6

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

6.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

KOORDINACIJSKO TIJELO ZA PROVOĐENJE I PRAĆENJE OBRAZOVNE REFORME U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

donosi
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2

175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70

UKUPNO REDOVNE NASTAVE

22

770

* Napravljeni su modeli programa engleskog, njemačkog, francuskog i arapskog jezika

2

SADRŽAJ

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 – 22 24 – 35 36 – 46 47 – 57 58 – 71 72 – 85 86 – 90 91 – 98 99 – 106 107 – 118 119 – 133 134 – 145 146 – 157 158 - 166

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U ŠESTOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE 4 .

BOSANSKI. HRVATSKI. SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 .

osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja povijesne podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka. likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni. motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmene lirske i prozne vrste Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne. Narodna epska pjesma Epski deseterac iz BiH ( po izboru ) Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti 3. pouka basne Zapažanje tematike. Fantastični elementi u kratka priča bajci. preneseni smisao basne. basna. Usmena narodna proza: bajka.BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VI RAZRED 5 sati sedmično 175 sati godišnje PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VI RAZRED DEVETOGODIŠNJEGA OBRAZOVANJA Književni tekstovi Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Minimalni ISHODI UČENJA Optimalni 1. likova. Narodna lirska pjesma iz BiH (po izboru) Usmena književnost Stalni epiteti Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalni epitet i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsko od lirske pjesme na temelju opreke događaja ili doživljaja Upoznavati se s usmenom književnom i historijskom baštinom Razvijati svijest o opstojnosti naroda i Uočavanje lirskih slika. pobjeda pravde kao osnovna misao 6 . njenog prenesenog smisla i pouke 2.

bijeli svijete» 5. Bećirbašić: «Harfa» 8. Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje. I. evo opet» 7.poentu pjesme. rima ili srok. obilježja ritma u pjesmi. Pandžo: “List na putu” Uočiti opkoračenje. J. vrste lirskog pjesništva: ljubavna. usvajanje osnovnih pojmova na razini stilskih figura (izražajnih sredstva): epitet. A. domovinska (patriotska. Trifunović: «Čist zrak» 9. Prepoznaje osnovna osjećanja izražena u pjesmi. vrsta stiha. Kajan: «Žuta ptica» 10. poređenje.poentu pjesme. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim i lirskim pjesmama UMJETNIČKA KNJIŽEVNOST Lirsko pjesništvo: čulni elementi pjesničke slike. usporedbu. Prepoznati obilježja domoljubne. običaji. S.motive. Hasić: «Praviš se važan» 11. hrabrost. Z.motive. deskriptivna. B. personifikacija. 4. personifikaciju i onomatopeju. Određuje lirske slike. zavičajno – rodoljubiva).po mogućnosti savladava tehniku pisanja vlastitoga lirskog teksta. stih strofa. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme. vjernost. gl.stilsko-izražajna sredstvau poeziji.izražajno čita i recitira pjesmu. onomatopeja. junaštvo. opisne. Šimić: «Ah. inverzija. Dučić: «Selo» 6. ritam. D. poenta lirske pjesme. M. Prepoznaje epitet. S.Kranjčević: «Lijep si. 7 . Š. Otkrivati lirske slike.nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje. šaljive pjesme.

B. govorna. Poznaje i primjenjuje stilska sredstva u vlastitome tekstu. I. Sekulić: «Bura» (odlomak) 17. I. povezuje sadržaj s konkretnim pojavama iz svoga života. Sjenkjevič: «Kroz pustinju i prašumu» (odlomak) 27. H. V. R. pravilno iznosi slijed događaja pridržavajući se uzročno-posljedičnoga odnosa. Rorić: «Pjesma» 20. H. roman i igrokaz Ukratko prepričava fabulu na nivou najvažniji događaj i lik. tematsko – idejna osnova. Prepoznati i okarakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar. načini pripovjedanja. sporedni). Pavlović: “Jarac u pozorištu” 28. poruku na osnovi razumijevanja teksta. Grigor Vitez: «Plava boja snijega» (igrokaz) UMJETNIČKA PROZA Novela. Ešić: «Cvjetko» 21. J. Š. crtica. sociološka. Samokovlija: «Dječak Aron» 22. P. plemenit. Prosenjak: “Otac” 15. Kočić: “Jablan” 19. 8 . najvažnija obilježja lika Određuje temu. S. pokretače.K.Singer: “Ole I Trufa” 24. kukavica. kompozicija. osuđuje negativne postupke likova. Ibrišimović: “Sijelo mudraca” 25. I. Kulenović: «Gromovo đule» 13. portretiranjem. I. pripovijetka (književnoteorijski pojmovi: fabula. Razlikuje prema najizražajnijim obilježjima vrste priču. Swift: «Guliverova putovanja» (odlomak) 26. N. Andersen: «Slavuj» 23. likovi (glavni. Ćorović: «U noći» 16. karakterizacija – etička.12.sredstva zaustavljanja. kradljivac). Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičnu povezanost. S.

prepričavanje sažimanjem fabule Prepričati tekst poštujući Prepoznaje i hronološki slijed. čin. komentariše postupke i ponašanje likova. izraziti vlastiti komentar 9 . tematsko – idejna osnova. smisleno povezuje rečenice. prizor. igrokaza. romaneskni pripovjedač. Prepoznati kompozicijske dijelove igrokaza KULTURA USMENOGA I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Odgojno-obrazovni ciljevi/ zadaci Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Minimalna Optimalna Prepričava cijeli tekst prema hronologiji događaja. vrste objašnjava razliku priče. likovi. romana. naučnofantastični. sažima fabulu Prepričavanje Stvaralačko prepričavanje. Roman (vrste: avanturistički.Uočiti osnovnu razliku između priče i romana.afiš ). jasno i prepričava najvažniji logično povezivanje dio teksta rečenica izdvajajući važnije dijelove. jezik i stil Dramski igrokaz (kompozicija. kompozicija romana. Na osnovi glavnih značajki knjiž. humoristički. slika.

što ne smije biti dijelom službene komunikacije navodeći najvažnije njezine dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. u sebi. uočavati razliku između službene i privatne komunikacije. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja Pravilno i umjereno brzo čita tekst. Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. tempo. s bilješkama. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora. pauze. rečenični naglasak) Čitanje i slušanje Izražajno čitanje književnoumjetničkog teksta. jačina.poznavati način oslovljavanja. usmjereno. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija. dikcija. govorne vrednote izražajnog čitanja. Čitati tekst s razumijevanjem.Razgovor Privatni i službeni razgovor Recitacija Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja. razumje pročitano i slušano 10 . logička. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Tečno i jasno govorenje stihova Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove rabeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst. boja glasa. razumije ga.

administrativnim. Pričanje kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričanje stvarnog događaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje prema zadanoj slici ili muzici Pravilna primjena naracije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja. Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika 11 .čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na konkretnim tekstovima –književnoumjetničkim. publicističkim i dr). naučnim.

priznanice. Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka. diktat sa predusretanjem grešaka. telegrama. jezik bloga. opis kraja (pejzaž). 12 . opis zatvorenog portret (interijer).proučeni dikatat. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrađene u 5. messenger servisi. i 6. Pravilno pisanje pisma.uputnice. Pisanje pisama. biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe (portret). priznanice.Opisivanje prema predmetu. opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave. kontrolni diktat.mobitelske poruke. Savladavanje osnovnih Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje pravopisnih pravila odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja. razredu. uputnice. mobitelske poruke. slobodni diktat). opis otvorenog prostora (eksterijer).

Upoznati se s mjesnim i vrste) Teatar (pozorište kao književno – scenska dnevnim i sedmičnim umjetnost: scena. pozorišno časopisima Poznavati karakteristike prostor. kulisa. zna osnovne različite vrste časopisa.Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) MEDIJSKA KUTURA Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Razlikovati vrste medija. određuje vrste poznatih televizijskih emisija. zabavne. Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst. televizija. Osnovne vrste medija: štampani upoznati najvažnije elektronički. Novine. filmski rodovi radijskih emisija. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti. pojedinih vrsta medija na komentariše filmska izražajna razlikovnm nivoui. radio. Navodi sredstva.samostalno vrši dramatizaciju tekstova. samostalno piše strip. 13 . historijat. pozorišnih izvedbi. osobitosti filmskih vrsta. radijskih i televizijskih emisija filmske umjetnosti. stripa Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. navedenih televizijskih i internet (postanak i razvoj) Film (postanak. časopisi. Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni sat lektire u školskoj biblioteci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Poznaje osnovne karakteristike Poznaje najvažnija obilježja filmskih vrsta na primjerima. povijesne podatke o počecima filmova. strip.

vlastito značenje.Slog – dužina sloga. Odgojno – obrazovni ciljevi ISHODI UČENJA Minimalni Optimalni 14 . . čitanju. suglasnici.Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi.Naglasnice i nenaglasnice.Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno. Razvijen interes za otkrivanje snage.Glasovi: samoglasnici. . .Riječ (značenje riječi. . Mogućnost prikladne primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju. nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi. oblik riječi. GRAMATIKA Programski zahtjevi Rječnik . . funkcija riječi).Pisana i usmena riječ. . Primjeriti nekoliko višeznačnih riječi.Naglašen slog u riječi. dubine i ljepote riječi.RJEČNIK. govoru. . razgovoru i pisanju).

Pravilna upotreba/uporaba prijedloga s (a). Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici. . . k (a) i priloga gdje. Prepoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju. 15 .Onomatopejske riječi. način) . čestih prijedloga. Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (Lijepo dijete lijepo piše).Promjenjive i nepromjenjive riječi (osnova riječi. kamo. Razumijevanje temeljne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi.Nepromjenjive riječi: . čestica. ne. nastavak).Pravilna upotreba/uporaba veznika. kuda. čestica da.značenje).Pomoćni glagoli biti i htjeti. vremena. usklika u govorenju i pisanju.čestice Zapažanje. . Prepoznavanje pomoćnih glagola biti i htjeti.usklici . Glagoli: . imenovanje i razlikovanje poznate promjenjive i nepromjenjive riječi. Prepoznavanje priloga. Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi. Vrste riječi: .veznici . Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi.pojam prijedloga . li i usklika u rečenici.pojam priloga (prilozi mjesta.Jednoznačnost i višeznačnost (riječi u prvobitnom i prenesenom značenju) .

Imenice: - Deklinacija imenica; - Naziv padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental,lokativ Razumijevanje temeljne uloge padeža u jeziku; Prepoznavanje padeža u rečenici u njihovim temeljnim značenjskim ulogama; Ovladati – upotreba padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom; U određivanju padeža služi se proširenim padežnim pitanjima (tj. cijelom rečenicom s upitnom zamjenicom i glagolom); Prepoznavanje padeža u njihovim temeljnim značenjskim ulogama. Prepoznavanje padeža u rečenici; Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru, pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama); Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima; Uočavanje duge i kratke množine u nominative; Uočavanje imenica koje imaju samo množinu/jedninu; - Glasovne promjene u deklinaciji imenica; nepostojano a, palatalizacija, sibilarizacija i imenice koje ne provode sibilarizaciju, jotaciju.

Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijske vještine koje će učenicima omogućiti da postanu jezično osposobljene osobe.

Prepoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama.

16

Pridjevi: - Određeni i neodređeni oblik pridjeva u nominative;

Prepoznavanje određenog oblika pridjeva u nominative;

Pravilno upotrebljava neodređeni oblik pridjeva;

Samostalno pronalazi primjere određenih i neodređenih oblika pridjeva u rečenici; Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža.

- Deklinacija pridjeva.

Prepoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže.

Upotreba neodređenih i određenih pridjeva s padežnim nastavcima.

Zamjenice: - Upitne, odnosne, neodređene, povratna, povratno – posvojna; - Deklinacija ličnih zamjenica.

Razlikovanje posvojne zamjenice i povratno – posvojne zamjenice u govoru i pismu; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika osobnih zamjenica;

Prepoznavanje svih vrsta zamjenica; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice; Dekliniranje osobnih zamjenica.

Pravilna upotreba posvojne, povratno – posvojne i pokazne zamjenice u svim oblicima;

Dekliniranje povratno – posvojne i pokaznih zamjenica.

Brojevi: - Glavni i redni brojevi; - Deklinacija brojeva.

Pisanje zamjenice sebe, se.

Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Prepoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Pisanje brojeva u skladu s pravopisom;

17

Rečenica: - Predikat – imenski i glagolski; Prepoznavanje glagolskog predikata kao temeljnog dijela rečenice; Prepoznavanje imenskog predikata i njegovih sastavnica; Uočavanje priložnih oznaka u rečenici; Prepoznavanje rečenica s više subjekata kao proširene rečenice s više istovrsnih dijelova; Prepoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom. Određivanje glagolskog predikata, izrečenog subjekta i priložnih oznaka.

Pravilna deklinacija brojeva.

Određivanje imenskog predikata; Uočavanje lica, vršitelja radnje, u rečenicama s neizrečenim subjektom; Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice.

- Subjekt – više subjekata, neizrečeni subject; - Priložne oznake u rečenici (mjesto, vrijeme, način); - Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom; rečenica s više subjekata; rečenica bez subjekta; krnja rečenica.

Pravogovor i pravopis - Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim u nazivima planeta, kontinenata, okeana država, naroda i naseljenih mjesta; - Pisanje i izgovor superlativa pridjeva;

Primjena naučenih pravila. Osvijestiti upotrebu usvajanja pravopisne norme radi upotreba

Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s dobi

18

. a crticu kao pravopisni znak.Veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena. . u svakodnevnom pisanju i čitanju. Prepoznaje trotačku i zagradu u tekstu kao rečenične znakove. učenika. . 19 . Razumijevanje primjene rečeničnih i pravopisnih znakova.Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene. Primjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima.Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije.Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka crtica.. zagrada. je (umanjenice i komparativ). .Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva.

prva štampana djela. 20 . hrvatskom. do 9. navedene programske jedinice uskladiti sa predispozicijama učenika te ih uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). srpskom jeziku: historijski presjek: glagoljica. razreda osnovne škole. pravopisu i razvoju standardnoga jezika:voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. prvi rječnici i gramatike).prve štamparije.RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • • • • • Bosanski. pravogovoru. srpskom jeziku (Humačka ploča. (Ishodi učenja u gramatici. Spomenici pismenosti u bosanskom. Povelja Kulina bana. arebica.od 6. hrvatski. Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik Pisma u bosanskom. ćirilica (bosančica).narodni govori(narječja). srpski jezik u porodici srodnih jezika. hrvatskom. Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda. natpisi na stećcima. latinica.

Miroslav Antić: «Plavi čuperak» 6. Branko Ćopić: «Orlovi rano lete» 3.SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1.dijete iz limenke” 11. D. A. Neslinger:”Konrad. S. V. po izboru samih nastavnika od punuđenih djela. 21 . Džemaludin Latić: «Srebrena česma» 9. K. Milošević: «Djeca su vojska najjača” (izbor) 10. Defo: “Robinzon Kruso” 12. Mark Tven: “Doživljaj Haklberi Fina” (Napomena: u toku jedne školske godine obraditi 8/9 lektirskih djela. Isaković: «Lijeve priče» 7. Pilić:”Mrvice iz dnevnog boravka” 2. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor djela može mijenjati). Zvonimir Balog:”Nevidljiva Iva” 5. Željko Ivanković: «Zvjezdangrad» 8. Kemal Mahmutefendić: «Roman o novčiću» 4.

metodičari). priručnici za učenike(radne sveske).Videočitanka.srpski jezik i književnost u VI razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. Medijska kultura (strip. rječnik. periodika. Osnovni ciljevi.hrvatski. Medijska čitanka. 6. Vodič kroz lektiru.prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti.. internet. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). Kultura izražavanja. likovnom kulturom.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi.) Također. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti).te medijske kulture. radio. muzičkom kulturom i dr. Naš jezik. razvoj standardnog jezika). te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti.kao i principima integracije i korelacije. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka).biografija i bibliografija. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. pravopis. priručnici za nastavnike. televizija.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. pravogovor. vježbi usmenog i pismenog izražavanja. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. Književnost (interpretacija književnih tekstova.etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. zadaci.metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari.stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. reprezentativnosti. biblioteka). te dvije školske pismene zadaće). Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. čitanačkih i lektirskih). pisci. 4. 5. tekstualne adekvatnosti itd. 22 . 2. b) rasporedu. umjetničke. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. 3. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. odgojnosti. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. egzemplarnosti. Jezik (gramatika. teorije i interpretacije književnosti.

STRANI ENGLESKI JEZIK FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 23 .

prepoznavanjem vrijeme netačnih/tačnih tvrdnji.brojive i nebrojive . bus. his. anybody. nešto prošireniji vokabular. hers. život . ours. npr. those) . neverbalno.pokazne (this. car) 6. godina učenja englesk og jezika • Porodica Učenici će znati: RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: . osnovne informacije 2.identificirati i dopunjavanjem nedovršenih rečenica itd. daily routine. npr. nešto prošireniji vokabular. family members and their occupations . npr. npr. bicycle. odgovaranjem na • Slobodno pitanja.ENGLESKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Učenici će učiti ili ponavljati: Imenice: . locirati ljude i • Zabava predmete b) ČITANJE I REAGIRANJE: Zamjenice: .npr. . .pravilnu/nepravilnu množinu Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati rječnik vezan za zadane teme.neodređene (somebody. nothing 24 . these. nobody something. means of transport (npr.postavljati i Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: odgovarati 1. anything. razred Osnov na škola 4.lične (padež subjekta i objekta) . označavanjem tačnih Svakodnevni pitanja i netačnih izraza. its. whose) .tražiti i prezentiranjem određenih dijelova odslušanog teksta davati mimikom itd. what.Porodica. which.upitne (who. yours. that. spajanjem slika na poznata • i tekstova. verbalno.Svakodnevni život.prisvojne (mine. theirs) .

teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara. prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih . nešto prošireniji vokabular. some. cijene. učenici će 25 . npr.koristiti spajanjem slika i tekstova. . upitni) .pratiti jednostavne upute obaveze i potrebe. school subjects. npr. favourite sports and games.opisivati tvrdnji. Brojeve traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. many. any. animals.upitne. plants. količine. the. odrični. npr. .Zabava. i raspoloženja) 2. wildlife.pridjeve neodređene količine i broja. upotrebom novog način: vokabulara u konkretnim slaganje i primjerima/rečenicama. (a) litle . theatre.nepravilno poređenje pridjeva . neverbalno. pupils’ hobbies. these (girls). going out to the cinema. sposobnosti. that (boy). npr. . nešto prošireniji vokabular. (a) few. which. those (boys) . upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. označavanjem tačnih i netačnih . nešto prošireniji vokabular. verbalno. this (girl).prisvojne pridjeve .Slobodno vrijeme.Opisne pridjeve vezane za zadane teme . going to an amusement park itd.članove: a/an. prezentiranjem ljude određenih dijelova teksta (njihov izgled mimikom itd. pyjama party.• Priroda • Škola Razvija nje osnovn og znanja jezika Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: 1. mountain.izražavati na tekstova jednostavnim jednostavan rečenicama. much.Škola. going to the party.Priroda. unusual hobbies itd. odrični. vrijeme Pridjeve -Determinatore: . river. what. dopuštenja. npr. npr. dopunjavanjem neznanje nedovršenih rečenica itd. timetable. surprise party. whose . postavljanjem pitanja i odgovaranjem na i predmete pitanja. traženjem određenih informacija. upitni) Present Continuous (potvrdni. all. . neslaganje prepoznavanjem netačnih znanje i tvrdnji. nešto prošireniji vokabular. odrični. zero . picnic Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni.pokazne pridjeve. npr.

right. left. east. upitni) Modalne glagole. expensive. dirty Antonime.redati ispremetane riječi u Future Simple: shall/will (potvrdni.oblik Glagole be. niječni.prepričavati/prepisivati kratke tekstove . . guitar lessons.igrati igrice: po ulogama aktivnostima jezične igre itd. last week. quickly. .pravac/smjer. ask-answer. school choir. npr. must Zapovjedni način.PRODUKCIJA različite a) GOVOR Učenici će: osjećaje .praviti kratke. jednostavne kao što su: zadovoljstvo. have/have got (potvrdni. fast Prijedloge. may. npr.vrijeme. npr.govoriti o temama svojim . npr. care about us itd. sometimes) . never. npr. npr. dirtyclean.sudjelovati u razgovoru o zadanim .način. odrični. west . discuss a subject. dijaloge koji se temelje na temama o kojima se nezadovoljstvo. dramatizirati itd. vezane za zadane teme. crylaugh Složenice. walk a dog.recitirati. nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme Rečenice: . have to. razočarenje i .prepričavati kratke priče i šale sl.? naučiti koristiti: Afikse. always. svojih vršnjaka itd. npr.Red riječi ( nešto specifičniji red riječi uz upotrebu priloga učestalosti npr. upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to. kao i onima . raspravljalo iznenađenje. b) PISANJE Učenici će: . sva lica jednine i množine Priloge. vezane za zadane teme.za mjesto . vezane za zadane teme i gramatiku.pisati kratke sastave na poznate teme itd.There is a/ There are some… Is there a…? Are there any….pisati diktate .dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke . nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme. uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 26 . . Ekvivalente prevoda čestih i ključnih riječi. can. orange juice Kolokacije. last year . npr.pjevati dječije pjesmice svakodnevnim . vezane za zadane teme.

razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . značaj ishrane za zdravlje.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . ples. npr : .) 3 . slikanje..Fizičko obrazovanje (sportske aktivnosti i igre) . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve .Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije. upoznavanje sa najpoznatijim izvođačima na engleskom jeziku) . elementi dramatizacije) .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik 27 ..učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: .) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . muzički instrumenti. ples (crtanje.smislene rečenice INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja .Biologija ( Dijelovi ljudskog tijela.Likovno obrazovanje.Muzičko obrazovanje (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. oblikovanje itd.

jednostavna pitanja. razred – 4. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2. opomene.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6. kraće tekstove. saopštenja nastavnika i učenika.3 Čitanje i razumijevanje A2. snimljenog materijala i reaguju na njih. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Čitanje i razumijevanje 28 . kratke poruke i natpise.1 Govor A1.. kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija.3 ČETVRTA GODINA UČENJA 6 razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje Učenici razumiju: razgovor na poznate teme i uključuju se u isti. suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Učenici čitaju: upustva. upustva.1 Pisanje A1.

