P. 1
Intermezzo [juli-avgust 2012.]

Intermezzo [juli-avgust 2012.]

|Views: 204|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jul 26, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/11/2013

pdf

text

original

FOTO RETROSKOP

Nina Badrić obradovala fanove ljetnim konc ertom

dionu izvedena Na gradskom sta vješanje“ opera „Dom za

punk

Franz Ferdin and nastup ao u okviru Kast el Rock Fest -a

osta gradskog m ije Skokovi sa k manifestac četa obilježili po basu“ „Ljeto na Vr

U lje po Duka ti folklor a uživ tfest -a ali su

građ

nizovan još Uspješno orga Kratkofil Plus

jedan

ani t ok

Laka nastup

om d ana

ao u DFK

Održana Liko vna ko

lonija gradov

a partnera

Deveti sus ježen m ret Banjaluča na „Vez uzikom en mos i kultur t“ obilom

www.intermezzo.ba

zdrAvljE
Toplotni udar

34

38

content | intro
HoMEsTylE
“Cik cak” po vertikali

InTErvIEw
Braća Teofilović

43

BEAUTy Slani tretman za duh i tijelo! dIjETE I vI Ljeto u gradu UrAdI sAM Kućica za mačke u monitoru

32 36
37

vrijeme za dokolicu
Ako ikada u ovo vrelo doba pomislili da ja možda bolje jedan dan da ostanete kući, da malo pobrišete prašinu, sredite nagomilani prljavi veš ili nešto slično, a na uštrb nekog druženja, naš savjet je da zažmirite na oba oka i jednostvano iskoristite maksimalno ljepotu ljetnih dana. Ljeto je pravo vrijeme da svojoj ljenosti pružite oduška, pa šta ako nije sve „pod konac“. Takođe, ne zaboravite odvojiti i koji sat za sebe, da si pružite zasluženi ugođaj uz mirišljave svijeće i čašu vina, ili naprosto samo da ležite i ne radite niša. Možda i da maštate, jer nije to samo privlegija djece. I mi odrasli treba da sanjarimo o mjestima na kojima bismo otišli, možda o skrivenim strastima, o skupim jahtama ili bezobrazno velikim vilama. Hladni dani, sumorno vrijeme i isto tako raspoloženje će doći puno brže nego što smo toga i svjesni, zato dani potrošeni u dokolici neka budu naše punjenje baterija za sve one izazove koje će s jeseni doći. Još ako vam se pri ruci nađe ljetni dvobroj Intermezza, bićete i raspoloženi i informisani u isto vrijeme. U novom izdanju donosimo pregršt zanimljivih tekstova vezanih upravo za more, sunce, putovanja. Kako da iskoristite sve blagodeti morske soli, da „pametno“ potamnite, ali i da uživate u okusima mediteranske prehrane, koja važi za jednu od najzdravijih na svijetu. Za one koji vole da posjećuju kulturne i zabavne manifestacije tu su najave nekih od najbitnijih događaja u Banja Luci, ali i regionu. Mi vam želimo dobar provod gdje god da se nađete. U dodatku Potrošač info biće korisno da saznate gdje se sve to krije šećer, a da nisu u pitanju slatkiši, kao i koji su to preparati za sunčanje koje treba izbjegavati. Pisali smo i o očuvanju sliva rijeke Vrbas, kao jednog od najznačajnijih turističkih potencijala. Nadamo se da smo i sa ovim brojem ispunili vaša očekivanja, a želimo vam nezaboravno i bezbrižno ljeto, sa puno osmjeha i lijepih uspomena.

kUlTUrA
Zanimljivosti iz svijeta glume, knjige, pozorišta... GAsTro Mediteranska prehrana TUrIzAM Eko regata 2012 “Čist Vrbas”

40

44

48

cITy nEws
Ko, gdje i kada... Banjaluka

6

POSEBAN PRILOG!!!
10
Prigovarati samo pisanim putem Zabraniti uvoz sezonskih proizvoda

BUsInEss
Vijesti i aktuelnosti iz zemlje, regije i svijeta...

Štetne materije u sredstvima za sunčanje

TEMA Finansijski sunovrat “Pošta Srpske”

18

Zbog velikih suša uništena trava i kukuruz u cijeloj regiji

Porodica može živjeti od 500 stabala lješnaka
Suša je uništila oko 80 odsto trave i gotovo cjelokupan rod kukuruza u Republici Srpskoj, tako da stoka na farmama u Srpskoj iduće zime bukvalno neće imati šta da jede. Poljoprivrednici ističu da ne treba zanemariti ni mršave prošlogodišnje zalihe sijena, tako da će, kako ističu, morati da smanje broj muznih krava i tovnih goveda, ali i živine, da ne bi morali da gledaju kako životinje umiru od gladi. Iako se poljoprivrednici i dalje nadaju kiši, koja bi koliko-toliko osvježila suve i ispucale livade, sve su prilike da će veliki broj teladi i pilića završiti na stočnim pijacama, u mesarama ili zamrzivačima. U selu Lunje kod Prače raste prva plantaža pitomog lješnaka u ovim krajevima. Njen vlasnik Muzafer Šehović, diplomirani ekonomista, do sada nije imao previše veze sa poljoprivredom. On je na zapuštenoj i totalno neiskorištenoj površini zasadio skoro 500 stabala lješnaka, jer smatra da se moramo okrenuti proizvodnji hrane. „Odlučili smo se za lješnak zato što je ovdje prirodno stanište divlje lijeske, ali i zbog ekonomskih razloga, jer iako se čeka izvjesno vrijeme do prvog branja, to je vrlo profitabilan biznis, pa je zarada osigurana“ rekao je Šehović. Pripremu zemljišta i sadnju završio je prije dvije godine, započeta je gradnja sistema za novodnjavanje i to će biti osnovna, početna investicija u poslu od kojeg se mnogo očekuje. Naime, Šehović tvrdi da je za košenje trave, okopavanje i orezivanje sadnica i berbu potrebno utrošiti 30 radnih dana godišnje, a plantaža višestruko uzvraća.

Uništeno 3.790 kilograma namirnica
Po nalogu Zdravstveno-sanitarne inspekcije, Inspekcije za hranu te Veterinarske inspekcije u Službi grada Banja Luka proteklog mjeseca uništeno je 3.790 kilograma namirnica čija se vrijednost procjenjuje na 588.455 KM. Riječ je uglavnom o namirnicama sa isteklim rokom trajanja, a čije se uništavanje obavlja po zahtjevu. Trgovci i gradski inspektori samo prisustvuju uništavanju i donose odgovarajući zapisnik - navedeno je u saopštenju iz Službe grada. Inspektori Odjeljenja za inspekcijske poslove proteklog mjeseca su obavili 1.575 kontrola, a zbog utvrđenih nepravilnosti izdato je 65 prekršajnih naloga, na osnovu kojih su izrečene novčane kazne u iznosu od 48.600 KM. Urbanističko-građevinska inspekcija je donijela 13 rješenja o rušenju objekata koji su izgrađeni bez odobrenja za građenje ili bez lokacijskih uslova. Istovremeno, zbog nepoštovanja reda vožnje prevoznici su kažnjeni sa 5.100 KM.

Potražite nas na fejsbuku

| Izdavač: Portal Media Group | Adresa:Meše Selimovića 55/II, 78000 Banja Luka |Tel:051 214 828 | Email: redakcija@intermezzo.ba, marketing@intermezzo.ba | V.d. gl i odg. urednik: Senka Trivić | Novinari: Đorđe Kostić, Emina Kamberović, Saša Stojković | Fotograf: Milan Vučić | Marketing: Svetlana Krecelj | www.intermezzo.ba |

Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske br: 07.030-053-160-17/10, od 12.08.2010. godine, „Intermezzo“ Banja Luka, upisano je u Registar javnih glasila pod rednim brojem 601.
jul/avgust 2012. | intermezzo |5

city news
BrIT Floyd ATrAkcIjA sTIŽE U sArAjEvo I BAnjAlUkU
Liverpoolski sastav Brit Floyd, koji slavi zadivljujuću muzičku ostavštinu Pink Floyda, u sklopu ‘A Foot In The Door World Toura 2012′ svoj će veličanstveni tribute show predstaviti 3.11. (subota) u Olimpijskoj dvorani Zetra u Sarajevu i 6.11. (utorak) u Dvorani Borik u Banja Luci. U manje od godinu dana od njihovog pojavljivanja, Brit Floyd “fenomen” su prihvatili obožavatelji Pink Floyda širom svijeta. Priznati zbog savršenstva izvedbe pjesama, jedinstvene “floydovske” animacije, ali i umjetničkog spoja zvuka i svjetla, postali su naširoko smatrani za najveći Pink Floyd tribute show u svijetu. Nakon što je Brit Floyd nastupao na više od 150 koncerata u 2011. godini, ove godine kreću na novu turneju sa potpuno novim programom “A Foot In The Door” u povodu izlazka novog službenog istoimenog best of

Banjaluka ostala bez zoo vrta
albuma Pink Floyda, a nastupi će sadržavati sve pjesme sa albuma u cijelini, pjesmu po pjesmu, kako su ih izabrali lično članovi Pink Floyda. Kao dodatni bonus, zbog velikog interesa, novi show Brit Floyda uključivaće i punu, 23 minute dugu izvedbu pjesme “Echoes”, snimljenu za jedan od mnogih klasika Pink Floyda, album “Meddle” iz 1971. godine. Njegov vlasnik Zoran Suvajac potvrdio je da su zbog nerazumijevanja vlasti morali zatvoriti taj dio Zoo parka i sada imaju problem gdje da smjeste sve životinje. Zoo park je u svom sastavu imao izletište, zabavni park, rekreativni park, ugostiteljski i trgovački dio i mali Zoo vrt. Uprava parka se više nije mogla sama brinuti o životinjama, zbog čega je često tražila pomoć od Vlade. Pomoć je izostala, a doneseni su i zakoni po kojima moraju zbrinjavati ugrožene životinje. Sve to je dovelo do gašenja jedinog Zoo vrta na ovim prostorima. “Sve ostalo u sklopu Zoo parka i dalje radi, ulaz je slobodan i svi mogu doći u obilazak. Ima još uvijek nešto životinjica i uvijek će ih biti, ali to nije više Zoo vrt”, rekao je Zovan Suvajac. Većina životinja poklonjena, dok je dio u privatnom posjedu, a dio pušten u prirodu, poput srna i lisica. Ostaje nerješeno pitanje vukova i medvjeda. Iako se već dugo govorilo o teškom položaju Zoo vrta, pomoć im niko nije ponudio. U sklopu Zoo vrta posjetioci su mogli vidjeti preko 50 vrsta životnja, od magarca, ponija, koza i srne, pa do noja, lame, medvjeda, vuka i majmuna. Vrt je udomio i napuštenu bebu medvjeda koju su hranili na flašicu. Dali su mu ime Momčilo, pa se to ime zadržalo iako se kasnije saznalo da je u pitanju ženka. Cijena ulaznice za Zoo vrt bila je skromnih 2 KM.

Besplatan ulaz za 2.167 kupača
Zahvaljujući zajedničkoj akciji „Čistoće" i „Akvane" - „Odvoji i recikliraj - otpad nije smeće" je 9. jula, u periodu od 10 do 11 časova, 2.167 posjetilaca besplatno ušlo na bazen, što je najveći odziv od kada traje akcija, saopšteno je iz JP "Akvana". Da podsjetimo, svakog ponedjeljka u pomenutom periodu svi koji donesu pet praznih plastičnih boca ili limenki stiču pravo da besplatno uđu u akva park. Cilj akcije je da se podigne svijest kod, prije svega, školske omladine o neophodnosti zaštite životne sredine, a s druge strane, kako ističu u "Akvani" - da se tinejdžerima i na ovaj način zahvale što su iz godine u godinu njihovi najvjerniji posjetioci na bazenu.

konkurs za najbolji studentski dramski tekst
Studentsko pozorište u Banjaluci raspisalo je javni konkurs za za originalni studentski dramski tekst. Pravo učešća na konkursu imaju svi koji trenutno studiraju na Univerzitetu u Banjaluci, bez obzira na mjesto prebivališta. Biće razmatrani originalni dramski tekstovi izvorno napisani na srpskom ili na nekom drugom jeziku. Prema Pravilniku, uzimaće se u obzir neizvođeni i ne nagrađivani dramski tekstovi. Studentsko pozorište preuzima prava na objavljivanje svih tekstova prispjelih na konkurs i prava na praizvođenje. Dodjeljuje se samo jedna nagrada, pod nazivom "Crveni kesten". Nagrada podrazumijeva diplomu i praizvedbu teksta i nije novčane prirode. Dramski tekst i skeniranu prvu stranu indeksa autora slati isključivo putem email-a najkasnije do 15. oktobra 2012. godine na adresu: studentskopozoriste.bluka@gmail.com.

radionice muzike i plesa za mališane u Banjaluci
Podravka je u sklopu Lino turneje organizovala radionice muzike i plesa za mališane u vrtićima “Maslačak” i „Zvjezdica“ u Banjaluci. Radionice su vodili stručnjaci za muziku i ples koji su djeci kroz zabavu i igru nastojali približiti ove umjetnosti s ciljem da pobude njihovo zanimanje, te ih podstaknu na razvijanje ljubavi prema kulturi i umjetnosti. “Nakon prve Lino turneje u sklopu koje smo posjetili vrtiće u nekoliko bh. gradova sa zabavno-edukativnom predstavom, željeli smo nastaviti druženje s mališanima i kroz drugu Lino turneju kako bismo djeci približili muziku i ples. Podravka kroz projekte poput ovih nastoji kreirati edukativne, ali ujedno i zabavne sadržaje za djecu te im omogućiti otkrivanje i razvijanje afiniteta prema umjetnosti već od predškolske dobi”, istakla je Mila Zovko, direktorica marketinga Podravke u BiH. „Izuzetno smo srećni što nam se ukazala prilika za druženje s Podravkom. Ovo je vrlo interesantno i inovativno i za dječake i za djevojčice, jer imamo dvije paralelne radionice – muzička i plesna. Mislim da su kroz igru naučili mnogo danas – kako djevojčice o kretanju tijela,

razvoju mišića i tome šta sve njihovo tijelo može, tako i dječaci o tome kakve sve zvukove mogu da proizvedu na različitim instrumentima koji su za veliki broj njih još neka vrsta egzotike,“ istakla je Lara Pejić, vaspitačica u vrtiću „Maslačak“. Nakon radionice djeca su se zabavljala s Lino medvjedićem i uživala u poklonima i iznenađenjima koja je pripremio za njih. Lino je u sklopu svoje turneje pored Banja Luke bio i u Mostaru, Bijeljini, Zenici, Tuzli, Sarajevu, i Bihaću.

6 | intermezzo | jul/avgust 2012.

Banja Luka

Banjalučankama dva srebra na svjetskoj horskoj olimpijadi
Ženski kamerni hor "Banjalučanke" osvojio je dvije srebrne medalje na Svjetskoj horskoj Olimpijadi u Sinsinatiju, u SAD, u konkureniciji 500 horova iz više od 80 zemalja svijeta. Hor "Banjalučanke", koji je bio jedini predstavnik Republike Srpske i BiH na Olimpijadi u Sinsinatiju, srebrne medalje je osvojio u kategorijama ženskih horova i folklorne muzike. Banjalučki hor je postignutim uspjehom odbranio olimpijsko srebro osvojeno na prethodnoj Svjetskoj

horskoj Olimpijadi u Kini 2010. godine. Učešćem na Olimpijadi u Sinsinatiju, pod rukovodstvom dirigenta Mladena Matovića, banjalučki hor je postao i prvi ansambl iz Republike Srpske koji je realizovao nastup na prostoru SAD.

Izložba slika save Šumanovića

rekordna posjećenost

"Igre bez granice" od 31. jula od 03. avgusta
Treće "Igre bez granica" biće održane u vodenom parku „Akvana" od 31. jula do 03. avgusta, saopšteno je iz ovog javnog preduzeća. Ekipe se sastoje od po tri muška i tri ženska člana, i moraće da prođu četiri dinamične, zabavne, ali zahtjevne discipline, kao što su akvarelo basket, poligon "Akvana", poligon "Oaza" i poligon "Mediteraneo". Svi zainteresovani, pod uslovom da su punoljetni, mogu se prijaviti putem telefona, broj 065/673-656.

Izložba slika Save Šumanovića u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske i dalje pobuđuje veliku pažnju i pozitivne reakcije publike. Od svečanog otvaranja izložbe u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske, 5. jula 2012, i tokom prve dvije sedmice trajanja izložbe, Muzej je zabilježio 4000 posjetilaca, što predstavlja rekordnu posjećenost u istoriji ove institucije! Pored domaće publike, izložbu je vidjelo i nekoliko stranih delegacija i turista iz Srbije, Rumunije, Njemačke, Poljske, Danske, Australije i Švedske. Postavku u Muzeju koja podrazumijeva dva autorska projekta Galerije slika „ Sava Šumanović“ iz Šida: „Poslednja decenija“ i „Sava Šumanović, lično, porodično, nacionalno“, prati i propagandni materijal koji su obezbjedile kolege iz Šida , te posjetioci mogu u prostorijama Muzeja kupiti reprodukcije, razglednice i ostale suvenire koji ostaju kao trajna uspomena na ovog značajnog umjetnika. Podsjećamo da će izložba biti otvorena do 5. avgusta 2012.

od septembra obnova mosta u karanovcu
Obnova mosta u Karanovcu trebalo bi da počne u septembru, a u toku je izbor izvođača radova. „Tender za izbor najpovoljnijeg izvođača radova objavljen je 9. i trajaće do 30. jula, poslije čega slijedi otvaranje tenderskih ponuda, izbor izvođača i potpisivanje ugovora sa izvođačem koje je planirano za kraj avgusta”, rekla je Natalija Kostrešević, portparol javnog preduzeća "Putevi Republike Srpske". U "Službenom glasniku BiH" u oglasniku javne nabavke za izvođača radova na izgradnji mosta u Karanovcu stoji da je procijenjena ukupna vrijednost ugovora 1,7 miliona KM bez PDV-a, a da je rok izvršenja radova šest mjeseci.

Izabrani najperspektivniji banjalučki bendovi

Prodajni salon lTG galerije
Prodajni salon LTG galerije otvoren je na radost mnogih banjalučkih umjetnika, ali i svih onih koji se pronalaze u svijetu umjetnosti i kulture. Pred posjetiocima je visok kvalitet umjetničkih djela, koja mogu da krase njihove privatne prostore. Prodajni salon LTG galerije otvorio je istaknuti umjetnik profesor Milivoje Unković, ističući da otvaranjem prodajnog salona LTG galerija proširuje koncept sa još jednim objektom, koji će sasvim sigurno, pored kulturne uloge imati i segment poboljšanja materijalnog položaja umjetnika putem komisione prodaje svojih djela. Prema njegovim riječima, jedini uslov za saradnju sa autorima je ispunjavanje umjetničkog nivoa ponuđenih djela.

Jelen Demofest izabrao je Auroru i Deer in the Headlights za najperspektivnje banjalučke bendove zbog posebnog doprinosa razvoju muzičke scene grada Banjaluke. "Suočeni sa činjenicom da se svake godine na festival prijavi veliki broj banjalučkih bendova, pružili smo im priliku da, bez obzira na učešće ili neučešće na festivalu, osvoje nagradu koja u određenoj mjeri može pomoći razvoj njihovog stvaralaštva", saopšteno je iz Jelen Demofesta. Novčani fond za

nagradu je uvećan, te će bendovi osvojiti po 1.500,00 KM svaki. Važno je napomenuti da su se oba benda posebno istakla u promociji autorske muzike kroz regionalne i evropske nastupe, medijske objave, ali i, u slučaju Aurore, hrabrošću pokazanom u samostalnoj organizaciji solističkog koncerta na trgu Krajine. Bendovima će nagrada biti uručena na festivalu koji će biti održan od 26. do 28. jula na tvrđavi Kastel.

"Bestfest" i u Banjaluci
Tokom ovog ljeta u nekoliko gradova Bosne i Hercegovine održaće se muzičko-pivski festival Bestfest u okviru koga će nastupiti veliki broj rock sastava i DJ-eva. Publika ima mogućnost putem Facebook strane festivala da glasa u kom gradu želi da se održi ovaj happening, koji izvođači će nastupiti i pod okriljem kog pivskog brenda. Za sada je poznato da će se ova manifestacija održati 11.

avgusta u Banjaluci, dok je glasanje za izvođače u Banjaluci još uvijek u toku.

jul/avgust 2012. | intermezzo |7

Banja Luka

dom omladine Banja luka
25.07-05.08.2012. Otvaranje: 19:00 Izložba radova kombinovane tehnike NEW WORLD Autori: Sandro Fazlinović i Emir Toromanović Organizator: OSBL i POP 28.07.2012. Od 11:00 do 20:00 časova DIZAJN BUVLJAK Organizator: OSBL i UAA! 31.07.2012. u 20:00h Dokumentarni film Poziv THE CALLING, 66 MIN., 2011, SAD Autor: Max Igan Organizator: Pokret „Sloboda“ Banja Luka

Intenzivni kurs engleskog jezika
Udruženje za razvoj urbane kulture organizuje visoko-kvalitetni „Intenzivni kurs engleskog jezika za djecu i odrasle“ u Domu omladine. Po najpovoljnijim uslovima u gradu, polaznici će moći da pohađaju jedan od sledećih nivoa edukacije, a po udžbenicima i programima Cambridge. Kursevi su intenzivni, dva puta nedjeljno po 2 nastavna časa od 45 minuta. Omogućeno pohađanje posebnih programa za najmlađe polaznike (za polaznike od 4 do 8 godina). Cijena intenzivnog kursa je 100,00 KM. Početno te-

Počela izgradnja modernog vatrogasnog doma u dervišima
stiranje će se održati po dogovoru, a grupe do 15 polaznika, minimalno 8, u jednoj grupi, počinju sa radom po formiranju. Termini kursa će biti prilagođeni polaznicima i mogućnostima Doma omladine, dok će nastavu izvoditi isključivo profesori engleskog jezika. Nakon položenog završnog ispita, polaznici će dobiti sertifikat o uspješno završenom kursu. Prijave na telefon: 051/216-289; mail: urukbl@gmail.com Gradonačelnik Dragoljub Davidović i predsjednik Skupštine grada Banja Luka, Slobodan Gavranović, položili su kamen temeljac za izgradnju vatrogasnog doma u Dervišima. Dom će biti izgrađen u dvije faze. Prva faza podrazumijeva izgradnju i opremanje objekta i ovaj posao je vrijedan oko 1.360.000 KM. U drugoj fazi biće izgrađeni pristupna saobraćajnica, priključak za vodu i struju, te obavljeno spoljašnje uređenje. Vrijednost ovih radova procijenjena je na oko milion KM. Rok za završetak radova je kraj 2013. godine.

Besplatno testiranje na hepatitise i HIv
Savjetovalište Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Banja Luka, obilježiće 28. jul Svjetski dan svjesnosti o hepatitisima, saopšteno je iz ove ustanove. Tokom cijelog dana, savjetovalište će biti otvoreno, a građanima će biti ponuđene usluge dobrovoljnog, anonimnog, besplatnog i savjetodavnog testiranja na hepatitise i HIV, a po želji i serologije na herpes simpleks infekciju i sifilis. Testove visokog kvaliteta obezbijedio je UNDP, a stručni savjetnici i laboranti, radiće volonterski. Iz savjetovališta naglašavaju da svi građani, bez obzira na to da li imaju zdravstveno osiguranje, mogu besplatno pristupiti testiranju.

Berislav Blagojević dobitnik književne stipendije Borislav Pekić
Berislav Blagojević iz Banjaluke (za nacrt romana Tiši od vode) je jedan od dvojice ovogodišnjih dobitnika stipendije Fondacije Borislav Pekić za prozno djelo u pripremi. Pored ovog Banjalučanina, nagrada ide i u ruke Slobodanu Bubnjeviću iz Pančeva (za nacrt romana Sedmi narod). Žiri Fonda Borislav Pekić, u sastavu Ljiljana Pekić, Predrag Palavestra, Mileta Prodanović, Vladislava Gordić Petković i Gojko Božović je istakao da su između trideset i osam prijava pristiglih na konkurs, radovi nagrađenih se izdvojili kako zrelošću i cjelovitošću umjetničke vizije, tako i sistematičnošću u njenom izlaganju. Berislav Blagojević je pisac rođen u Slavonskom Brodu, koji živi i stvara u Banja Luci. Nedavno se čitalačkoj publici predstavio sa novom zbirkom priča “Revolucionar”.

Berislav Blagojević (lijevo) na uručenju stipendije

8 | intermezzo | jul/avgust 2012.

održan sevdah Fest

Banja Luka

Prvi Banja Luka Sevdah Fest je završen spektakularnim koncertom Amire Medunjanin na tvrđavi Kastel. Sevdalinku "Stade se cvijeće rosom kititi" na otvorenju ovog nastupa s Amirom je uglas pjevalo više od 500 Banjalučana. "Jutros mi je ruža procvjetala", "Karan-

file", "Ah, što ćemo ljubav kriti", "Jano mori", "Zemi me, zemi"... samo su neke od pjesama koje je Amira doslovno besprijekorno izvela. Njene interpretacije prekidane su petominutnim aplauzima i porukama iz publike: "Bravo, bravo!"

Predstavljena knjiga „dajak; vrbaska lađa“
Sve što je neko želio da sazna o autentičnom banjalučkom čamcu, dajaku, a nije imao odakle da čuje, i dobije na uvid na jednostavan, a istovremeno stručan način, sada može da dobije na uvid i riječju i slikom u knjizi "Dajak; vrbaska lađa", autora doc. dr Mirze Biščevića. „Razlog da napišem ovu knjigu bila je, usuđujem se reći, jedna žalosna spoznaja da je ljudima van BiH dajak potpuna nepoznanica. Nisam nikada izvan naše zemlje sreo čovjeka koji zna šta je dajak. Svima sam pričajući o našem čamcu postavio milion upitnika, ali, nažalost, nisam dobije odgovore. I što je još žalosnije, i u BiH možda manje od jedan posto zna šta je ovo čamac. Čak i mnogi Banjalučani ne znaju šta je dajak“, objašnjava autor Biščević u izjavi Feni razloge zbog kojih se odlučio da napravi ovu enciklopedijsku knjigu koja je rekla sve najvažnije o dajaku. Dajak je čamac koji su autohtoni stanovnici Banje Luke koristeći se motkom vozili uz rijeku Vrbas, što je jedinstveno u cijelom svijetu. Biščević u knjizi opisuje nastanak, tehničke karakteristike, način vožnje dajaka i trka dajak-lađi, ali i nedirnute ljepote Vrbaskog kanjona i njenih obala.

jazz izložba na demofestu
"Serbian jazz, bre!" sastoji se od impozantnog niza portreta - preko 200 fotografija na kojima je prikazano više od 90 najznačajnijih ličnosti srpskog jazza. Demofest u svojim programskim okvirima ide korak dalje, pokušavajući da publici svaki put donese neku novu perspektivu iz koje se muzika može promatrati, doživjeti. Red je došao na jazz i to kroz fotografiju. U holu GP Jazavac, svakog dana festivala (26-28.juli), od 11 do 18 sati, publika će imati priliku uživati u ovom nesvakidašnjem muzičkom fotougođaju.

“zdravo da ste” volonterski kamp

demofest Banjaluka 2012 - Program festivala
NVO ,,Milenijum“ iz Srpca šest godina organizuje Međunarodni radni volonterski kamp ,,Mladi za život“. Ovaj kamp je jedan od jedinstvenih oblika volonterskog rada koji nudi pozitivne i praktične oblike okupljanja mladih ljudi iz različitih zemalja i kultura, kako bi živjeli i radili zajedno na projektima koji doprinose lokalnim zajednicama. Cilj ovog projekta jeste razvijanje volonterskog duha i ekološke svijesti mladih ljudi, kao i upoznavanje sa kulturom i običajima drugih naroda preko volontera iz drugih zemalja. Ciljna grupa su volonteri uzrasta od 18 do 30 godina koji su spremni za nova iskustva, znanje i zabavu. Kamp traje od 27. do 31. jula 2012. godine i održava se u seoskom naselju Gornja Lepenica, 20 km udaljeno od grada Srpca (50 km udaljen od Banjaluke). Volonteri će u toku 5 dana raditi na izgradnji i uređenju izletišta u okviru kojeg je smješten kamp. Oni koji su zaintersovani mogu se javiti nadležnima u prostorijama “Zdravo da ste”. Peto po redu izdanje festivala Jelen Demofest u Banjaluci održaće se od 26. do 28. jula na tvrđavi Kastel. Zvanično je poznat i program manifestacije na kojoj će prema riječima organizatora nastupiti ukupno 39 sastava. Spisak izvođača predvode grupa Majke i hrvatski Psihomodo Pop, dok će ulaz tradicionalno biti slobodan. Program festivala možete pogledati ispod, više informacija na zvaničnom sajtu. 26. jul 15 takmičarskih bendova Aesthetic Emphaty (mini koncert) Majke Zemlja Grupa DJ Terry Farley 27. jul 15 takmičarskih bendova Big Buga (mini koncert) Darkwood Dub & Bisera Veletanlić T.B.F. DJ Ben Hoo 28. jul Finale tekmičarskog dela Plišani Mališan (promocija albuma) Psihomodo Pop Sopot DJ Goran Starčević & DJ Spark

jul/avgust 2012. | intermezzo | 9

Business
zlatni „nektar“ krunisan trofejom međunarodnog kvaliteta
„Nektar“ pivo, najnagrađivaniji brend Banjalučke pivare, na svečanoj dodjeli u Atini krunisan je trofejom međunarodnog kvaliteta – najvećim priznanjem za kvalitet u izboru Međunarodnog instituta za odabir kvaliteta „Mond selekšn“ (Monde Selection). Trofej se dodjeljuje proizvodima koji su tri goU konkurenciji više od 2500 proizvoda iz cijelog svijeta, pored Trofeja, „Nektar“ pivo je dobilo i zlatnu medalju za kvalitet. dine za redom osvojili zlatnu medalju za kvalitet na međunarodnom takmičenju „Mond selekšn“. „Nova boca je za nas značila odluku da ponudimo najbolji mogući proizvod. Odluka da Nektar plasiramo na tržište u novoj boci se pokazala kao pravi izbor. Iskazano zadovoljstvo naših kupaca je prevazišlo sva naša očekivanja, a ova nagrada nam je dodatna motivacija, jer je kvalitet kojem posvećujemo toliko pažnje potvrđen i u stručnom međunarodnom okruženju,“ rekla je Milka Stanivuković, menadžer za odnose s javnošću Banjalučke pivare. U konkurenciji više od 2500 proizvoda iz cijelog svijeta, pored Trofeja, „Nektar“ pivo je dobilo i zlatnu medalju za kvalitet. Međunarodni institut za selekciju kvaliteta iz Brisela više od 50 godina organizuje izbor i ocjenjivanje svjetskih brendova u sedam kategorija. Banjalučka pivara je nagrađivana od 1984. godine, od kada je osvojila ukupno 11 zlatnih, 11 srebrnih i četiri bronzane medalje, kristalni kup i trofej međunarodnog kvaliteta.

Balkan Investment Bank

otvorena filijala u Gradišci

Energoinvest naplaćuje 9 miliona dolara od sirijske kompanije
Vlada Federacije BiH donijela je Odluku kojom Energoinvestu Sarajevo odobrava otvaranje posebnog namjenskog (escrow) računa u Banque SBA S.A. Paris Francuska, radi naplate potraživanja. Radi se o potraživanjima po presudi Vrhovnog suda za upravne postupke Sirije prema kojoj dužnik Public Establishment for Distribution & Exploation of Electrical Energy Damascus, Sirija, treba uplatiti 9.000.000 američkih dolara. Energoinvest Sarajevo je dužan da ova sredstva unese u Federaciju BiH i zatvori račun u roku od 30 dana od datuma njihovog priliva, saopšteno je iz Vlade FBiH. 10 | intermezzo | jul/avgust 2012.

Balkan Investment Bank otvorila je filijalu u Gradišci i time proširila svoju poslovnu mrežu u nastojanju da klijentima iz ove regije bude još dostupnija. “Iako nismo bili direktno prisutni u opštini Gradiška, u prethodnom periodu smo upravo u ovom području plasirali značajna sredstva u oblasti proizvodnje i poljoprivrede, što predstavlja veoma bitan segment naše poslovne orijentacije, a koji se odnosi na podršku kvalitetnih, prosperitetnih i projekata koji doprinose razvoju privrede i otvaranju novih radnih mjesta. Klijentima iz ove opštine pružali smo usluge iz naših najbližih

poslovnih jedinica u Srpcu, Laktašima i Banjaluci. Otvaranjem filijale bićemo još dostupniji, moći ćemo brže i kvalitetnije da reagujemo na zahtjeve, ne samo fizičkih lica, već i svih onih koji doprinose unapređenju uslova za razvoj privrede u opštini Gradiška. Kao i u drugim opštinama u kojim poslujemo, Balkan Investment Bank će nastojati da bude i društveno odgovoran partner u lokalnoj zajednici kako bismo zajednički gradili što bolje uslove za razvoj i napredovanje ove opštine”, istakao je Željko Katić, zamjenik direktora Komercijalne divizije Balkan Investment Bank.

Registrujte vozilo brzo i jednostavno
Postojeću ponudu kredita za registraciju i osiguranje vozila Balkan Investment Bank je unaprijedila sa još povoljnijim uslovima. U saradnji sa devet najvećih osiguravajućih kuća fizičkim licima sada se odobravanju krediti u iznosu i do 5.000,00 KM, sa otplatom do 12 rata. Detaljne informacije o navedenom proizvodu mogu se dobiti u svim poslovnicama Balkan Investment Bank, na internet stranici www.bib.ba i putem besplatne info linije 0800 50 242..

business

zaduženost rafinerije nafte pet puta veća od kapitala
Gubici Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu za 2011. iznose 46,2 miliona KM, a gubici iz minulih godina čak i više od 356 miliona KM. Ukupan gubitak ovog preduzeća 1.januara ove godine iznosio je čak 402,3 miliona KM. Podaci o enormnoj dubiozi u kojoj se nalazi Rafinerija potvrđeni su i u odluci usvojenoj na redovnoj godišnjoj Skupštini akcionara ovog preduzeća održanoj 29.juna. Konstatuje se i da Rafinerija nema čime da „pokrije“ silne gubitke, a i neće ni imati sve do 2015.godine! „Obzirom da Rafinerija sada nema izvore za pokriće gubitaka, te da oni ostaju nepokriveni, ovo pitanje će se rješavati poslije završetka rekonstrukcije i modernizacije akcionarskog društva i dobijanja prvog profita. Prema dugoročnim planovima razvoja, završetak rekonstrukcije i prvi profit očekuju se od 2015.godine“, navodi se u odluci usvojenoj na Skupštini akcionara Rafinerije. U konsolidiranom finansijskom izvještaju za prošlu godinu revizorska kuća „Deloitte“ Banja Luka upozorila je i da je neto zaduženost Rafinerije nafte preko pet puta veća od kapitala tog preduzeća.

kristalna prizma raiffeisen banci i sarajevo osiguranju
Konsultantska kuća Revicon Sarajevo i poslovni magazin Prizma dodijelili priznanja najuspješnijoj banci, osiguravajućem društvu i mikrokreditnoj organizaciji u BiH, kao i najuspješnijim menadžerima u ova tri sektora. Nagrade prema izboru poslovnog magazina Prizma su dodijeljene u šest kategorija. U konkurenciji najuspješniji menadžer banke u BiH, izabran je Berislav Kutle, direktor UniCredit Bank Mostar, najuspješniji menadžer društva za osiguranje u BiH je Dinko Musulin, direktor Euroherc osiguranja, dok je za najuspješnijeg

Pokrenut likvidacioni postupak u Hercegovačkoj banci
Agencija za bankarstvo Federacije BiH ukinula je 11. jula ove godine bankarsku dozvolu Hercegovačkoj banci Mostar (izdatu 1997.), čime prestaje postupak prinudne uprave u ovoj banci. Ova odluka je, kako prenose bh. portali, donesena na prijedlog stečajnog upravnika. Hercegovačka banka je u likvidaciju otišla nakon neuspjelih pokušaja prodaje i dokapitalizacije kako bi se sanirale finansijske dubioze u koje je zapala. U Agenciji za bankarstvo FBiH (FBA) ističu da su tokom privremene up-

menadžera u mikrokreditnom sektoru u BiH proglašen Braco Erceg, rukovodilac Službe za odnose sa investitorima MKD Mikrofin Banja Luka.

rave činjeni napori na očuvanju imovine i iznalaženju potencijalnog investitora za prodaju, spajanje, pripajanje ili dokapitalizaciju banke.

Podsticaj za pšenicu tri feninga
Prema pravilniku Agrarnog fonda, planirano je da se isplaćuje podsticaj od tri feninga po kilogramu poljoprivrednim proizvođačima za predatu i prodatu pšenicu u mlinove i otkupne stanice, rekao je načelnik Odjeljenja za privredu i poljoprivredu opštine Bijeljina Predrag Jović. On je napomenuo da poljoprivredni proizvođači koji su predali i koji namjeravaju da predaju pšenicu, moraju dostaviti potvrdu da su upisani u registar poljoprivrednih proizvođača, te dostaviti svoje tekuće račune kako bi novac bio uplaćen direktno njima. „Rok za za dostavljanje podataka za mlinove i otkupne stanice sa područja Semberije je 1. septembar“, rekao je Jović. On je dodao da poljoprivredni proizvođači imaju rok do 30. jula da opštinskim odjeljenjima dostave dokaze o predatoj pšenici.

BONUS
NA KAMATU ISPLATE KAMATE UNAPRIJED

VRIJEDNIH NAGRADA
jul/avgust 2012. | intermezzo | 11

business

otvorene tri poslovnice u Tuzli
Nova banka a.d. Banja Luka svečano je otvorila Ekspoziture Tuzla, sa izdvojenim šalterima Robni terminal i Brčanska malta. Ekspozitura Tuzla se nalazi na novoj lokaciji, u ulici Drugog korpusa Armije BiH – SPO3 Stara željeznička stanica, gdje je upriličen prijem za zvanice, predstavnike medija i građane Tuzle. Vrpcu je zajedno sa direktorom Nove banke mr Milanom Radovićem presjekla zamjenica ministra finansija Tuzlanskog kantona gospođa Edina Kurević, čime je simbolično obilježen početak rada poslovnice. Otvaranje novih poslovnica je bila prilika da Nova banka iskaže podršku Javnoj ustanovi za predškolski odgoj i obrazovanje “Naše dijete”. Donacija je bila u novcu i namještaju, a ček je primila direktorica ove ustanove gospođa Anela Halilović. Radno vrijeme Ekspoziture Tuzla je od 08.00 do 16.00 časova radnim danima i od 08.00 do 12.00 časova subotom.

delez ulaže 30 miliona evra u srbiju
Trgovinska kompanija Delez za ovu godinu planira investicije od 30 miliona evra u Srbiju, a najveći dio novca namjenjen je za izgradnju novih i renoviranje maloprodajnih objekata, dok je dio za snižavanje cijena, povećanje efikasnosti poslovanja i zaposlenost. U Delezu su naveli da su ove godine otvorili četiri nova maloprodajna objekta i to u Pančevu, Čačku, Šidu i Petrovacu na Mlavi, a do kraja godine biće otvoreno još 12 novih prodavnica. “Sljedeći objekti Maksi supermarketa i Mini Maksija biće otvareni u Smederevskoj Palanci, Beogradu, Požarevcu i Novom Sadu”, najavili su u toj kompaniji i istakli da će nove investicije donijeti i nova radna mjesta za kadrove različitih kvalifikacija. Kako je rečeno, planovi za Delezov distributivni centar su izmjenjeni, tako da se očekuje da će njegova izgradnja početi u prvom kvartalu 2013. godine, a ne u ovoj godini, kako je ranije bilo najavaljivano. Kompanija Delez postala je vlasnik beogradskog trgovinskog lanca Delta Maksi u martu 2011. godine.

negativna stopa rasta BdP-a od 0,9 odsto
Procijenjeni bruto domaći proizvod /BDP/ u Republici Srpskoj obračunat po proizvodnom pristupu u prvom tromjesečju ove godine imao je negativnu stopu rasta od 0,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku. Posmatrano prema područjima djelatnosti, rast bruto dodate vrijednosti povećana je u javnim, komunalnim, ličnim i uslužnim djelatnostima za 3,3 odsto, finansijskom posredovanju za tri odsto, saobraćaju i komunikacijama za 2,7 odsto. Manja vrijednost u prvom tromjesječju, u odnosu na isti period prošle godine, od 6,3 odsto bila je u prerađivačkoj industriji, 5,5 odsto u građevinarstvu, 4,1 odsto u poljoprivredi.

Uskoro gradnja fabrike hemijskih proizvoda u Trebinju
Na području opštine Trebinje do kraja godine, ako budu postignuti dogovori, trebalo bi da počne izgradnja fabrike hemijskih proizvoda za završnu fazu u građevinarstvu u kojoj bi bilo otvoreno više stotina radnih mjesta, rekao je načelnik ove opštine Dobroslav Ćuk. Ćuk je istakao da je Jovan Šarenac, predstavnik Firme “Henkel” za Balkan, čije je sjedište u Beogradu, sa kojim je razgovarao u opštini, pokazao veliki interes da fabrika bude napravljena na području Trebinja i to u što skorije vrijeme. Ćuk je naglasio da bi u početnoj fazi gradnje bilo angažovano 30-ak radnika, a funkcionisanjem fabrike bilo bi otvoreno dodatnih od 350 do 400 radnih mjesta.

kompaniji Mira nagrada “naj bh. proizvod”
Priznanje za “Naj bh.proizvod” ove godine dodijeljeno je Kompaniji Mira koja se bavi proizvodnjom keksa i srodnih proizvoda, a izvozi više od 80 odsto svoje proizvodnje. U Sarajevu je održana ceremonija dodjele priznanja vodećim kompanijama u BiH prema ostvarenim rezultatima u 2011. godini, koje su organizovale “Poslovne novine” u okviru projekta “100 najvećih u privredi” BiH.

12 | intermezzo | jul/avgust 2012.

business

za socijalno zbrinjavanje radnika 1,22 miliona kM
slovenija traži pomoć – alarm za region
Vlada Republike Srpske odborila je 1,22 miliona KM za socijalno zbrinjavanje 1.168 radnika iz 64 preduzeća koji su ostali bez posla usljed stečaja ili likvidacije. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Petar Đokić rekao je da je za ovu godinu planirano 10 miliona KM za program socijalnog zbrinjavanja radnika, a u toku ove godine realizovano je 2,3 miliona KM. Đokić je naveo da je od 2004. godine u okviru ovog programa izdvojeno ukupno 160,2 miliona KM kojim je zbrinuto 56.078 radnika. On je ponovio da je Vlada spremna dati podsticajna sredstva za banjalučku „Fabriku duvana“, ukoliko dođe do potpisivanja kolektivnog ugovora u toj firmi. Predsjednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin rekao je da za sve predstavlja alarm činjenica da će Slovenija zatražiti finansijsku pomoć iz evropskih fondova zbog visokog javnog duga. Bugarin je rekao da je ta činjenica alarm i za Srbiju, koja nema privredni rast koji bi joj dao mogućnost da se zaduži više. On je upozorio na pad ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu ove godine od 1,3 odsto, industrijske proizvodnje za 5,9 odsto, dok je spoljni dug porastao na oko 24 milijarde evra. Prema njegovim riječima, ne može se očekivati da strani investitori prošire proizvodnju u Srbiji sve dok postoji politička neizvjesnost. On je naveo da je prvi i osnovni uslov da bi strani ili domaći investitor ulagao u privredu da ne postoji politička neizvjesnost, te dodao da je teško procijeniti koliko gubi srpska privreda zbog toga.

Ruski državljani vlasnici su 32 odsto stranih preduzeća u Crnoj Gori, pokazuju najnoviji podaci Monstata, crnogorskog Zavoda za statistiku. Najveći broj preduzeća čiji osnivači nisu državljani Crne Gore se nalazi u Podgorici, oko 27 odsto, dok u Andrijevici i Plužinama nema firmi u stranom vlasništvu. Nakon ruskih državljana, procentualno gledano, najviše stranaca vlasnika preduzeća u Crnoj Gori je iz Srbije – 15,7 odsto, Ukrajine – 6,6 odsto i Kine 4 odsto. Prema podacima Monstata, vlas-

rusi vlasnici trećine stranih firmi u crnoj Gori

nici 12,8 odsto preduzeća u stranom vlasništvu u Crnoj Gori su kompanije iz inostranstva, dok ostatak pripada pojedincima. Iz Monstata su saopštili da je, posmatrano po opštinama, procentualno učešće preduzeća u stranom vlasništvu najveće u Podgorici – 26,74 odsto. Značajan broj preduzeća čiji osnivači nisu državljani Crne Gore se nalazi u Budvi 23,91 odsto, Baru 15,46 odsto, Herceg Novom 11,28 odsto, Kotoru 7,42 odsto i Tivtu 5,48 odsto, navodi se u saopštenju.

jul/avgust 2012. | intermezzo | 13

business

nlP starter u Banjaluci
Prvi korak ka željenoj budućnosti
NLP Institut iz Beograda organizuje u saradnji sa ProEducom iz Banjaluke prvi NLP Starter 9. i 10. 11. 2012. godine u Banjaluci. Tokom dvodnevnog seminara, polaznici će imati priliku da slušaju zanimljiva i interaktivna izlaganja NLP trenera Slavice Squire, osnivačice prvog NLP instituta i Coaching akademije u Srbiji i tako saznaju nove načine da budu efikasniji u ostvarivanju ličnih i poslovnih ciljeva, ostvare uspješnu komunikaciju i savladaju prepreke. “Drago nam je da organizujemo NLP Starter i u Banjaluci jer smo na našem Institutu u Beogradu imali već nekoliko polaznika iz ove regije koji su sa NLP-om ostvarili značajne rezultate i postigli vlastite ciljeve. Znamo da postoji interesovanje, a i potreba za ovim vidom edukacije i sigurni smo da će NLP Starter mnogima promijeniti pogled na život i poslovanje i pomoći im u ličnom i poslovnom razvoju”, istakla je Slavica Squire, osnivač i predavač NLP Instituta. Neuro Lingvističko Programiranje (NLP) nastalo je proučavanjem izvrsnosti, i razvilo se u metodologiju koja modeluje izvrsnost ekstremno uspješnih poslovnih ljudi, i objašnjava kako različiti ljudi razmišljaju, šta osjećaju, kako se izražavaju i ponašaju kako bi postigli vrhunske rezultate. “Kada budete razumjeli NLP, razumjećete bolje kako funkcioniše vaš um i kako funkcionišu drugi ljudi, uključujući vaše zaposlene, kolege, saradnike i klijente”, kaže Slavica Squire. NLP pomaže individuama, timovima i organizacijama da promijene navike i ponašanje koje ih sputavaju i da izgrade nova ponašanja koja podržavaju njihov poslovni uspjeh. Više o NLP Institutu, predavačima kao i NLP Starteru možete saznati na info@proeduca.net ili www.nlpinstitut.com. Broj mjesta je ograničen. Šta ćete naučiti: - Kako mogu NLP vještine da se primjene za prodaju, marketing, prezentaciju, rješavanje konflikata, pregovaranje, uvođenje promjene, građene timova, liderstvu i coaching-u.

- Kako da uspostavite odličnu komunikaciju sa različitim tipovima ljudi. - Kako da postavite ciljeve i da ih pretvorite u svoju realnost. - Kako da izbrusite svoju komunikacione vještine i postanete vrhunski komunikator. - Kako da razumijete različite

stilove razmišljanja. - Kako koristite snagu i sposobnost vašeg uma i sve resurse koje posedujete. - Da svjesno koristite nesvjesne komunikacione procese. - Da maksimalno izoštrite i optimalno koristite svoju moć zapažanja.

neizvjesnost utiče na spoljnotrgovinsku razmjenu BiH
Ocjene brojnih eksperata govore da se privreda EU i dalje nalazi u nezavidnoj i neizvjesnoj situaciji – makroekonomska analiza dinamike ostvarenog rasta u BiH u prošloj godini otkriva da su indikatori rasta, nakon prvog tromjesečja, uglavnom konstatno slabili prvenstveno usljed širenja dužničke krize u EU i neposrednom okruženju. Takođe, neke od najvećih evropskih privreda pokazuju jasne znakove usporavanja, što će biti nastavljeno i u budućem periodu, navodi Odjeljenje za makroekonomsu analizu Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH. Sve to u kombinaciji sa porastom nezaposlenosti dovodi do daljeg jačanja fiskalnog pritiska i produbljivanja dužničke krize u pojedinim zemljama evrozone, što se negativno odražava i na privrede izvan evrozone. Kada je riječ o BiH, makroekonomska analiza dinamike ostvarenog rasta u prošloj godini otkriva da su indikatori rasta, nakon prvog tromjesečja, uglavnom konstantno slabili prvenstveno usljed širenja dužničke krize u EU i neposrednom okruženju.

zemlje u usponu će dominirati?
Polovina svjetske proizvodnje obavljaće se u zemljama u usponu gdje će broj domaćinstva sa godišnjim primanjima većim od 30.000 dolara biti veći nego u SAD. Očekuje se da će to biti do 2020. godine. Privredni rast će ove godine u zemljama u usponu dostići 4,9 odsto, 2013. šest odsto, a 2014. 6,5 odsto. Zemlje čija se tržišta razvijaju ubrzanim tempom postaju sve bogatije, a srednja klasa, željna kupovine, sve brojnija. Usporavanje privrednog rasta zemalja zabilježeno početkom godine biće kratkotrajno a prije svega azijske države će uz pomoć monetarne i fiskalne politike pronaći načina za dalji privredni skok. Riječ je o zemljama u usponu, u koje su od ukupno 25 zemalja svrstane i Kina, Indija, Brazil, Rusija, a studiju objavljuje konsultantska kuća Ernest i Jang . Broj domaćinstava u zemljama sa rastućom ekonomijom sa godišnjim prihodom većim od 30.000 dolara, ili 2.500 dolara mjesečno udvostručiće se do 2020, i dostići 149 miliona, što će biti više nego u SAD gdje će ta cifra iznositi 120 miliona ili 116 miliona u evrozoni. Dok se 2011. tri četvrtine troškova ukupne svjetske potrošnje obavljalo u razvijenim zemljama, za 25 godina ta prevaga će biti u korist zemalja u usponu. Samo azijske zemlje u usponu kao što su Indija, Indonezija, Kina prestići će razvijene zemlje, i u njima će biti zastupljeno 40 odsto ukupne svjetske potrošnje. “Azija će od povećanja potrošnje, većih investicija i ulaganja u infrastrukturu na domaćim tržištima izvući najveću korist”, objašnjava jedna od autorki studije Aleksis Karklins- Marći. “Kroz 25 godina, tržišta zemalja u usponu predstavljaće više od 40 odsto ukupnog svjetskog tržišta”, dodaje autorka. Sektori za osiguranje, finansije i trgovinu u zemljama u usponu posebno će privlačiti strane investicije.

14 | intermezzo | jul/avgust 2012.

business
Porodične firme:

kojim putem do uspjeha?
Pokretanje porodičnog biznisa u našoj zemlji nije jednostavna stvar, ali kada ste već pokrenuli i imate porodični biznis zasigurno je još veći izazov voditi ga uspješno i osigurati da raste i razvija se

Na ovom putu neophodno je da lideri porodičnih firmi budu maksimalno posvećeni radu, ali i prate određena pravila u načinu poslovanja. Većina porodičnih firmi započinje sa radom ne pazeći toliko na određenu jasnu strukturu i formalnosti u svakodnevnom funkcionisanju, te u glavnom preživljavaju i rastu na temelju izrazite snage volje i genijalnosti svojih osnivača. Ipak vremenom s rastom firme postaje sve kompleksnije upravljati svime, te vođenje bez razmišljanja unaprijed postaje izuzetno rizično. U porodičnoj firmi, najveća promjena u tom trenutku je funkcija menadžera. Iako je osnivač još uvijek taj koji donosi sve konačne odluke, menadžeri su ti koji trebaju dobro poznavati situaciju na tržištu, informisati vlasnika i nastojati davati tačnu informaciju koja će mu pomoći u donošenju prave odluke. Ovo svakako podrazumijeva uzajamno povjerenje i preuzimanje odgovornosti. Uz nedostatak korporativnog upravljanja, takođe se pojavljuje i nedostatak formiranja formalnog budžeta. Obzirom na tako dobre sposobnosti osnivača, koji sve

ima u svojoj glavi i čini da prihodi rastu, vjerovatno nije postojala stvarna potreba za formalizaciju budžeta. Ipak veća firma sa većim brojem zaposlenih znači veći prihodi ali i veći troškovi. U tom trenutku, apsolutno je važno da firma budžetira prihode i rashode. Naravno ovo ne znači da će uvijek imati tačne procjene, ali će pružiti osnovicu za uporedbu stvarnih prihoda i rashoda olakšavajući proces upravljanja efikasnošću i profitabilnošću. ČIJI SI TI MALI? Gledajući sa strane jedna od glavnih kritika koja se upućuje ovim firmama jeste da je prezime sadašnjih i budućih uposlenika bitnije od njihovih sposobnosti, edukacije i iskustva što vrlo često upravo predstavlja glavnu prepreku da firma dostigne svoj puni potencijal. Naravno, ova situacija se može izbjeći ukoliko liderstvo firme razvije proceduru i politiku napredovanja zaposlenih unutar firme. Praksa je pokazala da su mnoge porodične firme ovaj problem uspješno rješavale na način da mlađi zaposlenici, bilo da su dio porodice ili ne, morali počinjati od "dna" radeći neke osnovne zadatake u mnogim različitim područjima poslovanja, tako da nauče raditi i upoznaju se sa poslom "iz temelja". PRAVI NASLJEDNIK JE... U posljednje vrijeme ono što se najviše istražuje po pitanju porodičnih firmi je transfer na narednu generaciju gdje dosta firmi zakaže i nestane. Mnoge studije pokazale su da prenos firme nije jedan događaj već duži proces koji itekako može uticati na poslovanje firme, ali i krajnji ishod transfera na narednu generaciju. . U njihovoj želji da djeca preuzmu posao, mnogi vlasnici firmi naprave greške. Pametan pristup je da im dopuste da ostvare svoje snove negdje drugo. Na ovaj način, mogu se vratiti na posao kasnije, ali tek nakon što su istraživali svijet rada i vjerovatno stekli korisne vještine i iskustvo koje se mogu implementirati u

Većina vlasnika firmi željela bi da njihova djeca učestvuju u poslovanju firme kako bi je kasnije preuzela. Međutim pojavljuje se problem da njihova djeca apsolutno nemaju interes za firmu.
porodičnom biznisu. Ipak vlasnici firme imaju itekako važnu ulogu u prepoznavanju nasljednjika i njegovog razvoja. Transfer firme je izazovan proces jer na primjer u određenim životnim fazama je lakše starijim generacijama da podijele svoje znanje i razvijaju nasljednika, dok u tim fazama nasljednik nije isto spreman za prihvatanje savjeta i učenje. Zbog toga transfer nije uvijek paralelni proces između trenutnog vlasnika firme i nasljednika. Ovaj jaz itekako može da utiče na cijeli proces i kasnije sam ishod, no i na jednim i na drugim je da rade na tome. PROJEKAT „PORODIČNE FIRME“ Porodične firme se susreću sa mnogobrojnim izazovima, kako u svijetu tako i u BiH. U inostranstvu u svom radu dobijaju podršku, kako jedni od drugih tako i od organa vlasti. Kakva je situacija u BiH ne možemo znati, jer se ovim firmama malo bave. Centar za edukaciju PRO EDUCA je prvi inicijator u BiH za pokretanje ovih tema sa projektom „Porodične firme“. Projekat je omogućio realizaciju prvog istraživanja o porodičnim firmama u BiH, te je izdata i prva publikacija u regiji na ovu temu. Naredna aktivnost PRO EDUCA-e je i prva konferencija o porodičnim firmama, koja će okupiti ugledne predavače i goste iz regije, te pružiti program koji će porodičnim firmama u BiH pomoći da krenu sa rješavanjem svakodnevnih problema. Porodične firme mogu podići cijelu našu ekonomiju na noge, pa zar nije vrijeme da im se posveti više pažnje.

16 | intermezzo | jul/avgust 2012..

Tema Finansijski sunovrat
Gubici sve veći, poštari sve nervozniji
Krajem maja 2011. godine, rukovodstvo „Pošta Srpske“ je Okružnom tužilaštvu i Centru javne bezbjednosti Doboj podnijelo krivičnu prijavu protiv radnika “Pošta Srpske”, Bogdana Davidovića i Miroslava Stevanovića, zbog sumnje da su ukrali oko 333.000 maraka iz preduzeća. U prijavi je tada navedeno da su Stevanović, kao direktor Radne jedinice Preduzeća za poštanski saobraćaj Doboj i Davidović, kao šef Odsjeka za ekonomske odnose, u periodu od 1. jula 2008. do 30. aprila 2011., sa računa raznih klijenata prebacivali novac na druge račune, koji su zatim podizali i uzimali za sebe. Navedeno je i to da su Davidović i Bogdanović komplikovanim transakcijama stornirali dio uplata koje su uplaćivali različiti budžetski korisnici, a onda su iznose koje su nezakonito skinuli knjižili na nepostojeće stavke, kako bi pokušali prikriti trag novca. Preduzeću je nanesena šteta od 603.210 KM, a sindikalnoj organizaciji 103.151 KM. Prevara je otkrivena tek kada su se “Pošte” suočile sa problemom naplate svojih potraživanja. U “Poštama” su izvršili usaglašavanje stanja dugovanja svih budžetskih korisnika i utvrdili da se iznosi na evidencijama ne poklapaju. Interna revizija je utvrdila da je Davidović uplate koje su dolazile knjižio kao pogrešne uplate, a dio tih uplata usmjeravao na blagajnu i putem blagajničkog čeka podizao novac u iznosima od 6.000 do 7.000 KM. Na opšte čuđenje, Davidović je tada svu odgovornost preuzeo na sebe, pojasnivši da je samoinicijativno popunjavao naloge bez znanja njegovog nadređenog Stevanovića, dok je Stevanović pismeno izjavio da je ostavljao bjanko

„Pošta srpske“

naloge Davidoviću u slučajevima da ih popunjava kada je on opravdano odsutan s posla, te da nije znao da ih je on koristio na ovakav način. Policijska istraga je završena, a pred Okružnim sudom još nije podignuta optužnica, tako da je jedina kazna koja je stigla Stevanovića i Davidovića bila prestanak radnog odnosa u “Poštama Srpske”. Ovo podsjećanje nema za cilj da aludira na to da u “Poštama Srpske” ima mnogo lopovluka, nego da su dva rukovodna lica tri godine prisvajala novac preduzeća i da je internoj kontroli trebalo isto toliko vremena da otkrije pronevjeru. Manjak efikas-

nosti u segmentu unutrašnje organizacije je, međutim, samo dio problema sa kojima se susreće PTT sistem Republike Srpske, formiran 1997. godine. Ti problemi se, prevashodno, odnose na loše poslovne i finansijske rezultate “Pošta”, kao i na niz pogrešnih, često i sumnjivih odluka uprave i Nadzornog odbora preduzeća, koje idu deceniju unazad, a koje za posljedicu imaju to da nekad respektabilna javna kompanija postane gubitaš. RASPRODAJA NEKRETNINA Na sjednici održanoj krajem 2011. godine Nadzorni odbor “Pošta“ je

prihvatio odluku o prodaji 14 objekata preduzeća, zajedno sa pratećim objektima i zemljištem, čija je ukupna knjigovodstvena vrijednost, u tom trenutku, procijenjena na 12,8 miliona maraka. Radi se o objektima površine od 200 do 1.760 m2 koje su „Pošte“ ranije izdavale pod zakup, ili su jednostavno bili prazni. Najvrijednije nekretnine su one u Prijedoru, procjenjene na 3,3 miliona KM, a vrijednost veću od milion maraka imaju nekretnine u Prnjavoru, Srebrenici, Bileći i Vlasenici. Za prodaju su predviđeni i objekti u Kalinoviku, Kozarcu, Doboju, Čelincu, Šamcu, Sokocu, Istočnom Sarajevu, pa čak i

18 | intermezzo | jul/avgust 2012.

tema
pojedinim banjalučkim mjesnim zajednicama. Nadzorni odbor je na 13. redovnoj sjednici, održanoj dana 09.12.2011. godine naveo da preduzeće nema potrebu za tim nekretninama, pošto njihovo održavanje zahtijeva značajne troškove, a prodajom navedenih nekretnina će biti obezbjeđena neophodna sredstva za realizaciju investiocinih aktivnosti preduzeća. „Konkretno, riječ je uglavnom o neupotrebljivim nekretninama zajedničkih službi nekadašnjeg PTTa, čijom prodajom neće trpjeti ni preduzeće niti građani u tim mjestima. Prošlo je vrijeme velikih poštanskih objekata, i ovo preduzeće mora biti dostupno korisnicima na prometnim mjestima, poput hipermarketa i benzinskih pumpi. Mi moramo mijenjati sistem i ići u susret korisnicima umjesto da oni dolaze nama na noge. Dio zarađenog novca do iznosa od milion maraka biće iskorišćeno za investiranje u kupovinu manjih poslovnih prostora, u cilju stvaranja efikasnije poštanske mreže, a prodajom objekata neće trpjeti ni preduzeće, ni građani, zato što će u tim opštinama ostati druge jedinice poštanske mreže“, istakla je Jasminka Krivokuća, direktorica “Pošta Srpske”. Jedan od ovdašnjih ekonomskih stručnjaka, ujedno i dobar poznavalac stanja u PTT sektoru, koji nije želio da mu pominjemo ime, navodi da je odluka Nadzornog odbora o prodaji objekata katastrofalna, jer preduzeće uvodi u nešto što bi se moglo nazvati „početak kraja“. On ističe da je najlakše rasprodati objekte i od dobijenog novca pokrivati gubitke u kojima „Pošte“ grcaju, ali da to nije rješenje. „I do sada je preduzeće poslovalo sa gubicima, ali niko nije razmišljao da počne da rasprodaje objekte po čitavoj Republici Srpskoj, da bi onda kupovao manje objekte za istu namjenu, kao da se radi o agenciji za nekretnine, a ne o jednoj od najvećih javnih kompanija. To mi liči na klasično mešetarstvo, možda čak i na pranje novca“, konstatuje naš sagovornik. Nadzorni odbor preduzeća je, u više navrata, zaključio da bi od 263 pošte u RS čak 171 trebalo da bude zatvorena, iz prostog razloga što ne postoji ekonomska opravdanost njihovog postojanja, odnosno nisu rentabilne. One pošte koje bi ostale da rade, njih 92, nalaze se u gradskim sredinama, što dovodi do zaključka da u ruralnim područjima više nema potreba za poštama, jer sela svakako izumiru. U priču o nerentabilnosti se uklapa i poslovni bilans „Pošta“ za prvi kvartal 2012. godine. Ukupni prihodi su 13.306.000, a rashodi 13.537.000, što znači da je gubitak za prva tri mjeseca tekuće

godine 230.000 maraka. Na pitanje koliki je akumulirani gubitak preduzeća, zaključno sa 2011. godinom, od Krivokućeve smo dobili odgovor da su „Pošte“ ostvarile neutralan finansijski rezultat. Čini se nerealnom ova konstatacija, jer je gubitak u prvom tromjesečju tekuće godine samo nastavak loših finansijskih rezultata iz prethodnih godina. Prema izvještajima o bilansu uspjeha, koji je dostupan na web sajtu Banjalučke berze, a sa neažuriranim podacima i na web sajtu „Pošta“, evidentno je da je gubitak preduzeća u 2009. godini iznosio bezmalo 6 miliona maraka. Trend pada poslovnih prihoda i rasta rashoda je nastavljen u 2010., kada je gubitak, po osnovu bilansa uspjeha preduzeća, iznosio skoro 8 miliona maraka, a u 2011. godini se popeo na oko 12 miliona maraka. Međutim, velika enigma su finansijski izvještaji iz prethodnih godina, recimo onog iz 2008. godine, u kojem su prikazani ukupni godišnji prihodi i rashodi potpuno identični i iznose 50.222.571 KM! Naš sagovornik ističe da se radi o klasičnom „friziranju“ finansijskih izvještaja, što je protivzakonito. „Smiješno je da ukupni prihodi i rashodi u bilansu uspjeha budu identični u fening. Očigledno se radi o tome da je rukovodstvo svoje finansijske izvještaje prethodnih godina namještalo, a to je moralo proći i Nadzorni odbor“, kaže on. Navodi i jedan simptomatičan podatak, a to je da rukovodstvo „Pošta“, kao i drugih velikih javnih kompanija, npr. „Željeznica RS“, konstatno izbjegava da prikaže realne gubitke. Tako su „Pošte“, u 2011. godini ostvarile gubitak od 11,8 miliona maraka, ali je ukidanjem razgraničenja

(računovodstveni parametar) taj gubitak pokrila sa 10,8 miliona maraka, tako da je prikazani gubitak svega 1 milion KM. Osim toga, naš sagovornik smatra da bi trebalo podrobno istražiti odluke rukovodstva, a posebno Nadzornog odbora „Pošta“, o trošenju 140 miliona maraka dobijenih od „Telekoma Srpske“. Naime, poznato je da su nakon razdvajanja PTT sistema kod nas, od 1997. do 2007., „Pošte“ dobijale 5% od ukupnog prihoda „Telekoma“. Ta sredstva su, kako je tada obrazložio Nadzorni odbor, bila namijenjena za razvoj i investicije poštanskog sistema. Kako se razvijalo i investiralo najbolje ilustruju već izneseni parametri. SLABA NAPLATA Da „Poštama“ malo toga polazi za rukom govore i podaci o naplati računa na terenu. Preduzeće ima 622 poštara, a prosjek računa po jednom poštaru iznosi 87 komada. Najviše naplata na domu se izvrši u okviru radnih jedinica Banja Luka, Doboj i Foča, ali se tu, uglavnom radi o ruralnim područjima, jer u gradu su korisnicima dostupni šalteri „Pošta“. Rukovodstvo nimalo nije zadovoljno prosjekom naplate računa na terenu, pogotovo nakon što je propao dogovor sa Poreskom upravom RS, o prenosu računa za porez na nepokretnosti, jer nisu dobili traženu saglasnost od Ministarstva saobraćaja i veza u Vladi RS. Poreska uprava RS, u skladu sa Zakonom o poštanskim uslugama RS, obratila se ”Poštama Srpske” za dostavu 400.000 računa i naglasila da nije spremna ovu uslugu platiti 1.200.000 KM prema važećem cjenovniku “Pošta Srpske”, jer raspolaže sa

ograničenim budžetskim sredstvima za ovu namjenu, u iznosu od 320.000 KM. Uprava i Nadzorni odbor “Pošta”, da ne bi ostali bez prihoda po ovom osnovu, donijeli su Odluku o odobravanju traženog popusta u iznosu od čak 73% na cijenu za jednokratan prenos računa Poreske uprave RS, te je odluka upućena na saglasnost Ministarstvu saobraćaja i veza RS, pošto na važeći cjenovnik usluga saglasnost daje Vlada RS, a uprava i Nadzorni odbor nemaju nadležnost za davanje navedenog popusta. Saglasnost nije data, a “Pošte” su ostale kratkih rukava. Tih 320.000 KM bi “Poštama”, u ovom trenutku, vjerovatno dobro došle, pogotovo zbog činjenice da je tekuća likvidnost toliko loša da para jedva ima za bruto plate radnika, a i one su smanjene u januaru ove godine. SMANJENJE PLATA KAO SPAS Članovi Nadzornog odbora su u prvom mjesecu 2012. godine prihvatili mišljenje Odbora za reviziju “Pošta Srpske” da se Plan poslovanja za 2012. godinu mora korigovati u dijelu rashoda za održavanje preduzeća, kao i mišljenje Sindikata “Pošta” da se plate moraju smanjiti svima za isti procenat, a predloženo je da se smanje i naknade za članove Nadzornog odbora, sve u cilju pomoći preduzeću za izlaz iz postojeće situacije. Osim smanjenja plata, tema o kojoj se najviše raspravljalo na sjednici Glavnog odbora Sindikata „Pošta“, održanoj 7. februara 2012. godine je i prijedlog uprave preduzeća o ukidanju obaveze isplate regresa radnicima za 2011. godinu. U diskusiju su se uključivali predstavnici sindikata iz sjedišta svo-

jul/avgust 2012.| intermezzo | 19

tema
jih radnih jedinica i svi su bili jednoglasni da se o smanjenju cijene rada sa 190 na 180 KM ne mogu izjasniti bez mišljenja svoje baze. Nakon sastanka Glavnog odbora, sve sindikalne organizacije su održale sastanke u svojim organizacionim dijelovima, te dostavile pisano mišljenje. Saglasnost za promjenu, odnosno smanjenje cijene rada sa 190 na 180 maraka uz obavezu isplate dijela regresa iz 2010. i regresa iz 2011.godine dala je jedino Radna jedinica Bijeljina. Ostale sindikalne organizacije nisu bile za ovaj prijedlog. Međutim, nakon par dana je održan sastanak Nadzornog odbora preduzeća, na kojem je predsjednica Odbora za eksternu reviziju iznijela mišljenje da se

NADZORNI ODBOR “POŠTA SRPSKE” (preuzeto iz glasila Poštonoša izdanje nov. 2010.)
DUŠAN VJEŠTICA (predsjednik odbora) Rođen 04.01.1974.godine, u Glamoču. Završio Tehničku akademiju u Beogradu, 1998. godine i stekao zvanje diplomirani inženjer hemijske tehnologije. Godine 2001.-2006. završio magistarski studij na Univerzitetu u Banja Luci. Trenutno zaposlen u “UniCredit Bank” a.d. Banja Luka, kao izvršni direktor i Rukovodilac neprekidnosti poslovanja i kriznog menadžmenta. Radio je u MUP-u RS-Uprava krim. policije i Uprava za obrazovanje, kao i u ODP “Kosmos”. Stalni je sudski vještak i član Udruženja sudskih vještaka RS. Osim funkcije predsjednika Nadzornog odbora “Pošta”, član je Upravnog odbora Turističke organizacije grada Banja Luka i član Školskog odbora Srednje tehničke škole Banja Luka. MARA PILIPOVIĆ (zamjenica predsjednika) Rođena 04.06.1954, u Meljinovcu-Donji Lapac, Hrvatska. Osnovnu i srednju školu završila u Bihaću, a 1977. Pravni fakultet u Novom Sadu. Pravosudni ispit je položila 1980. u Sarajevu. Radila je u RMC Bihać, Okružnom sudu Bihać, te obavljala poslove sekretara Projektnog zavoda u Bihaću. Takođe je, tokom karijere, obavljala poslove stručnog saradnika i predsjednika Osnovnog suda u Donjem Lapcu. Od septembra 1994. godine radi u Fondu PIO RS, na poslovima referenta drugostepenog organa odlučivanja. JOSIP AMULIĆ (član) Rođen 30.07.1946.godine, u Banja Luci. Osnovnu školu završio u Banja Luci, a Srednju fiskulturnu i Fakultet fizičke kulture u Sarajevu. U nekoliko osnovnih škola je radio kao nastavnik i profesor fizičkog vaspitanja, a radio je u Školi za slušno oštećenu i gluvonijemu djecu u Banja Luci. Pored profesionalne karijere bio je i aktivan sportski radnik. Aktivno je igrao rukomet u RK “Borac” od 1965. do 1974. Po okončanju aktivne igračke karijere, započeo je trenerski rad, u rukometnim klubovima “Borac” i “Mladost”, iz Banja Luke. BORIS STOJANOVIĆ (član) Rođen 13.12.1978. u Mostaru. Završio Pravni fakultet u Banja Luci 2004. agodine. Prije dvije godine je položio pravosudni ispit. Od 2004. do danas zaposlen je u advokatskoj firmi “Sajić”, Banja Luka. U imenik advokata Advokatske komore RS upisan je ove godine. RADOMIR DRAGIČEVIĆ (član) Rođen 15.05.1954.godine u Osmacima, Zvornik. Završio Višu ekonomsko-komercijalnu školu u Sarajevu, 1988., a 2006. godine u Zrenjaninu, na Fakultetu “Mihajlo Pupin” stekao zvanje diplomirani inženjer proizvodnog menadžmenta. Radio u Skupštini opštine Kalesija, SIZ-u socijalne zaštite Kalesija, Centru za socijalni rad Kalesija, u d.o.o. “Mirjam” Zvornik, p.p “PS-Todorović” Zvornik, d.o.o “De Komerc” Zvornik. Od 1997. do danas radi kao ovlašćeni računovođa kod više poslodavaca na području opštine Zvornik, a uz to obavlja i funkciju finansijskog direktora i menadžera preduzeća “Tisa-Mod” Zvornik. Povrh svega, od 2008. godine je član Upravnog i Nadzornog odbora Turističke organizacije opštine Zvornik.

ne može prihvatiti predloženi Plan poslovanja preduzeća za 2012. godinu sa planiranim rashodima kao u Planu. Odnosno, s obzirom da su sredstva za razgraničenje u 2012. manja nego u 2011. godini, pojavljuje se problem da preduzeće ne može planirati veći poslovni gubitak nego u 2011. godini, te mora predložiti manje rashode za 2012. godinu. I po mišljenju revizorke, jedini izlaz se vidi u smanjenju plata. Direktorica, Jasminka Krivokuća, iznijela je stav uprave koji je predložen i sindikatu, ali je sindikat dao negativno mišljenje o istom. Nakon iscrpne rasprave članova NO, uprave preduzeća i predsjednice sindikata, predsjednik Nadzornog odbora je ponovio da se trenutna finansijska situacija jedino može prevazići jedino smanjenjem cijene rada sa 190 na 180 maraka, uz obavezu isplate dijela regresa iz 2010. i regresa iz 2011.godine. Predsjednica sindikata je ponovila stav sindikata da radnici ne prihvataju nikakvo smanjenje plate u situaciji kada ona nije povećavana posljednje tri godine, dok su troškovi života drastično povećani. O svemu tome pisano je i u glasilu preduzeća “Poštonoša” broj 81. iz aprila 2012. godine. Na kraju ovih pregovora, Nadzorni odbor je ipak uvažio stav eksterne revizorke i odlučio da „skreše“ plate, ali je uvažio i tezu sindikata time što je odlučeno da svi podjednako moraju snositi teret krize. Rečeno-učinjeno. Menadžmentu i radnicima plate su smanjenje za 5,6%, s tim da je generalna direktorica smanjenje malo osjetila, jer sad prima platu od 2.850

KM. Ni izvršnim direktorima, kojih ima sedam, smanjenje nije mnogo naškodilo, mjesečno dobijajući 2.375 maraka za svoj rad. Lako je izračunati koliko para godišnje ode samo za plate tih osam direktora. Oni koji su smanjenje značajnije osjetili su poštari i službenici „Pošta“, čija je prosječna plata sada oko 680 maraka. Javna je tajna da su poštari, ali i mnogi službenici, veoma nezadovoljni svojim statusom i da situacija naprosto „ključa“. Žalbe poštara se, osim smanjenja i kašnjenja plata, odnose i na nizak stepen materijalnih ulaganja u poštarsku opremu, pogotovo uniforme i obuću, kao i na ponižavajuće uslove rada, jer su prinuđeni da osim redovnih aktivnosti, u koje ulaze dostava i naplata računa, moraju da prodaju i razne srećke, bingo listiće, dopune za mobilni, ali i da raznose novine i reklamne flajere. „Radnici Pošta Srpske 30. maja su dobili aprilsku platu, tako da ne možemo govoriti o dvomjesečnom kašnjenju plate. Činjenica jeste da se nekada plata za prethodni mjesec isplaćivala 10-tog u mjesecu, te da je zbog prethodno navedenih problema u poslovanju, isplata pomjerena 20-tak dana“, kaže direktorica Krivokuća. Sa druge strane, članovi Nadzornog odbora „Pošta“ su zadržali poprilične apanaže, pa tako mjesečna naknada za jednog člana odbora iznosi 400 KM. Nadzorni odbor godišnje, u prosjeku, održi 10 sjednica, a pošto ima pet članova, ispada da se za njihovo zasjedanje godišnje izdvoji najmanje 20.000 maraka. Svakome od njih je to dopunski izvor prihoda.

20 | intermezzo | jul/avgust 2012.

tema
presudu poništio Okružni sud Banja Luka, zbog kako su rekli nedostatka dokaza. KONTROVERZAN IZBOR ČLANOVA NO Sadašnji Nadzorni odbor je imenovan na vanrednoj sjednici Skupštine akcionara preduzeća, održanoj 1. novembra 2010. godine i čine ga: Dušan Vještica (predsjednik), Mara Pilipović (zamjenik predsjednika), te Boris Stojanović, Radomir Dragičević i Josip Amulić, u svojstvu članova. Članovi komisije za izbor Nadzornog odbora su bili: Dragojla Grabovac i Piljo Lipovac iz “Pošta Srpske”, te Radmila Kocić, Svjetlana Dragišić i Radovan Piljak, svi iz Ministarstva za saobraćaj i veze. Na konkurs se prijavilo oko 20 ljudi, a u uži izbor je prošlo njih 18. Prema našim saznanjima, sam izbor Nadzornog odbora, na Skupštini akcionara, pratile su kontroverze, a pojedini akcionari su se otvoreno pobunili zbog načina izbora i kvalifikacija izabranih. Naime, Komisija je na Skupštini podjelila akcionarima spisak kandidata sa dodjeljenim brojem bodova. Na spisku se nalazilo samo ime i prezime, kao i broj bodova. Na osnovu tih podataka akcionari su trebali da glasaju i da od ponuđenih 18 kandidata izaberu 4. Neki akcionari su tada, sumnjajući u regularnost izbora, tražili od predsjednice komisije, Dragojle Grabovac, da javno pročita biografije pet prvorangiranih, a potom i neke biografije nižerangiranih kandidata. Ispostavilo se da neki od tih nižerangiranih imaju mnogo “jače” biografije i više iskustva u PTT sektoru od onih prvorangiranih. Jedan od nižerangiranih, i to tek na 12. mjestu je mladi doktor elektrotehnike, Zoran Đurić, koji ima 33 godine, ali i 8 godina prethodnog radnog iskustva u “Poštama”. Đurić trenutno radi kao nastavno lice na Elektrotehničkom fakultetu u Banja Luci i njegovu stručnost su na sjednici Skupštine potencirali mnogi akcionari. Međutim, umjesto njega, članovi odbora su postali bivši rukometaš i profesor fizičkog vaspitanja koji ima 65 godina, računovođa koji je promijenio 10-ak preduzeća i koji, uz to, sjedi u još nekoliko odbora i preduzeća, ili mladić koji radi u advokatskoj kancelariji koja ima ugovor o saradnji sa “Poštama” (je li to, možda, sukob interesa)? Apsolutni šampion po broju funkcija je predsjednik NO, Dušan Vještica, pa je pitanje kako uspjeva da postigne sve to. Dovoljno je pogledati njihove biografije. Za mandata ovog Nadzornog odbora je odlučeno da “Pošte Srpske” odustanu od preuzimanja Poštanske štedionice RS, koje im je prije više od dvije godine naložila Vlada RS. Nadzorni odbor je kao razloge zbog kojih se protive pripajanju Poštanske štedionice u prvi plan istakao preuzimanje finansijskih gubitaka i radnika tog poslovnog subjekta, koji u prosjeku imaju 52 godine i nepovoljne su obrazovne strukture, pa se ne bi mogli adekvatno radno angažovati u tehnološkom procesu rada “Pošta”, što bi dodatno finansijski otežalo poslovanje preduzeća. Pored toga, Nadzorni odbor je konstatovao i to da bi pripajanjem povjerioci “Pošta” imali pravo da od preduzeća traže namirenje svojih potraživanja, a nesaglasni akcionari otkup svojih akcija čija je tržišna vrijednost oko 3 miliona maraka. Uprava i Nadzorni odbor “Pošta” su svojevremeno tražili pripajanje Poštanske štedionice, prvenstveno zbog toga što su željele da dobiju zgradu u strogom centru Banja Luke, koju su planirali za sjedište Post banke. Pošto se osnivanje Post banke izjalovilo, cijeli ekonomski teret plata zaposlenih i gubitaka iz ranijeg perioda bi pao na “Pošte”, što nije bilo prihvatljivo. Osim toga, zaposleni u Poštanskoj štedionici imaju posebne ugovore o radu koji propisuju visoke otpremnine i upravo su radnici vršili pritisak na Vladu RS da budu pripojeni “Poštama” i dobiju enormne iznose otpremnina, iako faktički čitavu deceniju ništa nisu radili, jer je Fond PIO Poštanskoj štedionici još 2001. godine uskratio posao dodjele penzija, tako da je sada likvidacija jedina opcija. IZOSTANAK JAVNE REVIZIJE Što se tiče revizorskih izvještaja „Pošta Srpske“, treba naglasiti da iako javno preduzeće godinama angažuje privatne revizorske kuće, a to su DOO „Revidere“, iz Bijeljine, „BL Revizor“ Godinama unazad revizorsko mišljenje koje privatne revizorske kuće daju o finansijskom poslovanju „Pošta“ moge se sublimirati u dvije riječi: realno i objektivno. Po svim značajnim pitanjima je finansijski položaj Akcionarskog društva „Pošte“ realan i objektivan, kažu privatni revizori. Tako je već godinama unazad, a privatni revizori tu i tamo izraze poneko „skretanje pažnje“, kao npr. na isplatu neisplaćenog regresa, ubrzanje aktivnosti oko uknjižavanja prava vlasništva nad pojedinim objektima, itd… Ostaje da se vidi da li će se trend pozitivnosti nastaviti i nakon što poslovanje „Pošta“ pročešlja glavni republički revizor, Boško Čeko. Pošto se radi o javnom preduzeću, Čekini revizori su se prihvatili posla, izvještaj se može očekivati uskoro, ali Čeko nije želio da otkriva detalje prije njegovog objavljivanja. Na kraju, treba reći da su „Pošte“, krajem februara ove godine, svečanom akademijom u Narodnom pozorištu RS, obilježile 15 godina postojanja i rada. Na svečanosti su bile prisutne brojne bitne ličnosti iz politčkog i privrednog života, predstavljene su nove usluge, a direktorica je naglasila da su „Pošte“ 2011. godine dobile Međunarodni poštanski kod, koji omogućava samostalnost u oblasti međunarodnog poštanskog saobraćaja. Dodiljene su i nagrade najzaslužnijim radnicima. Ni ovog puta, izgleda, nije moglo bez rastrošnosti, pa je kompletna svečanost koštala čitavih 100.000 maraka. A taman su se radnici obradovali regresu. (*Tekst objavljen na portalu www.intermezzo.ba 29.6.2012.)

Dodajmo i to da je sadašnja direktorica „Pošta“, Jasminka Krivokuća, u junu 2011. godine upisana u sudski registar kao lice ovlašćeno za zastupanje „Pošta Srpske“. Sve do tada, ovo preduzeće je zastupao bivši direktor Milutin Pejić, iako se protiv njega 2008., 2009. i 2010. godine vodio sudski postupak zbog zloupotreba službenog položaja i ovlašćenja, kao i zbog nepoštovanja Zakona o javnim nabavkama. O svemu tome mediji su naveliko pisali, ističući da je Pejić povezan sa nizom finansijskih malverzacija, zbog čega ga je Osnovni sud u Banja Luci i osudio na tri mjeseca zatvora, ali je ovu

jul/avgust 2012.| intermezzo | 21

tema

nestručan i neodgovoran nadzorni odbor šteti i državnom preduzeću i partiji

Veliki broj javnih preduzeća danas se susreće sa finansijskim izazovima, a mnoga od njih su u procesu likvidacije ili stečaja. Osim te osobine, njih vežu i mnoge druge karakteristike poput velikog uticaja politike i/ili partija, prisutnosti korupcije, mita i dr., a što se u krajnjoj liniji odražava i na (ne)ostvarene rezultate poslovanja
Jedan od bitnih dijelova mehanizma svakog, pa i javnog preduzeća, čine članovi Nadzornog ili Upravnog odbora. Danas, većina ovih preduzeća i/ili institucija nema upravni odbor, već upravu i višečlani NO, od tri do sedam, osam članova. U samom statutu preduzeća definišu se obaveze i dužnosti ovog tijela kompanije, ali generalno glavni cilj nadzornog odbora je nadzor nad funkcionisanjem preduzeća i izvještavanje akcionara o tome. Pored toga, nadzorni odbori imenuju članove uprave kompanije te odobravaju generalnu strategiju poslovanja. Prema tome NO ima jednu od najvažnijih uloga, zbog čega bi na te funkcije trebalo da se imenuju kvalifikovane i odgovorne osobe. U teoriji. Međutim, dosadašnja praksa pokazuje da su članovi NO vrlo malo zainteresovani za istinski prosperitet javne kompanije. Kroz seriju od pet istraživačkih priča Intermezzo je nastojao da ukaže na neke uočene anomalije u javnim preduzećima/organizaciji , a koje su dobrim dijelom povezane upravo sa nelogičnostima i neregularnostima u odabiru i radu Nadzornih odbora. Te priče su se bavile situacijama u Energoinvestu, Krajina osiguranju, Turističkoj organizaciji RS, BH Telecomu i u Poštama Srpske. Posljednja pisanja medija o ekonomskim sunovratima Šuma RS, Željeznica RS, kao i prošlogodišnji izvještaj o poslovanju Ureda za reviziju institucija FBiH, u kojem se ističe da od ukupno revidiranih 12 finansijskih izvještaja javnih preduzeća za 2010. godinu niti jedno nije dobilo pozitivnu ocjenu revizora, ne nagovještavaju potrebne promjene. Takođe ni jedna institucija, opština nije za tu godinu dobila pozitivno revizorsko mišljenje u FBiH. Prema podacima sa sajta Glavne službe revizije javnog sektora RS prošle 22 | intermezzo | jul/avgust 2012. godine revizori su izvršili 48 revizija budžetskih korisnika dajući 18 pozitivnih mišljenja, 29 mišljenja sa rezervom i jedno negativno mišljenje. Velikim javnim kompanijama poput već pomenutih Šuma Srpske, Željeznica RS, Pošta Srpske i Elektroprivrede RS revizori se posljednjih godina nisu bavili, a ako je suditi po najavama uskoro bi trebalo da pred oči javnosti dospiju i revizije njihovih poslovanja. „Pokazalo se da javna preduzeća bilježe velike gubitke u svom poslovanju, a nosioci su razvoja Srpske. Nije u pitanju klasična revizija finansijskih izvještaja, ali ni revizija učinka, već će predmet našeg posmatranja biti revizija poslovanja koja će u sebi sadržavati i reviziju finansijskih izvještaja i reviziju učinka“, rekao je pred najave revizija Boško Čeko, glavni revizor RS. Kroz dosadašnja iskustva Intermezza istražujući ovu oblast, nedvojbeno se još jednom pokazalo koliko je teško dođi do informacija, naći relevantne sagovornike, a nisu nas zaobišle ni prijetnje i pritisci. Vrlo je teško i samo identifikovanje osoba koje su postavljene za članove NO, kao i pronalazak adekvatnih biografija i načina na koje su imenovani u ta tijela. Sve to dovodi do zaključka da, za razliku od direktora, oni uspijevaju izbjeći bilo kakva pozivanja na odgovornost, jer šira javnost često ni ne zna da određena osoba obavlja funkciju u više NO javnih kompanija/institucija i sl., obezbjeđujući sebi dodatni izvor zarade. Posebna dilema proizilazi iz pitanja da li jedna osoba može efikasno biti član više NO ili UO, dok obavlja stalni posao na trećem mjestu. O svim tim i sličnim pitanjima tražili smo komentare od predstavnika struke.

TARIK KURBEGOVIĆ, DIREKTOR SARAJEVSKE BERZE „Neosporno je da kvalitetan i stručan rad Nadzornog odbora uveliko doprinosi i utiče na pozitivan rezultat poslovanja bilo kojeg poslovnog subjekta. Kada govorimo o Nadzornim odborima u javnim preduzećima potrebno je razdvojiti dvije stvari: propisanu proceduru kroz koju prolaze kandidati i sam odabir kandidata, gdje smatram da je procedura sama po sebi dobro postavljena da bi se izabrao kvalitetan kadar, međutim konačan izbor kandidata može biti upitan. Takođe, smatram da je država kao „dobar biznismen“ u svakom slučaju bolja od loše privatizacije“. MR ARMIN AVDIĆ, PROFESOR NA EKONOMSKOM FAKULTETU SARAJEVO „Ono što iz dosadašnje prakse znam jeste da pošteni ljudi neće doći na ta mjesta ili vrlo rijetko. Mislim da su generalno stručniji nego što su bili u prethodnom periodu, a koliko će krasti i uništavati to

tema
ne možete znati dok čovjeka ne stavite u priliku da krade. Znajući moralni nivo cjelokupnog stanovništva u BiH da možda 90% ljudi krade i želi da krade, posebno od države i svojih sugrađana, a preostalih 10% su pošteni, onda će biti i ovaj omjer po mojoj procjeni biti takav po upravnim odborima. Posebno kada se uzmu u obzir zakoni koji su napravljeni da štite kriminalce onda je moguće krasti i po zakonu. Zakone su inače donijeli kriminalci – jer su oni većina u društvu i donijeli su ih na demokratski način. Stoga moj komentar u tom pogledu nema nikakvog uticaja na stvarnost. Sada samo plaćamo cijenu lošeg ili nikakvog odgoja ljudi iz komunizma koji su spremni krasti, a gdje su i ovi sada i oni prije njih se odgajali, i to se može očekivati narednih 15-20 godina (dok se ima šta ukrasti). Zbog toga i zbog ovih logičnih zaključaka ne vidim uopšte razloga za organizovanje priče oko ovakve teme. Tu se ne može ništa promijeniti na makro planu nego treba početi odgajati ljude koji žele da budu sposobni i koji ne žele da kradu od bilo koga i bez obzira na cijenu. I za 30 godina ćemo onda imati drugu situaciju.“ tog razloga što je javnih poduzeća u vlasništvu države BiH tek nekoliko. U većini javnih preduzeća – dakle preduzeća koja se često nazivaju državnim, većinske udjele imaju niže nivoi uprave – entiteti, kantoni, opštine, a za njihovu reviziju zadužene su naše kolege iz entitetskih ureda za reviziju. Bilo bi nam stoga nezahvalno komentarisati pitanja kojima se, zbog administrativne strukture u BiH, nismo susretali te tako niti stekli dovoljno uvida i iskustva kako bismo mogli davati generalne komentare.” SAŠA GRABOVAC, IZVRŠNI DIREKTOR UDRUŽENJA EKONOMISTA RS SWOT „Opštepoznato je da politika prije svega određuje kadrovska rješenja, tako je bilo i prije rata, ovog zadnjeg, i u ratu, a i poslije. Imali smo dosta različitih opcija na vlasti, mislim da se ta praksa ne razlikuje puno u zavisnosti koja je od tih opcija bila trenutno u mogućnosti da postavlja kadrove na ta mjesta. Takođe, neko apelovanje na činjenicu da je puno bolje da imamo stručne ljude, a ne po tome da se oni postavljaju po političkoj liniji, neće naići na plodno tle, jer svi mahom kažu, barem deklarativno, da se vode principima stručnosti, međutim samo površnim uvidom u sastave tih NO vidimo da to baš i nije tako. Bilo bi puno realnije pokušati objasniti političkim partijama da je za njih u političkom smislu, ne da apelujemo na njihov patriotizam, neke društvene vrijednosti, nego na njihov dugoročni politički uspjeh, puno efikasnije, da ako je već takav način kadrovanja, da političke partije između sebe podijele „plijen“ u vidu javnih preduzeća, institucija i dr., daju najkvalitetnije ljude jer će na najbolji način promovisati vrijednost i kvalitet partije, da doprinesu razvoju preduzeća i da će to dugoročno donijeti glasove, jer sve političare na svijetu prije svega interesuje glas, kako doći do glasova. Mi dajemo jednu drugu perspektivu gledanja, mjesto u NO ne treba da bude nagrada, jer postavljanjem nestručnih ljudi na mjesta u NO u globalu i dugoročno doprinosi šteti partije i smanjenja broja glasova.“

DR IBRAHIM OKANOVIĆ, GENERALNI REVIZOR FBIH „Kao čelni čovjek Ureda za reviziju samo mogu komentarisati nalaze iz revizorskih izvještaja onih klijeneta kod kojih je vršena revizija. Ono što naglašavam, a što je utvrđeno revizijom je prisutnost pojave da je jedna osoba imenovana u više nadzornih odbora, što u svakom slučaju može uticati na kvalitet i odgovornost u vršenju dužnosti. Što se tiče imenovanja članova nadzornih odbora jedino ispravnim smatram, da je potrebno odabrati kvalitetne i stručne kadrove koji će svojim radom doprinijeti javnom interesu, a ne ličnom i koji tu funkciju neće obnašati isključivo radi materijalnih ili nekih drugih pobuda. Izabrani članovi nadzornih odbora trebaju se ponašati savjesno, djelovati u interesu građana i obavezni su imovinu, sredstva za rad i finansijska sredstva koja su im povjerena koristiti isključivo u svrhu za koju su namijenjena i na efikasan način. Jedino ovakvim ponašanjem se postiže kvalitet rada u nadzornim odborima.“

EROL MUJANOVIĆ, ANALITIČAR PRI UNDP U BIH (ISKUSTVA IZ FRANCUSKE) „Politika je, dakle, veoma prisutna u odabiru članova nadzornih odbora, zato što su veze sa politikom neraskidive i jer se radi o ogromnim kompanijama i ogromnim finansijskim interesima, i u tom slučaju Francuska se ne razlikuje puno od BiH. Skandali su brojni i cifre u igri ili štete za kompaniju i društvo zbog rada nadzornih odbora su proporcionalni veličini francuske ekonomije, dakle kolosalni. Nerijetko nalazimo slučajeve rotacije gdje se poslije skandala članovi samo ‘sklanjaju’ u drugu kompaniju i nastavljaju da obnašaju istu ili sličnu funkciju. Iako su skandali i malverzacije finansijske prirode najčešći u okviru aktivnosti nadzornih odbora, u Francuskoj je bio i znatan broj skandala seksualne prirode, te skandala ispuštanja radioaktivnog otpada i zagađenja okoliša.“

URED ZA REVIZIJU BIH “Ured za reviziju institucija BiH ima izuzetno ograničeno iskustvo po pitanju revizija javnih preduzeća – radili smo tek reviziju BHRT-a, iz pros-

DAMIR MILJEVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR „Tehnologija biranja članova upravnih i nadzornih odbora u državnim preduzećima poznata je već godinama i sastoji se u tome da nakon opštih ili opštinskih izbora partije koje dođu na vlast prvo međusobno podijele plijen (tj. državna preduzeća) pa onda na mjesta u UO i NO stavljaju svoje podobne partijske kadrove bez obzira da li oni poznaju ili ne poznaju problematiku i djelatnost preduzeća. Ovo svakako nije dobro s obzirom da ta preduzeća onda ne rade u javnom ili državnom interesu nego isključivo u interesu onih koji su ih postavili što se uostalom vidi i po rezultatima rada državnih preduzeća.“

SRĐAN BLAGOVČANIN, IZVRŠNI DIREKTOR TRANSPARENCY INTERNATIONAL BIH „Činjenica je da je osnovni kriterijum za postavljanje u NO državnih i javnih preduzeća stranačka pripadnost ili rodbinska ili prijateljska povezanost. To je u tolikoj mjeri postalo uobičajeno da političke partije o tome govore na potpuno javan način i čak imaju svoje kadrovske komisije za selekciju najlojalnijih članova na te pozicije. Naravno da članovi NO izabrani na takav način, a ne na bazi stručnosti, imaju obavezu da izvršavaju stranačke naloge koji se nerijetko tiču i vršenja teških zloupotreba u državnim preduzećima a sve u stranačkom ili u interesu najviših stranačkih rukovodilaca i njima bliskih tajkuna. Stoga nikog i ne treba da čudi da je većina javnih i privatnih preduzeća u gubitcima i bez ikakve perspektive. Dakle, jedan dio problema je što se na te pozicije postavljaju nekompetentni ljudi, a drugi i možda opasniji što oni ta postavljena otplaćaju izvršavanjem naloga političkih partija koji su ih postavili i na takav način rade direktno na štetu tih preduzeća odnosno, na štetu javnog interesa.“ (*Tekst objavljen na portalu www.intermezzo.ba 5.7.2012.) jul/avgust 2012.| intermezzo | 23

Prigovarati samo pisanim putem

zabraniti uvoz sezonskih proizvoda

Štetne materije u sredstvima za sunčanje

zbog velikih suša uništena trava i kukuruz u cijeloj regiji

Porodica može živjeti od 500 stabala lješnaka
Suša je uništila oko 80 odsto trave i gotovo cjelokupan rod kukuruza u Republici Srpskoj, tako da stoka na farmama u Srpskoj iduće zime bukvalno neće imati šta da jede. Poljoprivrednici ističu da ne treba zanemariti ni mršave prošlogodišnje zalihe sijena, tako da će, kako ističu, morati da smanje broj muznih krava i tovnih goveda, ali i živine, da ne bi morali da gledaju kako životinje umiru od gladi. Iako se poljoprivrednici i dalje nadaju kiši, koja bi koliko-toliko osvježila suve i ispucale livade, sve su prilike da će veliki broj teladi i pilića završiti na stočnim pijacama, u mesarama ili zamrzivačima. U selu Lunje kod Prače raste prva plantaža pitomog lješnaka u ovim krajevima. Njen vlasnik Muzafer Šehović, diplomirani ekonomista, do sada nije imao previše veze sa poljoprivredom. On je na zapuštenoj i totalno neiskorištenoj površini zasadio skoro 500 stabala lješnaka, jer smatra da se moramo okrenuti proizvodnji hrane. „Odlučili smo se za lješnak zato što je ovdje prirodno stanište divlje lijeske, ali i zbog ekonomskih razloga, jer iako se čeka izvjesno vrijeme do prvog branja, to je vrlo profitabilan biznis, pa je zarada osigurana“ rekao je Šehović. Pripremu zemljišta i sadnju završio je prije dvije godine, započeta je gradnja sistema za novodnjavanje i to će biti osnovna, početna investicija u poslu od kojeg se mnogo očekuje. Naime, Šehović tvrdi da je za košenje trave, okopavanje i orezivanje sadnica i berbu potrebno utrošiti 30 radnih dana godišnje, a plantaža višestruko uzvraća.

Uništeno 3.790 kilograma namirnica
Po nalogu Zdravstveno-sanitarne inspekcije, Inspekcije za hranu te Veterinarske inspekcije u Službi grada Banja Luka proteklog mjeseca uništeno je 3.790 kilograma namirnica čija se vrijednost procjenjuje na 588.455 KM. Riječ je uglavnom o namirnicama sa isteklim rokom trajanja, a čije se uništavanje obavlja po zahtjevu. Trgovci i gradski inspektori samo prisustvuju uništavanju i donose odgovarajući zapisnik - navedeno je u saopštenju iz Službe grada. Inspektori Odjeljenja za inspekcijske poslove proteklog mjeseca su obavili 1.575 kontrola, a zbog utvrđenih nepravilnosti izdato je 65 prekršajnih naloga, na osnovu kojih su izrečene novčane kazne u iznosu od 48.600 KM. Urbanističko-građevinska inspekcija je donijela 13 rješenja o rušenju objekata koji su izgrađeni bez odobrenja za građenje ili bez lokacijskih uslova. Istovremeno, zbog nepoštovanja reda vožnje prevoznici su kažnjeni sa 5.100 KM.

Potražite nas na fejsbuku

Uprava za inspekcijske poslove Livanjskog kantona vrši pojačanu kontrolu prometa prehrambenih proizvoda u prodavnicama i ugostiteljskim objektima na području svih šest opština ovog kantona, zbog učestalih pritužbi građana na kvalitet i higijensku ispravnost namirnica koje kupuju. Direktor Uprave Dubravko Kovačević izjavio je da su inspektori tokom redovnih kontrola utvrdili da se u prodavnicama mesa u Livnu, meso uglavnom drži van rashladnih vitrina, mlijeko, mliječni proizvodi i jaja često u prostorijama koje nisu klimatizovane, a na zelenoj pijaci jaja i mliječni proizvodi izloženi su suncu i visokoj temperaturi.

PojAČAnA konTrolA PrEHrAMBEnIH nAMIrnIcA

Kovačević je rekao novinarima da je Uprava za inspekcijske poslove upozorila sva pravna i fizička lica koja stavljaju u promet lako kvarljive prehrambene proizvode da su obavezna obezbijediti odgovarajući temperaturni režim za transport, skladištenje i čuvanje tih proizvoda kako bi se izbjeglo njihovo zagrijavanje i razmnožavanje bakterija. “Ukoliko sanitarni i veterinarski inspektori u postupku redovne ili kontrole po dojavama građana utvrde da nije obezbijeđen odgovarajući temperaturni režim za transport, skladištenje i čuvanje lako kvarljivih namirnica, iste će biti stavljene van

prometa, a vlasnici će biti sankcionisani u skladu sa zakonom. Na ovaj način, kao i učestalijim uzimanjem uzoraka, želimo da zaštitimo potrošače od trovanja higijenski neispravnim namirnicama u ljetnom periodu”, poručio je Kovačević.

U sAd možemo izvoziti hiljade proizvoda
Nakon što Hrvatska od 1. jula naredne godine postane članica Evropske unije, Bosna i Hercegovina ne samo da neće moći izvoziti proizvode životinjskog porijekla u te zemlje nego ih neće moći ni transportovati ka trećim tržištima. Ukoliko bh. vlasti ne poduzmu baš ništa na ispunjavanju propisanih standarda o kontroli hrane za izvoz, podaci o pokrivenosti uvoza izvozom će biti još dramatičniji od onih koji su prije nekoliko dana prezentovani u Spoljnotrgovinskoj komori BiH. Podsjećamo, prema tim podacima, u prvih pet mjeseci ove godine ostvaren je izvoz iz BiH u vrijednosti od 3.216.397.180 KM, što je za 226.042.418 KM, odnosno 6,57 posto manje u odnosu na isti period prošle godine. Vrijednost uvoza je iznosila 5.851.475.098, što je za 32.447.365 KM, odnosno 0,56 posto više u odnosu na prvih pet mjeseci 2011. godine. Ove nepovoljne promjene rezultirale su smanjenjem pokrivenosti uvoza izvozom za 7,08 posto koja u ovom periodu iznosila 54,97 posto. Alternativa bh. izvozu su treća tržišta, ona izvan EU i zemalja iz sporazuma CEFTA. Međutim, ta tržišta, prema mišljenju makroekonomskog analitičara STKBiH Igora Gavrana, nedovoljno su iskorištena. Pored SAD-a, tu su i tržišta Turske i Irana, te Sjeverne Afrike. Međutim, Gavran kaže da čak i ako osiguramo tržište u Turskoj, ako se ne ostvari regularan pristup Luci Ploče, od izvoza neće biti ništa. "Ako ispunimo sve standarde da robu životinjskog i biljnog porijekla možemo izvoziti, onda bismo mogli računati i na tržište Rusije. Problem je transport jer do Rusije ne možemo doći mimo teritorije EU. Ovdje ne mislim samo na alternativu Hrvatskoj nego na izvoz nekih drugih proizvoda koji nisu ničim uslovljeni, ali ih nismo izvozili jer nismo imali ili znanja ili pristupa takvim tržištima. U SAD bismo mogli izvoziti na hiljade proizvoda", kaže Gavran.

“semberka” perspektivno preduzeće
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Miroslav Milovanović rekao je da je fabrika “Semberka” u Janji kod Bijeljine kvalitetno i perspektivno preduzeće, i da očekuje da će imati mnogo svjetliju budućnost. Milovanović je podsjetio da je Vlada Republike Srpske u ovoj godini izdvojila 70.000 maraka “Semberki” za otkup domaćih poljoprivrednih proizvoda, da bi preduzeće moglo da uđe u ciklus proizvodnje. On je podsjetio i da je Vlada Srpske prošle godine preduzeću “Semberka” odobrila 150.000 maraka za sanaciju dijela štete nastale u poplavi 2010. godine. On je istakao da je kompletna godišnja proizvodnja “Semberke” namijenjena za izvoz i da je sva godišnja proizvodnja prodata.

Prigovarati samo pisanim putem
Bez obzira na to da li se obraćate javnom ili komunalnom preduzeću, državnom organu ili privatnoj kompaniji, postoje pravila kojih bi se trebalo pridržavati kako bi pritužba bila djelotvornija
Na pitanje – „da li prigovarati usmenim ili pisanim putem?”, naš odgovor je uvijek ovo drugo. Evo i zašto je bolji pisani prigovor: – ovo je jedini način da imate trag da ste se obratili povodom žalbe/prigovora/molbe/zahtijeva; – firma kojoj upućujete pisani prigovor ozbiljnije pristupa njegovom razmatranju, ako je upućen pisanim putem; – firma ima obavezu da vam odgovori pisanim putem, – u slučajevima kada postoji nadzorni organ nad radom službe na čiji rad/uslugu/proizvod prigovarate, često je neophodno da se najprije obratite toj službi, pa tek onda nadzornom organu. Nema drugog načina, no da se dopisujete; – ako slučaj dođe do suda, apsolutno je neophodna pisana prepiska, kao dokaz da ste pokušali da problem riješite; – na ovaj način se izbjegavaju velike doze stresa.

2 | Potrošač INFO

republika srpska proizvodi svega četvrtinu potreba za pšenicom
U Republici Srpskoj se proizvodi svega četvrtina njenih ukupnih potreba za pšenicom, pa će hljebno žito, kao i ranijih godina, ponovo uvoziti iz zemlja u okruženju. Za razliku od RS-a, Rumunija u ovoj godini, nakon žetve, očekuje višak merkantilne pšenice i u narednom periodu ponudiće je ovom bh. entitetu, najavili su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a. Ovom kulturom u RS-u je ove godine zasijano oko 25.000 hektara, a uz najoptimističnije prognoze očekuje se prinos od 30.000 do 40.000 tona hljebnog žita, tako da će razliku od 160.000 tona u odnosu na njene potrebe ponovo uvoziti. Domaći ratari su još prije početka sjetve upozoravali da su svake godine u sve težoj situaciji zbog čega se smanjuje broj zasijanih oranica. Procjenjuje se da je u odnosu na 2006. gotovo pet puta smanjen broj obradivih površina u RS-u. Nije im išla naruku ni hidrološka situacija, ali ni uvjeti koje moraju ispuniti za dobijanje podsticaja iz entitetskog budžeta. Ovogodišnji rod pšenice je zbog nepovoljnih vremenskih prilika i biljnih bolesti na nekim parcelama umanjen i do 30 posto, a za isto toliko procenata skuplja je i sjetva i žetva, upozoravaju poljoprivrednici. Žetva je već počela, ali i ove godine, kao uostalom i prethodnih, Vlada Republike Srpske ratare drži u u neizvjesnosti. Zadnja najava je da bi za desetak dana trebalo da bude poznato kolika će da bude tržišna cijena, a koja neće biti ispod 0,38 KM za kilogram. Sve to otvara mogućnost spekulacija, ali i strah proizvođača da će izgubiti i na ovoj strani.

nema ni jednog razloga da se GMo hrana prozvodi u BiH
Nema ni jednog razloga da se GMO (Genetski modificirani organizam) proizvodi u BiH, i mi zaista ne trebamo da budemo neka naredna zemlja koja će da dozvoli da se proizvodi GMO. “To govorim kao naučnik, kao čovjek“, Izjavio je prof. dr Kasim Bajrović, direktor Instituta za genetički inžinjering i biotehnologije Sarajevo i član Savjeta GMO BiH, na pitanje da li je BiH uopšte potrebna GMO hrana, s obzirom da BiH ima oko četiri miliona građana. Ipak, mišljenja je da BiH ima obavezu da kontroliše i vrši selekciju, da li je hrana koja se uvozi izvana, ili čak proizvodi u BiH, genetički modifkovana ili nije. Bajrović je pojasnio da postoje sve zakonske pretpostavke da se konačno može vršiti kontrola genetski modifkovane hrane (GMO), odnosno, hrane koja inicijalno sadrži genetski modifikovane organizme.

Štetne materije u sredstvima za sunčanje
Samo četvrtina od 1.800 testiranih preparata za sunčanje efikasno štiti od obje vrste štetnog zračenja a da istovremeno ne sadrži potencijalno opasne sastojke. Ovo su rezultati ovogodišnjeg vodiča za bezbjedan izbor sredstva za sunčanje koji je sastavila Ekološka radna grupa (EVG)
Neprofitna organizacija koja se zalaže za bezbjedne proizvode i zaštitu potrošača prilično je stroga u svojim zahtijevima. Da bi neki preparat dospio na njenu „pozitivnu” listu ne smije da sadrži oksibenzon, retinil palmitat (oblik vitamina A), ne smije da ima zaštitni faktor veći od 50 i mora da štiti i od UVA i od UVB zračenja. „Rezultati su neznatno bolji nego prošle godine, ali i dalje nas iznenađuje što imamo tako malo proizvoda da preporučimo potrošačima”, rekla je dr Neka Leiba, viši analitičar EVG, a prenosi Si-En-En. EVG navodi da 56 odsto svih preparata za sunčanje na američkom tržištu sadrži hemikaliju oksibenzon. Njena primarna funkcija je da apsorbuje ultravioletno zračenje, ali neka istraživanja pokazuju da koža upija ovu hemikaliju koja u tijelu imitira estrogen i po nekim istraživanjima može da izazove endometriozu. EVG i neki stručnjaci za toksikologiju vjeruju da oksibenzon može da dovede do oštećenja ćelija i da izazove rak kože. Zvanična tijela nisu tako stroga prema ovoj hemikaliji. Američka akademija dermatologa tvrdi da je oksibenretinil palminat. U nekim istraživanjima koje je finansirala vlada ustanovljeno je da ovaj oblik vitamina A može da poveća rizik od raka kada se koža izlaže suncu. Međutim, istraživanje je rađeno na miševima, a dokazi za ljude nisu dovoljno ubjedljivi. „Potrošači se nerviraju kad nemaju alternativu. Ipak, cilj našeg izvještaja je da pokažemo da na tržištu ima sredstva za sunčanje koji ne sadrže ove hemikalije”, rekla je dr Leiba iz EVG. Ove godine je manje preparata koji sadrže retinil palmitat, 25 odsto u odnosu na 33 odsto u 2011. godini. EVG navodi da ovaj sastojak ne čini kremu efikasnijom i dok se ne obave dodatna istraživanja preporučuju potrošačima da izbjegavaju proizvode sa ovom hemikalijom. EVG, takođe, preporučuje potrošačima da ne kupuju kreme sa faktorom većim od 50. SPF (sun protection factor) djeluje tako što upija ili odbija sunčeve zrake. Studije su pokazale da sredstvo sa faktorom 15 može da blokira 93 odsto UVB zraka. SPF blokira 97 odsto, a faktor 50 – 98 odsto.

zon bezbijedan. Odobren je za korišćenje i u Evropskoj uniji. EVG takođe apeluje na potrošače da izbjegavaju

Potrošač INFO | 3

Gdje se kriju šećeri?
Namirnica koju mnogi svrstavaju u četiri bijele smrti (uz so, brašno i mast) nalazi se i u proizvodima u kojima je ne bismo očekivali: kečapu, salatama, aromatizovanim mineralnim vodama…
Ljudi obično potcjenjuju količinu šećera koja se nalazi u napicima koje smatraju za „zdrave“, a ovu namirnicu ne očekuju ni u mnogim slanim proizvodima, pokazuju istraživanja. Autori studije na univerzitetu u Glazgovu zatražili su od 2.000 osoba u Velikoj Britaniji i SAD da procijene koliko šećera ima u nekim bezalkoholnim pićima. Iako su mnogi pretjerali u ocjeni koliko ga ima u gaziranim napicima, potcijenili su nivo šećera u frapeima i voćnim sokovima, prenio je Bi-Bi-Si. Istraživanje je takođe pokazalo da bezalkoholna pića mogu da predstavljaju veliki udio u ukupnom kalorijskom unosu. Za čist sok od jabuke ili pomorandže, energetsko piće s kofeinom i frape potcijenili su količinu šećera za dvije do četiri kašičice, a za jedan napitak na bazi mandarine omanuli su za skoro 18 kafenih kašičica. Priznali su da kada razmišljaju o ishrani potpuno zanemaruju količinu kalorija koju unose na ovaj način. Naučnici koji su obavili istraživanje podvukli su da preterana konzumacija bezalkoholnih napitaka u velikoj mjeri doprinosi gojaznosti. Ali šećer nije skriven samo u ovim napicima. Svi su svjesni da su čokoladnim kolačima unijeli velike količine šećera, ali stručnjaci upozoravaju da je veliki problem to što je on u svakodnevnoj ishrani u mnogim namirnicama „nevidljiv“. Ironično je to što hrana koja se reklamira kao zdravija zato što ima manje masti zapravo sadrži više šećera. „Kada iz industrijskih proizvoda izbacite mast, oni nisu baš privlačni za ljudska nepca. Neizbježna posljedica je da proizvođači, da bi popravili ukus i teksturu, dodaju druge sastojke, a jedan od njih je šećer,“ kaže za „Dejli mejl“ Tam Fraj iz Nacionalnog foruma za borbu protiv gojaznosti. Testovi koje je sproveo ovaj londonski dnevni list pokazuju da u nekim proizvodima, omiljenim među Britancima, ima neočekivano mnogo šećera, čak i u onim koji se obično smatraju zdravim.

zabraniti uvoz sezonskih proizvoda

4 | Potrošač INFO

Bh. roba mora da bude zastupljena na policama svih trgovačkih centara u Bosni i Hercegovini, rekao je Bruno Bojić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH. "Prije nekoliko dana održan je sastanak međukomorskog savjeta, odnosno svih predsjednika privrednih komora u BiH. Dogovorili smo se da ćemo pokrenuti inicijativu da se zabrani uvoz sezonskih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda kojih imamo u dovoljnim količinama. To neće poremetiti tržište niti biti u suprotnosti sa liberalizacijom tržišta jer sve zemlje u svijetu to rade na isti način", kaže Bojić. Bojić dodaje da, kako evropske zemlje Bosni i Hercegovini uvode kvote, na isti način se treba postaviti i naša zemlja prema njima.

Sve to treba uraditi kako bi se osigurao nesmetan plasman bh. proizvoda koji su sigurno kvalitetniji od onih koji dolaze iz drugih evropskih zemalja. Ovih dana se digla prašina oko inostranih trgovačkih lanaca. Iz Hercegovine su došli pozivi na bojkot hrvatskog Konzuma, a sve zbog toga jer su poljoprivrednici nezadovoljni tretmanom u ovom megakoncernu. Ministar trgovine FBiH Milorad Bahilj je nakon toga rekao da je bio prijedlog u Zakonu o unutrašnjoj trgovini da na policama trgovačkih lanaca mora biti najmanje 50 odsto domaćih proizvoda. Međutim, taj prijedlog se nije svidio predstavnicima Evropske komisije. Potom je ministar Bahilj kazao da u priči o plasmanu robe nije za to da bilo ko bude nadređen ili podređen.

džombić: kredit bi mogao da iznosi oko milijardu kM
Predsjednik Vlade Republike Srpske Aleksandar Džombić izjavio je da bi kredit Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) BiH mogao da iznosi oko milijardu KM. "To bi mogao biti iznos kredita za čitavu BiH. Za sada se u naredne dvije godine na raspolaganje stavlja oko 360 milona eura, uz podršku Svjetske banke i Evropske komisije i sa mogućnošću da se aranžman produži na treću godinu", rekao je Džombić za Alternativnu televiziju. On je istakao da bi MMF već u septembru ove godine mogao odobriti novi stand-by aranžman BiH kada bi bila isplaćena prva tranša kredita, a druga tranša bi trebala biti isplaćena u decembru ove godine.

karijera
kAko sU do novcA doŠlI svjETskI BoGATAŠI?
Francuska agencija Skandia istraživala je odakle bogatstvo milionerima i milijarderima u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Italiji, Singapuru, Dubaiju i Hong Kongu, a rezultati su jako zanimljivi. Tako je većina francuskih i britanskih milionera bogatstvo stekla na osnovu uspješne karijere. Italijanski bogataši, njih čak 70 odsto svoje milione može zahvaliti nasljedstvu, dok se petina bogataša iz Hong Konga obogatila na igrama za sreću. Istraživanje je pokazalo da francuski milioneri svoj novac ulažu prvenstveno u nekretnine, plemenite metale i umjetnine, a nisu skloni rizicima. Britanci i Italijani skloniji su rizicima, a često ulažu u drago kamenje. Najviše su skloni rizicima milioneri iz Singapura, Dubaija i Hong Konga, a većinom ulažu na finansijskim tržištima. Većina anketiranih milionera želi živjeti u matičnoj zemlji, no oni koji bi se selili imaju različite motive: Britanci više sunca, Francuzi ne vjeruju ekonomskoj politici vlade, dok bogataši iz Italije, Dubaija, Hong Konga i Singapura žele bolje uslove rada i života.

Poboljšajte odnos s radnim kolegama

Od same pomisli na posao osjećate grč u želucu jer niste u dobrim odnosima s radnim kolegama?! Zapitajte se gdje je problem i poduzmite određene korake, počevši od sebe. Da bi imali dobar odnos s kolegama na poslu pročitajte naše savjete i zapitajte se da li možete učiniti nešto da si učinite ugodnijim vrijeme provedeno na poslu. Nikada se ne miješajte u posao svojih kolega i nikada ih namjerno nemojte povrijediti. Kad se odnosi jednom poremete, teško ćete opet uspostaviti prisnost pa je najbolje da prvi učinite korak prema pomirenju. Dobro komunicirati s kolegama i pretpostavljenima znači uvijek znati što treba reći i učiniti, a to je u direktnoj vezi s vašom sposobnošću komuniciranja. Obratite posebnu pažnju ovim sitnicama: • morate naučiti slušati sagovornika, dakle dopustiti i drugima da iskažu svoje mišljenje • uvijek morate znati što kome smijete reći • još je važnije kojim ćete riječima

i tonom to izgovoriti te kakvim ćete pokretima popratiti svoje riječi • treba znati odabrati i pravi trenutak da nešto kažete • nastojte biti što prirodniji • nemojte izgovarati riječi iza kojih ne stojite • nemojte se pretvarati, jer na poslu provodite trećinu svog vremena i niko ne može glumiti osam sati dnevno Važno je pokazati fleksibilnost, promijeniti stav i izviniti se ako ste shvatili da baš i niste bili u pravu. Prilagodite se trenutku i osobi s kojom razgovarate, te na pravi način iskažite svoje stvarno raspoloženje. Nekoliko važnih stvari za dobru komunikaciju na posu:  budite iskreni  sve primajte s malo humora  mislite pozitivno  uvijek pokazujte razumijevanje prema osobi s kojom razgovarate Na poslu je važna pravilna i zdrava komunikacija s nadređenim i kolegama, ako uspijete to postići odlazak na posao će biti manje naporan.

zašto lijepi ljudi zarađuju više?
Neprivlačni ljudi susreću se s diskriminacijom u međuljudskim odnosima, ali i situacijama gdje je ravnopravnost propisana – u školi, profesiji i pred sudom. Naime, istraživanja pokazuju da privlačni učenici i studenti dobijaju više pažnje i bolje ocjene od nastavnika, zgodni pacijenti bolju njegu, zgodni kriminalci dobijaju manje kazne. Izgled u dobroj mjeri utiče i na poslovni uspjeh. Profesor Daniel Hamermeš s Teksaškog univerziteta i Džef Bidle s Državnog fakulteta u Mičigenu otkrili su da neatraktivni ljudi zarađuju 5 do 10 odsto manje od prosječno zgodnih dok prosječni zarađuju 3 do 8 odsto manje od zgodnih. Oni su takođe otkrili da neprivlačni muškarci u Velikoj Britaniji zarađuju 18 odsto manje od prosjeka, dok neprivlačne žene zarađuju 11 odsto manje od atraktivnih kolegica. Jedno istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo je da privlačnost kandidata za posao u velikoj mjeri utiče na odluku o zapošljavanju te da postoji velika razlika između plata i statusa zgodnih i manje zgodnih zaposlenika. Karl Senior i Majkl Batler sa Univerziteta Aston upozoravaju da poslodavci trebaju biti svjesni svoje motivacije kod zapošljavanja, jer mogu biti podložni predrasudama i pristranosti. Naime, izvrnuta percepcija zvana „halo efekt“ dovodi do toga da atraktivnim ljudima pripisujemo i druge pozitivne osobine, kažu Senior i Butler.

30 | intermezzo | jul/avgust 2012.

Provjerite imate li šanse za zapošljavanje u njemačkoj
Kriza eura se na više načina pokazuje kao jako dobra situacija za Njemačku. Osim što diktira uslove državama eurozone koje su upale u finansijske probleme, Njemačka privlači i njihovu visokokvalifikovanu radnu snagu, bez koje bi njemačka industrija bila izgubljena. Institut njemačke privrede (IWF) iz Kelna se u svojoj novoj studiji pozabavio uticajem emigrantske radne snage na njemačku ekonomiju te došao do rezultata koji zapravo i nisu toliko iznenađujući. Naime, njemačka privreda ne bi mogla preživjeti, a kamoli odlično poslovati bez visokokvalifikovanih stručnjaka koji su porijeklom izvan Njemačke! U proteklih deset godina je od

karijera

sveukupnog broja useljenika njih čak jedna četvrtina imala završen fakultet, a među njima ih je 12 odsto s diplomama matematike, informatike, tehničkih i prirodnih nauka, što se posebno traži na njemačkom tržištu rada. Takođe, broj fakultetski obrazovanih useljenika je od 2000. do 2009. godine narastao za 11 odsto, a među njima su – objašnjava direktor IWF-a Michael Hether – „naročito dobro kvalifikovani useljenici iz južnoevropskih država, posebno iz Grčke i Španije“. Čak 46 odsto useljenika iz ovih država ima fakultetsku diplomu, a 15 odsto njih iz traženih tehničkih nauka.

Šta ljudi stvarno rade kada „rade od kuće"
Novo istraživanje Citrixa, kompanije koja dizajnira tehnologiju za zaposlenike koje rade „na daljinu“, pokazuje da se mnogo ljudi koji obavljaju posao od kuće zapravo bave i još mnogim drugim aktivnostima. Prema podacima dobijenim anketiranjem 1013 američkih zaposlenika, koje je u junu ove godine provela Wakefild agencija za istraživanje, 43 odsto ukupno ispitanih gleda televiziju dok 20 odsto igra video igrice u periodu kada bi trebali obavljati svoj „službeni“ posao. Zanimljiv je podatak da se roditelji češće bave sa ovim navedenim aktivnostima nego oni koji nemaju djecu, prenosi businessweek.com. Osim gledanja televizije i igranja video igrica, većina ih konzumira alkoholna pića za vrijeme obavljanja posla; 24 odsto je priznalo da pije. 26 odsto je navelo kako s vremena na vrijeme malo odrijema. Ostali su ometeni sa obavljanjem kućanskih poslova; 35 odsto ih čisti kuću a 28 odsto kuva. Ipak, usprkos svim ometanjima, osobe koje obavljaju posao od kuće zapravo su produktivniji od svojih kolega iz kancelarije, pokazuju preliminarna istraživanja Univerziteta u Stanfordu o kineskim putničkim agentima. Jack M. Niles, osnivač kompanije za savjetovanje, JALA Internationl, dao je svoje mišljenje o ovom pitanju: Ako zaposlenik radi svoj posao i pritom ostvaruje željene rezultate, ne vidim problema u tome da tu uklopi drijemanje, kuvanje ili gledanje televizije u tzv. radni dan.

jul/avgust 2012. | intermezzo | 31

Beauty
SLANI TRETMANI ZA DUH I TIJELO!
Brojni sastojci morske soli, poput različitih minerala i elemenata u tragovima, pridonose zdravlju, ali imaju i znatan uticaj na žensku ljepotu. Kalcijum, magnezijum, mangan, jod i željezo samo su neki od sastojaka koji morsku so čine dragocjenom u službi ljepote i zdravlja
Terapijska i blagotvorna svojstva morske soli poznata su još od antike. Već su se tada preporučavale kupke u morskoj vodi pri tretiranju različitih zdravstvenih tegoba, kao što su išijas i reuma, a djelotvornost je uočena i kod kožnih oboljenja, upala ili rana. Čak i poznata legenda o rođenju božice ljubavi i ljepote, Afroditi, tumači kako je ona nastala upravo iz morske pjene. Posebno je na cijeni so iz Mrtvog mora, čiji je salinitet čak do nekoliko puta veći od drugih soli, i to zbog svojih gotovo čudotvornih sastojaka. Mrtvomorska so nezaobilazna je u savremenim kozmetičkim tretmanima, ali i preparatima za njegu te uljepšavanje lica i tijela. POSEBNE KURE Podsticanje metabolizma i izlučivanje štetnih materija posljedica su djelovanja morske soli, kao i izlučivanje nakupljenog viška vode iz kože i vezivnog tkiva. Koža nakon tretmana postaje otpornija, glađa, zategnutija i osjetno mekša. Problem grube i ispucale kože na laktovima te stopalima takođe se lako može riješiti uz pomoć morske soli. Različiti upalni procesi, perutanje i nečista koža takođe se uspješno tretiraju morskom soli. Osim učinka na kožu, morska so djeluje na cijeli ljudski organizam čemu u prilog ide i činjenica velike sličnosti slane morske vode i krvne plazme. Kupke na bazi morske soli praktikuju se pri kuri mršavljenja te čak i uklanjanja nakupina celulita, a poznat je i njihov anti-aging učinak. Ukoliko se u vodi od 38 stupnjeva Celzijevih otopi kilogram morske soli te se ta kupka ponavlja tri puta sedmično u periodu od mjesec dana, moguće je riješiti problem celulita, posebno ukoliko je riječ o početnim stadijumima. DETOKSIKACIJSKA KUPKA Poznato je da topla voda podstiče funkciju jetre, bubrega i kože koji su zaduženi za filtriranje i otklanjanje toksina nakupljenih u organizmu. Tokom kupke podiže se temperatura tijela čega je rezultat pomjeranje štetnih materija kroz limfu i krvotok prema površini. Taj proces čišćenja znatno olakšava morska sol otopljena u vodi, a u ovakvoj detoksikacijskoj kupci temperature 38 stupnjeva Celzijevih, za što bolje rezultate, bilo bi idealno uživati oko 30 minuta. Ovako spravljena kupka neće podariti ugodu samo tijelu, već i duhu, putem relaksacije i osvježenja. Pri tome veliku ulogu ima visok postotak magnezijuma čija je učinkovitost u borbi protiv modernog “neprijatelja“ stres dokazana. Veća djelotvornost kupke može se postići i prethodnim

Luksuzni spa centri koriste morsku so kako bi napravili piling tijela, uklonili grubu kožu i dali vašem tijelu novi sjaj i izgled. Ove tretmane možete probati i u privatnosti vlastitog doma.

pilingom cijelog tijela. Kristalna, obrađena morska so pravi je eliksir za zdravlje kože. Bogata je mineralima, elementima u tragovima, aminokiselinama i vitaminima koji su snažan podsticaj razmjeni materija u koži. Luksuzni spa centri koriste morsku so kako bi napravili piling tijela, uklonili grubu kožu i dali vašem tijelu novi sjaj i izgled. Ove tretmane možete probati i u privatnosti vlastitog doma. Evo nekoliko načina kako možete efikasno iskoristiti prednosti morkse soli! PILING ZA KOŽU Pomiješajte šest šolja soli s vodom i bademovim uljem, dok ne dobijete glatku, zrnastu smjesu. Piling nanesite na vlažno tijelo i umasirajte u kožu. Možete ga nanijeti i lufa rukavicom i na taj način izmasirati tijelo. PILING ZA LICE Ovaj recept vrlo je jednostavan. Morsku so prstima utrljajte na

vlažno lice, izbjegavajući pritom područje oko očiju. Ono je osjetljivije od ostalih dijelova lica, pa so može izazvati iritaciju. Tokom masaže koncentrišite se na obraze i t-zonu, a poželjno je da so prodre u kožu. Ovaj piling je vrlo blag, pa ga možete koristiti i nekoliko puta sedmično. DETOKSIFICIRAJUĆI TRETMAN Morska sol tijelo čisti od toksina. Za jedan takav tretman pomiješajte malo soli i vodu. Smjesu nanesite na kožu i ostavite nekoliko trenutaka, dok tijelo upije hranjive sastojke. Piling dobro isperite tušem. PILING OD SOLI I MARELICE Pomiješajte dvije šolje morske soli i pola šolje ulja od (koštice) marelice. Ovo je ulje bogato vitaminima i prirodno omekšava i njeguje kožu. Ovako pripremljen piling nanesite na tijelo, umasirajte laganim kružnim pokretima i isperite toplom vodom i blagim sapunom. Vaša koža biće sjajna i svježa na dodir.

32 | intermezzo | jul/avgust 2012.

Preplanulost tokom čitave godine
Boju svakako zadobijate isključivo sunčajući se. Tokom zime, preplanulost je i dalje vaša želja, ali malo teže ide. Kako biste održali taman ten nakon sunčanja, poslušajte nekoliko zdravih rješenja
Preplanulost ćete zadržati isključivo ako ste se pažljivo sunčali. Ako ste po svaku cijenu riješili da prisvojite bronzanost za svega pola sata, jedino što ćete dobiti za uzvrat su opekotine. Boja koju imate kada opekotine spadnu traje vrlo kratko, koža je iziritirana i vrlo brzo počinje da se peruta. Zato se obavezno naoružajte kremama za sunčanje, koje će imati dovoljno visok zaštitni faktor da vas zaštite, a da ipak možete da zadobijete zdravu preplanulost kože. PRIJE I POSLIJE SUNČANJA Prije izlaganja suncu obavite piling cijelog lica i tijela, kako ne biste imali fleke poslije sunčanja. Vaša preplanulost treba da bude jednako raspoređena po svim dijelovima vašeg lica i tela, kako biste lijepo izgledali. Iako vam hladna voda mnogo više prija od nešto toplije nakon bronziranja tijela, ipak se opredijelite za ovu drugu varijantu. Bitno je i da kupka kojom se tuširate bude vrlo blaga, kako ne biste nadražila kožu. Primjetite li da ste negdje i pored čuvanja i bježanja u hlad izgorjeli, nanesite poslije tuširanja na taj dio tijela hladan jogurt. Lijepo će vam rashladiti kožu, manje će vas boljeti opekotina, a i brzo će izvući crvenilo. KREMICE I TABLETICE Poslije bazena, plaže, rijeke, gdje god da ste se sunčali, hidrirajte kožu mlijekom ili uljem za tijelo. Nemojte je trljati peškirom, jer ćete tako podstaći perutanja i guljenje kože, već samo natapkajte lice i tijelo njime. Na tržištu su u posljednje vrijeme sve prodavaniji preparati koji čuvaju vašu preplanulost. Tu su kreme, gelovi, ulja, ali i tablete. Kako oni djeluju? Kada prestanete da se sunčate, prestaje i sama proizvodnja melanina, prirodnog pigmenta koji podstiče preplanu-

beauty

lost, a ovi proizvodi čine da se on i dalje stvara iako niste izloženi suncu. Tablete su bogate betakarotenom i one zapravo čine da preplanulost bude još veća, imaju slično dejstvo kao kreme za samopotamnjivanje. Kako ne biste postali žuti, što se naročito dešava onima svijetle puti kada nanose kremu za samopotamnjivanje, ne pretjerujte. Niti će vaša koža izgledati zdravo i lijepo, niti će vašem želudcu prijati bespotrebne količine tableta.

OPREZ NA SUNCU!
- sunce treba izbjegavati od 11 do 17 sati - izbjegavati prekomjerno sunčanje, kako u prirodi tako i u solarijumu - osobe s velikim brojem mladeža moraju izbjegavati sunce - osobe koje su imale maligni tumor kože, ili ako je neko u porodici imao melanom moraju izbjegavati odlazak na sunce - posebnu pažnju potrebno je obratiti na mladeže na leđima koje ne gledate tako često - kožu treba zaštititi kremom koja sadrži UV-A i UV-B filtre - trajnost sredstva za sunčanje je oko 2 godine ako ih pravilno čuvamo u frižideru. Ali ako ste ih čuvali na toplom mjestu, ili ste potrošili veći dio pakovanja, najbolje je da svake godine kupite novo - važno je da se krema sa zaštitnim faktorom nanese i do 30 minuta prije izlaska na sunce - zaštitni faktor iznad 40 nema smisla, jer već zaštitni faktor 33 filtrira 97 odsto UV-B zračenja - za dobru zaštitu potrebno se mazati svaka 2 sata jer se aktivni sastojci kreme počinju vremenom raspadati - zaštitna krema treba biti nanesena obilno - posebnu pažnju treba posvetiti čelu, usnama, ušima, nosu, prsima i ramenima - boravak u sjeni na obali ili u sjeni na brodu takođe traži punu zaštitu zbog velike refleksije UV zračenja sa površine vode - od djelovanja UV zraka nismo zaštićeni ni u vodi, mokra koža je osjetljivija na sunce pa može izgorjeti oko 4 puta brže nego suva - koža može izgorjeti i u hladu ili čak pri oblačnom vremenu, budući da se UV zrake odbijaju od reflektirajućih površina, poput vode i pijeska, a prolaze i kroz oblake - prilikom boravka na suncu obavezna oprema su kvalitetne sunčane naočale koje štite od UV zračenja, šešir sa širim obodom te laka i svijetla odjeća - potrebno je piti puno tekućine i jesti laganiju hranu s puno voća i povrća - nakon plaže obavezno je tuširanje kako bi se uklonili ostaci kreme za sunčanje i soli. Kožu je zatim potrebno namazati hidratantnom kremom s vitaminom E kako bi joj se vratila vlažnost i elastičnost - sunčanje se ne preporučuje ako koristite neke lijekove, (npr. antibiotike), jer može uzrokovati crvenilo i osip.

jul/avgust 2012. | intermezzo | 33

zdravlje
Toplotni udar
Ljeto nam sa sobom donosi i velike vrućine, koje teško podnose ne samo hronični bolesnici i starije osobe, već predstavljaju velik napor i za organizam mladih, zdravih ljudi

Naše tijelo ima razne metode za održavanje unutrašnje tjelesne temperature na normalnom nivou od oko 37 °C, kao što su – u zavisnosti od temperature okruženja - sužavanje i širenje krvnih sudova, znojenje, drhtavica, pojačan osjećaj žeđi te neki drugi mehanizmi prilagođavanja. Sposobnost održavanja stalne tjelesne temperature usprkos promjenama u temperaturi sredine naziva se termoregulacija. Tokom ljetnih dana suočavamo se s ekstremno visokim temperaturama vazduha, a situacija je još nepovoljnija ako ne duva vjetar te ako je vlažnost visoka. Dolazi do opasnosti od zakazivanja mehanizama kojima se naš organizam brani od visokih temperatura. REAKCIJA ORGANIZMA NA VRUĆINE Kada je spoljna temperatura visoka dolazi do pojave znojenja, koje ima funkciju hlađenja organizma. Međutim, pritom se iz tijela gube tekućina i elektroliti, a zbog intenzivnog znojenja može doći do pojave toplinskih grčeva i toplinske iscrpljenosti. Iako su neugodne, ove pojave u pravilu ne zahtijevaju ljekarsku pomoć. Ogledaju se

Sposobnost održavanja stalne tjelesne temperature usprkos promjenama u temperaturi sredine naziva se termoregulacija.
grčevima u mišićima, mučninom, nagonom na povraćanje, osjećajem malaksalosti, razdražljivošću, ubrzanim pulsom, ubrzanim disanjem, a može doći i do kolapsa (nesvjestice). Za vrijeme ljeta česta je i pojava sunčanice, do koje dolazi kada se osoba kreće nepokrivene glave po jakom suncu. Tada dolazi do širenja krvnih sudova oko mozga te pregrijavanja samog moždanog tkiva. Uz već navedene simptome izlaganja visokim temperaturama, sunčanica se može manifestovati i ozbiljnijim poremećajima svijesti. U slučaju pojave nekih od simptoma koji prate izloženost velikim vrućinama, potrebno je reagovati sklanjanjem sa sunca u hladovinu te uzimanjem većih količina tekućine radi njene nadoknade. Pomoći će i tuširanje mlakom vodom, a u slučaju pojave toplinskih grčeva i lagana masaža zahvaćenih mišića. Iako su često neugodni, ovi simptomi u pravilu ne ostavljaju dugotrajne posljedice na organizam, no ponekad glavobolja i osjećaj iscrpljenosti mogu potrajati i nekoliko dana. TOPLOTNI UDAR Toplotni udar može se razviti postepeno, no može nastati i iznenadno. U slučaju dugotrajnog izlaganja vrlo visokim vrućinama može doći do toplotnog udara. Riječ je o potencijalno vrlo opasnom stanju u kojem organizam zbog zakazivanja mehanizama termoregulacije gubi sposobnost prilagođavanja visokim spoljašnim temperaturama. Budući da organizam više nije u stanju sniziti tjelesnu temperaturu na fiziološki nivo, tjelesna temperatura može prijeći 40 °C, pri čemu može doći do oštećenja vitalnih organa kao što su mozak, srce i bubrezi. Simptomi toplotnog udara su sljedeći: l tjelesna temperatura iznad 40 °C l jaka glavobolja l nesvjestica l smušenost l crvena i vruća koža, bez pojave znojenja l mučnina i povraćanje l grčevi l ubrzan rad srca l ubrzano i plitko disanje Potrebno je reagovati brzo jer neliječeni toplotni udar može dovesti do trajnih posljedica, pa čak i smrti. U međuvremenu morate odmah pružiti pomoć oboljeloj osobi - morate je ohladiti. Unesite oboljelu osobu u klimatizovan prostor te po potrebi skinite s nje suvišnu odjeću. Ako ste u mogućnosti, otuširajte osobu u mlakoj vodi, a pomoći će i stavljanje ledenih obloga na glavu, vrat, pazuhe i prepone. Ako je osoba pri svijesti, dajte joj piti hladnu tekućinu, najbolje vodu ili izotonični napitak. Ako je osoba bez svijesti ili ako povraća, postavite je u bočni položaj kako se ne bi ugušila. Pratite tjelesnu temperaturu oboljele osobe toplomjerom i nastavite hlađenje dok temperatura ne padne na normalnu vrijednost, oko 37°C.

34 | intermezzo | jul/avgust 2012.

zdravlje

MLADEŽI POD LUPOM
Mladeži i druge promjene na koži malo koga ostavljaju ravnodušnim. Strah da je svaka promjena put ka obavezno najgorem ishodu, ili, sa druge strane, ignorisanje i neodgovorno ophođenje prema uočljivim promjenama na koži, nisu dobri modeli ponašanja
Poznati u medicini kao nevi (nevus), a u narodu kao beleg, mladeži su skupine pigmentnih ćelija koje se najčešće pojavljuju kao mala, tamno braon mjesta na koži torza, lica, ruku i nogu. Mogu biti raznih boja i oblika, a mogu da se pojave bilo gdje - na koži kosmatog dijela glave, ispod pazuha, ispod noktiju i između prstiju. Tipični mladeži su braonkasta mjesta u nivou kože. Raznih su oblika (od ovalnog do okruglog), i različitih dimenzija (od veličine glave čiode do tri-četiri centimetra u prečniku), kao i različite boje. Mogu da budu crvenkasti, od svijetle do tamno braon, u boji kože ili žućkasti. Bez obzira kako i kada nastaju, sve mladeže treba kontrolisati, a to naročito važi za ljude koji mnogo vole da se sunčaju, pogotovo za one koji imaju veći broj mladeža. SIMPTOMI ZA KONTROLU Najveći problem je to što je opasni melanom, najteži oblik raka kože, vrlo sličan bezopasnim mladežima. Upravo zbog toga dermatolozi, a u nekim zemljama i udruženja dermatologa, redovno podsjećaju na važnost kontrole i redovnu zaštitu kože. Međutim, prije odlaska kod

ljekara, mladež može da se ispita jednostavnim samopregledom. To nije pouzdan metod, ali pomaže da se na vrijeme uoči eventualna promjena veličine, oblika i boje mladeža, što je dovoljno upozorenje za odlazak na pregled. Ukoliko mladeži svrbe, ili imate osećaj da peku, ukoliko su bolni, vlaže ili krvare, ukoliko su zapaljeni, prekriveni ljuspicama kože ili krastama, ili ukoliko počinju da rastu, mijenjaju oblik i boju - odlazak do ljekara je neophodan. SUMNJIVE SKIDATI Dermatoskopom se zapažaju najranije, golim okom nevidljive promjene mladeža, kao i najranije promene krvnih sudova, što je od presudnog značaja za rano prepoznavanje malignog melanoma kože i drugih zloćudnih tumora kože. Ako se melanom otkrije na vrijeme, izlječenje je gotovo sigurno. Postoje određeni tabui da će mladež postati maligni ukoliko se ukloni ili povrijedi - što nije tačno, ne postoje nikakvi dokazi za takav stav. Sve sumnjive mladeže treba ukloniti na vrijeme, kako se ne bi transformisali u nezgodnu varijantu. BOJA MOŽE DA ZAVARA Bezopasan mladež i opasan melanom nisu srodni, ali im je boja ista. Istraživanja potvrđuju da je opasnost od melanoma veća kod osoba koje su u djetinjstvu imale jake opekotine od sunca, tako da djecu treba posebno zaštititi od UV zračenja. Djeca bi, čak i u popodnevnim satima, trebalo da budu u hladu, a kada se igraju na suncu, moraju da se zaštite kapom, pamučnom majicom, platnenim pantalonicama i kremom sa visokim zaštitnim faktorom. Jake opekotine od sunca su one sa crvenilom i plikovima. AKO JE MLADEŽ SUMNJIV... ● Sunce je najopasnije za osobe sa izrazito svi-

jetlom kožom ● Osobe sa mladežima prečnika većeg od šest milimetara, a naročito sa mladežima asimetričnih policikličnih ivica, neoštro ograničenim, u većoj su opasnosti da obole od melanoma. S obzirom da sunce pospješuje razvoj mladeža, zaštita i samokontrola su neophodni. ● Ako je mladež sumnjiv, ljekar savjetuje njegovo odstranjivanje. Zahvat je bezopasan i bez propratnih pojava. U zavisnosti od indikacija i preporuke ljekara, za odstranjivanje mladeža se koriste dvije metode: radio laser, kojim se u potpunosti uklanja mladež - bez bola, krvarenja i naknadnog šava. Hirurška intervencija se obavlja minimalnim rezom. Svaki uklonjen mladež se šalje na histološku analizu. AKO MLADEŽ PROMIJENI OBLIK... mladež je pravilnog oblika, okrugao, ovalan ili duguljast. Ako po sredini zamislite liniju koja mladež dijeli na dva jednaka dijela, i utvrdite da ti dijelovi nisu jednaki, potražite mišljenje dermatologa. Lakše ćete utvrditi da li je mladež simetričan ako razvučete kožu. n Pažljivo osmotrite ivice mladeža. Ako su ravne, uredne i čistih obrisa, sve je u redu. Ako su ivice nepravilne, ili nejednake boje, potražite mišljenje lekara. n Benigni mladež ima boju bijele kafe ili je svetlo kestenjaste boje. Jako tamni mladeži, gotovo crni, crvenkasti, ili tamno kestenjasti - razlog su za odlazak kod ljekara. n Ako je prečnik mladeža veći od šest milimetara, potrebno je obratiti se ljekaru. Međutim, sama veličina ne ukazuje na opasnost ukoliko nije praćena nekim drugim pokazateljem - bojom ili nepravilnim ivicama. n Budite oprezni ako mladež mijenja oblik i ujednačenu boju, ako dobija sivu, crvenu ili plavu nijansu, ili ako se povećava.
n Bezopasan

Ukoliko mladeži svrbe, ili imate osećaj da peku, ukoliko su bolni, vlaže ili krvare, ukoliko su zapaljeni, prekriveni ljuspicama kože ili krastama, ili ukoliko počinju da rastu, mijenjaju oblik i boju - odlazak do ljekara je neophodan.

jul/avgust 2012. | intermezzo | 35

dijete i vi
ljeto u gradu
Ovog ljeta ne idete na more, ostajete kod kuće, ali želite da vaše dijete što kvalitetnije provodi ljetne dane? Evo nekoliko ideja
KAMPOVANJE Ako vaše dijete voli boravak u prirodi, spakujte šatore i opremu te se vikendom uputite na kampovanje. Izaberite pitomo mjesto koje nije daleko od vašeg doma, dobro se pripremite i osigurajte sve nužno, uključujući hranu pogodnu za izlet i pribor za prvu pomoć te loptu ili neku drugu igračku koju dijete voli. Ne zaboravite obavijestiti bližnje o mjestu na kojem se nalazite i planiranom vremenu koje tamo namjeravate provesti. Povedete li i kućnog ljubimca, veselju neće biti kraja! IGRE BEZ GRANICA Gotovo da nema djeteta koje se ne voli igrati vani: na igralištu, u pjesku, na penjalicama, ljuljati na ljuljački. Odvedite ga u park i na igralište kad god možete jer su ljetni dani dugi i sunčani. Ako je vaše dijete sramežljivo i obično se igra samo, podstaknite ga da se povremeno u igri druži s ostalom djecom. Podstaknite ga i raznim rekvizitima: hulahop, gumi-gumi, role, društvene igre... VOLIM ZELENO Ako imate vrt ili balkon s teglama i nešto zemlje, možete uključiti dijete u akciju sadnje biljaka, cvijeća ili začinskog bilja. Sigurno ćete oboje uživati u toj “zelenoj” aktivnosti i boravku na svježem vazduhu. BUĆ, BUĆ Ako ne idete na jednosedmični ili dvosedmični odmor na more, to ne znači da ne možete povremeno otići do rijeke, jezera ili bazena u blizini mjesta u kojem živite i priuštiti djetetu uživanje u vodenim igrama. OSVAJANJE SVIJETA NA DVA TOČKA Ako vaš mališan još nije naučio voziti bicikl, s pomoćnim kotačima ili bez njih, ljeto je odlično doba za to. Posvetite li mu svaki dan malo vremena i ohrabrite ga jer prvo samostalno balansiranje na biciklu ovo ljeto može mu učiniti nezaboravnim. Ako je dijete još premaleno za samostalnu vožnju, a vi imate bicikl, možete na njega namontirati sjedalicu za bebe i zajedno otići u prirodu.

PrAvIlA zA kUPAnjE U BAzEnU
Kako bi djeci uljepšali ljetne mjesece, roditelji djecu odvode na gradske bazene ili im kupanje u bazenu omoguće u dvorištu. Drže li se svih mjera bezbjednosti? Donosimo osnovna pravila za ponašanje s djecom u blizini bazena:
• Djecu nikada ne ostavljajte bez nadzora u vodi ili u blizini vode. Dijete se može utopiti u vodi dubokoj svega 2,5 cm • Kad je bazen izvan upotrebe, osigurajte ga zaštitnom ceradom i osigurajte ogradu koja će spriječiti da dijete samostalno može doći do bazena i utopiti se. Vrata ograde držite zaključana. Bazen u dvorištu ne preporučuje se dok dijete ne navrši pet godina • Rešetkama (ili drugom odgovarajućom opremom) zaštitite spremnike za skupljanje kišnice i septičke jame. Osigurajte svoje dvorište tako da dijete ne može izaći iz njega i doći u blizinu ceste, rijeke ili jezera... • Vještačko jezerce u vrtu ispraznite dok dijete ne navrši barem dvije godine jeva da je vaše dijete sigurno u vodi, stoga budite uz dijete čak i kad nauči plivati • Ne dopustite djetetu da skače u bazen • Obujte djetetu sandalice kako bi izbjeglo proklizavanje dok trčkara oko bazena, a ujedno ga time štitite od mogućih gljivica koje nije teško “zaraditi” na bazenu • Nakon korištenja bazena sklonite iz njega sve igračke kako dijete ne bi bilo u iskušenju da ih dosegne • Izbjegavajte kupati se s djetetom u bazenu u kojem je velika gužva i mnogo je starije djece koja puno skaču, rone i stvaraju buku. Tada puno teže možete kontrolisati da li je sa djetetom sve u redu • Imate li priliku, za mlađu djecu koristite se manjim bazenima namijenjenim upravo njima. • Ne odvodite dijete na dublju stranu bazena, nego s njim plivajte u dijelu za neplivače. I vama se može dogoditi nezgoda ili vas uhvatiti grč, pa će vam biti lakše izaći iz bazena. • Ako se ne osjećate sigurno na javnim bazenima, nabavite djetetu bazenčić po njegovoj mjeri u kojem ćete zagrijati vodu na suncu i bezbrižno se igrati s njim, bez straha od nezgoda.

• Djetetu navucite rukavice za plivanje koje odgovaraju standardima (imaju sigurnosne ventile) • Igračke za naduvavanje i zračni madraci ne mogu služiti kao rekvizit za plivanje djeteta neplivača. Oni ne štite od utapanja, zato dijete uvijek mora imati rukavice za plivanje, čak i kad se vozi na dušeku. • Djeca ispod 3 godine koja ne znaju plivati trebala bi nositi prsluk za spašavanje • Birajte bazene i kupališta na kojima je organizovan nadzor (ne)plivača i na kojima takođe imaju svu potrebnu opremu za prvu pomoć u slučaju utapanja i educirani su spasioci • Učenje djeteta kako se pliva ne podrazumi-

36 | intermezzo | jul/avgust 2012.

Uradi sam
GrAMoFonskA PloČA kAo sAT?
Zanimljivi dizajnera iz Estonije- Pavel Sidorenko- je ponudio odličnu ideju kako napraviti dekorativni zidni sat, čiji nam se dizajn jako svidio jer je minimalistički, jednostavan i praktičan. Među njegovim radovima naišli smo na satove napravljene od gramofonskih ploča- što nam se veoma sviđa jer smo nostalgični i volimo recikliranje. Pogledajte ova tri moguća dizajna zidnih satova, a osim gramofonskih ploča trebaće vam i satni mehanizam koji možete skinuti i sa nekog nikad voljenog ranije dobijenog sata ili ga kupiti.

kućica za mačke u monitoru

Ukrasne čaše za svijeće svijećnaci
Sređujete svoj dom, odbacujete stare i dotrajale stvari, zamijenjujete novima, te aranžirate detalje na nov način. Posebnu atmosferu svakoj prostoriji daće blaga svjetlost koja dolazi iz različitih ukrasnih izvora. Za izradu plave-bijele čarolije potrebno vam je: dvostruko ljepljiva traka širine 6 i 12 mm jednostavne, ravne čaše (npr. za sok) okrugle i duguljaste prozirne perlice u bijeloj i različitim nijansama plave boje (boje izaberite po ukusu ili po onome što imate od ostataka starih narukvica, minđuša, lančica. Takođe, možete potražiti u radnjama gdje prodaju nakit ručne izrade, veoma je jeftino.) sitne srebrne kuglice male, debele svijeće, makaze, fen za kosu, dvostruko ljepljivu traku. IZRADA Ljepljivu traku različitih širina zalijepite na različitim razmacima na prethodno dobro opranu i osušene čaše ili prema tome kakav ste uzorak uzeli. Na prostor koji ste odvojili za radni, istresite sve perlice koje imate. Odlijepite zaštitnu foliju sa ljepljive trake i provaljajte čašu preko perlica, dok se cijela traka, koju ste namijenili za tu boju, ne bude ispunila perlica. Praznine među dvije boje perlica treba da ispunite sitnim srebrnim kuglicama (ili kuglicama u sivoj boji). Na kraju svaku čašu koju ste dekorisali trebate sa svih strana oko 2 minuta sušiti fenom kako bi se fiksirale perlice i biseri. U gotove čaše stavite po jednu bijelu ili plavu svijeću. Ugasite svjetlo, zapalite fitilj i uživajte u plavičastim tonovima razasutim po sobi.

Pronašli smo savršeni projekt za sve vas mačkoljupce i reciklažoljupce. Sudeći po slikama na internetu, mačke jako vole ležati na laptopovima i tastaturama, pa zaključujemo da im je tehnologija baš nekako draga. U ovom projektu odlučili smo vašu macu smjestiti u monitor. Čak i ako nekim slučajem nemate doma monitors vulgaris, uvjereni smo da ga možete pronaći na popularnom reciklažnom dvorištu. Takođe, nije problem izvaditi sve što se nalazi u monitoru, samo će vam trebati odvijač/i (šarafciger) i vrijeme. Za bojenje monitora preporučujemo akrilne boje.

negativ lampa

Gotovo smo sigurni da u vašim domovima, u prašnjavim uglovima ladica, čuče davno zaboravljeni negativi. Ako niste pretjerano nostalgični, tada imamo odličan jednodnevni projekat za vas. Ono što će vam trebati je lampa, ljepilo, makaze i negativi, a možete pokušati i sa rendgen nalazima. I svakako malo slobodnog vremena da napravite ovu neobičnu i jedinstvenu lampu. jul/avgust 2012. | intermezzo | 37

Homestyle
Unutrašnje ili vanjske stepenice – pitanje koje se, osim za polje arhitekture, veže i za sociološke i kulturološke „navike“ našeg podneblja. Vanjske stepenice planiraju se uglavnom u kućama koje treba da rješe stambeno pitanje za više generacija, a koliko je to s jedne strane isplativo, a sa druge praktično, ostaje kao tema za razmatranje. Međutim, tamo gdje postoji mogućnost i želja za unutrašnjim stepenicama, treba imati i jasnu viziju, pogotovo u fazi projektovanja prostora, da bi se od unutrašnjih stepenica načinio jedan akcenat u prostoru ili ugodna i funkcionalna zona.

„cIk cAk“ Po vErTIkAlI
prema Feng-Šui principima, simbolizuje bogatstvo koje ulazi u vaš dom. Poštujući ili ne Feng-Šui principe, proširenjem nekoliko završnih gazišta i krivolinijskim formama, postiže se fluidnost prostora, a takve stepenice djeluju uvijek elegantno i sofisticirano. Materijalizacija stepenica ponajviše određuje krajnji estetski efekat. Kod livenih armirano-betonskih stepenica, koje su konstruktivni dio objekta, gazišta i čela stepenica mogu se završno oblagati granitom, mermerom, drvetom ili nekim dr. pogodnim materijalima. Iako se radi o unutrašnjim stepenicama, završna obrada ne bi trebala biti mnogo ispolirana i glatka, a ni jako zaobljene podužne ivice gazišta, iako izgledaju lijepo, nisu baš preporučljive. Kod konzolnih ili slobodnostojećih stepenica sa podkonstrukcijom, spektar materijala se proširuje i na razne vrste metala, čelika i stakla. Stepenice mogu biti izrađene od metala, što je ujedno i završna obrada, a konzolni princip ugradnje pruža mogućnosti za razna kreativna i inovativna rješenja. Iako navedeni materijali djeluju hladno za stambeni prostor, u kombinaciji sa drvetom mogu se osmisliti zaista moderna i veoma ugodna rješenja.

POZICIJA Pozicija stepenica u prostoru zavisi od rasporeda ostalih prostorija. Iako su najčešće smještene pored ulazne zone, stepenice mogu biti planirane i u sklopu dnevnog boravka kao slobodnostojeće ili konzolne. U tom slučaju trebalo bi da budu smještene tako da zadovolje funkciju, ali da ne narušavaju prostornu cjelinu dnevne zone. Čak i prema Feng-Šui principima uređenja, stepenice treba pozicionirati negdje „sa strane“, nikako direktno od ulaznih vrata, i preporučuju se blago zakrivljena stepeništa. FORMA I MATERIJALIZACIJA Prilikom projektovanja, obaveza projektanta je da, poštujući standarde o visini, dužini i širini gazišta, u osnovi predvidi optimalne stepenice. Po formi najpraktičnije su dvokrake i jednokrake stepenice sa podestom. Spiralne stepenice možda djeluju kao najekonomičnije u smislu uštede prostora, ali s obzirom da postoje standardi o minimalnoj širini gazišta na hodnoj liniji, i one zahtjevaju dosta prostora da bi, prije svega, bile sigurne i bezbjedne za korištenje. Osim funkcionalnosti, stepenice treba da budu i estetski element doma, što se postiže formom i krajnjom obradom. Stepenište sa širim dnom u odnosu na vrh,

„sanduče“ za odlaganje stvari i sitnica. Kombinovanjem materijala i forme, te vodeći se jasnom idejom šta želimo, moguće je od utilitarnih stepenica, pogrešno posmatranih samo kao jedne

vrste vertikalne komunikacije, napraviti akcenat koji „nosi“ glavnu notu uređenja prostora našeg doma. Gorana Pašalić, dipl.inž.arh. goranapasalic@gmail.com

PRAKTIČNOST Istina, unutrašnje stepenice zahtjevaju više korisnog prostora, i to je često razlog zašto ljudi izbjegavaju takva rješenja. Ipak, prostor ispod stepenica može se praktično iskoristiti, te čak i osmisliti tako da bude estetski dominantan u prostoru. Ugradne ladice, ormari ili police ispod stepenica mogu biti dobro mjesto za odlaganje, a u slučaju gdje su stepenice dio dnevnog boravka, taj prostor može poslužiti za smještanje TV ugradne komode i polica za knjige. Zavisno od organizacije, ispod stepenica mogu biti smještani i ugradni elementi kuhinje. Osim prostora ispod stepenica, na interesantan način se može iskoristiti i podest drvenih stepenica, kao

38 | intermezzo | jul/avgust 2012.

otvoren Bagno salon u Bijeljini
Nakon nedavno otvorenog salona u Banjaluci, Bagno svijet kupatila otvorio je svoja vrata i u Bijeljini

homestyle

BAGNO savjeti:
Šta je automatska baterija (armatura)? Pod nazivom automatska obuhvaćena je sva sanitarna armatura (slavine umivaonika ili tuševa, ispirači pisoara ili zahoda i sl) za čiju uporabu - upotrebu, tj. za otvaranje i zatvaranje protoka vode, nije potrebno dodirivati (okretati, pritiskati, povlačiti) nikakve elemente (ručice, prekidače, tipke i sl), već je sve riješeno automatski, djelovanjem magnetskog ventila na osnovi odgovarajućeg infracrvenog, radijskog ili mikrovalnog signala. Njihova je primjena osobito prikladna u svim javnim sanitarnim prostorijama, kao npr. u turističkim i ugostiteljskim objektima, javnim zgradama, bolnicama, školama itd. Sa druge strane, ovi uređaji su i veliki ušteđivači vode jer se protok otvara tačno u trenutku kada treba i zatvara tačno kada za njim više nema potrebe.

Zašto nehrđajući čelik?
Nehrđajući čelik danas igra značajnu ulogu u kvaliteti življenja. Za primjenu u domovima, sportu, ili životnoj sredini, nehrđajući čelik je postao uobičajeni materijal. Ovaj materijal pruža izdržljivost, učinkovitosti i niske cijene održavanja. Zajedničke karakteristike nehrđajućih čelika je da ne zahtijevaju dodatne zaštitne prevlake. Hrom koji je prisutan u nehrđajućem čeliku, kreira bezbojni, transparentan sloj oksidacije štiteći ga od korozije. Ako dođe do oštećenja zaštitnog sloja, on se samostalno obnavlja uz dejstvo vode i kiseonika iz vazduha. Nehrđajući čelik osigurava funkcionalnost u najljepšem obliku, pored upotrebe drveta, prirodnog kamena ili tekstila. Ovakve kombinacije su savršene za dizajn kuhinje i kupatila. Zahtjevi za nehrđajućim čelikom postaju sve veći, dok su njegove ekonomske, ekološke i estetske kvalitete postale široko cijenjene. Ima mnogo razloga da se odlučite nehrđajući čelik, a neki od njih su: otporan na mrlje, otporan na koroziju, dugovječan, ima dugoročnu vrijednost, otporan na hrđu, otporan na vatru, estetski izgled, lako se čisti. Još više savjeta potražite na sajtu www.bagno.ba

Salon se nalazi na adresi Stefana Dečanskog 103, mjestu poznatom kao Koridor. Izložbeni dio čini 15 potpuno uređenih boksova koji na najbolji način vizualizuju široku ponudu iz asortimana visoko kvalitetnih proizvoda koje Bagno salon nabavlja za bh. tržište za zadovoljstvo svojih kupaca. Prodajnu podršku čine arhitekte koji na stručan i inovativan način želje klijenata pretaču u stvarna rješenja kupatila. Od asortimana je potrebno istaći keramiku svjetski vodećih proizvođača, sanitarije koje pored funkcionalnosti karakteriše i dizajn, te ostala prateća oprema velikog kvaliteta u širem cjen-

ovnom dijapazonu. „Potrudili smo se da na jednom mjestu okupimo najjače svjetske proizvođače, poput: Porcelanosa grupo, koja slovi za svjetskog lidera u proizvodnji keramike i sanitarne opreme, nadalje: Villeroy & Boch, Dornbracht, Jacuzzi, Catalano, Cotto D’Este, GranitiFiandre, Cezar, Hansgrohe, u pitanju su izuzetno poznati brendovi koji pružaju sigurnost svojom tradicijom i potvrđenom kvalitetom. Osim toga, klijenti se mogu posavjetovati sa našim arhitektama u samom izložbenom prostoru i potražiti dodatnu uslugu“, riječi su Dragana Grujičića, Bagno menadžera prodaje. Svi zainteresovani mogu saznati više o Bagno na zvaničnoj Facebook stranici www.facebook.com/Bagno.ba jul/avgust 2012. | intermezzo | 39

kultura
37. mostarski teatarski festival
Trideset sedmi mostarski teatarski festival biće održan od 31. avgusta do 6. septembra. Festival će pokazati snagu Mostarskog teatra mladih u punom kapacitetu i u Mostar dovesti brojne teatarske umjetnike, producente, kritičare, direktore festivala,... da učestvuju u stvaralačkom procesu radeći na novim eMTeeM – ovim projektima iz ovogodišnjeg repertoara, saopšteno je iz Centra za dramski odgoj. Biće to festival premijera, svojevrstan sajam umjetničkog potencijala koji želi oživjeti obamrlo mediteransko lice Mostara. Dio planiranog Okvirnog repertoara eMTeeM – a 1974 biće realizovan u toku ljeta i činiće program 37. mostarskog teatarskog festivala. Ovim festivalom želimo svjedočiti da Mostar nije mrtav grad. Zato će moto ovogodišnjeg festivala biti "Mostaru treba eMTeeM", navodi se u saopštenju.

Tuzla dobija filmski festival

Tuzla će od 22. do 26. avgusta 2012. godine biti domaćin prvog Tuzla film festivala - južnoslavenskog filma, nosioc projekta je NVO Magic Factory i zajedno sa svojim partnerom UG Diva organizuje ovaj nesvakidašnji događaj pod pokroviteljstvom opštine Tuzla uz podršku Vlade Tuzlanskog kantona. Želja organizatora je da tokom pet dana koliko će Festival trajati, građani imaju priliku

da uživaju u vrhunskim filmskim ostvarenjima. Pored filmova sa južnoslavenskih prostora koji će biti prikazani u četiri kategorije (dugometražni, kratki igrani, dokumentarni i animirani), festival će obilovati i drugim aktivnostima kao što su: okrugli stolovi, diskusije, debate, razgovori sa zvijezdama, te zabavom u širokoj ljetnoj turističkoj ponudi Tuzle.

likovno saborovanje u višegradu
Pripreme za 19. međunarodno likovno saborovanje u Višegradu, koje će se održati od 25. do 31. avgusta, u punom su jeku. Ova prestižna kulturna manifestacija i ove godine okupiće eminentne umjetnike iz zemlje i inostranstva. Organizator likovnog saborovanja je Gradska galerija Višegrad. Direktor ove institucije Hadži Branko Nikitović rekao je da će saborovanje biti održano u manastiru Dobrun, Dobrunskoj rijeci, Višegradskoj banji, Andrić gradu, kod ćuprije, kao i u prostorijama galerije. „Saborovanje je već steklo punoljetstvo, što znači da pred sebe sada moramo stavljati mnogo ozbiljnije i odgovornije zadatke. Tako će se naša priča o mostovima između naroda i država, te ta mnogoljudnost, produžiti tematskom celinom vezanom za Andrića i 120 od njegovog rođenja“, rekao je Nikitović.

samostalna izložba - spiked
U Gradskoj galeriji Collegium Artisticum (Sarajevo), je otvorena samostalna izložba "Spiked", Danijela Pre meca koju možete pogledati do 10. avgusta 2012. Danijel Premec je rođen 1976. godine u Sarajevu, BiH. Od 1994. do 2001. godine studira na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek kiparstvo, gdje i magistrira na Odsjeku za kiparstvo, skulpturu i instalaciju 2008. godine pod mentorstvom profesora Mustafe Skopljaka i prof.dr. Sadudina Musabegovića. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja za svoj rad. Njegovi radovi se nalaze u nekoliko javnih i privatnih kolekcija. U svom umjetničkom radu koristi se različitim medijima od skulpture i objekata do instalacija, performansa, videa, fotografija. 40 | intermezzo | jul/avgust 2012.

„kočićevo pero“ vladimiru Pištalu
Književnik Vladimir Pištalo dobitnik je priznanja "Kočićevo pero" za proljeće i ljeto 2012. godine za roman "Venecija", koje dodjeljuje izdavačka kuća Zadužbina "Petar Kočić" Banjaluka - Beograd. Nagrada se dodjeljuje za "visoka dostignuća u savremenoj književnosti i odanost

ljepoti Kočićeve misli i riječi". O dobitniku nagrade odlučivao je žiri u sastavu Miljenko Jergović, Mladen Vesković i Nikola Vukolić.

repertoar
Đorđe Jovančić, muzičar

korAk dAljE
Đorđe je mladi muzičar, kompozitor, akordeonista, i pjevač iz Istočnog Sarajeva. Student je Muzičke Akademije u Sarajevu, na odsjeku za kompoziciju. Pored završenog osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja, pohađao je i časove solo pjevanja. Veoma rano se počeo baviti muzikom, sviranjem harmonike i pjevanjem a kasnije i kompozitorskim radom. On i njegova mlađa sestra Ana su ove godine predstavljali BiH na Slavjanskom bazaru, a mi vam predstavljamo kratki intervju sa ovim nadarenim mladićem

Ti i tvoja sestra ste ove godine predstavljali BiH na Slavjanskom bazaru, kako je došlo do toga? “Koncertna poslovnica” iz Banja Luke već godinama ima saradnju sa direkcijom festivala “Slavjanski bazar” i predlaže predstavnike Bosne i Hercegovine. Sistem je evrovizijski. Dakle, ovlaštena kulturna insitucija u državi predloži direkciji festivala izvođače koji imaju dobre reference i koji su u svojoj zemlji na početku kvalitetne karijere. Direkcija pregleda sve reference predloženog predstavnika i ukoliko zadovoljava njihove kriterijume dolazi do zvaničnog poziva učesnika od strane Festivala. Ove godine smo poziv za učešće dobili sestra i ja. Ona je nastupala na dječijem festivalu “Slavjanski bazar” koji se u isto vrijeme održava u Vitebsku, a ja na prestižnom festivalu za odrasle od 18 do 30 godina. Od najranijeg djetinjstva si imao sliku čime bi volio da se baviš. Da li su pravci etno muzika i klasika nešto od čega se nećeš uskoro odvajati? Da, tačno je da sam oduvijek imao cilj u životu, i da sam se trudio da dođem do njega. Mislim da sam sada na dobrom putu uz Božiju pomoć. Ljubav prema etno muzici je na početku mog stvaralaštva odigrala ključnu ulogu. Tako su nastale prve akademske kompozicije inspirisane muzikom Balkana, zatim etnomjuzikl „Toplik“ itd. Ali ne mislim da to bude moj jedini muzički izraz. Naprotiv, u nastavku stvaralaštva imam namjeru da se udaljim malo od etno muzike i odradim nešto novo. U planu je novi koncert mojih kompozicija akademske ili umjetničke muzike koji će donijeti nešto potpuno novo. Mislim da će to biti dobar korak dalje. Predaješ i u osnovnoj muzičkoj školi, koliko je zahvalno raditi sa djecom?

Imao sam sreću da sam jako mlad počeo raditi u prosvjeti i družiti se sa djecom. Kažem to tako jer sam u ovom trenutku uspio pristupiti djeci na najprirodniji način i stvoriti odnos kakav donosi obostrano zadovoljstvo. Nemam nikakvih poteškoća u radu sa djecom. Imam autoritet, a djeca me, kako mi kažu, vole kao nastavnika.

na stvaranju djela. Radio sam muziku, scenario i režiju „Toplika“ dok sam ostale stvari prepustio stručnim ljudima iz oblasti koreografije, scenografije, kostimografije itd. U svojoj dosadašnjoj karijeri dobio si mnoge nagrade, da li bi neku posebno izdvojio i uopšte tvoj stav prema takmičarskim festivalima? Iskreno, nisam baš ljubitelj festivala i takmičenja jer tu uvijek bude nekorektnosti i nepravilnosti. Teško da je kada na takvim manifestacijama sve postavljeno na svoje mjesto. Uvijek nešto nije baš najbolje rješenje i sl. Od nagrada bih izdvojio GRAND PRIX za najbolju kompoziciju i nagradu za najbolju interpretaciju na festivalu „Prvi aplauz“ 2008. godine. Tada sam prvi put izveo svoju autorsku pjesmu „Pogled u oči“. Izdvojiću još i GRAND PRIX za najbolju kompoziciju na dječijem festivalu „Dječja mašta može svašta“ 2010. godine u Brčkom. Tada je Ana prvi put učestvovala na festivalu sa pet i po godina, prvi put izvela pjesmu koju sam radio za nju i prvi put pobijedila. To nikada neću zaboraviti. Nakon Slavjanskog bazara, kakvi su daljnji planovi? Pored koncerta i promocije mojih novih kompozicija akademske muzike u planu su i učešća na još ozbiljnijim muzičkim manifestacijama, zatim dalji rad sa djecom i dječijim pjesmama itd. Volio bih objediniti dosadašnje pjesme za djecu u jednu cjelinu. Još razmišljam na koji način je najbolje to uraditi. Svakako moram naglasiti da mi je u planu i uredno završiti fakultet, jer već sada jedva stižem sve obaveze da uklopim. Za sada sve funkcioniše u najboljem redu ali ne znam do kada će još moći tako. Moraću dobro složiti prioritete.

Koliko si zadvoljan pažnjom i prijemom DVD izdanja Toplik iz 2011. godine? Reci nam malo više o njegovom nastanku? Jako sam zadovoljan pažnjom koju je izazvao „Toplik“. DVD je izašao u izdavaštvu Radio – televizije Istočno Sarajevo kao rezultat velikog interesovanja publike za samo djelo i kao dobro sredstvo za njegovu dalju promociju. Inače, etnomjuzikl „Toplik“ je djelo koje je premijerno odigrano u januaru prošle godine i djelo koje je odigralo bitnu ulogu u mojoj karijeri. Otvorilo mi je mnoga vrata a između ostalih i odlazak na „Slavjanski bazar“. Intenzivno i predano sam radio oko pola godine

konkurs za nagradu Mak dizdar
Upravni odbor Kulturne manifestacije Slovo Gorčina, Stolac, raspisao je konkurs za dodjelu književne nagrade Mak Dizdar za prvu neobjavljenu knjigu poezije. Rukopise u tri primjerka, obavezno pod šifrom koja će sadržavati adresu i broj telefona, slati na adresu: P.P. br. 49 88 360 Stolac (sa naznakom za Kulturnu manifestaciju Slovo Gorčina ). Pravo učešća imaju svi građani Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije koji do sada nemaju objavljenu knjigu pjesama i koji nemaju preko 35 godina. Rukopise treba poslati najkasnije do 5. avgusta 2012. godine, nakon čega će žiri proglasiti nagrađene mlade pjesnike.

konkurs na temu jahača Apokalipse
Grupa SF-Serbia raspisala je konkurs za priču/strip fantastike, naučne fantastike i horora, na temu Jahača Apokalipse, a na konkursu mogu učestvovati svi zainteresovani sa prostora bivše Jugoslavije. Maksimalan broj riječi za priču je 7000, a maksimalan broj tabli stripa je 12. Radovi moraju biti na srpskom ili srodnim jezicima s ovih prostora (hrvatski, bosanski, crnogorski), otkucani u Wordu na standardnim YU fontovima. Konkurs traje do 1. oktobra 2012, kada će na sajtu i forumu SF-Serbia, i forumu kao i na zvaničnoj FB strani biti proglašena pobjednička priča/strip. Pobjednička priča/strip ući će u Raketlu #4, zajedno sa drugoplasiranim, i trećeplasiranim, a autori/ce deset najboljih radova dobiće kao nagradu strip, knjigu, ili CD. jul/avgust 2012. | intermezzo | 41

muzika |film

Multiplex
051 217 409 www.bl-bioskop.ba

PAlAs

ČAROBNI MIKE OD 19. JULA
Režija: Steven Soderbergh Uloge: Channing Tatum, Alex Pettyfer, Olivia Munn Mike je zabavljač. Posjeduje mnoge talente i šarm, on živi američki san na razne načine. Po danu on je običan momak, ali po noći, on je čaroban. Glavna je zvijezda muške striperske revije koja već godinama drma lokalnim klubom Xquisite. Što ga više dame vole, to više troše što jako usrećuje vlasnika kluba Dallasa. U malom Kidu, Mike će pronaći veliki potencijal. On će postati njegov učenik kojeg će podučiti tajnama zanata i lake zarade. U međuvremenu Mike će upoznati prekrasnu Kidovu sestru Brooke. Ona je definitivno neko oko koga će se on potruditi sve dok im na put ne stane njegov divlji način života.

Beer Fest Beograd 2012
Jubilarani deseti Beer fest, koji će se održati od 14. do 19. avgusta na Ušću, okupiće najkvalitetnije rok izvođače iz regiona. Nastupiće „Prljavo Kazalište”, „Plavi orkestar“, „Crvena jabuka“, „Partibrejkersi”, „Hladno Pivo”, Vlatko Stefanovski, „Plejboj”, „Vampiri”, Rambo Amadeus, „Zabranjeno Pušenje”, „Obojeni program”... Od izvođača koji nastupaju možda se najviše očekuje od “Prljavog kazališta” koje po prvi put izlazi na pozornicu Beer festa i u Beograd dolazi poslije više od dvadeset godina pauze. ''Belgrade beer fest'' je po prosječnoj posjeti najveći pivski festival u jugoistočnoj Evropi. Za pet dana koliko traje, festival posjeti preko 500.000 ljudi. Ovakvu posjećenost ima zahvaljujući svojim osnovnim principima - besplatnom ulazu, izuzetnom muzičkom programu i širokoj ponudi domaćih i inostranih pivskih brendova. ''Belgrade beer fest'' je osnovan 2003. godine. Za devet godina postojanja oko 4.650.000 posetilaca moglo je da vidi više od 450 besplatnih muzičkih nastupa, degustira preko 90 brendova piva i učestvuje u brojnim društvenim kampanjama. Kao poklon posjetiocima povodom desetogodišnjice postojanja manifestacije program će trajati šest umjesto pet dana, a ulaz će ostati slobodan kao i prethodnih godina.

VITEZ TAME: POVRATAK OD 26. JULA
Režija: Christopher Nolan Uloge: Christian Bale, Joseph Gordon-Levitt, Gary Oldman, Anne Hatheway Sudbinu našeg omiljenog borca za pravdu zna samo jedan čovjek, izvanredni režiser Christopher Nolan koji je ovoga puta stavio Batmana pod težak fizički i psihički pritisak. Bruce Wayne je stariji, nakon osam godina izbivanja ni njegova fizička sprema nije onakva na kakvu smo navikli a negativac nikada nije bio brutalniji. Ali, ipak Batman izlazi iz svoje jazbine i bori se za svoj grad jer zločinci su ovoga puta oštrijino ikada Bane i Catwoman poigraće se sa negovim umom i iskušati sve njegove granice. Ovo je borba za najjače!

NOBELOV TESTAMENT OD 02. AVGUSTA
Režija: Peter Flinth Uloge: Malin Crépin, Richard Ulfsäter, Björn Kjellman, Leif Andrée, Kajsa Ernst, Erik Johansson, Felix Engström, Andreas Rothlin-Svensson, Antje Traue Novi triler producenata Milenijum trilogije prati kriminalističkog reportera, Anika Bengcon, koja na Nobelovom banketu postaje svjedok spektakularnog ubistva. Dvoje ljudi je ubijeno, od kojih je jedan kontroverzni ljekar, Aron Vizel. Anika, kao ključni svjedok, u obavezi je da ne otkriva ništa što je vidjela. Teroristička grupa u vezi sa Bliskim Istokom ubrzo prihvata odgovornost za ubistva, a slučaj postaje predmet interesovanja međunarodnih medija i policije.

Peppersi u zagrebu

cinema city
033 567 230 www.cinemacity.ba

sArAjEvo

NEDODIRLJIVI OD 19. JULA
Režija: Olivier Nakache, Eric Toledano Uloge: Francois Cluzet, Omar Sy Komedija o milijarderu tetraplegičaru i njegovom pomoćniku, mladiću koji je tek izašao iz zatvora. Topla emocionalna priča koja je inspirisana istinitim događajima. Film koji u Evropi ruši sve rekorde gledanosti.

Red Hot Chili Peppers - jedna od grupa najprepoznatljivijeg zvuka, koja objedinjuje najraznovrsnije muzičke stilove; punk, funk, rock, punk rock, psihodeliju najavljuje svoj koncert 29. avgusta na zafrebačkom hipodromu. Zagrebački koncert biće dio njihove

svjetske turneje 'I'm with you'. Turneja je službeno započela u septembru u glavnom gradu Kolumbije, a trajaće čak dvije godine, odnosno dio koncerata biće održan i u 2013. godini. To je prva turneja benda nakon promocije ' Stadium Arcadiuma'.

MERIDA HRABRA 3D OD 09. AVGUSTA
Režija: Mark Andrews Uloge: Judita Franković, Ljubo Zečević, Ksenija Pajić, Slavica Knežević, Draško Zidar, Sreten Mokrović, Ozren Grabarić Još od pradavnih vremena priče o epskim bitkama i mističnim legendama prenosile su se s generacije na generaciju kroz neravne i misteriozne predjele Škotske. Slična će se stvar desiti i sa Meridom Hrabrom, glavnom junakinjom koja će se suočiti sa tradicijom, sudbinom i najžešćom zvjeri. Merida je vješti strijelac i plahovita kćer kralja Fergusa i kraljice Elinor. Odlučna u tome da sama skroji vlastiti životni put, Merida prkosi staroj tradiciji običaja koji predstavlja svetinju gospodarima zemlje.

Tom jones u ljetnjem duhu
Nakon izvrsnog prošlogodišnjeg koncerta u Zagrebu, Tom Jones dolazi u Pulu! Ovog ljeta, 14. avgusta 2012. legendarni Tom Jones zapjevaće u Pulskoj Areni! 42 | intermezzo | jul/avgust 2012.

TOTALNI OPOZIV OD 09. AVGUSTA
Režija: Len Wiseman Uloge: Colin Farrell, Bokeem Woodbine, Bryan Cryston Nova priča uključuje nacionalne države Evroamerike i Novi Šangaj, sa Daglasom Kvejdom, radnikom u fabrici koji počinje da vjeruje da je špijun, iako nije svjestan za koju stranu. Vilos Kohagen, lider Evroamerike koji je pod plaštom zaštite svog naroda, tajno priprema invaziju na Novi Šangaj.

Interview
Braća Teofilović, umjetnici

Prvo jE nAsTAlA MUzIkA PA noTE

Muzika Teofilovića je dragulj koji se rijetko nađe. Ona u sebi objedinjuje više od dva vijeka muzičkog naslijeđa i etno muziku cjelokupnog regiona. Mnoge od pjesama koje Radiša i Ratko izvode bile skrivene u kolektivnom pamćenju naroda, mnoge druge pjesme sasvim su zaboravljene ili sačuvane samo u fragmentima. Teofilovići su tragali, i tragaju za njima, a sada su nove arije predstavili albumom „Vidarica“ koji su uradili zajedno sa gitristom Miroslavom Tadićem. O saradnji, planiranim koncertima i ponečem privatnom razgovarali smo sa braćom blizancima, čije će muzičko naslijeđe ostati potomcima kao vječna spona sa prošlošću i našim iskonskim muzičkim bićem.
Album Vidarica je najnoviji muzički projekat u kojem sarađujete sa gitaristom Miroslavom Tadićem. Ukratko kako ste doživjeli saradnju i po kojim karakteristikama biste izdvojili ovaj CD od vaša tri ranije objavljena? Ovaj CD se se izdvaja od predhodnih po tome što je cijeli napravljen u sazvučju sa gitarom. Ranija naša izdanja bila su „a capella“, tek ponegdje uz pratnju nekog starog instrumenta. Za nas je to sasvim novo iskustvo i još jedan očekivani muzički iskorak, koji se negdje i očekivao kada smo nas dvojica u pitanju. Mi se nismo odrekli našeg izvornog dvoglasa, ali čini nam se da smo sa ovom saradnjom po mnogo čemu cijelu našu muzičku priču zahvaljujući Mirolsavu podigli na još jedan viši nivo. Ko je odlučivao o pjesmama koje su se na kraju našle na CD-u? I uopšte da li među vama kada su u pitanju dogovori oko npr repertoara i sl. vlada . demokratija, autokratija ili nešto treće? Naše poznanstvo i prijateljstvo sa Mirolsavom traje skoro 13. godina, tako da se repertora sam nametao kroz naše razgovore i nekoliko koncerata koje smo održali 2007. godine u okviru Gitar Art Festivala. Kada se sretnu ljudi koji imaju zajednička interesovanja, sličan odnos prema radu i životu, ujednačen kriterijum i predaju se emocijama kada stvaraju, onda nastaje jedno ovakvo izdanje. Ovaj album obilježava i činjenica da ste sami svoj izdavač, tj. iskoristili ste nove tehnologije i dali u promet digitalno izdanje. Koje su to prednosti i mane ovakvog načina distribucije muzike? Prednost te tehnologije je da vas bilo gdje na svijetu mogu odmah pronaći, čuti i kupiti izdanje, tj. ne moraju ići u CD shop. Za istinske kolekcionare smo ipak štampali jedan tiraž, jer i dalje postoje slušaoci koji bi željeli da imaju i fizičko izdanje. Kod nas se još uvijek tehnologija "skidanja" sa interneta nije ustalila potpuno, ali se nadam da će uskoro to biti dostupno u cijelom regionu. Distribuciju za region uzela je Croatia records, a mi smo sa našim izdavačem Helicom publishing distributeri za Srbiju. Miroslav je takođe objavio CD u SAD preko izdavača Nine winds. “ Vidarica“ se može naći i u Banja Luci u CD Shop Kec, Stari Tržni Centar, Gospodska. Album je istovremeno izdan i na tržištu

Srbije i Amerike, koliko ima interesa sa obe strane i da li ćete ga promovisati i na teritoriji Balkana, jer sadrži pjesme iz cijele regije? Naša promocija je bila zvanična u Beogradu 17. maja ove godine, naš prvi koncert je održan 9. jula u Zagrebu. Potom se Mirolsav vraća u SAD i tamo se nastavlja promocija. Već je izašlo dosta intervjua u Srbiji, i Makedoniji, takođe i nekoliko recenzija u Hrvatskoj. Mi planiramo i jednu promociju u Banja Luci na jesen, kao i u Novom Sadu. Za sada je kritika izuzetna i mi smo jako zadovoljni kako se cijelo izdanje promoviše. Kada se pripremate za koncert imate li neki svoj poseban ritual? Nekih posebnih rituala nemamo, jedino prije koncerta nam je potreban odmor i apsolutni mir. U jednom intervjuu ste rekli da nemate nikakvo muzičko obrazovanje, te da vam ni note nisu bliske. Kako je to uopšte moguće? Mislim da je to protumačeno na pogrešan način, naravno da imamo potrebno muzičko znanje, ali način na koji mi pripremamo pjesme, je potpuno drugačiji od ustaljenog bavljenja muzikom. Prvo je nastala muzika pa note, a jedna od značajnijih je i teorija

Pitagorejaca definisana još u davnim vremenima kao „harmonija sfera“. Osim etno muzike, koji muzički pravci će vam praviti društvo u trenutcima opuštanja? Svaka dobra muzika i dobar koncert je dobra priprema za stvaranje. Nemamo neki određeni muzički pravac koji slušamo, ali sigurno je to dobra klasična muzika, filmska ili nešto ne toliko poznato, ali kvalitetno iz svijeta „world music“ scene. Da li imate interese i prema nekim hobijima posebno, nekom sportu i sl.? Imamo hobije i to su košarka i plivanje, gdje smo redovno aktivni i na taj način održavamo i kondiciju koja je neophodna. Braća ste blizanci, da li vas ljudi i dalje mješaju, i da li ste ikad koristili svoju sličnost da se i našalite? Obično blizance veziju za takav vid zabave. Ljudi najčešće sami griješe, jer smo na prvi pogled jako slični, ali nikada to nismo koristili ili zloupotrebljavali. Vaš idealan ljetnji odmor bi izgledao kako? Idealni odmor je na selu bez mnogo ljudi u tišini.

jul/avgust 2012. | intermezzo | 43

Tehnostyle
Google Glass otvara novu eru
kraj Pc računara na vidiku
Personalni računari u obliku kakav danas manje više poznajemo su na tržištu već 30 godina. Prije dvadesetak godina su postojala određena stanovišta da će do današnjeg dana računari u ovom obliku nestati. To se nije ispunilo, ali na dobrom putu je da se dogodi u svjetlu pojave različitih novih tipova računara kakvi su tableti i druge vrste prenosivih računara. U današnje vrijeme je moguće više nego ikada kupiti kompaktni prenosivi računar. Upravo to nas navodi na zaključak da će računari kakvi su poznati bili prethodnih decenija, dakle desktop sa zasebnim monitorima prestati da budu predominantni i da će ustupiti mjesto mobilnim računarima. Kako se sada situacija odvija desktop, laptop i tablet računari uskoro će postati dio prošlosti budući da Google Glass utabava stazu ka sistemima koji će se nositi ali i onima koji će, na neki način, biti dio čovječijeg tijela. Patrick Moorhead, analitičar Moor Insights & Strategy navodi da Google Glass u potpunosti mijenja način na koji shvatamo računare te da se nikako ne radi o fazi ispitivanja već da je u pitanju funkcionalni prototip nove generacije računara. Moorhead naglašava da američka vojska, naročito specijalne jedinice, već koriste računare koji se nose i koji im služe za komunikaciju i GPS zadatke, ali da ova tehnologija još nije dostupna za obične korisnike.

Piraterija ubija Android
Najveći problem sa kojim se trenutno suočava kompanija Google i Android jeste piraterija. Jednostavno rečeno, sve veći broj piratskih aplikacija na Android uređajima ima veliki negativan uticaj na proizvođača pa je tako sve veći broj onih proizvođača koji se odlučuju na nepopularno reklamiranje u okviru samih aplikacija da bi se popunio jaz koji se javlja u okviru Google Play servisa. Uzimajući u obzir trenutnu situaciju, čini se da za sada nema efikasne zaštite za Android pa su proizvođači primorani da se oslanjaju sami na sebe i na svoje umijeće snalaženja.

dorađen nikon d4
Kompanija Nikon je nedavno predstavila svoj najnoviji DSLR model oznake D4. Ovaj model se do sada prikazao veoma dobro, ali je kompanija objavila najnoviji firmware za pomenuti model koji nosi oznaku 1.02 i koji donosi mnoštvo manjih popravki. Tako sada vlasnici ovog modela imaju na raspolaganju na primjer opciju da se formatiranje memorijske kartice može izvršiti iz MyMenu sekcije, gama za Adobe RGB slike koja je prikazana na ekranu aparata je sada promijenjena pa je moguće dobiti mnogo zasićeniji prikaz boja, stabilnost mrežne konekcije kada je FTP upload opcija odabrana je uvećan. Update firmware je dostupan za Windows i Mac OS X računare.

Hd ekran na dodir olovke
Kompanija Wacom je najavila novu verziju svog 24HD ekrana kojim se upravlja dodirom olovke. Novi model nosi oznaku 24HD touch i nudi multitouch funkcionalnost za kompanijin 24“ input uređaj. Dodatne karakteristike se ne završavaju ovdje. Za dodir omogućeni 24HD takođe posjeduje unapređijeni ekran koji pokazuje 1.07 milijardi boja pri čemu pokriva 97% Adobe RGB game i implementira RGB pozadinsko osvjetljenje koja unapređuje prikaz boja na ekranu. Takođe, možete da koristite Express Keys i Touch Rings da

Twitter obezbedio unapređenja
Kompanija Twitter je objavila veliki broj unapređenja za njihov popularni servis. Među obezbijeđenim unapređenjima su automatsko kompletiranje pretrage, prikazivanje rezultata koji prave razliku između stvarnih imena i Twitter korisničkih imena, prikazivanje preciznijih sugestija i rezultata sljedbenika. Korisnici imaju na raspolaganju mogućnost da sami za svoje potrebe odluče koliko su ove izmjene značajne ali

prilagodite tok rada za maksimalnu efikasnosti. Kada ovaj model bude stigao u prodaju on će se savršeno uklopiti sa funkcionalnostima koje nudi Windows 8.

sigurno je da je pretraživanje u okviru Twitter servisa postalo daleko lakše. Sada kada se unese pojam za pretraživanje Twitter će automatski predložiti sugestije i izvršiti korekciju gramatičkih grešaka, a sve to je sada dostupno i za iOS i Android.

44 | intermezzo | jul/avgust 2012.

Auto

content | intro

roĐEndAnskA vErzIjA FIATA 500

6. jula 2007. godine, italijanski Fiat je na tržište lansirao model koji će ovom brendu pomoći da ponovo stane na noge. Riječ je, naravno, o novom ćinkvećentu, a u čast ovog jubileja, stiže specijalna verzija prigodnog imena. Riječ je o "Happy Birthday" verziji modela 500 i 500C, koje će biti proizvedene u ograničenoj verziji od 555 primjeraka, sa početnom cijenom od 12,900 evra, odnosno 15,400 evra za kabriolet model. "Happy Birthday" donosi širok spektar stilskih i praktičnih dodataka, među kojima treba izdvojiti navlaku za volan u retro stilu, bijele bočne retrovizore i krovnu antenu posebno urađenu za ovu verziju. U standardnoj opremi se još nalaze klima, električni podizači, hromirani detalji i MP3/CD radio. Kupci će moći da biraju između dva benzinska motora, 1.2-litarskog četvorocilindričnog sa 68 KS i 0.9-litarskog dvocilindričnog TwinAir agregata, sa turbo kompresorom i 84 KS.

leteći automobil u prodaji do kraja godine

Predstavljen Peugeot 208 za bh tržište
Peugeot 208 je za bosanskohercegovačko tržište premijerno predstavljen na Vlašiću. “Peugeot je jedan od lidera na tržištu u B segmetu i upravo sa 208, nasljednikom 207-ice najprodavanijeg Peugeot modela u BiH, želimo učvrstiti i zadržati tu poziciju. 208 je dostupan u verziji sa troja i petera vrata i idealno je vozilo za sve generacije otvorenih pogleda na svijet. 208-ica je na drugim tržištima od trenutka lansiranja ostvarila odlične rezultate i vozači su ovaj model okarakterisali kao veoma sigurno, kompaktno i urbano vozilo sa izuzetno malom potrošnjom”, rekao je Denis Mašić, direktor marketinga kompanije Vermont, generalnog uvoznika i distributera Peugeot proizvoda za BiH. 208-ica je lakša i kraća od svog prethodnika. Usprkos ovim karakteristikama u unutrašnjosti je sada više kvalitetnog prostora za putnike. Prostor za prtljag je povećan i iznosi 285 litara što je više za 15 litara u odnosu na model 207. 208-ici je od Euro NCAP-a (New Car Assessment Programme) dodijeljeno 5 zvjedica što je dodatna potvrda za Peugeot da su uspjeli kreirati automobil koji je izuzetno siguran.

Leteći automobil je davnašnja želja brojnih entuzijasta, koju smo do sada uglavnom gledali u naučno-fantastičnim filmovima, ali koji bi uskoro mogao da postane stvarnost. Brojnim "krosoverima", na kojima sa manje ili više uspjeha rađeno tokom godina, pridružio se model Transition, američke kompanije kompanije Terrafugia, osnovane 2006. Transition je u aprilu predstavljen na sajmu automobila u Njujorku, a sada stižu vijesti o završetku složenog dijela testiranja, kako u vazduhu tako i na drumu, što znači da je serijska proizvodnja dobila zeleno svjetlo i da će prve isporuke krenuti krajem ove godine. Sa spoštenim krilima, Transition se posebno ne razlikuje od prosječnog četvorotočkaša, sa sve farovima, pokazivačima pravca, ukratko - svime što možete naći na svakom automobilu. Teoretski, Terrafugia Transition je savršeno prevozno sredstvo, koje svom vlasniku omogućava da bira na koji način će putovati. Naravno, ovakvo posebno vozilo ima i posebnu cijenu od 220,000 evra, koja iako velika, može donijeti komercijalan uspjeh kompaniji.

opel Adam: Prosto jedinstven
Sa potpuno novim ADAM-om, Opel izbacuje na tržište mali, šik, gradski automobil koji stvara sve veće mogućnosti u modnonadahnutom A segmentu brenda. Opel Adam kombinuje smjelu, moćnu konstrukciju sa mogućnostima za gotovo bezbrojne personalizacije, što svakog Adam-a čini potpuno jedinstvenim. Pored toga, pruža vrhunske tehnologije iz viših segmenata, uključujući novi ugrađen info-zabavni sistem, koji integriše vlasnikov smartfon u automobil (Android i Apple iOS), čineći aplikacije zasnovane na internetu dostupnim u kabini. Sa gotovo 3,70 metara dužine (širina bez retrovizora 1,72 metra), agilna trovratna verzija je savršena za urbano okruženje. Opel Adam će se u početku nuditi sa tri efikasna benzinska motora (1.2 l 51 kW/70 ks, 1.4 l 64 kW/87 ks i 1.4 l 74 kW/100 ks) u spoju sa 5-stepenim manuelnim prenosom.

novi renault clio
Novi Renault Clio je prvi produkcijski model, koji u potpunosti predstavlja novi Renaultov dizajnerski jezik, prvi put viđen na atraktivnim koncept modelima, kao što je DeZir. Prema riječima dizajnera Laurensa Van den Ackera, novi je Clio začet kao dio senzualne skulpture koja stimuliše želju. Dominiraju blage linije, bez agresivnih uglova. U poređenju sa prethodnikom, novi je Clio mnogo dinamičniji, zahvaljujući nižem stavu, širem tragu točkova i smanjenjem razmaka između točka i blatobrana. Kada govorimo o inovacijama, Clio nastavlja Renaultovu tradiciju, te nudi brojne nove elemente, kojima podiže standarde u klasi malih vozila. Neki od njih su; Renault R-Link – integrisani tablet spojen sa automobilom i internetom, nudi kontakt sa spoljnim svijetom putem velikog 7-inčnog ekrana osjetljivog na dodir i upravljanja glasom. Novi Clio donosi i svjetsku inovaciju – Bluetooth radio sa Bass Reflex sistemom, pametnim audio sistemom, koji od automobila čini koncertnu dvoranu. jul/avgust 2012. | intermezzo | 45

Gastro
SPOJ ZDRAVLJA I NEODOLJIVIH AROMA
Mediteranska prehrana
garina i drugih zasićenih masnoća, te po obilju voća i povrća. Oba stila prehrane imaju i odgovarajuće zdravstvene posljedice; tako je posljedica prvoga stila 500.000 mrtvih godišnje od bolesti krvog sistema u SAD, dok je kod drugog trend umiranja po toj osnovi bitno manji, a život daleko zdraviji. Zaključci nisu izvedeni na temelju simpatija za jedan ili drugi stil, već na osnovu jakih argumenata. ŠTA SU POKAZALA ISTRAŽIVANJA? Istraživanje pod nazivom "Studija 7 zemalja" pokazalo je da je smrtnost od bolesti krvnog sistema u južnoj Evropi 2-3 puta manja nego u kontinentalnom dijelu, na primjer, u Njemačkoj i Irskoj, a osobito u odnosu na SAD. Dugoročno gledajući, posljedica je to zamjene crvenoga mesa ribom i ostalim plodovima mora, svakodnevne konzumacije crnog vina, te korištenja maslinovog ulja. Pored toga, unos voća i povrća, što znači unos balastnih materija, vitam-

U mediteranskoj kuhinji koristi se riba umjesto mesa, maslinovo ulje umjesto margarina, te obilje voća i povrća
Mediteranski model prehrane je lako prepoznatljiv po poluvegetarijanskoj prehrani s ribom umjesto mesa, maslinovim uljem te voćem i povrćem. Mediteranska je hrana najbolji model za zdravu prehranu! Epidemiološka istraživanja provedena na Kreti te u Lionu i oko Tuluza u Francuskoj pokazala su da je dugovječnost lokalnoga stanovništva veća od onoga u kontinentalnom dijelu zemlje. Amerikanci su napravili hibridno ulje prema modelu maslinovog ulja, a model "Piramida zdrave prehrane" nije ništa do li mediteranski model. DVA PREHRAMBENA STILA U stvari, gledajući nešto šire, imamo sudar dvaju prehrambenih stilova; s jedne strane zapadni stil poznat po obilju, pretjeranim kalorijama, crvenome mesu i visokom holesterolu, te drugi, mediteranski model, koji je lako prepoznatljiv po poluvegetarijanskoj prehrani, uz korištenje ribe umjesto mesa, maslinovog ulja umjesto marina i drugih zaštitnih supstanci daleko je veći na jugu Evrope. Ako izuzmemo spomenute pretpostavke zdravlja, imamo tzv. "dugoročnu" blagodat u obliku dužega života. Sve su studije jasno dale do znanja da osobe koje se sistemski hrane namirnicama tipičnim za mediteransko podneblje u pravilu duže žive. Ljubitelji dobre Ta je hrana prije svega niskokalorična, ima vrlo malo holesterola i mnogo balastnih materija, dakle posjeduje sve atribute zdrave prehrane. Ona preko cijele godine osigurava visok izvor vitamina C u prirodnom kompleksu s bioflavonoidima, visok izvor beta karotena, dovoljno vitamina E, te, najzad, sasvim dovoljno Omega-3 masnih kiselina koje se na kopnu u redovnoj prehrani ne mogu dobiti osim ako volite ribu. I na kraju, tu je obilje crnog vina razrijeđenog vodom, kojim se gasi žeđ. Danas se smatra da su polifenoli iz crnog vina najbolji lovci slobodnih radikala, tj. da po načinu djelovanja spadaju u grupu antioksidansa. Dvije velike čaše dnevno mogu djelovati vrlo povoljno na zdravlje, a da pritom ne izazovu probleme s alkoholom. Ako se tome dodaju zaštitni faktori iz bijelog luka, brokule i kupusa, može se govoriti o nadprosječnoj obrambenoj barijeri. ZAŠTO FRANCUZI MALO OBOLIJEVAJU OD INFARKTA? Navedeno pitanje sadrži aluziju na poznati "francuski paradoks" (French paradox). Pojam je nastao zbog činjenice što Francuzi, koji satima sjede za stolom i doslovce uživaju u jelima, ipak ne obolijevaju od bolesti krvog sistema, prvenstveno od infarkta, u tolikoj mjeri kao što je slučaj s Ircima ili Amerikancima. Istraživanja na Kreti i oko Liona su pokazala da je tamošnja lokalna hrana za osobe sklone infarktu bolja od bilo koje službene medicinske dijete. U čemu se ona sastoji? Vrlo malo mesa, mnogo kuvanog povrća, obilje agruma, nemasna riba i crno vino po želji. Treba li tome dodati i mnogo kretanja na morskom vazduhu?

Ta je hrana prije svega niskokalorična, ima vrlo malo holesterola i mnogo balastnih materija, dakle posjeduje sve atribute zdrave prehrane.

kapljice će reći da je to rezultat zamjene vode vinom, ali očito nije u pitanju samo to. Ima i cijeli niz drugih, za organizam korisnih materija koje se mogu naći jedino na Mediteranu. Blaga klima mediteranskih zemalja (16) omogućuje rast povrća s velikim lisnatim dijelovima, kao što su raštika i zelena salata, preko cijele godine, te agruma (limun, narandža, grejp, mandarina), kivija, smokava, badema, grožđa, brokule i kupusa, a te su namirnice bogate raznim zaštitnim supstancama. MASLINOVO ULJE I CRNO VINO Posebno valja istaći maslinovo ulje kao najveći prirodni izvor mononezasićenih masnih kiselina, koje su toliko važne za stvaranje ravnoteže masnoća u krvi. Istraživanje pod nazivom "Studija 7 zemalja" pokazalo je da je smrtnost od krvnih bolesti u južnoj Evropi 2-3 puta manja nego u kontinentalnom dijelu.

46 | intermezzo | jul/avgust 2012.

recepti/savjeti
Recepti:

Voćna salata sa cimetom i kikirikijem
Jako brza i sočna salata sa kombinacijom narandžastog i žutog voća, posuta kikirikijem i cimetom uz kuglu šlaga…. Potrebno: 1 narandža oljuštena i izrezana na kriške, 1 banana oljuštena i izrezana na kolutove, 1 mango oljušten i isjeckan, 1/2 dinje očišćene od sjemenki i izrezane na kocke, 1/2 ananasa očišćenog i izrezanog na kocke ili iz konzerve, 1/2 šolje samljevenog kikirikija, malo ostaviti i cijelog za posipanje, 1 kaščica cimeta u prahu, gotovog šlaga po želji. Priprema: Pomiješati svo voće, sipati u činije i onda posuti sa cimetom, kikirikijem i staviti kuglu šlaga po porciji i služiti odmah. Najbolje je ako je voće već prethodno bilo u frižideru!

Kuvana škarpina
Da se lagana, niskokalorična prehrana ne sastoji samo u grickanju sirovog povrća, najbolji je primjer jedinstvena mediteranska kuhinja. Obilje kuvane ribe i povrća osigurava vitak stas, sjajnu kosu i lijepi ten. Potrebno: so, biber u zrnu, 1 kašika vegete, 50 ml maslinovog ulja, 1 lovorov list, 50 g mrkve, 1 korjen peršina, 1 glavica luka, 3 čena bijelog luka, 2-3 kašike vinskog sirćeta, 1,2 kg škarpine, peršin. Priprema: U posudu stavite vodu, dodajte so, papar, vegetu, malo ulja, lovor, očišćenu i narezanu mrkvu i peršin, luk i bijeli luk, pa pustite da malo prokuva. Zatim dodajte sirće i očišćenu ribu, pa kuvajte oko 20 minuta. Posluživanje: Pažljivo izvadite ribu iz juhe, stavite je na ovalni tanjir, dodajte kuvanu mrkvu i peršin, prelijte je s malo riblje juhe i preostalim uljem, pospite nasjeckanim peršinom i poslužite s kuvanim krumpirom.

PREPUSTIMO SE ZAČINIMA, SVJEŽIM I SUVIM!
Začini su nam uvijek dragocjen saveznik u kuhinji
Začini su dijelovi biljaka koji sadrže puno eteričnih ulja intenzivnog mirisa i okusa. Kao začini koriste se samo određeni dijelovi bilja, na primjer listovi, korijenje, plodovi, lukovice, pupovi, sjemenke, a kod nekih začina i kora. Začini se koriste u kulinarstvu oplemenjujući jela, u medicini zbog ljekovitih svojstava i u kozmetičkoj industriji. Usprkos niskoj hranjivoj vrijednosti, začini igraju važnu ulogu u našoj prehrani, dajući ton i zaokružujući utisak jela. Stoga se mnogi odlučuju uzgajati začine u vrtu kao ukras među drugim kulturama ili u posebnim začinskim gredicama, u posudama na balkonu ili na prozorskoj klupici posađene u manje teglice. Onako kako nam to uslovi dozvoljavaju, bitno je da ih uvijek imamo pri ruci. Primjenom začina najjednostavnije jelo može postati festival mirisa i okusa. Njima možemo učiniti totalni "makeover" poznatim jelima koja su nam pomalo dosadila. Začini su nam uvijek dragocjen saveznik u kuhinji. ZAČINI U NAŠOJ KUHINJI? Začini koji se kod nas najčešće koriste prilikom pripreme jela, neki i na dnevnoj bazi, jesu: lovor, ružmarin, celer, peršin, majčina dušica, mažuran, matičnjak, timijan, metvica, chili papričica, biber, bosiljak, kadulja, kopar, korijander, lavanda, vlasac i dr. Na našim kuhinjskim policama i frižiderima sve su češće prisutni i: kapari, gorušica, hren, klinčići, šafran, kajenski papar, anis, cimet, muškatni oraščić, kardamom, kurkuma, ingver, i dr. Primjenom začina najjednostavnije jelo može postati festival mirisa i okusa. Neke biljke tek sušenjem razviju svoju aromu, posebno one s velikim udjelom eteričnih ulja. Bilje poput majčine dušice, bibera, ružmarina, kopra, chili papričica i bijelog luka možemo čuvati i u maslinovom ulju, a onda tako međusobno prožetim sastojcima oplemenjivati i začinjavati jela, npr. salate. Zaključujemo, usprkos tome što kad god imamo prilike koristimo svježe, netom ubrane začine, suvi začini igraju vrlo važnu ulogu u modernom kulinarstvu. Osim što korištenje sušenih začina nije ograničeno zbog vremena dospijevanja, suvi začini nam omogućavaju pripremu egzotičnih jela s nama geografski nedostupnim svježim začinima. Začini mogu biti izvrsni kulinarski saputnici. Koristite ih smjerno, znalački, ali i razigrano i smjelo. Uzgajajte, berite, uživajte, sušite i oplemenjujte svoja jela začinima! jul/avgust 2012. | intermezzo | 47

Mahune na mediteranski način
Potrebno: 500 g zelenih mahuna, so, 1 kašika maslinovog ulja, 100 g luka, 1 čen bijelog luka, 500 g paradajza, 2 kašike mješavine mediteranskiuh začina, 2 kašike narezanog bosiljka, 1 kašika nasjeckanog peršina. Za odreske: 4 teleća odreska (600 g), 1 kaščica soli, 2 kaščice ulja. Priprema: Mahune očistite, narežite, operite i kuvajte u posoljenoj vodi 15-20 minuta. Na maslinovom ulju propecite nasjeckani luk, dodajte protisnuti bijeli luk, oguljen paradajz narezan na kockice, pospite mediteranskim začinima i pirjajte desetak minuta. Umiješajte kuvane i ocijeđene mahune i na kraju pospite bosiljkom i peršinom. Teleće odreske potucite, posolite i pecite na zagrijanom ulju sa svake strane oko 3 minute. Posluživanje: Mahune poslužite toplo uz pečene teleće odreske.

Turizam
Eko regata, koja već drugu godinu za redom plovi od izvora do ušća rijeke Vrbas ima za cilj povećanje svijesti javnosti o zaštiti ove rijeke kroz aktivnosti čišćenja njenih obala od čvrstog otpada. Ovogodišnja Eko regata pod sloganom „Čist Vrbas” krenula je 29. juna iz Gornjeg Vakufa i nastavila svoj put kroz Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Banjaluku, Laktaše i stigla na svoj cilj 3. jula u Srbac. Eko regata je samo jedna od aktivnosti partnerskog projekta koji realizuje Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) BiH u partnerstvu s Vladom Japana i kompanijom Coca Cola. „Glavna podrška japanske vlade prema BiH je da podstiče održiv ekonomski razvoj štiteći pri tom životnu sredinu. Vrbas je divna rijeka koja pruža veoma mnogo potencijala za razvoj ekonomije u toj regiji. Kako je Vlada Japana i u proteklom periodu podržavala projekte razvoja eko turizma u slivu Vrbasa, kroz projekat koji realizuje u saradnji sa UNDP će obezbijediti 1,3 miliona KM“, rekao je Yoshiaki Makino, prvi sekretar Japanske ambasade u BiH. AKCIJA, REAKCIJA Ove godine, više od 750 vreća čvrstog otpada je izvađeno iz Vrbasa i pokupljeno s njegovih obala za 5 dana regate. Ovo je pokazatelj da je Vrbas, naš prijatelj, opterećen velikom količinom čvrstog otpada koji se nepropisno odlaže i često se može naći

EKO REGATA 2012 „ČIST VRBAS“
Kada upitate stanovnike koji žive u nekom od gradova na zelenoj rijeci šta je Vrbas za vas, odgovor je uglavnom isti - Vrbas je moj prijatelj! Da li možemo učiniti nešto više za svog prijatelja?

ZNANJE I INFORMISANOST GRAĐANA O OTPADU
U toku uličnih akcija koje su se organizovale u vrijeme trajanja Eko regate Vrbas 2012, građani su imali priliku popuniti kratku anketu vezanu za znanje i informisanost o problemu otpada. Anketu su ukupno popunila 242 ispitanika/građana u 5 gradova u kojima su se realizovale promotivne aktivnosti: Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Banja Luka, Laktaši. Koga smatrate odgovornim za problem otpada u vašoj opštini? u rijeci i na njenoj obali. To dalje postaje problem svih lokalnih zajednica koje se nalaze nizvodno u slivu, a ne samo problem opštine u kojoj je nastao. Razlozi za stvaranje divljih deponija, odnosno nelegalno odlaganje otpada na mjesta koja za to nisu predviđena su višestruki: • Nepostojanje ili loše funcionisanje sistema organizovanog odvoza i/ili ispravnog odlaganja otpada na nivou lokalne zajednice; • Nesavjesno ponašanje građana; • Nepostojanje zakonskih propisa koji definišu sankcionisanje ponašanja pojedinaca. Zbog ovog, ali i drugih problema koji utiču na kvalitet rijeke Vrbas, Koordinacioni tim gradonačelnika i načelnika opština u slivu Vrbasa, 2004. godine potpisao je povelju o očuvanju ove rijeke, čime su se obavezali da će zajednički djelovati u aktivnostima zaštite Vrbasa. Uključivanjem lokalnih zajednica od izvora do ušća Vrbasa, eko regata daje podršku provođenju ove povelje i animira građane da odlažu otpad na mjesta predviđena za to. Briga o Vrbasu nije samo na donosiocima odluka, jer svi trebamo da snosimo obavezu i odgovornost da bismo ga očuvali. Što prije shvatimo da je Vrbas naše zajedničko dobro, svi ćemo zajedno prije početi da živimo bolje od korištenja rijeke na održiv i ekološki prihvatljiv način. S ovim ciljem, pokrenut je i partnerski projekat UNDP, Vlade Japana, te Coca-Cole čijim aktivnostima bi se uticalo na podizanje svijest građana koji žive u slivu, jer čistoća voda i sliva rijeke Vrbas direktno utiče na kvalitet čaše vode na našem stolu, te zagađenost hrane koju uzgajamo na njegovim obalama. Pored ovog ekološkog i zdravstvenog efekta, očuvanje Vrbasa ima i veoma značajan ekonomski efekat, jer je Vrbas veliki turistički potencijal i uz njegovo održivo upravljanje, može se

Koliko dnevno uzmete plastičnih vrećica u prodavnici/pekari/pijaci?

48 | intermezzo | jul/avgust 2012.

turizam

obezbijediti i ekonomska stabilnost lokalnih zajednica u slivu. „Briga o vodi jedan je od prioriteta ’Coca-Cole’ u regionu, ali i na svjetskom nivou, te su naša nastojanja usmjerena na tri važna područja – smanjivanje količine vode u proizvodnji pića, usklađivanje svih proizvodnih postupaka radi upotrebe vode, te ulaganje u projekte razvoja lokalne zajednice s ciljem zaštite voda. U skladu s ovim smjernicama, drago nam je što kroz projekat 'Čist Vrbas' imamo priliku da ukažemo na važnost zaštite voda, te da pomognemo lokalnoj zajednici u ovoj inicijativi usmjerenoj ka čišćenju rijeke Vrbas i jačanju svijesti o njenoj važnosti za lokalni razvoj“, izjavila je Boška Trbojević, direktorica Odjela za komunikacije i odnose s javnošću za Hrvatsku i BiH, Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o. Projekat će rezultirati povezivanjem

Pored ekološkog i zdravstvenog efekta, očuvanje Vrbasa ima i veoma značajan ekonomski efekat, jer je Vrbas veliki turistički potencijal i uz njegovo održivo upravljanje, može se obezbijediti i ekonomska stabilnost lokalnih zajednica u slivu.
institucija lokalnih zajednica, komunalnih službi i rafting klubova u cijelom slivu Vrbasa s ciljem efikasnijeg djelovanja na zaštiti kvaliteta vode rijeke Vrbas, kao i čistoće njenih obala i samog korita. PRATEĆE AKTIVNOSTI Eko regatu 2012 “Čist Vrbas” pratile su i ulične akcije u Bugojnu, Donjem Vakufu, Jajcu, Banjaluci i Laktašima, gdje se građanima dijelio informativno-promotivni materijal, i ukazivalo na značaj uključivanja lokalnog stanovništva da se aktivnije uključi u očuvanje rijeke Vrbas i njenih obala. Ove akcije bile su organizovane u saradnji sa lokalnim organizacijama civilnog društva, jer su one pokretači promjena u društvu i mogu inicirati rješavanje problema koji postoje u slivu. Uloga lokalnih OCD je veoma značajna, jer svojim aktivnostima mogu da utiču na sve interesne strane, kako na donosioce odluka i građane, tako i privredne subjekte u cilju promocije održivog razvoja. “Zadovoljni smo odzivom građana, jer nam je važno da podignemo svijest o potrebi brige za Vrbas kao zajedničkog dobra velikog broja ljudi. Međutim, kampanja koju sad provodimo i projekat čiji je ona dio imaju za cilj mnogo više od čiste

vode. Želimo pokazati ljudima da je briga o Vrbasu i prirodi uopšte zapravo briga o njima i njihovim porodicama, te da zaštitom Vrbasa mogu učiniti mnogo za sebe i svoje najbliže – u smislu zdravijeg, ali i prosperitetnijeg života,“ rekao je Goran Vukmir, portfolio menadžer UNDP BiH. Pored rafting klubova, u akciju čišćenja uključio se i vrlo značajan broj građana, što predstavlja posebno ohrabrenje za buduće aktivnosti koje će se realizovati u slivu Vrbasa, a u cilju njegovog očuvanja. Da li će ove aktivnosti uticati na svijest građana i da li će se u slivu Vrbasa ostvariti još bolja saradnja između lokalnih zajednica, pokazaće eko - regate u narednim godinama, koje će, nadamo se, uskoro postati isključivo turističke i da će problem čvrstog otpada u Vrbasu ostati u istoriji borbe za njegovo očuvanje.

savjeti za traženje apartmana
Kad idete na odmor imate mogućnost boravka u hotelima ili možete ostati u apartmanima, a ako ste se odlučili ostati u apartmanu, lociranje pravog i sigurnog stana za vaš boravak je vrlo važno. Sljedeći savjeti će vam pomoći da pronađete jedan bez puno poteškoća
Prva stvar koju ćete morati gledati je veličina apartmana. Ako odlazite samo na odmor bez posebnih planova za zabavu i aktivnosti onda vam veličina nije toliko presudna. S druge strane, ako putujete s porodicom i djecom, trebaće vam puno više prostora i soba tako da ćete morati odabrati potpuno opremljen apartman sa kuhinjom, spavaće sobe i odvojenom trpezarijom. Znajući šta tražite, biće vam lako pronaći pravi apartman i time učiniti vaš boravak ugodnijim. Ako planirate odlazak na odmor vjerovatno ćete htjeti vidjeti i istražiti mjesta koja posjećujete, tako da je lokacija vašeg apartmana jedan od važnijih faktora. Odaberite apartman koji se nalazi na razumnoj udaljenosti od znamenitosti koje želite posjetiti kada dođete na odredište. Godišnji odmori su namijenjeni za uživanje i zabavu, tako da nema smisla zaglaviti u saobražaju ili trošeći vrijeme hodajući okolo tražeći smjerove. Odaberite mjesto koje ima jednostavan pristup svim znamenitostima koje želite posjetiti. Isto tako morate uzeti u obzir da je mjesto u kojem se nalazi apartman sigurno za šetnju usred noći. Kod odabira apartmana vodite računa o budžetu koji ste namijenili za cijeli odmor. Neka troškovi smještaja ne prelaze 50% ukupnog budžeta. Većina apartmana uz odmor će vam ponuditi pogodnosti kao što su bazen i parking u sklopu najma, a ako to nije ponuđeno provjerite koliko će vas koštati. Ostati u kontaktu s prijateljima i sa svojim domom znači da morate imati i pristup internetu. Ako najmodavac ne nudi ovu uslugu uvijek možete provjeriti za širokopojasne bežične veze ili blizina lokala (restoran, caffe bar…) sa wi-fi pristupom. Blizina infrastrukture je takođe neizbježna. U blizini apartmana mora biti trgovina prehrane, tržnica, pijaca će vam olakšati nabavku svježeg voća, povrća i naravno ribe, zatim obavezno morate imati apoteku i dom zdravlja. Kad kažemo u blizini onda mislimo najviše 500 m tako da sve možete obići pješke. Blizina plaže nije presudna! Čak je bolje da je plaža izvan mjesta, pogotovo ako ste sa svojim vozilom, jer to će vam olakšati da sa sobom ponesete čim više stvari koje bi vam mogle zatrebati. Ako je plaža blizu apartmana onda budite spremni da ćete se usprskos blizini puno puno puno nahodati jer pješke prenijeti sve potrebne stvari, pogotovo ako ste sa prodicom, i nije baš jednostavno! jul/avgust 2012. | intermezzo | 49

BAnjA lUkA 051
Telekom Srpske, informacije Kvarovi na telefonima Buđenje i poziv u određeno vrijeme CJB Vatrogasci Hitna pomoć Poliklinika Klinički centar Banja Luka Autobuska stanica Željeznička stanica Vodovod i kanalizacije Stambeni servisi –Održavanje stanova “Elektrokrajina” Banja Luka Centar za obavještavanje “Čistoća” Meteorološka stanica “Gradsko groblje” 1185 1275 1401 122 123 124, 230-620 247-333 342-100 922 000 301-229 212-316 228-060 247-100 121, 212-500 304-477 307-943 214-107, 065/646-312 Autobuska stanica Bolnica Opština Policija Željeznička stanica Pošta Elektrodistribucija Gradska toplana

BIjEljInA 055
212-411 210-971 209-099 207-633 210-395 212-111, 210-522 201-211 211-640 226-460 123 233-121

Vodovod i kanalizacija Vatrogasci Matična služba KULTURNI CENTRI Biblioteka ''Filip Višnjić'' JU centar za kulturu ''Semberija'' Galerija ''Milenko Atanacković'' Muzej ''Semberija''

205 – 603 204 – 202 206 – 472 201 – 292, 206 – 910

KULTURNI CENTRI Narodno pozorište RS Dječije pozorište RS Gradsko pozorište Jazavac Narodna i univerzitetska biblioteka RS “Petar Kočić” Banski dvor Francuski kulturni centar PARFIMERIJE Didaco Commerce Parfimeria Sergio CENTRI ZA LJEPOTU Specijalizovani Centar za trajnu epilaciju Nomasvello Centar za estetiku lica i tijela Perfectus MOTELI Prenoćište i restoran “Alas” HOTELI Hotel Ćubić KAFIĆI Cafe bar “Harmonija” RESTORANI Krčma kod Alekse Healty Lifestyle Pizzeria San Remo

317-949 232-844 462-887 215-859 305-336 219-238

IsToČno sArAjEvo 057
CJB Istočno Sarajevo Vatrogasna brigada Bolnica Kasindo Dom zdravlja Autobuska stanica Taksi Elektrodistribucija Sarajevo Gas Vodovod i kanalizacija Apoteka Pošta Osnovni Sud (Sokolac) Osnovni Sud (odjeljenje Istočno Sarajevo) KULTURNI CENTRI Matična biblioteka Narodna biblioteka Pale Narodna biblioteka Sokolac Kulturni centar Pale Kulturni centar Istočno Novo Sarajevo Ustanova za kulturu ''Pero Kosorić'' Sokolac Kulturni centar Trnovo 316-104 340-734 316-054 340-782 317-377 340-200 317-929, 317-930 340-113 340-480 316-260, 317-902 316-168 448-113 342-528

586-777 226-150

258-150 213 -313

212-622

331-000

065/773-775

300 242 066/424 139 315-815

340-778 223-418 401-350 227-132 342-842 448-407 610-352

50 | intermezzo | jul/avgust 2012.

SEPTEMBER

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->