6

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

6.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

KOORDINACIJSKO TIJELO ZA PROVOĐENJE I PRAĆENJE OBRAZOVNE REFORME U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

donosi
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2

175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70

UKUPNO REDOVNE NASTAVE

22

770

* Napravljeni su modeli programa engleskog, njemačkog, francuskog i arapskog jezika

2

SADRŽAJ

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 – 22 24 – 35 36 – 46 47 – 57 58 – 71 72 – 85 86 – 90 91 – 98 99 – 106 107 – 118 119 – 133 134 – 145 146 – 157 158 - 166

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U ŠESTOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE 4 .

HRVATSKI.BOSANSKI. SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 .

Narodna lirska pjesma iz BiH (po izboru) Usmena književnost Stalni epiteti Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalni epitet i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsko od lirske pjesme na temelju opreke događaja ili doživljaja Upoznavati se s usmenom književnom i historijskom baštinom Razvijati svijest o opstojnosti naroda i Uočavanje lirskih slika. likova. Usmena narodna proza: bajka. basna. Fantastični elementi u kratka priča bajci. likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni. osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja povijesne podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka. njenog prenesenog smisla i pouke 2. motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmene lirske i prozne vrste Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne. pouka basne Zapažanje tematike.BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VI RAZRED 5 sati sedmično 175 sati godišnje PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VI RAZRED DEVETOGODIŠNJEGA OBRAZOVANJA Književni tekstovi Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Minimalni ISHODI UČENJA Optimalni 1. preneseni smisao basne. pobjeda pravde kao osnovna misao 6 . Narodna epska pjesma Epski deseterac iz BiH ( po izboru ) Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti 3.

po mogućnosti savladava tehniku pisanja vlastitoga lirskog teksta. personifikacija. Kajan: «Žuta ptica» 10.poentu pjesme.Kranjčević: «Lijep si. junaštvo. onomatopeja. deskriptivna. Prepoznaje epitet. opisne. inverzija. A. bijeli svijete» 5. Hasić: «Praviš se važan» 11. vjernost. Određuje lirske slike. gl. usvajanje osnovnih pojmova na razini stilskih figura (izražajnih sredstva): epitet. personifikaciju i onomatopeju. stih strofa. domovinska (patriotska. Dučić: «Selo» 6. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme.izražajno čita i recitira pjesmu. 4. običaji. Prepoznati obilježja domoljubne. Š. šaljive pjesme. evo opet» 7. obilježja ritma u pjesmi. ritam. Bećirbašić: «Harfa» 8. I. poređenje. D. 7 .poentu pjesme. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim i lirskim pjesmama UMJETNIČKA KNJIŽEVNOST Lirsko pjesništvo: čulni elementi pjesničke slike. vrste lirskog pjesništva: ljubavna.stilsko-izražajna sredstvau poeziji. Trifunović: «Čist zrak» 9. S. Z. Otkrivati lirske slike. rima ili srok. Šimić: «Ah. Prepoznaje osnovna osjećanja izražena u pjesmi.motive. Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje. hrabrost. B. Pandžo: “List na putu” Uočiti opkoračenje. poenta lirske pjesme.motive. zavičajno – rodoljubiva). M. vrsta stiha. S.nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje. usporedbu. J.

I. Grigor Vitez: «Plava boja snijega» (igrokaz) UMJETNIČKA PROZA Novela. likovi (glavni. sociološka. Razlikuje prema najizražajnijim obilježjima vrste priču. sporedni).sredstva zaustavljanja. portretiranjem. pravilno iznosi slijed događaja pridržavajući se uzročno-posljedičnoga odnosa. P. H. karakterizacija – etička. Kočić: “Jablan” 19. I. roman i igrokaz Ukratko prepričava fabulu na nivou najvažniji događaj i lik. govorna. N. Sekulić: «Bura» (odlomak) 17. B. kradljivac). najvažnija obilježja lika Određuje temu. povezuje sadržaj s konkretnim pojavama iz svoga života. V. Kulenović: «Gromovo đule» 13. Rorić: «Pjesma» 20.Singer: “Ole I Trufa” 24. S. Samokovlija: «Dječak Aron» 22. Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičnu povezanost. crtica. Ćorović: «U noći» 16. pripovijetka (književnoteorijski pojmovi: fabula.12. Sjenkjevič: «Kroz pustinju i prašumu» (odlomak) 27. Prosenjak: “Otac” 15. poruku na osnovi razumijevanja teksta. H. R. Poznaje i primjenjuje stilska sredstva u vlastitome tekstu. 8 . Ešić: «Cvjetko» 21. osuđuje negativne postupke likova. načini pripovjedanja. kukavica. kompozicija. Swift: «Guliverova putovanja» (odlomak) 26. J. Prepoznati i okarakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar.K. pokretače. Pavlović: “Jarac u pozorištu” 28. Š. I. Ibrišimović: “Sijelo mudraca” 25. tematsko – idejna osnova. plemenit. I. Andersen: «Slavuj» 23. S.

igrokaza. romana. prizor. čin. slika. smisleno povezuje rečenice. izraziti vlastiti komentar 9 . likovi. tematsko – idejna osnova. komentariše postupke i ponašanje likova. prepričavanje sažimanjem fabule Prepričati tekst poštujući Prepoznaje i hronološki slijed. jezik i stil Dramski igrokaz (kompozicija. naučnofantastični. kompozicija romana. Roman (vrste: avanturistički. vrste objašnjava razliku priče. humoristički.Uočiti osnovnu razliku između priče i romana. Prepoznati kompozicijske dijelove igrokaza KULTURA USMENOGA I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Odgojno-obrazovni ciljevi/ zadaci Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Minimalna Optimalna Prepričava cijeli tekst prema hronologiji događaja.afiš ). Na osnovi glavnih značajki knjiž. romaneskni pripovjedač. sažima fabulu Prepričavanje Stvaralačko prepričavanje. jasno i prepričava najvažniji logično povezivanje dio teksta rečenica izdvajajući važnije dijelove.

u sebi. Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. tempo. boja glasa. razumje pročitano i slušano 10 . govorne vrednote izražajnog čitanja. gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja. razumije ga. pauze. logička. Čitati tekst s razumijevanjem.poznavati način oslovljavanja. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora. rečenični naglasak) Čitanje i slušanje Izražajno čitanje književnoumjetničkog teksta. uočavati razliku između službene i privatne komunikacije. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija. usmjereno. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja Pravilno i umjereno brzo čita tekst. jačina. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Tečno i jasno govorenje stihova Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove rabeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst. dikcija.Razgovor Privatni i službeni razgovor Recitacija Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. što ne smije biti dijelom službene komunikacije navodeći najvažnije njezine dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. s bilješkama.

publicističkim i dr). Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika 11 . administrativnim. naučnim.čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na konkretnim tekstovima –književnoumjetničkim. Pričanje kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričanje stvarnog događaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje prema zadanoj slici ili muzici Pravilna primjena naracije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja.

Savladavanje osnovnih Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje pravopisnih pravila odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja.proučeni dikatat. telegrama.mobitelske poruke. diktat sa predusretanjem grešaka. Pravilno pisanje pisma. opis zatvorenog portret (interijer). biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe (portret). opis otvorenog prostora (eksterijer). i 6. razredu.Opisivanje prema predmetu. slobodni diktat).uputnice. priznanice. kontrolni diktat. messenger servisi. uputnice. jezik bloga. mobitelske poruke. opis kraja (pejzaž). 12 . Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrađene u 5. opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave. Pisanje pisama.priznanice. Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka.

povijesne podatke o počecima filmova. radijskih i televizijskih emisija filmske umjetnosti. strip. osobitosti filmskih vrsta. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti. 13 . zna osnovne različite vrste časopisa. Navodi sredstva. Upoznati se s mjesnim i vrste) Teatar (pozorište kao književno – scenska dnevnim i sedmičnim umjetnost: scena. Novine. časopisi. zabavne. Osnovne vrste medija: štampani upoznati najvažnije elektronički. filmski rodovi radijskih emisija. Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni sat lektire u školskoj biblioteci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Poznaje osnovne karakteristike Poznaje najvažnija obilježja filmskih vrsta na primjerima. pozorišno časopisima Poznavati karakteristike prostor. radio. kulisa. navedenih televizijskih i internet (postanak i razvoj) Film (postanak. pozorišnih izvedbi. historijat. stripa Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. samostalno piše strip. Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst.samostalno vrši dramatizaciju tekstova. televizija. određuje vrste poznatih televizijskih emisija. pojedinih vrsta medija na komentariše filmska izražajna razlikovnm nivoui.Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) MEDIJSKA KUTURA Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Razlikovati vrste medija.

Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi. suglasnici. dubine i ljepote riječi. . .Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno. .Naglašen slog u riječi. razgovoru i pisanju).Naglasnice i nenaglasnice.Slog – dužina sloga. Odgojno – obrazovni ciljevi ISHODI UČENJA Minimalni Optimalni 14 .Riječ (značenje riječi. vlastito značenje. nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi. . oblik riječi. .Glasovi: samoglasnici. govoru. Primjeriti nekoliko višeznačnih riječi. GRAMATIKA Programski zahtjevi Rječnik . Mogućnost prikladne primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju.Pisana i usmena riječ. Razvijen interes za otkrivanje snage. funkcija riječi).RJEČNIK. . čitanju. .

Nepromjenjive riječi: . Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi. Vrste riječi: . Pravilna upotreba/uporaba prijedloga s (a).pojam prijedloga . Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici. nastavak). čestica. Prepoznavanje priloga.Jednoznačnost i višeznačnost (riječi u prvobitnom i prenesenom značenju) .veznici . čestih prijedloga. čestica da. . vremena.Onomatopejske riječi. Prepoznavanje pomoćnih glagola biti i htjeti.značenje). Prepoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju.Pomoćni glagoli biti i htjeti. kamo. ne. način) . kuda. li i usklika u rečenici. . Razumijevanje temeljne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi. k (a) i priloga gdje.Promjenjive i nepromjenjive riječi (osnova riječi. . imenovanje i razlikovanje poznate promjenjive i nepromjenjive riječi. 15 . usklika u govorenju i pisanju.Pravilna upotreba/uporaba veznika. Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi. Glagoli: .pojam priloga (prilozi mjesta.čestice Zapažanje.usklici . Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (Lijepo dijete lijepo piše).

Imenice: - Deklinacija imenica; - Naziv padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental,lokativ Razumijevanje temeljne uloge padeža u jeziku; Prepoznavanje padeža u rečenici u njihovim temeljnim značenjskim ulogama; Ovladati – upotreba padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom; U određivanju padeža služi se proširenim padežnim pitanjima (tj. cijelom rečenicom s upitnom zamjenicom i glagolom); Prepoznavanje padeža u njihovim temeljnim značenjskim ulogama. Prepoznavanje padeža u rečenici; Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru, pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama); Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima; Uočavanje duge i kratke množine u nominative; Uočavanje imenica koje imaju samo množinu/jedninu; - Glasovne promjene u deklinaciji imenica; nepostojano a, palatalizacija, sibilarizacija i imenice koje ne provode sibilarizaciju, jotaciju.

Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijske vještine koje će učenicima omogućiti da postanu jezično osposobljene osobe.

Prepoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama.

16

Pridjevi: - Određeni i neodređeni oblik pridjeva u nominative;

Prepoznavanje određenog oblika pridjeva u nominative;

Pravilno upotrebljava neodređeni oblik pridjeva;

Samostalno pronalazi primjere određenih i neodređenih oblika pridjeva u rečenici; Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža.

- Deklinacija pridjeva.

Prepoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže.

Upotreba neodređenih i određenih pridjeva s padežnim nastavcima.

Zamjenice: - Upitne, odnosne, neodređene, povratna, povratno – posvojna; - Deklinacija ličnih zamjenica.

Razlikovanje posvojne zamjenice i povratno – posvojne zamjenice u govoru i pismu; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika osobnih zamjenica;

Prepoznavanje svih vrsta zamjenica; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice; Dekliniranje osobnih zamjenica.

Pravilna upotreba posvojne, povratno – posvojne i pokazne zamjenice u svim oblicima;

Dekliniranje povratno – posvojne i pokaznih zamjenica.

Brojevi: - Glavni i redni brojevi; - Deklinacija brojeva.

Pisanje zamjenice sebe, se.

Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Prepoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Pisanje brojeva u skladu s pravopisom;

17

Rečenica: - Predikat – imenski i glagolski; Prepoznavanje glagolskog predikata kao temeljnog dijela rečenice; Prepoznavanje imenskog predikata i njegovih sastavnica; Uočavanje priložnih oznaka u rečenici; Prepoznavanje rečenica s više subjekata kao proširene rečenice s više istovrsnih dijelova; Prepoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom. Određivanje glagolskog predikata, izrečenog subjekta i priložnih oznaka.

Pravilna deklinacija brojeva.

Određivanje imenskog predikata; Uočavanje lica, vršitelja radnje, u rečenicama s neizrečenim subjektom; Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice.

- Subjekt – više subjekata, neizrečeni subject; - Priložne oznake u rečenici (mjesto, vrijeme, način); - Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom; rečenica s više subjekata; rečenica bez subjekta; krnja rečenica.

Pravogovor i pravopis - Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim u nazivima planeta, kontinenata, okeana država, naroda i naseljenih mjesta; - Pisanje i izgovor superlativa pridjeva;

Primjena naučenih pravila. Osvijestiti upotrebu usvajanja pravopisne norme radi upotreba

Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s dobi

18

Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije. učenika. u svakodnevnom pisanju i čitanju. zagrada. .Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva. Primjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima. a crticu kao pravopisni znak.Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene.Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka crtica.. Prepoznaje trotačku i zagradu u tekstu kao rečenične znakove. 19 . . . Razumijevanje primjene rečeničnih i pravopisnih znakova.Veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena. je (umanjenice i komparativ). .

srpski jezik u porodici srodnih jezika. natpisi na stećcima. arebica. razreda osnovne škole. latinica. Spomenici pismenosti u bosanskom. ćirilica (bosančica).prva štampana djela. hrvatskom. Povelja Kulina bana. pravopisu i razvoju standardnoga jezika:voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa.prve štamparije.RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • • • • • Bosanski. do 9. Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda. hrvatskom.od 6. srpskom jeziku: historijski presjek: glagoljica. hrvatski. Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik Pisma u bosanskom. prvi rječnici i gramatike). (Ishodi učenja u gramatici. srpskom jeziku (Humačka ploča. navedene programske jedinice uskladiti sa predispozicijama učenika te ih uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije).narodni govori(narječja). 20 . pravogovoru.

Kemal Mahmutefendić: «Roman o novčiću» 4. Miroslav Antić: «Plavi čuperak» 6. Zvonimir Balog:”Nevidljiva Iva” 5. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor djela može mijenjati). Mark Tven: “Doživljaj Haklberi Fina” (Napomena: u toku jedne školske godine obraditi 8/9 lektirskih djela. D. Neslinger:”Konrad.SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1. K. Milošević: «Djeca su vojska najjača” (izbor) 10.dijete iz limenke” 11. S. Džemaludin Latić: «Srebrena česma» 9. po izboru samih nastavnika od punuđenih djela. Željko Ivanković: «Zvjezdangrad» 8. Branko Ćopić: «Orlovi rano lete» 3. Isaković: «Lijeve priče» 7. V. Pilić:”Mrvice iz dnevnog boravka” 2. A. 21 . Defo: “Robinzon Kruso” 12.

priručnici za nastavnike. Jezik (gramatika. vježbi usmenog i pismenog izražavanja. Osnovni ciljevi.biografija i bibliografija. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. 5. priručnici za učenike(radne sveske). Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. tekstualne adekvatnosti itd. Medijska čitanka. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. 6. televizija.prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. internet. te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti. 22 .Videočitanka.kao i principima integracije i korelacije.metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari. rječnik.hrvatski. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. Medijska kultura (strip. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. radio. biblioteka). periodika. 4. odgojnosti. te dvije školske pismene zadaće). pisci. pravopis. razvoj standardnog jezika). Vodič kroz lektiru.etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. egzemplarnosti. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). 2. zadaci. 3. reprezentativnosti. pravogovor. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. b) rasporedu. Kultura izražavanja.te medijske kulture. umjetničke. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. Naš jezik. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka).) Također. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. metodičari).DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski.. muzičkom kulturom i dr.stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. čitanačkih i lektirskih).srpski jezik i književnost u VI razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. likovnom kulturom. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti). teorije i interpretacije književnosti. Književnost (interpretacija književnih tekstova.

STRANI ENGLESKI JEZIK FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 23 .

ours. its. car) 6.neodređene (somebody. život . npr.tražiti i prezentiranjem određenih dijelova odslušanog teksta davati mimikom itd. his. which. theirs) . nobody something. bus. anything. prepoznavanjem vrijeme netačnih/tačnih tvrdnji.upitne (who.Porodica. nešto prošireniji vokabular. what. bicycle. razred Osnov na škola 4. locirati ljude i • Zabava predmete b) ČITANJE I REAGIRANJE: Zamjenice: . yours. godina učenja englesk og jezika • Porodica Učenici će znati: RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: . nešto prošireniji vokabular. hers.pokazne (this. means of transport (npr. anybody.npr.Svakodnevni život. odgovaranjem na • Slobodno pitanja. whose) . those) .brojive i nebrojive . npr. nothing 24 . . npr.prisvojne (mine. daily routine. verbalno.pravilnu/nepravilnu množinu Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati rječnik vezan za zadane teme.postavljati i Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: odgovarati 1. npr.ENGLESKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Učenici će učiti ili ponavljati: Imenice: . . osnovne informacije 2. neverbalno. označavanjem tačnih Svakodnevni pitanja i netačnih izraza. spajanjem slika na poznata • i tekstova.identificirati i dopunjavanjem nedovršenih rečenica itd. family members and their occupations . these. that.lične (padež subjekta i objekta) .

članove: a/an. zero .pokazne pridjeve. (a) litle . . npr. school subjects. favourite sports and games. going out to the cinema. prezentiranjem ljude određenih dijelova teksta (njihov izgled mimikom itd. some. theatre. those (boys) . these (girls).• Priroda • Škola Razvija nje osnovn og znanja jezika Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: 1. wildlife.nepravilno poređenje pridjeva . postavljanjem pitanja i odgovaranjem na i predmete pitanja. odrični. npr. surprise party. any. river.upitne. npr. . teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara.Slobodno vrijeme.Zabava. nešto prošireniji vokabular. much. many. nešto prošireniji vokabular. pyjama party. all. animals. going to the party. i raspoloženja) 2.koristiti spajanjem slika i tekstova.Škola. količine. . prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih . going to an amusement park itd.opisivati tvrdnji. this (girl). npr.Opisne pridjeve vezane za zadane teme . vrijeme Pridjeve -Determinatore: . odrični.Priroda.prisvojne pridjeve . upitni) . npr. označavanjem tačnih i netačnih .pridjeve neodređene količine i broja. nešto prošireniji vokabular. cijene. dopunjavanjem neznanje nedovršenih rečenica itd. timetable. that (boy). učenici će 25 . npr. which. traženjem određenih informacija. plants.izražavati na tekstova jednostavnim jednostavan rečenicama. unusual hobbies itd. upotrebom novog način: vokabulara u konkretnim slaganje i primjerima/rečenicama. upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. upitni) Present Continuous (potvrdni. neverbalno.pratiti jednostavne upute obaveze i potrebe. (a) few. neslaganje prepoznavanjem netačnih znanje i tvrdnji. mountain. odrični. dopuštenja. . nešto prošireniji vokabular. Brojeve traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. whose . what. npr. picnic Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni. the. verbalno. sposobnosti. pupils’ hobbies.

sva lica jednine i množine Priloge. discuss a subject. npr.pravac/smjer. east. vezane za zadane teme. guitar lessons. walk a dog. svojih vršnjaka itd.oblik Glagole be.govoriti o temama svojim . can.Red riječi ( nešto specifičniji red riječi uz upotrebu priloga učestalosti npr. raspravljalo iznenađenje.prepričavati kratke priče i šale sl. vezane za zadane teme. kao i onima . last week.There is a/ There are some… Is there a…? Are there any….PRODUKCIJA različite a) GOVOR Učenici će: osjećaje . upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to. npr. . npr. have to. always.prepričavati/prepisivati kratke tekstove . .vrijeme.dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke . may. never. fast Prijedloge. have/have got (potvrdni.za mjesto . crylaugh Složenice. right. npr. dijaloge koji se temelje na temama o kojima se nezadovoljstvo. npr. dirtyclean. orange juice Kolokacije. vezane za zadane teme i gramatiku.pjevati dječije pjesmice svakodnevnim . school choir. last year . jednostavne kao što su: zadovoljstvo.igrati igrice: po ulogama aktivnostima jezične igre itd. Ekvivalente prevoda čestih i ključnih riječi.pisati diktate . vezane za zadane teme. must Zapovjedni način. left. razočarenje i .praviti kratke. npr.način.sudjelovati u razgovoru o zadanim .recitirati. odrični. ask-answer. west . dramatizirati itd. npr.? naučiti koristiti: Afikse. uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 26 . npr. nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme.redati ispremetane riječi u Future Simple: shall/will (potvrdni. b) PISANJE Učenici će: . nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme Rečenice: .pisati kratke sastave na poznate teme itd. sometimes) . upitni) Modalne glagole. niječni. . expensive. dirty Antonime. quickly. care about us itd.

ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.Likovno obrazovanje. značaj ishrane za zdravlje. slikanje.Biologija ( Dijelovi ljudskog tijela. ples. upoznavanje sa najpoznatijim izvođačima na engleskom jeziku) .) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: .) 3 .Fizičko obrazovanje (sportske aktivnosti i igre) . ples (crtanje..smislene rečenice INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. npr : . muzički instrumenti.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . elementi dramatizacije) .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik 27 .Muzičko obrazovanje (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve .upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja . oblikovanje itd.Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije..upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .

kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija.1 Govor A1.3 ČETVRTA GODINA UČENJA 6 razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje Učenici razumiju: razgovor na poznate teme i uključuju se u isti. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Čitanje i razumijevanje 28 .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6. suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Učenici čitaju: upustva. jednostavna pitanja.1 Pisanje A1. opomene. kraće tekstove. snimljenog materijala i reaguju na njih. kratke poruke i natpise. upustva. saopštenja nastavnika i učenika..3 Čitanje i razumijevanje A2. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2. razred – 4.

Tekst na poznatu temu.Govor Učenici: učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. Lične poruke i kraće dijaloge. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. uz pomoć nastavnika. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene 29 . postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja. recituju i pjevaju poznate pjesme Pisanje Učenici pišu: Jednostavne tekstove poštujući pravopis. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. govora i pisanja. Dopunjuju obrasce i rečenice i izrađuju jednostavne projekte Učenici ne samo da prepoznaju i upotrebljavaju. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. nego počinju i da stiču znanja o jeziku Znanje o jeziku DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika.

Nastava stranog jezika. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. razglednicu. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. uvažavanja. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt.dijelove teksta. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. poštovanja različitosti. Rad sa djecom s posebnim potrebama Ukoliko se ukaže potreba za rad sa ovom djecom. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). 30 . Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika. kulture dijaloga. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. tolerancije. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. SMS). Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. postavljanje pretpostavki. saradnje. on se treba odvijati prema prilagođenom postojećem programu devetogodišnje osnovne škole. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. značaj međusobnog razumijevanja.

his.boje predmeta odgovora na pitanja koja postavlja nastavnik ili . život u gradu i na selu. Mary’s) Zamjenice: . redanjem predmete ilustracija po određenom redoslijedu. loo/ lavatory. redanjem ilustracija po određenom redoslijedu.množina . npr. the Prisvojni pridjevi. name. npr. friend. yard street. dom Moja okolina Škola Svakodnevni život • Osnov na škola • • 1. • Prostorije u kući i namještaj. her. these. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd.Nastavni plan i program za šesti razred. who.prisvojni genitiv (John’s.Lične . povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom.: ponavljanjem riječi. our. curtain • Okolina.trenutne koja čuju sa kasetofona. povezivanjem određenih ilustracija sa predstaviti sebe ili odgovarajućim tekstom.ljude i predmete ili koje su čuli sa kasetofona. uncle. my. 31 . their Upitni pridjevi. (nešto prošireniji vokabular) npr. itd.Upitne. what Pridjevi: . izraza opisivati: ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik . those . prva godina učenja engleskog jezika – dva časa sedmično – 70 časova godišnje Nivo • Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . • Članovi uže i neki članovi šire porodice. bookcase. bus station. izvršavanjem uputa i naređenja.Pokazne. npr.pozdravljati na formalan/neformal an način Vještine RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Gramatika Učenici će učiti da koriste i učiti o sljedećem: Imenice: . car 6. npr. mother. npr: crtanjem. garden.vlastite. opće . Vokabular Učenici će učiti osnovni vokabular koji se odnosi na date teme npr: • Predstavljanje. razred Lično predstavljanj e Porodica Kuća. traffic-lights. a/an. your. npr: crtanjem. shop. coffee-table.Determinatori: Članovi. . davanjem kratkih . ispunjavanjem tabela ili aktivnosti dopunjavanjem rečenica itd. 2) verbalno. that. park. izvršavanjem uputa i druge naređenja. grandfather. this.ograničen broj raspoloženja i stanja b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. grandmother. hall. itd. tražeći određenu informaciju ili detalje i reagovati: locirati ljude i 1) neverbalno. usebi ili naglas. • godina učenja • englesk og - - - - Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. kitchen. govoriti o označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.

upitna forma) .svakodnevnim aktivnostima i radnjama - brojati ljude i predmete (How many … are there?) 2) verbalno.Mjesto. get up. : kratkim odgovorima na pitanja. da se dobiju kolokacije). negativna. recitovati.ideju posjedovanja b) PISANJE: Učenici će: . theatre. lake. in the bathroom (npr.zapisivati po diktatu . podvlačiti. here. osnovni pridjevi. trees. rutinske aktivnosti. wash (npr. pupils’ things.Modalni glagol can (potvrdna.izraziti: . hill.Present Continuous (potvrdna. itd. povezivanjem riječi u stupcima A i B (npr.prepisivati kratke tekstove . cinema.Pomoćni glagol be . sleep. itd.Opisni. posters. moliti . tableware: spoon. main parts of the face/body – nešto 32 . bad. cup. tired. toothpaste. there • Svakodnevni život. PRODUKCIJA: a) GOVOR: reći koliko je sati Učenici će: . wood. scared.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom . fine. upitna forma) .ubacivati. village. ispunjavanjem tabela.odgovarati na pitanja . school subjects. redati riječi u smisaone rečenice .. npr.sposobnost/nesp osobnost da nešto urade (I can … I can’t .davati uputstva i naredbe . what(color) . negativna. križaljke Glagoli: . thirsty park. npr. toothbrush). npr. npr. • Škola. happy. ispunjavanjem križaljki. sad. bridge.Present Simple (potvrdna. upitna forma) Prilozi za: . hungry. negativna. knife.zahtijevati. dovršavanjem rečenica. fork. nice. river. in the kitchen (npr. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. pjevati i igrati jezične igre - nabrojati dane u sedmici . post office. plate.igrati uloge. school furniture.ispunjavati tabele. glasses). good. school mates.

cupboard. clean. npr. on. busstop.sad.There is a …There are two … prošireniji vokabular). hungrythirsty. npr. Prijedlozi za: . bus. u vezi sa datim temama. negativnoj. upitnoj i zapovjednoj rečenici . at . npr. car. shop-window. miss the bus. npr. u vezi sa datim temama i gramatikom. today. sports. job. have breakfast/lunch /dinner.dirty Složenice. learn. in.Red riječi (osnovni red riječi u potvrdnoj. itd.Mjesto. turn on/off the radio/ the television. npr.Vrijeme. after Rečenice: . . walk. itd. at. ing Antonime. in. učenici će učiti da koriste: Afikse. –s. wardrobe. clean . 33 . u vezi sa datim temama. itd. Osim što će stalno proširivati vokabular.(John’s book. happy. phone-box Kolokacije. npr.dovršavati rečenice itd. now.Vrijeme. npr. my house) . u vezi sa datim temama. work. make noise.

34 . Muzička kultura. Matematika. kao npr. pravopisa. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Maternji jezik. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. u početnoj fazi učenja pogotovo. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Moja okolina. te gramatike predviđene za ovaj razred. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Geografija. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Likovna kultura. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.

upoznavati različite kulture i tradicije.Učenici će: .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. 35 . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. .

Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. u prodavnici). Povremeno mu može zatrebati pomoć. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. koji govore o svakodnevnom životu.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). vremenska prognoza). Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate 36 .NJEMAČKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1.

Znanje o jeziku PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. naučenih izraza. grad 7.• • Pisanje • • • • riječi. škola – nastavni predmeti. druženje 5. Od ovog razreda pa nadalje učenici počinju svjesno usvajati znanje o jeziku. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. jednostavan diktat). saobraćaj. lične podatke. narodi. jezici 9. slobodno vrijeme 4. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. zemlje. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. TV-emisije 6. prijevozna sredstva 37 . seosko imanje 8. raspored časova 2. vrijeme na satu 3. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. kupovina odjeće 10. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici.

negativan i upitni oblik glagola. dein. pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) . sehen.govoriti o trenutnoj aktivnosti . npr.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. Grad: das Kaufhaus. sein..imenovati nastavne predmete. jezici: Er ist Engländer. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno.Lične zamjenice u jednini (ich.za izražavanje želje oblik möchte . lesen…) . das Pferd.. :schlafen. . unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: .lice jednine i 2. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch. npr: .davanjem kraćih odgovora. dort. npr. die Kuh. der Park Wo ist das Kino? Hier. .čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova . ihr. npr: razvrstavanjem slika.. ..popunjavanjem praznina u tekstu. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . das Theater. die Bücher. das Schaf. . pridruživanjem slike tekstu. .čitati rečenice i kraće tekstove. narodi. rechts Seosko imanje: der Bauernhof.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. Sie spricht Deutsch.povezivanjem slike i slušanog teksta. sprechen. : Škola Deutsch..tražiti i nuditi pomoć. Tiere. Er spricht Englisch.razvrstavanjem slika.dopunjavanjem teksta . . es) u akuzativu . das Schwein Zemlje.imenovati TV-emisije .: . . Erdkunde.izvinuti se . .prezent glagola können u jednini i množini. Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina. Mathe.iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno. sie. er. Zamjenice: . die Post. essen. Sie kommt aus Österreich. .: .imenovati zgrade u gradu .u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben. du. Kupovina odjeće Die Jacke gefńllt mir.Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu .Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje .imenovati evropske zemlje i određeni broj stranih jezika .Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein. die Tafel. links.opisati ljude i predmete . govoriti o svojim omiljenim predmetima. pravilne glagole te nepravilne glagole fahren. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.popunjavanjem tabela i sl. der Supermarkt. npr.imperativ za 2. .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: 38 . Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag. Ich finde die Jacke schön und modern.imenovati domaće životinje i opisati ih . lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . das Kino. jednostavne informacije i sl. .

- recitovati. . SMS. .od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. . jednostavnim rečenicama opisivati. pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.prepisivati rečenice i kraće tekstove. postavljati jednostavna pitanja. odgovarati na pitanja. čestitku) 39 .samostalno napisati kratki tekst (razglednicu. voditi dijaloge prema datoj skici. govoriti o aktivnostima i određenim situacijama Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und.dopunjavati izostavljene riječi. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . oder Saobraćaj. pjevati. Womit möchtest du reisen? PISANJE Učenici će: . aber.rekonstruisatii riječi. prijevozna sredstva: Wir reisen mit dem Zug. igrati uloge.

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će se primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiteta uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj međusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik u kontinuitetu pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).

40

Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina (život u gradu, život na selu, kupovina, saobraćaj, prijevozna sredstva), Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

41

PRVA GODINA UČENJA, VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično– 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Cilj nastave njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva stjecanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da učenika osposobi da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje • • • • • • • • • Očekivani rezultati učenja učenik može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagovati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći određenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reprodukuje napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije

Govor

42

Pisanje

• • • •

Znanje o jeziku

prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika pa nadalje učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 11. pozdravljanje, predstavljanje, utvrđivanje nečijeg identiteta 12. školsko okruženje 13. članovi porodice 14. život učenika za vrijeme nastave i odmora 15. dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba 16. vremenske prilike 17. brojevi do 100 18. kazivanje vremena (puni sat, pola sata) 19. proslava rođendana 20. seosko imanje, životinje 21. odlazak na raspust

43

Funkcije i sposobnosti
Učenici će znati: - pozdravljati se na formalan i neformalan način, - predstaviti sebe i druge, - reći koliko imaju godina i odakle dolaze, - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici, - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba, - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati, - reći kakvo je atmosfersko vrijeme, - brojati do 100, - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati rođendan, - nabrojati domaće životinje, - nabrojati osnovna prijevozna sredstva, - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine
SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno, npr.: - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 3) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona , - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 3) neverbalno, npr: razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno, npr: - davanjem kraćih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: - recitovati, pjevati, - postavljati jednostavna pitanja, - odgovarati na pitanja, - igrati uloge,

Gramatika
Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - Prisvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben, - prezent pravilnih glagola, - prezent glagola können, - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola,

Vokabular
Učenici ce usvajati odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Wiedersehen! vokabular koji se

Tag,

Guten

Morgen,

Auf

Predstavljanje: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank...

Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: - do 100 Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge

Rođendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko imanje: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein

44

- pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE Učenici će: - prepisivati pojedinačne riječi , rečenice i kraće tekstove, - rekonstruirati riječi, - dopunjavati izostavljene riječi, - od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice, -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za rođendansku proslavu)

za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Atmosfersko vrijeme: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviđene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani ¸ za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.

45

Matematika. Moja okolina. kao npr. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Muzička kultura. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti.upoznavati različite kulture i tradicije. 46 . Geografija. Maternji jezik. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Likovna kultura. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Interkulturalne vještine Učenici će: .Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.

kao drugog stranog jezika. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove Čitanje i razumijevanje 47 . Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. naglasak. kratke dijaloge o poznatim temama. odnosno A1. radoznalost i kreativnost. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza.1 u govoru i pisanju.FRANCUSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • prepoznavati slova i napisane riječi. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika.

naglašavati riječi. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku.Govor • • • • pravilno artikulirati glasove. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. Pisanje Znanje o jeziku • • 48 .

se être.opisati . une.. sa namještaj: cuisine.).: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. . itd. ton. cahier.Opisne pridjeve à manger. iz crtića). Au revoir itd.brojati predmete . se lever. najosnovnije. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. brojeve itd. autobus.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. ma. tužan. crtanjem.ljude i predmete . lit. grand.. un. chaise. malheureux. les grand. prendre l’ glagola.dopadanje . petit. grand. mère. • Bliža okolina: rue. koji su najčešće u armoire. arbre. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. npr.Prisvojne pridjeve. lijepljenjem slika. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . père mon.ograničen broj raspoloženja .locirati ljude i predmete . redanjem slika itd.boje predmeta .itd. Zamjenice • Predstavljanje: Je . dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća. soeur.: gestikuliranjem.) livre. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. le. npr.predstaviti sebe ili druge .. parc. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. raspoloženje. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. table. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. se promener. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . beau.Prezent Svakodnevni život. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima.pozdravljati . dormir. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. sale . gestikuliranjem. npr. izvršavanjem uputstava. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd.Članove. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. chambe. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. npr. des. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. pokazivanjem. povratnih manger glagola i • Moje lice. frère. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.izraziti . élève. la. jardin. 2) verbalno. upotrebi.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. glumljenjem. glumljenjem (npr. 2) verbalno. npr.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. npr.Lične m’appelle …Je suis. onih koje označavaju neku aktivnost.mère. moje tijelo. l’.reći koliko je sati – puni sati . • Prostorije u kući i ta. pravilnih laver. sretan). son. (triste. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd.identifikovati ljude i predmete . crtanjem. Il a les cheveux 49 . množina Salut. • Škola: enseignant. père. pravljenjem/oblikovanjem stvari . podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. qui? C’est …. itd Glagole .: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6.Upitne.

avec. • noirs. redati riječi po određenom redoslijedu. igrati uloge. De quelle couleur est…? rouge. podvlačiti. sac à dos. blonds. jaune. mjeseci. davati uputstva i naredbe . učiti pisati pomoću igara na CD-u. Sale à manger. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. razglednicu SMS poruku) . triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. • Raspoloženja: heureux. de (u osnovnim značenjima) 50 . dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. blanc itd. ici. Prendre un bain.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. npr. dans. Bon – mauvais. itd Kolokacije. bruns. recitovati. ubacivati. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. npr. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. grand – petitl Složenice. zamjenjivati inicijale punim riječima.Imperativ Priloge za mjesto. u vezi sa datim temama. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. npr. –s Antonime. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. u vezi sa datim temama i gramatikom. u vezi sa datim temama.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. pisati kraki. il fait froid. devant. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. u vezi sa datim temama.sur. pjevati i igrati jezične igre. jednostavan tekst prema tekstu modelu.à. npr. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . là.

moja okolina.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) .DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. u početnoj fazi učenja pogotovo.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. npr. te gramatike predviđene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika.Matematika. Ovo može podrazumijevati npr. npr: . no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) . Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. ples. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i širiti svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. slikanje.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . pravopisa. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika.kroz crtanje. 51 . ples) . Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirani za isti. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd.

Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi).ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 52 .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.Učenje kako učiti Učenici će da: .

kao drugog stranog jezika. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulisati glasove. kratke dijaloge o poznatim temama. naglasak. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • prepoznavati slova i napisane riječi. Čitanje i razumijevanje Govor 53 . ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. radoznalost i kreativnost. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku.1 u govoru i pisanju. odnosno A1. A 1.PRVA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. naglašavati riječi.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju.

crtanjem. ma.) livre. Zamjenice • Predstavljanje: Je . père mon.opisati .: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. son. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. 2) verbalno.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr.. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . itd. raspoloženje. itd Glagole . bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. père.. . npr. sale . table.ograničen broj raspoloženja .dopadanje . koji su najčešće u armoire.locirati ljude i predmete . les grand. le.. ton.mère. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno.boje predmeta . pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6. se lever. sa namještaj: cuisine. autobus. malheureux.ljude i predmete .reći koliko je sati – puni sati .Lične m’appelle …Je suis. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. qui? C’est …. pravilnih laver. izvršavanjem uputstava. 2) verbalno.Prisvojne pridjeve. pravljenjem/oblikovanjem stvari .Prezent Svakodnevni život. povratnih manger glagola i • Moje lice. upotrebi. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. najosnovnije. chambe. arbre. tužan. mère. redanjem slika itd. jardin. prendre l’ glagola. Au revoir itd.: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. grand. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. • Škola: enseignant. sretan). grand. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća. lit. élève. l’. se promener. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. množina Salut. se être. • Prostorije u kući i ta. petit. (triste. iz crtića). des. gestikuliranjem.Upitne. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit.Opisne pridjeve à manger.itd. parc.: gestikuliranjem. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. npr. Il a les cheveux 54 . glumljenjem. npr. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. chaise. onih koje označavaju neku aktivnost. la.brojati predmete . npr.predstaviti sebe ili druge . crtanjem. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. • Bliža okolina: rue. dormir. moje tijelo.pozdravljati . pokazivanjem. un. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. npr. lijepljenjem slika.). une. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. glumljenjem (npr. beau. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. cahier.izraziti . brojeve itd.identificirati ljude i predmete . Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . soeur.Članove. npr. frère.

sac à dos. il fait froid. ubacivati. učiti pisati pomoću igara na CD-u. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. là. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. pisati kratki. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . podvlačiti. Sale à manger. u vezi sa datim temama. u vezi sa datim temama. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. noirs. npr. npr. blonds. bruns. recitovati. redati riječi po određenom redoslijedu. u vezi sa datim temama. mjeseci. Prendre un bain. avec. zamjenjivati inicijale punim riječima. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. –s Antonime.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. ici. jednostavan tekst prema tekstu modelu. igrati uloge. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. razglednicu SMS poruku) . de (u osnovnim značenjima) 55 . društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. pjevati i igrati jezične igre.Imperativ Priloge za mjesto. grand – petitl Složenice.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. De quelle couleur est…? rouge. npr. itd Kolokacije. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon.à. u vezi sa datim temama i gramatikom. dans.sur. npr. blanc itd. davati uputstva i naredbe . • Raspoloženja: heureux. Bon – mauvais. jaune. devant.

slikanje. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. ples) .matematika. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). . npr: . . Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) .kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. Ovo može podrazumijevati npr. ples. npr. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd.kroz crtanje. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . pravopisa. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. 56 . S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. moja okolina. u početnoj fazi učenja pogotovo. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. te gramatike predviđene za ovaj razred.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. 57 .Učenje kako učiti Učenici će da: . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni tekstovi). .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. . a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. 58 . a u okviru nastave stranih jezika. kao i sjevernom Afrikom. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. Pored toga. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uslovljen višejezičnošću. duhu tolerancije. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. toleranciji. humanizmu i internacionalizmu. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. kosmopolitizmu.ARAPSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ARAPSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.

ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema . a ne o jeziku . NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica razvijanje razumijevanja i logičkog .čitanje riječi.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja 59 . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. razvijanje samostalnosti i kreativnosti.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje radoznalosti i . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) kreativnosti . fonetskim i gramatičkim minimumom. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika.Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. ovladavanje osnovnim leksičkim.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenju jezika .

60 . tanwin.- - pamćenja razvijanje temeljitosti. tašdid. i provjeriti da li su usvojeni: sukun. nastavci gramatičkog ženskog roda. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. lične i pokazne zamjenice. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. pisanje tanwina u akuzativu. ponoviti osnovne fraze. pisanje određenog člana.

npr: . ponavljanje.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. .dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn.Opisati školu.Pravilna množina .) .Komparacija pridjeva .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. 2) verbalno.Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1.Genitiv poslije prijedloga . sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: .Opisati (grad.Izražavanje vremena (puni sati) .Nivo VI razred Osnovna škola 4. . npr: .Perfekat .povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija. pjesmice. . Gramatika . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .Aktivnosti u nastavi . -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju.Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno. . .izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.: . lice množine) . imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre. povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. genitivne veze. .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.Imenovati članove svoje uže porodice.Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati . prepoznavanje. kulturne i dr.Opisati slobodne aktivnosti (sportske. GOVOR: Učenici će: . npr. -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 61 .bojenjem navedenih predmeta / osoba . 2) verbalno.Nabrojati dane u sedmici . kuću. brojevi) .Pravi prijedlozi .Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) .Brojevi do 100 .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi.Direktni objekat (akuzativ) . povrće. njihova zanimanja i interesovanja .pjevati.: .Lične zamjenice (množina) . npr.Kupovina (voće.Pridjevi .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .Izražavanje glagola “imati” .Genitivna veza .Dvojina .gestikuliranjem. imitiranjem . crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Predstaviti sebe i druge .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati 1) neverbalno.Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle .Brojati od 1 do 100 .Porodica i članovi porodice (zanimanja) .

rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova.recitovati kraće pjesmice. imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen.samostalno konstruisanje sintagmi.popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? .. . 62 .. .takmičenje u pisanju brojeva itd. PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili. izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune). . . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .itd.nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu.glumiti.

Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. uvažavanja. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja se mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. SMS). interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. razglednicu. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će 63 . Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. tolerancije. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu. saradnje. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. U radu na tekstu podjednako će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. govora i pisanja. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. postavljanje pretpostavki. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. poštovanja različitosti. značaj međusobnog razumijevanja. kulture dijaloga. Nastava stranog jezika.

Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. 64 . Muzička kultura. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. Interkulturalne vještine Učenici će: . koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Likovna kultura. .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način.upoznavati različite kulture i tradicije. jezici). kao npr. Moja okolina (život u gradu. saobraćaj. Maternji jezik. Geografija (zemlje. kupovina. narodi. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. život na selu. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Matematika (brojevi).nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. prijevozna sredstva). U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).

ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. humanizamu i internacionalizmu. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. toleranciji. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. 65 . Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Pored toga. a u okviru nastave stranih jezika. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. duhu tolerancije. kosmopolitizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. fonetskim i gramatičkim minimumom. kao i sjevernom Afrikom. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. ovladavanje osnovnim leksičkim. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti.

čitanje riječi. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). predanosti i preciznosti u učenju jezika .razvijanje temeljitosti.razvijanje radoznalosti i . vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) . NIVO: PRVA GODINA UČENJA .sloboda i samostalnost u govoru učenju jezika .kratki usmeni i pismeni odgovori pamćenja . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.razvijanje samostalnosti u govoru .postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica 66 .VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično/ 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja . a ne o jeziku . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno .razvijanje razumijevanja i logičkog . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.učenje jezika.- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku .putem igara.čitanje jednostavnih rečenica kreativnosti . razvijanje samostalnosti i kreativnosti.razvijanje pozitivnog stava prema .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja .

sukun. tanwin.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i početnu fazu učenja arapskog jezika. 67 . vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. Neophodno je. uz učenje osnovnih fraza. varijante pisanja slova. Koristiti jezička znanja koje su učenici stekli tokom učenja BHS-jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi učenike da sami dolaze do određenih zaključaka. kratke i duge vokale. usvojiti: osnovne oblike slova. tašdid.

68 .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . nahnu) Upitne zamjenice (man. imitiranjem .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Predstaviti sebe i druge . ponavljanje.: .Nabrojati dane u sedmici . Kroz dijalog (igre.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.gestikuliranjem.dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu . prepoznavanje.Brojati od 1 do 10 . npr.Svakodnevni život . npr: . . huwa.Reći koliko je sati (puni sat) .podvlačenjem riječi koje su učenici čuli 2) verbalno. `ala) Upitna riječ “'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Učenici će: Učiti samo osnovni vokabular. .Odjevni predmeti Funkcije i vještine Učenici će znati: . i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. . . hiya. 'anta. 'a) Prijedlozi (fi.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.podvlačenjem pojedinih riječi.Kuća .Bliža okolina .ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. 'ila.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. 'anti. . npr.: . min. harihi) Vokativna partikula “ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am.Pozdravljanje i upoznavanje . la) Upitne partikule (hal.slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli.Nivo VI razred Osnovna škola 1.Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.Porodica i prijatelji . Gramatika Lične zamjenice ('ana. koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . pjesmice. 2) verbalno.Pozdravljanje na formalan i neformalan način .Škola . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .Imenovati članove svoje uže porodice . ma) Pokazne zamjenice (hara. npr: .

glumiti.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. . .popunjavanja slova (npr: Gdje su nestala slova? nastavnik ispisuje riječi na tablu.itd.GOVOR: Učenici će: .rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. izostavljajući određena slova koje učenici treba da popune) . 69 .recitovati kraće pjesmice.takmičenje u pisanju brojeva itd.. . PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. .pjevati. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . .

Moja okolina. kao npr. pravopisa. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. te gramatike predviđene za ovaj razred. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenje i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Geografija. Matematika. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. 70 . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Likovna kultura. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Maternji jezik. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Muzička kultura. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. u početnoj fazi učenja pogotovo.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.Interkulturalne vještine Učenici će: . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. . 71 .upoznavati različite kulture i tradicije.

MATEMATIKA 72 .

kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva. uspoređivanja. -grafičkog prenošenja. razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole -prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa No. -usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima. razlike i direktnog produkta skupova. -računati pomoću džepnog računala. -usvajanje znanja o višecifrenim brojevima. -usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+. oduzimati i množiti uglove. -prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke). unije. oduzimati. -rješavat će jednostavnije jednadžbe i nejednadžbe u Q+. -nacrtati zadani ugao. -prepoznati relaciju. 73 . -znat će računski sabirati. -modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uslovima. •. sabiranje i oduzimanja uglova. :). -računanja s mjernim brojevima za kutove (+. kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom. -naučit će izračunavati postotak od zadanog broja. mjerenje uglomjerom. -o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza. -upotreba brojeva u različitim kontekstima. 140 sati godišnje OČEKIVANI REZULTATI Učenik će znati: -matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova. -prepoznati. -računanja postotka. njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu. -računanje aritmetičke sredine dva ili više brojeva. -usvajanje pojma relacije i funkcije. . -grafički sabirati. -obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+. množiti i dijeliti uglove.procjeniti i provjeriti tačnost rezultata. -poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine. -sa sigurnošću obavljati računanja u skupu No rješavati matematičke izraze. razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi. u drugim predmetima i svakodnevnom životu. -o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom «na jednom mjestu». jedinica za mjerenje uglova.MATEMATIKA VI RAZRED 4 sata sedmično PODRUČJA CILJEVI Znanje Sticanje znanja: -poznavanje i upotrebu matematičkih simbola -usvajanje pojma skupa. -računanje pomoću džepnog računala. odnosno funkciju . -. -usvajanje različitih uglova. presjeka.

-važnosti radovanja osobnom uspjehu. posebno kolektivnog (timskog) rada.Sposobnosti i vještine Razvijanje sposobnosti i vještina: -poređenja -nizanja. -procjenjivanja. -matematičkim jezikom moći izražavati opće ideje. -raditi po određenom planu. selektiranja i korištenja informacija Učenik će moći: -promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati. -prikupljanja. -pripremati se za određeno napredovanje. -samopuzdanja i samoaktualizacije. -slijeđenja niza uputa. -pozitivnim crtama osobnosti. -učenik će naučiti prepoznavati unutrašnje vlastito razmišljanje i vlastito prosudjivanje. -prostornog organiziranja i orijentiranja. -o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Učenik će: -pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. -koristiti pomagala za crtanje uglova. -nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke. -ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja. spremnosti da se pomogne drugim). Vrijednosti i stavovi Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: -razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih. . emocija i doživljaja -pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti. -induktivnog mišljenja.. -vizualizacije i vizuelnog grupiranja.. pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće. -prepoznavanja obrasca. paralelnih i okomitih pravaca. -naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih. -različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja. -rada. kao i uspjehu drugih. -matematičkog jezika. -prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu 74 . -poboljšati ličnu «listu» motiva . -induktivnog i analognog zaključivanja.

krug. Vrste uglova: puni. Funkcije (preslikavanja). TEMA – Kružnica. obilježavanje). Mjerenje uglova (jedinice: stepen. opruženi. 2.Djeljivost brojeva 5. Uspoređivanje uglova. TEMA . relacije i preslikavanja Tematske jedinice Skupovi.Kružnica. tupi. ugao (kut) 3. relacije i preslikavanja 2. pravi. nula.Skupovi. uglomjer. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni.Skupovi.TEMA. Prava i kružnica.Prirodni brojevi 4. Konveksni i nekonveksni uglovi. Relacije. Presjek.ugao. Ugao ( elementi. kružnica i krug. mnogougao (mnogokut). Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. Prenošenje uglova. Dvije kružnice. ugao (kut) Tematske jedinice Izlomljena linija. TEMA . kružni luk i tetiva.Programski sadržaj: 1. oštri. Direktni produkt skupova. Susjedni i usporedni. minuta. sekunda). krug. Računske operacije s mjernim brojevima za uglove. unija i razlika skupova. TEMA .TEMA. Komplementni i suplementni uglovi. TEMA – Razlomci 1. Središnji ugao. 75 .

TEMA. Razlomci veći i manji od 1. Prosti i složeni brojevi. Uspoređivanje razlomaka. b e N). Najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva.Prirodni brojevi Tematske jedinice Skup N i N0. Djeljivost u skupu N0. Decimalni i postotni zapis razlomka. Djeljivost zbira. postotak. distributivnost. 5.9.Razlomci Tematske jedinice Pojam razlomka b/a ( a. Razmjera (omjer). Svojstva računskih operacija: komutativnost. Zajednički djelitelji brojeva. Brojnik i nazivnik.TEMA. razlike i proizvoda prirodnih brojeva. 4.Djeljivost u N0 Tematske jedinice Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r). Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2. Sabiranje. Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima. oduzimanje.4.3.3. TEMA. faktori i sadržaoci prirodnog broja. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Izrazi s promjenljivim.25. Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore. asocijativnost. 76 . Proširivanje i skraćivanje razlomaka. Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza).

Poticati će učenika na rad. Zahtijevat će od SKUPOVI. PONAŠANJA Učenik treba radeći s Razvijanje osjećaja za percepciju priborom za prostora. Trebaju znati nacrtati zadane tačke na koordinatnom pravcu i u koordinatnom 77 . za posmatranje Učenik se treba raznih uglova i osposobiti za SPOSOBNOSTI AKTIVNOSTI UČENIKA Učenik treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. UGAO (KUT) Izlomljena linija. Izrazi s promjenljivim. Trebaju definisati relaciju.Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva. sposobnosti kao i preciznost u uvježbavati oko da pravilno procjenjuje mjerenju. Funkcija. Nastavnik će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu učenika. Učenici trebaju usvojiti: skup i element skupa kao osnovni pojam. STAVOVI. Tekstualni zadaci. Uređeni par. prvu i drugu koordinatu uređenog para. Razvijanje odgovornosti za Treba razviti osjećaj samostalno obavljanje zadataka. Treba osjećaja za urednost promatrati i otkrivati pri crtanju. Presjek. Brojna vrijednost izraza. zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. KRUG. Brojevni izrazi sa zagradama. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Nastavnik će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da učenici usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate određene zakonitosti. Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici). odnosno funkciju. Direktni produkt skupova. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA ŠESTI RAZRED (devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE VRIJEDNOSTI. i logički ih povezivati. jednakost uređenih parova. KRUŽNICA. RELACIJE I PRESLIKAVANJA Skupovi. motoričke preglednost. za geometriju razvijati urednost. Koristiti udžbenik . nova svojstva. Relacija. Aritmetička sredina danih brojeva. unija i razlika skupova. Razvijanje slike koje crta.

minute. mjerenje. radi povezivanja gradiva i lakšeg usvajanja. Poticat će učenike na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja.. Razvijanje zapažanja i izvođenje zaključaka.. Mjerenje uglova Računske operacije sa mjernim brojevima za uglove Suplementarni. Središnji ugao. Jedinice za mjerenje uglova: stepen. ravnina. Kod učenika treba potaknuti rad po planu. prava. mnogougao.. sabiranje. kao i množenje uglova prirodnim brojem. Ugao. Vrste uglova.mnogougao. i sekunda. sistemu u ravni. Učenici trebaju znati koji su osnovni pojmovi u geometriji (tačka. Prava i kružnica. izlomljena linija. Učenik treba usvojiti crtanje. učenika da uredno rade i da ravnomjerno raspoređuju crteže na listu papira. a osnovne pojmove «razumjeti». Insistirati će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. Jedinice za mjerenje uglova. Stepen (stupanj) povezati sa stepenima iz geografije. središnji ugao. kružnica (kružna crta) i krug. samostalan rad s geometrijskim priborom. uspoređivanje. a koji su i izvedeni pojmovi (dužina. Prenošenje uglova. 78 . kružnica. njihovih veličina. Učenik treba usvojiti i razviti matematički jezik.). prostor. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. komplementarni uglovi. skup). Uočavati sličnosti između algebarskih i geometrijskih zadataka. za procjenjivanje rezultata i za pomoć ostalim učenicima. oduzimanje uglova. krug. Učenik treba naučiti definirati pojmove koji ga okružuju. Uspoređivanje uglova.

Pridruživanje brojeva po danom pravilu (brojna vrijednost izraza). kao i volja za rad i za iskazivanje pozitivnih rezultata rada. sa i bez zadanih vrijednosti općeg broja. Prati izlaganje nastavnika. Uvježbavati rješavanje zadataka s općim brojevima. Razvijanje i jačanje samopouzdanja u vlastitu sposobnost učenja i zaključivanja. Svojstva računskih operacija: komutativnost. Vježbati zadatke s više računskih operacije i zagrada. sredstava i modela. Razumijevanje prirodnosti i prirodne logičnosti u radu sa prirodnim brojevima. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Pozitivan odnos prema radu. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualno . Izrazi s promjenljivim. Prati izlaganja nastavnika. grupnom i frontalnom radu. oduzimanje. Uči kod kuće i radi domaće zadaće. Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. Insistirati na skraćenom dijeljenju i množenju. Aktivno sudjeluje u svim oblicima nastavnog rada. Učenici trebaju savladati sve računske operacije. Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke. Sudjeluje u stvaranju obrazovnih situacija. Koristi različite metode i strategiju praćenja postignuća i sposobnosti učenika. Učenici trebaju znati koristiti svojstva računskih operacija.PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0. Sabiranje (zbrajanje) . Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. Razvijati misaonost i logičnost kroz rješavanje različitih zadataka. da učenici uvježbaju red računskih operacija i oslobađanja od zagrada. kao i koje zagrade će prije računati. Učenik treba samostalno odlučivati koju operaciju će prije rješavati. Koristi udžbenik i literaturu. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik. distributivnost. asocijativnost. gdje se trebaju koristiti olakšice. 79 . Svjesno preuzimanje odgovornosti za urađeno.

Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. 3. Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika. 4.... Potiče učenike da pitaju i da traže odgovore. klasificiranja. 9. Razumijevanje materije i problema. 3. kod kuće ili u školi. 10.. 15. 6. kako bi saznao da li su svi učenici razumjeli postavljene zadatke. uspoređivanja. Vještina odabira inovacija. Djeljivost sa 2. Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. Nastavnik postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. 4.DJELJIVOST U N0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. 15. kao i relativno proste brojeve. Učenici trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac. 9... Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. razvrstavanja. razlike i proizvoda. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2. 80 . Prosti.. 5. Razvijati maštovitost i sposobnost percepcije bitnog od nebitnog. složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Učenici trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore. kao i najveći zajednički djelitelj. 5. 6. 10.

) -Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( a+x<b. -Sabiranje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. Primjenjuje modele interaktivne nastave.. x-a>b. Učenik usvaja pojam cijelog. (Origami japanska tehnika savijanja papira. polovine. -Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( x+a=b. Preko mjernih brojeva: površine. a-x>b.programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa između cijelog i njegovih dijelova. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. a-x=b. duljine. x+a>b. množenja i dijeljenja razlomaka. -Uspoređivanje razlomaka sa jednakim nazivnikom. Crtežima prikazuje zadane brojeve i čita nacrtane dijelove kako bi zapamtio zapis. polovi i dijeli. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Razmjeru rješava kao jednakost dvaju Vizuelno raščlanjivanje i grupiranje. trećine. Usklađuje zadatke i probleme spram mogućnosti učenika. (x+a)b=c. srednjeg i visokog nivoa. i odgovarajućih zadataka određuje razlomke izražene manjim odgovarajućim jedinicama. -Dijeljenje razlomka razlomkom. Geogebra . a-x<b. Rješava različite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. . Odmjerava znanja: dovoljnog. Crta i reže. Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opšte odnose izmedju dijela nečega i kolektiviteta ( cjeline) Prati aktivno rad na satu i pri tome usvaja nova znanja. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. kao i zapis istih. Cijelo i razlomljeno. kao i 81 . Računa postotak.) -Množenje razlomaka. Procjenjivanje. x-a=b. vremena. x-a<b..RAZLOMCI -Pojam razlomka -Uspoređivanje razlomaka jednakih nazivnika. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). (x-a)+b=c. Geometer's Sketchpad. Izrađuje didaktički materijal. preklapa i mjeri. Usvaja algoritme zbrajanja. -sabiranje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika -Proširivanje i skraćivanje razlomaka. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. Induktivno mišljenje. jednakih i različitih razlomaka. Individualno prilazi učenicima kod rješavanja složenijih zadataka.

-Množenje razlomaka.-Uspoređivanje razlomaka -Zbrajanje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. ax-b=c. -Razmjera i njena primjena. razlomaka (primjena na nastavi geografije. -Postotak.) -Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka. između samih dijelova cijelog). izračunavanje udaljenosti na karti). Zadatke osmišljava tako da učenike potiče na razmišljanje. a:x=b. -Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b. x:a=b. -Dijeljenje razlomka razlomkom. ax+b=c. 82 .

relacije i preslikavanja Skup. razlike kao i produkte skupova. Međutim. -Dijagramom uvesti produkt skupova. izlomljena linija. ..Kružnica. -Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa.Učenici sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka.TEMA. -. formalizaciji ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. -S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova.Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. -Navesti učenike da naučene geometrijske likove (pravac. -Odnose između geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju. -Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. do određenog stepena formalizuje. presjek i razliku skupova. polupravac. krug. U ovom programu učenik ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. dužina. 2.. u ovoj se temi.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije.Uvođenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruisanje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. kao i za koordinatni sistem u ravnini. 83 . zaključujući da su te udaljenosti jednake. jedinice za mjerenje uglova. presjeka. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije ) -Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen. : . kao osnovnih pojmova. ugao Već ranije učenik je upoznao oblike kruga i kružnice.) dožive kao skupove točaka. -Navesti učenike da sami prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini.Skupovi. minuta. uglomjer. ( po mogućnosti koristiti namjenske računarske software ( npr. -Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima.Ova su znanja bila na intuitivno konkretnoj razini (kružnica je bila granica kruga). pomoću različitih primjera iz učenikovog svakodnevnog okruženja. sekunda): +. •. koji su učenici ranije poimali više intuitivno.TEMA. -Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke.

-Učenicima pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva. odnosno sa jednakošću a = b q.Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. -Tvrdnje o djeljivosti učenici trebaju naučiti kroz različite «plastične» primjere. -Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti. Međutim. -Uvježbati zadatke sa zagradama.TEMA.…) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem. množenje prirodnih brojeva kojima je zbroj posljednih brojeva 10.5. proširivanje i produbljivanje znanja koja je učenik usvojio ranije. Ovdje prevashodno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu. u toku ponavljanja treba podići nivo učeničkog znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju. osobito distribuciju množenja prema zbrajanju i oduzimanju. u najvećem dijelu. -Uvježbati svojstva računskih operacija.3. pomoću prstiju lijeve i desne ruke. -Uvježbati grupisanje jednakih faktora u zagradu. izračunavanje i oslobađanje zagrada. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti pa i definisati. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve.TEMA. postaviti kao ponavljanje.Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme.Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba. -Ponoviti sve računske operacije sa brojevima.Djeljivost brojeva Kroz niz primjera učenik treba da količnik “a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r . -Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. do 10. 84 . 4.

lijepiti i razgovarati o razlomcima. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu. pa zadane likove lijepiti cijele. vezanim za uvođenje razlomaka. 85 . isijecati polovine.Razlomci -U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. -Uvježbati sve četiri računske operacije. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. prema polovinama. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. odnosno nejednačinu. dobar je također i računarski program Geogebra. zatim razlomak i prividni razlomak. trećine. -S učenicima raditi od papira figurice. -Za korištenje u neposrednom radu na satu.. razlomak prvo množiti prirodnim brojem. -Učenici mogu donijeti i kolaž papir. -Na internetu pronaći web stranice s urađenim materijalima. -Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj. kao razlomka s nazivnikom 100. četvrtinama. itd. -Uvesti pojam postotka. -Kod množenja. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu. TEMA. i pri tome radu naglašavati da se počinje savijati papir od cijelog. -Uvesti decimalne razlomke. a tek onda razlomak s razlomkom..5. makaze i ljepilo. -Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj..

BIOLOGIJA 86 .

fotosintezu i transpiraciju i da povežu građu i funkciju biljnih organa . problemom izučavanja . OBRAZOVNI OČEKIVANJA . diobu ćelije.shvatiti ulogu nauke za razumjevanje svijeta u 87 .BIOLOGIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI . njenim predmetom.značaj fotosinteze i transpiracije .učenici prave herbar i određuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka .razumjeti građu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu.da pomoću praktičnog rada učenici shvate fiziološke procese.shvatiti filogeniju biljnog svijeta.upoznavanje učenika sa pojmom biologije.znati da povežu građu i funkciju biljnog organa u procesu fotosinteze.učenike upoznati sa osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom .sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije -naučiti razliku između biljne i životinjske ćelije -koristiti prethodna iskustva učenika i ostvariti korelaciju sa gradivom drugih nastavnih predmeta . oslobađanje oksigena .vraćanje vode u atmosferu kroz stome u vidu vodene pare .učenici znaju da klasificiraju biljke i da razumiju razvoj od nižih ka višim .posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića .učenici se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije .pojam haploidnog i diploidnog broja hromosoma .shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za građu i funkciju biljnih organa .multidisciplinarni pristup .pružanje osnovnih znanja . odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka .uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija .razumjeti fiziološke procese u biljkama fotosintezu i transpiraciju . vještina i sposobnosti o građi i funkciji biljnog organizma .upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta .

prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu. prema drugima.1.Ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije . kojem žive .podjelu i značaj . . klijavost. CITOLOGIJA 2. BIOLOGIJA NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja. Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom 2.formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta . 3 GRAĐA I FUNKCIJA BILJAKA 3.istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvođača hrane i kiseonika na Zemlji.shvatiti značaj biljaka za prirodu . modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima . Uvod 1. toplota. zrak. 1 SJEMENKA: građa sjemenke dvosupnica-dikotila i jednosupnica – monokotila.razvijati kritičko mišljenje i kreativnost . klijanje sjemenke : uslovi klijanja . organizam. Tkivo: građa i funkcija. PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. Biljna stanica : ćelija . 2. životinje i čovjeka. značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića 2. razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja. Jednoćelijski i višećelijski organizam. posmatranju. 88 .da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog fonda -Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima. organ.poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe. Dioba ćelije. voda.osnovna jedinica građe organizma. 1.razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti .

podjela i značaj. osmoza. STABLAŠICE 4.3. Karakteristike građe. IZDANAK Nadzemni i podzemni izdanak Stablo:građa i funkcija stabla. odjeljak i carstvo. 3. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije.7.Ogled rastenja korijena. rasprostranjenost.. 4. podjela i značaj. klasa. Od bičara do volvoksa.EUKARIOTI 4. MAHOVINE: Građa.: Karakteristike građe virusa.6. rasprostranjenost.Posmatranje algi mikroskopom 4. Difuzija . 4. OPRAŠIVANJE I OPLODNJA. Plod i sjemenka. LIST Spoljašnja i unutrašnja građa.1. 89 .8 SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike.6. Prelaz na kopno. razmnožavanje i razviće. podjela i značaj. razmnožavanje i razviće. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI 4. Pojam biosistematika.Drvenasto . podjela i porijeklo. viroze. Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti.4.2 VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA. razmnožavanje i razviće. Binarna nomenklatura. rod. Izumrle papratnjače. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO. značaj. razmnožavanje. preobražaj . red. BIOSISTEMATIKA BILJAKA 4. 3. Golosjemenjače. Vegetativno razmnožavanje korijenom. GLJIVE I LIŠAJEVI: Građa. Vegetativno razmnožavanje listom.3. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom. Karl Line.5.7. PAPRATNJAČE:Građa.Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. raznovrsnost plodova i sjemenki 4.5. Funkcija lista – fotosinteza i transpiracija. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAĐE 4. vrsta.4 Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi. porodica. razmnožavanje.2. značaj i podjela. 3. medicinski i ekonomski značaj virusa.4.Građa i funkcija cvijeta i cvasti 3. Laboratorijska vježba : Mikroskopiranje unutrašnje građe lista. 4.3 BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. CVIJET – CVAT. ALGE:Građa. 3. i zeljasto stablo. KORIJEN: Građa i funkcija korijena. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina. Razmnožavanje. kapilarnost i korijenov Pritisak . podjela. Građa.

12.10 DVOSUPNICE. značaj u ishrani.PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike.9.11 PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice. 4.13. 4. Laboratorijska vježba: Određivanje dvosupnica prema ključu. predstavnici. 4. Podjela skrivenosjemenjača na dvosupnice i jednosupnice.14 JEDNOSUPNICE . PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice. Voćarstvo.15. 4.4. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani. predstavnici i značaj u ishrani. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 90 . 4. značajne vrste u ishrani.. predstavnici. 4.

GEOGRAFIJA 91 .

Zemlji kao planeti u Sunčevu sistemu. Mjesecu i njegovom kretanju.GEOGRAFIJA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI PROGRAMSKIH SADRŽAJA POSTAVLJANJI CILJEVI Programski zahtjevi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu. prirodnoj sredini. proširenim znanjima prirodnih pojava i procesa i načinima njihovih nastanaka. orijentaciji na OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju: opisivati ranije poznate geografske pojmove koje su naučili tokom razrednog obrazovanja iz predmeta Prirode i društva. 92 . geografskoj sredini. kretanjima nebeskih tijela. zvijezde i Mjesec. objektu i predmetu proučavanja. nebeskim tijelima. metodama orijentacije na horizontu. osnovna znanja o horizontu. Sunce. značaju školske geografije. definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije. prirodnoj i geografskoj sredini. nebu i nebeskim tijelima. Kosmosu ili nebu. kosmičkom beskraju. Prividna kretanja Sunca. opisivati pojave i procese koje doživljava u bližoj i daljoj okolini. Suncu i sunčevom sistemu. Suncu i njegovom sistemu. opisati nebo. Očekivana znanja o: geografiji kao općem obrazovnom predmetu. Zemlji u Sunčevu sistemu. zvijezdama i Galaktici. da geografija daje znanje o prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama. horizontu i podjeli horizonta.

zraku i tlu. razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja. unutrašnjim procesima i pojavama. osnovama orijentacije na horizontu. kruženju vode u prirodi. geografskim koordinatama. građi zemljine kore. jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana. spoljašnjih procesa i oblika. prividnom kretanju Sunca. izgled svoje bliže i dalje okoline. prepoznati osnovne oblike reljefa. zemlji i njenim sferama. izradima plana. zemlji i njenim sferama – geosferama. rotaciji Zemlje i njenim posljedicama:smjeni dana i noći i računanje vremena. predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama. kružnim tokovima u hidrosferi. osnovama izrade geografske karte. 93 . načinu umanjenja veličina iz prirode. orijentaciji na površini Zemlje. razmjeri i razmjernicima. opisati nastanak i trajanje astronomskih godišnjih doba. revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje. prepoznavanju geografskih sadržaja na karti. revoluciji Zemlje i njenim posljedicama. vrstama geografskih karata. razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti. vodi. rasporedu i odnosima kopna i mora na globusu. unutrašnjim procesima i obliku. opisati prividno dnevno kretanje Sunca. zemljinoj kori i njenom sastavu. vrstama i načinu korištenja geografskih karata. jedinstvo i podjelu Svjetskog okeana. elementima i sadržajem geografske karte. prividnom kretanju Sunca. hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje. oblicima reljefa nastali unutrašnjim i vanjskim silama. rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje.horizontu. vodenom omotaču Zemlje. podjeli kopnenih voda i njihovom značaju. o određivnju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje. suštini stvarnih kretanja Zemlje. suštini čitanja geografskih karata. elementima i sadržaju geografskih karta. objasniti pojam protoka (temporalnog) vremena. učionice i makete zavičaja. umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir. litosferi. smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji. suštini prividnih kretanja nebeskih tijela. Podjelu voda na slane i slatke vode. stvarnim kretanjem Zemlje. o geografskoj mreži. osnove o stijenama u zavičaju. suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći.

vodu i tlo. stanovništvu na Zemlji. posljedicama negativnih uticaja na zrak.kopnenim vodama. pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji. uzrocima geoekološke krize. geografsko poimanje prirodne. stanovništvu užeg i šireg zavičaja. najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine. osnovnim ljudskim aktivnostima. kopnenim vodama na Zemlji. uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji. privredi i podjeli privrede. gradskim i seoskim naseljima. globalnim geografskim aspektima životne sredine. osnovne elemente primarne. geografskom rasprostranjenju. geografske i životne sredine. osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju. biljaka i životinja. posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji. naseljenosti i naseljima na Zemlji. tercijarne i sekundarne privrede. privredi i privrednim djelatnostima. akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji. 94 . suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina. općim društvenogeografskim elementima na Zemlji. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu. ekumeni i anekumeni. urbanizaciji i urbanizovanim regijama. živom svijetu na Zemlji ili biosferi. osnovnim fizičkim. osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju. zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji.

NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. Toplotni pojasevi na Zemlji. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Zemlja – oblik i veličina. Relativna visina. Najnovija savremena orijentacija. Položaj Zemlje na ekliptici. Zvijezde i sazvježđa. Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Pomaračenja Sunca i Mjeseca. Sateliti. Paralele ili uporednici. Satne zone.Posljedice rotacije Zemlje. Orjentacija pomoću Sunca. Mjesec. Geografska dužina. Geografska širina. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Zonalno vrijeme. Godišnja doba. predmet. Rotacija Zemlje. Planete. Određivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI 95 . Sunce i Sunčev sistem. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. Smjena dana i noći. Kalendar. zadaci geografije. Orijentacija pomoću Sunca i sata. Nejednako trajanje dana i noći. Određivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. Posljedice revolucije Zemlje. Datumska granica. Ekliptika. Meridijani ili podnevnici. Geografske koordinate. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Zemlja u Sunčevom sistemu.Lokalno vrijeme. Mjesečeva kretanja. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – oblilaženje Zemlje oko Sunca. Nadmorska visina. Gelaktike i galaktička jata.

Geografska karta. 96 . ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. Meteorološko vrijeme. Oblaci i magle. Oblikovanje reljefa morskom vodom. ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. Tektonski procesi i oblici. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Oblikovanje reljefa vjetrom. Osnovni elementi geografske karte. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja građa Zemlje.Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. vode i t zraka. Sfera Zemlje – geosfera. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. Reljef na kopnu i u podmorju. Sastav geografskog omotača. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija. Izgled površine Zemlje. Sastav zemljine kore. Podjela atmosfere. Značaj atmosfere. Padavine.Globus – model Zemlje. Zemljotresi. Oblikovanje reljefa ledom. Sastav atmosfere. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. Zračni pritisak. Pojam klime. Oblikovanje reljefa tekućicama. Vjetar. Plan. Čitanje geografskih karata. Vrste karata. Razmjera i razmjernik. Vulkani i vulkanski reljef. Klimatski faktori. Zagrijavanje kopna.

Kruženje vode u prirodi. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. Privreda i privredne djelatnosti GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. Močvare i bare.OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. Prirodne osobine morske vode. Svjetski okean. Okeani. Led na Zemlji. Ugroženi elementi životne sredine. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa.Uzroci geoekološke krize na Zemlji. Mora. KOPNENE VODE Podzemne vode. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Struje u Svjetskom okeanu. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela. Značaj Svjetskog okeana. Talasi u Svjetskom okeanu. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. Tekućice. Biogeografski faktori na Zemlji. Porast svjetskog stanovništva. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva.Klime polarnih oblasti. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. Značaj kopnenih voda. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. Biogeografske oblasti polarnog pojasa. Urbanizacija. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. Jezera. Morske mijene i morske dobi. Izvori i vrela. 97 . Klime umjerenih pojaseva.

Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva meterija. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu građu. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. grafikonima i primjerima. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. Pored ove nastavne građe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivisati sa crtežima. To se posebno odonsi na raspored stanovništva na Zemlji. U ovim temama. slikama. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj građi. a što je predviđeno državnim dokumentom naslova «Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika geografije za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini». potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. radna sveska i priručnik za nastavnike. uglavnom. koji uslovljavaju te odnose. nove i dosta uopćene. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. koja pobuđuje veliku motivaciju kod učenika. Zemlju u Kosmosu. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. tj garniture udžbenika (sveobuhvatni udžbenik) kojeg čini: knjiga (udžbenik) za učenje. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. posljedice Zemljinih kretanja i sl. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. za učenike ovog uzrasta. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. kosmogene i antropogene uticaje.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa. I druge nastavne teme. Za realizaciju ovog nastavnog plana i programa potrebna je primjena savremenog udžbenika. Pored toga. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. Nastavna građa je koncipirana za interaktivne. a koje tretira ovaj nastavni program su. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose između prirodne i geografske sredine. • • • 98 .

HISTORIJA 99 .

objasne pojmove arheologija i kultura Mogu da se se orijentišu na lenti (crti) vremena. Život ljudi u najstarijeg doba Mlađe kameno doba 2. Mogu da uoče razlike u načinu života ljudi starijeg i mlađeg kamenog doba Analiziraju izvore. iznose vlastito mišljenje zaključuju Motiviše učenike potiče ih da samostalno zaključuju. potiče učenike da samostalno zaključuju Predaje . komuniciraju Posmatraju ilustracije i samostalno zaključuju 100 . Vjerovanje ljudi kamenog doba Komuniciraju . Znaju u šta su vjerovali ljudi kamenog doba. šta je animizam. Računanje vremena Imaju orijentaciju u vremenu. šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. Razlikuju predhistorijsko i historijsko doba. STAVOVI PONAŠANJE Razvijaju interesovanje i pozitivan odnos prema historiji AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. Predhistorija 2. razlikuju periode Analiziraju izvore (ilustracije ) samostalno zaključuju. Uvod u historiju 1. vremenska razdoblja Učenici znaju kako je živio čovjek starijeg kamenog doba. Priprema analizu izvora 1. Učenici znaju kako doznajemo o životu u prošlosti. totemizam Razumiju kako je podijeljena prošlost . Prošlost i sadašnjost. čime se bavio a kako čovjek mlađeg kamenog doba. pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. samostalno zaključuju. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Razumiju kako se razvilo vjerovanje ljudi kamenog doba Učenici slušaju . Rješavaju zadatke (Venov dijagram) Demonstriraju .1.1. na osnovu analize izvora mogu da opišu i prezentiraju.2. demonstriraju Rješavaju zadatke na crti vremena 2.2.HISTORIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI.

Vjerovanje i kultura starih Egipćana Znaju u šta su vjerovali Egipćani. Egipat Učenici znaju gdje i kako je nastala Egipatska država Učenici razumiju zašto je Egipat dar Nila Slušaju. Historijsko Doba 3. 101 .4.Najvažnije vladare i njihova djela . kritički razmišljaju Učenici na karti pokazuju područja koja su naseljena u prahistoriji Učenici slušaju . Prvu poznatu biblioteku Razumiju kako se razvilo vjerovanje Egipćana i mitologija. Sposobnost analize i sinteze kritičkog mišljenja Izrađuju pano o Egiptu. demonstriraju na karti. Učenici različite informacije smještaju u kontekst Analiziraju kartu i izvore. Priprema analizu izvora i potiče učenike da kritički i kreativno razmišljajuu Demonstrira na karti motiviše učenike da uče 2. prezentira. Pokazuju na karti Prikupljaju izvore za izradu panoa Rezimira prethodna znanja učenika o temi.3. iznose vlastiti sud (percepciju) Demonstrira na karti. kako se razvija umjetnost .Pismo. Ljudi metalnog doba Znaju da je čovječanstvo brže napredovalo u dolinama velikih rijeka ( Stari Istok) Razumiju kako je upotreba metala uticala na način života i promjenu odnosa među ljudima. daju odgovore na postavljene zadatke Drže mini predavanje.2. posmatraju i iznose vlastiti stav. mogu da objasne šta je uticalo na razvoj egipatske umjetnosti Uočiti sličnosti i razlike između Egipatske i civilizacija Mezopotamije Usvajanje novih pojmova. 3. Analiziraju kartu. daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti učenika Procjenjuje usvojeno znanje učenika 3. objasniti pojam mnogobošci. opisuju izvore. demonstrira.1. pismo i naučna znanja Koje su države nastale na tlu Mezopotamije . Demonstriraju 3.Sumerske gradove . zagrobni život kako nastaju prvi gradovi. Područje današnje Bosne i Hercegovine u Prahistoriji Znaju pokazati lokalitete na kojima su pronađeni materijalni dokazi iz različitih razdoblja Predhistorije Učenici razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Analiziraju kartu Demonstriraju 3.2. izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju. postavljaju pitanja. pojašnjava. Civilizacija stare Mezopotamije Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na Analiziraju izvore.

daju odgovore na postavljena pitanja Demonstrira. priprema analizu izvora i zadatke za učenike .Stara Gračka 4.4 Posrednici između Istoka i Zapada Učenici izgrađuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva . predaje . priprema predavanje i 102 .2.1. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. 4. Demonstrira na karti. grčka religija i mitologija Učenici znaju šta su polisi. Velika grčka kolonizacija Znaju o čemu govore grčki epovi Ilijada i Odiseja. Mogu da objasne kako je razmjena uticala na stvaranje kretske kulture. zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Učenici historijski razmišljanju -informacije o određenom događaju smještaju u slijed (šta se prvo događalo a šta kasnije Učenici mogu da razlikuju historijski stav od mitologije Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrađuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu .. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Razumiju kako su novi uslovi života uticali na život ljudi. priprema zadatke za učenike. Homerski svijet bogova i ljudi 4. na osnovu analize izvora Demonstrira na karti.* Učenici mogu da objasne Učenici razvijaju Slušaju. posmatraju .3. mogu da objasne kako je nastala mikenska kultura Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Učenici razumiju kako su se razvili polisi. Grčki polis. Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Učenici znaju koja plemena naseljavaju prostore Grčke. Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta učenici predstavljaju temu (usmeno ili pismeno). da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Analiziraju kartu. procjenjuje usvojeno znanje kod učenika 4.Vjerovanje Najvažnije građevine -Književna djela Znaju da je vršena razmjena proizvoda između Istoka i Zapada. Objasniti pojmove Helada i Heleni. Kako je nastalo glasovno pismo Feničana. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali između Istoka i Zapada. osnovu analize. drži predavanje i usmjerava aktivnosti učenika. potiče učenike na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. kretskog pisma. izvore rješavaju pripremljene zadatke 3.

njeno uređenje. Znaju šta je Agora. Grčko. Učenici koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja. lik i djelo Aleksandra Velikog . kakva je bila kultura stanovanja .5.4. značenje pojma Helenizam uzroke i posljedice GrčkoPersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije suosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu.Perzijski ratovi 4. analiziraju. Učenici znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. priprema izvore za analizu. kakvu hranu su jeli. važnije građevine i stilove gradnje . usmjerava aktivnosti učenika. Učenici razumiju. usmjerava aktivnosti učenika. Pripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je je bio položaj robova. Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj savremenog svijeta. značajnije umjetnike i naučnike Grčke. prošlost i budućnost Učenici razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove iznose vlastiti stav Slušaju . zadatke za učenike Potiče interesovanje učenika. Grčka pod makedonskom vlašću Znaju gdje je nastala Atena . mogu da objasne zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. kritički i kreativno razmišljaju Imaju izgrađen stav o značaju Helenističke culture. 103 . sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost.Kako je došlo do Grčkopersijskog rata Učenici znaju kako su se oblačili. Potiče interesovanje učenika. Atena.Olimpijske igre 4. Život i kultura starih Grka 4. Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod učenika. kakav je položaj robova . stjecali znanja . priprema izvore za analizu.6. pojmove demos i aristokratija.

5.1. Učenici izgrađuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti. ko su najstariji stanovnici Italije Da uoče i na karti pokažu položaj Apeninskog poluotoka. Razumiju i objasne društvene borbe u Rimu. 104 . usmjeravaju aktivnosti učenika prave procjenu usvojenog znanja kod učenika.2. Stari Rim. patriciji i plebejci Učenici imaju izgrađen stav o značaju rimske civilizacije . Zemlja i stanovništvo Učenici znaju gdje se nalazi Apeninski poluotok i njegove geografske odlike. 5. Mogu da uoče razlike i sličnosti između najstarijih kultura na Apeninskom poluotoku Mogu da objasne kako je nastao Rim. republika. Procjenjuju usvojeno znanje učenika 5. priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti učenika. konzuli. senat. Demonstriraju na karti. Učenici identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja. Doba kraljeva Rimska republika Učenici znaju kada i kako je osnovan grad Rim (prema legendi i historijskim činjenicama pojmove: kraljevina.

Potiče učenike na samostalan rad . Učenici su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. Kraj Rimske republike Razumiju i mogu da objasne uzroke društvenih sukoba u Rimu. Učenici su svjesni značaja antičke kulture.prepoznaju i na karti pokazuju prostore koje su Rimljani osvojili Učenici imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH . o najvećem ustanku robova. Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu. Mogu da prikažu i dio odgovarajućeg filma. usmjerava aktivnosti učenika. Život i vjerovanje starih Rimljanja Učenici treba da znaju kako je izgledao grad Rim (životni i radni prostor). Kako je podijeljeno carstvo. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi . uče Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu. usmjerava aktivnosti učenika.5. koji su uzroci i sudionici građanskih ratova. Kakav je bio položaj robova u Rimu. Učenici treba da znaju kada je nastalo Rimsko carstvo.3. historijski razmišljaju. Analiziraju historijsku kartu. Vjerovanje Rimljana. Rimska kultura Učenici znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo. Rimsko carstvo Kršćanstvo. prezentiraju odgovore. usmjeravaju aktivnosti učenika . Učenici imaju izgrađen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Učenici analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu. drže mini predavanje . učenici imaju stav o tome zašto su važne reforme. kritičko i 105 .5. društvene razlike. Analiziraju i iznose svoj stav o razlikama između bogatih i siromašnih (kritički razmišljaju). Pojam građanski rat. 5. odgovaraju na postavljena pitanja.6. Učenici znaju po čemu su bili poznati braća Grah. Demonstriraju na karti. drži mini predavanje . pojave kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana . drže mini predavanje. književnost i nauka) pojam Razumiju važnost Rimske kulture .7. Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi. Procjenjuje usvojeno znanje učenika na osnovu određenih kriterija. najznačajnije Rimske careve. 5. uzroke propasti Rimskog carstva. uzroke slabljenja carstva. gladijatori. Priprema analizu izvora . . Učenici istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja . pojmove: koloni . Učenici razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju). pripremaju odgovarajuće izvore informacija. Učenici razumiju i mogu da objasne razvoj Rimskog carstva.4. 5. 5. procjenjuju usvojeno znanje učenika. Prodor Rima na Sredozemno more Učenici treba da znaju kako su Rimljani širili svoju teritoriju. Učenici analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav.

da kreira atmosferu učenja na času . analiziraju izvore. robovlasnici. fokus u radu pomjeraju sa nastave na učenje. Nastavnik treba da motiviše učenike.Suvremeni pristupi u poučavanju historije. Učenici će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej. postavljaju pitanja i daju zadaće. arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. zato je poželjno da nastavnici koriste različite izvore (pisane i vizuelne ). Drže mini predavanje . pa je poželjno uključiti i druge izvore ( muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (učenici se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu . Procjenjuju usvojeno znanje kod učenika. pripremaju analizu izvora. da uključi njihova interesovanja . aktivnosti i zadatke. Kada Rimljani pokoravaju Ilire. Učenici treba da znaju koja su Ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti kreativno razmišljanje. korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja učenika nalaze se u «Priručniku za nastavnike historije» . Antička kultura na prostoru današnje BiH DIDAKTIČKA UPUTSTVA ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja učenici se prvi put susreću sa historijom . kao robovi. postavljen je i na Internet stranici www coe. Učenjem historije. načine postavljanja pitanja.Antička kultura. kompetencije i vještine. a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. Ovaj priručnik može biti koristan suradnik nastavniku. Detaljnije upute za pripremu analize izvora. historijske spomenike iz ovog perioda. ba . učenici treba da grade posebno razumijevanje. Učenici razumiju i mogu da objasne uticaje i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Učenici razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostaci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Slušaju predavanje. demonstriraju na karti. Izradu ovog Priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika «Georg Eckert». faraoni…). Mlađim učenicima može biti teško da apstraktno razmišljaju o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja . potiče ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvija empatiju . 6. pokaže im značaj onoga što uče. 106 . Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika.

TEHNIČKA KULTURA 107 .

PVC. -obradi materijala. simbolima u građevinarstvu. prerade. sa 108 . -uvođenje učenika u građevinsku tehniku. -razvijanje spretnosti i kreativnosti učenika u oblikovanju i -razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu. karton. stilovima i pravcima u arhitekturi. PVC. -upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u -zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati građevinski objekti u građevinarstvu. -arhitekturi. razredu: papir.TEHNIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sati sedmično 35 sati godišnje PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Sticanje znanja: CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje o: -upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo. alatima i priborima za obradu ovih materijala. prema upustvima predmetnog nastavnika. sa osnovnim crtežima .nacrt. tlocrt i bokocrt. zanimanjima u građevinskoj tehnici i razvoju građevinske tehnike. -građevinskom tehničkom crtanju. platno. -materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. sastavljanju modela i maketa. cilju ispunjavanja njihovih funkcija. građevinarstvu. njihovih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i odnosi na jednostavne modele i makete. koža. plastična folija). žica (pri -upoznavanje učenika s historijatom arhitekture i tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. kao i o građevinarstva. ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji građevinskog objekta (crteži formata A4. -sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti kod učenika o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline. ljepenka. -sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. -pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se žica.

-o saobraćajno . svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu. -korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta realizacije tehničkih ideja. -prikupljanje. saobraćajnim patrolama. -obrazlaganje najadekvatnije primjene raznih alata u samostalnaoj izradi originalnih predmeta. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. −različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja. -graditeljskoj baštini. -vizuelizacija i vizuelno grupisanje −procjenjivanje. o historijatu značajnih građevina iz ranijih istorijskih perioda u BiH i na Balkanu. -o ekološkim aspektima kulture stanovanja vezanim za zaštitu životne i radne sredine.ilustracijom simbola). -korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljem učenju. materijalima i alatima u građevinarstvu. putničkom saobraćaju. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: -samostalno uočavanje.tehničkoj kulturi. ukazivanje i na greške drugih. -pokazivanje zainteresovanosti i ljubavi prema tehnici. prilikom -improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviđanje rezultata. javnim putevima. saopštavanje termina i procesa u tehnici. -svjesno prihvatanje i ispravljanje svojih grešaka pri izradi modela i -sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih praktičnim radovima. 109 . tehničkom pismu. selekcija i korištenje informacija -korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih -poređenej zadataka i problema. poznatih i novih -samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća. termina. objektima na putu i saobraćajnim znakovima.

PONAŠANJE -dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje stavova drugih. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. -pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima. VRIJEDNOSTI.−induktivno i analogno zaključivanje. konstruktivnog vrednovanja. -afirmacija rada. -uvažavanje argumentacije u branjenju stavova. posebno timskog rada. -uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom se -poticanje na samostalnost i samoinicijativu. -kritičko mišljenje i zaključivanje odluka. -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. -razvijanje pozitivnih crta ličnosti. −prostorno organizovanje i orijentisanje. -djelovanje i na druge da slijede njegov primjer. -pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. -tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom -slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poređenje ostvarenog. -ispoljavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća. u donošenju različtih 110 . -slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih. -prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i -ocjenjivanje i samocjenjivanje na osnovu objektivnog i sveprisutnosti tehnike u životu. -samopouzdanje. STAVOVI. za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -razvijanje samopouzdanja.

ljepenka. rurizam. Tehnika obrade materijala. PVC. model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom . Historijat arhitekture i građevinarstva. Alati i mašine u građevinarstvu Mjerni alati. armirano-betonske konstrukcije. uređaji i sredstva za gašenje požara 10. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi. radne operacije. niskogradnja. 3.). točkovi) Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5.. čelik. alati za tesarske radove. dizalice.poluge. arhitektura i građevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu. bageri. alati za zemljane radove. karton. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih. mjerilo.. arhitekturi i građevinarstvu.pjena. reciklaža građevinskog otpada. Urbanistički i regulacioni planovi. alati za zidarske radove.. makete. vezivni materijali (kreč. naprimjer: model kućnog namještaja. interesa učenika i mogućnosti škole). izolacioni materijali (staklena vuna. organizacija radnog mjesta. stiropor. materijali za centralno grijanje. čitanje tehničkih crteža). drvo.) 6.). sadržaj objekata u naselju – grad. instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. građevinske mašine (mješalice. Uvod u nastavni predmet Uupoznavanje učenika s nastavnim programom. higijensko-tehnička zaštita 2. Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. plastična folija). Urbanizam. rurizmu. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja). tehnika građenja (praktičan rad . platno. kamioni. gips.) 5. opći zahtjevi u gradnji naselja 4. alati i mašine za obradu navedenih materijala. materijali za vodovodne instalacije. priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. Građevinska tehnika . temeljni radovi. modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo.. obrada. građevinsko tehničko crtanje (kotiranje. pur.). lične mjere zaštite na radu 8. krovni i ostali radovi. . žica. koža. Porijeklo.izrada makete stambene zgrade) 7. prerada. zidarski radovi.STRUKTURA SADRŽAJA 1. opće mjere zaštite na radu. uređaji za sprečavanje zagađivanja okoline. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). hidrogradnja. objekti na putu i saobraćajni znakovi.. novi građevinski materijali (gotovi malteri.Projektovanje građevinskih objekata i naselja Visokogradnja. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice..). Ljepila. Građevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen.. beton. staklo. cement. putnički saobraćaj. saobraćajne patrole 9. osobine.Modelarstvo 111 .

vezenje i pletenje. . historijske i graditeljske baštine.Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. Krajina. Historijski pregledi i ilustracije građevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine). priborima. sakralne i druge vrijednosti u BiH. .. 112 .Izrada učila i pomagala .Stari zanati: kujundžije.). Posavina.. obućari. mašine i materijale.Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu.Maketarstvo . alate. građevinski materijali. lončarstvo.Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE . mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina.. .Fotografija . . povrtlarstvo .Agrotehnika: voćarstvo.Graditeljstvo: nosive konstrukcije. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). Objekti od kulturne. Izrada makete objekta od kulturne.Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. projektovanje naselja . kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite.Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima.

dnevnike rada. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. projektuje i praktično izrađuje predmete. smotre.Svakoj grupi pripada planirani fond časova.. kao i ovladavanje -inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije.) . tj.. -sudjelovanje u izlaganju predmetnog -pripremanje nastavne nastavnika i praćenje tehnike i tehnologije. PVC. -shvatanje značaja tehničkog odgoja VRIJEDNOSTI.U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike.Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. STAVOVI. 113 .Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala. higijenskotehnička zaštita -usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu. . crteže i ostale izvore znanja. vježbi i praktičnih radova. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. modeli -upoznavanje učenika s radom u kabinetu za tehnički odgoj. -razvijanje i poticanje svijesti o potrebi -aktivno praćenje -izlaganje nastavnog izlaganja predmetnog gradiva primjenom nastavnika različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva. . po pravilu. takmičenja). dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrijednovanje putem zadataka objektivnog tipa. PVC-u. likovna kultura. PONAŠANJE -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA -pravilno korištenje materijala: drvo. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). dodatne nastave. makete. čuva u školi. multimedijalnih i didaktičkog drugih sadržaja koji -izrada prezentuju nastavno materijala. Učenici vode dnevnik rada koji se. slobodnih tehničkih aktivnosti. biologija. SADRŽAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI Uvod u nastavni predmet Tehnika obrade materijala. žica. . kultura življenja. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu.Pored svakodnevnog vrijednovanja tehničkih znanja. organizacija radnog mjesta. da planira. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe.

-upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima. maštovitosti i vlastite kreativnosti. operacija i rukovanje alatom. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici i -praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. estetike. sadržajem objekata u naselju - -shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati građevinski objekti. Urbanizam. -primjena znanja: čitanje i analiza gotovih donošenje sudova na tehničkih crteža. kao i aktivno učestvovanje u istom. -izrada jednostavnih modela. arhitektura i građevinarstvo -usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu. te praćenje i stimulacija svojim učešćem. -usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i građevinarstva. -afirmacija rada samopouzdanja. razvoja gradivo na času. općih zahtjeva pri gradnji naselja. rurizmu. i demonstriranje. izrada osnovu provjerenih tehničkih crteža.-analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela. -pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala. -postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. arhitekturi i građevinarstvu. koji 114 . -upućivanje i pokazivanje simulacije -usvajanje osnovnih na kompjuteru. -kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. rurizam. osmišljavanje. znanja o potrebama i stanovanja i obavljanja -objašnjavanje drugih životnih potreba. -biranje zadataka i problema usklađenih sa mogućnostima. -pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. -korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. sadržaja objekata u naselju. činjenica i izgrađenih primjena radnih kriterija. prezentira zahtjevima stanovanja i prethodno pripremljen zahtjevima koje treba obrazovni pano. prema uputstvima predmetnog nastavnika -razvoj samosvijesti i aktivna primjena kroz kreativne načine usvojenih znanja iz tehničkog izražavanja: obrade materijala. -poticanje na samostalnost i -aktivno učešće u radu samoinicijativu. -pripremanje. -primjena modela interaktivne nastave.

panoa. armiranobetonske konstrukcije..). -iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. primjenom -iniciranje. uz adekvatnu pripremu.pjena. izolacioni materijalima (staklena vuna. čelik. općim zahtjevima u gradnji naselja. izolacionih materijala. materijalima za centralno grijanje.) 115 . -poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. -preciziranje znanja: dovoljnog... Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč. materijala za vodovodne instalacije.). ilustracija-crteža. srednjeg i visokog nivoa. zajedno građevinski kreira bilo koje učenicima. -procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. cement.gradu. -shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada. pored udžbenika. organizacija do sada usvojenih i ločno učestvovanje u znanja iz ove oblasti interpretaciji i vezanih za različite improvizaciji u materijale.). koja treba učenik usvojiti. odvajanjem bitnog od nebitnog. materijala za centralno grijanje. kao praćenjem zanimljivih -motivisanje i članaka i informacija iz upućivanje učenika na druge izvore znanja medija. -interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. Građevinski materijali -upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen.. stiropor. građevinskim materijalima (gotovi malteri. vezivnih materijala. novi -razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih konstrukcionih materijala. instalacionih materijala. drvo. novih građevinskih materijala. -ostvarivanje -učestvovanje u produktivne stvaralačke kreiranju obrazovnog atmosfere u odjeljenju. staklo. pur. -podrška drugima. ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. materijalima za vodovodne instalacije. sa -razvijanje opšte kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i ostavštinama u BiH i u svijetu. školi i okolini. beton.. izradom interakciji. gips. -pomaganje komunikacije i podsticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije. električnih instalacija..). ispuniti objekat namjene.

Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu -upoznavanje sa pripremnim radovima. -usvajanje osnovnih -osmišljavanje i znanja o alata u realizacija simulacione građevinarstvu. kao i nastavnika koje se opštih i ličnih mjera odnose na različite faze -podsticanje kreativnosti. vannastavne aktivnosti. alata za tesarske radove. -usvajanje znanja o građevinskim mašinama. zidarskim radovima. znanja vezanih učenika. kao i igre za djecu. redovnu nastavu i radu. o potrebi crtanja. kao i građevinskih mašina (mješalice. čitanje fleksibilnost u prihvatanju promjena. radi postizanja -primjena usvojenih -uočavanje važnosti kolektivnog uspjeha. -izrada praktičnog rada visokogradnja. za kulturu stanovanja. temeljnim radovima. znanja iz građevinskog -procjenjivanje visokogradnje. -primjena ekonomično. -saradnja sa roditeljima mjerilo. hidrogradnje u svijesti razvoja estetike. alata za zidarske radove. interesovanja i napretka -razvijanje i poticanje tehničkog niskogradnje. građevinskog tehničkog crtanja (kotiranje.Alati i mašine u građevinarstvu -usvajanje znanja i razumjevanje rada mjernih alata.) Građevinska tehnika Projektovanje građevinskih objekata i naselja -usvajanje osnovnih znanja o različitim oblastima građevinske tehnike. -shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u građevinarstvu. -vođenje evidencije (makete savremenog niskogradnja. -upoznavanje sa građevinskim tehničkim crtanjem i njegovim pravilima. rada učenika i vođenje kreativnosti. -svjesno -poređenje rezultata obavljanje -uredno pisanje svih prilikom praćenja i zadatke i obaveze procjene individualnih (kao pojedinac ili dio informacija koje daje nastavnik. stambene zgrade) -shvatanje značaja -aktivno učestvovanje u različitih vrsta radova u svim prezentacijama građevinarstvu. postignuća.. kamioni. svojih zapažanja o naselja i makete hidrogradnja. građevinskih mašina. -izrada maketa i njihovo uključivanje građevinskih objekata: u rad. -samopouzdanje. napredovanju učenika. bageri. -adaptivnost i estetsko uređenje. dizalice. tehničkih crteža). grupe). jasan -pomoć učenicima u osjećaj vlastitih moći i -stalno učešće kroz samostalnom i grupnom limita. za zahtjeve svakodnevnom životu. 116 . ekološko i urednih zabilješki. alata za zemljane radove. -redovno ocjenjivanje maštovitosti i vlastite građevinskog objekta.

pravila i propisi. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ -proširivanje znanja i -samostalno sticanje novih znanja iz proučavanje navedene oblasti: modelarstvo. -aktivnost na izradi -koordinacija rada i ilustracija-crteža.krovnim i ostalim radovima. uređaja za spriječavanje zagađivanja okoline. korištenje dodatnih izvora znanja. -pomaganje nastavniku. prateći objekti koji se direktno oslanjaju na objekte niskogradnje i visokogradnje). kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu zaštite na radu građevinskih radova. mjerama zaštite životne i radne sredine. -usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnotehničkoj kulturi (bezbjednost. reciklaže građevinskog otpada. oblasti. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. usmjeravanje aktivnosti praćenje zanimljivih učenika. reciklaži građevinskog otpada. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. putničkom saobraćaju. uređajima za sprečavanje zagađivanja okoline. saobraćajnih znakova itd. uređajima i sredstvima za gašenje požara -prepoznavanje važnosti upravljanja otpadom. uređaja i sredstava za gašenje požara. -uredno pisanje svih informacije koje daje nastavnik. prikupljanje -jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za 117 . saobraćajnim patrolama -prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova. Saobraćajno-tehnička kultura -usvajanje znanja o javnim putevima. -shvatanje uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline -usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom. -usvajanje znanja o ekološkim aspektima života. -adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena.

graditeljska baština u BiH informacije i podatke. fotografija. prezentacija grupnom i frontalnom prethodno radu. zajedno sa učenicima. pripremljenog -korišćenje udžbenika i obrazovnog panoa. 118 . sticanje vještina. -motivisanje za -dosljedno izvršavanje pojedinačni i grupni rad svih zahtjeva učenika. -uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. izrada učila i pomagala.škole na osnovu potreba lokalne zajednice. graditeljstvo. kreiranje -korišćenje različitih obrazovnog panoa. -afirmacija rada samopouzdanja. metoda i strategije u praćenju postignuća i -dopunjavanje panoa sposobnosti učenika. interesa učenika i mogućnosti škole). nastavnika u -objašnjavanje i individualnom. maketarstvo. posmatranje i zaključivanje bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. -poticanje samostalnost samoinicijativu. novim zapisima. na i i članaka i informacija sa medija. agrotehnika. koji kreira literature. stari zanati.

INFORMATIKA 119 .

OSNOVNA ZNANJA 120 . postupke uključivanja i isključivanja računara. .sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa. . Osnovna znanja. .sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. umijeća. PODRUČJA UČENJA CILJEVI .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu.da učenici upoznaju osnovne karakteristike ISHODI UČENJA . . navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike. .osnovna znanja o jednom programskom jeziku.da učenici upoznaju strukturu računara. . Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: .osnovna znanja o strukturi računara.INFORMATIKA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi.stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i . primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. .

da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema.da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija.da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja. . . .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. .da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima.da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje. rad sa proračunskim tablicama i grafikom).sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta. .UMIJEĆA I VJEŠTINE SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA NAVIKE. putem Interneta.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija.da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara. . .navika korištenja informatičke literature. . .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje.da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja. . STAVOVI programskih jezika.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione . . . .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . . .navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. . 121 . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a). .da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.

.izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: .da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). likovne kulture (računarski dizajn. . Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. 122 . .tehnologije. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. Naime. .određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu). Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta.izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti.

STAVOVI. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Spoznaje o ulozi i razumijevanje značaja računarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog djelovanja i društva u cjelosti. Razvoj računara kroz historiju. Organizovanje i vođenje rasprave o razvoju ICT-a. Demonstracija raspoložive računarske opreme. 123 . VRIJEDNOSTI. Zaključivanje rasprave. SPOSOBNOSTI Sposobnost zaključivanja na osnovu dobijenih informacija. PONAŠANJE Pravilan stav prema računarskoj tehnologiji i njeno korištenje u svim mogućim situacijama. SADRŽAJ Uvod Potreba za računarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i društva u cjelini. Upute za dalji rad.Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. AKTIVNOST UČENIKA Aktivno slušanje i uključivanje u raspravu o razvoju računarske tehnike i tehnologije. AKTIVNOST NASTAVNIKA Prezentacija nastavnih sadržaja. Vođenje pribilješki. Učešće u demonstraciji računarske opreme.

Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. Čitanje binarnih brojeva. Izlaže nastavno gradivo. 124 . uzastopno množenje sa dva. Izvršava instrukcije nastavnika. Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. moguća stanja i brojne vrijednosti. Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. Brojevi zapisani nizom do četiri bita. Aktivno učešće u nastavnom procesu. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva. Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada. nizovi bita i moguća stanja. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). Određivanje vrijednosti bita. bit. Motivisanje učenika da prate izlaganje. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. Bajt kao niz bita.1. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara. Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre. Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. Bajt. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju. Zapisivanje binarnog broja. Razumijevanje pojmova: podatak. Zapisivanje i čitanje binarne cifre. vrijednost bita. Poimanje predstavljanja podataka u računaru. Zapisivanje bita i nizova bita. Težinska vrijednost bita. nizovi bita i moguća stanja. Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. Ocjenjivanje. binarni zapis broja. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. Prati uputstva nastavnika. Uključivanje učenika u nastavni proces. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. Bit. binarna cifra. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. Prati predavanje. Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike.

Održava računar i vodi brigu da uslovi u kojima uređaji rade budu u skladu Aktivno prati izlaganje nastavnika. Zna dijelove računara. Stvara povoljnu mikro klimu u kabinetu informatike. Upoznat je i zna različite pojavne oblike ličnih računara. Obezbjeđuje kvalitetne prostorne uslove za rad računara te za smještaj dodatne opreme. Dijelovi računara. Transparentno vrši ocjenjivanje. Postupke rada prethodno provjerava i ukazuje drugim na pravilan rad ukoliko je to potrebno. Održavanje računara. binarni zapis. restartovanje računara. Provjerava postignuća učenika. Demonstrira opremu i postupke rada. pomoćne memorije. ulazno izlazne jedinice. Rješava zadatke koje postavlja nastavnik. Sposoban je prepoznati vrste i oblike računara. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi. hlađenje računara.Kodiranje. Usvojio je potrebna znanja o svim dijelovima računara: procesor. Ukjlučuje se u demonstriranje računara. sposobnosti i ponašanje. njihova znanja. Stekao je naviku da računar koristi kao neophodno sredstvo za uspješno učenje. Kontroliše rad učenika. radna memorija. Vrši jednostavnija Ima potrebnu pažnju i oprez pri radu sa računarom i drugom računarskom opremom. kodiranje. računarske opreme. Koristi računar za izvršavanje školskih zadataka i zadataka koje obavlja kod kuće. Zna važnost ličnih računara kao pomagala u učenju. Zajedno sa učenicima pravi raspored radnih 125 . Naučio je ulogu obje vrste opreme računara (programske i mašinske). Kućište računara. Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. pomoćne memorije. procesor. Zna prikazati znakove nizom bitova. kao i Sa sigurnošću prepoznaje i pokazuje dijelove računara. bajt. Zna binarno kodirati decimalni zapis. Uspješno pušta u pogon računar i dodatnu opremu. Po potrebi restartuje rad računara. isključivanje. Prati napredovanje učenika u učenju i izvođenju vježbi u toku nastave. Uredno vodi pribilješke. Binarno kodirani decimalni zapis. Sposoban da objesni pojmove: bit. Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. adresne i podatkovne veze. Zna razlikovati računare. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. Uspješno u diskusijama tumači značaj računara. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo. Prikazivanje znakova nizom bitova. uključivanje. 2. radna memorija. Razumije i shvata pojam kodiranje. Arhitektura računara Hardware (mašinska oprema računara). a dokumentaciju redovno ažurira i stavlja na uvid nastavniku. Izvršava uputstva i instrukcije. Priprema tekstualna uputstva za postupanje i rad učenika. Uočava razliku između programske i mašinske opreme računara i zna pojasniti njihovu nerazdruživost. Vježbe uredno bilježi u svesku. Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika. Složenije operacije rada sa računarom povjerava srtučnim licima. Svoja iskustva u radu sa računarom prenosi na druge. ulaznoizlazne jedinice. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja. Sposoban je koristiti dodatnu opremu računara. Uključuje se u Priprema i izlaže nastavno gradivo. decimalni zapis.

Naučio je i uspješno radi s grafičkim sučeljem kao i njegov izgled. Poštuje redoslijed postupaka pri puštanju sistema u rad i pri njegovom isključivanju. Izrađuje zidne slike i panoe. Trudi se da doprinese kvalitetnoj radnoj disciplini na času. Podstiče učenike u radu i zajedno sa njima osmišljava izgled kabineta. . Održavanje sistema. Kontroliše aplikativni softver prije upotrebe.programski jezici. Koristi najpogodnije metode i oblike rada. dijelovi radne površine. Organizacija rada računara. te ih uz dozvolu nastavnika prezentuje na času. 126 . . čišćenja i održavanje. startni meni.operativni sistemi. sa zahtjevima. računarskoj opremi. Zna upravljati korisničkim fajlovima i folderima kao i osnovne operacije s njima. Pokreće operativni sistem. Naučio je jedinice za mjerenje brzine rada računara i kapacitet memorije. Koristi grafičko sučelje i prilagođava ga prema potrebama. operativnim sistemima. Stekao je naviku da koristi mjere zaštite. Aktivno se uključuje u nastavni proces. Vrste programske opreme. zadaci OS. Software i njegove vrste: . Izvršava instrukcije nastavnika. mjesta i uređuje ih prema standardnim zahtjevima i HTZ pri radu sa računarima. Pravilno drugima tumači rad računara. Pomaže drugim učenicima. Shvatio je ulogu CPJ. Prati i procjenjuje individualna postignuća učenika. grafički interfejs. prozor. Pomaže nastavniku pri demonstraciji rada računara. pokazivač miša.aplikativni software. Sposoban je objasniti rad računara. podizanje (pokretanje) sistema. Analizira i upoređuje ih sa uspjehom u prethodnom razredu. datotekama. aktivnosti pri uređenju kabineta. Prikuplja interesantne članke o računarima. aplikativnom softveru i dr. Upoznao je elemente interfejsa OS. uvodni ekran. Razumije i način rada računara. Upravlja dokumentima. direktorijima.pojednine vanjske i unutrašnje dijelove mašinske opreme. Zna uspješno pokrenuti OS i aplikativni softwer. Primjenjuje u jednostavnim oblicima aplikativni softver. radna površina. Upoređuje aktivnosti i rezultate rada i učenja učenika u odjeljenju i sa uspjehom u drugim odjeljenjima. Vrši jednostavnije postupke održavanja i kontrole operativnog sistema. aplikativnih programa i održavanje mehaničkih dijelova računara i njegovih ulazno izlaznih (priključnih) jedinica. vrste operativnih sistema. Prezentuje gradivo na savremen način. Planira i osmišljava rad u kabinetu informatike. matične ploče i RAM-memorije. Usvojio je osnovne principe održavanja operativnog sistema. nabavljanje i pravo korištenja programske opreme (licencni softver).

Ispis dokumenata. 127 . premještanje). Zajedničke aktivnosti na obradi teksta. mijenjati. seminarske radove itd. Stalno je u toku šta učenici rade i usmjerava njihove aktivnosti. Radi na računaru nadahnuto i sa zadovoljstvom. U kabinetu održava red i ima pravilan odnos prema sredstvima i opremi. Povezati naučeno o obradi teksta s učenjem sadržaja iz Bosanskog. Komunicira sa drugim učenicima i doprinosi lijepom ambijentu. slike. poništavanje izmjena. prilagođavanju. stablo mapa. Znati kako se pokreće i zatvara tekst procesor. Oblikovanje odlomaka. tabele. Formira prema potrebi nove datoteke. Izmjene i brisanje teksta u dokumentu. brisati i premještati dijelove teksta. brojevi stranica. Naučio je raditi sa datotekama i direktorijima (kopiranje. Ima znanje o načinu organizacije podataka. sekcije. sistemu pomoći. Primjena tekst procesora i primjer rada sa jednostavnim tekst procesorom. Oblikuje izgled stranice. provjera pravopisa. i sa pogonskim programima. kolone. Izvodi potrebne postupke za savladavanje gradiva. Priprema grafikone i druga sredstva za demonstranje organizacije podataka. Uređivanje teksta i osnovne strukture: liste.Organizacija podataka na računaru. Zna instalirati programsku opremu i ukloniti jednostavne programe s računara. Znati napisati i oblikovati razna pisma. Za složenije radnje traži savjet i prepušta ih nastavniku. Daje neophodne upute. hrvatskog i srpskog jezika. podešavanje. označavanje teksta. Izgradio je pravilan pristup i racionalno koristi mogućnosti organizacije podataka na računaru. Izlaže nastavno gradivo. Aktivno je uključen u rad učenika i njihovo obavljanje vježbi. premještanje i kopiranje teksta. zahtjeve. Koristi program za pisanje teksta pomoću računara. poravnanje. Na odgovarajuće lokacije smješta nove dokumente i datoteke. podatkovne i izvršne datoteke. mijenjati riječi u tekstu. Određivanje jezika. odrediti boju. Izbor vrste i veličinu pisma. nabrajanje. referate. podatkovne i izvršne datoteke. tabulatori. zaglavlja. tražiti. Čuvanje i održavanje računarske opreme. Korištenje znanja o obradi teksta u učenju Rad u timu. slika i izradi zidnih tabela. Stablo mapa koristi za organizovanje i čuvanje dokumenata. Primjena računara Tekst procesori (editori). Sposobnosti: otvoriti i spasiti novi dokument. molbe. grafikona i šema. Nastavno gradivo izlaže na popularan način tako da učenici sa motivacijom i zadovoljstvom prate nastavu. Ispis dokumenta. crteža. crtežima i slikama. Prati i vrednuje rad i kompletnu aktivnost učenika. zapis i pristup datotekama. samoispravljanje. Poštuje uputstva. Afirmativno govori o mogućnostima i značaju Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. Uključuje se u rad informatičke i računarske sekcije. Radi sa tabelama. struktura dokumenata: paragrafi. Prati individualno napredovanje učenika. Vrste datoteka: sistemske. te sa sadržajima Engleskog jezika i drugih nastavnih predmeta. preimenovanje. 3. Praćenje izlaganja nastavnika. Pravilno koristi sistemske. dodatno isticanje teksta. Uspješno koristi postojeće datoteke. Znati otvoriti i spasiti dokument. Demonstrira postupke organizacije podataka na računaru.

Oblikovanje stranice dokumenta. boje i bojenje. Unaprijed se priprema za nastavu. Isijecanje. Zna da koristi pri crtanju u slobodnom vremenu. Radi sa slikama. Ispoljava zadovoljstvo postignutim rezultatom. geometrijski likovi. pisanje u kolonama. biologija i dr. tehničke kulture. Zna koristiti alat za crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Program za crtanje i njegove mogućnosti učenicima jednostavno predstavlja da ga učenici brzo savladaju i steknu dobar predslov za rad s drugim programima iste namjene. zaglavlje. kultura življenja. Crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Aktivno prati nastavu. Ispoljava pravilan odnos prema učenju crtanja pomoću programa. Razumije kako se mogu određivati vrste i debljine linija. Uspješno crta geometrijske likove. Prenosi znanje na druge učenike. promjena izgleda stranice. 128 . Stavlja se na raspolaganje nastavniku da se nastavni proces uspješnije realizuje. Primjena programa za crtanje i primjer rada uz objašnjenje osnovnih pojmova: linije i debljine linija. kopiranje i zakretanje dijelova slike. četkica. podesiti alatne trake i postaviti potrebne alate. Zna odrediti format dokumenta. Umetanje teksta. kako se mogu koristiti boje i drugi raspoloživi elementi i alati. Korištenjem programa za crtanje kod učenika razvijati maštu i kreativnost. Pomaže učenicima da uspješno podešavaju alatne trake i da koriste sve mogućnosti tekst procesora. Sposoban je da znanje primjenjuje pri učenju i savladavanju programskih sadržaja iz drugih predmeta: tehnički odgoj. Koristi boje za ispunu. podnožje. Koristi stečena znanja u nastavi drugih predmeta. Zna umetati tekst u crtež. Zna isijecati i kopirati dijelove slike. Pokazuje spremnost za saradnju i zajednički rad. prikaz i primjena najčešće korištenih traka sa alatima. Formatiranje dokumenata. Stečeno znanje primjenjuje u nastavi matematike. Kombinuje: više osnovnih u složenije likove. Zna koristiti jednostavan program za crtanje. Izrađuje jednostavne crteže. Samostalno kreira potrebne forme geometrijskih likova. Omogućuje učenicima da steknu samopouzdanje pri izvršavanju postavljenih zadataka. računara. Na vrijeme izvršava zadatke i pomaže drugim učenicima koji zaostaju. likovne kulture i kulture življenja. Programi za crtanje. brisač. Koristi mogućnosti programa za crtanje.

Zna koristiti mogućnosti promjene veličine crteža te mijenjati kontrast i osvijetljenost. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). Ima naviku da BMP grafiku koristi kao moćan vizuelni efekat u komunikaciji sa računarom. sposobnosti i ponašanje. Prenosi iskustva na druge učenike. podržava ih i stimuliše. Rado pokazuje drugim učenicima kako da savladaju upotrebu BMP grafike. Razvio je logičko razmišljanje o načinima kombinovanja teksta sa crtežima. Zna šta su strukture: slijedna. 129 . Učenike podstiče u radu. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. Prenosi stečeno znanje na druge učenike. Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Bitmapirana grafika. Promjena veličine crteža. dubina boja. Provjerava postignuća učenika. ciklička i grananje. Zna raditi sa međuspremnikom i u potpunosti vlada sa sadržajima smještenim u međuspremnik. pohvaljuje uspješne i one koji pomažu drugim učenicima. Znanja koristi i u druge svrhe u slobodnom vremenu. Vrijednuje postignuća učenika. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. Usvojio pojmove: programiranje. Vrši ponavljanje i sistematizaciju gradiva obrađene nastavne teme. Zna izraditi složeniji crtež pomoću programa. Aktivan je u toku nastavnog procesa. Uključuje učenike u nastavne aktivnosti. Ocjenjuje i vrijednuje ukupna postignuća učenika. algoritam. Programiranje Pojam algoritma. Sposoban je izrađivati crteže i spremiti kao bitmapnu grafiku. Povećavanje i smanjivanje pogleda na sliku. U toku rada na tekstu i crtanja koristi mogućnosti međuspremnika. Sadržaji međuspremnika. Nastavnu građu iznosi na popularan način. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. Mapa piksela. Ima znanje o prenošenju grafike (slika) iz memorije na zaslon. njihova znanja. Zna koristit jedan aplikativni program za crtanje. Uključuje se u rasprave i zajedničke aktivnosti u savladavanju gradiva. Prati individualno napredovanje svakog pojedinog učenika. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja teksta sa crtežima. Sposoban je mijenjati izgled zaslona koristeći BMP datoteke. 4. Piksel. cikličke i strukture grananja. Primjeri korištenja na tekst procesorima i programima za crtanje. Zna gdje može upotrijebiti program za crtanje. Izgradio je naviku da znanje o obradi teksta i crtanju pomoću programa koristi u svakodnevnom učenju. algoritamske strukture. Uspješno poima piksel kao element slike odnosno kao jednu tačku na slici. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. kontrast i osvijetljenost.Korištenje međuspremnika u radu s programima. Zna šta je mapa bitova.

unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. struktura elektroničkog maila). načini povezivanja. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Demonstrira primjere gotovih algoritama. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. 5. a onda prelazi na složenije zadatke. www. načini pretrage. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Priprema nastavni proces. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. Prati napredovanje učenika. Rješava postavljene zadatke. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. njihovoj veličini i namjeni. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. web pretraživači. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. Potpuno je razumio šta je Internet.Prikaz algoritma. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. te o načinima povezivanja. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. korake. 130 . Internet kao globalna mreža računara. vrste. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Zapisivanje stranica. namjena. Demonstrira korištenje preglednika. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). Web preglednici. Izlaže nastavno gradivo. Uredno vodi zabilješke na času. Mreže računara Računarske mreže. Osnovni servisi. te zna jezički prikaz. Uključuje se u rad Internet sekcije. Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika. Vlada sa podacima o vrstama mreža. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. veličina. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma.

Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. zvuk i video). Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. autoformatiranja te načine rada sa linijama. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. redova i kolona. 6. zvučnim i video dokumentima. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. red i kolona. zvuk i video. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. Daje jednostavne zadatke. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. Ponavljanje i vježbanje. Praćenje i evidencija postignuća učenika. 131 . Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. Zna objediniti multimedijalne zapise. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Linije. Ispoljava postignuto znanje. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. redovi. Regija. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. debljine i vrste linija boje. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Uključuje se u rad školske videosekcije. Formatiranje i autoformatiranje. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. Utvrđivanje stečenih znanja. Pomaže drugim učenicima. broj kolona. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama. Kreira samostalno izgled tablice. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. Zna šta su datoteke weba. Kreiranje video zapisa.Vrste datoteka koje se susreću na webu. Organizuje rad školske videosekcije. Određuje broj ćelija. Ćelija. Programi za njihovu reprodukciju. broj redova. Slijedi uputstva nastavnika. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. zvučnim i video dokumentima. zvučnih i video zapisa. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Slika. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. kolone i šta je regija. njihove boje te o bojenju ćelija. slikovnih. Rad sa slikovnim. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. Demonstrira način formatiranja. bojenje ćelija. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima.

Prikazuje prezentaciju i objašnjava. Upozorava. Usmjerava. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. kućište. Prati uputstva nastavnika.). Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. Slijedi uputstva nastavnika. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. pokazuje. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. pogotovo mladih koji su u razvoju. Zna kreirati prezentaciju. Sigurnost pri radu sa računarima Računarska ergonomija.). Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. Kreiranje prezentacije i rad sa jednostavnim programom za izradu prezentacije. Primjenjuje predviđene procedure. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. pohraniti i otvoriti postojeću prezentaciju Uspješno kreira prezentaciju. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštoitom računara i njihovim pravilnim Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. 7. Ističe značaj pravilnog korištenja i posljedice nepravilne upotrebe opreme. Navikao je da u računaru. zvučnici i dr. Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. štampač. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa 132 . Kontroliše rad učenika. skaner. miš. Naučio je kako se sabira. Zna namjenu softverskih Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. monitor.Sortiranje u tablicama. Pravi sigurnosne kopije Ističe i tumači značaj zaštite računara. Ističe značaj prezentacije. uputstva i drugi štampani i grafički materijal. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstraciji pravilnih postupaka. backupsigurnosna kopija i sl. Motiviše učenike. Sabiranje u tablicama. Demonstrira sortiranje i sabiranje. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. sačuvati. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju. Samostalno kreira realne zadatke. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. prikazivanja i zatvaranja. ali i na drugim mjestima. pohranjivanja. Prezentacije i primjeri primjene. Obavlja sortiranje. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. Čita i tumači proizvođačke deklaracije. Transparentno ocjenjuje. Zaštita i održavanje računarske opreme (disc defragmenter. na disku defragmentira – presloži podatke. Poima pojmove sortiranja u tablicama.

programa i alata za zaštitu. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. (softvera). Sistematizuje pređeno gradivo. Zna vrste programa za zaštitu od virusa. dokumenata i datoteka. Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. Scan disc. Iznosi negativne. Primjenjuje standardne forme provjere znanja. Virusi i zaštita od virusa. Transparentno vrijednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. 133 . Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. održavanjem. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. Uspješno koristi antivirusni program. ali i pozitivne primjere. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa.

LIKOVNA KULTURA 134 .

bajka.Razvijanje kritičkog mišljenja. . TAČKA I LINIJA Registrovati u svom okruženju.meke – tvrde . prozračne-zasićene. životinje. biljke. karaktera i smjera linije u izražaju crteža i predstavljanju motiva. građenje stavova i odnosa prema 135 .OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI TEMATSKE OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE Obrazovni ciljevi Odgojni i socijalizirajući ciljevi 1.Otkrivanje estetske vrijednosti konturne linije.Ovladati mogućnostima korištenja različitih vrijednosti linija: meke-tvrde. povezivanje sadržaja drugih predmeta: maternji jezik /pripovijetka.Situacije i neposredno okruženje učenika: ljudi pri određenim aktivnostima. svijetle-tamne.Ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija na umjetničkim i svojim radovima pre-poznati i bit sposoban upotrijebiti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija .Korelacija sa drugim predmetima.prozračne – zasićene . objekti.svijetle – tamne . u cilju prepoznavanja i definisanja Razvijanje stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. sposobnost vrijednovanja sadržaja i ideja . . prostori .LIKOVNA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . pojave u prirodi. spoznati i biti sposoban primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije: .

. svijetla. smjera i gustine rasporeda.mljopisa. jačanje i bogaćenje .kroki Analitički spoznati. orijentacija u vremenu i prostornim odnosima .. položaja u prostoru i karaktera oblika: .Razvijanje sposobnosti linije. istrajnosti..linija koja definiše oblik . . tuš i pero.Razvijanje humanih odnosa među polovima. smjera. značajni datumi. zaključivanja. meka. -Linija u funkciji predstavljanja složenih struktura . muzičke.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti konstruktivnih linija različitih dužina. . dosljednosti i angažovanosti. drveni ugljen pokreta. flomasteri /crni ili tamni/.Otkrivanje estetskih vrijednosti i dinamike čistih boja.Primjena tačaka i linija sa svim karakteristikama i vrijednostima u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru. istražiti. lavirani tuš. patriotizmu. vrijednostima. historije geografije. crtež. tuš i kist. . posmatranja. BiH kulturne baštine.linija koja naglašava.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. informatike. snalažljivosti. tok linije. tuš i drvce..građenje linijom . prozračna. biologije. bogaćenje mašte. likovne kreativnosti. zasićena. solidarnosti. vrednovati i moći izraziti različitost Konstruktivne linije i tačake. spremnost za saradnju i timski rad. stranog jezika. konkretnog i apstraktnog mišljenja. promjena dužine. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura pjesma. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. karakter linije.. konturna linija/obris/. drugarstvu.Usvojiti pojmove: emocija. samostalnosti. u cilju predstavaljanja složenih struktura.Rad na očuvanju tradicija i narodnih običaja: prigodni praznici.…/. građenje linijom. poslovica. uočavanja. . matematike.meka grafitna olovka.Linija u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru: . . čvrsta.tok linije/crte . tamna. tjelesne i tehničke kulture. smjer . povezivanja kroki pojmova. kulturno/etno-grafsko nasljeđe.linija koja nagovještava. odnosa /kontrasta/ toplo – hladno i 136 .

gvaš. spoznaji. analitičkoj spoznaji. procjeni i mogućnostima predstavljanja bojom . njegove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/.Spoznati i moći koristiti njihove karakteristike zasićenosti /intenziteta/ i . priče. Osnovne karakteristike hromatskih boja: .Proširenje usvojenih pojmova za oblast boja: spektar boja. zasićenost i 137 . pojava u prirodi. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… . mozaik. odnosima: teksta. u odijevanju.Boje punog intenziteta i osjećanja. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. pastel /suhi. uočavanja. razumjeti značaj i biti u prostora.hladne Dalji rad na sposobnosti. pjesme.zasićenost boje. toplo .Komplementarni ili nadopunjujući kontrast. flomasteri u boji /za manje formate radova/. komplementarni parovi .Razviti kod učenika sposobnos uočavanja. pripovijetke. BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja. osmišljavanju novih mogućnosti potpunije /bogatije/ znakova vizuelnih komunikacija. tempera. emocija i drugo oslabljene boje putem likovnog izraza Dalji rad na sposobnosti. uočavanja. . upotrijebiti hromatsku paletu boja. procjeni i mogućnosti predstavljanja Komplementarni kontrast /kontrast boja koje se dopunjuju/ .Akvarel.tople i . hromatske karakteristike.2.hladno kao i načina njene primjene događaja. . vrijednovanja i usvajanja hromatske karakteristike boja . kolaž različitim materijalima. kreiranju životnog .valerska vrijenost Podjela boja po psihološkom djelovanju na: .Razvijanje sposobnosti psihološkog djelovanja u predstavljanja sadržaja. voštani/.Uočiti. analitičkog pristupa.

PLOHA Primjena /predstavljanje/ lika na plohi kroz različite forme komponovanja: . primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha.Slikarske teksture u funkciji definisanja karaktera površine .asimetrična kompozicija Primjena dvodimenzionalne organizacije kompozicije u oblastima: ctranja. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha.Razumijevanje i mogućnost primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije .Sposobnost primjene složenih tekstura u likovnim područjima: crtanja. u organizaciji grafičkog lista 138 . oblik/ i ploha u dvodimenzionalnoj organizaciji kompozicije .Uočavanje vizuelnih karakteristika lika /forme.simetrična kompozicija .Primjena slikarskih tehnika u oblasti slikanja kroz kompozicione odnose simetrije i asimetrije .Grafičke teksture i odnosi svijetlih i tamnih ploha.Linija i tačka kao sredstvo u predstavljanju teksture.Preklopljena ploha Statična i dinamična ploha.Razvedena ploha . ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/. slikanja i grafike Statične i dinamične plohe u kompoziciji . organizacija prostora u formatu . oblika/ u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije .valerske vrijednosti boja. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora gtafičkog lista /otiska/ . podjela boja na tople i hladne 3. slikanja i grafik Ovladati sposobnostima prepoznavanja.Lik /forma.

štampanje 4. dinamično. udubljeno-ispupčeno/ i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/ u niskom i visokom reljefu u prostornom oblikovanju. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i jednostavnih formi ritma . utisnutim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja strukturalnih odnosa i jednostavnog ritma. . tačkama. statično. . u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste . predstaviti suprotnosti oblika /kontrast/.U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. dvodimenzionalno. grafički list.karakter površine u oblasti prostornog oblikovanja: reljef. visoki reljef-forme koje se sa nekim svojim dijelom 139 .Usvojeni pojmovi za oblast površina: . zaobljeno-uglasto. hrapavo-glatko neravno-ravno površine sa crtama . . POVRŠINA Prepoznati i usvojiti slikarske teksture u likovnim djelima i biti sposoban prepoznati ih primjeniti u sopstvenom likovnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje.Primjena slikarskih tekstura u funkciji definisanja prostornih odnosa i karaktera površine .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik. razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. simetrija./okviru/ grafičkog lista . u niskom i visokom reljefu predstaviti kontraste oblika /zaobljeno-oštrih uglova.Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture u svom okruženju i na umjetničkim djelima .U prostornom oblikovanju. ploha. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura.Uočavanje. asimetrija. velikomalo.slikarska tekstura. ispupčeno-udubljeno malo-veliko i različitih tekstura. niski/plitki sa ma-lim ispupčenjima.

masa.jednostavni i . prirodni oblici. i oblika u prostoru. 140 . .složeni oblici Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture . kipar.Prepoznavanje karakteristika i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu jednostavnih i složenih trodimenzionalnih oblika.jednostavni ritam. analizirati i moći procje-niti odnos mase i prostora . analizi i sagledavanju/upoređivanju mase i prostora na umjetničkim djelima i učeničkim radovima .vežu za pozadinu/osnovu . . .Ovladavanje sposobnosti uočavanja karakteristika pirodnih i načinjenih /vještačkih/ oblika . 5.funkcionalnost prostora. U svom okruženju i skulp-torskim djelima registrovati. . jednostavni oblici.tekstura. . MASA I PROSTOR Odnos mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika Karakteristike oblika: .skulptorski -vajarski materijali.Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora. Usvojeni pojmovi: kip.Dalji rad na potpunijem doživljavanju.Kroz upotrebu različitih skulptorskih materijala ovladati mogućnostima predstavljanja mase i prostora putem jednostavnih i složenih oblika. gradnja. kiparstvo.nosive konstrukcije . prostor. načinjeni oblici.Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karakterističnih nosivih elemenata i funkcionalne organizacije prostora.

prozračne i zasićene linije.složeni oblici. tlocrt. vetrikalna i sve kose /dijagonalne/. . . linija u funkciji definisanja oblika. nosive konstrukcije. OČEKIVANI REZULTATI Učenici dalje rade na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: .moći prepoznati karakter konturnih linija.moći predstaviti kompozicije sa naglašenim prostornim orijentacijama. .ovladavanje konstruktivnom linijom. horizontalna.da razlikuju linije po toku. zatvoreni i otvoreni oblici struktura. meke i tvrde linije.ovladati primjenom različitih vrsta i vrijednosti linija u cilju predstavljanja složenih struktura. zakrivljene i linije svih pravaca.moći prepoznati karakter i vrijednost linije. .da mogu razlikovati ekspresivne vrijednosti linija. 141 . . sa ciljem osmišljavanja i predstavljanja organizacije kompozicije i definisanja prostora. funkcionalnost prostora. ravne. . svijetle i tamne.

uočavanje. slobodni oblici/. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom izrazu. . a koje su u suprotnosti/./ za oblasti: Površina i Masa i prostor: . kroki.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu statične i dinamične organizacije kompozicije. kocka i sl. izvedbe kroki crteža. meka-tvrda.dalji rad na savladaju izrade šablona za visoki tisak. objekat u postoru /geometrijsko tijela. .dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima.da prepoznaju i u svojim radovima koriste različite stepene zasićenosti /intenzitet obojenosti/ boje.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o komplementarnom kontrastu /parovi boja koje se slažu. usvajanje i primjena razvedenih /razuđenih/ ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje ne predstavljaju geometrijske oblike. . kvadar. . crtanja i slikanja.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju dobijanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlijih i tamnijih boja/ i različite obojenosti. procjene i primjene statičnih i dinamičnih ploha. mozaiku . simetrična i asimetrična kompozicija. . temperi. grafike. .primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju pokušaja “stenografskog” bilježenja. neodređeni amorfni. gvašu. Ploha: . karton /papir/ grafika.da proširuju znanje o hromatskim bojama /obojenim bojama/. dio oplošja predmeta prostornog oblikovanja /skulptura/. prozračna-zasićena linija. 142 . uočavanje proporcije.da proširuju znanje o psihološkom djelovanju boja: da boje dijelimo na tople i hladne. .. akvarelu.da usvoji termine: konturna linija. Slikarstvo: .dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura. gipsorez.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. . sposobnost predstavljanja karaktera figure u različitim položajima. prepoznavanje karaktera oblika. . uporabi materijala i sredstava za rad. flomasterima u boji.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama.usvajanje i primjena preklopljene /nefunkcionalne/ plohe.da vladaju sposobnostima prepoznavanja.dalji rad na uočavanju odnose u prostoru. plozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora grafičkog lista /otiska/. ploha koja zatvara neki volumen. linorez. . kolažu. . . pastelu.

pošta. . .u okruženju i na skulptorskim djelima uočiti. kuća. Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije. . BOJA Likovno područje slikanje: 143 . TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Analitički spoznati. smjera. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u niskom i visokom reljefu /primjena kompozicije jednostavnog ritma/.u prostornom oblikovanju. škola. STRUKTURA PROGRAMA 1. . svijetle i tamne. linija koja definiše oblik. sportska dvorana. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura.moći prepoznati jednostavne i složene oblike u prostoru.biti sposoban prepoznati i napraviti razliku u složenim prostornim strukturama /kompozicijama objekata. vrednovati i moći izraziti različitost konstruktivnih linija/crta i tačaka. 2. Registrovati u svom okruženju.oblikovanje sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. . . zajednički javni objekti. linije koje se razlikuju po toku. .biti sposoban uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika.spoznati karakteristike funkcionalnosti prostora. promjena dužine. spoznati i biti sposoban /ovladati/ primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih /obrisnih/ linija/crta. prostor u kojem boravimo. . Kroki kao crtačka disciplina. pozorište i sl.moći prepoznati dijelove zgrade koji predstavljaju nosive konstrukcije.da su sposobni prepoznati i razlikovati niski i visoki reljef. ili složenom objektu/ u oblasti arhitekture. istražiti. meke i tvrde. izvršiti analizu i moći procijeniti odnos mase i prostora. građenje putem linije. Linija sa karakteristikama “stenografskog” bilježenja položaja karaktera figure u pokretu i prostoru. prozračne i zasićene u cilju potpunijeg likovnog izraza.. Primjena linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru.

U okviru kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: statična i dinamična ploha.Razvijanje sposobnosti uočavanja. analizi i mogućnosti predstavljanja komplementarnog kontrasta. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. Realizacija kompozicije u asimetričnom odnosu elemenata. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora na grafičkom listu /grafičkom otisku/. piramidalna /trougaona/. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. prostorno izgledaju bliže. uočavanja. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste oblika i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. dominacija. glina. plastelin i sl. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. slobodna /raspršena/. Dalji rad na razvijanju sposobnosti. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. slikanja i grafike. valerska vrijednost /količina svjetla u tonu boje/. U prostornom oblikovanju. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. ako se odnosi na gemetrijsko tijelo u prostoru ili skulpturu. grafici. Tople boje djeluju dinamično “veselo” čine nas raspoloženim i aktivnim. kada se misli na oplošje predmeta u prostoru. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. boje dijelimo na tople i hladne. ako nije pravilnog geometrijskog oblika i tada za takvu plohu kažemo da ima amorfni oblik. Pored ovih karakteristika ploha može biti razvedena. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike skulptorskih tekstura i biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom radu /izrazu/. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. jedna drugu poništavaju. Proširivanje ranije usvojenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. 144 . Rad na daljem savladavanju oblasti grafike. Primjena kompozicije u kojoj dominira simetričan raspored elemenata. a kada se pomiješaju. vertikalna /uspravna/ kompozicija. dok hladne boje djeluju smirujuće. Podjela boja se vrši i po psihološkom djelovanju na posmatača. kružna. Koje su osnovne karakteristike hromatskih boja? Osnovne karakteristike hromatskih boja su: ton /boja/. opuštaju i prostorno izgledaju udaljenije. zasićenost boje /intenzitet obojenosti/. slikanju. PLOHA U okviru tematske oblasti Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. Kontrasta parova boja koje se. 3. linoreza i karton /papir/ grafike. Ploha može biti i preklopljena. crtanju. glina-mol. u tehnici gipsoreza. kada se nalaze jedna pored druge međusobno naglašavaju. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih ploha. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. analitičkog pristupa. 4.

DIDAKTIČKO . kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/.METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VI razredu podrazumijeva početak sintetičke koncepcije vizuelnog doživljaja. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi. Volumen predstavlja obim i zapreminu nekog tijela. Oblike karakteriše njihova forma pa oni mogu biti jednostavni i složeni. 145 . Prirodni oblici nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih sila na neki prirodni materijal. . Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. . povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem. Prilikom projektovanja jedan od osnovnih zadataka je da se vodi računa o namjeni i funkcionalnosti prostora.CRTANJE. OBLIKOVANJE NA PLOHI . analizirati i moći procijeniti odnos mase i prostora.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA.5. građenje. U svom okruženju i na skulptorskim djelima registrovati.SLIKANJE. . podrazumijevamo fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. Oblici u prirodi mogu biti prigodni i načinjeni.dvodimezionalna organizacija kompozicije. puna cigla.GRAFIKA. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. Pristup okolini je intelektualno vizuelni. masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje. Prostor može biti otvoreni i zatvoreni /unutrašnji i vanjski/. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. onda govorimo o masi. Složeni oblici su oni za koje kada ih analiziramo možemo reći da se sastoje iz većeg broja jednostavnih /geometrijskih/ oblika. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . MASA I PROSTOR Tematska cjelina. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. komad drveta. Ako je volumen ispunjen. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. 2. a mišljenje apstraktno. a načinjeni oblici nastaju kao rezultat čovjekovog rada. Karakteristika savremene gradnje je da se u realizaciji objekata primjenjuju nosive konstrukcije. Nosive konstrukcije su dijelovi arhitektonskih objekata koji predstavljaju skelet neke građevine. Arhitektonski objekti mogu imati jednostavne i složene forme. Arhitektura je oblast koja se izražava u strukturama prostornih kompozicija.

Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno. razreda. BOJA. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. . Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. 1. i interakciju umjetnosti. 4. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. novih medija i okruženja. 2. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrijednovanja. 5. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja.Oblikovanje u prostoru kroz područja: . permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. 3. prepoznaju i razriješe ga putem likovnotehničkih sredstava. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu.kreativni rad u svakom polugodištu. PLOHA. Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE. niti bilo koju tehniku. Ovakva forma obezbjeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. nauke i društva. POVRŠINA. TAČKA I LINIJA. Motivi – teme /likovni sadržaji/ 146 . Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. MASA I PROSTOR. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast.

dinamično. sreća. muzika. Vizuelne motive. Nevizuelne motive. . tok linije. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . emocije /osjećanja/. simetrija. pjesmica. prostori. tuga. podjela boja po psihološkom značenju. pojave u prirodi. GRAFIKA: usvojeni pojmovi za oblast ploha: lik. maternjeg jezika /priča. mjesto stanovanja.Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: crtež. dvodimenzionalno.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti.iz neposrednog okruženja djeteta. visoki reljef – puni oblici /forme/ koji se sa nekim svojim dijelom vežu za pozadinu 147 . reljef. biljke…. škola. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. etnografsko nasljeđe. objekti. porodica. karakter linije. bajka.. asimetrija. basna. gipsorez. valerska vrijednost boja. praznici. prirode i društva. muzičke kulture. . značajni datumi. vjetar. kroki /crtež koji sa malim brojem linija definiše pokret i karakter figure/. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: spektar boja.. tople i hladne. slikarska tekstura. 2.iz narodnih običaja /tradicije/. . karakter površine. građenje linijom. hromatske karakteristike boja. statično. matematike. čulni poticaji. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata .likovni i kompozicioni elementi. poslovica. strah. PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: usvojeni pojmovi za oblast površina.nevizuelni poticaji. konturna linija /obris/. zasićenost boja. niski/plitki reljef sa malim ispupčenjima. za oblast prostornog oblikovanja. ploha. grafički list. . 3. smjer linije. tiskanje /štampanje/ otiskivanje.

napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. 3. svoje viđenje svijeta. nosive konstrukcije. aktivnost na časovima likovne kulture. masa. složeni oblici. stečenog znanja i usvojenih navika. kip. skulptorski /vajarski. Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. Likovni sadržaj. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. funkcionalnost prostora. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. struktura. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. psihološkog. gradnja. tlocrt. estetskog. 1. kiparski/ materijali. svoje strahove i oduševljenja. 2. tekstura. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. jednostavan ritam. upornosti i iskustva. kiparstvo. 148 . Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. kipar. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri./osnovu/. zatvoreni i otvoreni oblici. Dakle. pedagoškog. predmeta i pojava. Nema loših dječijih radova. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. jednostavni oblici. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovnokreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. prirodni oblici. prostor. načinjeni oblici.

jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. odnos prema estetskom. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno .kreativni rad djece. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadatakaproblema. u najvećoj mjeri. 149 . što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u školama. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. nego je potrebno u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih učenika. i likovnog jezika/. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano.

MUZIČKA KULTURA MUZIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje 150 .

učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. slušanja muzike. snažno) .Sigurno uočavaju i primjenjuju oznake za dinamiku. . -različita notna trajanja: cijela nota. osmina. -tempo .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano . . radosno. staccato.Uočavanjem navedenih elemenata interpretacije tokom slušanja. mezzoforte – srednje glasno (jako). izvođenja muzičkih igara i brojalica: -dinamika . primjenjuju ih tokom izvođenja pjesme. legato). umjeren – Moderato. forte – glasno (jako.poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani Andante-hodajući. četvrtina. brzo i Presto – veoma hitro. -intonacija. brzi tempo Allegro. brzo. artikulaciju. šesnaestina i odgovarajuće pauze. polovina. tempo. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu 151 . .tiho. u širem smislu. -artikulacija (akcenti. pravilno fraziranje. crescendo i decrescendo.CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTAT UČENJA ZNANJE Sticanje znanja o: -elementarnim muzičkim komponentama i pojmovima te njihova primjena tokom pjevanja pjesama. muzičke igre ili brojalice te na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije.veselo. Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: -Učenici/ce uočavaju važnost poznavanja navedenih pojmova.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje.

sigurno izvodi šestosminsku mjeru. . mala dvodijelna i trodijelna pjesma. ukazuje i na greške i ispravlja i druge. .-poznaje violinski ključ. mala dvodijelna pjesma. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -razvijanje muzičkih sposobnosti: ritmička reprodukcija–složenije kombinacije.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. mala trodijelna pjesma ) bez ulaženja u detaljniju analizu djela. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE . -tokom slušanja pamti naziv djela. dvije osmine ''tate''. . vokalna reprodukcija.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. -Pokazuje veliku zainteresovanost i ljubav prema muzici. . svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu. rečenica.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C – duru. raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. 152 . uočava mjeru.izvođenje jednostavnijih brojalica na osnovu notnog zapisa. . -učenici primjenjuju pojmove: rečenica. . -Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. razvijanje obima glasa. -upoznaje i uočava u notnom tekstu podjelu jedinice brojanja na tri-triola i četiri dijela (informativno). tema. -izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa izgovorom (za četvrtinu ''ta''.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. razvijanje muzičke memorije. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni). -sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela ( motiv.Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u intonaciji i u muziciranju. .

153 . na koncertima i sl. . VRIJEDNOSTI.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku.ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike sve je intenzivnije. STAVOVI. -Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. -ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. III BROJALICE . -Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.Uočava i hvali. II MUZIČKE IGRE.svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici. . .Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. . a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. -Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE. aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. IV SLUŠANJE MUZIKE. -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer.

Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. od prvog do četvrtog razreda. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Po Nastavnom planu. Program za šesti razred sastavljen je tako da se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. i dalje u obimu oktave. Nastavna građa se izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. fraziranje. reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. slušanjem muzike/glazbe. 154 . Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ce učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. sintisajzer. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. pjevanjem pjesama narodne tradicije. pravilna dikcija i akcenti. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. preciznost intonacije. brojalica. muzičkih igara i kompozicija za slušanje muzike. rečenica. odnosno. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. Smanjenjem fonda časova smanjuje se i obim zadataka koji se postavljaju pred učenike. 35 časova godišnje. kultivisanje glasa. Cilj pjevanja i sviranja je upoznavanje učenika sa ovim elementima muzičkog obrazovanja više informativno. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. da je od petog do devetog razreda smanjen fond časova na jedan čas sedmično. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. ali i stiču nova. kao u petom razredu. ksilofonu. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. muzička kultura je zastupljena sa 2 časa sedmično. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova.V DJEČIJE STVARALAŠTVO. učvršćivanjem precizne intonacije. Novina je. gitara ). te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. blok-flauti. Postavljeni zahtjevi se ostvaruju preko novih primjera: novih dječjih pjesmica. Ponoviti abecedu i solmizaciju. Nastava muzičke kulture se ostvaruje pjevanjem dječjih pjesama. disanje. dječje stvaralaštvo i kroz izvođenje ritma. a po sadržaju i karakteru su interesantne i bliske djeci u šestom razredu. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir. C – dur ljestvice. U šestom razredu učenici/ce pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. U šestom razredu je potrebno u sviranju postavljati iste zahtjeve.

opisno. Kroz učenje muzičkih igara i dalje se ostvaruje visoka korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru u cjelini. U program su uvrštene vokalne. ''Jedan. izvođača. Posebnu pažnju treba posvetiti organizovanju maštovitih načina interpretacije brojalice sa i bez sviranja na instrumentima. Muzičke igre predviđene Nastavnim programom su pretežno igre sa pjevanjem. dva. Na kraju časa obavezno dati zaključak o slušanom djelu. učenicima postavljati i zadatke sa ciljem uočavanja karaktera kompozicije. Libija. ). Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. 155 . Novina su podjela jedinice brojanja.U šestom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. Italija. bengele'' ). dinaj. četiri''. tri. čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. Koreografije okretnih igara i narodnih plesova iz različitih krajeva imaju utvrđene figure i kretnje. Brojalice koje sadrže dvodijelnu podjelu jedinice mjere / brojanja i dalje se izvode na osnovu notnog zapisa uz ritmički izgovor ''ta'' i ''ta-te''. hor/zbor ). ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. pa potom ponoviti slušanje. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 12 kompozicija. dok su brojalice sa podjelom jedinice mjere na tri (''ta-te-ti') i četiri dijela (''ta-fa-te-fe'') date da ih djeca dožive kroz brojalice i zapaze. grupe instrumenata i orkestra. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. itd ). na tri dijela-triola i četiri dijela. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednotama budu sve jasnije izraženi. Pored redovne nastave. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine i zemalja iz regije odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja ( Brazil. ženski. te je potrebno djecu upoznati sa pravilima igre ili plesa. Ritam u njima je složeniji a česta je i promjena mjere iz dvodijelne u trodijelnu i četvorodijelnu mjeru. emocionalno). Ne treba zanemariti vizuelni doživljaj svakog instrumenta. ''Mladi kovač'' i ''Štuka štuku pojela'' ) i iracionalne brojalice (''Engele. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. U toku školske godine učenici treba da nauče 4 muzičke igre. diničica''. Učenicima/cama pokazati uživo ili na slici instrumente koje slušaju. itd. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje izraze usmeno. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. ). harmonikaški i drugi. te druge kombinacije. tempa. muški glas. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. artikulacije. pa zatim učiti pravila igre. ali će se njihovo usvajanje i obrada vršiti u VII razredu. Izrael. pokrete. Brojalice imaju u ovom razredu različit sadržaj: racionalne ( ''Dinaj. Slušanjem učenici/ice zvučno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ) kao i glasove ( dječji. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. dinamike.

Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje ). RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) ZNANJE I RAZUMIJEVANJE VRIJEDNOSTI. STAVOVI. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru dovode učenike/ce na najviši stupanj muziciranja i imaju najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa sedmično). Ove aktivnosti su opširnije obrazložene u tabelama. – 9. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA 156 . Talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu.

Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru . . Milojević) i. Nikolić. -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. Kaplan) i Pjesma dječaka (D.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja: .izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima. Repata priča (M. 11. grupnom i individualnom muziciranju.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. ta-te.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. Šimo Ešić ) 2. . . . Srebreni voz ( B. .sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela (motiv.shvataju svrhu korekcije pojedinca radi podizanja kvaliteta muziciranja. ksilofona.sigurnije izvode 6/8 mjeru. rečenica. dikcija. Basrak. Jeličanin. stihovi Šukrija Pandžo) 3. tema. premetaljke rebuse. .poznaju notna trajanja i pauze. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. . (Zapisao Vlado Milošević) KANONI 1..Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. 14. List na putu (Nada Ludvig-Pečar. G. 4dijelnu mjeru. -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih kombinuje sa priručnim.sviranje na instrumentima kao pratnja pjevanju.pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. 3. . stihovi ( Zl. Noćas (B.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u u C – duru. priredbe. stihovi Zl. Kolarić-Kišur ) 8. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa .Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. Kukavica ( J. u porodici). Cvjetni puteljak (J. Proljeće (I. dinamiku i primjenjuju ih. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. Ne žuri tata. -Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana.pjevanje u školskom horu/ zboru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. . tempa i dinamike.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . Na livadi (M. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. Ja bih (Asim Horozić. disanje.sviranje na metalofonu. Ferari) .prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija. Moja domovina (Hana i Dinko Čizmić ) 6 Dan praznični (W. Alečković) 5.I PJEVANJE I SVIRANJE 1. Sefardska romansa. fraziranje). mala dvodijelna pjesma. tempo. Cazin-grade. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . muzika: Kolaković Ajka. . . .Učenici/ce osjećaju i svjesno izvode 2. -Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote . melodike. kuća. . . stihovi Grigor Vitez) 10.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. tekst: Bekrić Ismet. A. Kolarić-Kišur) 4.uočavaju i određuju karakter pjesme. stihovi M. Genov) 9.zvučno i vizuelno prepoznavanje metalofona. Grgošević) 2. blok flaute. mala . izleti.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. Adio kerida. artikulacija. -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta. .sviranje u školskom orkestru _______________________ 157 . ne žuri mama. Mozart) 7. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. Nikolić. . Tišina ljetne noći (Zl. . u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u petom razredu.

trodijelna pjesma ) i primjena bez detaljnje analize djela; _________________ _____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. La Gvantanamera, Brazil, tradicionalna pjesma 2. Havanagila, Izrael, tradicionalni ples 3. Zan iz Abedina (Zane from Abedeen), Libija, tradicionalna pjesma 4. Bella bamba, Italija, tradicionalni ples 5. Narodno kolo _________________ _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i izvodi ih po sjećanju; - Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom; 1. Dinaj, dinaj, diničica (Zapisala Elly Bašić, Zagreb) 2. Engele, bengele 3. Jedan, dva, tri, čet'ri, pet (Beograd) -Razlikuje note po trajanju: cijela nota, polovina, četvrtina, osmina, šesnaestina - izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa podjelom jedine mjere na dva, sa -Ima veliki fond muzičkih igara; -pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola; - izvodi zadatu koreografiju; -primjenjuje ranije znanje na novu igru; -pravilno izvodi igru odnosno kolo; -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove;

prema muzici _______________________ _______________________ _______________________ -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti; -Samostalno izvodi zadane pokrete; -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti; - Predlaganje muzičke igre za priredbe; Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre; -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu; -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima koreografija) - Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala. -shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati; (multikulturalnost) _______________________ -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjećaj pripadnosti grupi; - Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima; -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima; -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama); - Izrada nošnji od različitih materijala u učionici, -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji, - Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju _______________________ -Izvođenje po notnom tekstu na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima, - Pronalaženje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvođenje zaključak; -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima; -Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu; -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu, -Upućuje, pomaže, pokazuje simulacije na kompjutoru; -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad; -Organizira praktični rad i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD. _______________________ -demonstrira izvođenje i sviranje; - Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje - Aktivnim učešćem pomaže, koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika; -Razvija kreativnost, dječije

_______________________

III. BROJALICE Izbor:

- Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici; -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih; - Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke); - Tačno izvodi mjeru i ritam

158

4. Mladi kovač 5. Štuka štuku pojela

___________________ IV.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1.Tiha, tiha pjesma, J. Magdić, stihovi: Grigor Vitez i Meditacije s Benbaše, M. Jeličanin; 2.Uspavanka, odlomak iz opere ''Hasanaginica'', Asim Horozić, 3.Zvijezda tjera mjeseca, dvoglasni ženski ili dječji hor/zbor, stilizacija Rešad Arnautović 4.Tamburice, muzika i tekst: Aleksa Šantić i S. S. Mokranjac: II Rukovet ''U Budimu gradu'' 5. Ja volim Sarajevo, Slavko Olujić, stihovi Velimir Milošević i Sarajevo – ZOI 84, M. Fetahović 6. Valcer u Des-duru, F.

izgovorom: za četvrtinu ''ta'', dvije osmine ''ta-te'“; Triolu (''ta-te-ti'') i podjelu na četiri šesnaestine ''ta-fa-te-fe'' treba da doživi samo informativno; -Prema zadatku izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu; - Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja; -Pokreti su precizni i tačni _______________________ -Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti, donošenje estetskog suda o djelu i, - poznavanje umjetničkih djela, - Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora; - Određuje karakter djela; -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački, duhački, udaraljke) -Razlikuje izvođačke ansamble: solo- pjevač ili solo-instrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta, hor ; - razlikuje glasove: dječji, ženski, muški; -Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje; -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju;

uz taktiranje i izgovaranje ritamskih slogova; -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima, -Predlaže i izvodi pratnju, kombinuje instrumente (aranžmani); _______________________

radne i kulturne navike; - Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest; - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre; ______________________ -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta _______________________ razvijanje osjećaja za lijepo -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi - U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar); -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, što ih motiviše na učenje; -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima; -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Vođenje intervjua sa umjetnicima; -Izrada plakata sa važnijim - Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika, -uzima učešće sa učenicima u izradi improvizacije na ritam brojalice i aranžmana za izvođenje brojalice; _______________________ -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje, prikupljanje materijala i bilježenje, -Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu, -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim

-Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša; - Uočava, upoređuje, razlikuje, samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu ; - Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje dinmiku (glasnoću), tempo i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine: legato, - Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu, -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja, - Često traži da se djelo ponovno sluša; -Komentira osobine djela, saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvođače i kompozitore - Traži da ih vidi uživo na koncertima; -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu

159

Chopin i Mazurka Op. 67 br. 4, F. Chopin ; 7. Kraljevski marš lavova, stav iz Karnevala životinja, C. S. Sans, 8. Picikato polka, J. Strauss, 9. Menuet iz Male noćne muzike, W. A. Mozart, 10. Koncert za trubu i orkestar u Es – duru, I stav, J. Haydn i Ples sa sabljama, odlomak iz baleta ''Gajana'', Aram Hačaturjan 11.Ples pastira, Marsch i Kineska igra, odlomci iz baleta Krcko Oraščić, P. I. Čajkovski 12.Četiri impresije, Avdo Smailović i .Fantazija za dvije flaute, Asim Horozić

-Poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela; - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano mezzopiano - srednje tiho, mezzoforte – srednje glasno forte; crescendo i decrescendo; -poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani (andante-hodajući), umjeren (moderato), brzi tempo (allegro- veselo, radosno, brzo) i veoma brzo, hitro (presto); - uočava promjene u tempu;

staccato, piano, mp, mf, f, crescendo, decrescendo, oznake za tempo, znak ponavljanja, ritam, melodija; -Prilikom slušanja muzike, posebno na koncertu, poštuje pravila ponašanja; -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja, i za imenovanje i opis djela i izvođača;

-Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici, školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija); - Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života.

telefonskim brojevima (Narodno pozorište, Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi

ustanovama: - Prati ponašanje na koncertu, oblačenje (pravila i kulturne navike;

-Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama; -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na V razred;

_______________________ _______________________

_______________________ _______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva; _______________________ -Eksperimentiše, istražuje i kombinuje instrumente; -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; - Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira; -Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno; -Samostalno smišlja, upoređuje, dodaje, mijenja; -Izražava razne ritmove iz života instrumentima; - Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi - Stvara kombinacijom riječi, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. - Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici; -Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda; -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva - Svojim odnosom i stavovima podstiče kreativne oblike ispoljavanja; - Priprema, rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima; -Saradnja sa lokalnom zajednicom, posjeta školskoj priredbi i koncertima; -Prati i ohrabruje oblike učeničkog kreativnog

____________________

V DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju; -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu;

160

Plesna dramatizacija.Na poticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad.. -Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) . muzičkoj dramatizaciji . ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. . -Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. -Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice.Sam uzima učešće u izradi kostima. slika za scenu itd.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost učenika u ovoj oblasti. -Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada . 161 .

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje 162 .

(3) sigurnost učenika. rekreativnim i. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmiše. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život.PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA ŠESTI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenike za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . sadržaji i ishodi 163 . kinezio-terapijskim aktivnostima. eventualno. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika.koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. (6) razumije. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. Ciljevi. sportsku rekreaciju. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama.

Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih natjecanja i suđenju u različitim kineziološkim aktivnostima. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku udalj jedan i pol koračnom tehnikom. preponskom trčanju. zgrčeni.pruženim. Osnovna motorička znanja x x x x x x 164 . Izračunava ITM-a. Skakanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mekanih strunjača.Ciljevi 1. osnovnim skokovima s mini trambolina . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: trčanju različitim tempom do 6 min. Posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje. raznožnim. Trčanja: .Osnovni skokovi s mini trampolina pruženi.Skok udalj jedan i pol koračnom tehnikom . zgrčenim. Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela. Posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja.Preponsko trčanje 2. Bacanja: .Bacanje male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom 4.Leteći kolut na povišenje od mekanih strunjača 1. raznožni 3. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom. Kolutanja: . Osnovna teorijska znanja Sadržaji Tjelesno vježbanje i volumenoznost tijela Ishrana i zdravlje Indeks tjelesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otklanjanja Organizacija sportskih takmičenja Prehrana i tjelesni napor 1. Učenice x x x x x x x Učenici x x x x x x x 2.Trčanja različitim tempom do 6 minuta .

Ritmičke i plesne strukture: . saskok u zaljuljaju . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: narodnom plesu po izboru iz zavičajnoga područja. naskoku u upor čučeći na gredu.Klimom premah zgrčno i raznožno na dvovisinskim ručama .Zgrčka 7. Borilačke strukture: .Osnovni zahvati držanja u parteru Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: penjanju po konopu do 5 m.Osnovne vježbe aerobika za razvoj repetitivne snage . daleko-visoko skoku.Naskok u upor čučeći na gredu. saskoku pruženo.Pad natrag i u stranu . x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvođenju preskoka “zgrčka”. osnovnim vježbama aerobika za razvoj repetitivne snage.«Mačji« skok .Ljuljanje na karikama malom amplitudom. upiranja i penjanja: . x x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: padu natrag i u stranu. osnovnim zahvatima držanja u parteru x x x 165 .Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja . ljuljanju na karikama malom amplitudom i saskoku u zaljuljaju. saskok zanožno . njihu u uporu na niskim paralelnim ručama i saskoku zanožno. Preskakanja: . premahu zgrčno klimom i raznožno na dvovisinskim ručama. Višenja.Njih u uporu na niskim paralelnim ručama. «mačjem» skoku.Daleko-visoki skok 8.5. saskok pruženo 6.Penjanje po konopu do 5 m .

koordinacije. blokiranju i oduzimanju lopte. saradnji dva igrača u odbrani i napadu. udaracu glavom iz kretanja bez skoka x x 2.. zonskoj obrana 6:0. gibljivosti i ravnoteže x x x x x x 166 . sistem igre s jednim kružnim napadačem Košarka: .. 8. i 9. driblinzima i fintiranjima. 4.Prijem servisa podlaktično . sistemu igre s jednim kružnim napadačem..Driblinzi i fintiranja . vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja. odbojka ..Preciznost: okoline Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja.Saradnja dva igrača u odbrani i napadu Odbojka: . nogomet .skok šutu.. 2.prijemu servisa podlaktično. . 7.Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja .Brzina: kineziološki sadržaji...Skok šut .Zonska odbrana 6:0.Blokiranje i oduzimanje lopte .Snaga: 6. 5. 3.Kretanje u vođenju i zaustavljanje ili zaustavljanje na dodatu loptu .Koordinacija: shodno potrebama . kao drugi .Udarac glavom iz kretanja bez skoka Odgovarajući sadržaji iz: 1.9.Ravnoteža: učenika i .Gibljivost: mogućnostima škole i ..1. Antropološki 1. Igre: Rukomet: . Motoričke sposobnosti S potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta Postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine. košarka kretanju u vođenju i zaustavljanju ili zaustavljanju na dodatu loptu..2. a .Mini odbojka 3:3 Nogomet: .Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja . mini odbojci 3:3.

pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. Funkcionalne sposobnosti: 3. prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstvano iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. humani odnosi među spolovima. zdrava životna sredina. Najčešći sadržaji su iz sljedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. Odgojni x x Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. razumije funkcionalnomorfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike. sarađuje u igri i nenasilno rješava konflikte x x x x x x x x x x x x x x 4. prepoznaje pogreške i osuđuje neprimjerena ponašanja. različiti faktori rizika. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. zaštita od bolesti itd. Morfološke osobine: Tjelesne sposobnosti osoba različitih spolova: Tjelesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama: Emocionalna samoregulacija: Suđenje i pravila igre: Kultura ponašanja: Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog uzimanja kisika značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. 167 .2. povrede. ishrana. međuljudski odnosi. mentalno zdravlje.

kojim se svlađuju nepredvidive aktivne dimaničke sile suvježbača). biciklizma i dr. podstiču razvoja osobnosti učenika. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. kojim se svlađuju distance na različitim vrstama podloge. Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti između učenica i učenika. slaganja i rastavljanja predmeta. zbog opterećenja u školi. oblika i masa u određenom prostoru i vremenu). Za drugi osnovnoškolski ciklus. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za učenice. određeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava.. Također. kosih i horizontalnih prepreka bez upotrebe tehničkih i drugih pomagala). koji obuhvaća 4. morfoloških i funkcionalnih obilježja učenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. vučenja.Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. karakterizuje usporen tjelesni rast. dizanja i nošenja. kojim se svladađuju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. ritmike i sportskih igara. potiskivanja i njihove kombinacije. nagiba i pravaca). u ovom i narednom razvojnom razdoblju. sposobnosti i osobina koje su. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. saskoci i preskoci. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. gdje to uvjeti omogućuju. a usmjeren je na obrazovnu. ciljanja i gađanja. naskoci. Potrebno je usvojiti određeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. penjanja i silaženja. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. gimnastike. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. početak intenzivnog rasta mišića. puzanja. kojim se svlađuju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. plivanja. hodanja i trčanja. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. prije svega. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. razred osnovne škole. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom satu vježbanja. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. nadvlačenja. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja. kojim se svlađuju različite vrste okomitih. (b) aciklična motorička 168 . uključuje se muzika. kolutanja. i 6.. Program tjelesne i zdravstvene kulture zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. 5. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. a posebno za učenike. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. naglašava izražavanje pokretima. U različite djelove nastavnog sata. a koje čine osnovu za razvoj stuktura motoričkog programa pojedinca. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfolškim. bitne za učenike. skokovi.

Tjelesna aktivnost . repetitivne. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. košarka i dr. koji podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. odnosno i na cjelokupni antropološki status. statičke snage i dinamometrijske sile. S ukupnog antropološkog stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i. (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). koja su bitno obilježje tzv. dakle ciklična i aciklična. gibljivost. kao što su boks. ravnoteže. Motoričke sposobnosti koordinacija. te uz fiziološke djelotvornosti usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema pozitivno djeluje i na imunološki sistem. Cilj odgojne komponente tjelesne i zdravstvene kulture jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe. eksplozivne. rukomet. preciznosti. uputiti ih u primjerene sportske klubove. judo. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. brzine. (c) kompleksna motorička znanja. čime se povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim aktivnostima. ritmičke gimnastike.znanja. karate i dr... Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje.uz opće morfološke djelotvornosti. nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima. 169 .. fleksibilnosti. koja se susreću u sportskim igrama. što omogućuje veće promjene. kao što su nogomet. hrvanje. te stimulisati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. u dogovoru s roditeljima ili starateljima. borilačkih aktivnosti. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). skokova u vodu i dr.

sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. pozitivno i adekvatno obrazloženo). u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. preciznosti. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnošti i napretka učenika. repetitivne snage – pretklon trupa. mora da se odnosi na aktivnosti i učinak a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. Rješavanje problema vrijednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. ravnoteže. agilnosti. njegove saradnje. o svojim sposobnostima. 3. (3) ona mora biti pozitivna. 170 . (2) ona mora da bude konkretna. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. fleksibilnosti – pretklon raznožno. vanastavnog procesa u okviru škole. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. gipkosti. snage. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 6 minuta. umiju. eventualno. ili tokom obavljanja aktivnosti. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada. tj. što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. U drugom cikiusu ocjenjivanje je opisno. vrijednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). kontinuirano. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. kao i za njihovo ocjenjivanje. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. statičke snage – vis u zgibu. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. sklonosti. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. koordinacije – poligon natraške. težine i držanja tijela). formiranju realne sliku o sebi. konkretno. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. te brojčano i opisno. o onome što znaju. tjelesna masa i držanje tijela. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore.VRIJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Aktivnost učenika se prati. 2.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful