacionalizmu. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. duhu tolerancije.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. a u okviru nastave stranih jezika. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. ovladavanje osnovnim leksičkim. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. fonetskim i gramatičkim minimumom. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. 65 . više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. toleranciji. kosmopolitizmu.

postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica 66 . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno .učenje jezika.čitanje jednostavnih rečenica kreativnosti .VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično/ 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja .razvijanje pozitivnog stava prema . predanosti i preciznosti u učenju jezika . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika .razvijanje razumijevanja i logičkog . vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) . a ne o jeziku .razvijanje samostalnosti u govoru . NIVO: PRVA GODINA UČENJA .- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.sloboda i samostalnost u govoru učenju jezika .razvijanje radoznalosti i .razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku . razvijanje samostalnosti i kreativnosti.čitanje riječi.razvijanje temeljitosti.kratki usmeni i pismeni odgovori pamćenja .putem igara.

tašdid. vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. uz učenje osnovnih fraza. usvojiti: osnovne oblike slova. 67 .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i početnu fazu učenja arapskog jezika. sukun. kratke i duge vokale. tanwin. varijante pisanja slova. Neophodno je. Koristiti jezička znanja koje su učenici stekli tokom učenja BHS-jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi učenike da sami dolaze do određenih zaključaka.

Porodica i prijatelji . 'ila. 'anti.Nabrojati dane u sedmici . npr.: . .Nivo VI razred Osnovna škola 1.Imenovati članove svoje uže porodice .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. `ala) Upitna riječ “'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Učenici će: Učiti samo osnovni vokabular.Reći koliko je sati (puni sat) .Brojati od 1 do 10 . pjesmice. . 'anta. prepoznavanje. i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme . imitiranjem .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.Škola .Predstaviti sebe i druge .Pozdravljanje na formalan i neformalan način .ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona .podvlačenjem pojedinih riječi.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. min.Pozdravljanje i upoznavanje .podvlačenjem riječi koje su učenici čuli 2) verbalno. .dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . Kroz dijalog (igre. 2) verbalno.povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli. ma) Pokazne zamjenice (hara. harihi) Vokativna partikula “ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am. 68 .Svakodnevni život . npr. koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica.: . ponavljanje. npr: . hiya. Gramatika Lične zamjenice ('ana.gestikuliranjem.Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. . la) Upitne partikule (hal. npr: .Kuća . .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. huwa. 'a) Prijedlozi (fi.Odjevni predmeti Funkcije i vještine Učenici će znati: .Bliža okolina . nahnu) Upitne zamjenice (man.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .

..glumiti.rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili. .recitovati kraće pjesmice.itd.pjevati.popunjavanja slova (npr: Gdje su nestala slova? nastavnik ispisuje riječi na tablu. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . . 69 .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.GOVOR: Učenici će: . . izostavljajući određena slova koje učenici treba da popune) .takmičenje u pisanju brojeva itd. .

njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. pravopisa. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Geografija. u početnoj fazi učenja pogotovo. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). 70 . Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Moja okolina.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenje i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. te gramatike predviđene za ovaj razred. Maternji jezik. Muzička kultura. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Matematika. Likovna kultura. kao npr. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine.

rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.upoznavati različite kulture i tradicije.Interkulturalne vještine Učenici će: . 71 .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.

MATEMATIKA 72 .

-usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima. kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva. uspoređivanja. oduzimati i množiti uglove. -prepoznati. -usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+. -računanje aritmetičke sredine dva ili više brojeva. -grafički sabirati. •. -.procjeniti i provjeriti tačnost rezultata. -računanja postotka. -rješavat će jednostavnije jednadžbe i nejednadžbe u Q+. kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom. -računati pomoću džepnog računala. odnosno funkciju . -usvajanje znanja o višecifrenim brojevima. oduzimati. 140 sati godišnje OČEKIVANI REZULTATI Učenik će znati: -matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova. -o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom «na jednom mjestu». -poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine. -naučit će izračunavati postotak od zadanog broja. -znat će računski sabirati. razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi. njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu.MATEMATIKA VI RAZRED 4 sata sedmično PODRUČJA CILJEVI Znanje Sticanje znanja: -poznavanje i upotrebu matematičkih simbola -usvajanje pojma skupa. -upotreba brojeva u različitim kontekstima. mjerenje uglomjerom. sabiranje i oduzimanja uglova. razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole -prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa No. -usvajanje pojma relacije i funkcije. u drugim predmetima i svakodnevnom životu. -računanje pomoću džepnog računala. razlike i direktnog produkta skupova. 73 . presjeka. -prepoznati relaciju. -obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+. . unije. -prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke). -računanja s mjernim brojevima za kutove (+. -usvajanje različitih uglova. -nacrtati zadani ugao. -modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uslovima. -o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza. množiti i dijeliti uglove. jedinica za mjerenje uglova. -sa sigurnošću obavljati računanja u skupu No rješavati matematičke izraze. :). -grafičkog prenošenja.

-samopuzdanja i samoaktualizacije. -raditi po određenom planu. Vrijednosti i stavovi Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: -razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih. -uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Učenik će: -pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće. -pozitivnim crtama osobnosti. paralelnih i okomitih pravaca. posebno kolektivnog (timskog) rada. kao i uspjehu drugih. -o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -prepoznavanja obrasca. . -matematičkim jezikom moći izražavati opće ideje. -koristiti pomagala za crtanje uglova. -poboljšati ličnu «listu» motiva . selektiranja i korištenja informacija Učenik će moći: -promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati. -različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja. -slijeđenja niza uputa. -vizualizacije i vizuelnog grupiranja. -naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih. -matematičkog jezika. -induktivnog i analognog zaključivanja.. -ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja. -induktivnog mišljenja. -rada. -pripremati se za određeno napredovanje. -važnosti radovanja osobnom uspjehu. -učenik će naučiti prepoznavati unutrašnje vlastito razmišljanje i vlastito prosudjivanje.. spremnosti da se pomogne drugim). -prikupljanja. -prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu 74 . -nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke. -procjenjivanja. emocija i doživljaja -pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti. -prostornog organiziranja i orijentiranja.Sposobnosti i vještine Razvijanje sposobnosti i vještina: -poređenja -nizanja.

obilježavanje). Susjedni i usporedni. Relacije. Funkcije (preslikavanja).Djeljivost brojeva 5.Skupovi. TEMA .Prirodni brojevi 4. oštri.TEMA. 2. krug.Programski sadržaj: 1. ugao (kut) 3. Prava i kružnica. TEMA – Razlomci 1. kružnica i krug. minuta.Kružnica. Uspoređivanje uglova. tupi.TEMA. pravi. 75 . Središnji ugao. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. Presjek. Konveksni i nekonveksni uglovi. Vrste uglova: puni. Komplementni i suplementni uglovi.Skupovi. Ugao ( elementi. nula. relacije i preslikavanja 2. Direktni produkt skupova. mnogougao (mnogokut). ugao (kut) Tematske jedinice Izlomljena linija. Prenošenje uglova. krug. kružni luk i tetiva. Računske operacije s mjernim brojevima za uglove. unija i razlika skupova. TEMA – Kružnica. uglomjer.ugao. TEMA . opruženi. sekunda). relacije i preslikavanja Tematske jedinice Skupovi. TEMA . Mjerenje uglova (jedinice: stepen. Dvije kružnice. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova.

Proširivanje i skraćivanje razlomaka. 5. TEMA.4. Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima. Zajednički djelitelji brojeva. 4.Djeljivost u N0 Tematske jedinice Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r). distributivnost. Djeljivost zbira. Decimalni i postotni zapis razlomka. Sabiranje. faktori i sadržaoci prirodnog broja. postotak. Djeljivost u skupu N0.TEMA.3. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0.25. Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore. asocijativnost. razlike i proizvoda prirodnih brojeva.Razlomci Tematske jedinice Pojam razlomka b/a ( a. Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza). Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2. Izrazi s promjenljivim. b e N). Prosti i složeni brojevi. oduzimanje. Svojstva računskih operacija: komutativnost.3. Najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva. Brojnik i nazivnik.9.Prirodni brojevi Tematske jedinice Skup N i N0. Razmjera (omjer).TEMA. 76 . Razlomci veći i manji od 1. Uspoređivanje razlomaka.

Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. unija i razlika skupova. Učenici trebaju usvojiti: skup i element skupa kao osnovni pojam. STAVOVI. Brojevni izrazi sa zagradama. Nastavnik će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu učenika. sposobnosti kao i preciznost u uvježbavati oko da pravilno procjenjuje mjerenju. nova svojstva. Koristiti udžbenik . i logički ih povezivati. KRUŽNICA. zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu. Poticati će učenika na rad. Funkcija. motoričke preglednost. prvu i drugu koordinatu uređenog para. Uređeni par. Tekstualni zadaci. Trebaju definisati relaciju. UGAO (KUT) Izlomljena linija.Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva. Trebaju znati nacrtati zadane tačke na koordinatnom pravcu i u koordinatnom 77 . jednakost uređenih parova. Brojna vrijednost izraza. Izrazi s promjenljivim. PONAŠANJA Učenik treba radeći s Razvijanje osjećaja za percepciju priborom za prostora. Treba osjećaja za urednost promatrati i otkrivati pri crtanju. Razvijanje slike koje crta. za posmatranje Učenik se treba raznih uglova i osposobiti za SPOSOBNOSTI AKTIVNOSTI UČENIKA Učenik treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. odnosno funkciju. Direktni produkt skupova. Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici). AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Nastavnik će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da učenici usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate određene zakonitosti. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA ŠESTI RAZRED (devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE VRIJEDNOSTI. Aritmetička sredina danih brojeva. Zahtijevat će od SKUPOVI. KRUG. Presjek. Razvijanje odgovornosti za Treba razviti osjećaj samostalno obavljanje zadataka. za geometriju razvijati urednost. Relacija. RELACIJE I PRESLIKAVANJA Skupovi.

Stepen (stupanj) povezati sa stepenima iz geografije. za procjenjivanje rezultata i za pomoć ostalim učenicima. Jedinice za mjerenje uglova. njihovih veličina. središnji ugao. a osnovne pojmove «razumjeti». uspoređivanje. mjerenje. ravnina. oduzimanje uglova. Učenik treba naučiti definirati pojmove koji ga okružuju. Jedinice za mjerenje uglova: stepen. izlomljena linija. i sekunda. a koji su i izvedeni pojmovi (dužina. Učenici trebaju znati koji su osnovni pojmovi u geometriji (tačka. sistemu u ravni. krug. Uspoređivanje uglova. Razvijanje zapažanja i izvođenje zaključaka. Učenik treba usvojiti crtanje. Prava i kružnica. Uočavati sličnosti između algebarskih i geometrijskih zadataka. minute. samostalan rad s geometrijskim priborom. Učenik treba usvojiti i razviti matematički jezik. učenika da uredno rade i da ravnomjerno raspoređuju crteže na listu papira. kao i množenje uglova prirodnim brojem. Vrste uglova.. Mjerenje uglova Računske operacije sa mjernim brojevima za uglove Suplementarni. prava. kružnica.. prostor. skup). Ugao. kružnica (kružna crta) i krug. komplementarni uglovi. Poticat će učenike na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja. sabiranje. Prenošenje uglova. Kod učenika treba potaknuti rad po planu. radi povezivanja gradiva i lakšeg usvajanja..). Središnji ugao. mnogougao. 78 .mnogougao. Insistirati će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova.

Insistirati na skraćenom dijeljenju i množenju. Prati izlaganje nastavnika. Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke. Razvijati misaonost i logičnost kroz rješavanje različitih zadataka. kao i koje zagrade će prije računati. Sabiranje (zbrajanje) . Vježbati zadatke s više računskih operacije i zagrada. distributivnost. oduzimanje. da učenici uvježbaju red računskih operacija i oslobađanja od zagrada. Koristi različite metode i strategiju praćenja postignuća i sposobnosti učenika. Sudjeluje u stvaranju obrazovnih situacija.PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0. Svjesno preuzimanje odgovornosti za urađeno. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. Učenici trebaju znati koristiti svojstva računskih operacija. 79 . Prati izlaganja nastavnika. Razvijanje i jačanje samopouzdanja u vlastitu sposobnost učenja i zaključivanja. Razumijevanje prirodnosti i prirodne logičnosti u radu sa prirodnim brojevima. sredstava i modela. asocijativnost. sa i bez zadanih vrijednosti općeg broja. Učenik treba samostalno odlučivati koju operaciju će prije rješavati. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualno . grupnom i frontalnom radu. Učenici trebaju savladati sve računske operacije. Uči kod kuće i radi domaće zadaće. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik. Koristi udžbenik i literaturu. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Uvježbavati rješavanje zadataka s općim brojevima. Pridruživanje brojeva po danom pravilu (brojna vrijednost izraza). gdje se trebaju koristiti olakšice. kao i volja za rad i za iskazivanje pozitivnih rezultata rada. Izrazi s promjenljivim. Aktivno sudjeluje u svim oblicima nastavnog rada. Pozitivan odnos prema radu. Svojstva računskih operacija: komutativnost. Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu.

. 6... Razvijati maštovitost i sposobnost percepcije bitnog od nebitnog. kao i najveći zajednički djelitelj.. razlike i proizvoda. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Vještina odabira inovacija. Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. klasificiranja. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. 10.DJELJIVOST U N0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira. 4. složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Učenici trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2. Potiče učenike da pitaju i da traže odgovore.. Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja. Nastavnik postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. kako bi saznao da li su svi učenici razumjeli postavljene zadatke.. 3. Razumijevanje materije i problema. 4. 15. 80 . kao i relativno proste brojeve. 5. 15. Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje. 5. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika. kod kuće ili u školi. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. 3. Djeljivost sa 2. 9. Učenici trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac.. uspoređivanja. 6. razvrstavanja. 10. 9. Prosti.

polovi i dijeli. Geometer's Sketchpad. x-a<b. Preko mjernih brojeva: površine. . (x-a)+b=c. -Uspoređivanje razlomaka sa jednakim nazivnikom. polovine. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika.RAZLOMCI -Pojam razlomka -Uspoređivanje razlomaka jednakih nazivnika. -Sabiranje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. Individualno prilazi učenicima kod rješavanja složenijih zadataka. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Konvergentna i divergentna produkcija ideja.) -Množenje razlomaka.. -sabiranje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika -Proširivanje i skraćivanje razlomaka. Geogebra . Crta i reže. x+a>b. srednjeg i visokog nivoa. Razmjeru rješava kao jednakost dvaju Vizuelno raščlanjivanje i grupiranje. Usvaja algoritme zbrajanja. a-x>b. Rješava različite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. kao i 81 . Crtežima prikazuje zadane brojeve i čita nacrtane dijelove kako bi zapamtio zapis. (Origami japanska tehnika savijanja papira. Usklađuje zadatke i probleme spram mogućnosti učenika. Cijelo i razlomljeno. Odmjerava znanja: dovoljnog. Induktivno mišljenje. Izrađuje didaktički materijal. Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opšte odnose izmedju dijela nečega i kolektiviteta ( cjeline) Prati aktivno rad na satu i pri tome usvaja nova znanja. trećine. x-a>b. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. duljine. a-x<b. -Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( x+a=b. -Dijeljenje razlomka razlomkom. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. a-x=b. Primjenjuje modele interaktivne nastave..) -Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( a+x<b. preklapa i mjeri. množenja i dijeljenja razlomaka. (x+a)b=c. Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). x-a=b. Procjenjivanje. vremena. Računa postotak. i odgovarajućih zadataka određuje razlomke izražene manjim odgovarajućim jedinicama. kao i zapis istih. jednakih i različitih razlomaka. Učenik usvaja pojam cijelog.programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa između cijelog i njegovih dijelova.