Dopunjuju obrasce i rečenice i izrađuju jednostavne projekte Učenici ne samo da prepoznaju i upotrebljavaju. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene 29 . uz pomoć nastavnika. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja. nego počinju i da stiču znanja o jeziku Znanje o jeziku DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. govora i pisanja. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. recituju i pjevaju poznate pjesme Pisanje Učenici pišu: Jednostavne tekstove poštujući pravopis. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima.Govor Učenici: učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima. Tekst na poznatu temu. Lične poruke i kraće dijaloge. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika.

U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). postavljanje pretpostavki. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. SMS). poštovanja različitosti. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika. kulture dijaloga. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.dijelove teksta. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. značaj međusobnog razumijevanja. razglednicu. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. saradnje. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. on se treba odvijati prema prilagođenom postojećem programu devetogodišnje osnovne škole. Nastava stranog jezika. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. uvažavanja. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. tolerancije. Rad sa djecom s posebnim potrebama Ukoliko se ukaže potreba za rad sa ovom djecom. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. 30 . podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika.

davanjem kratkih . povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. izraza opisivati: ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik . the Prisvojni pridjevi. a/an. izvršavanjem uputa i naređenja. npr: crtanjem. bus station. these. 31 . my. traffic-lights. • godina učenja • englesk og - - - - Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. opće . npr: crtanjem.trenutne koja čuju sa kasetofona. Mary’s) Zamjenice: . yard street. our. dom Moja okolina Škola Svakodnevni život • Osnov na škola • • 1.pozdravljati na formalan/neformal an način Vještine RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Gramatika Učenici će učiti da koriste i učiti o sljedećem: Imenice: . (nešto prošireniji vokabular) npr. kitchen.Pokazne. redanjem ilustracija po određenom redoslijedu. his. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. • Članovi uže i neki članovi šire porodice. prva godina učenja engleskog jezika – dva časa sedmično – 70 časova godišnje Nivo • Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . shop. razred Lično predstavljanj e Porodica Kuća. uncle. tražeći određenu informaciju ili detalje i reagovati: locirati ljude i 1) neverbalno. itd. . ispunjavanjem tabela ili aktivnosti dopunjavanjem rečenica itd. coffee-table. • Prostorije u kući i namještaj. 2) verbalno. curtain • Okolina. friend. that. mother.Lične . npr. garden.vlastite. npr. redanjem predmete ilustracija po određenom redoslijedu.Upitne.ograničen broj raspoloženja i stanja b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.Determinatori: Članovi. bookcase. grandmother. život u gradu i na selu.: ponavljanjem riječi. Vokabular Učenici će učiti osnovni vokabular koji se odnosi na date teme npr: • Predstavljanje. their Upitni pridjevi. grandfather.boje predmeta odgovora na pitanja koja postavlja nastavnik ili . name. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. itd. loo/ lavatory. izvršavanjem uputa i druge naređenja.ljude i predmete ili koje su čuli sa kasetofona. park. govoriti o označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd.množina . who. her. povezivanjem određenih ilustracija sa predstaviti sebe ili odgovarajućim tekstom.prisvojni genitiv (John’s.Nastavni plan i program za šesti razred. what Pridjevi: . car 6. npr. npr. this. those . your. usebi ili naglas. hall.

davati uputstva i naredbe . school mates. school subjects. pupils’ things. here. osnovni pridjevi. negativna. good.odgovarati na pitanja . hill. river. upitna forma) Prilozi za: . sleep. • Škola. podvlačiti.sposobnost/nesp osobnost da nešto urade (I can … I can’t . itd. npr.Opisni. npr. school furniture. povezivanjem riječi u stupcima A i B (npr. posters. negativna. in the kitchen (npr. wash (npr. thirsty park. cup. bridge. in the bathroom (npr. tableware: spoon. upitna forma) .Mjesto. cinema.prepisivati kratke tekstove . sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. toothbrush). trees.svakodnevnim aktivnostima i radnjama - brojati ljude i predmete (How many … are there?) 2) verbalno. npr. main parts of the face/body – nešto 32 . theatre.zapisivati po diktatu .igrati uloge. da se dobiju kolokacije).. redati riječi u smisaone rečenice . ispunjavanjem tabela. post office.ispunjavati tabele.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom . village. glasses). PRODUKCIJA: a) GOVOR: reći koliko je sati Učenici će: .izraziti: . happy. knife. lake.Present Simple (potvrdna. wood. fork. tired. križaljke Glagoli: . : kratkim odgovorima na pitanja. recitovati. upitna forma) . sad. itd. fine.ideju posjedovanja b) PISANJE: Učenici će: . pjevati i igrati jezične igre - nabrojati dane u sedmici . plate. moliti .zahtijevati. rutinske aktivnosti. get up. toothpaste. there • Svakodnevni život. bad. dovršavanjem rečenica.Pomoćni glagol be . scared.Modalni glagol can (potvrdna. what(color) . npr. negativna. hungry. nice. ispunjavanjem križaljki.Present Continuous (potvrdna.ubacivati.

učenici će učiti da koriste: Afikse. 33 . after Rečenice: .dirty Složenice. make noise. –s.(John’s book. in.dovršavati rečenice itd. clean. itd. have breakfast/lunch /dinner. in. npr. negativnoj. .Red riječi (osnovni red riječi u potvrdnoj. now.Vrijeme. u vezi sa datim temama. walk. bus. learn. itd. cupboard. itd. miss the bus. on. Osim što će stalno proširivati vokabular. my house) . turn on/off the radio/ the television. npr. wardrobe. shop-window. sports.There is a …There are two … prošireniji vokabular). clean . upitnoj i zapovjednoj rečenici . npr. phone-box Kolokacije. npr. npr.Mjesto. u vezi sa datim temama.Vrijeme. work. busstop. u vezi sa datim temama i gramatikom. ing Antonime. happy. at. npr. hungrythirsty. Prijedlozi za: . today. u vezi sa datim temama. at . npr. car. job.sad.

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. pravopisa. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. u početnoj fazi učenja pogotovo. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Matematika. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Muzička kultura. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Likovna kultura. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Maternji jezik. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Geografija. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. kao npr. 34 . Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Moja okolina. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. te gramatike predviđene za ovaj razred. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. 35 .upoznavati različite kulture i tradicije.Učenici će: . .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

• Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama.NJEMAČKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate 36 . Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. koji govore o svakodnevnom životu. Povremeno mu može zatrebati pomoć. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. u prodavnici). vremenska prognoza).

Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. druženje 5. naučenih izraza. saobraćaj. lične podatke. seosko imanje 8. jednostavan diktat). vrijeme na satu 3. slobodno vrijeme 4. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. škola – nastavni predmeti. narodi. Znanje o jeziku PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. raspored časova 2. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. prijevozna sredstva 37 . TV-emisije 6. Od ovog razreda pa nadalje učenici počinju svjesno usvajati znanje o jeziku. grad 7. zemlje.• • Pisanje • • • • riječi. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. kupovina odjeće 10. jezici 9.

das Theater.u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben. .. .čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) . Mathe. npr. essen. dort.negativan i upitni oblik glagola. Kupovina odjeće Die Jacke gefńllt mir. er. sie. . die Kuh..govoriti o trenutnoj aktivnosti .: . npr. Sie kommt aus Österreich. npr.čitati rečenice i kraće tekstove.imenovati domaće životinje i opisati ih .razvrstavanjem slika. .tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno.Lične zamjenice u jednini (ich. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. sehen. Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina.iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) . Grad: das Kaufhaus. pridruživanjem slike tekstu. . pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno. pravilne glagole te nepravilne glagole fahren. :schlafen.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.za izražavanje želje oblik möchte .iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. jezici: Er ist Engländer.imenovati TV-emisije .dopunjavanjem teksta .Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein. : Škola Deutsch. das Pferd. Zamjenice: . npr: razvrstavanjem slika.. jednostavne informacije i sl. . das Kino.imenovati zgrade u gradu . die Post.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova .davanjem kraćih odgovora..Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu .. sprechen. Erdkunde. narodi. npr: . Sie spricht Deutsch.imenovati evropske zemlje i određeni broj stranih jezika . das Schaf. .povezivanjem slike i slušanog teksta.Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje . . Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag. sein. die Bücher. .lice jednine i 2.Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . dein. der Supermarkt. Ich finde die Jacke schön und modern. govoriti o svojim omiljenim predmetima. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će .: .imperativ za 2. links. das Schwein Zemlje. die Tafel. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno. . ihr.prezent glagola können u jednini i množini. lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. Tiere.imenovati nastavne predmete.opisati ljude i predmete .popunjavanjem tabela i sl. lesen…) . es) u akuzativu . du.popunjavanjem praznina u tekstu. . Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch.tražiti i nuditi pomoć. der Park Wo ist das Kino? Hier. unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: .izvinuti se .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: 38 . Er spricht Englisch. rechts Seosko imanje: der Bauernhof.

pjevati. . igrati uloge.prepisivati rečenice i kraće tekstove. SMS. jednostavnim rečenicama opisivati.dopunjavati izostavljene riječi.- recitovati. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu .od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. prijevozna sredstva: Wir reisen mit dem Zug. voditi dijaloge prema datoj skici. . pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. aber. govoriti o aktivnostima i određenim situacijama Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und. Womit möchtest du reisen? PISANJE Učenici će: . oder Saobraćaj. odgovarati na pitanja.samostalno napisati kratki tekst (razglednicu. . postavljati jednostavna pitanja.rekonstruisatii riječi. čestitku) 39 .

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će se primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiteta uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj međusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik u kontinuitetu pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).

40

Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina (život u gradu, život na selu, kupovina, saobraćaj, prijevozna sredstva), Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

41

PRVA GODINA UČENJA, VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično– 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Cilj nastave njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva stjecanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da učenika osposobi da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje • • • • • • • • • Očekivani rezultati učenja učenik može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagovati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći određenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reprodukuje napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije

Govor

42

Pisanje

• • • •

Znanje o jeziku

prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika pa nadalje učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 11. pozdravljanje, predstavljanje, utvrđivanje nečijeg identiteta 12. školsko okruženje 13. članovi porodice 14. život učenika za vrijeme nastave i odmora 15. dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba 16. vremenske prilike 17. brojevi do 100 18. kazivanje vremena (puni sat, pola sata) 19. proslava rođendana 20. seosko imanje, životinje 21. odlazak na raspust

43

Funkcije i sposobnosti
Učenici će znati: - pozdravljati se na formalan i neformalan način, - predstaviti sebe i druge, - reći koliko imaju godina i odakle dolaze, - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici, - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba, - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati, - reći kakvo je atmosfersko vrijeme, - brojati do 100, - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati rođendan, - nabrojati domaće životinje, - nabrojati osnovna prijevozna sredstva, - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine
SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno, npr.: - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 3) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona , - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 3) neverbalno, npr: razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno, npr: - davanjem kraćih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: - recitovati, pjevati, - postavljati jednostavna pitanja, - odgovarati na pitanja, - igrati uloge,

Gramatika
Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - Prisvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben, - prezent pravilnih glagola, - prezent glagola können, - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola,

Vokabular
Učenici ce usvajati odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Wiedersehen! vokabular koji se

Tag,

Guten

Morgen,

Auf

Predstavljanje: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank...

Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: - do 100 Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge

Rođendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko imanje: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein

44

- pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE Učenici će: - prepisivati pojedinačne riječi , rečenice i kraće tekstove, - rekonstruirati riječi, - dopunjavati izostavljene riječi, - od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice, -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za rođendansku proslavu)

za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Atmosfersko vrijeme: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviđene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani ¸ za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.

45

rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Interkulturalne vještine Učenici će: . Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. Matematika.Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Geografija. Likovna kultura. kao npr.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima.upoznavati različite kulture i tradicije. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). 46 . Muzička kultura. Maternji jezik. . Moja okolina.

Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. kratke dijaloge o poznatim temama. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove Čitanje i razumijevanje 47 . odnosno A1. kao drugog stranog jezika. naglasak. radoznalost i kreativnost.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • prepoznavati slova i napisane riječi. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji.1 u govoru i pisanju.FRANCUSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza.

Govor • • • • pravilno artikulirati glasove. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. Pisanje Znanje o jeziku • • 48 . poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku. naglašavati riječi.

mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . glumljenjem.locirati ljude i predmete . npr. le. mère. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. grand. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća.reći koliko je sati – puni sati . crtanjem.brojati predmete . pokazivanjem. arbre. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. • Bliža okolina: rue. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. un. brojeve itd.mère. 2) verbalno. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit.Opisne pridjeve à manger.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno.opisati . itd Glagole . crtanjem. npr. npr. se promener. Au revoir itd. la. • Prostorije u kući i ta. lit. lijepljenjem slika.Prisvojne pridjeve. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. beau. upotrebi. npr. l’. table. frère. chaise. Il a les cheveux 49 . père. gestikuliranjem.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. povratnih manger glagola i • Moje lice. • Škola: enseignant. koji su najčešće u armoire. najosnovnije.. son.Lične m’appelle …Je suis. malheureux.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. redanjem slika itd. . grand.) livre. (triste. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. pravljenjem/oblikovanjem stvari .ograničen broj raspoloženja . prendre l’ glagola..: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour.itd. jardin. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . raspoloženje. moje tijelo. dormir.identifikovati ljude i predmete . autobus. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. se être.izraziti .ljude i predmete . des. cahier. npr. ma. itd. une.. qui? C’est ….predstaviti sebe ili druge . glumljenjem (npr. sale .boje predmeta . parc. tužan.). sretan). ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. onih koje označavaju neku aktivnost. pravilnih laver. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. élève.Upitne. soeur.: gestikuliranjem. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. se lever. iz crtića). petit.Članove.Prezent Svakodnevni život.dopadanje . pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. npr. 2) verbalno. les grand. sa namještaj: cuisine.pozdravljati .sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. ton. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. množina Salut. Zamjenice • Predstavljanje: Je . père mon. izvršavanjem uputstava. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. chambe.

društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu.sur. • noirs. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. recitovati. mjeseci. npr. blonds. pjevati i igrati jezične igre. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. u vezi sa datim temama. itd Kolokacije. jednostavan tekst prema tekstu modelu. là. davati uputstva i naredbe . razglednicu SMS poruku) . zamjenjivati inicijale punim riječima. u vezi sa datim temama. grand – petitl Složenice. bruns. Sale à manger. il fait froid. Prendre un bain.Imperativ Priloge za mjesto. ici. Bon – mauvais. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. ubacivati.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. sac à dos. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici.à. učiti pisati pomoću igara na CD-u. igrati uloge. de (u osnovnim značenjima) 50 . faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . npr. npr. dans. u vezi sa datim temama i gramatikom. devant. blanc itd. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. redati riječi po određenom redoslijedu. npr. pisati kraki. De quelle couleur est…? rouge. u vezi sa datim temama. –s Antonime. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. avec. • Raspoloženja: heureux. jaune.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. podvlačiti.

npr. moja okolina. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. pravopisa.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) . 51 . npr: . Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirani za isti.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. te gramatike predviđene za ovaj razred. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika.kroz crtanje. ples.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i širiti svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. Ovo može podrazumijevati npr. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva.Matematika. ples) . no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. u početnoj fazi učenja pogotovo. slikanje.

ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata.Učenje kako učiti Učenici će da: . a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 52 .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi). Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.

radoznalost i kreativnost. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku.PRVA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • prepoznavati slova i napisane riječi. Čitanje i razumijevanje Govor 53 . U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulisati glasove. kao drugog stranog jezika. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. A 1. odnosno A1. kratke dijaloge o poznatim temama.1 u govoru i pisanju. naglašavati riječi. naglasak.

frère.: gestikuliranjem. son.itd. chaise. sretan).) livre. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . beau. parc.reći koliko je sati – puni sati . la. mère. table. un.dopadanje . povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B.identificirati ljude i predmete . se être. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. npr. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. itd. moje tijelo. najosnovnije. Au revoir itd.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. • Škola: enseignant. cahier. pokazivanjem. se promener. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. grand. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller.. chambe. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit.Upitne. 2) verbalno. • Prostorije u kući i ta. • Bliža okolina: rue. onih koje označavaju neku aktivnost.ljude i predmete . podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. lit.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. itd Glagole . npr. lijepljenjem slika. prendre l’ glagola. crtanjem. soeur. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. le. množina Salut. petit. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća. .izraziti .predstaviti sebe ili druge . npr. ton. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. pravljenjem/oblikovanjem stvari . PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. crtanjem. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. sale . Il a les cheveux 54 . biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. npr.Lične m’appelle …Je suis. Zamjenice • Predstavljanje: Je .brojati predmete .Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6.opisati . dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici.boje predmeta . iz crtića).Opisne pridjeve à manger. dormir.ograničen broj raspoloženja . gestikuliranjem. élève.Članove. arbre. 2) verbalno. malheureux. brojeve itd.pozdravljati . npr. autobus. jardin. sa namještaj: cuisine. glumljenjem (npr. des..sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. ma. qui? C’est …. tužan. se lever. npr. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno.Prezent Svakodnevni život. père.: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. izvršavanjem uputstava. pravilnih laver. (triste.locirati ljude i predmete . redanjem slika itd.). upotrebi.. grand. les grand. l’. koji su najčešće u armoire. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. père mon.Prisvojne pridjeve. glumljenjem. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. une.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. povratnih manger glagola i • Moje lice.mère. raspoloženje.

pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. pjevati i igrati jezične igre. itd Kolokacije. blonds. –s Antonime. razglednicu SMS poruku) . tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. sac à dos.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. mjeseci. podvlačiti.Imperativ Priloge za mjesto. ubacivati. devant. de (u osnovnim značenjima) 55 . u vezi sa datim temama i gramatikom. grand – petitl Složenice. zamjenjivati inicijale punim riječima. davati uputstva i naredbe . godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. u vezi sa datim temama. jednostavan tekst prema tekstu modelu.sur. noirs. bruns. • Raspoloženja: heureux. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. avec. Prendre un bain. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . là. npr. npr. dans.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. igrati uloge. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. ici. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. De quelle couleur est…? rouge. jaune. recitovati. npr. u vezi sa datim temama. učiti pisati pomoću igara na CD-u. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. il fait froid. blanc itd. pisati kratki. Bon – mauvais. Sale à manger. u vezi sa datim temama.à. redati riječi po određenom redoslijedu. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. npr.

no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. slikanje. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. 56 . uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. ples.matematika. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. . . S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. ples) .upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. Ovo može podrazumijevati npr. u početnoj fazi učenja pogotovo. pravopisa.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) .DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. npr: .kroz crtanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. npr. te gramatike predviđene za ovaj razred. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . moja okolina. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . oblikovanje itd (Likovno obrazovanje.

njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.Učenje kako učiti Učenici će da: .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. 57 . Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni tekstovi). . a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. .

ARAPSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ARAPSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. kao i sjevernom Afrikom. duhu tolerancije. toleranciji. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uslovljen višejezičnošću. a u okviru nastave stranih jezika. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Pored toga. humanizmu i internacionalizmu. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. kosmopolitizmu. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. 58 . Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika.

Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. ovladavanje osnovnim leksičkim. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) kreativnosti . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja 59 . a ne o jeziku . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). fonetskim i gramatičkim minimumom.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica razvijanje razumijevanja i logičkog . NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. razvijanje samostalnosti i kreativnosti.čitanje riječi.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje radoznalosti i .VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema .razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenju jezika .

pisanje određenog člana. nastavci gramatičkog ženskog roda. tašdid. tanwin. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. pisanje tanwina u akuzativu. 60 .- - pamćenja razvijanje temeljitosti. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. ponoviti osnovne fraze. lične i pokazne zamjenice. i provjeriti da li su usvojeni: sukun.

Gramatika .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati . . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati 1) neverbalno.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.Nivo VI razred Osnovna škola 4. .Aktivnosti u nastavi .Nabrojati dane u sedmici .Lične zamjenice (množina) . npr. kulturne i dr.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.Pravi prijedlozi .Porodica i članovi porodice (zanimanja) .ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.Komparacija pridjeva . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .: .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. prepoznavanje.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.Brojevi do 100 . 2) verbalno.Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1.Opisati školu. ponavljanje.gestikuliranjem. npr: . crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. 2) verbalno. -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 61 . brojevi) .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju. povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle .Genitivna veza .Kupovina (voće. . .povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.pjevati.Opisati (grad. genitivne veze. lice množine) .Izražavanje glagola “imati” . sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: .Opisati slobodne aktivnosti (sportske.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu .: . . imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre.Direktni objekat (akuzativ) .Predstaviti sebe i druge .Pridjevi .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. povrće. . npr.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .Genitiv poslije prijedloga .Pravilna množina . pjesmice.Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) . kuću. . npr: .Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno.Imenovati članove svoje uže porodice. imitiranjem .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn.bojenjem navedenih predmeta / osoba . njihova zanimanja i interesovanja .Dvojina .Perfekat . GOVOR: Učenici će: .Izražavanje vremena (puni sati) .Brojati od 1 do 100 .Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi.) .

62 ..rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova.glumiti. imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen. .nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu.takmičenje u pisanju brojeva itd. . .recitovati kraće pjesmice.itd. . izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune)..popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? . PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili.samostalno konstruisanje sintagmi. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .

Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Nastava stranog jezika. poštovanja različitosti. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. U radu na tekstu podjednako će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. značaj međusobnog razumijevanja.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto. saradnje. govora i pisanja. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. razglednicu. SMS). oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. uvažavanja. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika. postavljanje pretpostavki. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će 63 . I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja se mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. tolerancije. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. kulture dijaloga. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika.

Muzička kultura.upoznavati različite kulture i tradicije. prijevozna sredstva). saobraćaj. život na selu. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Likovna kultura. Geografija (zemlje. Moja okolina (život u gradu. .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način. kupovina. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena.nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Interkulturalne vještine Učenici će: . jezici). rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. 64 . narodi. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. kao npr. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Matematika (brojevi). Maternji jezik.

više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. 65 . Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. duhu tolerancije. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. kao i sjevernom Afrikom. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. kosmopolitizmu. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. humanizamu i internacionalizmu. a u okviru nastave stranih jezika.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. fonetskim i gramatičkim minimumom. ovladavanje osnovnim leksičkim. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. toleranciji. Pored toga. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika.

predanosti i preciznosti u učenju jezika .čitanje riječi.kratki usmeni i pismeni odgovori pamćenja . a ne o jeziku .razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. NIVO: PRVA GODINA UČENJA .razvijanje samostalnosti u govoru .razvijanje pozitivnog stava prema .VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično/ 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja .postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica 66 . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno . razvijanje samostalnosti i kreativnosti.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.razvijanje radoznalosti i .putem igara. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.razvijanje temeljitosti. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) .sloboda i samostalnost u govoru učenju jezika .učenje jezika.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).razvijanje razumijevanja i logičkog .čitanje jednostavnih rečenica kreativnosti .- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.

usvojiti: osnovne oblike slova. sukun. 67 . kratke i duge vokale. Neophodno je. uz učenje osnovnih fraza. vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. tašdid. tanwin. varijante pisanja slova.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i početnu fazu učenja arapskog jezika. Koristiti jezička znanja koje su učenici stekli tokom učenja BHS-jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi učenike da sami dolaze do određenih zaključaka.

pjesmice. prepoznavanje.Svakodnevni život .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. npr: .Imenovati članove svoje uže porodice . `ala) Upitna riječ “'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Učenici će: Učiti samo osnovni vokabular.: .podvlačenjem pojedinih riječi.ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona . .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .Pozdravljanje i upoznavanje . . 'a) Prijedlozi (fi.povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. 'anti. harihi) Vokativna partikula “ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am. Kroz dijalog (igre. huwa. npr.Pozdravljanje na formalan i neformalan način .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.: . npr: .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. nahnu) Upitne zamjenice (man.Nivo VI razred Osnovna škola 1. koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica.slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli. 2) verbalno. 'anta.dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu .Reći koliko je sati (puni sat) . imitiranjem .Kuća . la) Upitne partikule (hal.Škola . . i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. Gramatika Lične zamjenice ('ana.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.gestikuliranjem.Odjevni predmeti Funkcije i vještine Učenici će znati: .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . npr.podvlačenjem riječi koje su učenici čuli 2) verbalno. . hiya.Bliža okolina . .Predstaviti sebe i druge . 68 .Porodica i prijatelji .Brojati od 1 do 10 .Nabrojati dane u sedmici . 'ila. ponavljanje. ma) Pokazne zamjenice (hara. min.

glumiti.GOVOR: Učenici će: .pjevati. PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili.itd. . .popunjavanja slova (npr: Gdje su nestala slova? nastavnik ispisuje riječi na tablu.rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. 69 .recitovati kraće pjesmice..voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .takmičenje u pisanju brojeva itd.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. . . . izostavljajući određena slova koje učenici treba da popune) .

kao npr. u početnoj fazi učenja pogotovo. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenje i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Geografija. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Muzička kultura. 70 . Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Matematika. Maternji jezik. Likovna kultura. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Moja okolina. te gramatike predviđene za ovaj razred. pravopisa. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija.

rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.upoznavati različite kulture i tradicije. 71 .Interkulturalne vještine Učenici će: . . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

MATEMATIKA 72 .

odnosno funkciju . razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole -prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa No. u drugim predmetima i svakodnevnom životu. -usvajanje pojma relacije i funkcije. unije. -o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom «na jednom mjestu». -prepoznati relaciju. -nacrtati zadani ugao. -računati pomoću džepnog računala. -računanja postotka. 73 . kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva. -poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine. -usvajanje različitih uglova. -modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uslovima. mjerenje uglomjerom. presjeka. . -usvajanje znanja o višecifrenim brojevima. razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi. množiti i dijeliti uglove. 140 sati godišnje OČEKIVANI REZULTATI Učenik će znati: -matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova. sabiranje i oduzimanja uglova. njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu. jedinica za mjerenje uglova. -računanje pomoću džepnog računala. -rješavat će jednostavnije jednadžbe i nejednadžbe u Q+. -prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke). -. •. razlike i direktnog produkta skupova. -računanja s mjernim brojevima za kutove (+. -sa sigurnošću obavljati računanja u skupu No rješavati matematičke izraze. oduzimati. oduzimati i množiti uglove. -znat će računski sabirati. -o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza. -usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+. -grafičkog prenošenja. -računanje aritmetičke sredine dva ili više brojeva. -upotreba brojeva u različitim kontekstima.procjeniti i provjeriti tačnost rezultata. kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom.MATEMATIKA VI RAZRED 4 sata sedmično PODRUČJA CILJEVI Znanje Sticanje znanja: -poznavanje i upotrebu matematičkih simbola -usvajanje pojma skupa. :). -prepoznati. -grafički sabirati. -naučit će izračunavati postotak od zadanog broja. -obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+. -usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima. uspoređivanja.

-matematičkim jezikom moći izražavati opće ideje. -rada. -prepoznavanja obrasca. -nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke. kao i uspjehu drugih. pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće. -pozitivnim crtama osobnosti. Vrijednosti i stavovi Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: -razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih. -matematičkog jezika. -prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu 74 . spremnosti da se pomogne drugim). -različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja. -procjenjivanja. -uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Učenik će: -pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. posebno kolektivnog (timskog) rada. selektiranja i korištenja informacija Učenik će moći: -promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati. -prikupljanja. -važnosti radovanja osobnom uspjehu. -induktivnog mišljenja.. -koristiti pomagala za crtanje uglova. -o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -poboljšati ličnu «listu» motiva . -vizualizacije i vizuelnog grupiranja. -slijeđenja niza uputa. . -prostornog organiziranja i orijentiranja. -induktivnog i analognog zaključivanja.. -samopuzdanja i samoaktualizacije. -naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih. emocija i doživljaja -pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti. -pripremati se za određeno napredovanje. -raditi po određenom planu. -učenik će naučiti prepoznavati unutrašnje vlastito razmišljanje i vlastito prosudjivanje. -ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja. paralelnih i okomitih pravaca.Sposobnosti i vještine Razvijanje sposobnosti i vještina: -poređenja -nizanja.

Središnji ugao. Dvije kružnice. TEMA . unija i razlika skupova. Direktni produkt skupova. Konveksni i nekonveksni uglovi. Računske operacije s mjernim brojevima za uglove. kružni luk i tetiva. sekunda). krug. Ugao ( elementi. oštri.Programski sadržaj: 1. Prenošenje uglova. tupi. kružnica i krug. Presjek. Vrste uglova: puni. Relacije. Funkcije (preslikavanja).TEMA. TEMA – Kružnica. pravi.Kružnica. Mjerenje uglova (jedinice: stepen. Komplementni i suplementni uglovi.Djeljivost brojeva 5.Prirodni brojevi 4. ugao (kut) 3. relacije i preslikavanja Tematske jedinice Skupovi. TEMA .TEMA. minuta.Skupovi. relacije i preslikavanja 2. ugao (kut) Tematske jedinice Izlomljena linija. TEMA – Razlomci 1. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. 2. opruženi. Susjedni i usporedni. nula. krug. mnogougao (mnogokut). Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. Prava i kružnica.ugao. 75 . obilježavanje). TEMA . Uspoređivanje uglova. uglomjer.Skupovi.

Uspoređivanje razlomaka. Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima. Svojstva računskih operacija: komutativnost. Najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva. oduzimanje. Razlomci veći i manji od 1.9. Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2. distributivnost. Zajednički djelitelji brojeva.Prirodni brojevi Tematske jedinice Skup N i N0.TEMA.3. postotak. faktori i sadržaoci prirodnog broja.Djeljivost u N0 Tematske jedinice Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r). Prosti i složeni brojevi. Proširivanje i skraćivanje razlomaka. 76 . 4. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Izrazi s promjenljivim. b e N). asocijativnost. Djeljivost zbira. Djeljivost u skupu N0.4.3.Razlomci Tematske jedinice Pojam razlomka b/a ( a. Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza). Brojnik i nazivnik. razlike i proizvoda prirodnih brojeva.TEMA. TEMA. Sabiranje. Razmjera (omjer). Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore. 5. Decimalni i postotni zapis razlomka.25.

zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu. Nastavnik će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu učenika. Učenici trebaju usvojiti: skup i element skupa kao osnovni pojam. Zahtijevat će od SKUPOVI. Brojevni izrazi sa zagradama. Direktni produkt skupova. za posmatranje Učenik se treba raznih uglova i osposobiti za SPOSOBNOSTI AKTIVNOSTI UČENIKA Učenik treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. unija i razlika skupova. KRUŽNICA. Relacija. PONAŠANJA Učenik treba radeći s Razvijanje osjećaja za percepciju priborom za prostora. KRUG. UGAO (KUT) Izlomljena linija. Brojna vrijednost izraza. Razvijanje slike koje crta. Treba osjećaja za urednost promatrati i otkrivati pri crtanju. Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici). Funkcija. za geometriju razvijati urednost. i logički ih povezivati. Tekstualni zadaci. Razvijanje odgovornosti za Treba razviti osjećaj samostalno obavljanje zadataka. Trebaju definisati relaciju. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA ŠESTI RAZRED (devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE VRIJEDNOSTI. Poticati će učenika na rad. RELACIJE I PRESLIKAVANJA Skupovi. prvu i drugu koordinatu uređenog para. Izrazi s promjenljivim. nova svojstva. Koristiti udžbenik . Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. STAVOVI. motoričke preglednost. Trebaju znati nacrtati zadane tačke na koordinatnom pravcu i u koordinatnom 77 . Uređeni par. Presjek. sposobnosti kao i preciznost u uvježbavati oko da pravilno procjenjuje mjerenju.Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva. odnosno funkciju. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Nastavnik će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da učenici usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate određene zakonitosti. jednakost uređenih parova. Aritmetička sredina danih brojeva.

oduzimanje uglova. sabiranje. minute. Insistirati će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. Razvijanje zapažanja i izvođenje zaključaka. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. 78 . Središnji ugao. središnji ugao. Učenik treba naučiti definirati pojmove koji ga okružuju. Prenošenje uglova.. sistemu u ravni. Ugao.. Učenik treba usvojiti i razviti matematički jezik. njihovih veličina. Učenik treba usvojiti crtanje. mjerenje. prava. komplementarni uglovi. Mjerenje uglova Računske operacije sa mjernim brojevima za uglove Suplementarni. ravnina. Poticat će učenike na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja. kao i množenje uglova prirodnim brojem. i sekunda. Prava i kružnica. Kod učenika treba potaknuti rad po planu. radi povezivanja gradiva i lakšeg usvajanja. samostalan rad s geometrijskim priborom. Jedinice za mjerenje uglova. a osnovne pojmove «razumjeti». Jedinice za mjerenje uglova: stepen. Vrste uglova. kružnica (kružna crta) i krug. izlomljena linija. skup)..mnogougao. Uočavati sličnosti između algebarskih i geometrijskih zadataka. prostor. Učenici trebaju znati koji su osnovni pojmovi u geometriji (tačka. za procjenjivanje rezultata i za pomoć ostalim učenicima. uspoređivanje. Uspoređivanje uglova. mnogougao. kružnica. a koji su i izvedeni pojmovi (dužina. Stepen (stupanj) povezati sa stepenima iz geografije. učenika da uredno rade i da ravnomjerno raspoređuju crteže na listu papira. krug.).

Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualno . Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Koristi udžbenik i literaturu. Pridruživanje brojeva po danom pravilu (brojna vrijednost izraza). Svjesno preuzimanje odgovornosti za urađeno. Koristi različite metode i strategiju praćenja postignuća i sposobnosti učenika. Pozitivan odnos prema radu. Učenici trebaju savladati sve računske operacije. Uči kod kuće i radi domaće zadaće. oduzimanje. Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke. Sudjeluje u stvaranju obrazovnih situacija. Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. Prati izlaganja nastavnika. Svojstva računskih operacija: komutativnost. Razvijati misaonost i logičnost kroz rješavanje različitih zadataka. 79 . Uvježbavati rješavanje zadataka s općim brojevima. sa i bez zadanih vrijednosti općeg broja. Sabiranje (zbrajanje) . gdje se trebaju koristiti olakšice. Insistirati na skraćenom dijeljenju i množenju. sredstava i modela. Izrazi s promjenljivim. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. Razumijevanje prirodnosti i prirodne logičnosti u radu sa prirodnim brojevima. Učenici trebaju znati koristiti svojstva računskih operacija. distributivnost. kao i koje zagrade će prije računati. Razvijanje i jačanje samopouzdanja u vlastitu sposobnost učenja i zaključivanja. da učenici uvježbaju red računskih operacija i oslobađanja od zagrada. Aktivno sudjeluje u svim oblicima nastavnog rada. grupnom i frontalnom radu. Prati izlaganje nastavnika. Vježbati zadatke s više računskih operacije i zagrada. asocijativnost.PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0. Učenik treba samostalno odlučivati koju operaciju će prije rješavati. kao i volja za rad i za iskazivanje pozitivnih rezultata rada.

Nastavnik postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore. 5. 4. 9.. 6. kao i relativno proste brojeve.. 10.. složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Učenici trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore. Razumijevanje materije i problema. kod kuće ili u školi. Učenici trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. 3. uspoređivanja. Potiče učenike da pitaju i da traže odgovore. 5. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. 3. Prosti. 80 . 4. kako bi saznao da li su svi učenici razumjeli postavljene zadatke. 15. klasificiranja. Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja.. Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. razlike i proizvoda. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom.DJELJIVOST U N0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Vještina odabira inovacija. razvrstavanja. 9. 15. Djeljivost sa 2. kao i najveći zajednički djelitelj. Razvijati maštovitost i sposobnost percepcije bitnog od nebitnog. 6. 10... Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika..

kao i zapis istih. vremena. Usvaja algoritme zbrajanja. Geogebra .programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa između cijelog i njegovih dijelova.) -Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( a+x<b. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. kao i 81 . Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opšte odnose izmedju dijela nečega i kolektiviteta ( cjeline) Prati aktivno rad na satu i pri tome usvaja nova znanja. Procjenjivanje.) -Množenje razlomaka. polovi i dijeli. Izrađuje didaktički materijal. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. duljine. (x-a)+b=c. (x+a)b=c. Crta i reže. x-a=b.. Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). trećine. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. Cijelo i razlomljeno. Preko mjernih brojeva: površine. a-x=b. Induktivno mišljenje. Primjenjuje modele interaktivne nastave.RAZLOMCI -Pojam razlomka -Uspoređivanje razlomaka jednakih nazivnika. -Sabiranje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. jednakih i različitih razlomaka. Odmjerava znanja: dovoljnog. polovine. x+a>b.. Individualno prilazi učenicima kod rješavanja složenijih zadataka. -Uspoređivanje razlomaka sa jednakim nazivnikom. i odgovarajućih zadataka određuje razlomke izražene manjim odgovarajućim jedinicama. -sabiranje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika -Proširivanje i skraćivanje razlomaka. a-x<b. preklapa i mjeri. -Dijeljenje razlomka razlomkom. Usklađuje zadatke i probleme spram mogućnosti učenika. x-a<b. Geometer's Sketchpad. Crtežima prikazuje zadane brojeve i čita nacrtane dijelove kako bi zapamtio zapis. srednjeg i visokog nivoa. a-x>b. Učenik usvaja pojam cijelog. -Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( x+a=b. Rješava različite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. . množenja i dijeljenja razlomaka. (Origami japanska tehnika savijanja papira. x-a>b. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. Razmjeru rješava kao jednakost dvaju Vizuelno raščlanjivanje i grupiranje. Računa postotak.

Zadatke osmišljava tako da učenike potiče na razmišljanje.) -Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka. izračunavanje udaljenosti na karti). ax-b=c. 82 . x:a=b. -Množenje razlomaka. između samih dijelova cijelog). -Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b.-Uspoređivanje razlomaka -Zbrajanje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. ax+b=c. razlomaka (primjena na nastavi geografije. -Dijeljenje razlomka razlomkom. a:x=b. -Razmjera i njena primjena. -Postotak.

( po mogućnosti koristiti namjenske računarske software ( npr.Skupovi. ugao Već ranije učenik je upoznao oblike kruga i kružnice. u ovoj se temi. sekunda): +. -Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke.Učenici sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka. uglomjer. minuta. -Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima. : . -Navesti učenike da naučene geometrijske likove (pravac. do određenog stepena formalizuje.) dožive kao skupove točaka. -Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. polupravac. koji su učenici ranije poimali više intuitivno. krug. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije ) -Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen. -S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova. kao osnovnih pojmova. relacije i preslikavanja Skup. zaključujući da su te udaljenosti jednake. Međutim.. razlike kao i produkte skupova. jedinice za mjerenje uglova. formalizaciji ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. presjeka. 2.TEMA. -Dijagramom uvesti produkt skupova. pomoću različitih primjera iz učenikovog svakodnevnog okruženja. -Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa. -Navesti učenike da sami prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini. .DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1.TEMA. dužina. •.Kružnica.Uvođenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruisanje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije.. izlomljena linija. presjek i razliku skupova.Ova su znanja bila na intuitivno konkretnoj razini (kružnica je bila granica kruga). 83 . -. kao i za koordinatni sistem u ravnini. U ovom programu učenik ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice.Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. -Odnose između geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju.

84 . pomoću prstiju lijeve i desne ruke. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti pa i definisati. -Uvježbati zadatke sa zagradama. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. postaviti kao ponavljanje. u najvećem dijelu. -Učenicima pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva. u toku ponavljanja treba podići nivo učeničkog znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju.…) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem.TEMA. 4. -Uvježbati svojstva računskih operacija. -Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. osobito distribuciju množenja prema zbrajanju i oduzimanju. -Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti. Ovdje prevashodno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu.Djeljivost brojeva Kroz niz primjera učenik treba da količnik “a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r . odnosno sa jednakošću a = b q.5. proširivanje i produbljivanje znanja koja je učenik usvojio ranije.Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve. množenje prirodnih brojeva kojima je zbroj posljednih brojeva 10.Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba. -Uvježbati grupisanje jednakih faktora u zagradu. izračunavanje i oslobađanje zagrada.3. do 10. -Tvrdnje o djeljivosti učenici trebaju naučiti kroz različite «plastične» primjere. Međutim.Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2.TEMA. -Ponoviti sve računske operacije sa brojevima.

kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam.. i pri tome radu naglašavati da se počinje savijati papir od cijelog. -Na internetu pronaći web stranice s urađenim materijalima. -Uvesti pojam postotka. -Učenici mogu donijeti i kolaž papir.5.. prema polovinama. itd. pa zadane likove lijepiti cijele. makaze i ljepilo. lijepiti i razgovarati o razlomcima. -Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj. -Kod množenja. 85 . TEMA. isijecati polovine. zatim razlomak i prividni razlomak. dobar je također i računarski program Geogebra. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. -Uvježbati sve četiri računske operacije. vezanim za uvođenje razlomaka. trećine.Razlomci -U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. kao razlomka s nazivnikom 100. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu. -Za korištenje u neposrednom radu na satu. četvrtinama. -S učenicima raditi od papira figurice.. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu. -Uvesti decimalne razlomke. a tek onda razlomak s razlomkom. odnosno nejednačinu. razlomak prvo množiti prirodnim brojem. -Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj.

BIOLOGIJA 86 .

shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za građu i funkciju biljnih organa .razumjeti fiziološke procese u biljkama fotosintezu i transpiraciju .učenici znaju da klasificiraju biljke i da razumiju razvoj od nižih ka višim .učenici se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije . problemom izučavanja . njenim predmetom. vještina i sposobnosti o građi i funkciji biljnog organizma .posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića .značaj fotosinteze i transpiracije .pojam haploidnog i diploidnog broja hromosoma .upoznavanje učenika sa pojmom biologije.upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta .učenike upoznati sa osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom .vraćanje vode u atmosferu kroz stome u vidu vodene pare . diobu ćelije.uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija .BIOLOGIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI .da pomoću praktičnog rada učenici shvate fiziološke procese.sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije -naučiti razliku između biljne i životinjske ćelije -koristiti prethodna iskustva učenika i ostvariti korelaciju sa gradivom drugih nastavnih predmeta .pružanje osnovnih znanja .učenici prave herbar i određuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka .shvatiti filogeniju biljnog svijeta.shvatiti ulogu nauke za razumjevanje svijeta u 87 .multidisciplinarni pristup . oslobađanje oksigena .znati da povežu građu i funkciju biljnog organa u procesu fotosinteze.razumjeti građu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu. OBRAZOVNI OČEKIVANJA . odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka .fotosintezu i transpiraciju i da povežu građu i funkciju biljnih organa .

Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom 2. klijanje sjemenke : uslovi klijanja . klijavost. 88 .razvijati kritičko mišljenje i kreativnost .osnovna jedinica građe organizma. 1 SJEMENKA: građa sjemenke dvosupnica-dikotila i jednosupnica – monokotila. Jednoćelijski i višećelijski organizam. 1. 2. značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića 2. razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja. toplota. organ.istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvođača hrane i kiseonika na Zemlji. prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu.da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog fonda -Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima. zrak.razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti . CITOLOGIJA 2. voda. Biljna stanica : ćelija . modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima . 3 GRAĐA I FUNKCIJA BILJAKA 3. organizam. životinje i čovjeka. kojem žive .podjelu i značaj .shvatiti značaj biljaka za prirodu .1. BIOLOGIJA NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja.Ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije . Uvod 1. . Tkivo: građa i funkcija. prema drugima. Dioba ćelije.formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta . posmatranju.poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe. PROGRAMSKI SADRŽAJI 1.

rasprostranjenost. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAĐE 4. odjeljak i carstvo. rasprostranjenost. CVIJET – CVAT.4. 4.3 BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. 4. IZDANAK Nadzemni i podzemni izdanak Stablo:građa i funkcija stabla.: Karakteristike građe virusa.8 SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike. osmoza. značaj. Binarna nomenklatura. OPRAŠIVANJE I OPLODNJA. ALGE:Građa.Drvenasto .2 VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA. podjela i značaj. i zeljasto stablo.4 Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi.5. Karl Line. KORIJEN: Građa i funkcija korijena. Građa. podjela i porijeklo. razmnožavanje i razviće.6. podjela i značaj.4. PAPRATNJAČE:Građa. razmnožavanje. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO. Laboratorijska vježba : Mikroskopiranje unutrašnje građe lista.6.Posmatranje algi mikroskopom 4.3. Od bičara do volvoksa.Građa i funkcija cvijeta i cvasti 3. red. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina. Pojam biosistematika. BIOSISTEMATIKA BILJAKA 4. 3. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije. medicinski i ekonomski značaj virusa. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom. razmnožavanje i razviće.EUKARIOTI 4. 4. Izumrle papratnjače. MAHOVINE: Građa.3. značaj i podjela. raznovrsnost plodova i sjemenki 4. Golosjemenjače. 3. kapilarnost i korijenov Pritisak . Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. GLJIVE I LIŠAJEVI: Građa. Plod i sjemenka. razmnožavanje i razviće.7. Vegetativno razmnožavanje korijenom. Difuzija . vrsta. porodica.Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja.5. podjela i značaj. Vegetativno razmnožavanje listom. 89 . rod. Karakteristike građe. preobražaj . viroze. razmnožavanje.2. podjela. LIST Spoljašnja i unutrašnja građa. Razmnožavanje. Prelaz na kopno. 3. 3. STABLAŠICE 4.1. klasa. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI 4.7. Funkcija lista – fotosinteza i transpiracija.Ogled rastenja korijena..

Laboratorijska vježba: Određivanje dvosupnica prema ključu. 4. Podjela skrivenosjemenjača na dvosupnice i jednosupnice.10 DVOSUPNICE. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike.9. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice.4. predstavnici i značaj u ishrani. predstavnici.13. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani.14 JEDNOSUPNICE . 4.12.15.PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. predstavnici. značajne vrste u ishrani. 4. Voćarstvo.11 PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice.. 4. značaj u ishrani. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 90 . 4. 4.

GEOGRAFIJA 91 .

Suncu i sunčevom sistemu. opisivati pojave i procese koje doživljava u bližoj i daljoj okolini. Sunce. geografskoj sredini. definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije. Zemlji kao planeti u Sunčevu sistemu. nebeskim tijelima. metodama orijentacije na horizontu. nebu i nebeskim tijelima. osnovna znanja o horizontu. kretanjima nebeskih tijela. prirodnoj sredini. Zemlji u Sunčevu sistemu.GEOGRAFIJA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI PROGRAMSKIH SADRŽAJA POSTAVLJANJI CILJEVI Programski zahtjevi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu. zvijezde i Mjesec. orijentaciji na OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju: opisivati ranije poznate geografske pojmove koje su naučili tokom razrednog obrazovanja iz predmeta Prirode i društva. 92 . opisati nebo. Suncu i njegovom sistemu. Mjesecu i njegovom kretanju. kosmičkom beskraju. značaju školske geografije. da geografija daje znanje o prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama. zvijezdama i Galaktici. proširenim znanjima prirodnih pojava i procesa i načinima njihovih nastanaka. Kosmosu ili nebu. horizontu i podjeli horizonta. Prividna kretanja Sunca. objektu i predmetu proučavanja. Očekivana znanja o: geografiji kao općem obrazovnom predmetu. prirodnoj i geografskoj sredini.

vodenom omotaču Zemlje. 93 . stvarnim kretanjem Zemlje. rotaciji Zemlje i njenim posljedicama:smjeni dana i noći i računanje vremena. kruženju vode u prirodi. Podjelu voda na slane i slatke vode. rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje. hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje. predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama. suštini čitanja geografskih karata. građi zemljine kore. spoljašnjih procesa i oblika. o određivnju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje. jedinstvo i podjelu Svjetskog okeana. kružnim tokovima u hidrosferi. revoluciji Zemlje i njenim posljedicama. razmjeri i razmjernicima. suštini stvarnih kretanja Zemlje. oblicima reljefa nastali unutrašnjim i vanjskim silama. suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći. prepoznati osnovne oblike reljefa. vrstama i načinu korištenja geografskih karata. smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji. suštini prividnih kretanja nebeskih tijela. litosferi. zemlji i njenim sferama.horizontu. osnovama izrade geografske karte. vrstama geografskih karata. načinu umanjenja veličina iz prirode. rasporedu i odnosima kopna i mora na globusu. elementima i sadržaju geografskih karta. razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti. osnovama orijentacije na horizontu. osnove o stijenama u zavičaju. orijentaciji na površini Zemlje. razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja. unutrašnjim procesima i obliku. revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje. geografskim koordinatama. jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana. zemljinoj kori i njenom sastavu. zraku i tlu. o geografskoj mreži. opisati prividno dnevno kretanje Sunca. umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir. unutrašnjim procesima i pojavama. prepoznavanju geografskih sadržaja na karti. prividnom kretanju Sunca. opisati nastanak i trajanje astronomskih godišnjih doba. prividnom kretanju Sunca. elementima i sadržajem geografske karte. zemlji i njenim sferama – geosferama. podjeli kopnenih voda i njihovom značaju. učionice i makete zavičaja. vodi. izradima plana. objasniti pojam protoka (temporalnog) vremena. izgled svoje bliže i dalje okoline.

osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju. živom svijetu na Zemlji ili biosferi. posljedicama negativnih uticaja na zrak. osnovnim fizičkim. geografske i životne sredine. stanovništvu užeg i šireg zavičaja. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu. tercijarne i sekundarne privrede. globalnim geografskim aspektima životne sredine. ekumeni i anekumeni. općim društvenogeografskim elementima na Zemlji. suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina. kopnenim vodama na Zemlji. uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji. osnovnim ljudskim aktivnostima. privredi i privrednim djelatnostima. vodu i tlo. zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji. privredi i podjeli privrede. biljaka i životinja. posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji. akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji. stanovništvu na Zemlji. geografsko poimanje prirodne.kopnenim vodama. osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju. uzrocima geoekološke krize. gradskim i seoskim naseljima. 94 . naseljenosti i naseljima na Zemlji. pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji. najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine. osnovne elemente primarne. geografskom rasprostranjenju. urbanizaciji i urbanizovanim regijama.

Datumska granica. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Zemlja u Sunčevom sistemu. Gelaktike i galaktička jata. Sateliti. Relativna visina. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta.Lokalno vrijeme. Toplotni pojasevi na Zemlji. Geografska dužina. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Posljedice revolucije Zemlje. Mjesečeva kretanja. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Orjentacija pomoću Sunca. Smjena dana i noći. Nadmorska visina. zadaci geografije. Paralele ili uporednici. Geografska širina. Meridijani ili podnevnici. Orijentacija pomoću Sunca i sata. Planete. Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Godišnja doba. Položaj Zemlje na ekliptici. Geografske koordinate. Pomaračenja Sunca i Mjeseca. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – oblilaženje Zemlje oko Sunca. Nejednako trajanje dana i noći. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI 95 . Određivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. predmet.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. Ekliptika. Zvijezde i sazvježđa. Kalendar. Mjesec. Najnovija savremena orijentacija. Sunce i Sunčev sistem. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Određivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. Zemlja – oblik i veličina. Satne zone. Zonalno vrijeme. Stvarno dnevno kretanje Zemlje.Posljedice rotacije Zemlje. Rotacija Zemlje.

Reljef na kopnu i u podmorju. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. Meteorološko vrijeme. Oblaci i magle. Oblikovanje reljefa morskom vodom. 96 . Sastav zemljine kore. vode i t zraka. Vjetar. Sfera Zemlje – geosfera. Podjela atmosfere. Vrste karata. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. Zračni pritisak. Izgled površine Zemlje. Pojam klime. Geografska karta. Tektonski procesi i oblici. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. Značaj atmosfere. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. Plan. Sastav geografskog omotača. Oblikovanje reljefa tekućicama. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja građa Zemlje. ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. Sastav atmosfere. Razmjera i razmjernik. Klimatski faktori. Čitanje geografskih karata. Zagrijavanje kopna. Osnovni elementi geografske karte. Vulkani i vulkanski reljef.Globus – model Zemlje. Zemljotresi. Oblikovanje reljefa ledom. Padavine. Oblikovanje reljefa vjetrom. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija.Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode.

DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. Biogeografski faktori na Zemlji.Uzroci geoekološke krize na Zemlji. Značaj kopnenih voda. Tekućice. Morske mijene i morske dobi. Talasi u Svjetskom okeanu. KOPNENE VODE Podzemne vode. Značaj Svjetskog okeana. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. Jezera. 97 . Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. Ugroženi elementi životne sredine. Struje u Svjetskom okeanu. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. Močvare i bare. Led na Zemlji. Mora. Svjetski okean. Prirodne osobine morske vode.Klime polarnih oblasti. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. Izvori i vrela. Kruženje vode u prirodi. Privreda i privredne djelatnosti GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. Biogeografske oblasti polarnog pojasa. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. Okeani. Porast svjetskog stanovništva. Urbanizacija. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela.OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. Klime umjerenih pojaseva.

Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. Pored ove nastavne građe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. a koje tretira ovaj nastavni program su. a što je predviđeno državnim dokumentom naslova «Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika geografije za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini». kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu građu. kosmogene i antropogene uticaje. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivisati sa crtežima. tj garniture udžbenika (sveobuhvatni udžbenik) kojeg čini: knjiga (udžbenik) za učenje. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. koji uslovljavaju te odnose. radna sveska i priručnik za nastavnike. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. Za realizaciju ovog nastavnog plana i programa potrebna je primjena savremenog udžbenika. • • • 98 . Pored toga. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose između prirodne i geografske sredine. U ovim temama. nove i dosta uopćene. I druge nastavne teme. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. razvoj urbanizacije i urbanih sistema.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. koja pobuđuje veliku motivaciju kod učenika. posljedice Zemljinih kretanja i sl. Nastavna građa je koncipirana za interaktivne. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. Zemlju u Kosmosu. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. slikama. za učenike ovog uzrasta. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. grafikonima i primjerima. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva meterija. To se posebno odonsi na raspored stanovništva na Zemlji. uglavnom. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj građi.

HISTORIJA 99 .

Računanje vremena Imaju orijentaciju u vremenu.1. šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. totemizam Razumiju kako je podijeljena prošlost .1. Vjerovanje ljudi kamenog doba Komuniciraju . Prošlost i sadašnjost. iznose vlastito mišljenje zaključuju Motiviše učenike potiče ih da samostalno zaključuju. Život ljudi u najstarijeg doba Mlađe kameno doba 2. šta je animizam. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Razumiju kako se razvilo vjerovanje ljudi kamenog doba Učenici slušaju . čime se bavio a kako čovjek mlađeg kamenog doba. Učenici znaju kako doznajemo o životu u prošlosti. Rješavaju zadatke (Venov dijagram) Demonstriraju . Priprema analizu izvora 1. demonstriraju Rješavaju zadatke na crti vremena 2. Znaju u šta su vjerovali ljudi kamenog doba. pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. Razlikuju predhistorijsko i historijsko doba. na osnovu analize izvora mogu da opišu i prezentiraju. vremenska razdoblja Učenici znaju kako je živio čovjek starijeg kamenog doba.HISTORIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Uvod u historiju 1. komuniciraju Posmatraju ilustracije i samostalno zaključuju 100 . objasne pojmove arheologija i kultura Mogu da se se orijentišu na lenti (crti) vremena.2. STAVOVI PONAŠANJE Razvijaju interesovanje i pozitivan odnos prema historiji AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. samostalno zaključuju.2. Predhistorija 2. Mogu da uoče razlike u načinu života ljudi starijeg i mlađeg kamenog doba Analiziraju izvore. razlikuju periode Analiziraju izvore (ilustracije ) samostalno zaključuju. potiče učenike da samostalno zaključuju Predaje .

demonstrira. posmatraju i iznose vlastiti stav. Egipat Učenici znaju gdje i kako je nastala Egipatska država Učenici razumiju zašto je Egipat dar Nila Slušaju. iznose vlastiti sud (percepciju) Demonstrira na karti. opisuju izvore. Historijsko Doba 3.2. pojašnjava. 101 . demonstriraju na karti.Pismo. prezentira. Vjerovanje i kultura starih Egipćana Znaju u šta su vjerovali Egipćani. kako se razvija umjetnost . 3. objasniti pojam mnogobošci. Ljudi metalnog doba Znaju da je čovječanstvo brže napredovalo u dolinama velikih rijeka ( Stari Istok) Razumiju kako je upotreba metala uticala na način života i promjenu odnosa među ljudima. izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju. Analiziraju kartu. Demonstriraju 3. postavljaju pitanja.Najvažnije vladare i njihova djela . Područje današnje Bosne i Hercegovine u Prahistoriji Znaju pokazati lokalitete na kojima su pronađeni materijalni dokazi iz različitih razdoblja Predhistorije Učenici razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Analiziraju kartu Demonstriraju 3. daju odgovore na postavljene zadatke Drže mini predavanje. Sposobnost analize i sinteze kritičkog mišljenja Izrađuju pano o Egiptu.3.4. Učenici različite informacije smještaju u kontekst Analiziraju kartu i izvore. pismo i naučna znanja Koje su države nastale na tlu Mezopotamije .Sumerske gradove . daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti učenika Procjenjuje usvojeno znanje učenika 3. Priprema analizu izvora i potiče učenike da kritički i kreativno razmišljajuu Demonstrira na karti motiviše učenike da uče 2.1. mogu da objasne šta je uticalo na razvoj egipatske umjetnosti Uočiti sličnosti i razlike između Egipatske i civilizacija Mezopotamije Usvajanje novih pojmova. Civilizacija stare Mezopotamije Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na Analiziraju izvore. zagrobni život kako nastaju prvi gradovi.2. Pokazuju na karti Prikupljaju izvore za izradu panoa Rezimira prethodna znanja učenika o temi. Prvu poznatu biblioteku Razumiju kako se razvilo vjerovanje Egipćana i mitologija. kritički razmišljaju Učenici na karti pokazuju područja koja su naseljena u prahistoriji Učenici slušaju .

da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Analiziraju kartu. grčka religija i mitologija Učenici znaju šta su polisi.. zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Učenici historijski razmišljanju -informacije o određenom događaju smještaju u slijed (šta se prvo događalo a šta kasnije Učenici mogu da razlikuju historijski stav od mitologije Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrađuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu . Mogu da objasne kako je razmjena uticala na stvaranje kretske kulture. predaje . daju odgovore na postavljena pitanja Demonstrira. Grčki polis. drži predavanje i usmjerava aktivnosti učenika.* Učenici mogu da objasne Učenici razvijaju Slušaju. izvore rješavaju pripremljene zadatke 3.1. Demonstrira na karti. Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Učenici znaju koja plemena naseljavaju prostore Grčke. potiče učenike na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. Objasniti pojmove Helada i Heleni.Stara Gračka 4. priprema predavanje i 102 .4 Posrednici između Istoka i Zapada Učenici izgrađuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva . Homerski svijet bogova i ljudi 4. priprema zadatke za učenike. posmatraju .Vjerovanje Najvažnije građevine -Književna djela Znaju da je vršena razmjena proizvoda između Istoka i Zapada.3. Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta učenici predstavljaju temu (usmeno ili pismeno). Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Razumiju kako su novi uslovi života uticali na život ljudi. priprema analizu izvora i zadatke za učenike . 4. Velika grčka kolonizacija Znaju o čemu govore grčki epovi Ilijada i Odiseja. na osnovu analize izvora Demonstrira na karti. mogu da objasne kako je nastala mikenska kultura Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Učenici razumiju kako su se razvili polisi. Kako je nastalo glasovno pismo Feničana. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. kretskog pisma.2. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali između Istoka i Zapada. osnovu analize. procjenjuje usvojeno znanje kod učenika 4.

Kako je došlo do Grčkopersijskog rata Učenici znaju kako su se oblačili. 103 . kritički i kreativno razmišljaju Imaju izgrađen stav o značaju Helenističke culture. usmjerava aktivnosti učenika. priprema izvore za analizu. Učenici znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. Atena. kakav je položaj robova .Perzijski ratovi 4. Život i kultura starih Grka 4. lik i djelo Aleksandra Velikog . Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj savremenog svijeta. Grčko. kakva je bila kultura stanovanja .4. Pripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je je bio položaj robova. stjecali znanja . Potiče interesovanje učenika.Olimpijske igre 4. mogu da objasne zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod učenika. zadatke za učenike Potiče interesovanje učenika. pojmove demos i aristokratija.6. Učenici koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja. značenje pojma Helenizam uzroke i posljedice GrčkoPersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije suosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu. kakvu hranu su jeli. njeno uređenje. značajnije umjetnike i naučnike Grčke. prošlost i budućnost Učenici razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove iznose vlastiti stav Slušaju . priprema izvore za analizu. Grčka pod makedonskom vlašću Znaju gdje je nastala Atena . važnije građevine i stilove gradnje . sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost.5. Učenici razumiju. usmjerava aktivnosti učenika. analiziraju. Znaju šta je Agora.

ko su najstariji stanovnici Italije Da uoče i na karti pokažu položaj Apeninskog poluotoka. Učenici izgrađuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti. Razumiju i objasne društvene borbe u Rimu. republika. patriciji i plebejci Učenici imaju izgrađen stav o značaju rimske civilizacije . usmjeravaju aktivnosti učenika prave procjenu usvojenog znanja kod učenika. senat. Doba kraljeva Rimska republika Učenici znaju kada i kako je osnovan grad Rim (prema legendi i historijskim činjenicama pojmove: kraljevina. 104 . Učenici identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja. Demonstriraju na karti. priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti učenika. Mogu da uoče razlike i sličnosti između najstarijih kultura na Apeninskom poluotoku Mogu da objasne kako je nastao Rim.2.5.1. Procjenjuju usvojeno znanje učenika 5. konzuli. 5. Zemlja i stanovništvo Učenici znaju gdje se nalazi Apeninski poluotok i njegove geografske odlike. Stari Rim.

5. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi . 5. uzroke slabljenja carstva. Učenici su svjesni značaja antičke kulture. Učenici treba da znaju kada je nastalo Rimsko carstvo.6. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi. Učenici analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav. gladijatori.3. Pojam građanski rat. usmjerava aktivnosti učenika. Učenici su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. Analiziraju i iznose svoj stav o razlikama između bogatih i siromašnih (kritički razmišljaju). odgovaraju na postavljena pitanja. Kraj Rimske republike Razumiju i mogu da objasne uzroke društvenih sukoba u Rimu. pojmove: koloni . drže mini predavanje. Prodor Rima na Sredozemno more Učenici treba da znaju kako su Rimljani širili svoju teritoriju. Analiziraju historijsku kartu. procjenjuju usvojeno znanje učenika. Demonstriraju na karti. Kako je podijeljeno carstvo. Učenici znaju po čemu su bili poznati braća Grah. Vjerovanje Rimljana. Učenici razumiju i mogu da objasne razvoj Rimskog carstva. Učenici istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja . drži mini predavanje . 5. Mogu da prikažu i dio odgovarajućeg filma. Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo. . usmjerava aktivnosti učenika. Kakav je bio položaj robova u Rimu. društvene razlike. uzroke propasti Rimskog carstva. pojave kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana . prezentiraju odgovore. 5. koji su uzroci i sudionici građanskih ratova.7. Potiče učenike na samostalan rad . Učenici razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju).5. Rimska kultura Učenici znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo. pripremaju odgovarajuće izvore informacija. Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu. Rimsko carstvo Kršćanstvo. 5. Procjenjuje usvojeno znanje učenika na osnovu određenih kriterija. drže mini predavanje . Učenici imaju izgrađen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Učenici analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu. književnost i nauka) pojam Razumiju važnost Rimske kulture .4. usmjeravaju aktivnosti učenika .prepoznaju i na karti pokazuju prostore koje su Rimljani osvojili Učenici imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH . historijski razmišljaju. učenici imaju stav o tome zašto su važne reforme. Priprema analizu izvora . kritičko i 105 . Život i vjerovanje starih Rimljanja Učenici treba da znaju kako je izgledao grad Rim (životni i radni prostor). najznačajnije Rimske careve. o najvećem ustanku robova. uče Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu.

Učenici će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej. postavljaju pitanja i daju zadaće. Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika. učenici treba da grade posebno razumijevanje. fokus u radu pomjeraju sa nastave na učenje. korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja učenika nalaze se u «Priručniku za nastavnike historije» . Izradu ovog Priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika «Georg Eckert». demonstriraju na karti. odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti kreativno razmišljanje. ba . Učenici treba da znaju koja su Ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. Drže mini predavanje . Antička kultura na prostoru današnje BiH DIDAKTIČKA UPUTSTVA ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja učenici se prvi put susreću sa historijom . arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. potiče ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvija empatiju . pa je poželjno uključiti i druge izvore ( muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (učenici se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu . pripremaju analizu izvora. načine postavljanja pitanja. 106 . 6. a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. zato je poželjno da nastavnici koriste različite izvore (pisane i vizuelne ). historijske spomenike iz ovog perioda. postavljen je i na Internet stranici www coe. da kreira atmosferu učenja na času . robovlasnici.Antička kultura.Suvremeni pristupi u poučavanju historije. Nastavnik treba da motiviše učenike. kompetencije i vještine. Kada Rimljani pokoravaju Ilire. Ovaj priručnik može biti koristan suradnik nastavniku. Učenici razumiju i mogu da objasne uticaje i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Učenici razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostaci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Slušaju predavanje. aktivnosti i zadatke. Učenjem historije. Detaljnije upute za pripremu analize izvora. pokaže im značaj onoga što uče. Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. analiziraju izvore. Mlađim učenicima može biti teško da apstraktno razmišljaju o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja . kao robovi. da uključi njihova interesovanja . faraoni…). Procjenjuju usvojeno znanje kod učenika.

TEHNIČKA KULTURA 107 .

koža. -upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u -zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati građevinski objekti u građevinarstvu. prerade. -razvijanje spretnosti i kreativnosti učenika u oblikovanju i -razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu. kao i o građevinarstva. prema upustvima predmetnog nastavnika. simbolima u građevinarstvu. sastavljanju modela i maketa. -materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. -sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. -arhitekturi. karton. platno. građevinarstvu. -sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti kod učenika o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline. tlocrt i bokocrt. -građevinskom tehničkom crtanju. cilju ispunjavanja njihovih funkcija. sa 108 . njihovih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i odnosi na jednostavne modele i makete. ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji građevinskog objekta (crteži formata A4. alatima i priborima za obradu ovih materijala. PVC.TEHNIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sati sedmično 35 sati godišnje PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Sticanje znanja: CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje o: -upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo. žica (pri -upoznavanje učenika s historijatom arhitekture i tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5.nacrt. sa osnovnim crtežima . -pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se žica. plastična folija). -uvođenje učenika u građevinsku tehniku. -obradi materijala. razredu: papir. ljepenka. zanimanjima u građevinskoj tehnici i razvoju građevinske tehnike. PVC. stilovima i pravcima u arhitekturi.

−različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja. saopštavanje termina i procesa u tehnici. tehničkom pismu. -o ekološkim aspektima kulture stanovanja vezanim za zaštitu životne i radne sredine. o historijatu značajnih građevina iz ranijih istorijskih perioda u BiH i na Balkanu.tehničkoj kulturi. -graditeljskoj baštini. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. materijalima i alatima u građevinarstvu. svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu. -pokazivanje zainteresovanosti i ljubavi prema tehnici. -o saobraćajno . poznatih i novih -samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća. -korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta realizacije tehničkih ideja. javnim putevima. -vizuelizacija i vizuelno grupisanje −procjenjivanje. -obrazlaganje najadekvatnije primjene raznih alata u samostalnaoj izradi originalnih predmeta. -prikupljanje. putničkom saobraćaju. termina. saobraćajnim patrolama. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: -samostalno uočavanje. prilikom -improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviđanje rezultata.ilustracijom simbola). mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. ukazivanje i na greške drugih. -korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljem učenju. -svjesno prihvatanje i ispravljanje svojih grešaka pri izradi modela i -sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih praktičnim radovima. 109 . selekcija i korištenje informacija -korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih -poređenej zadataka i problema.

-uvažavanje argumentacije u branjenju stavova. -razvijanje pozitivnih crta ličnosti. VRIJEDNOSTI. -prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i -ocjenjivanje i samocjenjivanje na osnovu objektivnog i sveprisutnosti tehnike u životu. -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. -samopouzdanje. -kritičko mišljenje i zaključivanje odluka. -razvijanje samopouzdanja. konstruktivnog vrednovanja. -slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih.−induktivno i analogno zaključivanje. za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. -afirmacija rada. -pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima. posebno timskog rada. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. -tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom -slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poređenje ostvarenog. PONAŠANJE -dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje stavova drugih. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. −prostorno organizovanje i orijentisanje. -ispoljavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća. STAVOVI. -uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom se -poticanje na samostalnost i samoinicijativu. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. -djelovanje i na druge da slijede njegov primjer. u donošenju različtih 110 .

. koža. materijali za vodovodne instalacije.. alati za zidarske radove. model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom . vezivni materijali (kreč. Alati i mašine u građevinarstvu Mjerni alati.). materijali za centralno grijanje. izolacioni materijali (staklena vuna. Urbanistički i regulacioni planovi. platno. sadržaj objekata u naselju – grad. točkovi) Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. putnički saobraćaj. žica. beton. karton.). rurizam. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi. dizalice. staklo. opći zahtjevi u gradnji naselja 4. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. rurizmu. modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo. građevinske mašine (mješalice. niskogradnja.. uređaji i sredstva za gašenje požara 10. tehnika građenja (praktičan rad . čitanje tehničkih crteža). obrada. alati za tesarske radove. prerada.. uređaji za sprečavanje zagađivanja okoline. arhitekturi i građevinarstvu. saobraćajne patrole 9. krovni i ostali radovi. naprimjer: model kućnog namještaja. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). bageri. građevinsko tehničko crtanje (kotiranje. čelik. Porijeklo.. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom. mjerilo. temeljni radovi. Građevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen. higijensko-tehnička zaštita 2.Modelarstvo 111 . instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. organizacija radnog mjesta.. stiropor. Ljepila. Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih. radne operacije. PVC. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja). objekti na putu i saobraćajni znakovi.. Urbanizam.izrada makete stambene zgrade) 7.pjena. cement. reciklaža građevinskog otpada. Tehnika obrade materijala. alati i mašine za obradu navedenih materijala.). armirano-betonske konstrukcije. drvo. interesa učenika i mogućnosti škole). 3. opće mjere zaštite na radu.STRUKTURA SADRŽAJA 1.poluge. ljepenka. osobine. Historijat arhitekture i građevinarstva. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. pur.Projektovanje građevinskih objekata i naselja Visokogradnja. priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. kamioni.) 6. hidrogradnja. plastična folija).). novi građevinski materijali (gotovi malteri. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. gips. lične mjere zaštite na radu 8.. arhitektura i građevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu.) 5. Uvod u nastavni predmet Uupoznavanje učenika s nastavnim programom. zidarski radovi. alati za zemljane radove. Građevinska tehnika . makete.

Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. Objekti od kulturne. Posavina.Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. građevinski materijali.Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. 112 . . Historijski pregledi i ilustracije građevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine). obućari. . povrtlarstvo .Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. .Agrotehnika: voćarstvo.Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. alate. mašine i materijale.Fotografija . školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa).Izrada učila i pomagala . priborima.Maketarstvo . vezenje i pletenje.). ... mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja.. Krajina. Izrada makete objekta od kulturne. Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE . sakralne i druge vrijednosti u BiH.Graditeljstvo: nosive konstrukcije. historijske i graditeljske baštine.Stari zanati: kujundžije. projektovanje naselja . lončarstvo.

vježbi i praktičnih radova. projektuje i praktično izrađuje predmete. higijenskotehnička zaštita -usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu. takmičenja). makete. dodatne nastave. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala. . PVC.) . SADRŽAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI Uvod u nastavni predmet Tehnika obrade materijala. .Pored svakodnevnog vrijednovanja tehničkih znanja. po pravilu. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu. crteže i ostale izvore znanja. -shvatanje značaja tehničkog odgoja VRIJEDNOSTI. -sudjelovanje u izlaganju predmetnog -pripremanje nastavne nastavnika i praćenje tehnike i tehnologije. tj. žica. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). modeli -upoznavanje učenika s radom u kabinetu za tehnički odgoj. STAVOVI. smotre. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. multimedijalnih i didaktičkog drugih sadržaja koji -izrada prezentuju nastavno materijala. . dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrijednovanje putem zadataka objektivnog tipa. 113 . da planira. kao i ovladavanje -inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. čuva u školi.Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika..Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave.U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. PONAŠANJE -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA -pravilno korištenje materijala: drvo.. dnevnike rada. slobodnih tehničkih aktivnosti.Svakoj grupi pripada planirani fond časova. -razvijanje i poticanje svijesti o potrebi -aktivno praćenje -izlaganje nastavnog izlaganja predmetnog gradiva primjenom nastavnika različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva. biologija. PVC-u. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. kultura življenja. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. likovna kultura. Učenici vode dnevnik rada koji se. organizacija radnog mjesta.

sadržajem objekata u naselju - -shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati građevinski objekti. -izrada jednostavnih modela. Urbanizam. -biranje zadataka i problema usklađenih sa mogućnostima. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala. koji 114 . kao i aktivno učestvovanje u istom. -primjena znanja: čitanje i analiza gotovih donošenje sudova na tehničkih crteža. osmišljavanje. maštovitosti i vlastite kreativnosti.-analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela. izrada osnovu provjerenih tehničkih crteža. -usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i građevinarstva. -pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. te praćenje i stimulacija svojim učešćem. -primjena modela interaktivne nastave. znanja o potrebama i stanovanja i obavljanja -objašnjavanje drugih životnih potreba. -korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. -afirmacija rada samopouzdanja. -postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici i -praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. općih zahtjeva pri gradnji naselja. prezentira zahtjevima stanovanja i prethodno pripremljen zahtjevima koje treba obrazovni pano. -pripremanje. -poticanje na samostalnost i -aktivno učešće u radu samoinicijativu. rurizmu. razvoja gradivo na času. rurizam. prema uputstvima predmetnog nastavnika -razvoj samosvijesti i aktivna primjena kroz kreativne načine usvojenih znanja iz tehničkog izražavanja: obrade materijala. arhitektura i građevinarstvo -usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu. sadržaja objekata u naselju. i demonstriranje. -kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. operacija i rukovanje alatom. arhitekturi i građevinarstvu. -pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. estetike. -upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima. činjenica i izgrađenih primjena radnih kriterija. -upućivanje i pokazivanje simulacije -usvajanje osnovnih na kompjuteru.

. -procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. srednjeg i visokog nivoa. armiranobetonske konstrukcije.). materijala za centralno grijanje. školi i okolini.pjena.. izolacioni materijalima (staklena vuna. odvajanjem bitnog od nebitnog. novi -razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih konstrukcionih materijala.. općim zahtjevima u gradnji naselja. električnih instalacija.). ispuniti objekat namjene. -ostvarivanje -učestvovanje u produktivne stvaralačke kreiranju obrazovnog atmosfere u odjeljenju.gradu. cement. -podrška drugima. organizacija do sada usvojenih i ločno učestvovanje u znanja iz ove oblasti interpretaciji i vezanih za različite improvizaciji u materijale. vezivnih materijala. materijalima za vodovodne instalacije. -shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada. staklo. kao praćenjem zanimljivih -motivisanje i članaka i informacija iz upućivanje učenika na druge izvore znanja medija. materijala za vodovodne instalacije. izolacionih materijala. koja treba učenik usvojiti.. zajedno građevinski kreira bilo koje učenicima. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije.. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč. izradom interakciji. gips.) 115 . -pomaganje komunikacije i podsticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad.). sa -razvijanje opšte kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i ostavštinama u BiH i u svijetu. uz adekvatnu pripremu.. čelik. materijalima za centralno grijanje. primjenom -iniciranje. -iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. instalacionih materijala. ilustracija-crteža.). -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. Građevinski materijali -upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen. pur. pored udžbenika. građevinskim materijalima (gotovi malteri. -preciziranje znanja: dovoljnog. -poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. stiropor. panoa. beton. -interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. novih građevinskih materijala. drvo.

ekološko i urednih zabilješki. -izrada maketa i njihovo uključivanje građevinskih objekata: u rad. kao i građevinskih mašina (mješalice. stambene zgrade) -shvatanje značaja -aktivno učestvovanje u različitih vrsta radova u svim prezentacijama građevinarstvu. kamioni. -usvajanje znanja o građevinskim mašinama. alata za zidarske radove. bageri. hidrogradnje u svijesti razvoja estetike. alata za zemljane radove. grupe). tehničkih crteža). -shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u građevinarstvu. -vođenje evidencije (makete savremenog niskogradnja. o potrebi crtanja.) Građevinska tehnika Projektovanje građevinskih objekata i naselja -usvajanje osnovnih znanja o različitim oblastima građevinske tehnike. -primjena ekonomično. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu -upoznavanje sa pripremnim radovima. -izrada praktičnog rada visokogradnja. za kulturu stanovanja. kao i nastavnika koje se opštih i ličnih mjera odnose na različite faze -podsticanje kreativnosti. -samopouzdanje.. -svjesno -poređenje rezultata obavljanje -uredno pisanje svih prilikom praćenja i zadatke i obaveze procjene individualnih (kao pojedinac ili dio informacija koje daje nastavnik. interesovanja i napretka -razvijanje i poticanje tehničkog niskogradnje. 116 . radi postizanja -primjena usvojenih -uočavanje važnosti kolektivnog uspjeha. svojih zapažanja o naselja i makete hidrogradnja. čitanje fleksibilnost u prihvatanju promjena. temeljnim radovima. građevinskog tehničkog crtanja (kotiranje. dizalice. znanja iz građevinskog -procjenjivanje visokogradnje. postignuća. vannastavne aktivnosti. -upoznavanje sa građevinskim tehničkim crtanjem i njegovim pravilima. za zahtjeve svakodnevnom životu. znanja vezanih učenika.Alati i mašine u građevinarstvu -usvajanje znanja i razumjevanje rada mjernih alata. -saradnja sa roditeljima mjerilo. -usvajanje osnovnih -osmišljavanje i znanja o alata u realizacija simulacione građevinarstvu. alata za tesarske radove. građevinskih mašina. zidarskim radovima. jasan -pomoć učenicima u osjećaj vlastitih moći i -stalno učešće kroz samostalnom i grupnom limita. rada učenika i vođenje kreativnosti. -redovno ocjenjivanje maštovitosti i vlastite građevinskog objekta. -adaptivnost i estetsko uređenje. napredovanju učenika. redovnu nastavu i radu. kao i igre za djecu.

uređaja i sredstava za gašenje požara. mjerama zaštite životne i radne sredine. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. -shvatanje uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. -pomaganje nastavniku. oblasti. putničkom saobraćaju.krovnim i ostalim radovima. saobraćajnim patrolama -prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline -usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -aktivnost na izradi -koordinacija rada i ilustracija-crteža. prikupljanje -jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za 117 . Saobraćajno-tehnička kultura -usvajanje znanja o javnim putevima. -usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnotehničkoj kulturi (bezbjednost. -uredno pisanje svih informacije koje daje nastavnik. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. reciklaži građevinskog otpada. korištenje dodatnih izvora znanja. pravila i propisi. uređajima i sredstvima za gašenje požara -prepoznavanje važnosti upravljanja otpadom. reciklaže građevinskog otpada. saobraćajnih znakova itd. usmjeravanje aktivnosti praćenje zanimljivih učenika. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ -proširivanje znanja i -samostalno sticanje novih znanja iz proučavanje navedene oblasti: modelarstvo. prateći objekti koji se direktno oslanjaju na objekte niskogradnje i visokogradnje). uređajima za sprečavanje zagađivanja okoline. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. uređaja za spriječavanje zagađivanja okoline. -adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. -usvajanje znanja o ekološkim aspektima života. kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu zaštite na radu građevinskih radova.

na i i članaka i informacija sa medija. pripremljenog -korišćenje udžbenika i obrazovnog panoa. -poticanje samostalnost samoinicijativu. -motivisanje za -dosljedno izvršavanje pojedinačni i grupni rad svih zahtjeva učenika. prezentacija grupnom i frontalnom prethodno radu. koji kreira literature. izrada učila i pomagala. kreiranje -korišćenje različitih obrazovnog panoa. zajedno sa učenicima. posmatranje i zaključivanje bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. sticanje vještina. metoda i strategije u praćenju postignuća i -dopunjavanje panoa sposobnosti učenika. -afirmacija rada samopouzdanja. nastavnika u -objašnjavanje i individualnom. graditeljstvo. 118 . maketarstvo. novim zapisima. -uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. interesa učenika i mogućnosti škole). stari zanati. fotografija. graditeljska baština u BiH informacije i podatke.škole na osnovu potreba lokalne zajednice. agrotehnika.

INFORMATIKA 119 .

PODRUČJA UČENJA CILJEVI . postupke uključivanja i isključivanja računara. . .upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja).da učenici upoznaju osnovne karakteristike ISHODI UČENJA . . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi.sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene. navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.osnovna znanja o jednom programskom jeziku. . OSNOVNA ZNANJA 120 . umijeća.osnovna znanja o strukturi računara. . opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). primjeni u komunikaciji i rješavanju problema.INFORMATIKA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu. . Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: . njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. Osnovna znanja. .sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa.stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i .da učenici upoznaju strukturu računara.

navika korištenja informatičke literature.da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. . .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. . .da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima. STAVOVI programskih jezika. . . . . . .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje. . .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema.da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema. .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza. . . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a).vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a.da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija. .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara. .da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga.UMIJEĆA I VJEŠTINE SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA NAVIKE. . . 121 .da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja. putem Interneta.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. rad sa proračunskim tablicama i grafikom).da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. .da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. .navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem.

. Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. . što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti.izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. 122 .da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. Naime.određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu). stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). . DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema.izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik.tehnologije. . Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: . likovne kulture (računarski dizajn.

VRIJEDNOSTI.Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. STAVOVI. 123 . Zaključivanje rasprave. Organizovanje i vođenje rasprave o razvoju ICT-a. Vođenje pribilješki. Demonstracija raspoložive računarske opreme. Razvoj računara kroz historiju. PONAŠANJE Pravilan stav prema računarskoj tehnologiji i njeno korištenje u svim mogućim situacijama. AKTIVNOST NASTAVNIKA Prezentacija nastavnih sadržaja. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Spoznaje o ulozi i razumijevanje značaja računarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog djelovanja i društva u cjelosti. Učešće u demonstraciji računarske opreme. AKTIVNOST UČENIKA Aktivno slušanje i uključivanje u raspravu o razvoju računarske tehnike i tehnologije. SADRŽAJ Uvod Potreba za računarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i društva u cjelini. Upute za dalji rad. SPOSOBNOSTI Sposobnost zaključivanja na osnovu dobijenih informacija.

Bit. Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. Prati uputstva nastavnika. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva. Određivanje vrijednosti bita. Razumijevanje pojmova: podatak. Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara. Motivisanje učenika da prate izlaganje. Brojevi zapisani nizom do četiri bita. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre. Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva. vrijednost bita. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara. Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada. Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. Prati predavanje. binarni zapis broja. Čitanje binarnih brojeva. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). uzastopno množenje sa dva. Izvršava instrukcije nastavnika. nizovi bita i moguća stanja. Bajt. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri.1. Zapisivanje i čitanje binarne cifre. Poimanje predstavljanja podataka u računaru. Zapisivanje binarnog broja. Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. 124 . Uključivanje učenika u nastavni proces. binarna cifra. Bajt kao niz bita. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. Aktivno učešće u nastavnom procesu. Izlaže nastavno gradivo. nizovi bita i moguća stanja. Zapisivanje bita i nizova bita. Težinska vrijednost bita. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. Ocjenjivanje. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. moguća stanja i brojne vrijednosti. bit. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju.

Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika. Uspješno pušta u pogon računar i dodatnu opremu. Prati napredovanje učenika u učenju i izvođenju vježbi u toku nastave. Složenije operacije rada sa računarom povjerava srtučnim licima. Arhitektura računara Hardware (mašinska oprema računara). Uredno vodi pribilješke. uključivanje. pomoćne memorije. Izvršava uputstva i instrukcije. Razumije i shvata pojam kodiranje. Upoznat je i zna različite pojavne oblike ličnih računara. Zna razlikovati računare. pomoćne memorije. binarni zapis. adresne i podatkovne veze. Postupke rada prethodno provjerava i ukazuje drugim na pravilan rad ukoliko je to potrebno. Održava računar i vodi brigu da uslovi u kojima uređaji rade budu u skladu Aktivno prati izlaganje nastavnika. Održavanje računara. Usvojio je potrebna znanja o svim dijelovima računara: procesor. Po potrebi restartuje rad računara. Dijelovi računara. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi. Binarno kodirani decimalni zapis. Zna dijelove računara. isključivanje. Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. Stvara povoljnu mikro klimu u kabinetu informatike. bajt. Prikazivanje znakova nizom bitova. Transparentno vrši ocjenjivanje. Sposoban da objesni pojmove: bit. Kontroliše rad učenika. 2. Zna prikazati znakove nizom bitova. računarske opreme. kao i Sa sigurnošću prepoznaje i pokazuje dijelove računara. Zna binarno kodirati decimalni zapis. Obezbjeđuje kvalitetne prostorne uslove za rad računara te za smještaj dodatne opreme. Kućište računara. radna memorija. sposobnosti i ponašanje. a dokumentaciju redovno ažurira i stavlja na uvid nastavniku. Provjerava postignuća učenika. Naučio je ulogu obje vrste opreme računara (programske i mašinske). restartovanje računara. Uočava razliku između programske i mašinske opreme računara i zna pojasniti njihovu nerazdruživost. ulazno izlazne jedinice. Demonstrira opremu i postupke rada. Stekao je naviku da računar koristi kao neophodno sredstvo za uspješno učenje. Uključuje se u Priprema i izlaže nastavno gradivo. ulaznoizlazne jedinice. kodiranje. Vježbe uredno bilježi u svesku. njihova znanja. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja. Sposoban je koristiti dodatnu opremu računara. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo.Kodiranje. Uspješno u diskusijama tumači značaj računara. hlađenje računara. Zna važnost ličnih računara kao pomagala u učenju. Rješava zadatke koje postavlja nastavnik. Vrši jednostavnija Ima potrebnu pažnju i oprez pri radu sa računarom i drugom računarskom opremom. decimalni zapis. Koristi računar za izvršavanje školskih zadataka i zadataka koje obavlja kod kuće. Priprema tekstualna uputstva za postupanje i rad učenika. Svoja iskustva u radu sa računarom prenosi na druge. Zajedno sa učenicima pravi raspored radnih 125 . Ukjlučuje se u demonstriranje računara. Sposoban je prepoznati vrste i oblike računara. Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. procesor. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. radna memorija.

aplikativnom softveru i dr. Koristi najpogodnije metode i oblike rada. . dijelovi radne površine. Koristi grafičko sučelje i prilagođava ga prema potrebama. aplikativnih programa i održavanje mehaničkih dijelova računara i njegovih ulazno izlaznih (priključnih) jedinica.programski jezici. Zna uspješno pokrenuti OS i aplikativni softwer. Trudi se da doprinese kvalitetnoj radnoj disciplini na času. Stekao je naviku da koristi mjere zaštite.pojednine vanjske i unutrašnje dijelove mašinske opreme. Podstiče učenike u radu i zajedno sa njima osmišljava izgled kabineta.operativni sistemi. Software i njegove vrste: . vrste operativnih sistema. matične ploče i RAM-memorije. Aktivno se uključuje u nastavni proces. Analizira i upoređuje ih sa uspjehom u prethodnom razredu. Upoređuje aktivnosti i rezultate rada i učenja učenika u odjeljenju i sa uspjehom u drugim odjeljenjima. Vrši jednostavnije postupke održavanja i kontrole operativnog sistema. Vrste programske opreme. startni meni. Izrađuje zidne slike i panoe. direktorijima. Poštuje redoslijed postupaka pri puštanju sistema u rad i pri njegovom isključivanju. aktivnosti pri uređenju kabineta. Organizacija rada računara. Usvojio je osnovne principe održavanja operativnog sistema. mjesta i uređuje ih prema standardnim zahtjevima i HTZ pri radu sa računarima. Planira i osmišljava rad u kabinetu informatike. Kontroliše aplikativni softver prije upotrebe. prozor. Prati i procjenjuje individualna postignuća učenika. Naučio je jedinice za mjerenje brzine rada računara i kapacitet memorije. operativnim sistemima. čišćenja i održavanje. Upravlja dokumentima. datotekama. računarskoj opremi. . Pomaže nastavniku pri demonstraciji rada računara. Zna upravljati korisničkim fajlovima i folderima kao i osnovne operacije s njima. podizanje (pokretanje) sistema. Upoznao je elemente interfejsa OS. nabavljanje i pravo korištenja programske opreme (licencni softver). te ih uz dozvolu nastavnika prezentuje na času. zadaci OS. Prezentuje gradivo na savremen način. Shvatio je ulogu CPJ. Sposoban je objasniti rad računara. Pokreće operativni sistem. Primjenjuje u jednostavnim oblicima aplikativni softver. Razumije i način rada računara. pokazivač miša. Pomaže drugim učenicima.aplikativni software. Prikuplja interesantne članke o računarima. Naučio je i uspješno radi s grafičkim sučeljem kao i njegov izgled. radna površina. sa zahtjevima. grafički interfejs. Izvršava instrukcije nastavnika. 126 . Pravilno drugima tumači rad računara. uvodni ekran. Održavanje sistema.

Nastavno gradivo izlaže na popularan način tako da učenici sa motivacijom i zadovoljstvom prate nastavu. Primjena tekst procesora i primjer rada sa jednostavnim tekst procesorom. Prati i vrednuje rad i kompletnu aktivnost učenika. zahtjeve. premještanje).Organizacija podataka na računaru. Na odgovarajuće lokacije smješta nove dokumente i datoteke. brisati i premještati dijelove teksta. Prati individualno napredovanje učenika. Oblikuje izgled stranice. Izvodi potrebne postupke za savladavanje gradiva. 127 . Afirmativno govori o mogućnostima i značaju Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. Formira prema potrebi nove datoteke. Određivanje jezika. sistemu pomoći. slika i izradi zidnih tabela. Znati otvoriti i spasiti dokument. Ispis dokumenta. Izbor vrste i veličinu pisma. nabrajanje. Radi na računaru nadahnuto i sa zadovoljstvom. Praćenje izlaganja nastavnika. Priprema grafikone i druga sredstva za demonstranje organizacije podataka. crteža. poništavanje izmjena. tabele. Uključuje se u rad informatičke i računarske sekcije. sekcije. molbe. struktura dokumenata: paragrafi. preimenovanje. Komunicira sa drugim učenicima i doprinosi lijepom ambijentu. Stalno je u toku šta učenici rade i usmjerava njihove aktivnosti. Ima znanje o načinu organizacije podataka. Vrste datoteka: sistemske. prilagođavanju. Pravilno koristi sistemske. referate. Poštuje uputstva. označavanje teksta. seminarske radove itd. Zna instalirati programsku opremu i ukloniti jednostavne programe s računara. odrediti boju. zapis i pristup datotekama. Radi sa tabelama. tabulatori. podatkovne i izvršne datoteke. 3. Izmjene i brisanje teksta u dokumentu. Oblikovanje odlomaka. Povezati naučeno o obradi teksta s učenjem sadržaja iz Bosanskog. Uspješno koristi postojeće datoteke. Naučio je raditi sa datotekama i direktorijima (kopiranje. Za složenije radnje traži savjet i prepušta ih nastavniku. podešavanje. te sa sadržajima Engleskog jezika i drugih nastavnih predmeta. i sa pogonskim programima. zaglavlja. podatkovne i izvršne datoteke. U kabinetu održava red i ima pravilan odnos prema sredstvima i opremi. Daje neophodne upute. Izlaže nastavno gradivo. Izgradio je pravilan pristup i racionalno koristi mogućnosti organizacije podataka na računaru. Ispis dokumenata. Zajedničke aktivnosti na obradi teksta. mijenjati riječi u tekstu. stablo mapa. Znati kako se pokreće i zatvara tekst procesor. Koristi program za pisanje teksta pomoću računara. brojevi stranica. Čuvanje i održavanje računarske opreme. mijenjati. poravnanje. kolone. hrvatskog i srpskog jezika. Stablo mapa koristi za organizovanje i čuvanje dokumenata. Znati napisati i oblikovati razna pisma. Uređivanje teksta i osnovne strukture: liste. grafikona i šema. Sposobnosti: otvoriti i spasiti novi dokument. slike. Demonstrira postupke organizacije podataka na računaru. provjera pravopisa. crtežima i slikama. Korištenje znanja o obradi teksta u učenju Rad u timu. Primjena računara Tekst procesori (editori). Aktivno je uključen u rad učenika i njihovo obavljanje vježbi. tražiti. dodatno isticanje teksta. premještanje i kopiranje teksta. samoispravljanje.

Ispoljava pravilan odnos prema učenju crtanja pomoću programa. podnožje. kako se mogu koristiti boje i drugi raspoloživi elementi i alati. Zna da koristi pri crtanju u slobodnom vremenu. Pomaže učenicima da uspješno podešavaju alatne trake i da koriste sve mogućnosti tekst procesora. Radi sa slikama. Zna isijecati i kopirati dijelove slike. Zna koristiti alat za crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. podesiti alatne trake i postaviti potrebne alate. Pokazuje spremnost za saradnju i zajednički rad. biologija i dr. Crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Formatiranje dokumenata. Aktivno prati nastavu. Samostalno kreira potrebne forme geometrijskih likova. Sposoban je da znanje primjenjuje pri učenju i savladavanju programskih sadržaja iz drugih predmeta: tehnički odgoj. Prenosi znanje na druge učenike.Oblikovanje stranice dokumenta. zaglavlje. Koristi stečena znanja u nastavi drugih predmeta. Stavlja se na raspolaganje nastavniku da se nastavni proces uspješnije realizuje. Zna odrediti format dokumenta. pisanje u kolonama. Ispoljava zadovoljstvo postignutim rezultatom. kopiranje i zakretanje dijelova slike. tehničke kulture. Zna umetati tekst u crtež. računara. Zna koristiti jednostavan program za crtanje. Koristi boje za ispunu. Programi za crtanje. Korištenjem programa za crtanje kod učenika razvijati maštu i kreativnost. četkica. Isijecanje. boje i bojenje. geometrijski likovi. likovne kulture i kulture življenja. Umetanje teksta. brisač. Kombinuje: više osnovnih u složenije likove. Koristi mogućnosti programa za crtanje. Primjena programa za crtanje i primjer rada uz objašnjenje osnovnih pojmova: linije i debljine linija. Omogućuje učenicima da steknu samopouzdanje pri izvršavanju postavljenih zadataka. kultura življenja. Na vrijeme izvršava zadatke i pomaže drugim učenicima koji zaostaju. Izrađuje jednostavne crteže. promjena izgleda stranice. Program za crtanje i njegove mogućnosti učenicima jednostavno predstavlja da ga učenici brzo savladaju i steknu dobar predslov za rad s drugim programima iste namjene. Unaprijed se priprema za nastavu. Razumije kako se mogu određivati vrste i debljine linija. Uspješno crta geometrijske likove. 128 . Stečeno znanje primjenjuje u nastavi matematike. prikaz i primjena najčešće korištenih traka sa alatima.

Mapa piksela. Povećavanje i smanjivanje pogleda na sliku. Vrijednuje postignuća učenika. Zna šta je mapa bitova. Rado pokazuje drugim učenicima kako da savladaju upotrebu BMP grafike. Učenike podstiče u radu. Zna izraditi složeniji crtež pomoću programa. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika.Korištenje međuspremnika u radu s programima. Usvojio pojmove: programiranje. sposobnosti i ponašanje. Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Piksel. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. Razvio je logičko razmišljanje o načinima kombinovanja teksta sa crtežima. Nastavnu građu iznosi na popularan način. Promjena veličine crteža. 4. Prati individualno napredovanje svakog pojedinog učenika. U toku rada na tekstu i crtanja koristi mogućnosti međuspremnika. Uključuje učenike u nastavne aktivnosti. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. kontrast i osvijetljenost. Zna gdje može upotrijebiti program za crtanje. dubina boja. ciklička i grananje. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. Ima naviku da BMP grafiku koristi kao moćan vizuelni efekat u komunikaciji sa računarom. Prenosi stečeno znanje na druge učenike. Zna šta su strukture: slijedna. Provjerava postignuća učenika. Zna koristiti mogućnosti promjene veličine crteža te mijenjati kontrast i osvijetljenost. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Primjeri korištenja na tekst procesorima i programima za crtanje. pohvaljuje uspješne i one koji pomažu drugim učenicima. Programiranje Pojam algoritma. Izgradio je naviku da znanje o obradi teksta i crtanju pomoću programa koristi u svakodnevnom učenju. algoritam. Ima znanje o prenošenju grafike (slika) iz memorije na zaslon. Prenosi iskustva na druge učenike. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. njihova znanja. Zna raditi sa međuspremnikom i u potpunosti vlada sa sadržajima smještenim u međuspremnik. podržava ih i stimuliše. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja teksta sa crtežima. Ocjenjuje i vrijednuje ukupna postignuća učenika. Znanja koristi i u druge svrhe u slobodnom vremenu. Uspješno poima piksel kao element slike odnosno kao jednu tačku na slici. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). Aktivan je u toku nastavnog procesa. algoritamske strukture. cikličke i strukture grananja. Sposoban je izrađivati crteže i spremiti kao bitmapnu grafiku. Uključuje se u rasprave i zajedničke aktivnosti u savladavanju gradiva. Zna koristit jedan aplikativni program za crtanje. Bitmapirana grafika. 129 . Vrši ponavljanje i sistematizaciju gradiva obrađene nastavne teme. Sposoban je mijenjati izgled zaslona koristeći BMP datoteke. Sadržaji međuspremnika.

njihovoj veličini i namjeni. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Internet kao globalna mreža računara. veličina. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. 5. web pretraživači. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Mreže računara Računarske mreže. Demonstrira korištenje preglednika. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Uredno vodi zabilješke na času. struktura elektroničkog maila). web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Uključuje se u rad Internet sekcije. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. Zapisivanje stranica. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Osnovni servisi. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. te zna jezički prikaz.Prikaz algoritma. Vlada sa podacima o vrstama mreža. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. načini povezivanja. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. Web preglednici. Izlaže nastavno gradivo. Prati napredovanje učenika. korake. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. načini pretrage. Potpuno je razumio šta je Internet. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza. Demonstrira primjere gotovih algoritama. Priprema nastavni proces. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. te o načinima povezivanja. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. vrste. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. 130 . Stečeno znanje prenosi na druge učenike. namjena. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Rješava postavljene zadatke. www. a onda prelazi na složenije zadatke.

Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama. Slijedi uputstva nastavnika. Daje jednostavne zadatke. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. Ćelija. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. Uključuje se u rad školske videosekcije. njihove boje te o bojenju ćelija. Ponavljanje i vježbanje. Demonstrira način formatiranja. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. debljine i vrste linija boje. Slika. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Određuje broj ćelija. autoformatiranja te načine rada sa linijama. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. zvuk i video). Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. Utvrđivanje stečenih znanja. zvučnih i video zapisa. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene. broj redova. kolone i šta je regija. bojenje ćelija. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. Kreiranje video zapisa. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. Ispoljava postignuto znanje. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. redova i kolona. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. slikovnih. Pomaže drugim učenicima. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. Formatiranje i autoformatiranje. zvučnim i video dokumentima. red i kolona. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Linije. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. zvuk i video. Zna šta su datoteke weba. Organizuje rad školske videosekcije. Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Regija. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. redovi. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. Rad sa slikovnim. Kreira samostalno izgled tablice. 131 . 6.Vrste datoteka koje se susreću na webu. Zna objediniti multimedijalne zapise. Programi za njihovu reprodukciju. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. broj kolona. Zna proceduru kreiranja video zapisa. zvučnim i video dokumentima. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. Praćenje i evidencija postignuća učenika. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta.

sačuvati. Obavlja sortiranje. pokazuje. Prezentacije i primjeri primjene. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. Kreiranje prezentacije i rad sa jednostavnim programom za izradu prezentacije.). Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. miš. Čita i tumači proizvođačke deklaracije. Slijedi uputstva nastavnika. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštoitom računara i njihovim pravilnim Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. uputstva i drugi štampani i grafički materijal. Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. Usmjerava. na disku defragmentira – presloži podatke. Prati uputstva nastavnika. štampač. Kontroliše rad učenika. backupsigurnosna kopija i sl. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. Primjenjuje predviđene procedure. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. Motiviše učenike. prikazivanja i zatvaranja. pohranjivanja. Ističe značaj prezentacije.). kućište. Zna kreirati prezentaciju. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. Navikao je da u računaru. Transparentno ocjenjuje. Samostalno kreira realne zadatke. Zaštita i održavanje računarske opreme (disc defragmenter. Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. Ističe značaj pravilnog korištenja i posljedice nepravilne upotrebe opreme. Sigurnost pri radu sa računarima Računarska ergonomija. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. ali i na drugim mjestima. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. Naučio je kako se sabira. Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. monitor. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa 132 . Sabiranje u tablicama. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstraciji pravilnih postupaka. Zna namjenu softverskih Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. zvučnici i dr. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. Upozorava. Demonstrira sortiranje i sabiranje. 7. Poima pojmove sortiranja u tablicama. Pravi sigurnosne kopije Ističe i tumači značaj zaštite računara. pogotovo mladih koji su u razvoju. skaner. Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka.Sortiranje u tablicama. pohraniti i otvoriti postojeću prezentaciju Uspješno kreira prezentaciju.

Sistematizuje pređeno gradivo. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa.programa i alata za zaštitu. Uspješno koristi antivirusni program. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. održavanjem. Primjenjuje standardne forme provjere znanja. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. (softvera). Zna vrste programa za zaštitu od virusa. Virusi i zaštita od virusa. dokumenata i datoteka. ali i pozitivne primjere. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji. Scan disc. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. Iznosi negativne. 133 . Transparentno vrijednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup.

LIKOVNA KULTURA 134 .

bajka.meke – tvrde . u cilju prepoznavanja i definisanja Razvijanje stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. .LIKOVNA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO .Ovladati mogućnostima korištenja različitih vrijednosti linija: meke-tvrde.Korelacija sa drugim predmetima. objekti. svijetle-tamne. životinje. .svijetle – tamne .Situacije i neposredno okruženje učenika: ljudi pri određenim aktivnostima. građenje stavova i odnosa prema 135 . TAČKA I LINIJA Registrovati u svom okruženju. karaktera i smjera linije u izražaju crteža i predstavljanju motiva. prozračne-zasićene.prozračne – zasićene . biljke.Razvijanje kritičkog mišljenja. spoznati i biti sposoban primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije: .OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI TEMATSKE OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE Obrazovni ciljevi Odgojni i socijalizirajući ciljevi 1. prostori .Otkrivanje estetske vrijednosti konturne linije. povezivanje sadržaja drugih predmeta: maternji jezik /pripovijetka.Ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija na umjetničkim i svojim radovima pre-poznati i bit sposoban upotrijebiti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija . pojave u prirodi. sposobnost vrijednovanja sadržaja i ideja .

flomasteri /crni ili tamni/.Usvojiti pojmove: emocija.Rad na očuvanju tradicija i narodnih običaja: prigodni praznici.Razvijanje sposobnosti linije. promjena dužine. položaja u prostoru i karaktera oblika: . istrajnosti.…/.meka grafitna olovka. posmatranja. snalažljivosti. smjera i gustine rasporeda. vrijednostima. solidarnosti. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. muzičke. tuš i drvce.Linija u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru: . smjer .linija koja naglašava.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi.mljopisa. . .. meka.građenje linijom . biologije. . tuš i pero. crtež. -Linija u funkciji predstavljanja složenih struktura . konturna linija/obris/.tok linije/crte . . matematike. zasićena. čvrsta. prozračna. odnosa /kontrasta/ toplo – hladno i 136 .Razvijanje humanih odnosa među polovima. smjera.. dosljednosti i angažovanosti. BiH kulturne baštine. tuš i kist. uočavanja. jačanje i bogaćenje . lavirani tuš. značajni datumi. građenje linijom.Primjena tačaka i linija sa svim karakteristikama i vrijednostima u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru. .kroki Analitički spoznati. drveni ugljen pokreta. orijentacija u vremenu i prostornim odnosima . samostalnosti. tjelesne i tehničke kulture. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura pjesma. drugarstvu. bogaćenje mašte. stranog jezika. konkretnog i apstraktnog mišljenja. zaključivanja. svijetla. karakter linije.linija koja nagovještava. informatike. povezivanja kroki pojmova.Otkrivanje estetskih vrijednosti i dinamike čistih boja. likovne kreativnosti. historije geografije. kulturno/etno-grafsko nasljeđe.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti konstruktivnih linija različitih dužina. istražiti. u cilju predstavaljanja složenih struktura. . spremnost za saradnju i timski rad.linija koja definiše oblik . tamna. vrednovati i moći izraziti različitost Konstruktivne linije i tačake. patriotizmu. poslovica... tok linije.

2. . pojava u prirodi. gvaš. voštani/. odnosima: teksta. osmišljavanju novih mogućnosti potpunije /bogatije/ znakova vizuelnih komunikacija. BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja. komplementarni parovi . hromatske karakteristike. pjesme. upotrijebiti hromatsku paletu boja.Uočiti.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja. razumjeti značaj i biti u prostora. spoznaji.Komplementarni ili nadopunjujući kontrast.Spoznati i moći koristiti njihove karakteristike zasićenosti /intenziteta/ i . uočavanja.zasićenost boje.Razvijanje sposobnosti psihološkog djelovanja u predstavljanja sadržaja.valerska vrijenost Podjela boja po psihološkom djelovanju na: . priče.tople i . toplo . mozaik. pastel /suhi.hladno kao i načina njene primjene događaja. procjeni i mogućnosti predstavljanja Komplementarni kontrast /kontrast boja koje se dopunjuju/ .Proširenje usvojenih pojmova za oblast boja: spektar boja. Osnovne karakteristike hromatskih boja: . u odijevanju. emocija i drugo oslabljene boje putem likovnog izraza Dalji rad na sposobnosti. uočavanja. pripovijetke. vrijednovanja i usvajanja hromatske karakteristike boja .Akvarel. procjeni i mogućnostima predstavljanja bojom . flomasteri u boji /za manje formate radova/. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… . kreiranju životnog . kolaž različitim materijalima. zasićenost i 137 .Boje punog intenziteta i osjećanja.hladne Dalji rad na sposobnosti. analitičkoj spoznaji. analitičkog pristupa. tempera. . njegove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/.

ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/. podjela boja na tople i hladne 3.Grafičke teksture i odnosi svijetlih i tamnih ploha. u organizaciji grafičkog lista 138 .valerske vrijednosti boja. organizacija prostora u formatu . slikanja i grafik Ovladati sposobnostima prepoznavanja.Lik /forma.Slikarske teksture u funkciji definisanja karaktera površine .Preklopljena ploha Statična i dinamična ploha.Linija i tačka kao sredstvo u predstavljanju teksture. slikanja i grafike Statične i dinamične plohe u kompoziciji . primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha.Razvedena ploha .Razumijevanje i mogućnost primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije .Uočavanje vizuelnih karakteristika lika /forme.Sposobnost primjene složenih tekstura u likovnim područjima: crtanja. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora gtafičkog lista /otiska/ . oblik/ i ploha u dvodimenzionalnoj organizaciji kompozicije . vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha. oblika/ u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije .Primjena slikarskih tehnika u oblasti slikanja kroz kompozicione odnose simetrije i asimetrije . PLOHA Primjena /predstavljanje/ lika na plohi kroz različite forme komponovanja: .simetrična kompozicija .asimetrična kompozicija Primjena dvodimenzionalne organizacije kompozicije u oblastima: ctranja.

U prostornom oblikovanju. tačkama.slikarska tekstura. visoki reljef-forme koje se sa nekim svojim dijelom 139 . simetrija.Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture u svom okruženju i na umjetničkim djelima . statično. razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. štampanje 4.U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik. dvodimenzionalno.Usvojeni pojmovi za oblast površina: . ploha. POVRŠINA Prepoznati i usvojiti slikarske teksture u likovnim djelima i biti sposoban prepoznati ih primjeniti u sopstvenom likovnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje. asimetrija. . u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i jednostavnih formi ritma . predstaviti suprotnosti oblika /kontrast/. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. velikomalo. utisnutim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja strukturalnih odnosa i jednostavnog ritma. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste . dinamično. grafički list. . hrapavo-glatko neravno-ravno površine sa crtama . niski/plitki sa ma-lim ispupčenjima.karakter površine u oblasti prostornog oblikovanja: reljef./okviru/ grafičkog lista .Uočavanje.Primjena slikarskih tekstura u funkciji definisanja prostornih odnosa i karaktera površine . zaobljeno-uglasto. u niskom i visokom reljefu predstaviti kontraste oblika /zaobljeno-oštrih uglova. udubljeno-ispupčeno/ i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/ u niskom i visokom reljefu u prostornom oblikovanju. ispupčeno-udubljeno malo-veliko i različitih tekstura. .

Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karakterističnih nosivih elemenata i funkcionalne organizacije prostora. .Kroz upotrebu različitih skulptorskih materijala ovladati mogućnostima predstavljanja mase i prostora putem jednostavnih i složenih oblika. . analizi i sagledavanju/upoređivanju mase i prostora na umjetničkim djelima i učeničkim radovima . . jednostavni oblici.Prepoznavanje karakteristika i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu jednostavnih i složenih trodimenzionalnih oblika.tekstura. kiparstvo. U svom okruženju i skulp-torskim djelima registrovati. masa. kipar. 5.Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora. .Dalji rad na potpunijem doživljavanju.nosive konstrukcije . i oblika u prostoru.vežu za pozadinu/osnovu . analizirati i moći procje-niti odnos mase i prostora . MASA I PROSTOR Odnos mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika Karakteristike oblika: . .složeni oblici Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture .jednostavni ritam. Usvojeni pojmovi: kip.jednostavni i . načinjeni oblici.skulptorski -vajarski materijali. prirodni oblici. prostor.funkcionalnost prostora. 140 .Ovladavanje sposobnosti uočavanja karakteristika pirodnih i načinjenih /vještačkih/ oblika . gradnja.

sa ciljem osmišljavanja i predstavljanja organizacije kompozicije i definisanja prostora. zatvoreni i otvoreni oblici struktura. .da razlikuju linije po toku. svijetle i tamne.ovladavanje konstruktivnom linijom.moći prepoznati karakter i vrijednost linije.moći prepoznati karakter konturnih linija.moći predstaviti kompozicije sa naglašenim prostornim orijentacijama. ravne. linija u funkciji definisanja oblika. . prozračne i zasićene linije.ovladati primjenom različitih vrsta i vrijednosti linija u cilju predstavljanja složenih struktura. vetrikalna i sve kose /dijagonalne/. tlocrt. horizontalna. . . nosive konstrukcije. . funkcionalnost prostora. OČEKIVANI REZULTATI Učenici dalje rade na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: . 141 . meke i tvrde linije. .da mogu razlikovati ekspresivne vrijednosti linija. zakrivljene i linije svih pravaca.složeni oblici.

kocka i sl. .dalji rad na savladaju izrade šablona za visoki tisak. uporabi materijala i sredstava za rad.da proširuju znanje o psihološkom djelovanju boja: da boje dijelimo na tople i hladne. mozaiku . sposobnost predstavljanja karaktera figure u različitim položajima. a koje su u suprotnosti/./ za oblasti: Površina i Masa i prostor: .usvajanje i primjena preklopljene /nefunkcionalne/ plohe. .dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o komplementarnom kontrastu /parovi boja koje se slažu. prozračna-zasićena linija.da prepoznaju i u svojim radovima koriste različite stepene zasićenosti /intenzitet obojenosti/ boje.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju dobijanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlijih i tamnijih boja/ i različite obojenosti.da proširuju znanje o hromatskim bojama /obojenim bojama/. kolažu. meka-tvrda. ploha koja zatvara neki volumen. linorez. flomasterima u boji.primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju pokušaja “stenografskog” bilježenja. kroki. simetrična i asimetrična kompozicija. prepoznavanje karaktera oblika. Ploha: .da vladaju sposobnostima prepoznavanja. . . . . karton /papir/ grafika.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu statične i dinamične organizacije kompozicije. kvadar. akvarelu. Slikarstvo: . procjene i primjene statičnih i dinamičnih ploha. uočavanje proporcije. gvašu.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima.uočavanje.da usvoji termine: konturna linija.dalji rad na uočavanju odnose u prostoru. neodređeni amorfni. . . pastelu. .da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. crtanja i slikanja. objekat u postoru /geometrijsko tijela. plozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora grafičkog lista /otiska/. dio oplošja predmeta prostornog oblikovanja /skulptura/. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom izrazu. usvajanje i primjena razvedenih /razuđenih/ ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje ne predstavljaju geometrijske oblike. 142 .dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura. . gipsorez. .. temperi. izvedbe kroki crteža. . grafike. slobodni oblici/.

u prostornom oblikovanju.moći prepoznati jednostavne i složene oblike u prostoru. svijetle i tamne. Primjena linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. BOJA Likovno područje slikanje: 143 . . pošta. Kroki kao crtačka disciplina. sportska dvorana. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura.. prozračne i zasićene u cilju potpunijeg likovnog izraza.moći prepoznati dijelove zgrade koji predstavljaju nosive konstrukcije. škola. .da su sposobni prepoznati i razlikovati niski i visoki reljef. promjena dužine. Registrovati u svom okruženju. ili složenom objektu/ u oblasti arhitekture. . meke i tvrde.biti sposoban uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika. linija koja definiše oblik.oblikovanje sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. kuća. istražiti.biti sposoban prepoznati i napraviti razliku u složenim prostornim strukturama /kompozicijama objekata. građenje putem linije.spoznati karakteristike funkcionalnosti prostora. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Analitički spoznati. linije koje se razlikuju po toku. vrednovati i moći izraziti različitost konstruktivnih linija/crta i tačaka. prostor u kojem boravimo. STRUKTURA PROGRAMA 1. 2. izvršiti analizu i moći procijeniti odnos mase i prostora. spoznati i biti sposoban /ovladati/ primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih /obrisnih/ linija/crta. smjera. . . uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u niskom i visokom reljefu /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. . . Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije.u okruženju i na skulptorskim djelima uočiti. pozorište i sl. Linija sa karakteristikama “stenografskog” bilježenja položaja karaktera figure u pokretu i prostoru. zajednički javni objekti. .

Dalji rad na razvijanju sposobnosti. analizi i mogućnosti predstavljanja komplementarnog kontrasta. plastelin i sl.Razvijanje sposobnosti uočavanja. Ploha može biti i preklopljena. glina-mol. ako nije pravilnog geometrijskog oblika i tada za takvu plohu kažemo da ima amorfni oblik. Pored ovih karakteristika ploha može biti razvedena. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih ploha. valerska vrijednost /količina svjetla u tonu boje/. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora na grafičkom listu /grafičkom otisku/. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. crtanju. 144 . Primjena kompozicije u kojoj dominira simetričan raspored elemenata. kružna. Rad na daljem savladavanju oblasti grafike. linoreza i karton /papir/ grafike. glina. 4. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste oblika i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. prostorno izgledaju bliže. boje dijelimo na tople i hladne. Kontrasta parova boja koje se. 3. u tehnici gipsoreza. dok hladne boje djeluju smirujuće. zasićenost boje /intenzitet obojenosti/. Realizacija kompozicije u asimetričnom odnosu elemenata. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. kada se misli na oplošje predmeta u prostoru. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. Podjela boja se vrši i po psihološkom djelovanju na posmatača. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike skulptorskih tekstura i biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom radu /izrazu/. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. vertikalna /uspravna/ kompozicija. Proširivanje ranije usvojenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. dominacija. U prostornom oblikovanju. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. Tople boje djeluju dinamično “veselo” čine nas raspoloženim i aktivnim. kada se nalaze jedna pored druge međusobno naglašavaju. ako se odnosi na gemetrijsko tijelo u prostoru ili skulpturu. U okviru kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: statična i dinamična ploha. a kada se pomiješaju. PLOHA U okviru tematske oblasti Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. grafici. Koje su osnovne karakteristike hromatskih boja? Osnovne karakteristike hromatskih boja su: ton /boja/. uočavanja. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. slikanja i grafike. slikanju. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. slobodna /raspršena/. opuštaju i prostorno izgledaju udaljenije. jedna drugu poništavaju. piramidalna /trougaona/. analitičkog pristupa.

145 . Volumen predstavlja obim i zapreminu nekog tijela. puna cigla.GRAFIKA. Nosive konstrukcije su dijelovi arhitektonskih objekata koji predstavljaju skelet neke građevine. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. DIDAKTIČKO . nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. građenje.SLIKANJE. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . Arhitektonski objekti mogu imati jednostavne i složene forme. 2. Karakteristika savremene gradnje je da se u realizaciji objekata primjenjuju nosive konstrukcije. a mišljenje apstraktno. OBLIKOVANJE NA PLOHI .PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. Arhitektura je oblast koja se izražava u strukturama prostornih kompozicija. Oblici u prirodi mogu biti prigodni i načinjeni. Prirodni oblici nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih sila na neki prirodni materijal. kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje. komad drveta.METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VI razredu podrazumijeva početak sintetičke koncepcije vizuelnog doživljaja. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. Ako je volumen ispunjen. . Složeni oblici su oni za koje kada ih analiziramo možemo reći da se sastoje iz većeg broja jednostavnih /geometrijskih/ oblika. Prilikom projektovanja jedan od osnovnih zadataka je da se vodi računa o namjeni i funkcionalnosti prostora. povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem. Prostor može biti otvoreni i zatvoreni /unutrašnji i vanjski/. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. .5. Oblike karakteriše njihova forma pa oni mogu biti jednostavni i složeni. Pristup okolini je intelektualno vizuelni. Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. .dvodimezionalna organizacija kompozicije.CRTANJE. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. U svom okruženju i na skulptorskim djelima registrovati. onda govorimo o masi. podrazumijevamo fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. a načinjeni oblici nastaju kao rezultat čovjekovog rada. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi. analizirati i moći procijeniti odnos mase i prostora.

4. i interakciju umjetnosti.kreativni rad u svakom polugodištu. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. TAČKA I LINIJA. razreda. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu.Oblikovanje u prostoru kroz područja: . sposobnosti i likovne kreativnosti djece. Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno. 3. novih medija i okruženja. POVRŠINA. Ovakva forma obezbjeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. 2. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. nauke i društva. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. . 5.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. Motivi – teme /likovni sadržaji/ 146 . Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrijednovanja. PLOHA. niti bilo koju tehniku. Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. prepoznaju i razriješe ga putem likovnotehničkih sredstava.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE. 1. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. MASA I PROSTOR. BOJA.

2. tuga. građenje linijom. emocije /osjećanja/. prostori. bajka. maternjeg jezika /priča. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja.. . sreća. poslovica. hromatske karakteristike boja. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: crtež. kroki /crtež koji sa malim brojem linija definiše pokret i karakter figure/. grafički list. GRAFIKA: usvojeni pojmovi za oblast ploha: lik. PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: usvojeni pojmovi za oblast površina.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/.. porodica. smjer linije. ploha. značajni datumi. pjesmica. visoki reljef – puni oblici /forme/ koji se sa nekim svojim dijelom vežu za pozadinu 147 . vjetar. objekti. . konturna linija /obris/.likovni i kompozicioni elementi. muzika. tiskanje /štampanje/ otiskivanje. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . muzičke kulture. biljke…. slikarska tekstura. simetrija. Nevizuelne motive. strah. škola. reljef. dinamično.nevizuelni poticaji. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. dvodimenzionalno. zasićenost boja. basna. valerska vrijednost boja. statično. 3.iz narodnih običaja /tradicije/. karakter površine.Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. gipsorez. pojave u prirodi. Vizuelne motive. mjesto stanovanja. niski/plitki reljef sa malim ispupčenjima. čulni poticaji. asimetrija. podjela boja po psihološkom značenju. tok linije. prirode i društva. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . matematike. . praznici. .značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti. etnografsko nasljeđe. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: spektar boja. karakter linije.iz neposrednog okruženja djeteta. za oblast prostornog oblikovanja. tople i hladne.

pozitivnog i negativnog uticaja sredine. kiparstvo. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. svoje viđenje svijeta. svoje strahove i oduševljenja. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. prirodni oblici. pedagoškog. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. masa. jednostavni oblici. gradnja. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. tlocrt. prostor. psihološkog. kiparski/ materijali. složeni oblici. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. načinjeni oblici. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. kip. tekstura. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovnokreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. jednostavan ritam. zatvoreni i otvoreni oblici. 148 . stečenog znanja i usvojenih navika. estetskog. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. predmeta i pojava. skulptorski /vajarski. 1. Dakle. 2./osnovu/. Likovni sadržaj. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. funkcionalnost prostora. nosive konstrukcije. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. aktivnost na časovima likovne kulture. upornosti i iskustva. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. Nema loših dječijih radova. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. kipar. 3. struktura. Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti.

To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadatakaproblema. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno . da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe.kreativni rad djece. i likovnog jezika/. odnos prema estetskom. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. 149 . odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. nego je potrebno u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih učenika. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u školama. u najvećoj mjeri. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju.

MUZIČKA KULTURA MUZIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje 150 .

. legato). mezzoforte – srednje glasno (jako).CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTAT UČENJA ZNANJE Sticanje znanja o: -elementarnim muzičkim komponentama i pojmovima te njihova primjena tokom pjevanja pjesama. muzičke igre ili brojalice te na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. -tempo . artikulaciju.veselo. slušanja muzike. polovina. brzi tempo Allegro.Uočavanjem navedenih elemenata interpretacije tokom slušanja. umjeren – Moderato. brzo i Presto – veoma hitro. šesnaestina i odgovarajuće pauze. crescendo i decrescendo. Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: -Učenici/ce uočavaju važnost poznavanja navedenih pojmova. . učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. -intonacija. snažno) .Sigurno uočavaju i primjenjuju oznake za dinamiku.tiho. staccato. tempo. primjenjuju ih tokom izvođenja pjesme. u širem smislu.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano . izvođenja muzičkih igara i brojalica: -dinamika . pravilno fraziranje. osmina. -različita notna trajanja: cijela nota. .Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu 151 .poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani Andante-hodajući. -artikulacija (akcenti. brzo. radosno. forte – glasno (jako. četvrtina.

sigurno izvodi šestosminsku mjeru. -Pokazuje veliku zainteresovanost i ljubav prema muzici. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. 152 . mala trodijelna pjesma ) bez ulaženja u detaljniju analizu djela. -učenici primjenjuju pojmove: rečenica. . rečenica. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni).Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C – duru. dvije osmine ''tate''. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -razvijanje muzičkih sposobnosti: ritmička reprodukcija–složenije kombinacije. razvijanje obima glasa.-poznaje violinski ključ. -izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa izgovorom (za četvrtinu ''ta''.izvođenje jednostavnijih brojalica na osnovu notnog zapisa. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE . vokalna reprodukcija. -tokom slušanja pamti naziv djela.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. . . -upoznaje i uočava u notnom tekstu podjelu jedinice brojanja na tri-triola i četiri dijela (informativno).Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u intonaciji i u muziciranju. . raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. ukazuje i na greške i ispravlja i druge.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. uočava mjeru. . . . mala dvodijelna i trodijelna pjesma. mala dvodijelna pjesma.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. -Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. -sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela ( motiv. svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu. tema. razvijanje muzičke memorije.

ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike sve je intenzivnije. VRIJEDNOSTI. PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE. IV SLUŠANJE MUZIKE. -Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. STAVOVI. . . 153 . a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. III BROJALICE .Uočava i hvali. II MUZIČKE IGRE. na koncertima i sl.svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici.Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku. a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. -Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. -Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. . -ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. . -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba.

reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije.V DJEČIJE STVARALAŠTVO. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). preciznost intonacije. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. C – dur ljestvice. rečenica. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. ksilofonu. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. 35 časova godišnje. pravilna dikcija i akcenti. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. blok-flauti. fraziranje. Ponoviti abecedu i solmizaciju. odnosno. Postavljeni zahtjevi se ostvaruju preko novih primjera: novih dječjih pjesmica. učvršćivanjem precizne intonacije. gitara ). U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. sintisajzer. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. muzičkih igara i kompozicija za slušanje muzike. kao u petom razredu. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ce učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. disanje. 154 . učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. pjevanjem pjesama narodne tradicije. Program za šesti razred sastavljen je tako da se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja. dječje stvaralaštvo i kroz izvođenje ritma. Nastavna građa se izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. kultivisanje glasa. ali i stiču nova. Smanjenjem fonda časova smanjuje se i obim zadataka koji se postavljaju pred učenike. Nastava muzičke kulture se ostvaruje pjevanjem dječjih pjesama. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. brojalica. U šestom razredu je potrebno u sviranju postavljati iste zahtjeve. Cilj pjevanja i sviranja je upoznavanje učenika sa ovim elementima muzičkog obrazovanja više informativno. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Po Nastavnom planu. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. da je od petog do devetog razreda smanjen fond časova na jedan čas sedmično. muzička kultura je zastupljena sa 2 časa sedmično. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. a po sadržaju i karakteru su interesantne i bliske djeci u šestom razredu. i dalje u obimu oktave. od prvog do četvrtog razreda. slušanjem muzike/glazbe. Novina je. U šestom razredu učenici/ce pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa.

). Kroz učenje muzičkih igara i dalje se ostvaruje visoka korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. itd. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Ritam u njima je složeniji a česta je i promjena mjere iz dvodijelne u trodijelnu i četvorodijelnu mjeru. Libija. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru u cjelini. pa zatim učiti pravila igre. U toku školske godine učenici treba da nauče 4 muzičke igre. na tri dijela-triola i četiri dijela. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednotama budu sve jasnije izraženi. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. Italija. Ne treba zanemariti vizuelni doživljaj svakog instrumenta. bengele'' ). Pored redovne nastave. ''Mladi kovač'' i ''Štuka štuku pojela'' ) i iracionalne brojalice (''Engele.U šestom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. Slušanjem učenici/ice zvučno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ) kao i glasove ( dječji. harmonikaški i drugi. opisno. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. artikulacije. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. ). dva. tempa. Koreografije okretnih igara i narodnih plesova iz različitih krajeva imaju utvrđene figure i kretnje. emocionalno). pokrete. ženski. grupe instrumenata i orkestra. ''Jedan. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. četiri''. učenicima postavljati i zadatke sa ciljem uočavanja karaktera kompozicije. hor/zbor ). Novina su podjela jedinice brojanja. Na kraju časa obavezno dati zaključak o slušanom djelu. tri. čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. dok su brojalice sa podjelom jedinice mjere na tri (''ta-te-ti') i četiri dijela (''ta-fa-te-fe'') date da ih djeca dožive kroz brojalice i zapaze. 155 . izvođača. Posebnu pažnju treba posvetiti organizovanju maštovitih načina interpretacije brojalice sa i bez sviranja na instrumentima. te druge kombinacije. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 12 kompozicija. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine i zemalja iz regije odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja ( Brazil. ali će se njihovo usvajanje i obrada vršiti u VII razredu. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje izraze usmeno. pa potom ponoviti slušanje. muški glas. te je potrebno djecu upoznati sa pravilima igre ili plesa. Brojalice imaju u ovom razredu različit sadržaj: racionalne ( ''Dinaj. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. Učenicima/cama pokazati uživo ili na slici instrumente koje slušaju. U program su uvrštene vokalne. Brojalice koje sadrže dvodijelnu podjelu jedinice mjere / brojanja i dalje se izvode na osnovu notnog zapisa uz ritmički izgovor ''ta'' i ''ta-te''. dinaj. itd ). diničica''. Izrael. Muzičke igre predviđene Nastavnim programom su pretežno igre sa pjevanjem. dinamike.

– 9. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa sedmično). Talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA 156 .Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. Ove aktivnosti su opširnije obrazložene u tabelama. RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) ZNANJE I RAZUMIJEVANJE VRIJEDNOSTI. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru dovode učenike/ce na najviši stupanj muziciranja i imaju najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje ). STAVOVI.

3. . disanje. Tišina ljetne noći (Zl.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni .Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. List na putu (Nada Ludvig-Pečar. Grgošević) 2. Mozart) 7. Nikolić. . artikulacija. Cvjetni puteljak (J. 14. -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi.sviranje na metalofonu.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u u C – duru. Nikolić. Ne žuri tata. -Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote . tempa i dinamike.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. 4dijelnu mjeru. . grupnom i individualnom muziciranju.prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija. . Proljeće (I.uočavaju i određuju karakter pjesme.sigurnije izvode 6/8 mjeru. Ja bih (Asim Horozić. mala dvodijelna pjesma. . blok flaute. Alečković) 5. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. 11. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti. Ferari) . Kukavica ( J. fraziranje).pjevanje u školskom horu/ zboru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. stihovi Zl.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima. .shvataju svrhu korekcije pojedinca radi podizanja kvaliteta muziciranja. u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u petom razredu. dikcija. rečenica. Milojević) i. Basrak.sviranje na instrumentima kao pratnja pjevanju.Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. stihovi Šukrija Pandžo) 3. Na livadi (M. .Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru .Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. Adio kerida. premetaljke rebuse. tempo. G. . stihovi ( Zl. Cazin-grade. Sefardska romansa.. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. Repata priča (M. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. mala . ta-te. Kolarić-Kišur ) 8. kuća. stihovi Grigor Vitez) 10. Noćas (B. .Učenici/ce osjećaju i svjesno izvode 2. ksilofona. Genov) 9.poznaju notna trajanja i pauze. . Šimo Ešić ) 2. . ne žuri mama. (Zapisao Vlado Milošević) KANONI 1. dinamiku i primjenjuju ih. . .Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja: . izleti. Moja domovina (Hana i Dinko Čizmić ) 6 Dan praznični (W. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa . melodike. u porodici).I PJEVANJE I SVIRANJE 1. -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta.Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. priredbe. stihovi M. . -Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana. -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih kombinuje sa priručnim. .pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. tema. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. . tekst: Bekrić Ismet. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. . Srebreni voz ( B. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'.sviranje u školskom orkestru _______________________ 157 . Jeličanin. Kaplan) i Pjesma dječaka (D. A. Kolarić-Kišur) 4.zvučno i vizuelno prepoznavanje metalofona.sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela (motiv. muzika: Kolaković Ajka.

trodijelna pjesma ) i primjena bez detaljnje analize djela; _________________ _____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. La Gvantanamera, Brazil, tradicionalna pjesma 2. Havanagila, Izrael, tradicionalni ples 3. Zan iz Abedina (Zane from Abedeen), Libija, tradicionalna pjesma 4. Bella bamba, Italija, tradicionalni ples 5. Narodno kolo _________________ _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i izvodi ih po sjećanju; - Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom; 1. Dinaj, dinaj, diničica (Zapisala Elly Bašić, Zagreb) 2. Engele, bengele 3. Jedan, dva, tri, čet'ri, pet (Beograd) -Razlikuje note po trajanju: cijela nota, polovina, četvrtina, osmina, šesnaestina - izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa podjelom jedine mjere na dva, sa -Ima veliki fond muzičkih igara; -pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola; - izvodi zadatu koreografiju; -primjenjuje ranije znanje na novu igru; -pravilno izvodi igru odnosno kolo; -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove;

prema muzici _______________________ _______________________ _______________________ -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti; -Samostalno izvodi zadane pokrete; -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti; - Predlaganje muzičke igre za priredbe; Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre; -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu; -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima koreografija) - Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala. -shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati; (multikulturalnost) _______________________ -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjećaj pripadnosti grupi; - Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima; -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima; -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama); - Izrada nošnji od različitih materijala u učionici, -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji, - Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju _______________________ -Izvođenje po notnom tekstu na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima, - Pronalaženje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvođenje zaključak; -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima; -Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu; -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu, -Upućuje, pomaže, pokazuje simulacije na kompjutoru; -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad; -Organizira praktični rad i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD. _______________________ -demonstrira izvođenje i sviranje; - Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje - Aktivnim učešćem pomaže, koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika; -Razvija kreativnost, dječije

_______________________

III. BROJALICE Izbor:

- Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici; -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih; - Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke); - Tačno izvodi mjeru i ritam

158

4. Mladi kovač 5. Štuka štuku pojela

___________________ IV.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1.Tiha, tiha pjesma, J. Magdić, stihovi: Grigor Vitez i Meditacije s Benbaše, M. Jeličanin; 2.Uspavanka, odlomak iz opere ''Hasanaginica'', Asim Horozić, 3.Zvijezda tjera mjeseca, dvoglasni ženski ili dječji hor/zbor, stilizacija Rešad Arnautović 4.Tamburice, muzika i tekst: Aleksa Šantić i S. S. Mokranjac: II Rukovet ''U Budimu gradu'' 5. Ja volim Sarajevo, Slavko Olujić, stihovi Velimir Milošević i Sarajevo – ZOI 84, M. Fetahović 6. Valcer u Des-duru, F.

izgovorom: za četvrtinu ''ta'', dvije osmine ''ta-te'“; Triolu (''ta-te-ti'') i podjelu na četiri šesnaestine ''ta-fa-te-fe'' treba da doživi samo informativno; -Prema zadatku izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu; - Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja; -Pokreti su precizni i tačni _______________________ -Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti, donošenje estetskog suda o djelu i, - poznavanje umjetničkih djela, - Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora; - Određuje karakter djela; -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački, duhački, udaraljke) -Razlikuje izvođačke ansamble: solo- pjevač ili solo-instrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta, hor ; - razlikuje glasove: dječji, ženski, muški; -Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje; -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju;

uz taktiranje i izgovaranje ritamskih slogova; -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima, -Predlaže i izvodi pratnju, kombinuje instrumente (aranžmani); _______________________

radne i kulturne navike; - Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest; - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre; ______________________ -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta _______________________ razvijanje osjećaja za lijepo -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi - U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar); -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, što ih motiviše na učenje; -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima; -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Vođenje intervjua sa umjetnicima; -Izrada plakata sa važnijim - Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika, -uzima učešće sa učenicima u izradi improvizacije na ritam brojalice i aranžmana za izvođenje brojalice; _______________________ -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje, prikupljanje materijala i bilježenje, -Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu, -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim

-Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša; - Uočava, upoređuje, razlikuje, samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu ; - Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje dinmiku (glasnoću), tempo i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine: legato, - Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu, -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja, - Često traži da se djelo ponovno sluša; -Komentira osobine djela, saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvođače i kompozitore - Traži da ih vidi uživo na koncertima; -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu

159

Chopin i Mazurka Op. 67 br. 4, F. Chopin ; 7. Kraljevski marš lavova, stav iz Karnevala životinja, C. S. Sans, 8. Picikato polka, J. Strauss, 9. Menuet iz Male noćne muzike, W. A. Mozart, 10. Koncert za trubu i orkestar u Es – duru, I stav, J. Haydn i Ples sa sabljama, odlomak iz baleta ''Gajana'', Aram Hačaturjan 11.Ples pastira, Marsch i Kineska igra, odlomci iz baleta Krcko Oraščić, P. I. Čajkovski 12.Četiri impresije, Avdo Smailović i .Fantazija za dvije flaute, Asim Horozić

-Poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela; - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano mezzopiano - srednje tiho, mezzoforte – srednje glasno forte; crescendo i decrescendo; -poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani (andante-hodajući), umjeren (moderato), brzi tempo (allegro- veselo, radosno, brzo) i veoma brzo, hitro (presto); - uočava promjene u tempu;

staccato, piano, mp, mf, f, crescendo, decrescendo, oznake za tempo, znak ponavljanja, ritam, melodija; -Prilikom slušanja muzike, posebno na koncertu, poštuje pravila ponašanja; -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja, i za imenovanje i opis djela i izvođača;

-Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici, školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija); - Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života.

telefonskim brojevima (Narodno pozorište, Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi

ustanovama: - Prati ponašanje na koncertu, oblačenje (pravila i kulturne navike;

-Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama; -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na V razred;

_______________________ _______________________

_______________________ _______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva; _______________________ -Eksperimentiše, istražuje i kombinuje instrumente; -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; - Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira; -Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno; -Samostalno smišlja, upoređuje, dodaje, mijenja; -Izražava razne ritmove iz života instrumentima; - Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi - Stvara kombinacijom riječi, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. - Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici; -Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda; -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva - Svojim odnosom i stavovima podstiče kreativne oblike ispoljavanja; - Priprema, rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima; -Saradnja sa lokalnom zajednicom, posjeta školskoj priredbi i koncertima; -Prati i ohrabruje oblike učeničkog kreativnog

____________________

V DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju; -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu;

160

-Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) . 161 . ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije.. -Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice.Plesna dramatizacija. .Upoređuje individualno postignuće i samostalnost učenika u ovoj oblasti. muzičkoj dramatizaciji . slika za scenu itd. -Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. -Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada .Sam uzima učešće u izradi kostima.Na poticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje 162 .

kinezio-terapijskim aktivnostima.PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA ŠESTI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenike za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim.koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. Ciljevi. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. eventualno. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. rekreativnim i. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmiše. poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. (6) razumije. (3) sigurnost učenika. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. sadržaji i ishodi 163 . (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. sportsku rekreaciju.

Osnovni skokovi s mini trampolina pruženi. zgrčenim.Bacanje male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom 4. Posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje. Kolutanja: . Posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja.Skok udalj jedan i pol koračnom tehnikom . Osnovna motorička znanja x x x x x x 164 . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: trčanju različitim tempom do 6 min.Trčanja različitim tempom do 6 minuta . Osnovna teorijska znanja Sadržaji Tjelesno vježbanje i volumenoznost tijela Ishrana i zdravlje Indeks tjelesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otklanjanja Organizacija sportskih takmičenja Prehrana i tjelesni napor 1. raznožni 3.pruženim. raznožnim. Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela. Učenice x x x x x x x Učenici x x x x x x x 2. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku udalj jedan i pol koračnom tehnikom. Bacanja: .Preponsko trčanje 2.Leteći kolut na povišenje od mekanih strunjača 1. osnovnim skokovima s mini trambolina . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih natjecanja i suđenju u različitim kineziološkim aktivnostima.Ciljevi 1. preponskom trčanju. Izračunava ITM-a. Trčanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mekanih strunjača. Skakanja: . zgrčeni.

upiranja i penjanja: .5. saskok u zaljuljaju . Ritmičke i plesne strukture: .Klimom premah zgrčno i raznožno na dvovisinskim ručama . saskoku pruženo. saskok zanožno .Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja .Ljuljanje na karikama malom amplitudom. Borilačke strukture: .Daleko-visoki skok 8.Osnovni zahvati držanja u parteru Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: penjanju po konopu do 5 m. Preskakanja: . «mačjem» skoku. x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvođenju preskoka “zgrčka”. saskok pruženo 6.Penjanje po konopu do 5 m .Naskok u upor čučeći na gredu. osnovnim zahvatima držanja u parteru x x x 165 . x x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: padu natrag i u stranu.Zgrčka 7.Njih u uporu na niskim paralelnim ručama. ljuljanju na karikama malom amplitudom i saskoku u zaljuljaju. daleko-visoko skoku.Pad natrag i u stranu . premahu zgrčno klimom i raznožno na dvovisinskim ručama.«Mačji« skok . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: narodnom plesu po izboru iz zavičajnoga područja. naskoku u upor čučeći na gredu. njihu u uporu na niskim paralelnim ručama i saskoku zanožno.Osnovne vježbe aerobika za razvoj repetitivne snage . osnovnim vježbama aerobika za razvoj repetitivne snage. Višenja.

mini odbojci 3:3.Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja .Driblinzi i fintiranja .Blokiranje i oduzimanje lopte . i 9.prijemu servisa podlaktično. nogomet ..Skok šut . košarka kretanju u vođenju i zaustavljanju ili zaustavljanju na dodatu loptu. 4.Brzina: kineziološki sadržaji.Kretanje u vođenju i zaustavljanje ili zaustavljanje na dodatu loptu .Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja . a . 5. blokiranju i oduzimanju lopte.. zonskoj obrana 6:0.. odbojka . Igre: Rukomet: . gibljivosti i ravnoteže x x x x x x 166 . 8. Motoričke sposobnosti S potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta Postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine. 2. . saradnji dva igrača u odbrani i napadu. udaracu glavom iz kretanja bez skoka x x 2.Gibljivost: mogućnostima škole i .Koordinacija: shodno potrebama .Ravnoteža: učenika i .1.skok šutu...vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja.Udarac glavom iz kretanja bez skoka Odgovarajući sadržaji iz: 1. driblinzima i fintiranjima.Snaga: 6. sistemu igre s jednim kružnim napadačem.Preciznost: okoline Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet ..9. 3. 7.2.Prijem servisa podlaktično . vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja. koordinacije.. Antropološki 1. kao drugi ..Saradnja dva igrača u odbrani i napadu Odbojka: .Mini odbojka 3:3 Nogomet: . sistem igre s jednim kružnim napadačem Košarka: ..Zonska odbrana 6:0.

Odgojni x x Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. sarađuje u igri i nenasilno rješava konflikte x x x x x x x x x x x x x x 4. ishrana. zdrava životna sredina. 167 . Funkcionalne sposobnosti: 3. prepoznaje pogreške i osuđuje neprimjerena ponašanja. Morfološke osobine: Tjelesne sposobnosti osoba različitih spolova: Tjelesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama: Emocionalna samoregulacija: Suđenje i pravila igre: Kultura ponašanja: Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog uzimanja kisika značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. humani odnosi među spolovima. prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstvano iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. različiti faktori rizika. Najčešći sadržaji su iz sljedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice.2. povrede. međuljudski odnosi. mentalno zdravlje. razumije funkcionalnomorfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. zaštita od bolesti itd. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga.

spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za učenice. vučenja. podstiču razvoja osobnosti učenika.. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. određeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. a koje čine osnovu za razvoj stuktura motoričkog programa pojedinca. uključuje se muzika. dizanja i nošenja.Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. a usmjeren je na obrazovnu. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom satu vježbanja. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja. ritmike i sportskih igara. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfolškim. u ovom i narednom razvojnom razdoblju. kosih i horizontalnih prepreka bez upotrebe tehničkih i drugih pomagala). naglašava izražavanje pokretima. sposobnosti i osobina koje su. prije svega. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. skokovi. oblika i masa u određenom prostoru i vremenu). (b) aciklična motorička 168 . S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. Također. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti između učenica i učenika. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. kolutanja. nadvlačenja. puzanja. kojim se svlađuju različite vrste okomitih. slaganja i rastavljanja predmeta. karakterizuje usporen tjelesni rast. kojim se svladađuju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. ciljanja i gađanja. saskoci i preskoci. 5. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. nagiba i pravaca). bitne za učenike. gdje to uvjeti omogućuju. Program tjelesne i zdravstvene kulture zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. biciklizma i dr. morfoloških i funkcionalnih obilježja učenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja. gimnastike. a posebno za učenike. i 6. U različite djelove nastavnog sata. hodanja i trčanja. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. kojim se svlađuju distance na različitim vrstama podloge. koji obuhvaća 4. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. razred osnovne škole. kojim se svlađuju nepredvidive aktivne dimaničke sile suvježbača). obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. Za drugi osnovnoškolski ciklus. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. zbog opterećenja u školi. penjanja i silaženja. potiskivanja i njihove kombinacije. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. Potrebno je usvojiti određeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike.. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. početak intenzivnog rasta mišića. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. plivanja. naskoci. kojim se svlađuju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja.

statičke snage i dinamometrijske sile. eksplozivne. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje. rukomet. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. S ukupnog antropološkog stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i. karate i dr. Cilj odgojne komponente tjelesne i zdravstvene kulture jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije.. preciznosti. uputiti ih u primjerene sportske klubove. hrvanje. što omogućuje veće promjene.znanja. odnosno i na cjelokupni antropološki status. 169 .. čime se povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim aktivnostima. u dogovoru s roditeljima ili starateljima. te uz fiziološke djelotvornosti usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema pozitivno djeluje i na imunološki sistem. borilačkih aktivnosti. (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). kao što su boks. kao što su nogomet. brzine. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. judo. Tjelesna aktivnost . skokova u vodu i dr. gibljivost.. te stimulisati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. ritmičke gimnastike. fleksibilnosti. koja su bitno obilježje tzv. dakle ciklična i aciklična. koji podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. koja se susreću u sportskim igrama. nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. Motoričke sposobnosti koordinacija. (c) kompleksna motorička znanja. košarka i dr. repetitivne. ravnoteže.uz opće morfološke djelotvornosti.

Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 6 minuta. (2) ona mora da bude konkretna. ravnoteže. pozitivno i adekvatno obrazloženo). snage. mora da se odnosi na aktivnosti i učinak a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. agilnosti. o svojim sposobnostima. te brojčano i opisno. eventualno. koordinacije – poligon natraške. o onome što znaju. kontinuirano. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnošti i napretka učenika. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. vrijednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. 170 . U drugom cikiusu ocjenjivanje je opisno. preciznosti. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. umiju. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore.VRIJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Aktivnost učenika se prati. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. 3. fleksibilnosti – pretklon raznožno. formiranju realne sliku o sebi. statičke snage – vis u zgibu. tj. konkretno. kao i za njihovo ocjenjivanje. njegove saradnje. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. 2. sklonosti. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. Rješavanje problema vrijednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. gipkosti. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada. težine i držanja tijela). brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. repetitivne snage – pretklon trupa. ili tokom obavljanja aktivnosti. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. vanastavnog procesa u okviru škole. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. (3) ona mora biti pozitivna. tjelesna masa i držanje tijela.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful