P. 1
Oslobođenje [broj 23568, 26.7.2012]

Oslobođenje [broj 23568, 26.7.2012]

|Views: 236|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jul 26, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/20/2013

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 26. 7. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.568

Sulejman Tihi} odgovorio na optu`be

NEMA KRVI ZA LAGUMD@IJU, RADON^I]U I KU]A I ABDI]!

6. strana

Vlada KS-a prekr{ila Zakon o visokom obrazovanju

@URBOM DO PONI[TENJA IZBORA REKTORA SARAJEVSKOG UNIVERZITETA
9. strana

Dom naroda Parlamenta BiH

Generalni sekretar UN-a u posjeti BiH KUMOVI TREBAJU U]I U ZAKON
2. strana

KRIVI SMO
ZA SREBRENICU
Ogroman broj mu{karaca i dje~aka izgubio je `ivot u Srebrenici, nepotrebno, divlja~ki. Ali, isto tako, Srebrenica je izrodila novu odlu~nost me|unarodne zajednice da se ispuni pravda, da se insistira na odgovornosti i da se za{tite civili, rekao je Ban Ki-moon 2-3. strana

Foto: D. ]UMUROVI]

Imenovanje UO RTVFBiH

POLITIKA @ELI KONTROLU EKRANA

4. strana

DANAS PRILOG

Foto: Senad GUBELI]

U @I@I
Dom naroda Parlamenta BiH
Foto: S. GUBELI]

2

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Generalni sekretar UN-a

KRIVI SMO ZA SREBRENICU
Veliko mi je zadovoljstvo boraviti u Bosni i Hercegovini u vrijeme kada obilje`avate 20 godina od ~lanstva u Ujedinjenim narodima, kazao je na po~etku svoje dvodnevne posjete na{oj zemlji generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon, nakon sastanka sa predsjedavaju}im i ~lanovima Predsjedni{tva BiH Bakirom Izetbegovi}em, @eljkom Kom{i}em i Neboj{om Radmanovi}em.

Umjesto antikorupcionog zakona, dobili bismo zakon koji }e pomo}i korupciji

Kumovi trebaju u}i u zakon
Nakon Predstavni~kog i Dom naroda Parlamenta BiH nije podr`ao prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sukobu interesa
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sukobu interesa Bosne i Hercegovine ju~er nisu podr`ali delegati Doma naroda Parlamenta BiH, a podr{ku mu nisu dali ~ak ni ~lanovi Interresorne radne grupe koji su radili na njegovoj izradi. Od 15 delegata, devet ih je bilo protiv ovog prijedloga zakona, dok ih je {est ostalo suzdr`ano. nja sa demokratizacijom i nisu shvatile da su mnogi ulaskom u stranku vidjeli dobru priliku sprege politike i biznisa, kazao je Simi}. Prema rije~ima delegata SDA Halida Genjca, prijedlog zakona nudi veoma rigidna rje{enja i nije slu~ajno {to je na predlo`eni zakon stiglo upozorenje Evropske komisije. - On lagano olak{ava korupcione zahvate iako mu je namjera da se sprije~i korupcija u dr`avi u kojoj je ona rasprostranjena. Umjesto antikorupcionog zakona, dobili bismo zakon koji }e pomo}i korupciji, upozorio je Genjac.

Ogroman broj mu{karaca i dje~aka izgubio je `ivot u Srebrenici, nepotrebno, divlja~ki. Ali, isto tako, Srebrenica je izrodila novu odlu~nost me|unarodne zajednice da se ispuni pravda, da se insistira na odgovornosti i da se za{tite civili, rekao je Ban Ki-moon

Jedinstvo regiona
- Ovaj trenutak je od klju~ne va`nosti jer region ide ka Evropskoj uniji. Zato treba oja~ati vladavinu prava i ostale segmente dru{tva. U regionu koji brzo napreduje niko sebi ne smije priu{titi da zaostaje na putu ka euroatlantskim integracijama, a za to je potrebno jedinstvo, poru~io je Ban Ki-moon, dodav{i da je BiH napravila zna~ajne korake jer nakon rata ponovo izgra|uje multietni~ko dru{tvo. Istakao je da su demokratske promjene te{ke i izazovne, ali da BiH otvara novo va`no poglavlje. - Zato je potrebno zadr`ati usmjerenja ka zajedni~koj budu}nosti, jer zajedni~ki prioriteti su euroatlantske integracije i ekonomski razvoj, kazao je Ki-moon, poru~iv{i da zemlje regiona koje dijele jezi~ki, kulturni i historijski prostor moraju djelovati zajedni~ki. Svoje obra}anje u Predsjedni-

Bez {minkanja
Zamjenik predsjedavaju}eg Doma naroda i delegat SDS-a Ognjen Tadi} je tokom rasprave kazao da je ovaj prijedlog zakona pokazao sve licemjerstvo odnosa prema po{tenju, navode}i kako ima osje}aj da nije 2012, nego 1962. godina.

Me|unarodna zajednica je uz BiH
Me|unarodna zajednica i dalje ima odgovornost da pomogne BiH i njenom stanovni{tvu da se reintegri{e i izgradi budu}nost u kojoj }e trajno vladati mir i stabilnost, izjavio je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko tokom sastanka sa generalnim sekretarom UN-a Ban Ki-moonom u Sarajevu. - Posjeta generalnog sekretara BiH i regionu pokazuje, sa najvi{eg nivoa diplomatije da me|unarodna zajednica ostaje opredijeljena da osigura mir i stabilnost te pomogne BiH u postizanju napretka, poru~io je Inzko, te podsjetio da se ove godine obilje`ava 20 godina od dana prijema BiH u ~lanstvo UN-a. - Ova godi{njica ima i posebno zna~enje za moju domovinu Austriju, jer je tada{nji austrijski ambasador Peter Hohenfelner predsjedavao Vije}em sigurnosti kada je BiH primljena u UN, podsjetio je Inzko.

Strani tu`ioci
Delegati iz RS-a su ostali jedinstveni i u stavu da informacija o radu Tu`ila{tva BiH nije potpuna te su u toku diskusije zatra`ili informaciju o u~inkovitosti stranih tu`ilaca u BiH. Smatraju da su strani tu`ioci vodili ve}i dio predmeta koji su zavr{avali osloba|aju}im presudama i ogromnim tro{kovima u smislu isplata nadoknada za sve oslobo|ene. - Kada bismo sabrali sve te pare, mislim da bismo mogli opremiti najmanje jo{ ~etiri suda, istakao je Simi} s kojim se slo`io i njegov strana~ki kolega Sta{a Ko{arac. On je poru~io da Tu`ila{tvo BiH treba biti u slu`bi cjelokupnog naroda u ovoj zemlji, ali da jedan dio naroda nije zadovoljan “i taj dio ne `eli pla}ati ta selektivna su|enja” . Zamjenik predsjedavaju}eg Doma Sulejman Tihi} predlo`io je da se od Tu`ila{tva zatra`i cjelokupnija i temeljitija informacija o radu nakon ~ega se oglasio i delegat PDP-a Mladen Ivani} podsjetiv{i da ve} godinu tra`i takvu informaciju i jo{ je nije dobio. Predsjedavaju}i Doma Dragan ^ovi} podr`ao je Tihi}ev prijedlog i istakao da bi najbolje bilo da nikada vi{e nemamo strance u sudovima “jer bi to zna~ilo da mi nismo sposobni da organiziramo svoj sustav” . Na kraju rasprave je zaklju~eno da Kolegij Doma do naredne sjednice predlo`i zaklju~ke o kojima }e se delegati onda izjasniti.
L. RIZVANOVI]

SVI SUVI[NI Kada kumova nema u Zakonu o sukobu interesa, svi drugi su suvi{ni, istakao je Tadi}, dodav{i kako je potrebno donijeti zakon o porijeklu imovine i u Federaciji i RS-u kako bi na osnovu tog zakona onaj ko nema dokumente o porijeklu imovine, tu imovinu i vratio
- Gdje }ete na}i politi~ara kome niko u familiji nema ni{ta? U BiH je va`nije partijsko srodstvo od privatnog. Ovo je zamagljivanje stvarnosti i ovaj zakon nije rje{enje. Nemojte da {minkamo ovaj zakon, dajte da ga mijenjamo. Kada kumova nema u Zakonu o sukobu interesa, svi drugi su suvi{ni, istakao je Tadi}, dodav{i kako je potrebno donijeti zakon o porijeklu imovine i u Federaciji i RS-u kako bi na osnovu tog zakona onaj ko nema dokumente o porijeklu imovine, tu imovinu i vratio. Delegat SNSD-a Krstan Simi} poru~io je da treba donijeti novi zakon o sukobu interesa koji bi bio primjeren BiH i da taj zakon mora biti jasniji. - Klju~ni problem u BiH su politi~ke partije koje bje`e od suo~ava-

V I J E S T I

NEBOJ[A RADMANOVI]

Ostavka Kom{i}a nebitna za Predsjedni{tvo BiH
^lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske Neboj{a Radmanovi} rekao je ju~er za Srnu da je ostavka @eljka Kom{i}a u SDP-u, politi~ki gledano, stvorila novu situaciju u BiH, ali da to ni{ta ne}e zna~iti u Predsjedni{tvu. - Nova je situacija prakti~no samo za ~lana Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine @eljka Kom{i}a, a ne i za drugu dvojicu ~lanova. U klju~nim stvarima odlu~ivanja Predsjedni{tva BiH ne vidim da }e se ne{to mijenjati zato {to neko nije ~lan jedne politi~ke par tije, istakao je Radmanovi}. Radmanovi} je naglasio da je, za {est godina zajedni~kog rada, Kom{i}a do`ivio kao principijelnog ~ovjeka i u tom smislu je, prema njegovom mi{ljenju, i ostavka u SDP-u, iz principijelnih razloga. On sma tra da }e Ko m{i} u Pred sje dni {tvu nas tavi ti da ra di prin ci pi jel no i da ne }e bi ti ne kih po tre sa. - Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine je i do sada ostvarivalo svoju ustavnu ulogu na najbolji mo-

gu}i na~in, bez obzira na to {to se nas trojica ne sla`emo oko su{tinskih politi~kih stvari i {to imamo ra zli~ite poglede na njih. Mislim da }e ti ra zli~iti pogledi, od pro{losti do budu}nosti Bosne i Hercegovine i svih ovih prostora, ostati i ubudu}e, ali da ne}e direk tno uticati na rad Predsjedni{tva BiH, istakao je Radmanovi}. Napomenuv{i da su iznesena ra zna mi{ljenja o novonastaloj situaciji, njenom uticaju na spoljnu politiku Bosne i Hercegovine, te da }e se ona mijenjati ili ne}e, Radmanovi} je rekao da Predsjedni{tvo odlu~uje o spoljnoj politici i izra zio uvjerenje da se ona ne}e mijenjati bez obzira na to {to je Kom{i} napustio SDP.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

U @I@I
Izjave lidera nakon sastanka
Prema rije~ima lidera HDZ-a BiH Dragana ^ovi}a, generalni sekretar poslao je pozitivne poruke doma}im liderima. - Ono {to sam ja kazao, a {to je su{tina da je sva potpora izvana, ako mi sami ne odlu~imo da napravimo urednu BiH, uzaludna. To poku{avamo da napravimo ve} du`e vrijeme. Ja sam iskazao, po obi~aju, jedan umjeren optimizam i vjerujem da smo mi spremni iako smo u{li u fazu politi~ke krize, transformiranjem opozicije i pozicije u hodu, a u{li smo i u vrijeme izbornog ciklusa {to bi moglo biti problem, da imamo {ansu dogovoriti se i ispuniti rokove iz mape puta, a i kona~no se osloboditi trakavica oko transformiranja

3

u posjeti BiH

Zahvalnost UN-u za pomo} Sarajevu
vlasti. Treba nam rekonstrukcija vlasti, izmjena presude Sejdi} - Finci i mislim da smo napravili dobar posao kada je u pitanju Dom naroda. Samo me `alosti da neki, koji su se u star tu zalagali na{a rje{enja, sada odustaju od istih, ka zao je ^ovi}. Predsjednik HDZ-a 1990 Bo`o Ljubi} kazao je da je, kao osoba koja je najve}i dio rata provela u Sarajevu, izrazio zahvalnost generalnom sekretaru za svu pomo} koja je pru`ena BiH jer se pre~esto kritikuje me|unarodna zajednica zbog neu~injenog. - Bez obzira na veliki put koji je BiH prevalila zadnjih 20 godina BiH nije samoodr`iva dr`ava zbog toga {to ima

strukturalni problem, a to je posljedica strukture u Daytonu. Budu}i da je mirovni sporazum nastao pod okriljem UN-a, smatram da je u BiH potreban bazi~ni konsezus predstavnika tri naroda, ali i MZ, naglasio je Ljubi}. Lider SNSD-a Milorad Dodik upoznao je generalnog sekretara sa ~injenicom da je visoki predstavnik progla{avaju}i zakone, kr{io Dejtonski sporazum u vi{e navrata, te je na taj na~in kr{io Dayton izvan mandata koji je imao i izvan saglasnosti strana potpisnica sporazuma, koje su i dovele visokog predstavnika u BiH. Mladen Bosi} prenio je Ki-moonu njegovo i Dodikovo mi{ljenje da se ured OHR-a treba {to prije zatvoriti. ci i da me|unarodna zajednica nije sprije~ila da se desi genocid u tom gradu. Kazao je da je me|unarodna zajednica u Srebrenici nau~ila lekciju koju jo{ u~i i podsjetio na te`ak period ratnih razaranja kroz koji je pro{ao bosanskohercegova~ki narod. - UN nije ispunio svoju odgovornost. Me|unarodna zajednica nije sprije~ila genocid koji je uslijedio. Ali, nau~ili smo lekciju iz tog u`asa, i jo{ u~imo. Ogroman broj mu{karaca i dje~aka izgubio je `ivot u Srebrenici, nepotrebno, divlja~ki. Ali, isto tako, Srebrenica je izrodila novu odlu~nost me|unarodne zajednice da se ispuni pravda, da se insistira na odgovornosti i da se za{tite civili. Zajedno sa na{im ~lanicama radimo vi{e da sprije~imo zlo~ine, naglasio je Ki-moon. - Me|unarodna zajednica je na testu u Siriji, odjeci su zagu{uju}i. Ubrzano se ide ka gra|anskom ratu. Sve je vi{e sekta{kih sukoba. Djeca se masakriraju. UN radi sve {to mo`e, ali konkretno djelovanje tra`i zajedni~ke napore cijele me|unarodne zajednice. Bez toga bi}e jo{ vi{e krvoproli}a. Zato ovdje u srcu BiH, koja se oporavila od rata, upu}ujem molbu svijetu: Nemojte odlagati, udru`ite se, djelujte sada kako bi se zaustavio pokolj u Siriji, zamolio je Ki-moon.
Lana RIZVANOVI]

Foto: D ]UMUROVI] i [. SULTANOVI]

ji je zahvalio UN-u na pomo}i koju je pru`io BiH jer bi, u suprotnome, agonija BiH trajala znatno du`e. - Me|utim, u toj pomo}i su se desile i gre{ke koje su kulminirale genocidom u Srebrenici, za{ti}enoj zoni UN-a. Te gre{ke su priznate i u izvje{taju UN-a iz 1999. godine. Te gre{ke govore o nepravednom embargu na uvoz oru`ja i izjedna~avanju svih strana u ratu, kao i o lo{oj procjeni pokolja koji se de{avao pred o~ima me|unarodne zajednice, kazao je Izetbegovi}. Predsjedavaju}i Izetbegovi} }e danas zajedno sa Ban Ki-moonom posjetiti Memorijalni centar u Srebrenici kako bi odali po~ast `rtvama genocida i uputili poruku da `rtva nije uzaludna i da me|unarodna zajednica u takvim slu~ajevima mora djelovati puno br`e.

Dodik i Tihi}
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prije susreta sa generalnim sekretarom je kazao kako je do{ao da Ki-moonu poku{a objasniti situaciju u BiH, kako se razvija i kako je mogu}e stabilizovati prilike. - O~igledno je da se BiH nalazi u krizi, njene institucije ne funkcioni{u, postoje sistemski i su{tinski problemi koji se trebaju otklanjati dijalogom, kazao je Dodik, te naglasio da su problemi nastali u konstituisanju BiH i danas prisutni. - Rano priznanje BiH od UN-a bilo je razlog krvavog rata koji je zavr{en kako je zavr{en, a i dana{nji problemi su rezultat toga, poru~io je Dodik. Lider SDA Sulejman Tihi} je kazao kako nije ta~no da je rano priznanje BiH zapo~elo krvavi rat i da je to bila agresija od - zna se koga. Prenio je `elje Ban Ki-moonu da }e multietni~nost ponovo za`ivjeti u cijeloj BiH, opredijeljenost SDA za ~lanstvo u EU i NATO-u.

{tvu je zaklju~io izjavom da BiH mo`e ra~unati na UN kao partnera. Prema rije~ima predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a, Ban Ki-moon je stigao u pravi ~as jer se region transformira iz objekta pomo}i u subjekat koji pru`a pomo} u okviru mirovnih misija UN-a. - Ban Ki-moon sa svojom energijom koja se odnosi na spre~avanje terorizma, sukoba i spre~avanje ponavljanja genocida, zajedno sa fokusom na podr{ku mladima i ugro`enim kategorijama je dobrodo{ao u na{u zemlju, rekao je Izetbegovi}, ko-

U Parlamentu
- BiH je mjesto susreta razli~itih kultura i tri svjetske religije, a Sarajevo je evropski Jeruzalem. Ovdje se odgovara na pitanje je li mogu}e ponovo opet uspostaviti multietni~ko dru{tvo ili }e pobijediti oni koji misle da mogu podijeliti ljude uspostavljanjem granica, naglasio je Izetbegovi}. Obra}aju}i se na zajedni~koj sjednici oba doma Parlamentarne skup{tine BiH generalni sekretar UN-a je kazao da UN nije ispunio svoju ulogu u Srebreni-

NIK[I] POSJETIO POTO^ARE

D@OMBI] - ADUGNA

KAROLINA PAVLOVI]

Podr{ka inicijativi Glasa}u za Srebrenicu
Premijer Federacije BiH Nermin Nik{i} posjetio je ju~er Srebrenicu i istaknuo da }e podr`avati gra|ansku inicijativu Glasa}u za Srebrenicu na svakom koraku. Prilikom posjete, premijer je zajedno sa v.d. na~elnikom Op{tine Srebrenica ]amilom Durakovi}em i koordinatorom kampanje Emirom Suljagi}em polo`io vijenac srebreni~kim `rtvama u Memorijalnom centru Poto~ari. Prilikom posjete Inicijativi, aktivisti su zahvalili premijeru, u svoje i u ime gra|ana Srebrenice, na kontinuiranoj podr{ci Vlade FBiH kampanji Glasa}u za Srebrenicu. Koordinator kampanje Emir Suljagi} je istakao va`nost odluka premijera i Vlade FBiH, kojima je garantovano ostvarivanje svih prava povratnika u RS na podru~ju FBiH, u procesu registracije prebivali{ta Srebreni~ana, ali i povratnika u ostale op{tine u manjem bh. entitetu. Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vije}a Evrope povukao je svoje posmatra~e iz Srebrenice u utorak. Suljagi} je o toj situaciji ka zao za Fenu da po-

najbolje govori o tome protiv ~ega se ova inicijativa bori. Dodao je da je registracija bira~a u Srebrenici, koja za sada napreduje veoma dobro, demokratski na~in da se izbore za prava onih koji su pre`ivjeli genocid i prava onih koji tu golgotu nisu pre`ivjeli, izra`avaju}i nadu da }e se u Srebrenici registrirati dovoljan broj bira~a da bi se osigurala legitimnost izbornog procesa, pozivaju}i bira~e iz BiH da se priklju~e ovom procesu. - Kada je rije~ o ~inu protjerivanja posmatra~a Vije}a Evrope iz Srebrenice, sada nema sumnje da je u smislu vladavine prava i jednakosti svih gra|ana pred zakonom Republika Srpska najbli`e Kandaharu, ka zao je Suljagi}.

Nove mjere za Svjetsku banku Neustavna odluka
Trenutno u RS-u i BiH nema saglasnosti od socijalnih par tnera za primjenu imovinskog cenzusa kao jednog od va`nijih zahtjeva Svjetske banke za primjenu Programa zajma za ra zvojne politike i javnu potro{nju DPL1 i DPL2, ocijenili su ju~er predsjednik Vlade RS-a Aleksandar D`ombi} i vode}i ekonomista Svjetske banke Abebe Adugna, javlja Fena. Tokom sastanka u Banjoj Luci konstatirano je da treba tra`iti nove mjere koje }e zadovoljiti zahtjev Svjetske banke po tom pitanju, a biti prihvatljiv i za socijalne par tnere. Razgovarano je i o platnom fondu i reformama u penzijskom sistemu. Delegat u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta FBiH Karolina Pavlovi} ocijenila je kao neustavnu odluku 36 delegata ovog doma o podno{enju zahtjeva federalnom Ustavnom sudu za smjenu predsjednika FBiH @ivka Budimira. Pavlovi}, koja je i ~lan Predsjedni{tva Narodne stranke Radom za boljitak, saglasna je sa op{tom ocjenom javnosti i pravnih eksperata da je ovakva odluka protivustavna i proceduralno nije valjana, s obzirom na to da su prema Poslovniku o radu Doma naroda potrebne dvije tre}ine glasova delegata za podno{enje zahtjeva Ustavnom sudu FBiH, saop}eno je iz ove stranke.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Ne}e nam pomo}i vje{anje nekoliko bankara

Politika `eli kontrolu ekrana
Poslovni odbor i generalni direktor Federalne televizije tra`e pomo} od OSCE-a Nema konkursa za tri ~lana UO RTVFBiH SDP ho}e kontrolu, smatra Ke{o
Nakon afere oko “upravlja~kog odbora” Federalne televizije, u utorak je prvo Zastupni~ki, a potom i Dom naroda Parlamenta FBiH donio odluku o raspisivanju konkursa za izbor tri nova ~lana UO RTVFBiH. I to sva tri odjednom, na osnovu “prelaznih odre dbi” iz Za ko na o RTVFBiH koje su prije tri godine ve} jednom postojale, te kao takve vi{e nisu pravno validne. ti~ke scene omogu}io jednak pristup u programskim sadr`ajima RTVFBiH. On tako|er isti~e i kako je bez procedura, naprasno i voljom politi~kih kabineta, novoformirana parlamentarna ve}ina poku{ala nametnuti Privremeni upravni odbor RTVFBiH. Predsjedavaju}i Komisije za izbor i imenovanje Zastupni~kog doma Parlamenta FBiH Safet Ke{o smatra da se novoj ve}ini o~igledno `uri sa formiranjem novog UO.

Imenovanjel UO RTVFBiHl

Kr{enje procedura
Poslovni odbor RTVFBiH ju~er je uputio saop{tenje medijima u kojem ka`e da se ponovno radi na svjesnom kr{enju va`e}ih zakonskih procedura, a nova parlamentarna ve}ina o~ito `e li ra spi si va njem kon kur sa odjednom imenovati ~ak tri ~lana UO RFTVBiH te na taj na~in izigrati zakonske odredbe koje preciziraju da se u jednoj kalendarskoj godini mo`e izabrati samo jedan ~lan UO. Tako|er, obrazlo`eno je da je RTVFBiH ponovno izlo`ena brutalnom poku{aju stavljanja pod politi~ki nadzor od novoformirane ve}ine iz Parlamenta FBiH. - Nakon {to je propao poku{aj ime no va nja pri nu dnog UO RTVFBiH, novoformirana parlamentarna ve}ina u Federaciji BiH sada `eli iz procesa potpuno isklju~iti nadle`nu Komisiju za izbor i imenovanja Parlamenta FBiH koja je jedina ovla{tena provesti natje~aj za UO RTV Federacije BiH, stoji u saop{tenju. S tim u vezi, Poslovni odbor RTVFBiH uputio je poziv u sjedi{te OSCE-a u Be~u te pozvao zvani~nike ove institucije da se aktivnije uklju~e u proces prevladavanja problema kako bi za{titili Federalnu televiziju od stalnih politi~kih nasrtaja. Generalni direktor RTVFBiH D`emal [abi} u pismu adresiranom na predstavnicu OSCE-a za slobodu medija Dunju Mijatovi}, poziva ovu me|unarodnu in-

U`urbani SDP
- Njima se `uri da uspostave strukturu u UO koja bi bila isklju~ivo poslu{na toj parlamentarnoj ve}ini i da se informacije putem tog servisa tuma~e onako kako treba parlamentarnoj ve}ini, posebno SDP-u. To je su{tina pri~e. Po zakonu se ne mo`e izvr{iti popunjavanje UO tako {to }e se raspisati konkurs odjednom za tri ~lana UO, ka`e Ke{o. U septembru pro{le godine birani su bo{nja~ki i srpski ~lan UO ([aban Nuri} i Bojan Bo{njak), a kako isti~e Ke{o, ovi isti ljudi koji se danas brinu za UO RFTVBiH, a to su predstavnici iz SDP-a, SBB-a i dva HDZ-a, pro{le godine nisu htjeli podr`ati prijedlog koji je bio potpuno legitiman. - SDP to nije podr`ao zato {to me|u ponu|enim kandidatima nije bio neko koga su oni o~ekivali. To je o~ito trebao biti neko iz SDP-a, a u zakonu jasno stoji da niko od ~lanova UO ne smije biti niti iz jedne politi~ke partije, niti mo`e biti uposlenik FTVBiH. SDP je tada imao svog favorita, ali njega nismo pozvali na intervju zbog toga {to nismo mogli kr{iti zakon. Tada su sve procedure bile sprovedene striktno po zakonu. O~ito je da esdepeovcima to nije odgovaralo i stoga su glasali protiv, mi{ljenja je Ke{o.
E. GODINJAK

TonyjerBlair,nije biv{i premi Velike Brita

DOBAR LO[

ZAO

ZLATKO LAGUMD@IJA
Nepokolebljiv je predsjednik SDP-a! Dva je, u kratkom periodu, te{ka udarca izdr`ao na nogama; prvo mu je dopredsjednik izmirio partijsku ~lanarinu i odmetnuo se u vanstrana~ke osobe, a onda mu je Tihi} najavio da }e biti krvi do koljena. Ni{ta Zlatko! Mirno je obznanio da }e SDP ~etiri sedmice mirovati. E, to su ljudi posebna kova!

D`emal [abi}

Upravni odbor
Va`e}i zakon o imenovanju ~lanova UO RFTVBiH donesen je 2008. godine, a jedna struktura upravnog odbora se ve} skoro cijela promijenila. Sada ve} i ~etvrti ~lan ulazi u posljednju godinu svog mandata, a 10. juna 2010. godine istekao je mandat bo{nja~kom ~lanu tog UO, dok je 10. juna pro{le godine mandat istekao srpskom ~lanu UO. U ovoj godini, 10. juna, mandat je istekao i hrvatskom ~lanu. stituciju da hitno pomogne da RTVFBiH ne potpadne pod direktan politi~ki uticaj. Cilj je prije svega, navodi on, poduzeti niz klju~nih reformskih aktivnosti, podi}i nivo profesionalizma federalnog javnog servisa kako bi se svim protagonistima sa poliFoto: Senad GUBELI]

FK @ELJEZNI^AR
Mo`da i ne treba biti prezahtjevan prema fudbalerima. Za{to bi oni bili bli`i Evropi od dr`ave koja ih ignorira i kad im se stadion sru{i?! Pri~a o @elji je vrlo edukativna; Biti superioran u BiH, u evropskim okvirima ne zna~i ni{ta. ^ak je i Maribor, za kojeg je @eljo bio Evropa prije 30 godina, pokazao koliko je Evropa daleko.

RIJASET IZ-a
U svetom mjesecu ramazanu stigla je, za na{e uvjete, prijeko potrebna poruka. Jasno i glasno: Politika nije za d`amiju! Ba{ kao {to ni uloga Islamske zajednice nije da promovira bilo koju politi~ku stranku. Jasno, ne zna~i to, kao u komunizmu, potpunu isklju~enost iz dru{tvenih zbivanja.

VIJEST U OBJEKTIVU

EDIN OSMAN^EVI]
Izgleda da se, doista, izvana ova lijepa na{a BiH bolje vidi. Osobito na{i dru{tveno-politi~ki radnici. U Oslobo|enju ih je Osman~evi}, po ocjeni dijaspore, svrstao u dvije skupine; korumpirane - {to, dodu{e, i mi znamo - i one koji ignoriraju svaki poku{aj dijaspore da sudjeluje u reintegraciji podru~ja otkuda je protjerana.

Narand`asti dan
U BiH se ju~er odr`avala kampanja Narand`asti dan s ciljem podr{ke prevenciji nasilja nad `enama, budu}i da je svaka tre}a `ena u svijetu `rtva neke vrste zlostavljanja. Muamer Logo iz Instituta za razvoj mladih Kult iz Sarajeva rekao je da su zadovoljni kako je kampanja krenula i istakao podr{ku brojnih institucija. - Gra|ani su pozvani da obuku barem neki komad odje}e da bi skrenuli pa`nju na ovaj rastu}i problem, kazao je Logo. Kampanja }e se obilje`avati svakog 25. u mjesecu do 25. marta 2013, kada }e po~eti 57. sesija Komisije o polo`aju `ena - eliminacija i prevencija svih oblika nasilja nad `enama i djevojkama.

VIJEST U

BROJU

litara `estokog alkoholnog pi}a popiju u prosjeku godi{nje gra|ani BiH starosti 15 i vi{e godina.

7,08

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

INTERVJU

5

Samira Avdi}, ~lanica Predsjedni{tva SDP-a BiH

^ovje~e, ne ljuti se!
• Koliko dr`ave za ~ovjeka ima od vremena kada je SDPBiH preuzeo vlast? Me|u bira~ima se mo`e ~uti kako bi izborni slogan SDP-a BiH za naredne lokalne, op}inske izbore mogao biti: ^ovje~e, ne ljuti se! - Kada vam ostave praznu ku}u, a vi uspijete da smirite {trajkove i nemire, onda ste uspjeli! Kada, usto, nastavite sa gradnjom autoputa, po~nete usvajati zakone, smanjite rast nezaposlenosti u vremenu svjetske finansijske krize, onda vi uspijevate od ni~ega napraviti dr`avu za ~ovjeka, tako da pomenuti moto uop{te ne stoji.

Avaz je shvatio da je Lagumd`ija borac za BiH, a ne kriminalac
Na Predsjedni{tvu SDP-a BiH niko nikome nije rekao da je lud Od @eljka Kom{i}a sam o~ekivala da ostane do kraja sjednice i bori se za svoje stavove
Razgovarao: Asaf BE^IROVI]

• Kako ste do`ivjeli sjednicu Predsjedni{tva SDP-a BiH, onu koju je @eljko Kom{i}, potpredsjednik SDP-a BiH, napustio! -Prije svega, mislim da je do{lo do velikog nesporazuma isklju~ivo zbog nedostatka u komunikaciji i nerazumijevanja. Zamjeram @eljku {to na pomenutu sjednicu Predsjedni{tva nije do{ao sa konkretnim idejama, {to nije konkretno rekao {ta je to {to nije dobro u sporazumu, koji je u tom momentu bio samo radni materijal, a ne ve} dogovorena stvar. @eljko je dvadeset dana prije sjednice imao materijal i sam je to potvrdio na sjednici.

Bratunac je moj grad
• @ivite, koliko znam, u Glogovoj. Kako je, nakon masakra kojeg je po~inio VRS, vratiti se i `ivjeti u Glogovoj? - Da, `ivim u Glogovoj. Ta~no je da i nakon dvije godine policija nije otkrila po~inioce koji su pucali pred ku}om mojih roditelja u Glogovoj. I ne mislim da }e biti otkriveni! Naravno da nije lahko vratiti se i `ivjeti u mjestu gdje se desio masakr nad rodbinom, kom{ijama i prijateljima, ali za mene su oni koji su dali svoje `ivote za BiH podstrek da nastavim svoj `ivot u Bratuncu i ne dozvolim da se ratni planovi o etni~kom ~i{}enju zavr{e nakon rata. Ja sam u Bratuncu gra|anka prvog reda i ne nazivam sebe povratnicom, ovo je moj grad i uvijek }e to biti i niko nema pravo, iako ima poku{aja, da mi zabrani da u Bratuncu govorim bosanski jezik. ramo izme|u dr`ave i partije, ali ako ba{ moram izabrati, onda je jaka BiH svakako najbitnija, kako za mene, tako i za ostale ~lanove Predsjedni{tva SDP-a BiH. Ono {to bi trebalo biti jasno i vama i javnosti u BiH jeste ~injenica da je SDPBiH jedini kohezioni faktor, jedina organizacija koja na istinski na~in povezuje sve razlike u BiH. Nepostojanje takvog faktora naru{ilo bi i dr`avu. • U medijima su se pojavile informacije kako je na sjednici koju je Kom{i} napustio bilo te{kih rije~i, da je malo nedostajalo da do|e i do fizi~kog obra~una! - Zaista, na pomenutoj sjednici niko nikome nije rekao niti da je lud niti je upotrijebljena bilo koja druga te{ka rije~! Bio je to razgovor u kojem je svako branio svoje stavove sa argumentima koje je imao. I naravno da nije bilo niti je malo nedostajalo da do|e do fizi~kog obra~una. • ^ovjek koji je na izborima osvojio nekih 70.000 glasova vi{e od same partije je oti{ao! Kako ste Vi to do`ivjeli i kakve pouke izvla~ite iz toga, budu}i SDP sa Kom{i}em i bez njega nije vi{e ista partija? - Meni je iskreno `ao zbog odluke koju je Kom{i} donio, bez obzira na sva neslaganja. Za mene je to bilo iznena|enje jer najmanje {to sam o~ekivala od potpredsjednika stranke jeste da ostane do kraja i bori se za svoje stavove. Zaista me razo~arao svojom odlukom, ali i ~injenicom da nikome u SDP-u nije rekao za{to zaista odlazi, jer radni materijal koji nije kona~an i koji je podlo`an izmjenama ne mo`e biti razlog potpredsjedniku stranke da napusti svoju stranku. Nama u SDP-u je jasno da se odluka desila i da nismo mogli uticati na nju, iako bi mnogi od nas voljeli da jesmo i da je @eljko prije kona~ne odluke razgovarao sa svojim drugovima i drugaricama u Predsjedni{tvu, ali i sa SDP-ovim ~lanstvom od kojeg je, izme|u ostalih, i dobio povjerenje. Jasno je i da ova odluka ne}e promijeniti `ivot gra|ana, niti }e smanjiti nezaposlenost, niti broj siroma{nih, niti pomo}i radnicima koji ne primaju plate! Ova odluka ne}e pomo}i gra|anima da bolje `ive, ali }e, na`alost, usporiti procese koje u ovom pogledu inicira, prije svega, premijer Nermin Nik{i} i federalna Vlada. • Dogovor ~etiri partije - SDPBiH, HDZ, HDZ 1990 i SBB - a koji se,

me|u ostalima, ti~e i rje{avanja slu~aja Sejdi} - Finci, odnosno rje{avanja hrvatskog pitanja u FBiH, Predsjedni{tvo SDP-a BiH je prihvatilo. Kako to da su svi prije Predsjedni{tva SDP-a BiH znali o tom sporazumu i citirali ga po novinama? - Jo{ od 8. maja se u Predsjedni{tvu raspravlja o principima sa kojima }e pregovara~ki tim i}i u razgovore sa koalicionim partnerima u pogledu rje{avanja slu~aja Sejdi} - Finci. U vi{e navrata su usvojeni zaklju~ci koji su se odnosili na radni materijal koji spominjete, tako da nije ta~no da u Predsjedni{tvu nismo bili upu}eni u razgovore sa pomenute ~etiri partije.

Razo~arao je Kom{i}
• Prema mojim informacijama, na toj je sjednici predsjednik SDPa BiH u ~etiri oka htio razgovarati s Kom{i}em koji je to odbio i napustio sjednicu! Jesu li razgovori u ~etiri oka uobi~ajeni na sjednicama Predsjedni{tva SDP-a BiH sa ~lanovima koji se ba{ i ne sla`u sa {efom?! - Razgovora u ~etiri oka sa ~lanovima koji se ne sla`u sa predsjednikom nije bilo. I sama sam bila u situaciji kada se na jednoj sjednici nisam slagala sa stavom koji je imala ve}ina ~lanova Predsjedni{tva i glasala sam druga~ije. Ni prije ni poslije glasanja nisam imala razgovor u ~etiri oka sa predsjednikom po tom pitanju, tako da ne mislim da su ti razgovori uobi~ajeni. • Ako se ve} bira izme|u dr`ave i partije, {ta biste Vi izabrali? Va{ kolega iz Predsjedni{tva Damir Had`i} navodno je izabrao - partiju? - Mislim da nema potrebe da bi-

Pakt s |avolom
• Koliko je pakt, savez SDP-a BiH sa Savezom za bolju budu}nost, zapravo s Fahrudinom Radon~i}em, dobra odluka? Mislite li da }e on (pakt) biti poguban za SDPBiH? Pitam to zbog toga {to je predsjednik SDP-a BiH svojevremeno u Avazu, ~iji je vlasnik predsjednik SBB-a BiH, kr{ten kao kriminalac koji {titi “rusku i srbijansku mafiju” ali i zbog onog “krnjeg , SDP-a” . - Zaista mislim da je odli~na stvar da je Dnevni avaz shvatio da su to {to su svojevremeno pisali bez ikakvih dokaza, neistine i da predsjednik SDP-a nije nikakav kriminalac, nego istinski borac za BiH. I svako ima pravo da spozna istinu, ba{ kao i Dnevni avaz i njegov vlasnik. • Da li je pakt SDP-a BiH sa SBBom sa|enje tikve s |avolom? - U BiH ne mo`ete da birate i nema idealnog rje{enja! Ima samo mogu}e rje{enje i ono koje }e dovesti do pomaka i promjena nabolje.

TAKORE]I... HEPATITIS
Povodom 28. jula, Svjetskog dana hepatitisa, farmaceutska kompanija Roche d.o.o. Roche Ltd. podsje}a da svi gra|ani Kantona Sarajevo, Tuzlanskog kantona, kao i RS-a mogu obaviti brzo besplatno anonimno testiranje na virusni hepatitis B i C u ambulantama porodi~ne medicine, saop}eno je iz ove farmaceutske kompanije. Projekt se implementira u saradnji s JZU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, Ljekarskom komorom Tuzlanskog kantona, te Udru`enjem gastroenterologa i hepatologa Republike Srpske. Danas je svaki 12. ~ovjek na planeti zara`en jednim od virusa hepatitisa B ili C, ili oko 500 miliona ljudi. Ono {to je zabrinjavaju}e jeste da ve}ina oboljelih nije svjesna svoje bolesti.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Sulejman Tihi} odgovorio na optu`be

Evropa za gra|ane
[ef misije BiH pri Evropskoj uniji ambasador Igor Davidovi} potpisao je nedavno u Bruxellesu memorandum o razumijevanju s Evropskom komisijom o pristupanju BiH programu zajednice Evropa za gra|ane. Kako je ju~er saop}eno iz distrikta Br~ko, program ima za cilj pribli`avanje ideja EU gra|anima te promovisanje aktivnog uklju~ivanja gra|ana u proces evropskih integracija. Potpisivanjem ovog memoranduma predstavnici lokalnih vlasti, nevladine organizacije, udru`enja gra|ana i drugi pravni subjekti u BiH i distriktu Br~ko kao njenog sastavnog dijela, sti~u pravo da u~estvuju u javnim pozivima ve} od septembra ove godine, javlja Fena. Program, ~iji je bud`et 215 miliona eura, traja}e do 2013.

Nema krvi za Lagumd`iju, Radon~i}u i ku}a i Abdi}!
Fahrudin Radon~i} prijeti slu`bama koje su ga ve} odavno svrstale u mre`u suradnika me|unarodne kriminalne organizacije Nasera Keljmendija
- SDA i ja osobno se nikada nismo mije{ali u unutra{nje odnose bilo koje druge stranke, za razliku od lidera drugih stranaka, koji su stalno poku{avali u SDA unijeti neke podjele ili u svojim glavama stvarati neke rekonstrukcije stranke na jedan, drugi ili tre}i blok, kazao je ju~er lider SDA Sulejman Tihi} odgovaraju}i na optu`be lidera SDP-a BiH Zlatka Lagumd`ije da SDA rovari po SDP-u. dnike koji su svojim vi{egodi{njim robovskim radom izgradili njegovu imperiju, Fahrudin Radon~i} kupuje avione, jahte i ina bogatstva.

Padaju maske
Sulejman Tihi}, saop}ava SDA, ve} je pozvao sve nadle`ne doma}e i inozemne relevantne slu`be da ispitaju njegovu prijeratnu i sada{nju imovinu. [to se ti~e ku}e koju navodno na hrvatskom primorju posjeduje, Sulejman Tihi} }e je velikodu{no pokloniti Radon~i}u jer njemu prili~i Fikret Abdi} kao prvi susjed. Fahrudin Radon~i} naravno nije i nikada ne}e omogu}iti institucijama da provjeravaju porijeklo njegove imovine! Umjesto toga, on prijeti relevantnim slu`bama koje su ga ve} odavno svrstale u mre`u suradnika me|unarodne kriminalne organizacije Nasera Keljmendija i poku{ava onemogu}iti njihov rad. Iz istih je razloga Radon~i} jo{ 2007. sudjelovao u kreiranju sporazuma o tzv. reformi policije, koji je, prema izjavama i svih relevantnih me|unarodnih institucija, okarakteriziran kao “najve}a gre{ka koja se ne smije ponoviti” . Nakon Karad`i}a, Mladi}a, Milo{evi}a, sada i Radon~i} biv{e logora{e i organizatore otpora naziva dezerterima, pokazav{i time za ~ije interese i po ~ijim nalozima radi protiv Bosne i Hercegovine! Za razliku od Tihi}a, koji je respektabilan svjedok Tu`ila{tva Ha{kog tribunala, Radon~i} je predmet istraga za ratne zlo~ine, stoji u saop}enju SDA, koja nagla{ava da samo ako pojam “intelektualac” podrazumijeva osobe sa zavr{enom osnovnom {kolom, onda vlasnik SBB-a sebe tako mo`e nazivati. Fahrudin Radon~i}, uzvra}a SDA, godinama preko svoje propagandne ma{inerije radikalizira Bo{njake svode}i ih na vjersku skupinu, a svoje antibosansko i antibo{nja~ko djelovanje krunisao je sramnim sporazumom o politi~koj marginalizaciji Bo{njaka i podjeli BiH!
L. RIZVANOVI]

Mirnim putem

Pozitivno mi{ljenje revizora o VSTV-u
Visoko sudsko i tu`ila~ko vije}e Bosne i Hercegovine (VSTVBiH) je od Ureda za reviziju institucija BiH (UZR), nakon izvr{ene revizije finansijskih izvje{taja i usagla{enosti poslovanja za 2011. dobilo pozitivno mi{ljenje. U izvje{taju UZR-a potvr|uje se da finansijski izvje{taji VSTV-a BiH prikazuju fer i istinito, po svim bitnim pitanjima, rezultate poslovanja i izvr{enja bud`eta kao i stanje imovine i obaveza na 31. decembar 2011. te da su finansijske transakcije i informacije prikazane u finansijskim izvje{tajima bile u svim aspektima usagla{ene s odgovaraju}im zakonima i propisima, a da su preporuke UZR-a navedene u izvje{taju usmjerene samo na unapre|enje poslovanja VSTV-a BiH.

Animiranje Roma za lokalne izbore
Tri romska centra koja okupljaju 65 romskih organizacija iz cijele BiH, u saradnji s udru`enjima Budi moj prijatelj iz Sarajeva i Euro Rom iz Tuzle, prezentirala su ju~er u Sarajevu plan za animiranje Roma za izlazak na lokalne izbore 2012. Predsjedavaju}i Vije}a nacionalnih manjina BiH Ned`ad Jusi} rekao je da su 2008. izvr{ene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kojima je op}inama data mogu}nost da ostave zagarantirana vije}ni~ka mjesta za pripadnike nacionalnih manjina, ali da su i tada oko 90 posto tih mjesta dobili kandidati par tija iz reda manjina, koji su radili isklju~ivo u interesu par tija iz kojih dolaze, a ne manjina koje predstavljaju. Zato zahtijevaju od svih politi~kih par tija koje su dostavile kandidatske liste i kandidate za garantirane mandate pripadnika nacionalnih manjina, da svoj politi~ki program usklade s potrebama romske populacije.

- Prema tome, budite uvjereni, ja li~no nikada nisam ni{ta radio u pravcu uticaja na bilo kakve procese u SDP-u, u smislu podr{ke bilo kome ili niti bilo {ta {to bi poremetilo te odnose i dovelo do podjela u SDP-u, istakao je Tihi}. Za optu`be Lagumd`ije da mu je kazao da }e do}i do rata u kojem }e biti krvi do koljena, Tihi} je naglasio da su to obi~ne izmi{ljotine. - [to se ti~e krvi do koljena, mislim da me znate i da je svima jasno da ja nisam sklon takvoj politi~koj borbi koja bi imala kap krvi, a kamoli ne{to drugo. Ne samo politi~koj nego bilo kakvoj drugoj borbi, jer ono {ta radim i za {ta se zala`em jeste da se stvari rje{avaju mirnim putem. To {to mi koristimo zakone, Ustav i sve ono {to nam politika i demokratski metodi dozvoljavaju, a nekome se ne svi|a, ipak ne mo`emo svrstati u neku borbu koja ima za posljedicu kap krvi, a kamoli do koljena, istakao je Tihi}. Kada je u pitanju ostavka @eljka Kom{i}a na sve funkcije u SDP-u BiH i njegov istup iz stranke, Tihi} je kazao kako ni sa tim SDA nema ni{ta, ali da kada ~lan Predsjedni{tva podnese ostavku u jednoj politi~koj stranci, to sigurno dovodi do odre|enih poreme}aja, prvo u toj stranci. Na pitanje novinara da li postoji mogu}nost da Kom{i} pre|e u SDA, Tihi} je kazao kako ne vjeruje da bi do toga moglo do}i. - Mislim da Kom{i}, zbog one po-

Sulejman Tihi}: SDA ne rovari po SDP-u

litike koju je on vodio i za {ta se zalagao, pripada vi{e jednoj ~istoj gra|anskoj opciji, a SDA je kombinacija etni~koga i gra|anskoga. Mi `elimo da u stranci imamo i bosanske Srbe i bosanske Hrvate i sve ostale, otvoreni smo za sve gra|ane i ko god `eli, mo`e pristupiti. Osim {to smo bo{nja~ka, `elimo da budemo i bosanska stranka, rekao je Tihi}. Koliko god se Fahrudin Radon~i} sa svom svojom propagandnom ma{inerijom upinjao da veli~a sebe, a krivicu prebaci na SDA, sve mu je jasnije da radi sizifovski posao, saop}ili su ju~er iz SDA. Radon~i} jeste u~estvovao i prihvatio najsramniji sporazum koji je ikada sklopljen u povijesti Bosne i Hercegovine o njenoj podjeli i svo|enju Bo{njaka na politi~ku manjinu i find`an dr`avu! To su potvrdili svi njegovi koalicioni partneri - Lagu-

md`ija, ^ovi} i Ljubi}, a isti je sporazum Radon~i} `u~no branio na pro{lom sastanku predsjednika politi~kih stranaka u Banjoj Luci, upozorava SDA, koja je reagirala na optu`be SBB-a iznesene u Avazu. U svom saop}enju, SDA tvrdi kako Radon~i}, nastoje}i da sa~uva imovinu ste~enu izrabljivanjem Bo{njaka, novcem od njihovih otetih neispla}enih pla}a, naknada za zdravstveno i penzijsko osiguranje, utajom poreza i poslovanjem sa Naserom Keljmendijem, Milo{evi}evim i Arkanovim finansijerom Miroslavom Mi{kovi}em i Zijadom Turkovi}em, ~ija je supruga do samoga po~etka sudskog procesa godinama bila neprikosnovena zvijezda svih medija u vlasni{tvu Fahrudina Radon~i}a, la`ni za{titnik bo{nja~koga naroda, skida jednu po jednu masku. Dok bez obja{njenja otpu{ta ra-

Ministar i komesar na gradili{tu

Novi pritvor
Ministar unutra{njih poslova Zeni~ko-dobojskog kantona Rifat Deli} i policijski komesar Fahrudin Be~irovi} posjetili su @ep~e i Zavidovi}e, gdje se provode dva projekta Ministarstva u iznosu oko 570.000 KM. U @ep~u se radi o projektu rekonstrukcije lokacije za izdavanje li~nih dokumenata, izgradnje aneksa zgrade za smje{taj Odsjeka za administraciju, kao i izgradnje pritvorskih prostorija, za ~iju realizaciju je Ministarstvo izdvojilo oko 280.000 KM. Zavr{etak radova bi trebao biti krajem avgusta. U Zavidovi}ima se radi o dogradnji {alter-sale, te rekonstrukciji dijela zgrade, za {to je izdvojeno oko 290.000 KM. Rok za okon~anje radova je septembar, nakon ~ega }e novoizgra|ene prostorije i objekat, kako u Zavidovi}ima, tako i u @ep~u, biti Mi. D. stavljeni u funkciju.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH

Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH, ~ijem ju~era{njem nastavku redovne sjednice nisu prisustvovali poslanici SDA, HSP-a, DNZ-a, NS Radom za boljitak i SBiH, uz izvje{taj Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju izvje{taja revizije finansijskih izvje{taja javnih preduze}a iz nadle`nosti Parlamenta FBiH za 2010. godinu, usvojio je zaklju~ak kojim se svi izvje{taji sa negativnim i mi{ljenjem s rezervom {alju nadle`nim tu`ila{tvima.

TU@ITELJIMA 12 REVIZORSKIH IZVJE[TAJA
Vra}aju kredit privatnika

Nova parlamentarna ve}ina u tu`ila{tva {alje revizorske izvje{taje sa negativnim i mi{ljenjem s rezervom iz 2010: Direkcija cesta FBiH, RTVFBiH, Hrvatske po{te, Terminali FBiH d.o.o, EPBiH, BH Airlines, HT Mostar, BH Telecom, BH Po{ta, @eljeznice FBiH, EPHZHB i Ceste Mostar d.d.

[tete od po`ara 1.385.646 KM
[teta prouzrokovana po`arom na podru~ju Tomislav-Grada procijenjena je na 1.385. 646 maraka, priop}io je ju~er zamjenik upravitelja [umarije Tomislav-Grad Nedjeljko Pokraj~i}, javlja Fena. U priop}enju Pokraj~i} navodi da je zavr{ena procjena {teta nastalih u tri po`ar koji su zapo~eli prije 15-ak dana a obra~unate su samo na dr`avnim {umama i zemlji{tu, kao i tro{kovi ga{enja djelatnika {umarije Tomislav-Grad i kori{tenja vozila, cisterni, hrane, pi}a... - Najve}i po`ar je bio u Gospodarskoj jedinici Grabovica - Midena gdje je i pri~injena najve}a {teta. Po`ar je izbio 13. jula u blizini Gornjeg Bri{nika, uzrok po`ara za sada nije poznat, a uga{en je 21. jula, naveo je Pokraj~i} i dodao da nisu obra~unati tro{kovi Oru`anih snaga BiH, helikoptera, kanadera, bagera, mje{tana, vatrogasaca itd.

Po ovom zaklju~ku, koji je predlo`io Klub poslanika SDP-a BiH, Stru~na slu`ba Parlamenta FBiH zadu`ena je spomenute izvje{taje dostaviti nadle`nom tu`ila{tvu u cilju utvr|ivanja eventualne individualne i kolektivne krivi~ne odgovornosti uprave preduze}a i nadzornih odbora. Nadle`na komisija tretirala je 12 izvje{taja Ureda za reviziju FBiH, i to Direkcije cesta koje su dobile mi{ljenje s rezervom, RTVFBiH - negativno mi{ljenje, Hrvatske po{te mi{ljenje s rezervom, Terminali FBiH d.o.o. - negativno mi{ljenje, EPBiH - mi{ljenje s rezervom, BH Airlines - negativno mi{ljenje, HT Mostar - negativno mi{ljenje, BH Telecom - mi{ljenje s rezervom, BH Po{ta - mi{ljenje s

Foto: A. KAJMOVI]

Kuri} umjesto Ke{e
Ju~er je Safet Ke{o (SDA) razrije{en du`nosti predsjednika Komisije za izbor i imenovanje Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH jer je “opstruirao zahtjev za raspisivanje konkursa za tri ~lana UO RTVFBiH”. Umjesto njega, na ~elo ove komisije imenovan je Mir vad Kuri} (SBB). Umjesto @eljka Asi}a (HSP) u Komisiju za informisanje imenovana je Tanja Vu~i} (HDZBiH). Fehim [kalji} (SBB) razrije{en je svih du`nosti u radnim tijelima.

rezervom, @eljeznice FBiH - negativno mi{ljenje, EPHZHB - mi{ljenje s rezervom i Ceste Mostar d.d. - mi{ljenje s rezervom. Elvir Karajbi} (SDPBiH), ~lan parlamentarne komisije odgovorne za reviziju, istakao je da je komisija saslu{avala direktore nekih od navedenih preduze}a i da je tra`ila da oni naprave planove otklanjanja nedostataka, te da su to u~inili samo neki. - Karakteristika svih ovih preduze}a jeste da je kr{en Zakon o javnim nabavkama, da niko nije odgovarao za odre|ene nezakonitosti, te da se uglavnom ponavljaju ista mi{ljenja revizora, kazao je Karajbi}.

Pare za Zemaljski muzej
Federalni poslanici uputili su inicijativu Vladi Federacije BiH da na narednoj sjednici donese odluku o privremenim mjerama finansiranja Zemaljskog muzeja u Sarajevu, ~ime bi se sprije~io prestanak rada ovog muzeja. liona KM za jubilarne naknade, premije osiguranja, naknade za praznike... Ju~er je odba~en izvje{taj o radu Komisije za vrijednosne papire za 2011. godinu. Predsjedavaju}i ovog tijela Matej @ivkovi} podsjetio je poslanike da Komisija radi u tehni~kom mandatu, sa samo tri ~lana. - Radimo na ivici funkcionalnosti, kazao je @ivkovi}. Jasenko Selimovi} (SDPBiH) rekao je da je Parlament FBiH poku{ao imenovati nedostaju}e ~lanove Komisije za vrijednosne papire, ali da je SDA taj proces zaustavila kroz parlamentarnu komisiju za izbor i imenovanja pozivaju}i nadle`no parlamentarno tijelo da ipak izvr{i imenovanja. Federalni poslanici nove parlamentarne ve}ine ju~er su prihvatili izvje{taj o pro{logodi{njem poslovanju Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH sa finansijskim planom i programom rada za ovu godinu. U diskusiji je istaknuto da je ovaj zavod lani poslovao najbolje od svog osnivanja 1958. godine, te da je prebacio plan datih doza krvi, jer je u 2011. vi{e od 15.200 davalaca dalo krv. Istaknuto je da broj dobrovoljnih davalaca raste i ove godine, te da ih je sve vi{e mladih. Predstavni~ki dom je odbacio i izvje{taj o radu NO Agencije za privatizaciju u FBiH za 2011. i za period januar april 2012. godine uz zaklju~ak da se pokrenu aktivnosti za raspisivanje konkursa za izbor novih ~lanova NO, a da se u me|uvremenu imenuje privremeni NO. Parlamentarci su ju~er jednoglasno usvojili izvje{taj o radu FERKa za 2011.
M. \UROVI] RUKAVINA

Za{tita `ivotne sredine na entitetima?
Republika Srpska podr`ava projekt IPA 2008. Ja~anje institucija za za{titu `ivotne sredine BiH i priprema za pretpristupne fondove, ~ija je vrijednost oko dva miliona eura za BiH i trebalo bi da se implementira u roku od 14 mjeseci, ali tra`i da realizacija ostane u okviru ustavnih nadle`nosti, tj. da entiteti budu nosioci ovog projekta. Ministrica za prostorno ure|enje, gra|evinarstvo i ekologiju RSa Srebrenka Goli} podsjetila je da je Vlada RS-a nedavno zaklju~kom odbacila projektni zadatak dostavljen od EU te da se ne}e i}i na dono{enje krovnog zakona BiH o za{titi `ivotne sredine, niti osnivanje agencije na dr`avnom nivou, jer bi to, ka`e, iziskivalo samo dodatne tro{kove, a imaju}i i vidu da su entiteti po Ustavu nadle`ni za ovu oblast.

Transfuzija da, vrijednosni papiri ne
On je kao najgori primjer istako @eljeznice FBiH za koje je rekao da ne napla}uju potra`ivanja, kr{e Zakon o javnim nabavkama, te da su bile `irant privatnom preduze}u “Gredelj” za dizanje vi{emilionskog kredita koji i vra}aju banci. Karajbi} je istakao i primjer EPHZHB, koja je u 2010. isplatila vi{e od tri mi-

U Strga~ini i na Sadbi
U Strga~ini kod Rudog, Udru`enje osoba sa posebnim potrebama Nada organiziralo je ljetni kamp u kojem u~estvuje nekoliko srodnih udru`enja iz vi{e gradova BiH. Cilj je dru`enje osoba sa invaliditetom iz cijele BiH. U Strga~inu su stigli i u~enici osnovnih {kola iz osam gradova. Me|u njima je \uro, osnovac iz Trnova. Ne krije odu{evljenje novom sredinom i novim prijateljima. - Presretan sam, ustajemo rano, imamo radionice, igramo se. Ovdje je prelijepo, ka`e on. Milena Kujund`i}, predsjedni-

Ljetni kampovi pomo}i
venka Novotnija iz Udru`enja oboljelih od dje~ije cerebralne paralize Kantona Sarajevo. Projekt ljetnog kampa u Strga~ini realizuje se pod pokroviteljstvom ameri~ke ambasade u BiH, koja je pomogla i kamp u~enika osnovnih {kola na Sadbi, podr`avaju}i tako me|uentitetsko dru`enje u~enika i nastavnika osnovnih {kola iz cijele BiH. Kamp u Sadbi je zavr{io s radom a ju~er su ga posjetili predstavnici ameri~ke ambasade u BiH. Kroz ovaj kamp je ove godine pro{lo oko 180 u~enika iz 18 {kola Federacije i Republike Srpske. A. H.

Poslodavcima u RS-u 467.900 KM kazni
U Republici Srpskoj je u prvih {est mjeseci ove godine evidentirano 530 radnika bez zaklju~enog ugovora o radu, dok je Inspekcija rada izrekla 467.900 KM kazni u prekr{ajnim nalozima za nesavjesne poslodavce, podaci su iz izvje{taja o radu Inspekcije u navedenom periodu, javlja Srna. Glavni republi~ki inspektor rada ^edo Risovi} rekao je nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta RS-a da je Inspekcija izvr{ila 3.546 kontrola i da se kr{enja radni~kih prava najvi{e odnose na rokove isplate plata i naknada, otkaze ugovora o radu, dok je rad na crno najvi{e zastupljen u ugostiteljstvu, drvnoj industriji i {umarstvu.

ca UO Udru`enja Nada iz Rudog, isti~e da je planirano da kamp u Strga~ini posjeti oko 120 osoba u tri smjene. “Osnovni cilj je kroz

igru i brojne radionice pro{iriti znanja o su`ivotu i toleranciji” , ka`e Milena, a sve pohvale za organizaciju kampa stigle su i od Ne-

8

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Invalid stigao do Ustavnog suda

Borcima treba pravna pomo}
kostima i trajno nastanili. Kada su u pitanju o{te}enja ovih no`nih `ivaca, prema Pravilniku o utvr|ivanju vojnog invaliditeta u Slu`benim novinama Federacije (pareza n paroneusa) se ra~unaju od 20 do 30 posto, plus druga noga (pareza n tibialia) 30 posto, me|utim, ako je procenat invaliditeta nastao kao posljedica vi{e ranjavanja, uzima se procent najve}eg o{te}enja pa se sabira sa sljede}im, uve}avaju}i ga za 30 posto. - To su zvani~na pravila iz Slu`benog glasnika, ali dr`ava sama svoje obaveze ne}e da primjenjuje. @alio sam se ministarstvu, ali su me odbili, ka`u da njihov institut donosi ocjenu isklju~ivo na osnovu postoje}e dokumentacije, ali ja im ne donosim nikakvu novu dokumentaciju, nego otpusno pismo jo{ od ranjavanja i ~lanove iz Slu`benih novina. Jednostavno, oni nemaju mehanizam, niko to nije predvidio da bi mogao ispraviti nepravdu tamo gdje je sistem zakazao, ogor~en je Kapi}. U me|uvremenu, on je podnio tu`bu na Kantonalnom su-

Parastos u Bratuncu za 15 civila
Slu`enjem parastosa na gradskom groblju u Bratuncu te polaganjem cvije}a i svije}a, ju~er je obilje`eno 20 godina od stradanja 15 srpskih civila ubijenih tokom napada na naselja Hran~a i Maga{i}e u julu 1992. godine. Predsjednica op{tinske organizacije porodica poginulih i zarobljenih borca i nestalih civila Radojka Filipovi} rekla je da o ovom stradanju postoje `ivi svjedoci i materijalni doka zi, odnosno videozapisi koji su dostavljeni Tu`ila{tvu i Sudu BiH.

Mehmed Kapi}, RVI iz Cazina, uvjeren je da je o{te}en i zbog toga se `alio svim sudskim instancama
Demobilisani borac iz Cazina Mehmed Kapi}, ratni vojni invalid sa 40 procenata trajnog o{te}enja i 50 maraka mjese~nih primanja, tvrdi da je njegov invaliditet trebao biti procijenjen minimalno na 60 posto. On svoje tvrdnje potkrepljuje brojnim dokumentima, me|utim, u~estalim revizijama, njegov procent, kao i svih drugih invalida, mogao se samo smanjivati.

Prevencija raka grli}a materice
Okrugli sto kojim je obilje`en po~etak procesa razvoja Programa za prevenciju raka grli}a materice u BiH odr`an je ju~er u Sarajevu u organizaciji ureda Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) u saradnji s Parlamentarnom grupom za populaciju i razvoj BiH, javlja Fena. - Parlament FBiH u aprilu je usvojio strategiju za kontrolu malignih oboljenja i unutar toga je jedan od prioritetnih ciljeva ustanovljavanje Programa prevencije karcinoma grli}a materice, kao jednog od najpreventabilnijih karcinoma, rekla je za Fenu doktorica Aida Pilav u ime federalnog Ministarstva zdravstva BiH. U BiH godi{nje oboli 258 `ena od raka grli}a materice, a 119 `ena premine od ove bolesti, prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije i Instituta Catala d’Oncologia iz [panije.

[ta pi{e, a {ta se de{ava
- Nikome od sirotinje nigdje se nije desilo da komisije utvrde da je po rje{enju o{te}en, te da mu nadoknade njegovo pravo, govori nam Kapi}, ma{u}i gomilom papira. - Zna~i, sve te komisije i ministarstva koriste pravnu nepismenost ljudi, boraca i invalida, tako da im oduzimaju ono na {to imaju pravo, s ciljem da {to vi{e otmu za svoje bud`ete. Zar invalidi nisu ve} dovoljno dali za dr`avu, pita se Kapi}. U njegovom slu~aju, prilikom ranjavanja, geleri su mu o{tetili noge, te na~inili frakture lijeve tibije i desne fibule, a zatim su se u

Kapi}: Sistem je ustao protiv boraca

du u Biha}u, me|utim, ona je odbijena. Zatim se `alio i drugostepenom sudu, sve dok nije do{ao do Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je tako|er odbacio njegovu tu`bu.

Pred zidom
Kapi} je i dalje ubije|en da nijedan odgovorni organ nije objektivno i pa`ljivo razmotrio njegove argumente jer nikome ni-

je stalo, te da je sistem postavljen tako da se borcima i invalidima oduzima, a ako se po~nu `aliti, pravilo je da im se to ne smije dozvoliti. Do{av{i do sudskog kraja, ovaj ratni invalid se na{ao pred zidom, vi{e nema prolaza kroz njega, ni{ta mu ne pada na pamet, nema zaobilaznica, prava `albe, ni~ega.
F. BENDER

Budimir s novim zahtjevom Ustavnom sudu FBiH

Privremeno obustaviti reviziju
[esnaest revizorskih timova za kontrolu svakodnevno izdaje naloge temeljem kojih Ministarstvo ukida prava korisnicima BIZ-a, a da nadzor i kontrola rada tih timova nisu osigurani
Predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir u utorak je Ustavnom sudu Federacije BiH podnio zahtjev za dono{enje privremene mjere obustave primjene Zakona o provo|enju kontrole zakonitosti kori{tenja prava iz oblasti braniteljsko-invalidske za{tite, do dono{enja odluke Ustavnog suda Federacije BiH o rje{avanju spora radi po{tivanja odluke o razrje{enju ~lanova Revizorskog tima za koordinaciju. Podnositelj zahtjeva je mi{ljenja da se ovaj spor odnosi na bitne osobine ustavnopravnog sustava FBiH - ustavnost i zakonitost rada federalnog ministra, ~ije djelovanje ~ini opravdanim zaklju~ak o formalnopravnoj nezakonitosti postupka kontrole zakonitosti kori{tenja prava iz oblasti braniteljsko-invalidske za{tite. Naime, {esnaest revizorskih timova za kontrolu, koliko ih je formirano rje{enjem federalnog ministra za pitanja branitelja, kontinuirano i svakodnevno izdaje naloge temeljem kojih MiTim za koordinaciju, koji planira i kontrolira provo|enje revizije branitelja. Podsjetimo, predsjednik Budimir je od Ustavnog suda FBiH tra`io i ocjenu ustavnosti jednog ~lana Zakona o reviziji koji dovodi u diskriminiraju}u poziciju pripadnike Armije BiH i Hrvatskoga vije}a obrane (HVO) u odnosu na pripadnike Ministarstva unutarnjih poslova, a prije svega dovodi u neravnopravnu poziciju odre|ene kategorije koje podlije`u reviziji za razliku od drugih, koje su po drugim zakonima oti{le u mirovinu kao biv{i pripadnici Armije BiH ili HVO-a, a revizija njihovih prava ne}e biti izvr{ena jer nisu predvi|ene tim zakonom. Zakon o reviziji, objasnio je predsjednik FBiH, nedore~en je, ostavlja mogu}nost razli~ite interpretacije, omogu}ava razli~ite kriterije u provo|enju same revizije, zbog ~ega smatra da je potrebno hitno izvr{iti izmjene i dopune Zakona ili napraviti novi, kvalitetniji.
A. B.

Br~aci tra`e izmjenu Zakona o sportu
Grupa gra|ana u distriktu Br~ko uputila je inicijativu lokalnoj Skup{tini za izmjene i dopune Zakona o spor tu, kako bi se stvorio pravni osnov da se u bud`etu za narednu godinu mogu planirati posebna sredstva za finansiranje omladinskog spor ta. U obrazlo`enju inicijative se navodi da se, iako je postoje}im Zakonom o sportu definisano da je sport djelatnost od javnog interesa, koja doprinosi vaspitanju, obrazovanju i razvoju djece i omladine, te o~uvanju i unapre|enju njihovog zdravlja, zakonodavac ipak zadr`ao na nivou puke deklaracije. Podsje}aju}i da su interes za finansiranje omladinskog spor ta prepoznale mnoge lokalne zajednice u BiH, koje imaju manji bud`et od dis tri kta, gru pa od 39 po tpi sa nih gra|ana u inicijativi isti~e da se u distriktu jo{ njegovo organizovanje i finansiranje u najve}oj mjeri svodi na entuzijazam i odricanje roditelja.

NEDORE^EN Zakon o reviziji, objasnio je predsjednik FBiH, nedore~en je, ostavlja mogu}nost razli~ite interpretacije, omogu}ava razli~ite kriterije u provo|enju same revizije
nistarstvo ukida prava ste~ena temeljem propisa iz ~lanka 1. Zakona o reviziji neuvjetovano ~injenicom da nadzor i kontrola rada tih revizorskih timova nisu osigurani nakon {to je temeljem odluke predsjednika FBiH od 11.4.2012. godine raspu{ten

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

9

Kako je Vlada KS-a prekr{ila Zakon o visokom obrazovanju

Zavr{eno deminiranje na podru~ju Prijedora
U op{tini Prijedor ju~er su zavr{ena deminiranja u selu Ali{i}i i na lokaciji ]opi}i u mjesnoj zajednici Hambarine. Na podru~ju sela Ali{i}i deminiran je 181 kvadratni metar, a na lokaciji ]opi}i 3.329 kvadratnih metara. Stru~ni saradnik u Odsjeku za civilnu za{titu Dra{ko \enadija rekao je da je na ovom poslu bila anga`ovana komercijalna deminerska firma Demira iz Münchena sa sjedi{tem u Ora{ju. - Okon~anjem ovih projekata slu`beno je zavr{en proces deminiranja u op{tini Prijedor. To zna~i da, prema zvani~nim evidencijama, vi{e ne postoje sumnjive povr{ine koje imaju karakter minskog polja, istakao je \enadija i potvrdio da su u op{tini Prijedor u proteklih deset godina deminirana ukupno 56.893 kvadratna metra povr{ine na vi{e razli~itih lokacija.

Vlada Kantona Sarajevo: Zaklju~kom iz 2011. protiv Zakona

@urbom do poni{tenja izbora rektora Sarajevskog univerziteta
Vlada imenovala ~lanove Upravnog odbora UNSA, a intervjuisanje kandidata obavljeno dan kasnije Komisiji za izbor ~lanova UO Univerziteta dat rok do 21. avgusta
Vlada Kantona Sarajevo ve} na dana{njoj sjednici mogla bi poni{titi izbor doktora Muharema Avdispahi}a na poziciju rektora Sarajevskog univerziteta?! Ovaj podatak zvu~i nevjerovatno nakon {to je u drugom krugu glasanja Avdispahi} dobio 21 glas, u odnosu na 14, koliko ih je sakupio protukandidat prof. dr. Izet Ra|o. No, ~ak da se to i desi, ~lanovi Senata Univerziteta su, podsje}amo, proslijedili zaklju~ke kan to nal nom pre mi je ru, me|u kojima napominju da redovne sjednice ovog tijela ne}e biti sve dok se imenovanje Avdispahi}a ne zavr{i. Zaklju~kom sa 42. sjednice, odr`ane 22. novembra pro{le godine, Vlada Kantona Sarajevo je prekr{ila Zakon o visokom obrazovanju KS-a, i to njegov ~lan 167. Pomenuti ~lan 167. odnosi se na prestanak rada upravnih i nadzornih odbora Univerziteta u Sarajevu i visoko{kolskih ustanova u sastavu Univerziteta u Sarajevu i glasi: Mandat ~lanova upravnih i nadzornih odbora Univerziteta u Sarajevu i postoje}ih visoko{kolskih ustanova u sastavu Univerziteta u Sarajevu kao javne ustanove te nau~noistra`iva~kih instituta zate~enih na du`nosti na dan stupanja na snagu ovog zakona produ`uje se do dana imenovanja upravnog odbora integriranog Univerziteta u Sarajevu kao javne ustanove. dnji dan za prijave bio je 21. maj ove godine, a rok Komisiji od 90 dana istekao bi tako tek 21. avgusta. No, kako se ~lanovima Vlade `urilo, prvenstveno zbog izmjena u sastavu Upravnog odbora Sarajevskog univerziteta, tako nisu ni ~ekali da ~lanovi Komisije zavr{e intervjue sa 357 kandidata, koliko ih se prijavilo na poziv.

Dodijeljeno 16 ECDL certifikata
U prostorijama Centra za informiranje, savjetovanje i obuku (CISO) u Vitezu uprili~ena je dodjela 16 start ECDL cer tifikata za polaznike koji su uspje{no zavr{ili ovu informati~ku obuku. Uz ove cer tifikate dodijeljeno je i sedam cer tifikata za polaznike koji su, pola`u}i dodatne module, dobili i potpune cer tifikate. Ukupno 86 korisnika ovog centra dobilo je priliku da poha|a me|unarodno priznate obuke iz engleskog jezika i informatike koje su finansirane preko projekta zapo{ljavanja i zadr`avanja mladih (YERP). Ovaj projekt realizira se u saradnji sa slu`bama za zapo{ljavanje u cijeloj BiH, s ciljem da se, uvo|enjem evropskih i svjetskih praksi pove}a nivo znanja, pobolj{a {ansa mladih ljudi za pronalazak i odr`anje zaposlenja.

I{eri} me|u odabranima
Neki od njih na intervjue su do{li 27. juna, a Vlada Kantona Sarajevo je u ~etvrtak, 26. tog mjeseca, ve} imenovala ~lanove upravnih i nadzornih odbora po `eljama, bez da je sa~ekala formiranje rang-liste, a {to je bio posao Komisije. Prioritet je bio Upravni odbor UNSA, gdje su postavljeni dipl. oec. Marjana Svin~icki sa Elektrotehni~kog fakulteta, Adnan D`indo, pomo}nik federalnog ministra za sport, dr. sc. Enver I{eri}, ~ovjek koji je podnio neopozivu ostavku na mjesto generalnog sekretara Saveza za bolju budu}nost, ali koji i dalje koketira sa ovom strankom, te Kenan Filipovi}, stru~ni suradnik u pravnoj slu`bi UNSA i sin akademika Muhameda Filipovi}a. Naknadno je, ta~nije 13. jula, u ovo tijelo imenovana i prof. dr. Bedrija Ali}. Kako je prof. dr. Kemo Sokolija ostao predsjednik Upravnog odbora Sarajevskog univerziteta, i jedini ~lan koji uz prof dr. Zvizdi}a, nije promijenjen, upitali smo ga da li je izbor rektora, na koji je prigovor ulo`io jedan od kandidata, aktuelni ministar kulture i sporta KS-a Dubravko Lovrenovi}, proveden u skladu sa zakonom, te da li je mogu}e njegovo poni{tenje, a profesor je odgovorio: - Da li }e biti poni{tenja procedure treba vidjeti sa onima koji to ho}e da urade i ako ve} imaju te namjere. [ta }e oni uraditi, ne bih {pekulirao, a mogu re}i da je sva procedura izbora rektora provedena u skladu sa zakonom.
J. MILANOVI]

Sokolija: Ne bih {pekulirao

Za koga je lobirala SDA?
Kako je u Dnevnom avazu objavljeno da je za doktora Muharema Avdispahi}a, redovnog profesora Prirodno-matemati~kog fakulteta, lobirala SDA, nakon ~ega je i izabran za rektora, iz krugova akademske zajednice stigle su potpuno druga~ije informacije. Tako se ispostavilo da je jedan dio ~lanova SDA lobirao za profesora sa Arhitektonskog fakulteta dr. Ahmeta Hadrovi}a, a dio je bio naklonjen predsjedniku NO Bosnalijeka i profesoru sa Ekonomije Veljku Trivunu, no ve} u dva navrata ova visoko{kolska ustanova dala je rektore, pa se to nije moglo o~ekivati i ovaj put. Prorektor dr. Samir Arnautovi}, redovni profesor Filozofskog fakulteta, bio je navodno izbor aktuelnog rektora prof. dr. Faruka ^aklovice, dok je jedan dio ~lanova SDA nastojao progurati dr. Borislava Petrovi}a, redovnog profesora Pravnog fakulteta. Izet Ra|o, redovni profesor Fakulteta spor ta i tjelesnog odgoja, bio je favorit SBB-a, dok su za dr. Dubravka Lovrenovi}a lobirali ~lanovi Vlade iz SDP-a. Tako su premijer i resorni ministar dan uo~i 40. sjednice Senata slali i SMS poruke u kojima su senatore pozivali da svoj glas daju Lovrenovi}u. Onda je u Oslobo|enju 13. aprila objavljen javni poziv za imenovanje ~lanova Upravnog odbora Univerziteta u Sarajevu. Upravni odbor koji je jednoglasno imenovao doktora Avdispahi}a za rektora Univerziteta u Sarajevu ~inili su prof. dr. Kemo Sokolija, kao predsjednik, te ~lanovi prof. dr. Josip Baoti}, prof. dr. Lejla Sara~evi}, prof. dr. Jusuf @iga, prof. dr. Fadila Ibrahimbegovi} - Gafi}, dipl. iur. Alma Koba{lija i prof. dr. [efkija Zvizdi}. Rje{enjem o formiranju Komisija za imenovanja upra`njenih pozicija u upravnim i nadzornim odborima visoko{kolskih ustanova i nau~noistra`iva~kih instituta kao javnih ustanova u KS-u, a ~ija kona~na imenovanja vr{i Vlada Kantona Sarajevo, formirana je 20. aprila. Zadatak ove komisije bio je da pregleda prijave za imenovanja upra`njenih pozicija u upravnim i nadzornim odborima visoko{kolskih ustanova, a navedeni rok za taj posao u rje{enju je 90 dana, {to je premijer Fikret Musi} i potpisao. Predsjednica Komisije bila je Lamija Husi}, a ~lanovi Ljiljana Prel~ec, Seada Mulaomerovi}, Marko Gruji~i} i Rifat [krijelj. Za-

Ekshumacija u op}ini Sapna
U selu Rasto{nica, u op}ini Sapna, vr{i se ekshumacija prilikom koje su prona|eni skeletni ostaci jednog tijela. Prona|eni posmrtni ostaci bit }e radi obdukcije, forenzi~ke obrade i identifikacije preba~eni u JKP \ur|evak Modri~a. DNK nalaz radi}e se u laboratoriji Me|unarodne komisije za tra`enje nestalih osoba (ICMP). Ovoj ekshumaciji prisustvovali su predstavnici Instituta za tra`enje nestalih osoba BiH, predstavnici MUP-a Republike Srpske, ljekar sudske medicine, antropolog i istra`ilac Tu`ila{tva BiH. Tu`ila{tvo BiH, zajedno sa institucijama koje su uklju~ene u proces tra`enja nestalih osoba u BiH, nastavlja aktivnosti na procesu ekshumacija i tra`enja nestalih u svim krajevima BiH.

357 kandidata
Zaklju~kom Vlade, Ministarstvo nauke i obrazovanja zadu`eno je da pokrene proceduru izbora i imenovanja predsjednika i ~lanova nadzornih i upravnih odbora UNSA i visoko{kolskih ustanova u njegovom sastavu. Sve do juna ove godine ~lanovi upravnih i nadzornih odbora po visoko{kolskim ustanovama mijenjani su uglavnom zbog smrti jednog od ~lanova ili podno{enja ostavke nekih od njih.

10

KOMENTARI

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Nesta{ni sin Partije
M
FOKUS
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

U sarajevskim kafi}ima @eljka Kom{i}a prati glas “najve}eg politi~ara me|u rajom i najve}om rajom me|u politi~arima”. To je jedna od poznatih zamki “sarajevskog duha”, uvijek spremnog da te proglasi legendom, a onda jednog dana odbaci. Kom{i} je precjenjivao svoj uticaj u SDP-u. Nije shvatio da popularnost nije isto {to i politi~ka mo} u stranci i dru{tvu

nogo je onih koji ovih dana, dr`e}i se olimpijskog gesla “va`no je u~estvovati” po medijima i na ta, bloidnim portalima dr`e politi~ke mise povodom “posljednjeg po li ti ~kog is pra }a ja” @eljka Kom{i}a. U njegovom odlasku iz Socijaldemokratske partije BiH jedni ve} vide bro do lom ove stran ke na pred sto je }im okto bar skim izborima, iskreno `ale}i zbog njegovog ~ina, dok ga drugi nemilosrdno probadaju svojim intelektualnim strelicama kao u pikado igri. Jedan ovda{nji obo `a va lac Mi lo va na \ilasa, danas osamdesetogodi {njak, uvje ra va me ovog utorka u Ferhadiji kako je Kom{i}, ba{ kao i \ido, morao platiti cijenu svoje popularnosti. Pomenuo je pjesmu koju je, veli, pjevala cijela Crna Gora: “Partija se zatalasa, oko Tita i \ilasa…” Podsje}aju}i me za{to je \ilas stradao, moj stari poznanik misli kako je i Kom{i}ev problem bio u tome {to se suprotstavio svemo}nom Vo|i i po~eo kukurikati prije svitanja, pa je morao zavr{iti u politi~kom loncu. A to je prastari sindrom komunisti~kih partija. Naravno da je svako pore|enje \ilasa i Kom{i}a besmisleno, ali ovaj uli~ni susret prepri~avam kao ilustraciju izgubljenih kriterijuma i mentalne pometnje koja je ovladala Bosnom i Hercegovinom. ^itam u novinama kako neki ina~e pametni ljudi ispra}aju Kom{i}a tako {to mu savjetuju da {to prije bje`i iz politike i vi{e se nikad ne vrati, te kako bi po njegovu budu}nost bi-

Z

lo najbolje da padne u potpuni zaborav. Bio i nema ga. Za njih su Lagumd`ija, Kom{i} i Politbiro SDP-a jedno te isto dru{tvo koje jedva da ima pojma o socijaldemokratiji, pa je ve} i sam naziv njihove partije la`an. Ovo, naravno, podrazumijeva Kom{i}evu brzopoteznu ostavku na polo`aj u Predsjedni{tvu BiH, gdje treba da do|e ~ovjek koji }e “istinski predstavljati hrvatski narod” . Sve je to ilustrovano uzrujanim i podrugljivim opisom Kom{i}evog lika i djela, koji bi bio uvjerljiviji da nije preradikalan. Mediji su se, kao i uvijek, rasporedili navija~ki, u skladu sa interesnim sferama kojima pripadaju. Oni su ogledalo, ali i aktivni u~esnici u bosanskom politi~kom Waterloou, bitki koja }e vjerovatno odlu~iti o odnosu i rasporedu politi~kih snaga na nivou dr`ave, a mo`da odrediti i sudbinu zemlje. Uzgred budi re~eno, da Lagumd`ijin cezarizam i njegovo poimanje socijaldemokratije ugro`avaju i samu njenu ideju - na to su kolumnisti Oslobo|enja, me|u kojima i moja malenkost, upozoravali blagovremeno, jo{ prije nekoliko godina. Uzalud! Ispra`njena od svog autohtonog sadr`aja, socijaldemokratija danas vi{e ne stanuje ovdje. a razliku od radikalnih protivnika Kom{i}evog politi~kog anga`mana, koji mu ne mogu oprostiti {to nije izabran voljom hrvatskih bira~a, Zlatko Lagumd`ija se potrudio da doka`e kako nije ~ovjek srca kamenoga. Nakon sjednice Predsjedni{tva SDP-a, on je pred novinarima i TV kamera-

U

ma, ispra}aju}i svog prijatelja i druga, jedva suzdr`avao emocije. Nesta{nom sinu svoje partije poru~io je da mo`e ra~unati na SDP kao organizaciju, partiju i ljude “koji }e mu uvijek dr`ati vrata otvorena” Sta. rijim generacijama ovo tako|e zvu~i poznato jo{ iz vremena titoisti~kih ispra}aja grje{nih partijskih drugova u politi~ku penziju, koji su iz partijskih vrhova opadali kao jesenje li{}e, kao u slu~aju hrvatskih prolje}ara i srpskih liberala. @eljko Kom{i} se nije trudio da bude miljenik populisti~kog miljea, on je stvoren kao takav. Njegova neposrednost i jednostavnost su vrline koje ljude privla~e. Ali, one imaju granicu i u privatnom `ivotu a kamoli na visokoj politi~koj funkciji. Kom{i} je eruptivan, brz na jeziku i ~esto neodmjeren. Kao ~lan dr`avnog Predsjedni{tva imao je nekoliko gafova. pra kti ~nom smi slu nastojao je da svojoj gra|anskoj opciji doda koji gram hrvatstva, ali je to djelovalo naivno. To nije bila opcija ve}ine Hrvata, ve} Bo{njaka koji su za njega glasali. Izme|u nepopularnosti kod prvih i popularnosti kod drugih, odabrao je one koji su ga zadu`ili i me|u kojima se osje}ao prijatnije. Javno je ispoljavao neku vrstu “sarajevskog patriotizma” koji se , jako razlikuje od banjalu~kog u srpskoj verziji i mostarskog u hrvatskoj. U sarajevskim kafi}ima prati ga glas “najve}eg politi~ara me|u rajom i najve}om rajom me|u politi~arima” To je . jedna od poznatih zamki “sarajevskog duha” uvijek spre,

K

mnog da te proglasi legendom, a on da je dnog da na odbaci. Svojim kapricioznim pona{anjem na sjednici Predsjedni{tva SDP-a u martu ove godine, kada je podnio a onda povukao ostavku na sve funkcije u stranci, Kom{i} je pokazao da precjenjuje svoj uticaj. Nije shvatio da popularnost nije isto {to i politi~ka mo} u stranci i dru{tvu. U pitanjima politike, od njega su, recimo, mnogo uticajniji Dodik i Lagumd`ija, Tihi} i ^ovi}, ~ak i vjerski lideri reis Ceri} i kardinal Pulji}. ad je na izbo ri ma 2006. godine Kom{i} dobio prvi mandat u Predsjedni{tvu BiH, Ivan Lovrenovi} je u svom komentaru u Danima, pod provokativnim naslovom “Lakrdija Kom{i}” napisao: “Ko, m{i} je tipi~an predstavnik jednog po li ti ~ko-men tal nog sklopa, posebno u Sarajevu, neovisno o strankama, koji bi naj ra di je da ne vi di plu ri morfnu nacionalnu strukturu, taj bazi~ni problem BiH. On ga osje}a kao ne{to retrogradno i vrijedno prezira, a rije{iti se mo`e tako - malo karikiram - da se ne vidi. U tome je najve}i problem te opcije, istodobno i velika mana SDPa BiH. Ta stranka jednostavno nema snage da intelektualnopo li ti ~ki pro mi {lja cje li nu vlastite zemlje. Bojim se da }e to biti i najve}i problem @eljka Kom{i}a.” Ipak, niko ne mo`e sa sigurno{}u tvrditi da li }e “slu~aj Kom{i}” biti od koristi ili od {tete za politi~ki `ivot u zemlji. S Kom{i}em ili bez njega, sva je prilika, na bolje dane mora}emo jo{ dugo ~ekati.

U OBJEKTIVU Iftar u Istanbulu
Turisti u Istanbulu ove godine za vrijeme ramazana pored obilaska grada, mogu prisustvovati i otvorenom sajmu Tradicionalni okusi i umjetnost. Rije~ je o organizovanom if taru koji priprema doma}e stanovni{tvo za sebe, ali i one koji `ele da probaju najukusnija turska jela. Tako doma}e stanovni{tvo i turisti koji su do{li iz raznih dijelova Turske i svijeta, na travi pored Sultanahmetove d`amije i Aja Sofije postavljaju tepihe na kojima ser viraju bogatu trpezu u i{~ekivanju if tara. Ra zna tradicionalna jela, poslastice i u`ivanje u razgovoru uz turski ~aj samo su neki od radosnih doga|aja koji krase svakodnevni piknik ispred Sultanahmetove d`amije i Aja Sofije. Prema pri~ama stranih turista, koje imaju priliku ~uti stanovnici Istanbula u bankama, prodavnicama i na drugim mjestima, u ovom gradu za vrijeme ramazana za njih vlada posebna atmosfera. U to vrijeme Istanbul je za posjetitelje jedan sasvim drugi grad sa posebnim duhom, koji se mo`e osjetiti samo u ovom mjesecu.

Anadolija

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

KOMENTARI

11

Ljubu{ki paradoks ili mo`e li Hrvat biti dobar ~ovjek
KOD KO@E

Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Do “ljubu{kog paradoksa”, kako vidimo, dolazi zbog osobitog modela nacionalne identifikacije: film o dobrom Hrvatu koji spa{ava muslimane od zlih Hrvata sporan je jer ga sami Hrvati do`ivljavaju kao film o zlim Hrvatima. Po istom obrascu, recimo jer niti su svi ljubu{ki Hrvati proganjali muslimane, niti su ih svi spa{avali - sporni bi se dokumentarac mogao do`ivjeti i kao film o dobrim Hrvatima, ali iz nekog razloga tako ga nitko nije shvatio

vao me nekidan u dva iza pono}i Ko`o da ispri~a vic. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, do{li novinari u Bosnu pa pitali Rudija ima li {ovinizma u Sarajevu. “Ima, kako nema” odgovorio Rudi, “evo ba{ ju~er me, ni u tramvaju ukrali nov~anik.” “Oprostite, u~inilo mi se da ste rekli da su vam ukrali nov~anik?” smeteno }e novinar. “Ja, u tram, vaju” potvrdio Rudi. “Ne razumijem” zbu, , nio se ovaj, “po ~emu je to {ovinizam?” “Kako po ~emu?!” pogledao ga Rudi. “[to nisu , vlahu ukrali, nego meni?!?” U originalu, jasno, za {ovinizam u Sarajevu pitali su Muju, ali otkako sam u kolumni ukinuo islamofobiju i umjesto Muje i Sulje uveo sarajevske Hrvate Bobija i Rudija, ~ak i ovaj stari vic nekako ima vi{e smisla. A najvi{e smisla ima kad novinari do|u, recimo, u Ljubu{ki. Tada vic ima i znanstveni naziv, poznat kao “ljubu{ki paradoks” . Hercegovinu ovih dana potresa afera s dokumentarnim filmom Svetlane Broz o Nedjeljku Ne|i Gali}u, Ljubu{aku i Hrvatu koji je u svojoj fotografskoj radnji 1993. godine sre|ivao i distribuirao papire pomo}u kojih su ljubu{ki muslimani izbjegavali zloglasni mostarski logor Helidrom i nalazili sigurna uto~i{ta u inozemstvu. “Ljubu{ki Schindler” nije samo kriomice spa{avao Bo{njake ve} se i javno bunio protiv njihovog progona, te je na kraju s posljednjim prognanim muslimanima i sam, zajedno sa suprugom i troje djece, oti{ao iz grada. “Ja vi{e ne bih mogao dignuti glavu od stida ako ostanem” rekao je napu{taju}i Ljubu{ki. , Gali}ev je stid sav iz njegove nacionalne identifikacije: on se stidi kao Hrvat, kao za{ti}eni pripadnik ve}inske sile, i kao za{ti}eni Hrvat osje}a potrebu da uradi ne{to za neza{ti}ene nehrvate: Ne|o je upravo kroz svoje hrvatstvo bio dobar ~ovjek. Je li to “ljubu{ki paradoks”? Nije. Njega }emo dobiti malim eksperimentom u laboratorijskim uvjetima. - O ~emu se dakle radi u filmu “Ne|o od Ljubu{kog”? - O ~ovjeku koji u ratu spa{ava susjede od logora.

- Rije~ je dakle o dobrom ~ovjeku. - U na~elu, da. - Vrlo dobro. Recite, Ne|ina nacionalnost se u filmu krije ili…? - Ne, on je u filmu jasno prikazan kao Hrvat. ^ak se na tome, hm, i inzistira. - Dobar ~ovjek i Hrvat? - U na~elu, da. - U ~emu je onda problem? - Kako u ~emu? U filmu se Hrvati prikazuju kao povampireni usta{ki zlo~inci. - Ne razumijem. Film je pri~a o dobrom Hrvatu. - Da, ali koji spa{ava muslimane od usta{a. - Aha. Stvar je dakle izmi{ljena, progona muslimana u Ljubu{kom nikad nije bilo? - Ne, ne, bilo je. Ali to nisu radili svi Hrvati niti svi Ljubu{aci. Znate, bilo je u Ljubu{kom mnogo onih koji su pomagali susjedima muslimanima. Za{to o tome nije snimljen film, za{to nikad nije snimljen film o nekom dobrom Hrvatu koji spa{ava Bo{njake, nego se vazda govori o crnim hercegova~kim usta{ama? - Opaska je, naravno, na mjestu. Jedini je problem {to je film o dobrom Hrvatu koji spa{ava Bo{njake ve} snimljen. - Ma nemojte? Kad? - Pa recimo “Ne|o od Ljubu{kog” . Do “ljubu{kog paradoksa” kako vidimo, , dolazi zbog osobitog modela nacionalne identifikacije: film o dobrom Hrvatu koji spa{ava muslimane od zlih Hrvata sporan je jer ga sami Hrvati do`ivljavaju kao film o zlim Hrvatima. Po istom obrascu, recimo jer niti su svi ljubu{ki Hrvati proganjali muslimane, niti su ih svi spa{avali - sporni bi se dokumentarac mogao do`ivjeti i kao film o dobrim Hrvatima, ali iz nekog razloga tako ga nitko nije shvatio. Pojava je, priznajte, neobi~no zanimljiva. Pretpostavimo dalje za potrebe eksperimenta da je prikazan film o nekakvom zlom Hrvatu, monstruoznom zlo~incu s imenom, prezimenom i visokim ~inom HVO-a, koji ljubu{ke muslimane izvodi iz ku}a u koje su ih sklonili dobri ljubu{ki Hrvati, te ih odvodi na Helidrom. Bi li u tom slu~aju film bio o dobrim Hrvatima koji skrivaju susjede Bo{njake od zlog Hrvata? Na-

ravno da ne bi. Tek bi to, naime, bio film o zlim Hrvatima. Kako god okrene{, Hrvati ispadaju zli. I takvi, {to je najzanimljivije, ispadaju u - vlastitim o~ima. Nije, naime, zabilje`eno da je u ovih dvadeset godina netko napisao ili rekao “Svi smo mi Ne|o Gali}” ali jest “Svi smo mi , Mate Boban” Ili Tuta, [tela, i kako se ve} sve . u Herceg-Bosni ne zove prvo lice mno`ine. Paradoks je sad ve} rasko{an: kad su tute, {tele i drugi Hrvati s imenom i prezimenom bili su|eni i osu|eni kao zlo~inci, to je bio dokaz kako me|unarodna zajednica demonizira Hrvate. Kad, me|utim, Hrvat Ne|o Gali} s imenom i prezimenom dobije nagradu za gra|ansku hrabrost, stvar vi{e ne fercera kao dokaz da su Hrvati dobri ljudi. Dobrota, shvatili ste, ~ovjeka ne kvalificira kao Hrvata. Naprotiv: ne samo da se ratni zlo~inci postavljaju kao ultimativni model dobrog Hrvata - {to iz dobrih Hrvata potpuno isklju~uje dobre ljude - nego se i od onog dobrog, kako bi se uklopio u model Hrvata, poku{ava napraviti zao ~ovjek. Ve} danima tako ne prestaje internetski lin~ kojim se Ne|o Gali} prokazuje kao biv{i udba{, lakomi prevarant i ratni profiter {to je papire za Bo{njake masno napla}ivao, zgrnuv{i golem novac i zbrisav{i u inozemstvo. Za ovaj eksperiment - nije li znanost divna? - posve je pak neva`no je li to sve to~no. Kad bi bilo tako, ispalo bi da autorica, osvjedo~ena mrziteljica svega hrvatskog, namjerno izvr}e ~injenice kako bi dokazala da je jedan Hrvat bio dobar. A da se veliki hrvatski domoljubi upravo polomi{e dokazati kako takvog - dakle dobrog Hrvata - nema. ^ak i kad bi ga, eto, nekim ~udom bilo, izmislit }e mu se udba{ki dosje i ratno profiterstvo, jer niti Hrvat mo`e biti dobar ~ovjek, niti dobar ~ovjek mo`e biti Hrvat. Elem, do{li strani novinari u Hercegovinu pa pitali Rudija ima li {ovinizma u Ljubu{kom. “Ima, kako nema” odgovorio Ru, di, “evo ba{ sino} bio film o onom Hrvatu {to je spa{avao susjede iz logora.” “Ne razumijem” zbunio se novinar, “po ~emu je to {o, vinizam?” “Kako po ~emu?!” odgovorio , mu Rudi. “[to ih balija nije spa{avao?!?”

Tanja Topi} o odlasku @eljka Kom{i}a iz SDP-a BiH

Protest protiv iznevjerenih obe}anja
...I protiv nepotizma, korupcije, odnosno protiv te gadljivosti na razli~ite koalicije i razli~ite partije koje su do ju~e bile neprihvatljive
Tanja Topi}, politi~ka analiti~arka Fondacije “Freidrich Ebert” u , izjavi za Oslobo|enje komentarisala je odluku ~lana Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a o istupanju iz ~lanstva SDP-a BiH ~iji je bio potpredsjednik. Prema njenim rije~ima, “principijelnost i moralnost nisu osobine koje su cijenjene u politi~kom prostoru BiH” “Mislim da }e tako . biti i s istupanjem iz SDP-a gospodina Kom{i}a iz prostog razloga {to su partije te koje su nametnule vrijednosti i onda kada nisu u pravu i onda kada zastupaju najgore mogu}e karakterne i druge osobine, one su postavljene na pijedestal i slove kao vrijednosti” kazala je , Topi}. Podsjetila je da razmimoila`enja izme|u Kom{i}a i SDP-a traju ve} du`e vremena i njegov odlazak je izraz protesta “i protiv nepotizma, korupcije iznevjerenih obe}anja koje je SDP dao svojim bira~ima pa ih nije ispunio, odnosno protiv te gadljivosti na razli~ite koalicije i razli~ite partije koje su do ju~e bile neprihvatljive” . - Bojim se da }e Kom{i} nakon ovoga ostati u manjini, jer se njegovo pona{anje smatra neprimjerenim politi~kom `ivotu u BiH. Osobe koje pokazuju osobine kao {to su moralnost i principijelnost smatraju se zalutalim u politiku u kojoj nemaju {ta da tra`e, jer se mi nalazimo u raljama politi~kog pragmatizma u kojima te vrijednosti ni{ta ne zna~e, podvukla je Topi}. Prema njenim rije~ima, plan koji je SDP napravio dugoro~no bi se mogao pokazati veoma lo{im iako javnost poku{avaju uvjeriti da je on dobar. - Zato, dugoro~no gledano, pokaza}e se da je najve}i gubitnik toga sam SDP jer }e izgubiti povjerenje glasa~a. Kredit koji ima bi}e puno kra}i u odnosu na druge partije koje su se deklarisale kao nacionalne u partijskom smislu. @eljko Kom{i} mo`da ho}e biti gubitnik, mo`da ne}e uspjeti osnovati sopstvenu stranku ili za sobom povu}i dio ~lanstva SDP-a i to iz pragmati~nih razloga, jer se ljudi te{ko odri~u vlasti i privilegija koje ona sa sobom nosi. Ali sada je nastala jedna situacija koja mo`e na{tetiti SDP-u, a dugoro~no donijeti korist @eljku Kom{i}u u smislu da on ostaje ~lan Predsjedni{tva BiH, {to ide u prilog SDA. U ovoj turbulentnoj politi~koj situaciji mo`e se desiti da SDA ima dva ~lana Predsjedni{tva na svojoj strani, {to zna~i da se ni rekonstrukcija Savjeta ministara ne}e mo}i provesti na na~in na koji je to zamislio SDP, zaklju~ila je Topi}. G. KATANA

Tanja Topi}, analiti~arka Fondacije “Freidrich Ebert”

12

CRNA HRONIKA
Ne po zna te oso be ukra le su 25 stabala na podru~ju op{tine Sapna, koja su vlasni {tvo Ja vnog pre du ze }a [ume Tuzlanskog kantona. Kra|a se do go di la to kom jula, u neutvr|eno vrijeme, ali se ne navodi o kojoj vrsti {umskih stabala je rije~. Po li ci ja je iz vr{i la uvi|aj i radi na dokumentovanju ovog kri vi ~nog dje la, te iden ti fi ka ci ji i pro na la `e nju izvr{ilaca, saop{teno je iz MUP-a Tu zlanskog kantona.

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Ukrali 25 stabala {ume

Lopov `eni oteo ta{nu

Banjalu~koj policiji u utorak nave~er prijavljeno je da je u Ulici Mi{e Stupara, nepoznati izvr{ilac neopa`eno pri{ao s le|a jednoj Banjalu~anki i iz ruku joj istrgnuo torbu, u kojoj su se nalazili 35 KM, mobitel nokia i li~ni dokumenti. Lopov se udaljio u nepoznatom pravcu i o{te}enoj nanio {tetu u iznosu oko 150 KM. Policijski slu`benici rade na utvr|ivanju identiteta po~inioca i njegovom pronalasku.

Nakon udesa u Derventi

Vrhovni sud FBiH

Kamenovan autobus sa slovena~kim navija~ima

Povrije|eni policajac

u indukcionoj komi
Policajac Centra javne bezbjednosti Doboj Dra`en Mo~i}, koji je te{ko povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i kod Dervente, nalazi se u indukcionoj komi, potvr|eno je iz Klini~kog centra Banja Luka. Na~elnik Klinike za anesteziju i intenzivno lije~enje banjalu~kog Klini~kog centra Darko Goli} rekao je da je CT glave povrije|enog policajca pokazao kontuziono-hemoragijska `ari{ta u mozgu. "Sve dalje prognoze su krajnje neizvjesne", nagla{ava Goli}. U dobojskoj bolnici re~eno je da su ~etvorica policajaca zadr`ana na lije~enju u ovoj medicinskoj ustanovi i da je njihovo zdravstveno stanje stabilno. "Dvojica, koji su te`e povrije|ena, imaju potres mozga, a jedan i prelom kostiju ruke, dok su druga dvojica zadobila lak{e povrede", rekao je hirurg Igor Novi}. Policajci su povrije|eni preksino} u sudaru policijskog i teretnog vozila na obilaznici pored Dervente. Rije~ je o policajcima ~iji su inicijali D. L, D. M, D. M, I. T. i LJ. L, kao i M. K. iz Sarajeva - suvoza~ u teretnom vozilu. Oni su bili u pratnji autobusa koji je iz Sarajeva prevozio navija~e fudbalskog kluba Maribor prema grani~nom prelazu u Brodu. Policijsko vozilo folksvagen transporter pratilo je autobus sa navija~ima Maribora koji su nakon sukoba u Sarajevu vra}eni ku}i. Saobra}ajna nezgoda dogodila se u utorak u 19.20 sati. Podsjetimo, grupa od 30-ak navija~a Maribora u centru Sarajeva, u ljetnoj ba{ti palila je baklje kojima su poku{ali zapaliti tende ljetnog kafi}a u kome su sjedili. Potom je do{lo do sukoba sa grupicom navija~a @eljezni~ara, u kom je jedan navija~ iz Sarajeva oboren na tlo i isprebijan. Uslijedila je masovna tu~a u kojoj su se s obje strane koristile stolice, baklje, kai{evi i pepeljare. Policajci su navija~e iz Slovenije spasili tako {to su ih sklonili u pasa` Staklenog grada, odakle su evakuisani u policijskim vozilima. Me|utim, prije izlaska iz Sarajeva Emil Selimovi} (23) u Igmanskoj ulici u Vogo{}i ne~im je ga|ao i o{tetio autobus u kojem su bili viole - navija~i Maribora. Selimovi} je uhap{en i predat u Odsjek za zadr`avanje osoba li{enih slobode MUP-a Kantona Sarajevo. Interesantno je da je isto ve~e u Butmirskoj cesti neko kamenom o{tetio i autobus u kojem su se nalazili igra~i D. P. FK @eljezni~ar.

Ukinuta presuda zeni~kog Suda
Pred Apelacionim vije}em Vrhovnog suda FBiH odr`a}e se pretres tokom kojeg }e se ponoviti neki ranije izvedeni dokazi, izvesti novi i donijeti odluka u vezi s obra~unom u Maredu
Vrhovni sud Federacije BiH ukinuo je prvostepenu presudu Kantonalnog suda u Zenici iz decembra 2011. po kojoj su ~etvorica od petorice optu`enih za obra~un 7. augusta 2009. u ugostiteljskom objektu Maredo u Zenici osu|eni na zatvorske kazne od ukupno 31 godinu. Odlu~eno je da se ponovo obavi pretres pred Apelacionim vije}em ovog suda. Kako je medijima izjavio advokat Almin Dautbegovi}, pretres }e se odr`ati pred Apelacionim vije}em Vrhovnog suda FBiH, gdje }e se ponoviti neki ranije izvedeni dokazi, izvesti novi i na kraju donijeti odluka. Za obra~un u kojem je tada smrtno stradao 28-godi{nji Emir Valjevac, a ranjeno {est osoba, sudilo se {estorici optu`enih. Ranije je na osnovu priznanja osu|en Goran Alagi} (30) na kaznu zatvora od dvije i po godine, zbog nano{enja te{ke tjelesne ozljede. U prvostepenoj presudi Fajik Por~a (47) osu|en je na kaznu zatvora od 15,5 godina zbog ubistva, nano{enja te{ke tjelesne ozljede, te{kih krivi~nih djela protiv op}e sigurnosti ljudi i imovine. Dervi{ \erahovi} (49) osu|en je na 13,5 godina zbog ubistva i te{kih krivi~nih djela protiv sigurnosti ljudi i imovine. Saudin Duvnjak (30) i Mustafa Pjani} (56) osu|eni su na po godinu zatvora zbog te{kog krivi~nog djela protiv sigurnosti ljudi i imovine, dok je oslobo|en petooptu`eni Mehmed Skomorac (49) koji je bio optu`en za u~estvovanje u tu~i. Podsjetimo, pucnjava u Maredu desila se 7. augusta 2009. godine. U tom obra~unu, u kojem je ubijen Emir Valjevac, kori{teno je vi{e pi{tolja, i ispaljene na desetine metaka. U pucnjavi su, pored aktera obra~una Mehmeda Skomorca, Davora ^ur~i}a (42), Asima Pezera (45) i Huseina Smrike (31), te{ko povrije|eni i gosti Goran Leki} (43) iz Zenice, te Ivica Popovi} (53), Zeni~anin nastanjen u Holandiji. Mi. D.

Prnjavor

Posva|ao se zbog me|e i umro
Sedamdesetogodi{nji Ljubomir Blagojevi} iz Gornjih Pala~kovaca kod Prnjavora preminuo je nakon {to se u utorak nave~er, zbog me|e, posva|ao sa kom{ijom i ro|akom Milivojem Blagojevi}em (59). Policija je tokom uvi|aja ustanovila da se nesretni Ljubomir sa vilama u ruci odjednom sru{io u kanal pored lokalnog puta i umro. Milivoje Blagojevi}, vidjev{i da mu je ro|ak pao u kanal i da je prestao davati znakove `ivota, pozvao je ljekare i policiju. Ljekar mrtvozornik Doma zdravlja u Prnjavoru nije se mogao izjasniti o uzroku smrti 70godi{njaka. Tijelo preminulog odneseno je u Zavod za sudsku medicinu RS-a, gdje je obavljena obdukcija, kojom je utvr|eno da je Ljubomir koji je ina~e bio slabog zdravlja, preminuo uslijed infarkta.
D. P.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

CRNA HRONIKA
Krim-policija PU I Zenica na lokalitetu BilivodeLuke, u mjestu Gornja Zenica prona{la je planta`u indijske konoplje. Po~upane su 122 stabljike indijske konoplje visine izme|u 100 i 270 cm. Policija }e nastaviti sa prikupljanjem operativnih saznanja u cilju otkrivanja osoba koje su zasadile ove stabljike, navodi se u informaciji Odsjeka za odnose sa javno{}u MUP-a Zeni~kodobojskog kantona.

13

Prona|ene 122 stabljike konoplje

Heroin skrivao u autu i ku}i

Mario O. (34) iz ^itluka uhap{en je u utorak u ^itluku zbog trgovine drogom, nakon {to su policajci PS ^itluk u ford escortu sa nepripadaju}im registarskim oznakama, kojim je on upravljao, zatekli tri paketi}a heroina ukupne te`ine od pet grama. Pretresom njegove ku}e prona|eno je jo{ nekoliko paketi}a iste droge. Mario O. je nakon hap{enja priveden u Kantonalno tu`ila{tvo Hercegova~ko-neretvanskog kantona na saslu{anje.

Napad na Zorana ^olovi}a na Sokocu

Kamenom mu poku{ali

razbiti glavu
Ognjen Ora{anin Zorana ^olovi}a je udario koltom, a u napadu su mu pomogli Vladimir Mitrovi}, Milo{ Dani~i} i Jole Bartula
Ognjen Ora{anin, zvani Oras, u medijima ozna~en kao vo|a sokola~kog klana, te Vladimir Mitrovi}, Milo{ Dani~i} i Jole Bartula uhap{eni su u utorak prije podne zbog toga {to su fizi~ki napali Zorana ^olovi}a ^avku, vlasnika picerije "Viktorija" na Sokocu. njih napadnem i pobijem, ili }e me organi reda za{tititi. Tre}a opcija je da se selim odozgo. Radi se o pulenima SDS-a koji su se okupili oko Cicka (Milovan Cic ko Bje li ca, op. a), ko ji ma sam trn u oku, izme|u ostalog i zbog toga {to sam ~lan SNSD-a", poja{njava ^olovi}.
Zoran ^olovi} ^avka

Do{li s le|a
Prema policijskom saop{tenju, ^olovi} je u 11.30 sati prijavio da je napadnut u Ulici cara Lazara na Sokocu. "Po~eo sam da pravim poslovni objekat nedaleko od Ora{aninovog kafi}a. U utorak prije podne dovezao sam granit i dok sam ga istovarao iz d`ipa da ga radnici poliraju, gledao sam da ne ogrebem vozilo, ne obra}aju}i pa`nju {ta se de{ava oko mene. Oni su to iskoristili i pri{li mi s le|a. Ora{anin me udario koltom i skoro me onesvijestio. Htio je da mi puca u noge, ali ja sam ga uhvatio za pi{tolj. Pri{lo mi je njih osmorica, neko od njih me uhvatio za desnu ruku i ~uo sam da neko ka`e: Uzmite mu pi{tolj", pri~a ^olovi} za Oslobo|enje. Nakon {to su ga napada~i razoru`ali, Bartula je, prema rije~ima na{eg sagovornika, uzeo

Picerija “Viktorija”: Bomba eksplodirala u novembru 2010.

granitni kamen, te`ak 20-ak kilograma i s njim krenuo da ga udari u glavu. "Ja sam se malo izmakao i u me|uvremenu momak iz Sarajeva, koji radi kod mene, uspio mu je oteti kamen. Ja sam ih nekako odgurnuo od sebe, utr~ao u vozilo i uspio pobje}i. Poslije je ta grupa maltretirala moje radnike. Oni su me poku{ali ubiti pred o~ima ljudi iz Op{tine i drugih objekata, no niko nije reagovao. Shvatam ih, ne smiju. Zastra{eni su. Ja sam bio sportista i dovoljno sam sna`an

da se branim od jednog-dvojice napada~a. Nosim pi{tolj za koji imam dozvolu. Ali opet se nisam mogao odbraniti", rekao je ^olovi}. S obzirom na to da je predlo`en za najboljeg privrednika na Sokocu, on dodaje da }e od op{tinskih vlasti zatra`iti da ga nekako za{tite, jer je u njegova tri lokala zaposleno 30 radnika. "Ovo je tre}i put da ista grupa nasr}e na mene i poku{ava me ubiti. Dotjerali su me do zida. Nemam kud nazad. Moram povu}i neki potez, ili da sad ja

KOJI POTEZ POVU]I Ovo je tre}i put da ista grupa nasr}e na mene i poku{ava me ubiti. Dotjerali su me do zida. Nemam kud nazad. Moram povu}i neki potez, ili da sad ja njih napadnem i pobijem, ili }e me organi reda za{tititi. Tre}a opcija je da se selim odozgo, rekao je ^olovi}
^olovi} podsje}a da grupa koja ga je napala, vjerovatno stoji iza podmetanja bombe u njegov lokal "Viktorija" u novembru 2010, kao i prijetnje njegovom sinu. Nakon pregleda u bolnici

Kasindo, ^olovi} je ju~er oti{ao i u bolnicu Ko{evo, gdje je obavio CT snimanje glave. To kom uvi|aja po li caj ci PSa Sokolac do{li su do saznanja da su na pa da ~i iz ^o lo vi }e vog vo zi la to jo ta uze li dva pi {to lja, mar ke glock i val ter. Sa mjesta doga|aja izuzeti su tragovi i dokazi koji }e biti poslani na vje {ta ~e nje.

Predao pi{tolje
Na osnovu naredbe Osnovnog suda Sokolac, pretreseni su porodi~na ku}a i pomo}ni objekti koje osumnji~eni koriste. Prije po~etka pretresa porodi~ne ku}e vlasni{tvo Ognjena Ora{anina, on je dobrovoljno predao dva pi{tolja: glock sa jednim okvirom i 30 metaka i valter sa jednim okvirom i 16 metaka, navode}i pri tome da ih je prilikom fizi~kog sukoba oteo od ^o lo vi }a ra di li ~ne bez bje dnosti. U toku pretresa objekata nije prona|eno drugo oru`je. Istog dana, Ora{anin, Mitrovi}, Dani~i} i Bartula su li{eni slobode, te su ju~er, nakon kriminalisti~ke obrade, uz izvje{taj zbog na sil ni ~kog po na {a nja, predati nadle`nom tu`ila{tvu na daljnji rad i postupanje.
D. P.

Nakon smrti Izudina Mustedanagi}a

Svim svjedocima uzete parafinske rukavice
I drugu sedmicu nakon smrti mladi}a iz Velike Kladu{e Izudina Mustedanagi}a (18) jo{ nisu rasvijetljene okolnosti pod kojima je ubijen, odnosno kako je opalila pu{ka sa~marica, koja ga je pogodila u glavu, dok su i{li u kra|u drva. Mladi} je nakon toga preminuo na mjestu doga|aja, u {umi na [abi}a brdu kod Glinice u Hrvatskoj, s druge strane granice od Velike Kladu{e u BiH. Tu`ilac koji radi na ovom slu~aju, Izet Odoba{i} iz Biha}a, kazao nam je da svi svjedoci, koji su sa stradalim bili u {umi, tvrde da je pu{ka sa~marica sa skra}enom cijevi bila u rukama Izudina Mustedanagi}a kada je opalila. Ali istra`itelji ipak ne vjeruju u izjave svjedoka. - Neki od njih se tu suo~avaju sa dva-tri krivi~na djela, kra|e {ume, nedozvoljenog dr`anja naoru`anja i eventualno tre}eg, pa nije isklju~eno da su izjave usaglasili nastoje}i se izvu}i iz svega. Mi jo{ ~ekamo da nam stignu rezultati vje{ta~enja iz Sarajeva. Nakon balisti~ke analize sve }e biti jasnije, a od svih sudionika smo uzeli i parafinske rukavice. Ukoliko se poka`e da su u nekog pozitivne na barut, onda }emo ga ponovo ispitati, ovaj put mnogo konkretnije, kazao nam je F. Bender tu`ilac Odoba{i}.

14

REGION
VIJESTI
Danas sjednica parlamenta

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Srbija dobija Vladu
O~ekuje se da }e nova Vlada imati 17 ministarstava i jednog ministra bez portfelja, kao i ~etiri potpredsjednika, od kojih }e trojica istovremeno biti ministri

Slijedi bitka za Novi Sad
Potpredsjednik Socijalisti~ke partije Srbije Du{an Bajatovi} najavio je ju~er da }e u Vojvodini do}i do promjene vlasti na lokalnom nivou. - Nakon formiranja vlasti u Vojvodini ne postoji vi{e politi~ki blok SPS i DS, poru~io je on u izjavi novinarima u Skup{tini Srbije. Bajatovi} je kazao da koalicioni partneri SPS-a `ele da se lokalne vlasti, tamo gdje je mogu}e, poklope sa politi~kom voljom koja postoji na nivou Srbije. On je istakao da }e se svugdje gdje se procijeni da je racionalno, vjerovatno dogoditi promjene. Bajatovi} je dodao da ne `eli da licitira sa mjestima u kojima }e biti izvr{ena promjena vlasti. I Mla|an Dinki} prethodno je izjavio da se razgovara o mogu}nosti prekomponovanja gradske vlasti u Novom Sadu. Potpredsjednik DS-a i predsjednik Vlade Vojvodine Bojan Pajti} odgovorio je Dinki}u da svako ko poku{a da ru{i vlast u Novom Sadu, izaziva nestabilnost dr`ave.

Sjednica srbijanskog parlamenta na kojoj bi trebala biti izabrana nova Vlada Srbije, a potom njen predsjednik i ~lanovi Vlade polo`iti zakletvu, zakazana je za danas, a o~ekuje se da }e Vlada imati 17 ministarstava i jednog ministra bez portfelja, kao i ~etiri potpredsjednika, od kojih }e trojica istovremeno biti ministri, javlja Fena.

Mrki} {ef diplomatije
Mandatar za sastav nove Vlade i predsjednik Socijalisti~ke partije Srbije (SPS) Ivica Da~i} najvjerojatnije }e biti novi premijer i ministar policije, {to je bio i do sada u Vladi na odlasku. Do sa da {nji mi nis tar obra zovanja @arko Obradovi} kandidat je za budu}eg ministra obrazovanja, nauke i tehnolo{kog razvoja, dosada{nji ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonji} za budu}eg ministra saobra}aja, a dosada{nja predsjednica parlamenta Slavica \uki} - Dejanovi} kandidatkinja je za budu}u ministricu zdravlja. Vr{itelj du`nosti predsjednika Srpske na pre dne stran ke (SNS) Aleksandar Vu~i} kandidat je za budu}eg ministra odbrane i potpredsjednika Vlade zadu`en za sigurnost, borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, dok je kandidat za novog ministra vanjskih poslova dugogodi{nji srbijanski diplomat i biv{i srbijanski amba-

Skup{tina Srbije: Ne bi trebalo biti iznena|enja

Izabrani ~lanovi RIK-a
Skup{tina Srbije je ju~er izabrala ~lanove Republi~ke izborne komisije. Predsjednik RIK-a bi}e Dejan \ur|evi} iz Srpske napredne stranke, a njegova zamjenica Tamara Stoj~evi} iz Demokratske stranke. RIK u stalnom sastavu ~ine predsjednik i 16 ~lanova koje, na prijedlog poslani~kih grupa, imenuje Skup{tina Srbije. sador u Japanu Ivan Mrki}. Predsjednik srbijanskog Nacionalnog vije}a za saradnju s Ha{kim tribunalom i dosada{nji ministar rada i socijalne politike Rasim Ljaji} kandidat je za potpredsjednika Vlade i ministra za unutra{nju i vanjsku trgovinu, telekomunikacije i informati~ko dru{tvo. Su za na Gru bje {i}, du `no snica Ujedinjenih regiona Srbije (URS), stranke koja }e skupa sa SNS-om i SPS-om predvoditi novu vladu, kandidatki nja je za pot pred sje dni cu Vlade zadu`enu za evropske integracije, dok }e lider URSa Mla|an Dinki} biti kandidat za ministra financija i gospodarstva, a du`nosnica te stranke Verica Kalanovi} za minis-

tricu regionalnog razvoja i lokalne samouprave.

Brzo rije{iti spor Atine i Skoplja
Generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon izjavio je ju~er da }e se li~no posvetiti br`em pronalasku rje{enja spora oko imena Makedonije. Ovaj spor uzrokovao je pogor{ane odnose izme|u biv{e jugoslavenske republike i Gr~ke ve} vi{e od dvadeset godina, javlja Fena. - Ulo`it }emo velike napore kako bismo razgovarali s gr~kim vlastima i zajedno s premijerom Antonisom Samarasom poku{at }u se li~no posvetiti naporima da se ubrza pronalazak rje{enja, rekao je ju~er prijepodne Ban u Ohridu, nakon sastanka s makedonskim predsjednikom \or|ijem Ivanovim. Generalni sekretar UN-a naglasio je svoju posve}enost brzom pronalasku rje{enje spora koji blokira euroatlantske ambicije Skoplja. - Moj predstavnik Matthew Nimetz, kojeg }u poslati odmah u Atinu, obavijestit }e gr~ku vladu o na{im razgovorima i ozbiljno se uklju~iti u proces pronala`enja rje{enja, rekao je Ban.

Nerazvijena podru~ja
Predsjednik Partije ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS), koalicijskog partnera SPS-a, Jovan Krkobabi} kandidat je za budu}eg potpredsjednika Vlade i ministra rada, zapo{ljavanja i socijalne politike, a predsjednik koalicijskog partnera SNS-a, Nove Srbije (NS) Velimir Ili}, trebao bi biti predlo`en za ministra gra|evinarstva i urbanizma. U Vladi bi trebao biti i lider Stranke demokratske akcije Sand`aka (SDA) Sulejman Ugljanin, koji }e, kako se o~ekuje, biti ministar bez portfelja zadu`en za nedovoljno razvijena podru~ja.

Slovenija

Predsjedni~ki izbori 11. novembra
dnika o~ekuje da djeluje nestrana~ki i povezuje naciju. Svoje kandidature na predsjedni~kim izborima ve} su neformalno najavili sada{nji predsjednik Danilo Tuerk, biv{i premijer Borut Pahor te zastupnik stranke premijera Janeza Jan{e u Evropskom parlamentu Milan Zver, ali i nekoliko manje poznatih osoba.

Svoje kandidature su neformalno najavili sada{nji predsjednik Danilo Tuerk, biv{i premijer Borut Pahor te zastupnik u Evropskom parlamentu Milan Zver
Peti po redu izbori za predsjednika Slovenije odr`at }e se u nedjelju, 11. novembra, prema odluci koju je ju~er potpisao predsjednik parlamenta Gregor Virant. Bude li potreban drugi krug izbora, najvjerojatnije }e biti odr`an tri sedmice nakon prvog kruga, javlja Fena.

Nema raskola, samo kome{anje u DS-u
[ef poslani~kog kluba DS-a Dragoljub Mi}unovi} ka`e da je prihvatio tu funkciju ne iz ambicija, ve} kao odraz napora da se u DS-u stvori kohezija. On je ju~er demantovao da u DS-u postoji raskol, ali ka`e da je broj~ano minimalan poraz izazvao {ok. - Sada se tra`e krivci i odgovornost i to izaziva kome{anje, rekao je Mi}unovi}. Na pitanje mo`e li DS iz ovog izbornog {oka da iza|e bez promjena, Mi}unovi} je kazao da }e biti promjena i u rukovodstvu. - Iako se sam Boris Tadi} poziva na svoju odgovornost, pitanje je da li je samo on odgovoran ili odgovornost dijele mnogi koji su u~estvovali u politici i kreiranju stranke, kazao je Mi}unovi}.

Slu`beno 20. augusta
Izborni rokovi po~inju 20. augusta kada }e biti mogu}e i slu`beno podnositi kandidature, objasnio je Virant nakon potpisivanja akta o raspisivanju izbora. Prema slovenskom Ustavu, predsjednik dr`ave nema jakih izvr{nih ovlasti koje pripadaju Vladi i premijeru, ali se bira na op}im izborima svakih pet godina, {to mu daje visok stepen politi~kog i moralnog autoriteta. - Pred sje dnik pred stav lja dr`avu i simbolizira njen suverenitet, rekao je Virant, dodaju}i da se od izabranog predsje-

3.000 potpisa
U Sloveniji se za predsjednika mogu kandidirati gra|ani koji potpisima podr`e najmanje 30 zastupnika, a mogu}e je i kandidiranje uz potporu gra|ana koji moraju dati 3.000 potpisa potpore. Vjeruje se da }e i za ovogodi{nje predsjedni~ke izbore biti potreban drugi izborni krug. Ankete od prije nekoliko mjeseci pokazale su da najvi{e izgleda za novi mandat ima sada{nji predsjednik Danilo Tuerk.

Danilo Tuerk: Prema anketama ima najvi{e {ansi

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OGLASI

15

16

SVIJET

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Krvavi etni~ki sukobi u Asamu

DOK SE NASTAVLJAJU SUKOBI Asadove

Nije poznato {ta je ta~no podstaklo nasilje

Reuters

Poginulo 30 ljudi, 150.000 izbjeglih
U etni~kim sukobima u indijskoj sjeveroisto~noj pokrajini Asam do ju~er je poginulo najmanje 30 osoba, a vi{e od 150.000 stanovnika pobjeglo je iz svojih domova u potrazi za uto~i{tem od nasilja. Dugogodi{nje napetosti izme|u ve}inske populacije plemena Bodo i muslimanske manjine prerasle su u krvoproli}e prije gotovo sedmicu i najvi{e su zahvatile okrug Kokrajhar, koji grani~i sa susjednim Butanom na sjeveru Indije, javio je u srijedu CNN, prenosi Fena. Nije poznato {ta je podstaklo nasilje i trenutno se vodi istraga. Me|utim, rezultiralo je napadima i protunapadima izme|u dvije etni~ke grupe. Pet osoba je poginulo kada je policija po~ela pucati na grupe koje su izazivale nemire i pale`. Sli~ni sukobi su pogodili okrug 1990-ih i 2000-ih. “Za sada nam je prioritet da zaustavimo nasilje i pale`. Moglo bi potrajati nekoliko dana dok ponovo izgradimo povjerenje izme|u njih” rekao je {ef policije u Asamu , J.N. Chaudhury.

POSMATRA^I SIRIJU
Sirijski ambasador u UAE prebjegao u Katar Rusija ocijenila da su nove sankcije EU protiv Sirije kontraproduktivne i najavila da ne}e priznati mjere za koje dr`i da prakti~no predstavljaju blokadu zemlje
[ef mirovnih operacija Ujedinjenih nacija Herve Ladsous saop}io je ju~er da je iz Sirije oti{la polovina pripadnika mirovne misije na po~etku njenog zavr{nog 30dnevnog mandata.

Sigurnosna situacija
“Oko polovine vojnih posmatra~a zasad je vra}eno u svoje zemlje, pa misija djeluje na umanjenoj osnovi, u smanjenom broju i veli~ini timova u provincijama i poduzima {ta mo`e” rekao je Ladso, us na konferenciji za novinare u Damasku, javila je agencija France Presse. On je istakao da se u okviru misije smanjenog obima uzima u obzir sigurnosna situacija, koja je u mnogim mjestima izuzetno delikatna, prenosi Fena. Misiju UN-a u Siriji ~ini 300 nenaoru`anih vojnih posmatra~a i oko 100 pripadnika civilnog osoblja. Ona je razmje{tena u aprilu na period od 90 dana kako bi nadgledala prekid vatre, koji u najve}oj mjeri nije po{tovan, a sredinom juna je prestala da patrolira jer su se sukobi poja~ali. Vije}e sigurnosti UN-a usvojilo je prije nekoliko dana rezoluciju kojom se posmatra~ka misija UN-a u Siriji produ`ava za 30 dana, a zapadne zemlje su upozorile da nasta-

Pakistan

Vlada odbija otvoriti slu~aj protiv Zardarija
Pakistanska vlada poru~ila je vrhovnom sudu da ne}e ponovo otvarati stari slu~aj u kojem je predsjednik Asif Ali Zardari optu`en za korupciju, ~ime se usprotivila nalogu koji je ranije doveo do odlaska sa funkcije ranijeg premijera Jusufa Raze Gilanija. Dr`avni tu`ilac Irfan Kadir rekao je na ju~era{njem sudskom ro~i{tu da je novi premijer Rad`a Pervez A{raf, tako|er, odbio da napi{e pismo {vicarskim vlastima, jer predsjednik Zardari u`iva imunitet od krivi~nog gonjenja dok je na funkciji {efa dr`ave, prenosi Srna. Predsjedavaju}i sudija Asif Sais Kosa zahtijevao je od A{rafa da napi{e pismo. Me|utim, sve ukazuje na to da je omek{ao i stav suda, jer je Kosa rekao da }e sudije po{tivati predsjedni~ki imunitet ukoliko vlada napi{e pismo. Nije poznato da li }e komentari sudije promijeniti stav vlade. Naredno ro~i{te zakazano je za 8. august.

Grenland

vak nasilja zna~i da posmatra~i vjerovatno ne}e mo}i da ostanu u ovoj zemlji. Ladsous je naglasio da rezolucija kojom je produ`en mandat misije u Siriji podrazumijeva da }e dalji produ`etak mandata biti razmatran samo ako se zna~ajno smanji intenzitet nasilja i upotreba te{kog naoru`anja. U me|uvremenu je do{lo i do osipanja sirijske diplomatije i vojske. Sirijski ambasador u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) prebjegao je u Katar, objavilo je u srijedu Sirijsko nacionalno vije}e (SNV), a zvani~nik turskog ministarstva vanjskih poslova rekao je da su u Tursku prebjegla dva brigadna generala. Sirijski ambasador koji je prebjegao u Katar tre}i je vi{i diplomata koji se pridru`io opoziciji od po~etka pobune, a sa dva generala koja su prebjegla u utorak u Tursku broj sirijskih generala koji su potra`ili uto~i{te u toj zemlji dostigao je 27. Od po~etka pobuna protiv predsjednika Ba{ara al-Asada, u martu 2011. godine, u Tursku je pre{lo vi{e stotina pripadnika sirijske vojske. Rusija je ju~er `estoko kritizirala SAD jer podr`avaju naoru`anu opoziciju u Siriji, isti~u}i da to {to Washington nije osudio napad od 18. jula u kojem su ubijeni sirij-

ski sigurnosni zvani~nici predstavlja opravdavanje terorizma. “To je direktno opravdavanje terorizma” izjavio je {ef ruske diplo, matije Sergej Lavrov, komentiraju}i to {to je glasnogovornica State Departmenta Victoria Nuland rekla, kako je naveo, da ovakvi napadi ne iznena|uju s obzirom na pona{anje sirijske vlade, javio je Reuters. Lavrov je rekao da mu nisu jasni pozivi koji se upu}uju Rusiji da jasno iznese svoju poziciju o Siriji, isti~u}i da je politika Moskve po tom pitanju kristalno jasna, a da su postupci Zapada kontradiktorni. On je kritizirao i ambasadoricu SAD-a u Ujedinjenim nacijama

Ledeni pokriva~ se topi nezapam}enom brzinom
Neuobi~ajeno veliki dio ledenog pokriva~a na Grenlandu otopio se tokom ovog mjeseca, saop{tila je ju~er Ameri~ka agencija za svemirska istra`ivanja (NASA). Nau~nici navode da se topljenje bez presedana desilo nad najve}im prostorom nego {to je to ikada zabilje`eno u protekle tri decenije satelitskog osmatranja. Topljenje pokriva~a zabilje`eno je u najhladnijem i najvi{em mjestu na Grenlandu, gdje se nalazi istra`iva~ka stanica, prenosi Srna. Oblast otopljenog leda porasla je za samo ~etiri dana od 8. jula sa 40 posto ledenog pokriva~a na 97 posto. Iako je uobi~ajeno da se oko polovine ledenog pokriva~a otopi tokom ljetnih mjeseci, nau~nici navode da su brzina i obim ovogodi{njeg topljenja izazvali iznena|enje i ta pojava je opisana kao vanredna. NASA isti~e da je skoro cijeli ledeni prekriva~ na Grenlandu pretrpio odre|eni stepen topljenja. “Kada smo primijetili da se led topi na mjestima gdje to nikada ranije nije bio slu~aj, bar du`i period, onda se morate zapitati {ta se to de{ava. To je veliki signal, ~ije }emo zna~enje razaznati u narednim godinama” rekao je nau~nik NASA , Waleed Abdalati, prenosi britanska medijska ku}a BBC. Prema njegovim rije~ima, po{to se topljenje velikih ledenih prostora de{avalo i ranije na Grenlandu jo{ ne mogu da utvrde da li je u pitanju prirodan, ali rijedak doga|aj ili je izazvan globalnim zagrijavanjem. Nau~nici su izrazili uvjerenje da se ve}i dio ledenog pokriva~a na Grenlandu ponovo formira. Do sada najobimnije topljenje, koje su snimili sateliti u protekloj deceniji, zahvatalo je 55 posto oblasti.

Iran pove}ao aktivnosti oboga}ivanja uranijuma

AKTIVNO 11.000 CENTRIFUGA
Predsjednik Irana Mahmud Ahmedined`ad ka`e da je u postrojenjima za oboga}ivanje uranijuma u Iranu aktivno 11.000 centrifuga. To je hiljadu centrifuga vi{e nego {to je bilo navedeno u prethodnom izvje{taju Me|unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). “Trenutno je u postrojenjima za oboga}ivanje aktivno 11.000 centrifuga” rekao je Ahmedined`ad na , sastanku sa vrhovnim vjerskim vo|om ajatolahom Alijem Hamneijem i ~lanovima re`ima, javili su dr`avni mediji, prenosi Tanjug. Prema posljednjem izvje{taju Me|unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) od 25. maja, u Iranu je u pogonu oko 10.000 centrifuga, podsje}a AFP.

Teheran tvrdi da nuklearni program ima isklju~ivo mirnodopsku namjenu

Vije}e sigurnosti UN-a zatra`ilo je od Irana da obustavi oboga}ivanje uranijuma i uvelo je ~etiri kruga sankcija ovoj zemlji zbog njenog spornog nuklearnog programa. SAD i EU su uvele dodatne sankcije Iranu koji je, me|utim, sa-

op{tio da }e nastaviti sa nuklearnim aktivnostima. Iran insistira na tome da njegov nuklearni program ima isklju~ivo mirnodopsku namjenu, a da mu je uranijum koji oboga}uje do 20 posto neophodan za medicinske svrhe.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

SVIJET
VIJESTI

17

vojske i pobunjenika

UN-a NAPU[TAJU
Granica Turske ostaje otvorena za izbjeglice
Ujedinjene nacije dobile su uvjeravanja od turskih vlasti da }e granica Turske sa Sirijom biti zatvorena za komercijalni saobra}aj, a da }e ostati otvorena za sirijske izbjeglice, prenosi Fena. “Dobili smo uvjeravanja da granica ostaje otvorena. Ona je zatvorena za sav komercijalni saobra}aj u oba smjera, to nam je rekla turska vlada”, izjavila je glasnogovornica Visokog komesarijata UN-a za izbjeglice Sibela Vilks, javio je Reuters. Vi{e od 43.000 Sirijaca boravi u osam izbjegli~kih kampova u Turskoj, du` 911 kilometara duge granice sa Sirijom. Ranije ju~er jedan neimenovani turski zvani~nik rekao je da }e svi turski grani~ni prelazi sa Sirijom biti zatvoreni, dok je drugi neimenovani izvor objasnio da }e ova mjera biti poduzeta iz sigurnosnih razloga i da }e njeno trajanje zavisiti od razvoja situacije. Susan Rice jer je, kako je rekao, tvrdila da ovi napadi u Damasku zna~e da Vije}e sigurnosti UN-a mora da se dogovori oko rezolucije o sankcijama za Siriju, na koju je Rusija pro{le sedmice ulo`ila veto. “Drugim rije~ima, to na jednostavnom ruskom zna~i ‘mi (SAD) }emo nastaviti da podr`avamo takve teroristi~ke akcije sve dok Vije}e sigurnosti UN-a ne uradi {ta `elimo’” kazao je Lavrov. Ru, sija je u vi{e navrata odbacila optu`be da podr`ava re`im predsjednika Ba{ara al-Asada tokom krize u Siriji, isti~u}i da ima uravnote`en pristup, a da Zapad podr`ava pobunjenike. Pored toga, rusko ministarstvo vanjskih poslova ju~er je ocijenio da su nove sankcije EU protiv Sirije kontraproduktivne i najavila da ne}e priznati mjere za koje dr`i da prakti~no predstavljaju blokadu zemlje. Rusko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je zaprepa{tenost mjerama kojima se od zemalja ~lanica Unije tra`i da pretra`e teret koji se iz tre}ih zemalja avionima i brodovima upu}uje prema Siriji, ako postoji sumnja da se u njemu nalazi oru`je, prenijela je Hina. “Rusija ne priznaje sankcije EU, smatra ih kontraproduktivnima i dr`i da se na taj na~in ne mo`e rije{iti situacija u Siriji” navodi se u , saop}enju, i dodaje da su one duhom i slovom u suprotnosti s mirovnim planom me|unarodnog posrednika Kofija Annana. policijsku stanicu, javio je Reuters, prenosi RTS. Sirijske vlasti od ranih jutarnjih sati su razmje{tale vojsku sa granice sa Turskom u Alep, javlja BBC pozivaju}i se na pobunjeni~ke izvore. Ti izvori tvrde da su Asadove vlasti naredile premje{tanje vi{e hiljada vojnika sa granice u Alep, a pobunjenici tvrde da re`im povla~i snage sa granice, jer je Alep strate{ki va`an. Istovremeno, snage sigurnosti su nastavile da se bore u centralnom zatvoru u Homsu sa zatvorenicima koji su organizovali pobunu pro{le sedmice i zauzeli jedno krilo ove ustanove.

Afganistan: Stradalo sedmero djece
Najmanje sedmero djece poginulo je u eksploziji bombe u provinciji Gor u centralnom dijelu Afganistana, prenosi agencija Xinhua pozivaju}i se na portparola regionalne vlade Abdula Hai Hatibija. “Grupa djece ~uvala je goveda u distriktu Taivara kada je jedno od njih nagazilo na minu, nakon ~ega je odjeknula eksplozija. Svih sedmoro je poginulo na licu mjesta”, izjavio je Hatibi. On je dodao da su minu postavili talibani, prenosi Srna. Prema informacijama agencije AFP, djeca su uzrasta od sedam do 14 godina. [ef regionalne policije Delavar [ah je rekao da su pobunjenici dva dana ranije napala obli`nju policijsku stanicu. On je dodao da su snage sigurnosti provele antiteroristi~ku akciju u regionu.

Poplave odnijele desetine `ivota
Najmanje 39 osoba je poginulo u poplavama, uzrokovanim obilnim ki{nim padavinama, zbog kojih je do{lo i do isticanja iz brane Lamingo nedaleko od grada D`osa, u dr`avi Plato u centralnom dijelu Nigerije, prenosi Srna. Por tparol Crvenog krsta Manasi Pame rekao je da je oko 200 ku}a, koje su uglavnom napravljene od blata, potopljeno ili uni{teno. Zvani~nici navode da se najmanje 35 osoba vodi kao nestalo i da broj poginulih nije kona~an. Britanski BBC navodi da, iako je Nigerija i ranije bila pogo|ena smrtonosnim poplavama, sli~ne bujice nisu uobi~ajene u gradu D`osu.

Borbe
U me|uvremenu, nastavljeno je nasilje u drugom najve}em sirijskom gradu Alepu, a aktivisti tvrde da je ju~er u sukobima re`imskih snaga i pobunjenika {irom zemlje ubijeno 19 ljudi, uglavnom civila. Sukobi su u Alepu najintenzivniji u centralnom kvartu Al-D`amalija, u blizini lokalnog sjedi{ta vladaju}e stranke Baath, a na jugu grada pobunjenici su zapalili jednu

Istraga teroristi~kog napada u Bugarskoj

Bomba aktivirana
Izraelski turisti koji su svjedo~ili teroristi~kom napadu u bugarskom gradu Burgasu kazali su istra`iteljima da je bomba detonirana daljinskim upravlja~em, nakon {to se bomba{ koji je u{ao u autobus sukobio sa dvojicom Izraelaca koji su poginuli u napadu. Itzik Colangi i Amir Menashe navodno su se sukobili s bomba{em kada je ovaj pomakao njihove torbe i poku{ao svoju torbu s bombom gurnuti dublje u odjeljak za prtljagu u autobusu, pi{e The Telegraph, prenosi Index.hr. Vlasti su potvrdile kako je bomba{, koji je tako|er poginuo u eksploziji, imao podr{ku organizirane grupe koja mu je pomogla isplanirati i izvesti napad. Gilat Colangi, Itzikova supruga, kazala je policiji da je bomba daljinski aktivirana nakon {to je sva|a u autobusu eskalira-

daljinskim upravlja~em?
la, a isto su potvrdili i drugi svjedoci iz autobusa. Bugarski premijer Bojko Borisov izjavio je preksino} da je bomba{ samoubica vjerovatno u{ao iz neke dr`ave EU koja se nalazi u bezviznoj {engenskoj zoni. “Moglo bi se ispostaviti da je do{ao iz neke zemlje ~lanice Schengena. Ovo je trag koji s nekoliko drugih partnera iz EU trenutno istra`ujemo” izjavio je Borisov. , Kako je prenijela agencija France Presse, Borisov je rekao da su bomba{ i njegovi pomaga~i osumnji~eni za napad u kojem je u pro{lu srijedu u autobusu na aerodromu u Burgasu poginulo pet izraelskih turista, bugarski voza~ autobusa i napada~, bili izuzetno iskusni. “Prema onome {to znamo, oni su do{li (u Bugarsku) mjesec ranije. Neprekidno su mijenjali automobile koje su iznajmljivali. Odsjedali su
Istra`itelji jo{ nisu uspjeli da utvrde identitet bomba{a

Indija dobila 13. predsjednika
Biv{i indijski ministar finansija Pranab Mukherjee polo`io je ju~er zakletvu kao predsjednik dr`ave, javljaju indijski mediji, prenosi Fena. Mukherjee je tim ~inom zvani~no postao 13. predsjednik te azijske zemlje, javio je BBC. Polo`io je zakletvu u centralnoj dvorani parlamenta u prijestolnici Nju Delhi. Njegova du`nost je u velikoj mjeri ceremonijalna, ali bi mogao pomo}i u izboru zvani~nika koji }e formirati vladu nakon izbora 2014. Mukherjeeov mandat traje pet godina. On je naslijedio Pratibhu Patilu, prvu predsjednicu Indije. Ceremoniji polaganja zakletve prisustovali su potpredsjednik Hamid Ansari, premijer Manmohan Singh i visoki vladini zvani~nici.

u razli~itim gradovima kako ne bi bili vi|eni zajedno - nijedan videosnimak ne prikazuje vi{e od jedne osobe od onih za kojima tragamo”do, dao je Borisov, i precizirao da pore|enjem DNK uzorka napada~a s bazama podataka {irom svijeta istra`itelji nisu uspjeli da utvrde njegov identitet.

18

OGLASI

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Prilog broj 1. U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo

Prilog broj 1. U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD 1. 1. 2012 - 30. 6. 2012. godine
UNIS KOMERC dioni~ko dru{tvo Sarajevo, UNIS KOMERC d.d. Sarajevo - adresa sjedi{ta Sarajevo, Azi}i 20 - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica 033 77 68 30, 033 77 68 35, sekretar@unis-komerc.com www.unis-komerc.com - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Predsjednik - Sabahudin Ala|uz, ^lanovi: Azira Had`iali}, Lejla Suljagi}, Midhat Terzi}, Tatjana Vitkovi} - ~lanovi uprave Direktor - Hikmet [abi} II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira 966.230 nominalna cijena 12,30 KM i nominalna cijena - vlasnici sa vi{e od 5% vrijednosnih papira ZIF "MI-GROUP" d.d. Sarajevo, ZIF "PROF PLUS" dionica emitenta s pravom glasa DD Sarajevo, ZIF "EUROFOND-1" d.d. Tuzla, ZIF "BOSFIN" d.d. Sarajevo - vlasnici ~lanovi uprave i Nadzornog odbora i postotak vlasni{tva u emitentu III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA a) Upisani a neupla}eni kapital b) Stalna sredstva 5.225.050 c) Teku}a sredstva 1.018.795 d) Gubitak iznad visine kapitala e) Ukupna aktiva 6.243.845 PASIVA a) Kapital 6.002.446 b) Upisani osnovni kapital 11.884.629 c) Dugoro~ne obaveze 5.596 d) Kratkoro~ne obaveze 235.803 e) Ukupno pasiva 6.243.845 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: a) Prihodi 478.178 b) Rashodi 614.650 c) Dobit/gubitak prije poreza -136.472 d) Porez na dobit e) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja -136.472 DIREKTOR DRU[TVA Hikmet [abi} I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD 1. 1. - 30. 6. 2012.
BOSNA REOSIGURANJE DD BOSNA RE DD - adresa sjedi{ta Sarajevo, Zmaja od Bosne br. 74 - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; 725-516; 725-522; info@bosnare.ba; www.bosnare.ba - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Predsjednik: Ismet Had`i}, ^lanovi: Midhad Sal~in, Dragan Milojevi}, Husnija Kurtovi} i Enisa Babi} - ~lanovi uprave Damir La~evi}, direktor, Hasan Deli}, izvr{ni direktor za finansije, Zlatan Filipovi}, izvr{ni direktor za reosiguranje II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i 3869 nominalna vr. 1.300. - KM nominalna cijena - vlasnici sa vi{e od 5% vrijednosnih papira Triglav osiguranje d.d. Sarajevo, Sarajevo osiguranje dionica emitenta s pravom glasa d.d. Sarajevo; Euroherc osiguranje d.d. Zagreb; Bosna Sunce osiguranje d.d. Sarajevo; Union Banka d.d. Sarajevo, Sead Babi} iz Sarajeva i Mirsad Leti} iz Sarajeva - vlasnici ~lanovi uprave i Nadzornog odbora i ^lanovi Uprave: Damir La~evi} 3,6960%, postotak vlasni{tva u emitentu Zlatan Filipovi} 2,3262% Ukupno: 6,0222%. III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA a) Upisani a neupla}eni kapital b) Stalna sredstva KM= 33.672.513,00 c) Teku}a sredstva KM= 75.190.333,00 d) Gubitak iznad visine kapitala e) Ukupna aktiva KM= 108.862.846,00 PASIVA a) Kapital KM= 17.950.078,00 b) Upisani osnovni kapital KM= 5.029.700,00 c) Dugoro~ne obaveze KM= 71.223.291,00 d) Kratkoro~ne obaveze KM= 14.659.777,00 e) Ukupno pasiva KM= 108.862.846,00 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: a) Prihodi KM = 13.993.751,00 b) Rashodi KM = 13.001.440,00 c) Dobit/gubitak prije poreza KM = 992.311,00 d) Porez na dobit e) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja KM = 992.311,00 Damir La~evi}, direktor I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012. EBRD prognozira Hrvatskoj duplo ve}i pad BDP-a

SVIJET FINANSIJA

19

Oporavak idu}e godine
Ukazuje se na pad BDP-a u dva uzastopna tromjese~ja, {to zna~i da je gospodarstvo Hrvatske sada tehni~ki u recesiji
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba) Zagreb }e se morati potruditi

BiH

EU

Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) snizila je prognoze rasta za hrvatsko gospodarstvo: prognozira Hrvatskoj pad BDP-a za 1,2 posto do kraja ove godine, ocjenjuju}i da }e do oporavka nacionalne ekonomije do}i tek idu}e godine uz stopu rasta od 1,5 posto. Prema ocjeni EBRD-a, gospodarska situacija u Hrvatskoj se pogor{ava. Ovom najnovijom procjenom Banka je revidirala prognozu od prije dva mjeseca po kojoj se u Hrvatskoj o~ekivao duplo ni`i pad BDP-a, to jest 0,6 posto. Pritom, ukazuje se na pad BDP-a u dva uzastopna tromjese~ja i to za 0,7 posto u ~etvrtom tromjese~ju 2011. u odnosu na prethodno tromjese~je, te pad od 1,6 posto u prvom tromjese~ju 2012. prema prethodna tri mjeseca, {to zna~i da je gospodarstvo Hrvatske sada tehni~ki u recesiji, navodi se u izvje{}u EBRD-a.

Pogor{ana poslovna klima u Njema~koj
Poslovno povjerenje u Njema~koj u julu je oslabilo tre}i mjesec zaredom, pokazao je u srijedu klju~ni izvje{taj tamo{njeg istra`iva~kog instituta Ifo. Indeks poslovnog povjerenja, koji izra|uje ugledni njema~ki institut Ifo, u julu se spustio na 103,3 boda, sa 105,2 boda u prethodnom mjesecu. Sada je na najni`oj razini od marta 2010. godine, kada je iznosio 102 boda. Pad indeksa tre}i mjesec

Pad aktivnosti
U EBRD-u osim u Hrvatskoj, za ovu godinu pad gospodarskih aktivnosti prognoziraju jo{ i u Sloveniji i Ma|arskoj, dok se me|u pozitivne primjere izdvajaju Poljska i Slova~ka. Lokalni mediji spekuliraju kako bi kreditna agencija Moody's najesen dodatno mogla sniziti rejting Hrvatske ako Vlada hitno ne dogovori neke o{tre rezove. [to se ti~e najnovije prognoze EBRD-a, ona je o~ekivana. Ocje-

na da }e rast hrvatskog gospodarstva ove godine izostati ili da }e pokazatelji biti negativni, kako se tvrdi, o~ekivana je u poslovnim krugovima. Svoje prognoze o tom pitanju ve} je objavila Hrvatska narodna banka. U prvim reakcijama doma}ih ekonomskih analiti~ara isti~e se kako ova revidirana procjena EBRD-a ne iznena|uje, jer su svi glavni pokazatelji ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj, poput potra`nje i industrijske proizvodnje, u padu. Isti izvori smatraju da je ova prognoza znak upozorenja hrvatskoj Vladi da u narednim mjesecima poku{a definirati neusporedivo ozbiljniji paket mjera za o`ivljavanje ekonomske aktivnosti nego {to je to do sada planirala, po uzoru na sli~ne pakete mjera koje su pro-

vodile druge europske zemlje koje su se nalazile u sli~noj situaciji usporavanja ekonomske aktivnosti.

ukazuje na poja~ane brige me|u poslovnim ~elnicima u vezi sa du`ni~kom krizom koja sve ja~e potresa eurozonu, prenosi poslovni.hr. Najve}e evropsko gospodarstvo dosad je bilo relativno po{te|eno gospodarskih problema povezanih s du`ni~kom krizom, koja je uzdrmala ostale dr`ave u 17-~lanoj eurozoni, no zabrinutost raste da ni Njema~ka ne}e mo}i izbje}i negativne posljedice te krize.

Dugoro~na stagnacija
Vi{e se ne radi o godinama, nego mjesecima, nagla{ava se u ovim analizama, jer ukoliko se ne pristupi rje{avanju problema u narednim mjesecima, postoji opasnost dugoro~ne stagnacije gospodarskih aktivnosti, a ovakvi negativni trendovi mogli bi se nastaviti i u narednim godinama. Bitno optimisti~nija predvi|anja rasta gospodarskih aktivnosti za idu}u godinu, kako se isti~e, prvenstveno se bazi ra ju na ulas ku Hrvat ske u Europsku uniju, {to se o~ekuje 1. jula naredne godine.
J. DIZDAR

EK: Kazne za namje{tanje kamata
Evropska komisija je saop}ila da }e zatra`iti od svih zemalja ~lanica da uvedu krivi~ne kazne za namje{tanje kamatnih stopa da bi se povratilo povjerenje na tr`i{tima poslije skandala oko londonske me|ubankarske kamatne stope libor, prenosi Fena. U saop}enju se dodaje da takve manipulacije "mogu imati ozbiljne posljedice po integritet tr`i{ta i mogu rezultirati velikim gubicima po klijente i investitore ili poreme-

Stabilne devizne rezerve

Fitch potvrdio kreditni

rejting Kuvajta
Bonitetna agencija Fitch potvrdila je kreditni rejting Kuvajta za dugoro~no zadu`ivanje u stranoj i lokalnoj valuti na nivou AA uz stabilnu prognozu, zahvaljuju}i visokim deviznim rezervama i cijenama nafte. Fitch je, ipak, upozorio da ne treba dozvoliti preveliku zavisnost od prihoda od nafte, dodaju}i da dugotrajne politi~ke nesuglasice izme|u premijera i vlade tako|er mogu da ugroze reforme, prenijela je francuska novinska agencija AFP. "Rejting ima podr{ku u vidu stabilnih deviznih rezervi, za koje Fitch procjenjuje da su u 2011. iznosile 323 milijarde dolara", navela je agencija, dodaju}i da Kuvajt u posljednjih 13 fiskalnih godina bilje`i bud`etski suficit. Agencija je, tako|er, potvrdila dr`avni kreditni rejting Kuvajta na nivou AA+. Fitch predvi|a da }e visok nivo proizvodnje i cijena nafte osigurati visoke suficite bud`eta, {to }e, pak, uticati na rast deviznih rezervi i pove}ati sposobnost Kuvajta da se izbori sa ekonomskim {okovima.

titi realnu ekonomiju", prenosi agencija AFP. Prema tome, komisija }e usvojiti amandmane da bi "sprije~ila manipulaciju klju~nim kamatnim stopama i u~inila takve manipulacije krivi~nim djelom", dodaje se u saop}enju. Britanska banka Barclay's je nedavno ka`njena nov~ano sa 371 milion eura zbog la`iranih izvje{taja o tro{kovima pozajmljivanja te banke za period izme|u 2005. i 2009. godine.

Moody's promijenio predvi|anja
Agencija za kreditni rejting Moody's promijenila je predvi|anja za glavni krizni fond eurozone Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF) sa stabilnih na negativna. Moody's navodi da EFSF, koji je oformljen prije dvije godine radi pomo}i ugro`enim ~lanicama eurozone i dalje ima vrhunski status "trostrukog A".

Promjena u predvi|anju sa stabilnog na negativni ukazuje na to da agencija razmatra umanjenje kreditnog rejtinga ukoliko se zadr`e negativni uslovi. Ova promjena predvi|anja za EFSF direktna je posljedica nedavne odluke agencije da stavi negativna predvi|anja za Njema~ku, Holandiju i Luksemburg.

20

BIZNIS I EKONOMIJA
Porezi u BiH

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Gospodarstvo u sve te`oj situaciji

Za strance dobro,

za doma}e nije
Lasi}: [ta je garancija za novo zadu`enje?

Financiranje javnog

Ako je plata 1.000 KM, za porez se izdvaja 600 KM u Federaciji BiH, odnosno 500 KM u RS-u
Blizu 690.000 zaposlenih gra|ana BiH na svojim le|ima nosi teret penzionih sistema sa oko 600.000 penzionera te sistema zdravstvenog osiguranja i drugih socijalnih kategorija. Zbog toga i ne ~udi da je poresko optere}enje na neto pla}u u FBiH preko 60 posto, a u RS-u preko 50. U praksi to zna~i da ako je plata 1.000 KM, za porez se izdvaja 600 KM u Federaciji BiH, odnosno 500 KM u RS-u. Doprinosi iz plata na bruto iznos u FBiH iznose 31 posto, dok u RSu iznose 33 posto (to uklju~uje doprinose za PIO, zdravstvo, naknada za osiguranje od nezaposlenosti itd). U susjednim zemljama stanje je sli~no kao i u BiH, u Hrvatskoj je ukupno poresko optere}enje oko 52 posto, a u Srbiji 64 posto.

sektora upitno
BiH treba stvoriti pretpostavke za rast investicija i zapo{ljavanja te ukupnog ekonomskog rasta, kazao je potpredsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasi}, dodav{i kako je potrebno rasteretiti gospodarstvo radikalnim smanjenjem oporezivanja na rad, pove}anjem PDV-a i smanjenjem tro{kova u javnom sektoru. Prema njegovim rije~ima, postoje}e javne rashode gospodarstvo sve te`e podnosi, pa je dovedeno u pitanje daljnje financiranje javnog sektora. Prihodi od poreza na dohodak porasli su od 2004. do 2010. godine za 64,9 posto, porez na dobit za 193,5 posto, doprinos za MIO/PIO za 80,7 posto, doprinosi zdravstvu za 76,2, a GDP za 50,9 posto, kazao je Lasi}, napomenuv{i kako danas u FBiH ukupni porezi na rad iznose 22,2 posto GDP-a, dok oporezivanje potro{nje (PDV, carine, tro{arine) ~ine 19,1 posto GDP-a. Ti podaci pokazuju da oporezivanje rada znatno vi{e utje~e u financiranju javnog sektora od oporezivanja potro{nje. "To je jasan pokazatelj koji dovoljno govori o poslovnom ambijentu u BiH. Zato sugeriramo vlastima i javnoj upravi da najprije donesu odluku o reformi fiskalnog sustava u BiH s ciljem privla~enja investicija, kako doma}ih, tako i inozemnih i pove}avanja zaposlenosti", istaknuo je Lasi}. BiH izdvaja u finalnu potro{nju 99,3 posto GDP-a, {to zna~i da za investicije ostaje 0,7 posto. S ovakvim kretanjima javne potro{nje, visokog prora~unskog deficita, visokog javnog duga i visokog deficita teku}eg ra~una te kretanjima u proizvodnji, postavlja se pitanje {to je garancija za nova zadu`ivanja, kazao je Lasi}.

U BiH 690.000 radnika, 600.000 penzionera

Obaveze prema dr`avi (u procentima)
Doprinosi iz plate 31,00 Doprinosi na plate 10,50 Porez na dohodak 10,00 Porez na dobit 10,00 Naknada za eksploataciju {uma (na ukupne prihode) 0,07 Turisti~ka zajednica (na ukupne prihode) 0,05 Vodna naknada (na ukupan iznos neto plate) 0,50 Naknada za za{titu od prirodnih i drugih nesre}a (na ukupan iznos neto plate) 0,50 Komunalna taksa na istaknutu firmu obra~unava se u zavisnosti od {ifre osnovne djelatnosti -

Nezaposlenost
Naravno, radnici to osjete samo kroz niske plate, jer firme pla}aju porez. Tako imamo pojedine grane industrije gdje se skoro d`aba radi, poput tekstila, dok su u nekim visokoprofitabilnim granama plate znatno ve}e. "Ovako veliko poresko optere}enje posljedica je velike nezaposlenosti jer moramo servisirati penzionere, zdravstvo itd, a uz to imamo jo{ i 17 posto poreza na dodanu vrijednost (PDV). Platite ga prilikom kupovine i ~ekate da prodate proizvod pa da ga naplatite", ka`e privrednik Tomislav Grizelj. Ve} neko vrijeme poslodavci u

Gra|evinarstvo tone sve dublje
Industrijska proizvodnja Bosne i Hercegovine u prvom polugodi{tu ove godine bilje`i pad u odnosu na prvo polugodi{te 2011, a situacija u industriji gra|evinskih materijala je nepovoljnija u odnosu na prosjek ukupne industrije, pokazala je analiza Asocijacije gra|evinarstva i industrije gra|evinskih materijala Vanjskotrgovinske komore BiH. Ovakvo stanje u industriji gra|evinskih materijala u BiH direktna je posljedica nastavka nedovoljne investicione aktivnosti u zemlji i vrlo niske uposlenosti kapaciteta gra|evinarstva na{e zemlje, odnosno potra`nje i prodaje proizvoda industrije gra|evinskih materijala.

Federaciji BiH upozoravaju vlasti u ovom entitetu da je vrijeme da prestanu pla}ati takse i naknade od kojih niti ima koristi niti se zna gdje su pare potro{ene, a da problem bude ve}i, kompanija mora platiti naknade za {ume, vode i turisti~ke zajednice bez obzira na to ostvaruje li dobit ili ne jer se takse pla}aju na ostvareni prihod. Tako kompanija mo`e biti u gubitku a i dalje imati obavezu da plati takse i naknade pa makar i{la jo{ dublje u gubitak.

Takse
"Takse za {ume, vode, turisti~ke zajednice, ~lanstvo u komorama... sve su to nameti od

kojih firme nemaju koristri. Fino je pla}ati npr. za igradnju cesta jer svi znamo da nam to treba, ali kada pla}ate, a ne vidite gdje to odlazi, {ta se time finansira, onda vam se ne daje", ka`e Grizelj. Sa{a Grabovac iz Udru`enja ekonomista RS-a SWOT ka`e da je i ovakav poreski sistem jo{ povoljan za strane ulaga~e jer oni gledaju koncept bruto plate, koja je i dalje ni`a nego u ostalim zemljama regije. S druge strane, to je nepovoljno za doma}e privrednike koji su pritisnuti ekonomskom krizom, nelikvidno{}u itd. pa je za njih isplata svake plate borba.
J. Sa.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 144 - 26. 7. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Direktor Rudstroja kod premijera ZDK-a
1.955830 1.662755 1.586343 26.134913 0.076710 0.263587 0.679366 2.064568 0.567864 0.266058 0.231785 1.632572 0.885600 2.503472 1.615889 0.049351 0.252938 1.663063 1.49854 2.424427

EMU 978 EUR 1 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.654461 Kanada 124 CAD 1 1.578431 Hrvatska 191 HRK 100 26.004565 ^e{ka R 203 CZK 1 0.076328 Danska 208 DKK 1 0.262273 Ma|arska 348 HUF 100 0.675978 Japan 392 JPY 100 2.054270 Litvanija 440 LTL 1 0.565032 Norve{ka 578 NOK 1 0.264732 [vedska 752 SEK 1 0.230629 [vicarska 756 CHF 1 1.624430 Turska 949 TRY 1 0.881184 V.Britanija 826 GBP 1 2.490986 SAD 840 USD 1 1.607829 Rusija 643 RUB 1 0.049105 Kina 156 CNY 1 0.251676 Srbija 941 RSD 100 1.654769 SDR (Special Drawing Rights) na dan 24. 07. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 24. 07. 2012 =

1.955830 1.658608 1.582387 26.069739 0.076519 0.262930 0.677672 2.059419 0.566448 0.265395 0.231207 1.628501 0.883392 2.497229 1.611859 0.049228 0.252307 1.658916 USD BAM

Tu`be prijete opstanku firme
Tu`be uposlenika preduze}a Rudstroj Kakanj bile su jedna od tema susreta premijera Zeni~ko-dobojskog kantona Fikreta Plevljaka sa direktorom ovog kakanjskog proizvo|a~a opreme za rudarstvo, procesnu industriju i energetiku Senadom Ja{arspahi}em. Kako je istaknuto na ovom sastanku, tu`be po kolektivnom ugovoru, od 200, podnijelo je 13 uposlenika. Tu`beni zahtjev po jednom uposleniku iznosi oko 25.000 KM, {to predstavlja prijetnju da Rudstroj, po izvr{enju tu`bi, prestane egzistirati. "Dugovanja prema radnicima, po osnovu neupla}enih doprinosa, po jednom radniku, iznose oko 7.000 KM. Rudstroj ima potencijala i mo`emo obezbijediti posao za sve uposlenike, pa u kona~nici i rje{avanje tih dugovanja. Me|utim, tu`be po kolektivnom ugovoru }e nas natjerati da stavimo klju~ u bravu", kazao je direktor Ja{arspahi}. U informaciji Pres-slu`be ZDK-a se navodi da je premijer Fikret Plevljak istakao problem kolektivnog ugovora, u onom obliku kakav imamo posljednjih godina i koji u milionskim iznosima optere}ava i kantonalni bud`et. Mi. D.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012. Postignut dogovor o izgradnji tunela Vijenac
1.444,55
806,12
BIRS BIFX

BIZNIS/BERZE
677,40 1.738,36
FIRS SASX-10

21

881,69 786,93
ERS10

SASX-30

Na Sarajevskoj berzi - burzi ju~er je ostvaren promet od 170.802,48 KM. Promet na kotaciji iznosio je 28.452,68 KM. Na kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 3.272,70 KM, promet je ostvaren dionicama Bosnalijeka d.d.

SASE: Promet 170.802 KM
Sarajevska berza/burza Kursna lista za 25. juli/srpanj 2012.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

Sarajevo. Kurs ovog emitenta je iznosio 11,77 KM. Na kotaciji fondova ostvaren je promet od 7.512,48 KM, promet je ostvaren dionicama ZIF BIG investicione grupe d.d. Sarajevo u iznosu od 5.038,80 KM.

KOTACIJA KOMPANIJA

Dvije firme, Primorje i SCT, bankrotirale rade}i na probijanju tunela Vijenac

Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF CROBIH Fond dd Mostar ZIF MI Group dd Sarajevo ZIF Prof Plus dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. E FBiH stara devizna {tednja serija U FBiH stara devizna {tednja serija Z PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo JP HT dd Mostar JP Elektroprivreda HZHB Mostar RMU Banovici dd Banovici Solana dd Tuzla [ipad komerc dd Sarajevo Unis Valjcici d.d. Konjic SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Famos d.d. Sarajevo Litvatrans dd Banovici Rudnik @eljezne rude d.d. Vare{

11,77

0,62

12,50

11,65

278

3.272,70

3

Radove nastavljaju

bh. kompanije
JP Autoceste FBiH se obavezale da uplate 5,6 miliona KM bh. gra|evinskim firmama koje }e radove nastaviti za sedam dana
Bh. gra|evinske kompanije Hidrogradnja, Euroasfalt, @GP i BH Primorje za sedam dana }e nastaviti radove na izgradnju tunela Vijenac, koji se nalazi na trasi autoceste na koridoru 5c izme|u Drivu{e i Kaknja, potvrdio je ju~er za Oslobo|enje direktor Hidrogradnje D`emal Peljto. Podsje}amo, radovi na tunelu Vijenac u vrijednosti od oko 120 miliona KM obustavljeni su nakon {to je pokrenut raskid ugovora sa slovena~kom kompanijom Primorje. Nakon toga je JP Autoceste FBiH postiglo dogovor sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) da posao probijanja tunela i postavljanja temelja nastave bh. firme koje su bile podizvo|a~i Primorju.

3,80 5,36 4,20 3,50

0,00 0,00 0,00 0,00

3,80 5,36 4,20 3,50

3,80 5,36 4,20 3,50

1.326 228 213 102

5.038,80 1.222,08 894,60 357,00

3 1 2 1

28,86 75,00 76,00

0,11 0,00 7,04

28,99 75,00 76,00

27,97 40.000 75,00 7.150 76,00 1.000

11.545,00 5.362,50 760,00

2 1 1

Dogovor tunel gradi
Ovo je rezultat ju~era{njeg sastanka i dogovora u prostorijama Javnog preduze}a Autoceste FBiH kojem su prisustvovali prvi ljudi Autocesta i bh. gra|evinskih firmi. “Dogovoreno je da }e JP Autoceste platiti bh. firmama u roku od deset dana 5,6 miliona KM umjesto slovena~ke kompanije Primorje, koja je zbog bankrota izgubila posao na izgradnji tunela Vijenac” kazao , nam je Peljto, te dodao da je napravljen presjek stanja na osnovu kojeg je utvr|eno koliko novca treba uplatiti bh. firmama. Peljto je dodao da }e radovi biti nastavljeni s istom opremom koja je nakon propasti Primorja ostala u tunelu.

17,15 2,71 38,05 6,00 32,00 35,51 20,50 1,58 5,00

-0,87 -3,21 -1,22 0,00 -1,84 3,03 0,00 1,28 0,00

17,16 2,71 38,05 6,00 32,00 37,20 20,50 1,58 5,00

17,11 2,71 38,05 6,00 32,00 34,20 20,50 1,58 5,00

3.147 150 32 1.000 100 264 126 1.750 11.806

53.967,68 406,50 1.217,60 6.000,00 3.200,00 9.375,41 2.583,00 2.765,00 59.030,00

11 2 1 1 1 3 1 2 2

Raspisivanje tendera
Bh. firmama koje pokazuju da su u stanju da odgovore velikim zahtjevima je preostalo da nastave radove na probijanju 52 posto tunela u vrijednosti od 18 miliona eura. Istovremeno je JP Autoceste dobilo zadatak da raspi{e tender za zavr{ne radove, odnosno asfaltiranje, postavljanje instalacija, tako da }e nakon probijanja tunela biti izabran izvo|a~ zavr{nih radova. Tunel Vijenac je u po~etku trebao graditi slovena~ki SCT, ali je nakon bankrota posao dobilo Primorje koje je do`ivjelo sudbiDk. O. nu svojih prethodnika.

3,00 0,00 13,39 3,00 0,32 28,00

3,00 13,39 0,32

3,00 13,39 0,32

53 131 5.911

159,00 1.754,09 1.891,52

1 1 4

Banjalu~ka berza Kursna lista za 25. juli 2012.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Banjalu~ka pivara a.d. Banja Luka Boksit a.d. Mili}i Elektro - Bijeljina a.d. Bijeljina Hidroelektrane na Drini a.d. Vi{egrad Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje RiTE Gacko a.d. Gacko Telekom Srpske a.d. Banja Luka Tr`nica a.d. Banja Luka 0,541(A) 0,753 0,3 0,46 0,461 0,21 1,49 0,502(A) -1,64 -2,96 0 0 0,22 -4,55 -0,67 0 0,541 0,753 0,3 0,46 0,461 0,21 1,49 0,502 0,541 0,753 0,3 0,46 0,461 0,21 1,49 0,502 235 2.500 1.908 2.302 2.200 3.372 51.062 2.310 127,14 1.882,50 572,40 1.058,92 1.014,20 708,12 76.082,38 1.159,62

Vispak

Realizacija ve}a za 24 posto
Bosanskohercegova~ka prehrambena industrija Vispak pozitivno je poslovala i u prvoj polovini 2012. godine, javila je Fena. Neto realizacija za prvih {est mjeseci iznosi 13.767.175 KM i ve}a je za 24 posto u odnosu na isti period lani. Kako navode iz Vispaka, najve}i rast plasmana bilje`i kafa, pri ~emu prednja~i brand zlatna d`ezva, koji ove godine bilje`i 40 godina uspje{nog postojanja. U maju je ostvarena rekordna prodaja kafe, a dosada{nji pokazatelji govore da }e lanjska prodaja, koja je bila ve}a od najbolje prijeratne godine, biti i ove godine prema{ena. Pozitivan trend bilje`i i segment Bosanske

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 2,51 4,45 9,21 0,042 5,65 4,48 3,69 5,9 0,4 0 -1,39 -2,33 -2,59 -0,22 0 0 2,51 4,45 9,21 0,042 5,66 4,48 3,69 5,95 2,51 4,45 9,21 0,042 5,64 4,39 3,69 5,8 20 30 16 25.428 111 4.119 20 452 50,20 133,50 147,36 1.067,98 627,24 18.444,84 73,80 2.668,92

kuhinje, odnosno juha i ~orbi. Realizacija juha u prvih {est mjeseci rekordna je za ovaj period od kada postoji taj program i za 16 posto je ve}a u odnosu na pro{lu godinu. Iz Vispaka nagla{avaju da je o~ekivati sli~ne pozitivne rezultate do kraja godine i u konditorskom programu. “Drugu godinu zaredom ostvarujemo pove}anje proizvodnje i prodaje na, za bh. prilike, dosta visokom nivou, uprkos negativnim trendovima koji su prisutni na tr`i{tima. S obzirom na polugodi{nje rezultate, ve} sada mo`emo kazati da }emo prema{iti vlastite prognoze od deset posto pove}anja realizacije za 2012” ka`e direktor , Vispaka Rusmir Hrvi}.

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Progres a.d. Bijeljina Veselin Masle{a a.d. Banja Luka Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6 0,401 0,65 48,01 46,5 47,02 42,72 39,52 0,25 0 -0,08 0 0 0 0,18 0,401 0,65 48,01 46,5 47,02 42,72 39,6 0,401 0,65 48,01 46,5 47,02 42,72 39,4 1.120 119 2.000 22.069 11.000 11.000 276.519 449,12 77,35 960,20 10.262,09 5.172,20 4.699,20 109.268,98

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

102,68 3,11

$ 0,72 %

1.602,40 27,06

$ 1,37 %

904,25 788,00

$ 2,70 %

PLIN
$ 2,35 %

SREBRO
$ 0,95 %

KUKURUZ
$ 1,25 %

22

OGLASI

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA

23

Povodom `albi mje{tana Vogo{}e

U op}ini Novo Sarajevo

Do kraja avgusta
deset novih minibusa
U Grasu ka`u da na liniji sa Sutjeske redovno saobra}aju ~etiri vozila
Kako smo ve} pisali prije nekoliko dana, mje{tani Vogo{}e su se `alili na lo{ red vo`nje Grasovih autobusa iz centra grada ka ovoj op}ini. Kako isti~u, najve}i problem je dugo ~ekanje na prevoz, ali i ~injenica da se lako sna}i kada je u pitanju ljetni period, dok pravi problemi nastaju u zimskom periodu, kada se kre}e najvi{e u~enika, koji redovno kasne na nastavu. Kako smo saznali u Grasu, autobuska linija Sutjeska - Vogo{}a funkcioni{e po redu vo`nje svakih 20 minuta sa ~etiri vozila u saobra}aju. - Posljednjih mjeseci nije bilo problema na ovoj liniji osim saobra}ajnih gu`vi, posebno u vrijeme {pice i saobra}ajnih udesa koji su remetili normalno odvijanje redova vo`nje. ^ak i u vrijeme velikih snje`nih padavina, kada je u gradu vladao op{ti kolaps, ova linija je bez prekida funkcionisala, rekli su iz Grasa. Ina~e, od juna je na snazi ljetni re`im saobra}aja koji podrazumijeva manji broj polazaka na ve}ini linija jer je i ma nje pu tni ka zbog {kolskog raspusta i kori{tenja godi{njih odmora, podsje}aju iz kantonalnog preduze}a. Stoga se ljetni period u U op}ini Novo Sarajevo u toku je izgradnja trotoara u Ulici Halida Kajtaza u Vele{i}ima, ali i izgradnja dva kraka u Ulici Ru|era Bo{kovi}a u Pofali}ima. Radove izvodi KJKP Rad i to u okviru realizacije projekta vanrednog odr`avanja cesta, ~iji je investitor Op}ina Novo Sarajevo. Prvih dana ove sedmice po~elo je i redovno odr`avanje cesta po prioritetima novosarajevskih mjesnih zajednica, a koji se realiziraju u okviru ugovora o redovnom odr`avanju cesta koji je Op}ina potpisala sa firmom Bucomerc d.o.o Kiseljak. U prethodna dva dana izvr{eni su pripremni radovi, odnosno zasijecanje ivica udarnih rupa i ve}ih o{te}enja na saobra}ajnicama u mjesnim zajednicama Dolac, ^engi}Vila I i II, Hrasno Brdo i Pofali}i I. Nakon {to je asfaltirana parkovska ploha namijenjena djeci u Ulici Envera [ehovi}a, po~eli su i radovi na o{te}enim dijelovima asfaltnih povr{ina i to u ulicama Marka Maruli}a 1, 7 i 27, Alojza Benca 1 i 2, Fojni~ka, Igmanska 3 i 5, te u Ulici Ferde Hauptmana broj 2.

Obnavljanje asfaltnih povr{ina

U Grasu ljetni period koriste za osposobljavanje {to ve}eg broja vozila

Ministarstvo se pita
Na inicijativu samostalnog zastupnika Enesa Zekovi}a, koji je na zadnjoj sjednici Skup{tine KS-a zatra`io da se dnevni polazak autobusa ka Vogo{}i pomjeri sa 20 na 21 sat, zbog radnika iz druge smjene koji ne mogu koristiti prevoz, iz Grasa su poru~ili da bi oni to rado ispo{tovali, ali... - Ka da je ri je~ o odre|ivanju polazaka u re dovima vo`nje, nadle`no je resorno ministarstvo gdje se ti polasci registruju, a nama ne bi bio problem po mje ri ti red vo` nje za sat, na po me nu li su iz KJKP Gras. Grasu koristi za pripremu i osposobljavanje {to ve}eg broja vozila za zimsku sezonu i septembar, kada po~inju sa radom {kole. - Generalno, sada je situ-

acija puno bolja, popravili smo jedan broj autobusa i minibusa, gotovo sva vozila smo ofarbali i sada su ona jedno osvje`enje za grad, dodaju iz Grasa. Ve} krajem avgusta se o~ekuje i deset novih ugovorenih minibusa ~ija je izrada u toku. Radi se o minibusima marke ISUZU, sedammetarskim, sa motorom euro 5 i sa minimalnim procentom izduvnih gasova. Po svim tehni~kim karakteristikama prilago|eni su na{im cestama. Iz Grasa podsje}aju da su posljednji minibusi nabavljeni jo{ 2005. godine. D. I.

Isklju~enja struje
Zbog rada na energetskim postrojenjima bez struje }e ostati trafopodru~ja: od 9 do 10.30 sati [ahinagi}a, od 8 do 11 Studentski dom Ned`ari}i, od 8 do 16 Reljevo }uprija, Pod Hridom, Hrid, ^adord`ina, od 8 do 12 sati Reljevo }uprija, od 11 do 15.30 Poljoprivredni institut Butmir, od 10.30 do 12 Mori}a, od 10 do 11 Lapi{nica, Kozija }uprija, od 9 do 15 Gornja Bio~a 1, Donja Bio~a, od 8.30 do 15 Kras, od 12 do 13 Bakarevi}a 1.

1.000.000,00 KM

GARANTOVANI

GARANTOVANI JACKPOT ZA NAREDNO KOLO JOKER-a

50.000,00 KM

PRIVREMENI IZVJEŠTAJ PRIVREMENI IZVJEŠTAJ JOKER-a 36. KOLA SuperLOTO-a UZ 36. KOLO SuperLOTO-a OD 24.07.2012.godine OD 24.07.2012.godine
Dobitak sa 6 pogodaka - JACKPOT:
DOBITNA KOMBINACIJA SuperLOTO-a:

Dobitak sa 6 brojeva - JACKPOT:

DOBITNA BOJA: CRVENA

03 17 26 28 41 45

BROJEVI PO REDOSLIJEDU IZVLAČENJA

26 03 17 45 28 41
6 1 3 5 7 4 5 3 8 8 1 5

Ukupna uplata Loto 6/45 je:....................74.957,50 KM Fond dobitaka za igru Odaberi boju 65%........5.609,63 KM Fond dobitaka 50%:.............................................37.478,75 KM Akumulirano u fondu za Jackpot .................. 171.221,83 KM Ukupna uplata za igru SuperJackpot ukupno:.................................... 176.831,46 KM Odaberi boju je: .......................................8.630,20 KM
Fondovi dobitaka za Loto 6/45 Fond za dobitak prve vrste 30% : ............................... 11.243,63 KM Akumulirano u fondu za jackpot:.............................306.546,36 KM Jackpot ukupno:...........................................................317.789,99 KM Fond za dobitak druge vrste 15 % : ...............................5.621,81 KM Fond za dobitak treće vrste 17,50 % : ...........................6.558,78 KM Fond za dobitak četvrte vrste 37,50 % : ....................14.054,53 KM

PRVI DOBITNI BROJ JOKERA DRUGI DOBITNI BROJ JOKERA
UKUPNA UPLATA:.....................................8.805,00 KM Nagradni fond 50%:................................4.402,50 KM Fond za dobitak prve vrste 20%:..........880,50 KM Broj dobitaka 1. vrste (6 brojeva): Broj dobitaka 2. vrste (5 brojeva): Broj dobitaka 3. vrste (4 broja): Broj dobitaka 4. vrste (3 broja): Broj dobitaka 5. vrste (2 broja): Broj dobitaka 6. vrste (1 broj):

Dobici SuperJackpot 6 pogodaka 5 pogodaka 4 pogotka 3 pogotka

Broj dobitaka 0 0 3 139 2.883

Iznos

Jp. se prenosi u naredno kolo Jp. se prenosi u naredno kolo 1.873,90 KM 47,20 KM 4,90 KM

Igre na sreću Lutrije BiH i provjere dobitaka na www.lutrijabih.ba Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 25.07.2012.

Preneseno u Jackpot iz prethodnog kola:....................8.842,60 KM Jackpot ukupno: ....................................................................9.723,10 KM Fond za ostale dobitke: ........................................................ 3.522,00 KM : 0 Jackpot se prenosi u naredno kolo Iznos: 0 0,00 KM Iznos: 0 0,00 KM Iznos: 10 97,40 KM Iznos: 152 6,40 KM Iznos: 1.573 1,00 KM

Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 25.07.2012.

24

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Devastirano {est ~esmi u N. Sarajevu

Aktivnosti KJKP ZOI '84 tokom ljetne sezone

Veliko polje staviti

u funkciju sporta
Jedna od aktivnosti preduze}a je i uvo|enje odre|enih smje{tajnih kapaciteta hotela pod upravu ZOI '84

Potraga za po~iniocima
Posljednih dana sve je ~e{}a devastacija kako {ahtova na saobra}ajnicama i trotoarima, tako i javne rasvjete, klupa, parkovskog mobilijara, a sve je kulminiralo ponovnom, organizovanom devastacijom {est javnih ~esmi u op}ini Novo Sarajevo. Devastirane su ~esme na Vilsonovom {etali{tu, zatim kod spomen-obilje`ja na Grbavici u Ulici zagreba~ka, u Hrasnom (Ulica Azize [a}irbegovi}), na Malti u Ulici Envera [ehovi}a, te na Pofali}ima, a devastirana je i ~esma na {etnici du` obale Miljacke na Malti kod Malezijskog mosta. Op}ina je putem Pravobranila{tva pokrenula krivi~nu prijavu protiv NN izvr{ilaca, koji su sa no}i 19. na 20. juli otu|ili ukupno 16 slavina sa ~etiri javne ~esme na njenoj teritoriji. Druga policijska uprava odmah je intervenisala i krenula u potragu za po~iniocima, te se u Op}ini nadaju da }e se vrlo brzo rije{iti ovaj nemili slu~aj, a da }e policijski slu`benici u ve}em broju biti raspore|eni na frekventnim di je lo vi ma op}i ne, na ro ~i to onim mjestima koja su ve} odranije poznata kao okupljali{ta delinkvenata.

Iako je ljetni period, uposlenici KJP ZOI '84 intenzivno rade kako bi olimpijske planine Bjela{nicu i Igman obogatili novim sadr`ajima pred nadolaze}u zimsku sezonu. Kako saznajemo od Muamere [ehi}, portparolke ovog preduze}a, jedna od aktivnosti je ure|enje prostora na Velikom polju na Igmanu, gdje se ve} sada radi rekonstrukcija nogometnog, ali i ostalih sportskih terena.

Rasvjeta do vrha
- Na{ prioritet, kada je ovaj prostor u pitanju, jeste da ga potpuno stavimo u funkciju sporta, te }emo s tim u skladu dodatno urediti biatlon stazu, koju }e mo}i koristiti biciklisti i {eta~i. U slu~aju da budemo uspjeli obezbijediti finansijska sredstva, dobar dio ove staze }emo i osvijetliti, ka`e [ehi}. Prema njenim rije~ima, radi se i na uvo|enju odre|enih smje{tajnih kapaciteta hotela pod upravu ZOI '84, te je u toku procedura pripajanja hostela Feri KJP ZOI '84. - Na isti na~in }emo nastojati sta-

Novi sadr`aji na Bjela{nici i Igmanu

viti i ostale hotele pod na{u upravu, a trenutno je u proceduri i hotel Mar{al. Nastojat }emo, tako|er, staviti u funkciju i hotel Sarajevoosiguranja, koji bi bio kori{ten kao centar za zdravlje i rehabilitaciju, isti~e [ehi}. Jedna od aktivnosti, navodi ona, svakako je i vje{ta~ko zasnje`ivanje i rasvjeta staze do vrha Bjela{nice, na {ta je ovo preduze}e velikim dijelom trenutno bazirano.

Vodilja
- Realizacija ovog projekta dovela bi do pobolj{anja kvalitete i

Dru`enje na Stupu

Posjeta vrti}u Sveta obitelj
U saradnji sa dje~ijim vrti}em Sveta obitelj i H.O. Caritas odr`ano je dru`enje za devet mladih s umanjenim sposobnostima nevladine organizacije Svjetlo, sa djecom i osobljem spomenute pred{kolske ustanove. U posjeti vrti}u Sveta obitelj bili su ~lanovi koji nikada nisu imali prilike poha|ati vrti}. Glavni cilj ovog dru`enja, ali i svih ostalih koji se organizuju u ovoj nevladinoj organizaciji, jeste promocija inkluzije, uva`avanje razli~itosti, te da se kroz bolje cjelodnevno dru`enje ~lanovi upoznaju i razmijene iskustva. Organizovane su igre bez granica te su se ~lanovi Svjetla upoznali sa radom vrti}a i djecom u sedam skupina. Potom je orga-

Podru~ja od posebnog zna~aja
Iako je ranije bilo govora da se prostor skijali{ta na Bjela{nici i Igmanu, koji je u nadle`nosti Vlade FBiH, prebaci na kantonalni nivo, u ZOI '84 nisu mogli re}i dokle se do{lo s tom procedurom i {ta se radi po tom pitanju. - Ono {to mo`emo ista}i jeste ~injenica da je Vlada FBiH ostala pri stavu da sva olimpijska borili{ta - Trebevi}, Igman i Bjela{nica - ostanu kao podru~ja od posebnog zna~aja, ~ime je iskazana spremnost da zajedno radimo na projektima s ciljem razvoja i stvaranja boljeg ambijenta. Vlada FBiH je podr`ala i opredjeljenje da ZOI '84 bude upravitelj na Igmanu i Bjela{nici, ~ime nas je svakako obavezala na odgovornost i istrajniji rad s ciljem iskori{tavanja i stavljanja prirodnih resursa u funkciju turizma i na raspolaganje na{im posjetiocima, isti~e Muamera [ehi}.

nizovan zajedni~ki ru~ak na kojem su ujedno ~lanovi dobili donaciju od 54 para zimske obu}e, {to je osigurao Caritas. - Dan je bio prekrasan, veseo i zabavan. Bilo je lijepo dru`iti se, pjevati i igrati s djecom. Od srca hvala odgajateljicama i sestri Kati na gostoprimstvu i donaciji, kazao je Emir Mali{evi}, ~lan ove nevladine organizacije.

no}nog skijanja, ali je jedan od glavnih uslova za dobijanje organizacije velikih skija{kih doga|aja. Moram ista}i da je od 16. do 18. jula u na{em preduze}u boravila delegacija FIS-a, koja je do{la utvrditi trenutne uslove i kapacitete kojima raspola`emo, a s ciljem dobijanja organizacije Evropa kupa u alpskom skijanju. Nakon analiza i prezentacija, delegacija je bila zadovoljna zate~enim stanjem, ali nam je tada skrenuta pa`nja na neophodne aktivnosti i projekte ukoliko `elimo dobiti organizaciju ovog, ali i drugih velikih skija{kih doga|aja, te su informacije i instrukcije koje smo dobili na neki na~in vodilja na{ih prioriteta, ka`e [ehi}. Ona dodaje da sve navedene aktivnosti i projekti zavise od finansijskih mogu}nosti, te da se iskreno nadaju podr{ci vlada KS-a i FBiH. Osim razvojnih projekata na planinama, ZOI '84 }e sa KSC Skenderija nastojati raditi i na pobolj{anju trenutnih uslova dvorana kojima raspola`e i njihovom stavljanju u funkciju.
E. ASOTI]

Op}ina Had`i}i

U mjesnoj zajednici Gora po~elo je deminiranje u okviru projekta Gora - Lokve i Gora Ljetovik 1, ukupne povr{ine od 113.566 kvadrata. Radove izvodi Udru`enje za eliminaciju mina-UEM Sarajevo. ^i{}enjem ovih povr{ina bi}e omogu}en povratak stanovni{tva u ove krajeve, a oni koji su se ve} vratili, mo}i }e se bezbjedno obra|ivati poljoprivredno zemlji{te. Tako|er, Centru za lije ~e nje obo lje lih bo ra ca od PTSP-a, koji se ovdje gradi, omogu}i}e se bezbjedniji prilaz i la-

Deminiranje u MZ Gora

Izgradnja trotoara u Bjela{ni~koj ulici
k{i priklju~ak na vodovodnu mre`u. Finansiranje ovih radova osigurala je Vlada Kantona Sarajevo sredstvima udru`enim sa onim Slovena~kog fonda za deminiranje - ITF. U Ulici Bjela{ni~ka, u Pazari}u, ju~er je po~ela realizacija izgradnje pje{a~kih staza sa obje strane kolovoza, u du`ini od 300 metara, {to je samo dio aktivnosti za ovo podru~je, koje su planirane na op}inskom i kantonalnom nivou. Investitor ovog projekta je Direkcija za puteve Kantona Sarajevo, a vrije dnost ugo vo re nih ra do va iznosi 100.000 KM. Izvo|a~ rado va je pre du ze }e Or man d.o.o. Rok za zavr{etak prve dionice radova u du`ini od 300 metara, zajedno sa ure|enjem dva autobuska stajali{ta, trideset je dana.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

25

276-982

VA@NIJI TELEFONI

Studentski dom na Ilid`i
Budu}i izgled studentskog doma na Ilid`i

Postavljanje
instalacija u toku
Zavr{eni su grubi gra|evinski radovi, pa predstoji unutra{nje opremanje prostorija i postavljanje instalacija
Izgradnja Studentskog doma na Ilid`i te~e planiranom dinamikom. Kako o~ekuje investitor, Fondacija Izvor nade, sve bi trebalo da se zavr{i do po~etka nove studentske godine, kada }e dom primiti svoje prve podstanare, |ake i studente slabijeg materijalnog stanja koji dolaze iz okoline Sarajeva, ali i iz cijele BiH, pogotovo iz Republike Srpske. Dom }e imati vi{e od stotinu mjesta u za sada trokrevetnim sobama, a njegovim korisnicima }e biti obezbije|eni najkvalitetniji uslovi stanovanja. Pored soba sa kupatilima, dom }e imati kuhinju, dobro opremljenu biblioteku sa u~ionicom, internet i sportske sadr`aje u okviru zgrade i izvan nje. Ova investicija je vrijedna vi{e od 2,5 miliona KM, a potrebna sredstva obezbje|uje Fondacija putem donatora iz cijele BiH. ovoga, pokrenuli smo zakonsku proceduru oko registracije doma, kazao je Harun Tursanovi}, direktor Fondacije Izvor nade. U Fondaciji o~ekuju da }e dom biti opremljen do po~etka nove studentske godine. Ve} su i obavljeni razgovori sa odre|enim brojem studenata, budu}ih korisnika, a to su uglavnom oni najtalentovaniji. Slobodnih mjesta ima jo{ dosta i u Fondaciji planiraju raspisati konkurs za smje{taj, a ukoliko bude vladalo veliko interesovanje, trokrevetne sobe }e se pretvoriti u ~etverokrevetne. Za sada nema nekih posebnih problema oko obezbje|enja donatorskih sredstava.

Donacije pristi`u
- Donacije za sada pristi`u planiranom dinamikom i ve}i dio obaveza prema izvo|a~ima je izmiren. Za unutra{nje opremanje doma potrebno je vi{e od 1,5 miliona KM. To su ogromna sredstva i svaka nova donacija dobrih ljudi }e nam mnogo zna~iti, jer nemamo obezbije|ena cjelokupna sredstva. Ipak, nadamo se da ne}emo zbog finansijskih problema odgoditi otvaranje doma u septembru, istakao je Tursanovi}. Z. T.

Konkurs za smje{taj
- Radnici firme Sagra iz Gra~anice su zavr{ili grube gra|evinske radove i dom je pod krovom, a ugra|ena je i spoljna stolarija. Trenutno se rade elektro i vodo instalacije, koje su pri kraju, pa je po~elo postavljanje grijanja. Tako|er, obavlja se unutra{nje malterisanje i kre~enje prostorija. Pored svega

Obnova Privrednog grada Skenderija

Ugradnja klime u poodmakloj fazi
Radovi u Privrednom gradu Skenderija, koji su po~eli prvih dana ovog mjeseca, odvijaju se planiranom dinamikom. Posao obuhvata ugradnju klime, ventilacije i grijanja, zatim izradu spu{tenog stropa na jednom dijelu i zamjenu rasvjetnih tijela na njemu. Kako nam je kazao Hajriz Be}irovi}, direktor KSC-a Skenderija, trenutno u Privrednom gradu rade uposlenici firme Klima trade koji su u poodmakloj fazi ugradnje klime i ventilacija, a u narednih nekolitom u 17 sati, Dor tmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchen svaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30 i 22.30 sati, Pula i Rijeka utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, petkom i subotom u 18 sati, Makarska svakim danom u 7.45 i 22.15 sati, Split svakim danom u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subo-

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

ko dana radnici Elektinga zapo~et }e postavljanje elektrokablova i rasvjete. Idu}e sedmice bi, navodi on, trebali sti}i i elementi za strop, kada bi radnici firme Ahidron gra|enje trebali po~eti njegovu monta`u. - Obnova te~e bez ikakvih problema i ne}e biti probijanja rokova. Za tri mjeseca, koliko je predvi|eno za radove, sve }e biti zavr{eno, isti~e Be}irovi}. Procjena svih radova je 250.000 maraka, a oni }e se finansirati iz kreditnih sredstava. E. A.
tom u 11 sati, Herceg Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Donja Vru}ica svaki dan u 15.15 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olo-

PORODILI[TA

3 7

Foto: D. TORCHE

DJEVOJ^ICE DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Ko njic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30

12.25, Zurich 12.50, Ljubljana 14.15, Vienna 14.20 i 21.25, Zagreb 15.45 i 22.00, Koeln 19.25 i 21.00

Odlasci:
Beograd 6.30 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16.15, Vienna 7.30 i 15.05, Zurich 7.30, Istanbul 9.35, 14.40 i 18.00, Munich 13.10, Ljubljana 14.45, Ancona 17.55, Koeln 20.05 i 21.40

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40,12.50 i 18.52, Kakanj 18.35

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8 i ~etvrtak u 16 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, ~etvrtkom u 16 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subo-

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.35, 9.20 i 13.40, Ancona 10.35, Beograd 11.25 i 21.55, Munich

vo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 16 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan u 15.30, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i pra znikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

26

KULTURA

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Danas se dovr{ava snimanje filma “Selam”

Zahtjevna produkcija
Neke od glavnih uloga u filmu tuma~e dvojica dje~aka iz Bosne i Hercegovine, Muhamed Dupovac i Tin Cvitanovi}
U Sarajevu }e danas biti dovr{eno snimanje dijela turskog filma “Selam” Leventa Demirkalea, a koje se ve} neko vrijeme odr`ava na nekoliko lokacija u na{em glavnom gradu. Film je pri~a o nastavnicima koji rade u turskim koled`ima u ~etiri zemlje, Senegalu, Afganistanu, Turskoj i Bosni i Hercegovini, a neke od glavnih uloga tuma~e i dvojica dje~aka iz Bosne i Hercegovine, Muhamed Dupovac i Tin Cvitanovi}. Oni su tokom pro{log mjeseca boravili i u Istanbulu, gdje je snimanje i zapo~elo. Njih dvojica nisu jedini glumci iz BiH koji se pojavljuju u filmu - tu su jo{ i Miraj Grbi}, Selma Alispahi}, Sad`ida [eti} i Asja Pavlovi}, koji }e u filmu glumiti uz poznatog turskog pozori{nog i filmskog glumca Hasana Nihata Sutcua, ali i dio ekipe iz turskog megahita “Dolina vukova” Na{i . glumci su {ansu u filmu dobili pu tem po sre do va nja cas ting agencije Zona. Velika i zahtjevna produkcija uklju~ivala je i snimanje nekoliko masivnih scena u Sarajevu, dok su neki kadrovi snimani i u Konjicu i dolini Neretve. Produkciju filma radi Neyir Film iz Istanbula, dok je za doma}i servis zadu`ena DEPO produkcija. Bosanski dio pri~e filma ti~e se agresije i mogu}nosti pomirenja u poratnim vremenima.
N. S.

Sa snimanja filma na jednoj od lokacija u Sarajevu

Emir Had`ihafizbegovi} u crnogorskom filmu

Pri~a o Titogradu
Film reditelja Nikole Vuk~evi}a donosi pri~u o dva brata kojima se putevi ukr{taju na neobi~ne na~ine

Had`ihafizbegovi}: Hrabar scenario
“Mislim da je Nikola napra vio hra bar sce na rio, a Ivan \uro vi} je ozbiljan producent. Jedan od proble ma, ko ji sam i ra ni je po mi njao je to {to je film dobio sramno mali novac. Veoma je hrabro upustiti se u avanturu igranog filma sa po dr{kom 60 hiljada eura, ali sam sre }an {to sam dio eki pe ko ju spaja entuzijazam, profesionalnost, sjajan scenario i Nikola, koji zna da radi taj posao. Projekat ima sve preduslove ozbiljne filmske pri~e” rekao je Had`i, ha fi zbe go vi} za crno gorske Vijesti. “Moj lik je na neki na~in bio u onom dije lu vlas ti ko ja se ni je po na{ala civilizovano. Njegova za du `e nja su bi la da radi stvari sa druge strane zakona” .

Urbana pri~a

U glavnom gradu Crne Gore, uprkos rekordnim temperaturama, kontinuirano te~e snimanje filma “Dje~aci iz ulice Marksa i Engelsa”u kojem jednu od uloga tu, ma~i i na{ Emir Had`ihafizbegovi}. Podsje}amo, snimanje je zapo~elo 10. januara ove godine, u re`iji Nikole Vuk~evi}a, a u produkciji GALILEO Production Montenegro i u partnerstvu sa crnogorskim Ministarstvom kulture i koprodukciji sa hrvatskim Embrio production, crnogorskim Javnim servisom TVCG, kompanijom OR, u izvr{noj produkciji Artikulacija Podgorica i saradnji sa Inkognito i Progressive films.

Bratski odnosi
Pri~a filma je zanimljiva i intrigira: Stanko (30) treba da ubije ~ovjeka, prvi put. Istog dana, njegov mla|i brat Vojo (16) tre-

ba da vodi ljubav, prvi put. Putevi dva brata }e se istog dana ukrstiti nekoliko puta, na neobi~an na~in; ono {to se u startu ~ini lakim/te{kim, pokaza}e svoju suprotnu stranu, a njihov bratski odnos }e biti preispitan. Had`ihafizbegovi} u filmu igra porodi~nog prijatelja glavnog junaka, koji vremenom na tragi~an na~in obilje`i njihovu sudbinu. Film je u neku ruku i pri~a o Podgorici, odnosno Titogradu, jer se de{ava u dva vremenska okvira, kroz {iroki vremenski dijapazon. U filmu tako|er glume i Ana Sofrenovi}, Branimir Popovi}, Goran Bogdan, Branka Stani}, Julija Mila~i}, Petar Bo`ovi}, Mi{o Obradovi}, Slavko Kalezi}, Nikola Peri{i} i mladi Filip Djureti}, Julija Mila~i}, An|ela Mi}anovi}

i Zoran Dragi}evi}. Reditelj Vuk~evi} i dramska spisateljica Milica Pileti} scenario za ovaj film su napisali na osnovu motiva drame “Instant” poznatog srpskog pisca i reditelja \or|a Milosavljevi}a, nagra|ivanog na Sterijinom pozorju.

Film nakon pozori{ta
Pozori{nu verziju teksta Milosavljevi}a, pod naslovom “Instant seksualno vaspitanje” Vuk~evi} je , sa uspjehom re`irao 2009. godine za Gradsko pozori{te Podgorica (finalista crnogorskog teatarskog Bijenala 2010), a ovaj scenario je svojevrsna nadogradnja pri~e iz predstave, sa nizom osobenosti urbanog duha Podgorice i Titograda. O~ekuje se da }e film biti gotov do kraja 2012.
N. SELIMOVI]

Jednu od uloga u filmu tuma~i i na{ Emir Had`ihafizbegovi}

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

KULTURA
Ba{~ar{ijske no}i

27

U Ateljeu “Ismet Mujezinovi}” u Tuzli

Princeza bez krune
Danas je na programu predstava “Djevoj~ica sa {ibicama” ALLTeatra, nastala po slavnoj bajci Hansa Christiana Andersena
Na centralnoj pozornici prekoputa Vije}nice sino} je pod otvorenim nebom i pred brojnom publikom izvedena predstava “Ja, mahalu{a” koja ve} , mjesecima obara rekorde glema” ALLTeatra, koja }e biti izvedena u dva navrata, u 18 i 20 sati u Galeriji MAK Muzeja knji`evnosti BiH. Predstava je nastala po slavnoj bajci Hansa Christiana Andersena, a go-

Francuske radionice
Ka ko po ve za ti svi jet kroz umjetnost - pravi potez je napravljen u okviru Tuzlanskog ljeta. Sve je po~elo od stvaranja Omladinskog foruma Galerije portreta, skupine od dvadesetak mladih ljudi koji se redovito sastaju prave radove, osmi{ljavaju projekte i organizuju radionice. Drevni rudnik soli i sol daju imid` Tuzli u {iroj regiji biv{e Jugoslavije, {to je pravi izazov za Me|unarodnu galeriju portreta. Uposleni su osmislili programe i pod svoj krov dovode umjetnike iz vi{e dr`ava svijeta, koji povezuju i razmjenjuju iskustva iz raznih grana umjetnosti. Grad Tuzla, tuzlanska urbana arhitektura i kultura, prava su inspiracija za mlade umjetnike pod krovom Me|unarodne galerije portreta, gdje se svi programi i odvijaju.

sito{tampe

Umjetnice Danka Hoj~u{ova i Elza Lakotte borave u gradu soli tri dana i bude veliku zainteresiranost mladih Tuzlaka za tehniku ru~nog {tampanja umjetni~kih djela

Bajka u kojoj djevoj~ica ne do~eka svog princa

Francuske umjetnice iz Lyona Danka Hoj~u{ova i Elza Lacotte

danosti {irom Bosne i Hercegovine. U svom specifi~nom stilu, Nela \enisijevi} je i sino} zabavila mnoge sa pri~ama o mu{ko-`enskim odnosima, u klasi~nom “mahalskom” obra}anju svima okupljenima. A danas je, nakon {to ih je na po~etku festivala zabavljao Kike, na repertoaru program za najmla|e posjetioce Ba{~ar{ijskih no}i. Rije~ je o pozori{noj predstavi “Djevoj~ica sa {ibica-

vori o djevoj~ici koja niti pronalazi svog princa na kraju, niti pos ta je prin ce za. Pri la go|ena na{em podneblju, u kojem se djeca bore sa nasiljem, siroma{tvom i izrabljivanjem, predstava je vi{e nego aktuelna, jer govori o curici koja za novogodi{nju no} viri kroz prozore onih sretnijih, kako bi barem na trenutak osjetila neko ljep{e i toplije N. S. okru`enje.

U rimskom filmskom gradu Cinecittà

Putovanje kroz ma{tu
Me|unarodni atelje “Ismet Mu je zi no vi}” ko ji dje lu je u okviru MGP Tuzla ovih dana je okupio umjetnike sa svih merdijana svijeta. Ve} su gostovali umjetnici iz SAD-a, Italije, Velike Britanije i svoj boravak su uprili~ili umjetnici iz Francuske. Naime francuske umjetnice iz Lyona, Danka Hoj~u{ova i Elza Lacotte, u toku svog boravkakre ati vnost di je le i prenose svim zainteresovanim Tuzlacima u okviru radionice sito{tampe. - Do{li smo iz Francuske u Tuzlu na tri dana. U sedam razli~itih dr`ava: BiH, Srbiji, Bugarskoj, Kosovu, Albaniji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, boravimo po nekoliko dana. Projekt traje do kraja septembra. Na{ rad u BiH poma`e Francuski institute BiH, koji sara|uje sa lokalnim organizacijama iz Banje Luke, Mostara, Tuzle i Sarajeva, ka`e Hoj~u{ova, i poja{njava: - Koristimo sito{tampu kao tehniku. Cilj je ne samo rad, ve} i povezivanje ljudi kroz umjetnost. To je tehnika ru~nog printanja ({tampanja). Radi se tin-

Munevera Huki} sa svojim djelom

tom, koja se prevla~i preko svile i koja propu{ta tintu - posebne boje na odre|en uzorak. Mogu se uraditi placate, motive se mogu prebacivati na garderobu, na majicu, maramu... Motivi su prete`no slobodnog izbora, putovanje ma{tom, ali sve {to je vezano za grad Tuzlu. Na kraju }e biti prire|ena izlo`ba svih radova i u Tuzli i u Francuskoj na kraju putovanja.

Kreativnost
Radionicama je prisustvovalo petnaestak mladih Tuzlaka svih uzrasta: Mirzet, Azra, Lejla, Munever, Zlaja i Mirza Durakovi}, koji ne odlazi iz Ateljea i stalno prevodi. Me|u njima je i Munevera Huki} iz Tuzle koja je do{la

da prisustvuje radionicama sito{tampe, koja nam ka`e: - Interesuje me sve {to je kreativno jer je vezano za moj posao, osmi{ljavanje modela, a i za dizajn kojim se bavim. I dok je jo{ na djelu kreativnost umjetnika iz raznih dijelova svijeta, Tuzlaci ~ekaju da u Atelje stigne umjetnik Ismar Mujezinovi}. Planirano je da do|e u septembru u svoju ku}u iz koje je oti{ao prije 30 godina, te da u njoj stvara i prisjeti se `ivota u krugu svoje porodice, na svog oca Ismeta Mujezinovi}a, poznatog slikara, ~ija je slika na zidu u Ateljeu, sa posudama, bojama i ~etkicama sa kojima je veliki slikar slikao.
D. REBI]

Vatra uni{tila Fellinijev studio
Proteklih dana Cinecittà je bila u sredi{tu pa`nje zbog prosvjeda zaposlenih protiv pretvaranja toga filmskog grada u zabavni park. Po`ar koji je izbio u rimskom filmskom gradu Cinecittà potpuno je uni{tio ~uveni Studio 5, u kojem je snimao Federico Fellini. Proteklih godina na prostorima velikog Studija 5, naj~uvenijeg od svih studija u gradu Cinecittà, snimale su se brojne televizijske emisije dr`avne televizije RAI i Canalea 5 grupe Mediaset Silvija Berlusconija. Policija zajedno s vatrogascima istra`uje uzroke po`ara. Jedna je od pretpostavki i da je netko podmetnuo po`ar. Jedan je vatrogasac ozlije|en tijekom ga{enja po`ara. Naime, zaposleni su prosvjedima poku{avali sprije~iti provo|enje plana Italian Entertainment Groupa, holdinga na ~elu kojeg je Luigi Abete i koji upravlja tvrtkom Cinecittà Studios. Protive se pretvaranju toga filmskog grada u zabavni park (Cinecittà World) koji bi posje}ivali znati`eljnici i djeca, te `ele da to ostane industrija za proizvodnju filmova. Nekada, {ezdesetih godina, tu su se proizvodili veliki ameri~ki filmovi (na primjer, “Kleopatra” s Elizabeth Taylor i Richardom Burtonom), ali zbog visokih cijena koje sada ima Cinecittà, producenti odlaze snimati filmove drugdje, posebno u isto~noevropske dr`ave.

28

OGLASI

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Muharem Bazdulj e|u filmskim insiderima najcjenjeniji Oscar oduvijek je onaj za najbolji originalni scenario. Oko zlatnog kipi}a za najbolji film previ{e je igara i igrica, interesa ovakvih i onakvih, pa ~esto bude po onoj narodnoj - gdje je puno baba, kilavo je dijete. Me|u Oscarima za najbolji originalni scenario bude najmanje proma{aja, makar ih i tu, naravno, ima. Potrefi se, me|utim, pokatkad da isti film dobije obje ove nagrade - tad je obi~no rije~ o istinskom remek-djelu. Takav je slu~aj bio s filmom The Silence of the Lambs (Kad jaganjci utihnu), takav je slu~aj bio s filmom American Beauty. Potonji je bio ~isti debitantski uradak: debitantski film re`isera Sama Mendesa, debitantski film scenariste Alana Balla.

M

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku ^etvrtak, 26. 7. 2012. godine

Pogrebnici
Poslije ovog filma, Mendes je ostao vjeran sedmoj umjetnosti, dok se Ball pre{altao na televiziju. Upravo on je taj koji je stvorio seriju Six Feet Under: Ball je, naime, i autor i izvr{ni producent. On je, dakle, taj koji je stvorio osebujnu i originalnu atmosferu ove televizijske serije, njezin nekonvencionalni humor, tehni~ku i formalnu inventivnost, neobi~nu tematiku te bizarno-svakodnevne likove koje on opet tretira sa ve} prepoznatljivo njegovim miksom ironije i topline. Kako je film American Beauty zavr{io smr}u svog junaka (kojeg je glumio Kevin Spacey), to onda u izvjesnoj mjeri mo`e predstavljati i simboli~ni prolog Ballovoj seriji. Svaka epizoda Dva metra pod zemljom zapo~inje, naime, nekom smr}u, a pokojnici su naj~e{}e upravo tajna bra }a Les te ra Bur na ma iz Ame ri can Beauty, obi~no-neobi~ni ljudi koji samo - kako bi rekli Me{a Selimovi} i ameri~ka Deklaracija nezavisnosti - tragaju za sre}om (pursue hapiness) i koji su `ivjeli svoje male `ivote tako kako su ih `ivjeli, ne shvataju}i naj~e{}e da je sre}a upravo ono {to su ionako imali. Glavni junaci Dva metra pod zemljom su ~lanovi obitelji Fisher, vlasnici pogrebne kompanije. Svim ~itateljima koji su pro{li kroz tipi~no kulturno ex-SFRJ sentimentalno vaspitanje sada neizostavno pada na pamet drama Du{ana Kova~evi}a Maratonci tr~e po~asni krug, te istoimeni film. Jer glavni junaci ovog Kova~evi}evog komada su ~lanovi porodice Topalovi}, porodice koja se tako|er bavi poslom pogrebni~kim. Sli~nosti ovdje ne zavr{avaju: obje ove sage zapo~inju smr}u glave porodice: kod Kova~evi}a je to Veliki Pantelija, a kod Balla Nathaniel Fisher Sr. Tako|er, u oba slu~aja nasljednici su iznimno nezadovoljni oporukom, a svi fanovi Maratonaca mogli su prona}i jo{ neke bljeskove prepoznavanja poput situacije kad i Fisheri (poput Topalovi}a) silom prilika jedan mrtva~ki sanduk vi{estruko iskoriste. Pogrebni~ki posao nije ba{ pre~esta umjetni~ka inspiracija tako ova tematska podudarnost mo`e djelovati jo{ neobi~nije. No sve je ovo samo jedan slu~ajni eho ove serije u lokalnom balkanskom kontekstu. [irom svijeta ljudi su voljeli Dva metra pod zemljom bez da bi se sjetili Maratonaca. Poku{ajmo makar djelomi~no odgovoriti na pitanje za{to. Najprije, Fisheri su neobi~na porodica. Imamo starijeg sina Natea, mladi}a koji je pobjegao na drugi kraj Amerike bje`e}i od pogrebni~ke ba{tine, ~ovjeka koji na Bo`i} dolazi posjetiti porodicu i kome otac gine u saobra}ajnoj nesre}i na putu za aerodrom gdje ga je trebao do~ekati. Natea glumi Peter Krause, ve} poznat zbog pojavljivanja u serijama Tre}a stijena od Sunca, te Seinfeld kao i po ulozi u filmu Truman Show. Njegovog mla|eg brata Davida igra Michael C. Hall dotad poznat jedino po kazali{nim ulogama. David Fisher se zbog porodi~nog posla odrekao sna da

PORODI^NE VEZE Usprkos svim svojim neobi~nostima, “Dva metra pod zemljom” je prvenstveno serija o - kako se nekad govorilo - osnovnoj }eliji dru{tva, o porodici, dakle. Porodi~ne veze njezina su glavna tema. Prikazuju}i stvari realisti~no i bez romantiziranja, ~ak i s jakom notom bizarnosti, ova serija s velikom ljubavlju i u`ivljavanjem prikazuje porodi~ni `ivot, njegove uspone i padove, nje`nosti i nerazumijevanja, beskrajnu kompliciranost porodi~nih odnosa

TV antologija

Ameri~ki Topalovi}i

Za vrijeme tzv. ljetne {eme, silne bh. televizije repriziraju masu starih TV serija. Ima tu sjajnih poteza, poput reprize genijalnih “Mu}ki”, no {teta je {to se nijedna lokalna TV stanica nije sjetila reprizirati seriju koja je u mnogo ~emu anticipirala pravac u kojem }e se kretati TV produkcija 21. stolje}a, HBO-ovu seriju “Six Feet Under” {to se originalno vrtjela od 2001. do 2005.
studira pravo. Homoseksualac je koji svoju seksualnu orijentaciju skriva od okoline, naro~ito od porodice. raktera. Njihovi `ivoti i do`ivljaji stalna su tema i gra|a za Six Feet Under, a svaka nova epizoda donosi i novog pokojnika, nove o`alo{}ene i nove crnohumorne relacije. Usprkos svim svojim neobi~nostima, Dva metra pod zemljomje prvenstveno serija o - kako se nekad govorilo - osnovnoj }eliji dru{tva, o porodici, dakle. Porodi~ne veze njezina su glavna tema. Porodi~ne veze tj. Family Ties - ba{ se tako zvala popularna humoristi~ka serija s Michael J. Foxom koja je harala na{im televizijskim prostorom krajem osamdesetih godina pro{log vijeka. I Cosby Show, i Alf kao i sve mogu}e sapunice za svoju glavnu temu nude ba{ porodi~ne veze. No osnovna osobina svih ovdje spomenutih serija je ili nesporna politi~ka korektnosts basnolikom poukom (kod humoristi~kih) ili ki~asta patetika (kod sapunica). Istini za volju, jo{ je Dinastijaza jednog od svojih junaka imala homoseksualca, no spolna orijentacija Stevena Carringtona gledatelju je bila poznata vi{e apstraktno. Nasuprot tome, ljubavne zgode i nezgode Davida Fishera ispri~ane su realisti~no i sa smislom za detalj kao da je rije~ o sasvim straight junaku. onom koji su u humoristi~kim serijama s istom tematikom na~inili primjerice The Simpsons te Love & Marriage tj. depatetizira temu li{avaju}i je ki~astog idealiziranja. To, me|utim, ne zna~i da u ovim serijama nema topline. Naprotiv, prikazuju}i stvari realisti~no i bez romantiziranja, ~ak i s jakom notom bizarnosti, ove serije s velikom ljubavlju i u`ivljavanjem prikazuju porodi~ni `ivot, njegove uspone i padove, nje`nosti i nerazumijevanja, beskrajnu kompliciranost porodi~nih odnosa. Tu se negdje vjerovatno krije i osnovna tajna uspje{nosti televizijske serije Six Feet Under. Pogrebni~ka porodica Fisher mnogo je sli~nija svim “obi~nim” porodicama nego se na prvi pogled ~ini. Njihova je profesija u su{tini tek ornament na kompliciranom tkanju njihovih `ivota. U jednoj od najslavnijh re~enica historije svjetske knji`evnosti, prvoj re~enici svog romana Ana Karenjina, Lav Tolstoj veli da sve sretne porodice li~e jedna na drugu, a da je svaka nesretna porodica nesretna na svoj na~in. Sre}a i nesre}a porodice Fisher smjenjuju se brzo i nepravilno tako da se gledatelju ~as ~ini da je rije~ o porodici kao i svakoj drugoj, a ~as da se radi o bizarnoj zajednici ~udaka zlobnom igrom slu~aja zdru`enih u isto doma}instvo.

Crni humor
Njihova sestra Claire Fisher najmla|a je u porodici. Ona je pametna, no pone{to iskompleksirana tinejd`erka sli~na liku kojeg je u American Beauty igrala Thora Birch. Glumica Lauren Ambrose koja igra Claire ~ak i fizi~ki podsje}a na Birchovu. Udovicu Ruth Fisher glumi najve}a gluma~ka zvijezda serije Frances Conroy, poznata i kao najdra`a glumica znamenitog dramati~ara Arthura Millera. Igrala je u ekranizaciji njegove drame Crucible (sa Daniel Day-Lewisom i Winonom Ryder) te tako|er, me|u ostalim, i u filmovima Nesanica u Seattleu i Billy Bathgate. Tu su, naravno, i Sebastian Fisher, otac porodice, (igra ga Richard Jenkins) koji se, makar i mrtav, pojavljuje u snovima, vizijama i sje}anjima likova, Keith Charles (Matthew St. Patrick) tamnoputi policajac i Davidov ljubavnik, Brenda Chenowith (Rachel Griffits - dobitnica Zlatnog globusa za najbolju sporednu ulogu upravo za svoju rolu u Six Feet Under) Nateova djevojka, Federico Diaz (Freddy Rodriguez), mladi uposlenik pogrebni~ke firme Fisher & Sons te jo{ gomila zanimljivih epizodnih ka-

Toplina i bizarnost
Na terenu ozbiljnih serija s porodi~nim temama Six Feet Under pravi pomak sli~an

30

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012. godine

Prva samostalna izlo`ba Azre [tili}

Azra [tili} u svijetu umjetnosti

Revolucija NE, ali renesansa DA S
Jasmin Ligata retnik koji je imao priliku vidjeti diplomski rad mlade umjetnice Azre [tili} pod nazovom “^etiri jaha~a apokalipse” na sasvim novi na~in , do`ivjet }e mitske likove iz Biblije. Na sasvim novi, smjeliji i poseban na~in Azra [tili} svojim djelima predstavila je “Jaha~e” kroz `enske kostime. Tvrdi da joj je , cilj bio predstaviti visoku modu na sasvim druga~iji na~in, te da je zapravo njen rad samo modernizacija ideje, onoga {ta jaha~i zapravo predstavljaju. “@enski kostimi i visoka moda je, na`alost, umjetnost koja izumire” ka`e nam na , po~etku razgovora Azra, koja je upravo zbog apokalipti~ne faze visoke mode odlu~ila obraditi na sebi svojstven na~in temu koja inspiri{e milione ljudi {irom svijeta. Azrino predstavljanje “^etiri jaha~a apokalipse” je zato pravo osvje`enje u svijetu umjetnosti...

Mlada umjetnica Azra [tili} koja kroz svoja fantasti~na djela poku{ava o`ivjeti visoku modu izlagat }e u Sarajevu, 20. septembra u Umjetni~koj galeriji BiH • Azrin rje~nik zapravo je pop-nadrealizam

Azra dodaje kako je inspiraciju crpila iz svakodnevnice, te da je ona zapravo socijolo{ka spu`va koja upija sve ono {to se de{ava oko nje. Naravno, svi umjetnici, na neki na~in, kroz svoje slike predstavljaju i sebe, tako da su Azrine slike zapravo neka vrsta autoportreta.

Autoportret
Svi oni koji `ele vidjeti ili prepoznati sebe, Azru ili nekoga drugog, ima}e priliku to uraditi 20. septembra u Umjetni~koj galeriji BiH, kada }e biti postavljena prva izlo`ba ove mlade umjetnice. “Po koli~ini djela koja }e biti izlo`ena, izlo`ba bi se mogla nazvati velikom” doda, je Azra, ~ije se slike mogu vidjeti i u Galeriji Paleta u BBI-ju, a jedna od njenih slika dodijeljena je i na izboru za Miss BiH (dobila ju je prva pratilja). “Planiram pozvati sve relevantne ljude iz svijeta umjetnosti da prisustvuju izlo`bi i nadam se velikom odzivu. Svi oni koji su vidjeli moja djela, a vidjeli su ih mnogi priznati umjetnici tvrde da }e moja izlo`ba biti pravo otkrovljenje u svijetu umjetnosti, kada je BiH u pitanju, ali i region. Azrin rje~nik, ili {to bi u svijetu umjetnosti rekli izri~aj, zapravo je pop-nadrealizam, ina~e jedan od najmla|ih pravaca u svijetu umjetnosti. Svojstven je po tome {to se koristi plakatski jezik, a tematika je nadrealisti~na. “Mlad umjetnik proba sve i odlu~i se za ono {to nosi u sebi. Ja osje}am to {to radim i mislim da sam sazrela i kao osoba i kao umjetnik za izlo`bu. Mnogi }e re}i da je mo`da rano, ali ima i onih koji ka`u da ne znaju {ta sam do sada ~ekala. @elim biti osvje`enje na umjetni~koj sceni, `elim da svi znaju da BiH ima mladih i `estokih umjetnika, koji se ne boje pokazati {ta znaju. @elim ponuditi ne{to novo i nadam se da }e to oni koji me znaju prepoznati u mojim slikama, a oni koji me ne poznaju da }e shvatiti kakva sam osoba” kazala nam je Azra [tili}, koja za kraj , ka`e “Revolucija NE, ali renesansa svakako DA” .

Visoka moda na sasvim druga~iji na~in

Apokalipsa mode
“U nekom smo tranzicijskom periodu. Ne ka`em da }e sve izumrijeti, ali }e se sigurno mnogo toga promijeniti. U svom diplomskom radu morala sam napraviti komercijalnu liniju, jer `ena jeste komercijalno bi}e, s tim {to, ako mene pitate, moda vi{e nije funkcionalna. Prije 20 godina postojale su `ene za koje si mogao re}i da su izmislile visoku modu. Kada biste zavirili u njihov ormar vidjeli biste stvari toliko vrijedne da im se ne zna cijena, ali to vi{e ne postoji. Visoka moda u svijetu je sada Lady Gaga” tvrdi mlada umjetnica, na, gla{avaju}i kako je visoka moda umrla, te da }e se ona truditi da je kroz svoja djela o`ivi. Svjesna je da je ~eka sizifovski posao, ali isto tako je svjesna da upravo zbog ~injenice da visoka moda izumire, ima otvoreno jedno od najslobodnijih polja u umjetnosti. “Visoka moda je najslobodnija grana umjetnosti. Ako za nju vrijedi, po mi{ljenjima lidera, da ona ne postoji, {ta onda po-

stoji? Visoka moda je ispred svih, ona je prete~a svega” smatra Azra, kojoj su mentori , na Akademiji likovnih umjetnosti bili profesorica Ognjenka Finci, te profesor Besim Spahi}. Oboje su, tvrdi, bili odu{evljeni njenim konceptom, a ona dodaje kako je alfabet kojim se koristi veoma jasan. “Koncept koji sam htjela prikazati je mnogo dublji od onoga {to se mo`e vidjeti golim okom. On opominje i upozorava, ba{ kao {to je i sama umjetnost u pro{losti znala opominjati i davati nagovje{taj” tvr, di Azra [tili}, koju }e uskoro svi ljubitelji

moderne umjetnosti mo}i do`ivjeti na njenoj prvoj samostalnoj izlo`bi. “Moje slike su zapravo pri~e o ljudima sa lijepim o{te}enjima. Slike izgledaju kao posteri, a predstavljene su nesretne sudbine. Umjetnost bi sama po sebi trebala biti lijepa, tako da sam sigurna da }e i u mojim slikama, koje su prodajne, svi prona}i ne{to lijepo. Mo`da neko prona|e sebe, mo`da nekoga drugog, ali bitno je da sve moje slike nose odre|enu poruku, koju }e neko, uvjerena sam, prepoznati ~im ugleda sliku” .

Foto: N. SOFI]

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012. godine

31

Dekonstrukcija mita o anti~kom junaku

Odisej u zrcalu zbilje
Praizvedba “Odiseja” Gorana Stefanovskog na otoku Mali Brijun u re`iji Aleksandra Popovskog i izvedbi kazali{ta Ulysses u koprodukciji s vode}im kazali{nim ku}ama u regionu
bez doma i domovine, u vje~itoj potrazi za idealnim uto~i{tem. Jer, rag svake ku}e, iako pri- kako ka`e Stefanovski, “svi mi, zeman, ~esto prozai~an i svatko na svoj na~in, ~eznemo za bez uresa, najpostojaniji nekakvim idealnim uto~i{tem, je i najstrpljiviji dio ku}e. pravim mjestom gdje se mo`emo On je istodobno otvorenost i zat- skrasiti i biti svoji na svome, spovorenost, granica, crta iza koje se kojni i ispunjeni. Za nekoga je to ra|a, `ivi i umire. Prag je nijemi uto~i{te djetinjstvo, za nekoga svjedok zvanih i nezvanih po- mladena~ka ljubav, a za nekoga sjetitelja. Prag kazali{ta Ulysses je stari kraj. Za Odiseja to je bila Itasazdan od nepodmitljive odluke ka. Kako starimo, ova nemirna i duhovnog blagoslova... Tako je potraga za kona~nim mjestom u programskoj knji`ici uz “Kralja postaje sve dublja i neizvjesnija. Leara” kojim je kazali{te Ulysses ^ini se da je sve nestabilno osim , zapo~elo svoju, evo ve} dvana- te iluzije stabilnosti koja nas, kao estogodi{nju plovidbu pozori- i nada, nikada ne napu{ta. Ljud{nim vodama, pisao Boris Vuj~i}, ska potreba za pri~ama je neprekada su on i Rade [erbed`ija stana ~e`nja za hvatanjem te iluosnivali ovaj teatar, kao “kazali{nu zije. Ona je posebno jaka kod . ku}u kojoj je krovi{te nebo, a onih ~ija je Itaka - kazali{te” A u kazali{tu, u ~ijoj sr`i jeste pozornica Prosperov vrt u kojemu upravo hvatanje iluzije, tih mase ne njeguje cvije}e zla” . Nakon 12 godina taj prag pre- gi~nih ma{tarenja i raspredanja kora~io je kona~no i sam Odisej, pripovijesti iz davnina kako bi rajunak anti~kih mitova i besmrtna zumjeli i spoznali ono za{to i Homerova spjeva, po kojemu i kako nam se ne{to doga|a danas ovaj teatar nosi ime. “Odisej je i ovdje, taj i takav Odisej, mora mu` mudre i lukave pameti. pokazati i svoje pravo lice. “Ko je taj ~ovjek, nazvan jeguOpre znost, hla dno krvno ra su|ivanje i prijevara spasavaju ga lja, br`i od svoje sjenke, lukaviji od od svih opasnosti. On je moral- sudbine, sjajan ko sunce, }udljiv , no produbljen lik, bra~na vjer- ko mjese~ina?” pita se zbor, grunost i ljubav prema domovini pa Uliksovih sljedbenika, {to ga daju mu snagu da strpljivo pod- vjerno prati na njegovom pohonosi sve opasnosti i poni`enja...” du ku}i. No daleko je to od junaTako ga, ~itaju}i Homerovu “Odi- ka Homerovih pjevanja - nakon seju” prosu|uje dr. Milivoj Siro- propasti Troje to je sada tek hrpa , ni}, a Vojtech Zamarovsky, u do- prolupalih vojnika, psi rata {to se bro poznatoj knjizi “Junaci anti- hrane pusto{enjima i uni{tenjem ~kih mitova” opisat }e ga kao svega {to im se na|e na putu. Ste“jednog od najglasovitijih juna- fanovski ih anatomski precizno ka gr~kih mitova, koga krase ju- opisuje, gotovo da u tom opisu na{tvo, smionost, postojanost i prepoznajemo neka od svjedo~anstava sa bilo koje su|enja za napose lukavstvo i mudrost...” . ratne zlo~ine danas” prvo su ... Idealno uto~i{te po~eli paliti ku}e, a onda su siloGoran Stefanovski,u svom no- vali na{e majke i sestre, poklali navom dramskom tekstu “Odisej” {e o~eve i bra}u... “Odisej ih pita: , praizvedenom pro{log petka na Vojsko moja, {to radite ovdje?, a oto~i}u Mali Brijun, u re`iji Ale- oni odgovaraju: A evo, malo pljaksandra Popovskog i izvedbi ka- ~kamo, grad osvojismo, ljude po. zali{ta Ulysses, istina polazi od bismo, ba{ kako si nas ti u~io!” U tom svjetlu Stefanovski iznoHomerovog epa, ali ga ne slijedi i ne pokorava mu se - njega zani- si svog junaka-anti-heroja, vojma ono {to je iza mita, `eli ga ra- skovo|u i ratnika, silnika i nasilskrinkati, ogoliti, dekonstruirati. nika kome ni{ta nije sveto - daStefanovski, na razvalinama po- leko je to od Homerovog mita kovijesti, sred ru{evina jednog vre- liko je Odiseja udaljena od na{eg mena koje se netom odigralo, vremena. A ipak, sve je tu i nekatu, na na{em tlu i me|u ljudima ko poznato i blisko - doga|aji iz koji su jo{ `ivi svjedoci prohuja- Odiseje prelamaju se kroz prilog ratnog vihora, pusto{enja i zmu dana{njice i bliske pro{losstrahota koje samo ~ovjek ~o- ti ovog podneblja. Zeus kod Stevjeku mo`e nanijeti, gradi svog fanovskog progovara poput neOdiseja, lutalicu, goropadnika, kog na{eg dana{njeg “mudrog” nasilnika ali i nesretnika, ~ovjeka vo|e: “Historija ne smije trpjeti Mladen Bi}ani}
Iz predstave: ^e`nja za hvatanjem iluzije

P

i ne smije biti optere}ena neistinama i poluistinama. Pa ne mo`emo mi sada tvrditi za nekoga da je kriv samo zato {to je istina druga~ija od one za koju smo se mi do sada opredjelili” Kako to. ~no i aktualno zvu~i ta besjeda velikog Gromovnika, koliko smo se sli~nih “umotvorina”naslu{ali protekla dva desetlje}a. Tim se terenom Stefanovski suvereno kre}e, poput iskusnog lije~nika - prakti~ara opipava puls vremena, poput plemenskog vra~a objavljuje {to }e se dogoditi, za{to i kada. Na tragu Homerovog spjeva on dekonstruira

potom doda: “Dom je tamo gdje boli, ku}a mi je tamo gdje me jako boli, sada jo{ ne mogu vratiti se ku}i...” Tim, songom svih pro. tagonista, predstava zavr{ava. Aleksandar Popovski redatelj je kome komadi tog tipa otvorenog i tragala~kog teatra izuzetno le`e. Njegova redateljska imaginacija u takvim predstavama dosi`e svoj maksimum, pojedini prizori i scene o~aravaju upravo tom duhovito{}u i i rasko{i njegovog pozori{nog rukopisa. Ma{tovitost i inovativnost Popovskog nisu upitni - on je redatelj koji }e i posuditi ve} vi|ena rje-

jature, prava mala remek-djela scenske domi{ljatosti. Na`alost,u tom pohodu kroz avanturu zvanu “Odisej” neke se Scile i Haribde ne mogu izbje}i - u ne tako dugoj predstavi, oko 110 minuta, opa`a se dosta balasta, promaknu neki prizori jeftine komike, pomodnog {ega~enja, neprimjerenog gega {to odska~e od cjeline, odudara od ina~e u su{tini zanimljivog i intrigantnog pozori{nog izazova. Mo`da bi u tome doprinos dramaturginje Dore Delbianco trebao biti vidljiviji, prisutniji. Kostim Marite ]opo slijedi samu ideju predstave, Numenova scenografija, kao i uvijek, izbru{ena do detalja, muzika benda Foltin dragocjena je potpora svim sudionicima ove kazali{ne igre omogu}uju}i im da se razigraju uz njihove songove.

Mo} teatra
A glumci to ne propu{taju Ozren Grabari}, u naslovnoj ulozi, Odisej kakvoga ne pamtimo, uru{eni heroj ali jo{ uvijek nepokoren, glumac izuzetne fizi~ke spreme i mogu}nosti transformacije ~iji lik vodi i zaokru`uje, sklapa i rasklapa predstavu od po~etka do kraja. Raznorodan gluma~ki ansambl, sastavljen od glumaca iz Ljubljane, Zagreba i Beograda, brionskome “Odiseju” , ba{ kao i krici galebova i zov }uka sred predstave, daje neki poseban “{tih” ~ini da odi{e nekim , drugim, pomalo zaboravljenim i nestalim vremenom - Anita Man~i},kao Penelopa, Branko Jordan u ulozi Telemaha, Nata{a Matja{ec-Ro{ker u roli Atene, Svetozar Cvetkovi} u dvostrukoj ulozi Zeusa, odnosno Menelaja, potom Boris Isakovi} kao Posejdon/Nestor, Jasna \uri~i} u tri lika: Odisejev pas, Kalipsa i Odisejeva majka, Dijana Vidu{in kao Melanta, Nausikaja, Kirka i Hekuba, Franjo Dijak koji igra prosca, dje~aka sa Ismara, Kiklopa i Astijanaksa i, kona~no Nikola Ristanovski u roli pjeva~a, odnosno Tiresije - vremenom kome se i sama predstava vra}a i nastoji u njemu samome prona}i smisao svog postojanja. Sve ostalo nadilazi mo} i snagu teatra - makoliko neuhvatljiv i nepredvidljiv bio, “bo`anstvu nekom sli~an” Nije li nas tomu u~io ba{ . Homer: “Tko bi razmotriti mogao Boga, nije li njega volja i kad dolazi ili kad ide?” .

Oni ~ija je Itaka - kazali{te

mit i njegove junake. Njegov Odisej ~ovjek je dana{njice, pa stoga ni{ta manje ranjiv i osjetljiv, unato~ svoj mudrosti i lukavstvu {to ga krase. Penelopa, nakon dvadeset godina ~ekanja deset godina ratovanja pod Trojom i deset godina povratka - ne libi se skresati mu istinu u lice: “Koliko si na svom povratku poru{io tu|ih domova, sa koliko si `ena spavao? Uspio si pobje}i od svega uklju~uju}i sebe sama. To je cijena tvoje slobode. Pa ti izra~unaj koliko Itaka ko{ta jedna sloboda” Odiseju ne preostaje . drugo nego da se pomiri sa sudbinom i rezignirano primijeti: “Kakvi ste vi to ljudi, od mog doma napravili ste vukojebinu. I{~upali ste srce Itaki iz grudi i unutra stavili kamen” I odmah .

{enja, ali ih zaogrnuti vlastitim zamislima, posegnu}e i za dobrom starom komikom nijemog filma, okrznuti Chaplina, poput ekvilibrista plesati na tankoj `ici razapetoj izme|u cinizma i apsurda, sunovratiti se u bezdan burleske i groteske, pro{etati vodviljem, ot{krinuti vrata i otisnuti se van kazali{nih konvencija kako bi rekao i naglasio ono {to u pozori{tu smatra bitnim. Scene u kojima parodira neka od Homerovih pjevanja - poput boravka Odiseja u pe}ini kod Kiklopa, koga nastoji pridobiti i smiriti tako {to }e od njega stvoriti pjesnika, ili prizori sa ~arobnicom Kirkom, sazdani od nepatvorene strasti tijela i ljubavne `udnje, silazak u Had ili to kako se opire sirenskom zovu, izvrsno su izbru{ene mini-

32

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012. godine

33

Snovi Almina Zrne u Javi

Po~injen je ozbiljan akt
Almin Zrno i Galerija Java priredili su nam efektnu i zna~ajnu izlo`bu, vrhunski likovni doga|aj i posebno zadovoljstvo za one koji cijene prefinjenost u slikanju `ene
Slobodan Samard`i} Sam “...Smu}uje razum ~ak i Zeusu, gromovniku, najve}em od bogova... kad ho}e prevari i tako mudar duh...” Rije~ je o Afroditi, bo`ici ~a. robne ljepote ~iji se kult (azijatskog porijekla) slavio u brojnim sveti{tima Gr~ke. Komplikovana pri~a: Afrodita je k}i sjemena Uranova (Neba), koje se prosulo po moru po{to je nebo kastrirao njegov sin Kron (otuda legenda o Afroditinu ro|enju iz morske pjene), simbolizira nezadr`ive sile plodnosti, ali ne u njihovim plodovima, nego u strastvenim `eljama {to ih te sile bude u smrtnika (“Afrodita izra`ava seksualnu izopa~enost, jer se...”). Treba li osje}ati krivicu onaj koji o Afroditi ne misli na taj na~in, nego isklju~ivo kao o simbolu tjelesno lijepog i `enstvenog, da li tako mislim jer zaboravljam na legendu, ili, jednostavno, u savremenom svijetu je moralizatorsko tuma~enje legende o Afroditi izgubilo svaki smisao? Nije mogu} tako jednostavan odgovor. Istorija, ljudsko sje}anje uop{te, puna je nastojanja da se `eni pripi{e putenost kao izvori{te grijeha, ali, ma kako se trudili tu`itelji, na povr{inu uvijek “ispliva” mu{ka ushi}enost {to upravo takva `ena postoji. U nekim slu~ajevima, uz ulo`en veliki teoreti~arski napor, radi se (ovisno od stupnju dogmatiziranja) o manje ili vi{e jasnoj mizoginiji. Ogroman raspon - od mizoginije do divljenja: “Nema bo`anstva ~ija bi se krasota mogla mjeriti sa krasotom Afrodite, za{titnice himena i savr{ene `enske ljepote. Pod njezinim znamenom u ~ovjeku kraljuje `ivotna radost u proljetnoj svetkovini opijenosti osjetila u najrafiniranijem i najduhovnijem estetskom u`itku... To je carstvo one smirenosti srca {to se naziva sre}om” (Barbault Andre). Poeti~na iskrenost iz pera astrologa! ji. Tu se i tema `enskog akta ~esto komplikuje i mo`e da izaziva dileme (ne mislim na “advertising” ki~eraj i druge masmedijske manipulacije strastima, to je ve} “sex shop” tema). Naj~e{}e se radi o dilemi oko “erotskog” Naravno, uvjeti za takvu dile. mu postoje samo ako se radi o umjetni~kom - u svakom drugom slu~aju to je dilema o pornografskom. Esteti~ka dilema ili eti~ka dilema. U biti, u likovnim umjetnostima ta dilema ne postoji, postoje razli~iti autorski temperamenti i erudicije, razli~ita iskustva i emocije, razli~ito podneblje i svjetlo pod kojim se `ivot doga|a, i - najva`nije - razli~iti ljudi pred slikom ili skulpturom, pred `enskim aktom, razli~ite slobode ljudskog duha. Za{to mi je potrebno sve ovo re}i u tekstu koji se odnosi na izlo`bu Almina Zrne, koju smo nedavno vidjeli u Galeriji Java u Sarajevu. @enski akt nije senzacija na likovnoj sceni, pa ~ak ni kod nas, mjestu mnogih nerazumnosti i isklju~ivosti. Jedan razlog proizlazi iz umjetni~kog medija (tehnologije) u kojem Zrno stvara. Fotografija se kod nas prevashodno do`ivljava (~esto i isklju~ivo tuma~i) kao dokument o stvarnom, o doga|aju koji je morao biti da bi se likovno pokazao, i tu po~inju nerazumijevanja njezine pozicije u likovnim umjetnostima. “Dodu{e, fotografija ~esto i nije nastojala biti umjetnost, nego ‘slika stvarnosti’ Ona je najprije bila dru. {tveni, a tek kasnije postala i estetski fenomen... ako je fotografija sve vi{e vrsta slikarstva... onda je samo jo{ jedan na~in iskazivanja osjetilnosti u okviru tradicije vizualnih reprezentiranja. Kao {to je, recimo, vodvilj tek jedan od vidova teatra, tako je i fotografija u obitelji likovnih umjetnosti postala jedna od njih. I u njoj postoji ono ‘specifi~no njezino’ ona , posebnost koja odlikuje svaku umjetnost. Ako je tako, onda je i fotografija ‘svijet nanovo’ a i sama mo`e bi, ti ‘stvarnost po sebi’” (Predrag Finci, . Osobno kao tekst, Antibarbarus 2011). Citiraju}i ovog filozofa, ne prizivam u pomo} njegov znanstveni autoritet, nego `elim ukazati (uz izvinjenje onima koji nemaju tih dilema) da je to tema koja je na{la svoje mjesto i u teoriji estetike, da je vrijeme da se po~ne vjerovati u likovnu vrijednost fotografije kao djela “po sebi” (po autoru), a ne samo kao djela “po doga|aju” (dokumentu). Izlo`ba (~iji naslov “I u Javi i u snu” upu}uje na namjeru autora da i samim nazivom odvrati gledaoca od pristupa izlo`enim djelima kao dokumentima i da ih uputi ka autorskoj imaginaciji, a da se pritom osloni i na reputaciju Galerije Java kao referentnog mjesta savremenih likovnih doga|anja u Sarajevu), izvanredan je primjer umjetnosti fotografije. Sa temom koja je bila i osZrno sigurno ulazi u svijet zrelog likovnog izraza

taje najsuptilniji test umjetni~ke kulture autora.

Sveta~ke tajnovitosti
Zrno je izlo`io sedam djela, sva o temi `ene - oda akta, do akt-portreta. Njegova zadivljenost `enom rezultira raznovrsno{}u odu{evljenja kojom je posmatra. Izuzetno stilizirana, dinami~na stoje}a figura `ene koju posmatrate kao vrhunac vajarske vje{tine prirode, rezultat je izvanredne saradnje autora i modela koji se suptilno pona{a u “vajanju” svog tijela. Uvjeren sam da je i akt koji se figurativno stopio sa ~udnim naslonja~em u polo`aju {to ga samo rafinirano oko umjetnika mo`e zamisliti, nastao kao rezultat ozbiljnog rada sa modelom, ali njegovu posebnost ~ini definitivno potvr|ena “otmjenost” koju autor `eli posti}i, pa je i duboka crnobijela gama ovog akta ono ~ime Zrno sigurno ulazi u svijet zrelog likovnog izraza. Tu je i mirni, polo`eni akt `ene kao najsuptilnijeg pejza`a ili optimizma horizonta, ono {to bismo mogli nazvati “klasi~nim”

u fotografiji, opet sa puno po{tovanja i nje`nosti. Radi se o aktovima koji su ve} izlagani u Sarajevu (Collegium Artisticum) ili sam ja imao neku povlasticu da ih prije vidim. I tad sam uvijek imao dojam da se radi o prefinjenosti u pristupu temi, ali sad, pred vi{e djela u jednom trenutku, to nije samo dojam. Akt-portret `ene ma~ke (lavice), ra|en u kontekstu asocijacija na “Ma~ku na usijanom limenom krovu” plod je koncepta koji nije u pot, punom skladu s ovom izlo`bom, jer je vrlo ekspresivan i nagla{ava “scensku” prirodu djela, ali je koristan podsjetnik na jednu drugu oblast (portret i scena) u kojoj se autor, tako|er, izvrsno pona{a. Ono {to je novost, otkri}e o najnovijem radu autora, jesu dva diptiha i jedan poliptih. Tu se ~ita poku{aj Almina Zrne da vodi neku vrstu likovnog dijaloga, da svoja vi|enja `ene u~ini slo`enijim. Na dijagonalno organiziranom poliptihu on poku{ava, kroz metamorfozu `enske ljepote od mladala~ke svje`ine do stara~ke

istro{enosti, uspostaviti metafori~ki dijalog sa so~nom i izazovnom svje`inom gro`|a i bolnom odba~eno{}u osu{enih gran~ica vinove loze. Likovno dobro izbalansirano u funkciji jasnosti metafore. Na jednom diptihu konfrontira, vickasto, `ensku putenost sa grubom korom drveta. Mnogo je, meni, interesantniji diptih na kojem se nalazi izuzetno lijep i prefinjen akt `ene prekrivene velom, ra|en u koloritu freske sa namjernim zamu}enostima koje vas uvla~e u osje}aj sveta~ke tajnovitosti, ali tu kao da nema dijaloga sa drugim elementom diptiha - strogo realisti~nom slikom pijetla koji (kao da) personificira kico{ku nadmenost i umi{ljenost mu{karca. Ili, ipak ima?! Kontrapunkt. Almin Zrno i Galerija Java priredili su nam efektnu i zna~ajnu izlo`bu, vrhunski likovni doga|aj i posebno zadovoljstvo za one koji cijene prefinjenost u slikanju `ene. Kona~no, izlo`ba na kojoj niko nije razmi{ljao o tehnologiji slike. A sne je te{ko opisivati.

Slobode ljudskog duha
Gdje je mogu}a `ena slobodna od negativnih predubje|enja u vjerovanjima, raznim dogmama, ideologijama i inim promi{ljanjima njene uloge? Umjetnost je ta koja nas osloba|a moralizatorske hipokrizije u razumijevanju `ene. Umjetnost je mjesto slobode (istine) za `enu, u njoj mo`e biti zadovoljena imanentna potreba `ene da bude obo`avana i `eljena, bez povrede dostojanstva koje njeguje u sebi kao gospo|a majka. No, umjetnost je samo mogu}e mjesto slobode za `enu, ali ne i uvijek sigurno mjesto. Stalna potraga za modernim, druga~ijim, originalnijim, ~esto ~ini prostore nejasnih granica izme|u istinski umjetni~kog i nedoraslih poku{aja “umjetnikovanja” Posebno uo~ljivo u likovnim . umjetnostima, naro~ito u fotografi-

Poku{aj Zrne da svoja vi|enja `ene u~ini slo`enijim

Na diptihu konfrontira `ensku putenost sa grubom korom drveta

34

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012. godine

Prikaz

Europska topografija u`asa
Davor Beganovi}

B

(Neboj{a Lujanovi}, "Orgulje iz Waldsassena", EPH, Zagreb 2012)
po~inje, i to ne treba ~uditi, s krajem rata 1992-1995, razlozi se tomu ~ine vi{estrukima i odve} kompleksnima da bi ih se moglo razlu~iti i analizirati na ovako malome prostoru. No jedan je od najbitnijih nedvojbeno centralna uloga koju su odigrali (i jo{ uvijek odigravaju) u kulturalnom pam}enju BiH. vijesti Bosne egzistencija se pokazuje lomnom, punom zla i nasilja, gotovo bez ikakvoga izgleda na izlaz iz trajne krize koja, prema Lujanovi}evim pripovjeda~ima, prati zemlju poput kakve zle kobi. Kada sam roman obilje`io kao mozai~ku strukturu aludirao sam na njegovu vi{edjelnost. Vjerojatno sam mu time u~inio nepravdu. Naime, on se doista sastoji iz tri odjelite cjeline koje je u jedinstvenu strukturu mogu}no slo`iti tek ~itateljskom intervencijom nakon zavr{enoga posla, dakle post festum. Istovremeno, tri se dijela vi{e usijecaju jedan u drugi nego {to se sla`u jedan kraj drugoga, slijede}i tanane sli~nosti koje je na prvi pogled jedva mogu}no prepoznati. Orgulje iz Waldassena op}oj povijesti zla pridaju i notu univerzalnosti time {to se u njima ne zahva}a isklju~ivo povijest Bosne, ve} se u sredi{njoj epizodi koncentriraju na Njema~ku u periodu izme|u dva rata. Tako se, poput koncentri~nih prstenova, radnja prote`e ne samo vremenski, ve} i teritorijalno na raznolike segmente epizodi~no predo~ene geografske karte Europe i potvr|uje op}a primjenjivost topografije u`asa. odre|enu prema mjestu porijekla njihova stvoritelja. Prva pri~a govori o fra Bo`i ali se istovremeno u nju upli}u i uspomene na djetinjstvo i predo~avanje ratnih zbivanja koje ~itateljstvu upu}uje pripovjeda~ i primatelj fra Bo`inih pisama. Grafi~ki razdijeljena na kurziv (pro{lost) i standardni slog (sada{njost pripovijedanja) ona rekonstruira raspad zajedni~koga `ivota koji se zbio u selu Bu~i}ima, centralnome mjestu odvijanja radnje i `upi u kojoj fra Bo`o slu`buje na sebi svojstven na~in. Njegovo se o~ito ludilo paralelizira u ludilu zajednice koja ga okru`uje. Kolizija izme|u tih dvaju ludila koja se pokazuje neizbje`nom zrcalna je preslika sukoba koji nastaje izme|u religioznim ludilom no{ene Therese Neumann i njezina okoli{a. U kolikoj je mjeri mogu}no stigmata koja se pojavljuju na Theresinu tijelu interpretirati u klju~u obznane stradanja Kristova tijela? Radi li se o varci, o psihopatolo{kome poreme}aju? Reagira li soma na podra`aje koje joj {alje psiha? Na ta pitanja Lujanovi}ev pripovjeda~ odgovore ne tra`i u kakvom samosvrhovitome ~inu, ve} ih prevodi na razinu koja je relevantna u sklopu njegovoga narativa. Stoga je i u smislu ekonomije pripovijednoga teksta potpuno legitimno postupno potiskivanje stigmati~arke u drugi plan i postavljanje u prvi junaka dvojnoga - njema~ko-francuskoga - porijekla Hermanna-Armanda i njegove potrage za izvorom pretpostavljene svetosti Therese Neumann. To {to se na putu sre}e s valdzasenskim orguljama jedva da mo`e biti slu~ajno. Jer njihovu mu tajnu otkriva jo{ jedan bu~i}ki redovnik - fra Dominik koji 1937. dolazi u Waldsassen, sre}e se s Theresom Neumann i njezinom pri~om ispri~anom izranjavljenim tijelom ali i s orguljama ~ija je veza s Bosnom za njega neproni~na. Jesu li te orgulje doista plod bola i patnje? Krije li se u njima veza s Kristovim stradanjem kojega bi se, onda, moglo projicirati na povijest Bosne, mo`da ~ak i na jednu generalno pesimisti~nu sliku svijeta skrojenog prema na~elima apokalipse ali bez njezine smiruju}e tendencije ka razrje{enju koje }e se dose}i u spasenju {to ga sa sobom nosi pretpostavljeni Mesija? Odgovor na sva ta pitanja krije posljednji (nominalno) a zapravo prvi (kronolo{ki) dio romana. U njemu se rekonstruira fiktivni doga|aj iz `ivota jednog od najzna~ajnijih bosanskih franjevaca XIX stolje}a fra Marka [unji}a. Lujanovi} bira pripovjednu varijantu u kojoj }e se [unji} osvijetliti s eti~ke pozicije pri tome ne pretendiraju}i na sveobuhvatnost procesa predo~avanja. Franjevac se pokazuje kao netko svjestan egzistencijalne te`ine u sredini duboko neprijateljski opredijeljenoj prema mi{ljenju, prema Drugome i nevoljko reflektirati svoj polo`aj u svijetu. Iz par~i}a doga|aj on skuplja naznaku cjelovite slike koja }e se (mo`da) jednom mo}i ponuditi kriti~koj svijesti na uvid. No pripovjedna je strategija usmjerena na relativiranje uloge samoga fra Marijana, budu}i da su njegovi uvidi prikazani na dvije razine. S jedne se strane ~uje izvje{ta~ki glas koji o njemu govori u tre}em licu ali sasvim jasno posjeduje informacije koje podrazumijevaju blizinu izvoru, s druge glas priprostoga ~ovjeka, Joze Marina, koji izvje{tava o svojemu susretu s njim u travni~kome zatvoru. Marinova pri~a govori o osveti, fra Marijanova se, nakon {to se sakupi kriti~na koli~ina informacija o njegovome `ivotu, koncentrira na povijest nastanka orgulja iz Waldsassena i njihovoj vezi s bosanskom franjeva~kom provincijom. Fascinantna pri~a koja nam se priop}ava povezuje kreaciju s patnjom, pokazuje neraskidivu povezanost umjetnosti i smrti. Krajnja realizacija remek-djela mo`e dovesti samo do uni{tenja njegova krea-

avljenje povije{}u Bosne, osobito njezina kr{}ansko-katoli~kog dijela, jedva je zamislivo bez koncentracije na franjeva~ki red. Ne mo`e se re}i da mu se nije posve}ivala dostatna pa`nja. Makar je knji`evnost pisana u razdoblju socijalisti~ke Jugoslavije zaboravljala na franjevce, tradiciju koju je u nju takoreku} "usadio" Ivo Andri} bilo je nemogu}no predvidjeti. Stoga je i knji`evnost Bosne i Hercegovine pisana nakon rata logi~kim slijedom preuzela i dalje razradila matrice {to ih je jedini jugoslavenski nobelovac tako obilato razasuo po njezinoj topografiji. Naravno, ne smije se zaboraviti ni uloga koju je u literarnome, ali i povijesnome i znanstvenome, pribli`avanju franjevaca suvremenosti odigrao Ivan Lovrenovi}. Njegovo se sustavno i sukcesivno bavljanje "malom bra}om" prote`e od sedamdesetih godina pro{loga stolje}a, osobito intenzivno u vrijeme urednikovanja u sarajevskoj Svjetlosti, pa sve do danas. Roman Putovanje Ivana Franje Juki}a (1977) mo`e se smatrati prevo|enjem klasi~no-realisti~koga na~ina izvje{tavanja o franjevcima, tipi~nog za Andri}a, u modus rafiniranog klasi~nog modernizma, dok se Lovrenovi}evi eseji ali i nezaobilazni prire|iva~ki posao pokazuju polaznom to~kom svakog daljeg prou~avanja povijesti toga reda na tlu Bosne i Hercegovine. Osobito se vrijednim to pregala{tvo ~ini zato {to je pisano sa specifi~ne lovrenovi}evske pozicije koja kao da varira izme|u insajderstva i autsajderstva. Insajederstva zbog iznimne blizine koju ima prema redu i njegovim pripadnicima, autsajderske zato {to nikada nije bio njegovim sastavnim dijelom. Stoga se u njoj i izbjegavaju poneke neobjektivnosti ~ijom `rtvom franjevci, skloni pripovijedanju o samima sebi, znaju s vremena na vrijeme postati. Revival literature u ~ijemu se sredi{tu nalazi taj katoli~ki red za-

Franjeva~ka vizura
Revitaliziranje i revaloriziranje franjevaca tako se sve vi{e profilira kao diskurz nostalgije u kojemu im se pripisuje sve ono {to samoj dr`avi danas nedostaje: prije svega svijest o dugotrajnosti su`ivota na istim geografskim prostorima. Rezultat je toga i nostalgi~ni pogled na red kojim se povremeno odstranjuju i momenti nu`nog kriti~kog sagledavanja, onakvog kakvo je u romanu o Juki}u njegovao Lovrenovi}. Bilo kako bilo, franjevci su, s pravom, nakon ratova devedesetih vra}eni u bosanku knji`evnost i kulturu na velika vrata. Ne svjedo~e o tome samo knji`evni tekstovi (Gloria in excelsis Miljenka Jergovi}a, Tragom zmijske ko{uljice Josipa Mlaki}a, Le chapelet de Visoko Dragana Paveli}a, Sirat-}uprija fra Ante Kne`evi}a Dubravka Lovrenovi}a da navedem samo neke), ve} i posje}ivanje samostana, prepoznavanje blaga koje se u njima krije, povjesni~arske studije, inkorporiranje samih franjevaca u politi~ki i kulturni `ivot Bosne itd. U tu se struju upisuje i novi roman Neboj{e Lujanovi}a Orgulje iz Waldassena kojim taj autor, pomalo iznena|uju}e, napu{ta tematiku `ivota u suvremenoj Hrvatskoj i ispisuje vi{eslojnu povijest centralne Bosne promatranu upravo kroz franjeva~ku vizuru. U tome se smislu roman i strukturira kao mozai~ka tvorevina koja zahva}a u {iroke slojeve pro{losti, kako nedavne tako i one starije, i iz nje poku{ava rekonstruirati odre|ena temeljna pitanja eti~koga postojanja u svijetu. Promatrana kroz prizmu po-

Korijen zla
Tri epizode Lujanovi} predo~uje u obrnutoj kronologiji. Po~etak romana, poglavlje pod naslovom Fild`an Svetog Ive, bavi se ratom u Bosni i Hercegovini, drugo poglavlje, Put k Theresi, situirano je u jugoisto~noj Njema~koj od po~etka Prvog do kraja Drugog svjetskog rata, dok je zavr{no, Orgulje iz Waldsassena, smje{teno u centralnu Bosnu devetnaestoga stolje}a, s povremenim izletima u Waldsassen, samostanski grad u Frana~koj. Svaki od dijelova ima svojega junaka/junakinju, dok se kao leitmotiv, i ono {to tri cjeline ~ini romanom, pojavljuju upravo misti~no-mitolo{ke orgulje, djelo ruku tajanstvenoga bosanskog franjevca koje valja vratiti u postojbinu -

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012. godine

35
O knjizi Morena Kamhija "Deset Bo`ijih zapovjesti"

tora - ni blagonakloni kr{}anski Bog nije voljan prihvatiti mije{anje u svoj resor. Je li smrt graditelja orgulja Florijana Kre{i}a doista rezultat Bo`je kazne koja se provodi zbog hibrisa posezanja za apsolutnom ljepotom? Njegov tragi~ni kraj povezuje se s istom takvom sudbinom fra Marijana [unji}a koja, opet, pendant pronalazi u nemogu}nosti sprje~avanja osvete [unji}eva prijatelja Imrana nad travni~kim silnicima Alijagi}ima. Kompleksnosti pri~e doprinosi i uvo|enje u njezin sporedni tok su`nja Abida, poznatog pod nadimcima Sirijski guliko`a i Gr~ki kasapin. On kao izvr{itelj osvete unosi element strave proizveden nekontroliranim nasiljem. Tek se u tome kolopletu i raspli}e sredi{nja nit romana koja vodi do franjeva~kog srca Bosne - ako se u samoj zemlji nalazi duboko zakopani korijen zla, kao da se pita Lujanovi}, mogu li mu i oni kao njezin sastavni dio i oni koji su je stolje}ima na odlu~uju}i na~in kreirali izbje}i.

Sa sarajevske promocije knjige

Svaki `ivot ljudski druga~iji je
Moreno Kamhi veli: "Peti `ivot, nadam se, bi}e `ivot vje~iti, bez mr`nje i nasilja, bez obzira na boju ko`e i nacionalnost, u svijetu nekom, svijetu blagostanja i ljubavi"
Ljubica Ostoji}

Veliki lomovi
Svode}i ovaj prikaz, valja mi re}i da Lujanovi} ne uspijeva uvijek uspostaviti ravnote`u izme|u tri dijela knjige. Srednji je najneujedna~eniji a tomu nije isklju~ivi razlog njegovo izmje{tanje iz Bosne. Religioznost Theresie Neumann i njezino zra~enje koje se pru`a nad zara}enom Europom nisu na adekvatan na~in dovedeni u vezu sa centralnim motivom cijeloga romana - orguljama.

D

eset Bo`ijih zapovjesti ili kako ispisati jedan ljudski `ivot. I upisati ga u trajniji materijal negoli je `ivot sam. To je potreba ~ovjekova od njegova postanja, jer davno je spoznao kako je kratkovje~no i krhko njegovo postojanje u ovom Svijetu. Spiljski, prahistorijski, drevni otisci dlanova, zorno nam to poru~uju jo{ iz najranijeg djetinjstva ljudskog roda. A zatim, odavno je znano, kako ono {to nije artikulirano u misao, govor, i zapisano u trajanje, nekako kao da ni postojalo nije.

Suvremeni svijet
Moreno Kamhi koji je nekad davno ~uo, osjetio, zavolio, poziv pisanja, ali ga je `ivot ponio i dugo nosio nekim drugim putevima i predjelima, evo je napokon ispunio svoj "neispunjeni najdra`i san". Napisao je knjigu svog `ivota o svom `ivotu. Promi{ljeno, mudro, smireno, s dobranom distancom. I na{ao za to vrlo zanimljivu i ta~nu formu. Deset bo`ijih zapovjesti dade Bog Mojsiju na gori Sinaju, za sve ljude iste. A svaki ~ovjek druga~iji je /kao otisak njegova prsta, ili dlana/. I svaki `ivot ljudski druga~iji je. Posve druga~ije ispisuje ~ovjeka. Svako bi mogao /trebao/ suo~iti se s tim zapovjestima, zakonima `ivljenja, onako kako ih je pojmio i pro`ivio. Svako bi morao poslo`iti uz te zapovjesti vlastiti `ivot. A da bi odgovorio na ona klju~na filosofijska i egzistencijalna ~ovjekova pitanja sebi, i o sebi. Nasuprot tome, tre}i dio napisan je s iznimnom bri`njom prema detaljima, vje{tim naporednim postavljanjem elemenata koji su na prvi pogled nespojivi. U njemu je postignut balans izme|u javnoga i privatnoga, povijesti malih ljudi ispripovijednoj u kontekstu velikih lomova. Kao nosivi dio knjige on se pojavljuje istovremeno i kao njezin najvrijedniji odjeljak, onaj zbog kojega je vrijedilo pro~itati i cjelinu. I, kao kakav menetekel u izdanjima EPH-a i dalje stoje fusnote u kojima se, pretpostavljam hrvatskome, ~itateljstvu obja{njava zna~enje takvih bosanskih pojmova poput zatrti ili namiriti. Balast je to u ~iju je potrebitost ~ak ni najdobronamjernijem kriti~aru nemogu}no proniknuti.

Mogu}e se u prvi mah doima jednostavnim govoriti o Morenu Kamhiju i njegovu `ivotu. Njegovi prijatelji i znanci vele: Sarajlija, prije svega i po svemu. Drag. Jednostavan. Iskren. Voli istjerivat pravdu. Prava raja. In`injer. Dankin suprug. Darkov i Mikicin otac. @ivio i `ivi, ko i svi. Sad je u Izraelu. Ma zna{ ga, od njega te ne}e zaboljet glava. Pa da, Jevrej, samo mu ime ka`e. Da, i Sarajlija ve} preko 500 godina s obzirom na to da su Sefardi tad do{li u ovaj grad,

pa i obitelj Kamhi, dakako. Ali, ve} u pri~i "Moja ~etiri ro|enja" vidimo da je kao jednogodi{nji dje~ak dospio u konclogor Bergen Belsen 1943. I sa roditeljima tek pukim slu~ajem pre`ivio (1945). Da je usred `ivota do`ivio i pre`ivio te{ku bolest i klini~ku smrt. Da je iz rata 1992. izi{ao i iselio u Izrael. Sa suprugom, djecom, uspomenama, nostalgijom. Da bi tamo stekao unuke, nastavio `ivot. Odista, niti malo jednostavan. Za dalje Moreno Kamhi veli: "Peti `ivot, nadam se, bi}e `ivot vje~iti, bez mr`nje i nasilja, bez obzira na boju ko`e i nacionalnost, u svijetu nekom, svijetu blagostanja i ljubavi". Ovaj citat je vrlo karakteristi~an za njegov odnos prema `ivotu op}enito, pa i u nimalo optimisti~nom kontekstu suvremenog nam svijeta. Ako njegov Palestinac Samir, Izraelka Anja, i plod njihove ljubavi, njihov jo{ nero|eni sin (u pri~i "Po~etak, bez kraja...", nagra|enoj na anonimnom konkursu za pri~u 2011.) ne mogu opstati u ovom i ovakvom svijetu, Moreno Kamhi ih smje{ta na "neku sretnu planetu", "koja mora negdje postojati". Ispisuju}i svoje pri~e - `ivot, pisac ispisuje i fragmente vremena vlastitog djetinjstva, mladala~kog perioda u vi{e faza zna~ajnih za formiranje li~nosti, uspostavljanje identiteta, sazrijevanja. Njegovi spisateljski afiniteti rezultirali su vrlo modernom prozom. S elementima dokumentarnosti, publicistike, jasnog izri~aja, humanog, katkad autoironijskog odnosa spram zbilje, a i za~udnim segmentima koji grani~e s fantastikom. Ispisali su ih `ivot osobno i povijest, a pisac prepoznao i zapisao.

Pozitivna energija

Preminuo uo~i sarajevske promocije
Knjiga Morena Kamhija "10 Bo`ijih zapovijesti" predstavljena je u punoj sali Jevrejske op{tine u Sarajevu. U sve~anoj promociji u~estvovali su knji`evnici Ljubica Ostoji} i Valerijan @ujo, publicista Eli Tauber, te novinar Pavle Kaunitz. Na`alost, Kamhi je preminuo 12. juna u Izraelu, neposredno uo~i sarajevske promocije knjige. Moreno Kamhi ro|en je 1942. i najve}i dio `ivota proveo je u Sarajevu. Kao jednogodi{nje dijete odveden je u koncentracioni logor Bergen Belsen. U Sarajevu je zavr{io Elektrotehni~ki fakultet. Radio je na izgradnji Skenderije u Sarajevu, Vojne bolnice u Skoplju, Babinog Kuka u Dubrovniku... Zbog bolesti zavr{io je radni vijek 1990. i oti{ao u invalidsku penziju. Odselio je u Izrael i `ivio izme|u Natanije i Sarajeva.

Uz to {to je ovo neka vrst literarne zadu`bine bez ve}ih pretenzija u namjeri pisca, koju mi je sam kao takvu predo~io, smatram da je zanimljiva i za {iri ~itala~ki auditorij svojim neospornim literarnim kvalitetom. A i materijalom kojim se zapravo bavi na faktografskoj, `ivotno-povjesnoj razini. Ono {to tako|er istinski plijeni u knjizi "Deset Bo`ijih zapovjesti" jest neposrednost, jednostavnost, iskrenost, dobrohotnost kojom zapisuje i pro{lost i sada{njost ma koliko one naspram njega nisu bile takve. I ta usmjerena i djelotvorna pozitivna energija koju ova knjiga emanira. A koja nam je toliko potrebna da bismo uop}e opstali u svijetu kakav sve eksplicitnije i agresivnije biva. I usprkos "Deset Bo`ijih zapovjesti", na koje bi se danomice trebalo podsje}ati i primijeniti ih, svako ponaosob, na vlastiti `ivot.

36
OHRIDSKO LJETO 2012.

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012. godine

Satiri~ni strip o kriminalu
I IZGUBLJENOM MORALU
Reditelj Dino Mustafi} sa ansamblom Albanskog teatra u Skoplju postavio je predstavu “Prosja~ka opera”, po drami Vaclava Havela, koja je pri~a o kriminalu i izgubljenom moralu kao satiri~an strip koji ismijava politi~ku stvarnost u Makedoniji. Predstava je smio i otvoreni korak za teatar koji prvi igra sliku `ivota o kome, ina~e, umjetnici uglavnom {ute
Liljana Mazova

P

(specijalno za Oslobo|enje)

rva pozori{na premijera na ovogodi{njem Ohridskom ljetu (me|unarodni muzi~ko-dramski festival koji se tradicionalno odr`ava na Ohridu od 12. jula do 20. augusta i ove godine ima svoje 52. izdanje) bila je “Prosja~ka opera” koju je sa ansam, blom Albanskog teatra u Skoplju postavio reditelj Dino Mustafi}. Predstava je ra|ena po drami Vaclava Havela, premijera je izvedena 18. jula na sceni Centra za kulturu “Grigor Prli~ev” u Ohridu. “Prosja~ka opera” je hrabra i ta~no postavljena predstava: rediteljski, dramatur{ki, scenografski, kostimografski, muzi~ki, koreografski i uz sve to sa odli~nom gluma~kom igrom koja tokom cijele izvedbe dr`i pa`nju publike koja reaguje na poznatim stvarima i aplaudira im na otvorenoj sceni. ^uju se imena premijera, ministra, pozicijskih ili opozicijskih partijskih lidera, doga|aja koji se ti~u dana{njeg makedonskog gra|anina. Predstava je miks scena iz drame Vaclava Havela, pisca, eseiste, disidenta i prvog predsjednika demokratske ^e{ke, i makedonske stvarnosti koja je dio balkanske tranzicijske pri~e. Samo su makedonski vladin “specijalitet” promotivne kampanje i tv-spotovi o njenim uspjesima i neuspjesima opozicije. Strip o onome {to je na{a dnevna doza `ivota o kome pri~amo, ~itamo u novinama, gledano na tv-ekranima, dopisujemo se ili razgovaramo putem interneta. U predstavi je i Havelovo pismo od 1975. dr. Husaku, tada{njem generalnom sekretaru Komunisti~ke partije ^ehoslova~ke u kome ukazuje na sistem koji unosi strah i apatiju kod naroda, sistem koji nudi hipokriziju kao jedinu formu dru{tvene komunikacija. I sve je isto i onda, i prije i poslije, a danas se jo{ i multiplicira. Odmah je krenula pri~a o njenoj prevelikoj smjelosti - vladaju}a desnica reaguje da je predstava ljevi~arska!

Akcent je na tranzicijskoj eroziji morala i kriminala

Lokit, {ef policije), Gresa Palaska (Dama)... i ostali glumci koji igraju kriminalce i ~lanove bandi, dame i supruge, licemjeri i la`ovi... Havel je “Prosja~ku operu” napisao/adaptirao 1972. prema pri~i o \onu Gaju iz 18. vijeka i uokvirio u tada{njem komunisti~kom re`imu. Izvo|ena je mnogo puta i ostala je do danas slika vremena jer su ljudski odnosi nepromjenjivi, posebno oni koji se odnose na relaciji ~ovjeka i normi koje nala`e dru{tvo.

Kao i tekst, i predstava bri{e granice izme|u dobra i zla, a akcent je na tranzicijskoj eroziji morala i kriminala - “tekstovi” iz makedonske svakodnevice: promotivne vladine spotove, javne policijske akcije o suzbijanju kriminala imenovanih sa kodnim naslovima (“Pau~ina” , “Zmijsko oko” “Metastaza” krimi, ...), nal, medijske borbe me|u pozicije i opozicije... Pad morala na svim nivoima - u dru{tvu i u domu. To je teatar, satira koji se podsmi-

java stvarnosti, groteska koja je na rubu mjuzikla i stripa o kriminalu i izgubljenom moralu: jedna za dugom su scene iz Havelove drame i scene u kojima glumci ~itaju iz {tampe o makedonskim aferama, policijskim akcijama, kra|ama, privatizaciji, ministrima u trenerkama koji odnose u{te|evinu gra|ana, reklame i parole koje pozivaju na obrazovanje tipa “znanje je sila, znanje je mo}” Govori se ili pjeva o . kriminalu koji kontrolira dr`ava i kri-

minalcima koji ne silaze sa tv-ekrana hvale}i se svojim “uspjesima i zaslugama” o bron~anim spomenici, ma koji se svakodnevno postavljaju po Skoplju, o pritisku na medije i zatvaranju onih koji nisu uz vlast, o korupciji koja je postala na~in `ivljenja... ^uje se: “Osam od 10 gra|ana Makedonije `ivi pod stresom, a ostali su u inozemstvu” “[ta , }e mi sloboda govora kad me jedna strana ne razumje, a druga me ne slu{a” “Sedam godina na Tibetu, da , ti j.... majku, a ceo `ivot u Makedoniji?” “I ovaj narod zaslu`uje jedan , spomenik” “Mozak se skuplja pri , pranju” i o ministrima sa lopatom u ruci koji svakodnevno postavljaju nove kamene temeljce kojima se uglavnom gubi trag, o novim baroknim zgradama... Songove/pjesme koje pjevaju glumci u odli~nom horu (autor je \abir Ahmeti) isklju~ivo su inspirirani stvarno{}u, a jedan je parodija poznate “Mama mia” sa tekstom o makedonskoj tranzicijskoj pri~i. Jedini povremeni rekvizit su dr`a~i/stalci za note koje koriste muzi~ari u orkestrima. Kao ilustracija dirigirane kriminalne stvarnosti koju kontrolira dr`ava. Kao “{koljka” i kojoj su umjesto muzi~ara kriminalci, a njima diriguje {ef te kriminalne bande. Te parole/reklame ~itaju se ili pjevaju na albanskom i na makedonskom jeziku. Tu grotesknu stvarnost glumci igraju na jedini i najbolji na~in: distancom koja im omogu}ava da do kraja u|u u svojoj pri~i i sa svojim stavom, i stavom reditelja i cijele ekipe, i zajedno sa pozori{ne scene, prika`u dana{nji korumpirani svijet i nafrakan `ivot.

Svijet lopova
Predstavu je Mustafi} smjestio u scenografiji Dragutina Broza: visoke stepenice (od pleksiglasa) na kojima glumci “prolaze” kroz tu mu~nu zbilju kao kroz pakao ili `estoki tango smrti. U kostimima koju su i otmjeni, ku}ni ili u `uto-crvenim prega~ama i kapama kakve nose zaposleni u mekdonaldsovim prodavnicama sa brzom hranom, predstava prikazuje svijet kriminala i kriminalnih organizacija. A to je svijet lopova, prostitutki i policajaca, odnosno zatvora, kr~mi i bordela. Jer svaka ugla|ena rije~ je la`, a dolazi od onih koji se ne skidaju od tv-ekrana ili naslovnih novinskih strana - od ministra do lidera partijskih stranaka. I jo{ nas podsje}a na narodnu poslovicu “{ta }e{ posijati, to }e{ i ubrati” i slika je aktualne make, donske dru{tveno-politi~ku scene. Skopska premijera “Prosja~ke opere” najavljena je za 15. septembar. [to se ka`e - ako je bude.

Nafrakan `ivot
U predstavi je ekipa s kojom Dino Mustafi} uglavnom radi zadnjih pet/{est godina: dramaturg je @eljka Udovi~i}-Ple{tina, scenograf je Dragutin Broz, koreograf \er| Prevazi, kostime je radio Blagoja Micevski i muziku Trimor Domi. U cijelom anga`ovanom procesu gluma~ka ekipa je mo}na: vo|a igre je superiorni \evdet Ja{ari (Mekit, {ef kriminalne bande), slijede ga Adem Karaga (Vilijam Pi~am, {ef druge kriminalne bande), Bajru{ Mjaku (Bil

Predstava bri{e granice izme|u dobra i zla

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012. Mno{tvo zanimljivog sadr`aja

SCENA
Nakon niza nastupa po BiH

37

Sve spremno za DemoFest
Najve}i regionalni takmi~arski festival za demo-bendove po~inje ve~eras u Banjoj Luci. Iako su vremenske prilike ovih dana bile lo{e, prema prognozi meteorologa, zadnja dva dana festivala }e biti idealna za posjetu Banjoj Luci. Stoga neka se svi koji jo{ ne znaju kako provesti vikend upute u grad na Vrbasu, gdje su jo{ po~etkom sedmice zidine Kastela obojene u ovogodi{nje festivalske boje. Veliki broj muzi~ara dio je DemoFesta ove godine. U sklopu programa festivala u~e{}e }e uzeti 30 demo-bendova ~ije vrijeme tek dolazi, a tu }e biti i najve}a regionalna imena koja u

Pjeva~ica na
godi{njem odmoru
Tvr|ava Kastel

Raspored nastupa
26. juli 2012. nastup 15 takmi~arskih bendova + mini koncert AE + MAJKE + Zemlja Gruva + DJ Terry Farley (UK) 27. juli 2012. nastup 15 takmi~arskih bendova + mini koncert Big Bu ga + Darkwood Dub&Bisera Veletanli} + T.B.F. + DJ Ben Hoo (UK) 28. juli 2012. finale 5. Jelen Demofesta + promocija albuma Pli{ani Mali{an + Psihomodo Pop + Sopot + DJ Goran Star~evi}&DJ Spark

Banjoj Luci nismo vidjeli u posljednjih nekoliko godina, a koja su svojim muzi~kim djelovanjem dokazala da zaslu`uju titulu najboljih. Dnevni program DemoFesta tako|er }e ponuditi mno{tvo zanimljivog sadr`aja jer nas o~ekuje SerbianJazzBre izlo`ba u holu GP Jazavac, koja }e sve~ano biti otvorena sutra u 12 sati, muzi~ki dokumentarni filmovi “Sretno dijete” “Ulica grafita” , , “Fit” i “Muzika na struju” koji }e , biti emitovani svaki dan od 16 sati u GP Jazavac, dok }e svi posjetioci u Kamenoj ku}i na Kastelu mo}i u`ivati u bogatom strip-programu.

Nakon {to je u emisiji “Hayat Production Show” publici i fanovima predstavila i preostale tri pjesme sa svog prvijenca, Anida Idrizovi} je oti{la na zaslu`eni godi{nji odmor. Prvih pet pjesama sa albuma nai{lo je na izuzetno dobre kritike javnosti, te prona{lo put do srca slu{alaca. Na albumu je radila vrhunska ekipa, kao {to su Fahrudin i Geronimo koji su uradili pjesmu “Izmi{ljena sre}a” , zatim Dino Muharemovi} i Mahir Sarihod`i}, koji su u izvrstan zvuk pretvorili pjesmu “Tvoja” . Na posljednju pjesmu na albumu “Du{a ~ista” svoj pe~at stavili su Fahrudin Pecikoza i Nihad Voloder Nodivo. Ina~e, Anida je tokom poslje-

dnih mjeseci odr`ala mnogobrojne nastupe u BiH, ali i u inostranstvu, a sude}i po pozivima koji sti`u sa svih strana, i jesen }e provesti radno. Planirani su nastupi u Austriji, Sloveniji, a tako|er polovinom septembra mlada pjeva~ica putuje i na turneju po Australiji. Anida je ovih dana privela kraju i fakultetske obaveze. Sa Univerziteta u Podgorici pre{la je na Travni~ki i u roku polo`ila sve ispite. - Presretna sam zbog toga {to }u nastaviti obrazovanje. Imam divne profesore i kolege. Sve mi je to bilo motiv da zagrijem stolicu i polo`im ispite koji su mi bili uslov za upis naredne godine, rekla je mlada pjeva~ica.

Jahta s bazenom i helidromom

Podigao temperaturu na pla`i

Farrell pokazao atletsko tijelo
Glumac Colin Farrell zagrijao je atmosferu na meksi~koj pla`i Cancun kojom je pro{etao sa sestrom. Ameri~ki glumac pokazao je atletsko tijelo i mi{i}e na kojima je posebno radio zbog uloge u remakeu filma “Totalni opoziv” u kojem , glumi zajedno s Kate Beckinsale. Farrell je priznao kako mu nije bilo lako snimati ljubavne scene s Kate i to iz razumljivog razloga. Njen suprug Len Wiseman je re`iser filma, a Colin je davno prije bio u kratkoj ljubavnoj vezi s Kate. - Ljubiti Kate bilo je veoma napeto jer nije ba{ ugodno ljubiti `enu drugog mu{karca dok on gleda. Bilo mi je to najneugodnije iskustvo sa snimanja u karijeri. Drago mi je {to je gotovo, izjavio je glumac, dodav{i i kako je imao dojam da njenom suprugu nije bilo svejedno. - Nije da je Len bio zabrinut zbog na{ih uloga, no osjetio sam tjeskobu u njegovom glasu kad je viknuo rez, primijetio je Farrell. “Totalni opoziv” je ameri~ki nau~nofantasti~ni film re`isera Paula Verhoevena iz 1990. godine s Arnoldom Schwarzeneggerom u glavnoj ulozi. Film je premijerno prikazan 1. juna 1990. godine u SAD-u, kada je ostvario zna~ajan uspjeh. Kao svijetle ta~ke filma spominju se, izme|u ostalog, i Sharon Stone u prili~no kvalitetnoj izvedbi uloge izdajni~ke supruge te specijalni efekti za koje je film i nagra|en Oscarom.

Skupocjena jahta Luna

Abramovi~ ljetuje na Jadranu
Ve} je poznato da bogati i slavni vole Jadran, a ruski multimilijarder Roman Abramovi~ iz godine u godinu se vra}a. Abramovi~ je dva dana krstario

dva helikoptera, a ~ija se vrijednost procjenjuje na 250 miliona eura. Roman ima jo{ jednu ve}u jahtu Eclipse, koja je sa 168 meta-

Dasha @ukova i Roman Abramovi~

crnogorskim primorjem na svojoj jahti Luni. Ruski multimilijarder i vlasnik kluba koji nosi titulu europskog prvaka vi|en je nedaleko od Budve na svojoj jahti dugoj 115 metara, na kojoj se nalazi i bazen i heliodrom s

ra najve}a privatna jahta na svijetu vrijednu 340 miliona eura. Vlasnik Chelsea }e sljede}ih dana krstariti Jadranom, a dru{tvo mu prave njegova djevojka Dasha @ukova, s kojom je prije tri godine dobio {esto dijete.

38

OGLASI

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

«USORA» IGM d.d. JELAH Nadzorni odbor «Usora» IGM d.d. Jelah, objavljuje:

O B AV J E [ T E N J E
Na osnovu ~lana 24., a u vezi sa ~lanom 74 a. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH" br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12) i ~lana 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novine TK" br. 12/10 i 1/12), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Pedago{kog zavoda Tuzlanskog kantona - Tuzla, objavljuje

o sazivanju petnaeste Skup{tine dioni~ara «Usora» IGM d.d. Jelah Na osnovu ~lanova 52. i 53. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim dru{tvima («Slu`bene novine FBiH» broj 29/03) i ~lana 30. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim dru{tvima («Slu`bene novine FBiH» broj 84/08) i ~lana 60. Statuta, Nadzorni odbor «Usora» IGM d.d. Jelah donio je odluku o sazivanju petnaeste Skup{tine dioni~ara dru{tva. Skup{tina dioni~ara «Usora» IGM d.d. Jelah saziva se za 20. 8. 2012. godine. Skup{tina }e se odr`ati u prostorijama «Usora» IGM d.d. u Jelahu, Ulica Titova bb. Skup{tina po~inje sa radom u 11 sati. Za Skup{tinu se predla`e slijede}i dnevni red: 1. Izbor radnih tijela Skup{tine: a) Izbor predsjednika Skup{tine, b) Izbor dva ovjeriva~a zapisnika, 2. Dono{enje odluke o zalaganju nekretnina na lokaciji "Glini{te". Do izbora predsjednika Skup{tine Skup{tinom }e predsjedavat prisutni dioni~ar ili punomo}nik dioni~ara sa najve}im brojem dionica sa pravom glasa. Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju u Skup{tini ima dioni~ar koji je na listi dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira FBiH 30. dana prije datuma odr`avanja Skup{tine. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa, ima pravo pisano predlo`iti izmjenu i dopunu dnevnog reda i prijedloga odluka Skup{tine najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavje{tenja. Skup{tini dru{tva mogu prisustvovati dioni~ari ili punomo}nici dioni~ara koji moraju imati pisano ovla{}enje za zastupanje, potpisano od dioni~ara - fizi~kog lica, odnosno ovla{}enog za zastupanje pravnog lica, a koji su se prijavili odboru za glasanje najkasnije tri dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. Prijava se podnosi u pisanom obliku, a uz prijavu se obavezno prila`e fotokopija isprave za identifikaciju (li~na karta ili paso{) podnosioca prijave. Podnosiocu uredne prijave ovla{}ena osoba }e izdati potvrdu o prijavi za u~e{}e na Skup{tini koja je obavezna isprava za utvr|ivanje ovla{}enog prisustva i zastupljenosti dioni~ara na Skup{tini. Dioni~ar ili punomo}nik dioni~ara du`an je potvrdu uz predo~enje isprave za identifikaciju predati ovla{}enoj osobi u prostorijama odre|enim za odr`avanje Skup{tine, najkasnije 30 minuta prije vremena odre|enog za po~etak Skup{tine. Uvid u materijale za Skup{tinu dioni~ar ima pravo od dana objavljivanja obavje{tenja o sazivanju Skup{tine, u prostorijama Pravne slu`be dru{tva, svakim radnim danom od 8 do 15 sati. NADZORNI ODBOR

J Apopunu raI K ta dr`avnog sluUniR S V N dnog mjesO N K `be ka za
u Pedago{kom zavodu Tuzlanskog kantona - Tuzla 4 / 307 Stru~ni savjetnik za fiziku........................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uvjeti: Pored op}ih uvjeta predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uvjete, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: - VSS - VII stepen stru~ne spreme - fakultet industrijske pedagogije - profesor fizike i elektrotehnike, prirodno-matemati~ki fakultet - profesor fizike, filozofski fakultet - profesor matematike i fizike, - najmanje 3 godine radnog sta`a na poslovima svoje struke nakon sticanja VSS, - polo`en stru~ni ispit za samostalan vaspitno-obrazovni rad ili stru~ni ispit za nastavnike, profesore, stru~ne saradnike, saradnike i odgajatelje, - poznavanje rada na ra~unaru. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75 000 Tuzla, ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetska diploma (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ, nakon 6. 4. 1992. godine), 2. potvrda/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja visoke stru~ne spreme, 3. dokaz o polo`enom stru~nom ispitu za samostalan vaspitno-obrazovni rad ili stru~nom ispitu za nastavnike, profesore, stru~ne saradnike, saradnike i odgajatelje, 4. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru, 5. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH (mo`e se dobiti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75 000 Tuzla, ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uvjete konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika bi}e du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uvjeta konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita, kandidati }e biti obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Imena kandidata se ne objavljuju. Izabrani kandidat du`an je u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uvjeta konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente, treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u «Slu`benim novinama FBiH», putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton Slatina broj 2., 75 000 Tuzla sa naznakom: "Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Pedago{kom zavodu Tuzlanskog kantona - Tuzla" Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Pomo}nik direktora Ferid Kulovac, dipl. iur.

JAVNA NAU^NA USTANOVA INSTITUT ZA ISTORIJU U SARAJEVU Na osnovu ~lana 36. Zakona o nau~noistra`iva~koj djelatnosti (Slu`bene novine Kantona Sarajevo br. 10/04) i ~lana 68. Pravila Instituta za istoriju u Sarajevu, Upravni odbor Instituta raspisuje

K O N K U R S
1. Za izbor jednog stru~nog saradnika u vi{e istra`iva~ko zvanje - vi{i stru~ni saradnik za modernu istoriju, 2. Za izbor jednog stru~nog saradnika u vi{e istra`iva~ko zvanje - vi{i stru~ni saradnik za stariju istoriju, Izbor kandidata u vi{e istra`iva~ko zvanje se vr{i u skladu sa Zakonom o nau~noistra`iva~koj djelatnosti i Pravilima Instituta za istoriju u Sarajevu. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave sa dokumentima mogu se predati preporu~enom po{tom ili neposredno Sekretarijatu Instituta za istoriju u Sarajevu, Alipa{ina br. 9. Neblagovremene ili nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Sva obavje{tenja mogu se dobiti u Sekretarijatu Instituta za istoriju u Sarajevu, na tel. 217 263 i 209-364.

"IRIS Computers" d.d. Sarajevo

O B AV J E [ T E N J E
dioni~arima "IRIS Computers" d.d. Sarajevo Ponovno obavje{tavamo dioni~are "IRIS Computers" d.d. Sarajevo da je Nadzorni odbor Dru{tva svojom odlukom broj 3/12 od 11. 7. 2012. godine zakazao nastavak prekinute XI skup{tine za 3. 9. 2012. godine u prostorijama Dru{tva u Ulici Hiseta br. 6. To obavje{tenje je objavljeno 13. 7. 2012. godine u dnevnom listu "Oslobo|enje". Tako|er obavje{tavamo dioni~are "IRIS Computers" d.d. Sarajevo da je 18. 7. 2012. godine uprava Dru{tva za upravljanje fondovima "Euro-investment" d.d. Tuzla u ime dioni~ara ZIF "Eurofond-1" d.d. Tuzla objavila novo obavje{tenje o sazivanju iste XI skup{tine sa druga~ijim dnevnim redom. Prethodno pomenuto obavje{tenje od 18. 7. 2012. godine, objavljeno od uprave DUF "Euro-investment" d.d. Tuzla, predstavlja nezakonit ~in i ne mo`e proizvoditi pravne posljedice. Predsjednik Nadzornog odbora Ekrem ^agalj

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012. Najmla|i i u~enje preko ljeta

POMO] U KU]I

39

NOVOSTI I PREPORUKE

Izbor knjige prepustite djeci
Mo`ete djecu ohrabriti da ~itaju i pustiti ih da slobodno biraju {ta ih zanima
Ukoliko djeca ni{ta ne u~e u toku ljetnog raspusta, ako ga cijelog provedu gledaju}i televiziju ili YouTube, u narednoj {kolskoj godini zaostaja}e za vr{njacima koji su i u toku ljeta u~ili. Sre}om, nije ih nemogu}e navesti da ne{to u~e i u toku ljeta, mogu}e je i da }e u`ivati u tome. Pojam u~enja ne odnosi se samo na {kolsko gradivo. Kad ~itaju knjige, ra~unaju}i i laku literaturu, djeca u~e. Time {to u~e da plivaju, voze bicikl, rolere, igraju tenis, djeca u~e. Postoji mnogo na~ina da se dje~iji mozak odr`i aktivnim u toku ljeta, a da to ne bude striktno {kolsko gradivo, a stvar je upravo u tome da se djeci mozak odr`i aktivnim, da se njihovo vrijeme ne svede na pasivno gledanje televizije i dosa|ivanje. Kako to izvesti? Mnogo je na~ina. Mo`ete djecu ohrabriti da ~itaju i pustiti ih da slobodno biraju {ta ih zanima. Ako odaberu ne{to {to vam ne bi palo na pamet da }e ih zanimati, poput pri~ica strave za mlade, umjesto, naprimjer, “Toma Sojera” ili “Olivera Tvista” neka ih, va`no je da ~ita, ju i da ih ne{to zanima. Mogu da ~itaju i stripove, i to je dobro. Podstaknite ih da steknu neku novu vje{tinu, poput plivanja, vo`nje bicikla, nekog sporta. Mo`ete pogledati {ta u va{em gradu postoji od muzeja i izlo`bi, i u dogovoru s djecom ih povesti jednog dana u onaj koji ih bar malo zainteresuje i zajedno razgledati. Mo`ete i da povedete djecu u prirodu i tamo im pokazujete razli~ite biljke (naravno, ne sve vrijeme, ve}i dio vremena }ete ih pustiti da se igraju). Mnogo je toga {to djeca mogu da u~e tokom ljeta i da im se to dopadne, i da ne{to od toga bude i dodatno zbli`avanje porodice.

Omega-3 masti spre~avaju rak prostate

Studija objavljena u ameri~kom ~asopisu ukazuje na to da je kod pacijenata, gdje je redovno konzumirana hrana bogata omega-3 ribljim uljem, bio evidentan napredak, te da se rizik od umiranja usljed ove bolesti smanjio na 34-40 posto. Dugoro~no istra`ivanje u [koli za javno zdravstvo u Bostonu je pokazalo da pacijenti koji nisu jeli ve}e koli~ine zasi}enih masno}a imaju manje {anse da pre`ive nego oni ~ija je ishrana bila bogata zasi}enim masno}ama. Ameri~ki nau~nici su tokom ovog istra`ivanja pratili 525 mu{karaca koji su u prosjeku imali 70 godina. Rizik od obolijevanja od raka prostate je ve}i nakon pedesete godine `ivota, dok genetika tako|er ima dosta utjecaja na to ho}e li neko dobiti ovu opaku bolest ili ne.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

Cipele sa crvenim potplatima dostupne svima
Louboutin, tvorac najpoznatijih cipela sa crvenim potplatima, izgubio je pravnu bitku sa {panskom modnom kompanijom Zara, {to zna~i da }e famozne cipele sa crvenim potplatima uskoro biti dostupne i onima pli}eg d`epa. Louboutin, ~ije su cipele zbog astronomske cijene dostupne samo najbogatijima, tu`io je Zaru 2008. godine zbog toga {to prodaje cipele sli~ne njegovima za samo 62 dolara. Pore|enja radi, za par Louboutinovih cipela potrebno je izdvojiti oko 500 dolara. Zarin pravni tim je tvrdio da ne postoji opasnost od nesporazuma, jer je razlika izme|u cipela od 62 i 500 dolara evidentna. Francuski sud je na kraju dugogodi{njeg spora presudio u korist {panske kompanije, {to zna~i da Zara ima dozvolu da proizvodi cipele sa crvenim potplatima. Osim toga, sud je naredio slavnom obu}aru da Zari plati od{tetu od 3.000 dolara.

Iako je ljeto ve} po~elo, ukoliko to ve} niste napravili, onda je pravo vrijeme da pripremite ko`u kako biste blistali u svakom trenutku. Za po~etak, bacite sve {to je staro u va{oj kozmetici. Vru}ine }e dodatno ubrzati kvarenje, stoga sve kreme i ostalu kozmetiku kojoj je rok trajanja istekao ili je ve} dugo otvorena bacite. Kupite blage proizvode za tu{iranje. Tokom ljetnih dana ~e{}e se tu{irate nego zimi, stoga vam je sada potrebniji i ne{to bla`i gel za tu{iranje kako bi {to manje isu{ivao va{u ko`u. Kupite laganije proizvode za {minkanje za dan. Tokom ljetnih vru}ina te{ki puderi koji zatvaranju pore }e va{oj ko`i dodatno ote`ati situaciju. Nigdje ne izlazite bez nano{enja kreme za sun~anje. Ovo ne moramo dodatno poja{njavati. Za{tite ko`u.

Za{titite ko`u

Bosanska musaka
Potrebno:
800 g patlid`ana 600 g svje`eg paradajza ulje za pe~enje patlid`ana i paradajza 5 ka{ika ulja 200 g luka 500 g mljevenog mesa 1 ka{ika mje{avine za~ina 1/2 ka{i~ice bibera 2 ka{i~ice kru{nih mrvica 200 ml kiselog mlijeka

Priprema:
Mljeveno meso je lako kvarljiva namirnica, zato ga sameljite netom pred pripremu musake. Patlid`ane nare`ite na uzdu`ne kri{ke, a paradajz na kri{ke debljine oko 1/2 cm. Patlid`ane i paradajz popecite u tavi na malo ulja, a nakon toga malo posolite. Na tri ka{ike ulja popecite nasjeckani luk, dodajte mljeveno meso, mje{avinu za~ina i biber. Mljeveno meso pirjajte podlijevaju}i s malo vode 15-20 minuta. Vatrostalnu zdjelu ili pleh prema`ite preostalim uljem. Na dno pleha stavite dio pripremljenih patlid`ana, po njima rasporedite dio pripremljenih paradajza. Po paradajzu pospite dio kru{nih mrvica, a zatim stavite dio pripremljenog mesa. Istim redoslijedom sla`ite musaku dok ne potro{ite sastojke s tim da posljednji red budu patlid`ani. Musaku prelijte s malo ulja i pecite u pe}nici zagrijanoj na 220°C oko 20 minuta.

40

OGLASI

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 33. Statuta JU Slu`ba za zapo{ljavanje Ze-do kantona, Programa rada Slu`be za 2012. godinu, Odluke Upravnog odbora JU Slu`ba za zapo{ljavanje Ze-do kantona sa 41. sjednice odr`ane 28. 6. 2012. godine i Saglasnosti Vlade Ze-do kantona, JU Slu`ba za zapo{ljavanje Ze-do kantona objavljuje, Na osnovu ~lana 45. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 25/03 i 16/04) i ~lana 5. Odluke o gra|evinskom zemlji{tu ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 11/05, 28/05 i 8/12), op}inski na~elnik raspisuje

J AV N I K O N K U R S za dodjelu neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta za izgradnju apartmana sa javnim sadr`ajem
na lokalitetu Bjela{nice, op}ina Trnovo, u okviru Urbanisti~kog projekta "Bjela{nica - I faza" PREDMET JAVNOG KONKURSA Predmet javnog konkursa je prikupljanje prijava i izbor najpovoljnijeg u~esnika za dodjelu neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta za izgradnju apartmana sa javnim sadr`ajem na lokalitetu Bjela{nice, op}ina Trnovo, u okviru Urbanisti~kog projekta "Bjela{nica - I faza", K.o. Presjenica. ELEMENTI OBJEKATA - Markica 30 k.~. br. 3008/36, - Povr{ina lokacije: 335 m2, - Namjena objekta: apartman sa javnim sadr`ajem, - Spratnost objekta: 3S + P + 1, - Karakter: stalni, - Korisna povr{ina objekta: 1200 m2, - Po~etna cijena lokacije: 335 m2 x 100,00 KM/m2 = 33.500,00 KM, i - Naknada za izgra|eni objekat na predmetnoj lokaciji iznosi 56.604,51 KM. Napomena: - Arhitekturu objekta i strukturu prostora definisati u skladu sa potrebama budu}eg korisnika, prije podno{enja zahtjeva za urbanisti~ku saglasnost u skladu sa idejnim projektom i urbanisti~ko-tehni~kim uslovima, a sve prije izdavanja rje{enja o urbanisti~koj saglasnosti, - Zona gra|evinskog zemlji{ta: IV poslovna zona, - Po~etna cijena lokacije je utvr|ena na osnovu Elaborata procjene tr`i{ne vrijednosti (nekretnina) zemlji{ta na lokalitetu Bjela{nice, op}ina Trnovo, za neizgra|eno gradsko gra|evinsko zemlji{te (bez rente) koja iznosi 100,00 KM po m2, - Renta kao dio naknade za dodijeljeno gradsko gra|evinsko zemlji{te obra~unava se kroz rje{enje o dodjeli gradskog gra|evinskog zemlji{ta po cijeni od 36,00 KM po m2 korisne povr{ine objekta, - Naknada za izgra|eni objekat utvr|ena je na osnovu knjigovodstvene vrijednosti objekta, - Naknada za tro{kove ure|enja gradskog gra|evinskog zemlji{ta obra~unat }e se kroz rje{enje o urbanisti~koj saglasnosti po m2 korisne povr{ine objekta po cijeni od 272,00 KM, - Oblik i povr{ina lokacije je definisana Planom parcelacije u okviru Urbanisti~kog projekta "Bjela{nica - I faza". OBAVEZE IZABRANOG U^ESNIKA U~esnik konkursa koji bude izabran du`an je u roku od 15 dana od dana pravosna`nosti rje{enja o dodjeli zemlji{ta uplatiti: - ponu|enu cijenu za markicu (lokaciju), odnosno za dodijeljeno gra|evinsko zemlji{te na kori{}enje radi gra|enja, - naknadu za pogodnost gra|evinskog zemlji{ta (rentu), - naknadu za izgra|eni objekat i - naknadu za tro{kove ure|enja gra|evinskog zemlji{ta utvr|ena kroz urbanisti~ku saglasnost. Da dostavi ~inidbenu bankovnu garanciju na iznos od 450.000,00 KM kojom bi, u slu~aju nepla}anja od izabranog u~esnika konkursa, izvr{ili naplatu cijene za markicu, naknade za rentu, naknade za izgra|eni objekat i naknade za ure|enje gra|evinskog zemlji{ta. OBAVEZA OP]INE Da nakon uplate naknada od izabranog u~esnika, izda odobrenje za gra|enje predmetnog objekta, shodno va`e}im propisima koji reguli{u ovu oblast. PRAVO U^E[]A NA JAVNOM KONKURSU Na javnom konkursu mogu u~estvovati sva doma}a i strana pravna i fizi~ka lica, koja do dana odre|enog za otvaranje prijava, uplate na `iro ra~un Op}ine br. 1941021842000171 ProCredit Bank d.d. Sarajevo, bud`et Op}ine Trnovo, iznos od 10% od po~etne cijene markice (lokacije), s oznakom za u~e{}e na konkursu, ili u koverti sa prijavom predaju primjerak virmanskog naloga kao dokaz o upla}enom iznosu na ime u~e{}a na javnom konkursu ili da za taj iznos u koverti s prijavom predaju neopozivu bezuslovnu garanciju banke plativu na prvi poziv, s rokom va`enja do isteka roka iz op}e ponude. Upla}eni iznos ili garancija banke ura~unat }e se odabranom u~esniku kao pla}eni dio cijene i ne}e se vratiti u~esniku. U~esniku ~ija prijava ne bude prihva}ena, vratit }e se upla}eni iznos, odnosno garancija banke. Na predmetnu markicu (lokaciju) mo`e u~estvovati vi{e lica koji po ugovoru o zajedni~koj izgradnji sti~u pravo svojine. Za fizi~ka lica dokaz od nadle`nog organa da podnosilac prijave, odnosno ~lan njegovog porodi~nog doma}instva iz 1991. godine ne koristi imovinu za koju je podnesen zahtjev za povrat shodno va`e}im propisima. Za strana fizi~ka i pravna lica dokaz da su stalno nastanjeni, odnosno da obavljaju djelatnost u Federaciji BiH. Pravna lica su du`na dokumentovati da su registrovana kod nadle`nog organa shodno zakonu prema mjestu njihovog sjedi{ta, {to dokazuju ovjerenom fotokopijom dokumenta o registraciji sa svim prilozima. SADR@AJ PRIJAVE Prijava mora sadr`avati op}i i finansijski dio. I - Op}i dio ponude sadr`i: 1. Naziv ili ime i prezime i ta~na adresa u~esnika, 2. Ovjerena kopija izvoda iz sudskog registra za pravna lica sa svim prilozima, a za fizi~ka lica da dostave dokaz od nadle`nog organa da podnosilac prijave, odnosno ~lan njegovog porodi~nog doma}instva iz 1991. godine ne koristi imovinu za koju je podnesen zahtjev za povrat shodno va`e}im zakonima, 3. Za strana fizi~ka i pravna lica dokaz da su stalno nastanjeni, odnosno da obavljaju djelatnost u Federaciji BiH, 4. Dinamiku izgradnje objekta, 5. Spremnost za anga`ovanje doma}e radne snage i doma}ih proizvodnih kapaciteta u svrhu realizacije izgradnje i 6. Dokaz o investicionom ulaganju u 2011. godini, i Op}i dio ponude se dostavlja u posebno zape~a}enoj koverti. II - Finansijski dio ponude sadr`i: 1. Najvi{a ponu|ena cijena za markicu (lokaciju) po m2, u odnosu na po~etnu cijenu lokacije, koja je predmet ovog javnog konkursa i 2. Konstrukcija finansiranja i drugi pokazatelji koji mogu uticati na dono{enje odluke o izboru najpovoljnijeg u~esnika. Finansijski dio ponude se dostavlja u posebnoj zape~a}enoj koverti. KRITERIJ ZA OCJENJIVANJE PRIJAVA 1. Ponu|ena najve}a cijena - naknada za gra|evinsko zemlji{te, markicu (lokaciju) u odnosu na po~etnu iskazanu u konkursu, s tim {to se najve}a ponu|ena cijena boduje sa 60 bodova, druga po visini ponu|ena cijena bodovat }e se sa 50 bodova, tre}a po visini ponu|ena cijena bodovat }e se sa 40 bodova, a sve ostale ponude bodovat }e se sa 30 bodova. 2. Konstrukcija finansiranja za kupovinu zemlji{ta, te naknada za rentu, naknada za izgra|eni objekat, naknada za ure|enje gra|evinskog i realizacija izgradnje sa navo|enjem visine predvi|ene investicije, tako da se najboljem ponu|a~u dodjeljuje dodatnih 40 bodova, sa prilo`enom bankovnom garancijom. 3. Rok izgradnje i po~etak radova, ra~unaju}i od pravosna`nog odobrenja za gra|enje: a) u prvih 12 mjeseci 5 bodova i b) u drugoj godini 3 boda. 4. Spremnost za anga`ovanje i zapo{ljavanje doma}e radne snage i anga`ovanje doma}ih proizvodnih kapaciteta u svrhu realizacije projekta, bodovat }e se sa 5 bodova. Ponude ispod po~etne cijene ne}e biti vrednovane, kao i ponude bez roka po~etka i zavr{etka radova. PODNO[ENJE PRIJAVA Prijave se dostavljaju u zape~a}enoj koverti sa naznakom u~esnika, njegovom adresom, kontakt-osobom, brojem telefona i naznakom da se radi o prijavi na javni konkurs op}i i finansijski dio. Prijave se dostavljaju putem po{te ili neposredno na protokol Op}ine na adresu: Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Op}ina Trnovo Trnovo Trnovo bb. 71 223 Delija{ ROK ZA PODNO[ENJE PRIJAVA Prijave se dostavljaju u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog konkursa. OTVARANJE PRIJAVA Otvaranje prijava obavit }e za to formirana Komisija Op}ine Trnovo. U~esnici na konkursu mogu zahtijevati da budu prisutni otvaranju prijava. Komisija za izbor najpovoljnije prijave }e prvo razmotriti op}i dio ponude i kada utvrdi koji od u~esnika su se kvalifikovali prema kriterijima za ocjenu op}eg dijela prijave, otvorit }e finansijski dio ponude, samo onih u~esnika koji su se kvalifikovali kod razmatranja op}eg dijela ponude. Rezultati rangiranja u~esnika nakon otvaranja op}eg dijela prijava, predstavljaju poslovnu tajnu i ne smiju se iznositi u javnost niti u~esnicima prije otvaranja finansijskog dijela prijave. Kona~ni rezultati prijava su javni. Odabranim u~esnikom smatrat }e se onaj koji za markicu (lokaciju) na osnovu kriterija za ocjenjivanje dobiju najvi{e bodova. Ako dva ili vi{e u~esnika ostvare isti broj bodova, smatrat }e se prihva}enom prijava s ponu|enim kra}im rokom izgradnje objekta. Ako dva ili vi{e u~esnika ostvare isti broj bodova i isti najkra}i rok zavr{etka izgradnje objekta, smatrat }e najpovoljnijom ona prijava koja je ozna~ena manjim rednim brojem prema redoslijedu prijema prijava. Podaci iz prijava bilo kojeg u~esnika su poslovna tajna u~esnika i Op}ine Trnovo, a Op}ina garantuje da }e ih za{titi kao poslovnu tajnu. TRO[KOVI PRIJAVE Op}ina Trnovo ne snosi nikakve tro{kove u~esnika u postupku nadmetanja, te zadr`ava pravo prihvatiti prijavu, odbiti prijavu, poni{titi nadmetanje ili odbiti sve prijave u bilo koje vrijeme prije sklapanja ugovora i pri tome ne snosi nikakvu odgovornost prema u~esnicima, niti je u obavezi objasniti razloge takve odluke. DODATNE INFORMACIJE Sve informacije o javnom konkursu mogu se dobiti na telefon 033/586 712 ili na faks 586 705 ili na www.trnovo.ba, E-mail: o_trnovo@bih.net.ba do 16 sati svakim radnim danom. od 8

poslodavcima za u~e{}e u Programu sufinanciranja aktivnih mjera za podsticaj zapo{ljavanja mladih nezaposlenih osoba bez radnog iskustva - "100 +" VSS pripravnika u 2012/2013. godini iz grant sredstava Vlade Ze-do kantona Za podsticaj zapo{ljavanja mladih nezaposlenih osoba - 100 + VSS pripravnika Vlada Ze-do kantona iz bud`eta osigurava sredstva u ukupnom iznosu 480.000 KM, a iz kojih }e se u 2012/2013. godini putem JU Slu`ba za zapo{ljavanje ZDK, sufinansirati zapo{ljavanje: • "100 +" VSS pripravnika u trajanju od 12 mjeseci u ukupnom iznosu subvencije od 4.800 KM, odnosno 6 mjeseci u zdravstvu u ukupnom iznosu subvencije od 2.400 KM, iz kojih }e poslodavac ispla}ivati pripravniku mjese~nu ~istu neto pla}u od najmanje 400,00 KM. 1. Ciljna skupina su sve mlade nezaposlene VSS osobe bez radnog iskustva u ste~enog stru~noj spremi i zanimanju, a koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih Slu`be za zapo{ljavanje ZDK prije objavljivanja javnog poziva, {to se dokazuje uvjerenjem o nezaposlenosti biroa rada, s tim da }e se, pod istim drugim uslovima, prednost kod zapo{ljavanja u ovom programu dati pripravnicima demobiliziranim borcima i pripravnicima do 30 godina starosti. U ovaj program ne}e mo}i biti uklju~ene nezaposlene osobe koje su po Programu Slu`be u ranijem periodu odradile ili je u toku odra|ivanje volonterskog sta`a kao i nezaposlene osobe koje su ve} koristile nov~ane poticaje za zapo{ljavanje ili samozapo{ljavanje. 2. S ciljem {to pravednije raspodjele podsticajnih sredstava, Slu`ba je ista rasporedila po op}inama Ze-do kantona uz primjenu odgovaraju}eg klju~a raspodjele, a o utvr|enim kvotama pripravnika poslodavci se mogu informisati u nadle`nom Birou rada. 3. Pravo na kori{tenje podsticajnih sredstava po ovom javnom pozivu imaju poslodavci sa podru~ja Ze-do kantona i {ire, osim poslodavaca koji primjenjuju Zakon o dr`avnoj slu`bi, Zakon o policijskim slu`benicima kod zasnivanja radnog odnosa i obrazovne ustanove koje zapo{ljavanje vr{e po Zakonu o radu. 4. Zainteresirani poslodavci svoje prijave }e podnositi prema sjedi{tu firme u nadle`ni Biro rada, na obrascu kojeg mogu dobiti u op}inskom Birou rada, sjedi{tu Slu`be ili na Web stranici ZDK. 5. Uz prijavu na javni poziv prila`e se: - uredno popunjena prijava, - izjava poslodavca da }e sufinansiranu osobu - pripravnika sa VSS zadr`ati u radnom odnosu najmanje 12 mjeseci, odnosno 6 mjeseci u zdravstvu, - izjava poslodavca da ne}e otpu{tati postoje}e zaposlenike radi zapo{ljavanja pripravnika, osim u Zakonom opravdanim slu~ajevima, - uvjerenje nadle`ne Porezne uprave o trenutnom broju zaposlenih, - fotokopija rje{enja o upisu firme u sudski registar ili u drugi registar u skladu sa Zakonom, - fotokopija identifikacionog broja, - ugovor sa bankom o otvaranju transakcijskog ra~una i - dokaz - uvjerenja o izmirenim obavezama za zaposlene po osnovu poreza i doprinosa na pla}e i iz pla}a, ne starije od tri mjeseca od dana apliciranja. 6. U postupku bodovanja i rangiranja prioritet }e imati poslodavci koji do sada nisu koristili ovakva ili sli~na podsticajna sredstva ili su pak do sada koristili neki od vidova podsticajnih sredstava Slu`be, Federalnog zavoda za zapo{ljavanje ili drugih organa ali su iste uredno i izvr{ili. 7. Obaveze poslodavca Nakon odobravanja zahtjeva, uvjet za retroaktivnu refundaciju odobrenih sredstava je potpisivanje tipskog ugovora sa Slu`bom, najkasnije u roku od 30 dana od dana obavje{tenja o odobravanju poticaja, nakon ~ega poslodavac, putem nadle`nog Bira rada prema svome sjedi{tu, dostavlja Slu`bi: • ugovor o radu na odre|eno ili neodre|eno vrijeme zaklju~en sa osobom ~ije se zapo{ljavanje sufinansira, u trajanju od najmanje 12 mjeseci, odnosno 6 mjeseci u zdravstvu sa svim drugim pravima iz radnog odnosa /topli obrok, godi{nji odmor, tro{kove prijevoza na posao i dr. (- ugovor o radu ne mo`e biti zaklju~en prije zaklju~enja ugovora sa Slu`bom), • fotokopiju diplome pripravnika, • kopiju obrasca JS 3100, • uvjerenje nadle`nog op}inskog biroa za zapo{ljavanje da je osoba, ~ije se zapo{ljavanje sufinansira, brisana sa evidencije nezaposlenih, • platnu listu, tj. obra~un i uplata svih poreza i doprinosa na pla}u i iz pla}e na osnovicu utvr|ene neto pla}e sufinansiranog pripravnika, uz napomenu da i porez na dohodak od 10% obra~unava i pla}a poslodavac. Poslodavac mo`e ugovorom utvrditi i iz svojih sredstava ispla}ivati i ve}i iznos pla}e od predvi|enog programom. • mjese~no, najkasnije do 20. u teku}em za prethodni mjesec, dostavlja Slu`bi (putem Biroa rada) Specifikaciju uz isplatu pla}a zaposlenika (obrazac 2001) za sve zaposlene radnike (uklju~uju}i i sufinansiranog pripravnika) koja moraju biti ovjerena od nadle`ne Porezne uprave, te obaveznu dostavu platne liste samo za sufinansiranog pripravnika koji istu obavezno potpisuje u podno`ju, odnosno na predvi|enom mjestu. 8. Ovaj javni poziv ostaje otvoren petnaest (15) dana od dana njegove objave u listu "Oslobo|enje", a u slu~aju nedovoljnog odziva poslodavaca koji ispunjavaju i prihva}aju sve uslove ovog javnog poziva, njegovo trajanje }e se produ`iti do popune utvr|ene kvote pripravnika u konkretnoj op}ini Ze-do kantona, odnosno do utro{ka planiranih sredstava. Nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Aplikacije po ovom javnom pozivu podnose se neposredno ili preporu~eno po{tom u nadle`ni Biro rada prema sjedi{tu poslodavca. Sve detaljnije i bli`e informacije poslodavci i nezaposlena lica mogu dobiti u nadle`nim biroima rada ili u sjedi{tu Slu`be u Zenici.

J AV N I P O Z I V

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON / KANTON SREDI[NJA BOSNA OSNOVNA [KOLA "KALIBUNAR" TRAVNIK Broj: 137/12 Datum: 25.07.2012. Na osnovu ~lana 57.Zakona o osnovnoj {koli i ~lana 70.Pravila {kole, Upravni odbor Osnovne {kole "Kalibunar" Travnik raspisuje

za prijem nastavnika u radni odnos u {kolskoj 2012/13.godini 1. 2. 3. 4. nastavnik bosanskog jezika na neodre|eno vrijeme - puna norma nastavnik fizike - 1 izvr{ilac za 6 ~asova sedmi~no, na odre|eno vrijeme do 31.08.2013.godine nastavnik razredne nastave - 1 izvr{ilac na neodre|eno vrijeme nastavnik razredne nastave - 2 izvr{ioca na odre|eno vrijeme, do 15.08.2013.godine

K O N K U R S

Pored op}ih uvjeta propisanih Zakonom, kandidati trebaju ispunjavati i ostale uvjete propisane Zakonom o osnovnoj {koli i Nastavnim planom i programom. Uz prijavu, kandidati su du`ni dostaviti i: • diplomu • uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu • izvod iz mati~ne knjige ro|enih • uvjerenje o dr`avljanstvu • dokaze o du`ini radnog sta`a u struci nakon diplomiranja • prosjek ocjena tokom studija • dokaze o ~ekanju na posao nakon sticanja stru~ne spreme • dokaz o stalnom mjestu boravka • ku}nu listu • dokaz o u~e{}u u oru`anim snagama BiH ( li~no ili ~lanovi porodice ). Svi dokumenti moraju biti originali ili ovjerene kopije. Izbor kandidata }e se vr{iti prema Pravilniku o bodovanju i postupku popune upra`njenih radnih mjesta putem konkursa. Konkurs ostaje otvoren osam ( 8 ) dana oda dana objavljivanja. Prijave sa dokumentima dostaviti isklju~ivo po{tom na adresu: OSNOVNA [KOLA "KALIBUNAR" 72270 TRAVNIK Vjekoslava Karasa bb Sa naznakom: za konkurs UPRAVNI ODBOR [KOLE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

KORAK NAPRIJED
iPad se koristi za surfanje
Vlasnici iPad tableta mahom koriste ovaj ure|aj za surfanje internetom i zabavu, a ne za poslovne ili edukativne svrhe. Ovaj zaklju~ak se name}e na osnovu studije Consumer Inelligence Research Partners, koja je pratila aktivnosti me|u vlasnicima iPad ra~unara ovog mjeseca. Kontroverzna studija ukazuje da se poslovno orijentisana upotreba uve}ava na popularnom Apple tabletu, ali da ona i dalje kasni zna~ajno u odnosu na zabavno orijentisanu upotrebu. Me|u u~esnicima istra`ivanja, oko 40 posto njih koristi iPad za surfanje, igranje igara i korisni~ku zabavu, dok 14 posto korisnika upotrebljava ovaj ure|aj za poslovne svrhe.

41

Asus P8Z77V sa USB SCSI tehnologijom
USB 3.0 protokol sve ve}om brzinom kr~i put do razli~itih ra~unarskih komponenti. Ovaj port lagano nalazi primjenu kod nekih tehnologija obezbje|uju}i nekim starijim me|u njima drugu mladost. Kada je rije~ o povezivanju eksternih driveova, jedan stari protokol }e do`ivjeti drugu mladost zahvaljuju}i podr{ci USB 3.0. Rije~ je o protokolu koji je nazvan UASP ili USB Attached SCSI. Kako mu naziv implicira, rije~ je o protokolu koji kombinuje SCSI i USB 3.0. Ovaj protokol }e biti podr`an u okviru Windows 8 operativnog sistema i trebao bi obezbijediti br`e opcije povezivanja eksternih driveova. Jedna od plo~a koje podr`avaju protokol je Asus P8Z77V.

Kraj primirja sa Qualcommom
Samsung je potpisao odre|enu vrstu primirja sa Qualcommom da ne tu`i ovu kompaniju niti njene korisnike zbog kori{tenja Samsungovih 3 G patenata prije izvjesnog vremena. No, ovo je primirje okon~ano nakon {to je Apple optu`io Samsung u vezi sa Galaxy Tabom. Australijski federalni sud je otvorio dugoo~ekivani slu~aj izme|u Applea i Samsunga o kr{enju patenata izme|u dvije kompanije. Sud je zapo~eo saslu{anje povodom Samsungove kontratu`be protiv Applea, u kojoj se navodi da je ova kompanija prekr{ila tri standarda vezana za 3G u okviru iPhone 4, 4S i iPad 2 ure|aja. Qualcomm je ovdje kolateralna {teta, s obzirom na to da snabdijeva Apple ~ipovima.

VLC Media Player 2.0.3
VLC Media Player je visoko portabilni multimedijalni player za razli~ite video i audioformate, kao i DVD, VCD i razli~ite streaming protokole bez eksternog kodeka ili programa. Ovaj softver se mo`e koristiti i kao server za stream u unicast ili multicast u IPv4 ili IPv6 na mre`ama visokog propusnog opsega. VLC mo`e da reprodukuje MPEG-1, MPEG-2 i MPEG-4/DivX fajlove sa hard diska, CDROM drivea ili sli~nih. Tako|er, mo`e da reprodukuje DVD, VCD i audio CD-ove. Nova verzija donosi popravke za neke HTTP zahtjeve koji ne odgovaraju odre|enim radiokanalima, zatim je tu popravka za neke flv fajlove, te za krah kad se otvara ape fajl sa ID3v1 tagovima.

Pazite kako hodate!

Biometrijski ulo{ci
spavanje” rekao je Todd Gray, , predsjednik tvrtke. On je izjavio da je vidio potencijal ove tehnologije kada je njegova k}er bila u rodili{tu i kad je vidio sobu koja je bila ukra{ena prikazima razli~itih dje~ijih stopala du` zidova. Ulo{ci za cipele ~ine se manje invazivnim oblikom identifikacije - za razliku od, primjerice, skeniranja mre`nice oka. Tvrtka ka`e da su ti ulo{ci ta~ni u vi{e od 99 posto slu~ajeva i da ~ak prate mijenjanje hoda neke osobe zbog umora ili ozljede. “Ako ih stavim u va{e cipele, oni }e gotovo odmah znati da ja nisam vi” rekao je Gray za The , Washington Post.

za sigurnu identifikaciju
Svako danas zna da ~ovjek ima jedinstveni otisak prstiju, no {ta je s jedinstvenim otiskom stopala?
Zaboravite digitalno skeniranje prsta ili oka. Izmislili su ne{to novo - biometrija stopala. Svako od nas ima osobeni na~in hodanja, pritisak stopala i du`inu koraka, a jedan laboratorij iskoristio je ove osobine za razvoj sigurnosti. Naime, znanstvenici na novom Pedo-Biometrics laboratoriju na Sveu~ili{tu Carnegie Mellon razvili su biometrijske ulo{ke za cipele koje prate karakteristike ne~ijeg stopala. Senzori ugra|eni u cipele prate i bilje`e te obrasce, a minijaturni ra~unar }e ove mjere usporediti s bazom podataka. Ako se podaci preklapaju, to }e osobi koja nosi ove cipele omogu}iti ulaz u neko sigurnosno podru~je, primjerice u nuklearnu elektranu ili vojni kompleks. “To je dio cipela o kojem ne morate razmi{ljati” rekao je Ma, rios Savvides, direktor Pedo-Biometrics laboratorija u Pittsburghu. Laboratorij je prikupio 1,5 miliona dolara po~etnih sredstava prilikom osnivanja i u partnerskom odnosu je s kanadskom tvrtkom Autonomous ID. Autonomous ID na prototipu ovog sustava radi jo{ od 2009. godine, a cilj je napraviti pouzdan, ali relativno jeftin sigurnosni sistem. “Ve} na tre}em koraku on zna da ste to vi i vra}a se natrag na

Digitalni preokret

Uspjeh nau~nika iz Jerusalema

YouTube pokrenuo ramazanski kanal
Preokret u ramazanskoj tradiciji - naslov je kojim se na Googleovom zvani~nom blogu opisuje uvo|enje novog kanala
U toku svetog muslimanskog mjeseca, Google je odlu~io ramazanske obi~aje i tradiciju prikazati u okviru kanala YouTube.com/Ramadan. Snimci programa koji se objavljuju istog dana kad su emitovani posve}eni su milionima muslimana koji se okupljaju sa svojim porodicama i prijateljima te gledaju specijalne televizijske emisije, a problem im predstavlja {to se pojedine emisije prikazuju u isto vrijeme na razli~itim programima. Putem usluge Google+ Hangouts je virtualno mogu}e pratiti okupljanja pri kojima pozna ti ku ha ri spre ma ju svo je omiljene obroke, a doktori nude savjete o zdravoj ishrani. Osim njih, tu su i glumci koji

govore o svojim omiljenim rama zan skim emi si ja ma, pjesnici koji govore o literaturi inspirisanoj mjesecom posta, te islamski zvani~nici koji odgo-

varaju na pitanja o vjeri. Kanal je na arapskom jeziku, a tu je i kanal MakkahLive na kojem se mogu direktno pratiti de{avanja u Meki.

Istra`iva~i sa Univerziteta u Jerusalemu prona{li su novi na~in za pomo} slijepim ljudima prilikom percepcije i interakcije sa objektima i okru`enjem. EyeMusic je ure|aj koji konvertuje vizuelne informacije u zvu~ne. Ovaj sistem je efikasan i ljudi lako u~e da se njime koriste. Najve}i problem kod projektovanja ovakvih ure|aja je pronala`enje efikasnog na~ina konvertovanja slika u zvuk, koje }e

Ure|aj koji slike pretvara u muziku

omogu}iti laku interpretaciju onoga {to se ~uje. EyeMusic to radi tako {to boje predstavlja odgovaraju}im instrumentima, a svjetliji objekti “zvu~e” glasnije. Sistem skenira objekte s lijeva nadesno i pu{ta odgovaraju}e tonove. Prvenstveno je dizajniran kao pomo} slijepim osobama u izvr{avanju svakodnevnih obaveza, kao {to je kupovina u supermarketu.

42

OGLASI
T3 d.o.o. Tvorni~ka 3, Sarajevo T3 SHOP PJ "T3 Shop" Radi}eva 8, Sarajevo Tel: +387 33 911 001 Fax: +387 33 911 002 E-mail: t3shop01@t3t.ba

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SAN U NOVOM RUHU

WWW.T3T.BA

Datum objave: 26. 7. 2012. Cjenovnik va`i od: 26. 8. 2012.

Cjenovnik za T3 be`i~ni internet (T3 Net)
* Priklju~na taksa za svaki od navedenih paketa se ne napla}uje. T3 NET Student 1 CIJENA MODEMA MJESE^NA PRETPLATA 1,00 KM 25,00 KM Brzina interneta do 8 Mb po sekundi.

• Korisnik potpisuje ugovor na 12 mjeseci. • Da bi postao korisnik paketa T3 Unlimited Student 1, korisnik mora predo~iti va`e}i index kao potvrdu o studentskom statusu. • Korisnik za slanje ra~una mora dati ku}nu adresu koju T3 ima pravo provjeriti. • Maloljetni (od 15 do 18 godina starosti) u~enici moraju predo~iti va`e}u |a~ku knji`icu i njihovi roditelji potpisuju ugovor da bi ostvarili pravo na ovaj paket. • Prilikom potpisivanja ugovora korisnik je obavezan platiti dva mjese~na ra~una unaprijed, tj. tro{kove teku}eg i punog mjeseca tokom najavljenih promocija. Teku}i mjesec je izra~unat u zavisnosti od datuma aktivacije. T3 NET Student 2 CIJENA MODEMA MJESE^NA PRETPLATA 1,00 KM 25,00 KM Brzina interneta do 8 Mb po sekundi.

Pored pri~a sa naslovnice, San donosi 4. i 5. strana Osvajanje slobode - Istospolni brakovi u BiH - ikad ili nikad Zvonko Juri{i}: Neprihvatljivo, odvest }e nas u propast Mladen Ivani}: Nemam ni{ta protiv braka 7. strana Autobuska stanica Sarajevo - Starica na umoru, mlada na ~ekanju Privi|enje iz pro{log vijeka tra`i 30 miliona eura 14. i 15. strana Istra`ivali smo - Gra|ani BiH ne mogu podnositi rate i kredite Li~ni bankrot, posljednji spas iz ralja du`ni~kog ropstva 17. strana Crti}i - Devet godina sarajevske {kole animatora Nova generacija i preko interneta 22. strana Zvijezda nedjelje - Maja Munda Cijenim ljude koji rade pozitivne stvari 37. strana San ordinacija - Jasmin Halilovi}, predsjednik Udru`enja oboljelih od epilepsije u FBiH Za lijekove mjese~no treba 300 maraka

Pla}anjem 2 ra~una unaprijed ({esti i sedmi) odmah po priklju~enju, korisnik dobija 12. mjesec gratis. • Korisnik potpisuje ugovor na 12 mjeseci. • Da bi postao korisnik paketa T3 Unlimited Student, korisnik mora predo~iti va`e}i index kao potvrdu o studentskom statusu. • Korisnik za slanje ra~una mora dati ku}nu adresu koju T3 ima pravo provjeriti. • Maloljetni (od 15 do 18 godina starosti) u~enici moraju predo~iti va`e}u |a~ku knji`icu i njihovi roditelji potpisuju ugovor da bi ostvarili pravo na ovaj paket. • Prilikom potpisivanja ugovora, korisnik je obavezan platiti dva mjese~na ra~una unaprijed, tj. tro{kove teku}eg i punog mjeseca tokom najavljenih promocija. Teku}i mjesec je izra~unat u zavisnosti od datuma aktivacije. T3 NET Unlimited 1 CIJENA MODEMA MJESE^NA PRETPLATA 1,00 KM 30,00 KM Brzina interneta do 8 Mb po sekundi.

• Korisnik potpisuje ugovor na 12 mjeseci. • Prilikom potpisivanja ugovora, korisnik je obavezan platiti minimalno polovinu teku}eg i puni naredni mjesec. Teku}i mjesec je izra~unat u zavisnosti od datuma aktivacije. T3 NET Unlimited 2 CIJENA MODEMA MJESE^NA PRETPLATA 1,00 KM 30,00 KM Brzina interneta do 8 Mb po sekundi.

Pla}anjem 2 ra~una unaprijed ({esti i sedmi) odmah po priklju~enju, korisnik dobija 12. mjesec gratis. • Korisnik potpisuje ugovor na 12 mjeseci. • Prilikom potpisivanja ugovora, korisnik je obavezan platiti minimalno polovinu teku}eg i puni naredni mjesec. Teku}i mjesec je izra~unat u zavisnosti od datuma aktivacije. T3Net Prepaid KUPOVINA MODEMA MJESE^NA PRETPLATA 100,00 KM 35,00 KM Brzina interneta do 8 Mb po sekundi.

Odabirom paketa T3 Net Prepaid korisnik ne potpisuje obavezuju}i ugovor.

U slu~aju aktiviranja zamjenskog ure|aja, promjene korisni~kog paketa, postupka opominjanja, naplate i izvr{enja iste, te privremenog isklju~enja na zahtjev korisnika u maksimalnom trajanju do tri (3) mjeseca, ponovni priklju~ak je besplatan. Ukoliko korisnik bude isklju~en zbog neizmirivanja dugovanja u zadatom zakonskom roku, tro{kove priklju~ka snosi sam, i to u iznosu od 5,00 KM. U cijene je ura~unat PDV 17%.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.
Aziz Had`ihasanovi}: Ravnogorci: Fa{izam maskiran u antifa{izam (11)

FELJTON
1847. 1856. 1858. 1875. 1894. 1908. 1909. 1928. 1941. 1945.
NA DANA[NJI DAN
Liberija, dr`ava oslobo|enih ameri~kih robova koji su se doselili u Afriku, postala je prva nezavisna republika u Africi.

43

Djelo na vidjelo
Advokat Nikola Raspopovi} svjedo~io o masakru u selu Vrani} za koji ka`e da ga je izvr{io neki Zeka iz Dra`inog beogradskog korpusa i svom u~e{}u u ravnogorskom ~etni~kom pokretu Dra`e Mihailovi}a
Advokat Nikola Raspopovi}, optu`en za aktivnosti u ravnogor skom ~e tni ~kom po kre tu Dra`e Mihailovi}a, imao je na po~etku saslu{anje na oko sitnu pa`nju suda. Predsjedavaju}i: Ose}ate li se krivim? Optu`eni: Ne zna kako da ka`em. Predsjedavaju}i: Mo`ete da sedite, po{to ste stari, i sede}i govorite. Optu`eni: Ako je ~lanstvo u nacionalnom komitetu krivica, onda se ose}am krivim. Predsjedavaju}i: Da, to je pravni~ki, ali da li se ose}ate krivim pred jugoslovenskim narodom za u~e{}e u Dra`inoj organizaciji? Optu`eni: Ne! vrhovne komande, sreli kakve limuzine, automobile? Optu`eni: Kada sam se vratio jedan mi je seljak rekao da se u automobilu nalazio Dragi Jovanovi} zajedno sa Kalabi}em. Predsjedavaju}i: Kada je to bilo? Optu`eni: To je moglo biti 29. Mihailovi}em? Optu`eni: Nisam. Predsjedavaju}i: Pa ko je pisao ono pismo septembra 1943. godine, poslano po Radenkovi}u? Optu`eni: Ja sam pisao Dra`i u cilju da ga obavestim kakva je situacija u zemlji. Predsjedavaju}i: Vi ste ga upo-

U Dablinu ro|en engleski dramski pisac, novinar i kriti~ar D`ord` Bernard [o. Knji`evnu karijeru po~eo je pisanjem romana i pozori{nih kritika, a proslavio se mnogobrojnim pozori{nim djelima. Dobitnik je Nobelove nagrade za knji`evnost 1925. (“Kandida”, “Zanat gospo|e Voren”, “Major Barbara”, “Pigmalion”). Lajonel Rot{ild postao prvi Jevrejin ~lan donjeg doma britanskog parlamenta.

Mik D`eger

1943.

Ro|en {vajcarski psihijatar Karl Gustav Jung, osniva~ analiti~ke ili kompleksne psihologije, u kojoj se razlikuju dva sloja podsvijesnog individualno i kolektivno (“Psiholo{ki tipovi”, “Psihologija i religija”, “Simbolika duha”, “Studija o arhetipovima”). Ro|en engleski pisac Oldos Haksli, jedan od najistaknutijih evropskih esejista 20. vijeka. Njegovi “romani ideja” zasnovani su na esejisti~kim modelima rasprava i sukoba na~ela (“Kontrapunkt `ivota”, “Vrli novi svijet”, “Slijepi u Gazi”). Ro|en ~ileanski dr`avnik Salvador Aljende Gosens, osniva~ Socijalisti~ke partije i prvi marksista predsjednik ^ilea (1970). Ubijen je u udaru vojne hunte pod vo|stvom generala Augusta Pino~ea 11. septembra 1973. Poku{aj {panske vlade da u Kataloniji mobili{e rezerviste za borbe u Maroku doveo je do ustanka u Barseloni, koji je krvavo ugu{en (“Krvava katalonska nedjelja”).

Ro|en britanski muzi~ar Mik D`eger, osniva~ i pjeva~ rok-grupe “Roling Stouns” .

Zlo~in u selu Vrani}
Predsjedavaju}i: U~estvovali ste u radu nacionalnog komiteta? Optu`eni: Na jednoj sednici celoj i jednoj prekinutoj. Predsjedavaju}i: Na kojoj to ? Optu`eni: 20. i 24. jula u Miokovcima. Predsjedavaju}i: Jeste li ~uli za pokolj u selu Vrani}? Optu`eni: Jesam! Predsjedavaju}i: Ko je izvr{io pokolj? Optu`eni: Ne znam! Mislim da je izvr{io neki Zeka iz beogradskog korpusa. Predsjedavaju}i: ^ijeg ? Optu`eni: Dra`inog. Predsjedavaju}i: A da, Dra`in beogradski korpus. A da li ste znali za pokolje u Jagodini, ]upriji i tako dalje? Optu`eni: ^uo sam. Predsjedavaju}i: Ko je izvr{io te pokolje? Optu`eni: Tada nisam znao. Predsjedavaju}i: A kako ste kasnije obave{teni? Optu`eni: Kasnije se govorilo da su to Dra`ini komandanti. Predsjedavaju}i: Dra`ini? Optu`eni: Ranije se govorilo po Beogradu da su taj pokolj izvr{ili partizani. Tako su govorili izvesni krugovi. Predsjedavaju}i: A koji su to krugovi govorili ? Optu`eni: Ne znam govorilo se! Predsjedavaju}i: Izi{lo delo na videlo... Kada ste i{li jednom prilikom kod Dra`e Mihailovi}a jeste li negde na putu, u blizini

Ro|en ameri~ki filmski re`iser Stenli Kjubrik koji se proslavio filmovima razli- Skoplje ~itog `anra kao {to su “2001 - Odiseja u svemiru”, “Paklena pomorand`a”, “Dr. Strejnd`lav” i “Lolita”. Predsjednik SAD-a Frenklin Delano Ruzvelt zamrznuo je svu japansku imovinu u SAD-u i time obustavio ameri~ko-japansku trgovinu. Na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji pobijedili laburisti i njihov lider Klement Atli zamijenio je na mjestu premijera Vinstona ^er~ila.

1963.

U zemljotresu u glavnom gradu Makedonije Skoplju poginulo je vi{e od hiljadu ljudi, a grad je razru{en.

avgusta 1944. godine. Predsjedavaju}i: Da li ste sebi postavili pitanje kuda ide Dragi Jovanovi}, kada znate da je on krvnik srpskog naroda i da je desetine hiljada ljudi izgubilo `ivote zbog Dragog Jovanovi}a. [ta ste tada mislili? Optu`eni: Tra`io sam da se prekine sa celokupnim radom u Dra`inom pokretu i zbog toga smo nas petorica rizikovali da odemo kod Dra`e i da protestvujemo... Predsjedavaju}i: Vi ste se tada vratili u Beograd? Optu`eni: Jeste, posle sva|e koja je trajala ~itav sat, okrenuli smo le|a i oti{li. Predsjedavaju}i: Za{to ste se sva|ali? Optu`eni: Zato {to je Dra`a iznalazio nemogu}nosti za ustanak i ni~im nije mogao da opravda te razloge. Isticao je stalno da se boji velikog broja `rtava, a zatim da nema dovoljno municije. Predsjedavaju}i: [ta vam je Dra`a rekao? Optu`eni: "E, {ta mo`emo?", slegnuo je ramenima i samo to rekao. Predsjedavaju}i: Jeste li pre juna imali kakve veze sa Dra`om

zorili da }e onakvim radom da propadne? Optu`eni: Pa jeste, ali ja ne smatram to saradnjom. Predsjedavaju}i: Vi ste tu do{li da spasavate i izvla~ite iz blata jednu propalu stvar. Vi niste tra`ili likvidaciju pokreta, ve} ste se opredelili za Dra`u i zajedno sa ostalim ravnogorcima nastojali da svetskoj javnosti prika`ete da je Dra`a na pravom putu i da se bori protiv okupatora. Nije li tako? Optu`eni: Ja nisam do{ao da spasavam njega. Ja sam poku{ao da spasem srpski narod i pri tome nisam mislio na sebe kao {to ni sad ne mislim na svoju glavu.

Ameri~ki vojnici, tokom Korejskog rata, po~inili su masakr nad stotinama nenaoru`anih izbjeglica u selu No Gun Ri.

1950.
Perona.

1952. 1953. 1956. 1965. 1974. 1984. 1995. 1995. 1999. 2002. 2003.
ratonac”. nezavisnost.

Umrla Eva Peron (33), popularna prva dama Argentine, supruga Huana

Napadom gerilaca na kasarnu Monkada u gradu Santjago de Kuba, Fidel Kastro je po~eo borbu protiv re`ima diktatora Fulhensija Batiste.

Egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser nacionalizovao Suecki kanal, koji je bio pod kontrolom anglo-francuske komapnije. Maldivska ostrva u Indijskom okeanu, britanski protektorat od 1887, stekla su

Konstantin Karamanlis, novi gr~ki premijer, formirao prvu civilnu vladu, nakon sedmogodi{njeg vojnog re`ima u Gr~koj.

Veze sa Rusima
Predsjedavaju}i: Kada ste se vratili u Beograd {ta ste poku{ali da radite? Jeste li imali sastanke s kim? Optu`eni: U Beogradu sam poku{ao da se na|em sa simpatizerima partizana i da uhvatim veze sa Rusima. Predsjedavaju}i: A gde su onda bili Rusi? Jesu li bili kod Kladova? Optu`eni: Ne znam! Predsjedavaju}i: Kad su Rusi bili blizu, da li su se onda ~etnici borili protiv Nemaca ili su i{li zajedno sa Nemcima? Optu`eni: Pa nisu se borili protiv Nemaca ni protiv Partizana, oni su imali svoj front - ~etni~ki.
(Sutra: Talijani i ~etnici nad Konjicom)

Na margini stenografskih bilje{ki sa javnog su|enja ~lanovima vojnog rukovodstva ravnogorske ~etni~ke organizacije Dra`e Mihailovi}a u Beogradu od 28. jula do 9. avgusta 1945. godine, kada je nepobitno i cjelovito utvr|ena stalna saradnja ~etnika sa fa{isti~kim okupacionim snagama u borbama protiv antifa{isti~kih partizanskih jedinica u u`oj Srbiji, Crnoj Gori, Sand`aku, Bosni i Hercegovini, Lici, Kordunu i Dalmaciji u Drugom svjetskom ratu.

Me|unarodni sud za ratne zlo~ine u Hagu Umro ameri~ki statisti~ar D`ord` Horas otpe~atio optuGalup, direktor i osniva~ (1935) “Galu`nicu protiv gepovog instituta” za ispitivanje javnog mijenja. nerala Hrvatske Nakon `estokih napada svim raspolo`ivojske u penziji vim sredstvima, uklju~uju}i i primjenu Ante Gotovine, zabranjenih bojnih otrova, jedinice srpske vojske u{le u koji je okrivljen @epu “za{ti}enu zonu UN-a”. Hiljade stanovnika ovog za zlo~ine nad mjesta morale su napustiti svoje domove. Srbima za vrijePeru i Ekvador se sporazumjeli o demilme i poslije opeitarizovanoj zoni od oko 500 kvadratnih racije Oluja 1995. kilometara u pograni~nom amazonskom podru~ju, u Krajini, u okon~av{i me|usobni jednomjese~ni rat. Hrvatskoj. GotoBh. atleti~ari na Balkanskom prvenstvu vina je uhap{en za juniore u Komotiniju, Gr~ka, osvojili 8. decembra jednu zlatnu i dvije srebrene medalje. 2005. u mondenUmro Badi Bejker, ameri~ki kompozitor, skom ljetovali{tu koji je komponovao muziku za preko na Tenerifama u 200 filmova Volta Diznija. [paniji i izru~en Ha{kom tribunaUmro britanski reditelj D`on [lezinger. lu. Osu|en 24. Njegov film “Pono}ni kauboj” nagra|en aprila 2011. na 24 je Oskarom, a osta}e upam}en i po filmovima “Darling”, “La`ov Bili”, “Daleko od razuzdane gomile” i “Magodine zatvora.

2001.

Ante Gotovina

44

SPORT

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

@eljezni~ar ispao iz Evrope, a Amar Osim `ali za prvom utakmicom

Plavi su propustili istorijsku priliku

Meja~ev start nad ^oli}em sudija nije okarakterisao kao prekr{aj

Foto: D. ]UMUROVI]

[ansa propu{tena u Mariboru
Imali smo 1:0 u gostima protiv protivnika koji je bio u te{koj situaciji, jer gubi 0:1 na svom terenu, sa najja~om mogu}om postavom, bez specijalnih rje{enja na klupi. I mi ih pustimo da se izvuku. Nisam o~ekivao da nakon toga mo`emo biti nagra|eni, obja{njava @eljin menad`er razlog eliminacije od prvaka Slovenije
@eljezni~ar je imao istorijsku priliku za ulazak u grupnu fazu jednog od dva evropska takmi~enja, ali nije uspio. Plavi su se porazom od Maribora u revan{utakmici drugog pretkola Lige prvaka na Ko{evu oprostili od Evrope i propustili priliku da u tre}em pretkolu elimini{u luksembur{ki Dudelange, te osiguraju borbu za ulazak u grupnu fazu Lige prvaka. Automatski, prolazom u play-off elitnog evropskog takmi~enja, izbirili bi minimalno grupnu fazu Evropske lige. No, sve to je palo u vodu nakon dvome~a sa slovenskim prvakom.

Sporne situacije
Osim je objasnio kako je vidio sporne situacije, one koje se odnose na crvene kartone. “^oli} je prestrogo isklju~en. Prvi `uti karton je opravdan, ali drugi se ne svira. Prekr{aj je bio, ali ne za `uti karton bez obzira ko igra, koji je rezultat i kome treba. Sudija je tada utakmicu automatski okrenuo u jednom smjeru. Poslije toga je sve smije{no. Stani}ev karton mo`e biti opravdan ako se dr`i{ kriterija. Opet ka`em s moje strane tako izgleda. Svraka je dobio dva `uta zato {to jedanput ne{to ka`e, a zaboga kapiten je, a drugi put {utne neku loptu...” obja{njava Osim. , je Benjamin ^oli} ve} nakon prvog starta dobio `uti karton, druga, kada je pomo}nik poni{tio pogodak Eldina Adilovi}a, iako je te{ko utvrditi da je napada~ @eljezni~ara bio u ofsajdu i tre}a, kada start Meja~a nad ^oli}em nije okarakterisao kao prekr{aj za najstro`iju kaznu. Uz normalne sudijske ar{ine na{ prvak ve} tada je mogao imati prednost od 2:0... Ono {to se kasnije de{avalo na terenu, samo je odraz, u najmanju ruku, arogantnog pona{anja holandskog sudije iz prve tre}ine prvog poluvremena. “Pokazali smo da se mo`emo nositi s Mariborom koji je iako je imao dobar rezultat i odre|enu mirno}u koju takav rezultat nosi, do`ivio nekakve neugodnosti koje mi na`alost nismo uspjeli pretvoriti u golove, {to na{om krivicom, {to objektivnim okolnostima. Zadnjih pola sata nije bio fudbal. Ljudi su stali, na ~emu im ja moram, iako glupo zvu~i, zahvaliti” rekao je Osim, a , iako nije htio da se ~uje iz njegovih usta, aludirao je na su|enje holandskih arbitara. Ipak, Osim smatra da je njego va eki pa pri li ku da izbo ri prolaz u tre}e kolo propustila u Mariboru. “U prvoj utakmici smo imali takvu situaciju da uz malo sre}e, koju smo imali u prvom poluvremenu, imamo sve u svojim rukama. Imali smo 1:0 u gostima

protiv protivnika koji je bio u te{koj situaciji, jer gubi 0:1 na svom terenu, sa najja~om mogu}om postavom, bez specijalnih rje{enja na klupi. I mi ih pustimo da se izvuku. Nisam o~ekivao da nakon toga mo`emo biti nagra|eni. Na Ko{evu je njihov prvi pogled prema golu bio gol. Ima ne{to {to ti jednostavno ne da. Da li je to Bog, sudbina ili {ta ve}... Vidjeli smo i ve~eras da taj Maribor nije jak da ti postigne ~etiri gola za poluvrijeme. Da smo ovdje donijeli 1:1 ili 1:2 u najgorem slu~aju, bilo bi druga~ije” smatra , Osim.

venstvu u kojem }e braniti duplu krunu. Osim se ne boji da }e porazi od Maribora destabilizovati njegovu ekipu.

^oli}: Bio je penal
Da je holandski sudija u 16. minuti, nakon starta Ale{a Meja~a nad Benjaminom ^oli}em, pokazao na bijelu ta~ku, ko zna kakav bi rasplet imala utakmica na Ko{evu. “Penal je bio ~ist kao suza. U{ao sam u {esnaesterac, ispred igra~a Maribora, imao kontrolu nad loptom i on me udario po stajnoj nozi” decidan je ^oli}. , “Pokazali smo u revan{u da ima ne{to u nama. To je dobra stvar. Imamo neku homogenost i nadam se da }e se to nastaviti i u prvenstvu. Nemamo lo{ tim kako su nas neki predstavljali poslije poraza u prvoj utakmici od Maribora” zaklju~io je Osim, koji , svoje izabranike danas vodi u stal nu her ce go va ~ku ba zu u Me|ugorju, gdje }e ostati do sredine naredne sedmice.
S. [I[I]

Sele u Me|ugorje
Veliki dio sportske javnosti pi tao se za {to je po no vo na klupi ostao Samir Bekri}, koji u prvoj utakmici nije dobio ni minute. “Igra 11 igra~a. Da je ragbi mo`da bi igrao i Bekri}. Ne mo`e igrati 15 fudbalera. Da bi on igrao neko bi trebao iza}i. Stav je bio da ne igra Bekri} nego neko drugi ko svakako ima ime i prezime, nekakve referense i nekakav u~inak. Nema nikakvog drugog razloga” , obja{njava Osim. Eliminacijom iz Evrope, @eljezni~ar se okre}e doma}em pr-

Tri klju~ne stvari
Maribor je slavio ukupnu pobjedu od 6:2 i pro{ao dalje. Ipak, sti~e se dojam da @eljo nije previ{e po`eljan u Evropi. Daleko od toga da menad`er Amar Osim i njegovi izabranici ne snose dio krivice za poraze od Maribora, ali ono {to se de{avalo u revan{u na Ko{evu vodilo je ka zaklju~ku da je holandski sudija Danny Makkelie ve} unaprijed imao odre|en scenarij. Jer, kako druga~ije objasniti tri vrlo bitne situacije na utakmici u prvih 16 minuta igre. Prva, kada

Specijalci do~ekali Bugare
Ekspedicija Levskog doputo va la je ju ~er u po po dne vnim satima u na{ glavni grad, a na Sarajevskom aerodromu do~ekani su uz velike mjere obezbje|enja. Veliki broj specijalaca sa dugim cijevima radio je na osiguravanju igra~a i stru~nog {taba bugarske ekipe, sa kojom su doputovala i dva slu`benika za sigurnost iz Bugarske. S ciljem nesmetanog odr`ava nja ve ~e ra {nje uta kmi ce MUP Kantona Sarajevo formirao je [tab akcije koji }e prati-

Edin D`eko ostaje u Manchesteru

Zbog povrede ne idem u Kinu
Edin D`eko, fudbalski A reprezentativac BiH, nije nastupao u pripremnim utakmicama Manchester Citya na pripremama u Austriji. Razlog neigranja je povreda, zbog koje na{ napada~ ne}e putovati sa ekipom na turneju u Kinu. Uz njega, u Manchesteru }e ostati i Balotelli, Hart, Lescott, Milner, De Jong, Silva, Nasri i Clichy. “Ne idem u Kinu zbog lak{e povrede. Nije u pitanju ni{ta ozbiljno, ali ne `elim ni{ta riskirati. Igra~i koji su igrali na EP-u tako|er ne}e putovati u Kinu. U utorak sam po~eo tr~ati i nadam se da }u ve} sljede}e sedmice biti oporavljen. @elim se u potpunosti oporaviti kako bi bio sto posto spreman za po~etak sezone, te utakmice reprezentacije” re, kao je D`eko za svoju zvani~nu web stranicu.

ti stanje i ocjenjivati stepen rizika, te s tim u vezi preduzimati sve adekvatne mjere i radnje kako bi sve proteklo bez incidenata.

Na{ reprezentativac ne `eli ni{ta riskirati

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

SPORT

45

EVROPSKA LIGA Sarajevo `eli prema{iti minus od 0:1 protiv Levskog

Igrati ofanzivno i postizati golove
Atmosfera me|u igra~ima je izvanredna. Ne}emo se braniti, ve} moramo napadati i davati pogotke zbog rezultata iz prvog duela, rekao je strateg bordo sastava Dragan Jovi}
Fudbaleri Sarajeva do~ekuju ve~eras Levski u revan{u drugog pretkola Evropske lige na stadionu “Asim Ferhatovi} Hase” u 21 sat. Bordo sastav izgubio je prvu utakmicu sa 1:0 na gostovanju u Sofiji, na kojem je pru`io puno bolju igru nego {to to rezultat pokazuje. U uzvratu na na{em najve}em stadionu ko{evski premijerliga{ ima}e priliku prema{iti minimalni zaostatak i eliminisati trofejni bugarski tim, {to ne}e biti jednostavno po{to rival ima prednost i pripada mu uloga favorita. Osim odranije povrije|enog Sulejmana Krpi}a, {ef stru~nog {taba Dragan Jovi} mo`e ra~unati na sve ostale igra~e u velikom okr{aju sa pulenima Iliana Ilieva.

Sprije~iti nerede
^uvar mre`e bordo sastava Adi Adilovi} izrazio je nadu da }e revan{ protiv Levskog prote}i u najboljem redu i da }e policijske snage dr`ati pod kontrolom sva de{avanja. “Ne razmi{ljamo o navija~kim neredima prije utakmice. Bugarski fanovi su nepotrebno izazvali sukobe u Sofiji. Uprava Levskog se ogradila i osudila nekoliko puta neodgovorno pona{anje pojedinaca” istakao je Adilovi}. , Kako je najavljeno, na me~ u Sarajevo doputova}e 200-300 navija~a Levskog organizovanim prevozom, a jo{ neki }e do}i privatnim vozilima.
Foto: D. TORCHE

Pro}i dalje
“Na {a o~e ki va nja su da pro|emo dalje. U prvom me~u ostvarili smo aktivan rezultat, mada je ostala `al za povoljnijim ishodom jer smo ga zaslu`ili prema prikazanoj igri. Druga bitna stvar koju smo dobili utakmicom u Sofiji je ste~eno samopouzdanje jer smo pokazali da mo`emo igrati protiv Levskog. Svjesni smo {ta trebamo u~initi. Atmosfera me|u igra~ima je izvanredna. Ne}emo se braniti, ve} moramo igrati ofanzivno i postizati golove zbog rezultata iz prvog duela” rekao je , Jovi} na ju~era{njoj konferenciji za novinare koja je pobudila

U ko{evskom premijerliga{u vlada optimizam uo~i revan{a sa bugarskom ekipom

ogromno interesovanje predstavnika medija. Strateg tima sa Ko{eva istakao je da Denis ^omor, koji je u ovosezonskim susretima Evropske lige zaradio dosad dva `uta kartona, ima pravo nastupa jer prema pravilima UEFA pauziraju fudbaleri sa tri opomene. “Ne mo`emo se ograni~iti na defanzivu. Igramo pred na{im navija~ima, no podr{ka sa tribina ne smije povu}i igra~e da krenu bezglavo u napad. Buga-

SPREMNI NA SVE U prethodnim evropskim utakmicama, dokazali smo da se mo`emo prilagoditi bilo kakvom rezultatu. Imamo kvalitet, {to trebamo potvrditi plasmanom u dalje takmi~enje, optimista je Jovi}
ri imaju izvanrednu kontru i brza krila. Zbog toga, ekipa treba biti oprezna i razmi{ljati {ta }e se desiti kada izgubimo loptu. Ne smijemo gubiti lopte na 30-35 metara od gola, jer se to pokazalo presudnim u prvoj utakmici.” ansa bilo je 5:2 na doma}em terenu i 4:4 u gostima, op.a) i gostuju}em duelu protiv Levskog, dokazali smo da se mo`emo prilagoditi bilo kakvom rezultatu. Imamo kvalitet {to trebamo potvrditi plasmanom u dalje takmi~enje. Osim toga, igra~i ne smiju biti nervozni i tro{iti energiju na sudije. Neophodno je da budu maksimalno koncentrisani svih 90 minuta na igru po{to je na drugoj strani opasan rival. Oni su profesionalci i vjerujem da ne}e biti nervoze u na{im redovima. Po{to je mogu}e da pobijedimo sa 1:0, pripremali smo

Raykov od prve minute
[ef struke na{eg predstavnika Dragan Jovi} smatra da postoji mogu}nost odre|enih promjena u sastavu Levskog. “Njihov trener nije bio zadovoljan igrom zadnje linije u Sofiji. Mislim da }e ljevokrilni napada~ Simeon Raykov biti u po~etnoj formaciji. Levski igra napada~ki i ne}e biti promjena u njegovom stilu igre” izjavio je Jovi}. ,

Bez nervoze
Jovi} tvrdi da je Sarajevo spremno igrati do kraja bez obzira na to kako }e se kretati rezultat. “Ako primimo gol u otvaranju utakmice, na{a igra se ne}e raspasti. U prethodna dva me~a sa Malte`anima (protiv Hiberni-

se za pro du `et ke i vje `ba li izvo|enje penala” podvukao je , Jovi}. Golman Sarajeva Adi Adilovi} zahvalio je najprije navija~ima na fantasti~noj podr{ci u prvom dvoboju, kazav{i da su fudbaleri svjesni prilike da otvore novu stranicu uspjeha u klupskoj historiji. “Da}emo sve od sebe da ostvarimo rezultat koji }e nas odvesti u tre}e pretkolo Evropske lige” naglasio je Adilovi}. , Ulaznice koje ko{taju 7 KM za sjevernu i 12 KM za isto~nu tribinu su u prodaji. Kapije ko{evskog stadiona bi}e otvorene u 19 sati. Vjerovatan sastav: Adilovi}, Tatomirovi}, Dupovac, Torlak, Belo{evi} (Karamati}), ^omor, Sesar, Sulji}, Zlatkovi}, Husejinovi}, Had`i}.
Z. RA[IDOVI]

[iroki Brijeg ve~eras igra protiv St. Patricksa

PROTIV IRACA PRIZIVAJU I SRE]U
Fudbaleri [irokog Brijega ve~eras u Irskoj protiv St. Patricksa igraju revan{-susret drugog pretkola Evropske lige, a izabranicima trenera Marijana Bloudeka za prolaz dalje i dvome~ sa njema~kim Hannoverom potrebno je da postignu minimalno jedan gol (prva utakmica na Pecari zavr{ena 1:1). Svjestan je i Bloudek da njegove izabranike na Richmond stadionu ~eka te`ak zadatak, ali se nada u povoljan ishod. “Imamo aktivan, ali istovremeno i negativan rezultat. Bez obzira na to kako budemo igrali, morat }emo imati i sre}e. U prvoj utakmici smo bili njeni miljenici, jer su Irci bili puno bolji, a mi smo opet izvukli remi. Nadam se da su u [irokom odigrali iznad svojih mogu}nosti” rekao je Blo, udek. Trener [irokobrije`ana sa svojim asistentima u detalje je izanalizirao prvi me~ na Pecari i ~ini se izvukao pouke. “Nakon pregledane snimke postalo je o~ito da smo prvo poluvrijeme zapravo dobro odigrali, bili ravnopravni s njima, a da smo u drugom, dodu{e i zbog igra~a manje, podbacili. Kada smo vidjeli da su pokretljivi i tehni~ki sposobni, previ{e smo se odmakli od njih, stajali smo predaleko. Tu se zapravo i gubilo najvi{e energije...” obja{njava Blou, dek, koji je najavio da }e biti i promjena u startnoj postavi: “Ne mogu jo{ re}i da znam startnu postavu, jer i dalje isprobavamo neke opcije. Sastav }e diktirat i neke prinudne promjeBajano mo`da zaigra u startnoj postavi

ne, mo`da i zdravstveni bilten. Nekoliko se igra~a `alilo na lak{e povrede, me|u njima i Vedran Je{e, no niko od njih nije upitan. A, da }e biti promjena, to je sigurno. I dalje ne mo`emo ra~unati na

Davora Landeku i Mladena Jur~evi}a (nema pravo nastupa zbog crvenog kartona u prvoj utakmici, op. a.), a priklju~uje nam se Dalibor [ili}” naglasio je Bloudek. ,
S. [.

46

SPORT

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Revan{i drugog pretkola Evropske lige igraju se danas

Hajduk i Lech ovjeravaju prolaz
Vojvodina A i mladog reprezentativca BiH Miroslava Stevanovi}a i kapitena na{e mlade selekcije Nemanje Bilbije ima}e te`ak posao u uzvratu kod litvanske Suduve nakon {to je prvi duel u Novom Sadu zavr{en remijem 1:1
Poljski Lech, za kojeg nastupa na{ golman Jasmin Buri}, do~ekuje danas azerbejd`anski Xazar u revan{u drugog pretkola Evropske lige. Ekipa iz Poznana remizirala je 1:1 na gostovanju u Lankaranu prije sedam dana, te joj odgovara i nerije{en rezultat 0:0 na doma}em terenu za prolaz u dalje takmi~enje. Hajduk, ~iji je ~lan nekada{nji fudbaler @eljezni~ara i ^elika Avdija Vr{ajevi}, brani}e prednost od 2:0 na gostovanju kod latvijskog Skonta. Splitska ekipa `eli opravdati epitet favorita i kvalifikovati se u tre}e pretkolo ovog takmi~enja, u kojem bi odmjerila snage sa slavnim Interom. Vojvodina A i mladog reprezentativca BiH Miroslava Stevanovi}a i kapitena na{e mlade selekcije Nemanje Bilbije ima}e te`ak posao u uzvratu kod litvanske Suduve nakon {to je prvi duel u Novom Sadu zavr{en remijem 1:1. Parovi: Shirak - Bnei Yehuda (prvi me~ 0:2), Ordabasy - Rosenborg (2:2), Dila - AGF (2:1), Metalurg Skoplje - Ruch (1:3), Gandzasar - Servette (0:2), ^elik Nik{i} - Metalurg Donjeck (0:7), KuPS - Maccabi Netanya (1:0), Aktobe - Milsami (2:4), Gomel Renova (2:0), Inter Turku - Twente (1:1), Elfsborg - Dacia (0:1), Honved - Anzhi (0:1), MYPA - Rapid Bukure{t (1:3), Suduva - Vojvodina (1:1), Aalesund - Tirana (1:1), Anorthosis - Levadia (3:1), CSKA Sofija - Mura (0:0), Asteras - Inter Baku (1:1), Kalmar - Osijek (3:1), Ried - Shakhtyor Soligorsk (1:1), Tromso - Olimpija Ljubljana (0:0), Zimbru - Young Boys (0:1), Gent - Differdange (1:0), Senica - APOEL (0:2), Plzen - Metalurgi Rustavi (3:1), Sligo Spartak Trnava (1:3), Vitesse - Lokomotiv Plovdiv (4:4), Zeta - JJK (2:3), Lech - Xazar (1:1), Skonto - Hajduk (0:2), Crvena zvezda Naftan (4:3), Legia - Liepajas Metalurgs (2:2), Videoton - Slovan Bratislava (1:1), St. Patricks [iroki Brijeg (1:1), St. Johnstone - Eskisehirspor (0:2), Portadown - Slaven Belupo (0:6), Sarajevo Levski Sofia (0:1), Admira - @algiris (1:1), Thor - Mlada Boleslav (0:3), Hafnarfjordur - AIK (1:1).
Veliki ispit na gostovanju u Litvaniji: Miroslav Stevanovi} Z. R.

Vilanova debitovao pobjedom

Morao na operaciju Ahilove tetive

Rosicky pauzira dva mjeseca
Toma{ Rosicky, ~e{ki veznjak i fudbaler Arsenala, nakon brojnih poku{aja zalije~enja Ahilove tetive, na koncu je ipak morao na operaciju zbog koje }e propustiti po~etak sezone. ^ini se da ni naredna sezona za Rosickog ne}e prote}i bez u~estalih problema s povredama koje su ga pratile u ~etiri od zadnjih pet godina. Nakon {to se uspio u drugom dijelu pro{le sezone izboriti za povratak u po~etni sastav kod Arsena Wengera, Rosicky je od po~etka priprema s reprezentacijom za nastup na EP-u osje}ao probleme s Ahilovom tetivom. Stanje se s odigranim utakmicama postupno pogor{avalo pa je ~e{ki veznjak propustio posljednje nastupe nacionalne ekipe u Ukrajini i Poljskoj, a na koncu je, ipak, morao pod no`. Sada ga o~ekuje oko osam sedmica oporavka. “Oteklina koja ga je mu~ila morala je biti odstranjena i zbog toga je Rosicky morao biti pod-

Pep i Tito imaju iste poglede na fudbal

@elim nastaviti

Guardiolinim putem
Tito Vilanova, novi trener Barcelone na klupi katalonskog diva, debitovao je pobjedom. Barca je u Hamburgu savladala HSV sa 2:1, a Vilanova je novinarima u Njema~koj otkrio da njegov prethodnik Pep Guardiola, u ~ijemu je stru~nom {tabu radio, nikada ni~im nije u~inio da se on u tom razdoblju osje}a “samo” njegovim pomo}nikom. Guardiola je odlu~io oti}i s klupe Barcelone na kraju protekle sezone, kada mu je istekao ugovor, a nedugo nakon toga njegovim nasljednikom imenovan je Vilanova, koji se nada kako mo`e nastaviti istim putem kao i Pep. “Kad se radi o fudbalskim pitanjima, Pep i ja smo se slagali u 99,9 posto stvari. Nikad se nisam osje}ao samo kao pomo}nik, jer sam u~estvovao u svemu. I ranije sam vodio ekipu s klupe, ali ovog puta je druga~ije. Ranije je Pep uvijek bio taj koji je stajao” , rekao je Vilanova. Vilanova je prokomentirao i te{ku povredu Marca Muniese, koji }e zbog povrede prednjih kri`nih ligamenata desnog koljena vjerojatno propustiti cijelu sezonu. “To je u`asna vijest. To je upravo ono {to smo `eljeli izbje}i u pripremnim utakmicama. [teta, jer je igrao jako dobro i bio je u dobroj formi. Sada ga moramo ohrabriti. On je ve} jednom pro{ao kroz sli~nu situaciju i to }e mu pomo}i. Uvijek je te{ko kad igra~ zaradi ozbiljnu povredu” dodao je Vilanova. ,

^eh propu{ta start nove sezone

vrgnut operativnom zahvatu. No, sve je pro{lo u redu i ve} je po~eo s procesom rehabilitacije” izjavio je njegov menad`er , Pavel Paska. Uz ovakav razvoj situacije, ~ini se da svoje upori{te gubi nedavna izjava maned`era Arsenala Arsena Wengera koji je poru~io da nema potrebe dovo-

diti nove vezne igra~e. Podsjetimo, Ramsey }e nastupiti na Olimpijskim igrama i ne}e pro}i pripreme s klubom, datum Wilshereova povratka nakon dugog odsustva zbog povrede jo{ je nepoznat, a nakon povrede Rosickog, Wengeru ponestaje ofenzivnih opcija u veznom redu.

Yang-Mbiwa seli u Milan
Francuski sportski dnevni list L’Equipe u srijedu je donio informaciju da je Milan na pragu dovo|enja stopera francuskog prvaka Montpelliera Mapoua Yangi-Mbiwe. Yangi-Mbiwa je pred po~etak Evropskog prvenstva otpao sa spiska tada{njeg francuskog selektora Laurenta Blanca, a prema L’Equipeu rossoneri su Montpellieru ponudili 6,5 miliona eura od{tete. Mladom 23-godi{njem obrambenom fudbaleru ugovor s francuskim prvakom isti~e idu}eg ljeta pa se o~ekuje da }e iz Montpelliera prihvatiti ponudu italijanskog kluba. Yangi-Mbiwa bi u sastavu trenera Massimiliana Allegrija trebao zamijeniti Brazilca Thiaga Silvu koji je prodan u PSG. Iz Milana su navodno ve} dogovorili petogodi{nji ugovor s

novim defanzivcem koji bi tokom pet sezona na San Siru trebao zara|ivati od 1,5 do 1,8 miliona eura.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

SPORT

47

LIGA PRVAKA [okantna utakmica u Zagrebu

Modri su gubili dva puta, ali ih je u igru uporno vra}ao Rukavina, da bi Vida u osmoj minuti sudijske nadoknade pogodio za nevi|eno slavlje zagreba~kog tima
Odigrano je i posljednjih pet me~eva drugog kola kvalifikacija za Ligu prvaka, tako da su poznata imena svih klubova koji }e se na}i u tre}oj rundi. U {okantnoj utakmici, a posebno zavr{nici Dinamo se uspio spasiti protiv bugarskog Ludogoreca i ostati na evropskoj sceni. Modri su gubili dva puta, ali ih je u igru uporno vra}ao Rukavina, da bi Vida u 98. minuti pogodio za nevi|eno slavlje zagreba~kog tima. Gosti su poveli preko Gargorova u 12. minuti, da bi u spomenuti Rukavina izjedna~io u 33. i vratio stvari na po~etak s obzirom na to da je prva utakmica u Bugarskoj zavr{ena 1:1. Ipak, novi {ok za doma}e stigao je u 36. minuti kada je pogodio Marcelinho. Ovaj igra~ je u 56. minuti dobio crveni karton i svojim saigra~ima dosta ote`ao posao u Maksimiru. Ve} ~etiri minute nakon toga ponovo se u strijelce upisao sjajni Rukavina, koji je pogodio i u prvom me~u u ~etvrtoj minuti sudijske nadoknade, koja je ponovo bila sretna modrima. Naime, u 98. minuti veliku radost igra~ima i navija~ima zagreba~ke ekipe donio je Vida, kojem je ovo sigurno najva`niji gol u karijeri. [vedski prvak Helsingborg plasirao se u tre}e pretkolo Lige prvaka nakon {to je u revan{susretu 2. pretkola sa 3:0 savladao vel{ki TNS. Prva utakmica igrana u Velsu zavr{ila je sa nepopularnih 0:0, pa je tako {vedski predstavnik sasvim zaslu`eno izborio prolaz dalje. Bjeloruski BATE Borisov pla-

DINAMO U 98. MINUTI ELIMINISAO LUDOGOREC
sirao se dalje nakon {to je sino} odigrao susret bez golova na gostovanju kod Vardara u Skoplju. U prvom me~u BATE je u posljednjim sekundama postigao dva gola za pobjedu (3:2), a to se ispostavilo kao dovoljna zaliha za revan{. Budu}nosti iz Podgorice falio je jo{ jedan gol kako bi izborili produ`etke na gostovanju kod Slaska u Vroclavu. Poljaci, za koje je nastupio i na{ Amir Spahi}, slavili su sa 2:0 u Podgorici. Golom Vuk~evi}a na strani Crnogorci su poveli sa 1:0, te na koncu i slavili tim rezultatom, ali kiks u prvom me~u ih je ko{tao prolaska, te sada mogu samo `aliti za propu{tenim prilikama. AEL Limassol je ve} u prvom me~u imao siguran prolazak da-

Slavlje fudbalera Dinama nakon dramati~ne utakmice u Maksimiru

lje, kada je na svom terenu sa 3:0 porazio Lindfeld. Te{ko je bilo o~ekivati ~udo u revan{u, pa je me~ zavr{io miroljubivih 0:0. Rezultati: Helsingborg - TNS

3:0, Vardar - BATE 0:0, Dinamo Zagreb - Ludogorets 3:2, Linfield - AEL Limassol 0:0, Slask - Budu}nost 0:1.
A. M.

Prijateljska utakmica na ameri~koj turneji

Tottenham remizirao protiv LA Galaxya
Fudbaleri Tottenhama odigrali su nerije{eno protiv LA Galaxya (1:1) u prvoj pripremnoj utakmici na ameri~koj turneji. Oba pogotka pala su u prvih pola sata, a poveli su Englezi preko Garetha Balea u 17. minuti, kojem je asistirao doskora{nji suigra~ na{eg Sejada Salihovi}a u Hoffenheimu, Gyfli Sigurdsson. Doma}i su izjedna~ili deset minuta kasnije. Obrana Engleza nije dovoljno kvalitetno ra{~istila situaciju nakon kornera, Sarvas je loptu prebacio do Jimeneza ~ije dodavanje u sredinu svojim prvim pogotkom u dresu prvaka MLS lige Brazilac David Junior Lopez pretvara u 1:1 Oba tima nastupila su u oslabljenim sastavima. Englezima je nedostajao Luka Modri} koji je zbog sva|e s upravom kluba oko svog odlaska u Real Madrid ostao u Engleskoj. Uz to, menad`era Andrea Villas-Boasa zadesila je jo{ jedna lo{a vijest jer se povrijedio Rafael van der Vaart koji je u prvom poluvremenu {epaju}i napustio teren. Za ameri~ku ekipu nisu igrale dvije najve}e zvijezde. David Beckham je otputovao u Englesku gdje }e u~estvovati u ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara u Londonu, dok je po{tedu od ovog nastupa dobio Landon Donovan.

Iliev samouvjereno najavio pobjedu
Sino} je u VIP salonu zapadne tribine olimpijskog stadiona “Asim Ferhatovi} Hase” na Ko{evu odr`ana konferencija za medije bugarske ekipe Levski. Trener Ilian Iliev samouvjereno je najavio pobjedu svojih izabranika nad Sarajevom i prolazak u tre}e pretkolo Evropske lige. “Napravi}emo odre|ene promjene u odnosu na prvu utakmicu u Sofiji. Nama je potreban samo jedan gol kako bismo rije{ili sve dileme. Nemamo nikakvog razloga da se bojimo Sarajeva, jer smatram da smo veliki favoriti” kazao je Iliev i dodao: , “Otkrili smo sve prednosti i mane na{eg protivnika u prvom susretu. Nema tajni, ni~im nas ne mogu iznenaditi. Mi smo do{li da pro|emo dalje i to }emo i napraviti” zaklju~io je bugarski , stru~njak. Nakon konferencije za medije, ekipa Levskog obavila je na na{em najve}em stadionu i posljednji trening uo~i ve~era{nje utakmice.

Oba gola postignuta su u prvom poluvremenu

Reuters

48

SPORT

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

Konjuh pobjednik
tre}eg kola u orijentaciji
Tre}e kolo prvenstva BiH u orijentaciji na Javorju Jesenja {kola S[A Zavidovi}ani na Grossglockneru Visokogorska tura Bjela{nicom Otvoreno prvenstvo Crne Gore u orijenteringu...
Ure|uje: Ramo KOLAR

TRE]E KOLO PRVENSTVA BiH u planinarskoj orijentaciji odr`ano je na Konjuhu (lokalitet Javorje) proteklog vikenda. “Ekipe su pristizale ve} u petak u poslijepodnevnim satima, a u subotu ujutro pristigle su i ostale kao i ~lanovi Komisije za orijentaciju. Poslije izvla~enja startnih brojeva, po~elo je takmi~enje, a nakon 50 minuta prva ekipa je ve} stigla na cilj. Takmi~enje se zavr{ilo za 2,5 sata a potom smo imali zajedni~ki ru~ak, izvijestili su doma}ini iz PD Konjuh iz Tuzle. Plasman je bio sljede}i: 1. PD Konjuh Tuzla; 2. No Comment Sarajevo; PD Magli} Gora`de; 4. PD Koprivnica Bugojno i 5. PD Centar Sarajevo... • SARAJEVSKA [KOLA ALPINIZMA i ove godine organizira po~etni~ki i napredni alpinisti~ki te~aj, tokom ~etiri vikenda na Darivi, Viso~ici, Romaniji i ^vrsnici od 8. septembra do 7. oktobra 2012. godine. Te~ajevi }e biti organizovani po programima {kolovanja za ljetni po~etni~ki i napredni te~aj Komisije za alpinizam PSBiH. Cijena po u~esniku je 150 KM za ~lanove Planinarskog save-

Novosadski planinari na Konjuhu

Ekipa kluba SNIK Atom na vrhu Grossglocknera

za BiH (ostali 200 KM.) Polaznici sami snose tro{kove spavanja i ishrane na terenu (iz ranca), prevoza i osiguranja. Sta`iranja za kandidate za instruktore alpinizma su besplatna. Na te~aj se mo`ete prijaviti li~no u kancelariju PSBiH, Ulica Ferhadija 9, 71000 Sarajevo, na telefon kancelarije 033 555 686, od 10 do 14 sati kao i na email: info@ssapsbih.com.ba ili e-mail: psbih1@bih.net.ba do 1. septembra. Prijavni list mo`e se prona}i na web stranici Sarajevske {kole alpinizma, www.ssapsbih.com.ba pod dobrodo{li/prija-

vni list za te~aj alpinizma. Broj polaznika te~aja je ograni~en i ra~una se redoslijed prijava i uplata. Za sve ostale informacije obratiti se na telefon vo|e Sarajevske {kole alpinizma, Muhamed Gafi} 061 428 285 ili na e-mail: info@ssapsbih.com.ba • GROSSGLOCKNER (3.798 m), nedavno je ispenjala ekipa iz zavidovi}kog SNIK Atoma. Planirana ekipa je bila u sastavu: Veki, Dejo i Robi, te Velja~i}, Faik Salkanovi}, Tihomir Kuzma i prvi put s nama i jedan Holan|anin, Rob, javili su iz ovoga kluba.

Op{irna fotoreporta`a na njihovoj web stranici... • VI SO KO GOR SKU je dno dnevnu kru`nu turu na Bjela{nicu pravcem Lihovci - Kraljevac (planinarski dom) - Sajla - Hranisava (planinarski dom) - Bird`ine kolibe - Kraljevac - Lihovci su izveli Nikola Vaskovi}, Adna Sijer~i}, Nedim Pleho i Red`ep Grabus... • POZIV ZA TAKMI^ENJE U ORIJENTIRINGU i orijentaciji pod nazivom Vu~je - Nik{i} koje se odr`ava 28. i 29. jula, dobili su i bh. takmi~ari, dru{tva i klubo-

vi. PSK Javorak Nik{i} i Komisija za orijentiring organizuju 4. i 5. kolo lige Crne Gore u orijentiringu, na kojemu je po`eljno u~e{}e i gostiju iz susjednih zemalja, javili su iz PS Crne Gore... • USPON NA MILO[EVICU IZNAD TRPNJA izvela je nedavno ekipa planinari tuzlanskog PD Konjuh. Potom su su imali pohod na Sv. Iliju, najvi{i vrh Pelje{ca i okolnih otoka. Ovo vrijedno dru{tvo je ina~e ugostilo i planinare iz Novoga Sada, njih dvadesetak i proveli su nezaboravno dru`enje u Tuzli i okolici...

Rukometa{i Bosne BH Telecom po~eli pripreme

Turnir u Italiji

BiH savladala Crnu Goru
Ko{arka{ka reprezentacija Bosne i Hercegovine savladala je selekciju Crne Gore rezultatom 83:81 u prvoj utakmici na turniru u italijanskom Trentinu. U veoma neizvjesnom susretu na{i ko{arka{i su u zavr{nici slomili protivnika, a nezaustavljiv je bio Mirza Teletovi} koji je ubacio 28 poena. Prvi pratilac na{eg kapitena bio je Kikanovi} sa 17, Peri{i} je ubacio 16, a novope~eni naturilizovani bh. ko{arka{ Zach Wright dodao je 13 poena u debiju. Da kona~no imamo kompletnu petorku, dugu klupu i zaista fenomenalno poslo`enu ekipu, dokazuje i 11 poena Nihada \edovi}a, a istaknimo i to da je selektor Aco Petrovi} pobjedom zapo~eo vo|enje bh. selekcije. Na{e reprezentativce ve} danas ~eka novi izazov kada }e odmjeriti snage sa doma}inom Italijom.

Studenti hvataju zalet za novu sezonu

Foto: Didier TORCHE

Zuhdija Korkari} novi trener
Rukometa{i Bosne BHT okupili su se ju~er na Atletskom poligonu na Ko{evu i po~eli pripreme za sezonu 2012/13. Sekretar kluba Tarik Smajovi} izjavio je da je cilj studenata u predstoje}oj sezoni pozicioniranje tima u sredini tabele Premijer lige BiH. Dodao je da }e funkciju {efa struke obavljati Zuhdija Korkari} kojem }e pomogati Goran Tomi} i Fuad Malagi}. Ju~era{njoj prozivici prisustvovalo je 21 igra~a me|u kojima i novajlije u dresu studenata: Josip Peri}, Milorad Kecman, Stefan Davidovi}, Anes Be~i}, Vedran Deli}, Damir Halilkovi}, Ibro Jela~i} i Samir Lili}.
G. V.

Bh. kadeti na korak od polufinala
Kadetska ko{arka{ka reprezentacija Bosne i Hercegovine savladala je selekciju Portugala sa 69:52 u prvoj utakmici drugog kruga Evropskog pr-

venstva B divizije u Rumuniji. Aleksandar Lazi} je sa 16 poena i 15 skokova predvodio na{ tim, a odli~no su ga pratili Smajlovi} i Gari} sa po 11 poena. Za prolaz u polufinale na{oj reprezentaciji potrebna je pobjeda u susretu sa Ma|arskom koji se igra danas.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

SPORT

49

DAN DO PO^ETKA OLIMPIJSKIH IGARA
Olimpijski tim BiH otputovao u London

Nova {ansa,
novo dokazivanje
Olimpijski tim Bosne i Hercegovine otputovao je u srijedu rano ujutro (6.30 sati) avionom sa Sarajevskog aerodroma u London, u kojem }e u petak biti otvorene jubilarne 30. olimpijske igre. Na najpresti`nijoj smotri svjetskih asova okupljenih u engleskoj metropoli, koja je u svojoj istoriji tre}i put doma}in Ljetnih olimpijskih igara (1908, 1948. i 2012), boje Bosne i Hercegovine brani}e {estoro olimpijaca, Amel Meki} (trener dr. Branislav Crnogorac) u d`udu, Lucia Kimani i Kemal Me{i} (treneri Sini{a Mar~eti} i Fuad Me{i}) u at-

Ned`adu Fazliji }e ovo biti pete Igre na kojima u~estvuje, a kao dosad najuspje{niji na{ olimpijac }e pamtiti nastup u Sydneyu 2000. godine, kada je osvojio {esto mjesto u ga|anju zra~nom pu{kom na 10 metara

Svjetskom kupu u Münchenu, gdje sam u trostavu ostvario rezultat od 1.164 kruga. Kada bih to ponovio na Olimpijadi, plasirao bih se me|u 20 najboljih. Nije lako strijelcima koji se za ovakva takmi~enja pripremaju u zatvorenim prostorima. Sve vrijeme sam trenirao u Zetri. To mo`e biti hendikep zato {to, recimo, vjetar ili obla~no vrijeme na borili{tu mogu na strijelce, koji su vje`bali na pomenuti na~in, negativno uticati“ , rekao je Fazlija, dodav{i: “Na treninzima sam ostvarivao visoke rezultatske vrijednosti, ali to je realizovano samo u zatvorenom. Rijetko sam izlazio vani. Ja }u se truditi najvi{e {to mogu kako bih na najbolji na~in branio boje BiH. Da li }e to biti i dovoljno, ne znam. Najva`nije je da dam sve od sebe. Nedostaje mi takmi~arske forme, za razliku od one trena`ne. Na treningu mogu ostvariti rezultat od 1.180 krugova, ali te{ko i na takmi~enju” .

Bh. olimpijci na Aerodromu Sarajevo

Sretno na Igrama
Ju~e ujutro sa Sarajevskog aerodroma otputovao je bh. olimpijski tim na 30. Olimpijske igre u Londonu. Na{e olimpijce: Amela Meki}a, Luciju Kimani, Kemala Me{i}a, Ned`ada Fazliju, Ivanu Ninkovi}, Ensara Hajdera, te trenere Branislava Crnogorca, Sini{u Mar~eti}a, Fuada Me{i}a, Esada Mavri}a i Muhameda Smajlefendi}a, u ime Olimpijskog komiteta BiH ispratili su predsjednik OKBiH prof. dr. Izet Ra|o i dekan Fakulteta za sport i tjelesni odgoj Sarajevo prof. dr. Munir Talovi}. Predsjednik Ra|o jo{ jednom je na{im olimpijcima po`elio mnogo sre}e i uspjeha na sportskim borili{tima.

Veliki elan
Fazlija je naglasio da, iako mu je ovo peta Olimpijada na kojoj }e nastupiti, elan i `elja kod njega nisu ni{ta manji nego ranije. “Sada sam spremniji nego {to je to bilo na Igrama u Pekingu. Smatram da }u rezultatski pro}i bolje, ali da li }e to biti krunisano i boljim plasmanom, ne znam. U svakom slu~aju, za mene je nova Olimpijada {ansa za novo dokazivanje. Kada budem slobodan od nastupa, sigurno je da }u obi}i ostale na{e sportiste i davati im podr{ku na njihovim nastupima” zaklju~io je Fa, zlija, koji se nada da }e predstoje}e Igre zapamtiti samo po dobrom. Bh. olimpijci ne}e imati puno vremena da se aklimatizuju na novu sredinu jer ubrzo kre}u prva takmi~enja. Recimo jo{ i to da }e ceremonija podizanja zastave BiH na jarbol u Olimpijskom selu biti odr`ana danas u 18 sati u prisustvu na{ih olimpijaca i ~lanova Predsjedni{tva OKBiH. G. V.

letici, Ensar Hajder i Ivana Ninkovi} (trener Muhamed Smajlefendi}) u plivanju i Ned`ad Fazlija (trener Esad Mavri}) u strelja{tvu.

Ned`ad Fazlija: Najva`nije je da dam sve od sebe

Kao {to smo ve} objavili, {ef misije bh. olimpijskog tima Said Fazlagi} je od ponedjeljka u Olimpijskom selu u Londonu i do~ekao je na{ tim, koji je zatim zavr{io posao oko akreditacija i smje{taja. Ceremonija podizanja zastave BiH na jarbol u Olimpijskom selu bi}e odr`ana danas u 18 sati, u prisustvu na{ih olimpijaca, predsjednika OKBiH prof. dr. Izeta Ra|e, potpredsjednika OKBiH Sini{e Kisi}a i Marijana Kvesi}a, ambasadora BiH u Londonu Mustafe Mujezinovi}a sa saradnicima, kao i ministra civilnih poslova BiH Sredoja Novi}a.
S. K.

Treninzi
Ned`adu Fazliji }e predstoje}i nastup biti pete Igre na kojima u~estvuje, a kao dosad najuspje{niji na{ olimpijac }e pamtiti nastup u Sydneyu 2000. godine, kada je osvojio {esto mjesto u ga|anju zra~nom pu{kom na 10 metara. “Hiljade faktora mogu uticati na kona~an rezultat. Dosta sam trenirao i zaista dobro radio, ali ono {to je zabrinjavaju}e jeste to da nisam imao dovoljno takmi~enja. Zbog besparice nastupio sam samo na

DOSTA TRENIRAO Hiljade faktora mogu uticati na kona~an rezultat. Dosta sam trenirao i zaista dobro radio, ali ono {to je zabrinjavaju}e jeste to da nisam imao dovoljno takmi~enja, kazao je Ned`ad Fazlija

Proba sve~anog otvaranja

BAKLJU NOSIO I GORDON BANKS
Olimpijska baklja i dalje putuje Londonom. Nosioci su je pronijeli kroz gotovo sve krajeve. Tako je na teniske terene Wimbledona unio ovogodi{nji finalista Andy Murray, a ju~e je u fudbalskom hramu, stadionu Wembley jedan od nosilaca bio i legendarni golman Gordon Banks, ~uvar mre`e engleske reprezentacije kada je 1966. godine na starom Wembleyu osvojila titulu svjetskih {ampiona. (Foto: Reuters)

Sve~ano otvaranje po~e}e u 20.12 sati na Olimpijskom stadionu

Najavljeno u~e{}e i Muhammada Alija
Na Olimpijskom stadionu u Londonu odr`ana je i prva proba sve~anog otvaranja i, kako ka`e redatelj Daniel Boyle, koji je dobio ~ast re`irati spektakl vrijedan 34 miliona eura, sve je proteklo bez te{ko}a. “Sve je pro{lo u najboljem redu. Molim vas samo da ne poku{avate prije vremena saznati kako }e otvaranje izgledati. Nemojte poku{ati zaviriti. Budite strpljivi” za, molio je veliki re`iser, autor i filma “Milioner s ulice” . Britanski tabloid Daily Mirror, ipak, otkriva da }e na ceremoniji svoju ulogu u otvaranju imati i legenda boksa Muhammad Ali.

50

OGLASI
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Javna ustanova "Djeca Sarajeva" SARAJEVO Ul. La Benevolencija br. 4.

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

JAVNA USTANOVA "DJECA SARAJEVA" SARAJEVO Na osnovu ~lana 16. Okvirnog zakona o pred{kolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj: 88/07), a shodno ~lanu 31. Zakona o pred{kolskom odgoju i obrazovanju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 26/08 i 21/09), JU "Djeca Sarajeva" Sarajevo raspisuje

K O N K U R S
ZA VANREDNI UPIS DJECE U VRTI]E I JASLICE ZA RADNU 2012/2013. GODINU Obavje{tavaju se roditelji da }e se prijave za vanredni upis djece pred{kolske dobi u vrti}e Javne ustanove "Djeca Sarajeva" za radnu 2012/2013. godinu primati u periodu: - od 1. do 15. avgusta 2012. godine od 8 do 16.30 sati. Prijave se mogu podnijeti u sjedi{tima organizacionih jedinica za vrti}e koji im pripadaju, i to: - OJ "Stari Grad" vrti} "Skenderija" ul. Skenderija br. 20. - OJ "Centar" vrti} "Iskrica", ul. Patriotske lige br. 16. - OJ "Novo Sarajevo" vrti} "Kekec", ul. Ferde Hauptmana br. 36. - OJ "Novi Grad" vrti} "Dje~iji grad", ul. Olimpijska bb. Upis }e se vr{iti u onim vrti}ima gdje kapaciteti nisu popunjeni tokom redovnog prijema djece, kako slijedi: ORGANIZACIONA JEDINICA "STARI GRAD" NAZIV VRTI]A ADRESA TELEFON Prijem zahtjeva Slobodna mjesta za uzrast "Biseri" O~aktanum 60a 536-220 Jasli~ki I pred{kolski uzrast "Bajka" Vrbanju{a 138 531-649 Pred{kolski uzrast "P~elica" Jekovac 1 233-430 Jasli~ki I pred{kolski uzrast "[areni voz" Odoba{ina 10 206-517 Jasli~ki I pred{kolski uzrast ORGANIZACIONA JEDINICA "CENTAR" NAZIV VRTI]A ADRESA TELEFON Prijem zahtjeva Slobodna mjesta za uzrast "Makovi" Maka Dizdara 20 220-211 Pred{kolski uzrast "Lane" Koste Hermana br. 5 202-981 Pred{kolski uzrast "Leptiri}" Kranj~evi}eva br. 23 206-598 Pred{kolski uzrast "Vrap~i}" Husrefa Red`i}a br. 5 205-004 Pred{kolski uzrast "Vi{njik" Bolni~ka 38 203-255 Pred{kolski uzrast "Iskrica" Patriotske lige br. 16 202-851 Uzrast 3-4 godine `ivota "Tre{njica" Feriza Merzuka bb 433-881 Jasli~ki I pred{kolski uzrast "Ilija{" Kakanjska br. 15 402-217 Jasli~ki I pred{kolski uzrast ORGANIZACIONA JEDINICA "NOVO SARAJEVO" NAZIV VRTI]A ADRESA TELEFON Prijem zahtjeva Slobodna mjesta za uzrast "Kekec" Ferde Hauptmana 36 616-331 Jasli~ki I pred{kolski uzrast "Ma{nica" K. Kapetanovi}a br. 30 661-505 Pred{kolski uzrast "Ko{uta" Aleja lipa br. 49 617-322 Pred{kolski uzrast "Aprilski cvjetovi" Envera [ehovi}a br. 49 650-483 Jasli~ki I pred{kolski uzrast "Zvon~i}" Zmaja od Bosne br. 36 663-789 Jasli~ki uzrast "Rosica" Paromlinska br. 7 525-028 Pred{kolski uzrast ORGANIZACIONA JEDINICA "NOVI GRAD" NAZIV VRTI]A ADRESA TELEFON Prijem zahtjeva Slobodna mjesta za uzrast "Dunje" Br~anska bb 648-194 Uzrast u 4. godini `ivota "Lastavica" Grada~a~ka 145. 641-542 Uzrast u 4. i 5. godini `ivota "Zeko" Adema Bu}e br. 56 644-880 Pred{kolski uzrast "Radost" Gaj br. 1 698-338 Jasli~ki I pred{kolski uzrast "Ribica" Igmanski put bb 422-733 Pred{kolski uzrast

J AV N I P O Z I V
RODITELJIMA DJECE OBVEZNIKA PRED[KOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA U KANTONU SARAJEVO ZA PRIJAVU I UPIS DJECE U PRED[KOLSKE USTANOVE I Obveznici pred{kolskog odgoja i obrazovanja, shodno va`e}im propisima, sva su djeca koja 1. septembra 2012. godine imaju navr{enih pet (5) godina `ivota. II Uz prijavu za poha|anje obaveznog programa pred{kolskog odgoja i obrazovanja za dijete - obveznika pred{kolskog odgoja i obrazovanja, potrebno je dostaviti i slijede}u dokumentaciju: 1. Kopiju prijavnice prebivali{ta i kopiju li~ne/osobne karte jednog roditelja ili staratelja, 2. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih za dijete (original ili ovjerena kopija) i 3. Ljekarsko uvjerenje za boravak djeteta u vrti}u. Prijava za poha|anje obaveznog programa pred{kolskog odgoja i obrazovanja djeteta preuzima se na lokacijama predvi|enim za prijavljivanje djece, datih u ~lanu III ovog javnog poziva. III Prijavu i prate}u dokumentaciju iz ~lana II javnog poziva podnosi roditelj ili staratelj djeteta li~no, od 1. 8. 2012. godine do 15. 8. 2012. godine, od 8. 30 do 15.30 sati u vrti}u "Dje~iji grad" ul. Olimpijska bb ili "[enoina" u ul. [enoina br. 28 Sarajevo. IV Kako su u bud`etu Kantona Sarajevo odobrena sredstva za ovu namjenu ograni~ena, za djecu-obveznike pred{kolskog odgoja i obrazovanja koja }e poha|ati neku od privatnih pred{kolskih ustanova, upisanih u Registar pred{kolskih ustanova Kantona Sarajevo, nije obavezan prelazak u drugi vrti}, pod uvjetom da te ustanove provode obavezan program pred{kolskog odgoja i obrazovanja, koji je donio ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo. Za pomenutu djecu, u privatnim pred{kolskim ustanovama, Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo ne}e subvencionirati tro{kove poha|anja obaveznog programa pred{kolskog odgoja i obrazovanja. NAPOMENE: Roditelji su obavezni prioritetno prijaviti dijete u najbli`i vrti} pred{kolske ustanove. Ukoliko nema mogu}nosti za navedenu prijavu (vrti} udaljen od prebivali{ta), dijete se tada prijavljuje za poha|anje obaveznog programa u najbli`oj osnovnoj {koli. Dodatne informacije u vezi sa realizacijom aktivnosti vezanih za upis djece mogu se dobiti na upisnim mjestima.

r.b.

1. 2. 3. 4.

r.b.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Prilog broj 1. U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo:

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD 1. 1. - 30. 6. 2012. god.
Alpina Fogs d.d. Sarajevo, Vrbanju{a 45 033/441-280. azra.omeragic@alpina.si Lenassi Matjaz, predsjednik Debeljak Mateja, ~lan [abanovi} Ismet, ~lan - ~lanovi uprave ^orbo Jusuf, direktor II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira 203.232 KM 16,30 i nominalna cijena - vlasnici sa vi{e od 5% vrijednosnih papira Alpina, tovarna obutve, d.o.o. @iri, Slovenija 67,01 % dionica emitenta s pravom glasa Alpina Holding d.o.o. Ljubljana, Slovenija 29,54 % - vlasnici ~lanovi uprave i Nadzornog odbora i postotak vlasni{tva u emitentu III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA a) Upisani a neupla}eni kapital 0 b) Stalna sredstva 6.239.906 c) Teku}a sredstva 1.543.133 d) Gubitak iznad visine kapitala e) Ukupna aktiva 7.783.039 PASIVA a) Kapital 2.844.294 b) Upisani osnovni kapital c) Dugoro~ne obaveze d) Kratkoro~ne obaveze 4.938.745 e) Ukupno pasiva 7.783.039 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: a) Prihodi 1.868.577 b) Rashodi 2.084.346 c) Dobit/gubitak prije poreza -215.769 d) Porez na dobit e) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja -215.769 I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora

r.b.

1. 2. 3. 4. 5. 6. r.b.

1. 2. 3. 4. 5.

NAPOMENA: Jasli~ki uzrast: djeca od 6 mjeseci do 3 godine Pred{kolski uzrast: djeca od 3 godine do polaska u {kolu Prednost kod upisa imaju djeca: 1. bez roditelja, 2. jednog samohranog roditelja, 3. roditelja invalida, 4. iz porodice sa te`im uslovima `ivota, 5. iz odgojno zapu{tenih porodica, 6. porodica sa oba zaposlena roditelja, 7. porodice sa podru~ja MZ na kojoj se nalazi vrti} ili jaslice.
1

Direktor: Jusuf ^orbo, dipl. oec.______________________________

Prijave za prijem djece podnose se na propisanom obrascu, koji se mo`e dobiti u sjedi{tu Organizacione jedinice.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OGLASI

51

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM trosoban namje{ten stan kod hitne pomo}i. Mob. 066/466-227.k IZDAJEM jednoiposoban, namje{tenpolunamje{ten stan, Geteova, Alipa{ino polje. Tel. 061/555-793.k IZDAJEM namje{ten poslovni prostor za granap, 40m2. Mob. 061/358-772.k POSLOVNI objekat na Ba{~ar{iji i kancelarije 4 predstavni{tov stoamtologija 3 eta`e izdajem. Tel. 061/228-975 i 061/493643.k IZDAJEM sobu po potrebi i gara`u, prednost zaposlenim, cijena po dogovoru. Tel. 062/982-881 i 667-994.k IZDAJEM dvosoban stan kod [opinga. Tel. 061/252-880.k IZDAJEM dvosoban stan, poseban ulaz. Tel. 654-200.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k IZDAJEM jednosaban manji stan namje{ten u centru. Mob. 061/903-999.k IZDAJEM dvokrevetnu garsonjeru, dvosban stan 2-4 osobe na dnevnoj osnovi. Tel. 062/417-497.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, Donji Vele{i}i, poseban ulaz, centralno grijanje. Mob. 061/530-045.k IZDAJEM apartman, strogi centar, na du`i period, extra sre|en, namje{ten, Alipa{ina, kod banke, 400 KM. Mob. 061/205-235.k IZDAJEM stan studenticama ili zaposlenim, Teheranski trg. Mob. 061/460150.k SOBA studentici, Dolac malta. tel. 657578.k IZDAJEM gara`u na Drveniji. Mob. 061/157-677.k IZDAJEM trosoban, lijepo namje{ten stan, Grbavica-OHR, sa gara`om. Mob. 061/812-046.k IZDAJEM-prodajem ku}u sa dvoeta`nim stanom, gara`om, dvori{tem, blizina centra grada. Mob. 061/812-046.k NAMJE[TENA garsonjera 30m2, internet, kab. poseban ulaz, mogu i studenti, Ko{evsko brdo. Mob. 062/226-665.k ALIPA[INO polje, izdajem dvoiposoban namje{ten stan, 350 KM. Mob. 065/705779.k IZDAJEM samcima ve}i jednosoban stan, luksuzno opremljen, novija gradnja, centar. Mob. 061/320-843.k IZDAJEM 2 poslovna prostora u zgradi Papagajka jedna 40m2 drugi 20m2. Tel. 061/141-676. i 033/535-165.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak intereta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k IZDAJEM ku}u iznad Podgore, pogledati na www.movasol.com IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744523.k IZDAJEM jednosoban polunamje{ten stan na Trgu heroja. tel. 061/337-764, 063/884-587.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k IZDAJEM stan na Alipa{inom polju, hitno. Tel. 061/555-793.k IZDAJEM na Marin Dvoru ~etverosoban dvote`ni namje{ten stan, cijena po dogovoru. tel. 062/532-894.k IZDAJEM manju garsonjeru. Tel. 033/204-706.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, ^engi} Vila II, kod pijace Otoka, 1 sprat. Mob. 061/147-218.k IZDAJEM dvoiposoban stan, et. grijanje, lijepo namje{ten. Mob. 061/775106.k IZDAJEM dvosoban stan, Centar, od septembra, studentima. Tel. 225-365.k IZDAJEM dvoiposoban namje{ten stan, 2 sprat, grijanje, kab. Trg heroja. Tel. 544863, 061/809-336.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809319.k SLATINA kod porodili{ta Jezero, pos. prostor pogodan za sve namjene, 190m2, 2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254.k IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200 kvadrata.Tel. 033/440-747.k kuhinje, povoljno, mogu i dvije djevojke. Tel. 200-564.k STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958368.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k PRODAJEM ili zamjena dvije ku}e {talu, {upu 6 dunuma zemlje Resnik 109Pazari} uz cestu. Mob:060/319-2255.k PRODAJEM dvije ku}e u Banja Luci i prate}e objekte i gara`a ul. Marka Miljanova br. 4. Tel. 070/221-658 i 062/762381.k TRG Zavnobiha 12/2, 77m2, troiposoban, 99.000 KM. Mob. 061/320-439.k STAN 112m2, Trg zavnobiha, 2 sprat, 150.000 KM. Mob. 061/801-737.k STAN 77m2, Trg Nezavisnosti, 105.000 KM. Mob. 066/801-737.k NERKEZA Smailagi}a, 69m2, dvoiposoban, adaptiran, 105.000 KM. Mob. 061/320-439.k SEMIRA Fra{te, 1 sprat, adaptiran, 64m2, 96.000 KM. Mob. 066/801-737.k DOBRINJA, garsonjera, 6 sprat, 28m2, 40.000 KM. Mob. 066/801-737.k STOLAC - Dubrave, Prenj, prodajem zemlji{te - njiva i dva pa{njaka, 4.600m2, uz put. Tel. 063/316-826 i 036/805-160.k KU]A Travni~ka 93m2 + 287m2, 110.000KM. Tel. 062/619-361.k PRODAJEM vikendicu u Rakovici-Zenik sa 1002m2 zemlje, 1/1, cijena po dogovoru. Tel. 062/778-291.k PRODAJEM stan 60,80 kvadrata u Mostaru, naselje Zalik, useljen 2006 g. papiri 1/1, cijena 95000 KM. Telefon 061/780-567, fele ef¡yahoo.com PRODAJEM vikendicu u Resniku-Pazari}, 100m2 stamb. prostora i 750 m2 oku}nice, 58.000 KM. Mob. 062/383064.k PRODAJEM ku}u u Sutini-Mostar 57m2 + terasa 24m2, vo}njak 1250m2. Tel. 063/722-002, 033/215-199.k PRODAJEM na Ciglanama, Ul. Husrefa Red`i}a, odli~an trosoban stan 79m2, 2 terase, 25m2, 2 ostave 16m2. Tel. 061/214-856.k PRODAJEM na Dobrinji I, Ul. Miroslava Krle`e, odli~an troiposoban stan 92m2, 2 terase, II kat, povoljno. tel. 062/055-445.k PRODAJEM kod Katedrale, Muse ]azima ]ati}a odli~an trosoban stan 57m2, terasa, V sprat, sre|en. Tel. 061/214-852. PRODAJEM atrakivna lokacija ku}a na Ko{evskom brdu, prizemlje, sprat, potkrovlje, 2 gara`e, vl. 1/1, povoljno. Tel. 062/055-445.k PRODAJEM stan u ul. Kulovi}eva. Tel. 066/426-283.k SARAJEVO-Stari Grad, ku}a 80m2, ba{ta 1.300m2, sve 1/1, 3 km od Ba{~ar{ije-Gazin han. Tel. 033/240-289, 061/273609.k NAHOREVO-Studenac, nova ku}a, 2 gara`e, 2 dunuma vo}njaka-ba{te, cijena po vi|enju. Mob. 061/352-112, 061/157-718.k PRODAJEM ~etvorosoban stan - “Kvadrant” ^engi} Vila i trosoban kod Merkatora. Tel. 677-582 i 064/434-441.k PRODAJEM ili mijenjam za more ku}u u Pazari}u pored magistralnog puta sa 1200m2 zemlje. Tel. 061/223-208.k PRODAJEM trosoban stan 86m2 + terasa 10m2, stara gradnja, visoki plafoni, 2 wc-a, uveden plin, potrebna adaptacija, cijena po dogovoru, op{tina Centar. Mob. 066/895-738.k

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.
HITNO prodajem ku}u sa dva stana, dvije gara`e, 450m2 oku}nice, ul. Radni~ka br. 122. Mob. 065/540-702.k PRODAJEM ku}u na Kromolju, 240m2 stambenog prostora, 500m2 zemlji{ta i sva infrastruktura. Mob. 061/929-100 zvati poslije 20 sati.k POFALI]I - prodajem stan Zahira Panjete 7D II. sprat novogradnja 57m2. Tel. 062/383-064.k STAN, centar, 40m2 i 47m2, Grbavica, 52m2, 1.800KM/m2. Mob. 061/865-011.k VIKENDICA u Semizovcu, nedaleko od restorana Imid`, 58m2, 1.300m2 oku}nice, 35.000 KM. Mob. 061/170-254.k DOLAC Malta, Paromlinska, 59m2, 8 sprat, 1.900 KM/m2, Vojni~ko P. 67m2, potpuno adaptiran, VP, 1.650 KM, Mojmilo, Mob. 062/383-064.k DOBRINJA V, Trg grada Prato, 67m2, 7 sprat, adaptiran, fizi~ki ima 77m2, 105.000 KM, ^engi} V. ul. B.M.Selimovi}a, 4 sp. renoviran, 35m2, 77m2. Mob. 062/383-064.k BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk (preko puta ~evabd`inice @eljo), 90m2, 2 sprat, 220.000 KM, Mojmilo, Olimpijska, 80m2, VP, 1.350 KM/m2. Mob. 062/383064.k DOLAC M. Fojni~ka, 56m2, 1 sprat, 1.850 KM/m2, Dobrinja 3, VP, 56m2, 1.400 KM/m2, apartman na Jahorini, 33m2+16m2 podrum, 78.000 KM. Mob. 062/383-064.k STANOVI prodaja: Marijin Dvor u Kralja Tvrtka, 96m2, I sprat, eta`no grijanje struja/plin, pogodan i za poslovni prostor. 061/183-211.k PRODAJEM vikendicu 70m2 u Glavati~evu-centar, prizemlje, dvije gara`e, terasa, oku}nica. Mob. 061/146-147.k STARI Grad, Dugi Sokak, trosoban stan 81m2, 200.000 KM. Tel. 066/024042.k GRBAVICA 1, stan 63m2, Dervi{a Numi}a 26/I, dvoiposoban. Mob. 061/205235.k BREZA, ku}a blizu autobuske stanice, sa placem ~etvrtastim.Tel. 00381644325154.k CENTAR, Antuna Hangija, 100m2+15m2 gara`a, eta`ni stan, tri terase+2 ostave. Mob. 061/205-235.k BEOGRAD-Avala, ku}a sa oku}nicom, a 9 ari placa mijenjam za Golf. Tel. 0038111399322, 00381642257932.k SRBIJA-Rudnik, gornji Milanovac, dvije vikendice sa placem 6.000 eura. tel. 00381638740951.k OTOKA, stan 70m2, @rtava fa{izma. Mob. 066/365-600.k PALE, ul. srpskih ratnika, ku}a sre|ena, grijanje, cijena po dogovoru. Tel. 057/225787, 065/161-361.k BREKA, ul. Himze Polovine, 90m2, III sprat’gara`a. Mob. 061/205-235.k PRODAJEM ve}i trosoban stan u centru. Mob. 061/812-046.k PRODAJEM devastiranu vikendicu sa ba{tom i {umom u G. Male{i}i-Ilija{. Tel. 456-263, od 20 sati.k PRODAJEM ku}u, Vasin han, Baruthana. Tel. 240-895, 062/909-306.k POVOLJNO prodajem stan 54m2, Hrasnica. Mob. 062/229-677.k

OSLOBO\ENJE
NAMJE[TAJ

ZAMJENA
MIJENJAM jednosoban stan 49m2, Grbavica kod [opinga, za pristojnu vikendicu od Mostarskog raskr{}a do Rakovice. Mob. 062/623-690, 033/613-230.k SARAJEVO, trosoban stan, novogradnja, A. Bu}e, mijenjam za manji, uz doplatu ili prodajem. Mob. 065/449-190.k MIJENJAM ili prodajem ~etverosoban stan u centru, kod Markala, za jednosoban uz doplatu, centar. Mob. 061/252663.k

DVOKRILNI ormar boljeg kvaliteta-3 kom. okrugli sto na razvla~enje-1 kom. fri`ider ispravan-2 kom. elek. {poret ispravan-2 kom. i {ank za sobu. Mob. 061/928-057.k PRODAJEM dje~iju sobu marke Cilek (model Barbi) sa dodatnim elementima. Tel. 061/157-677. PRODAJEM krevet na sprat sa ugra|enim radnim stolom, dimenzije: {irina2,00m, visina 1,70m i dubina 0,90m, cijena po dogovoru. Mob. 061/546-078.k

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777, 033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

TEHNIKA
PRODAJEM televiziuju LG ekran 71cm, povoljno. tel. 033/210-901.k PRODAJEM Rainbow usisiva~, cijena po dogovoru. Mob. 061/546-078.k

VOZILA
PRODAJEM Reno Megan cc crni, 2007. god. Tel: 061/139-457.sms MERCEDES 311 cdi 2003 god 85kw 2,2cm3 300000 km ekstra stanje 16000km 061169704 pik.ba: revli.Tel: 061/548-680.sms PRODAJEM Seat Ibiza 1.9TDI, 83 kw, 2000 god., sivi metalik, servisiran u ASI, presao 180000 km, klima, cijena 6200 KM. Tel: 062/330-594.sms [KODA Favorit, 135 L, 91. god. u odli~nom stanju, neregistrovana, pre{la 75.000. Mob. 062/081-812.k FORD Eskort 1.6 V, proizveden 11/97. god. registrovan do 11/2012. 2.500 KM. Mob. 061/430-778.k PRODAJEM Peugeot 407, dizel, 2005. god. full oprema, 13.500 KM. Mob. 061/777-063.k PRODAJEM Golf dizel 2, 86. god. u dobrom stanju, nije registrovan. Mob. 061/683-183.k OPEL Corsa 1,2, god. 98. benzin, gara`irana, registrovana. Mob. 061/375168.k PRODAJEM povoljno Hyndai Santefe. Mob. 061/161-726.k [KODA Oktavija Karavan SLX TDI CI, 81 KW, 2.000 KM. Mob. 061/341-640.k PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993. godina, o~uvan. Mob. 061/229-925.k PRODAJEM Seat Ibica 1.0, 1999. god u odli~nom stanju, jako povoljno. tel. 062/345-255.k PRODAJEM Opel Astra karavan, 2004. god, 2.0 TDI, 74kw, uvoz njema~ka, crna metalik, registrovan. Tel. 066/436-223.k KOMBI VW, T4, 2,5 TDI, 150 ks, 2003. god. pre{ao 217.000 km, cijena 14.000 KM fiksno. Mob. 061/689-171.k VENTO dizel, kraj 94. god. u odli~nom stanju. Mob. 061/203-772.k

PONUDA
Dajem u podzakup na 8 godina razra|en vi{enamjenski, vrhunski opremljen ugostiteljski objekat “Pasage” na atraktivnoj lokaciji, (Trg heroja 24, Sarajevo). Objekat raspola`e sa korisnom povr{inom: prizemlje 80m2, galerijom 12m2 i ba{tom 40m2. Cijena po dogovoru. Cijena uklju~uje najam + vrijednost opreme i inventara, kao i re`ije. Mob. 062/271-923, 062/6221195 289

ILID@A, Sokolovi} kolonija, izdajem namje{ten trosoban stan, centralno grijanje, termo fasada. Mob. 061/234-012.sms IZNAJMLJUJEM poslovni prostor 22 m2 na Stupu u novoj zgradi Tibra Pacific, cijena po dogovoru. Tel. 061/183849.sms IZDAJEM poslovni prostor u Brezi 229m2 rk Borac potpuno renoviran za trgovinske namjene cijena 2000 km. Tel: 033/265-715.sms IZDAJEM jednosoban stan u Mis Irbinoj kod BBi-a centra I sprat. Tel. 061/512364.k IZDAJEM dvosoban stan na Grbavici namje{ten. Tel: 061/190-008 i 061/150080.k IZDAJEM jednokrevetnu namje{tanu sobu u blizini studentskog kampusa, centralno grijanje, kablovska TV. Tel. 033/652-293.k APARMANI, sobe za no}enje, parking, internet, 20-25 KM po osobi, Ko{evsko brdo. Mob. 062/226-665.k

PRODAJA
PRODAJEM STAN u strogom Centru 81m2 3 sprat eta`no grija4202 nje. Tel. 066/005-670.

PRODAJEM stan Topal Osman pa{e 12/V, 53m2 odma usljeiv. Tel:033/227-739. 4202

PRODAJE se stan na Grbavici .62M.centralnogrijanje,liftovi,parking,1sprat,balkon. Komforan i sun~an.Tel: 063/433403.sms PRODAJEM na Dobrinji na lijepoj lokaciji povoljno lijep 3,5 stan, odmah useljiv. Bez posrednika. Tel. 061/202-411.sms PRODAJEM stan 65m2, renoviran,u ul.Patriotske lige 50, Jezero. Tel:061/551554.sms STAN 59m2, D`. Bijedi}a, 15 sprat, 96.000 KM. Mob. 061/320-439.k

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.
TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

53

ZULFIJA KURTALJEVI]
27. 11. 1960 - 26. 7. 2012.

KEMAL KURTALJEVI]
19. 3. 1974 - 26. 7. 2012.

RU@DIJA KURTALJEVI]
17. 10. 1985 - 26. 7. 2012.

RAMIZ MEHULI]
26. 7. 2003 - 26. 7. 2012.

Dragi moji najvoljeniji majko, brate, o~e i sine moj jedini! Samo dragi Bog zna kako mi je i kako `ivim poslije vas i va{e ljubavi. @eljela sam malo sre}e u `ivotu, samo malo, ali moja zla crna sudbina me prati i susti`e, i uze mi vas sve, sve ba{ redom, sve vas najro|enije i najvoljenije. Prvo mi uze tebe, moja majko mila, sa mojih tek 10 godina, a onda tebe, mili moj brate, moj Kemice, pa tebe, o~e moj dragi, a onda mi uze i tebe, mog jedinog sina, mog Ramiza. Voljeni moji, `ivim u mislima sa vama i sje}anjima na vas svakog ~asa. Dragi moj sine, moj Ramize, danas }u posjetiti tvoj mezar u Zagrebu. Voli vas, mili moji, va{a k}erka, sestra i mama Zejna
4223 SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.k “DOM VITALIS”, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.k PRODAJEM trpezarijski sto na razvla~enje sa 4 stolice masivno rezbareno drvo. Tel: 062/405-910.sms PRODAJEM skoro nov elektri~ni sporet sa kerami~kom plo~om. Tel: 062/405910.sms MONTA@NA hala povrsine 1083 m kvadratnih celicne konstrukcije. Izolacija sendvic paneli. 5 godina stara lijepog izgleda. Cijena 84000 KM. Tel: 066/625322.sms PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219.k PRODAJEM grobno mjesto na Barama katoli~ka parcela. Tel. 033/614-740.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do-13 sati, na 061/199 328.k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tamp~e 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532-497.k PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo “Susler”, fiksno 100 KM. Tel. 061/194-929.k PRODAJEM hodalicu za invalide, povoljno. Mob. 063/864-775.k PRODAJEM medicinski krevet za nepokretne osobe i klavijaturu. Tel. 545148.k PRODAJEM grobno mjesto sa spomenikom na groblju Bare, katoli~ka parcela K7, grobno mjesto 7, atraktivna lokacija. tel. 649-589 od 17 do 19 sati.k MIKADO -Akcija! Platnene roletne 25KM/m, al. `aluzina, trakaste zavjese, vanjske PVC i alum. roletne gara`na rolo i harmonika vrata. Tel. 061/551-515 i 033/789-999. 1102 POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999012.k RESTORANU kod op{tine Stari grad potrebna pomo}na kuharica, kuhar. Mob. 061/173-835.k KIRBY dubinsko usisavnje, pranje i ispiranje svi vrsta tepiha namje{taja, auta, pranje portala, generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1KM firma Glanz. Tel. 061/350-688.k KOMBI prevoz, selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. 1148 POVOLJNO vanjske roletne aluminijske `aluzine, trakaste zavjese, blindo vrata i harmonika vrata. Tel. 061/214-303. 1167 PREVOZ putnika Sarajevo-more, novim kombi i minibus vozilima. Neum, Pelje{ac, Dubrovnik, Makarska rivijera i Split, klimatizovano, profesionalno. Tel. 062/213-645, +3850915323465. 1114 KVALITETNO RU^NO pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu po }ilime i itisone je besplatan. Tel:033/221-945.k DUBINSKO suho pranje namje{taja, tepiha, dvosjeda, trosjeda, stolica, automobila, dolazak na adresu. Mob. 066/367208.k ^UVALA bih djete u va{em stanu ili njegovala stariju `ensku osobu, od 1. septembra. Mob. 062/623-690.k NEUM iznajmljujem apartmane uz samo more. Tel. 063/327-098.k IZ DA JEM apar tman u Ne umu, 82m2, 10m od mora. Mob. 063/219001A 027, Kemo. KU]A u Neumu Tiha Luka vlastiti parking vo}njak, prizemlje, garsonjera, prvi sprat dnevni boravak sa kuhinjom, drugi sprat tri spava}e sobe na svim eta`ama wc i kupatilo. Tel:061/220-369.k. IZDAJEM luksuzni apartman 50m2 sa klimom blizu mora, @ivogo{}e - Blato. Tel. 00385995206724.k SLANO, apartman za 4 osobe, dnevna, spava}a, kuhinja, terasa, parking, blizu pla`e, povoljno za porodi~ni odmor, cijena po dogovoru. Mob. 061/339-050.k APARTMANE u Neumu izdajem povoljno sa klimom i gara`om. www.VillaLamia com. Tel:033/535-121 i 061/146703.k U MAKARSKOJ, soba ili apartman, blizu pla`e i {etnjice. Tel. 0038521611523, 00385915406089.k ULCINJ, apartmani lux kod hotela Albatros, 100m od mora. Tel. 38296656514, Nurija.l IZDAJEM apartmane u Trpnju. Tel. 0038520743416.k NEUM, povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Mob. 061/141-752, 061/183-981, 036/884-169.k NEUM izdajemo i apartmane uz more povoljno 063/322-271 i 036/884-711.k U NEUMU udobni apartmani TIK UZ MORE, www: villa-bianca- neum.com, e-mail: villabianca@hotmail.com, info@villa-bianca-neum.com. Tel. ++387 (0)36 884 125 NEUM aprtmani konforni klimatizirani blizu mora, praking. Tel. 036/884-493, 061/141-752. MAKARSKA rivijera Podaci, izdajem aprtmane 2+1 le`aj, 500 metara od pla`e. Tel. 0038521 699-170.k MAKARSKA rivijera krvavica apartman za 4+1 osoba, dnevna spava}a, kuhinja, kupatilo, balkon, tv, klima, parking. Tel. 00385989171310. U TRPNJU apartman 100m od mora, 60KM. tel. 00385998264320. IZDAJEM turistima stan 30m2 u centru Herceg Novog, slobodan od 16 augusta. tel. 065/185-108.k NEUM apartmani sobe pet metara od mora, parking. Tel. 036/880-582, 061/488043.k MAKARSKA Rivijera-Mali drvenik, izdajem apartmane i sobe sa upotrebom kuhinje, parking obezbije|en. Tel. 0038521628306 i 00385919542000.k IZDAJEM apartman u Kleku, na pla`i, posebno dvori{te i parking. Mob. 062/573-613.k MAKARSKA rivijera-Podaca, apartman 2+1 le`aj, 500m do pla`e, parking, cijena povoljna. Tel. 0038521699170.k MAKARSKA, centar, iznajmljujem apartmane. Tel. 00385917984396.k U PODACAMA izdajem trosoban stan sa kuhinjom, kupatilom, velika terasa, parking. Tel. 061/375-059, 00385981865 664.k

OSTALO

ZAPOSLENJE

Duboko potreseni bolom javljamo rodbini, prijateljima i znancima da nam je

BO@IDAR MARINI], pok. JURAJA
blago u Gospodinu preminuo u srijedu, 25. srpnja 2012, u 83. godini. Pokop milog nam pokojnika obavit }e se u ~etvrtak, 26. jula 2012. godine, u 16.30 sati na rimokatoli~kom groblju Musala u Konjicu. Sveta misa zadu{nica obavit }e se nakon pokopa. PO^IVAO U MIRU BO@JEM! O`alo{}ena obitelj: supruga Nada, k}erka Vera, sestra Katica, obitelji Marini}, Stipan~evi}, [arenac, Mrsel, te ostala mnogobrojna tuguju}a rodbina i prijatelji
1207

USLUGE
ALU `aluzine 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 001 033/767-995, 061/131-447.

PREVOZ PUTNIKA klimatizrani kombi vozilima, na more, izlete, planine i ostale destinacije. Tel. 061/222310 i +385911823275. 4120

APARTMANI

POSTAVLJAM, brusim i lakiram parkete i {ipod, post. laminat tarket. Mob. 061/299-357.sms SEDMODNEVNI boravak u privatnoj ku}i u Neumu.Obezbjeden prijevoz smje{taj doru~ak i ru~ak. Ku}a je udaljenja 10m. Od mora.Cijena 300km.Tel: 061/915-661.sms AUTO KOMBI PREVOZ sa velikim MAXI kombijem do 2t,vrsimo prevoz namjestaja,selidbe sa pazljivom radnom snagom,prevoz po gradu 25KM+radna snaga!!! Tel: 062/139-453.sms ELEKTRI^AR, ugradnja automatskih osigura~a, el.instalacija i opreme, ciscenje i ugradnja bojlera i el.peci. Tel: 062/660-582.sms MOLERSKE usluge: kre~enja i gletovanja, radimo uredno, povoljno i kvalitetno. Mob. 061/709-956.sms MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. 3737 RADIM sve zidarske poslove, kre~enje, malterisanje, radim kamen, zvati na. Tel: 061/549-803.k OBAVLJAM sve vrste poslova, kre~enje, malterisanje itd.Tel. 061/382-219.k “VITALIS”, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k

Dvadeset {estog jula 2012. navr{ava se godina od preranog odlaska na{eg dragog

KUPOVINA
KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869-608.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM {kolske ud`benike. tel. 061/533-792.k KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323-906.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k

GRADAC - Sobe sa balkonom, pripadajucim kupatilom i WCom. Upotreba kuhinje. Buljubasic, Tel. +385 21 697 340.sms NEUM odmor u apartmanima na samoj obali. 036884215 063856164.sms PREVOZ putnika u Neum na jednodnevni izlet,za samo 24.95KM po osobi. Putuj te sigurno i jeftino u luksuznom T5 Kombiu.Tel: +38762606611 PRODAJEM apartman u Orebi}u 120m2 u cijenu dolazi u obzir manji stan u sarajevu. Tel: 0603171754.sms OREBI] apartmani za 4 osobe, dnevni, spava}a, kuhinja, kupatilo, terasa, TV, parking u hladu, povoljno. Tel. 033/220068 ili 061/147-359. 3204 U OREBI]U izdajem apartmane i sobe, savremeno opremljeni (kuhinje, kupatila, parking i dr. pogodnosti), blizu glavne pla`e. Iskoristite sve prednosti Orebi}a i na{e ku}e. Odmorite se ugodno. Mob. 061/252-782 i u Orebi}u 00385 20713884. 3690 IZNAJMLJUJEMO sobe i apartmane u Neumu (kod hotela Zenit) i Dubrovniku (na Babinom kuku) povoljno, klima, TV, parking. Mob. 063/894-751 i 036/885165. 001A

BORISLAVA GOLUBOVI]A [TELE
Zauvijek }e{ ostati dio na{ih najljep{ih sje}anja. Hvala ti za svu neizmjernu ljubav koju si nam pru`io. Tvoji: @eljka, Dario, Alessandro i Branko
1206 PELJE[AC-Trpanj na moru izdajem konforne sobe i apartmane, pogled na more, parking. Tel. 0038598 9938666.k DOBRE VODE Bar (C. Gora) sobe 70m2 od mora, 5 i 6 po le`aju. Tel. 033/621-119, 062/006-319, 00382673603 65.k DUBOKA, apartmani uz more. Tel. 0038520691493.k DUBROVNIK-Lapad, izdajem apartmane za 2,4 i 6 osoba, vlastiti parking, povoljno. Tel. 0038598244031.k SU]URAJ-Hvar, apartmani 4+1 le`aj, klima, parking, ro{tilj. Mob. 061/480-492, 0038521773330.k IZDAJEM sobe sa kupatilom kuhinjom i parkingom. Srebreno-Kupari. Tel: 0038520486160. www.srebreno.com k

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

sinu na{e drage kolegice Mirhete

ISMARU (EKREMA) IM[IROVI]U

Kolege i kolegice i FZ PIO/MIO: Ned`mija, Suzana, [erifa, Mirsada, Fata, Hajra, Naza, Tanja, Adlija, Zineta, Goran, Envera, Halida, Suada, Nermina, Rada, Amir, Vi{nja, Dubravka, Alenka, Nid`ara, Emira, Sanela, Gordana, Devla, D`ejna, Mirela, Selma, Nata{a, Osmana, Lejla, Heda, Sabina i Alma

4220

POSLJEDNJI POZDRAV

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

dragom

IN MEMORIAM

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ISMARU IM[IROVI]U

ISMET (RAME) TOPALOVI]
preselio na ahiret u srijedu, 25. jula 2012, u 67. godini.

JURE SVETE
26. 7. 1992 - 26. 7. 2012.

sinu i bratu na{ih dragih prijatelja Mirhete, Ekrema i Emira Sa ljubavlju i po{tovanjem, Ada, Vera, Merima i Du{an, Ranka, Amila i Katarina

D`enaza }e se obaviti u petak, 27. jula 2012. godine, u 15 sati na mezarju Orahovice - Gora`de.
4203

ZLATAN SVETE
28. 7. 1990 - 28. 7. 2012.

Dvadeset {estog jula 2012. godine navr{ava se sedam tu`nih dana otkako je preselila na ahiret na{a draga mama, nana, punica i prija

O`alo{}eni: supruga Fatima, sin Mirso, snaha Safija, unu~ad Mirnes, Mirela i Minela, sestra Ismira, zet D`anan, brati}i Damir i Ado, brati~ne Amira i Samira, sestri} Emir, sestri~na Sanela, te porodice Topalovi}, Adilovi}, Arnautovi}, Mr{o, Ad`em, Zametica, Pr{e{, Bukva, Aganovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u porodi~noj ku}i u Orahovicama.

FILOMENA SVETE
15. 7. 1990 - 15. 7. 2012.

\ULBA ARSLANOVI], ro|. KORJENI]

Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en sa depoa trolejbusa sa polaskom u 13 sati, sa usputnim zaustavljanjem kod Vije}nice.
RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Uvijek }ete `ivjeti u na{im srcima. Obitelj
1205

S tugom i boli javljamo svim ro|acima i prijateljima da je na{a draga

“Ti si meni sve na svijetu `elim da sam uvijek s tobom” K}erka Sabina sa porodicom
4219

ENESA IKI], ro|. ADEMOVI]
1954 - 2012.

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom prijatelju nakon kratke i te{ke bolesti preminula 25. jula 2012. u 5.50 sati u 59. godini. Ispra}aj }e se obaviti u petak, 27. jula 2012. godine, u 15 sati ispred Komemorativnog centra u Tuzli, a sahrana }e se obaviti na ateisti~kom groblju Trnovac. O`alo{}eni: suprug Slobodan Ika, djeca Nedim i Vesna, bra}a Enes i Esad, sestra Emira, snahe Rusmira i Sajma, porodice Ademovi}, Iki}, Jaganjac, Bijedi}, Kreso, \or|evi}, Joki}, Sijer~i}, Stankovi}, Cook, Savi}, Vizin, Mijatov i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji
4221 000

JOSIPU BALI]U

OSLOBO\ENJE

DOO NOVOTEKS KISELJAK

Porodici upu}ujem najiskrenije sau~e{}e. Senada Olevi}

Tel: 387/30/879-438

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.
POSLJEDNJI POZDRAV
SJE]ANJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
na brata, strikana i djevera

55

Sa velikom tugom i bolom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

zlatnom sinu

ISMARU IM[IROVI]U
MIHAJLA MI[U GOJKOVI]A

ISMAR (EKREMA i MIRHETE) IM[IROVI]

iznenada preselio na ahiret u petak, 20. jula 2012, u 37. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 26. jula 2012. godine, u 15 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: otac Ekrem, majka Mirheta, supruga Mirsada, sinovi Amer i Samir, brat Emir, snaha Alma, brati~na Ella, punica Suada, {ura Mirzet Roko sa porodicom, te porodice Im{irovi}, Hodi}, Mujki}, Hod`i}, Huski}, Spahi}, Muharemagi}, Huseinovi}, Ma~ak, Ordagi}, Sofi}, Bijeli}, Nurkanovi}, ^engi}, Smajlovi}, Fazli}, Be}irovi}, Kurtali}, \erzi}, Jahi}, Imamovi}, ^agalj, Kasumagi}, Kamber te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u ku}i `alosti, Bulevar Me{e Selimovi}a br. 43/II.
002

Tako su te zvali roditelji i ponosili se tobom. Dijelimo njihovu tugu i bol koliko mo`emo iako je pola njih oti{lo s tobom. Elida i Sejo ^agalj
4206

Porodica Gojkovi}
4215

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em prijatelju

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ISMARU IM[IROVI]U

D@EVAD (BEGE) ^AV^I]

SELIM (HASANA) BOSTAND@IJA

od Tatjane, Sanje, Vlade, Dade, Sanje i Milo{a Kecman iz Be~a
AX

preselio na ahiret u ponedjeljak, 23. jula 2012, u 57. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 26. jula 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo - Aleja veterana. Prevoz obezbije|en ispred ku}e `alosti (A. Bo{njaka br. 13) sa polaskom u 13 sati, do groblja i nazad.

preselio na ahiret u utorak, 24. jula 2012, u 58. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 27. jula 2012. godine, u 16 sati na mezarju Ocrkavlje - Bjelimi}i. O`alo{}eni: majka Hata, supruga Huma, sinovi Elmir i Admir, bra}a Osman, [e}o, Hamed, Alija i Ramiz, snahe Bega, Fatima, Fatka, D`emila i D`emka, brati}i Adis, Adil, Nihad i Rijad, brati~ne Nihada i Aida, {ure Mehmed i Omer sa porodicama, bad`o [a}ir, svastike Zejna i Tid`a, te porodice Bostand`ija, Le{o, Voloder, ^omaga, ^opra, Granulo, D`evlan, Kajanija, Ge`o, Mahovi}, ]urt, Trnka, Podumljak, Bublin, Holjan, Cernica, Kurtovi}, Kova~, Kutin~i}, Zemani}, Karkelja, Pintol, Tinjak, Plav~i}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en sa Latinske }uprije sa polaskom u 11 sati, sa usputnim zaustavljanjem na stajali{tima: Aneks i Istiklal d`amija na Otoci. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom saradniku iz UPI banke

JOSIPU BALI]U

O`alo{}eni: supruga Hasiba, sinovi D`emal i Kemal, k}erka Mediha, snaha Jasmina, bra}a Began i Smail, sestre Sulejmana, Zehra i Hanifa, snahe Hajra i Hanka, zetovi Sabrija, Amir i Munib, punica [ahza, {ure Salih i Sejdalija sa porodicama, svastika Mina sa porodicom, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~na, amid`i}i i amid`i~ne, teti}i i teti~ne, daid`i}i i daid`i~ne, te porodice ^av~i}, Pali}, Brdar, Vili}, Gluhi}, Helji}, Tuti}, Meri}, @igi}, Curi}, Gu{i}, Sejfi}, Kurti}, Selimovi}, ^au{evi}, Duri}, \onko, Luli}, Bogilovi}, Kamberovi}, Talo, Zekovi}, Ajdinovi}, Bisovi}, Hajrovi}, Ali{i}, Gabelji}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Abdulaha Bo{njaka br. 13.
000

POSLJEDNJI POZDRAV

Porodica Leti} Mirsada
4214

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

bratu na{eg prijatelja

Dvadeset {estog jula 2008. godine napustio nas je na{ dragi i voljeni

PAVLE KOJOVI]

KATA KULI], ro|. BURI]
udova Ante

preminula 24. jula 2012. u 84. godini. Sahrana }e se obaviti 26. jula 2012. godine u 14.15 sati na gradskom groblju Bare. @ivot mora da ide dalje, ali sje}anja ostaju zauvijek. Porodica
AX

VOJKANU \UKANOVI]U

PO^IVALA U MIRU BO@JEM! O`alo{}eni: sestra, djeca, unuci, rodbina i prijatelji
000

Vuja, Benca, @ara, Lipa
4218

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
radnom kolegi

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAV

Pro{lo je 40 dana otkako nas je napustio na{ voljeni otac, punac i dedo

Duboko o`alo{}eni javljamo da je na{ dragi

MIRSAD RIZVANBEGOVI]

VOJKANU \UKANOVI]U

preselio na ahiret u utorak, 24. jula 2012, u 60. godini u Bostonu, gdje }e se i obaviti d`enaza.

SMAJO HOD@I]
Dragi tata, zauvijek }e{ biti sa nama u na{im mislima, srcima i uspomenama.

O`alo{}eni: supruga Azemina, sinovi Adnan i Edin, snahe Ajla i [ejla, unu~ad Tahir i Ayra, ro|aci Omer Rizvanbegovi} sa suprugom Aminom i Nedim Buzaljko sa porodicom, rodice Amira Rizvanbegovi} sa porodicom i Amira Davis, drage rodice Suada Dreca sa porodicom, Nasiha i Amina Ibrulj, kao i porodice Rizvanbegovi}, Muhurdarevi}, ]umurija, ]eman, Dvizac, D`uvi}, Alagi}, Krivo{ija, Amina Walji sa porodicom i ostala rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti 27. jula u 14 sati u Bakijskoj d`amiji.
1204

KOLEKTIV HOTELA HOLIDAY INN
001

S ljubavlju, tvoja k}erka Maja sa obitelji
4201

Mom dragom sinu

POSLJEDNJI POZDRAV

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

na{em dragom

FEHRIJA (SULJE) DIZDAREVI], ro|. ^AVRK
preselila na ahiret u utorak, 24. jula 2012, u 68. godini.

ISMARU IM[IROVI]U
Dragi moj sine, zjenico oka moga, po~ivaj mi u miru i bez briga za svoje sinove i svoju Mirsu. Tvoja majka i tata }e joj pomo}i da ih vaspitamo kao {to smo i mi tebe. Tvoji mama i tata
4202

ISMAR (EKREMA I MIRHETE) IM[IROVI]
Povodom iznenadnog gubitka izgubili smo velikog prijatelja koji je zra~io iskrenom dobrotom i plemenitom du{om. Porodici upu}ujemo najiskrenije izraze sau~e{}a. Od porodica ^engi}, Ibrahimi, Zubetljak
4211

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 26. jula 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred {kole u Boljakovom Potoku sa polaskom u 13 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: k}erka Ismihana, unuk Emir, unuka Emina, zet Jusuf, brat Sulejman, sestra Senija, snaha Had`ira, djever Vahid, zaova ]amila, jetrve Mensura i Suvada, zetovi Alija i [emso, strina Dika, brati~ne, sestri}i i djeveri~ne sa porodicama, te porodice Dizdarevi}, ^avrk, ]ati}, Meki}, Kova~evi}, [ehovi}, Ku~inar, Granov, Novalija, Hod`i}, Repuh, Zeba, Otajagi}, Suba{i}, Isi}, Omerovi}, Vajnaga, Kulovac, \ozo, ^oli}, Titori}, Marevac, Palo, Vatre{ i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i merhume u Ulici Vitkovac br. 168.

Dvadeset {estog jula 2012. navr{ava se druga godina od smrti na{e voljene

POSLJEDNJI POZDRAV

000

ro|aku Dvadeset {estog jula 2012. navr{ava se ~etrnaest godina otkako nije sa nama na{

RIZAFETE RIZA KNE@EVI]
S ljubavlju i beskrajnom tugom njeni: suprug Pero, sin Dragan, k}erka Maja, snaha Maja, unuci Alek i Dean, porodice Kne`evi}, Ovuka, Zukanovi}, Kezunovi}, Clark, Maunagi}, Pajanovi} i Varagi}
4205

ISMAR IM[IROVI]
Ostaje praznina u na{im srcima koju je nemogu}e nadomjestiti. Ne}emo dozvoliti da vrijeme izbri{e sje}anje na tako dragu i plemenitu osobu kakav si bio. Molimo Allaha d`.{. da ti podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Zauvijek je u na{im srcima i mislima. Tvoji: tetka Nisa, tetak Hilmo, rodice Amira, Amela, te Ma~ak Dino, Ajna i Ema
72220

SLAVKO BILOBRK

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

Porodica
4213

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.
Sa bolom i tugom obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{a voljena

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

57

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi ro|ak

SMILJKA (MILO[A) [ILJEGOVI]
1949 - 2012.

MIRSAD (]AMILA I BERIJE) RIZVANBEGOVI]

preminula 18. juna 2012. godine u Rimu. preselio na ahiret u utorak, 24. jula 2012, u 61. godini. Polaganje urne }e se obaviti u ~etvrtak, 26. jula 2012. godine, u 14 sati u porodi~nu grobnicu na groblju Sveti Marko u Sarajevu. O`alo{}eni: tetka @ivana Meseld`i}, rodice Tatjana Kova~ina i Sanja Marendi} sa Markom, Borisom i Mladenom, porodice [iljegovi}, Kova~ina i Marendi}, te ostala rodbina i prijatelji.
1190

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 26. jula 2012, u Bostonu, SAD. O`alo{}eni: Nedim Buzaljko sa porodicom, Amira \ur|evi} sa porodicom, Omer Rizvanbegovi} sa porodicom, Amira Rizvanbegovi} - Pedersen sa porodicom, Suada Dreca sa porodicom, Amina i Nasiha Ibrulj i ostala rodbina i prijatelji.
4199

POSLJEDNJI POZDRAV dobrom i plemenitom ~ovjeku

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV na{oj tetki

RASEMA (SALIHA) MAGODA, ro|. NERETLJAK

SMILJKI [ILJEGOVI]

preselila na ahiret u utorak, 24. jula 2012, u 78. godini.

VOJINU VOJKANU \UKANOVI]U
Njegovi Alisa sa Philipom iz Francuske, Armin sa Amrom iz Praga, Azra i Jusa iz Konjica, Fiko, Bilja, Emma i Lina iz Austrije, Esko i Zehra iz Br~kog, Vedad i Mustafa iz [vedske, Ka}a i Huso iz Subotice, Zineta, Made i Emira iz Sarajeva Hvala za ljubav koju si nam darivao.
4200

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 26. jula 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Atif sa djecom, sestri~na Bahra Garaplija sa porodicom, brati} Mustafa Neretljak sa porodicom, brati~na Almedina Ahmethod`i} sa porodicom, djever Fuad sa porodicom, zaove Rapka i Adija sa porodicama, jetrva had`i Mevlida sa porodicom, kom{ije Dino i Marica, te porodice Magoda, Neretljak, Garaplija, Ahmethod`i}, ^amo, Kordi}, Kamenica, ^olpa, Krka, Selimovi}, Zuki}, Meli} i mnogobrojne kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u Ulici Koste Hermana br. 7/V - stan Magoda.
000

Sa ljubavlju, Boris Marendi} sa Oliverom i Oskarom, Mladen Marendi} sa Ivanom i Filipom
1192

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj

SMILJKI [ILJEGOVI]

SJE]ANJE
Sutra, 27. jula, navr{ava se 40 dana od smrti na{e voljene supruge i mame Svjetlana, Danica i Senad
1191

NEDELJKE DERI] - SIMI]

TU@NO SJE]ANJE na mog jedinog brata

MIHAJLO MI[O GOJKOVI]
26. 7. 2002 - 26. 7. 2010.

U 10 sati }emo posjetiti njen grob i odr`ati pomen. Zahvaljujemo kolektivu bolnice "Prim. dr. Abdulah Naka{" na uprili~enoj komemoraciji. Zauvijek si u na{im srcima i beskrajno nam nedostaje{.

RAMIZ (SMAJILA) MEHULI]
26. 7. 2003 - 26. 7. 2012.

Sloba, Jelena i Bojana
4162

Boro i Dragana
4157

Devet godina, jedini moj, tvoja sestra sa sinovima Kemalom i Kerimom
71120

58

PREDAH

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Nalazite se u dobroj psiho-fizi~koj formi i vjerujete u sebe, tako da ne brinete zbog razli~itih problema koji optere}uju va{e saradnike. Uspjeh je mogu}e ostvariti u kombinaciji nekih profesionalnih manira, iskustva i skrivenih aduta. Sve se mo`e uprili~iti na dobar na~in, kada postoji dobra volja i misaono-emotivni sklad. Prijat }e vam aktivna uloga na razli~itim stranama, zra~ite pozitivnom energijom. Ponekad stvari nisu jednostavne kao {to na prvi pogled izgledaju, stoga nemojte dozvoliti da vas neko upotrijebi za skrivene namjere. Pa`ljivije analizirajte nova de{avanja na poslovnoj sceni i ne~iju reakciju. Povremeno djelujete zabrinuto. Nedostaje vam ne~ija emotivna pa`nja i prisustvo, ~ini vam se da partner nema dovoljno volje da vam se pribli`i. Informacije koje dobijate potvr|uju va{a o~ekivanja o daljem razvoju doga|aja na poslovnoj sceni. Prihvatite ne~iju ideju o zajedni~koj saradnji, isplati}e vam se. Poka`ite vi{e smisla za prakti~ne aspekte i dugoro~nija rje{enja. Nemojte potiskivati emotivne `elje, jer postoji osoba koja sigurno mo`e da vam ugodi. U`ivajte u stvarima koje vas inspiri{u na pozitivno raspolo`enje. Osoba koja ima druga~ije interese ne}e vam dozvoliti da ostvarite poslovne namjere. Budite pa`ljiviji u susretu sa saradnicima, jer postoje situacije koje treba da odgodite za neku bolju priliku. Ponekad upornost i velike rije~i nisu dovoljne da biste ostavili kompletan ili `eljeni utisak pred bliskom osobom. Promijenite stil u skladu sa partnerovim aspiracijama. Poti~ite kod sebe pozitivne misli. Imponuju vam razli~ite pohvale, ali sa~ekajte na zvani~ne komentare ili na ne~ije stru~no mi{ljenje. Nema potrebe da favorizujete situacije koje ne odlu~uju o krajnjem ishodu na poslovnoj sceni. Na va{e raspolo`enje za sada pozitivno djeluju samo oni koji dobro poznaju va{u }ud, emotivne afinitete ili ukus. Pa`ljivije birajte dru{tvo za razli~ite situacije koje planirate. Va`no je da se oslobodite od psiholo{ke tenzije. Poku{avate da animirate okolinu, ali saradnici ne pokazuju dovoljno sluha za neke zajedni~ke interese. Postoje stvari o kojima se skoro nepotrebno raspravlja i mimo va{e volje. Partner postavlja razli~ita pitanja, a od vas o~ekuje istinu u stilu neoborivih dokaza. Prija}e vam povjeravanje i razgovor sa bliskom osobom. Budite pa`ljiviji u saobra}aju, izbjegavajte konfliktne situacije. Saradnici imaju dobre namjere, stoga prihvatite ne~iju sugestiju koja vodi pozitivnim rezultatima. Va`no je da se pravilno organizujete i da ispo{tujete poslovni dogovor u predvi|enom roku. Primje}ujete da vam nedostaje ne~ije prisustvo ili emotivni podsticaj u razli~itim situacijama. Suvi{e ste zaokupljeni temama koje vas udaljavaju od voljene osobe. Potrebno je da ostvarite psiholo{ku ravnote`u. Neko vas dovodi u nezahvalnu situaciju i po~inje da vas iritira svojim pona{anjem. Nema razloga da se uste`ete pred saradnicima koji ne po{tuju datu rije~ ili zajedni~ki dogovor. Potrudite se da ostvarite namjere. U susretu sa voljenom osobom sve mo`e da se promijeni na jednostavniji na~in, poka`ite dobru volju i spremnost na prilago|avanje. Va`no je da sa~uvate prisebnost duha. @elite da predstavite novu ideju ili plan o poslovno-finansijskoj saradnji. Nemojte dozvoliti da vam nedostaju optimizam i jaka volja u odlu~uju}im momentima pred saradnicima. Probleme koje imate mo`ete rje{avati u hodu. Planirajte neku pomalo nesvakida{nju zabavu u dru{tvu voljene osobe koja }e vas ispuniti posebnim raspolo`enjem. Priu{tite sebi aktivan odmor i relaksaciju, prijat }e vam. Imate pomalo lo{ predose}aj, stoga izbjegavate intrigantne situacije ili osobu koja vas iritira nerazumnim pona{anjem. Ipak, u poku{aju da se problemi rije{e razumno i na miran na~in, ne posti`ete uvijek `eljeni efekt. Bolje je da sti{avate uzavrele strasti, nego da provocirate voljenu osobu na novu ljubavnu raspravu koja }e vas dodatno opteretiti. Reagujete preosjetljivo na razli~ite sitnice. O~ekuju vas pozitivne informacije, neko vas poti~e na razmi{ljanje o poslovnoj saradnji. Sa nestrpljenjem o~ekujete susret sa osobom koja treba da potvrdi va{ uspjeh ili mogu}nost za dalju saradnju. Partnerovo prisustvo ili privr`enost djeluju ohrabruju}e u razli~itim situacijama, naro~ito u momentima kada se u vam iznenada ustalasaju neke li~ne slabosti. Okolina pokazuje veliko interesovanje za va{e ideje. Potrebno je da usaglasite zajedni~ke poslovne interese i termine. Va{i rezultati na najbolji na~in ilustruju znanje ili sposobnosti koje posjedujete. Bolje je da u odre|enim situacijama zaboravite na glas razuma i da slijedite osje}anja, ne mo`ete pogrije{iti kada slu{ate srce. Emotivna afirmacija u vama pokre}e neku skrivenu energiju.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: ra{a, avas, zara, grob, lila, otpor, peni, parmenid, kp, opart, razor, ri`a, fotosi, asike, minto, veta, napa, r, are, tane, ui, kiljeri, jest, jira, uzane, ma, a, ibadet, o, trija`a, i.

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta lista, obratite se VZ[ u BiH 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. e-mail: info@vzs.ba, godine Ukazom predsjednika Tita odlikotel: +387 33 272 270 vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat- tel/fax: +387 33 272 271

Danas promjenljivo obla~no, prije podne na sjeveru sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom, poslije podne i u ostalim predjelima, na jugu suho. Uve~er prestanak padavina i razvedravanje. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 14 do 21, maksimalna dnevna od 23 do 29, na jugu Hercegovine do 34°C. Sutra umjereno obla~no, u sjevernim i centralnim predjelima ponegdje sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom, uve~er prestanak padavina i razvedravanje. U Hercegovini sun~ano. Za vikend sun~ano i toplo. U ponedjeljak prije podne na sjeveroistoku umjereno obla~no ponegdje sa kratkotrajnim pljuskovima, poslije podne na jugu umjereno naobla~enje, u ostalim predjelima sun~ano. U Sarajevu prije podne sun~ano, popodne promjenljivo obla~no, sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Puha}e slab, sjeverni vjetar. Minimalna temperatura 15, maksimalna dnevna 28° C.

Danas u centralnoj i ju`noj Evropi prete`no obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom, u ostalim predjelima sun~ano. Jak vjetar puha}e u oblasti Crnog i Jadranskog mora. Maksimalna temperatura od 21 na sjeveru do 38°C na jugu Balkana. Danas na Balkanu promjenljivo obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom, na jugu sun~ano i veoma toplo. Jak vjetar puha}e u oblasti Jadranskog mora. Maksimalna temperatura od 27 na sjeverozapadu do 38°C na jugu.

60

KULTURNI VODI^
GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova mladog umjetnika Bojan Stoj~i}, koji je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Grafi~ki dizajn. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raiffeisen banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, za sve posjetioce otvorena je radnim danima u periodu od 8 do 16 sati.

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

BIHA]

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

MADAGASKAR 3: NAJTRA@ENIJI U EVROPI 3D

KINA
CINEMA CITY
VITEZ TAME: POVRATAK
stripovski spektakl, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Christian Bale, Tom Hardy, Anne Hathaway... po~etak u 12.30, 15.40, 16.45 i 20 sati.

COLLEGIUM ARTISTICUM

KINA
UNA
NA TAJNOM ZADATKU
akcija, komedija re`ija: Phil Lord i Chris Miller, uloge: Jonah Hill, Channing Tatum, Ice Cube... po~etak u 21 sat.

TUZLA
animirana avantura, re`ija: Eric Darnell, uloge: Ben Stiller, Jada Pinkett Smith, Chris Rock... po~etak u 16.30 sati.

GAVRAN

Prostorno-specifi~na instalacija Daniela Premeca, pod nazivom “Spiked”, jedna je od jedinstvenih pojava u recentnoj sarajevskoj, odnosno bosansko- hercegova~koj umjetnosti. Instalaciju ~ini dvanaest trodimenzionalnih formi, realizovanih u aluminijumu, koje su povezane u slo`enu ambijentalnu cjelinu vi{eslojnog zna~enja. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 30. jula.

[TRUMFOVI
animirani, dje~iji re`ija: Raja Gosnell, uloge: Hank Azaria, Katy Perry, Jonathan Winters... po~etak u 19 sati.

LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

horor, re`ija: James McTeigue, uloge: John Cusack, Alice Eve, Luke Evans... po~etak u 20.15 sati.

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338186.

ZENICA

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

DJECA
drama, re`ija: Aida Begi}, uloge: Marija Piki}, Ismir Gagula, Nikola \uri~ko… po~etak u 19 i 21 sat.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

NEDODIRLJIVI

MUZEJI
ZEMALJSKI

KINA
MULTIPLEX EKRAN
^ELI^NA LEJDI

BANJA LUKA

avanturisti~ka drama, re`ija: Tomislav Rukavina, uloge: Doris Pin~i}, Ivan Herceg, Filip Juri~i}... po~etak u 18 sati.

^UDESNI SPIDER-MAN 3D

drama, komedija re`ija: Olivier Nakache i Eric Toledano, uloge: Francois Cluzet, Omar Sy, Anne Le Ny… po~etak u 18.15 i 20.30 sati.

KINA
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati. drama, re`ija: Phyllida Lloyd, uloge: Meryl Streep, Jim Broadbent, Richard E. Grant... po~etak u 18.30 i 20.45 sati.

MULTIPLEKS PALAS
VITEZ TAME: POVRATAK
stripovski spektakl, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Christian Bale, Tom Hardy, Anne Hathaway... po~etak u 13, 14.30, 17.45, 21 i 22.15 sati.

^UDESNI SPIDER-MAN
akcioni, avanturisti~ki re`ija: Marc Webb, uloge: Andrew Gar field, Emma Stone, Rhys Evans... po~etak za 3D u 13.45 i 17.30 sati, a za 2D u 18.50 i 21.30 sati.

BO[NJA^KI
Izlo`ba Salima Obrali}a “Po~itelj i zimi i ljeti 1978-2011.”, kao i stalne postavke “U fokusu kolekcije”, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, te ostale kolekcije Instituta, otvorene za posjete svakim danom osim nedjelje od 9-16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail: info@bosnjackiinstitut.ba.

SVE ZA LOVU
komedija, re`ija: Julie Anne Robinson, uloge: Katherine Heigl, Jason O’Mara, Daniel Sunjata... po~etak u 20.15 sati.

NEDODIRLJIVI
drama, komedija re`ija: Olivier Nakache i Eric Toledano, uloge: Francois Cluzet, Omar Sy, Anne Le Ny… po~etak u 19.45 sati.

MADAGASKAR 3: NAJTRA@ENIJI U EVROPI
animirana avantura, re`ija: Eric Darnell, uloge: Ben Stiller, Jada Pinkett Smith, Chris Rock... po~etak za 3D u 11.45 sati, a za 2D 12.10, 14.20 i 16.20 sati.

VITEZ TAME: POVRATAK
stripovski spektakl, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Christian Bale, Tom Hardy, Anne Hathaway... po~etak u 18 i 21 sat.

akcioni, avanturisti~ki re`ija: Marc Webb, uloge: Andrew Garfield, Emma Stone, Rhys Ifans... po~etak u 18.30 i 21.15 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

^AROBNI MIKE

GALERIJE
MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI RS
Izlo`ba “Sava [umanovi}, li~no, porodi~no i nacionalno” povodom obilje`avanja 70 godina od smrti velikog umjetnika. Postavka sadr`i izabrane slike - 46 ulja na platnu, iz posljednje decenije njegovog stvarala{tva, koji je ujedno i [umanovi}ev najzreliji opus. Najzastupljeniji motivi su aktovi i pejza`i, me|u kojima se izdvajaju izuzetne slike, poput Rusinke, A{ikovanje, Model u ateljeu i Portret devoj~ice u bijeloj bluzi, kao i motivi mrtve prirode. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 5. augusta.

BOJNI BROD
SF, akcija re`ija: Peter Berg, uloge: Alexander Skarsgård, Brooklyn Decker, Rihanna... po~etak u 14.30 i 17.30 sati.

LEDENO DOBA 4: ZEMLJA SE TRESE
animirana avantura, re`ija: Steve Martino i Mike Thurmeier, uloge: Ray Romano, John Legiuzamo, Dennis Leary... po~etak za 3D 12.20 i 14.30 sati, a za 2D 11, 13, 15 i 17 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

^UDESNI SPIDER-MAN 3D
akcioni, avanturisti~ki re`ija: Marc Webb, uloge: Andrew Garfield, Emma Stone, Rhys Ifans... po~etak u 15 sati.

FESTIVALI Ba{~ar{ijske no}i
GALERIJA MAK
ALTTeatar: “Djevoj~ica sa {ibicama”
dje~ija predstava, po~etak u 18 sati.

komedija, re`ija: Steven Soderbergh, uloge: Channing Tatum, Alex Pettyfer, Olivia Munn… po~etak u 22 sata.

LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC
avanturisti~ka drama, re`ija: Tomislav Rukavina, uloge: Doris Pin~i}, Ivan Herceg, Filip Juri~i}... po~etak u 14 i 16 sati.

LEDENO DOBA 4: ZEMLJA SE TRESE 3D
animirana avantura, re`ija: Steve Martino i Mike Thurmeier, uloge: Ray Romano, John Legiuzamo, Dennis Leary... po~etak u 12.15, 14.15, 16.15, 18.15 i 20.15 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012. Soko Wismar
15.40 BHT1

TV PROGRAM
SE RI JE

61

Rektor Peter Gaerber je ubijen kanisterom ba~enim iz zbornice sa drugog sprata. Da li se u~enik Kai osvetio svom nastavniku, ili je ipak rivalstvo sa Gaerberovim {ahovskim partnerom oti{lo predaleko?

Da sam oblak
17.25 FTV

Mustafa napada na Ind`inu ku}u i vi~u}i da }e Narin biti njegova `ena umalo ubije Serdara. U tom trenu, me|utim, do`ivljava epilepti~ni napad i svi odahnu. Uprkos svemu {to se desilo, Serdar ostaje vjeran Hipokratovoj zakletvi i kao i uvijek, spa{ava Mustafu. G|a Ind`i je potresena i zabrinuta zbog svega {to je ~ula i vidjela. Strah da je u trenu mogla ostati bez svog sina nagoni je na to da izbaci Narin iz ku}e.

Odbjegli porotnik
Runaway Jury, 2003.

23.30 PINK

DRAMA

Larin izbor
23.05 FTV

Re`ija: Gary Fleder Uloge: John Cusack, Gene Hackman, Dustin Hoffman, Rachel Weisz, Jeremy Piven

Dvije godine nakon {to joj je suprug poginuo u pucnjavi Celeste Wood tu`i proizvo|a~a oru`ja kojim je po~injen zlo~in. Ukoliko izgube, proizvo|a~i oru`ja svjesni su da }e se sli~ne tu`be nanizati te anga`iraju Rankina Fitcha, stru~njaka za manipulaciju porote koji se ~esto slu`i i nezakonitim sredstvima. Odvjetnik tu`be je Wendell Rohr koji `eli po{teno pobijediti i vjeruje u pravednost svoje tu`be i promjenu zakona nabolje. Prilikom izbora porote niti jedni niti drugi nemaju prigovor na Nicholasa Eastera koji ima svoj plan s porotom...

Mija i Vuksan objavili su Lari da je Jakov `iv. Ona isprva ne vjeruje i u {oku je. Odlazi ku}i i govori tu vijest Nik{i. On je bijesan na Vuksana i Miju {to pune Lri glavu takvim nebuloznim glupostima, ali Lara vjeruje da bi to mogla biti istina. Leila objavljuje Jakovu da je trudna. Jakov je u {oku ali onda ka`e Leili da je sretan. Leila na trenutak pomisli kako je to {ansa da opet pridobije Jakova i poljubi ga. Jakov odbija Leilu govore}i joj kako }e se brinuti o njoj i djetetu do kraja `ivota ali njih dvoje ne mogu biti zajedno.Lara dolazi na brod Zlatarovih saznati informacije o Jakovu. U hodniku zati~e Leilu koja se prenerazi kad je vidi. Lara ispituje Leilu tko je ona, ali Leila joj ne `eli ni{ta otkriti. Dolazi Ton~i kojeg Lara izravno pita je li Jakov `iv. Ton~i bi najradije rekao istinu ali boji se ugroziti Ja{inu sigurnost. On samo ka`e Lari neka najbolje zaboravi Jakova. Jakov i Lara napokon se susre}u Na Sustipanu. Jakov i Lara optu`uju jedan drugoga. Ona njega zbog toga {to joj se nije javio, a on nju jer se tako brzo udala za drugoga. Usprkos sva|i njihova ljubav je o~igledna. Jakov izjavi Lari kako je jo{ uvijek voli i poljubi je.

Ubojstvo na fakultetu
20.05 BHT1 DRAMA
Re`ija: John Putch Uloge: Dick van Dyke, Barry van Dyke, Kimberly Quinn, Sarah Jones Murder 101: College Can Be Murder, 2007.

FIL

M

Helen
22.35 OBN
Helen, 2009.

FIL

M

DRAMA
Re`ija: Sandra Nettelbeck Uloge: Ashley Judd, Goran Vi{nji}, Lauren Lee Smith...

Profesor kriminalistike ne vjeruje da je njegov kolega umro od sr~anog udara, stoga unajmljuje privatnog detektiva da dodatno istra`i slu~aj. Saznaju da je profesor imao brojne neprijatelje, ali i mnoge tajne...

Rambo 3
22.40 MRE@A
Rambo 3, 1988.

FIL

M

Talentirana profesorica glazbe Helen Leonard suo~ena je s borbom protiv svoje klini~ke depresije kako bi zadr`ala posao i obitelj. Ona po~inje pro`ivljavati stanje te{ke depresije, dok je udana za svog drugog mu`a Davida Leonarda. Te su depresije bile uzrok razvoda od njezinog prvo mu`a. Helenini kolege profesori moraju donijeti te{ku odluku u vezi njezinog lije~enja, a ona sama mora razrije{iti nepovoljne obiteljske odnose, koji su nastali zbog njezine medicinske dijagnoze.

AKCIJA
Re`ija: Peter MacDonald Uloge: Sylvester Stallone, Richard Crenna, Marc De Jonge, Kurtwood Smith, Spiros Focas

Drugar~ine
12.15 RTRS
Drugar~ine, 1979.

FIL

M

Ljubav bez granica
17.55 OBN

Isela ka`e Diegu da je razo~arana jer joj nije rekao da je tra`io novac da bi izvukao {ogora iz zatvora. Ka`e mu da joj je Paco bio poput sina i da Piero mora odgovarati ako ga je ubio. Diego joj objasni da, iako ne podnosi Piera, on nije ubio Paca, ali da joj za svoje dobro ne mo`e otkriti vi{e detalja. Leonarda pljusne Andrésa jer je doveo Ceciliju i inzistira da ona ode. Cecilia joj ka`e da je Alfredo rekao da }e im mo`da trebati te da }e zato ostati. Lucía ka`e Lidiji da je platila jam~evinu i da je Piero ve} slobodan tako da je vi{e ne treba. Piero ka`e Lidiji da se vratio Lucíji jer je to bio jedini na~in da ga oslobode. Ka`e joj i da }e se rastati jer joj ne mo`e ni{ta pru`iti. Alfredo optu`i Butgaya da je zarazio Azul. Eva mu ka`e da su ga prevarili jer je Azul zarazio Mauricio Duarte.

Rambovom biv{em nadre|enom u Vijetnamu, pukovniku Samuelu Trautmanu, dodijeljena je nova misija. Zadatak je pomo}i mud`ahedinima koji se bore protiv sovjetske invazije u Afganistanu, no budist Rambo odbije sudjelovati u akciji. Kada misija krene u krivom smjeru i Trautman je otet i mu~en od Rusa, koje predvodi pukovnik Zaysen, Rambo krene u misiju spa{avanja zajedno s mud`ahedinima.

DRAMA
Re`ija: Milivoje Mi}a Milo{evi} Uloge: Milan Gutovi}, Beba Lon~ar, Du{an Vojnovi}, Velimir Bata @ivojinovi}, Pavle Vujisi}, Radmila @ivkovi}

Tajanstvena pizza
01.02 HRT1 KOMEDIJA
Re`ija: Donald Petrie Uloge: Annabeth Gish, Julia Roberts, Lili Taylor, Vincent D'Onofrio, William R. Moses, Adam Storke Mystic Pizza, 1988.

FIL

M

Rat je zavr{en i grupa mladih partizana vra}a se u svoj grad da nastavi prekinuto {kolovanje. Oni sve rade na svoj na~in, jer su dovoljno mladi da bi i{li u {kolu i ~inili nesta{luke, ali i dovoljno zreli da bi reagovali na la`i i nepravdu. Bu~ni, spremni na sukobe, oni su problem {kole, omladinske organizacije, komande grada... I kad su se ve} privikli na normalan `ivot, jednog od njih iz zasjede ubijaju ~etni~ki odmetnici...

Plava laguna
22.20 NOVA DRAMA
Re`ija: Randal Kleiser Uloge: Brooke Shields, Christopher Atkins, Leo McKern, William Daniels, Elva Josephson The Blue Lagoon,1980.

FIL

M

Kao i sve tinejd`erice, tri poslu`iteljice u omiljenoj pizzeriji Mystic Citya prolaze kroz razdoblje prvih ljubavi i razo~aranja. Kat, prototip dobre djevojke, neo~ekivano se zaljubi u o`enjenoga Tima Traversa ~ije dijete ~uva da bi skupila novac za studij na sveu~ili{tu. Njezina poduzetnija starija sestra Daisy, ulazi u vezu s Charlesom, razma`enim potomkom bogate obitelji. Jojo obo`ava svog mi{i}ava i ne odve} pronicljiva mladi}a Billa, ali jo{ nije spremna stupiti u brak. Uzbu|enja i tajne njihova najduljega ljeta djevojke dijele me|usobno i s vlasnicom pizzerije Leonom koja ih voli poput vlastitih k}eri...

Dvoje djece Emmeline i Richard do`ive brodolom na rajskom otoku. Jedina je odrasla pre`ivjela osoba brodski kuhar. No on ubrzo umire te se djeca, sama moraju nositi s brojnim i neobi~nim tjelesnim i emocionalnim promjenama koje dolaze s odrastanjem. U~e kako pre`ivjeti i jako se dobro snalaze u svojoj ku}i na otoku. No kad u|u u adolescenciju, dvoje tinejd`era po~inje se sva|ati i zadirkivati da bi s vremenom ipak prihvatili jedno drugo...

62
BHT

TV PROGRAM
07.10 Da sam oblak, igrana serija, 52. i 53. ep. (r) 09.00 Vijesti 09.05 Sarajevska turbeta, 2.dio, dok. program 09.30 Ramazanski razgovori: prof. Mustafa Spahi}, dok. program 10.00 Jagodica Bobica, crtani film 10.25 Vragolasti Denis, crtani film 10.50 Poko, crtani film 11.00 X-man, crtani film 11.25 U zmajevom gnijezdu, crtani film 11.50 Tomica i prijatelji, crtani film 12.00 Dnevnik 1 12.15 Larin izbor, igrana serija, 58. i 59. ep. 14.00 Villa Maria, igrana

~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

07.30 Prirodna ba{tina BiH: Oj, Kozaro (r) 08.00 BHT vijesti 08.15 Soko Wismar, serija(r) Pro. za djecu i mlade 09.00 Pre{i{ani zeko, animirani film (r) 09.05 BHT slagalica (r) 09.35 Robot Robi, animirana serija (r) 09.45 Pim i Pom, animirana serija (r) 09.50 Popaj nosa~, animirani film 10.00 BHT vijesti 10.10 Izgubljena ~ast, serija, 3/77 11.00 Japanski sklad: Drvo, dok. serija, 2/5 11.25 Sport bez granica, dok. film (r) 12.00 BHT vijesti 12.15 Put lavande, dok. program 12.45 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 13.15 Otpad je hrana, dok.program (r) 14.15 BHT vijesti Program za djecu 14.25 Frenderi u saobra}aju, animirana serija 14.30 TV enciklopedija 14.45 BHT slagalica 15.15 Dje~iji festivali 15.40 Soko Wismar, serija 16.30 Prirodna ba{tina BiH: Preko Romanije 17.00 Bar kod, potro{a~ki magazin 17.30 Putevi zdravlja, magazin 18.00 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 Pim i Pom, animirana serija 18.50 BH Telecom: U susret OI London 2012. 19.00 Dnevnik 1 19.40 Retrovizor, muzi~ki program 20.05 Murder 101: Ubojstvo na fakultetu, film 1 21.30 Tragom tartana - Sen Trope, dok. program 22.00 BHT vijesti 22.20 Jake, igrana serija 23.00 Murder 101: Ubojstvo na fakultetu, film (r) 00.25 Sve u svemu, dnevni magazin (r) 01.05 Pregled programa

FTV

06.01 06.30 07.00 07.06 09.00 09.10 10.05 10.35 11.00 11.30 12.00 12.15 14.00 15.00 15.15 16.30 17.05

RTRS

Muzi~ki program Info kanal Vijesti Jutarnji program Vijesti Napadi `ivotinja, dok. program (r) U no}noj ba{ti, program za djecu Nid`o slon, program za djecu (r) Ognji{ta, dok. program (r) Tamo daleko, putopisni serijal (r) Dnevnik 1 Drugar~ine, film Larin izbor, serija (r) Vijesti Larin izbor, serija Srpska danas Mu}ke, serija (r)

06.05 Zakon ljubavi, igrana serija, ep. 78/187 07.05 Ukradeni `ivoti, igrana serija, ep. 100/134 (r) 08.00 Vijesti 08.05 Bonanza: Posljednji trofej, western serija 09.00 Vijesti 09.05 Strasti i intrige, igrana serija, ep. 107/134 (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali kar, igrana serija, ep. 66/92 (r) 11.00 Junska no}, igrana serija, ep. 15/103 (r) 12.00 Vijesti plus 12.15 Ekstremni sportovi, sportski serijal, ep. 10/15 13.00 Vijesti

TV1

X - man

11.00

Pe~at

21.10

Strasti i intrige

16.00

serija, 150. ep. 14.50 Super {pijunke, crtana serija 15.10 Tomica i prijatelji, crtani film 15.20 Vijesti 15.30 Mu}ke, serija, 17. ep. 16.05 CSI Miami, igrana serija, 13. ep. 17.00 Federacija danas 17.25 Da sam oblak, igrana serija, 54. ep. 18.25 Da sam oblak, igrana serija, 55. ep. 19.20 Vrijeme iftara Stanje na putevima Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 CSI Miami, igrana serija, 14. ep. 20.55 Lud, zbunjen, normalan, serija 22.05 Mu}ke, serija, 18. ep. 22.35 Dnevnik 3 23.05 Larin izbor, igrana serija, 60. i 61. ep. 01.15 Villa Maria, igrana serija, 150. ep. (r) 01.55 Dnevnik 3 (r) 02.25 Pregled programa

18.00 Tajne govora tijela, dok. program 18.50 Iz h u h, serija 19.30 Dnevnik 2 20.10 Nepobedivo srce, serija 21.10 Pe~at, politi~ki magazin 22.05 Zavjera o tajnama nacisti~kih nlo-a, dok. program 22.45 Dnevnik 3 23.10 Demo fest 2012., hronika 23.20 Posrednik, serija 00.10 Stjuardese, serija 01.00 Mu}ke, serija (r) 01.50 Drugar~ine, film (r) 03.25 Dnevnik 2 (r) 03.50 Pe~at, politi~ki magazin (r) 04.35 Zavjera o tajnama nacisti~kih, dok. program 05.10 Muzi~ki program (r)

13.05 Bonanza: Posljednji trofej, western serija 14.00 Vijesti 14.05 Ukradeni `ivoti, igrana serija, ep. 101/134 15.00 Vijesti 15.05 Eliza, igrana serija, ep. 20/68 16.00 Strasti i intrige, igrana serija, ep. 108/134 17.00 Vijesti plus 17.15 Kinali kar, igrana serija, ep. 67/92 18.16 Doktor Martin, igrana serija, ep. 29/46 19.00 Dnevnik 20.05 Junska no}, igrana serija, ep. 16/103 21.05 Eliza, igrana serija, ep. 21/68 22.00 Vijesti plus 22.10 Doktor Martin, igrana serija, ep. 29/46 22.40 Rambo 3, igrani film 00.30 Dnevnik (r) 01.30 ^etiri usamljena oca, igrani film 03.00 No}ni program

06.00 Bandini, serija, 83. ep. 06.45 Kad li{}e pada, serija, 346. ep. 07.30 TV Izlog 07.45 Sasuke ninja ratnici, zabavno-sportski TV show 08.00 Timmy, crtani film, 30. ep. 08.20 Graditelj Bob, crtani film, 14. ep. 09.00 Bumba, crtani film, 96. ep. 09.13 Nodi, crtani film, 11. ep. 09.30 Moji d`epni ljubimci, crtani film, 18. ep. 09.40 Garfield, crtani film 09.55 Lijeni grad, crtani film 10.20 Bakugan, crtani film 10.45 Dragon ball Z, crtani film, 80. ep. 11.05 Winx, crtani film, 49. ep. 11.30 TV Izlog 11.45 Vijesti 11.59 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Slijepa ljubav, serija, 118. ep. 13.00 Kad li{}e pada, serija, 346. ep. 14.00 Bandini, serija, 83. ep. 15.00 TV Izlog 16.00 Sasuke ninja ratnici, zabavno-sportski TV show 16.30 Slijepa ljubav, serija 17.30 U`areni asfalt, zabavni program 18.50 Ramazanski program 19.00 Vijesti u 7 19.50 Ramazanski program 21.00 Kad li{}e pada, serija, 347. ep. 22.00 Ispuni mi `elju 23.00 Bandini, serija, 84. ep. 23.55 Spas je u po{ti, igrani film, 2. dio 01.50 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Hayat TV-a 03.00 Ramazanski program 03.25 Vijesti 04.00 Ispuni mi `elju 04.50 U`areni asfalt, zabavni program

HAYAT

06.00 Moje srce kuca za Lolu, meksi~ka serija (r) 07.00 Seljaci,serija 08.00 Udri mu{ki 10.00 Obi~ni ljudi, serija 11.00 Info top, info. program 11.10 Grand parada, muzi~ki show (r) 12.45 Brze pare, kviz 14.00 Kukavica, indijska serija (r) 14.45 Moje srce kuca za Lolu, serija 15.50 Info top, info. program 16.10 Akademija

PINK

Mala nevjesta

17.00

17.00 17.50 18.30 19.00 19.50 20.40 21.30 23.30 01.30 02.00

debelih, direktno uklju~enje u show Mala nevjesta, indijska serija (r) Info top, centralne vijesti City Exclusive, zabavna show biz emisija Kursad`ije, humoristi~ni serijal Kukavica, indijska serija Akademija debelih, pregled dana Odbjegli porotnik, film Goli pi{tolj 2, film City Exclusive, zabavna show biz emisija (r) Gold Express, muzi~ka emisija (r)

06.20 Hairy Scary, crtani film 06.35 Atomska Betty, crtani film 07.00 Oggy i `ohari, crtani film 07.25 Roni Olly roni, crtani film 07.40 An|eli i prijatelji, crtani film 07.55 Dibidogs, crtani film 08.20 Roni Olly roni, crtani film 08.35 Gerald McBoing, crtani film 08.50 Ja sam tvoja sudbina, indijska serija 09.40 Na{a mala klinika, humoristi~na serija 10.30 Bilo jednom u Turskoj, turska serija 11.55 OBN Info 12.05 Najbr`i igra~, kviz 12.55 Princ iz Bell Aira, humoristi~na serija 13.20 In Magazin, showbiz magazin 14.05 Top shop 14.30 Ljubav-vjera-nada, serija 15.40 Skrivena kamera, humoristi~ni program 15.55 Odba~ena (16), indijska serija 16.55 Dejana Talk show, talk show Tema:"Sr~ani udar" 17.55 Ljubav bez granica, serija 18.50 OBN Info, informativni program 19.10 OBN Sport, sportski program 19.20 In Magazin, showbiz magazin 20.00 Ru`a vjetrova, doma}a serija 21.00 Balkanske prevare 21.30 Odba~ena, indijska serija 22.30 Vox Populi 22.35 Helen, igrani film 00.30 Zodijak 02.30 OBN Info 02.45 Vox Populi 02.50 Euro Liga 05.40 Vox Populi 05.45 ^uvari planeta, dok. program

OBN

Kad li{}e pada
21.00 HAYAT
[evket strpljivo ~eka osloba|anje, a odre|en je i dan su|enja u kojem }e se ponovno dr`ati `ivota. Oguz u o~aju riskira ~ak i odustajanje od vlastitog `ivota i napokon shva}a da nema bijega pred kaznom za zlo~in koji je po~inio. Ali Riza i Hajrije uskoro pune ~etrdeset godina `ivotnog putovanja rukom u ruci. Nakon Lejlinih i Fikretinih dubokih boli, Ali Riza ima lijepo iznena|enje za Hajrije. Uz Tahsinovu }e pomo} iznena|enje za godi{njicu biti lijepo putovanje u pro{lost. Ferhunde se objeru~ke prihva}a novog posla i s D`ejdom podvla~i i posljednji ra~un. Ned`la ustvr|uje da joj `ivot kre}e druk~ijim smjerom i odlu~uje svoju budu}nost stvoriti veoma daleko. Sedef pak dovr{ava posljednje pripreme za stupanje u `ivot s voljenim ~ovjekom.

SE

RI

JA

TV SA

07.00 Sarajevsko jutro 10.00 Gladijatorska akademija (r) 10.25 Med i djetelina 10.50 Divlji zapad, (r) 11.40 Bosanska dinastija Kotromani}a (r) 13.00 Vijesti 13.10 Pakleni momak, film 15.00 Yusuf, (r) 16.00 Vijesti 16.05 Hladnokrvni `ivot 17.00 Ljetne ljubavi 17.26 Non-stop 18.15 Tarih 18.30 Dnevnik 19.00 Gladijatorska akademija 19.25 Ramazanski pro. 20.30 ^uvari tradicije, 21.00 Vijesti 21.05 Yusuf, 21.50 Odbrojavanje do delirijuma 23.00 Voice of America 23.30 Jane Doe: Ciklus igranih filmova, 00.45 Dnevnik (r) 01.15 Yusuf, (r) 02.00 Ramazanski pro. (r) 03.13 Vrijeme sehura

TV TK

08.00 Budilica probudilica 09.05 Strasti i intrige,(r) 10.05 Kinali Kar 11.00 Junska no} (r) 12.00 Vijesti 12.15 Glas Amerike 12.45 Pe~at u vremenu 13.15 Bojno polje 14.00 Ljetopis 15.00 Dje~ije popodne 16.00 Dnevnik 1 16.15 Ljeto na dlanu 17.15 Kinali Kar 18.15 TV reporta`a, dok. zabavni pro. 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 2 19.30 ^ekaju}i kandilje, ramazanski pro. 21.00 Lavirint 22.00 Zelena trava 22.30 Vijesti 22.35 Anabela Basalo: @ena sa gre{kom 22.40 Film 00.15 Strasti i intrige (r) 01.00 Dnevnik 2, repriza 01.30 Kinali Kar (r) 02.30 Glas Amerike

MRE@A

08.05 Bonanza: Posljednji trofej, western serija Strasti i intrige, igrana serija, ep. 107/134 (r) Kinali kar, igrana serija, ep. 66/92 (r) Junska no}, igrana serija, ep. 15/103 (r) Strasti i intrige, igrana serija, ep. 108/134 Kinali kar, igrana serija, ep. 67/92 Junska no}, igrana serija, ep. 16/103 Rambo 3, igrani film

TV MOSTAR

08.05 Bonanza: Posljednji trofej, western serija Strasti i intrige, igrana serija, ep. 107/134 (r) Kinali kar, igrana serija, ep. 66/92 (r) Junska no}, igrana serija, ep. 15/103 (r) Strasti i intrige, igrana serija, ep. 108/134 Kinali kar, igrana serija, ep. 67/92 Junska no}, igrana serija, ep. 16/103 Rambo 3, igrani film

TV ZENICA

08.00 Dobro jutro 08.35 Dobro jutro djeco 09.00 Jutarnje vijesti 09.05 Zenica danas (r) 09.30 Glas Amerike 10.00 Igrana serija 11.00 Igrana serija 12.00 Iz dana u dan 12.05 Igrana serija 13.00 Vijesti 13.05 Selu u pohode (r) 14.00 Iz dana u dan 14.05 Muzi~ki spotovi 14.30 Autoshop (r) 15.00 Vijesti 15.05 Igrana serija 16.00 Zdrava TV: Kuhinja (r) 16.30 Dok. pro.17.00 Iz dana u dan 17.15 Igrana serija18.17 Dje~iji pro. 19.00 Zenica danas 20.00 Igrana serija 21.00 Nije te{ko biti ja 22.40 Igrani film 24.00 Zenica danas (r) 00.30 Glas Amerike

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Djevojke 09.00 Denis napast 09.10 Vjerski pro. 09.20 Program TV Sahar 10.00 Sand`a~ki velikani 11.00 Majstori kuhinje 11.30 Vrata tajni 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Djevojke 13.00 Do`ivotna kazna 13.30 BH Ritam 15.30 Vrata tajni 16.00 Istra`itelji 17.00 Flash vijesti 17.05 Do`ivotna kazna 17.30 Majstori kuhinje 18.00 Historijski trenutci 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Ramazanski pro. 21.10 Dom2 21.40 Mjesec milosti 23.00 Glas Amerike 23.30 Vijesti TV Sahar 00.00 Vijesti IC (r) 00.20 Program za Ameriku

TV VOGO[]A

08.00 Sa sevdahom u srcu 08.30 Evo srcu mom radosti 09.15 Magazin Plus (r) 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Razgoli}ena nauka 12.00 Info blok 14.00 Evo srcu mom radosti (r) 14.45 Magazin Plus, Viso~ka hronika (r) 15.30 Razgoli}ena nauka 16.30 Majstori kuhinje 17.00 Dom2 17.30 Putopisi 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 Hronika Jablanice 19.00 Istina 19.30 Criss Angel 20.00 Ramazanski pro. 21.30 Razgoli}ena nauka 22.30 Vogo{}anska hronika (r) 23.00 Glas Amerike 23.30 I.R.I.B. 00.00 Igrani film 01.30 Vogo{}anska hronika (r)

TV USK

08.05 Bonanza, western serija 09.05 Strasti i intrige (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali kar, serija 11.00 Junska no}, serija 12.00 Vijesti 12.09 Ljeto u podne, revijalni program 14.30 Vijesti 14.35 TV atelje (r) 15.00 TV Liberty (r) 15.30 Kultura (r) 16.00 Strasti i intrige, serija 17.16 Kinali kar, serija (r) 18.15 Opstanak 18.50 Pri~e sa Une 19.00 Dnevnik 1 19.46 Muzi~ki program 19.55 Ramazanski program 21.00 Poduzetnik 21.35 Turisti~ki putokaz dok. program 22.20 Dnevnik 2 22.40 Junska no}, serija

TV SLON

16.02 Vijesti 16.10 Tuzla u`ivo 16.15 Sredinom sedmice (r) 16.40 Virtual-road magazin 17.20 Meridijanima, dok. pro. 18.00 Crno i bijelo 18.20 Tuzla u`ivo, panoramske kamere, uklju~enje u`ivo 18.35 Vje`bajmo zajedno, sportsko rekreativni program 19.00 Kviz Extra 19.15 Sanjalica, program za djecu 19.20 Tuzla u`ivo, uklju~enje u`ivo 19.30 SMS centrala, muzi~ki program 20.05 Pred iftar, vjerski program 21.00 Ko zna, zna, zabavno obrazovni program 21.30 SMS centrala, muzi~ki program 22.05 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Igrana serija 10.00 Novosti 10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 Ljetnja promenada (r) 14.00 Novosti 14.05 Igrani film (r) 16.00 Dnevnik 1 16.20 Ru`a vjetrova, serija 17.00 Neko te posmatra, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.45 Ru`a vjetrova, serija 19.30 Dnevnik 2 20.05 Igrana serija 21.00 Dokumentarni film 22.30 Dnevnik 3 23.00 Neko te posmatra, serija 23.45 Drugi udar, 2.dio, igrani film 01.30 Zvjezdano nebo

TV ATV

08.00 Kod Ane 08.55 Vijesti 09.00 Bumba 09.05 Nodi 09.20 Moj d`epni ljubimac 09.35 Garfild 09.50 Lijeni grad 10.15 Bakugan 10.40 Dragon Ball Z 11.05 Winx 11.45 Vijesti 12.00 Slijepa ljubav 13.00 Kad li{}e pada 14.00 Bandini 15.30 Sasuke, nind`a ratnici 16.00 Sasuke, nind`a ratnici 16.30 Slijepa ljubav 17.30 Kod Ane 17.50 Necenzurisano 18.20 Pozori{te u ku}i 19.00 ATV vijesti 19.35 Arena, sportski pro. 20.00 Ljetni talas 21.00 Kad li{}e pada 22.00 Vijesti 22.20 Praonica 23.00 Bandini 00.00 Spas je u po{ti, II dio, film 01.40 Sport centar

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.
07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.02 09.47 10.00 10.05 10.10 11.00 12.00 12.10 12.12 12.17 12.33 13.20 15.00 15.15 16.05 16.50 17.00 17.25 17.50 18.25 19.07 19.12 19.30 19.56 20.00

TV PROGRAM
05.45 I tako to..., serija 06.15 Neustra{ivi Scooby-doo, crtana serija 06.40 Super Loonatics, crtana serija 07.00 TV izlog 07.15 Kad li{}e pada, serija (r) 08.15 TV izlog 08.30 Strasti Orijenta, serija (r) 10.15 Walker, teksa{ki rend`er, serija (r) 12.05 Zauvijek susjedi, serija (r) 13.15 IN magazin (r) 14.00 Walker, teksa{ki rend`er, serija 15.50 Zauvijek susjedi, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Kad li{}e pada, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Strasti Orijenta, serija 22.00 Ve~ernje vijesti 22.20 Plava laguna, igrani film 00.10 Magazin MMA Lige 00.40 Opasne ~ini, igrani film (r) 02.25 Glupost nije zapreka, serija 02.50 Glupost nije zapreka, serija 03.10 Zaboravljene du{e, serija (r) 03.55 Ezo TV, tarot show

63
SE RI JA

HRT1

20.07 20.32 21.02 22.40 23.30 00.00 00.10 00.35 01.02 02.30 03.10 03.50 03.55

04.55 05.25

Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Divlji Plamen 4, serija Vijesti iz kulture Vijesti Vrijeme danas Mjesto pod suncem ostati ili oti}i 5, dok. serija Kad `ivotinje napadaju, dok. serija Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Mo} sudbine, serija Annie's Point, film Vijesti uz hrvatski znakovni jezik Ponos Ratkajevih, serija Gorski lije~nik 4, serija TV kalendar Vijesti Hrvatska u`ivo Sa Salettom do Beskraja: Beskrajem svijeta, dok. serija Dr. Oz, talk show Navrh jezika 20pet, kviz Dnevnik Sport Portreti najboljih hrvatskih olimpijaca i paraolimpijaca: Ivano Bali} Kratki susreti Do Tarara i Maora, dok. film Kraljevna Ka'iulani, film Otvoreno Dnevnik 3 Vijesti iz kulture Kronika festivala igranog filma u Puli Seks i grad 2, serija Tajanstvena pizza, film Za{titnica svjedoka 2, serija (r) CSI: Miami 9, serija (r) Skica za portret Najbolje iz povijesti HTV-a: Kuda idu divlje svinje, serija (r) Kratki susreti (r) Divlji Plamen 4, serija

06.55 Mo} sudbine, serija 07.40 Teletubbies, animirana serija 08.05 Na kraju ulice 08.35 Amika, serija za djecu 09.00 H2O Uz malo vode! 3, serija za mlade 09.25 La`e{, Melita!, serija za djecu 10.00 Gradi} Wakkaville, crtana serija 10.25 Kuda idu divlje svinje, serija 11.25 Gorski lije~nik 4, serija 12.10 Edgemont 2, serija za mlade 12.35 Obi~na klinka, serija za mlade 13.00 Dharma i Greg 4, serija 13.35 TV studio u naprtnja~i, dok. serija 14.05 Putovanje po Arabiji, dok. serija 15.05 Zalagaonica, dok. serija 15.30 Zalagaonica, dok. serija 16.20 Drugi format 17.05 Idemo na put s Goranom Mili}em: Kanada 17.55 Ljubav u zale|u, serija 18.40 Hrvatske olimpijske medalje - Peking 2008.: Gimnastika - Filip Ude 19.00 Hrvatske olimpijske medalje Peking 2008.: Strelja{tvo Snje`ana Pej~i} 19.25 Hrvatske olimpijske medalje Peking 2008.: Taekwondo - Zub~i}, [ari} 20.00 Dra`esni pupoljci svibanjski 3, serija 20.50 Za{titnica svjedoka 2, serija 21.35 CSI: Miami 9, serija 22.20 Mu}ke 3B: Krv nije voda, serija 22.50 Bitange i princeze 3 specijal, seirja 23.25 [apta~ica duhovima 5, serija 00.10 Ubi me dosada 1, serija 00.35 Retrovizor: @ica 1, serija

HRT2

NOVA

08.30 Kontekst, talk-show 09.00 Za stolom sa teroristima Porijeklo terorizma, (r) 09.30 Moj `ivot, ep. 10, dok. program (r) 10.00 Usudi se i probaj Njujork, (r) 10.30 Reporter Tihi rat u Indiji, II dio, (r) 11.00 Kontekst, talk-show 11.30 AJE program 14.30 Usudi se i probaj Njujork, (r) 15.00 Kontekst, talk-show, 15.30 Upoznajte predsjednika Kirsana Iljum`inova, (r) 16.00 Vijesti, Info. program 17.00 Kolateralno ubistvo, (r) 17.30 Kontekst, talk-show 18.00 Vijesti, Info. program 19.05 Historija revolucije Vjetrovi raja, (r) 19.30 48 - Accra, 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Kontekst, talk-show 22.00 Vijesti 23.05 Kontekst, talk-show 23.30 Moj `ivot, ep. 10, (r) 00.00 AJE Vijesti 00.30 Kontekst, talk-show

AL-JAZEERA B.

10.00 Vijesti 10.05 Kanjon nevidio, reporta`a (r) 10.35 Moja lijepa Srbija, reporta`a 11.00 Vijesti 11.05 Slagalica, kviz (r) 11.30 Dokument: Al' smo va`ni-novosa|ani, dok. pr. 12.00 Dnevnik 12.30 [kolski program (r) 13.00 Trezor 14.00 Trend setter, (r) 15.05 Gastronomad, (r) 15.15 Ovo je Srbija 16.00 Sre}ni ljudi, serija (r) 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 [ta radite, bre, info 17.45 Beogradska hronika 18.25 Razglednica, dok. program 19.00 Slagalica, kviz (r) 19.30 Dnevnik 20.05 Sre}ni ljudi, serija (r) 21.00 Program za dijasporu 21.25 Avantura 21.40 Koncert Yu grupe (r) 22.40 TV minijature 22.45 Vijesti 23.20 Mjesto za nas, dok. program

RTS

06.30 Jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Dokumentarni serijal 10.00 Dnevnik u 10,00 10.15 Muzika 10.30 Znam da zna{, kviz (r) 11.00 Vijesti 11.05 Vi{e od ljeta (r) 13.05 Program za djecu 14.00 Vijesti 14.05 Dokumentarna emisija 14.35 Muzika 15.00 Obrazovna emisija 15.30 Dnevnik 1 15.50 Muzika 16.00 Dokumentarna emisija 16.30 Muzika 17.00 Dramski program 17.45 Vi{e od ljeta 18.55 Znam da zna{, kviz 19.00 Program za djecu 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat tv 20.30 Vi{e od ljeta 21.30 Zapis 22.00 Dnevnik 3 22.30 Vi{e od ljeta 23.30 Sat tv 00.00 Obrazovna emisija 00.30 Muzika 01.00 Sat tv

RTCG

CSI Miami
20.10 FTV

U jednoj srednjoj {koli na smrt je kamenovana jedna od najpopularnijih i najzlo~astijih djevojaka. Tokom istrage koju sprovode Horatio i njegov tim, svi dokazi upu}uju na to da su za ubistvo krive dvije djevojke koje je ubijena djevojka konstantno maltretirala.

Junska no}

SE

RI

JA

20.05 TV1 MRE@A
16. Kampanja stranke Novi `ivot je u jeku. Baran odr`ava konferenciju na kojoj govori o ubistvima zbog ~asti. Prljavi poslovi iz pro{losti susti`u Cemala. Pla}enici prijete Cemalu koji jedini izlaz vidi u bijegu u Englesku, ali on ne `eli i}i bez Sibel. Iz sigurnosnih razloga Sibel, odnosno Havin, preseljava kod Barana i Duygu. Poslovanje kafi}a ne ide kao {to je bilo planirano, {to brine Levona i Havin. U potrazi za Cemalom naoru`ani mladi}i demoliraju kafi}. Duygu se ne osje}a ugodno uz Havin. Basri provodi ugodne trenutke sa svojom novom prijateljicom, Vedom.

08.30 Olimpijske igre, Together To London 09.00 Fudbal, OI London 13.00 Fudbal, OI London, u`ivo, [panija Japan 15.00 Fudbal, OI London 15.30 Fudbal, OI London, u`ivo, Meksiko Ju`na Koreja

EUROSPORT

07.30 The JEZ Games 08.00 Atletika, Lucerne, [vajcarska 10.00 Plivanje 12.00 The JEZ Games 12.30 Stoni fudbal 14.00 Speedway, Malilla, [vedska

EUROSPORT 2

07.00 WTA Baku ~etvrtfinala direktno 15.00 Fudbal: Shanghai Manchester United 16.45 Ko{arka prijateljska: France - Australia 18.30 Premier League Magazin 18.45 Olimpijske Vijesti

SPORT KLUB

09.00 Fudbal [panija: Real Madrid Malaga 11.00 Fudbal Hrvatska: Split - Rijeka 13.00 Fudbal Italija: Palermo Juventus 15.00 Tenis Kitzbuhel: ~etvrtfinala, prenos 17.00 Olympic Series: Episode 57

ARENASPORT 1

DISCOVERY

10.00 Kako to rade? 10.30 U djelicu sekunde 10.55 Pre`ivljavanje 11.50 Trgovci automobilima - 2 epizode 12.45 Automobili 13.40 Ameri~ki ~operi 14.35 Prljavi poslovi 15.30 Razotkrivanje mitova 16.25 Opasan lov 17.20 Strastveni ribolovci 18.15 ^udovi{ta iz rijeke 19.10 Kako se pravi? 19.40 Kako to rade? 20.05 Majstori za oru`je 21.00 Ni{ta li~no 21.55 Bezbednost sportskih doga|aja 22.50 Proizvodnja sportske opreme - 2 epizode 23.45 Genije informacione tehnologije

N. GEOGRAPHIC

09.50 [apta~ psima 10.45 Privid ili stvarnost 11.10 Sekunde do katastrofe 11.40 [apta~ psima 12.35 Megastrukture 13.30 Avionske nesre}e 14.25 Najnevjerovatnije fotografije 5.20 Nevjerovatni snimci 16.15 Piratska flota Bend`amina Frenklina 17.10 [apta~ psima 18.05 Bu{enje na velikim dubinama 19.00 Sekunde do katastrofe 19.55 Te{ka vremena 21.00 Sekunde do katastrofe 21.55 Te{ka vremena 22.50 Tabu 23.45 Sekunde do katastrofe 00.40 Te{ka vremena 01.35 Tabu

Fudbal

15.00

Atletika
15.00 Atletika, S[ juniori Barcelona, [panija 17.00 Plivanje 18.30 Speedway, Malilla, [vedska 20.00 Obaranje ruku 20.30 Kuglanje 21.30 Sepaktakraw 23.00 Speedway, Coventry, UK

Ko{arka
15.00

16.45

Poker

00.00

17.30 Fudbal, OI London, u`ivo, [vajcarska Gabon 20.00 Fudbal, OI London, u`ivo, Velika Britanija Senegal 22.45 Olimpijske igre, Together To London, u`ivo 23.15 Fudbal, OI London 00.15 Watts 00.45 Fudbal, OI London, Meksiko - Ju`na Koreja

19.15 CH TV News 19.30 Specijal na licu mjesta: Moto GP Mugello 20.15 Greatest Goals Season 2006/07. 20.30 Fudbal: MLS All Stars - Chelsea 22.15 Wimbledon Specijal 22.45 Fudbal: Liverpool Roma 00.30 Olimpijske vijesti 01.00 CH TV News 01.15 WTA Baku ~etvrtfinale

18.00 Fudbal Brazil: Gremio Fluminense 20.00 ESPN Documentray: Four Days In October 21.00 Box: Kotv Classics 22.00 Uefa Euro Official Story: 1976 Panenka%s Penalty 00.00 Poker Big Game 5 02.00 Fudbal Brazil Atletico-Mg - Santos prenos

07.00 Tenis Bet-At-Home Cup Kitzbuhel: osminafinala, prvi me~ 09.00 Odbojka Beachvolley: Klagenfurt Finale Women 10.00 Ko{arka Aba liga: Season Review Partizan - Cibona 12.00 Bejzbol Mlb: Boston - Texas 14.30 Olympic Series: Episode 55 15.00 Olympic Series: Episode 56 15.30 Rukomet: Bundes liga: Season Review Magdeburg - Hsv 17.00 Tenis Bet-At-Home Cup Kitzbuhel: ~etvrtfinala 19.00 Racing Trough Time Ep. 20 20.00 Ko{arka Aba liga: Season Review Lasko - Partizan 22.00 Ufc: Aldo Mendes 00.00 Hokej NHL: Season Review Los Angeles St. Louis

ARENASPORT 2

VIASAT HISTORY

07.00 Tajm tim godina XI 08.00 Lovci na naciste 09.00 ]elija 10.00 Dani katastrofe - teror na aerodromu 11.00 D`ingis Kan 12.00 Najgori poslovi u istoriji 13.00 Ko si zapravo ti? 14.00 ^arobnjak iz Oza: Istinita pri~a 15.00 Tajm tim godina XI 16.00 Tajne Partenona 17.00 Putovanja i otkri}a 18.00 Najgori poslovi u istoriji 19.00 Srednji vijek 20.00 Tajni rat 21.00 Teorija zavjere 22.00 Lovci na naciste 23.00 Putovanja i otkri}a 00.00 Zavjera na ostrvu Ustika 01.00 Keltsko naslije|e 02.00 Snimanje rata ti?

ANIMAL PLANET

10.00 Spasavanje divljih `ivotinja 10.25 [kola za gorile 10.55 Policija za `ivotinje 11.50 Bjekstvo u raj za {impanze 12.45 Policija za `ivotinje 13.40 Ratovi insekata 14.30 Ned Bruha 15.00 Dik i Dom u svijetu `ivotinja 15.30 Safari sa pingvinima 16.25 Nevaljali ljubimci 17.20 Sve o psima 18.15 Spasavanje divljih `ivotinja 18.40 [kola za gorile 19.10 @ivotinjsko carstvo 19.35 Oti}i predaleko 20.05 Ratovi insekata 21.00 Borba za kitove 21.55 Donald [ulc 22.50 Policija za `ivotinje 23.45 Pre`ivio sam

UNIVERSAL

06.20 Dijagnoza ubistvo 07.20 Voker, teksa{ki rend`er 08.20 Urgentni centar 09.20 Ubistva u Midsameru 11.20 Voker, teksa{ki rend`er 12.20 Urgentni centar 13.20 Dijagnoza ubistvo 14.20 Voker, teksa{ki rend`er 15.20 Monk 16.20 Ubistva u Midsameru 18.20 Dijagnoza ubistvo 19.20 Monk 20.20 Vidovnjak 21.20 Faktor straha 23.20 Istrebljenje 01.20 Vidovnjak 02.20 Urgentni centar 03.20 Opasna tajna 04.15 Doma}ice iz okruga Orind`

TV1000

06.00 Mra~na polovina, igrani film 08.00 Prona|eni raj, igrani film 10.00 Purpurna ru`a Kaira, igrani film 12.00 Zlo~ini i prestupi, igrani film 14.00 Divlja vo`nja, igrani film 16.00 Posljednji Mohikanac, igrani film 17.50 Telma i Luiz, igrani film 20.00 Velika jeza, igrani film 22.00 Maskirani ubica, igrani film 00.00 Seksi tijela, igrani film 02.00 Gledaj me, igrani film

FOX LIFE

09.30 Kugar Taun 10.00 [apat duhova 10.45 Mi i oni 11.00 Vill i Grejs 11.20 Da, draga 12.20 O~ajne doma}ice 13.10 Osveta 14.10 Ru`na Beti 15.05 Ali Mekbil 16.00 Da, draga 16.50 Ljekar po porud`bini 17.40 Kugar Taun 18.05 Mi i oni 18.30 Vill i Grejs 18.55 Ali Mekbil 20.00 O~ajne doma}ice 20.55 Osveta 21.30 Ru`na Beti 23.00 [apat duhova 23.50 Mi i oni 00.20 Ali Mekbil 01.05 Ulica sje}anja 02.00 [apat duhova 03.20 Da, draga 04.10 O~ajne doma}ice 04.50 Ljekar po porud`bini 05.40 Mi i oni

FOX CRIME

10.55 Red i zakon 11.40 Pariski forenzi~ari 12.30 Frikovi 13.20 Frikovi 14.10 Detektiv na Floridi 15.00 Ubistvo sa pogledom 15.50 Nepoznati 16.40 Brojevi 17.30 Pariski forenzi~ari 18.20 Monk 19.10 Imitator 20.00 Red i zakon 20.55 Detektiv na Floridi 21.45 Zlo~ina~ki umovi 22.35 Brojevi 23.25 Ovo nije moj `ivot 00.15 Ne~ujno 01.05 Imitator 01.50 Pariski forenzi~ari 02.35 Ovo nije moj `ivot 03.20 Ubistvo sa pogledom 04.15 Pariski forenzi~ari 05.15 Ubistvo sa pogledom 06.15 Pariski forenzi~ari

HBO

06.00 Sudar titana, film 07.45 Dr. Dolittle 5, film 09.10 Na slobodi, film 10.30 Transformers 3, film 13.00 Princeza, film 14.35 Nanny McPhee: Povratak ~udesne dadilje, film 16.20 Avalon, film 18.25 Hrpa amatera, film 20.05 Taj divni zagrobni `ivot, film 21.45 Igra prijestolja II, ep. 9, serija 22.40 Igra prijestolja II, ep. 10, serija 23.40 Pravi seks, ep. 31, serija 00.20 Slu~ajni {pijun, film 02.10 Po~etak, film 04.30 Tko je Clark Rockefeller?, film

CINESTAR

10.59 Pet prstiju, film 12.28 Ted, film 12.37 Tra`e}i ljubav za kraj svijeta, film 12.45 Chef, film 12.59 Americano, film 14.27 Chef, film 14.37 Ted, film 14.45 Tra`e}i ljubav za kraj svijeta, igrani film 15.01 Savr{eni u~enik, igrani film 16.52 Divljaci, igrani film 17.00 Ni~ija budala, igrani film 18.53 Ted, igrani film 19.02 Divljaci, igrani film 19.16 Brothers Three, igrani film 21.15 Romulus, igrani film drama 23.02 Divljaci, igrani film 23.14 U`ivo!, igrani film 01.01 Izgubljeni grad, igrani film

EVROPSKA LIGA Sarajevo `eli prema{iti minus od 0:1 protiv Levskog

Igrati ofanzivno i postizati golove
Manjak podr{ke nadle`nih institucija

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 26. juli/srpanj 2012.

45. strana

U nedjelju skokovi sa Staroga mosta
Sredi{nja manifestacija }e po~eti u nedjelju u 16 sati, ali }e cijeli program po~eti jo{ u petak i to koncertima, turnirom u tavli i drugim revijalnim sadr`ajima
Oko 80 skaka~a iz svih zemalja regije natjecat }e se na ovogodi{njim tradicionalnim visinskim skokovima sa Staroga mosta u Mostaru, re~eno je ju~er na konferenciji za medije Organizacijskoga odbora skokova sa Staroga mosta. Sredi{nja manifestacija }e po~eti u nedjelju u 16 sati, ali }e cijeli program po~eti jo{ u petak i to koncertima, turnirom u tavli i drugim revijalnim sadr`ajima. Emir Bali}, legendarna "mostarska lasta" i ovogodi{nji predsjednik `irija za izbor najboljega skoka, rekao je kako najve}i broj skaka~a dolazi iz BiH, te zemalja regije - Crne Gore, Slovenije, Srbije i Kosova.

Dojava o bombi
Nepoznata osoba sino} u 19,40 sati, putem telefona, javila je pripadnicima Prve PU Centar da raspola`e informacijom da se u zgradi BBI centra nalazi bomba. Policija je odmah iza{la na teren i evakuisala sve osobe iz BBI centra, uklju~uju}i i uposlenike Al Jazeera Balkans-a, ~ije se prostorije nala ze na zadnjem spratu zgrade. Pripadnici Prve PU Centar su oko 21,00 zapo~eli kontradiverzioni pregled, koji do zaklju~enja ovog izdanja Oslobo|enja nije bio zavr{en. Vi{e informacija o ovom doga|aju bi}e poznato danas.
D. P.

Dolaze skaka~i iz cijele regije

Festival
- Nadamo se i skaka~ima iz ostalih zemalja, koji }e izvoditi figurativne skokove. Oni }e skakati sa na{im veteranima u seriji egzibicionih skokova. Ovogodi{nji tradicionalni skokovi bit }e najmasovniji, odnosno imat }emo najvi{e u~esnika u natjecanju do sada, rekao je Bali}. Ina~e, ove godine }e legendarnu "mostarsku lastu" skakati ~etiri Mostarca, a glavni favorit za pobjedu je vi{estruki pobjednik Lorens Listo. Predsjednik Organizacijskoga odbora skokova Semir Drljevi} Lovac je, pak, izjavio kako manifestaciji skokova sa Staroga mosta nedostaje institucionalna podr{ka. - Strani mediji su ovu na{u manifestaciju na-

POZITIVNA PRI^A Mi ovdje predstavljamo dr`avu u njenom najboljem svjetlu. Ovo je sigurno jedna pozitivna pri~a, koja }e iz Mostara do}i do svih kontinenata, rekao je Lovac
zvali festivalom, iako mi nikada nismo planirali da ovo bude festival. To nam je veliki kompliment. Ove godine ne}e biti izravnoga televizijskoga prijenosa skokova, no manifestacija }e biti preno{ena u brojnim svjetskim zemljama. Glavni razlog {to ne}e biti televizijskoga prijenosa nije mala posje}enost manifestacije, nego nam javni servisi nisu uop}e odgovorili na na{ upit jesu li zainteresirani za izravan prijenos ovog doga|aja, rekao je Lovac, te dodao kako su skokovi sa Staroga mosta najstariji, autenti~ni bh. turisti~ki proizvod. - Pitamo se {to trebamo u~initi da nam se pomogne u promoviranju ovog turisti~koga proi-

zvoda. Institucije koje bi ovaj autenti~ni turisti~ki proizvod trebale podr`ati, to ne ~ine. Mi }emo ove godine imati novinare iz Japana, Sjeverne i Ju`ne Amerike te brojnih europskih zemalja, a reklame za skokove smo imali i u javnom prijevozu u Londonu. Ne znam {to vi{e trebamo u~initi da bi nas dr`avne institucije prepoznale i pomogle nam, izjavio je Lovac.

Od{teta za dan na Golom otoku 9 dolara
Biv{im zatvorenicima Golog otoka srbijanska vlada namjerava isplatiti od{tetu od devet dolara po danu zatvoreni{tva, na {ta nekada{nji zatvorenici reagiraju nezadovoljstvom te najavljuju i tu`be, prenose ju~er beogradski mediji, te podsje}aju kako je od 1948. do 1956. kroz taj zatvor pro{lo oko 16.000 politi~kih zatvorenika te da niko nije mogao pobje}i. Procjenjuje se da je oko 600 zatvorenika svih jugoslovenskih naroda umrlo na ostrvu od posljedica tor tura i bolesti, a hiljade su pretrpjele psihi~ka o{te}enja od nehumanog zatvorskog sistema koji je tjerao zatvorenike da se za opstanak bore jedni protiv drugih, navodi AP.

Bez TV kamera
Naglasio je kako ove godine nema izravnoga televizijskoga prijenosa skokova, upravo da bi se skrenula pa`nja na manjak podr{ke organizaciji ove manifestacije. - Mi ovdje predstavljamo dr`avu u njenom najboljem svjetlu. Ovo je sigurno jedna pozitivna pri~a koja }e iz Mostara do}i do svih kontinenata, rekao je Lovac. Ipak, svi oni koji ne budu mogli u nedjelju do}i u Mostar pod Stari most u`ivo gledati skokove, mo}i }e na programu TV1 pogledati snimku manifestacije. Cijena ulaznice za skokove u pretprodaji je pet maraka.
Jurica GUDELJ

POSLJEDNJE VIJESTI
20. GODI[NJICA ZLO^INA NAD HRVATIMA U BRI[EVU - Na 20. godi{njicu od ubistva 67 civila hrvatske nacionalnosti u Bri{evu kod Prijedora ju~er je slu`ena misa koju je predvodio banjalu~ki biskup Franjo Komarica. UBIJENO 15 KURDSKIH POBUNJENIKA - Turske snage sigurnosti ubile su najmanje 15 kurdskih pobunjenika u napadu u blizini turske granice sa sjevernim Irakom, saop{tili su sigurnosni zvani~nici, prenosi Fena. [ESTORO POGINULIH U PADU HELIKOPTERA [est radnika francuske kompanije “Eurokopter” poginulo je ju~er kada se njihov helikopter sru{io u planinskom regionu na jugoistoku Francuske tokom probnog leta, saop{tili su zvani~nici, prenosi Srna.

Sjeverna Koreja

Kim Jong-un se o`enio
~elni{tvo nad zemljom nakon smrti svog oca Kim Jong-ila u decembru pro{le godine. Analiti~ari posmatraju Kima i njegov naju`i krug saradnika kako bi saznali u kojem bi pravcu mogao voditi svoju izolovanu zemlju. Pro{le su sedmice vlasti izvr{ile smjene u vojsci koje su analiti~ari protuma~ili kao poku{aj da se u~vrsti autoritet novog ~elnika nad mo}nom Sjevernokorejskom vojskom.

Sjevernokorejski dr`avni mediji ju~er su prvi put potvrdili da se ~elnik dr`ave Kim Jong-un o`enio. U medijskim izvje{tajima navodi se da je on prisustvovao otvaranju zabavnog parka sa suprugom, drugaricom Ri Sol-ju. U posljednjim sedmicama pojavile su se {pekulacije o Kimovom privatnom `ivotu kada su prikazane slike neidentifikovane `ene u njegovom dru{tvu, prenosi BBC. Kim Jong-un preuzeo je

SPONZOR DNEVNE VAKTIJE

D N E V N A
DAN SABAH IZLAZAK SUNCA

R a m a z a n

VA K T I J A
14 3 3 . IKINDIJA AK[AM/ IFTAR JACIJA

PODNE

7

3:13

5:22

12:54 16:55 20:23 22:14

BANJA LUKA 1,5,9 / BIHA] 6,10,14 / BR^KO -5,-2,2 / BIJELJINA -7,-3,0 / CAZIN 6,10,14 / GORA@DE -3,-2,-2 / KONJIC 1,2,3 / KUPRES 4,5,5 / MAGLAJ -1,1,4 / MOSTAR 1,2,4 / SANSKI MOST 4,7,11 / SREBRENICA -4,-3,-3 / TE[ANJ -1,2,5 / TRAVNIK 2,3,4 / TUZLA -4,-1,2 / ZENICA 1,2,3

Foto: S. GUBELI]

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->