-Uspoređivanje razlomaka -Zbrajanje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. ax-b=c. -Dijeljenje razlomka razlomkom. Zadatke osmišljava tako da učenike potiče na razmišljanje. 82 . -Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b. a:x=b. -Postotak. ax+b=c. x:a=b. -Razmjera i njena primjena. -Množenje razlomaka. razlomaka (primjena na nastavi geografije.) -Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka. između samih dijelova cijelog). izračunavanje udaljenosti na karti).

presjek i razliku skupova. do određenog stepena formalizuje. 2. minuta.TEMA. uglomjer. -Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1. -. krug.. •. kao osnovnih pojmova. -Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke. . Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije. ( po mogućnosti koristiti namjenske računarske software ( npr. U ovom programu učenik ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. kao i za koordinatni sistem u ravnini. polupravac.. -Navesti učenike da sami prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini. Međutim. presjeka. -Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima.Kružnica. jedinice za mjerenje uglova.Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. razlike kao i produkte skupova.Ova su znanja bila na intuitivno konkretnoj razini (kružnica je bila granica kruga). formalizaciji ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. sekunda): +. -Dijagramom uvesti produkt skupova. koji su učenici ranije poimali više intuitivno. 83 . -Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije ) -Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen.Skupovi. relacije i preslikavanja Skup.Učenici sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka. zaključujući da su te udaljenosti jednake. u ovoj se temi.Uvođenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruisanje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. -S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova. -Odnose između geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju. pomoću različitih primjera iz učenikovog svakodnevnog okruženja. -Navesti učenike da naučene geometrijske likove (pravac. izlomljena linija. : .TEMA.) dožive kao skupove točaka. dužina. ugao Već ranije učenik je upoznao oblike kruga i kružnice.

-Uvježbati zadatke sa zagradama.Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2. pomoću prstiju lijeve i desne ruke. -Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti. -Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. -Tvrdnje o djeljivosti učenici trebaju naučiti kroz različite «plastične» primjere.Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme. množenje prirodnih brojeva kojima je zbroj posljednih brojeva 10. -Uvježbati grupisanje jednakih faktora u zagradu. Međutim. 84 . izračunavanje i oslobađanje zagrada. Ovdje prevashodno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu.5. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti pa i definisati.TEMA.TEMA.Djeljivost brojeva Kroz niz primjera učenik treba da količnik “a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r . -Uvježbati svojstva računskih operacija. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve. odnosno sa jednakošću a = b q. postaviti kao ponavljanje. u najvećem dijelu. -Učenicima pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. proširivanje i produbljivanje znanja koja je učenik usvojio ranije. osobito distribuciju množenja prema zbrajanju i oduzimanju. 4.3.…) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem. do 10.Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba. -Ponoviti sve računske operacije sa brojevima. u toku ponavljanja treba podići nivo učeničkog znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju.

zatim razlomak i prividni razlomak. makaze i ljepilo. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu.Razlomci -U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. -Na internetu pronaći web stranice s urađenim materijalima. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu.. vezanim za uvođenje razlomaka. TEMA. -Kod množenja. isijecati polovine. trećine. -Uvježbati sve četiri računske operacije. lijepiti i razgovarati o razlomcima. itd. i pri tome radu naglašavati da se počinje savijati papir od cijelog. -Uvesti decimalne razlomke. prema polovinama.. kao razlomka s nazivnikom 100. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. razlomak prvo množiti prirodnim brojem. 85 . -Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj.. -Uvesti pojam postotka. a tek onda razlomak s razlomkom. dobar je također i računarski program Geogebra. -Za korištenje u neposrednom radu na satu. -Učenici mogu donijeti i kolaž papir. četvrtinama. -Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj. pa zadane likove lijepiti cijele.5. odnosno nejednačinu. -S učenicima raditi od papira figurice.

BIOLOGIJA 86 .

odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka . vještina i sposobnosti o građi i funkciji biljnog organizma .učenici znaju da klasificiraju biljke i da razumiju razvoj od nižih ka višim . oslobađanje oksigena . problemom izučavanja .učenici prave herbar i određuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka .posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića . njenim predmetom.multidisciplinarni pristup .pojam haploidnog i diploidnog broja hromosoma .uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija .shvatiti ulogu nauke za razumjevanje svijeta u 87 .znati da povežu građu i funkciju biljnog organa u procesu fotosinteze.značaj fotosinteze i transpiracije .pružanje osnovnih znanja . diobu ćelije.učenici se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije .BIOLOGIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI .upoznavanje učenika sa pojmom biologije.upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta .sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije -naučiti razliku između biljne i životinjske ćelije -koristiti prethodna iskustva učenika i ostvariti korelaciju sa gradivom drugih nastavnih predmeta .shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za građu i funkciju biljnih organa .razumjeti građu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu.fotosintezu i transpiraciju i da povežu građu i funkciju biljnih organa .shvatiti filogeniju biljnog svijeta.razumjeti fiziološke procese u biljkama fotosintezu i transpiraciju .učenike upoznati sa osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom .vraćanje vode u atmosferu kroz stome u vidu vodene pare .da pomoću praktičnog rada učenici shvate fiziološke procese. OBRAZOVNI OČEKIVANJA .

BIOLOGIJA NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja. modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima . zrak. klijanje sjemenke : uslovi klijanja .razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti . Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom 2.osnovna jedinica građe organizma.formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta . Jednoćelijski i višećelijski organizam. Biljna stanica : ćelija .razvijati kritičko mišljenje i kreativnost . Tkivo: građa i funkcija. razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja. kojem žive .shvatiti značaj biljaka za prirodu . toplota. . voda.Ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije . 1 SJEMENKA: građa sjemenke dvosupnica-dikotila i jednosupnica – monokotila. značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića 2. organizam.poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe.podjelu i značaj . životinje i čovjeka. prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu.istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvođača hrane i kiseonika na Zemlji. Dioba ćelije.1. CITOLOGIJA 2. 1. organ. 2. prema drugima. posmatranju. klijavost. PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. Uvod 1. 3 GRAĐA I FUNKCIJA BILJAKA 3.da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog fonda -Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima. 88 .

Karakteristike građe.Građa i funkcija cvijeta i cvasti 3. Vegetativno razmnožavanje korijenom. ALGE:Građa. Plod i sjemenka.. 4. LIST Spoljašnja i unutrašnja građa. i zeljasto stablo. PAPRATNJAČE:Građa. značaj i podjela. Pojam biosistematika.7. razmnožavanje i razviće. 89 .5. BIOSISTEMATIKA BILJAKA 4. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije. CVIJET – CVAT. Izumrle papratnjače. 3.2 VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA. medicinski i ekonomski značaj virusa. OPRAŠIVANJE I OPLODNJA. klasa. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom. značaj. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina.6. razmnožavanje. Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. podjela.3. razmnožavanje i razviće. STABLAŠICE 4. raznovrsnost plodova i sjemenki 4. rod.EUKARIOTI 4. KORIJEN: Građa i funkcija korijena.4 Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAĐE 4. IZDANAK Nadzemni i podzemni izdanak Stablo:građa i funkcija stabla.8 SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike. GLJIVE I LIŠAJEVI: Građa. Razmnožavanje. preobražaj . Građa.4.Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. podjela i porijeklo.3. Karl Line.Posmatranje algi mikroskopom 4. podjela i značaj. 3. Vegetativno razmnožavanje listom. rasprostranjenost. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI 4. Golosjemenjače. viroze. Laboratorijska vježba : Mikroskopiranje unutrašnje građe lista. porodica. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO. podjela i značaj.6. Difuzija .Drvenasto . osmoza.4.7. Prelaz na kopno. MAHOVINE: Građa.3 BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. razmnožavanje. 3. odjeljak i carstvo. Funkcija lista – fotosinteza i transpiracija. rasprostranjenost.: Karakteristike građe virusa. vrsta. 4. 4.Ogled rastenja korijena. 3.1.5. red. razmnožavanje i razviće. Binarna nomenklatura. podjela i značaj.2. Od bičara do volvoksa. kapilarnost i korijenov Pritisak .

15.14 JEDNOSUPNICE . 4. 4. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike.13. predstavnici i značaj u ishrani.11 PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice. 4. 4. predstavnici. značajne vrste u ishrani.9.12.. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice.PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica. Podjela skrivenosjemenjača na dvosupnice i jednosupnice. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 90 .4. značaj u ishrani. Voćarstvo. 4. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani.10 DVOSUPNICE. 4. Laboratorijska vježba: Određivanje dvosupnica prema ključu. predstavnici.

GEOGRAFIJA 91 .

da geografija daje znanje o prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama. Zemlji kao planeti u Sunčevu sistemu. kosmičkom beskraju. opisivati pojave i procese koje doživljava u bližoj i daljoj okolini. objektu i predmetu proučavanja. Zemlji u Sunčevu sistemu. zvijezde i Mjesec. metodama orijentacije na horizontu. Sunce. proširenim znanjima prirodnih pojava i procesa i načinima njihovih nastanaka. definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije. značaju školske geografije. Kosmosu ili nebu. Suncu i sunčevom sistemu. horizontu i podjeli horizonta. zvijezdama i Galaktici. prirodnoj sredini. Očekivana znanja o: geografiji kao općem obrazovnom predmetu. 92 .GEOGRAFIJA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI PROGRAMSKIH SADRŽAJA POSTAVLJANJI CILJEVI Programski zahtjevi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu. nebeskim tijelima. geografskoj sredini. nebu i nebeskim tijelima. Suncu i njegovom sistemu. prirodnoj i geografskoj sredini. Prividna kretanja Sunca. opisati nebo. Mjesecu i njegovom kretanju. kretanjima nebeskih tijela. osnovna znanja o horizontu. orijentaciji na OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju: opisivati ranije poznate geografske pojmove koje su naučili tokom razrednog obrazovanja iz predmeta Prirode i društva.

o geografskoj mreži. elementima i sadržaju geografskih karta. Podjelu voda na slane i slatke vode. suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći. zemlji i njenim sferama – geosferama. osnovama orijentacije na horizontu. rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje. razmjeri i razmjernicima. stvarnim kretanjem Zemlje. zraku i tlu. građi zemljine kore. smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji. opisati prividno dnevno kretanje Sunca. suštini čitanja geografskih karata. suštini stvarnih kretanja Zemlje. geografskim koordinatama. unutrašnjim procesima i obliku. elementima i sadržajem geografske karte. učionice i makete zavičaja. kružnim tokovima u hidrosferi. rotaciji Zemlje i njenim posljedicama:smjeni dana i noći i računanje vremena. izgled svoje bliže i dalje okoline. oblicima reljefa nastali unutrašnjim i vanjskim silama. kruženju vode u prirodi. revoluciji Zemlje i njenim posljedicama. zemljinoj kori i njenom sastavu. prepoznati osnovne oblike reljefa. osnovama izrade geografske karte. vrstama geografskih karata. načinu umanjenja veličina iz prirode. 93 . razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti. osnove o stijenama u zavičaju. jedinstvo i podjelu Svjetskog okeana. revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje. vodenom omotaču Zemlje. jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana. objasniti pojam protoka (temporalnog) vremena. izradima plana. vodi. suštini prividnih kretanja nebeskih tijela.horizontu. vrstama i načinu korištenja geografskih karata. spoljašnjih procesa i oblika. prividnom kretanju Sunca. orijentaciji na površini Zemlje. unutrašnjim procesima i pojavama. prividnom kretanju Sunca. hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje. o određivnju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje. zemlji i njenim sferama. opisati nastanak i trajanje astronomskih godišnjih doba. rasporedu i odnosima kopna i mora na globusu. prepoznavanju geografskih sadržaja na karti. litosferi. predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama. podjeli kopnenih voda i njihovom značaju. umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir. razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja.

privredi i podjeli privrede. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu. živom svijetu na Zemlji ili biosferi. gradskim i seoskim naseljima. općim društvenogeografskim elementima na Zemlji. urbanizaciji i urbanizovanim regijama. posljedicama negativnih uticaja na zrak. biljaka i životinja. osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju.kopnenim vodama. naseljenosti i naseljima na Zemlji. stanovništvu na Zemlji. tercijarne i sekundarne privrede. globalnim geografskim aspektima životne sredine. osnovne elemente primarne. zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji. najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine. geografskom rasprostranjenju. geografsko poimanje prirodne. osnovnim fizičkim. uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji. geografske i životne sredine. vodu i tlo. privredi i privrednim djelatnostima. 94 . ekumeni i anekumeni. stanovništvu užeg i šireg zavičaja. osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju. pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji. kopnenim vodama na Zemlji. osnovnim ljudskim aktivnostima. akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji. uzrocima geoekološke krize. posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji. suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina.

Nadmorska visina. Orjentacija pomoću Sunca. Zvijezde i sazvježđa. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – oblilaženje Zemlje oko Sunca. Datumska granica. Određivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. Mjesec. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Zemlja u Sunčevom sistemu.Lokalno vrijeme. Posljedice revolucije Zemlje. Kalendar. Zemlja – oblik i veličina. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. zadaci geografije. Relativna visina. Geografske koordinate. Najnovija savremena orijentacija. Toplotni pojasevi na Zemlji. Rotacija Zemlje. Satne zone. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI 95 .NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. predmet. Orijentacija pomoću Sunca i sata. Položaj Zemlje na ekliptici.Posljedice rotacije Zemlje. Planete. Određivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. Mjesečeva kretanja. Pomaračenja Sunca i Mjeseca. Meridijani ili podnevnici. Geografska dužina. Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Zonalno vrijeme. Geografska širina. Paralele ili uporednici. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Smjena dana i noći. Sunce i Sunčev sistem. Ekliptika. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Gelaktike i galaktička jata. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. Nejednako trajanje dana i noći. Godišnja doba. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Sateliti.

Pojam klime. Oblikovanje reljefa vjetrom. 96 . Meteorološko vrijeme. Osnovni elementi geografske karte. Oblikovanje reljefa tekućicama. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. Sastav zemljine kore. Sfera Zemlje – geosfera. Podjela atmosfere. Oblikovanje reljefa ledom. Reljef na kopnu i u podmorju. Razmjera i razmjernik.Globus – model Zemlje. Vrste karata. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja građa Zemlje. ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. Vulkani i vulkanski reljef. Oblikovanje reljefa morskom vodom. Zemljotresi. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. Zagrijavanje kopna. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. Čitanje geografskih karata. Klimatski faktori. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. Tektonski procesi i oblici. Oblaci i magle. Sastav atmosfere.Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. Plan. Vjetar. Značaj atmosfere. Zračni pritisak. vode i t zraka. Izgled površine Zemlje. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Geografska karta. Padavine. Sastav geografskog omotača. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila.

Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva. Močvare i bare. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela. Klime umjerenih pojaseva. Svjetski okean.Uzroci geoekološke krize na Zemlji. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. Privreda i privredne djelatnosti GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji.Klime polarnih oblasti. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. Izvori i vrela. Jezera. Ugroženi elementi životne sredine. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Urbanizacija. Tekućice. Kruženje vode u prirodi. Mora. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere.OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. Biogeografski faktori na Zemlji. Prirodne osobine morske vode. 97 . Značaj Svjetskog okeana. Značaj kopnenih voda. Led na Zemlji. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. Struje u Svjetskom okeanu. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. Morske mijene i morske dobi. Okeani. Porast svjetskog stanovništva. Biogeografske oblasti polarnog pojasa. Talasi u Svjetskom okeanu. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. KOPNENE VODE Podzemne vode.

uglavnom. posljedice Zemljinih kretanja i sl. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. koji uslovljavaju te odnose. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. za učenike ovog uzrasta. kosmogene i antropogene uticaje. slikama. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Zemlju u Kosmosu. koja pobuđuje veliku motivaciju kod učenika. • • • 98 . Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva meterija. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivisati sa crtežima. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. Za realizaciju ovog nastavnog plana i programa potrebna je primjena savremenog udžbenika. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. U ovim temama. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose između prirodne i geografske sredine. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. Pored ove nastavne građe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. grafikonima i primjerima. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. a koje tretira ovaj nastavni program su. a što je predviđeno državnim dokumentom naslova «Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika geografije za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini». kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. Pored toga. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj građi.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. radna sveska i priručnik za nastavnike. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu građu. I druge nastavne teme. tj garniture udžbenika (sveobuhvatni udžbenik) kojeg čini: knjiga (udžbenik) za učenje. nove i dosta uopćene. To se posebno odonsi na raspored stanovništva na Zemlji. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. Nastavna građa je koncipirana za interaktivne.

HISTORIJA 99 .

Uvod u historiju 1. Mogu da uoče razlike u načinu života ljudi starijeg i mlađeg kamenog doba Analiziraju izvore. vremenska razdoblja Učenici znaju kako je živio čovjek starijeg kamenog doba. Život ljudi u najstarijeg doba Mlađe kameno doba 2.2. pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. objasne pojmove arheologija i kultura Mogu da se se orijentišu na lenti (crti) vremena. iznose vlastito mišljenje zaključuju Motiviše učenike potiče ih da samostalno zaključuju. čime se bavio a kako čovjek mlađeg kamenog doba. Vjerovanje ljudi kamenog doba Komuniciraju . šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. na osnovu analize izvora mogu da opišu i prezentiraju. Razlikuju predhistorijsko i historijsko doba. šta je animizam. Učenici znaju kako doznajemo o životu u prošlosti. Predhistorija 2. demonstriraju Rješavaju zadatke na crti vremena 2. Znaju u šta su vjerovali ljudi kamenog doba.2.HISTORIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. komuniciraju Posmatraju ilustracije i samostalno zaključuju 100 . samostalno zaključuju. Rješavaju zadatke (Venov dijagram) Demonstriraju . razlikuju periode Analiziraju izvore (ilustracije ) samostalno zaključuju.1. Prošlost i sadašnjost. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Razumiju kako se razvilo vjerovanje ljudi kamenog doba Učenici slušaju . totemizam Razumiju kako je podijeljena prošlost . potiče učenike da samostalno zaključuju Predaje . Računanje vremena Imaju orijentaciju u vremenu.1. STAVOVI PONAŠANJE Razvijaju interesovanje i pozitivan odnos prema historiji AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. Priprema analizu izvora 1.

izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju. daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti učenika Procjenjuje usvojeno znanje učenika 3.4. Civilizacija stare Mezopotamije Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na Analiziraju izvore. Ljudi metalnog doba Znaju da je čovječanstvo brže napredovalo u dolinama velikih rijeka ( Stari Istok) Razumiju kako je upotreba metala uticala na način života i promjenu odnosa među ljudima.2. pismo i naučna znanja Koje su države nastale na tlu Mezopotamije . demonstrira. demonstriraju na karti. Priprema analizu izvora i potiče učenike da kritički i kreativno razmišljajuu Demonstrira na karti motiviše učenike da uče 2. kritički razmišljaju Učenici na karti pokazuju područja koja su naseljena u prahistoriji Učenici slušaju .2. Pokazuju na karti Prikupljaju izvore za izradu panoa Rezimira prethodna znanja učenika o temi. pojašnjava.3. Područje današnje Bosne i Hercegovine u Prahistoriji Znaju pokazati lokalitete na kojima su pronađeni materijalni dokazi iz različitih razdoblja Predhistorije Učenici razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Analiziraju kartu Demonstriraju 3. mogu da objasne šta je uticalo na razvoj egipatske umjetnosti Uočiti sličnosti i razlike između Egipatske i civilizacija Mezopotamije Usvajanje novih pojmova. prezentira. 3. Vjerovanje i kultura starih Egipćana Znaju u šta su vjerovali Egipćani. iznose vlastiti sud (percepciju) Demonstrira na karti. 101 . Sposobnost analize i sinteze kritičkog mišljenja Izrađuju pano o Egiptu. daju odgovore na postavljene zadatke Drže mini predavanje.Najvažnije vladare i njihova djela . Historijsko Doba 3. postavljaju pitanja.1. Egipat Učenici znaju gdje i kako je nastala Egipatska država Učenici razumiju zašto je Egipat dar Nila Slušaju. Učenici različite informacije smještaju u kontekst Analiziraju kartu i izvore. posmatraju i iznose vlastiti stav. Demonstriraju 3. kako se razvija umjetnost .Sumerske gradove . Analiziraju kartu. opisuju izvore.Pismo. objasniti pojam mnogobošci. Prvu poznatu biblioteku Razumiju kako se razvilo vjerovanje Egipćana i mitologija. zagrobni život kako nastaju prvi gradovi.

. Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta učenici predstavljaju temu (usmeno ili pismeno). daju odgovore na postavljena pitanja Demonstrira.4 Posrednici između Istoka i Zapada Učenici izgrađuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva . Objasniti pojmove Helada i Heleni. osnovu analize.Stara Gračka 4. mogu da objasne kako je nastala mikenska kultura Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Učenici razumiju kako su se razvili polisi.1. Demonstrira na karti.* Učenici mogu da objasne Učenici razvijaju Slušaju. potiče učenike na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. grčka religija i mitologija Učenici znaju šta su polisi. Mogu da objasne kako je razmjena uticala na stvaranje kretske kulture.2. izvore rješavaju pripremljene zadatke 3. priprema predavanje i 102 . da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Analiziraju kartu. Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Učenici znaju koja plemena naseljavaju prostore Grčke. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Razumiju kako su novi uslovi života uticali na život ljudi. kretskog pisma. predaje . Homerski svijet bogova i ljudi 4. Kako je nastalo glasovno pismo Feničana. zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Učenici historijski razmišljanju -informacije o određenom događaju smještaju u slijed (šta se prvo događalo a šta kasnije Učenici mogu da razlikuju historijski stav od mitologije Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrađuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu . drži predavanje i usmjerava aktivnosti učenika. priprema zadatke za učenike. 4. posmatraju . Velika grčka kolonizacija Znaju o čemu govore grčki epovi Ilijada i Odiseja.3. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali između Istoka i Zapada. procjenjuje usvojeno znanje kod učenika 4.Vjerovanje Najvažnije građevine -Književna djela Znaju da je vršena razmjena proizvoda između Istoka i Zapada. na osnovu analize izvora Demonstrira na karti. Grčki polis. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. priprema analizu izvora i zadatke za učenike .

sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. Grčka pod makedonskom vlašću Znaju gdje je nastala Atena . Učenici znaju koje su posljedice Peloponeskog rata.5. usmjerava aktivnosti učenika. kakva je bila kultura stanovanja . značenje pojma Helenizam uzroke i posljedice GrčkoPersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije suosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu.Kako je došlo do Grčkopersijskog rata Učenici znaju kako su se oblačili. stjecali znanja . Pripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je je bio položaj robova. važnije građevine i stilove gradnje . priprema izvore za analizu.6. Grčko. Život i kultura starih Grka 4. priprema izvore za analizu. Učenici razumiju. Atena. zadatke za učenike Potiče interesovanje učenika. kritički i kreativno razmišljaju Imaju izgrađen stav o značaju Helenističke culture. Učenici koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja. Znaju šta je Agora. Potiče interesovanje učenika. pojmove demos i aristokratija.Olimpijske igre 4. njeno uređenje. prošlost i budućnost Učenici razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove iznose vlastiti stav Slušaju . kakvu hranu su jeli. kakav je položaj robova .Perzijski ratovi 4. značajnije umjetnike i naučnike Grčke. usmjerava aktivnosti učenika. analiziraju. Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj savremenog svijeta. mogu da objasne zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. 103 .4. lik i djelo Aleksandra Velikog . Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod učenika.

5. Razumiju i objasne društvene borbe u Rimu.1. konzuli. priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti učenika. senat. 104 .2. Mogu da uoče razlike i sličnosti između najstarijih kultura na Apeninskom poluotoku Mogu da objasne kako je nastao Rim. republika. Procjenjuju usvojeno znanje učenika 5. Učenici identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja. Doba kraljeva Rimska republika Učenici znaju kada i kako je osnovan grad Rim (prema legendi i historijskim činjenicama pojmove: kraljevina. patriciji i plebejci Učenici imaju izgrađen stav o značaju rimske civilizacije . 5. ko su najstariji stanovnici Italije Da uoče i na karti pokažu položaj Apeninskog poluotoka. Stari Rim. Zemlja i stanovništvo Učenici znaju gdje se nalazi Apeninski poluotok i njegove geografske odlike. usmjeravaju aktivnosti učenika prave procjenu usvojenog znanja kod učenika. Demonstriraju na karti. Učenici izgrađuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti.

najznačajnije Rimske careve. . drži mini predavanje . uzroke propasti Rimskog carstva. Učenici analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav. Učenici razumiju i mogu da objasne razvoj Rimskog carstva. kritičko i 105 . Učenici su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. Rimsko carstvo Kršćanstvo. Demonstriraju na karti. Procjenjuje usvojeno znanje učenika na osnovu određenih kriterija. Život i vjerovanje starih Rimljanja Učenici treba da znaju kako je izgledao grad Rim (životni i radni prostor). pripremaju odgovarajuće izvore informacija. uče Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu. Priprema analizu izvora . Učenici su svjesni značaja antičke kulture. Učenici imaju izgrađen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Učenici analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu. 5. usmjeravaju aktivnosti učenika . usmjerava aktivnosti učenika. 5. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi. pojmove: koloni . Kako je podijeljeno carstvo. drže mini predavanje. o najvećem ustanku robova. odgovaraju na postavljena pitanja. učenici imaju stav o tome zašto su važne reforme.prepoznaju i na karti pokazuju prostore koje su Rimljani osvojili Učenici imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH .5. usmjerava aktivnosti učenika. drže mini predavanje . gladijatori. koji su uzroci i sudionici građanskih ratova. Učenici razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju). Prodor Rima na Sredozemno more Učenici treba da znaju kako su Rimljani širili svoju teritoriju. procjenjuju usvojeno znanje učenika. 5. Učenici znaju po čemu su bili poznati braća Grah.6. Potiče učenike na samostalan rad . uzroke slabljenja carstva. Kakav je bio položaj robova u Rimu. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi . 5. Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu.7. pojave kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana . književnost i nauka) pojam Razumiju važnost Rimske kulture .3.5. Mogu da prikažu i dio odgovarajućeg filma. Rimska kultura Učenici znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo. Učenici istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja . Kraj Rimske republike Razumiju i mogu da objasne uzroke društvenih sukoba u Rimu. Pojam građanski rat. Vjerovanje Rimljana. Učenici treba da znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. prezentiraju odgovore. Analiziraju i iznose svoj stav o razlikama između bogatih i siromašnih (kritički razmišljaju).4. Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo. historijski razmišljaju. društvene razlike. Analiziraju historijsku kartu.

fokus u radu pomjeraju sa nastave na učenje. odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti kreativno razmišljanje. pripremaju analizu izvora. Učenjem historije. Izradu ovog Priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika «Georg Eckert». analiziraju izvore. Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju.Antička kultura. korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja učenika nalaze se u «Priručniku za nastavnike historije» . robovlasnici. da uključi njihova interesovanja . Učenici razumiju i mogu da objasne uticaje i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Učenici razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostaci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Slušaju predavanje. historijske spomenike iz ovog perioda. Kada Rimljani pokoravaju Ilire. Detaljnije upute za pripremu analize izvora. 106 . Nastavnik treba da motiviše učenike. Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika. pokaže im značaj onoga što uče. zato je poželjno da nastavnici koriste različite izvore (pisane i vizuelne ). Učenici treba da znaju koja su Ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. kao robovi. faraoni…). demonstriraju na karti. aktivnosti i zadatke. postavljaju pitanja i daju zadaće. Učenici će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej. potiče ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvija empatiju . da kreira atmosferu učenja na času . kompetencije i vještine. Drže mini predavanje . a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. ba . načine postavljanja pitanja. pa je poželjno uključiti i druge izvore ( muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (učenici se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu . postavljen je i na Internet stranici www coe. Antička kultura na prostoru današnje BiH DIDAKTIČKA UPUTSTVA ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja učenici se prvi put susreću sa historijom . arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti.Suvremeni pristupi u poučavanju historije. učenici treba da grade posebno razumijevanje. Procjenjuju usvojeno znanje kod učenika. Ovaj priručnik može biti koristan suradnik nastavniku. Mlađim učenicima može biti teško da apstraktno razmišljaju o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja . 6.

TEHNIČKA KULTURA 107 .

sa 108 . ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji građevinskog objekta (crteži formata A4. građevinarstvu. -sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. koža. PVC. prerade. prema upustvima predmetnog nastavnika. -građevinskom tehničkom crtanju. sa osnovnim crtežima . stilovima i pravcima u arhitekturi. njihovih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i odnosi na jednostavne modele i makete. -upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u -zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati građevinski objekti u građevinarstvu. simbolima u građevinarstvu. žica (pri -upoznavanje učenika s historijatom arhitekture i tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. ljepenka. -materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. -uvođenje učenika u građevinsku tehniku. -arhitekturi. -sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti kod učenika o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline.TEHNIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sati sedmično 35 sati godišnje PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Sticanje znanja: CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje o: -upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo. cilju ispunjavanja njihovih funkcija. zanimanjima u građevinskoj tehnici i razvoju građevinske tehnike. PVC. platno. alatima i priborima za obradu ovih materijala. plastična folija). sastavljanju modela i maketa.nacrt. karton. tlocrt i bokocrt. razredu: papir. kao i o građevinarstva. -obradi materijala. -razvijanje spretnosti i kreativnosti učenika u oblikovanju i -razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu. -pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se žica.

109 . prilikom -improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviđanje rezultata. javnim putevima. putničkom saobraćaju. selekcija i korištenje informacija -korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih -poređenej zadataka i problema. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. tehničkom pismu. saobraćajnim patrolama. materijalima i alatima u građevinarstvu. ukazivanje i na greške drugih. -korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta realizacije tehničkih ideja. termina. −različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja. -vizuelizacija i vizuelno grupisanje −procjenjivanje. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. o historijatu značajnih građevina iz ranijih istorijskih perioda u BiH i na Balkanu. svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu. poznatih i novih -samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća. saopštavanje termina i procesa u tehnici.ilustracijom simbola). -svjesno prihvatanje i ispravljanje svojih grešaka pri izradi modela i -sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih praktičnim radovima. -graditeljskoj baštini. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: -samostalno uočavanje.tehničkoj kulturi. -o ekološkim aspektima kulture stanovanja vezanim za zaštitu životne i radne sredine. -obrazlaganje najadekvatnije primjene raznih alata u samostalnaoj izradi originalnih predmeta. -korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljem učenju. -prikupljanje. -o saobraćajno . -pokazivanje zainteresovanosti i ljubavi prema tehnici.

-razvijanje pozitivnih crta ličnosti. u donošenju različtih 110 . VRIJEDNOSTI. -afirmacija rada. PONAŠANJE -dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje stavova drugih. -prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i -ocjenjivanje i samocjenjivanje na osnovu objektivnog i sveprisutnosti tehnike u životu. -djelovanje i na druge da slijede njegov primjer. -kritičko mišljenje i zaključivanje odluka. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. konstruktivnog vrednovanja. −prostorno organizovanje i orijentisanje. -uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom se -poticanje na samostalnost i samoinicijativu. -samopouzdanje. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. -ispoljavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća. STAVOVI. -tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom -slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poređenje ostvarenog.−induktivno i analogno zaključivanje. posebno timskog rada. -razvijanje samopouzdanja. -uvažavanje argumentacije u branjenju stavova. za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. -pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. -slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih. -pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima.

Građevinska tehnika . tehnika građenja (praktičan rad .. opće mjere zaštite na radu. stiropor. staklo. plastična folija). krovni i ostali radovi.. drvo.izrada makete stambene zgrade) 7. arhitektura i građevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu. Tehnika obrade materijala. lične mjere zaštite na radu 8. Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. putnički saobraćaj. osobine. arhitekturi i građevinarstvu. higijensko-tehnička zaštita 2. pur.. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). Alati i mašine u građevinarstvu Mjerni alati. obrada. materijali za centralno grijanje. 3. rurizmu. kamioni.. Urbanistički i regulacioni planovi. novi građevinski materijali (gotovi malteri. karton. mjerilo. bageri. model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom . Ljepila.. saobraćajne patrole 9. alati za tesarske radove. hidrogradnja. dizalice.). armirano-betonske konstrukcije. čelik. reciklaža građevinskog otpada. Građevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen. alati za zidarske radove. temeljni radovi. materijali za vodovodne instalacije. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. makete.Projektovanje građevinskih objekata i naselja Visokogradnja. interesa učenika i mogućnosti škole). alati za zemljane radove. uređaji za sprečavanje zagađivanja okoline. ljepenka. objekti na putu i saobraćajni znakovi. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi.) 6. cement. točkovi) Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. opći zahtjevi u gradnji naselja 4. . PVC.poluge. koža.). radne operacije. modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo..pjena. građevinsko tehničko crtanje (kotiranje.). Historijat arhitekture i građevinarstva. naprimjer: model kućnog namještaja. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja). Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5.Modelarstvo 111 . Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih. Porijeklo. građevinske mašine (mješalice. zidarski radovi. rurizam.) 5. Urbanizam. instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. gips. prerada. žica. izolacioni materijali (staklena vuna. priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. niskogradnja. Uvod u nastavni predmet Uupoznavanje učenika s nastavnim programom.. beton.). uređaji i sredstva za gašenje požara 10. platno. čitanje tehničkih crteža). organizacija radnog mjesta. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom. alati i mašine za obradu navedenih materijala.STRUKTURA SADRŽAJA 1. sadržaj objekata u naselju – grad. vezivni materijali (kreč.

vezenje i pletenje. lončarstvo.Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE . Krajina. povrtlarstvo .).. . Izrada makete objekta od kulturne.Stari zanati: kujundžije.. Historijski pregledi i ilustracije građevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine). Posavina. priborima.Graditeljstvo: nosive konstrukcije. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa)..Maketarstvo .Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite.Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. građevinski materijali. historijske i graditeljske baštine. sakralne i druge vrijednosti u BiH. Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina.Agrotehnika: voćarstvo. . alate.Izrada učila i pomagala .Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. obućari. Objekti od kulturne.Fotografija . . mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. mašine i materijale. 112 .Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. projektovanje naselja . .

vježbi i praktičnih radova. likovna kultura. 113 . higijenskotehnička zaštita -usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu. PVC-u. smotre. crteže i ostale izvore znanja. takmičenja).Pored svakodnevnog vrijednovanja tehničkih znanja. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala. žica. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi.Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. -shvatanje značaja tehničkog odgoja VRIJEDNOSTI. modeli -upoznavanje učenika s radom u kabinetu za tehnički odgoj. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrijednovanje putem zadataka objektivnog tipa. kultura življenja. -sudjelovanje u izlaganju predmetnog -pripremanje nastavne nastavnika i praćenje tehnike i tehnologije. da planira. . PVC.. biologija. PONAŠANJE -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA -pravilno korištenje materijala: drvo. tj. po pravilu. makete. organizacija radnog mjesta.Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika.Svakoj grupi pripada planirani fond časova. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). žici i alatima i mašinama za njihovu obradu. . multimedijalnih i didaktičkog drugih sadržaja koji -izrada prezentuju nastavno materijala. STAVOVI. . slobodnih tehničkih aktivnosti.U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. čuva u školi. Učenici vode dnevnik rada koji se.. kao i ovladavanje -inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. dnevnike rada. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. SADRŽAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI Uvod u nastavni predmet Tehnika obrade materijala. projektuje i praktično izrađuje predmete. dodatne nastave. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe.) . -razvijanje i poticanje svijesti o potrebi -aktivno praćenje -izlaganje nastavnog izlaganja predmetnog gradiva primjenom nastavnika različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva.

činjenica i izgrađenih primjena radnih kriterija. Urbanizam. prezentira zahtjevima stanovanja i prethodno pripremljen zahtjevima koje treba obrazovni pano. sadržajem objekata u naselju - -shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati građevinski objekti. kao i aktivno učestvovanje u istom. arhitekturi i građevinarstvu. -pripremanje. rurizmu. maštovitosti i vlastite kreativnosti. -upućivanje i pokazivanje simulacije -usvajanje osnovnih na kompjuteru. -afirmacija rada samopouzdanja. razvoja gradivo na času. te praćenje i stimulacija svojim učešćem. operacija i rukovanje alatom. arhitektura i građevinarstvo -usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu. i demonstriranje. -biranje zadataka i problema usklađenih sa mogućnostima. -pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. znanja o potrebama i stanovanja i obavljanja -objašnjavanje drugih životnih potreba. -usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i građevinarstva. osmišljavanje. rurizam. općih zahtjeva pri gradnji naselja. -upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima. estetike. izrada osnovu provjerenih tehničkih crteža. -primjena modela interaktivne nastave. -izrada jednostavnih modela. prema uputstvima predmetnog nastavnika -razvoj samosvijesti i aktivna primjena kroz kreativne načine usvojenih znanja iz tehničkog izražavanja: obrade materijala. -poticanje na samostalnost i -aktivno učešće u radu samoinicijativu. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala.-analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela. -pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. koji 114 . -postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici i -praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. sadržaja objekata u naselju. -primjena znanja: čitanje i analiza gotovih donošenje sudova na tehničkih crteža. -kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. -korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika.

izradom interakciji. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije.. pored udžbenika.pjena. Građevinski materijali -upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen. organizacija do sada usvojenih i ločno učestvovanje u znanja iz ove oblasti interpretaciji i vezanih za različite improvizaciji u materijale. -interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. drvo. cement. stiropor.) 115 ..). primjenom -iniciranje. -iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. panoa. zajedno građevinski kreira bilo koje učenicima. sa -razvijanje opšte kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i ostavštinama u BiH i u svijetu. pur. armiranobetonske konstrukcije.. ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. -ostvarivanje -učestvovanje u produktivne stvaralačke kreiranju obrazovnog atmosfere u odjeljenju. -podrška drugima. novi -razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih konstrukcionih materijala. staklo. općim zahtjevima u gradnji naselja. školi i okolini. koja treba učenik usvojiti. uz adekvatnu pripremu. materijala za centralno grijanje.. kao praćenjem zanimljivih -motivisanje i članaka i informacija iz upućivanje učenika na druge izvore znanja medija. novih građevinskih materijala. čelik. -shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada. materijala za vodovodne instalacije. gips. odvajanjem bitnog od nebitnog.). vezivnih materijala. građevinskim materijalima (gotovi malteri. materijalima za vodovodne instalacije. ilustracija-crteža.. ispuniti objekat namjene. beton. -pomaganje komunikacije i podsticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. električnih instalacija. izolacioni materijalima (staklena vuna. -poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. srednjeg i visokog nivoa.).. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč. materijalima za centralno grijanje. -procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. izolacionih materijala.). instalacionih materijala. -preciziranje znanja: dovoljnog.gradu.

-samopouzdanje. vannastavne aktivnosti. alata za zidarske radove. -izrada praktičnog rada visokogradnja. kao i građevinskih mašina (mješalice. tehničkih crteža). -primjena ekonomično. napredovanju učenika. rada učenika i vođenje kreativnosti. -upoznavanje sa građevinskim tehničkim crtanjem i njegovim pravilima. dizalice. za zahtjeve svakodnevnom životu. -redovno ocjenjivanje maštovitosti i vlastite građevinskog objekta. za kulturu stanovanja. radi postizanja -primjena usvojenih -uočavanje važnosti kolektivnog uspjeha. -usvajanje znanja o građevinskim mašinama. ekološko i urednih zabilješki. jasan -pomoć učenicima u osjećaj vlastitih moći i -stalno učešće kroz samostalnom i grupnom limita. znanja iz građevinskog -procjenjivanje visokogradnje.Alati i mašine u građevinarstvu -usvajanje znanja i razumjevanje rada mjernih alata. hidrogradnje u svijesti razvoja estetike. grupe). temeljnim radovima. 116 . -svjesno -poređenje rezultata obavljanje -uredno pisanje svih prilikom praćenja i zadatke i obaveze procjene individualnih (kao pojedinac ili dio informacija koje daje nastavnik. -usvajanje osnovnih -osmišljavanje i znanja o alata u realizacija simulacione građevinarstvu. redovnu nastavu i radu. kao i igre za djecu. -vođenje evidencije (makete savremenog niskogradnja. stambene zgrade) -shvatanje značaja -aktivno učestvovanje u različitih vrsta radova u svim prezentacijama građevinarstvu. o potrebi crtanja. alata za zemljane radove. građevinskog tehničkog crtanja (kotiranje.. znanja vezanih učenika. -izrada maketa i njihovo uključivanje građevinskih objekata: u rad. bageri. kao i nastavnika koje se opštih i ličnih mjera odnose na različite faze -podsticanje kreativnosti. alata za tesarske radove. -shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u građevinarstvu. svojih zapažanja o naselja i makete hidrogradnja. zidarskim radovima. postignuća. građevinskih mašina. -adaptivnost i estetsko uređenje. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu -upoznavanje sa pripremnim radovima. interesovanja i napretka -razvijanje i poticanje tehničkog niskogradnje. -saradnja sa roditeljima mjerilo. kamioni.) Građevinska tehnika Projektovanje građevinskih objekata i naselja -usvajanje osnovnih znanja o različitim oblastima građevinske tehnike. čitanje fleksibilnost u prihvatanju promjena.

-pomaganje nastavniku.krovnim i ostalim radovima. -usvajanje znanja o ekološkim aspektima života. oblasti. saobraćajnih znakova itd. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu zaštite na radu građevinskih radova. Saobraćajno-tehnička kultura -usvajanje znanja o javnim putevima. reciklaže građevinskog otpada. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ -proširivanje znanja i -samostalno sticanje novih znanja iz proučavanje navedene oblasti: modelarstvo. -usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnotehničkoj kulturi (bezbjednost. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. reciklaži građevinskog otpada. prikupljanje -jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za 117 . prateći objekti koji se direktno oslanjaju na objekte niskogradnje i visokogradnje). saobraćajnim patrolama -prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova. uređajima i sredstvima za gašenje požara -prepoznavanje važnosti upravljanja otpadom. -shvatanje uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. pravila i propisi. -aktivnost na izradi -koordinacija rada i ilustracija-crteža. mjerama zaštite životne i radne sredine. putničkom saobraćaju. -uredno pisanje svih informacije koje daje nastavnik. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline -usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. uređajima za sprečavanje zagađivanja okoline. uređaja i sredstava za gašenje požara. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. korištenje dodatnih izvora znanja. uređaja za spriječavanje zagađivanja okoline. -adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. usmjeravanje aktivnosti praćenje zanimljivih učenika.

novim zapisima. prezentacija grupnom i frontalnom prethodno radu. fotografija. graditeljstvo. maketarstvo. zajedno sa učenicima. sticanje vještina. agrotehnika. koji kreira literature. 118 . izrada učila i pomagala.škole na osnovu potreba lokalne zajednice. -uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. stari zanati. metoda i strategije u praćenju postignuća i -dopunjavanje panoa sposobnosti učenika. interesa učenika i mogućnosti škole). -poticanje samostalnost samoinicijativu. graditeljska baština u BiH informacije i podatke. -motivisanje za -dosljedno izvršavanje pojedinačni i grupni rad svih zahtjeva učenika. na i i članaka i informacija sa medija. pripremljenog -korišćenje udžbenika i obrazovnog panoa. nastavnika u -objašnjavanje i individualnom. kreiranje -korišćenje različitih obrazovnog panoa. -afirmacija rada samopouzdanja. posmatranje i zaključivanje bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba.

INFORMATIKA 119 .

INFORMATIKA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene. .osnovna znanja o jednom programskom jeziku. umijeća.stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i .da učenici upoznaju strukturu računara.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema.da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu.osnovna znanja o strukturi računara. . . PODRUČJA UČENJA CILJEVI . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. OSNOVNA ZNANJA 120 . Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: . opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika).upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike. . njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. postupke uključivanja i isključivanja računara. . .da učenici upoznaju osnovne karakteristike ISHODI UČENJA . Osnovna znanja.sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa. .

da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja. . . . .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema.da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara. .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . putem Interneta.da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. STAVOVI programskih jezika. 121 .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. . .da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.UMIJEĆA I VJEŠTINE SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA NAVIKE. rad sa proračunskim tablicama i grafikom). .navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem.sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija. .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a.navika korištenja informatičke literature. .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema. . . . . . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a).osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. . .da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. . .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza.da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja. .da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima.

ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti. Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. .određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu). . po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. 122 .izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. . grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. . Naime. što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema. likovne kulture (računarski dizajn.tehnologije. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: . Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću).

Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. Organizovanje i vođenje rasprave o razvoju ICT-a. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Spoznaje o ulozi i razumijevanje značaja računarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog djelovanja i društva u cjelosti. STAVOVI. AKTIVNOST NASTAVNIKA Prezentacija nastavnih sadržaja. Zaključivanje rasprave. Demonstracija raspoložive računarske opreme. Vođenje pribilješki. PONAŠANJE Pravilan stav prema računarskoj tehnologiji i njeno korištenje u svim mogućim situacijama. SADRŽAJ Uvod Potreba za računarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i društva u cjelini. Razvoj računara kroz historiju. Učešće u demonstraciji računarske opreme. SPOSOBNOSTI Sposobnost zaključivanja na osnovu dobijenih informacija. Upute za dalji rad. 123 . VRIJEDNOSTI. AKTIVNOST UČENIKA Aktivno slušanje i uključivanje u raspravu o razvoju računarske tehnike i tehnologije.

Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre. Težinska vrijednost bita. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. Bajt kao niz bita. Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. Bajt. Brojevi zapisani nizom do četiri bita. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. Poimanje predstavljanja podataka u računaru. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara. binarna cifra. moguća stanja i brojne vrijednosti. Razumijevanje pojmova: podatak. Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike.1. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. binarni zapis broja. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. nizovi bita i moguća stanja. Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. Određivanje vrijednosti bita. nizovi bita i moguća stanja. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. bit. Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. Zapisivanje i čitanje binarne cifre. Motivisanje učenika da prate izlaganje. Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara. vrijednost bita. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva. Bit. Zapisivanje binarnog broja. Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. Izlaže nastavno gradivo. 124 . Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. uzastopno množenje sa dva. Ocjenjivanje. Uključivanje učenika u nastavni proces. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. Prati predavanje. Aktivno učešće u nastavnom procesu. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. Zapisivanje bita i nizova bita. Čitanje binarnih brojeva. Prati uputstva nastavnika. Izvršava instrukcije nastavnika. Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada.

Usvojio je potrebna znanja o svim dijelovima računara: procesor. Uspješno u diskusijama tumači značaj računara. računarske opreme. Zna dijelove računara. kodiranje. Kontroliše rad učenika. sposobnosti i ponašanje. Uredno vodi pribilješke. Zajedno sa učenicima pravi raspored radnih 125 . 2. ulazno izlazne jedinice. Upoznat je i zna različite pojavne oblike ličnih računara. bajt. Sposoban je prepoznati vrste i oblike računara. a dokumentaciju redovno ažurira i stavlja na uvid nastavniku. decimalni zapis. Razumije i shvata pojam kodiranje. Stvara povoljnu mikro klimu u kabinetu informatike. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi. Prati napredovanje učenika u učenju i izvođenju vježbi u toku nastave. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. Demonstrira opremu i postupke rada. Zna binarno kodirati decimalni zapis. Naučio je ulogu obje vrste opreme računara (programske i mašinske). Zna prikazati znakove nizom bitova. isključivanje. pomoćne memorije. ulaznoizlazne jedinice. restartovanje računara. pomoćne memorije. njihova znanja. Zna razlikovati računare. Svoja iskustva u radu sa računarom prenosi na druge. Vrši jednostavnija Ima potrebnu pažnju i oprez pri radu sa računarom i drugom računarskom opremom. Koristi računar za izvršavanje školskih zadataka i zadataka koje obavlja kod kuće. Sposoban je koristiti dodatnu opremu računara. Arhitektura računara Hardware (mašinska oprema računara). Prema potrebi daje dodatna objašnjenja. Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika.Kodiranje. Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. Uspješno pušta u pogon računar i dodatnu opremu. Sposoban da objesni pojmove: bit. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo. Ukjlučuje se u demonstriranje računara. Izvršava uputstva i instrukcije. Održava računar i vodi brigu da uslovi u kojima uređaji rade budu u skladu Aktivno prati izlaganje nastavnika. adresne i podatkovne veze. Složenije operacije rada sa računarom povjerava srtučnim licima. hlađenje računara. Obezbjeđuje kvalitetne prostorne uslove za rad računara te za smještaj dodatne opreme. procesor. Stekao je naviku da računar koristi kao neophodno sredstvo za uspješno učenje. Uočava razliku između programske i mašinske opreme računara i zna pojasniti njihovu nerazdruživost. Transparentno vrši ocjenjivanje. Prikazivanje znakova nizom bitova. Dijelovi računara. Održavanje računara. Uključuje se u Priprema i izlaže nastavno gradivo. radna memorija. uključivanje. Binarno kodirani decimalni zapis. Rješava zadatke koje postavlja nastavnik. Priprema tekstualna uputstva za postupanje i rad učenika. kao i Sa sigurnošću prepoznaje i pokazuje dijelove računara. Vježbe uredno bilježi u svesku. radna memorija. Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. Provjerava postignuća učenika. Kućište računara. Postupke rada prethodno provjerava i ukazuje drugim na pravilan rad ukoliko je to potrebno. binarni zapis. Po potrebi restartuje rad računara. Zna važnost ličnih računara kao pomagala u učenju.

Primjenjuje u jednostavnim oblicima aplikativni softver. Koristi grafičko sučelje i prilagođava ga prema potrebama. dijelovi radne površine. čišćenja i održavanje. operativnim sistemima. Razumije i način rada računara. datotekama. računarskoj opremi.operativni sistemi. aplikativnih programa i održavanje mehaničkih dijelova računara i njegovih ulazno izlaznih (priključnih) jedinica. Pokreće operativni sistem. radna površina. Kontroliše aplikativni softver prije upotrebe. Aktivno se uključuje u nastavni proces.aplikativni software. . Podstiče učenike u radu i zajedno sa njima osmišljava izgled kabineta. Održavanje sistema. Software i njegove vrste: . Stekao je naviku da koristi mjere zaštite. Prikuplja interesantne članke o računarima.pojednine vanjske i unutrašnje dijelove mašinske opreme. Zna uspješno pokrenuti OS i aplikativni softwer. Naučio je jedinice za mjerenje brzine rada računara i kapacitet memorije. mjesta i uređuje ih prema standardnim zahtjevima i HTZ pri radu sa računarima. Sposoban je objasniti rad računara. Vrši jednostavnije postupke održavanja i kontrole operativnog sistema. Usvojio je osnovne principe održavanja operativnog sistema. matične ploče i RAM-memorije. Prati i procjenjuje individualna postignuća učenika. Shvatio je ulogu CPJ. startni meni. nabavljanje i pravo korištenja programske opreme (licencni softver). . Pomaže drugim učenicima. Analizira i upoređuje ih sa uspjehom u prethodnom razredu. aplikativnom softveru i dr. Trudi se da doprinese kvalitetnoj radnoj disciplini na času. podizanje (pokretanje) sistema. Organizacija rada računara. prozor. Koristi najpogodnije metode i oblike rada. grafički interfejs. Upoznao je elemente interfejsa OS. Poštuje redoslijed postupaka pri puštanju sistema u rad i pri njegovom isključivanju. Izvršava instrukcije nastavnika. 126 . te ih uz dozvolu nastavnika prezentuje na času. zadaci OS. uvodni ekran. Naučio je i uspješno radi s grafičkim sučeljem kao i njegov izgled. Prezentuje gradivo na savremen način. Upravlja dokumentima. aktivnosti pri uređenju kabineta. Vrste programske opreme. Pomaže nastavniku pri demonstraciji rada računara. Izrađuje zidne slike i panoe. Upoređuje aktivnosti i rezultate rada i učenja učenika u odjeljenju i sa uspjehom u drugim odjeljenjima. Pravilno drugima tumači rad računara. direktorijima. sa zahtjevima. pokazivač miša. Planira i osmišljava rad u kabinetu informatike. Zna upravljati korisničkim fajlovima i folderima kao i osnovne operacije s njima. vrste operativnih sistema.programski jezici.

zaglavlja. te sa sadržajima Engleskog jezika i drugih nastavnih predmeta. poravnanje. Uspješno koristi postojeće datoteke. Nastavno gradivo izlaže na popularan način tako da učenici sa motivacijom i zadovoljstvom prate nastavu. podatkovne i izvršne datoteke. Demonstrira postupke organizacije podataka na računaru. tabele. premještanje i kopiranje teksta. Aktivno je uključen u rad učenika i njihovo obavljanje vježbi. Naučio je raditi sa datotekama i direktorijima (kopiranje. Zna instalirati programsku opremu i ukloniti jednostavne programe s računara. Izbor vrste i veličinu pisma. 127 . Stablo mapa koristi za organizovanje i čuvanje dokumenata. hrvatskog i srpskog jezika. Znati otvoriti i spasiti dokument. seminarske radove itd. poništavanje izmjena. Ispis dokumenata. crtežima i slikama. Ima znanje o načinu organizacije podataka. podatkovne i izvršne datoteke. premještanje). Koristi program za pisanje teksta pomoću računara. prilagođavanju. Uključuje se u rad informatičke i računarske sekcije. Zajedničke aktivnosti na obradi teksta. tražiti. Izgradio je pravilan pristup i racionalno koristi mogućnosti organizacije podataka na računaru. preimenovanje. Određivanje jezika. Izmjene i brisanje teksta u dokumentu. označavanje teksta. Poštuje uputstva. Primjena računara Tekst procesori (editori). dodatno isticanje teksta. provjera pravopisa. Pravilno koristi sistemske. Daje neophodne upute. Za složenije radnje traži savjet i prepušta ih nastavniku. sekcije. slike. Praćenje izlaganja nastavnika. i sa pogonskim programima. mijenjati riječi u tekstu. Vrste datoteka: sistemske. nabrajanje. zapis i pristup datotekama. Afirmativno govori o mogućnostima i značaju Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. U kabinetu održava red i ima pravilan odnos prema sredstvima i opremi. sistemu pomoći. crteža. Korištenje znanja o obradi teksta u učenju Rad u timu. Izlaže nastavno gradivo. Znati napisati i oblikovati razna pisma. zahtjeve. samoispravljanje. stablo mapa.Organizacija podataka na računaru. Formira prema potrebi nove datoteke. mijenjati. Primjena tekst procesora i primjer rada sa jednostavnim tekst procesorom. podešavanje. Radi sa tabelama. tabulatori. Povezati naučeno o obradi teksta s učenjem sadržaja iz Bosanskog. Uređivanje teksta i osnovne strukture: liste. brojevi stranica. Oblikovanje odlomaka. referate. Ispis dokumenta. Izvodi potrebne postupke za savladavanje gradiva. Stalno je u toku šta učenici rade i usmjerava njihove aktivnosti. odrediti boju. Priprema grafikone i druga sredstva za demonstranje organizacije podataka. 3. brisati i premještati dijelove teksta. struktura dokumenata: paragrafi. Oblikuje izgled stranice. molbe. Na odgovarajuće lokacije smješta nove dokumente i datoteke. Znati kako se pokreće i zatvara tekst procesor. Radi na računaru nadahnuto i sa zadovoljstvom. Sposobnosti: otvoriti i spasiti novi dokument. Prati individualno napredovanje učenika. grafikona i šema. Prati i vrednuje rad i kompletnu aktivnost učenika. Čuvanje i održavanje računarske opreme. Komunicira sa drugim učenicima i doprinosi lijepom ambijentu. slika i izradi zidnih tabela. kolone.

Zna umetati tekst u crtež. Zna koristiti alat za crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. 128 . Crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Koristi stečena znanja u nastavi drugih predmeta. kopiranje i zakretanje dijelova slike. Izrađuje jednostavne crteže. Pokazuje spremnost za saradnju i zajednički rad. Ispoljava zadovoljstvo postignutim rezultatom. Samostalno kreira potrebne forme geometrijskih likova. pisanje u kolonama. Umetanje teksta. četkica. Zna koristiti jednostavan program za crtanje. Zna odrediti format dokumenta. Sposoban je da znanje primjenjuje pri učenju i savladavanju programskih sadržaja iz drugih predmeta: tehnički odgoj. geometrijski likovi. Ispoljava pravilan odnos prema učenju crtanja pomoću programa. Stečeno znanje primjenjuje u nastavi matematike. podnožje. Zna da koristi pri crtanju u slobodnom vremenu. Stavlja se na raspolaganje nastavniku da se nastavni proces uspješnije realizuje. Koristi boje za ispunu. kako se mogu koristiti boje i drugi raspoloživi elementi i alati. Programi za crtanje. Uspješno crta geometrijske likove.Oblikovanje stranice dokumenta. podesiti alatne trake i postaviti potrebne alate. Program za crtanje i njegove mogućnosti učenicima jednostavno predstavlja da ga učenici brzo savladaju i steknu dobar predslov za rad s drugim programima iste namjene. Omogućuje učenicima da steknu samopouzdanje pri izvršavanju postavljenih zadataka. prikaz i primjena najčešće korištenih traka sa alatima. tehničke kulture. kultura življenja. Koristi mogućnosti programa za crtanje. Korištenjem programa za crtanje kod učenika razvijati maštu i kreativnost. promjena izgleda stranice. Prenosi znanje na druge učenike. računara. Formatiranje dokumenata. likovne kulture i kulture življenja. Aktivno prati nastavu. Pomaže učenicima da uspješno podešavaju alatne trake i da koriste sve mogućnosti tekst procesora. Kombinuje: više osnovnih u složenije likove. zaglavlje. Isijecanje. Razumije kako se mogu određivati vrste i debljine linija. Na vrijeme izvršava zadatke i pomaže drugim učenicima koji zaostaju. boje i bojenje. Primjena programa za crtanje i primjer rada uz objašnjenje osnovnih pojmova: linije i debljine linija. brisač. Radi sa slikama. Unaprijed se priprema za nastavu. biologija i dr. Zna isijecati i kopirati dijelove slike.

Programiranje Pojam algoritma. algoritamske strukture. Zna gdje može upotrijebiti program za crtanje. Vrijednuje postignuća učenika. U toku rada na tekstu i crtanja koristi mogućnosti međuspremnika. sposobnosti i ponašanje. Provjerava postignuća učenika. Znanja koristi i u druge svrhe u slobodnom vremenu. Mapa piksela. Nastavnu građu iznosi na popularan način. Prenosi stečeno znanje na druge učenike. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Prenosi iskustva na druge učenike. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. Zna šta su strukture: slijedna. Primjeri korištenja na tekst procesorima i programima za crtanje. Zna koristit jedan aplikativni program za crtanje. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja teksta sa crtežima. Sadržaji međuspremnika. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. Ima znanje o prenošenju grafike (slika) iz memorije na zaslon. pohvaljuje uspješne i one koji pomažu drugim učenicima. dubina boja. njihova znanja. Bitmapirana grafika. Prati individualno napredovanje svakog pojedinog učenika. Rado pokazuje drugim učenicima kako da savladaju upotrebu BMP grafike. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Zna šta je mapa bitova. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Piksel. podržava ih i stimuliše. Promjena veličine crteža. Učenike podstiče u radu. Vrši ponavljanje i sistematizaciju gradiva obrađene nastavne teme.Korištenje međuspremnika u radu s programima. Aktivan je u toku nastavnog procesa. Zna raditi sa međuspremnikom i u potpunosti vlada sa sadržajima smještenim u međuspremnik. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. Izgradio je naviku da znanje o obradi teksta i crtanju pomoću programa koristi u svakodnevnom učenju. Uspješno poima piksel kao element slike odnosno kao jednu tačku na slici. Povećavanje i smanjivanje pogleda na sliku. Usvojio pojmove: programiranje. algoritam. kontrast i osvijetljenost. cikličke i strukture grananja. Uključuje se u rasprave i zajedničke aktivnosti u savladavanju gradiva. Zna koristiti mogućnosti promjene veličine crteža te mijenjati kontrast i osvijetljenost. 129 . Razvio je logičko razmišljanje o načinima kombinovanja teksta sa crtežima. 4. Uključuje učenike u nastavne aktivnosti. Ima naviku da BMP grafiku koristi kao moćan vizuelni efekat u komunikaciji sa računarom. Ocjenjuje i vrijednuje ukupna postignuća učenika. Sposoban je mijenjati izgled zaslona koristeći BMP datoteke. Zna izraditi složeniji crtež pomoću programa. ciklička i grananje. Sposoban je izrađivati crteže i spremiti kao bitmapnu grafiku.

korake. Rješava postavljene zadatke. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika. njihovoj veličini i namjeni. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. veličina. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. Potpuno je razumio šta je Internet. te o načinima povezivanja. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage.Prikaz algoritma. web pretraživači. Priprema nastavni proces. vrste. Prati napredovanje učenika. Izlaže nastavno gradivo. načini povezivanja. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. www. 130 . Demonstrira primjere gotovih algoritama. Internet kao globalna mreža računara. Zapisivanje stranica. struktura elektroničkog maila). a onda prelazi na složenije zadatke. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. Demonstrira korištenje preglednika. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. namjena. načini pretrage. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. Mreže računara Računarske mreže. te zna jezički prikaz. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. 5. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. Uredno vodi zabilješke na času. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Uključuje se u rad Internet sekcije. Web preglednici. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. Vlada sa podacima o vrstama mreža. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Osnovni servisi.

Utvrđivanje stečenih znanja. zvučnih i video zapisa. Regija.Vrste datoteka koje se susreću na webu. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. broj redova. zvuk i video). zvučnim i video dokumentima. Određuje broj ćelija. Formatiranje i autoformatiranje. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. Slijedi uputstva nastavnika. Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. slikovnih. Praćenje i evidencija postignuća učenika. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. njihove boje te o bojenju ćelija. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. Daje jednostavne zadatke. Demonstrira način formatiranja. Programi za njihovu reprodukciju. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Ćelija. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. 6. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. Pomaže drugim učenicima. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Rad sa slikovnim. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. redova i kolona. Ispoljava postignuto znanje. bojenje ćelija. Ponavljanje i vježbanje. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. kolone i šta je regija. zvuk i video. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Zna šta su datoteke weba. debljine i vrste linija boje. Zna objediniti multimedijalne zapise. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. Linije. Organizuje rad školske videosekcije. zvučnim i video dokumentima. Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. redovi. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Slika. Uključuje se u rad školske videosekcije. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Kreira samostalno izgled tablice. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. red i kolona. broj kolona. 131 . autoformatiranja te načine rada sa linijama. Kreiranje video zapisa.

Prati uputstva nastavnika. Usmjerava. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. Obavlja sortiranje. Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). prikazivanja i zatvaranja. Kontroliše rad učenika. Slijedi uputstva nastavnika. Zaštita i održavanje računarske opreme (disc defragmenter. Zna namjenu softverskih Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. štampač. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. Prezentacije i primjeri primjene.). Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. miš. zvučnici i dr. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja.). Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. Kreiranje prezentacije i rad sa jednostavnim programom za izradu prezentacije. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa 132 . Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. pohranjivanja. Primjenjuje predviđene procedure. Ističe značaj prezentacije. Sabiranje u tablicama. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. Motiviše učenike. Ističe značaj pravilnog korištenja i posljedice nepravilne upotrebe opreme. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstraciji pravilnih postupaka. pohraniti i otvoriti postojeću prezentaciju Uspješno kreira prezentaciju. Čita i tumači proizvođačke deklaracije. pogotovo mladih koji su u razvoju. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. Naučio je kako se sabira. na disku defragmentira – presloži podatke. Samostalno kreira realne zadatke. 7. Navikao je da u računaru. sačuvati. uputstva i drugi štampani i grafički materijal. Poima pojmove sortiranja u tablicama. monitor. backupsigurnosna kopija i sl. Sigurnost pri radu sa računarima Računarska ergonomija. Demonstrira sortiranje i sabiranje. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštoitom računara i njihovim pravilnim Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. Pravi sigurnosne kopije Ističe i tumači značaj zaštite računara. Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. pokazuje. Zna kreirati prezentaciju. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. Upozorava.Sortiranje u tablicama. ali i na drugim mjestima. Transparentno ocjenjuje. skaner. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. kućište.

dokumenata i datoteka. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. Uspješno koristi antivirusni program. ali i pozitivne primjere.programa i alata za zaštitu. Transparentno vrijednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. Iznosi negativne. Sistematizuje pređeno gradivo. Primjenjuje standardne forme provjere znanja. Zna vrste programa za zaštitu od virusa. 133 . Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. Virusi i zaštita od virusa. Scan disc. (softvera). održavanjem.

LIKOVNA KULTURA 134 .

.svijetle – tamne . objekti. životinje. karaktera i smjera linije u izražaju crteža i predstavljanju motiva. . prostori . TAČKA I LINIJA Registrovati u svom okruženju. svijetle-tamne.Ovladati mogućnostima korištenja različitih vrijednosti linija: meke-tvrde.Korelacija sa drugim predmetima. građenje stavova i odnosa prema 135 .LIKOVNA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO .Ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija na umjetničkim i svojim radovima pre-poznati i bit sposoban upotrijebiti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija .Situacije i neposredno okruženje učenika: ljudi pri određenim aktivnostima. u cilju prepoznavanja i definisanja Razvijanje stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. bajka. prozračne-zasićene.Otkrivanje estetske vrijednosti konturne linije. biljke.Razvijanje kritičkog mišljenja.prozračne – zasićene . sposobnost vrijednovanja sadržaja i ideja . pojave u prirodi. spoznati i biti sposoban primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije: .meke – tvrde . povezivanje sadržaja drugih predmeta: maternji jezik /pripovijetka.OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI TEMATSKE OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE Obrazovni ciljevi Odgojni i socijalizirajući ciljevi 1.

građenje linijom. historije geografije. uočavanja. .Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti konstruktivnih linija različitih dužina. istražiti. tamna. spremnost za saradnju i timski rad. muzičke. BiH kulturne baštine. patriotizmu.. . dosljednosti i angažovanosti.meka grafitna olovka. .tok linije/crte . čvrsta. smjera. tuš i kist. . crtež. konturna linija/obris/.linija koja nagovještava.građenje linijom .Linija u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru: . . lavirani tuš. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura pjesma.…/. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline.kroki Analitički spoznati. konkretnog i apstraktnog mišljenja. značajni datumi. matematike. bogaćenje mašte.linija koja definiše oblik .Razvijanje humanih odnosa među polovima.mljopisa.Primjena tačaka i linija sa svim karakteristikama i vrijednostima u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru. posmatranja. karakter linije. zasićena.. biologije.Usvojiti pojmove: emocija. zaključivanja.linija koja naglašava. tok linije. povezivanja kroki pojmova. istrajnosti..Rad na očuvanju tradicija i narodnih običaja: prigodni praznici. smjera i gustine rasporeda. -Linija u funkciji predstavljanja složenih struktura . informatike. položaja u prostoru i karaktera oblika: . meka. flomasteri /crni ili tamni/. vrednovati i moći izraziti različitost Konstruktivne linije i tačake. drveni ugljen pokreta. drugarstvu. promjena dužine. kulturno/etno-grafsko nasljeđe.. u cilju predstavaljanja složenih struktura. . likovne kreativnosti.Razvijanje sposobnosti linije. smjer . stranog jezika. jačanje i bogaćenje . vrijednostima. solidarnosti. prozračna. svijetla.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. tuš i pero. orijentacija u vremenu i prostornim odnosima . tjelesne i tehničke kulture. tuš i drvce. samostalnosti. odnosa /kontrasta/ toplo – hladno i 136 . snalažljivosti. poslovica.Otkrivanje estetskih vrijednosti i dinamike čistih boja.

primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… . zasićenost i 137 .Boje punog intenziteta i osjećanja. pjesme. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/.Akvarel. kolaž različitim materijalima. njegove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. komplementarni parovi . osmišljavanju novih mogućnosti potpunije /bogatije/ znakova vizuelnih komunikacija. uočavanja. kreiranju životnog .tople i . pojava u prirodi. priče. BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja. spoznaji.zasićenost boje. toplo . procjeni i mogućnosti predstavljanja Komplementarni kontrast /kontrast boja koje se dopunjuju/ . analitičkoj spoznaji.Komplementarni ili nadopunjujući kontrast. . analitičkog pristupa. u odijevanju.valerska vrijenost Podjela boja po psihološkom djelovanju na: . tempera.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja. odnosima: teksta. flomasteri u boji /za manje formate radova/.hladne Dalji rad na sposobnosti. mozaik. Osnovne karakteristike hromatskih boja: . gvaš.Razvijanje sposobnosti psihološkog djelovanja u predstavljanja sadržaja.hladno kao i načina njene primjene događaja. razumjeti značaj i biti u prostora.Uočiti. upotrijebiti hromatsku paletu boja.Proširenje usvojenih pojmova za oblast boja: spektar boja. voštani/. uočavanja. . vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. emocija i drugo oslabljene boje putem likovnog izraza Dalji rad na sposobnosti. pastel /suhi. vrijednovanja i usvajanja hromatske karakteristike boja . procjeni i mogućnostima predstavljanja bojom . pripovijetke.Spoznati i moći koristiti njihove karakteristike zasićenosti /intenziteta/ i . hromatske karakteristike.2.

Preklopljena ploha Statična i dinamična ploha. ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/.valerske vrijednosti boja.Slikarske teksture u funkciji definisanja karaktera površine . slikanja i grafike Statične i dinamične plohe u kompoziciji .simetrična kompozicija . podjela boja na tople i hladne 3.Lik /forma. u organizaciji grafičkog lista 138 .Uočavanje vizuelnih karakteristika lika /forme. organizacija prostora u formatu . pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora gtafičkog lista /otiska/ .Linija i tačka kao sredstvo u predstavljanju teksture.Primjena slikarskih tehnika u oblasti slikanja kroz kompozicione odnose simetrije i asimetrije .Razvedena ploha .Razumijevanje i mogućnost primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije .asimetrična kompozicija Primjena dvodimenzionalne organizacije kompozicije u oblastima: ctranja. slikanja i grafik Ovladati sposobnostima prepoznavanja. oblika/ u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije .Grafičke teksture i odnosi svijetlih i tamnih ploha.Sposobnost primjene složenih tekstura u likovnim područjima: crtanja. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha. PLOHA Primjena /predstavljanje/ lika na plohi kroz različite forme komponovanja: . oblik/ i ploha u dvodimenzionalnoj organizaciji kompozicije . primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha.

niski/plitki sa ma-lim ispupčenjima./okviru/ grafičkog lista . .slikarska tekstura. tačkama. . dvodimenzionalno. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste . u niskom i visokom reljefu predstaviti kontraste oblika /zaobljeno-oštrih uglova. grafički list.Uočavanje. statično.Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture u svom okruženju i na umjetničkim djelima . simetrija.karakter površine u oblasti prostornog oblikovanja: reljef. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i jednostavnih formi ritma . ploha. ispupčeno-udubljeno malo-veliko i različitih tekstura. razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. utisnutim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja strukturalnih odnosa i jednostavnog ritma. dinamično. asimetrija. predstaviti suprotnosti oblika /kontrast/. visoki reljef-forme koje se sa nekim svojim dijelom 139 . .Primjena slikarskih tekstura u funkciji definisanja prostornih odnosa i karaktera površine . štampanje 4.Usvojeni pojmovi za oblast površina: . velikomalo.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik.U prostornom oblikovanju. udubljeno-ispupčeno/ i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/ u niskom i visokom reljefu u prostornom oblikovanju. POVRŠINA Prepoznati i usvojiti slikarske teksture u likovnim djelima i biti sposoban prepoznati ih primjeniti u sopstvenom likovnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura.U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. zaobljeno-uglasto. hrapavo-glatko neravno-ravno površine sa crtama .

MASA I PROSTOR Odnos mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika Karakteristike oblika: . .Dalji rad na potpunijem doživljavanju.složeni oblici Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture .Kroz upotrebu različitih skulptorskih materijala ovladati mogućnostima predstavljanja mase i prostora putem jednostavnih i složenih oblika. 5. jednostavni oblici. prirodni oblici. prostor. 140 . načinjeni oblici. kiparstvo.jednostavni i . kipar.vežu za pozadinu/osnovu .Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora.jednostavni ritam.tekstura.funkcionalnost prostora. . analizi i sagledavanju/upoređivanju mase i prostora na umjetničkim djelima i učeničkim radovima . . analizirati i moći procje-niti odnos mase i prostora . U svom okruženju i skulp-torskim djelima registrovati.skulptorski -vajarski materijali.Ovladavanje sposobnosti uočavanja karakteristika pirodnih i načinjenih /vještačkih/ oblika .nosive konstrukcije . . i oblika u prostoru. Usvojeni pojmovi: kip.Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karakterističnih nosivih elemenata i funkcionalne organizacije prostora.Prepoznavanje karakteristika i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu jednostavnih i složenih trodimenzionalnih oblika. gradnja. . masa.

. . svijetle i tamne.moći predstaviti kompozicije sa naglašenim prostornim orijentacijama. tlocrt.ovladavanje konstruktivnom linijom. OČEKIVANI REZULTATI Učenici dalje rade na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: . zakrivljene i linije svih pravaca.moći prepoznati karakter i vrijednost linije. . . sa ciljem osmišljavanja i predstavljanja organizacije kompozicije i definisanja prostora.složeni oblici. horizontalna. linija u funkciji definisanja oblika.moći prepoznati karakter konturnih linija. meke i tvrde linije. . ravne.da razlikuju linije po toku. vetrikalna i sve kose /dijagonalne/. funkcionalnost prostora. prozračne i zasićene linije. . zatvoreni i otvoreni oblici struktura. 141 . nosive konstrukcije.da mogu razlikovati ekspresivne vrijednosti linija.ovladati primjenom različitih vrsta i vrijednosti linija u cilju predstavljanja složenih struktura.

prepoznavanje karaktera oblika. karton /papir/ grafika.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. kvadar.. meka-tvrda. pastelu.da proširuju znanje o psihološkom djelovanju boja: da boje dijelimo na tople i hladne.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura.dalji rad na savladaju izrade šablona za visoki tisak. flomasterima u boji. akvarelu. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom izrazu.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. plozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora grafičkog lista /otiska/. . a koje su u suprotnosti/. uporabi materijala i sredstava za rad.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju dobijanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlijih i tamnijih boja/ i različite obojenosti. kolažu. temperi. dio oplošja predmeta prostornog oblikovanja /skulptura/. Ploha: . . . linorez.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu statične i dinamične organizacije kompozicije. prozračna-zasićena linija. 142 .primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju pokušaja “stenografskog” bilježenja. kocka i sl. objekat u postoru /geometrijsko tijela.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. . .da usvoji termine: konturna linija. sposobnost predstavljanja karaktera figure u različitim položajima. procjene i primjene statičnih i dinamičnih ploha. izvedbe kroki crteža.usvajanje i primjena preklopljene /nefunkcionalne/ plohe. Slikarstvo: . gipsorez. mozaiku . ploha koja zatvara neki volumen. simetrična i asimetrična kompozicija. gvašu./ za oblasti: Površina i Masa i prostor: .uočavanje. . neodređeni amorfni.dalji rad na uočavanju odnose u prostoru. .da prepoznaju i u svojim radovima koriste različite stepene zasićenosti /intenzitet obojenosti/ boje. . kroki.da proširuju znanje o hromatskim bojama /obojenim bojama/. uočavanje proporcije. . . .da vladaju sposobnostima prepoznavanja. slobodni oblici/. crtanja i slikanja.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o komplementarnom kontrastu /parovi boja koje se slažu. usvajanje i primjena razvedenih /razuđenih/ ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje ne predstavljaju geometrijske oblike. . grafike.

smjera. . .moći prepoznati dijelove zgrade koji predstavljaju nosive konstrukcije.. škola. BOJA Likovno područje slikanje: 143 . TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Analitički spoznati. kuća. . Primjena linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. . . vrednovati i moći izraziti različitost konstruktivnih linija/crta i tačaka. Registrovati u svom okruženju. Linija sa karakteristikama “stenografskog” bilježenja položaja karaktera figure u pokretu i prostoru. pošta. . STRUKTURA PROGRAMA 1. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u niskom i visokom reljefu /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije. zajednički javni objekti. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura. ili složenom objektu/ u oblasti arhitekture. Kroki kao crtačka disciplina. 2.moći prepoznati jednostavne i složene oblike u prostoru. linija koja definiše oblik. linije koje se razlikuju po toku.u prostornom oblikovanju. spoznati i biti sposoban /ovladati/ primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih /obrisnih/ linija/crta. građenje putem linije. sportska dvorana.oblikovanje sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura.u okruženju i na skulptorskim djelima uočiti.biti sposoban uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika.spoznati karakteristike funkcionalnosti prostora.biti sposoban prepoznati i napraviti razliku u složenim prostornim strukturama /kompozicijama objekata. istražiti.da su sposobni prepoznati i razlikovati niski i visoki reljef. pozorište i sl. promjena dužine. prostor u kojem boravimo. . meke i tvrde. prozračne i zasićene u cilju potpunijeg likovnog izraza. izvršiti analizu i moći procijeniti odnos mase i prostora. . svijetle i tamne.

Ovladavanje sposobnostima uočavanja. Primjena kompozicije u kojoj dominira simetričan raspored elemenata. glina-mol. Koje su osnovne karakteristike hromatskih boja? Osnovne karakteristike hromatskih boja su: ton /boja/. kružna. 144 . slikanja i grafike. valerska vrijednost /količina svjetla u tonu boje/. prostorno izgledaju bliže. Tople boje djeluju dinamično “veselo” čine nas raspoloženim i aktivnim. 4. Kontrasta parova boja koje se. Rad na daljem savladavanju oblasti grafike. linoreza i karton /papir/ grafike. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. jedna drugu poništavaju. plastelin i sl. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. slikanju. PLOHA U okviru tematske oblasti Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. grafici. uočavanja. kada se nalaze jedna pored druge međusobno naglašavaju.Razvijanje sposobnosti uočavanja. ako se odnosi na gemetrijsko tijelo u prostoru ili skulpturu. U prostornom oblikovanju. slobodna /raspršena/. opuštaju i prostorno izgledaju udaljenije. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste oblika i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. vertikalna /uspravna/ kompozicija. dominacija. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. Realizacija kompozicije u asimetričnom odnosu elemenata. analizi i mogućnosti predstavljanja komplementarnog kontrasta. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. zasićenost boje /intenzitet obojenosti/. U okviru kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: statična i dinamična ploha. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora na grafičkom listu /grafičkom otisku/. kada se misli na oplošje predmeta u prostoru. piramidalna /trougaona/. Ploha može biti i preklopljena. a kada se pomiješaju. analitičkog pristupa. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. crtanju. dok hladne boje djeluju smirujuće. Dalji rad na razvijanju sposobnosti. Podjela boja se vrši i po psihološkom djelovanju na posmatača. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. ako nije pravilnog geometrijskog oblika i tada za takvu plohu kažemo da ima amorfni oblik. u tehnici gipsoreza. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih ploha. glina. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. 3. Proširivanje ranije usvojenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike skulptorskih tekstura i biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom radu /izrazu/. boje dijelimo na tople i hladne. Pored ovih karakteristika ploha može biti razvedena.

Oblike karakteriše njihova forma pa oni mogu biti jednostavni i složeni. Nosive konstrukcije su dijelovi arhitektonskih objekata koji predstavljaju skelet neke građevine. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. podrazumijevamo fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. komad drveta. DIDAKTIČKO . masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje.METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VI razredu podrazumijeva početak sintetičke koncepcije vizuelnog doživljaja. Prostor može biti otvoreni i zatvoreni /unutrašnji i vanjski/.5. povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem. MASA I PROSTOR Tematska cjelina.GRAFIKA. Oblici u prirodi mogu biti prigodni i načinjeni. Volumen predstavlja obim i zapreminu nekog tijela.SLIKANJE. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. Prilikom projektovanja jedan od osnovnih zadataka je da se vodi računa o namjeni i funkcionalnosti prostora. Arhitektonski objekti mogu imati jednostavne i složene forme. 145 . a mišljenje apstraktno. puna cigla. kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima.CRTANJE. . onda govorimo o masi. a načinjeni oblici nastaju kao rezultat čovjekovog rada. . 2. Ako je volumen ispunjen.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . Arhitektura je oblast koja se izražava u strukturama prostornih kompozicija. građenje. U svom okruženju i na skulptorskim djelima registrovati. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. Karakteristika savremene gradnje je da se u realizaciji objekata primjenjuju nosive konstrukcije. . Složeni oblici su oni za koje kada ih analiziramo možemo reći da se sastoje iz većeg broja jednostavnih /geometrijskih/ oblika. Pristup okolini je intelektualno vizuelni. Prirodni oblici nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih sila na neki prirodni materijal. analizirati i moći procijeniti odnos mase i prostora.dvodimezionalna organizacija kompozicije. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. OBLIKOVANJE NA PLOHI .

sposobnosti i likovne kreativnosti djece. POVRŠINA. Motivi – teme /likovni sadržaji/ 146 . Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. MASA I PROSTOR. .PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. 5. 4. 2. 1. TAČKA I LINIJA. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. nauke i društva.Oblikovanje u prostoru kroz područja: .kreativni rad u svakom polugodištu. Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno. prepoznaju i razriješe ga putem likovnotehničkih sredstava. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrijednovanja. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. novih medija i okruženja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. PLOHA. i interakciju umjetnosti. Ovakva forma obezbjeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. niti bilo koju tehniku. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. razreda. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. BOJA. 3. Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9.

PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: usvojeni pojmovi za oblast površina. etnografsko nasljeđe. bajka. statično. porodica.iz neposrednog okruženja djeteta. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: spektar boja. asimetrija. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1.. hromatske karakteristike boja. smjer linije. gipsorez. biljke….iz narodnih običaja /tradicije/. GRAFIKA: usvojeni pojmovi za oblast ploha: lik.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. sreća. strah. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . Nevizuelne motive. zasićenost boja. . reljef. škola. valerska vrijednost boja. 3.nevizuelni poticaji.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti. dvodimenzionalno.. čulni poticaji. tok linije. karakter površine. visoki reljef – puni oblici /forme/ koji se sa nekim svojim dijelom vežu za pozadinu 147 . POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: crtež. ploha. muzičke kulture. kroki /crtež koji sa malim brojem linija definiše pokret i karakter figure/. vjetar. tiskanje /štampanje/ otiskivanje.Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. karakter linije. tuga. simetrija. . 2. maternjeg jezika /priča. . niski/plitki reljef sa malim ispupčenjima. značajni datumi. slikarska tekstura. konturna linija /obris/. mjesto stanovanja. Vizuelne motive. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . podjela boja po psihološkom značenju. za oblast prostornog oblikovanja. tople i hladne. građenje linijom. dinamično. . poslovica.likovni i kompozicioni elementi. praznici. matematike. emocije /osjećanja/. grafički list. pojave u prirodi. prirode i društva. pjesmica. muzika. basna. objekti. prostori.

načinjeni oblici. struktura. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. 148 . s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. jednostavan ritam. predmeta i pojava. masa. aktivnost na časovima likovne kulture. 2. 1. nosive konstrukcije. prostor. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovnokreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. kip. gradnja. svoje strahove i oduševljenja. kipar./osnovu/. kiparstvo. funkcionalnost prostora. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. tekstura. tlocrt. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. Nema loših dječijih radova. prirodni oblici. stečenog znanja i usvojenih navika. estetskog. jednostavni oblici. skulptorski /vajarski. kiparski/ materijali. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. upornosti i iskustva. 3. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. svoje viđenje svijeta. Dakle. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. pedagoškog. psihološkog. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. složeni oblici. Likovni sadržaj. zatvoreni i otvoreni oblici.

Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno . jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. 149 . na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadatakaproblema. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. u najvećoj mjeri. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. odnos prema estetskom. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u školama. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano.kreativni rad djece. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. i likovnog jezika/. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. nego je potrebno u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih učenika.

MUZIČKA KULTURA MUZIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje 150 .

brzi tempo Allegro. polovina. -artikulacija (akcenti. forte – glasno (jako. muzičke igre ili brojalice te na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. artikulaciju. Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: -Učenici/ce uočavaju važnost poznavanja navedenih pojmova. izvođenja muzičkih igara i brojalica: -dinamika . primjenjuju ih tokom izvođenja pjesme.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. brzo. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. snažno) . slušanja muzike. pravilno fraziranje. -različita notna trajanja: cijela nota.poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani Andante-hodajući.veselo. radosno. u širem smislu. staccato.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano . mezzoforte – srednje glasno (jako). . osmina. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu 151 . brzo i Presto – veoma hitro. . -tempo .tiho. tempo.Sigurno uočavaju i primjenjuju oznake za dinamiku.Uočavanjem navedenih elemenata interpretacije tokom slušanja. šesnaestina i odgovarajuće pauze. crescendo i decrescendo. . legato). umjeren – Moderato.CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTAT UČENJA ZNANJE Sticanje znanja o: -elementarnim muzičkim komponentama i pojmovima te njihova primjena tokom pjevanja pjesama. četvrtina. -intonacija.

Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. -izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa izgovorom (za četvrtinu ''ta''. -tokom slušanja pamti naziv djela. . mala dvodijelna pjesma.Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u intonaciji i u muziciranju. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. . -učenici primjenjuju pojmove: rečenica.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C – duru. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE . svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. ukazuje i na greške i ispravlja i druge.izvođenje jednostavnijih brojalica na osnovu notnog zapisa. .Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. mala dvodijelna i trodijelna pjesma. dvije osmine ''tate''. . kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni). razvijanje muzičke memorije. razvijanje obima glasa. rečenica. -Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. . . vokalna reprodukcija. -sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela ( motiv. -Pokazuje veliku zainteresovanost i ljubav prema muzici. tema.sigurno izvodi šestosminsku mjeru. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -razvijanje muzičkih sposobnosti: ritmička reprodukcija–složenije kombinacije. mala trodijelna pjesma ) bez ulaženja u detaljniju analizu djela. 152 . -upoznaje i uočava u notnom tekstu podjelu jedinice brojanja na tri-triola i četiri dijela (informativno). .Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju.-poznaje violinski ključ. uočava mjeru.

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih.svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici. . -Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.Uočava i hvali. III BROJALICE . -Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. -ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. II MUZIČKE IGRE. IV SLUŠANJE MUZIKE.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku. -Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. VRIJEDNOSTI. 153 . na koncertima i sl. -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. . . aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje.ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike sve je intenzivnije. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE. . STAVOVI.

Cilj pjevanja i sviranja je upoznavanje učenika sa ovim elementima muzičkog obrazovanja više informativno. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. slušanjem muzike/glazbe. pravilna dikcija i akcenti. 35 časova godišnje. učvršćivanjem precizne intonacije. preciznost intonacije. odnosno. i dalje u obimu oktave. rečenica. kao u petom razredu. U šestom razredu je potrebno u sviranju postavljati iste zahtjeve. 154 . U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. muzička kultura je zastupljena sa 2 časa sedmično. gitara ).V DJEČIJE STVARALAŠTVO. sintisajzer. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. ksilofonu. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir. disanje. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. Program za šesti razred sastavljen je tako da se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). te svirati lakše pjesmice na metalofonu. muzičkih igara i kompozicija za slušanje muzike. C – dur ljestvice. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Po Nastavnom planu. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. fraziranje. Nastavna građa se izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. dječje stvaralaštvo i kroz izvođenje ritma. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. Smanjenjem fonda časova smanjuje se i obim zadataka koji se postavljaju pred učenike. Novina je. od prvog do četvrtog razreda. brojalica. pjevanjem pjesama narodne tradicije. U šestom razredu učenici/ce pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. kultivisanje glasa. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. ali i stiču nova. učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. Ponoviti abecedu i solmizaciju. reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. blok-flauti. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ce učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. da je od petog do devetog razreda smanjen fond časova na jedan čas sedmično. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. a po sadržaju i karakteru su interesantne i bliske djeci u šestom razredu. Nastava muzičke kulture se ostvaruje pjevanjem dječjih pjesama. Postavljeni zahtjevi se ostvaruju preko novih primjera: novih dječjih pjesmica. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima.

bengele'' ). Libija. dva. muški glas. dok su brojalice sa podjelom jedinice mjere na tri (''ta-te-ti') i četiri dijela (''ta-fa-te-fe'') date da ih djeca dožive kroz brojalice i zapaze. ). hor/zbor ). Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. artikulacije. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru u cjelini. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. 155 . važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. Kroz učenje muzičkih igara i dalje se ostvaruje visoka korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. ''Mladi kovač'' i ''Štuka štuku pojela'' ) i iracionalne brojalice (''Engele. itd ). te je potrebno djecu upoznati sa pravilima igre ili plesa. Na kraju časa obavezno dati zaključak o slušanom djelu. ''Jedan. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. U toku školske godine učenici treba da nauče 4 muzičke igre. ). sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednotama budu sve jasnije izraženi. Pored redovne nastave. pokrete. učenicima postavljati i zadatke sa ciljem uočavanja karaktera kompozicije. dinamike. četiri''. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine i zemalja iz regije odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja ( Brazil. Ritam u njima je složeniji a česta je i promjena mjere iz dvodijelne u trodijelnu i četvorodijelnu mjeru. ali će se njihovo usvajanje i obrada vršiti u VII razredu. pa zatim učiti pravila igre. Ne treba zanemariti vizuelni doživljaj svakog instrumenta. diničica''. Muzičke igre predviđene Nastavnim programom su pretežno igre sa pjevanjem. te druge kombinacije. Brojalice imaju u ovom razredu različit sadržaj: racionalne ( ''Dinaj. Koreografije okretnih igara i narodnih plesova iz različitih krajeva imaju utvrđene figure i kretnje. grupe instrumenata i orkestra. opisno. ženski. Italija. U program su uvrštene vokalne. izvođača. pa potom ponoviti slušanje. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 12 kompozicija.U šestom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. Izrael. Novina su podjela jedinice brojanja. Slušanjem učenici/ice zvučno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ) kao i glasove ( dječji. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje izraze usmeno. tri. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. emocionalno). Učenicima/cama pokazati uživo ili na slici instrumente koje slušaju. dinaj. Posebnu pažnju treba posvetiti organizovanju maštovitih načina interpretacije brojalice sa i bez sviranja na instrumentima. Brojalice koje sadrže dvodijelnu podjelu jedinice mjere / brojanja i dalje se izvode na osnovu notnog zapisa uz ritmički izgovor ''ta'' i ''ta-te''. na tri dijela-triola i četiri dijela. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. tempa. harmonikaški i drugi. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. itd.

RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) ZNANJE I RAZUMIJEVANJE VRIJEDNOSTI. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa sedmično).Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. Talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru dovode učenike/ce na najviši stupanj muziciranja i imaju najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Ove aktivnosti su opširnije obrazložene u tabelama. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA 156 . – 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje ). STAVOVI.

-pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u u C – duru. rečenica. priredbe. stihovi Zl. Repata priča (M. . A. Šimo Ešić ) 2. -Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana. . -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. stihovi M. Sefardska romansa. izleti. 14. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. melodike.sviranje na instrumentima kao pratnja pjevanju. tempa i dinamike. Alečković) 5. Cvjetni puteljak (J. . -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. stihovi Grigor Vitez) 10.Učenici/ce osjećaju i svjesno izvode 2. Basrak. Noćas (B. disanje. .Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. . -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. -Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote . 11. Grgošević) 2.zvučno i vizuelno prepoznavanje metalofona.pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. premetaljke rebuse. fraziranje). .poznaju notna trajanja i pauze. -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta. Mozart) 7. List na putu (Nada Ludvig-Pečar. Na livadi (M. kuća.sigurnije izvode 6/8 mjeru. Jeličanin.sviranje na metalofonu.Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. ne žuri mama. ksilofona.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru .Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja: .Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. .prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija. .Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. Kolarić-Kišur) 4. u porodici). Adio kerida. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. . Ja bih (Asim Horozić.uočavaju i određuju karakter pjesme. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa . . stihovi ( Zl. -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. Kaplan) i Pjesma dječaka (D.Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih kombinuje sa priručnim. Nikolić. Proljeće (I. (Zapisao Vlado Milošević) KANONI 1. u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u petom razredu. . -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. . mala dvodijelna pjesma.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. Ferari) . Milojević) i. Genov) 9. stihovi Šukrija Pandžo) 3.. .I PJEVANJE I SVIRANJE 1.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima. Cazin-grade. Kukavica ( J. artikulacija. Tišina ljetne noći (Zl. Ne žuri tata.sviranje u školskom orkestru _______________________ 157 . dikcija. 3. grupnom i individualnom muziciranju. dinamiku i primjenjuju ih. . tempo.pjevanje u školskom horu/ zboru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. muzika: Kolaković Ajka. .shvataju svrhu korekcije pojedinca radi podizanja kvaliteta muziciranja. Kolarić-Kišur ) 8.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. ta-te. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . tema.sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela (motiv. . mala . Moja domovina (Hana i Dinko Čizmić ) 6 Dan praznični (W. Srebreni voz ( B.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . G. 4dijelnu mjeru. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. Nikolić. blok flaute. . tekst: Bekrić Ismet.

trodijelna pjesma ) i primjena bez detaljnje analize djela; _________________ _____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. La Gvantanamera, Brazil, tradicionalna pjesma 2. Havanagila, Izrael, tradicionalni ples 3. Zan iz Abedina (Zane from Abedeen), Libija, tradicionalna pjesma 4. Bella bamba, Italija, tradicionalni ples 5. Narodno kolo _________________ _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i izvodi ih po sjećanju; - Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom; 1. Dinaj, dinaj, diničica (Zapisala Elly Bašić, Zagreb) 2. Engele, bengele 3. Jedan, dva, tri, čet'ri, pet (Beograd) -Razlikuje note po trajanju: cijela nota, polovina, četvrtina, osmina, šesnaestina - izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa podjelom jedine mjere na dva, sa -Ima veliki fond muzičkih igara; -pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola; - izvodi zadatu koreografiju; -primjenjuje ranije znanje na novu igru; -pravilno izvodi igru odnosno kolo; -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove;

prema muzici _______________________ _______________________ _______________________ -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti; -Samostalno izvodi zadane pokrete; -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti; - Predlaganje muzičke igre za priredbe; Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre; -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu; -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima koreografija) - Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala. -shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati; (multikulturalnost) _______________________ -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjećaj pripadnosti grupi; - Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima; -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima; -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama); - Izrada nošnji od različitih materijala u učionici, -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji, - Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju _______________________ -Izvođenje po notnom tekstu na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima, - Pronalaženje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvođenje zaključak; -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima; -Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu; -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu, -Upućuje, pomaže, pokazuje simulacije na kompjutoru; -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad; -Organizira praktični rad i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD. _______________________ -demonstrira izvođenje i sviranje; - Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje - Aktivnim učešćem pomaže, koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika; -Razvija kreativnost, dječije

_______________________

III. BROJALICE Izbor:

- Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici; -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih; - Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke); - Tačno izvodi mjeru i ritam

158

4. Mladi kovač 5. Štuka štuku pojela

___________________ IV.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1.Tiha, tiha pjesma, J. Magdić, stihovi: Grigor Vitez i Meditacije s Benbaše, M. Jeličanin; 2.Uspavanka, odlomak iz opere ''Hasanaginica'', Asim Horozić, 3.Zvijezda tjera mjeseca, dvoglasni ženski ili dječji hor/zbor, stilizacija Rešad Arnautović 4.Tamburice, muzika i tekst: Aleksa Šantić i S. S. Mokranjac: II Rukovet ''U Budimu gradu'' 5. Ja volim Sarajevo, Slavko Olujić, stihovi Velimir Milošević i Sarajevo – ZOI 84, M. Fetahović 6. Valcer u Des-duru, F.

izgovorom: za četvrtinu ''ta'', dvije osmine ''ta-te'“; Triolu (''ta-te-ti'') i podjelu na četiri šesnaestine ''ta-fa-te-fe'' treba da doživi samo informativno; -Prema zadatku izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu; - Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja; -Pokreti su precizni i tačni _______________________ -Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti, donošenje estetskog suda o djelu i, - poznavanje umjetničkih djela, - Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora; - Određuje karakter djela; -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački, duhački, udaraljke) -Razlikuje izvođačke ansamble: solo- pjevač ili solo-instrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta, hor ; - razlikuje glasove: dječji, ženski, muški; -Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje; -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju;

uz taktiranje i izgovaranje ritamskih slogova; -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima, -Predlaže i izvodi pratnju, kombinuje instrumente (aranžmani); _______________________

radne i kulturne navike; - Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest; - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre; ______________________ -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta _______________________ razvijanje osjećaja za lijepo -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi - U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar); -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, što ih motiviše na učenje; -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima; -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Vođenje intervjua sa umjetnicima; -Izrada plakata sa važnijim - Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika, -uzima učešće sa učenicima u izradi improvizacije na ritam brojalice i aranžmana za izvođenje brojalice; _______________________ -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje, prikupljanje materijala i bilježenje, -Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu, -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim

-Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša; - Uočava, upoređuje, razlikuje, samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu ; - Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje dinmiku (glasnoću), tempo i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine: legato, - Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu, -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja, - Često traži da se djelo ponovno sluša; -Komentira osobine djela, saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvođače i kompozitore - Traži da ih vidi uživo na koncertima; -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu

159

Chopin i Mazurka Op. 67 br. 4, F. Chopin ; 7. Kraljevski marš lavova, stav iz Karnevala životinja, C. S. Sans, 8. Picikato polka, J. Strauss, 9. Menuet iz Male noćne muzike, W. A. Mozart, 10. Koncert za trubu i orkestar u Es – duru, I stav, J. Haydn i Ples sa sabljama, odlomak iz baleta ''Gajana'', Aram Hačaturjan 11.Ples pastira, Marsch i Kineska igra, odlomci iz baleta Krcko Oraščić, P. I. Čajkovski 12.Četiri impresije, Avdo Smailović i .Fantazija za dvije flaute, Asim Horozić

-Poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela; - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano mezzopiano - srednje tiho, mezzoforte – srednje glasno forte; crescendo i decrescendo; -poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani (andante-hodajući), umjeren (moderato), brzi tempo (allegro- veselo, radosno, brzo) i veoma brzo, hitro (presto); - uočava promjene u tempu;

staccato, piano, mp, mf, f, crescendo, decrescendo, oznake za tempo, znak ponavljanja, ritam, melodija; -Prilikom slušanja muzike, posebno na koncertu, poštuje pravila ponašanja; -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja, i za imenovanje i opis djela i izvođača;

-Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici, školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija); - Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života.

telefonskim brojevima (Narodno pozorište, Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi

ustanovama: - Prati ponašanje na koncertu, oblačenje (pravila i kulturne navike;

-Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama; -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na V razred;

_______________________ _______________________

_______________________ _______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva; _______________________ -Eksperimentiše, istražuje i kombinuje instrumente; -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; - Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira; -Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno; -Samostalno smišlja, upoređuje, dodaje, mijenja; -Izražava razne ritmove iz života instrumentima; - Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi - Stvara kombinacijom riječi, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. - Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici; -Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda; -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva - Svojim odnosom i stavovima podstiče kreativne oblike ispoljavanja; - Priprema, rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima; -Saradnja sa lokalnom zajednicom, posjeta školskoj priredbi i koncertima; -Prati i ohrabruje oblike učeničkog kreativnog

____________________

V DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju; -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu;

160

Upoređuje individualno postignuće i samostalnost učenika u ovoj oblasti. 161 .Sam uzima učešće u izradi kostima.. muzičkoj dramatizaciji .Plesna dramatizacija. -Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. -Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) . -Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice. -Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada . slika za scenu itd.Na poticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad. ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. .

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje 162 .

(2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. sadržaji i ishodi 163 . Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. (3) sigurnost učenika. kinezio-terapijskim aktivnostima. rekreativnim i. (6) razumije. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika.PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA ŠESTI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenike za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa.koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. sportsku rekreaciju. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. eventualno. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmiše. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. Ciljevi.

Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: trčanju različitim tempom do 6 min. raznožnim. Osnovna teorijska znanja Sadržaji Tjelesno vježbanje i volumenoznost tijela Ishrana i zdravlje Indeks tjelesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otklanjanja Organizacija sportskih takmičenja Prehrana i tjelesni napor 1. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih natjecanja i suđenju u različitim kineziološkim aktivnostima.Preponsko trčanje 2. zgrčenim. Posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja. osnovnim skokovima s mini trambolina . zgrčeni.Bacanje male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom 4. Osnovna motorička znanja x x x x x x 164 .Osnovni skokovi s mini trampolina pruženi. Učenice x x x x x x x Učenici x x x x x x x 2. Posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje. preponskom trčanju. Skakanja: .Leteći kolut na povišenje od mekanih strunjača 1.Ciljevi 1.Trčanja različitim tempom do 6 minuta . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mekanih strunjača.pruženim. Trčanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku udalj jedan i pol koračnom tehnikom. raznožni 3. Izračunava ITM-a.Skok udalj jedan i pol koračnom tehnikom . Bacanja: . Kolutanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom.

saskok zanožno .Daleko-visoki skok 8.Naskok u upor čučeći na gredu. osnovnim vježbama aerobika za razvoj repetitivne snage. saskoku pruženo.«Mačji« skok .Penjanje po konopu do 5 m .Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja .5. premahu zgrčno klimom i raznožno na dvovisinskim ručama. Ritmičke i plesne strukture: . Borilačke strukture: .Pad natrag i u stranu .Osnovne vježbe aerobika za razvoj repetitivne snage . saskok pruženo 6.Njih u uporu na niskim paralelnim ručama.Zgrčka 7. «mačjem» skoku. saskok u zaljuljaju . ljuljanju na karikama malom amplitudom i saskoku u zaljuljaju. x x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: padu natrag i u stranu. daleko-visoko skoku. naskoku u upor čučeći na gredu. x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvođenju preskoka “zgrčka”. upiranja i penjanja: . njihu u uporu na niskim paralelnim ručama i saskoku zanožno. osnovnim zahvatima držanja u parteru x x x 165 .Klimom premah zgrčno i raznožno na dvovisinskim ručama .Ljuljanje na karikama malom amplitudom.Osnovni zahvati držanja u parteru Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: penjanju po konopu do 5 m. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: narodnom plesu po izboru iz zavičajnoga područja. Preskakanja: . Višenja.

sistem igre s jednim kružnim napadačem Košarka: .Preciznost: okoline Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .. driblinzima i fintiranjima. i 9.. udaracu glavom iz kretanja bez skoka x x 2. sistemu igre s jednim kružnim napadačem.9. blokiranju i oduzimanju lopte.1.Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja . 8..Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja . koordinacije. saradnji dva igrača u odbrani i napadu. vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja. 5.vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja.Koordinacija: shodno potrebama ..Ravnoteža: učenika i .Kretanje u vođenju i zaustavljanje ili zaustavljanje na dodatu loptu . Motoričke sposobnosti S potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta Postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine.Skok šut . a .Mini odbojka 3:3 Nogomet: .. Igre: Rukomet: .. 4. nogomet .Blokiranje i oduzimanje lopte .prijemu servisa podlaktično.2. Antropološki 1... odbojka . 3. 7. košarka kretanju u vođenju i zaustavljanju ili zaustavljanju na dodatu loptu.skok šutu. kao drugi .Udarac glavom iz kretanja bez skoka Odgovarajući sadržaji iz: 1.Brzina: kineziološki sadržaji. zonskoj obrana 6:0. gibljivosti i ravnoteže x x x x x x 166 .Gibljivost: mogućnostima škole i . 2.Zonska odbrana 6:0. mini odbojci 3:3.Driblinzi i fintiranja .Snaga: 6.Prijem servisa podlaktično ..Saradnja dva igrača u odbrani i napadu Odbojka: . .

odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. Odgojni x x Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. razumije funkcionalnomorfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike. zdrava životna sredina. prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstvano iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. Morfološke osobine: Tjelesne sposobnosti osoba različitih spolova: Tjelesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama: Emocionalna samoregulacija: Suđenje i pravila igre: Kultura ponašanja: Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog uzimanja kisika značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. Najčešći sadržaji su iz sljedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. ishrana. prepoznaje pogreške i osuđuje neprimjerena ponašanja. sarađuje u igri i nenasilno rješava konflikte x x x x x x x x x x x x x x 4. zaštita od bolesti itd.2. 167 . humani odnosi među spolovima. mentalno zdravlje. različiti faktori rizika. Funkcionalne sposobnosti: 3. međuljudski odnosi. povrede.

višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. uključuje se muzika. podstiču razvoja osobnosti učenika. koji obuhvaća 4. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. (b) aciklična motorička 168 . zbog opterećenja u školi. a koje čine osnovu za razvoj stuktura motoričkog programa pojedinca. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. Program tjelesne i zdravstvene kulture zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. morfoloških i funkcionalnih obilježja učenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja. Potrebno je usvojiti određeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. slaganja i rastavljanja predmeta. oblika i masa u određenom prostoru i vremenu). antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih.. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom satu vježbanja. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja.. plivanja. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. gimnastike. kosih i horizontalnih prepreka bez upotrebe tehničkih i drugih pomagala). i 6. prije svega. a posebno za učenike. saskoci i preskoci. kolutanja. karakterizuje usporen tjelesni rast. naglašava izražavanje pokretima. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja. Također. puzanja. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. kojim se svlađuju različite vrste okomitih. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. vučenja. gdje to uvjeti omogućuju. Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti između učenica i učenika. ciljanja i gađanja. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja.Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. penjanja i silaženja. Za drugi osnovnoškolski ciklus. kojim se svladađuju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. potiskivanja i njihove kombinacije. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za učenice. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. skokovi. hodanja i trčanja. 5. nadvlačenja. nagiba i pravaca). obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. kojim se svlađuju distance na različitim vrstama podloge. određeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava. razred osnovne škole. početak intenzivnog rasta mišića. U različite djelove nastavnog sata. dizanja i nošenja. kojim se svlađuju nepredvidive aktivne dimaničke sile suvježbača). a usmjeren je na obrazovnu. bitne za učenike. naskoci. biciklizma i dr. sposobnosti i osobina koje su. ritmike i sportskih igara. u ovom i narednom razvojnom razdoblju. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfolškim. kojim se svlađuju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja.

eksplozivne. razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. u dogovoru s roditeljima ili starateljima. repetitivne. što omogućuje veće promjene. (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). te uz fiziološke djelotvornosti usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema pozitivno djeluje i na imunološki sistem. košarka i dr. brzine. ravnoteže. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje. nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. 169 .uz opće morfološke djelotvornosti. koja su bitno obilježje tzv. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). (c) kompleksna motorička znanja. S ukupnog antropološkog stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. Motoričke sposobnosti koordinacija.. koji podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. gibljivost. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima. odnosno i na cjelokupni antropološki status. uputiti ih u primjerene sportske klubove. karate i dr. fleksibilnosti. ritmičke gimnastike. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. dakle ciklična i aciklična. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. skokova u vodu i dr. kao što su nogomet. te stimulisati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi... Tjelesna aktivnost . statičke snage i dinamometrijske sile. koja se susreću u sportskim igrama. rukomet. hrvanje. Cilj odgojne komponente tjelesne i zdravstvene kulture jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe. kao što su boks. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). čime se povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim aktivnostima. preciznosti. borilačkih aktivnosti. judo.znanja.

sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnošti i napretka učenika. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. U drugom cikiusu ocjenjivanje je opisno. fleksibilnosti – pretklon raznožno. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. o svojim sposobnostima. umiju. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. gipkosti. ili tokom obavljanja aktivnosti. eventualno. Rješavanje problema vrijednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. kontinuirano. (3) ona mora biti pozitivna. u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. o onome što znaju. težine i držanja tijela). te brojčano i opisno. konkretno. koordinacije – poligon natraške. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. snage. statičke snage – vis u zgibu. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. preciznosti. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. 170 . Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. Tjelesni razvoj: tjelesna visina.VRIJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Aktivnost učenika se prati. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. tj. pozitivno i adekvatno obrazloženo). repetitivne snage – pretklon trupa. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 6 minuta. 3. što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. vrijednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). 2. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada. vanastavnog procesa u okviru škole. ravnoteže. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. mora da se odnosi na aktivnosti i učinak a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. tjelesna masa i držanje tijela. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. agilnosti. njegove saradnje. (2) ona mora da bude konkretna. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. sklonosti. kao i za njihovo ocjenjivanje. formiranju realne sliku o sebi.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful