6

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

6.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

KOORDINACIJSKO TIJELO ZA PROVOĐENJE I PRAĆENJE OBRAZOVNE REFORME U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

donosi
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2

175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70

UKUPNO REDOVNE NASTAVE

22

770

* Napravljeni su modeli programa engleskog, njemačkog, francuskog i arapskog jezika

2

SADRŽAJ

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 – 22 24 – 35 36 – 46 47 – 57 58 – 71 72 – 85 86 – 90 91 – 98 99 – 106 107 – 118 119 – 133 134 – 145 146 – 157 158 - 166

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U ŠESTOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE 4 .

HRVATSKI.BOSANSKI. SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 .

Fantastični elementi u kratka priča bajci. njenog prenesenog smisla i pouke 2. pobjeda pravde kao osnovna misao 6 . Usmena narodna proza: bajka. Narodna lirska pjesma iz BiH (po izboru) Usmena književnost Stalni epiteti Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalni epitet i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsko od lirske pjesme na temelju opreke događaja ili doživljaja Upoznavati se s usmenom književnom i historijskom baštinom Razvijati svijest o opstojnosti naroda i Uočavanje lirskih slika. basna. osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja povijesne podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka. preneseni smisao basne. likova. pouka basne Zapažanje tematike. likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni. motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmene lirske i prozne vrste Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne.BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VI RAZRED 5 sati sedmično 175 sati godišnje PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VI RAZRED DEVETOGODIŠNJEGA OBRAZOVANJA Književni tekstovi Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Minimalni ISHODI UČENJA Optimalni 1. Narodna epska pjesma Epski deseterac iz BiH ( po izboru ) Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti 3.

obilježja ritma u pjesmi. Kajan: «Žuta ptica» 10. Otkrivati lirske slike. personifikaciju i onomatopeju. hrabrost. bijeli svijete» 5. Prepoznaje osnovna osjećanja izražena u pjesmi. D.nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje. šaljive pjesme.izražajno čita i recitira pjesmu. junaštvo. vjernost.poentu pjesme. ritam. I. vrsta stiha. poređenje. deskriptivna. 7 . domovinska (patriotska. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme. usvajanje osnovnih pojmova na razini stilskih figura (izražajnih sredstva): epitet. Trifunović: «Čist zrak» 9. inverzija. usporedbu. Z.poentu pjesme. gl.motive. S. evo opet» 7. Š. A. 4. rima ili srok. Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje. Hasić: «Praviš se važan» 11. vrste lirskog pjesništva: ljubavna.Kranjčević: «Lijep si. Prepoznati obilježja domoljubne. stih strofa. B. opisne.stilsko-izražajna sredstvau poeziji. S. personifikacija. M. Šimić: «Ah. onomatopeja. Određuje lirske slike. poenta lirske pjesme. J. običaji. Pandžo: “List na putu” Uočiti opkoračenje. Dučić: «Selo» 6. Prepoznaje epitet. Bećirbašić: «Harfa» 8.motive. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim i lirskim pjesmama UMJETNIČKA KNJIŽEVNOST Lirsko pjesništvo: čulni elementi pjesničke slike.po mogućnosti savladava tehniku pisanja vlastitoga lirskog teksta. zavičajno – rodoljubiva).

sredstva zaustavljanja. kompozicija.12. najvažnija obilježja lika Određuje temu. načini pripovjedanja. Swift: «Guliverova putovanja» (odlomak) 26.K. pravilno iznosi slijed događaja pridržavajući se uzročno-posljedičnoga odnosa. roman i igrokaz Ukratko prepričava fabulu na nivou najvažniji događaj i lik. Sekulić: «Bura» (odlomak) 17. I. Š. I. S. Ćorović: «U noći» 16. sociološka. Andersen: «Slavuj» 23. P. tematsko – idejna osnova. H. Sjenkjevič: «Kroz pustinju i prašumu» (odlomak) 27. likovi (glavni. Kočić: “Jablan” 19. portretiranjem. pripovijetka (književnoteorijski pojmovi: fabula. B. V. Razlikuje prema najizražajnijim obilježjima vrste priču. Ibrišimović: “Sijelo mudraca” 25. govorna. Prepoznati i okarakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar. I. R. povezuje sadržaj s konkretnim pojavama iz svoga života. Prosenjak: “Otac” 15. 8 . H. Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičnu povezanost. karakterizacija – etička. Rorić: «Pjesma» 20.Singer: “Ole I Trufa” 24. S. J. Pavlović: “Jarac u pozorištu” 28. kradljivac). Poznaje i primjenjuje stilska sredstva u vlastitome tekstu. poruku na osnovi razumijevanja teksta. crtica. sporedni). kukavica. plemenit. Kulenović: «Gromovo đule» 13. pokretače. I. Ešić: «Cvjetko» 21. Grigor Vitez: «Plava boja snijega» (igrokaz) UMJETNIČKA PROZA Novela. Samokovlija: «Dječak Aron» 22. N. osuđuje negativne postupke likova.

jasno i prepričava najvažniji logično povezivanje dio teksta rečenica izdvajajući važnije dijelove. slika. likovi. kompozicija romana. komentariše postupke i ponašanje likova. jezik i stil Dramski igrokaz (kompozicija. sažima fabulu Prepričavanje Stvaralačko prepričavanje. prepričavanje sažimanjem fabule Prepričati tekst poštujući Prepoznaje i hronološki slijed. romana. vrste objašnjava razliku priče.Uočiti osnovnu razliku između priče i romana. humoristički. tematsko – idejna osnova. romaneskni pripovjedač. smisleno povezuje rečenice. prizor. naučnofantastični. čin. Na osnovi glavnih značajki knjiž. Roman (vrste: avanturistički.afiš ). Prepoznati kompozicijske dijelove igrokaza KULTURA USMENOGA I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Odgojno-obrazovni ciljevi/ zadaci Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Minimalna Optimalna Prepričava cijeli tekst prema hronologiji događaja. igrokaza. izraziti vlastiti komentar 9 .

što ne smije biti dijelom službene komunikacije navodeći najvažnije njezine dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. rečenični naglasak) Čitanje i slušanje Izražajno čitanje književnoumjetničkog teksta. dikcija. usmjereno. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Tečno i jasno govorenje stihova Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove rabeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst. uočavati razliku između službene i privatne komunikacije. u sebi. razumije ga.Razgovor Privatni i službeni razgovor Recitacija Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. boja glasa. pauze. jačina. govorne vrednote izražajnog čitanja. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora. logička. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja Pravilno i umjereno brzo čita tekst. Čitati tekst s razumijevanjem. tempo. s bilješkama. Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas.poznavati način oslovljavanja. razumje pročitano i slušano 10 . gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja.

čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na konkretnim tekstovima –književnoumjetničkim. Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika 11 . naučnim. publicističkim i dr). administrativnim. Pričanje kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričanje stvarnog događaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje prema zadanoj slici ili muzici Pravilna primjena naracije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja.

razredu. Pravilno pisanje pisma. Pisanje pisama.mobitelske poruke. biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe (portret). diktat sa predusretanjem grešaka.priznanice. opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave. slobodni diktat). telegrama. opis kraja (pejzaž).proučeni dikatat. Savladavanje osnovnih Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje pravopisnih pravila odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja. i 6. messenger servisi. uputnice. opis zatvorenog portret (interijer).Opisivanje prema predmetu. Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka. opis otvorenog prostora (eksterijer).uputnice. jezik bloga. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrađene u 5. priznanice. 12 . mobitelske poruke. kontrolni diktat.

Upoznati se s mjesnim i vrste) Teatar (pozorište kao književno – scenska dnevnim i sedmičnim umjetnost: scena. navedenih televizijskih i internet (postanak i razvoj) Film (postanak. zabavne. pojedinih vrsta medija na komentariše filmska izražajna razlikovnm nivoui. Novine.Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) MEDIJSKA KUTURA Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Razlikovati vrste medija. samostalno piše strip. povijesne podatke o počecima filmova. filmski rodovi radijskih emisija. zna osnovne različite vrste časopisa. pozorišno časopisima Poznavati karakteristike prostor. Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni sat lektire u školskoj biblioteci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Poznaje osnovne karakteristike Poznaje najvažnija obilježja filmskih vrsta na primjerima. 13 . stripa Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. strip. određuje vrste poznatih televizijskih emisija. časopisi. kulisa. Navodi sredstva.samostalno vrši dramatizaciju tekstova. pozorišnih izvedbi. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti. osobitosti filmskih vrsta. radijskih i televizijskih emisija filmske umjetnosti. radio. historijat. televizija. Osnovne vrste medija: štampani upoznati najvažnije elektronički. Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst.

.Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno. funkcija riječi). Mogućnost prikladne primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju.Pisana i usmena riječ. .Naglašen slog u riječi. nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi. . razgovoru i pisanju).RJEČNIK.Slog – dužina sloga. Razvijen interes za otkrivanje snage. Primjeriti nekoliko višeznačnih riječi. .Naglasnice i nenaglasnice.Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi. govoru. GRAMATIKA Programski zahtjevi Rječnik . . čitanju. oblik riječi. dubine i ljepote riječi. . suglasnici. Odgojno – obrazovni ciljevi ISHODI UČENJA Minimalni Optimalni 14 .Glasovi: samoglasnici.Riječ (značenje riječi. vlastito značenje. .

Pravilna upotreba/uporaba veznika. . usklika u govorenju i pisanju. čestih prijedloga. li i usklika u rečenici. Prepoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju. Prepoznavanje pomoćnih glagola biti i htjeti. Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi.Jednoznačnost i višeznačnost (riječi u prvobitnom i prenesenom značenju) . kamo. Prepoznavanje priloga.usklici .čestice Zapažanje.značenje). vremena.pojam prijedloga . 15 . Razumijevanje temeljne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi. imenovanje i razlikovanje poznate promjenjive i nepromjenjive riječi. čestica da. Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi. Vrste riječi: . . Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (Lijepo dijete lijepo piše). kuda.pojam priloga (prilozi mjesta. Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici. . čestica.Promjenjive i nepromjenjive riječi (osnova riječi. način) . Pravilna upotreba/uporaba prijedloga s (a).veznici . Glagoli: .Onomatopejske riječi.Pomoćni glagoli biti i htjeti.Nepromjenjive riječi: . ne. k (a) i priloga gdje. nastavak).

Imenice: - Deklinacija imenica; - Naziv padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental,lokativ Razumijevanje temeljne uloge padeža u jeziku; Prepoznavanje padeža u rečenici u njihovim temeljnim značenjskim ulogama; Ovladati – upotreba padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom; U određivanju padeža služi se proširenim padežnim pitanjima (tj. cijelom rečenicom s upitnom zamjenicom i glagolom); Prepoznavanje padeža u njihovim temeljnim značenjskim ulogama. Prepoznavanje padeža u rečenici; Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru, pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama); Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima; Uočavanje duge i kratke množine u nominative; Uočavanje imenica koje imaju samo množinu/jedninu; - Glasovne promjene u deklinaciji imenica; nepostojano a, palatalizacija, sibilarizacija i imenice koje ne provode sibilarizaciju, jotaciju.

Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijske vještine koje će učenicima omogućiti da postanu jezično osposobljene osobe.

Prepoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama.

16

Pridjevi: - Određeni i neodređeni oblik pridjeva u nominative;

Prepoznavanje određenog oblika pridjeva u nominative;

Pravilno upotrebljava neodređeni oblik pridjeva;

Samostalno pronalazi primjere određenih i neodređenih oblika pridjeva u rečenici; Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža.

- Deklinacija pridjeva.

Prepoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže.

Upotreba neodređenih i određenih pridjeva s padežnim nastavcima.

Zamjenice: - Upitne, odnosne, neodređene, povratna, povratno – posvojna; - Deklinacija ličnih zamjenica.

Razlikovanje posvojne zamjenice i povratno – posvojne zamjenice u govoru i pismu; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika osobnih zamjenica;

Prepoznavanje svih vrsta zamjenica; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice; Dekliniranje osobnih zamjenica.

Pravilna upotreba posvojne, povratno – posvojne i pokazne zamjenice u svim oblicima;

Dekliniranje povratno – posvojne i pokaznih zamjenica.

Brojevi: - Glavni i redni brojevi; - Deklinacija brojeva.

Pisanje zamjenice sebe, se.

Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Prepoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Pisanje brojeva u skladu s pravopisom;

17

Rečenica: - Predikat – imenski i glagolski; Prepoznavanje glagolskog predikata kao temeljnog dijela rečenice; Prepoznavanje imenskog predikata i njegovih sastavnica; Uočavanje priložnih oznaka u rečenici; Prepoznavanje rečenica s više subjekata kao proširene rečenice s više istovrsnih dijelova; Prepoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom. Određivanje glagolskog predikata, izrečenog subjekta i priložnih oznaka.

Pravilna deklinacija brojeva.

Određivanje imenskog predikata; Uočavanje lica, vršitelja radnje, u rečenicama s neizrečenim subjektom; Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice.

- Subjekt – više subjekata, neizrečeni subject; - Priložne oznake u rečenici (mjesto, vrijeme, način); - Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom; rečenica s više subjekata; rečenica bez subjekta; krnja rečenica.

Pravogovor i pravopis - Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim u nazivima planeta, kontinenata, okeana država, naroda i naseljenih mjesta; - Pisanje i izgovor superlativa pridjeva;

Primjena naučenih pravila. Osvijestiti upotrebu usvajanja pravopisne norme radi upotreba

Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s dobi

18

učenika. .. Razumijevanje primjene rečeničnih i pravopisnih znakova. .Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene. je (umanjenice i komparativ).Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije. .Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva. Prepoznaje trotačku i zagradu u tekstu kao rečenične znakove.Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka crtica. a crticu kao pravopisni znak.Veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena. . 19 . zagrada. u svakodnevnom pisanju i čitanju. Primjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima.

razreda osnovne škole.narodni govori(narječja). pravopisu i razvoju standardnoga jezika:voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. srpskom jeziku (Humačka ploča. srpski jezik u porodici srodnih jezika. latinica. Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda. natpisi na stećcima. do 9.od 6. prvi rječnici i gramatike).prva štampana djela.prve štamparije. Spomenici pismenosti u bosanskom. hrvatski. arebica. pravogovoru. 20 .RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • • • • • Bosanski. srpskom jeziku: historijski presjek: glagoljica. ćirilica (bosančica). hrvatskom. Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik Pisma u bosanskom. (Ishodi učenja u gramatici. Povelja Kulina bana. navedene programske jedinice uskladiti sa predispozicijama učenika te ih uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). hrvatskom.

Mark Tven: “Doživljaj Haklberi Fina” (Napomena: u toku jedne školske godine obraditi 8/9 lektirskih djela. K. Kemal Mahmutefendić: «Roman o novčiću» 4. Branko Ćopić: «Orlovi rano lete» 3.dijete iz limenke” 11. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor djela može mijenjati). S. Miroslav Antić: «Plavi čuperak» 6. D.SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1. Pilić:”Mrvice iz dnevnog boravka” 2. V. Isaković: «Lijeve priče» 7. Džemaludin Latić: «Srebrena česma» 9. po izboru samih nastavnika od punuđenih djela. Neslinger:”Konrad. Milošević: «Djeca su vojska najjača” (izbor) 10. Željko Ivanković: «Zvjezdangrad» 8. A. Zvonimir Balog:”Nevidljiva Iva” 5. 21 . Defo: “Robinzon Kruso” 12.

reprezentativnosti. Medijska čitanka. egzemplarnosti.biografija i bibliografija. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka). vježbi usmenog i pismenog izražavanja.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku.metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari. poetske recitacije i dramatizacije tekstova).) Također.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. zadaci. 4. čitanačkih i lektirskih). teorije i interpretacije književnosti. 22 . pravogovor. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti). Književnost (interpretacija književnih tekstova. Medijska kultura (strip.te medijske kulture. Vodič kroz lektiru. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. 2. pisci. tekstualne adekvatnosti itd.stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. razvoj standardnog jezika).Videočitanka. 3. pravopis. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka.etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca.prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. umjetničke. priručnici za nastavnike. 5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. biblioteka). televizija. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. odgojnosti. radio..srpski jezik i književnost u VI razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. te dvije školske pismene zadaće). likovnom kulturom. Osnovni ciljevi. rječnik. periodika. Jezik (gramatika. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. internet. te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti. Naš jezik. metodičari).hrvatski. b) rasporedu. Kultura izražavanja. 6. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova.kao i principima integracije i korelacije. muzičkom kulturom i dr. priručnici za učenike(radne sveske).

STRANI ENGLESKI JEZIK FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 23 .

npr. nobody something. whose) . its.upitne (who. hers. npr. razred Osnov na škola 4.pravilnu/nepravilnu množinu Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati rječnik vezan za zadane teme. nešto prošireniji vokabular. family members and their occupations . means of transport (npr. odgovaranjem na • Slobodno pitanja. . his. anything. osnovne informacije 2. npr. bus.lične (padež subjekta i objekta) .postavljati i Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: odgovarati 1.brojive i nebrojive . theirs) . nešto prošireniji vokabular.Svakodnevni život. ours.neodređene (somebody.ENGLESKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Učenici će učiti ili ponavljati: Imenice: .Porodica. nothing 24 . anybody. označavanjem tačnih Svakodnevni pitanja i netačnih izraza. locirati ljude i • Zabava predmete b) ČITANJE I REAGIRANJE: Zamjenice: . život . prepoznavanjem vrijeme netačnih/tačnih tvrdnji. neverbalno.prisvojne (mine. those) . which. npr. car) 6. . that. godina učenja englesk og jezika • Porodica Učenici će znati: RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: . daily routine. npr. yours.pokazne (this. these. bicycle. what.identificirati i dopunjavanjem nedovršenih rečenica itd. verbalno.tražiti i prezentiranjem određenih dijelova odslušanog teksta davati mimikom itd. spajanjem slika na poznata • i tekstova.

picnic Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni. . upitni) . odrični. Brojeve traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara. količine. učenici će 25 . wildlife. some. any. which. what. nešto prošireniji vokabular. nešto prošireniji vokabular. označavanjem tačnih i netačnih . npr.Zabava.koristiti spajanjem slika i tekstova. prezentiranjem ljude određenih dijelova teksta (njihov izgled mimikom itd. timetable. unusual hobbies itd. npr. school subjects. much. npr. odrični.Opisne pridjeve vezane za zadane teme . npr.pokazne pridjeve. the. dopuštenja.članove: a/an. odrični. pupils’ hobbies. that (boy). river. (a) litle . going to an amusement park itd.nepravilno poređenje pridjeva .Priroda. nešto prošireniji vokabular.opisivati tvrdnji. vrijeme Pridjeve -Determinatore: . . pyjama party.pridjeve neodređene količine i broja. those (boys) . verbalno. npr. dopunjavanjem neznanje nedovršenih rečenica itd.pratiti jednostavne upute obaveze i potrebe. npr. this (girl). whose . mountain. animals. theatre. prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih . (a) few. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na i predmete pitanja. neslaganje prepoznavanjem netačnih znanje i tvrdnji. surprise party. traženjem određenih informacija. these (girls). zero . neverbalno. upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. plants.upitne. i raspoloženja) 2.prisvojne pridjeve . npr.Škola. cijene.izražavati na tekstova jednostavnim jednostavan rečenicama. nešto prošireniji vokabular. . all. upotrebom novog način: vokabulara u konkretnim slaganje i primjerima/rečenicama. sposobnosti. favourite sports and games. going to the party.• Priroda • Škola Razvija nje osnovn og znanja jezika Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: 1. upitni) Present Continuous (potvrdni. .Slobodno vrijeme. going out to the cinema. many.

govoriti o temama svojim . upitni) Modalne glagole. vezane za zadane teme i gramatiku. nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme.recitirati. discuss a subject. orange juice Kolokacije. jednostavne kao što su: zadovoljstvo. east. walk a dog.praviti kratke. npr. b) PISANJE Učenici će: .dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke . svojih vršnjaka itd. dirty Antonime. right. raspravljalo iznenađenje. npr. npr. have/have got (potvrdni.prepričavati/prepisivati kratke tekstove . left. kao i onima .redati ispremetane riječi u Future Simple: shall/will (potvrdni. odrični.Red riječi ( nešto specifičniji red riječi uz upotrebu priloga učestalosti npr.način.sudjelovati u razgovoru o zadanim .prepričavati kratke priče i šale sl. never. crylaugh Složenice.igrati igrice: po ulogama aktivnostima jezične igre itd. sva lica jednine i množine Priloge. upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to.PRODUKCIJA različite a) GOVOR Učenici će: osjećaje . quickly.pisati kratke sastave na poznate teme itd.oblik Glagole be. vezane za zadane teme. dijaloge koji se temelje na temama o kojima se nezadovoljstvo. always. care about us itd. nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme Rečenice: .There is a/ There are some… Is there a…? Are there any…. npr. . can. razočarenje i . last week. ask-answer. npr. vezane za zadane teme. . school choir. west . dramatizirati itd. last year .vrijeme.? naučiti koristiti: Afikse. uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 26 . npr. Ekvivalente prevoda čestih i ključnih riječi. fast Prijedloge. vezane za zadane teme.pisati diktate . . guitar lessons. expensive. dirtyclean.za mjesto . npr.pjevati dječije pjesmice svakodnevnim . may. niječni. npr. sometimes) . must Zapovjedni način. have to.pravac/smjer.

Muzičko obrazovanje (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. ples. značaj ishrane za zdravlje. ples (crtanje.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . elementi dramatizacije) . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve . npr : .Biologija ( Dijelovi ljudskog tijela.Fizičko obrazovanje (sportske aktivnosti i igre) .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: ..upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja .smislene rečenice INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.Likovno obrazovanje..Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik 27 .) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . oblikovanje itd.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.) 3 . muzički instrumenti. slikanje.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . upoznavanje sa najpoznatijim izvođačima na engleskom jeziku) .

upustva.. opomene. razred – 4. saopštenja nastavnika i učenika. kraće tekstove.3 ČETVRTA GODINA UČENJA 6 razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje Učenici razumiju: razgovor na poznate teme i uključuju se u isti. kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija.3 Čitanje i razumijevanje A2.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6.1 Govor A1. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2. jednostavna pitanja. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Čitanje i razumijevanje 28 .1 Pisanje A1. kratke poruke i natpise. snimljenog materijala i reaguju na njih. suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Učenici čitaju: upustva.

Tekst na poznatu temu. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. Dopunjuju obrasce i rečenice i izrađuju jednostavne projekte Učenici ne samo da prepoznaju i upotrebljavaju. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. uz pomoć nastavnika.Govor Učenici: učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima. nego počinju i da stiču znanja o jeziku Znanje o jeziku DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima. recituju i pjevaju poznate pjesme Pisanje Učenici pišu: Jednostavne tekstove poštujući pravopis. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene 29 . govora i pisanja. Lične poruke i kraće dijaloge. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja.

Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Nastava stranog jezika. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. kulture dijaloga. značaj međusobnog razumijevanja. saradnje. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. tolerancije. on se treba odvijati prema prilagođenom postojećem programu devetogodišnje osnovne škole. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. razglednicu. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). uvažavanja. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika. postavljanje pretpostavki. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. Rad sa djecom s posebnim potrebama Ukoliko se ukaže potreba za rad sa ovom djecom. 30 . na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. poštovanja različitosti. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika.dijelove teksta. SMS). oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju.

vlastite. those . npr. redanjem predmete ilustracija po određenom redoslijedu. grandfather.Determinatori: Članovi. our.trenutne koja čuju sa kasetofona.prisvojni genitiv (John’s. npr. razred Lično predstavljanj e Porodica Kuća. govoriti o označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. npr: crtanjem. .ograničen broj raspoloženja i stanja b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.boje predmeta odgovora na pitanja koja postavlja nastavnik ili . usebi ili naglas. that. loo/ lavatory. redanjem ilustracija po određenom redoslijedu. your. bookcase. 31 . npr: crtanjem. curtain • Okolina. a/an. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. • godina učenja • englesk og - - - - Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. this. izraza opisivati: ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik . povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. povezivanjem određenih ilustracija sa predstaviti sebe ili odgovarajućim tekstom. what Pridjevi: . prva godina učenja engleskog jezika – dva časa sedmično – 70 časova godišnje Nivo • Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .Upitne. opće .ljude i predmete ili koje su čuli sa kasetofona. itd. (nešto prošireniji vokabular) npr.Nastavni plan i program za šesti razred.množina . hall. yard street. 2) verbalno.: ponavljanjem riječi. kitchen. friend. garden. traffic-lights. car 6. uncle. grandmother. my. his.Lične . their Upitni pridjevi. • Prostorije u kući i namještaj. mother. name. ispunjavanjem tabela ili aktivnosti dopunjavanjem rečenica itd. život u gradu i na selu. izvršavanjem uputa i druge naređenja.Pokazne. the Prisvojni pridjevi. davanjem kratkih . tražeći određenu informaciju ili detalje i reagovati: locirati ljude i 1) neverbalno. npr. bus station. Mary’s) Zamjenice: . these. shop. itd. coffee-table. izvršavanjem uputa i naređenja. • Članovi uže i neki članovi šire porodice. her. dom Moja okolina Škola Svakodnevni život • Osnov na škola • • 1. npr. who. park.pozdravljati na formalan/neformal an način Vještine RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Gramatika Učenici će učiti da koriste i učiti o sljedećem: Imenice: . Vokabular Učenici će učiti osnovni vokabular koji se odnosi na date teme npr: • Predstavljanje.

PRODUKCIJA: a) GOVOR: reći koliko je sati Učenici će: .ispunjavati tabele. get up. village. redati riječi u smisaone rečenice . here.ideju posjedovanja b) PISANJE: Učenici će: . knife. school mates.izraziti: . npr. negativna.Present Continuous (potvrdna. posters.Present Simple (potvrdna. negativna. ispunjavanjem tabela.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom .zapisivati po diktatu . sad.prepisivati kratke tekstove . thirsty park. itd. good.Mjesto. pupils’ things. nice. podvlačiti. upitna forma) .Pomoćni glagol be . sleep. glasses). cinema.zahtijevati.Modalni glagol can (potvrdna. there • Svakodnevni život.davati uputstva i naredbe . križaljke Glagoli: . scared. hungry. ispunjavanjem križaljki. school subjects. negativna. tired.ubacivati. in the kitchen (npr. what(color) .svakodnevnim aktivnostima i radnjama - brojati ljude i predmete (How many … are there?) 2) verbalno. fine. toothbrush). pjevati i igrati jezične igre - nabrojati dane u sedmici . theatre. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. post office. wood.odgovarati na pitanja .sposobnost/nesp osobnost da nešto urade (I can … I can’t . in the bathroom (npr. • Škola.. fork. school furniture. hill. : kratkim odgovorima na pitanja. rutinske aktivnosti. bad. npr. tableware: spoon. bridge. da se dobiju kolokacije). moliti . plate. npr. toothpaste. river. main parts of the face/body – nešto 32 . cup.Opisni. osnovni pridjevi. povezivanjem riječi u stupcima A i B (npr. lake.igrati uloge. recitovati. happy. upitna forma) . dovršavanjem rečenica. upitna forma) Prilozi za: . npr. wash (npr. itd. trees.

phone-box Kolokacije. clean . npr. u vezi sa datim temama i gramatikom. job. u vezi sa datim temama.(John’s book. cupboard. in. npr. bus. u vezi sa datim temama.Red riječi (osnovni red riječi u potvrdnoj. at . learn. clean. npr. . work. after Rečenice: . my house) . upitnoj i zapovjednoj rečenici .Mjesto. in. miss the bus.sad. now. on. itd. wardrobe. 33 .dirty Složenice. walk.There is a …There are two … prošireniji vokabular). npr. busstop. Osim što će stalno proširivati vokabular. turn on/off the radio/ the television. ing Antonime. make noise.Vrijeme. today. Prijedlozi za: . at. itd. u vezi sa datim temama. učenici će učiti da koriste: Afikse. happy. hungrythirsty.dovršavati rečenice itd. car. npr.Vrijeme. have breakfast/lunch /dinner. shop-window. negativnoj. sports. npr. npr. itd. –s.

Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. u početnoj fazi učenja pogotovo. te gramatike predviđene za ovaj razred. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Likovna kultura. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. 34 . Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Matematika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Maternji jezik. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. kao npr. Muzička kultura. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. pravopisa. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Geografija. Moja okolina. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike.

upoznavati različite kulture i tradicije. 35 . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.Učenici će: . .

• Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno.NJEMAČKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. koji govore o svakodnevnom životu. Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate 36 . Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. vremenska prognoza).3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). u prodavnici). VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. Povremeno mu može zatrebati pomoć. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju.

jezici 9. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. narodi. raspored časova 2. jednostavan diktat). druženje 5.• • Pisanje • • • • riječi. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Znanje o jeziku PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. slobodno vrijeme 4. grad 7. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. zemlje. prijevozna sredstva 37 . saobraćaj. lične podatke. škola – nastavni predmeti. TV-emisije 6. vrijeme na satu 3. naučenih izraza. Od ovog razreda pa nadalje učenici počinju svjesno usvajati znanje o jeziku. seosko imanje 8. kupovina odjeće 10.

lesen…) .Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu .imenovati nastavne predmete. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.opisati ljude i predmete .izvinuti se . die Tafel. Tiere. das Schwein Zemlje.imenovati TV-emisije . das Pferd. die Bücher.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. Sie spricht Deutsch.imenovati zgrade u gradu . . pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta.dopunjavanjem teksta . .davanjem kraćih odgovora. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . dein. jezici: Er ist Engländer. . Erdkunde. das Kino. Zamjenice: . npr: razvrstavanjem slika. der Supermarkt. lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.: .lice jednine i 2.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova . unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: ... ihr. : Škola Deutsch. .: . . das Theater. sein. Kupovina odjeće Die Jacke gefńllt mir. der Park Wo ist das Kino? Hier. npr: .tražiti i nuditi pomoć. es) u akuzativu .prezent glagola können u jednini i množini.imperativ za 2.za izražavanje želje oblik möchte . . Mathe. .u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno. Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag.popunjavanjem tabela i sl.Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje .tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno. npr..rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: 38 . Ich finde die Jacke schön und modern.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno. sie. er.. narodi.povezivanjem slike i slušanog teksta. die Post. . pridruživanjem slike tekstu.govoriti o trenutnoj aktivnosti .imenovati evropske zemlje i određeni broj stranih jezika . sprechen. Er spricht Englisch.popunjavanjem praznina u tekstu.razvrstavanjem slika.. dort. pravilne glagole te nepravilne glagole fahren. sehen. govoriti o svojim omiljenim predmetima. die Kuh. du. das Schaf.Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein.imenovati domaće životinje i opisati ih . Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . npr.čitati rečenice i kraće tekstove. Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) . Grad: das Kaufhaus. Sie kommt aus Österreich. :schlafen.iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) . npr.Lične zamjenice u jednini (ich. rechts Seosko imanje: der Bauernhof. . essen.negativan i upitni oblik glagola. links. . jednostavne informacije i sl. .

oder Saobraćaj.- recitovati. SMS.samostalno napisati kratki tekst (razglednicu. pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. čestitku) 39 . . pjevati. . postavljati jednostavna pitanja. Womit möchtest du reisen? PISANJE Učenici će: . govoriti o aktivnostima i određenim situacijama Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und. igrati uloge. prijevozna sredstva: Wir reisen mit dem Zug. voditi dijaloge prema datoj skici.prepisivati rečenice i kraće tekstove. .od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. jednostavnim rečenicama opisivati.rekonstruisatii riječi.dopunjavati izostavljene riječi. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . odgovarati na pitanja. aber.

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će se primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiteta uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj međusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik u kontinuitetu pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).

40

Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina (život u gradu, život na selu, kupovina, saobraćaj, prijevozna sredstva), Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

41

PRVA GODINA UČENJA, VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično– 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Cilj nastave njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva stjecanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da učenika osposobi da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje • • • • • • • • • Očekivani rezultati učenja učenik može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagovati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći određenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reprodukuje napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije

Govor

42

Pisanje

• • • •

Znanje o jeziku

prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika pa nadalje učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 11. pozdravljanje, predstavljanje, utvrđivanje nečijeg identiteta 12. školsko okruženje 13. članovi porodice 14. život učenika za vrijeme nastave i odmora 15. dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba 16. vremenske prilike 17. brojevi do 100 18. kazivanje vremena (puni sat, pola sata) 19. proslava rođendana 20. seosko imanje, životinje 21. odlazak na raspust

43

Funkcije i sposobnosti
Učenici će znati: - pozdravljati se na formalan i neformalan način, - predstaviti sebe i druge, - reći koliko imaju godina i odakle dolaze, - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici, - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba, - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati, - reći kakvo je atmosfersko vrijeme, - brojati do 100, - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati rođendan, - nabrojati domaće životinje, - nabrojati osnovna prijevozna sredstva, - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine
SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno, npr.: - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 3) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona , - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 3) neverbalno, npr: razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno, npr: - davanjem kraćih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: - recitovati, pjevati, - postavljati jednostavna pitanja, - odgovarati na pitanja, - igrati uloge,

Gramatika
Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - Prisvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben, - prezent pravilnih glagola, - prezent glagola können, - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola,

Vokabular
Učenici ce usvajati odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Wiedersehen! vokabular koji se

Tag,

Guten

Morgen,

Auf

Predstavljanje: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank...

Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: - do 100 Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge

Rođendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko imanje: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein

44

- pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE Učenici će: - prepisivati pojedinačne riječi , rečenice i kraće tekstove, - rekonstruirati riječi, - dopunjavati izostavljene riječi, - od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice, -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za rođendansku proslavu)

za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Atmosfersko vrijeme: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviđene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani ¸ za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.

45

Maternji jezik. 46 . Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.upoznavati različite kulture i tradicije. Geografija. . Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Likovna kultura. Matematika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Muzička kultura. Interkulturalne vještine Učenici će: . kao npr. Moja okolina. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta.

pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • prepoznavati slova i napisane riječi. kratke dijaloge o poznatim temama. kao drugog stranog jezika. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. naglasak. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. radoznalost i kreativnost. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. odnosno A1. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove Čitanje i razumijevanje 47 . ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju.1 u govoru i pisanju.FRANCUSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove.

Pisanje Znanje o jeziku • • 48 . naglašavati riječi. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku.Govor • • • • pravilno artikulirati glasove. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati.

. tužan. soeur. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. onih koje označavaju neku aktivnost.) livre. ma. autobus. crtanjem.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6. petit.identifikovati ljude i predmete .predstaviti sebe ili druge . dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. sale . table. • Prostorije u kući i ta.Upitne. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. un. 2) verbalno.opisati . zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. koji su najčešće u armoire. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . l’. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. élève. pravljenjem/oblikovanjem stvari . • Bliža okolina: rue..brojati predmete . itd. najosnovnije. se être.pozdravljati . malheureux. npr. itd Glagole .: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour.ograničen broj raspoloženja . raspoloženje. prendre l’ glagola. dormir.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. redanjem slika itd. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. glumljenjem (npr. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. parc. množina Salut. izvršavanjem uputstava. sretan).sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean.boje predmeta . ton.dopadanje . jardin. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. son.. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća.). • Škola: enseignant. 2) verbalno. lijepljenjem slika. npr. npr. les grand. pokazivanjem. glumljenjem. père mon. se lever. cahier. gestikuliranjem.Članove. brojeve itd. lit. grand. qui? C’est …. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. npr. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. moje tijelo.Prisvojne pridjeve.izraziti .itd. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . crtanjem.reći koliko je sati – puni sati .: gestikuliranjem. frère. iz crtića). (triste.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. mère. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. se promener.mère. une. Au revoir itd. des. grand. npr. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.ljude i predmete . le. chaise. Il a les cheveux 49 . pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. arbre. upotrebi.Opisne pridjeve à manger. père.. sa namještaj: cuisine. beau. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr.Lične m’appelle …Je suis. pravilnih laver. npr. chambe. povratnih manger glagola i • Moje lice. la.Prezent Svakodnevni život. Zamjenice • Predstavljanje: Je .locirati ljude i predmete .

• Raspoloženja: heureux.à. devant. blanc itd. igrati uloge. De quelle couleur est…? rouge. ici. u vezi sa datim temama i gramatikom.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. npr. dans. npr.sur. ubacivati. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. učiti pisati pomoću igara na CD-u.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. –s Antonime. il fait froid. de (u osnovnim značenjima) 50 . sac à dos. davati uputstva i naredbe . npr. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . jednostavan tekst prema tekstu modelu. grand – petitl Složenice. Bon – mauvais. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova.Imperativ Priloge za mjesto. Prendre un bain. u vezi sa datim temama. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. Sale à manger. recitovati. là. redati riječi po određenom redoslijedu. bruns. podvlačiti. itd Kolokacije. • noirs. jaune. u vezi sa datim temama. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. npr. pjevati i igrati jezične igre. pisati kraki. zamjenjivati inicijale punim riječima. razglednicu SMS poruku) . blonds. mjeseci. avec. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. u vezi sa datim temama.

te gramatike predviđene za ovaj razred. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . moja okolina. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika.Matematika. npr: . u početnoj fazi učenja pogotovo. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . pravopisa. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. slikanje. Ovo može podrazumijevati npr. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i širiti svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirani za isti. ples) .DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . 51 .upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) . npr. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika.kroz crtanje. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. ples. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 52 .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi).Učenje kako učiti Učenici će da: . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.

U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa.1 u govoru i pisanju. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza.PRVA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. kao drugog stranog jezika. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. radoznalost i kreativnost. naglasak. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulisati glasove. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. kratke dijaloge o poznatim temama. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • prepoznavati slova i napisane riječi. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. naglašavati riječi. A 1. odnosno A1. Čitanje i razumijevanje Govor 53 .

: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.dopadanje .Upitne. (triste. sale .). mère.: gestikuliranjem. se lever. des. .ograničen broj raspoloženja . npr.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja.brojati predmete .mère. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.. grand. chaise. npr. brojeve itd. moje tijelo. beau. 2) verbalno. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. glumljenjem. lit. • Prostorije u kući i ta.izraziti . Au revoir itd. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. petit. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. qui? C’est …. redanjem slika itd. • Bliža okolina: rue. ma. chambe. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. crtanjem. pravljenjem/oblikovanjem stvari . crtanjem.predstaviti sebe ili druge . itd Glagole . arbre. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. soeur. dormir. se promener. koji su najčešće u armoire. les grand. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. prendre l’ glagola. grand.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. lijepljenjem slika.Prisvojne pridjeve. ton. malheureux. Zamjenice • Predstavljanje: Je .pozdravljati . 2) verbalno. upotrebi.Prezent Svakodnevni život. Il a les cheveux 54 . cahier.Lične m’appelle …Je suis. množina Salut. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. frère. glumljenjem (npr.locirati ljude i predmete . najosnovnije.reći koliko je sati – puni sati . gestikuliranjem. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. son. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. onih koje označavaju neku aktivnost. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . • Škola: enseignant.Članove.. npr.itd. povratnih manger glagola i • Moje lice. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici.boje predmeta . zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. npr. parc. se être. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. père mon. itd. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. la. l’.) livre. jardin. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller.opisati .ljude i predmete . tužan.identificirati ljude i predmete . npr. élève. autobus. le. un. pokazivanjem.: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. une. père. iz crtića). raspoloženje. sa namještaj: cuisine. table. npr.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B.. sretan).: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. izvršavanjem uputstava. pravilnih laver. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća.Opisne pridjeve à manger.

sac à dos. Sale à manger.Imperativ Priloge za mjesto. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. u vezi sa datim temama i gramatikom. là.sur. davati uputstva i naredbe . društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. zamjenjivati inicijale punim riječima. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. npr. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. pjevati i igrati jezične igre. blonds. ubacivati. ici. • Raspoloženja: heureux.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. dans. devant. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. bruns. pisati kratki. igrati uloge. recitovati. blanc itd. itd Kolokacije. npr. Prendre un bain. avec. Bon – mauvais. il fait froid. mjeseci. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. jednostavan tekst prema tekstu modelu.à. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. razglednicu SMS poruku) . u vezi sa datim temama. grand – petitl Složenice. u vezi sa datim temama. redati riječi po određenom redoslijedu. podvlačiti. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . De quelle couleur est…? rouge. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. jaune. noirs. npr. u vezi sa datim temama. –s Antonime. učiti pisati pomoću igara na CD-u. de (u osnovnim značenjima) 55 . npr.

Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. u početnoj fazi učenja pogotovo. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. ples) . Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. Ovo može podrazumijevati npr. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. moja okolina. . npr. 56 .kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. ples.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. npr: . slikanje. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. te gramatike predviđene za ovaj razred. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. . pravopisa.matematika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika.kroz crtanje. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . Interdisciplinarni sadržaji Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.

57 . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. . Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni tekstovi). . Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika.Učenje kako učiti Učenici će da: . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. .

VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. 58 . Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. kosmopolitizmu. humanizmu i internacionalizmu. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole.ARAPSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ARAPSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Pored toga. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. duhu tolerancije. a u okviru nastave stranih jezika. toleranciji. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uslovljen višejezičnošću. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. kao i sjevernom Afrikom.

odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica razvijanje razumijevanja i logičkog . razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema .VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenju jezika . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) kreativnosti .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja 59 . ovladavanje osnovnim leksičkim. fonetskim i gramatičkim minimumom. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA . razvijanje samostalnosti i kreativnosti.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje radoznalosti i .čitanje riječi. a ne o jeziku .

pisanje određenog člana. tašdid. lične i pokazne zamjenice. ponoviti osnovne fraze. tanwin. nastavci gramatičkog ženskog roda. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. i provjeriti da li su usvojeni: sukun. 60 . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je.- - pamćenja razvijanje temeljitosti. pisanje tanwina u akuzativu.

Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1. GOVOR: Učenici će: .Pravi prijedlozi . imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.Opisati školu. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati 1) neverbalno.Nabrojati dane u sedmici . brojevi) .Opisati slobodne aktivnosti (sportske.Imenovati članove svoje uže porodice. .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. imitiranjem . genitivne veze. Gramatika . sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: . npr.povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija. npr. .Genitiv poslije prijedloga . povrće. njihova zanimanja i interesovanja . lice množine) .Opisati (grad. prepoznavanje.Komparacija pridjeva .Kupovina (voće.Porodica i članovi porodice (zanimanja) .Nivo VI razred Osnovna škola 4. crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn.Direktni objekat (akuzativ) . kulturne i dr.Pridjevi . 2) verbalno.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.Genitivna veza . -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju. 2) verbalno.Brojevi do 100 . kuću.gestikuliranjem.bojenjem navedenih predmeta / osoba .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.Aktivnosti u nastavi .izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. npr: .Izražavanje glagola “imati” .ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.: .Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi.Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno.Perfekat . pjesmice.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. .pjevati.Pravilna množina .Lične zamjenice (množina) .Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati . . .Dvojina . . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme . ponavljanje.Predstaviti sebe i druge . npr: .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.Izražavanje vremena (puni sati) . .) .dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu . -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 61 .Brojati od 1 do 100 .: .

a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune). imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen.rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova.itd.. . 62 . .recitovati kraće pjesmice. .samostalno konstruisanje sintagmi. PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili. .glumiti.popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? .nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu..takmičenje u pisanju brojeva itd.

Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. govora i pisanja. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. saradnje. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu. uvažavanja. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. U radu na tekstu podjednako će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. tolerancije. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja se mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. kulture dijaloga. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. razglednicu. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. značaj međusobnog razumijevanja. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. postavljanje pretpostavki. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Nastava stranog jezika. poštovanja različitosti. SMS). Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će 63 . Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika.

Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. prijevozna sredstva). . narodi. Muzička kultura. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. kao npr.nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Matematika (brojevi). kupovina. 64 . Moja okolina (život u gradu. jezici). Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. život na selu.upoznavati različite kulture i tradicije. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interkulturalne vještine Učenici će: . Geografija (zemlje. koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. saobraćaj. Maternji jezik. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Likovna kultura.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način.

Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. ovladavanje osnovnim leksičkim. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. kosmopolitizmu. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. toleranciji. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. Pored toga. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. fonetskim i gramatičkim minimumom. humanizamu i internacionalizmu.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. duhu tolerancije. a u okviru nastave stranih jezika. 65 . VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. kao i sjevernom Afrikom. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura.

razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.razvijanje razumijevanja i logičkog . NIVO: PRVA GODINA UČENJA .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.učenje jezika. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. predanosti i preciznosti u učenju jezika . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno .razvijanje temeljitosti.čitanje jednostavnih rečenica kreativnosti . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).kratki usmeni i pismeni odgovori pamćenja .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja .razvijanje pozitivnog stava prema .sloboda i samostalnost u govoru učenju jezika .razvijanje radoznalosti i .čitanje riječi. a ne o jeziku .VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično/ 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja . razvijanje samostalnosti i kreativnosti.razvijanje samostalnosti u govoru .putem igara.postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica 66 .razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku .- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) .

sukun. uz učenje osnovnih fraza.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i početnu fazu učenja arapskog jezika. tašdid. usvojiti: osnovne oblike slova. 67 . Koristiti jezička znanja koje su učenici stekli tokom učenja BHS-jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi učenike da sami dolaze do određenih zaključaka. vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. Neophodno je. tanwin. kratke i duge vokale. varijante pisanja slova.

Kuća . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. npr: . huwa. imitiranjem . . hiya. . .Brojati od 1 do 10 . ponavljanje.Odjevni predmeti Funkcije i vještine Učenici će znati: .ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica.Reći koliko je sati (puni sat) .Nivo VI razred Osnovna škola 1. `ala) Upitna riječ “'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Učenici će: Učiti samo osnovni vokabular. la) Upitne partikule (hal. .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. 'anti. npr: .Nabrojati dane u sedmici .Pozdravljanje na formalan i neformalan način . 2) verbalno.Porodica i prijatelji . 'a) Prijedlozi (fi. Gramatika Lične zamjenice ('ana.: . nahnu) Upitne zamjenice (man. 'ila. npr. npr.: . i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.podvlačenjem riječi koje su učenici čuli 2) verbalno. min.slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli.Svakodnevni život . harihi) Vokativna partikula “ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am. .dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu .Bliža okolina . 68 .Pozdravljanje i upoznavanje . Kroz dijalog (igre.gestikuliranjem.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . prepoznavanje.Škola . ma) Pokazne zamjenice (hara.Imenovati članove svoje uže porodice . 'anta. pjesmice.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.Predstaviti sebe i druge .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.podvlačenjem pojedinih riječi.

itd.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.popunjavanja slova (npr: Gdje su nestala slova? nastavnik ispisuje riječi na tablu.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. 69 .takmičenje u pisanju brojeva itd.recitovati kraće pjesmice. izostavljajući određena slova koje učenici treba da popune) . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .GOVOR: Učenici će: . PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili.glumiti. .rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. .pjevati. . . ..

Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. te gramatike predviđene za ovaj razred. pravopisa. Geografija. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Likovna kultura. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Muzička kultura. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenje i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. kao npr. Matematika. Moja okolina. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Maternji jezik. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. 70 . u početnoj fazi učenja pogotovo. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.upoznavati različite kulture i tradicije. . 71 .Interkulturalne vještine Učenici će: .

MATEMATIKA 72 .

razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole -prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa No. u drugim predmetima i svakodnevnom životu. -usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima. kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva. mjerenje uglomjerom. •.MATEMATIKA VI RAZRED 4 sata sedmično PODRUČJA CILJEVI Znanje Sticanje znanja: -poznavanje i upotrebu matematičkih simbola -usvajanje pojma skupa. -naučit će izračunavati postotak od zadanog broja. presjeka. -poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine. -upotreba brojeva u različitim kontekstima. -prepoznati. -usvajanje znanja o višecifrenim brojevima. sabiranje i oduzimanja uglova. razlike i direktnog produkta skupova. -grafičkog prenošenja. oduzimati i množiti uglove. odnosno funkciju . 140 sati godišnje OČEKIVANI REZULTATI Učenik će znati: -matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova. oduzimati. -prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke).procjeniti i provjeriti tačnost rezultata. jedinica za mjerenje uglova. -rješavat će jednostavnije jednadžbe i nejednadžbe u Q+. -računanja postotka. -. -usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+. . 73 . -obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+. -računati pomoću džepnog računala. njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu. -nacrtati zadani ugao. uspoređivanja. -grafički sabirati. množiti i dijeliti uglove. -usvajanje različitih uglova. -prepoznati relaciju. -računanje aritmetičke sredine dva ili više brojeva. -znat će računski sabirati. -o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom «na jednom mjestu». -sa sigurnošću obavljati računanja u skupu No rješavati matematičke izraze. razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi. :). kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom. unije. -usvajanje pojma relacije i funkcije. -računanje pomoću džepnog računala. -računanja s mjernim brojevima za kutove (+. -o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza. -modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uslovima.

-slijeđenja niza uputa. kao i uspjehu drugih.Sposobnosti i vještine Razvijanje sposobnosti i vještina: -poređenja -nizanja.. -rada. -induktivnog i analognog zaključivanja. -koristiti pomagala za crtanje uglova. -prostornog organiziranja i orijentiranja. -raditi po određenom planu. -prikupljanja. -pripremati se za određeno napredovanje. -uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Učenik će: -pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. -induktivnog mišljenja. posebno kolektivnog (timskog) rada. -prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu 74 .. -različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja. -procjenjivanja. -samopuzdanja i samoaktualizacije. selektiranja i korištenja informacija Učenik će moći: -promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati. -poboljšati ličnu «listu» motiva . -naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih. Vrijednosti i stavovi Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: -razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih. -vizualizacije i vizuelnog grupiranja. paralelnih i okomitih pravaca. -o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -učenik će naučiti prepoznavati unutrašnje vlastito razmišljanje i vlastito prosudjivanje. . -važnosti radovanja osobnom uspjehu. spremnosti da se pomogne drugim). -nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke. pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće. -pozitivnim crtama osobnosti. emocija i doživljaja -pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti. -matematičkog jezika. -matematičkim jezikom moći izražavati opće ideje. -ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja. -prepoznavanja obrasca.

Mjerenje uglova (jedinice: stepen.Programski sadržaj: 1. krug. Direktni produkt skupova. Relacije. kružni luk i tetiva.Kružnica. relacije i preslikavanja Tematske jedinice Skupovi. relacije i preslikavanja 2. kružnica i krug. TEMA . Dvije kružnice. Ugao ( elementi. pravi.TEMA.Skupovi. TEMA . ugao (kut) 3. Središnji ugao. krug. nula. sekunda). Vrste uglova: puni. TEMA – Razlomci 1. Računske operacije s mjernim brojevima za uglove.ugao. Prava i kružnica. mnogougao (mnogokut). oštri. opruženi. ugao (kut) Tematske jedinice Izlomljena linija. minuta. Funkcije (preslikavanja). Susjedni i usporedni. Komplementni i suplementni uglovi. obilježavanje). Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. tupi. TEMA . Prenošenje uglova.Skupovi. Uspoređivanje uglova. 75 . Konveksni i nekonveksni uglovi. TEMA – Kružnica.Djeljivost brojeva 5.Prirodni brojevi 4.TEMA. Presjek. 2. uglomjer. unija i razlika skupova.

3. asocijativnost.Razlomci Tematske jedinice Pojam razlomka b/a ( a. Izrazi s promjenljivim. 76 . Decimalni i postotni zapis razlomka. Svojstva računskih operacija: komutativnost. Sabiranje. postotak. Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima. Proširivanje i skraćivanje razlomaka. Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore. 4.TEMA.Prirodni brojevi Tematske jedinice Skup N i N0.25. Najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva. faktori i sadržaoci prirodnog broja. Razlomci veći i manji od 1. Djeljivost u skupu N0. Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2.9. razlike i proizvoda prirodnih brojeva.Djeljivost u N0 Tematske jedinice Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r). Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza). distributivnost. Razmjera (omjer). množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Prosti i složeni brojevi. Djeljivost zbira. TEMA.TEMA. b e N). 5.3. Zajednički djelitelji brojeva. oduzimanje. Uspoređivanje razlomaka.4. Brojnik i nazivnik.

Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici). Trebaju znati nacrtati zadane tačke na koordinatnom pravcu i u koordinatnom 77 . RELACIJE I PRESLIKAVANJA Skupovi. unija i razlika skupova. sposobnosti kao i preciznost u uvježbavati oko da pravilno procjenjuje mjerenju. Tekstualni zadaci. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA ŠESTI RAZRED (devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE VRIJEDNOSTI. Direktni produkt skupova. zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu. PONAŠANJA Učenik treba radeći s Razvijanje osjećaja za percepciju priborom za prostora. motoričke preglednost. UGAO (KUT) Izlomljena linija. i logički ih povezivati. Zahtijevat će od SKUPOVI. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. za geometriju razvijati urednost. odnosno funkciju. jednakost uređenih parova. Funkcija. Presjek. KRUŽNICA. Nastavnik će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu učenika.Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva. Razvijanje slike koje crta. Izrazi s promjenljivim. STAVOVI. KRUG. nova svojstva. Brojevni izrazi sa zagradama. Relacija. Trebaju definisati relaciju. Koristiti udžbenik . Treba osjećaja za urednost promatrati i otkrivati pri crtanju. prvu i drugu koordinatu uređenog para. Poticati će učenika na rad. Brojna vrijednost izraza. Učenici trebaju usvojiti: skup i element skupa kao osnovni pojam. Uređeni par. za posmatranje Učenik se treba raznih uglova i osposobiti za SPOSOBNOSTI AKTIVNOSTI UČENIKA Učenik treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. Aritmetička sredina danih brojeva. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Nastavnik će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da učenici usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate određene zakonitosti. Razvijanje odgovornosti za Treba razviti osjećaj samostalno obavljanje zadataka.

Prava i kružnica. Kod učenika treba potaknuti rad po planu. samostalan rad s geometrijskim priborom. ravnina. Poticat će učenike na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja. kružnica (kružna crta) i krug. za procjenjivanje rezultata i za pomoć ostalim učenicima. skup). minute. Stepen (stupanj) povezati sa stepenima iz geografije. Ugao. Vrste uglova. sistemu u ravni. Učenik treba naučiti definirati pojmove koji ga okružuju.. kao i množenje uglova prirodnim brojem. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. radi povezivanja gradiva i lakšeg usvajanja. Učenik treba usvojiti i razviti matematički jezik. Insistirati će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. Uočavati sličnosti između algebarskih i geometrijskih zadataka. središnji ugao. a osnovne pojmove «razumjeti». Razvijanje zapažanja i izvođenje zaključaka. sabiranje.). Uspoređivanje uglova. njihovih veličina. prostor. krug. izlomljena linija. Mjerenje uglova Računske operacije sa mjernim brojevima za uglove Suplementarni. komplementarni uglovi.. učenika da uredno rade i da ravnomjerno raspoređuju crteže na listu papira. i sekunda.. Prenošenje uglova. prava. uspoređivanje. Jedinice za mjerenje uglova. 78 .mnogougao. kružnica. Učenik treba usvojiti crtanje. a koji su i izvedeni pojmovi (dužina. Središnji ugao. Učenici trebaju znati koji su osnovni pojmovi u geometriji (tačka. mjerenje. mnogougao. Jedinice za mjerenje uglova: stepen. oduzimanje uglova.

Svojstva računskih operacija: komutativnost. Uči kod kuće i radi domaće zadaće. sa i bez zadanih vrijednosti općeg broja. Izrazi s promjenljivim. grupnom i frontalnom radu. Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke. Učenici trebaju savladati sve računske operacije. Koristi različite metode i strategiju praćenja postignuća i sposobnosti učenika. distributivnost. da učenici uvježbaju red računskih operacija i oslobađanja od zagrada.PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0. sredstava i modela. Svjesno preuzimanje odgovornosti za urađeno. Učenici trebaju znati koristiti svojstva računskih operacija. Učenik treba samostalno odlučivati koju operaciju će prije rješavati. Insistirati na skraćenom dijeljenju i množenju. kao i volja za rad i za iskazivanje pozitivnih rezultata rada. oduzimanje. Sudjeluje u stvaranju obrazovnih situacija. Razvijanje i jačanje samopouzdanja u vlastitu sposobnost učenja i zaključivanja. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik. 79 . Pridruživanje brojeva po danom pravilu (brojna vrijednost izraza). asocijativnost. Koristi udžbenik i literaturu. Uvježbavati rješavanje zadataka s općim brojevima. Aktivno sudjeluje u svim oblicima nastavnog rada. Prati izlaganje nastavnika. Razumijevanje prirodnosti i prirodne logičnosti u radu sa prirodnim brojevima. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualno . Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. kao i koje zagrade će prije računati. gdje se trebaju koristiti olakšice. Prati izlaganja nastavnika. Vježbati zadatke s više računskih operacije i zagrada. Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. Pozitivan odnos prema radu. Sabiranje (zbrajanje) . množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Razvijati misaonost i logičnost kroz rješavanje različitih zadataka.

Učenici trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac.DJELJIVOST U N0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira. kod kuće ili u školi. Djeljivost sa 2. uspoređivanja... složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Učenici trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore. 9. 5. kao i relativno proste brojeve. Razumijevanje materije i problema. 10. Potiče učenike da pitaju i da traže odgovore. Nastavnik postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore. 80 . 15. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom.. klasificiranja. Vještina odabira inovacija. Razvijati maštovitost i sposobnost percepcije bitnog od nebitnog. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena.. 9.. Prosti. Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja. razvrstavanja. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. 3. kako bi saznao da li su svi učenici razumjeli postavljene zadatke.. kao i najveći zajednički djelitelj. razlike i proizvoda. Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno. 4. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. 6. 15. 5. 10. Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika. Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. 3. 4.. 6.

. vremena.) -Množenje razlomaka.programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa između cijelog i njegovih dijelova. x-a>b. Induktivno mišljenje.. Crta i reže. (Origami japanska tehnika savijanja papira. Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opšte odnose izmedju dijela nečega i kolektiviteta ( cjeline) Prati aktivno rad na satu i pri tome usvaja nova znanja. Odmjerava znanja: dovoljnog. (x+a)b=c. Procjenjivanje.) -Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( a+x<b. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. Razmjeru rješava kao jednakost dvaju Vizuelno raščlanjivanje i grupiranje. kao i 81 . -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. x+a>b. a-x>b. Usvaja algoritme zbrajanja. množenja i dijeljenja razlomaka. Preko mjernih brojeva: površine. Rješava različite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija.. -Sabiranje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). i odgovarajućih zadataka određuje razlomke izražene manjim odgovarajućim jedinicama. jednakih i različitih razlomaka. -sabiranje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika -Proširivanje i skraćivanje razlomaka. Geogebra . polovine. Računa postotak. Učenik usvaja pojam cijelog. Cijelo i razlomljeno. a-x=b. kao i zapis istih. trećine. Crtežima prikazuje zadane brojeve i čita nacrtane dijelove kako bi zapamtio zapis. duljine. srednjeg i visokog nivoa. polovi i dijeli. Izrađuje didaktički materijal. Usklađuje zadatke i probleme spram mogućnosti učenika.RAZLOMCI -Pojam razlomka -Uspoređivanje razlomaka jednakih nazivnika. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. Geometer's Sketchpad. Individualno prilazi učenicima kod rješavanja složenijih zadataka. -Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( x+a=b. preklapa i mjeri. -Dijeljenje razlomka razlomkom. a-x<b. (x-a)+b=c. x-a=b. x-a<b. -Uspoređivanje razlomaka sa jednakim nazivnikom. Primjenjuje modele interaktivne nastave.

razlomaka (primjena na nastavi geografije.-Uspoređivanje razlomaka -Zbrajanje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. Zadatke osmišljava tako da učenike potiče na razmišljanje. 82 . između samih dijelova cijelog). a:x=b. x:a=b. -Postotak. ax-b=c. -Razmjera i njena primjena. ax+b=c.) -Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka. izračunavanje udaljenosti na karti). -Množenje razlomaka. -Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b. -Dijeljenje razlomka razlomkom.

-Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. jedinice za mjerenje uglova..) dožive kao skupove točaka. u ovoj se temi. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije ) -Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen. uglomjer. krug. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije. presjek i razliku skupova. : . zaključujući da su te udaljenosti jednake. -Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa. koji su učenici ranije poimali više intuitivno.Učenici sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka. relacije i preslikavanja Skup. 2. 83 .Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1.TEMA. -Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke. -Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima. razlike kao i produkte skupova. -Navesti učenike da sami prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini. izlomljena linija. kao i za koordinatni sistem u ravnini. U ovom programu učenik ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. formalizaciji ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. presjeka.TEMA. . •.Skupovi. -Dijagramom uvesti produkt skupova. -Odnose između geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju. -S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova.Ova su znanja bila na intuitivno konkretnoj razini (kružnica je bila granica kruga). sekunda): +.Kružnica. do određenog stepena formalizuje. -Navesti učenike da naučene geometrijske likove (pravac. Međutim. ( po mogućnosti koristiti namjenske računarske software ( npr. kao osnovnih pojmova. pomoću različitih primjera iz učenikovog svakodnevnog okruženja.Uvođenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruisanje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. -. polupravac. dužina. minuta.. ugao Već ranije učenik je upoznao oblike kruga i kružnice.

…) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem. -Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. izračunavanje i oslobađanje zagrada.Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. -Uvježbati svojstva računskih operacija.Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba. postaviti kao ponavljanje. -Uvježbati zadatke sa zagradama. -Uvježbati grupisanje jednakih faktora u zagradu. 4.5. odnosno sa jednakošću a = b q. u toku ponavljanja treba podići nivo učeničkog znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju. Međutim. Ovdje prevashodno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu. -Učenicima pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva. 84 . ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve. -Ponoviti sve računske operacije sa brojevima. proširivanje i produbljivanje znanja koja je učenik usvojio ranije.3.Djeljivost brojeva Kroz niz primjera učenik treba da količnik “a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r . množenje prirodnih brojeva kojima je zbroj posljednih brojeva 10. pomoću prstiju lijeve i desne ruke. do 10. u najvećem dijelu. osobito distribuciju množenja prema zbrajanju i oduzimanju. -Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti. -Tvrdnje o djeljivosti učenici trebaju naučiti kroz različite «plastične» primjere.TEMA. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti pa i definisati.Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2.TEMA.

-Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj.Razlomci -U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. -S učenicima raditi od papira figurice.. četvrtinama.. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu. -Uvježbati sve četiri računske operacije. -Uvesti decimalne razlomke. -Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj. lijepiti i razgovarati o razlomcima. i pri tome radu naglašavati da se počinje savijati papir od cijelog. makaze i ljepilo. 85 . TEMA. zatim razlomak i prividni razlomak. isijecati polovine. prema polovinama. -Učenici mogu donijeti i kolaž papir. -Za korištenje u neposrednom radu na satu.. dobar je također i računarski program Geogebra. trećine. kao razlomka s nazivnikom 100. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. -Na internetu pronaći web stranice s urađenim materijalima. odnosno nejednačinu. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. pa zadane likove lijepiti cijele. a tek onda razlomak s razlomkom.5. itd. -Kod množenja. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu. vezanim za uvođenje razlomaka. razlomak prvo množiti prirodnim brojem. -Uvesti pojam postotka.

BIOLOGIJA 86 .

shvatiti ulogu nauke za razumjevanje svijeta u 87 .multidisciplinarni pristup . diobu ćelije.učenike upoznati sa osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom .BIOLOGIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI .sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije -naučiti razliku između biljne i životinjske ćelije -koristiti prethodna iskustva učenika i ostvariti korelaciju sa gradivom drugih nastavnih predmeta .shvatiti filogeniju biljnog svijeta. odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka .razumjeti fiziološke procese u biljkama fotosintezu i transpiraciju .fotosintezu i transpiraciju i da povežu građu i funkciju biljnih organa . oslobađanje oksigena .pojam haploidnog i diploidnog broja hromosoma . OBRAZOVNI OČEKIVANJA .učenici prave herbar i određuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka . problemom izučavanja .učenici znaju da klasificiraju biljke i da razumiju razvoj od nižih ka višim .posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića . vještina i sposobnosti o građi i funkciji biljnog organizma .shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za građu i funkciju biljnih organa .znati da povežu građu i funkciju biljnog organa u procesu fotosinteze.razumjeti građu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu.učenici se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije .značaj fotosinteze i transpiracije .da pomoću praktičnog rada učenici shvate fiziološke procese.upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta .pružanje osnovnih znanja .vraćanje vode u atmosferu kroz stome u vidu vodene pare . njenim predmetom.upoznavanje učenika sa pojmom biologije.uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija .

značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića 2. prema drugima.poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe. organ.1. 1 SJEMENKA: građa sjemenke dvosupnica-dikotila i jednosupnica – monokotila. 2.Ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije . razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja. Uvod 1.istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvođača hrane i kiseonika na Zemlji. Tkivo: građa i funkcija. 88 . klijavost. Biljna stanica : ćelija . voda. 1.razvijati kritičko mišljenje i kreativnost .shvatiti značaj biljaka za prirodu . prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu. toplota. posmatranju.razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti .osnovna jedinica građe organizma. organizam. Jednoćelijski i višećelijski organizam. zrak. kojem žive . PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom 2. Dioba ćelije. BIOLOGIJA NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja. klijanje sjemenke : uslovi klijanja . modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima .podjelu i značaj . 3 GRAĐA I FUNKCIJA BILJAKA 3.formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta . CITOLOGIJA 2.da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog fonda -Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima. životinje i čovjeka. .

razmnožavanje i razviće.1. podjela i značaj. značaj.EUKARIOTI 4. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI 4. podjela i značaj.Posmatranje algi mikroskopom 4. GLJIVE I LIŠAJEVI: Građa. LIST Spoljašnja i unutrašnja građa. 3.6. i zeljasto stablo. Pojam biosistematika. razmnožavanje i razviće. medicinski i ekonomski značaj virusa. preobražaj .. red. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAĐE 4.3.3. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom. kapilarnost i korijenov Pritisak . Binarna nomenklatura.Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. CVIJET – CVAT.7.Ogled rastenja korijena. razmnožavanje i razviće. Izumrle papratnjače. Vegetativno razmnožavanje korijenom. viroze. vrsta.5. Plod i sjemenka. KORIJEN: Građa i funkcija korijena. klasa.5. odjeljak i carstvo.3 BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. Vegetativno razmnožavanje listom. 89 . porodica. razmnožavanje. 4. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO. STABLAŠICE 4. osmoza. Građa. Od bičara do volvoksa. Difuzija . Karakteristike građe. podjela i značaj. Golosjemenjače. Karl Line. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina. 3. MAHOVINE: Građa. raznovrsnost plodova i sjemenki 4. podjela. podjela i porijeklo.: Karakteristike građe virusa. Prelaz na kopno. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije. rod. Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti.8 SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike. 3.6. Razmnožavanje. ALGE:Građa. rasprostranjenost.Drvenasto . 4. razmnožavanje. 4.Građa i funkcija cvijeta i cvasti 3. Funkcija lista – fotosinteza i transpiracija. BIOSISTEMATIKA BILJAKA 4.2 VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA.2. rasprostranjenost. IZDANAK Nadzemni i podzemni izdanak Stablo:građa i funkcija stabla.7. PAPRATNJAČE:Građa.4 Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi.4. OPRAŠIVANJE I OPLODNJA.4. Laboratorijska vježba : Mikroskopiranje unutrašnje građe lista. značaj i podjela. 3.

12. Podjela skrivenosjemenjača na dvosupnice i jednosupnice. 4.. 4. predstavnici i značaj u ishrani.15. Voćarstvo. značaj u ishrani. 4. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice. 4. predstavnici.PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike.14 JEDNOSUPNICE . KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 90 . značajne vrste u ishrani.9. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani.10 DVOSUPNICE. 4. Laboratorijska vježba: Određivanje dvosupnica prema ključu. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica. predstavnici.13. 4.11 PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice.4.

GEOGRAFIJA 91 .

prirodnoj sredini. prirodnoj i geografskoj sredini. Prividna kretanja Sunca. metodama orijentacije na horizontu. značaju školske geografije. geografskoj sredini. Očekivana znanja o: geografiji kao općem obrazovnom predmetu. objektu i predmetu proučavanja.GEOGRAFIJA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI PROGRAMSKIH SADRŽAJA POSTAVLJANJI CILJEVI Programski zahtjevi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu. proširenim znanjima prirodnih pojava i procesa i načinima njihovih nastanaka. definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije. Sunce. Mjesecu i njegovom kretanju. kosmičkom beskraju. horizontu i podjeli horizonta. opisivati pojave i procese koje doživljava u bližoj i daljoj okolini. zvijezde i Mjesec. da geografija daje znanje o prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama. orijentaciji na OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju: opisivati ranije poznate geografske pojmove koje su naučili tokom razrednog obrazovanja iz predmeta Prirode i društva. Suncu i njegovom sistemu. nebu i nebeskim tijelima. zvijezdama i Galaktici. 92 . Kosmosu ili nebu. Zemlji u Sunčevu sistemu. kretanjima nebeskih tijela. Suncu i sunčevom sistemu. osnovna znanja o horizontu. Zemlji kao planeti u Sunčevu sistemu. nebeskim tijelima. opisati nebo.

suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći. opisati prividno dnevno kretanje Sunca. smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji. razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti. osnovama izrade geografske karte. jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana. oblicima reljefa nastali unutrašnjim i vanjskim silama. stvarnim kretanjem Zemlje. prividnom kretanju Sunca. o geografskoj mreži. kružnim tokovima u hidrosferi. predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama. spoljašnjih procesa i oblika. unutrašnjim procesima i pojavama. jedinstvo i podjelu Svjetskog okeana. revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje. osnovama orijentacije na horizontu. vrstama geografskih karata. o određivnju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje. revoluciji Zemlje i njenim posljedicama. izgled svoje bliže i dalje okoline. vodenom omotaču Zemlje. zemljinoj kori i njenom sastavu. elementima i sadržajem geografske karte. prividnom kretanju Sunca. prepoznavanju geografskih sadržaja na karti. objasniti pojam protoka (temporalnog) vremena. rotaciji Zemlje i njenim posljedicama:smjeni dana i noći i računanje vremena. razmjeri i razmjernicima. Podjelu voda na slane i slatke vode. vodi. 93 . suštini čitanja geografskih karata. geografskim koordinatama. prepoznati osnovne oblike reljefa. načinu umanjenja veličina iz prirode. zemlji i njenim sferama.horizontu. kruženju vode u prirodi. unutrašnjim procesima i obliku. podjeli kopnenih voda i njihovom značaju. suštini prividnih kretanja nebeskih tijela. građi zemljine kore. suštini stvarnih kretanja Zemlje. orijentaciji na površini Zemlje. elementima i sadržaju geografskih karta. zemlji i njenim sferama – geosferama. rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje. osnove o stijenama u zavičaju. opisati nastanak i trajanje astronomskih godišnjih doba. litosferi. učionice i makete zavičaja. zraku i tlu. vrstama i načinu korištenja geografskih karata. umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir. razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja. hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje. rasporedu i odnosima kopna i mora na globusu. izradima plana.

kopnenim vodama. privredi i privrednim djelatnostima. vodu i tlo. stanovništvu na Zemlji. osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju. posljedicama negativnih uticaja na zrak. uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji. osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju. suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina. privredi i podjeli privrede. urbanizaciji i urbanizovanim regijama. uzrocima geoekološke krize. akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji. najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine. globalnim geografskim aspektima životne sredine. osnovnim fizičkim. geografske i životne sredine. naseljenosti i naseljima na Zemlji. tercijarne i sekundarne privrede. zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji. biljaka i životinja. pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji. gradskim i seoskim naseljima. geografskom rasprostranjenju. geografsko poimanje prirodne. općim društvenogeografskim elementima na Zemlji. živom svijetu na Zemlji ili biosferi. osnovne elemente primarne. osnovnim ljudskim aktivnostima. posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji. 94 . ekumeni i anekumeni. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu. kopnenim vodama na Zemlji. stanovništvu užeg i šireg zavičaja.

PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI 95 . Godišnja doba. Pomaračenja Sunca i Mjeseca. Određivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. Sateliti. Mjesečeva kretanja. Geografska dužina.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. Sunce i Sunčev sistem. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Orijentacija pomoću Sunca i sata. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Satne zone. Zonalno vrijeme.Posljedice rotacije Zemlje. Geografske koordinate. Zvijezde i sazvježđa. Ekliptika. Posljedice revolucije Zemlje. Rotacija Zemlje. Nadmorska visina. Mjesec. Meridijani ili podnevnici. Geografska širina. Zemlja u Sunčevom sistemu. predmet. Nejednako trajanje dana i noći. Zemlja – oblik i veličina. Relativna visina. Položaj Zemlje na ekliptici. Toplotni pojasevi na Zemlji. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Najnovija savremena orijentacija. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – oblilaženje Zemlje oko Sunca. Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Datumska granica. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Planete. Kalendar. Smjena dana i noći. Orjentacija pomoću Sunca. Gelaktike i galaktička jata. Paralele ili uporednici.Lokalno vrijeme. zadaci geografije. Određivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje.

Vjetar. Sastav geografskog omotača. vode i t zraka. Oblikovanje reljefa vjetrom. Plan. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. Sastav atmosfere. Zagrijavanje kopna. Reljef na kopnu i u podmorju. Zemljotresi. Padavine. Razmjera i razmjernik. Tektonski procesi i oblici. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Vrste karata. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. Značaj atmosfere. Klimatski faktori. Izgled površine Zemlje. 96 .Globus – model Zemlje. Podjela atmosfere. Sastav zemljine kore. Oblikovanje reljefa morskom vodom. Osnovni elementi geografske karte. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. Oblikovanje reljefa ledom. Oblaci i magle. Meteorološko vrijeme. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. Zračni pritisak. Geografska karta. Vulkani i vulkanski reljef. Sfera Zemlje – geosfera. Čitanje geografskih karata. Pojam klime. Oblikovanje reljefa tekućicama. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija.Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja građa Zemlje. ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka.

OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. Biogeografske oblasti polarnog pojasa. Močvare i bare. Svjetski okean. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. Mora. Led na Zemlji. Ugroženi elementi životne sredine. Talasi u Svjetskom okeanu. Jezera. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. Značaj Svjetskog okeana. Izvori i vrela. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Prirodne osobine morske vode. KOPNENE VODE Podzemne vode. Kruženje vode u prirodi. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela. Privreda i privredne djelatnosti GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. Porast svjetskog stanovništva. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode.Uzroci geoekološke krize na Zemlji. Značaj kopnenih voda. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. Tekućice. Urbanizacija. Okeani. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji.Klime polarnih oblasti. 97 . Morske mijene i morske dobi. Biogeografski faktori na Zemlji. Struje u Svjetskom okeanu. Klime umjerenih pojaseva.

koji uslovljavaju te odnose. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. Za realizaciju ovog nastavnog plana i programa potrebna je primjena savremenog udžbenika. Pored toga. Nastavna građa je koncipirana za interaktivne. uglavnom. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. Zemlju u Kosmosu. a što je predviđeno državnim dokumentom naslova «Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika geografije za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini». To se posebno odonsi na raspored stanovništva na Zemlji. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivisati sa crtežima. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj građi. Pored ove nastavne građe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. I druge nastavne teme. kosmogene i antropogene uticaje. nove i dosta uopćene. slikama. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. U ovim temama. Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva meterija. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose između prirodne i geografske sredine. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. radna sveska i priručnik za nastavnike. • • • 98 . grafikonima i primjerima. posljedice Zemljinih kretanja i sl. a koje tretira ovaj nastavni program su. za učenike ovog uzrasta. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu građu. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. koja pobuđuje veliku motivaciju kod učenika. tj garniture udžbenika (sveobuhvatni udžbenik) kojeg čini: knjiga (udžbenik) za učenje. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice.

HISTORIJA 99 .

šta je animizam.HISTORIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. vremenska razdoblja Učenici znaju kako je živio čovjek starijeg kamenog doba. Prošlost i sadašnjost. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Razumiju kako se razvilo vjerovanje ljudi kamenog doba Učenici slušaju . iznose vlastito mišljenje zaključuju Motiviše učenike potiče ih da samostalno zaključuju. demonstriraju Rješavaju zadatke na crti vremena 2. komuniciraju Posmatraju ilustracije i samostalno zaključuju 100 .2. potiče učenike da samostalno zaključuju Predaje . Mogu da uoče razlike u načinu života ljudi starijeg i mlađeg kamenog doba Analiziraju izvore.1. Razlikuju predhistorijsko i historijsko doba. STAVOVI PONAŠANJE Razvijaju interesovanje i pozitivan odnos prema historiji AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. objasne pojmove arheologija i kultura Mogu da se se orijentišu na lenti (crti) vremena. pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. Predhistorija 2. Priprema analizu izvora 1.2. razlikuju periode Analiziraju izvore (ilustracije ) samostalno zaključuju. Računanje vremena Imaju orijentaciju u vremenu. totemizam Razumiju kako je podijeljena prošlost . šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. Znaju u šta su vjerovali ljudi kamenog doba. Rješavaju zadatke (Venov dijagram) Demonstriraju . Život ljudi u najstarijeg doba Mlađe kameno doba 2. čime se bavio a kako čovjek mlađeg kamenog doba. Uvod u historiju 1. Vjerovanje ljudi kamenog doba Komuniciraju .1. Učenici znaju kako doznajemo o životu u prošlosti. samostalno zaključuju. na osnovu analize izvora mogu da opišu i prezentiraju.

kritički razmišljaju Učenici na karti pokazuju područja koja su naseljena u prahistoriji Učenici slušaju . demonstrira. Prvu poznatu biblioteku Razumiju kako se razvilo vjerovanje Egipćana i mitologija. Sposobnost analize i sinteze kritičkog mišljenja Izrađuju pano o Egiptu. Pokazuju na karti Prikupljaju izvore za izradu panoa Rezimira prethodna znanja učenika o temi.3. Demonstriraju 3. iznose vlastiti sud (percepciju) Demonstrira na karti. daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti učenika Procjenjuje usvojeno znanje učenika 3. zagrobni život kako nastaju prvi gradovi. Vjerovanje i kultura starih Egipćana Znaju u šta su vjerovali Egipćani. Ljudi metalnog doba Znaju da je čovječanstvo brže napredovalo u dolinama velikih rijeka ( Stari Istok) Razumiju kako je upotreba metala uticala na način života i promjenu odnosa među ljudima. objasniti pojam mnogobošci. 3. Učenici različite informacije smještaju u kontekst Analiziraju kartu i izvore. 101 . Historijsko Doba 3. postavljaju pitanja.4. mogu da objasne šta je uticalo na razvoj egipatske umjetnosti Uočiti sličnosti i razlike između Egipatske i civilizacija Mezopotamije Usvajanje novih pojmova. Priprema analizu izvora i potiče učenike da kritički i kreativno razmišljajuu Demonstrira na karti motiviše učenike da uče 2. Egipat Učenici znaju gdje i kako je nastala Egipatska država Učenici razumiju zašto je Egipat dar Nila Slušaju.Pismo. opisuju izvore. posmatraju i iznose vlastiti stav. Civilizacija stare Mezopotamije Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na Analiziraju izvore. pismo i naučna znanja Koje su države nastale na tlu Mezopotamije .2. izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju.Najvažnije vladare i njihova djela . Analiziraju kartu.Sumerske gradove . pojašnjava.2. demonstriraju na karti.1. daju odgovore na postavljene zadatke Drže mini predavanje. kako se razvija umjetnost . prezentira. Područje današnje Bosne i Hercegovine u Prahistoriji Znaju pokazati lokalitete na kojima su pronađeni materijalni dokazi iz različitih razdoblja Predhistorije Učenici razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Analiziraju kartu Demonstriraju 3.

4. priprema analizu izvora i zadatke za učenike .1. Kako je nastalo glasovno pismo Feničana. Homerski svijet bogova i ljudi 4. priprema predavanje i 102 .Stara Gračka 4. procjenjuje usvojeno znanje kod učenika 4. zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Učenici historijski razmišljanju -informacije o određenom događaju smještaju u slijed (šta se prvo događalo a šta kasnije Učenici mogu da razlikuju historijski stav od mitologije Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrađuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu . drži predavanje i usmjerava aktivnosti učenika. potiče učenike na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje.Vjerovanje Najvažnije građevine -Književna djela Znaju da je vršena razmjena proizvoda između Istoka i Zapada. Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta učenici predstavljaju temu (usmeno ili pismeno). usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. Demonstrira na karti. na osnovu analize izvora Demonstrira na karti. priprema zadatke za učenike. daju odgovore na postavljena pitanja Demonstrira. Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Učenici znaju koja plemena naseljavaju prostore Grčke. izvore rješavaju pripremljene zadatke 3. da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Analiziraju kartu. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Razumiju kako su novi uslovi života uticali na život ljudi.4 Posrednici između Istoka i Zapada Učenici izgrađuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva . osnovu analize.3. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali između Istoka i Zapada. grčka religija i mitologija Učenici znaju šta su polisi. Mogu da objasne kako je razmjena uticala na stvaranje kretske kulture. Velika grčka kolonizacija Znaju o čemu govore grčki epovi Ilijada i Odiseja. posmatraju ..* Učenici mogu da objasne Učenici razvijaju Slušaju. kretskog pisma. mogu da objasne kako je nastala mikenska kultura Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Učenici razumiju kako su se razvili polisi. predaje .2. Objasniti pojmove Helada i Heleni. Grčki polis.

Učenici znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. Pripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je je bio položaj robova. kakav je položaj robova . Učenici razumiju. značajnije umjetnike i naučnike Grčke. važnije građevine i stilove gradnje . analiziraju.Olimpijske igre 4.4. kakva je bila kultura stanovanja . 103 . kakvu hranu su jeli. usmjerava aktivnosti učenika. usmjerava aktivnosti učenika. mogu da objasne zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura.6.5.Kako je došlo do Grčkopersijskog rata Učenici znaju kako su se oblačili. kritički i kreativno razmišljaju Imaju izgrađen stav o značaju Helenističke culture. Potiče interesovanje učenika. njeno uređenje. Grčka pod makedonskom vlašću Znaju gdje je nastala Atena . zadatke za učenike Potiče interesovanje učenika. značenje pojma Helenizam uzroke i posljedice GrčkoPersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije suosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu. sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. Grčko. prošlost i budućnost Učenici razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove iznose vlastiti stav Slušaju . Život i kultura starih Grka 4. Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj savremenog svijeta. Atena. Znaju šta je Agora. lik i djelo Aleksandra Velikog . Učenici koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja.Perzijski ratovi 4. priprema izvore za analizu. stjecali znanja . Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod učenika. priprema izvore za analizu. pojmove demos i aristokratija.

konzuli. Razumiju i objasne društvene borbe u Rimu. patriciji i plebejci Učenici imaju izgrađen stav o značaju rimske civilizacije . 104 . usmjeravaju aktivnosti učenika prave procjenu usvojenog znanja kod učenika. senat. Zemlja i stanovništvo Učenici znaju gdje se nalazi Apeninski poluotok i njegove geografske odlike. priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti učenika. Učenici izgrađuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti. Stari Rim. Procjenjuju usvojeno znanje učenika 5. Demonstriraju na karti. Doba kraljeva Rimska republika Učenici znaju kada i kako je osnovan grad Rim (prema legendi i historijskim činjenicama pojmove: kraljevina. Učenici identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja.2. republika.1. Mogu da uoče razlike i sličnosti između najstarijih kultura na Apeninskom poluotoku Mogu da objasne kako je nastao Rim.5. 5. ko su najstariji stanovnici Italije Da uoče i na karti pokažu položaj Apeninskog poluotoka.

Potiče učenike na samostalan rad . koji su uzroci i sudionici građanskih ratova. Učenici razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju). .4. Učenici su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. Procjenjuje usvojeno znanje učenika na osnovu određenih kriterija. prezentiraju odgovore. 5. Učenici analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav. društvene razlike. Rimska kultura Učenici znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo. Rimsko carstvo Kršćanstvo. usmjeravaju aktivnosti učenika . usmjerava aktivnosti učenika.5. Učenici razumiju i mogu da objasne razvoj Rimskog carstva. Kakav je bio položaj robova u Rimu. uzroke slabljenja carstva. Učenici su svjesni značaja antičke kulture. 5. historijski razmišljaju. Učenici treba da znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. o najvećem ustanku robova. Vjerovanje Rimljana. Pojam građanski rat. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi. 5.6.7. Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu. Prodor Rima na Sredozemno more Učenici treba da znaju kako su Rimljani širili svoju teritoriju. pojmove: koloni . procjenjuju usvojeno znanje učenika. Život i vjerovanje starih Rimljanja Učenici treba da znaju kako je izgledao grad Rim (životni i radni prostor). učenici imaju stav o tome zašto su važne reforme. uzroke propasti Rimskog carstva.3. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi . Demonstriraju na karti. Kraj Rimske republike Razumiju i mogu da objasne uzroke društvenih sukoba u Rimu. 5. Mogu da prikažu i dio odgovarajućeg filma. najznačajnije Rimske careve. književnost i nauka) pojam Razumiju važnost Rimske kulture . usmjerava aktivnosti učenika. Priprema analizu izvora .prepoznaju i na karti pokazuju prostore koje su Rimljani osvojili Učenici imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH . drži mini predavanje . Učenici imaju izgrađen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Učenici analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu. pripremaju odgovarajuće izvore informacija. Analiziraju i iznose svoj stav o razlikama između bogatih i siromašnih (kritički razmišljaju). pojave kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana . odgovaraju na postavljena pitanja. Kako je podijeljeno carstvo. kritičko i 105 . Analiziraju historijsku kartu. drže mini predavanje. Učenici istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja . gladijatori. Učenici znaju po čemu su bili poznati braća Grah. Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo. uče Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu.5. drže mini predavanje .

odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti kreativno razmišljanje. pokaže im značaj onoga što uče. 6. načine postavljanja pitanja.Antička kultura. Učenici će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej. Kada Rimljani pokoravaju Ilire. Drže mini predavanje . učenici treba da grade posebno razumijevanje. historijske spomenike iz ovog perioda. postavljaju pitanja i daju zadaće. da uključi njihova interesovanja . analiziraju izvore. aktivnosti i zadatke. Učenici treba da znaju koja su Ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. postavljen je i na Internet stranici www coe. Procjenjuju usvojeno znanje kod učenika. zato je poželjno da nastavnici koriste različite izvore (pisane i vizuelne ). Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. fokus u radu pomjeraju sa nastave na učenje. a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. Nastavnik treba da motiviše učenike. potiče ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvija empatiju . demonstriraju na karti. Antička kultura na prostoru današnje BiH DIDAKTIČKA UPUTSTVA ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja učenici se prvi put susreću sa historijom . Ovaj priručnik može biti koristan suradnik nastavniku. robovlasnici. pa je poželjno uključiti i druge izvore ( muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (učenici se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu . korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja učenika nalaze se u «Priručniku za nastavnike historije» . Mlađim učenicima može biti teško da apstraktno razmišljaju o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja . da kreira atmosferu učenja na času . Učenjem historije. arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. kao robovi. Detaljnije upute za pripremu analize izvora. ba . pripremaju analizu izvora. faraoni…).Suvremeni pristupi u poučavanju historije. Izradu ovog Priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika «Georg Eckert». 106 . Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika. Učenici razumiju i mogu da objasne uticaje i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Učenici razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostaci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Slušaju predavanje. kompetencije i vještine.

TEHNIČKA KULTURA 107 .

simbolima u građevinarstvu. -uvođenje učenika u građevinsku tehniku. platno. njihovih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i odnosi na jednostavne modele i makete. sa osnovnim crtežima . koža. ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji građevinskog objekta (crteži formata A4. cilju ispunjavanja njihovih funkcija. alatima i priborima za obradu ovih materijala. PVC. karton. -građevinskom tehničkom crtanju. prerade. plastična folija). -materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. ljepenka. sa 108 . građevinarstvu. -razvijanje spretnosti i kreativnosti učenika u oblikovanju i -razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu.TEHNIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sati sedmično 35 sati godišnje PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Sticanje znanja: CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje o: -upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo.nacrt. stilovima i pravcima u arhitekturi. tlocrt i bokocrt. žica (pri -upoznavanje učenika s historijatom arhitekture i tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. -upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u -zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati građevinski objekti u građevinarstvu. -obradi materijala. razredu: papir. sastavljanju modela i maketa. -sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti kod učenika o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline. -arhitekturi. -pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se žica. kao i o građevinarstva. zanimanjima u građevinskoj tehnici i razvoju građevinske tehnike. prema upustvima predmetnog nastavnika. -sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. PVC.

-o saobraćajno . termina. saobraćajnim patrolama. prilikom -improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviđanje rezultata. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: -samostalno uočavanje. ukazivanje i na greške drugih. -obrazlaganje najadekvatnije primjene raznih alata u samostalnaoj izradi originalnih predmeta. -korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta realizacije tehničkih ideja. poznatih i novih -samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. selekcija i korištenje informacija -korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih -poređenej zadataka i problema.tehničkoj kulturi. javnim putevima. -vizuelizacija i vizuelno grupisanje −procjenjivanje. -korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljem učenju. tehničkom pismu. saopštavanje termina i procesa u tehnici. o historijatu značajnih građevina iz ranijih istorijskih perioda u BiH i na Balkanu. 109 . putničkom saobraćaju. -graditeljskoj baštini. -svjesno prihvatanje i ispravljanje svojih grešaka pri izradi modela i -sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih praktičnim radovima. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. -o ekološkim aspektima kulture stanovanja vezanim za zaštitu životne i radne sredine.ilustracijom simbola). materijalima i alatima u građevinarstvu. -prikupljanje. −različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja. svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu. -pokazivanje zainteresovanosti i ljubavi prema tehnici.

−prostorno organizovanje i orijentisanje. -slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih. posebno timskog rada. -tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom -slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poređenje ostvarenog. STAVOVI. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. -pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. -prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i -ocjenjivanje i samocjenjivanje na osnovu objektivnog i sveprisutnosti tehnike u životu. u donošenju različtih 110 . -pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima. -afirmacija rada. za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. -samopouzdanje. konstruktivnog vrednovanja. -ispoljavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća. -razvijanje pozitivnih crta ličnosti. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -djelovanje i na druge da slijede njegov primjer. VRIJEDNOSTI. -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život.−induktivno i analogno zaključivanje. -razvijanje samopouzdanja. -kritičko mišljenje i zaključivanje odluka. PONAŠANJE -dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje stavova drugih. -uvažavanje argumentacije u branjenju stavova. -uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom se -poticanje na samostalnost i samoinicijativu.

izrada makete stambene zgrade) 7. stiropor. platno. materijali za vodovodne instalacije.. Urbanistički i regulacioni planovi.poluge. objekti na putu i saobraćajni znakovi. alati za tesarske radove. niskogradnja. čelik. izolacioni materijali (staklena vuna. makete. organizacija radnog mjesta. Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih. radne operacije. modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo. uređaji i sredstva za gašenje požara 10. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela).). Urbanizam. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. plastična folija). arhitekturi i građevinarstvu. pur. krovni i ostali radovi. hidrogradnja. naprimjer: model kućnog namještaja. žica. reciklaža građevinskog otpada. građevinske mašine (mješalice. Građevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen. koža. drvo. obrada. putnički saobraćaj. karton. saobraćajne patrole 9. Alati i mašine u građevinarstvu Mjerni alati. rurizmu.. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi.. opće mjere zaštite na radu.) 5. staklo.). alati i mašine za obradu navedenih materijala. zidarski radovi.)..Projektovanje građevinskih objekata i naselja Visokogradnja. građevinsko tehničko crtanje (kotiranje. točkovi) Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. Tehnika obrade materijala. . arhitektura i građevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu. dizalice. sadržaj objekata u naselju – grad.. armirano-betonske konstrukcije. 3. Uvod u nastavni predmet Uupoznavanje učenika s nastavnim programom. Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. Građevinska tehnika .). prerada. rurizam. uređaji za sprečavanje zagađivanja okoline. Ljepila. instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja).. materijali za centralno grijanje.) 6. alati za zemljane radove. osobine. čitanje tehničkih crteža). Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom. kamioni. gips. bageri. ljepenka.. Historijat arhitekture i građevinarstva. beton. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. lične mjere zaštite na radu 8.pjena. alati za zidarske radove. tehnika građenja (praktičan rad . mjerilo. vezivni materijali (kreč. interesa učenika i mogućnosti škole). cement. novi građevinski materijali (gotovi malteri.Modelarstvo 111 . higijensko-tehnička zaštita 2. model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom . Porijeklo. opći zahtjevi u gradnji naselja 4.STRUKTURA SADRŽAJA 1. PVC. temeljni radovi.

historijske i graditeljske baštine. Izrada makete objekta od kulturne. povrtlarstvo .. mašine i materijale.Stari zanati: kujundžije. lončarstvo.Graditeljstvo: nosive konstrukcije. . Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina. Historijski pregledi i ilustracije građevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine). građevinski materijali.Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE . 112 . .Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite.Maketarstvo . sakralne i druge vrijednosti u BiH.Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu.Agrotehnika: voćarstvo. ..Izrada učila i pomagala . . vezenje i pletenje. obućari.Fotografija .)..Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. Posavina. alate. priborima. Objekti od kulturne. projektovanje naselja . mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja.Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. Krajina.

. PONAŠANJE -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA -pravilno korištenje materijala: drvo..Pored svakodnevnog vrijednovanja tehničkih znanja. dnevnike rada. STAVOVI.U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. slobodnih tehničkih aktivnosti. kao i ovladavanje -inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala. da planira. PVC-u. kultura življenja. čuva u školi. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu. -sudjelovanje u izlaganju predmetnog -pripremanje nastavne nastavnika i praćenje tehnike i tehnologije. tj.) . makete.Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. 113 . SADRŽAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI Uvod u nastavni predmet Tehnika obrade materijala. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. dodatne nastave. PVC. po pravilu. . biologija. takmičenja). smotre. . projektuje i praktično izrađuje predmete. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. -shvatanje značaja tehničkog odgoja VRIJEDNOSTI. likovna kultura. -razvijanje i poticanje svijesti o potrebi -aktivno praćenje -izlaganje nastavnog izlaganja predmetnog gradiva primjenom nastavnika različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva. multimedijalnih i didaktičkog drugih sadržaja koji -izrada prezentuju nastavno materijala. modeli -upoznavanje učenika s radom u kabinetu za tehnički odgoj. žica. Učenici vode dnevnik rada koji se. crteže i ostale izvore znanja. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa).Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. organizacija radnog mjesta. . dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrijednovanje putem zadataka objektivnog tipa. vježbi i praktičnih radova.Svakoj grupi pripada planirani fond časova. higijenskotehnička zaštita -usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe.

redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala. -pripremanje. sadržaja objekata u naselju. -pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. koji 114 . -usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i građevinarstva. kao i aktivno učestvovanje u istom. rurizmu. razvoja gradivo na času. činjenica i izgrađenih primjena radnih kriterija. arhitektura i građevinarstvo -usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu. -primjena modela interaktivne nastave. Urbanizam. -kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici i -praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. prezentira zahtjevima stanovanja i prethodno pripremljen zahtjevima koje treba obrazovni pano. -izrada jednostavnih modela. operacija i rukovanje alatom. i demonstriranje. -afirmacija rada samopouzdanja. -korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. -biranje zadataka i problema usklađenih sa mogućnostima. arhitekturi i građevinarstvu. -primjena znanja: čitanje i analiza gotovih donošenje sudova na tehničkih crteža. -poticanje na samostalnost i -aktivno učešće u radu samoinicijativu. općih zahtjeva pri gradnji naselja. te praćenje i stimulacija svojim učešćem. -upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima. -postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. osmišljavanje. sadržajem objekata u naselju - -shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati građevinski objekti. -upućivanje i pokazivanje simulacije -usvajanje osnovnih na kompjuteru.-analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela. rurizam. -pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. maštovitosti i vlastite kreativnosti. izrada osnovu provjerenih tehničkih crteža. estetike. prema uputstvima predmetnog nastavnika -razvoj samosvijesti i aktivna primjena kroz kreativne načine usvojenih znanja iz tehničkog izražavanja: obrade materijala. znanja o potrebama i stanovanja i obavljanja -objašnjavanje drugih životnih potreba.

pjena. ispuniti objekat namjene. organizacija do sada usvojenih i ločno učestvovanje u znanja iz ove oblasti interpretaciji i vezanih za različite improvizaciji u materijale. materijala za vodovodne instalacije. zajedno građevinski kreira bilo koje učenicima. izradom interakciji. gips.. cement. školi i okolini. srednjeg i visokog nivoa. -poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće.. instalacionih materijala.gradu. kao praćenjem zanimljivih -motivisanje i članaka i informacija iz upućivanje učenika na druge izvore znanja medija. armiranobetonske konstrukcije. vezivnih materijala.. novi -razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih konstrukcionih materijala. -iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici.) 115 .). pored udžbenika. materijala za centralno grijanje. električnih instalacija. -procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. odvajanjem bitnog od nebitnog. -interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. -podrška drugima.). koja treba učenik usvojiti. primjenom -iniciranje. drvo. pur. novih građevinskih materijala. beton. sa -razvijanje opšte kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i ostavštinama u BiH i u svijetu. građevinskim materijalima (gotovi malteri. izolacioni materijalima (staklena vuna. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije. uz adekvatnu pripremu. materijalima za centralno grijanje. panoa. čelik. materijalima za vodovodne instalacije. -ostvarivanje -učestvovanje u produktivne stvaralačke kreiranju obrazovnog atmosfere u odjeljenju. ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. općim zahtjevima u gradnji naselja.. ilustracija-crteža. izolacionih materijala.. -pomaganje komunikacije i podsticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. Građevinski materijali -upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen.. stiropor. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč. staklo. -shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada.).). -preciziranje znanja: dovoljnog. -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća.

stambene zgrade) -shvatanje značaja -aktivno učestvovanje u različitih vrsta radova u svim prezentacijama građevinarstvu. -vođenje evidencije (makete savremenog niskogradnja. tehničkih crteža). postignuća. znanja iz građevinskog -procjenjivanje visokogradnje. grupe). znanja vezanih učenika. -saradnja sa roditeljima mjerilo. interesovanja i napretka -razvijanje i poticanje tehničkog niskogradnje. alata za tesarske radove. rada učenika i vođenje kreativnosti. -izrada maketa i njihovo uključivanje građevinskih objekata: u rad. -usvajanje znanja o građevinskim mašinama. kamioni. jasan -pomoć učenicima u osjećaj vlastitih moći i -stalno učešće kroz samostalnom i grupnom limita. građevinskih mašina. -svjesno -poređenje rezultata obavljanje -uredno pisanje svih prilikom praćenja i zadatke i obaveze procjene individualnih (kao pojedinac ili dio informacija koje daje nastavnik. građevinskog tehničkog crtanja (kotiranje. 116 .. alata za zidarske radove. kao i igre za djecu. redovnu nastavu i radu. za kulturu stanovanja. -adaptivnost i estetsko uređenje. -redovno ocjenjivanje maštovitosti i vlastite građevinskog objekta.) Građevinska tehnika Projektovanje građevinskih objekata i naselja -usvajanje osnovnih znanja o različitim oblastima građevinske tehnike. hidrogradnje u svijesti razvoja estetike. kao i nastavnika koje se opštih i ličnih mjera odnose na različite faze -podsticanje kreativnosti. ekološko i urednih zabilješki. radi postizanja -primjena usvojenih -uočavanje važnosti kolektivnog uspjeha. temeljnim radovima. čitanje fleksibilnost u prihvatanju promjena. alata za zemljane radove. dizalice. svojih zapažanja o naselja i makete hidrogradnja. bageri. vannastavne aktivnosti. -usvajanje osnovnih -osmišljavanje i znanja o alata u realizacija simulacione građevinarstvu. -samopouzdanje. napredovanju učenika. za zahtjeve svakodnevnom životu. o potrebi crtanja. -shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u građevinarstvu. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu -upoznavanje sa pripremnim radovima. -izrada praktičnog rada visokogradnja. -upoznavanje sa građevinskim tehničkim crtanjem i njegovim pravilima. -primjena ekonomično. kao i građevinskih mašina (mješalice.Alati i mašine u građevinarstvu -usvajanje znanja i razumjevanje rada mjernih alata. zidarskim radovima.

saobraćajnih znakova itd. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline -usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom. -pomaganje nastavniku. -adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. -usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnotehničkoj kulturi (bezbjednost. -aktivnost na izradi -koordinacija rada i ilustracija-crteža. mjerama zaštite životne i radne sredine. putničkom saobraćaju. reciklaže građevinskog otpada. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ -proširivanje znanja i -samostalno sticanje novih znanja iz proučavanje navedene oblasti: modelarstvo. kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu zaštite na radu građevinskih radova.krovnim i ostalim radovima. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. prateći objekti koji se direktno oslanjaju na objekte niskogradnje i visokogradnje). prikupljanje -jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za 117 . reciklaži građevinskog otpada. -uredno pisanje svih informacije koje daje nastavnik. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. -usvajanje znanja o ekološkim aspektima života. korištenje dodatnih izvora znanja. uređajima za sprečavanje zagađivanja okoline. pravila i propisi. oblasti. saobraćajnim patrolama -prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova. -shvatanje uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. usmjeravanje aktivnosti praćenje zanimljivih učenika. Saobraćajno-tehnička kultura -usvajanje znanja o javnim putevima. uređajima i sredstvima za gašenje požara -prepoznavanje važnosti upravljanja otpadom. uređaja za spriječavanje zagađivanja okoline. uređaja i sredstava za gašenje požara. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu.

maketarstvo. koji kreira literature. stari zanati. 118 . nastavnika u -objašnjavanje i individualnom. posmatranje i zaključivanje bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. -afirmacija rada samopouzdanja. -poticanje samostalnost samoinicijativu. agrotehnika. kreiranje -korišćenje različitih obrazovnog panoa. fotografija. graditeljska baština u BiH informacije i podatke. prezentacija grupnom i frontalnom prethodno radu. -motivisanje za -dosljedno izvršavanje pojedinačni i grupni rad svih zahtjeva učenika. sticanje vještina. -uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka.škole na osnovu potreba lokalne zajednice. izrada učila i pomagala. zajedno sa učenicima. interesa učenika i mogućnosti škole). na i i članaka i informacija sa medija. pripremljenog -korišćenje udžbenika i obrazovnog panoa. novim zapisima. graditeljstvo. metoda i strategije u praćenju postignuća i -dopunjavanje panoa sposobnosti učenika.

INFORMATIKA 119 .

. Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: .da učenici upoznaju strukturu računara. navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike.sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. .INFORMATIKA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. PODRUČJA UČENJA CILJEVI .sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa.osnovna znanja o jednom programskom jeziku. opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). .upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja).da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu. . .stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i . . primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene.da učenici upoznaju osnovne karakteristike ISHODI UČENJA . Osnovna znanja. postupke uključivanja i isključivanja računara.osnovna znanja o strukturi računara. OSNOVNA ZNANJA 120 . umijeća.

putem Interneta. . .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje. . . . .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.navika korištenja informatičke literature. . 121 .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija.da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga.sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja. .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema. .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. rad sa proračunskim tablicama i grafikom).da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione .navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. . .UMIJEĆA I VJEŠTINE SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA NAVIKE. .da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima. . . .da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara. .da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . STAVOVI programskih jezika. rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a). .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza. .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema.osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz.vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a.

Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru.izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. likovne kulture (računarski dizajn.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. . . ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti. Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: .tehnologije. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). Naime.izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi.određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu). 122 . . grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. . što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva.

AKTIVNOST UČENIKA Aktivno slušanje i uključivanje u raspravu o razvoju računarske tehnike i tehnologije. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Spoznaje o ulozi i razumijevanje značaja računarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog djelovanja i društva u cjelosti. Zaključivanje rasprave. Organizovanje i vođenje rasprave o razvoju ICT-a. Vođenje pribilješki. Razvoj računara kroz historiju.Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. VRIJEDNOSTI. Učešće u demonstraciji računarske opreme. Demonstracija raspoložive računarske opreme. PONAŠANJE Pravilan stav prema računarskoj tehnologiji i njeno korištenje u svim mogućim situacijama. 123 . Upute za dalji rad. STAVOVI. SPOSOBNOSTI Sposobnost zaključivanja na osnovu dobijenih informacija. AKTIVNOST NASTAVNIKA Prezentacija nastavnih sadržaja. SADRŽAJ Uvod Potreba za računarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i društva u cjelini.

Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. 124 . vrijednost bita. Brojevi zapisani nizom do četiri bita. uzastopno množenje sa dva. Zapisivanje i čitanje binarne cifre. Prati uputstva nastavnika. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara. Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. Određivanje vrijednosti bita. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva. binarni zapis broja. moguća stanja i brojne vrijednosti. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. nizovi bita i moguća stanja. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. Zapisivanje bita i nizova bita. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. Prati predavanje. Bajt kao niz bita. Čitanje binarnih brojeva. Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. Razumijevanje pojmova: podatak. bit. Izvršava instrukcije nastavnika. nizovi bita i moguća stanja. Bit. Poimanje predstavljanja podataka u računaru. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju. Ocjenjivanje. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike. Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre.1. Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. Zapisivanje binarnog broja. Izlaže nastavno gradivo. Uključivanje učenika u nastavni proces. Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara. Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. Motivisanje učenika da prate izlaganje. Težinska vrijednost bita. Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. Bajt. binarna cifra. Aktivno učešće u nastavnom procesu.

2. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi. Složenije operacije rada sa računarom povjerava srtučnim licima. Uredno vodi pribilješke. Koristi računar za izvršavanje školskih zadataka i zadataka koje obavlja kod kuće. Prati napredovanje učenika u učenju i izvođenju vježbi u toku nastave. Kućište računara. Demonstrira opremu i postupke rada. Uključuje se u Priprema i izlaže nastavno gradivo. binarni zapis. Izvršava uputstva i instrukcije. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo. decimalni zapis. Sposoban da objesni pojmove: bit. isključivanje. Zajedno sa učenicima pravi raspored radnih 125 . Zna binarno kodirati decimalni zapis. Kontroliše rad učenika. bajt. hlađenje računara. adresne i podatkovne veze. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja. Rješava zadatke koje postavlja nastavnik. a dokumentaciju redovno ažurira i stavlja na uvid nastavniku. Zna prikazati znakove nizom bitova. Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. Arhitektura računara Hardware (mašinska oprema računara). Održava računar i vodi brigu da uslovi u kojima uređaji rade budu u skladu Aktivno prati izlaganje nastavnika. Uspješno pušta u pogon računar i dodatnu opremu. Obezbjeđuje kvalitetne prostorne uslove za rad računara te za smještaj dodatne opreme. Provjerava postignuća učenika. Vježbe uredno bilježi u svesku. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. Prikazivanje znakova nizom bitova. Upoznat je i zna različite pojavne oblike ličnih računara. Zna važnost ličnih računara kao pomagala u učenju. Vrši jednostavnija Ima potrebnu pažnju i oprez pri radu sa računarom i drugom računarskom opremom. ulazno izlazne jedinice. Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika. radna memorija. procesor. Transparentno vrši ocjenjivanje. Priprema tekstualna uputstva za postupanje i rad učenika. pomoćne memorije. njihova znanja. pomoćne memorije. Stvara povoljnu mikro klimu u kabinetu informatike. Postupke rada prethodno provjerava i ukazuje drugim na pravilan rad ukoliko je to potrebno. Po potrebi restartuje rad računara. Zna dijelove računara. Stekao je naviku da računar koristi kao neophodno sredstvo za uspješno učenje. Održavanje računara. Usvojio je potrebna znanja o svim dijelovima računara: procesor. Uspješno u diskusijama tumači značaj računara. Sposoban je prepoznati vrste i oblike računara. kodiranje. radna memorija. uključivanje. kao i Sa sigurnošću prepoznaje i pokazuje dijelove računara. Uočava razliku između programske i mašinske opreme računara i zna pojasniti njihovu nerazdruživost. Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. Binarno kodirani decimalni zapis. Sposoban je koristiti dodatnu opremu računara. Ukjlučuje se u demonstriranje računara. sposobnosti i ponašanje.Kodiranje. Razumije i shvata pojam kodiranje. Naučio je ulogu obje vrste opreme računara (programske i mašinske). ulaznoizlazne jedinice. restartovanje računara. Dijelovi računara. računarske opreme. Svoja iskustva u radu sa računarom prenosi na druge. Zna razlikovati računare.

Pokreće operativni sistem. Stekao je naviku da koristi mjere zaštite. Koristi najpogodnije metode i oblike rada. radna površina. Izrađuje zidne slike i panoe. Analizira i upoređuje ih sa uspjehom u prethodnom razredu. sa zahtjevima. Održavanje sistema. Aktivno se uključuje u nastavni proces. vrste operativnih sistema. Koristi grafičko sučelje i prilagođava ga prema potrebama. Pomaže nastavniku pri demonstraciji rada računara. čišćenja i održavanje. dijelovi radne površine. Planira i osmišljava rad u kabinetu informatike. Pravilno drugima tumači rad računara. Usvojio je osnovne principe održavanja operativnog sistema. 126 . prozor. računarskoj opremi. aplikativnom softveru i dr. direktorijima. Prati i procjenjuje individualna postignuća učenika. Naučio je jedinice za mjerenje brzine rada računara i kapacitet memorije.operativni sistemi. Podstiče učenike u radu i zajedno sa njima osmišljava izgled kabineta. Vrši jednostavnije postupke održavanja i kontrole operativnog sistema. Trudi se da doprinese kvalitetnoj radnoj disciplini na času. . Software i njegove vrste: . podizanje (pokretanje) sistema. datotekama. Pomaže drugim učenicima. startni meni. te ih uz dozvolu nastavnika prezentuje na času. zadaci OS. Zna uspješno pokrenuti OS i aplikativni softwer. Sposoban je objasniti rad računara. Naučio je i uspješno radi s grafičkim sučeljem kao i njegov izgled.pojednine vanjske i unutrašnje dijelove mašinske opreme. aplikativnih programa i održavanje mehaničkih dijelova računara i njegovih ulazno izlaznih (priključnih) jedinica. mjesta i uređuje ih prema standardnim zahtjevima i HTZ pri radu sa računarima. operativnim sistemima.aplikativni software. Prezentuje gradivo na savremen način. Upoređuje aktivnosti i rezultate rada i učenja učenika u odjeljenju i sa uspjehom u drugim odjeljenjima. Zna upravljati korisničkim fajlovima i folderima kao i osnovne operacije s njima. Shvatio je ulogu CPJ. pokazivač miša. grafički interfejs. . Poštuje redoslijed postupaka pri puštanju sistema u rad i pri njegovom isključivanju. Vrste programske opreme. Razumije i način rada računara. matične ploče i RAM-memorije. uvodni ekran. Upravlja dokumentima. Organizacija rada računara. aktivnosti pri uređenju kabineta. Kontroliše aplikativni softver prije upotrebe. nabavljanje i pravo korištenja programske opreme (licencni softver). Upoznao je elemente interfejsa OS. Prikuplja interesantne članke o računarima. Primjenjuje u jednostavnim oblicima aplikativni softver. Izvršava instrukcije nastavnika.programski jezici.

referate. crteža. Aktivno je uključen u rad učenika i njihovo obavljanje vježbi. Poštuje uputstva. Stablo mapa koristi za organizovanje i čuvanje dokumenata. U kabinetu održava red i ima pravilan odnos prema sredstvima i opremi. Primjena tekst procesora i primjer rada sa jednostavnim tekst procesorom. slika i izradi zidnih tabela. molbe. 127 . tabulatori. podatkovne i izvršne datoteke. Znati kako se pokreće i zatvara tekst procesor. Vrste datoteka: sistemske. podešavanje. Izgradio je pravilan pristup i racionalno koristi mogućnosti organizacije podataka na računaru. Korištenje znanja o obradi teksta u učenju Rad u timu. slike. provjera pravopisa. Formira prema potrebi nove datoteke. Zajedničke aktivnosti na obradi teksta. te sa sadržajima Engleskog jezika i drugih nastavnih predmeta. stablo mapa. Znati napisati i oblikovati razna pisma. poravnanje. Čuvanje i održavanje računarske opreme. Naučio je raditi sa datotekama i direktorijima (kopiranje. Za složenije radnje traži savjet i prepušta ih nastavniku. hrvatskog i srpskog jezika. Oblikovanje odlomaka. premještanje). Oblikuje izgled stranice. Ima znanje o načinu organizacije podataka. tabele. nabrajanje. sekcije. dodatno isticanje teksta. grafikona i šema. Daje neophodne upute. odrediti boju. Priprema grafikone i druga sredstva za demonstranje organizacije podataka. Izvodi potrebne postupke za savladavanje gradiva. Uređivanje teksta i osnovne strukture: liste. Uspješno koristi postojeće datoteke. Pravilno koristi sistemske. prilagođavanju. Demonstrira postupke organizacije podataka na računaru. Prati individualno napredovanje učenika. 3. Zna instalirati programsku opremu i ukloniti jednostavne programe s računara. sistemu pomoći. brisati i premještati dijelove teksta. zapis i pristup datotekama. kolone. zahtjeve. Sposobnosti: otvoriti i spasiti novi dokument. Izbor vrste i veličinu pisma. i sa pogonskim programima. Afirmativno govori o mogućnostima i značaju Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. premještanje i kopiranje teksta.Organizacija podataka na računaru. Određivanje jezika. Praćenje izlaganja nastavnika. preimenovanje. Znati otvoriti i spasiti dokument. Ispis dokumenata. tražiti. Povezati naučeno o obradi teksta s učenjem sadržaja iz Bosanskog. Na odgovarajuće lokacije smješta nove dokumente i datoteke. brojevi stranica. označavanje teksta. seminarske radove itd. poništavanje izmjena. mijenjati riječi u tekstu. Nastavno gradivo izlaže na popularan način tako da učenici sa motivacijom i zadovoljstvom prate nastavu. Ispis dokumenta. Radi sa tabelama. Prati i vrednuje rad i kompletnu aktivnost učenika. zaglavlja. mijenjati. Primjena računara Tekst procesori (editori). Stalno je u toku šta učenici rade i usmjerava njihove aktivnosti. Izmjene i brisanje teksta u dokumentu. Uključuje se u rad informatičke i računarske sekcije. crtežima i slikama. samoispravljanje. Komunicira sa drugim učenicima i doprinosi lijepom ambijentu. podatkovne i izvršne datoteke. Izlaže nastavno gradivo. struktura dokumenata: paragrafi. Radi na računaru nadahnuto i sa zadovoljstvom. Koristi program za pisanje teksta pomoću računara.

Stavlja se na raspolaganje nastavniku da se nastavni proces uspješnije realizuje. Korištenjem programa za crtanje kod učenika razvijati maštu i kreativnost. Unaprijed se priprema za nastavu. Radi sa slikama. Omogućuje učenicima da steknu samopouzdanje pri izvršavanju postavljenih zadataka. računara. četkica. Crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. biologija i dr. Sposoban je da znanje primjenjuje pri učenju i savladavanju programskih sadržaja iz drugih predmeta: tehnički odgoj. brisač. Na vrijeme izvršava zadatke i pomaže drugim učenicima koji zaostaju. Pomaže učenicima da uspješno podešavaju alatne trake i da koriste sve mogućnosti tekst procesora. Isijecanje. kopiranje i zakretanje dijelova slike. Umetanje teksta. tehničke kulture. Samostalno kreira potrebne forme geometrijskih likova. Program za crtanje i njegove mogućnosti učenicima jednostavno predstavlja da ga učenici brzo savladaju i steknu dobar predslov za rad s drugim programima iste namjene. prikaz i primjena najčešće korištenih traka sa alatima. Koristi stečena znanja u nastavi drugih predmeta. pisanje u kolonama. Zna koristiti alat za crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Primjena programa za crtanje i primjer rada uz objašnjenje osnovnih pojmova: linije i debljine linija. 128 .Oblikovanje stranice dokumenta. podnožje. Ispoljava zadovoljstvo postignutim rezultatom. kultura življenja. Zna koristiti jednostavan program za crtanje. Pokazuje spremnost za saradnju i zajednički rad. kako se mogu koristiti boje i drugi raspoloživi elementi i alati. Zna odrediti format dokumenta. Zna isijecati i kopirati dijelove slike. Aktivno prati nastavu. Zna umetati tekst u crtež. likovne kulture i kulture življenja. Prenosi znanje na druge učenike. Programi za crtanje. zaglavlje. podesiti alatne trake i postaviti potrebne alate. Koristi boje za ispunu. boje i bojenje. Stečeno znanje primjenjuje u nastavi matematike. Izrađuje jednostavne crteže. Uspješno crta geometrijske likove. Ispoljava pravilan odnos prema učenju crtanja pomoću programa. Razumije kako se mogu određivati vrste i debljine linija. Formatiranje dokumenata. Zna da koristi pri crtanju u slobodnom vremenu. geometrijski likovi. promjena izgleda stranice. Koristi mogućnosti programa za crtanje. Kombinuje: više osnovnih u složenije likove.

Povećavanje i smanjivanje pogleda na sliku. Promjena veličine crteža. Bitmapirana grafika. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. ciklička i grananje. Znanja koristi i u druge svrhe u slobodnom vremenu. U toku rada na tekstu i crtanja koristi mogućnosti međuspremnika. sposobnosti i ponašanje. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. Zna koristiti mogućnosti promjene veličine crteža te mijenjati kontrast i osvijetljenost. Uspješno poima piksel kao element slike odnosno kao jednu tačku na slici. 129 . Uključuje se u rasprave i zajedničke aktivnosti u savladavanju gradiva. Piksel. pohvaljuje uspješne i one koji pomažu drugim učenicima. Usvojio pojmove: programiranje. algoritamske strukture. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja teksta sa crtežima. njihova znanja. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Prenosi iskustva na druge učenike. Sposoban je mijenjati izgled zaslona koristeći BMP datoteke. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). Mapa piksela. Zna koristit jedan aplikativni program za crtanje. 4. Zna izraditi složeniji crtež pomoću programa. dubina boja. Vrijednuje postignuća učenika. Aktivan je u toku nastavnog procesa. Sadržaji međuspremnika. Programiranje Pojam algoritma. Zna šta su strukture: slijedna. Uključuje učenike u nastavne aktivnosti. Provjerava postignuća učenika. Ocjenjuje i vrijednuje ukupna postignuća učenika. algoritam. Nastavnu građu iznosi na popularan način. podržava ih i stimuliše. kontrast i osvijetljenost. Izgradio je naviku da znanje o obradi teksta i crtanju pomoću programa koristi u svakodnevnom učenju. Učenike podstiče u radu. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. Zna raditi sa međuspremnikom i u potpunosti vlada sa sadržajima smještenim u međuspremnik. Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Vrši ponavljanje i sistematizaciju gradiva obrađene nastavne teme. Ima naviku da BMP grafiku koristi kao moćan vizuelni efekat u komunikaciji sa računarom. Rado pokazuje drugim učenicima kako da savladaju upotrebu BMP grafike. Zna šta je mapa bitova. Prati individualno napredovanje svakog pojedinog učenika.Korištenje međuspremnika u radu s programima. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. cikličke i strukture grananja. Ima znanje o prenošenju grafike (slika) iz memorije na zaslon. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Sposoban je izrađivati crteže i spremiti kao bitmapnu grafiku. Primjeri korištenja na tekst procesorima i programima za crtanje. Prenosi stečeno znanje na druge učenike. Razvio je logičko razmišljanje o načinima kombinovanja teksta sa crtežima. Zna gdje može upotrijebiti program za crtanje.

130 . Demonstrira primjere gotovih algoritama. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. načini pretrage. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. web pretraživači. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. namjena. Uredno vodi zabilješke na času. Izlaže nastavno gradivo. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. Rješava postavljene zadatke. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. www. Web preglednici. korake. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Zapisivanje stranica. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. načini povezivanja. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. Uključuje se u rad Internet sekcije. struktura elektroničkog maila). opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Mreže računara Računarske mreže. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. Internet kao globalna mreža računara. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. Demonstrira korištenje preglednika. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. njihovoj veličini i namjeni. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. te zna jezički prikaz. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. Priprema nastavni proces. vrste. Potpuno je razumio šta je Internet. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). Osnovni servisi. veličina. Vlada sa podacima o vrstama mreža. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. 5. a onda prelazi na složenije zadatke. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza.Prikaz algoritma. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. te o načinima povezivanja. Prati napredovanje učenika.

Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. broj redova. broj kolona. Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene. Ponavljanje i vježbanje. 6. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. Linije. Zna objediniti multimedijalne zapise. Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama. zvučnim i video dokumentima. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. Slika. zvučnih i video zapisa. redovi. slikovnih. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. zvuk i video). autoformatiranja te načine rada sa linijama. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. Ćelija. Daje jednostavne zadatke. Formatiranje i autoformatiranje. 131 . Praćenje i evidencija postignuća učenika. Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. Organizuje rad školske videosekcije. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. redova i kolona. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. kolone i šta je regija. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. Regija. zvuk i video. Zna šta su datoteke weba. bojenje ćelija. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije.Vrste datoteka koje se susreću na webu. zvučnim i video dokumentima. Programi za njihovu reprodukciju. debljine i vrste linija boje. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. red i kolona. njihove boje te o bojenju ćelija. Pomaže drugim učenicima. Kreiranje video zapisa. Kreira samostalno izgled tablice. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Utvrđivanje stečenih znanja. Rad sa slikovnim. Demonstrira način formatiranja. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. Slijedi uputstva nastavnika. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Ispoljava postignuto znanje. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Uključuje se u rad školske videosekcije. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. Određuje broj ćelija.

Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). Naučio je kako se sabira.). Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. Slijedi uputstva nastavnika. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. Ističe značaj pravilnog korištenja i posljedice nepravilne upotrebe opreme. Obavlja sortiranje. monitor. Ističe značaj prezentacije. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. Zaštita i održavanje računarske opreme (disc defragmenter. Prati uputstva nastavnika. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. prikazivanja i zatvaranja. pohranjivanja. Čita i tumači proizvođačke deklaracije. Pravi sigurnosne kopije Ističe i tumači značaj zaštite računara. Transparentno ocjenjuje. Motiviše učenike. Samostalno kreira realne zadatke. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. Upozorava. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. na disku defragmentira – presloži podatke. Kontroliše rad učenika. backupsigurnosna kopija i sl. Poima pojmove sortiranja u tablicama. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. pokazuje. Zna kreirati prezentaciju. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. 7. ali i na drugim mjestima. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. Navikao je da u računaru. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštoitom računara i njihovim pravilnim Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstraciji pravilnih postupaka.Sortiranje u tablicama. Sigurnost pri radu sa računarima Računarska ergonomija. uputstva i drugi štampani i grafički materijal. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa 132 . pohraniti i otvoriti postojeću prezentaciju Uspješno kreira prezentaciju. Demonstrira sortiranje i sabiranje. Prezentacije i primjeri primjene. miš. Zna namjenu softverskih Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. Primjenjuje predviđene procedure. Sabiranje u tablicama. Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju. Usmjerava. Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. zvučnici i dr. Kreiranje prezentacije i rad sa jednostavnim programom za izradu prezentacije. kućište.). Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. sačuvati. skaner. pogotovo mladih koji su u razvoju. štampač.

Zna vrste programa za zaštitu od virusa.programa i alata za zaštitu. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. Primjenjuje standardne forme provjere znanja. Uspješno koristi antivirusni program. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji. 133 . Transparentno vrijednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. dokumenata i datoteka. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. Scan disc. Iznosi negativne. održavanjem. ali i pozitivne primjere. Virusi i zaštita od virusa. Sistematizuje pređeno gradivo. (softvera).

LIKOVNA KULTURA 134 .

OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI TEMATSKE OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE Obrazovni ciljevi Odgojni i socijalizirajući ciljevi 1. TAČKA I LINIJA Registrovati u svom okruženju. .LIKOVNA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . prozračne-zasićene.Ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija na umjetničkim i svojim radovima pre-poznati i bit sposoban upotrijebiti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija . objekti.svijetle – tamne . prostori . u cilju prepoznavanja i definisanja Razvijanje stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.Razvijanje kritičkog mišljenja. .Korelacija sa drugim predmetima. životinje. spoznati i biti sposoban primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije: .meke – tvrde .Situacije i neposredno okruženje učenika: ljudi pri određenim aktivnostima.Otkrivanje estetske vrijednosti konturne linije. sposobnost vrijednovanja sadržaja i ideja .prozračne – zasićene . svijetle-tamne. bajka. karaktera i smjera linije u izražaju crteža i predstavljanju motiva. građenje stavova i odnosa prema 135 . biljke. povezivanje sadržaja drugih predmeta: maternji jezik /pripovijetka. pojave u prirodi.Ovladati mogućnostima korištenja različitih vrijednosti linija: meke-tvrde.

dosljednosti i angažovanosti.meka grafitna olovka. orijentacija u vremenu i prostornim odnosima .Razvijanje sposobnosti linije.tok linije/crte . zasićena.. spremnost za saradnju i timski rad. BiH kulturne baštine. jačanje i bogaćenje . crtež. u cilju predstavaljanja složenih struktura. prozračna. bogaćenje mašte. kulturno/etno-grafsko nasljeđe. tuš i drvce. .građenje linijom . meka.linija koja definiše oblik . odnosa /kontrasta/ toplo – hladno i 136 . stranog jezika. karakter linije. vrednovati i moći izraziti različitost Konstruktivne linije i tačake. čvrsta. . tamna. svijetla.…/.Usvojiti pojmove: emocija. vrijednostima. tjelesne i tehničke kulture. muzičke. likovne kreativnosti. tok linije. smjer . flomasteri /crni ili tamni/. položaja u prostoru i karaktera oblika: . .linija koja nagovještava. . istražiti.. značajni datumi.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti konstruktivnih linija različitih dužina. povezivanja kroki pojmova. smjera. drveni ugljen pokreta.Otkrivanje estetskih vrijednosti i dinamike čistih boja. tuš i pero. lavirani tuš.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi..Linija u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru: .mljopisa.Razvijanje humanih odnosa među polovima. građenje linijom. uočavanja. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. tuš i kist. konkretnog i apstraktnog mišljenja. -Linija u funkciji predstavljanja složenih struktura . patriotizmu. istrajnosti. promjena dužine. drugarstvu. solidarnosti. poslovica. zaključivanja..kroki Analitički spoznati. samostalnosti. smjera i gustine rasporeda. historije geografije.Primjena tačaka i linija sa svim karakteristikama i vrijednostima u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura pjesma. . matematike. posmatranja. konturna linija/obris/.linija koja naglašava.Rad na očuvanju tradicija i narodnih običaja: prigodni praznici. biologije. informatike. . snalažljivosti.

Akvarel.hladne Dalji rad na sposobnosti. flomasteri u boji /za manje formate radova/.zasićenost boje. njegove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. spoznaji. osmišljavanju novih mogućnosti potpunije /bogatije/ znakova vizuelnih komunikacija.2. . procjeni i mogućnosti predstavljanja Komplementarni kontrast /kontrast boja koje se dopunjuju/ . procjeni i mogućnostima predstavljanja bojom .Komplementarni ili nadopunjujući kontrast. pojava u prirodi. Osnovne karakteristike hromatskih boja: . . tempera. kreiranju životnog .hladno kao i načina njene primjene događaja. pripovijetke.Uočiti. upotrijebiti hromatsku paletu boja. zasićenost i 137 . hromatske karakteristike.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja. uočavanja. voštani/. analitičkog pristupa. pjesme. razumjeti značaj i biti u prostora. analitičkoj spoznaji.Proširenje usvojenih pojmova za oblast boja: spektar boja. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. priče. gvaš. BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja.Razvijanje sposobnosti psihološkog djelovanja u predstavljanja sadržaja. mozaik. toplo .Spoznati i moći koristiti njihove karakteristike zasićenosti /intenziteta/ i . u odijevanju. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… .Boje punog intenziteta i osjećanja. uočavanja.valerska vrijenost Podjela boja po psihološkom djelovanju na: . vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. pastel /suhi. kolaž različitim materijalima. odnosima: teksta. vrijednovanja i usvajanja hromatske karakteristike boja .tople i . komplementarni parovi . emocija i drugo oslabljene boje putem likovnog izraza Dalji rad na sposobnosti.

u organizaciji grafičkog lista 138 .Linija i tačka kao sredstvo u predstavljanju teksture. ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/.Grafičke teksture i odnosi svijetlih i tamnih ploha.Sposobnost primjene složenih tekstura u likovnim područjima: crtanja. slikanja i grafik Ovladati sposobnostima prepoznavanja.Razumijevanje i mogućnost primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije .valerske vrijednosti boja.Slikarske teksture u funkciji definisanja karaktera površine . slikanja i grafike Statične i dinamične plohe u kompoziciji .Razvedena ploha .simetrična kompozicija . oblik/ i ploha u dvodimenzionalnoj organizaciji kompozicije . podjela boja na tople i hladne 3. primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha. PLOHA Primjena /predstavljanje/ lika na plohi kroz različite forme komponovanja: .Lik /forma.Uočavanje vizuelnih karakteristika lika /forme. oblika/ u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije .Preklopljena ploha Statična i dinamična ploha. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora gtafičkog lista /otiska/ . organizacija prostora u formatu .asimetrična kompozicija Primjena dvodimenzionalne organizacije kompozicije u oblastima: ctranja. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha.Primjena slikarskih tehnika u oblasti slikanja kroz kompozicione odnose simetrije i asimetrije .

niski/plitki sa ma-lim ispupčenjima. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste . Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. predstaviti suprotnosti oblika /kontrast/. hrapavo-glatko neravno-ravno površine sa crtama . tačkama.slikarska tekstura. zaobljeno-uglasto. .karakter površine u oblasti prostornog oblikovanja: reljef. grafički list. asimetrija. udubljeno-ispupčeno/ i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/ u niskom i visokom reljefu u prostornom oblikovanju. POVRŠINA Prepoznati i usvojiti slikarske teksture u likovnim djelima i biti sposoban prepoznati ih primjeniti u sopstvenom likovnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje. velikomalo./okviru/ grafičkog lista .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik. utisnutim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja strukturalnih odnosa i jednostavnog ritma. ispupčeno-udubljeno malo-veliko i različitih tekstura.Uočavanje. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i jednostavnih formi ritma . dinamično. dvodimenzionalno. simetrija. razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. . statično. visoki reljef-forme koje se sa nekim svojim dijelom 139 .Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture u svom okruženju i na umjetničkim djelima .U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. u niskom i visokom reljefu predstaviti kontraste oblika /zaobljeno-oštrih uglova. štampanje 4.Primjena slikarskih tekstura u funkciji definisanja prostornih odnosa i karaktera površine . ploha.Usvojeni pojmovi za oblast površina: .U prostornom oblikovanju. .

U svom okruženju i skulp-torskim djelima registrovati. 140 .jednostavni i . prirodni oblici.Prepoznavanje karakteristika i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu jednostavnih i složenih trodimenzionalnih oblika. . MASA I PROSTOR Odnos mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika Karakteristike oblika: .složeni oblici Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture . analizirati i moći procje-niti odnos mase i prostora . načinjeni oblici. Usvojeni pojmovi: kip.jednostavni ritam. analizi i sagledavanju/upoređivanju mase i prostora na umjetničkim djelima i učeničkim radovima . kipar.funkcionalnost prostora.vežu za pozadinu/osnovu . prostor. . . .Dalji rad na potpunijem doživljavanju. i oblika u prostoru.tekstura. gradnja. kiparstvo. 5.Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karakterističnih nosivih elemenata i funkcionalne organizacije prostora. masa.Ovladavanje sposobnosti uočavanja karakteristika pirodnih i načinjenih /vještačkih/ oblika . . jednostavni oblici.Kroz upotrebu različitih skulptorskih materijala ovladati mogućnostima predstavljanja mase i prostora putem jednostavnih i složenih oblika.Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora.skulptorski -vajarski materijali.nosive konstrukcije .

da mogu razlikovati ekspresivne vrijednosti linija. prozračne i zasićene linije.moći predstaviti kompozicije sa naglašenim prostornim orijentacijama. zatvoreni i otvoreni oblici struktura.složeni oblici.moći prepoznati karakter konturnih linija. . funkcionalnost prostora. nosive konstrukcije. . .da razlikuju linije po toku. horizontalna. vetrikalna i sve kose /dijagonalne/. svijetle i tamne. . ravne. . linija u funkciji definisanja oblika.ovladavanje konstruktivnom linijom. . meke i tvrde linije.moći prepoznati karakter i vrijednost linije. 141 . zakrivljene i linije svih pravaca. sa ciljem osmišljavanja i predstavljanja organizacije kompozicije i definisanja prostora. tlocrt.ovladati primjenom različitih vrsta i vrijednosti linija u cilju predstavljanja složenih struktura. OČEKIVANI REZULTATI Učenici dalje rade na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: .

prozračna-zasićena linija.da proširuju znanje o psihološkom djelovanju boja: da boje dijelimo na tople i hladne. a koje su u suprotnosti/. . kvadar. simetrična i asimetrična kompozicija.da proširuju znanje o hromatskim bojama /obojenim bojama/. kocka i sl. slobodni oblici/. . prepoznavanje karaktera oblika.da vladaju sposobnostima prepoznavanja. .. mozaiku .primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju pokušaja “stenografskog” bilježenja. . crtanja i slikanja. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom izrazu.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju dobijanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlijih i tamnijih boja/ i različite obojenosti.usvajanje i primjena preklopljene /nefunkcionalne/ plohe.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o komplementarnom kontrastu /parovi boja koje se slažu. uporabi materijala i sredstava za rad. . grafike. . 142 . pastelu. uočavanje proporcije. Ploha: . objekat u postoru /geometrijsko tijela. Slikarstvo: . . izvedbe kroki crteža. procjene i primjene statičnih i dinamičnih ploha. linorez. . sposobnost predstavljanja karaktera figure u različitim položajima. flomasterima u boji. kolažu.uočavanje. gipsorez.da usvoji termine: konturna linija. .dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama.da prepoznaju i u svojim radovima koriste različite stepene zasićenosti /intenzitet obojenosti/ boje. .dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika./ za oblasti: Površina i Masa i prostor: .dalji rad na uočavanju odnose u prostoru. dio oplošja predmeta prostornog oblikovanja /skulptura/. gvašu. meka-tvrda. . ploha koja zatvara neki volumen. kroki. plozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora grafičkog lista /otiska/. usvajanje i primjena razvedenih /razuđenih/ ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje ne predstavljaju geometrijske oblike.dalji rad na savladaju izrade šablona za visoki tisak. karton /papir/ grafika. neodređeni amorfni.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu statične i dinamične organizacije kompozicije. . temperi. akvarelu.

pošta.da su sposobni prepoznati i razlikovati niski i visoki reljef. građenje putem linije. linija koja definiše oblik.oblikovanje sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura. spoznati i biti sposoban /ovladati/ primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih /obrisnih/ linija/crta. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Analitički spoznati. . STRUKTURA PROGRAMA 1.. .biti sposoban uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika. Kroki kao crtačka disciplina. pozorište i sl. BOJA Likovno područje slikanje: 143 . smjera. škola. . prostor u kojem boravimo. istražiti.moći prepoznati dijelove zgrade koji predstavljaju nosive konstrukcije. Linija sa karakteristikama “stenografskog” bilježenja položaja karaktera figure u pokretu i prostoru. svijetle i tamne.moći prepoznati jednostavne i složene oblike u prostoru. Registrovati u svom okruženju.biti sposoban prepoznati i napraviti razliku u složenim prostornim strukturama /kompozicijama objekata. . izvršiti analizu i moći procijeniti odnos mase i prostora. sportska dvorana. linije koje se razlikuju po toku. kuća.spoznati karakteristike funkcionalnosti prostora. meke i tvrde. . . . Primjena linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. promjena dužine. 2. prozračne i zasićene u cilju potpunijeg likovnog izraza. vrednovati i moći izraziti različitost konstruktivnih linija/crta i tačaka. ili složenom objektu/ u oblasti arhitekture. . uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u niskom i visokom reljefu /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. zajednički javni objekti.u okruženju i na skulptorskim djelima uočiti.u prostornom oblikovanju.

Razvijanje sposobnosti uočavanja. linoreza i karton /papir/ grafike. valerska vrijednost /količina svjetla u tonu boje/. zasićenost boje /intenzitet obojenosti/. Proširivanje ranije usvojenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. Pored ovih karakteristika ploha može biti razvedena. uočavanja. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. a kada se pomiješaju. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. 4. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. Podjela boja se vrši i po psihološkom djelovanju na posmatača. U okviru kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: statična i dinamična ploha. glina. 3. slikanja i grafike. piramidalna /trougaona/. opuštaju i prostorno izgledaju udaljenije. 144 . U prostornom oblikovanju. prostorno izgledaju bliže. analizi i mogućnosti predstavljanja komplementarnog kontrasta. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. PLOHA U okviru tematske oblasti Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. glina-mol. boje dijelimo na tople i hladne. vertikalna /uspravna/ kompozicija. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. ako nije pravilnog geometrijskog oblika i tada za takvu plohu kažemo da ima amorfni oblik. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste oblika i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. ako se odnosi na gemetrijsko tijelo u prostoru ili skulpturu. Koje su osnovne karakteristike hromatskih boja? Osnovne karakteristike hromatskih boja su: ton /boja/. slobodna /raspršena/. Rad na daljem savladavanju oblasti grafike. crtanju. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora na grafičkom listu /grafičkom otisku/. plastelin i sl. kružna. kada se nalaze jedna pored druge međusobno naglašavaju. slikanju. grafici. Tople boje djeluju dinamično “veselo” čine nas raspoloženim i aktivnim. Primjena kompozicije u kojoj dominira simetričan raspored elemenata. jedna drugu poništavaju. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike skulptorskih tekstura i biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom radu /izrazu/. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih ploha. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. analitičkog pristupa. Kontrasta parova boja koje se. dok hladne boje djeluju smirujuće. Ploha može biti i preklopljena. dominacija. Dalji rad na razvijanju sposobnosti. u tehnici gipsoreza. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. kada se misli na oplošje predmeta u prostoru. Realizacija kompozicije u asimetričnom odnosu elemenata.

OBLIKOVANJE NA PLOHI . Oblike karakteriše njihova forma pa oni mogu biti jednostavni i složeni. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi. Karakteristika savremene gradnje je da se u realizaciji objekata primjenjuju nosive konstrukcije.SLIKANJE.dvodimezionalna organizacija kompozicije. Ako je volumen ispunjen.METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VI razredu podrazumijeva početak sintetičke koncepcije vizuelnog doživljaja. a mišljenje apstraktno. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. 145 . povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem. puna cigla.5. podrazumijevamo fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. DIDAKTIČKO . . Pristup okolini je intelektualno vizuelni. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. Oblici u prirodi mogu biti prigodni i načinjeni. građenje. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . komad drveta. Volumen predstavlja obim i zapreminu nekog tijela. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. U svom okruženju i na skulptorskim djelima registrovati. Nosive konstrukcije su dijelovi arhitektonskih objekata koji predstavljaju skelet neke građevine. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. Arhitektonski objekti mogu imati jednostavne i složene forme. 2. analizirati i moći procijeniti odnos mase i prostora. Prostor može biti otvoreni i zatvoreni /unutrašnji i vanjski/. Prirodni oblici nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih sila na neki prirodni materijal. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. onda govorimo o masi. .GRAFIKA.CRTANJE. Arhitektura je oblast koja se izražava u strukturama prostornih kompozicija. Prilikom projektovanja jedan od osnovnih zadataka je da se vodi računa o namjeni i funkcionalnosti prostora. masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje. a načinjeni oblici nastaju kao rezultat čovjekovog rada. Složeni oblici su oni za koje kada ih analiziramo možemo reći da se sastoje iz većeg broja jednostavnih /geometrijskih/ oblika. .PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA.

3. 2. TAČKA I LINIJA. Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. novih medija i okruženja. Motivi – teme /likovni sadržaji/ 146 . . Ovakva forma obezbjeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. niti bilo koju tehniku. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. 1. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrijednovanja. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. nauke i društva.Oblikovanje u prostoru kroz područja: . BOJA. prepoznaju i razriješe ga putem likovnotehničkih sredstava. razreda. PLOHA. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. MASA I PROSTOR. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. i interakciju umjetnosti.kreativni rad u svakom polugodištu. POVRŠINA. Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. 4. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. 5. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja.

gipsorez. kroki /crtež koji sa malim brojem linija definiše pokret i karakter figure/. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: crtež.iz narodnih običaja /tradicije/. zasićenost boja. značajni datumi. muzičke kulture. strah. vjetar. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . grafički list. Nevizuelne motive. građenje linijom. sreća. mjesto stanovanja. matematike. . visoki reljef – puni oblici /forme/ koji se sa nekim svojim dijelom vežu za pozadinu 147 . asimetrija. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. podjela boja po psihološkom značenju. prostori. 3. objekti. valerska vrijednost boja. Vizuelne motive. konturna linija /obris/. PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: usvojeni pojmovi za oblast površina. dinamično. slikarska tekstura. basna. simetrija. karakter površine. . statično. 2. pojave u prirodi. prirode i društva. maternjeg jezika /priča. biljke…. reljef. emocije /osjećanja/. tok linije.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti. škola.likovni i kompozicioni elementi. muzika... smjer linije. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . karakter linije.nevizuelni poticaji. čulni poticaji.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. etnografsko nasljeđe. poslovica. pjesmica. . porodica. niski/plitki reljef sa malim ispupčenjima. za oblast prostornog oblikovanja. ploha. dvodimenzionalno. . tople i hladne. praznici. tiskanje /štampanje/ otiskivanje. GRAFIKA: usvojeni pojmovi za oblast ploha: lik. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: spektar boja. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja. tuga.Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. bajka. hromatske karakteristike boja.iz neposrednog okruženja djeteta.

napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. jednostavan ritam. jednostavni oblici. tlocrt. nosive konstrukcije./osnovu/. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. 148 . Likovni sadržaj. stečenog znanja i usvojenih navika. estetskog. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. Nema loših dječijih radova. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. složeni oblici. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. Dakle. kipar. upornosti i iskustva. Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. prostor. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. gradnja. aktivnost na časovima likovne kulture. predmeta i pojava. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. svoje strahove i oduševljenja. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. pedagoškog. načinjeni oblici. svoje viđenje svijeta. 1. tekstura. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. psihološkog. skulptorski /vajarski. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. struktura. zatvoreni i otvoreni oblici. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. kiparstvo. 3. kip. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovnokreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. masa. prirodni oblici. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. 2. kiparski/ materijali. funkcionalnost prostora.

149 . RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. u najvećoj mjeri. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u školama. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. i likovnog jezika/. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. odnos prema estetskom. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadatakaproblema. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno . što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. nego je potrebno u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih učenika. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave.kreativni rad djece. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama.

MUZIČKA KULTURA MUZIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje 150 .

Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. . -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu 151 . muzičke igre ili brojalice te na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. izvođenja muzičkih igara i brojalica: -dinamika . radosno. .tiho. šesnaestina i odgovarajuće pauze. tempo. polovina.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano . .CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTAT UČENJA ZNANJE Sticanje znanja o: -elementarnim muzičkim komponentama i pojmovima te njihova primjena tokom pjevanja pjesama. osmina. legato). slušanja muzike. staccato. primjenjuju ih tokom izvođenja pjesme.veselo. pravilno fraziranje. crescendo i decrescendo. -intonacija.Uočavanjem navedenih elemenata interpretacije tokom slušanja. -tempo . četvrtina. -artikulacija (akcenti. brzo.poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani Andante-hodajući. brzi tempo Allegro. Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: -Učenici/ce uočavaju važnost poznavanja navedenih pojmova. mezzoforte – srednje glasno (jako). forte – glasno (jako. umjeren – Moderato. snažno) . brzo i Presto – veoma hitro.Sigurno uočavaju i primjenjuju oznake za dinamiku. artikulaciju. -različita notna trajanja: cijela nota. u širem smislu.

Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u intonaciji i u muziciranju.izvođenje jednostavnijih brojalica na osnovu notnog zapisa. . mala trodijelna pjesma ) bez ulaženja u detaljniju analizu djela. svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu. vokalna reprodukcija.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C – duru. -učenici primjenjuju pojmove: rečenica. mala dvodijelna i trodijelna pjesma. 152 . Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -razvijanje muzičkih sposobnosti: ritmička reprodukcija–složenije kombinacije. dvije osmine ''tate''. razvijanje obima glasa. uočava mjeru.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. -izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa izgovorom (za četvrtinu ''ta''. . mala dvodijelna pjesma. . ukazuje i na greške i ispravlja i druge. tema. rečenica. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni).Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. . . -upoznaje i uočava u notnom tekstu podjelu jedinice brojanja na tri-triola i četiri dijela (informativno). razvijanje muzičke memorije.sigurno izvodi šestosminsku mjeru. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. -tokom slušanja pamti naziv djela. . -Pokazuje veliku zainteresovanost i ljubav prema muzici. -Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. . SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE . -sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela ( motiv. raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana.-poznaje violinski ključ.

aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku. -Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. II MUZIČKE IGRE. .ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike sve je intenzivnije. 153 . III BROJALICE . -Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. VRIJEDNOSTI.svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici. -ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih.Uočava i hvali. . -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. . . na koncertima i sl. PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE. -Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. STAVOVI. IV SLUŠANJE MUZIKE. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja.Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge.

od prvog do četvrtog razreda. kao u petom razredu. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. dječje stvaralaštvo i kroz izvođenje ritma. Nastava muzičke kulture se ostvaruje pjevanjem dječjih pjesama. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir. ksilofonu. reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije.V DJEČIJE STVARALAŠTVO. 35 časova godišnje. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. disanje. 154 . Cilj pjevanja i sviranja je upoznavanje učenika sa ovim elementima muzičkog obrazovanja više informativno. Postavljeni zahtjevi se ostvaruju preko novih primjera: novih dječjih pjesmica. učvršćivanjem precizne intonacije. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa. odnosno. muzičkih igara i kompozicija za slušanje muzike. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. C – dur ljestvice. brojalica. ali i stiču nova. učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Nastavna građa se izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. rečenica. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). slušanjem muzike/glazbe. blok-flauti. preciznost intonacije. a po sadržaju i karakteru su interesantne i bliske djeci u šestom razredu. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. U šestom razredu je potrebno u sviranju postavljati iste zahtjeve. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. pjevanjem pjesama narodne tradicije. pravilna dikcija i akcenti. kultivisanje glasa. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ce učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. Novina je. U šestom razredu učenici/ce pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. Program za šesti razred sastavljen je tako da se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja. Ponoviti abecedu i solmizaciju. sintisajzer. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Po Nastavnom planu. Smanjenjem fonda časova smanjuje se i obim zadataka koji se postavljaju pred učenike. gitara ). muzička kultura je zastupljena sa 2 časa sedmično. i dalje u obimu oktave. fraziranje. da je od petog do devetog razreda smanjen fond časova na jedan čas sedmično.

dva. ). dinaj. čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. Pored redovne nastave. učenicima postavljati i zadatke sa ciljem uočavanja karaktera kompozicije. bengele'' ). instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednotama budu sve jasnije izraženi. Italija. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje izraze usmeno. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine i zemalja iz regije odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja ( Brazil. ženski. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. tri. ''Jedan. Brojalice koje sadrže dvodijelnu podjelu jedinice mjere / brojanja i dalje se izvode na osnovu notnog zapisa uz ritmički izgovor ''ta'' i ''ta-te''. četiri''. opisno. te je potrebno djecu upoznati sa pravilima igre ili plesa. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. emocionalno). te druge kombinacije. pokrete. ''Mladi kovač'' i ''Štuka štuku pojela'' ) i iracionalne brojalice (''Engele. dinamike. Učenicima/cama pokazati uživo ili na slici instrumente koje slušaju. Ritam u njima je složeniji a česta je i promjena mjere iz dvodijelne u trodijelnu i četvorodijelnu mjeru. Ne treba zanemariti vizuelni doživljaj svakog instrumenta. ali će se njihovo usvajanje i obrada vršiti u VII razredu. dok su brojalice sa podjelom jedinice mjere na tri (''ta-te-ti') i četiri dijela (''ta-fa-te-fe'') date da ih djeca dožive kroz brojalice i zapaze. hor/zbor ). U toku školske godine učenici treba da nauče 4 muzičke igre. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. 155 . Kroz učenje muzičkih igara i dalje se ostvaruje visoka korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. tempa. na tri dijela-triola i četiri dijela. ). harmonikaški i drugi. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. diničica''. izvođača. pa zatim učiti pravila igre. itd.U šestom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. Novina su podjela jedinice brojanja. Posebnu pažnju treba posvetiti organizovanju maštovitih načina interpretacije brojalice sa i bez sviranja na instrumentima. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. Izrael. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. Koreografije okretnih igara i narodnih plesova iz različitih krajeva imaju utvrđene figure i kretnje. Brojalice imaju u ovom razredu različit sadržaj: racionalne ( ''Dinaj. Libija. grupe instrumenata i orkestra. Slušanjem učenici/ice zvučno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ) kao i glasove ( dječji. pa potom ponoviti slušanje. artikulacije. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru u cjelini. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 12 kompozicija. Muzičke igre predviđene Nastavnim programom su pretežno igre sa pjevanjem. U program su uvrštene vokalne. muški glas. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. itd ). Na kraju časa obavezno dati zaključak o slušanom djelu.

RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) ZNANJE I RAZUMIJEVANJE VRIJEDNOSTI.Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje ). Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA 156 . Talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. STAVOVI. – 9. Ove aktivnosti su opširnije obrazložene u tabelama. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru dovode učenike/ce na najviši stupanj muziciranja i imaju najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa sedmično).

Kaplan) i Pjesma dječaka (D. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. artikulacija. Sefardska romansa.zvučno i vizuelno prepoznavanje metalofona. ta-te. stihovi Zl. Noćas (B. . -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. (Zapisao Vlado Milošević) KANONI 1.sviranje na metalofonu. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa . tema. mala . Proljeće (I. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. . 4dijelnu mjeru. Šimo Ešić ) 2. . . . -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u u C – duru. . . Kolarić-Kišur ) 8.poznaju notna trajanja i pauze. Nikolić.prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija. Adio kerida. Grgošević) 2. stihovi ( Zl. fraziranje). 14.uočavaju i određuju karakter pjesme.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. . Basrak.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. stihovi Grigor Vitez) 10. Alečković) 5. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . Nikolić. . priredbe. . 3. . melodike. stihovi Šukrija Pandžo) 3. Kukavica ( J. Milojević) i. -Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana. stihovi M. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti. G. List na putu (Nada Ludvig-Pečar. dikcija.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. Cvjetni puteljak (J.I PJEVANJE I SVIRANJE 1. muzika: Kolaković Ajka. 11. .sviranje u školskom orkestru _______________________ 157 . tekst: Bekrić Ismet. Srebreni voz ( B. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. grupnom i individualnom muziciranju. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom.Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava.shvataju svrhu korekcije pojedinca radi podizanja kvaliteta muziciranja.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja: . blok flaute.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . izleti..Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. rečenica. kuća. Genov) 9. -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija.pjevanje u školskom horu/ zboru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. Kolarić-Kišur) 4. Jeličanin. Ferari) . ne žuri mama. Cazin-grade. u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u petom razredu. mala dvodijelna pjesma. A.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima. tempo. -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih kombinuje sa priručnim. . . -Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote . Mozart) 7. Moja domovina (Hana i Dinko Čizmić ) 6 Dan praznični (W. Ja bih (Asim Horozić. Ne žuri tata. Repata priča (M. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. tempa i dinamike. Tišina ljetne noći (Zl.Učenici/ce osjećaju i svjesno izvode 2. Na livadi (M. ksilofona. . . premetaljke rebuse. dinamiku i primjenjuju ih.sviranje na instrumentima kao pratnja pjevanju. u porodici). disanje.pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma.sigurnije izvode 6/8 mjeru. -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta. .sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela (motiv.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru .

trodijelna pjesma ) i primjena bez detaljnje analize djela; _________________ _____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. La Gvantanamera, Brazil, tradicionalna pjesma 2. Havanagila, Izrael, tradicionalni ples 3. Zan iz Abedina (Zane from Abedeen), Libija, tradicionalna pjesma 4. Bella bamba, Italija, tradicionalni ples 5. Narodno kolo _________________ _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i izvodi ih po sjećanju; - Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom; 1. Dinaj, dinaj, diničica (Zapisala Elly Bašić, Zagreb) 2. Engele, bengele 3. Jedan, dva, tri, čet'ri, pet (Beograd) -Razlikuje note po trajanju: cijela nota, polovina, četvrtina, osmina, šesnaestina - izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa podjelom jedine mjere na dva, sa -Ima veliki fond muzičkih igara; -pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola; - izvodi zadatu koreografiju; -primjenjuje ranije znanje na novu igru; -pravilno izvodi igru odnosno kolo; -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove;

prema muzici _______________________ _______________________ _______________________ -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti; -Samostalno izvodi zadane pokrete; -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti; - Predlaganje muzičke igre za priredbe; Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre; -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu; -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima koreografija) - Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala. -shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati; (multikulturalnost) _______________________ -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjećaj pripadnosti grupi; - Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima; -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima; -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama); - Izrada nošnji od različitih materijala u učionici, -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji, - Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju _______________________ -Izvođenje po notnom tekstu na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima, - Pronalaženje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvođenje zaključak; -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima; -Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu; -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu, -Upućuje, pomaže, pokazuje simulacije na kompjutoru; -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad; -Organizira praktični rad i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD. _______________________ -demonstrira izvođenje i sviranje; - Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje - Aktivnim učešćem pomaže, koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika; -Razvija kreativnost, dječije

_______________________

III. BROJALICE Izbor:

- Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici; -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih; - Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke); - Tačno izvodi mjeru i ritam

158

4. Mladi kovač 5. Štuka štuku pojela

___________________ IV.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1.Tiha, tiha pjesma, J. Magdić, stihovi: Grigor Vitez i Meditacije s Benbaše, M. Jeličanin; 2.Uspavanka, odlomak iz opere ''Hasanaginica'', Asim Horozić, 3.Zvijezda tjera mjeseca, dvoglasni ženski ili dječji hor/zbor, stilizacija Rešad Arnautović 4.Tamburice, muzika i tekst: Aleksa Šantić i S. S. Mokranjac: II Rukovet ''U Budimu gradu'' 5. Ja volim Sarajevo, Slavko Olujić, stihovi Velimir Milošević i Sarajevo – ZOI 84, M. Fetahović 6. Valcer u Des-duru, F.

izgovorom: za četvrtinu ''ta'', dvije osmine ''ta-te'“; Triolu (''ta-te-ti'') i podjelu na četiri šesnaestine ''ta-fa-te-fe'' treba da doživi samo informativno; -Prema zadatku izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu; - Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja; -Pokreti su precizni i tačni _______________________ -Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti, donošenje estetskog suda o djelu i, - poznavanje umjetničkih djela, - Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora; - Određuje karakter djela; -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački, duhački, udaraljke) -Razlikuje izvođačke ansamble: solo- pjevač ili solo-instrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta, hor ; - razlikuje glasove: dječji, ženski, muški; -Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje; -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju;

uz taktiranje i izgovaranje ritamskih slogova; -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima, -Predlaže i izvodi pratnju, kombinuje instrumente (aranžmani); _______________________

radne i kulturne navike; - Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest; - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre; ______________________ -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta _______________________ razvijanje osjećaja za lijepo -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi - U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar); -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, što ih motiviše na učenje; -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima; -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Vođenje intervjua sa umjetnicima; -Izrada plakata sa važnijim - Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika, -uzima učešće sa učenicima u izradi improvizacije na ritam brojalice i aranžmana za izvođenje brojalice; _______________________ -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje, prikupljanje materijala i bilježenje, -Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu, -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim

-Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša; - Uočava, upoređuje, razlikuje, samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu ; - Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje dinmiku (glasnoću), tempo i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine: legato, - Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu, -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja, - Često traži da se djelo ponovno sluša; -Komentira osobine djela, saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvođače i kompozitore - Traži da ih vidi uživo na koncertima; -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu

159

Chopin i Mazurka Op. 67 br. 4, F. Chopin ; 7. Kraljevski marš lavova, stav iz Karnevala životinja, C. S. Sans, 8. Picikato polka, J. Strauss, 9. Menuet iz Male noćne muzike, W. A. Mozart, 10. Koncert za trubu i orkestar u Es – duru, I stav, J. Haydn i Ples sa sabljama, odlomak iz baleta ''Gajana'', Aram Hačaturjan 11.Ples pastira, Marsch i Kineska igra, odlomci iz baleta Krcko Oraščić, P. I. Čajkovski 12.Četiri impresije, Avdo Smailović i .Fantazija za dvije flaute, Asim Horozić

-Poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela; - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano mezzopiano - srednje tiho, mezzoforte – srednje glasno forte; crescendo i decrescendo; -poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani (andante-hodajući), umjeren (moderato), brzi tempo (allegro- veselo, radosno, brzo) i veoma brzo, hitro (presto); - uočava promjene u tempu;

staccato, piano, mp, mf, f, crescendo, decrescendo, oznake za tempo, znak ponavljanja, ritam, melodija; -Prilikom slušanja muzike, posebno na koncertu, poštuje pravila ponašanja; -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja, i za imenovanje i opis djela i izvođača;

-Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici, školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija); - Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života.

telefonskim brojevima (Narodno pozorište, Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi

ustanovama: - Prati ponašanje na koncertu, oblačenje (pravila i kulturne navike;

-Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama; -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na V razred;

_______________________ _______________________

_______________________ _______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva; _______________________ -Eksperimentiše, istražuje i kombinuje instrumente; -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; - Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira; -Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno; -Samostalno smišlja, upoređuje, dodaje, mijenja; -Izražava razne ritmove iz života instrumentima; - Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi - Stvara kombinacijom riječi, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. - Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici; -Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda; -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva - Svojim odnosom i stavovima podstiče kreativne oblike ispoljavanja; - Priprema, rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima; -Saradnja sa lokalnom zajednicom, posjeta školskoj priredbi i koncertima; -Prati i ohrabruje oblike učeničkog kreativnog

____________________

V DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju; -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu;

160

-Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice. muzičkoj dramatizaciji .Sam uzima učešće u izradi kostima. -Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) . -Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada . -Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost učenika u ovoj oblasti. 161 ..Na poticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad.Plesna dramatizacija. slika za scenu itd. ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. .

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje 162 .

koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. sadržaji i ishodi 163 . (3) sigurnost učenika. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. (6) razumije. Ciljevi. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim.PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA ŠESTI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenike za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmiše. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. rekreativnim i. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. sportsku rekreaciju. eventualno. poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. kinezio-terapijskim aktivnostima. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa.

Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: trčanju različitim tempom do 6 min. raznožnim. zgrčeni. Kolutanja: . Učenice x x x x x x x Učenici x x x x x x x 2. Izračunava ITM-a. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom.Osnovni skokovi s mini trampolina pruženi. Skakanja: . Osnovna motorička znanja x x x x x x 164 . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih natjecanja i suđenju u različitim kineziološkim aktivnostima. Trčanja: . zgrčenim. raznožni 3.Leteći kolut na povišenje od mekanih strunjača 1.pruženim.Skok udalj jedan i pol koračnom tehnikom .Preponsko trčanje 2.Trčanja različitim tempom do 6 minuta .Bacanje male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom 4. Posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje. Posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja. preponskom trčanju. osnovnim skokovima s mini trambolina . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku udalj jedan i pol koračnom tehnikom.Ciljevi 1. Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mekanih strunjača. Osnovna teorijska znanja Sadržaji Tjelesno vježbanje i volumenoznost tijela Ishrana i zdravlje Indeks tjelesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otklanjanja Organizacija sportskih takmičenja Prehrana i tjelesni napor 1. Bacanja: .

Borilačke strukture: . saskoku pruženo. saskok pruženo 6.Zgrčka 7. upiranja i penjanja: . njihu u uporu na niskim paralelnim ručama i saskoku zanožno.Osnovni zahvati držanja u parteru Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: penjanju po konopu do 5 m. x x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: padu natrag i u stranu.«Mačji« skok .Osnovne vježbe aerobika za razvoj repetitivne snage . naskoku u upor čučeći na gredu.Penjanje po konopu do 5 m . «mačjem» skoku. ljuljanju na karikama malom amplitudom i saskoku u zaljuljaju. Višenja. saskok u zaljuljaju . x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvođenju preskoka “zgrčka”.Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja .Naskok u upor čučeći na gredu. daleko-visoko skoku. premahu zgrčno klimom i raznožno na dvovisinskim ručama. Ritmičke i plesne strukture: .Ljuljanje na karikama malom amplitudom. osnovnim zahvatima držanja u parteru x x x 165 . Preskakanja: .Klimom premah zgrčno i raznožno na dvovisinskim ručama .5.Njih u uporu na niskim paralelnim ručama.Pad natrag i u stranu . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: narodnom plesu po izboru iz zavičajnoga područja.Daleko-visoki skok 8. osnovnim vježbama aerobika za razvoj repetitivne snage. saskok zanožno .

8.vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja..1.. a .. saradnji dva igrača u odbrani i napadu. nogomet .. Igre: Rukomet: . sistem igre s jednim kružnim napadačem Košarka: .Zonska odbrana 6:0.Udarac glavom iz kretanja bez skoka Odgovarajući sadržaji iz: 1.Preciznost: okoline Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet . 3. kao drugi .. blokiranju i oduzimanju lopte.Koordinacija: shodno potrebama .Skok šut .Kretanje u vođenju i zaustavljanje ili zaustavljanje na dodatu loptu .Prijem servisa podlaktično .. 5.Blokiranje i oduzimanje lopte . i 9.Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja .skok šutu. sistemu igre s jednim kružnim napadačem. Antropološki 1.prijemu servisa podlaktično. Motoričke sposobnosti S potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta Postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine..Ravnoteža: učenika i ..Mini odbojka 3:3 Nogomet: . zonskoj obrana 6:0. gibljivosti i ravnoteže x x x x x x 166 .Gibljivost: mogućnostima škole i . odbojka . udaracu glavom iz kretanja bez skoka x x 2. vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja. košarka kretanju u vođenju i zaustavljanju ili zaustavljanju na dodatu loptu. driblinzima i fintiranjima. 2.. koordinacije.9.Brzina: kineziološki sadržaji.2. 4.Driblinzi i fintiranja . .Saradnja dva igrača u odbrani i napadu Odbojka: .Snaga: 6. 7. mini odbojci 3:3.Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja .

prepoznaje pogreške i osuđuje neprimjerena ponašanja. povrede. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. Najčešći sadržaji su iz sljedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. sarađuje u igri i nenasilno rješava konflikte x x x x x x x x x x x x x x 4.2. različiti faktori rizika. zaštita od bolesti itd. mentalno zdravlje. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. međuljudski odnosi. zdrava životna sredina. Funkcionalne sposobnosti: 3. Odgojni x x Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. 167 . humani odnosi među spolovima. razumije funkcionalnomorfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike. prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstvano iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. ishrana. Morfološke osobine: Tjelesne sposobnosti osoba različitih spolova: Tjelesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama: Emocionalna samoregulacija: Suđenje i pravila igre: Kultura ponašanja: Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog uzimanja kisika značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva.

početak intenzivnog rasta mišića.Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. ciljanja i gađanja.. prije svega. karakterizuje usporen tjelesni rast. potiskivanja i njihove kombinacije. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. plivanja. a usmjeren je na obrazovnu. kojim se svlađuju različite vrste okomitih. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom satu vježbanja. penjanja i silaženja. kojim se svladađuju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. kolutanja. morfoloških i funkcionalnih obilježja učenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja. i 6. gimnastike. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. hodanja i trčanja. Potrebno je usvojiti određeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. dizanja i nošenja. naskoci. određeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava. Za drugi osnovnoškolski ciklus. U različite djelove nastavnog sata. bitne za učenike. 5. uključuje se muzika. kojim se svlađuju nepredvidive aktivne dimaničke sile suvježbača). Program tjelesne i zdravstvene kulture zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. gdje to uvjeti omogućuju. nadvlačenja. (b) aciklična motorička 168 .. zbog opterećenja u školi. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. Također. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. sposobnosti i osobina koje su. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. kojim se svlađuju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. kojim se svlađuju distance na različitim vrstama podloge. vučenja. a koje čine osnovu za razvoj stuktura motoričkog programa pojedinca. skokovi. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. naglašava izražavanje pokretima. saskoci i preskoci. a posebno za učenike. slaganja i rastavljanja predmeta. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. razred osnovne škole. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. podstiču razvoja osobnosti učenika. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja. Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti između učenica i učenika. ritmike i sportskih igara. nagiba i pravaca). kosih i horizontalnih prepreka bez upotrebe tehničkih i drugih pomagala). (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. koji obuhvaća 4. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfolškim. u ovom i narednom razvojnom razdoblju. puzanja. oblika i masa u određenom prostoru i vremenu). sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za učenice. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. biciklizma i dr.

u dogovoru s roditeljima ili starateljima. Cilj odgojne komponente tjelesne i zdravstvene kulture jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe. kao što su boks.znanja. hrvanje. judo. eksplozivne. Tjelesna aktivnost . razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. borilačkih aktivnosti. košarka i dr. dakle ciklična i aciklična. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima.uz opće morfološke djelotvornosti. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike.. odnosno i na cjelokupni antropološki status. uputiti ih u primjerene sportske klubove. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). gibljivost. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije.. kao što su nogomet. nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. rukomet. preciznosti. brzine. koja su bitno obilježje tzv. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. te stimulisati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi.. karate i dr. skokova u vodu i dr. repetitivne. S ukupnog antropološkog stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i. statičke snage i dinamometrijske sile. čime se povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim aktivnostima. 169 . odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). fleksibilnosti. koji podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. ravnoteže. ritmičke gimnastike. koja se susreću u sportskim igrama. te uz fiziološke djelotvornosti usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema pozitivno djeluje i na imunološki sistem. Motoričke sposobnosti koordinacija. (c) kompleksna motorička znanja. što omogućuje veće promjene. (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha).

da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. sklonosti. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. vanastavnog procesa u okviru škole. Rješavanje problema vrijednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. njegove saradnje. u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. umiju. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada. formiranju realne sliku o sebi. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. gipkosti. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnošti i napretka učenika. koordinacije – poligon natraške. mora da se odnosi na aktivnosti i učinak a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. 2. težine i držanja tijela). Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. o onome što znaju. o svojim sposobnostima. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. ili tokom obavljanja aktivnosti. statičke snage – vis u zgibu. agilnosti. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. U drugom cikiusu ocjenjivanje je opisno. tj. preciznosti. Tjelesni razvoj: tjelesna visina.VRIJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Aktivnost učenika se prati. fleksibilnosti – pretklon raznožno. ravnoteže. eventualno. kontinuirano. kao i za njihovo ocjenjivanje. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. te brojčano i opisno. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 6 minuta. 3. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. snage. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. vrijednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). pozitivno i adekvatno obrazloženo). što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. (2) ona mora da bude konkretna. konkretno. 170 . repetitivne snage – pretklon trupa. tjelesna masa i držanje tijela. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. (3) ona mora biti pozitivna.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful