P. 1
Nastavnici Med. Fak. u Sarajevu

Nastavnici Med. Fak. u Sarajevu

|Views: 2,796|Likes:
Published by April Green

More info:

Published by: April Green on Jul 24, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/25/2013

pdf

text

original

Izet Mašić

NastavNici i saradNici MediciNskog fakulteta u sarajevu 1946.-2006.

AvicenA
Sarajevo 2006. godine

BIBLIOTEKA BIOMEDICINSKE PUBLIKACIJE KNJIGA XXVII Odgovorni urednik Prof. dr. Izet Mašić Recenzenti: Prof. dr. Mehmedalija Budalica Prof. dr. Arif Smajkić Prof. dr. Mirko Grujić Lektor: Prof. Lejla Mašić Tehnički urednik: Mirza Hamzić CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 614 (497.6 Sarajevo) “1946/2006” 378.6:61] :929 (497.6 Sarajevo) “1946/2006” MAŠIĆ, Izet Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu : 1946.-2006. / Izet Mašić. - Sarajevo : “Avicena”, 2006. - 140 str. : ilustr.; 21 cm. - (Biblioteka Biomedicinske publikacije ; knj. 27) Podaci o autoru: str:140 ISBN 9958-720-32-9 COBISS.BH-ID 14793222 Izdavač: AVICENA d.o.o., Sarajevo Štampa: Birograf, Sarajevo Tiraž: 300 primjeraka

Predgovor

I

deja o monografiji rodila mi se davne 1993. godine tokom pripremanja proslave jubileja 100. godišnjice Zemaljske bolnice u Sarajevu i 50. godišnjice kontinuirane medicinske edukacije u Bosni i Hercegovini, koje su održane novembra 1994. godine u Sarajevu. Bio je to jedan od najvećih kulturnih događaja u opkoljenom Sarajevu. Tom prilikom, kao predsjednik Organizacijskog odbora proslave, organizirao sam poseban Simpozij „Ratna medicina i medicina u ratu“ (štampan je i poseban Zbornik radova Simpozija sa 62. sažetka radova), i sačinio dvije monografije: „Zemaljska bolnica u Sarajevu“ i „Allmanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu“. Skupljajući građu za spomenute monografije našao sam dosta vrijednih podataka o pionirima zdravstvene službe u BiH, doktorima, velikanima, koji su uloženim znanjem, trudom i iskustvom pomogli da generacije i generacije studenata i liječnika budu osposobljene obavljati svoj teški, značajni i humani posao. Shvatio sam tada koliki je ogroman i mukotrpan posao sakupiti građu o povijesnim događajima u medicini i zdravstvu u BiH i objediniti je na jednom mjestu. Pokušavali su to ranije i dijelom uspjeli u svoje vrijeme uvaženi profesori Hajrudin Hadžiselimović, Arif Smajkić, Risto Jeremić, Samuel Elazar i dr. ali je ta građa uvijek ostajala nedovršena i nedorečena. Ostala je nedovršena tada i meni, ali sam deset godina kasnije, mukotrpno dopunjavajući prethodnu monografiju, dovršio knjigu „Korijeni medicine i zdravstva u Bosni i Hercegovini“, namjenski napisanu povodom 110. godišnjice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i 50. godišnjice prvoosnovanog Medicinskog fakulteta (1944.) u Sarajevu. Knjiga je neka vrsta medicinske enciklopedije, i pokrila je gotovo sve važnije povijesne događaje u medicini i zdravstvu u BiH, ili bar načela mnoge od njih, jer naša medicinska povijest i nije tako siromašna. Ipak, ostalo je nekoliko, po mom mišljenju, važnih stvari koje su ovlaš dotaknute, ili koje nisam imao vremena i prostora u samoj knjizi dovršiti onako kako sam zamislio, a za koje smatram da su važne da budu zapisane i ostav-

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 

ono što se pamti . godišnjice (1996. 50. likove i događaje koji su mi pomogli da uobličim ovu monografiju.to bježi. Istovremeno sam proučio i sve ranije brojeve časopisa. Namjera mi je bila samo to da ispoštujem poruku ove arapske mudre izreke. organizirane institucije koje su ostavili iza sebe. objavljenog 1947. Radi se o našim učiteljima. koji je bio i ostao Alma Mater drugim visokoškolskim medicinskim ustanovama u našoj zemlji. Neke od podataka sam lično uzeo od potomaka i rodbine umrlih. stara je izreka. koji sam pripremio povodom 50. koja se toliko puta potvrdila u praksi. ali se nadam da će u nekom ponovljenom izdanju i njihovi životopisi biti involvirani. godine. od onog prvog. Kao i svaka knjiga i monografija dosad.ljene generacijama ili su samo površno bili upućeni u njih. Ono što se zapiše . godine 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . povodom 25. godišnjice Medicinskog fakulteta u Sarajevu. i takvi su kakve sam dobio. rezultati rada. što mi je pomoglo da oblikujem sadržaj ove monografije. uglednim naučnicima i istraživačima.to ostaje. 40. metodi rada. do brojeva prije nego što sam i sam preuzeo njegovo uređivanje i našao mnoga imena. Također sam određene podatke pronalazio u sličnim allmanasima drugih fakulteta u zemlji i inozemstvu. godišnjice (1986. do podataka o nekim preminulim nastavnicima i saradnicima nisam došao. a bili su objavljeni u allmanasima publiciranim povodom jubileja: 30. Koristio sam i allmanahe Medicinskog fakulteta koje su uredili profesor Hajrudin Hadžiselimović. Nažalost. po vlastitoj želji ili pozivom da tamo osnuju katedre i organiziraju nastavu koju su vodili na našem fakultetu. i ova će vjerovatno imati nedostataka i propusta. godišnjice Medicinskog fakulteta. te profesor Arif Smajkić. te spisak danas angažiranih nastavnika i saradnika. povodom 40. s obzirom da su neki naši nastavnici svoju karijeru nastavljali na drugim medicinskim fakultetima. Sarajevo. aprila 2006. godišnjice (1976.).). u Pogovoru ove monografije priložio sam spiskove nastavnika i saradnika koji su bili angažirani u nastavni proces na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. i 30. i možda neki podaci neće odgovarati potpunoj istini. Također. ali i svoj. koji ranije nisam mogao. godišnjice.). čija djela. nastavnicima. Kao dugogodišnji glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“ objavio sam najmanje tridesetak In memoriam-a uglednih nastavnika Medicinskog fakulteta u Sarajevu. ali za nju nisam samo odgovaran ja već i oni koji su te podatke ranije zabilježili i ostavili nam ih u amanet u nekoj pisanoj formi. bar u pukim statističkim ciframa ili opisima treba da nas podsjećaju na njihov ogroman doprinos razvoju medicinske nauke i zdravstvene struke na našim prostorima.

Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu od 1946. do 2006. Socijalnu medicinu i Epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. odlazi u Novi Sad i preuzima rukovođenje Katedrom za epi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Prolazi faze izbora u docenta. redovni profesor Higijene. Godine 1963. Jedno vrijeme radio je kao ljekar u nekoliko mjesta Srbije. vanrednog i redovnog profesora na predmetima Higijena i Socijalna medicina i Epidemiologija. Socijalne medicine i Epidemiologije Rođen je u Novom Sadu 1900. Jedno vrijeme obavlja funkciju direktora Centralnog higijenskog zavoda u Sarajevu.-1994. godine. Nakon otvaranja Medicinskog fakulteta u Sarajevu preuzima rukovođenje institutima i katedrama za Higijenu.). Na Medicinskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1923. godine ARANICKI MILOŠ (1900.

-1975. bio je pomoćnik. boraveći u univerzitetskim centrima u Parizu. U periodu od 1944. Gracu i Budimpešti. Osnovnu školu završio u Čurugu. a zatim i upravnik Armijske bolnice III armije JNA. Istovremeno je direktor Zavoda za zdravstvenu zaštitu u Novom Sadu do odlaska u penziju 1965. a također i član nekoliko me- 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . „Makedonski medicinski pregled“. Nakon završetka Drugog svjetskog rata pa do 1947. Godine 1936. godine kod čuvenog profesora Bumm-a u Berlinu. godine. godine. zatim od 1947. Profesor Milenko Berić se neprestano usavršavao.). Bio je član užeg odbora ginekološko-akušerskih sekcija Srbije. do 1945. BiH. do 1963. godine dolazi u Sarajevo i preuzima rukovođenje Ginekološko-akušerskom klinikom Kliničke bolnice u Sarajevu u svojstvu redovnog profesora. do 1957. Beču. Po pozivu. godine direktor je Ginekološko-akušerske klinike Kliničkog centra u Skoplju i redovni profesor na predmetu Ginekologija i akušerstvo na Medicinskom fakultetu u Skoplju. godine u Bačkoj Palanci. 1957. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1899. godine rukovodi Ginekološko-akušerskim odjeljenjem Pokrajinske bolnice u Novom Sadu. Umro je u Novom Sadu 1994. Berlinu. a gimnaziju u Temišvaru.demiologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. Specijalistički ispit iz Ginekologije i akušerstva položio je 1927. „Ginekologija i opstetricija“ i „Medicinski arhiv“. godine šef je Ginekološko-akušerskog odjeljenja bolnice u Nišu. zatim član Redakcijskih odbora časopisa „Arhiv srpskog lekarskog društva“. nastavio u Gracu (1920.). BERIĆ MILENKO (1899. postavljen je za šefa Ginekološko-akušerskog odjeljenja Gradske bolnice u Beogradu. Započeo je studij u Zagrebu 1919. a završio u Berlinu 1924. godine. Od 1961. a od 1951. radi kao ljekar na Ginekološkoakušerskom odjeljenju Opšte državne bolnice u Sarajevu. Od godine 1925. godine na Medicinskom fakultetu. godine bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“. kojom rukovodi do 1969. godine. gdje ostaje do odlaska u mirovinu aprila 1962. godine. i 1921. do 1951. Objavio je oko trideset stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima.

Uveo je većinu subspecijalističkih službi i savremene dijagnostičke terapijske metode u vrijeme dok je rukovodio Ginekološko-akušerskom klinikom u Sarajevu. U svojstvu docenta 1965.. Još za gimnazijskih dana učestvuje u antifašističkim demonstracijama. Po povratku u zemlju biva postavljen za šefa Hirurškog odjeljenja Opšte bolnice u Zenici.đunarodnih nacionalnih udruženja za Ginekologiju i akušerstvo. godine. Godine 1963. gdje biva uhapšen od beogradske specijalne policije i u zatvoru ostaje do 1944. Početkom Drugog svjetskog rata vraća se u Sarajevo. koju je okončao 1953. Još kao specijalizant biran je za asistenta na predmetu Opća hirurgija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. gdje ostaje četiri godine. Kao naučnik i istraživač objavio je oko 60 naučnih i stručnih radova. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu je diplomirao je1950. habilitira na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i biva izabran za docenta na predmetu Opća hirurgija.-1980. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Veliko priznanje doživio je izborom za člana Ekspertne grupe za predlaganje kandidata za Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju od strane Švedske akademije nauka 1960. godine. i u tom perioda je hirurgiju u Zenici podigao je na vrlo zavidan nivo. Lenjingradu. Pariz. Godine 1939. Važio je za dobrog organizatora svoje struke. Lion. pristupa jedinicama NOB-a. Godine 1957. a zatim dobija specijalizaciju iz Opće hirurgije. i 1959. te se ponovo vraća u Beograd.). godine. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1919. Umro je u Novom Sadu 1975. upisuje Medicinski fakultet u Beogradu a kao student bio je uključen u rad SKOJ-a. bavi se ilegalnim radom. Nakon što je oslobođen. Kijevu i Pragu i usavršava se iz neurohirugije i vaskularne nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . a bio je koautor knjige „Porodiljstvo za studente medicine“ izdate 1961. godine boravi šest i po mjeseci u Moskvi. godine. proveo je nekoliko mjeseci na subspecijalizaciji iz neurohirugije u francuskim gradovima Montpelje. BESAROVIĆ ZDRAVKO (1919. godine. godine. Zadnje godine života aktivno je participirao u Naučnom društvu za istoriju zdravstvene kulture Jugoslavije.

a rezultate svojih istraživanja publicirao je u 75 stručnih i naučnih radova. Od augusta 1950. Kao hirurg i kao nastavnik hirurgije boravio je na svim važnijim hirurškim naučnim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. redovni profesor Oftalmologije Rođena je 1920. godine./73. Završila je gimnaziju u Novom Sadu 1938. Augusta 1951.Zagreb 1976. Bio je dugogodišnji šef Hirurške klinike UMC-a i Neurohirurškog odjeljenja UMC-a u Sarajevu. Godine 1968. godine radi kao ljekar stažista u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. obavljao je funkcije: člana Savjeta Medicinskog fakulteta. a školske 1972. Koautor je u knjigama „Hirurgija centralnog nervnog sistema“. U mirovinu je otišla 1981. Univerzitet u Sarajevu 1977. te prošla procedure izbora za docenta. kao odličan ljekar praktičar i dobar organizator zdravstvene službe rukovodila je s nekoliko odjeljenja Klinike za očne bolesti Medicinskog fakulteta u Sarajevu. do 1978. Smrt ga je zatekla na mjestu šefa Neurohirurške klinike UMC-a Sarajevo 1980. Medicinska knjiga Beograd . Značajan opus radova odnosi se na neurohirurgiju. Nakon položenog specijalističkog ispita iz Oftalmologije 1955.-1982. godine. u Manhajmu. godinu. a diplomirala na istom fakultetu 1950. Njemačka. Godine 1975. godine. izabran je za vanrednog. Orden rada sa crvenom zastavom. godine. Za svoj javni i društveno-politički angažman dobio je brojna odlikovanja: Medalja zasluga za narod. člana gradskih i sreskih partijskih struktura. za redovnog profesora Medicinskog fakulteta na predmetu Opća hirugija. te sljedeće godine i predsjednika Zajednice jugoslavenskih univerziteta. godine u Novom Sadu.hirurgije. i „Hirurgija“. a također je i dobitnik Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva za 1976. Kao aktivni učesnik NOB-a prekinula je studiranje 1944. Rektorski mandat mu je ponovljen od 1974. biran je i za rektora Sarajevskog univerziteta. izabrana je za asistenta na predmetu Oftalmologija. Orden Republike sa srebrenim vijencem. predsjednika Socijalno-zdravstvenog vijeća grada Sarajeva.). a 1975. promoviran je u počasnog doktora nauka u Mičigenu SAD. Društveno-politički je bio vrlo angažiran. Orden rada drugog reda. BIJEDIĆ MIRJANA (1920. kranijalni traumatizam. vanrednog i redovnog profesora Medicinskog fakulteta i drugih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu.. Profesor Mirjana Bijedić je rezultate svojih istraživanja i iskustva u praksi publicirala u preko 40 naučih i stručnih  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . odnosno primjenu modernih metoda neurohirurške dijagnostike i operativnih tehnika. godine i iste godine upisala studij na Medicinskom fakultetu u Beogradu. godine. a 1976. godine. Orden National du merite – Republique Francaise i Velike plakete JNA. godine.

godine. Koautor je udžbenika „Očne bolesti“. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu.-2001. Bila je šef Kabineta za hemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu u periodu od 1963. Odbranila je doktorsku disertaciju pod naslovom „Sinteze pirol-2-aldehida sa fiziološki i terapeutski djelotvornim supstancijama“ na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu 1960. Umrla je u Sarajevu 1982. Nastavila studirati poslije oslobođenja na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu. objavljenog 1982. Bila je glavni urednik časopisa „Jugoslovenski oftalmološki arhiv“. u kome je bila do 1942. godine uhapšena i deportirana u Sabirni logor u Sarajevo. godine.radova u domaćoj i inozemnoj literaturi. godine. do 1976. zatim član Redakcijskog odbora časopisa „Acta Ophtalmologica Iugoslavica“. BOBAREVIĆ BLANKA (1920. bila je angažirana kao društveni radnik na Medicinskom fakultetu i u Univerzitetskom kliničkom centru Sarajevo. Jedan nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . Do kraja Drugog svjetskog rata živjela i radila u ilegali u Sarajevu. koji je morala napustiti zbog angažmana u studentskom pokretu. Za asistenta Medicinskog fakulteta na predmetu Hemija izabrana je 1951. godine. redovni profesor Hemije Rođena je u Sarajevu 1920. godine. godine a vanrednog profesora 1968. Nakon diplomiranja zaposlila se kao apotekar u Apoteci Prvi maj u Sarajevu. Izabrana za docenta na predmetu Hemija 1961. godine. gdje je jedno vrijeme bila demonstrator na predmetu Farmaceutska kemija. Istovremeno. Godine 1939.). godine. počela je studij na Farmaceutskom odsjeku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. te član Izvršnog odbora Oftalmološke sekcije BiH i Udruženja oftalmologa Jugoslavije. zbog koga je 1940. godine. Za svoj svestrani rad dobila je niz društvenih i stručnih priznanja.

Španija. Dio specijalističkog staža proveo je u inozemstvu. u institutima u Firenci (prof. dr. do 1978. godine. boravila u Nacionalnom centru za istraživanje prirodnih spojeva kod profesora Lederera u Parizu i Istraživačkom centru Lepetit u Milanu kod E. Završio je gimnaziju u Mostaru a Medicinski fakultet u Beogradu 1929. do 1947. Simmons). godine i sahranjena u Malagi . Poslije Drugog svjetskog rata radi kao specijalista internista na Trećoj internoj klinici u Sarajevu. za redovnog profesora. akademik. godine napustila Sarajevo i izbjegla u Španiju. godine. on i njegova familija bili su progonjeni od okupatora i domaćih izdajnika. A. Uz pedagoški stručni i naučni rad. do 1941. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je u Kliničkoj bolnici u Sarajevu 1949. derivata pirola i pirolidina. BRKIĆ IBRO (1901. izabran je za asistenta na predmetu Interna medicina. U proljeće 1992. Sa kolegama s PMF-a sarađivala je intenzivno na sintezi derivata 4 hidroksi kumarina.-1989. Godine 1949. za docenta. kao sekundarni ljekar u Državnoj i Kliničkoj bolnici u Sarajevu. godine i dekan Farmaceutskog fakulteta. godine. Radi svojih otvorenih simpatija i angažmana u NOB-u. između ostalog. U istraživačkom opusu od 100 publiciranih radova većina se odnosila na istraživanje u području sinteze farmakološki i fiziološki aktivnih supstanci. Londonu (prof.). Zatim. Grazu (prof. Chechi). Umirovljen je 1971. a kao nastavnik Medicinskog fakulteta istakao se svojim pedagoškim sposobnostima u prenošenju znanja na studente i kolege na specijalizaciji. a od 1941. gdje je i umrla 2001. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Mostaru 1901. Teste. Nakon diplomiranja radio je kao općinski i sreski ljekar u Jajcu od 1931. godine. Blanka Bobarević bila je vrlo aktivna na društvenom i stručnom planu. Ziegler). a za profesora emeritusa izabran je na Medicinskom fakultetu 10 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Usavršavala se u zemlji i inozemstvu. 1959. godine. Kao ljekar praktičar bio je izuzetno cijenjen među pacijentima i kolegama. prof.je od osnivača odsjeka za Farmaciju i prvi prodekan a zatim od 1974. za vanrednog profesora i 1962. Na ovom području urađen je izvjestan broj magistarskih radova i doktorskih disertacija. zatim 1951.

Kao asistent pokazala je izvanredne pedagoške sposobnosti u prenošenja znanja studentima. godine u Sarajevu. Bio je osnivač i predsjednik Društva ljekara BiH i član Udruženja kardiologa Jugoslavije. pa je svoje rezultate ispitivanja provedenih u Elektrokardiografskom laboratoriju III interne klinike u Sarajevu objavio u 52 naučna i stručna rada: iz kliničke kardiologije. a radno mjesto joj je bilo na Drugoj internoj klinici u Sarajevu. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . Bio je društveno aktivan i angažiran u nekoliko domaćih stručnih asocijacija. Godine 1968. godine. julsku nagradu BiH 1970.). Umrla je u Sarajevu 1982.u Sarajevu 1972. godine i Orden rada sa crvenom zastavom 1975. godine. godine. asistent Interne medicine Rođena je u Jajcu 1933. Većina njegovih naučnoistraživačkih aktivnosti bila je u domenu kardiologije. Umro je 1989. Učesnik je nekoliko radnih akcija u poslijeratnoj izgradnji zemlje i bila priznati društveni radnik radeći kao član nekoliko upravnih organa. pa do 1952. Svoja praktična iskustva iz nefropatologije prezentirala je u preko 50 stručni i naučnih radova publiciranih u domaćim i inozemnim časopisima. a redovni član je postao 1978. kardiopulmonalne patologije. Za svoj javni i društveni angažman dobio je niz priznanja. te Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva 1966. a medicinski fakultet okončala je 1959. Srednju školu je završila u Sarajevu. sportske kardiologije i opće interne medicine. Po završenom studiju birna je za asistenta Interne medicine. položila je specijalistički ispit iz interne medicine..-1982. BRKIĆ-HADŽIJAHIĆ NAIDA (1933. između ostalog. Jedno vrijeme bila je šef Nefrološkog odjeljenja Druge interne klinike. u Sarajevu. godine. bio je sekretar Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“ od njegovog osnivanja 1947. i 27. godine. godine. Sljedeće godine izabran je za dopisnog člana ANUBiH. između ostalog: Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima 1964. a veći do svog radnog vijeka provela je baveći se nefropatologijom.

Većina njegovih radova odnosi se na ovu oblast. Habilitirala je o temi “Izgled vidnog puta u odnosu na kon- 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Nakon diplomiranja radi kao asistent na Institutu za fiziologiju i biohemiju kod prof. godina njegovog postojanja. godine. uglavnom iz oblasti primjene radioaktivnih izotopa u medicini. godine. godine i redovnog profesora 1976. godine. a završila 1956. Za vrijeme studija bila je demonstrator na predmetu Anatomija. a publicirao oko 150 radova u domaćim i inozemnim časopisima. Bio je redovni član ANUBiH a četiri godine obavljao je i funkciju i ministra zdravlja BiH. Nastavne aktivnosti je započeo kao demonstrator kod profesora Aleksandra Sabovljeva. godine u Mostaru. redovni profesor Anatomije Rođena je 1927. Aleksandra Sabovljeva. do odlaska u mirovinu 1993. Plaketu grada Sarajeva i Zlatnu plaketu Medicinskog fakulteta povodom 25. godine. Medicinski fakultet u Sarajevu upisala 1948. Umro je u Sarajevu 1994.). godine. vanrednog profesora 1970. gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Tokom Drugog svjetskog rata. godine. BUBIĆ-HUKOVIĆ ILDUZA (1927.-1994.BRKIĆ SEAD (1927. Izabrana je za asistenta na predmetu Anatomija 1957. fiziologiju kardiovaskularnog sistema. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Livnu 1927./1949. godine. Medicinski fakultet je završio u Sarajevu 1953. zatim je biran za asistenta te docenta 1965. a predavača 1961. godine.-2005. Usavršavao se u gotovo svim naučnim institucijama u bivšoj Jugoslaviji. Funkciju šefa Instituta i Katedre za fiziologiju i biohemiju obavljao je od 1970. kao petnaestogodišnji dječak uključio se u NOB. Nekolicina radova se odnosi na opću fiziologiju. akademik. te Instituta „Marija Kiri“ u Varšavi i sličnim institutima u Londonu i Lidsu u Engleskoj. od Instituta „Boris Kidrič“ u Vinči. Za svoj izuzetno plodan društveni angažman dobio je Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva. Osnovnu i srednju školu je završio u rodnom mjestu. uglavnom su eksperimentalnog karaktera i koja je involvirao u istraživačke projekte koje je vodio. godine. zatim Instituta za fiziologiju VMA u Beogradu. respiratornog sistema te ispitivanje hemodinamike koronarne cirkulacije u patološkim uvjetima.).

farmacije i VMŠ. stomatologije. Jedno vrijeme radi kao medicinska sestra u Sarajevu. Svoja iskustva i znanje pretočila je u „Praktikum iz mikrobiologije“. te 1975. i u tom segmentu je pokazala izuzetan smisao za pedagoški rad. najveći broj je iz domena antropologije. pretežno iz parazitologi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . a zatim kao laboratorijski tehničar na Institutu za mikrobiologiju i parazitologiju. godine za predavača na predmetu Mikrobiologija. predavač i docent na predmetu Mikrobiologija i parazitologija vodila je uspješno praktičnu i teorijsku nastavu studentima biomedicinskih fakulteta. gdje je završila srednju medicinsku školu. Objavila je 11 naučnih i stručnih radova. te izabrana za docenta 1961. Nakon odbranjene doktorske disertacije “Seksualne oznake na skeleetu čovjeka” 1972. Uz rad je završila Medicinski fakultet u Sarajevu 1968.-1982.figuraciju lobanje čovjeka”. a posebno se uspješno ogledala u edukaciji i osposobljavanju srednjeg i višeg medicinskog kadra iz laboratorijsko-dijagnostičke djelatnosti. Osnovala je i vodila antropološki laboratorij na Institutu za anatomiju. godine BUŠIĆ VERA (1933. godine za vanrednog profesora te 1978. bira se 1973. godine.). godine. docent Mikrobiologije i parazitologije Rođena je u Sarajevu 1933. Za svoj društveni angažman dobila je više plaketa i društvenih priznanja. Najveći dio svog nastavnog rada provela je na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu. Publicirala je oko 40 stručnih i naučnih radova. Nakon odlaska u mirovinu birana je za profesora emeritusa. Doktorsku disertaciju o temi „Ispitivanje vertikalne migracije larve Ancylostoma duodenale“ odbranila je 1977. te je iste godine izabrana za docenta na predmetu Mikrobiologija u kom svojstvu ostaje do svoje smrti 1982. godine. koji su koristili studenti medicine. Kao asistent. Umrla u Sarajevu 2005. godine. godine za redovnog profesora. godine. godine. da bi sljedeće godine bila izabrana za asistenta.

Robert Fried“. boravio je u inozemstvu na stručnom usavršavanju kod čuvenog profesora Kersleya u Bathu kod Bristola (Engleska). gdje radi do marta 1945. a redovnog 1962. Godine 1937. Jedno vrijeme bila je šef Odsjeka za crijevne i urogenitalne parazitoze i Odjeljenja za parazitologiju Instituta za mikrobiologiju „Dr. položio je specijalistički ispit iz interne medicine. a zatim prelazi u Zagreb i radi do kraja Drugog svjetskog rata. osniva Institut za balneologiju i fizikalnu medicinu BiH na Ilidži. Jedno 14 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine demobiliziran. a gimnaziju u Varaždinu 1931. godine u Vinici kraj Varaždina (Hrvatska). godine. helimintologije i ankilostomiaze. Iste godine osniva balneološku instituciju u lječilištu u Daruvaru i radi do 1944. Nakon što je početkom 1948. godine na predmetu Fizikalna medicina i rehabilitacija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. pa do svoje smrti. godine. a po izlasku iz vojske postavljen je za šefa Odjeljenja za reumatične bolesti Vojne klinike u Topuskom. godine. CIGLAR MARKO (1911. najzad. godine. Godine 1952. Njemačka 1941. izabran je za asistenta na predmetu Fizikalna medicina na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. habilitira i biva izabran za docenta na predmetu Fizikalna medicina i balneologija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. Specijalizaciju iz Balneologije i fizikalne medicine završio je na Fakultetu za Balneologiju i fizikalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Breslau. Godine 1950. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1936. akademik. Nakon oslobođenja služi vojni rok do 1948. od 1977. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu s prekidima od školske 1959./67. godine kod profesora Vogta./1960. upravnika Vojnog lječilišta za reumatske bolesti i postreumatska stanja na Ilidži kod Sarajeva. redovni profesor Fizijatrije i rehabilitacije Rođen je 1911. godine. godine. Godine 1956. do 1966. Za vanrednog profesora izabran 1959. godine. zatim šefa Odjeljenja za posttraumatska stanja./68 do 1972.-1998). Vojne klinike u Stubičkim Toplicama. kada biva premješten u civilnu bolnicu u Slavonskom Brodu. a dekan od 1967. onda šefa odjeljenja i upravnika Vojne bolnice u Lipiku i.je./73.

godine. vanrednog profesora 1972. godine izabran je za demonstratora na predmetu Anatomija.). Još u vrijeme studija 1950. itd. čija predavanja su bila na visokom nivou i rado posjećena. radne terapije. redovni profesor Anatomije Rođen je u Sarajevu 1930. Habilitirao je o temi „Odnos vena prema arterijskim segmentima bubrega čovjeka“ 1966. kineziterapije. a jedno vrijeme i rukovodio tim udruženjima.. i redovnog profesora.vrijeme boravi na najsavremenijim institucijama za rehabilitaciju u Engleskoj. poremećaje cirkulacije srca i krvnih sudova pod utjecajem raznih fizikalnih faktora. a nakon diplomiranja 1957. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1955. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. U svojih 30 i više godina nastavničkog rada i bogatog iskustva u unapređenju i organiziranju nastave iz predmeta Anatomija za sve biomedicinske fakultete. Danskoj. Norveškoj.. godine izabran je za asistenta na predmetu Anatomija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i prolazi procedure izbora za docenta 1967. Istraživao je farmakodinamsko djelovanje prirodnih ljekovitih voda i klime na metabolizam. prof. Publicirao je preko 50 stručnih i naučnih radova. godine. te metodama funkcionalnog osposobljavanja oštećenih bolesnika primjenom hidroterapije. godine. Akademik Ciglar je bio veoma aktivan u naučnim i stručnim udruženjima na nivou bivše Jugoslavije i BiH iz područja užeg interesiranja. Holandiji i Italiji. Velik dio svojih rezultata i istraživanja objavio je u domaćim i inozemnim časopisima u preko 100 stručnih i naučnih članaka. a član ANUBiH od 1967. endokrinosekreciju i upalu. godine. većina njih je bila iz domena pro- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . ultrazvuka. 1978. godine i počasni član još nekoliko akademija nauka u inozemstvu. a odbranio doktorsku disertaciju „Morfologija krvnih sudova ovarijuma u različitim funkcionalnim stanjima“ 1972. Ćuš zapamćen je kao jedan od boljih pedagoga i edukatora.-1986. te član više drugih rukovodnih institucija u Sarajevu i BiH. Bio je prodekan i dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu u pet izbornih perioda. godine. ĆUŠ MIRKO (1930.

naučni i društveni rad profesor Mirko Ćuš dobio je nekoliko društvenih priznanja u vidu odlikovanja. Ženevi. Nakon diplomiranja zapošljava se na Klinici za očne bolesti u Zagrebu kod profesora Botterija. Frankfurtu. Rezultati istraživanja profesora Ćuša vrijedan su doprinos promociji anatomije na bosanskohercegovačkim prostorima. te se vraća 1962. Za svoj pedagoški. kao asistent na predmetu Očne bolesti. godine u Sarajevu i upravlja Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu do odlaska u mirovinu 1983. Godine 1948. Berlinu.učavanja krvnih sudova i glomerularnog aparata bubrega. akademik. Završio je gimnaziju u Vinkovcima a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beču 1924. a 1940. ČAVKA VLADIMIR (1900. redovni profesor Oftalmologije Rođen je 1900.). godine u Orašju. U tom periodu boravio je na usavršavanju na očnim klinikama u Parizu. preuzima dužnost šefa Očnog odjeljenja Kliničke bolnice u Sarajevu koje prerasta u Očnu kliniku i na kojoj docent Vladimir Čavka postaje prvi šef Očne klinike i novoosnovane Katedre za oftalmologiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu u zvanju redovnog profesora. izabran je za dekana Medicinskog fakulteta i glavnog i odgovornog urednika časopisa „Medicinski arhiv“. Bio je glavni urednik časopisa „Folia Medica Facultatis Medicinae Universitatis Saraeviensis“ i „Folia Anatomica Yugoslavica“. do 1962. godine./49. a od 1926. gdje ostaje sve do 1940. Umro je u Sarajevu 1986. Beču i Londonu. povelja i nagrada. Kao naučnik i istraživač bio je vrlo plodonosan i jedan od za- 16 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. Od 1956. Minhenu. posmatranih s aspekta komparativne i uzrasne anatomije. Godine 1946. godine postaje šef Očnog odjeljenja Državne bolnice u Beogradu. kao sekundarni ljekar. asimetrije lobanje i mozga i naročito limbički sistem i njegove struke s aspekta filo i ontogeneze. godine. godine. plaketa. Godine 1939. bira se u privatnog docenta u Zagrebu.-1984. godine odlazi u Beograd i rukovodi Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu.

. između ostalog. primjenom tkivne terapije i inplantologije po Filatovu.-1979. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju 1942. Za svoj javni i društveni angažman dobio je niz priznanja. lobotomiju (lobotomija Fiamberti-Čavka). godine ČUSTOVIĆ IZET (1923. godine. da bi se 1945. primjenjujući transorbitalnu leukotomiju. Nakon diplomiranja. Pro- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Medicinski fakultet u Zagrebu upisao je 1947. između ostalog: akademsku togu Univerziteta u Oksfordu 1950. godine. objavljena 1941. Bio je član brojnih naučnih i stručnih asocijacija u zemlji i inozemstvu.). i „Retinitis pigmentosa“.služnih pionira na bivšim jugoslavenskim prostorima. njemačkog. godine. zatim uvodi nove operativne metode kod plastičnih operacija kapaka. jedno vrijeme radi u Domu zdravlja Visoko. Prvi je predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH (Naučno društvo BiH) i njegov redovni član od 1948. kao i udžbenik „Oftalmologija“. godine. te prvu nagradu Vlade BiH 1948. Orden rada prvog i drugog reda i Orden rada sa crvenom zastavom. zatim akademsku togu Univerziteta u Montrealu 1954. godine. godine a na njemu diplomirao odličnom ocjenom 1953. i. operacijom keratoplastike i keratotomije (modificirao Sato-ovu operaciju kod keratokonusa). godine bio je jedno vrijeme hapšen i veći dio okupacije provodi u Sarajevu u ilegali. godine. Osnovao je časopis „Medicinski arhiv“ i „Jugoslovenski oftalmološki arhiv“ i bio njihov glavni i odgovorni urednik. redovni profesor Pedijatrije Rođen je u Trebinju 1923. Također opisuje nove oblike epidemičnog celulita orbite kod djece izazvane virusima. godine konstruirao je korneofleksometar. Još kao asistent. godine. orbite. patologijom rožnjače. gdje rukovodi Pedijatrijskim odjeljenjem. Umro je 1984. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu 1958. godine. najzad. zatim nagradu AVNOJ-a 1947. a doktorsku disertaciju 1970. godine obavljao je dužnost sekretara Personalnog odsjeka Divizije. godine. Habilitaciju je odbranio 1965. Radi svoje aktivne saradnje u NOB-u od 1943. a u periodu rukovođenja Očnom klinikom u Sarajevu bavi se pretežno glaukomom. objavljen 1983. te teleangiekstazije na vežnjači i kapcima u obliku „pauka-spajdera“ kod bolesnika s cirozom jetre. Rezultate istraživanja iz naprijed spomenutog bogatog opusa publicirao je u preko 200 naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima i dvije monografije: „Refrakcione anomalije i neurologija oka“. francuskog i austrijskog oftalmološkog društva. Do 1947. godine. engleskog. 1935. priključio jedinicama NOP-a. totalnog simblefarona. godine. objavljena 1953. te modifikacije postojećih aplikacija kod ablacije retine.

godine. Umro je u Sarajevu 1979. proveo je šest mjeseci u Centru za naučna istraživanja na Medicinskom fakultetu u Parizu izučavajući imunologiju. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na predmetima Kemija. godine.-1989. Nakon osnivanja 1 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Jedno vrijeme bio je predsjednik Pedijatrijske sekcije Društva ljekara BiH i podpredsjednik Endokrinološke sekcije BiH. do 1925. i stekao je ugled odličnog poznavaoca šećerne bolesti kod djece. Od 1923. godine. gdje je završio osnovnu školu i klasičnu gimnaziju 1919. godine. godine. akademik. DEŽELIĆ MLADEN (1900. godine. godine. Godine 1961. godine u Zagrebu. Scheibea. Pušina 1927. Kao asistent na Katedri za kemiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu izabran je 1926. Fizika i Matematika 1923. Fischera i fizikalnu kemiju kod prof.). Od 1945. što je rezultiralo i osnivanjem Savjetovališta za dijabetičare i njihove roditelje u sklopu Dječije klinike u Sarajevu. Doktorsku disertaciju iz Kemije odbranio je kod profesora N. i redovnog profesora na predmetu Pedijatrija 1977. vanrednog profesora 1972. Iz područja kliničke imunologije i bjelančevina plazme i bioloških sekreta objavio je značajan opus naučnih i stručnih radova. godine.šao je procedure izbora za docenta 1967. godine. radi kao viši savjetnik i šef Kemijske laboratorije Duhanskog instituta pri Ministarstvu lake industrije. Obavljao je brojne društvenopolitičke funkcije na Medicinskom fakultetu i u UMC-u Sarajevo. G. redovni profesor Hemije Rođen je 1900. H. te redovnog profesora 1943. Specijalizirao je organsku kemiju u Minhenu kod nobelovca prof. godine radi na Tehničkoj srednjoj školi u Zagrebu kao srednjoškolski profesor.. a za docenta na istoj katedri bira se 1940. Na Katedri opće i eksperimentalne kemije na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu izabran je za vanrednog profesora 1942. Osim kliničke imunologije interes je usmjerio i na dječiju endokrinologiju./62. Nakon osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu biva izabran za redovnog profesora i šefa Katedre za hemiju. a također se usavršavao na klinikama u Pragu i Budimpešti. a brojne radove prezentirao je na stručnim pedijatrijskim skupovima.

dobio je 27. Odlikovan je Ordenom rada sa crvenom zastavom 1965. godine i redovnog profesora istog Fakulteta. Najveći nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 19 . Gimnaziju je završio u Požarevcu 1910. godine a jedno vrijeme provodi na Klinici za neuropsihijatriju kod uvaženog profesora Pelnarža u Pragu. godine i do svoje smrti objavio je više od 100 stručnih i naučnih radova. gdje je diplomirao 1921. Područjem neuropsihijatrije počeo se baviti 1924. U Naučnom društvu BiH obavljao je funkciju sekretara društva od 1963. čiji je urednik bio 15 godina. koji je važio za najbolje i najfunkcionalnije organiziran hemijski institut u zemlji. do 1966. redovni profesor Neuropsihijatrije Rođen je 1891. Na njegovu inicijativu. Godine 1947. Iz ove oblasti počeo je objavljivati već 1927. Požarevac. a radi ratnih događanja prekinuo studij i nastavio na Praškom medicinskom fakultetu. Obrenovac. godine. prvenstveno iz organske i fizikalne hemije. kada Naučno društvo prelazi u ANUBiH a profesor Deželić je izabran u prvo predsjedništvo Akademije. Umro je u Zagrebu 1989. godine bira se za redovnog profesora i šefa Katedre Organske hemije. Medicinski fakultet upisao je u Freiburgu. Do 1930. među kojima i četiri monografije. godine. zatim vanrednog profesora 1951. izabran je za docenta na predmetu Neuropsihijatrija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Od 1960. godine.-1961. godine radi kao ljekar opće prakse u mjestima: Kuršumlija. godine u Lugavčini kod Požarevca (SCG). godine.Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1950. Za svoj društveni i naučni angažman godine 1966.). Smederevska Palanka. julsku republičku nagradu BiH.-1914. godine. koju dužnost je obavljao do svoje smrti 1961. na novoosnvanom Prirodnomatematičkom fakultetu u Sarajevu bira se za šefa Odsjeka za hemiju i kasnije direktora Hemijskog instituta. godine. Više od 30 radova objavio je u inozemnim medicinskim časopisima. u Sarajevu je osnovan Insistut za hemiju i fiziku. DIMITRIJEVIĆ DIMITRIJE (1891. Osnovao je Društvo hemičara i tehnologa BiH i njegov časopis „Glasnik“.). Publicirao je preko 100 naučnih i stručnih radova. godine. nastavio studirati u Berlinu (1912.

godine njegove ljekarske prakse. godine. objavljena u Sarajevu 1954. objavljena u Sarajevu 1956. Završio je gimnaziju u Sarajevu 1939. Specijalistički ispit iz Opće hirurgije položio je 1954. Zaslužan je da je traumatologija dobila ravnopravan značaj s drugim subdisciplinama unutar opće hirurgije. a svoja iskustva iz tog domena prezentirao je u dvije monografije: „Neuroze sa talamopatskim pojavama“. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1919. i redovnog profesora 1975. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu nastavnu karijeru započeo je kao asistent 1953. a iz ove oblasti također je objavio jednu monografiju: „Schizasthenia“. godine i „Histerija kao neurodinamski problem“. godine. u kojoj će doživjeti svoju profesionalnu slavu i te koje oblasti je objavio najveći broj svojih naučnih i stručnih radova. godine. DODER ALEKSANDAR (1919. Godine 1959. Jajcu i Cazinskoj Krajini. godine. Također se bavio sportskim povredama i jedno vrijeme je 20 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Umro je i sahranjen u Beogradu 1961. vanrednog profesora 1968. Nekolicina njegovih radova posvećena je šizofreniji. godine. godine na Hirurškoj klinici u Sarajevu. te prošao procedure izbora za docenta 1962.. godine. objavljena 1953. a kasnije se usmjerio na traumatologiju. Jedno vrijeme radio je kao ljekar opće prakse na Sokocu. Opću hirurgiju je učio kod akademika Blagoja Kovačevića. godine. Posebno se interesirao za hirurgiju povrijeđenog kuka i tim segmentom se bavio sve do svoje smrti.-1975. Studije medicine započeo na Medicinskom fakultetu u Beogradu a okončao Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1947. te član Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“. bio je član brojnih naučnih i stručnih domaćih i inozemnih asocijacija. Nastupao je s radovima na brojnim svjetskim i naučnim skupovima. dodijeljena mu je medalja za zasluge „Orden rada drugog reda“ povodom 43.).broj radova odnosio se na probleme neuroza. godine u Ulogu.

čestitog i kvalitetnog učitelja. Godine 1949. pionira traumatologije na bosanskohercegovačkim prostorima. francuski i bugarski jezik. Prošao je faze izbora u redovnog i vanrednog profesora. redovni profesor Infektologije Rođen je 1903. godine. Nakon diplomiranja zaposlio se kao asistent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu na predmetu infektivne bolesti. Kao nastavnik Hirurgije svoje interesovanje usmjerio je na oblast ratne hirurgije i traumatologije i studenti i brojni specijalisti traumatologije pamtit će ga kao vrijednog.-1990.bio klupski ljekar Sarajevskog nogometnog kluba „Željezničar“. ÐORÐEVIĆ BLAGOJE (1903. Publicirao je preko 40 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima iz gotovo svih oblasti infektologije. imenovan je za docenta na predmetu infektologija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. koji je svoja znanja i ogromna iskustva znao kvalitetno i korektno prenijeti tokom predavanja i vježbi. Položila je specijalistički ispit iz radiologije na Radiološkom institutu Medicinskog fakulteta u Beogra- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 21 . Umro je 1975. s obzirom da je bio prisiljen izdržavati i plaćati studij vlastitim sredstvima. godine u Sarajevu. u kom svojstvu je proveo ukupno osam godina. Za vrijeme studija. što mu je omogućilo da kvalitetno prati biomedicinsku literaturu objavljenu na širim evropskim prostorima.). godine. Bio je dugogodišnji šef Klinike za infektivne bolesti Kliničke bolnice u Sarajevu i Katedre za infektologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. ÐORÐEVIĆ JELENA (1929. u kom svojstvu je i otišao u mirovinu. Makedonija. Umro je 1990. ruski. Završio je osnovnu školu i gimnaziju u rodnom mjestu.-1988. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1955. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1941. godine. godine u Pirotu. godine. Studenti medicine i specijalizanti infektologije pamte ga kao vrsnog edukatora i strogog nastavnika. redovni profesor Radiologije Rođena je u Novom Bečeju 1929. angažirao se i radio kao laborant na Infektivnoj klinici Kliničkog centra u Beogradu. Bio je širko obrazovan i elokventan a govorio je njemački.).

Umrla je u Sarajevu 1988. napisala je poglavlje Hematologija. Autor je i koautor više od 200 stručnih i naučnih radova iz oblasti radiologije. Nakon odbrane doktorske teze 1975. godine u Zenici. i koautor udžbenika “Opšta radiologija” za studente biomedicinskih fakulteta. uglavnom iz područja hematologije i transplantacije hematopoetskih matičnih stanica. Sarajevo u Institutu za radiologiju i onkologiju. Engleskoj. godine. godine o temi: „Ekspresivnost komponenti faktora VIII/ vWF i FVIIIAg/. SAD-u. Stručno se usavršavala u zemlji i inozemstvu. Od 1960. Jedno vrijeme radila je kao šef Odjeljenja za radiologiju Opšte bolnice u Kragujevcu. Za asistenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Radiologija izabrana je 1964. Mađarskoj i Rumuniji. Za docenta na predmetu Interna medicina izabrana je 1997. redovnog profesora. Rusiji. godine nekoliko mjeseci na Radiološkom institutu u Bernu kod prof. docent Interne medicine Rođena je 1948. U knjizi „Klinička propedeutika“. godine izabrana je za docenta.). magistarski rad odbranila 1985. vanrednog profesora te 1983. kasnije Klinici za hematologiju. zatim 1978. 22 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Jedan je od inicijatora osnivanja Udruženja hematologa i transfuziologa BiH. Franckuskoj.du. Adolfa Zuppinger-a. godine. Iz oblasti radiologije se usavršavala u centrima u Japanu. godine radi u Kliničkoj bolnici Koševo. godine. Iz oblasti radioterapije provela je tokom 1964. Nakon obavljenog ljekarskog staža radi na Drugoj internoj klinici Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. Specijalistički ispit iz Interne medicine položila je 1982. sve do smrti 2002.-2002. godine. a doktorsku disertaciju 1994. nakon čega osniva moderno Odjeljenje za radioterapiju Kliničke bolnice Koševo. profesora Muhameda Hadžimejlića i saradnika. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1974. Iz ove oblasti objavila je oko 20 stručnih i naučnih radova. te knjiga “Limfografija” i “Radioterapija”. DŽIRLO-TODOROVIĆ JASNA (1948. godine. godine. gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. godine.

koji su zajedničkim naporima napravili prvi udžbenik interne medicine za studente i ljekare u BiH. Još kao student radio je kao demonstrator na Katedri za fiziologiju kod profesora Aleksandra Sabovljeva. Zaslužan je da je 1977. Profesor Aleksandar Fajgelj publicirao je preko 120 stručnih i naučnih radova i mentorirao petnaestak magisterija i doktorata. Od 1956. te se po povratku aktivno angažira na afirmaciji primjene radioaktivnih izotopa u BiH i na jugoslavenskom nivou. Godine 1967. gimnaziju je započeo u Dubrovniku a okončao u Sarajevu 1939. godine. 1972. za redovnog profesora. godine nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . Nakon obavljenog ljekarskog staža i položenog državnog ispita jedno vrijeme radi kao sreski ljekar u Kalinoviku. a posebno kod proučavanja endemske nefropatije. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Mariboru 1921. Specijalizaciju dovršava i polaže specijalistički ispit iz interne medicine na Klinici „Rebro“ u Zagrebu 1961. a tokom rata je zarobljen. te nakon povratka u Sarajevo osniva Odjeljenje za radioaktivne izotope. godine iz ovog područja. godine. nakon što je svoja iskustva prenosio brojnim generacijama studenata biomedicinskih fakulteta. Nakon toga boravi na Institutu u Malmeu kod profesora Waldenstroma i Lassena. te 1977.). godine. Osnovnu školu završio je u Celju. godine specijalizira internu medicinu na Prvoj internoj klinici kod profesora Bogdana Zimonjića. Bio je član nekolicine stručnih i naučnih medicinskih asocijacija. okupio je vrijednu i kvalitetnu ekipu saradnika iz oblasti interne medicine. Drugi svjetski rat ga je zatekao u svojstvu kadeta Ratne mornarice. Bio je izvrstan i elokventan predavač. a završio ga 1953. Upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu kao đak prve generacije.-1991. a karijeru je završio kao emeritirani profesor Medicinskog fakulteta. a kasnije i Prvo nefrološko odjeljenje Interne klinike. izabran je za docenta na predmetu Interna medicina. Doktorsku disertaciju odbranio je 1965. poslije mobiliziran u jedinice NOB-a. kojim je rukovodio više godina. Još u vrijeme specijalizacije usavršavao se u Bolnici „Karolinska“ u Štokholmu iz područja primjene aktivnih radioizotopa. godine kao najbolji student generacije.FAJGELJ ALEKSANDAR (1921. koja je jedno vrijeme dominirala u BiH. U poznim godinama. te član redakcijskih odbora nekoliko jugoslavenskih biomedicinskih časopisa. godine za vanrednog profesora.

-1985. prelazi na Medicinski fakultet u Prag. godine radi u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu na Dermatovenerološkom odjeljenju kod dr. a po njegovom odlasku 1925. svojim predavanjima plijenio je studente. godine. godine. Nakon obranjene habilitacije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je za docenta 1961. po čemu ga pamte brojne generacije kao jednog od najvećih erudita Medicinskog fakulteta u Sarajevu. za profesora Medicinskog 24 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine te se bira za redovnog profesora Interne medicine 1975. Također je osposobio brojne specijaliste interne medicine. Tamo je odbranio titularni rad „Memoire d’assistant etranger“ o temi „l’ eprueve de la thiridothyronine dans les thyreoses compenstrices“. Godine 1919. Od 1922. godine. Objavio je velik broj stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima.). godine započinje specijalizaciju iz Interne medicine. zatim za vanrednog profesora 1968. godine na predmetu Interna medicina. Medicinski fakultet u Beogradu završio je 1951. a iste godine upisuje se na Medicinski fakultet u Beču. endokrinologije i dijabetologije u BiH. Maturirao je Gimnaziju u Sarajevu 1914. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Kliničkoj bolnici Koševo u Sarajevu 1952. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu. godine. godine. godine iz Sarajeva. na kome je diplomirao 1921. godine. najveći broj iz endokrinologije i dijabetologije. Aleksandra Glucka.). godine. redovni profesor Dermatovenerologije Rođen je u Sarajevu 1896. Doktorsku disertaciju o temi „Trudnoća i dijabetes“ odbranio je marta 1973. godine. godine. a gimnaziju u Sarajevu 1943. Izuzetno elokventan naučnik i nastavnik širokog opusa znanja. Umro je u Sarajevu 1991. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Ključu 1923. da bi kao student medicine bio mobiliziran u činu desetara do 1918. a jedan dio specijalizantskog staža provodi u bolnici Pitije u Parizu kod profesora Gilbert-Dreyfusa.-1966. godine. FILIPOVIĆ ZAIM (1923. Za svoj društveni angažman dobio je niz priznanja.oformljena Jugoslavenska bolnica u Zaviji u Libiji. FLEGER JOSIP (1896.

je izabran za redovnog profesora iste Katedre. a jedno vrijeme vodi i Dermatovenerološko odjeljenje Vojne bolnice u Sarajevu. i na tom položaju je bio do smrti marta 1966. za kojeg tvrdi da je u BiH importiran putem vojske iz Anadolije. zatim 1934. Kao priznati specijalist dermatovenerologije doktor Fleger preuzima rukovođenje Dermatovenerološkim odjeljenjem Opšte državne bolnice u Sarajevu. godine. godine je reizabran.fakulteta u Zagrebu. a jedno vrijeme je bio i predsjednik Jugoslavenskog udruženja dermatovenerologa. pa je pozvan da dadne svoje priloge za Jugoslavensku medicinsku enciklopediju. a novembra 1958. bavio se i botanikom. Većina radova profesora Flegera bila je iz područja tuberkuloznog lupusa. a od 1939. sifilisa i dermatofitija. zatim biva mobiliziran u Vojni sanitet. prvi jugoslavenski udžbenik iz dermatovenerologije. godine biva uhapšen i smješten u zatvore u Zagrebu i Lepoglavi. godine. godine dio radnog vremena radi kao dermatovenerolog Socijalnog osiguranja Sarajevo. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . gdje provodi zatvoren u teškim uvjetima zatvorske službe četiri i po mjeseca. Augusta 1942. godine. u kome radi kao dermatovenerolog do 1945. Godine 1949. Nakon oslobođenja vraćen mu je izgubljeni položaj šefa Dermatovenerološkog odjeljenja Opšte državne bolnice u Sarajevu. Učesnik je s referatima većine jugoslavenskih kongresa iz dermatovenerologije. Posebno se interesirao za endemski sifilis. godine preuzima Osiguravajući fond Državne željeznice. Objavljena mu je skripta „Kožne i spolne bolesti“ u Sarajevu i knjiga „Kožne i spolne bolesti“ u Beogradu. Smatraju ga jednim od vodećih jugoslavenskih dermatovenerologa. lepre. 1957. iz koje oblasti je objavio niz stručnih i naučnih radova i nekoliko knjiga i monografija. Istovremeno radi i kao ljekar Osiguravajućeg zavoda „Merkur“ u Sarajevu. Umro je u Sarajevu 1966. Prvu godinu Drugog svjetskog rata vodi Institut za lepru u Sarajevu. Osim dermatovenerologijom. biran je za vanrednog profesora novoosnovane Katedre za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu.

-1974. godine.). objavio je petnaestak stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. GABELA FIKRET (1936. godine radi kao šef Bakteriološkog odjeljenja Higijenskog zavoda u Berlinu. upisao se na Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu. klinika i bakteriologija Bangove bolesti“. Kao priznati javni i društveni radnik odlikovan je Ordenom rada. Osnovnu školu i radiomehaničarski zanat završio u Saarajevu. naučnik i istraživač. te u publikaciji „Priručnik standardnih metoda za mikrobiološki rutinski rad“. profesora Bogdana Karakaševića.). godine. redovni profesor Mikrobiologije Rođen je 1892. a zatim odlazi u Tuzlu i do 1928. godine. završio je također u Sarajevu 1957. godine obavljao je dužnost šefa Bakteriološkog odjeljenja Armijske bolnice u Sarajevu. Umro je u Zagrebu 1974. uglavnom iz bakteriologije. Odmah po dolasku nacista na vlast u Njemačkoj vraća se u Banju Luku. godine. te tri razreda gimnazije. Po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947. a na osnovu habilitacije o temi „Epidemiologija. U periodu od 1918. Specijalistički ispit iz Mikrobiologije položio je u Sarajevu 1923. Godine 1958. Kao nastavnik. do 1933. a koautor je u poznatom jugoslavenskom udžbeniku „Mikrobiologija i parazitologija“. U periodu od 1928. nekoliko puta revidiranog i preštampavanog. godine bira se za vanrednog profesora i šefa Katedre za mikrobiologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Tokom studija bio je demonstrator na predmetu Opšta fi- 26 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .FRIED ROBERT (1892. Profesor Robert Fried je uvršten u plejadu pionira bakteriološke službe u BiH i jedan je od suosnivača i organizatora epidemioloških službi higijenskih zavoda u Bosni i Hercegovini. vanredni profesor Fizike Rođen je u Sarajevu 1936 godine.-1996. godine. godine u Žilini (ČSSR). na kome je diplomirao 1964. Medicinski fakultet završio je u Beču 1917. godine. smjer Fizika i matematika. odbranjene 1958. godine obavlja funkciju upravnika Doma zdravlja u Tuzli. do 1923. gdje rukovodi Bakteriološkim odjeljenjem Higijenskog zavoda u Banjoj Luci. godine. a zatim i kao šef istog Zavoda radi do 1947.

zika. Bio je na usavršavanjima u nekoliko centara u bivšoj SFRJ. između ostalog. Tokom Drugog svjetskog rata angažiran je u Sanitetu NOP-a. redovni profesor Epidemiologije Rođen je 1914 godine u Travniku. GAON JAKOB (1914. Još kao student bio je aktivan u studentskim udruženjima. Bio je priznat javni i društveni radnik. kao asistent za defektoskopiju.-1995. godine. godine i prošao faze izbora u docenta. u oblasti rendgenske strukturene analize u „Ruđer Bošković“ institutu u Vinči. Asistentsku karijeru na predmetu Epidemiologija započeo je 1948. nakon čega osniva istoimenu laboratoriju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Specijalizirao je epidemiologiju na Medicinskom fakultetu u Beogradu. kada prelazi na Institut za higijenu Medicinskog fakulteta u Sarajevu. diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1939. godine.). Jedno vrijeme proveo je kao zatočenik u Njemačkoj. Stomatološkog i Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu. Istovremeno je obavljao funkciju honorarnog asistenta na Elektrotehničkom fakultetu na predmetu Fizika. te postiplomsku nastavu za studente Farmaceutskog fakulteta. U preko četrdeset godina svog nastavnog zvanja odgojio je brojne generacije studenata medicine. Također je bio autor praktikuma i skripti za studente biomedicinski fakulteta. akademik. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . Umro je u Sarajevu 1996. Prošao je faze izbora u docenta i vanrednog profesora na istoimenom fakultetu. stomatologije. gdje izvodi teoretsku nastavu za studente Medicinskog. godine. bira se u zvanje vanrednog profesora na predmetu Medicinska fizika na Medicinskom Fakultetu u Sarajevu. redovnog profesora i profesora emeritusa. vanrednog profesora. Nakon Drugog svjetskog rata zapošljava se kao ljekar opće prakse u Goraždu i radi do 1947. Bio je glavni istraživač u nekoliko naučno-istraživačkih projekata i elaborata koji su finansirani sredstvima Instituta “Ruđer Bošković“ u Vinči i Metalurškog fakulteta u Titogradu. Nakon odsluženog vojnog roka zaposlio se u željezari Ilijaš. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Travniku. a godine 1983. Rezultate svojih istraživanja publicirao je u preko 20 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima.

godine. Više puta je boravio na stručnim usavršavanjima na ORL klinici u Zagrebu. osnivač i član Udruženja epidemiologa BiH i Jugoslavije te član nekoliko inozemnih epidemioloških asocijacija. vanredni profesor Otorinolaringologije Rođen je u Sinju (Hrvatska) 1904.farmacije i više medicinske škole u Sarajevu te na fakultetima u Tuzli (gdje je bio matičar fakulteta. Bio je redovni član ANUBiH od 1974. Jedan je od pionira moderne epidemiologije u Bosni i Hercegovini. preventivne medicine.. godine) i Banjoj Luci. koju je okončao na ORL klinici Medicinskog fakulteta u Beogradu 1936. a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beču 1929. prvo. gdje kontinuirano radi sve do svoje smrti 1978. mikrobiologije. godine. Jedno vrijeme bio je glavni urednik časopisa “Medicinski arhiv” i član redakcijskih odbora više drugih medicinskih časopisa u bivšoj Jugosaviji.-1978. GERC JOSIP (1904. godine definitivno prešao na ORL odjeljenje i započeo specijalizaciju iz ORL. osnovanog 1976. Započeo je studij medicine u Gracu 1922. godine je. Od 1930. U svom naučnoistraživačkom opusu ima preko tri stotine stručnih i naučnih radova objavljenih u časopisima. Umro je u Zagrebu 1995. Osnovnu školu završio je u Sinju. zbornicima radova a autor je i koautor knjiga “Opća epidemiologija zaraznih bolesti” i “Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti”. Iste godine zapošljava se u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu. a onda i Neuropsihijatrijskog odjeljenja Opšte državne bolnice. Odmah nakon 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine kod profesora Vulovića i Fotića. sljedeće godine sekundarni ljekar Dermatovenerološkog odjeljenja. godine. Bio je poliglota i vrstan predavač s izvanrednim sposobnostima da prenese znanje na studente i specijalizante. Također je koautor u nekoliko monografija drugih autora iz oblasti epidemiologije.). Period Drugog svjetskog rata proveo je mobiliziran u Sanitet NOR-a. volonter na ORL odjeljenju. Zbog svog društvno-političkog angažmana dobitnik je niza društvenih priznanja. godine. a maturirao u Klasičnoj gimnaziji 1922. da bi krajem 1932. jedno vrijeme radeći paralelno na odjelu Vojne bolnice i ORL odjeljenju Opšte državne bolnice. u Splitu. godine.

Između ostalog. što mu je omogućilo da bogata iskustva stečena u ovim institucijama prenese na studente i mlađe kolege. postavljen je za šefa ORL klinike. godine u zvanju docenta na predmetu Otorinolaringologija. Hamburga. primjenjujući bogata iskustva iz ratne hirurgije i traumatologije. i 1949. ali i neumorno radi nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 29 . Godine 1947. Bio je zapažen društveni i kulturni radnik u Sarajevu. godine. Ciriha. a s obzirom da je bio i dobro muzički obrazovan. redovni profesor Dermatovenerologije Rođen je u Slavonskoj Požegi 1899. Profesor Gerc više puta boravi na usavršavanju na ORL klinikama.završetka Drugog svjetskog rata radi na Hirurškom odjeljenju Kliničke bolnice u Sarajevu zajedno sa Blagojem Kovačevićem intenzivno razvijajući Hirurški odjel i njegovu djelatnost. Godine 1963. akademik. kao već renomirani liječnik usavršava se u SAD-u. Na istom fakultetu specijalizirao je dermatovenerologiju i objavio svoje prve naučne radove iz te oblasti 1926. Godine 1934.-1976. te u Zavodu za suzbijanje endemskog sifilisa u Banjoj Luci. godine. 1961. Berlina. GRIN ERNEST (1899. a zatim vodi Kožno-venerični dispanzer u Varaždinu i upravlja Domom zdravlja u Vukovaru. Jedan je od pionira ORL u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji. do 1945. Praga. godine. Od 1941. posebno abdominalne hirurgije i hirurgije glave i vrata. bavio se i pisanjem muzičkih i pozorišnih kritika. boravi na ORL klinici kod profesora Gušića i Šercera. izabran je za vanrednog profesora.). godine aktivno učestvuje u NOB-u. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču 1923. organizirao je šahovske klubove. Brojne radove prezentirao je na naučnim i stručnim skupovima i objavio u naučnim i stručnim časopisima kod nas i u inozemstvu. jedno vrijeme radi na suzbijanju endemskog sifilisa u Cazinskoj krajini. Poslije diplomiranja. a 1951. Umro je u Sarajevu 1978. godine. godine brani habilitacioni rad „Patologija i klinika ozene“ na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Nastavnu karijeru započeo je 1952.. a po povratku radi u Higijenskom zavodu u Sarajevu.

Njegov program suzbijanja sifilisa i mikotičnih oboljenja prihvaćen je kao oficijelni model Svjetske zdravstvene organizacije. godine. postao je počasni član nekoliko međunarodnih naučnih organizacija. GVOZDENOVIĆ MILAN (1899. Nakon završenog studija vratio se u Crnu Goru i radio kao ljekar na suzbijanju zaraznih i parazitarnih bolesti pri Higijenskom zavodu na Cetinju. Još prije dolaska u 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Za direktora Instituta za sifilis i kožne bolesti u Sarajevu postavljen je 1946. Rim. Pariz. Ðenova. godine u Čeklićima (SCG). redovni profesor Mikrobiologije i parazitologije Rođen je 1899. po čemu će postati vrlo poznat u zemlji i inozemstvu. Godine 1952. Štokholm. godine. Kao redovni član ANUBiH. a rezultate provedenih uspješnih akcija prezentirao je na gotovo svim većim svjetskim i evropskim kongresima. gdje je jedno vrijeme bio i direktor sve do izbora za docenta na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1952. Beograd. godine. gdje se usavršavao iz područja mikrobiologije i parazitologije. Više puta je odlazio u univerzitetske centre Zagreb.-1982. Bio je više od dvadeset godina ekspert SZO u projektima iz oblasti dermatovenerologije. odakle rukovodi i organizira gotovo svim terenskim akcijama na suzbijanju endemskog sifilisa u BiH. da bi potom bio izabran za vanrednog profesora 1959. Objavio je oko 120 stručnih i naučnih članaka u domaćim i inozemnim publikacijama.kao ljekar na suzbijanju zaraznih bolesti u BiH. godine. i emeritirani profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Godine 1957. habilitirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. i redovnog profesora 1961. Bio je priznat javni i društveni radnik.). osniva Zavod za kožne i venerične bolesti „Dr. te nekoliko knjiga iz oblasti endemskog sifilisa i mikotičnih oboljenja. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Napulju 1927. a specijalistički ispit iz parazitologije položio je na Institutu za parazitologiju pri Institutu Srpske akademije nauka. London. Simo Milošević“ u Sarajevu koji je postao referentna naučna ustanova sa kvalitetnim kadrom i dobro organiziranom dermatovenerološkom službom. Gimnaziju je završio u Cetinju.

Milićima kao ljekar praktičar. Umro je 1982. izabran je nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . HADŽIMUSIĆ NEDŽAT (1932. koji je bio baza za dodiplomsku. a završio u Zagrebu 1956. Godine 1981. Jedno vrijeme se usavršava u Švedskoj i Holandiji kao specijalista SZO. godine. a prepoznatljiva su i njegova istraživanja sprečavanja malarije. a kurs Socijalne pedijatrije na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu 1958. Gimnaziju je učio u Sremskim Karlovcima. godine. a okončao 1950. radeći na Institutu za mikrobiologiju i parazitologiju. 1978. nakon čega brani doktorsku disertaciju „Procjena efekata antireumatske terapije u toku juvenilnog reumatoidnog artritisa na osnovu praćenja serumskih imunoglobulina“. godine radi u službama za zaštitu djece domova zdravlja u Vlasenici. Novom Sadu. postdiplomsku i specijalističku edukaciju iz parazitologije. a zatim i Centralnog higijenskog zavoda u Sarajevu. godine na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu. Ljekarski staž je obavio na Dječijem odjeljenju Opće bolnice u Tuzli.). a završio u Splitu. Osnovnu školu pohađao je u Zagrebu. godine u Sarajevu. istakao se rezultatima istraživanja bolesti kala-azar.Sarajevo. iz tog domena je i najveći broj njegovih publiciranih radova. godine. uspio organizirati vrlo kvalitetan parazitološki laboratorij. Medicinski fakultet upisao u Sarajevu.-1986. Jedno vrijeme bio je načelnik Epidemiološkog odjeljenja Ministarstva zdravlja Crne Gore i načelnik za organizaciju zdravstvene službe Higijenskog zavoda na Cetinju. godine. docent Pedijatrije Rođen je u Beogradu 1932. amebijaze i crijevne parazitoze. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je 1965. Profesor Gvozdenović je. godine. Od 1961. Šekovićima.

uporedne anatomije mozga i krvnih sudova srca i dr. angažiran je kao nastavnik u svojstvu docenta kod profesora Jakova Kiljmana. Nakon toga je predavao Pedijatriju i na Medicinskom fakultetu u Tuzli. anatomije karličnog zgloba djece u normalnim i patološkim uvjetima razvoja. a na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1984. godine. godine. redovni profesor Anatomije Rođen je u Banjoj Luci 1914. rendgen anatomiju. godine. HADŽISELIMOVIĆ HAJRUDIN (1914. Publicirao je preko 100 naučnih i stručnih radova iz funkcionalne anatomije djeteta. od kojih većina iz njegove subspecijalističke oblasti. elektronsku mikroskopiju.). a preuzima funkciju šefa Instituta i Katedre za anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu od 1949. akademik. Bio je društveno angažiran u brojnim institu- 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Učesnik je brojnih stručnih i naučnih skupova u zemlji i inozemstvu. gdje su studenti sticali vrlo kvalitetna znanja o anatomiji ljudskog tijela. Cjelokupan svoj radni vijek posvetio je organiziranju modernog anatomskog instituta i kvalitetnoj edukaciji studenata svih biomedicinskih fakulteta iz anatomije. godine. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. među kojima i Ordena rada sa srebrenim vijencem.za docenta na predmetu Pedijatrija na Medicinskom fakultetu u Banjoj Luci. kardiologije dječijih reumatskih oboljenja. godine i kao odličan student odmah se zaposlio na predmetu Anatomija na istom fakultetu. Medicinski fakultet u Beogradu završio je 1940. Neki od njegovih rezultata citirani su u svjetskim udžbenicima anatomije. Odmah po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Institut za anatomiju bio je jedan od najbolje organiziranih i opremljenih instituta u bivšoj Jugoslaviji. a za svoj društveni angažman dobitnik je brojnih priznanja. u čijim odjeljenjima: muzej.-1981. labirinta unutrašnjeg uha čovjeka i životinja. anatomije moždanih struktura. Akademik Hajrudin Hadžiselimović je imao izuzetno bogat naučni opus. Publicirao je oko 70 stručnih i naučnih radova. odjeljenje za primijenjenu anatomiju. Umro je u Sarajevu 1986. funkcionalnu i antropološku anatomiju.

/54.). Dobitnik je brojnih društvenih priznanja. Magistrirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1977. godine. vanredni profesor Pulmologije Rođen je u Tutinu (SCG) 1935. Član je više stručnih i društvenopolitičkih organizacija. godine./54. redovni profesor Otorinolaringologije Rođen je u Karlovcu (Hrvatska) 1896. julske nagrade za naučni rad. godine i RO interne discipline UMC Sarajevo. do 1983. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. između ostalog. te dobitnik Spomen-plakete grada Sarajeva 1985. do 1966.-1998.). prekinuo iz porodičnih razloga. a zatim i klasičnu gimnaziju 1915. a dekana 1964. Umro je u Sarajevu 1981. godine. godine. o temi “Korelacija između spirografskog i bodipletizmografskog načina registrovanja bronhospazma i njegovo razvrstavanje po tipovima”. Udruženja američkih medicinskih autora. godišnjice Medicinskog fakulteta. Bio je direktor Klinike za plućne bolesti u dva mandata od 1979. godine osnovao časopis „Folia Anatomica Iugoslavica“ i bio je njegov glavni urednik. godine. godine. HAMZAGIĆ HASAN (1935. godine. Umro je 1998. te počasni član Njujorške akademije nauka. godine. godine i niza drugih društvenih priznanja. gdje je završio osnovnu školu. Prošao je faze izbora od asistenta do vanrednog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pulmologija. HERLINGER IVO (1896. Redovni član ANUBiH je od 1973. 27. a doktorirao na istom fakultetu 1984. i od 1990. a 1972. obavljao je funkciju prodekana Medicinskog fakulteta 1953. Medicinski fakultet započeo studirati u Beogradu 1953. Udruženja anatoma SSSR-a. te knjigu „Savremene mogućnosti kliničke fiziologije disanja“ 1988. i dr..-1963. Uredio je allmanahe povodom proslave 25. Odmah pristupa nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Austrijskog ljekarskog udruženja. godine o temi “Mogućnosti kopnografije i krivulje protokvolumen kod registrovanja farmakodinamske reverzibilnosti otpora u disajnim putevima”. te okončao u Sarajevu 1970. godine. i 30. Publicirao oko 50 stručnih i naučnih radova./65./67. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču 1922. godine.cijama. do 1993.

U nekima od ovih oblasti je prvi primijenio eksperimentalna ispitivanja koja su objavljena u domaćim i inozemnim časopisima. te dijagnostike i terapije endokranijalnih otogenih komplikacija i terapije strukture stenoze jednjaka. Godine 1960. godine.specijalizaciji iz otorinolaringologije na Bečkom medicinskom fakultetu kod profesora Hajeka i Neumanna. zatim. a zatim po kazni prebačen u Bosnu da suzbija endemski sifilis. jer je surađivao sa NOP-om. u kome su se liječili pacijenti Slavonije. godine. godine sa radom: „Histološka ispitivanja akutne korozije ezofagusa nakon aplikacije antibiotika i kortizona“. zbog čega mu je dodijeljen Orden za hrabrost i dva puta „Orden zasluga za narod drugog reda“. a zatim i upravitelja Gradske bolnice u Beogradu./1961. Habilitirao je 1957. korozivnog ezofagitisa i peribronhijalnih procesa. prebačen na slobodnu teritoriju. a zatim je otpušten. godine. a dekana 1960. a specijalistički ispit polaže 1925. izabran je za redovnog profesora na predmetu Otorinolaringologija. Naučnoistraživački opus profesora Herlingera obuhvatio je savremene poglede i dostignuća u oblasti ORL tog perioda. Obavljao je dužnost prodekana Medicinskog fakulteta 1950. ponovno je uhapšen. otpušten je iz službe i uhapšen./1962. godine postavljen za šefa Instituta za transfuziju krvi JNA. te 1945. Godine 1941. Nakon položenog specijalističkog ispita zapošljava se kao asistent na Hirurško-ginekološkom odjeljenju Opće bolnice u Osijeku. Također je odlikovan spomenicom „Sutjeska“. godine izabran je za šefa ORL klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu i na tom položaju iznenada umire maja 1963. Baranje i velikog dijela Bosne i Hercegovine. i 1961. Januara 1963. Demobiliziran je kao potpukovnik. 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . od strane njegovih matičara izabran je za vanrednog profesora Otorinolaringologije 1947. Neposredno po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. gdje osniva vrlo moderno ORL odjeljenje.. Godine 1942./1951. Bio je priznati društveni i javni radnik. i proveo je dva mjeseca u zatvoru. gdje učestvuje u IV i V neprijateljskoj ofanzivi kao hirurg Vojne bolnice. godine. posebno problema gluhoće i poremećenog sluha.

uglavnom kod radnika i rudara. kao specijalista neuropsihijatar poslan u Sarajevu u Opštu državnu bolnicu. Umro je 1964. postao je asistent pripravnik u spomenutom Zavodu i na toj funkciji ostaje do 1945. godine. godine za saradnika. docent Neuropsihijatrije Rođen je 1911. godine. Većina njegovih radova odnosi se na probleme lumboishialgija. malo njegovih istraživanja je publicirano. a 1960. te glavni konsultant za mentalnu higijenu u BiH. godine. Nažalost. Godine 1942. bira se za starijeg asistenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Godine 1947. miopatija i multipleskleroze. kada biva mobiliziran i dekretom Ministarstva za javno zdravstvo. godine. u Skopji blizu Podravske Slatine. zatim 1952. Maturirao je 1930. zatim iste službe u Vojnoj bolnici u Sarajevu. godine. Upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu 1944. Organizator je Neurološkog odjeljenja Neuropsihijatrijske klinike u Sarajevu. godine za docenta na Katedri za neuropsihijatriju i na toj dužnosti ostaje sve do svoje smrti aprila 1964. školske godine a okončao u Zagrebu 1951. akademik.). radeći puno na terenu diljem BiH. godine. redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Sarajevu 1925. Nakon diplomiranja nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . godine. Ostat će zabilježeno da je docent Josip Horvat jedan od pionira neuropsihijatrijske službe u BiH i stručnjak koji je posebno bio angažiran u području rješavanja neuropsihijatrijskih oboljenja i stanja u javnom zdravstvu. Jedno vrijeme bio je predsjednik Neuropsihijatrijske sekcije Društva ljekara BiH i sekretar Jugoslavenskog udruženja psihijatara. godine u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu./1945.HORVAT JOSIP (1911. a specijalizaciju okončao 1941. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1936. Započeo je specijalizirati neuropsihijatriju u Sanatoriju za mentalne bolesti „Zelengaj“ u Zagrebu 1937. Kao predavač i pedagog osobito je bio cijenjen među studentima Medicinskog fakulteta.-2001. godine. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju 1944.). godine.-1964. HUKOVIĆ SEID (1925.

zaposlio se kao asistent. sintetiziranja peptida. godine. Bio je dugogodišnji predsjednik Društva farmakologa BiH (1978. predsjednik Saveza farmakologa Jugoslavije (1986.-1988. U mirovinu je otišao 1990.). Bio je uspješan šef Instituta za farmakologiju i toksikologiju (1976. dugogodišnji član Britanskog. Sofiji. Akademik Seid Huković izabran je za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH 1967. Reputaciju cijenenog znanstvenika i univerzitetskog nastavnika akademik Seid Huković uspješno je usklađivao s obavljanjem niza rukovodećih univerzitetskih dužnosti. a svoja istraživanja posvetio je proučavanju sistema biogenih amina i njihovih modifikatora.). Specijalizirao je na Oksfordu 1959.pripravnik na Institutu za farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu kod profesora Pavela Sterna. godine. godine i redovnog profesora 1972. Oksfordu. prorektor Univerziteta u Sarajevu (1981. Dugo godina bio je rukovodilac smjera postdiplomskog studija Osnovi medicinskih istraživanja i Eksperimentalna medicina. Bio je član redakcijskih odbora i odgovorni urednik niza naučnih i stručnih časopisa u zemlji i inozemstvu. Kairu. tri monografije i 303 stručna i naučna rada.-1985. godine.-1988. Bio je izuzetno elokventan edukator a predavao je studentima biomedicinskih fakulteta u Sarajevu i studentima postdiplomskog studija kontinuirano 37 godina. toksikologijom otrova biljnog i životinjskog porijekla i bojnih otrova.) i predsjednik Savjeta Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine izabran je za predsjednika Liječničke komore Kantona Sarajevo. Magdeburgu. Njemačkog i Italijanskog društva farmakologa i fiziologa. Doktorsku disertaciju odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1958.). godine a iste godine je izabran za profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu. a zatim istraživanjem i opisom modela izoliranih inerviranih organa eksperimentalnih životinja. godine. Za docenta na istom predmetu izabran je 1959. Berlinu. Beogradu.-1990. Usavršavao se u svim većim farmakološkim institutima i laboratorijama u zemlji i inozemstvu: u Zagrebu. 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanrednog profesora 1962. Kasnije je svoj opus proširio na istraživanje eksperimentalnih modela neuroloških oboljenja. Budimpešti. Početkom 2000. Rezultate svojih istraživanja objavio je u šest knjiga. Mentorirao je brojne magisterije i doktorske disertacije. Majncu. Milanu.

Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1960. JADRIĆ STJEPKO (1935. Učestvovao je i kao mentor u specijalističkim radovima. Za postignute rezultate akademik Seid Huković je dobio niz odlikovanja i priznanja. Odbranio je magistarski rad na fakultetu 1965. a 1972. Dobitnik je medalje Helsinškog univerziteta. Nekolicina od njegovih 160 stručnih i naučnih radova objavljeni su u međunarodnim časopisima. godine. Njegovo istraživačko polje bilo je orijentirano na fundamentalne probleme strukture i svojstva humanih proteina. godine i ovu časnu dužnost je uspješno obavljao do 1999. iz čega je i njegova odbranjena doktorska disertacija. godine i doktorsku disertaciju. Povelje i Plakete Univerziteta u Sarajevu. magi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Plakete grada Sarajeva. a 1972. godine. Izabran je za predsjednika ANUBiH 1990.. i iz tog segmenta je objavio nekoliko radova citiranih u inozemnoj biomedicinskoj literaturi.-1986. Povelje Medicinskog fakulteta u Sarajevu.. godine. Kao student bio je demonstrator na Institutu za biohemiju kod profesora Aleksandra Sabovljeva. habilitaciju 1969. Osnovnu školu završio je u Dubrovniku. Dugi niz godina bio je sekretar Medicinskog odjeljenja ANUBiH. Nastavnički poziv obavljao je vrlo savjesno i kvalitetno za studente biomedicinskih fakulteta. Drugo njegovo polje istraživanja odnosilo se na istraživanje promjena imunoloških svojstava humanih proteina u toku procesa denaturacije. godine.godine. Gimnaziju je počeo u Šibeniku a okončao u Sarajevu 1953. Po okončanju studija ostaje raditi na Institutu kao asistent od 1960. Umro je 2001. Osim ova dva polja bavio se i ispitivanjem odnosa izoenzima i genetske strukture. 27-julske nagrade i nagrade ZAVNOBiH-a.). a neke od svojih rezultata je publicirao u domaćim i inozemnim časopisima i koji će biti više puta citirani. Nosilac je tri visoka odlikovanja SFRJ. godine. godine u Sarajevu. iz čega je i odbranio magistarski rad. niza plaketa i povelja zdravstvenih i drugih fakulteta. dajući neprocjenjiv doprinos održanju jedinstvenosti i digniteta ove najviše znanstvene institucije BiH. godine promoviran je za redovnog člana. redovni profesor Biohemije Rođen je u Metkoviću 1935.

godine. Boravio je na usavršavanjima na Institutima za fiziologiju Univerziteta u Njujorku kao stipendista Nacionalnog instituta za zaštitu zdravlja SAD-a tokom 1966. godine. Period Drugog svjetskog rata angažiran je u NOB-u. Za profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu izabran je 1987. Umro je u Sarajevu 1986. Bio je izvanredan nastavnik pedagog i obavljao je nastavu studentima svih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu na dodiplomskom i postdiplomskom studiju. godine u Sarajevu. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. iz čega je i najveći broj publiciranih radova profesora Jamakosmanovića. Rezultete svojih istraživanja prezentirao je na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima. nakon čega se opredijelio za eksperimentalna istraživanja fiziologije mišića i nerava i metaboličkih promjena mišićnog tkiva u specifičnom stanju. a za redovnog 1975. godine. godine. godine. baveći se bazičnim istraživanjima međućelijskih komunikacija savremenim mirkoelektrofiziološkim tehnikama.starskim i doktorskim tezama. na kojem je diplomirao 1958. Za docenta je izabran 1965. Umro je 2002. od ukupno njih 150 objavljenih u domaćim i inozemnim časopisima. i 1968. godine kod tada čuvenog profesora Levenštajna.-2002.. a nakon diplomiranja izabran je za asistenta na istom predmetu. Posebno se usavršio u eksperimentalnoj fiziologiji u oblasti primjene radioaktivnih izotopa. Još u toku studija bio je demonstrator na predmetu Fiziologija i biohemija.). Bio je angažiran i u upravnim strukturama Fakulteta i Univerziteta. JAMAKOSMANOVIĆ ASIM (1922. za vanrednog profesora 1970. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Sarajevu 1922. 1967. neki u indeksiranim časopisima svjetskog rejtinga.  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Dobitnik je brojnih priznanja i odlikovanja. godine u funkciji prodekana Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. a nakon demobilizacije započeo je studij na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.

Osnovnu školu završio je u Visokom. Studij medicine započeo u SSSRu. a maturiirao u Čačku. godine. zaštite stanovništva od jonizirajućeg zračenja. Vrnjačkoj Banji. Gimnaziju je učio u Visokom. za naslovnog docenta na istoimenom predmetu 1968. Umro je u Sarajevu 1995. Godine 1954. Voditelj je desetak naučnoistraživačkih projekata finansiranih od SIZ-a nauke BiH i međunarodnih institucija. zaštite životne i radne sredine. Doktorsku disertaciju odbranio je na Medicinskom fakultetu 1973. izabran je za asistenta na predmetu Higijena i socijalna medicina. i redovnog profesora 1983. Mentorirao je nekoliko magistarskih i doktorskih teza na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. godine. godine. Napisao je 5 poglavlja u udžbeniku „Higijena“.. godine. gdje radi do 1964. godine. Ordenom rada sa srebrenim vijencem. Bio je vrlo angažiran društveni i javni radnik u rukovonim i stručnim organima Medicinskog fakulteta. Učestvovao je u nastavi na predmetu Higijena i Socijalna medicina za studente svih biomedicinskih fakulteta. Odlikovan je: Ordenom za vojne zasluge sa srebrenim mačevima.). a okončao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1953. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . Nakon obavljenog ljekarskog staža zaposlio se kao ljekar opće prakse u Domu zdravlja Ilijaš. redovni profesor Higijene i Socijalne medicine Rođen je 1924. Univerziteta u Sarajevu. te postdiplomskoj nastavi iz predmeta Medicina rada i i Ocjena radne sposobnosti.-1994.JOKIĆ JOVAN (1924. akademika Grujice Žarkovića. Učesnik je NOR-a od 1944. Objavio je kao autor i koautor 65 stručnih i naučnih radova. godine. vanrednog profesora 1976. Šestoaprilskom nagradom i dr. uglavnom iz područja zaštite okoline i profesionalnog traumatizma. Specijalistički ispit iz Medicine rada položio je 1953. godine. Zdravstvenog vijeća UMC-a. godine u Podlugovima kod Ilijaša. te strukovnih udruženja Medicine rada i Socijalne medicine u BiH i bivšoj Jugoslaviji. Zajednice za naučni rad SRBiH.

godine. bio je predsjednik Hirurške sekcije BiH. kada prelazi u 40 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanrednog profesora. Nakon diplomiranja zaposlio se kao profesor na Prvoj muškoj i Drugoj realnoj gimnaziji u Sarajevu. pratio je stručnu literaturu. godine. gdje radi do 1930. te 1975. Zlatnu plaketu kliničkih bolnica Jugoslavije. Također. a specijalistički ispit polaže 1954. KANTARDŽIĆ MUHAMED (1900. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1923. Iz te oblasti objavio je najveći broj svojih radova. i na tom mjestu ga je i zatekla smrt 1985. Bio je priznat kao javni i društveni radnik i na osnovu toga dobio je i nekolicinu priznanja.-1976. Osim velikog broja objavljenih stručnih i naučih radova.KAFKA IVAN (1923. godine i preuzima rukovođenje Odjeljenjem za dječiju hirurgiju Hirurške klinike. predmeti: matematika. Smrt ga je zatekla na dužnosti predsjednika Poslovodnog odbora Klinike za dječiju hirurgiju u Sarajevu 1985. fizika i kemija. Habilitaciju je odbranio na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i nakon toga prošao procedure izbora u docenta. godine i redovnog profesora na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. godine.). smjer Prirodoslovne znanosti. a zahvaljujući sposobnostima. vanredni profesor Fizike Rođen je u Sarajevu 1900. jedan je od autora udžbenika iz hirurgije za studente biomedicinskih fakulteta i ljekare specijalizante i specijaliste. godine. zahvaljujući usavršavanjima u inozemstvu i poznavanju nekoliko svjetskih jezika. preuzeo je i rukovođenje Udruženjem dječijih hirurga Jugoslavije. Gimnaziju je završio u Novom Sadu a Medicinski fakultet u Zagrebu 1949. Orden rada. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1926. između ostalog.). Nakon diplomiranja. Profesor Ivan Kafka.-1985. godine. te svojim organizatorskim sposobnostima dječiju hirurgiju afirmirao na jugoslavenskom nivou. 1959. godine. godine dobija specijalizaciju iz Opće hirurgije u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Zlatnu plaketu Unverziteta u Sarajevu. Za vrijeme studija medicine proveo je dvije godine u Pragu i Budimpešti. u Gračacu (Hrvatska).

hemiju. jedno vrijeme predsjednik Trezvenačkog pokreta u Sarajevu. geografiju i prirodopis više od 20 godina u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. najstarijoj školskoj instituciji u BiH. Bio je odličan predavač i pedagog. Prevodio je stručnu literaturu s njemačkog jezika. godine. godine predaje fiziku na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Od 1941. a posebno mjesto zauzima njegovo zanimanje astronomskim računanjem vremena. Nakon završene osnovne i srednje škole upisao se na Medicinski fakultet u Zagrebu. a nakon otvaranja Medicinskog fakulteta u Sarajevu nastavio studiranje u BiH.Ulema medžlis u Sarajevu na radno mjesto sekretara. do 1945. Godine 1936. godine radi kao profesor Prve ženske realne gimnazije u Sarajevu. dodijeljen mu je naziv primarijus Ginekološke klinike Kliničke bolnice “Jezero” Sarajevo. godine. Do 1948. Godinama je pripremao Takvim. Diplomirao je 1953. kada se bira za vanrednog profesora Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu. godine. Istovremeno. Godine 1977. Bio je društveno angažiran. Umro je u Sarajevu 1976. Na Medicinski fakultet u Sarajevu upisan je pod rednim brojem 5. gdje ostaje do umirovljenja 1970. KAPIDŽIĆ MUSTAFA (-). te nakon provedene opće prakse u domovima zdravlja počeo specijalizirati ginekologiju za GAK Sarajevo. Honorarno je predavao matematiku. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je u Bileći 1926. godine. godine je profesor Srednje tehničke škole u Sarajevu. fiziku. osnovanoj 1537. godine. 1944. preuzima mjesto profesora Šerijatske gimnazije i Srednje tehničke škole u Sarajevu. Kao stipendist DZ Duvno (Tomislavgrad) radio dvije godine. Godine 1971. objavio je brojne radove iz oblasti kojima se zanimao. je odbranio doktorsku disertaciju pod naslovom nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 41 .

Plastična hirurgija i Vaskularna hirurgija. Vlasnik mnogih priznanja za unapređenje struke i nauke na prostorima bivše Jugoslavije. Neurohirurgija. Dobitnik je više značajnih društvenih priznanja.-1973. naučnom i stručnom idejnošću. Ortopedija. Usavršavao se u Njemačkoj. Zatim biva izabran za šefa Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. godine. Autor je i koautor niza naučnih i stručnih radova objavljenih u više domaćih i inostranih časopisa. Engleskoj i Švajcarskoj. izabran 1979. Kao hirurg bio je briljantni tehničar. Do odlaska u partizane radio je u Sarajevu. Poslije Drugog svjetskog rata radio je u Vojnoj bolnici u Sarajevu kao šef Hirurškog odjeljenja do 1963. kako u zemlji tako i u inostranstvu. redovni profesor Hirurgije Rođen je u selu Virje kod Bjelovara 1903. tako i širom Bosne i Hercegovine. godine. gdje je i specijalizirao hirurgiju od 1928. Objavio 126 autorskih i preko 100 koautorskih stručnih i naučnih radova. godine. Dječija hirurgija. te učesnik u više naučnih projekata.). KAUFER LEOPOLD (1903. U nastavno zvanje docenta na Medicinskom fakultetu predmet Ginekologija i akušerstvo. posebno u abdominalnoj hirurgiji. Traumatologija. te kolegijalnošću prema saradnicima. godine. Urologija. Bio je aktivni učesnik većeg broja kongresa i simpozija. Preminuo je 2.“Modifikacija konusnog operativnog zahvata i njen značaj u dijagnostici i terapiji displazija i ranih formi raka grla materice” i time ispunio uvjete za sticanje naučnog stepena doktora medicinskih nauka. Kao Jevrej. ljudskim odnosima prema zaposlenima i velikom humanošću prema pacijentima. godine. a u vanrednog profesora 1982. kao Abdominalna. morao je emigrirati u Bosnu. Medicinski fakultet završio je u Berlinu 1928. Torakalna hirurgija. godine.1990. za vrijeme nacističkog režima. kako na Klinici za hirurgiju u Sarajevu. do 1934. Odgojio je veliki broj mlađih hirurških kadrova. 42 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .3. Možemo reći da je bio jedan od zadnjih svestranih šefova Opće hirurgije koji je značajno pomogao razvoj svih segmenata Opće hirurgije iz kojih su se kasnije razvile i osamostalile ostale Klinike Hirurgije. Odlikovao se velikom radnom energijom.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata rukovodi Institutom za higijenu. godine šefom Instituta za epidemiologiju. Tokom Prvog svjetskog rata angažiran je u vojnom sanitetu kao higijeničar i bakteriolog i radi na sprečavanju i kontroli epidemija u nekoliko gradova BiH. imenovan je prosektorom Opšte Državne bolnice u Sarajevu. Institutom za epidemiologiju a radi i kao bakteriolog u Vojnoj bolnici u Sarajevu. Bio je odličan patolog sa dobrim znanjem iz bakteriologije. koji je uspješno vodio sve do svog penzioniranja 1956. a završava ga u Fojnici. Više godina samostalno je radio bez asistenata. Zvonimira Kopača na Institut za patološku anatomiju. godine. zatim 1925. Jedno vrijeme. godine izabran je za vanrednog profesora na predmetu Sudska medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Početkom Drugog svjetskog rata bio je otpušten iz službe. dr. ali i istaknuti ekspert za sudsku medicinu. Nakon položenog specijalističkog ispita 1913. godine nakon atentata. Koliske. vraća se na mjesto šefa prosekture Kliničke bolnice u Sarajevu. Kao stipendista Vlade BiH provodi četiri godine na specijalizaciji na bečkom Medicinskom fakultetu kod profesora: Weichselbauma. a ostat će zapamćen kao odličan edukator koji nije štedio vrijeme i trud prenositi znanje mlađim generacijama. liječnik. godine.KAUNIC PAVAO (1884. predavao je i ovaj predmet. do dolaska prof. Godine 1919. a zatim u toku rata ponovo vraćen na dužnost bakteriologa Vojnog saniteta. godine. Paltaufa. Juna 1950. dobija namještenje u Bolnici u Bihaću 1886. Nakon završetka rata vraća se poslovima asistenta prosektora u Državnoj bolnici.balzamiranja princa Ferdinanda i njegove supruge Sofije u Rezidenciji “Konak” 28. Gimnaziju je završio u Sarajevu. Publicirao je nekoliko naučnAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 . juna 1914.). Upisuje se na Medicinski fakultet u Beču i završava studij 1909. redovni profesor Sudske medicine Rođen je u Beču 1884. godine. te Kaunic započinje svoje osnovno školovanje u Bihaću. Iz ovog perioda ostat će zapamćen kao sudionik događaja . Godine 1949. godine. te direktorom Instituta za higijenu 1929.-1960. postavljen je za asistenta u prosekturi Državne bolnice u Sarajevu. godine. Njegov otac.

te radi kao specijalista hematolog Hematološko-onkološkog odjeljenja Interne klinike. zbog svojih stručnih kvaliteta od strane svog mentora u Parizu prof. No 38: „Zur Kasuistic des primaren Trachealkarzionoms“. gdje je diplomirao 1957. te priručnik „Sudska obdukcija novorođenčeta“. godine. do 1969. Po obavljenom liječničkom stažu zapošljava se u Dom zdravlja Vareš. godine. Usavršavao se iz područja hematologije kao stipendista Francuske vlade u Parizu. KONJICIJA ABDULAH (1929. Nakon završene osnovne i srednje škole. godini. a onda prelazi u Zavod za transfuziju krvi. Umro je 1960 godine. godine. godine. koju je okončao u Sarajevu. kada je. Nakon diplomiranja jedno vrijeme radi kao ljekar opće prakse u Domu zdravlja Ilidža. Doktorsku disertaciju nije uspio završiti zbog teške bolesti koja ga je ophrvala i uzela mu život u njegovoj 44.nih i stručnih radova. gdje radi do 1962. Kao ljekar specijalista 1977. Izabran je za asistenta na predmetu Interna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1975.-2004. gdje je i započeo izradu svoje doktorske disertacije „Ispitivanje mogućnosti liječenja akutne promijelocitne leukoze. Osmogodišnju školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. prilog boljem upoznavanju ove leukoze kao zasebnog nozološkog entiteta“. te iste godine započinje i specijalizaciju na Prvoj internoj klinici u Sarajevu.). upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu. godine radi na Internom odjeljenju Jugoslavenske bolnice u Zaviji (Libija). godine. 1954.-1983. asistent Interne medicine Rođen je 1939. godine. KNEŽEVIĆ VOJISLAV (1939. godine. redovni profesor Pulmologije Rođen je 1929. promoviran u zvanje stranog asistenta Medicinskog fakulteta u Parizu. objavljen 1920. godine u Otoci (BiH).). godine Fojnici. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1964. Jean-a Bernard-a. od kojih mu je poznat rad „Wiener klinische Wochenschrift“. kada prelazi u Kliničku bolnicu za tu- 44 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Specijalistički ispit iz interne medicine položio je 1973. godine.

Osim na predmetu Pneumoftiziologija na Medicinskom fakultetu Sarajevu. a 1976. redovni profesor Patološke anatomije Rođen je u Bosanskom Brodu 1911. organizirao je nekolicinu naučnih skupova iz pneumoftiziologije.berkulozu i bolesti pluća u Sarajevu. a publicirao je 165 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim publikacijama. Gimnaziju je završio u Mostaru 1930. Od 1990. Osim agnažiranja u nastavi. a Medicinski fakultet u Zagrebu 1936. Za svoj doprinos razvoju zdravstva kao struke dobio je niz značajnih društvenih priznanja. Autor je i koautor u nekoliko monografija iz oblasti pneumoftiziologije. godine preuzima mjesto šefa Klinike do odlaska u mirovinu. na Klinici za TBC i plućne bolesti „Podhrastovi“. Umro je 2004. ali i na novoosnovanim katedrama na medicinskim fakultetima u Tuzli i Banjoj Luci. godine u Sarajevu. Radio je kao nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 . pobuđuje izuzetnu pažnju uvođenjem novog pristupa u dijagnostici i terapiji plućnih oboljenja. rukovodio je nizom naučnoistraživačkih projekata. godine. za docenta na predmetu Pneumoftiziologija. Godine 1974. KOPAČ ZVONIMIR (1911. Godine 1968. godine. bronhografije i citologije u detekciji bronhijalnog karcinoma“. a bio je angažiran i na svim značajnijim kursevima iz kontinuirane edukacije liječnika srodnih disciplina.). već tada. brani magistarski rad o temi „Evaluacija bronhoskopije. značajan dio svog radnog vremena posvetio je radu sa studentima. Izborom navedenih tema. brani doktorsku disertaciju o temi „Skrining metod u detekciji karcinoma bronha na pulmološkom odjelu – principi i praksa primjene matematike u medicinskoj dijagnostici“. Predavao je također na Stomatološkom fakultetu i Višoj medicinskoj školi u Sarajevu. godine. izabran je za naslovnog docenta. a zatim za vanrednog profesora 1982. a godine 1974.-1965. te osposobljavanju mladih kolega za bavljenje strukom koju je i sam odabrao. Uz teške i odgovorne obaveze kliničkog liječnika. Od tada počinje njegova akademska karijera na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. predavao je i na postdiplomskom studiju na Medicinskom fakultetu. što će kasnije biti njegova glavna preokupacija. i redovnog profesora 1986.

godine. Habilitirao je 1947. ponovno je izabran za fakultetskog asistenta. Berlinu i Parizu. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1883. imenovan je upravnikom Zavoda za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu i za prosektora Zakladne bolnice u Zagrebu.-1974. godine radi kao asistent Hirurškog odjeljenja. godine s prekidima se usavršava na nekoliko inozemnih klinika. Kao nastavnik./1945. KOSTIĆ MILIVOJE (1883. Umro je u Rijeci 1965. do 1913. od 1919. U istom periodu obavlja i funkciju šefa Katedre za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Autor je priručnika «Patološko-anatomska sekcija i temelji dijagnostike na truplu» objavljenog u Zagrebu 1950. godine angažiran je kao hirurg u Skopljanskoj bolnici. Godine 1945. Za docenta na Katedri za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Rijeci imenovan je 1943. U periodu od 1909. Krajem 1913. godine postaje primarijus Državne bolnice u Sarajevu.asistent u Zavodu za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu u periodu od 1937. do 1914. Za vrijeme Balkanskih ratova. a od 1914. izabran je za predstojnika Zavoda za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. a za vanrednog profesora na Katedri za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu imenovan je 1944. a sljedeće školske godine imenovan je docentom i privremenim šefom Zavoda za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. godine. obavlja dužnost upravnika Državne 46 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .). radi kao hirurg Vojne bolnice u Sarajevu. godine obavljao je funkciju prodekana na Medicinskom fakultetu u Zagrebu../1952. od 1912. godine 1945. godine. godine na Medicinskom fakultetu u Beču. Nakon diplomiranja zapošljava se kao ljekar sekundarac u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu. školske godine. godine. Sredinom 1908. Zatim. Također. u Hamburgu. godine. Školske 1951. do 1921. naučnik i istraživač objavio je veliki broj naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. do kraja 1918. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Za redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Rijeci izabran je 1961. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. a godine 1953. do 1942. akademik. Diplomirao 1906.

hirurgijom mozga i kičmene moždine. Učestvovao na svim većim naučnim skupovima u zemlji i inozemstvu.). Farmaceutski fakultet u Zagrebu završio je 1943. abdominalnom hirurgijom. Od osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu petnanAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 . Bavio se općom hirurgijom. godine. godine. a osposobio nastavnike na medicinskim fakultetima u bivšoj Jugoslaviji. te počasni član više subspecijalističkih hirurških udruženja u bivšoj Jugoslaviji. godine. godine. te šefa Katedre i upravnika Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Beogradu. Period Drugog svjetskog rata proveo je kao hirurg na Sremskom frontu i hirurg Gradske bolnice u Sremskoj Mitrovici.bolnice u Sarajevu. Bio je član ANUBiH. a rezultate svojih istraživanja i vlastitih iskustava objavio je u preko 50 naučnih i stručnih radova.-1983. odlazi u Beograd za vanrednog profesora na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakultetu. a habilitaciju 1958. godine uticao na tadašnju Federalnu vladu u Beogradu da donese odluku da se otvori Medicinski fakultet u Sarajevu. godine. kojom rukovodi do kraja 1956. Nakon diplomiranja radio je kao farmaceut u više gradova bivše Jugoslavije. te počasni član većeg broja akademija nauka u Evropi. Doktorsku disertaciju iz Farmakologije odbranio u Zagrebu 1951.). SANU. Zaslužan je što je svojim autoritetom 1946. se bira za redovnog profesora Opšte i specijalne hirurgije. vanredni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Zagrebu 1919. Odgojio je brojne studente medicine i specijaliste hirurgije. Umro je u Beogradu februara 1974. zatim 1924. Godine 1921. KOŠAK RATKO (1919. a za njegovog mandata formirane su Neurohirurška klinika u Beogradu i Prva stanica za transfuziju krvi pri Higijenskom zavodu u Beogradu (1933. kada odlazi u mirovinu.

analitičke metode koje je među prvim uveo u istraživanja. Blagoju Kovačeviću bilo je predloženo da preuzme rukovođenje ovom klinikom.-1952. prof. spektrofotometrije. godina. antihipertenziva. godine povremeno je dolazio u Sarajevo kao pozivni predavač. zatim papirne hromatografije.est godina radi kao asistent a zatim kao nastavnik na predmetu Farmakologija i toksikologija. Bio je i priznat društveni radnik i dobitnik je plakete Saveza sindikata Hrvatske. a sarajevsku hiruršku kliniku učinio jednom od renomiranih klinika u bivšoj Jugoslaviji. Nakon što je njegov učitelj i osnivač moderne hirurgije u Bosni i Hercegovini akademik Milivoje Kostić otišao u penziju kao šef prve Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Beogradu.).-1959. profesor doktor Blagoje Kovačević izabran je za dekana Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Nakon definitivnog odlaska u Pulu 1965. Posjedovao je izuzetne organizatorske sklonosti. te je svojim sposobnostima. što je on odbio. fluorometrije. Njegov naučnoistraživački rad pokrivao je širok dijapazon hirurških oboljenja u raznovrsnoj patologiji koja je tada dominirala u Bosni i Hercegovini (hematogeni osteomielitis. Umro je u Puli 1983. godine te prodekana 1957. antihistaminika. Godine 1949. dr. psihoparmaka biljnog porijekla. Jedan je od osnivača Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prvi šef Hirurške klinike ovog Fakulteta. godine u Grahovu (SCG). znanjem i iskustvom bosanskohercegovačku hirurgiju učinio prepoznatljivom u bivšoj Jugoslaviji i Evropi. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1900. a zatim je biran ponovno za dekana 1956. Blagoje Kovačević je bio član užeg Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“ u periodu 1947. ehinokokoza 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . s namjerom da izradi savremenu hiruršku kliniku u Sarajevu. godine. Uže polje njegovog naučnog interesiranja bili su farmakoterapija i receptura. zatim njegov glavni urednik. Također. a većina radova se odnosila na rezultate istraživanja iz područja vegetativnog nervnog sistema. Također je bio angažiran u Društvu farmaceuta BiH i bivše Jugoslavije. akademik. KOVAČEVIĆ BLAGOJE (1900. prof. godine.

uključujući i redovno članstvo u ANUBiH i Srpske akademije nauka.-1984. godine. a bio je član više jugoslavenskih i svjetskih stručnih udruženja. Umirovljen je 1973. godine na predmetu Hirurgija na Katedri za hirurgiju Medicinskog fakulteta. godine u Zagrebu. gdje se uključio u NOB. Akademik Blagoje Kovačević je bio izuzetno angažiran u društvenim i javnim poslovima. Period Drugog svjetskog rata proveo je u progonu od strane okupacijskih vlasti i prisilno poslan u Korenicu. Na Hirurškoj klinici u Zagrebu radi kao hirurg od 1926. Iz ovog perioda postoji nekoliko njegovih eksperimentalnih radova u kojima su opisani rezultati. a jedno vrijeme i na Prvoj hirurškoj klinici u Beču kod profesora Eselsberga. Habilitaciju je uspješno odbranio 1955. Također. a potom izabran za docenta na predmetu Hirurgija. godine. Umro je u Zagrebu 1984.). a zatim i redovnog profesora 1968.). godine. jedno vrijeme provodi kao asistent Hirurške bolnice „Milosrdnih sestara“ u Zagrebu i u Vojnim bolnicama u Banjoj Luci. gdje ostaje sve do odlaska u mirovinu. Umro je 1959. Dobitnik je ordena Francuske legije časti. Osnovnu školu završio je u Delnicama. osnivač je Neurohirurškog odjeljenja a kasnije Neurohiruške klinike Kliničke bolnice u Sarajevu. a gimnaziju u Bjelovaru 1918.i sl. pretežno iz domena intrakranijalnih krvarenja. godine. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 49 . Rezultate svojih istraživanja. izabran je u zvanje vanrednog. godine u Delnicama (Hrvatska). Godine 1949. Medicinski fakultet u Beču završio je 1924. profesor Miroslav Kretić objavio je u preko 40 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Sarajevu i Zagrebu. Nakon što je odbranio doktorsku tezu iz neurohirurgije 1965. prezentirani na tadašnjim svjetskim kongresima hirurgije. godine. godine. godine. dolazi na Hiruršku kliniku Kliničke bolnice u Sarajevu. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1900. do 1941. Važio je za dobrog pedagoga edukatora i bio omiljen među studentima. KRETIĆ MIROSLAV (1900. Jedan je od pionira hirurške službe u BiH. i koji su više puta citirani u knjigama inozemnih autora.

godine u akciji suzbijanja pjegavca u Bosni. godine. Obavljao je dužnost prodekana za nastavu na 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . uglavnom iz područja fiziologije kardiovaskularnog sistema. godine. Godine 1947. Gimnaziju je pohađao u Bosanskoj Gradiški i Zagrebu. Autor je vrlo poznatog priručnika iz anatomije. zatim “Opća anatomija”. godine. Posebno se interesirao i bavio područjem antropometrije i anatomije. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1965. godine. Nakon završenog studija radio je kao asistent u Institutu za anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu do 1944. godine. u kojoj je nastavno štivo iz Histologije i embriologije napisao prof.KRIŽAN ZDENKO (1915. imenovan je za vanrednog. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu. KULENOVIĆ HUSEIN (1939. a doktorsku disertaciju o temi “Karakteristike i vremenski odnosi polikardiografskih parametara lijevog ventrikula srca u različitim dobnim skupinama i njihov značaj” odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1979. u eminentnim centrima za fiziologiju u Švedskoj. zdjelice./1954. godine. i od 1998. Jedno vrijeme radio je u Higijensko-epidemiološkom odjeljenju Glavne vojne bolnice u Zagrebu i kao liječnik učestvovao je 1946. gdje je i maturirao 1933.-2003. izabran je za docenta na predmetu Anatomija na Medicinskom fakultetu u Skoplju. godine.). a 1949.. Stručno se usavršavao. Medicinski fakultet u Zagrebu završio je 1940. redovni profesor Anatomije Rođen je u Pragu 1915. Magistarsku tezu o temi “Studija efekata dobi na vrijednost trajanja drugog srčanog tona” odbranio na Medicinskom fakultetu Sarajevu 1977. godine. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Bosanskom Petrovcu 1939. izdatog 1978. za docenta 1979. do 1987. godine. Vladimir Bačić. godine. Osnovao je Zavod za anatomiju na istom fakultetu. Mađarskoj i Španiji. godine. noge i ruke”.-1985.). godine. godine. a 1961. godine. izabran je za vanrednog profesora na istom fakultetu. vrata i leđa”. vanrednog profesora 1986. na kome je održao i prvo predavanje studentima. Na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je u zvanje docenta i vanrednog profesora Anatomije 1944. te “Pregled građe grudi. za redovnog profesora Anatomije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Za asistenta Medicinskog fakulteta izabran 1968. Godine 1957. Također je obavljao funkciju dekana ovog Fakulteta školske 1953. do 2003. godine. trbuha. godine i redovnog profesora 2003. Francuskoj. Bio je šef Instituta za fiziologiju i biohemiju od 1972. štampanog kao Kompendij iz anatomije čovjeka iz tri djela: “Pregled građe glave.

). godine u Bihaću. KULENOVIĆ SALAHUDIN (1921. za što je dobio niz društvenih priznanja. Objavio je više radova iz interne medicine i hematologije. godine. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu. Potom je tri mjeseca radio u Bolnici za koštanu tuberkulozu u Stocu. Krajem iste godine dobio je specijalizaciju iz Interne medicine na II internoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu. Umro je u Sarajevu 2003. asistent Interne medicine Rođen je 1921. Bio je priznat javni i društveni radnik posebno u ratnom i poslijeratnom periodu u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. većinom iz oblasti fiziologije kardiovaskularnog sistema. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1952.Medicinskom fakultetu od 1990. dobio je titulu primarijusa od Republičkog sekretarijata za zdravstvo i socijalnu politiku. godine. Pripravnički staž obavio je u Kliničkoj bolnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Koncem 1957.-1999. a onda upućen od strane Savjeta za zdravlje na dužnost sreskog ljekara i upravnika zdravstvene stanice u Modriči do oktobra 1955. Nekoliko godina bio je šef Hepatološkog odsjeka u okviru Hematološko-hepatološkog odjeljenja UMC-a Sara- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Predavao je studentima svih biomedicinskih fakulteta. Aktivno je govorio njemački i francuski jezik. do 2000. do 2003. položio je specijalistički ispit iz Interne medicine. godine. a ostat će upamćen kao vrlo elokventan predavač. Ukupno je publicirao oko 50 stručnih i naučnih radova. Godine 1961. kao vršilac dužnosti upravnika. Godine 1974. godine izabran za asistenta na predmetu Interna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. godine i dekana od 2000.

a kasnije je verificiran i u zvanje redovnog profesora na predmetu Bromatologija. zapošljava se kao honorarni asistent na Institutu za higijenu i socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Sarajevu. naučnih skupova. godine. Sarajevu.jevo. Umro je 1991. godine. U mirovinu je otišao 1987. a jednu godinu je proveo u Londonu u Nacionalnom institutu za medicinska istraživanja. a diplomira 1952. a preminuo u Sarajevu 1999. godine. Učestvovao je na većem broju kongresa. Publicirao je preko 60 radova kako u domaćim tako i u inozemnim časopisima. Položio je specijalistički ispit iz medicinske biohemije 1963. Dozvolom upravnih organa Medicinskog fakulteta u Sarajevu upisao se kao student Medicinskog fakulteta 1965. godine. tematskih sastanaka u zemlji i inozemstvu. a maturirao je u Banjoj Luci 1947. godine. Uspješno je odbranio doktorsku disertaciju 1962. izabran je za docenta na predmetu Higijena i socijalna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Koautor je udžbenika i skripti iz predmeta Higijena kako za studente Medicinskog tako i Stomatološkog fakulteta te Više medicinske škole u Sarajevu. Ponovo je izabran u zvanje docenta na predmetu Higijena i socijalna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1972. godine. Radio je na projektu „Kontaminiranost hrane za ljudsku i stočnu ishranu“ i programu „Higijenski aspekti zaštite prirode i uloga ishrane za razvoj stanovništva“. Farmaceutski fakultet upisuje u Zagrebu 1947. Doboju. 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . LEVI MARIO (1925.-1991. godine. Poslije završenog studija (1952. godine. a 1964. a diplomirao je 1970. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zagrebu. godine. Boravio je na stručnom usavršavanju u više zemalja Evrope.).. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu pod naslovom „Upliv ishrane na etiologiju ateroskleroze“. godine.). Verifikacija u zvanje vanrednog profesora na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakujltetu u Sarajevu izvršena je 1983. godine. U zvanje vanrednog profesora na predmetu Higijena i socijalna medicina izabran je 1975. godine. redovni profesor Higijene i socijalne medicine Rođen je u Zagrebu 1927.

kada je otišao u mirovinu. angažiran je kao docent na Hirurškoj klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. zatim kao glavni hirurg Armijske bolnice u Novom Sadu.-1973. zatim društvo antialkoholičara „Pobratim“. Također je bio stručno i društveno angažiran. Specijalizaciju iz hirurgije započeo je na Hirurškoj klinici profesora De Quervaina u Bernu. Od 1959. i to iz domena općehirurških problema. ratne hirurgije i sportske medicine. a nakon što je izbjegao smrt od strane okupatora bježi u Švicarsku. gdje jedno vrijeme radi kao hirurg. Studirao je medicinu na medicinskim fakultetima u Budimpešti. traumatologije. U januaru 1945. Nakon što je umirovljen 1962. te glavni hirurg Sedme vojne oblasti u Sarajevu u činu sanitetskog pukovnika sve do 1957. godine. a okončao u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu. te „Slavija“ u Sarajevu 1919. godine vraća se u Beograd i pristupa u Sanitetsku službu JNA. godine profesor Lukač je obavljao funkciju šefa Hirurške klinike u Sarajevu. Jedno vrijeme radi kao glavni hirurg Bolničkog centra u Zrenjaninu. godine. godine diplomirao. zatim 1950. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Foči 1892. Jedno vrijeme je bio predsjednik Kancerološke sekcije BiH i član Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“. bira se za vanrednog profesora. gdje je 1919. ali i tokom usavršavanja u nekoliko većih hirurških klinika u Evropi. Drugi svjetski rat zatiče ga na dužnosti upravnika Opće bolnice u Mostaru.LUKAČ FEODOR (1892. Nakon položenog specijalističkog ispita 1923. Beču i Bernu. Bio je odličan pedagog i govornik. do 1973. odlazi u Beograd. godine.). te je jedno vrijeme bio i predsjednik kulturnoprosvjetnog društva „Prosvjeta“. Osnovao je i sportske klubove: „Osman“ u Sarajevu 1908. do 1962. gdje provodi 18 godina kao hirurg i organizator hirurške službe u Mostaru i Hercegovini. Radi ovog svog angažmana nekoliko puta je odlikovan. Godine 1947. Gimnaziju je završio u Sarajevu. za redovnog profesora i zamjenika šefa Hirurške klinike. Nastavne i naučnoistraživačke aktivnosti profesora Feodora Lukača odnosile su se na njegovo bogato hirurško znanje i iskustvo nastalo u praksi. čija su predavanja studenti rado slušali. godine. godine. godine potavljen je za šefa Hirurškog odjeljenja Opće bolnice u Mostaru. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . godine kada je umro. a 1957.

godine. Istovremeno je rukovodio Institutom za histologiju i embriologiju istog fakulteta do odlaska u mirovinu.). godine. Umro je u Novom Sadu 1995. srednju školu u Somboru. godine. itd. Oktobarska nagrada Novog Sada. te proučavanja utjecaja pojedinih faktora spoljašnje sredine na građu i funkciju pojedinih organa i sistema (buka i vibracija. Zatim odlazi u Novi Sad za direktora Instituta za univerzitetsku nastavu Univerziteta u Novom Sadu. a studi okončao na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1936.). Orden zasluga za narod sa srebrenim vijencem. a potom biva i u dva mandata dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. klimatski faktori. Iste godi- 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . u Laliću (SCG). prvenstveno iz domena eksperimentalne neuroendokrinologije. te radovi iz domena građe i funkcije pinealne žljezde publicirao je u velikom broju domaćih i inozemnih časopisa. kojim je rukovodio do 1966. Za svoj društveni angažman dobio je niz odlikovanja i priznanja: Medalju rada. godine. bioklimaktologa i meteorologa. MILOJKOVIĆ ALEKSANDAR (1923. a od 1966. dopisni član SANU. i dobio čin majora. od 1961. akademik. redovni član ANUBiH. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1923. godine u Sušaku (Hrvatska). histologa. 7. Od 1955.MILIN RADIVOJ (1912. godine dopisni je član Naučnog društva BiH. Započeo je studirati medicinu u Nansi (Francuska). eksperimentalne histologije i stresologije. a također i član nekoliko evropskih društava.-1978. Osnivač je i prvi šef Instituta i Katedre za histologiju i embriologiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. do 1946. julska nagrada i francuskog odlikovanja Palmes academiques. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. a klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1942. iradijacija). anatoma. emocije. redovni profesor Histologije i embriologije Rođen je 1912.-1995. Učestvovao u NOB-u od 1944. svjetlost i tama. Osnovnu školu završio je u Delnicama. Orden rada drugog reda. Rezultate svojih stručnih i naučnih istraživanja.

godine o temi „Razdražljivost perifernih nerava in nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Godine 1970. Bio je saradnik u brojnim dnevnim i nedjeljnim časopisima s aktuelnim temama iz oblasti kojom se stručno bavio. Habilitirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1964. gdje se i teško razbolio. odbranio je doktorsku disertaciju „Problem neželjene trudnoće sa posebnim osvrtom na stanje u SRBiH“. godine. a nakon habilitacionog rada „Savremena ispitivanja muškog sterilititeta na materijalu GAK u Sarajevu“. Bio je priznat javni i društveni radnik. a nastavlja 1947. godine. bira se za docenta na istom predmetu. te diplomira na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1950. dugogodišnji sekretar i predsjednik Ginekološko-akušerske sekcije Društva ljekara. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Posljednje godine života proveo je kao šef Ginekološko-akušerskog odjeljenja Jugoslavenske bolnice u Zaviji (Libija). godine. biran je za asistenta Medicinskog fakulteta na predmetu Ginekologija i akušerstvo. a okončao i položio specijalistički ispit na Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu 1958. NAKAŠ MUHAMED (1931. Imao je izuzetne pedagoške sposobnosti u prenošenju znanja studentima i mlađim kolegama. Rezultate svojih stručnih i naučnih ispitivanja objavio je u 56 stručnih i naučnih članaka. godine. Specijalizaciju iz ginekologije i akušerstva započeo je 1954. Godine 1959. godine. a kao nastavnik vodio je nastavu iz Ginekologije i akušerstva za studente svih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu.). te vanrednog profesora 1969. godine u Bolnici “Mladen Stojanović” u Zagrebu. jer je bio mobiliziran u JNA.-1990. godine. a diplomirao 1957. studiranje prekida 1944. Medicinski fakultet u Sarajevu upisao 1950. Na Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu je bio šef gotovo svih odjeljenja. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je 1931. a umro je aprila 1978. nakon čega za redovnog profesora 1975. Također je bio višestruki reprezentativac u košarci. godine u Sarajevu. godine u Sarajevu u trgovačkoj porodici. a također i na postdiplomskom studiju. Nekoliko puta organizirao je naučne i stručne skupove u ovoj oblasti.ne upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu.

godine na Institutu za fiziologiju i biohemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prošao faze izbora asistenta 1958. Kliničkog centra u Sarajevu. Najveći broj njegovih radova je iz oblasti neurofiziologije. godine. u kome je napisao poglavlje iz oblasti nerava. iz čega je objavio nekoliko radova. Ordena rada sa zlatnim 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .. u kom zvanju je i preminuo 1990.situ“. mišića i CNS. docenta 1964.. između ostalog. godine. predavača 1962. a zaslužan je što je na Institutu za fiziologiju i biohemiju osnovana moderna mikroelektrofiziološka laboratorija i intracelularne registracije bioelektričnih potencijala. ADP. AMP i CP u mozgu kunića tokom postnatalnog razvoja“ odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1976. do 1966. Doktorsku disertaciju o temi „Prenatalna ekspozicija RTG zračenja niskih energija na nivo ATP. a posebno je značajan njegov dopirnos štampanju udžbenika „Medicina rada“. između ostalog. godine. Zaposlio se 1957. u Institutu „Boris Kidrič“ u Vinči. Bio je aktivan društveni radnik. i redovnog profesora 1976. biohemičara i biofizičara Jugoslavije. Na naučnim i stručnim skupovima. Dobitnik je brojnih društvenih priznanja. Uspješno i kvalitetno je obavljao nastavu iz predmeta Fiziologija za studente biomedicinskih fakulteta preko trideset godina. vodeći niz vrlo značajnih naučnoistraživačkih projekata. vanrednog profesora 1970. Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva. Također je bio koautor u osam udžbenika fiziologije i biohemije. Usavršavao se u nekoliko centara. a posebno eksperimentalnim istraživanjima. te Udruženja fiziologa BiH i Jugoslavije i Udruženja farmakologa. Također se puno bavio radiobiologijom. u više mandata član savjetodavnih i upravnih struktura Medicinskog i Farmaceutskog fakulteta. godine. Lowensteuna. priznatog svjetskog neurofiziologa. što je rezultiralo brojnim radovima koje je prezentirao na domaćim i inozemnim kongresima i publicirao u domaćim i inozemnim časopisima. u stručnim časopisima i zbornicima radova prezentirao je ili publicirao preko dvije stotine naučnih i stručnih radova. godine boravio je na Institutu za fiziologiju Kolumbija univerziteta u Njujorku kod čuvenog profesora doktora Wernera R. te kao stipendista Nacionalnog insituta za zaštitu zdravlja SAD od 1964. a istovremeno se bavio istraživanjima u svojoj oblasti.

prešao u Beograd. godine u Vojki kod Novog Sada. Umro je u Sarajevu 1990. rukovodio Olimpijskom laboratorijom u Sarajevu sa sedam odjeljenja i 60 zaposlenih. godine za vanrednog profesora. Rezultate svojih istraživanja publicirao je u preko 100 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima.vijencem i Ordena zasluga za narod sa srebrenom zvijezdom. Godine 1968. godine za vanrednog profesora na predmetima Kontrola lijekova i Toksikološka hemija. godine). Na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu izabran je 1975. Diplomirao je na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1956. te okončao u Sarajevu u prvoj generaciji diplomiranih ljekara 1953. godine osniva i rukovodi Radiološko hemijsko-biološkim laboratorijom za potrebe civilne zaštite. NIKULIN ALEKSANDAR (1926. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Sarajevu. godine NIKOLIN BRANKO (1932.).-2005. godine). i Štokholmu (1975. U periodu od 1992. za redovnog profesora. godine doktorsku disertaciju o temi „O kompleksnim spojevima nikotina“. Godine 1984. Za vrijeme studija bio je demonstrator nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . akademik. godine. Dvije godine je radio u Biohemijskom laboratoriju.-2005. Medicinski fakultet upisao u Sarajevu 1944. Na Prirodnomatematskom fakultetu u Sarajevu odbranio 1964. Umro je u Sarajevu 2005. Mostaru i Travniku. Jedno vrijeme bio je na specijalilzaciji u Halifaksu (Kanada. godine. a 1982. 1967. godine.). Godine 1960. do 1996. izabran je za docenta na Katedri za medicinsku hemiju Medicinskog fakultet u Sarajevu. zatim 1974. izabran je za asistenta na Katedri za biohemiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Beogradu. godine. redovni profesor Patološke anatomije Rođen je u Sarajevu 1926. redovni profesor Hemije Rođen je 1932. godine. te rukovodi Centrom za kontrolu lijekova pri Zavodu za javno zdravstvo Bosne i Hercegovine.

/74. U tridesetpetogodišnjoj nastavnoj i naučnoj karijeri objavio je 107 stručnih i naučnih radova u inozemnim i domaćim časopisima. Od 1953. u Frajburgu kod profesora F. eksperimentalne patologije.-1994. godine. godine pomoćni je asistent na predmetu Patološka anatomija. odbranio je doktorsku disertaciju „O nekim morfološkim promjenama kod akutnog djelovanja histamina“. do odlaska u mirovinu 1991. gdje je završio osnovnu školu i Prvu mušku gimnaziju. Umro je 2005. a sljedeće godine je biran za docenta na Katedri za patološku anatomiju. godine. član Udruženja patologa Jugoslavije. nakon čega biva izabran za vanrednog profesora 1966. a 1966. u Frankfurtu. 1962. a zatim i za redovnog profesora na predmetu Patološka anatomija. specijalista patološke anatomije. i 1981. član brojnih stručnih asocijacija i organa: Savjeta Fakulteta. Više puta boravio je na stručnom usavršavanju u inozemstvu: od 1957. godine. te patologije respiratornog trakta uzrokovane egzogenim noksama.).na Institutu za histologiju i embriologiju i Institutu za patološku anatomiju. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1924. predsjednik predsjedništva Udruženja univerzitetskih nastavnika. 1963. do 1957. Njegova knjiga „Opća patologija“. i dekan 1980. Godine 1965. Odbranio je habilitaciju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1959. Bio je šef Katedre i Instituta za patološku anatomiju od 1961. NUMIĆ NURUDIN (1924. i 1958. a jedan dio se odnosi na eksperimentalne i morfološke studije šoka kod pokusnih životinja. Savjeta za naučni rad SRBiH. istraživanja uloge hemijskih medijatora u upalnim procesima. te prodekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 1973. štampana u nekoliko izdanja./82./81. Bio je izuzetno društveno aktivan. te magistranata i doktoranada medicinskih nauka. među kojima značajan broj originalnih radova iz područja kliničke i morfološke patologije. Nakon Drugog svjetskog rata upisuje Medicinski fa-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . bila je osnovno štivo iz predmeta Patološka anatomija. Buchnera. godine u Sarajevu. godine. godine u Grajsvaldu (Njemačka). Bio je izvrstan pedagog koji je u trideset godina rada na Medicinskom fakultetu odgojio brojne generacije studenata biomedicinskih fakulteta. godine.

Bio je član brojnih stručnih i naučnih udruženja u BiH i Jugoslaviji. godine specijalizira Internu medicinu i nakon položenog ispita 1961. specijalizira ginekologiju i akušerstvo u Kliničkoj bolnici „Koševo“ u Sarajevu. nakon čega je formirao prvu Koronarnu jedinicu u Bosni i Hercegovini. Medicinski fakultet počeo je studirati u Beču. gdje obnaša dužnost šefa stanice za Hitnu medicinsku pomoć. godine sve do 1992. Nakon obavljenog ljekarskog staža radi kao ljekar opće prakse u Kalinoviku. Umro je u Sarajevu 1994.-1994. a potom i direktora Gradske poliklinike u Sarajevu. Za svoj stručni i društveni angažman dobio je niz priznanja. a zatim u Sarajevu do 1955. te dugogodišnji sekretar i predsjednik Kardiološke sekcije Društva ljekara Bosne i Hercegovine i generalni sekretar i predsjednik Udruženja kardiologa bivše Jugoslavije. Od 1956. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža. nastavio u Pragu a završio u Beogradu. Od 1960. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je u Sarajevu 1919. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu je prošao sve faze izbora od asistenta do redovnog profesora i nastavnika na postdiplomskom studiju iz kardiologije. godine. godine.). U rodnom gradu je završio osnovno i srednje obrazovanje. godine radi na Trećoj internoj klinici. godine. OSMANAGIĆ IZET (1919. godine rukovodi Ginekološko-akušerskim odjeljenjem nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . Specijalistički ispit je položio na Ginekološkoj klinici u Beogradu. Cjelokupan radni vijek posvetio je kardiologiji. na kojem je diplomirao 1952. te Fonokardiografski i Spirometrijski kabinet. a također i poglavlje o kardiologiji u zajedničkom udžbeniku „Interne medicine“ bosanskohercegovačkih autora. uglavnom iz oblasti kardiologije na univerzitetima u inozemstvu. i iz te oblasti je objavio 92 stručna i naučna rada. Specijalizirao je kardiološku hemodinamiku u Institutu za eksperimentalna klinička ispitivanja u Pragu.kultet Sveučilišta u Zagrebu. Više puta je boravio na stručnim usavršavanjima. godine. te član Evropskog udruženja kardiologa i Medicinske sekcije Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. kojom rukovodi od 1974.

Umro je u Sarajevu 1994. te ljekar u Zavodu za socijalno osiguranje u Zagrebu. jedinu instituciju takve vrste u BiH. a za profesora emeritusa 1981. gdje je maturirao 1928. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1909. U Hamburgu je boravio na Dijabetološkoj klinici čuvenog profesora Bertrama. kada 1944. za docenta 1962. profesora Fellingera u Beču i profesora Mathesa u Heidelbergu. a brojne generacije studenata biomedicinskih fakulteta i specijalista ginekologije i akušerstva pamtit će ga kao vrsnog stručnjaka i edukatora. Godine 1949. Gimnaziju je pohađao u Derventi i Bihaću. a završio u Zagrebu 1936. prvi u bivšoj Jugoslaviji. Istovremeno je boravio u nekoliko navrata tokom 1963. što mu je nakon povratka u Sarajevo omogućilo da počne primjenjivati. godine na usavršavanjima u Hamburgu kod prof. za vanrednog profesora 1968. Kotmajera. godine. Hajdelbergu. godine. godine. Nakon oslobođenja radi kao ljekar u Narodnoj miliciji Zagrebačke armijske oblasti. PERINOVIĆ MILENKO (1909. Nakon diplomiranja jedno vrijeme radi kao volonter na Hirurškoj klinici u Zagrebu. a četiri godine kasnije i za vanrednog profesora na istom predmetu. i redovnog profesora 1975. a kasnije i Odsjek za ginekološku rehabilitaciju u banji Ilidža. godine. 60 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .Opće bolnice u Zenici. te prolazi procedure izbora. Iste godine brani habilitacioni rad i bira se za docenta Medicinskog fakulteta na predmetu Ginekologija i akušerstvo. Aktivno je bio angažiran i u Ginekološkoj sekciji Društva ljekara BiH. Frankfurtu i Beču. godine. a onda kao sreski ljekar u Hrvatskoj Kostajnici. godine. Mestwerda i u Štokholmu kod prof. godine. Stručno se usavršavao na Internim klinikama u Hamburgu.).-1983. i 1964. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1953. godine pristupa NOR-u. Dolaskom okupatorski vlasti dobiva otkaz iz službe i biva nezaposlen i živi u Bjelovaru. godine. Bio je izuzetan i strog pedagog. nakon čega je formirao Odsjek za maligna oboljenja pri Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu. Medicinski fakultet počeo je studirati u Gracu (Austrija). zapošljava se kao asistent Interne klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu.

oralne antidiabetike u liječenju bolesnika od šećerne bolesti. Habilitirao je 1961. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Iskustva u vezi sa kliničkom primjenom antidijabetika“. Dugo godina je rukovodio Gastroenterološkim odjeljenjem i Odjeljenjem za dijabetes na Internoj klinici u Sarajevu. Jedno vrijeme bio je generalni sekretar Društva endokrinologa Jugoslavije. Rezultate svojih istraživanja i stručna iskustva objavio je u oko 170 stručni i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima, pretežno iz dijabetologije i kliničke farmakologije. U časopisu „Medicinski arhiv“ objavio je veliki broj prikaza stručnih knjiga i časopisa Bio je član Redakcijskog odbora časopisa „Acta Medica Iugoslavica“. Jedan je od najstarijih i najzaslužnijih članova endokrinološke sekcije Društva ljekara BiH, i jedan od pionira dijabetologije na bivšim jugoslavenskim prostorima. Kao javni i društveni radnik, priznat i cijenjen zbog svog ogromnog angažmana, odlikovan je nizom priznanja, plaketa i odlikovanja, između ostalog, Ordenom rada sa zlatnim vijencem i Ordenom zasluga za narod sa srebrenim zracima. U mirovinu je otišao sa mjesta dugogodišnjeg šefa Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. Umro je u Sarajevu 1983. godine.

PERIĆ BRANKO (1926.-1997.), redovni profesor Fiziologije i Biohemije
Rođen je u 1926. godine. Kao srednjoškolac uključio se u ilegalni pokret za odbranu grada Sarajeva, a od maja 1942. godine je učesnik NOR-a. Po završetku Drugog svjetskog rata upisuje Medicinski fakultet u Sarajevu i na njemu diplomira 1956. godine. Usavršavao se u Vinči na Institutu “Boris Kidrič” iz područja primjene radioaktivnih izotopa u medicini. Također je proveo jednu godinu na specijalizaciji iz kliničke fiziologije u Karolinskoj bolnici u Štokholmu, a 1961. godine i na Kolumbija univerzitetu u Njujorku. Nakon smrti profesora Aleksandra Sabovljeva 1963. godine preuzima rukovođenje Institutuom za fiziologiju i biohemiju do 1971. godine. Vodio je nekoliko projekata iz područja fiziologije i biohe-

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

61

mije, a rezultate istraživanja objavio je u preko 150 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim biomedicinskim časopisima. Kao nastavnik Medicinskog fakulteta u Sarajevu prošao je izbore od asistentna do profesora emeritusa. Odgojio je brojne generacije studenata svih biomedicinskih fakulteta, koji ga pamte kao izuzetno kvalitetnog edukatora. Bio je član brojnih naučnih i stručnih organizacija, kao: New York Academy of Science, European Society for Microcirculation, Rheological Society, Jugoslovenskog Društva za fiziologiju, Nacionalni komitet međunarodnog biološkog programa. Također, profesor Perić je obavljao niz društvenih i rukovodnih funkcija: bio je pomoćnik direktora Kliničke bolnice u Sarajevu za NIR, potpredsjednik PO UMC-a i dr. Za svoj javni i društveni angažman nagrađen je brojnim priznanjima. Umro je u Sarajevu 1997. godine.

POPOVIĆ VOJIN (1925.-1977.), docent Interne medicine
Rođen je 1925. godine u Ivangradu (SCG). Osnovnu školu završio je u Ivangradu, gimnazijsko školovanje započeo u rodnom mjestu, prekinuo 1941. godine, nastavio u Sarajevu i završio 1946. godine. Kao đak prve generacije studenata Medicinskog fakulteta u Sarajevu diplomirao je 1954. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Kliničkoj bolnici Koševo, jedno vrijeme radio je kao ljekar u Sreskoj zdravstvenoj stanici Sarajevo. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je decembra 1960. godine. Nastavnu karijeru započeo je na Katedri za internu medicinu kao asistent 1957. godine, da bi u zvanje docenta bio izabran 1976. godine. Ima publiciranih preko 40 naučnih i stručnih radova, uglavnom u oblasti hepatobilijarnog trakta. Naslov njegove

62

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

doktorske teze je „Promjena na jetri kod Diabetes mellitusa i međusobni odnosi oboljenja jetre i Diabetes melitusa“. Aktivno je učestvovao na mnogim naučnim i stručnim skupovima u zemlji, a također je bio i član nekoliko stručnih udruženja iz svoje oblasti. Kao učesnik rata, bio je zatvaran od okupacijskih vlasti, a završetak Drugog svjetskog rata dočekao je kao 100% RVI. Odlikovan je Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod i Ordenom rada sa zlatnim vijencem. Obavljao je niz značajnih funkcija na Medicinskom fakultetu i Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu, a također i republičkim organima. Umro je u Sarajevu 1977. godine.

POPOVIĆ ZULEJKA (1930.-1991.), redovni profesor Pedijatrije
Rođena je u Zagrebu 1930. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Banjoj Luci. Medicinski fakultet je završila u Sarajevu 1956. godine. Kao odličan student i ljekar primljena je na specijalizaciju na Dječiju kliniku 1959. godine, a po položenom specijalističkom ispitu, zahvaljujući svom angažmanu i organizatorskim sposobnostima jedno vrijeme obavlja dužnosti šefa Odjeljenja za gastroenterologiju, a kasnije i dužnost direktora Dječije klinike i Poliklinike za dječje bolesti „Prof. dr. Milivoje Sarvan“ u Sarajevu. Prošla je sve faze izbora od asistenta do redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pedijatrija. Pionir je i osnivač Službe za dječiju alergologiju i imunologiju u BiH i iz tog segmenta je i najveći broj objavljenih stručnih i naučnih radova, te odbranjene magistarska i doktorska teza. Ima ukupno publiciranih preko 100 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu. U dva mandata bila je i predsjednik Pedijatrijske sekcije Društva ljekara BiH, te organizator nekoliko stručnih i naučnih skupova iz pedijatrije. Bila je izuzetno društveno aktivna u mnogim profesionalnim, društvenim i humanitarnim udruženjima, od Savjeta za zdravstvo i socijalnu politiku BiH, Predsjedništva alergologa i imunologa Jugoslavije do Predsjedništva pedijatara Jugoslavije. Odlikovana je Ordenom zasluga za narod sa srebrenim vijencem. Smrt ju je

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

6

PRCIĆ MIDHAT (1925.zatekla na mjestu šefa Katedre za pedijatriju Medicinskog fakulteta 1991. godine vraća se u Sarajevo i radi na Hirurškom odjeljenju Opće državne bolnice kao specijalista otorinolaringolog. Godine 1945.-1980. godine. godine. a ubrzo zatim iza ovog oformio je ORL odjeljenje sa deset kreveta. Otišao je u penziju kao redovni profesor 1960. 64 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . u Berlinu. Kratko radi u Državnoj bolnici u Sarajevu. Dio specijalističkog staža obavlja i na ORL klinici u Njemačkoj. a do svoje smrti 1980. kod glasovitog hirurga plastičara za nos. godine. godine PRAŠTALO ŽARKO (1891. a Žarko Praštalo je postavljen za šefa ove klinike u zvanju vanrednog profesora Medicinskog fakulteta. ponovo preuzima dužnost šefa ORL odjeljenja. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu. a onda odlazi da specijalizira ORL na Bečki medicinski fakultet u periodu od 1921. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu zavšrio je 1953. Medicinski fakultet je završio u Beču 1920. s operacionom salom i ambulantom koje je uspješno vodio do Drugog svjetskog rata. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1925. godine.-1985. godine kod čuvenih profesora Haumanna i Hajeka. Jula 1923. profesora Josepha. predano je prenosio studentima medicine i mlađim kolegama specijalizantima.). da bi ga NDH vlasti smijenile s položaja šefa odjeljenja i postavile Tvrtka Dujmušića. Svoje bogato naučno i istraživačko iskustvo koje je sticao usavršavanjima u inozemstvu. redovni profesor Otorinolaringologije Rođen je 1891.). do 1923. a svoje rezultate prezentirao je na brojnim naučnim i stručnim skupovima i publicirao u brojnim domaćim i stranim časopisima. a osnivanjem Medicinskog fakulteta ovo odjeljenje prerasta u Kliniku za bolesti uha. godine bio je savjetnik i predavač na ORL klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. grla i nosa.

bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“. Osnovno i srednje obrazovanje stekao u Konjicu. PROHIĆ HALIL (1922. a u periodu od 1972. godine. izabran je za redovnog profesora Fakulteta kriminalisitičkih nauka Univerziteta u Sarajevu 1993. Također. Također. Član je brojnih naučnih i stručnih asocijacija u zemlji i inozemstvu. Na Hirurškoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu radi sve do svoje smrti 1985. godine. godine. Doktorsku disertaciju odbranio je 1974. pri čemu prolazi procedure izbora od asistenta do redovnog profesora. Studenti ga pamte kao vrsnog pedagoga. Veoma rano se posvetio abdominalnoj hirurgiji i u tom segmentu jedan je od pionira u bivšoj Jugoslaviji. do 1993. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. autor je dva izdanja udžbenika „Sudska medicina“ objavljena 1986. redovni profesor Sudske medicine Rođen je u Konjicu 1922. godine bio je šef Instituta nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 6 . vanrednog profesora do redovnog profesora Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na predmetu Sudska medicina. Od 1974. do 1976.). Prošao izborne procedure od asistenta. docenta. Osnivač je i dugogodišnji šef Klinike za abdominalnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. godine.godine. U istraživačkom opusu ima oko 40 publiciranih stručnih i naučnih radova iz više oblasti forenzičke medicine objavljenih u domaćim i inozemnim časopisima.-2004. godine. godine. Specijalistički ispit iz Sudske medicine položio 1958. Njegov naučni i istraživački opus čini preko 50 objavljenih radova u domaćim i inozemnim časopisima iz opće i abdominalne hirurgije. i 1989. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1954.

-1984. PUTNIK LJUBICA (1926. godine radila je u Zavodu za zdravstvenu zaštitu radnika „Pretis“ Vogošća.za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Gimnaziju je završio u Sarajevu 1946. a Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1953. 66 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . položila je specijalistički ispit iz Infektologije i nakon toga je imenovana za šefa Odsjeka za neuroinfekcije Infektivne klinike. a jedno vrijeme obavljao je i funkciju predsjednika Samoupravne interesne zajdnice nauke Bosne i Hercegovine (1980.). Za asistenta na predmetu Infektivne bolesti izabrana je 1965. Godine 1962.). u tom zvanju ga je zatekla i smrt 1979. Nakon završenog studija jedno vrijeme je radio u preduzeću „Zrak“ u Sarajevu. Ljekarski staž je obavila u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. angažiran u rukovodnim strukturama fakulteta i Univerziteta. Iste godine je izabran za asistenta na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakulteta Univerziteta u Sarajevu. te zahvaljujući svojim organizatorskim sposobnostima pomogao je otvaranje nove Ortopedske klinike Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. godine. godine. Od 1957. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1954.-1979. godine. Osnivač je i prvi predsjednik Sekcije za ortopediju i traumatologiju Društva ljekara Bosne i Hercegovine. Umro je u Sarajevu 2004.). godine na Ortopedskoj klinici Medicinskog fakulteta Sveučilištau Zagrebu. Kao slikar amater imao je više samostalnih i zajedničkih izložbi. Do 1957. PŠORN DRAGUTIN (1927. Pionir je ortopedske discipline u Bosni i Hercegovini i kao iskusan ljekar praktičar. iz ortopedije.-1969. asistent Hirurgije Rođen je u Ključu 1927. godine. godine radi na Infektivnoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu. godine. Bio je priznati javni i društveni radnik. asistent Infektologije Rođena je 1926. godine. Specijalistički ispit iz ortopedije položio je 1960. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Beogradu. Važio je za dobrog edukatora koji je svoje praktično iskustvo znao kvalitetno prenijeti studentima i specijalizantima. godine u Beogradu.

godine.godine i u tom zvanju ju je zatekla smrt. Autor je više naučnih i stručnih radova. u Sarajevu 1969. Nakon što je nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 6 . godine i šefa Katedre za rendgenologiju.). godine. godine. Na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu biran je za redovnog profesora 1947. Educirao je i osposobio brojne doktore medicine i specijaliste rendgenologije u Bosni i Hercegovini. gdje ostaje raditi sve do svoje smrti 1952. a naslov diplomske teze bio je: „Die Erkennbarkeit von Antiqua – und Fraktur-Buchstaben im indirekten Sehen“. Medicinski fakultet Univerziteta u Zagrebu završio je 1929. a zatim kao liječnik u Bosanskom Brodu. zaposlio se kao specijalista rendgenolog u bolnici „Milosrdna braća“. Za kliničkog asistenta na Institutu za rendgenologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu izabran je 1927. Specijalistički ispit iz TBC i plućnih bolesti je položio 1948. gdje je ostao do 1944. Stevo Radojević je jedan od pionira rendgenologije u bivšoj Jugoslaviji. godine. godine. redovni profesor Radiologije Rođen je u Budimpešti 1892. Publicirala je ukupno 11 stručnih radova što u domaćim što u inozemnim časopisima. Godine 1921. godine. Godine 1949. godine. dr. Za svoj društveni i stručni angažman u Društvu ljekara Bosne i Hercegovine i Savezu društava Jugoslavije dobila je Spomen-plaketu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Wurzburgu (Njemačka) 1920. docent Pneumoftiziologije Rođen je 1902. RADOVIĆ JOVAN (1902. Na ovom Institutu radio je sve do 1945. godine. izabran je za starijeg asistenta na Katedri za ftiziologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. godine nakon obavljenog specijalističkog staža na Institutu za tuberkulozu u Golniku. Radio je kao liječnik u Školskoj poliklinici u Varaždinu.-1952. Prof.-1954. Bila je iskusan ljekar praktičar s izraženim pedagoškim sposobnostima da svoje znanje prenese studentima. odnosno „Josip Kajfeš“ u Zagrebu.). RADOJEVIĆ STEVO (1892. godine.

godine. godine izabran je za docenta na predmetu ftiziologija na istom Fakultetu. Godine 1961. Godine 1973. Umro je 1954. visokog procenta tuberkuloznih bolesnika sa značajno velikom rezistencijom Kohovog bacila na postojeća antibiotska i druga antituberkulozna sredstva. a od 1975. godine. izabran je za docenta na Katedri za metodiku nastave iz hemije. na kome je diplomirao 1959. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. posjedovao je dobre edukacijske sklonosti u prenošenju znanja studentima medicine. godine. Nakon diplomiranja. smjer Hemija.).godine. izabran je za asistenta na predmetu Medicinska hemija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.-1998. godine. Godine 1953. vanredni profesor Hemije Rođen je 1935. jedno vrijeme je radio kao profesor u srednjoj školi „Ognjen Prica“ u Sarajevu. Bio je šef Katedre za hemiju od 1986. u kom svojstvu ostaje do 1973. Osim što je bio vješt i pedantan kliničar. RAMIĆ SALKO (1933. je docent na predmetu Medicinska hemija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. godine u Sarajevu. po čemu ga starije kolege pamte kao svog autoritativnog učitelja. u to doba. U doba kada su terapija i dijagnoza ovih oboljenja bili insuficijentni.habilitirao 1953. te bio primoran intenzivno istraživati nove dijagnostičke postupke i terapijska sredstva za liječenje. započinje studij na Filozofskom fakultetu. Doktorsku disertaciju odbranio je na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Plućnim oboljenjima i tuberkulozom počeo se baviti još 1936. Iz svog područja publicirao je oko 40 naučnih i 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . U tom periodu objavio je 6 naučnih radova o suvremenoj koncepciji primjene antituberkulostatika. do 1988.

Ratković-Ðokić se bavila problemima holinergične transmisije u humanom mozgu. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Fojnici 1920. godini života u Sarajevu. Tel Avivu. godine. Godinu dana kasnije izabrana je za asistenta na predmetu Farmakologija i toksikologija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirala je i doktorirala na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.-2004. godine. Moskvi. od začeća do duboke starosti. umrla je 1972. Umro je u Sarajevu 1996. Više godina provela je na specijalizaciji u Velikoj Britaniji na Institutu za animalnu fiziologiju u Brabrahamu kraj Cambridgea. Lenjingradu.).). Medicinski fakultet u Sarajevu završila je 1958. preštampavan u 6 dopunjenih i izmijenjenih izdanja. Cjelokupani naučni opus dr. Smorena teškom bolešću. godine. Varšavi. gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. a također. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Montpeljeu. RATKOVIĆ-ÐOKIĆ DOBRILA (1932.stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Izabran za redovnog člana nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 69 .-1972. godine. Dr. REZAKOVIĆ DŽEMAL (1920. godine. objavljen 1969. Doktorsku disertaciju odbranio je u Sarajevu 1970. a okončao u Zagrebu 1955. Stručno se osposobljavao u nekoliko univerzitetskih centara u inozemstvu: Parizu. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio na Internoj klinici Kliničkog centra u Zagrebu. Ratković-Ðokić posvećen je mjerenju aktivnostima enzima u ljudskom mozgu. Medicinski fakultet započeo studirati u Pragu. godine i do 1976. asistent Farmakologije i toksikologije Rođena je u Sarajevu 1932. akademik. godine. Kao nastavnik prošao procedure izbora od asistenta do profesora emeritusa na predmetu Interna medicina Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. godine u svojoj 40. bio je autor udžbenika Organska hemija za III razred gimnazije.

do 1956. a onda februara 1944. Medalje zasluga za narod. gdje je bio referent saniteta. godine. koje je obavljao savjesno i kvalitetno. godine). Od 1951. „Trombolija i tromboembolijska bolest arterija.. godine RUSTEMBEGOVIĆ FAHRUDIN (1920. Bio je priznat javni i društveni radnik. u NOB. Ordena rada sa zlatnim vijencem. između ostalog: Šestoaprilske nagrade Sarajeva. redovni profesor Interne medicine Rođen je 1920. u nekoliko mjesta BiH (Gacko.). Ordena rada sa crvenom zastavom. vena i mikrovaskularnog sistema“./61. godine. nagrada ZAVNOBiH-a. godine u Sarajevu. Član nekoliko naučnih i stručnih biomedicinskih asocijacija. Osnivač je Udruženja bazičnih medicinskih znanosti BiH. Medalje za hrabrost. gdje je završio osnovnu školu. Jedno vrijeme boravio je na usavršavanju na Institutu za bolesti srca u Londonu (školske 1960. prvo u domobrane 1943. objavljena 1980. izabran je za asistenta na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. godine. godine. Dobitnik je više nagrada i priznanja. a nakon odbranjene habilitacije novembra 1961. Bosansko Grahovo i Drvar) kao ljekar opće prakse. objavljena 1987. Bosanska Krupa. bavio se i naučnim publicističkim radom. godine bira se za docenta na predmetu Interna medicina. jedno vrijeme bio je sekretar Odjeljenja medicinskih nauka i član predsjedništva ANUBiH. Za vanrednog profesora Interne medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu izabran je 1968.ANUBiH. te monografije: „Trombodinamo-elastografija“. godine u Kliničkoj bolnici u Sarajevu radi.-1972. Novembra 1957. te je kao autor i koautor objavio oko 70 stručnih i naučnih rado- 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Publicirao 103 stručna i naučna rada u domaćim i inozemnim časopisima. Medicinski fakultet u Zagrebu završio je 1944. Tokom studija bio je mobiliziran. a i gimnaziju 1939. godine specijalizira internu medicinu u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. jedno vrijeme savezni poslanik u Skupštini SFRJ. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža 1946. Umro u Sarajevu 2004. a specijalistički ispit polaže na Internoj klinici Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Osim nastavnih aktivnosti.

godine završio klasičnu gimnaziju. Godine 1934. Da bi se upoznao s organizacijom i načinom rada u medicinskohemijskim laboratorijama. Rappaport) i Internoj klinici (prof. Iste se godine upisao na Farmaceutski odjel Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Još kao ljekar opće prakse pokazao se dobrim organizatorom zdravstvene službe (otvorio zdravstvene stanice u Gacku. gdje je 1933. Silberstein). Umro je 1972. i šefa Treće interne klinike. Epinger) u Beču. godine u Travniku. Godine 1957. armijske oblasti osnuje hemijski laboratorij. Ruždić odlazi u Lausannu u Internu kliniku (prof. povjereno mu je da u Bolnici IV. a od 1971. od kojih je većina iz područja kardiologije. promoviran u čast doktora filozofije iz predmeta hemija. prof. Kao vojni stipendist upisuje studij hemije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.). Specijalizaciju iz bromatologije s medicnskom hemijom položio je 1937. te jedno vrijeme i predsjednik Kardiološke sekcije Društva ljekara BiH. Za svoj društveni i javni angažman odlikovan je Ordenom rada sa srebrenim vijencem. godine. obavljao je funkciju zamjenika šefa. Za magistra farmacije promoviran je 1930. Te iste godine uprava sanatorija „Merkur“ povjerila mu je da osnuje medicinsko-hemijski laboratorij. gdje je 1925. Vanotti). općinskim strukturama u Sarajevu. Udruženja kardiologa Jugoslavije. i dr. RUŽDIĆ IBRAHIM (1906. godne. Medicinskom fakultetu u Sarajevu.-1990.va u našim i inozemnim časopisima. Bosanskoj Krupi i Bosanskom Grahovu). Ruždić provodi stanovito vrijeme na usavršavanju u inozemstvu u Institutu za patofiziologiju (prof. Bio je član Upravnog odbora Društva ljekara BiH. Nakon okupacije Austrije 1938. Srednjoj medicinskoj školi u Sarajevu. a osim ljekarskog rada na Trećoj internoj klinici u Sarajevu bio je angažiran u nizu drugih institucija u organima upravljanja: Domova zdravlja Sarajevo. godine. Sanatoriju „Lov“ (prof. redovni profesor Hemije Rođen je 1906. Kliničke bolnice u Sarajevu. u Internu (klini- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . S referatima je aktivno učestvovao na svim važnijim bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim kongresima. godine prof.

Savjet za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu NRH povjerava mu da pored svoje redovne dužnosti preuzme i organizaciju rada i edukaciju kadrova u kliničkohemijskim laboratorijama na području NRH. Nakon završetka usavršavanja preuzeo je organizaciju rada u Medicinskohemijskom laboratoriju Sanatorija „Merkur“. Godine 1962. do 1945. osnovana je viša škola koju je također vodio prof.ku u Baselu. dužnost koju je vršio sve do odlaska u starosnu mirovinu. Ozren Novosel“. prof. godine prof. Gigon) Uzrich. Bio je član Internacionalne federacije za kliničku hemiju te je aktivno sudjelovao u radu „Expert panel on proteins“. Medicinski fakultet je uključio postdiplomski studij pod nazivom „kliničko-laboratorijska dijagnostika“ Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u svoj program. današnje Kliničke bolnice „Dr. kada je na Sveučilištu otpočeo djelovati „treći stupanj nastave“. U periodu od 1941. 1954. Godine 1952. Ozren Novosel“. Bio je počasni član Udruženja liječnika opće medicine Jugoslavije i Austrijskog društva za 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Objavio je 141 publikaciju. Nakon odlaska u mirovinu ostao je u Zavodu u dopunskom radnom odnosu i vodio Jedinicu za znanstvenoistraživački rad Zavoda za kliničku hemiju Kliničke bolnice „Dr. organizirao je i vodio pod pokroviteljstvom Savjeta za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu NRH poslijediplomski oblik jednogodišnjeg. Ruždić. odnosno dvogodišnjeg usavršavanja visokokvalificiranih stručnjaka za voditelje kliničkohemijskih laboratorija. Pored vođenja poslijedipomske nastave zajedno sa svojim suradnicima sudjelovao je u izobrazbi: stažista i specijalizanata kliničkih hemičara. 1967. Almasay). farmaceuta za rad u kliničkohemijskim laboratorijama zdravstvenih stanica. Bio je jedan od osnivača i redoviti član uredničkog odbora internacionalnog časopisa „Clinica Cemica Acta“. u Institut za fizikalnu hemiju (prof. Godine 1945. Ruždić je pored predavanja na Medicinskom fakultetu vodio i dalje kliničkohemijski laboratorij Sanatorija „Merkur“. organizira redovitu Školu za zdravstvene tehničare laboratorijskog smjera. Za svoj rad primio je brojna priznanja i nagrade: NOG Zagreba imonovao ga je zdravstvenim savjetnikom. Aktivno je sudjelovao u osnivanju i radu društvenostručnih saveznih. republičkih i gradskih komisija za kliničku hemiju.

Godine 1941. do 1956. Područja naučnih i stručnih istraživanja profesora Sabovljeva su bila različita i mnogobrojna unutar fiziologije. godine. do 1962. godine u Ečki. godine. tehnologiju i informatiku. patofiziologije i biohemije.. Za dekana Fakulteta biran je ponovo 1953. Demobiliziran je kao major JNA. SABOVLJEV ALEKSANDAR (1907. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je 1907. Filozofskog i Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. U rodnom mjestu završio je osnovnu školu. Svojim pionirskim radom na organizaciji stručnog i znanstvenoistraživačog rada te edukaciji kadrova u kliničkohemijskim laboratorijama postavio je solidne temelje za razvoj naše kliničke hemije.). primio je nagradu za životno djelo od Republičkog komiteta za znanost. i oficijelno prvi dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prvi šef Katedre za fiziologiju i biohemiju na istom Fakultetu. te Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. Bio je matičar prilikom osnivanja Veterinarskog fakulteta. Tokom svog 50-godišnjeg aktivnog rada svojim stručnim i znanstvenim radom znatno je pridonio da se klinička hemija u našoj zemlji razvije u samostalnu akademsku disciplinu. a gimnaziju u Velikom Bečkereku kod Zrenjanina. godine. Završio je Medicinski fakultet u Beogradu 1937. godine predavao je fiziologiju i na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu. obavljao je funkciju prorektora Univerziteta u Sarajevu. odbijajući da potpiše antikomunistički manifest. počasni član Medicinske akademije Hrvatske. podnosi ostavku na mjesto docenta i učestvuje kao ilegalac u jedinicama NOP-a.mikrohemiju. a zatim na istoj Katedri za docenta. godine. u Banatu (Vojvodina). Nakon diplomiranja izabran je za asistenta na Katedri za fiziologiju Veterinarskog fakulteta u Beogradu 1937. Posebnu nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Inicijator je i osnivač Udruženja fiziologa Jugoslavije i potpredsjednik ovog Udruženja od 1959. Od 1961.-1963. Jedan je od matičara Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1946. a u periodu od 1954. godine. pa do svoje smrti 1963. ravnopravnu s ostalim granama medicinske znanosti.

Godine 1963. izabran je za asistenta na predmetu Pedijatrija. Iz područja fiziologije i metabolizma materija u ljudskom organizmu objavio je zasebnu monografiju u kojoj su.-1980. a za svoj doprinos u radu dodijeljena mu je medalja za zasluge „Orden rada prvog i drugog reda“ i „Orden zasluga za narod trećeg reda“. pojedinih mineralnih frakcija. a okončao ga u Sarajevu 1953. je demobiliziran. te načina odgovora organizma u obrambenim uvjetima. Godine 1973. Objavio je više naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim publikacijama.pažnju posvetio je istraživanju unutrašnjih materija organizma. zatim Dječijoj klinici profesora van Gelderena u Lajdenu u Holandiji. godine.). nakon čega je 1975. između ostalog. godine. i na Institutu 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . odbranio je habilitacioni rad „Carditis u toku primarnog ataka reumatske bolesti u dječjem dobu“. između ostalog. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Dječjoj klinici u Sarajevu 1958. Još kao specijalizant 1957. gdje je i maturirao 1944. odbranio je doktorsku disertaciju „Promjene u elektrokaridogramu izazvane abnormalnim koncentracijama kalijuma na izolovanom srcu i njihov značaj“. godine. redovni profesor Pedijatrije Rođen je u Sarajevu 1923. Bio je društveno aktivan. nakon čega je iste godine izabran za docenta. Katedru za fiziologiju i biohemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu učinio je jednom od najbolje opremljenih u tadašnjoj Jugoslaviji. a zatim 1968. godine. SARAJLIĆ EŠREF (1923. Bio je pripadnik NOV-a a 1946. 6 mjeseci na Kardiološkoj klinici kod profesora Linda u Štokholmu. Njegovi eksperimentalni radovi iz područja neurofiziologije i metabolizma fosfora u jetri su ostali prepoznatljivi na širim jugoslavenskim naučnim prostorima. Zahvaljujući vanrednim organizatorskim sposobnostima. i za vanrednog profesora na predmetu Pedijatrija. godine izabran za redovnog profesora na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Nekoliko puta je boravio u inozemstvu na usavršavanjima. Iste godine upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu. prezentirana njegova pionirska iskustva uvođenja radioaktivnih izotopa u istraživanju metabolizma.

upućen je u Francusku. Učesnik je Prvog svjetskog rata i nakon prelaska Albanije. Nakon diplomiranja vraća se u Jugoslaviju i radi kao sreski ljekar u Aleksincu.). Rezultate svojih naučnih i stručnih istraživanja publicirao je u preko 100 radova u domaćim i inozemnim časopisima. Profesor Sarajlić je bio osnivač Savjetovališta za kardioreumatološka oboljenja. godine. do 1980.-1978. To mu je omogućilo da dječiju kardiologiju u Sarajevu podigne na evropski nivo primjenjujući najsavremenije dijagnostičke i terapijske metode u ovom segmentu. Zatim je upisao Medicinski fakultet u Lionu i na njemu diplomirao 1922. a nakon završetka ponovno se vraća na svoje radno mjesto na Dječijoj klinici Medicinskog fakulteta u Beogradu. Umro je u Sarajevu 1980.za kardiovaskularne bolesti Univerziteta u Padovi. potpredsjednik Udruženja reumatologa Jugoslavije. Bio je značajno društveno i politički angažiran kao generalni sekretar Udruženja pedijatara Jugoslavije. znanje i vještine. predsjednik Reumatološke sekcije. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu bio je dekan od 1974. godine. Godine 1937. SARVAN MILIVOJE (1896. Educirao je brojne studente biomedicinskih fakulteta i specijaliste pedijatrije. Tome su doprinijeli i nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . predsjednik Pedijatrijske sekcije Drušva ljekara BiH. Milivoje Sarvan preuzima mjesto šefa Klinike za dječije bolesti u svojstvu profesora pedijatrije. Zaslužan je i za osnivanje drugih medicinskih fakulteta u BiH. izabran je za docenta na predmetu Pedijatrija na Medicinskom fakultetu u Beogradu. godine. redovni profesor Pedijatrije Rođen je 1896. Za vrijeme Drugog svjetskog rata hapšen je i proganjan. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Dječjoj klinici u Beogradu. uz ogromne napore. Za kratko vrijeme. od demolirane bivše bolnice željezničara pravi uređenu Pedijatrijsku kliniku Medicinskog fakulteta uz pomoć mladih saradnika koje je okupio i educirao. Aktivno je sarađivao i u ANUBiH. nakon čega jedno vrijeme boravi na usavršavanju u Berlinu i Dizeldorfu. akademik. godine u Užičkoj Požegi (SCG). te član evropskih pedijatrijskih udruženja. predsjednik Udruženja kardiologa Jugoslavije. Otvaranjem Medicinskog fakulteta u Sarajevu. gdje je i maturirao.

Umro je u Beogradu 1978.-1992. koju je osnovao i uspješno vodio okupljajući na tim skupovima eminentne stručnjake iz pedijatrije u zemlji i inozemstvu. Češkoj republici. SAVKOVIĆ LJUBOMIR (1927. postao je redovni član ANUBiH. te dekan 1951. 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Nakon diplomiranja zaposlio se kao asistent Medicinskog fakulteta na predmetu Anatomija. Akademik Milivoje Sarvan je bio svestrana ličnost i kao javni i društveni radnik dobio je niz društveni priznanja i nagrada.). godine. osim što je bio predsjednik Udruženja pedijatara. bio je i predsjednik Udruženja alergologa Jugoslavije. godine. a jedno vrijeme. godine u Beogradu. redovni profesor Anatomije Rođen je u 1927. iz čega je odbranio preko 30 naučnih i stručnih radova. godine. Poljskoj. nosilac je francuskog Ordena legije časti. Njemačkoj. Odbranio je doktorsku disertaciju o temi “Koštani labirint nekih chiroptera”. Značajnu ulogu odigrat će šestomjesečni kursevi socijalne pedijatrije koje je profesor Sarvan organizirao. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1949. Član je ANUBiH od njenog osnivanja. godine prelazi na ovaj Fakultet i vodi Katedru za anatomiju sve do smrti. a bio je počasni član sličnih udruženja u Francuskoj. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1956. i 1954.brojni naučni i stručni skupovi koje je organizirao preko Pedijatrijske sekcije. a dobitnik je 27./55. a jedno vrijeme i prorektor Univerziteta u Sarajevu. školske godine. julske nagrade SRBiH i nagrade AVNOJ-a./50. Švicaraskoj. Bio je vrstan preparator i svojim radovima je obogatio muzej Anatomskog instituta. Za predavača na istoimenom predmetu izabran je 1961. godine. te prolazi faze izbora u docenta. Tokom studija bio je demonstrator na Institutu za anatomiju. a godine 1966. Učestvovao je u istraživanjima iz nekoliko područja anatomije. između ostalog. vanrednog i redovnog profesora. 1992. Po osnivanju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli 1976./52. Karijeru je završio kao doživotni član Udruženja pedijatara.

Profesor Hišam Serdarević je 1975. godine a dekan 1973. Od 1946. Rukovodio je ili je bio član u svim značajnijim stručnim asocijacijama i udruženjima vezanim za pulmološka oboljenja i TBC u BiH i bivšoj Jugoslaviji. Od brojnih funkcija koje je imao značajne su: osam godina je bio predsjednik Zajednice radnih organizacija SRBiH. i član predsjedništva Jugoslavenske asocijacije ZRO. prvo Unske operativne grupe. godine radi na Grudnom odjeljenju Vojne bolnice u Sarajevu. godine. akademik. Pored svih važnih funkcija koje je obavljao za svog života. te prolazi faze izbora u vanrednog i redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine u Zenici. te uvođenju novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka u prevenciji i liječenju pulmoloških oboljenja i TBC. godine.SERDAREVIĆ HIŠAM (1917. Gimnaziju je završio u Sarajevu 1936.). akademik Hišam Serdarević je usnAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . te predsjednik Odbora za rak Medicinskog odjeljenja ANUBiH. godine izabran za redovnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH./65. do 1978. Dugogodišnji je šef Klinike za plućne bolesti i tuberkulozu „Podhrastovi“ u Sarajevu. redovni profesor Pneumoftiziologije Rođen je 1917./67. gdje je diplomirao 1944. bio je predsjednik Crvenog krsta SRBiH i predsjednik Crvenog krsta SR Jugoslavije Također. dugogodišnji je predsjednik Komisije za plućne bolesti i TBC i Zavoda za tuberkulozu SRBiH. bio je član Jugoslavenske komisije za saradnju sa međunarodnim zdravstvenim organizacijama. Kao nastavnik pneumoftiziologije i šef Klinike i Katedre za pneumoftiziologiju dao je značajan doprinos rješavanju TBC i plućnih oboljenja u BiH. zatim od 1970. godine i nakon toga izabran za docenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pneumoftiziologija. Specijalistički ispit iz Pneumoftiziologije položio je 1949. do 1966./74. I najzad. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta od 1964. godine. godine. i član Odbora za ispitivanje lijekova istog odjeljenja. Habilitirao je 1956. Studirao je na medicinskim fakultetima u Beogradu i Zagrebu.-1986. a kasnije komandant Medicinsko-sanitetskog bataljona Osme kordunaške divizije. Po završetku studija angažiran je kao sanitetski ljekar.

gdje je bio upravnik. godine vratio se u Sarajevo. godine. kao što su Orden za hrabrost. Novembra 1944. godine i izabran za docenta na Katedri za interne bolesti Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. julske nagrada SRBiH. gdje u Vojnoj bolnici u Sarajevu postaje šef Odjeljenja za interne bolesti i upravnik Vojne bolnice u činu pukovnika sanitetske službe.).“. godine. godine zaposlio se kao ljekar na Odjeljenju za interne bolesti Opšte državne bolnice u Sarajevu. godine. 27. vanredni profesor Interne medicine Rođen je u Banjoj Luci 1902. u drugoj sa akademikom V. gdje ostaje do augusta 1941. kada bježi u Srbiju. Nakon odsluženog vojnog roka 1928. a često je znao i sam voditi praktične vježbe studentima. godine pristupa jedinicama JNA i jedno vrijeme radi kao šef Internog odjeljenja Vojne bolnice u Požarevcu. godine. Studenti ga pamte kao odličnog pedagoga koji je svoja predavanja držao vrlo razumljivim i jednostavnim jezikom. a zatim i Vojne bolnice u Kragujevcu. u kom svojstvu je i demobiliziran decembra 1951.pio objaviti preko 100 stručnih i naučih radova u domaćim i inozemnim publikacijama. godine. SIMIĆ MIRON (1902. Smrt ga je zatekla marta 1986. Odbranio je habilitacioni rad o temi „Hronični ga-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Januara 1947. Jedno vrijeme se educira na internim klinikama u Parizu i Beču. Danilovićem). Špirom Janovićem.-1967. Orden Republike za srebrenim vijencem. a 1940. objavljenoj 1967. Godine 1958. gdje radi kao specijalista internista i asistent do decembra 1938. godine na Klinici za plućne bolesti i TBC „Podhrastovi. a decembra iste godine i za vanrednog profesora na Katedri za internu medicinu. Također je koautor knjiga „Tuberkuloza pluća“ i „Plućne bolesti“ (u prvoj sa prof. je postao upravnik Gradske bolnice u Sarajevu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beču 1927. izabran je ponovno za docenta. Orden rada sa srebrenim i zlatnim vijencem. dobija mjesto ljekara socijalnog osiguranja u Rudniku uglja Kostolac. Dobitnik je niza priznanja i odlikovanja. gdje 1942. Za šefa Internog i TBC odjeljenja Gradske bolnice u Sarajevu imenovan je decembra 1938. godine. Završio je osnovnu školu i gimnaziju u Sarajevu.

godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu 1964. Njegovi stručni i naučni radovi bili su iz nekoliko oblasti interne medicine. godine kada je napustio Sarajevo. Specijalistički ispit iz opće hirurgije položio je 1973. godine. U rodnom gradu završio je osnovnu školu i klasičnu gimnaziju 1958. Transformacijom spomenute ustanove 1977. Kao stipendista Britisch Councila – tokom 1976.-2005. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1940. ali najznačajniji su iz hematologije. godine. kada je izabran za asistenta na predmetu hirurgija. London). godine. Bio je član nekoliko domaćih i inozemnih naučnih asocijacija. godine. godine na Hirurškoj klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. a zahvaljujući organizatorskim sposobnostima unaprijedio je Drugu internu kliniku u Sarajevu.stritis“. godine. a zatim kroz izbor u docenta. vanrednog i redovnog profesora uobličava univerzitetsku karijeru. Bila je to prva doktorska disertacije iz ove medicinske oblasti na prostorima tadašnje Jugoslavije. dekan 1988. gdje započinje rad na doktorskoj disertaciji iz područja rekonstruktivne hirurgije šake. Derbi. STAROVIĆ BORIŠA (1940. Disertaciju o temi “Evaluacija traumatizma šake i njen značaj primarnog hirurškog tretmana u prevenciji invaliditeta” odbranio je 1981. rekonstruktivnu hirurgiju i mikrohirurgiju. Jedan od osnivača odjeljenja za plastičnu i raekonstruktivnu hirurgiju Hirurške klinike u UMC Sarajevo. kojom je jedno vrijeme uspješno rukovodio. godine postao je njen direktor i na toj dužnosti ostao do 1993. Iste godine postavljen je za dekana novoosno- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . godine boravio je u vodećim centrima Velike Britanije za hirurgiju šake.). godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. i 1977. Na tom mjestu ostao je do januara 1993. (Edinburg. Puno pažnje posvetio je praktičnoj edukaciji ljekara na terenu i sam je istraživao patologiju nekih područja Bosne i Hercegovine. godine. te dio njih iz preventivne medicine i rehabilitacije. U nastavnom procesu Medicinskog i Stomatološkog fakulteta učestvuje od 1972. Supsbecijalistički ispit iz plastične i rekonstruktivne hirurgije položio je 1976. Prodekan Medicinskog fakulteta postaje 1985. godine. akademik. godine. Umro je u Sarajevu 1967.

Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1936. Također je. Hrvatska.). Za svoj rad. radi čega je jedno vrijeme boravio u Amsterdamu i Beču na usavršavanju. zasluge u radu dobio je „Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva“. „Medalju rada“. Bio je mentor u nekoliko doktorskih i magistarskih teza na biomedicinskim fakultetima. Umro je u Beogradu 2005. proučavanjem modela oboljenja ekstrapiramidalnog sistema. zapošljava se na Institutu za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Nosilac je. redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Varaždinu. punih šest godina obavljao i funkciju rektora Univerziteta u Istočnom Sarajevu.-1976. izučavanjem fiziološke 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine na novoosnovani Medicinski fakultetu u Sarajevu. generalnog sekretara i potpredsjednika. a zatim po pozivu dolazi 1948. Organizator desetak kongresa. 1913. te 1990. Novembra 2002. Počeo je raditi u farmaceutskoj industriji i do Drugog svjetskog rata radio je na farmakološkim instrumentima. Obavljao je funkciju predsjednilka Odjeljenja za medicinske nauke. Akademik Pavao Stern je bio jedan od najplodnijih naučnika i nastavnika Medicinskog fakulteta. godine dobio je nagradu „Hipokrat“ za životno djelo i 2003. problemima transmisije u CNS. STERN PAVAO (1913. preko 20 naučnoistraživačkih projekata u zemlji i inozemstvu. „Prvomajsku nagradu BiH“. akademik. Republika Srpska. Godine 1946. Posebno se bavio područjem farmakologije centralnog i vegetativnog nervnog sistema. Osnivač je Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske te njen dopisni i redovni član.vanog Medicinskog fakulteta u Foči. godine. godine. u istom periodu. godine. U svom bogatom naučnoistraživačkom opusu ima oko 550 stručnih i naučnih radova iz gotovo svih područja farmakologije i toksikologije. internacionalnih stručnih sastanaka i brojnih domaćih simpozijuma. godine „Veliki pečat“ za postignute rezultate u profesiji. ili učesnik. godine „Povelju humanosti Jugoslavije“. gdje osniva Institut za farmakologiju i toksikologiju i postaje njegov šef i prvi šef istoimene katedre.

godine nadzire izgradnju Dječje bolnice u Klaićevoj ulici i bolnice „Ivan Kajfeš“ u Zagrebu./52. gdje je završio klasičnu gimnaziju kao učenik generacije./53. Od 1957. vratio se u Zagreb i radi u Republičkom sekretarijatu za zdravstvo i do 1955. Po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1946. Za redovnog profesora se bira 1950. a također je proučavao farmakološke efekte miopatija. zašto je dobio 27. bio je predsjednik Jugoslavenskog društva za fiziologiju i Jugoslavenskog društva za farmakologiju. bio je organizator i nekoliko naučnih i stručnih skupova. trovanjima i ulogom histamina u ljudskom organizmu. pamtit će ga najmanje 4.). Školske 1951. Bio je priznat javni i društveni radnik. Godine 1952. Doktorirao je na Medicinskom fakultetu u Beču. Tokom Drugog svjetskog rata bio je ilegalac NOP-a. a odlikovan je Ordenom rada sa crvenom zastavom i Ordenom zasluga za narod sa srebrenim zracima. godine je predstojnik Ginekološko-porodnog odjeljenja bolnice „Dr.-1998. godine preuzima organiziranje Klinike za ginekologiju i akušerstvo i vođenje Katedre na istom predmetu sve do 1952. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beču 1928. Kao svog učitelja. godine bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine.uloge supstance P. a kasnije i ravnatelj iste bolnice do odlaska u mirovinu 1974. godine. a preko 50 specijalista su okončali svoje specijalističke ispite za vrijeme rada profesora Sterna. Umro je u Sarajevu 1976. godine izabran je za docenta na predmetu Ginekologija i akušerstvo na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Specijalistički ispit iz Ginekologije i akušerstva položio u Zagrebačkom kraljevskom rodilištu kod profesora Dursta. a u ginekološku praksu uveo je niz novih metoda: vaginalna i laparoskopska operacija po Schutu. Latzgou. Nastavnički posao počeo je kao asistent 1938. godine u Zagrebu. godine. transplantacija. Također. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1903. godine.. a već 1942. Bio je vrstan operater. član JANU. SZABO STANISLAV (1903. Slovenačke Akademije znanosti in umetnosti i član nekoliko akademija nauka u inozemstvu. Ozren Novosel“. julsku nagradu. Bio je dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1952. sekretar Medicinskog odjeljenja ANU BiH. Također. te član redakcijskih odbora nekoliko naučnih i stručnih časopisa u zemlji i inozemstvu. Purkinijevu medalju. malignih tumora itd.000 studenata. godine. Obavljao je brojne i odgovorne funkcije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i Akademiji nauka i umjetnosti BiH. Wertheimu. godine u svojstvu vanrednog profesora. te i uroginekološke korektivne zahvate uz stalnu prisutnost anesteziologa nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 .

-1968. ultrazvuk. većinom iz područja ginekološke onkologije. prof. Također. čime je prvi pokušao uvesti specifične citoterapije kod karcinoma jajnika. i već od 1959.-1972. godine uvodi monokemoterapiju. a zajedno sa suprugom Janjom jedan je od osnivača Hrvatske lige protiv raka. U svom naučnom opusu prof. godine i polikemoterapiju u liječenju raka jajnika. Značajne uspjehe prof.).-1990. bio je član Njemačkog ginekološkog društva. zatim potpredsjednik Udruženja ginekologa i opstetričara Jugoslavije (1968. a od 1963. godine.). godine. a veliki značaj pridavao je razvitku kliničke citologije. Szabo ima obavljena 33 naučna i stručna rada. kada je otvorio savremeno koncipiranu polikliniku sa subspecijalističkim ambulantama. godine vakuum-aspiracije. odnosno indukciju ovulacije humanim menopauzalnim gonodoprinima. Uvodi 1962.i neonatologa. Umro u Zagrebu 1998. godine. plinske analize ploda. Szabo intenzivno razvija eksperimentalna istraživanja na postavljanju in vitro onkobiograma i antiblastograma prilikom izbora najdjelotvornijeg citostatika.). redovni profesor Infektologije Rođen je u Sarajevu 1921.Banovići i Šamac . Nakon obavljenog ljekarskog staža. te prenatalnu genetsku dijagnostiku od 1970. zatim 1969. godine. zapošljava se u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. Szabo već 1962. godine u praksu uvodi vakuum-ekstrakciju prilikom poroda. Ordenom zasluga za narod prvog ranga (1968. a 1964. Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem (1965. Učestvovao je kao dobrovoljac u akcijama izgradnje pruga Brčko .Sarajevo. a također među prvima i dokazati uspješnost hormonskog liječenja raka endometrija.) bio je predsjednik Ginekološke sekcije Zbora liječnika Hrvatske. Također. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. a za svoj društveni i naučni doprinos nagrađen je Ordenom bratstva i jedinstva sa srebrenim vijencem (1969. te tri godine radi u Stanici za transfuziju 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Prof.). Jedno vrijeme (1966. TEFTEDARIJA MUHAMED (1921. godine kardiotokografiju.) i Ordenom rada sa crvenom zastavom (1970. Szabo postiže u liječenju raka jajnika. genetike i kolposkopije.). Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1950.

Boravio je više puta na usavršavanjima u inozemstvu. Srebrena plaketa za samoupravljanje. Orden rada sa zlatnim vijencem (1971. Za svoj društveni i javni angažman dobio je niz domaćih i nekoliko inozemnih priznanja: Plaketa Nacionalne medicinske akademije Francuske. Zlatna plaketa Medicinskog fakulteta (1971. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Kortikosteroidi u liječenju zaraznih bolesti“. godine. imenovan je za asistenta na predmetu Zarazne bolesti na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.). Orden rada sa srebrenim vijencem (1961. Cambrige. Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva 1978.). Godine 1974. godine. odbranio je doktorsku disertaciju o temi „Hospitalne infekcije – ispitivanje hospitalnih infekcija sa posebnim osvrtom na Gram negativne uzročnike“. Položio je specijalistički ispit iz Infektivnih bolesti na Infektivnoj klinici u Zagrebu 1959. i na toj dužnosti ostao je do odlaska u mirovinu 1976. Udruženju infektologa BiH i Jugoslavije. u kojima je jedno vrijeme bio i predsjednik ovih udruženja. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Zlatna i srebrena plaketa Kliničke bolnice (1972. godine. Godine 1954. U nastavni proces je uključen još kao specijalizant infektologije i učestvovao je u edukaciji svih studenata biomedicinskih fakulteta do odlaska u mirovinu.). England 1981.krvi u Sarajevu. Medicinskog fakulteta. godine. do 1979. Umro je u Sarajevu 1990. godine. Brojne generacije studenata pamte ga kao elokventnog edukatora i korektnog ispitivača.). od 1974. godine. U znak priznanja za svoj rad upisan je u poznatu svjetsku knjigu „Men and Women of Distinction“. Habilitirao je 1962. zatim za vanrednog profesora 1970. Organizirao je i Prvi kongres infektologa Jugoslavije. Za šefa Infektivne klinike i Katedre na predmetu infektivne bolesti na Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je 1971. godine. izabran je za docenta na predmetu Infektologija. U domaćim i inozemnim stručnim i načunim časopisima i drugim publikacijama objavio je oko 140 stručnih i naučnih radova. Obavljao je brojne rukovodne i društvene funkcije u rukovodnim organima UMC-a Sarajevo.). Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima (1980. Plaketa Republičkog zavoda za zdravstvenu zaštitu BiH. i redovnog profesora 1975. Godine 1964. Jedno vrijeme je obavljao i funkciju prodekana Medicinskog fakulteta. Plaketa Saveza ljekraskih društava Jugoslavije.

TELALBAŠIĆ SADŽIDA (1936.-2006.), redovni profesor Infektologije
Rođena je u Sarajevu 1936. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu diplomirala 1961. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža, 1962. godine zaposlila se kao sekundarni ljekar na Klinici za zarazne bolesti Kliničke bolnice Sarajevo. Specijalistički ispit iz infektologije položila je 1967. godine. Magistarski rad o temi „Efekat endotoksina Salmonele Tyfi i šigele Flexner na mortilitet nekih organa gastrointestinalnog trakta“ odbranila je 1972., a doktorsku disertaciju o temi „Prilog poznavanju dijagnoze nekih crijevnih infektivnih oboljenja primjenom fekalne citodijagnostike“ odbranila je na MF u Sarajevu 1979. godine. Iste godine izabrana je za šefa Odsjeka za crijevne i parazitarne bolesti Infektivne klinike UMC Sarajevo. Od 1990. godine pa do odlaska u mirovinu 2005. godine bila je šef Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. U nastavnom procesu na Medicinskom fakultetu na predmetu Infektivne bolesti je od 1972. godine u svojstvu asistenta pripravnika, zatim je birana 1975. godine za asistenta, docenta 1984. godine, vanrednog profesora 1989. godine i redovnog profesora 1994. godine. Obavljala je funkciju šefa Katedre za infektivne bolesti od 1990. do 2005. godine. U spomenutom periodu izvodila je nastavu svim studentima biomedicinskih fakulteta, a također je učestvovala u edukaciji polaznika postdiplomskog studija kliničkog smjera te brojnih ljekara na specijalizaciji iz infektivnih bolesti. Mentorirala je nekoliko magistarskih radova. Usavršavala se u više centara u zemlji i inozemstvu, od čega dva puta u bivšem SSSR-u, 1970. i 1978. godine, također u Čehoslovačkoj 1972. godine, zatim u Poljskoj 1990. Sa radovima je učestvovala kao aktivni izlagač na više kongresa infektologije, mikrobiologije, gastroenterologije, gerontologije i dr., na nekim od njih i kao pozivni predavač. Publicirala je 97 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu, kooautor je u udžbeniku i praktikumu iz Infektologije, te autor jedne monografije. Obavljala je brojne rukovodne i društvene funkcije, između ostalog, bila je i predsjednik Infektološke sekcije Društva ljekara BiH od 1979. godine do 1990., za koji rad je dobila nekoliko društvenih priznanja. Preminula je u Sarajevu 2006. godine. 

4

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

TOMIĆ SREĆKO (1924.-1975.), redovni profesor Patološke anatomije
Rođen je 1924. godine u Dolovima kod Vareša. Završio je gimnaziju u Visokom, a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1954. godine. Za vrijeme studija medicine bio je angažiran kao demonstrator, a nakon diplomiranja izabran je za asistenta na Institutu za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Položio je specijalistički ispit iz Patološke anatomije 1958. godine. Jedno vrijeme boravio je na usavršavanju na Institutu za rak u Amsterdamu, što ga je motiviralo da se usmjeri u segment onkologije. Na predmetu Patološka anatomija izabran je za docenta 1962. godine a vanrednog profesora 1968. godine, te za redovnog profesora 1975. godine. Imao je izvanredne pedagoške sposobnosti, i studenti su rado posjećivali njegova predavanja. Kao naučnik i istraživač objavio je preko 40 naučnih i stručnih radova, većinom iz opće i kliničke onkologije. Bavio se dosta onkologijom dojke, o čemu je sačinio seriju publikacija u kojima je naglašavao značaj rane prevencije i dijagnostike tumorskih oboljenja. Nastupio je s radovima na brojnim stručnim i naučnim kongresima u zemlji i inozemstvu. Kao društveni i javni radnik za svoj angažman dobio je nekolicinu priznanja, između kojih: Orden rada sa zlatnim vijencem i Orden zasluga za narod sa srebrenim vijencem. Umro je 1975. godine nakon duge i teške bolesti.

TVRTKOVIĆ RIFAT (1921.-1994.), redovni profesor Hirurgije
Rođen je u Višegradu 1921. godine. Školovao se u više mjesta a gimnaziju je završio u Prištini pred Drugi svjetski rat. Kao napredan omladinac iz anatifašistički orjentirane porodice odmah je uhapšen i logorovao je u Italiji do 1943. godine, kada odlazi u slovenačke partizane. Po završetku rata počinje studij Medicine u Ljubljani, te se po diplomiranju zapošljava na Hirurškoj klinici u Sarajevu. Specijalistički ispit je položio u Ljubljani 1957. godine. Po povratku u Sarajevo formira Odjeljenje za torakalnu hirurgiju pri Hirurškoj klinici. Usavršavao se u više stranih klinika za

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 

torakalnu hirurgiju. Na Medicinskom fakultetu biran je za asistenta, docenta, vanrednog i redovnog profesora. Godine 1979. Odjeljenje za torakalnu hirurgiju prerasta u Kliniku za torakalnu hirurgiju na čijem čelu prof. dr. Rifat Tvrtković ostaje do penzionisanja 1986. godine. Autor je i koatuor niza stručnih i naučnih radova objavljenih u domaćim i stranim časopisima, te koautor udžbenika iz Hirurgije za studente medicine i stomatologije. Odgojio je impozantan broj torakalnih hirurga, kako za vlastitu Kliniku, tako za Odjeljenja torakalne hirurgije bolnica u Mostaru, Bihaću i Prištini. Vrlo rano je inaugurirao Torakalnu hirurgiju u Sarajevu koja je i u ranijem periodu imala nivo najčuvanijih torakalnih hirurgija u Evropi, pa i u svijetu. Učesnik je većeg broja kongresa i simpozija iz Opće i Torakalne hirurgije u zemlji i inozemstvu. Godine 1986. organizirao je i bio predsjednik Kongresa hirurga tadašnje Jugoslavije održanog u Sarajevu. Po penzionisanju nije prekidao vezu sa svojom bivšom Klinikom sve do svoje smrti marta 1994. godine.

URBAN STJEPAN (1907.-1979.), vanredni profesor Biologije
Rođen je u Zagrebu 1907. godine. Klasičnu gimnaziju u Zagrebu završio je 1926., a Filozofski fakultet u Zagrebu 1931. godine. Disertaciju iz biljne citologije završio je 1936. godine. Jedno vrijeme obavljao je funkciju asistenta Botaničkog zavoda Filozofskog fakulteta, a zatim i Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu do 1942. godine. Od 1945. nastavnik je iz Botanike u Višoj pedagoškoj školi u Splitu i profesor Više pedagoške škole u Zagrebu do 1949. godine. Školske 1947./1948. godine obavlja funkciju šefa Katedre za biologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu u zvanju vanrednog profesora, gdje ostaje do 1956. godine. Godine 1957. bira se za predstojnika Zavoda za biologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Umro je u Rijeci 1979. godine. 

6

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

godine. Bila je cijenjena kao ljekar praktičar. godine.-1987.). gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu.VASIĆ DANICA (1924. Smrt ju je zatekla na radnom mjestu u Libijskoj bolnici 1977. što joj je omogućilo da redovno prati savremena medicinska zbivanja. Još nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  .. vanredni profesor Ginekologije i akušerstva Rođena je u Foči 1924. godine. a okončala kao vanredni profesor 1976. gdje je nakon kraće bolesti maja 1977.).-1977. Naslov njenog habilitacionog rada je „Terapija hipertenzivnih kasnih gestoza“ kojeg je odbranila 1964. Zbog svog društvenopolitičkog angažmana u toku Drugog svjetskog rata hapšena je od strane ustaške policije. godine i umrla. Objavila je 46 stručnih i naučnih radova iz područja ginekologije i akušerstva. i brojni studenti medicine. stomatologije. Nastavne aktivnosti započela je izborom za asistenta 1955. a disertacionog rada „Uroporfirini u mokraći i plodnoj vodi u normalnoj i patološkoj trudnoći“. zatim za docenta 1968. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu diplomirala je 1951. godine. odbranjenog 1973. Sureauna i Nettera. asistent Infektologije Rođena je u Banjoj Luci 1925. pamtit će je kao dobrog eruditu i edukatora. a nekolicina njih odnosi se na patološku trudnoću. VOJVODIĆ ZINETA (1925. koji su je uvrstili u rang jugoslavenskih stručnjaka iz te oblasti. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. te u Parizu kod profesora Mergera. ali i kao nastavnik pedagog. Kao nastavnik i istraživač usavršavala se na klinikama u Wupertalu kod profesora Anselmina i u Parizu kod profesora Lepagea. Jedno vrijeme boravila je Jugoslavenskoj bolnici u Zaviji (Libija) u svojstvu šefa Ginekološko-akušerskog odjeljenja. jer je govorila nekoliko svjetskih jezika. i Više medicinske škole u Sarajevu. a također je boravila i na klinikama u Varšavi. godine. Pripada prvoj generaciji studenata novoosnovanog Medicinskog fakulteta u Sarajevu na kojem je diplomirala 1953. Specijalistički ispit iz ginekologije i akušerstva završila je u Sarajevu 1958. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Državnoj bolnici u Sarajevu. godine.. jedno vrijeme radi kao ljekar u Mostaru i Rogatici. godine.

-1975. punih 35 godina. Osnivač je Očnog (X) odjeljenja Opšte državne bolnice koje se 8. doktor Vučičević uvodi najmodernije dijagnostičke i terapijske postupke i primjenjuje znanja i iskustva dobijena usavršavanjem u inozemstvu. diplomirao na Medicinskom fakultetu u Pragu 1917. ljekarima. godine. godine. Nakon položenog specijalističkog ispita zaposlio se u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu kao prvi specijalista oftalmolog. Zahvaljujući svojim organizatorskim sposobnostima jedno vrijeme je službovala kao šef Odsjeka. godine. Također. Svoje bogato iskustvo u praksi iz infektologije svesrdno je prenosila studentima biomedicinskih nauka. značajan dio svog radnog vremena posvetio je edukaciji novih kadrova. zatim šef Odjeljenja i šef Hospitalnog odjeljenja Klinike za infektivne bolesti. Nakon zavr-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .). Vučičević rukovodi do početka Drugog svjetskog rata. Bila je angažirana u upravnim strukturama Klinike i Univerzitetskog kliničkog centra. Spomenutim odjeljenjem dr. Već u prvim godinama rada ovog odjeljenja. koji će osnovati očna odjeljenja u drugim bolnicama u BiH. godine u Rudom. godine i svoj cjelokupan životni vijek. a član Bosanskohercegovačke sekcije i Udruženja infektologa bivše Jugoslavije. Za svoj rad u ovim udruženjima dobitnik je nekoliko priznanja. 1923. specijalizantima i specijalistima infektologije. VUČIČEVIĆ MOMČILO (1891. Specijalistički ispit iz Infektologije položila je 1960. specijalista očnih bolesti. te se pred kraj Drugog svjetskog rata vraća u Sarajevo i jedno vrijeme radi u Školskoj poliklinici u Sarajevu. provela je do svoje smrti na ovoj klinici. 4. Posebno se zanimala neuroinfektivnim respiratornim oboljenjima i iz ove oblasti objavila je nekoliko stručnih i naučnih radova u medicinskim časopisima. Završio je gimnaziju u Sarajevu. Specijalistički ispit iz oftalmologije položio na Medicinskom fakultetu u Beču 1923. a onda jedno vrijeme boravi u Sremskoj Mitrovici.kao apsolvent zaposlila se na Klinici za infektivne bolesti 1951. kada je bila izabrana za asistenta na predmetu Infektivne bolesti na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. redovni profesor Oftalmologije Rođen je 1891. godine izdvaja iz Hirurškog odjeljenja iste bolnice.

Promoviran u doktora medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču. godine u Sarajevu. Kao priznati javni i društveni radnik.-1971. Za vrijeme studija radio na Neuropsihijatrijskoj klinici profesora Wagnera von Jauregg-a u Beču.šetka rata. godine. počasni član Udruženja oftalmologa nekolicine evropskih zemalja. Odlikovan je Ordenom rada drugog reda. preuzima i rukovodi Očnim odjeljenjem Vojne bolnice u Sarajevu do 1948. gdje biva izabran za asi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . i koja je jedno vrijeme imala čak 250 kreveta. kada se ponovo vraća u Sarajevo i preuzima rukovođenje Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Momčilo Vučičević nije prestao obavljati ljekarsku praksu. Objavio je oko 90 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu. bio je član Društva ljekara BiH. Oftalmološke sekcije. Kao nastavnik i pedagog značajno je unaprijedio nastavno-obrazovni proces na Klinici kojom je rukovodio. godine. a zatim odlazi na Medicinski fakultet u Skoplje gdje vodi Katedru za oftalmologiju do 1956. Na ovim dužnostima ostaje sve do odlaska u mirovinu 1961. dr. godine. Udruženja ofltalmologa Jugoslavije. omiljen među kolegama i izvan. već je sve do svoje smrti prakticirao u specijalističkoj poliklinici Doma zdravlja Sarajevo i na Očnom odjeljenju Vojne bolnice u Sarajevu. Redakcije Oftalmološkog arhiva i časopisa „Acta Ophtalmologica Iugoslavica“. dobio je niz plaketa i priznanja u zemlji i inozemstvu.). Istraživački rad profesora Vučičevića tokom gotovo punih pet decenija njegovog života pokrivao je gotovo sve segmente patologije očnih bolesti. Umro je 1975. godine. godine. a svoja znanja i iskustva neprekidno je usavršavao boraveći na gotovo svim većim očnim klinikama Evrope i učešćem na najvažnijim skupovima iz oblasti kojom se bavio. I nakon odlaska u mirovinu prof. akademik. Nakon diplomiranja osam godina je radio kao ljekar u više mjesta BiH i Makedonije. ZEC NEDO (1899. redovni profesor Neuropsihijatrije Rođen je u Mostaru 1899. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položio na Klinici za duševne bolesti u Beogradu 1934.

na kojem je postavljen za prvog šefa Katedre za neuropsihijatriju i šefa Klinike za nervne i duševne bolesti. gdje je završio osnovnu školu. puerikulturu. miopatija i poremećaja funkcije mišića. godine.stenta. u funkciji ministra zdravlja otvara Medicinski fakultet u Sarajevu. godine. Zaslužan je i za otvaranje Srednje medicinske i Srednje zubarske i zubotehničke škole u Sarajevu. Nakon diplomiranja vratio se u Sarajevo i radi u 90 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . osnivajući institute za dermatovenerologiju. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1899. pri čemu se aktivno angažirao na razvoju zdravstvene službe u BiH. Odlikovan je dva puta Ordenom rada drugog reda. Godine 1945. godine radi na Neuropsihijatrijskom odjeljenju Opće Državne bolnice u Sarajevu. godine na dan dvadeset pete godišnjice osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Zatim. 1971. te Bolnica za duševne bolesti u Jagomiru i Sokocu. godine.. te dekan 1950. do 1945.). te predsjednik Udruženja neuropsihijatara Jugoslavije 1960. TBC. Njegova naučnoistraživačka aktivnost iz područja psihijatrije i neurologije bila je obilna. Među prvim se bavio problemom šizofrenije. Medicinu je studirao na Medicinskim fakultetima u Beču i Pragu. Od 1940. Gimnaziju je završio u Visokom. Umro je 17. Odgojio je prve i brojne specijaliste neuropsihijatre u BiH. ZIMONJIĆ BOGDAN (1899. Ordenom rada prvog reda i Ordenom Republike sa srebrenim vijencem./48. s prekidom 1942./51.-1966. itd. godine. Kao član ANUBiH (tada naučnog društva BiH) vodio je nekoliko projekata iz neuropsihijatrije. a zapažen je njegov originalni metod ulkusne bolesti inzulinskim šokovima. zatim neuroluetičnih oboljenja. postavljen je za ministra narodnog zdravlja NRBiH.. 11. jer je kao aktivista NOBa zatvoren u logor Jasenovac. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947. osnivač i nekoliko puta predsjednik Sekcije neuropsihijatara i Društva ljekara BiH./43. Novembra mjeseca 1946. a jedan je od pokretača časopisa „Život i zdravlje“. Objavio je oko 100 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. zdravstveno prosvjećivanje.

pun ideja i planova za čiju realizaciju je vrlo često dan bio prekratak. Zaslužan je za izgradnju amfiteatra.-60. elektroforeze. Iste godine bio je i član i jedan od osnivača časopisa „Medicinski arhiv“. laboratorije. godine. Bio je učenik uvaženog profesora kardiologa Wencenbacha. biblioteke. Medicinskog fakulteta u Sarajevu i cjelokupne zdravstvene službe u BiH. Zaslužan je da je u BiH subspecijalizacija iz oblasti primjene radioizotopa postala cijenjena. a u dva mandata i glavni i odgovorni urednik (1959. nažalost. čitaonice. ostali su kao neobjavljena knjiga hematologije u rukopisu. gdje ga je i zatekla smrt 1966. Nažalost rezultate svojih istraživanja iz hematologije za života nije uspio objaviti. trombelastografije do hemodijalize. radioizotopa. nefrologiji i endemskoj nefropatiji. Učestvovao je u svim važnijim aktivnostima razvoja Opšte državne bolnice u Sarajevu. svestran. i 1964.). Bio je naučnik velike opće kulture. neiscrpne energije. a prekid rada za njega je značio i prestanak života. Uveo je u kliničku praksu sve važnije dijagnostičke i terapijske metode.-66. od prve primjene EKG-a. imunoelektroforeze. Njegovi poznavaoci kažu da nikada nije koristio godišnji odmor. Zna se da je cjelokupan svoj radni vijek proveo danonoćno radeći s pacijentima kao ljekar praktičar. Zato. godine na radnom mjestu redovnog profesora Katedre za interne bolesti i šefa prve Interne klinike u Sarajevu. Oni koji su ga poznavali okarakterizirali su ga osobom čiji osnovni smisao i moto života su bili samo život i rad. Njegovi prvi radovi na njemačkom jeziku publicirani su u renomiranim austrijskim časopisima. te da je uspio odgojiti nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 91 . a da je po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947.Opštoj državnoj bolnici kontinuirano 40 godina. Pripadaju mu višestruke zasluge za razvoj i napredak sveukupne medicine u BiH. godine imenovan prvim šefom Katedre za internu medicinu. Većina njegovih publiciranih radova je iz oblasti hematologije i primjene radioizotopa. Pozne godine posvetio je kliničkoj aplikaciji radioizotopa. centralne zgrade za primjenu radioizotopa u sklopu Interne klinike. nema puno biobibliografskih podataka. umro je stojeći dok je radio. O profesoru Bogdanu Zimonjiću. čija iskustva će mu poslužiti da je snimio prvi elektrokardiogram u BiH davne 1923.

zaposlio se kao ljekar u Dispanzeru medicine rada Željezare u Zenici. Odbranio je doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Prevalencija hiperlipemija iznad granica rizičnosti i djelovanja hipolipemičkih farmaka“ 1977. Od 1986. a u sklopu Interne klinike i oformiti i prvi Institut za radioizotope. je direktor Instituta za NIR u istoj kompaniji. a u istom periodu i prodekan Farmaceutskog fakulteta u dva mandata. Specijalistički ispit iz interne medicine položio 1967. te iz farmakologije i toksikologije 1981.brojne kadrove iz tog domena. a Mušku realnu gimnaziju u Sarajevu.-2005. a rezultate svojih istraživanja u nekoliko segmenta farmakologije i toksikologije iskazao je u pet knjiga i 152 druge publicirane forme u stručnim i naučnim časopisima. do 2003.o. godine. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 1951. godine a iz medicine rada 1972. Fond Bogdana Zimonjića. godine. humanist.). redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Čapljini 1932. godine obavljao je funkciju šefa Instituta za farmakologiju. godine. godine i redovnog profesora 1993. pedagog. Pro- 92 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanrednog profesora 1986. docenta 1982. Za asistenta na predmetu Farmakologija i toksikologija izabran je 1977. a ta sredstva iskoriste za stimuliranje nadarenih studenata medicinskog fakulteta. a od 1971. nakon njegove smrti realizirana je ideja njegove sestre Ljubice Zimonjić da se cjelokupna imovina profesora Bogdana Zimonjića pretvori u fondaciju. godine. Po obavljenom ljekarskom stažu u Kliničkoj bolnici Sarajevo.o. Od 1969. Osnovnu školu završio je u Čapljini./53. godine.. i 1952. Bio je član više domaćih i inozemnih naučnih asocijacija. Diplomirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1959. godine obavlja funkciju direktora Medicinskog informativnog centra „Bosnalijek“ d./1952. Sarajevo. kliničku farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Zahvaljujući ugledu koji je stekao kao naučnik. godine. U nastavi studentima biomedicinskih fakulteta i nastavi postdiplomskog studija na istim fakultetima učestvovao je punih 26 godina.. profesor je Farmaceutskog fakulteta na predmetu Farmakokinetika i Farmaceutska informatika. tj. ZULIĆ IRFAN (1932. Od 1990.

). predsjedavajućeg Saveza ljekarskih društava SFRJ. predsjednika Udruženja bazičnih medicinskih nauka BiH. člana Odbora za lijekove ANUBiH. Obavljao je funkciju sekretara i predsjednika Društva ljekara BiH. predsjednika udruženja kliničkih farmakologa. predsjednika Upravnog odbora „Apoteke“ Sarajevo. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski Arhiv“ i „Bosnian Journal of Basic Medical Sciences“. Umro je u Sarajevu 2005. člana Internacionalne lige humanista. godine nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 .fesor Zulić je imao značajan stručni i društveni angažman u asocijacijama u BiH i Jugoslaviji. farmaceuta i farmaceutskih informatičara BiH. predsjednika Naučnog savjeta „Bosnalijeka“. Za svoj plodan društveni angažman proglašen je farmakologom decenije od strane Internacionalne lige humanista (2002.

u Ljubljani 1919. u Foči 1993. Ibrahim Ruždić. Na ovom fakultetu bila je upisana jedna generacija studenata kojoj su predavali ugledni profesori: Zdenko Križan. Vjekoslav Duančić. godina od osnivanja prvog medicinskog fakulteta u Bosni i Hercegovini – Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. godine.. zvanično otvorenog novembra mjeseca 1946.10).. i Beogradu 1921.6.. za što posebne zasluge ima uvaženi akademik Milivoje Kostić (akademik ANU BiH i SANU) i jedan od prvih ljekara.Pogovor Osnivanje i razvoj Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Ove godine navršava se 60.9. Ljubljane i Beograda. Ante Šercer. diplomanata bečkog Medicinskog fakulteta iz BiH. Istina. tako su na kasnije osnovanim fakultetima u spomenutim mjestima nastavnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu bili utemeljitelji pojedinih katedri na kasnije osnovanim medicinskim fakultetima u bivšoj Jugoslaviji (1. godine. kao Odjeljenje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. i u Mostaru 1997. godine započeo s radom.5. Andrija Štampar. te poslije i Hirurške klinike Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. i Prištini 1970.. U Bosni i Hercegovini danas postoji 5 medicinskih fakulteta. Nišu 1960. Žarko Praštalo. Stanko Sielcki. osnovanih sljedećim redom: u Sarajevu 1946. kao četvrtog medicinskog fakulteta u bivšoj Jugoslaviji. u Tuzli 1976. u Banjoj Luci 1978.3. Rijeci 1955.. Kao što su utemeljitelji i prvi nastavnici na Medicinskom fakultetu u Sarajevu bili ugledni nastavnici medicinskih fakultetu iz Zagreba. prije zvanično otvorenog Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. a 94 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .. godine.7). Novom Sadu 1960.4. nakon osnovanog fakulteta u Zagrebu 1917.. Josip Fleger. godine. u Sarajevu je 1944.2. prvi osnovani medicinski fakultet u BiH (8. a kasnije i ugledni hirurg u Državnoj bolnici u Sarajevu. Nakon sarajevskog osnovani su medicinski fakulteti u Skoplju 1947. Muhamed Kantardžić i dr.

dr. Za matičare su izabrani: prof. Aleksandar Sabovljev i prof. prof. a praktična nastava na klinikama i u prosekturi Kliničke bolnice u Sarajevu. Nedo Zec. dr. dr.9. dr. a nastavnika beogradskog i zagrebačkog medicinskog fakulteta donosi odluku 10. prof. Janez Milčinski i Božidar Šavrić sa ljubljanskog medicinskog fakulteta. dr.11. za nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . dr. godine da se odobri osnivanje Medicinskog fakulteta u Sarajevu.1946. Blagoje Kovačević. a studenti tog fakulteta prešli na zagrebački.Slika 1. Prvi izabrani nastavnici bili su: prof. dr. Jakov Kiljman. Ante Premru i prof. kasnije akademik. dr. za predmet Fiziologija i biohemija. Vladimir Čavka. dr. Aleksandar Sabovljev. a zahvaljujući velikom angažmanu akademika Milivoja Kostića i još nekih bivših sarajevskih doktora. Jakov Kilman. prof. godine. prof. Branimir Gušić sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta. a prvo predavanje održao je profesor anatomije dr. Detalji o otvaranju Odjeljenja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je ubrzo zatvoren neposredno pred okončanje Drugog svjetskog rata. ljubljanski i beogradski medicinski fakultet. te profesori dr. za predmet Oftalmologija. Teoretska nastava održavana je na Bistriku u sadašnjoj osnovnoj školi „Moris Moca Salom“.1946. Odmah poslije Drugog svjetskog rata posebna Komisija za zaštitu narodnog zdravlja FNRJ. Otvorio ga je tadašnji ministar narodnog zdravlja. za predmet Neuropsihijatrija. za predmet Anatomija. Fakultet je službeno otavoren 16. Nedo Zec. doc. Milivoje Vidaković sa beogradskog.

za predmet Interna medicina. prof. godine upisalo je 16. Bogdan Zimonjić. Prvi šefovi katedri Medicinskog fakulteta u Sarajevu predmet Hirurgija. Na Me- 96 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .411. u Bosni i Hercegovini. te samih nastavnika i saradnika novoosnovanog Medicinskog fakulteta. Vojin Gligić. dr. Biologiju i Hemiju. prof. a pukom statistikom one izgledaju ovako: Medicinski fakultet u Sarajevu od 1946. od kojih su mnogi završili svoj radni vijek obavljajući opću praksu i/ili kao specijalisti različitih specijalnosti u Sarajevu. Prostor je gotovo ostao isti ili se on neznatno promjenio.Slika 2. prof. za predmet Ginekologija i akušerstvo. te doktora praktičara. ali su osposobljene i odškolovane brojne generacije nastavnika i saradnika. U pitanju su impozantne cifre. Sreško Bošnjaković. Godine 1949. prof. do 2006.12. ali i u inozemstvu. nešto adaptiran i proširen u odnosu na onaj prvobitni i koji je u funkciji i namjeni kakva je bila zacrtana i planirana prije 60 godina. prof. otvorene su novoizgrađene prostorije za pretkliničku nastavu u zgradama u kojima je Fakultet smješten i danas.395 studenata a diplomiralo s 31. Stanisalv Szabo. nakon trogodišnjeg mukotrpnog rada i angažmana utjecajnih ljudi u Sarajevu i BiH. dr. u bivšim drugim republikama Jugoslavije. godine njih 7.2005. prof. za predmet Dermatovenerologija. Branko Galeb. Dojčin Jakšić. te je nakon 60 godina aktuelan gotovo isti prostor. dr. te nastavnici za predmet: Fiziku.

godišnjice Medicinskog fakulteta boravili rektori Univerziteta od Ljubljane do Skoplja. Medicinski fakultet u Sarajevu je za proteklih 60 godina doživljavao brojne razvojne nastavne i edukativne promjene nastojeći uvijek biti u korak s vremenom i razvojem medicinske edukacije i medicinskih tehnologija u zemljama u okruženju. Naši eksperti kasnije su bili angažirani u provođenju sličnih istraživanja i aktivnosti u drugim zemljama Svijeta. te aktuelni spisak danas angažiranih nastavnika i saradnika na katedrama Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 1994. Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu je jedan od tri prvoosnovana fakulteta Univerziteta u Sarajevu koji je zvanično počeo sa radom 2. koji su studij završili u Sarajevu ili na nekom drugom medicinskom fakultetu u BiH ili van nje (9. a jedno vrijeme je bio u središtu zbivanja cjelokupnog reformskog procesa studija medicine. objavljeni u allmanasima štampani prigodom proslava jubileja Medicinskog fakulteta 1976. nakon što su evaluirani i dokazani kao veoma uspješni. godine. te dekani i prodekani medicinskih fakulteta. bili su prihvaćeni od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Posebno je značajan ratni i poslijeratni period (od 1991. 1986. kada su u Sarajevu. a to su bivši nastavnici ili đaci Medicinskog fakulteta u Sarajevu postali su ugledna i priznata svjetska imena u medicinskoj nauci. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . U nekim segmentima čak je i prednjačio u odnosu na druge fakultete u bivšoj Jugoslaviji. održanje kontinuiteta nastavnog procesa i priključivanje reformskim procesima u sklopu Bolonjske deklaracije.dicinskom fakultetu u Sarajevu do danas magistriralo je 612 a doktoriralo 446 postdiplomaca.. u sklopu proslave 30. Evropi i Svijetu. do danas) za opstanak.10). Uvijek je prednjačio u reformama edukacije sveukupno.1949.12. a primijenjeni metodi i dobijeni rezultati istraživanja. Upravo je u toku usklađivanje nastavnih planova i programa Medicinskog fakulteta u Sarajevu s onima u okruženju i u zemljama potpisnicama Bolonjskog procesa. Neki od razloga bili su da su pojedina oboljenja i zdravstveni problemi bili tipični za neka područja Bosne i Hercegovine. Neka od imena.. I sam sam bio intenzivno uključen u realiziranje spomenutih aktivnosti. Prilog ovom Pogovoru su spiskovi angažiraih nastavnika Medicinskog fakulteta. što nije nimalo lak i jednostavan posao i što će zahtijevati truda i angažmana svih nastavnika i saradnika koji su trenutno angažirani u nastavno-obrazovnom procesu na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. čiji se neki od radova citiraju u biomedicinskim bazama podataka. godine. pa je Svjetska zdravstvena organizacija angažirala domaće i strane eksperte na njihovoj eradikaciji.

redovni profesor za predmet Anatomija Huković Seid.Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 31. redovni profesor za predmet Fizijatrija Filipović Zaim. redovni profesor za predmet Epidemiologija Gerc Josip. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Ciglar Marko. redovni profesor za predmet Interna medicina Gaon Jakob. redovni profesor za predmet Interna medicina Pašić Hamid. redovni profesor za predmet Fizika Perinović Milenko. redovni profesor za predmet Oftalmologija Milojković Aleksandar. redovni profesor za predmet Pedijatrija Mastilović Borislava. redovni profesor za predmet Interna medicina Riđanović Salih. redovni profesor za predmet Hirurgija Pšorn Vladimir. redovni profesor za predmet Oftalmologija Bobarević Blanka. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Sarajlić Ešref. redovni profesor za predmet Pneumoftiziologija 9 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . redovni profesor za predmet Hemija Bokonjić Nenad. redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Nikulin Aleksandar. redovni profesor za predmet Hemija Hadžić Izet. redovni profesor za predmet Pedijatrija Hadžiselimović Hajrudin. godine Banić Branislav. redovni profesor za predmet Hirurgija Kosorić Dragan. redovni profesor za predmet Pedijatrija Serdarević Hišam. redovni profesor za predmet Patološka anatomija Obradov Slobodan. redovni profesor za predmet Farmakologija Kafka Ivan. redovni profesor za predmet Hirurgija Bijedić Mirjana. redovni profesor za predmet Interna medicina Prcić Midhat. redovni profesor za predmet Hirurgija Besarović Zdravko. 1973. 8. redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Grujić-Vasić Jela. redovni profesor za predmet Hirurgija Rezaković Džemal.

vanredni profesor za predmet Fiziologija Bubić Ilduza. vanredni profesor za predmet Infektologija Džumhur Mehmed. redovni profesor za predmet Histologija i embriologija Švob Tvrtko. redovni profesor za predmet Infektologija Tvrtković Rifat. vanredni profesor za predmet Pedijatrija Čuš Mirko. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 99 . vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Bokonjić Risto. vanredni profesor za predmet Patološka anataomija Hadžiomerović-Rezaković Vesna. redovni profesor za predmet Hirurgija Veljković Miloš. vanredni profesor za predmet Hirurgija Bošnjak Milena. redovni profesor za predmet Patološka fiziologija Šalamon Tibor. redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Besarović Risto. vanredni profesor za predmet Interna medicina Gmaz-Nikulin Edita. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Jamakosmanović Asim. vanredni profesor za predmet Neuropsihijatrija Bošković Sreten. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Fajgelj Aleksandar. vanredni profesor za predmet Osnove marksizma Brkić Sead. redovni profesor za predmet Biologija Teftedarija Muhamed. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Čustović Izet. vanredni profesor za predmet Anatomija Ðorđević Dragan. vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Huterer Drago. vanredni profesor za predmet Fiziologija Jokić Jovan.Stanković Dragomir. vanredni profesor za predmet Anatomija Čerkez Fadil. redovni profesor za predmet Dermatovenerologija Šćepović Mladen. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Džumhur Mirjana.

Promocija prvih doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. vanredni profesor za predmet Fiziologija Nikolin Branko. vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Levi Mario. vanredni profesor za predmet Sudska medicina 100 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanredni profesor za predmet Patološka fiziologija Prohić Halil. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Ljubović Esad. godine Kotjelnikov-Kureš Ksenija.1953. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Perić Branko. vanredni profesor za predmet Biohemija Miličević Slobodan. vanredni profesor za predmet Fiziologija Pleho Amir. vanredni profesor za predmet Hirurgija Najdanović Milutin. vanredni profesor za predmet Hemija Osmanagić Izet.3. u sali FIS-a. 27.Slika 3. vanredni profesor za predmet Hirurgija Miholjčić Milan. vanredni profesor za predmet Hirurgija Nakaš Muhamed.

docent za predmet Hirurgija Konjicija Abdulah. docent za predmet Radiologija Macanović Momir. docent za predmet Dermatovenerologija Loga Slobodan. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ðorđević Jelena. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Vukotić Dušan. docent za predmet Fizijatrija Jadrić Stjepan. docent za predmet Interna medicina Miladinović Živorad. vanredni profesor za predmet Anatomija Šimić Srećko. docent za predmet Interna medicina Konjhodžić Faruk. docent za predmet Oftalmologija Dobardžić Rešad. docent za predmet Oftalmologija Mujić Muzafer.Samokovlija-Najdanović Rikica. docent za predmet Pneumoftiziologija Lazović Ozrenka. docent za predmet Radiologija Hadžijahić Hasan. docent za predmet Mikrobiologija Ðokić Strahinja. docent za predmet Interna medicina Hadžiselimović Sakib. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Hrnjičević Mustafa. vanredni profesor za predmet Hirurgija Alajbegović Rizo. docent za predmet Biohemija Kocić Dušan. docent za predmet Neuropsihijatrija Lovrinčević Antun. docent za predmet Histologija i embriologija Igić Rajko. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Šećerov Drenka. docent za predmet Mikrobiologija Miličević-Kostić Miroslav. docent za predmet Fiziologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 101 . vanredni profesor za predmet Pedijatrija Savković Ljubomir. docent za predmet Oftalmologija Čupić Slobodan. docent za predmet Farmakologija i toksikologija Ilić Žanka. docent za predmet Interna medicina Hadžimejlić Muhamed. vanredni profesor za predmet Anatomija Softić Dževad. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Vasić Danica.

docent za predmet Higijena i socijalna medicina Škrkar Mirko. asistent za predmet Hirurgija Babić Miladin. asistent za predmet Dermatovenerologija Bohdal-Bogdanović Lujza. asistent za predmet Mikrobiologija Bašić Ifakata. docent za predmet Interna medicina Turić Adelaida. asistent za predmet Fizika Bašić Fahira. predavač za predmet Osnovi opštenarodne odbrane Akšamija Behija. docent za predmet Patološke anatomija Bičakčić Halid.Numić Nurudin. asistent za predmet Otorinolaringologija Bekić Suada. asistent za predmet Interna medicina Alagić Ahmed. docent za predmet Interna medicina Palinkašev Žarko. docent za predmet Epidemiologija Vukčević Smiljka. predavač za predmet Mikrobiologija Tvrtković Reuf. asistent za predmet Interna medicina 102 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Hirurgija Banduka Milorad. predavač za predmet Fizičko vaspitanje Ninković Boro. asistent Boljanović Trifko. docent za predmet Patološke anatomija Popadić Miodrag. docent za predmet Interna medicina Potkonjak Dubravka. predavač za predmet Fizičko vaspitanje Šiljak-Bušić Vera. docent za predmet Sudska medicina Plamenac Pavle. asistent za predmet Patološka fiziologija Bogdanović Borka. docent za predmet Hirurgija Šurbat Ranko. docent za predmet Farmakologija i toksikologija Smajkić Arif. docent za predmet Interna medicina Popović Vojin. asistent za predmet Interna medicina Bešlagić Edina. asistent za predmet Mikrobiologija Bešlagić Refik. asistent za predmet Hirurgija Bajrović Remzija. predavač za predmet Mikrobiologija Ibrahimbegović-Gafić Fadila. predavač za predmet Osnovi opštenarodne odbrane Hlača Danica.

asistent za predmet Interna medicina Čengić Fikret. asistent za predmet Infektologija Filipović Adem. asistent za predmet Hirurgija Deftedarević Tevhida. asistent za predmet Interna medicina Čagalj Slobodan. asistent za predmet Otorinolaringologija Cvijetić-Kapidžić Emina. asistent za predmet Dermatovenerologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . asistent za predmet Fizika Gaon Igor-Davor. asistent za predmet Hirurgija Durić Osman. asistent za predmet Interna medicina Gabela Fikret. asistent za predmet Interna medicina Budalica Mehmedalija. asistent za predmet Hirurgija Čustović Fatima.Bratović Ismet. asistent za predmet Hemija Gerc Vjekoslav. asistent za predmet Oftalmologija Deronja Nedim. asistent za predmet Ginekologija i akšerstvo Bulbulović-Telalbašić Sadžida. asistent za predmet Hirurgija Ćeklić Zlata. asistent za predmet Patološka fiziologija Džinić Lejla. asistent za predmet Hirurgija Bukvić Miroslav. asistent za predmet Interna medicina Grujić Mirko. asistent za predmet Fiziologija Drino Esad. asistent za predmet Interna medicina Drecun Mara. asistent za predmet Infektologija Bušić Fikreta. asistent za predmet Interna medicina Brkić Naida. asistent za predmet Hirurgija Dragojević Mihajla. asistent za predmet Histologija i embriologija Dimitrijević Kosta. asistent za predmet Interna medicina Guzina Trifko. asistent za predmet Neuropsihijatrija Ćeklić Obrad. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Čustović Kemal. asistent za predmet Hirurgija Gvozdenović Borislav. asistent za predmet Hirurgija Ðuričić Zoran. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ćemalović Kemal.

asistent za predmet Otorinolaringologija Hasečić Edina. asistent za predmet Pneumoftiziologija Hasanbegović Dženeta. asistent za predmet patološka Fiziologija Kapić-Zvizdić Elvedina. asistent za predmet Infektologija Kovačević Novica. asistent za predmet Fiziologija Ibrahimbegović Fikreta. asistent za predmet Fiziologija Kulenović Salahudin. asistent za predmet Fizijatrija Knežević Vojislav. asistent za predmet Histologija i embriologija Leovac Ankica. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Korkut Edib. asistent za predmet Interna medicina Kundurović Zlata. asistent za predmet Patološka fiziologija Kilalić Teufik. asistent za predmet Neuropsihijatrija Kahvić Mirza. asistent za predmet Hirurgija Krstić Anto. asistent za predmet Oftalmologija Ićindić Emina.Hažiibrahimović Enver. asistent za predmet Hirurgija 104 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Interna medicina Konstantinović Petar. asistent za predmet Fiziologija Kostić Branislav. asistent za predmet Biohemija Janković-Ðuričić Jasna. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ilić-Stojkov Koviljka. asistent za predmet Biologija Knežević Nada. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Kulenović Husein. asistent za predmet Hemija Hamzagić Hasan. asistent za predmet Hirurgija Hadžiibrahimović Meliha. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Lomas Mirjana. asistent za predmet Anatomija Hodžić Salahudin. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Keser-Stanković Marija. asistent za predmet Hirurgija Kostić Živojin. asistent za predmet Patološka fiziologija Jovanović Radmilo. asistent za predmet Interna medicina Idrizbegović Sead.

asistent za predmet Pedijatrija Mešanović Nurihana.10. asistent za predmet Infektologija Mijatović Žarko.Slika 4. asistent za predmet Anatomija Marković Aleksandar. asistent za predmet Oftalmologija Miličević Nikola. asistent za predmet Dermatovenerologija Mahić Alma. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mesihović Hasna. u amfiteatru Interne klinike. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mornjaković-Deronja Zakira. asistent za predmet Histologija i embriologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . godine Lopandić-Marić Milica. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Milanović Ljiljana. 16. asistent za predmet Hirurgija Ljubunčić Predrag.1953. asistent za predmet Fiziologija Macanović Katarina. asistent za predmet Neuropsihijatrija Marković Zdravko. Promocija prvih doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. asistent za predmet Interna medicina Mešić Sadžida. asistent za predmet Hirurgija Mimić Borko. asistent za predmet Patološka fiziologija Mehmedbašić Vladimir.

asistent za predmet Hirurgija Prnjavorac Sabiha. asistent za predmet Anatomija Popović Zulejka. asistent za predmet Interna medicina Tišma Ratomir.Muminbašić Midhat. asistent za predmet Biohemija Radulović Radoje. asistent za predmet Patološka anatomija Selimović-Ðuričić Emira. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Selak Ivica. asistent za predmet Hirurgija Simić Borivoj. asistent za predmet Interna medicina Šošić Mirko. asistent za predmet Pedijatarija Starović Boriša. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Oručević Mubera. asistent za predmet Fizijatrija Raljević Enver. asistent za predmet Hirurgija Stančić Dušan. asistent za predmet Hirurgija Obradov Branka. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Nestorović Dimitrije. asistent za predmet Interna medicina Rizvanbegović Berija. asistent za predmet Pedijatrija Ovčina Fehim. asistent za predmet Pedijatrija Omanić-Ibrulj Ajnija. asistent za predmet Fizijatrija 106 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Hirurgija Radovanović Jovan. asistent za predmet Pedijatrija Potkonjak Mirjana. asistent za predmet Hirurgija Šurbat Gojko. asistent za predmet Anatomija Radnić Dinko. asistent za predmet Hirurgija Stolić Vladimir. asistent za predmet Otorinolaringologija Šlaković Aiša. asistent za predmet Interna medicina Rukavina Željka. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Simitović Kemal. asistent za predmet Oftalmologija Šerbedžija Duško. asistent za predmet Interna medicina Robotić Zlatko. asistent za predmet Biologija Semiz Aleksandar. asistent za predmet Hirurgija Sedlar Ðorđe.

redovni profesor za predmet Infektologija Ðorđević Jelena. redovni profesor za predmet za predmet Pedijatrija Džumhur Mirjana. redovni profesor za predmet Hemija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . asistent za predmet Hemija Žeger Zrinka.Todosijević Miodrag. asistent za predmet Biohemija Vojvodić Zineta. asistent za predmet Pedijatrija Veronese Zdravko. redovni profesor za predmet Socijalna medicina Ðorđević Dragana. asistent za predmet Biohemija Vidaković Jovanka. asistent za predmet Anatomija Veljković Arifa. asistent za predmet Osnove marksizma Tomić Ivan. redovni profesor za predmet Fiziologija Bubić Ilduza. 11. redovni profesor za predmet Oftalmologija Besarović Risto. redovni profesor za predmet Higijena Ćupić Slobodan. asistent za predmet Pedijatrija Vukičević Tatjana. asistent za predmet Patološka anatomija Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 14. 1986. redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Bokonjić Risto. godine Alajbegović Rizah. asistent za predmet Patološka anatomija Tomić Viktorija. redovni profesor za predmet Anatomija Čerkez Fadil. asistent za predmet Neuropsihijatrija Winterhalter-Jadrić Mira. redovni profesor za predmet Radiologija Gmaz Nikulin Edita. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Brkić Sead. asistent za predmet Mikrobiologija Vidović Ðino-Juraj. redovni profesor za predmet Oftalmologija Dučić Vojislav. redovni profesor za predmet Patologija Grujić-Vasić Jela. asistent za predmet Infektologija Vučičević-Salama Milijana. asistent za predmet Patološka fiziologija Vujsić Zorica.

Slika 5. Detalj sa proslave 30 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu, Dom mladih Skenderija, 1976. godine Hadžiomerović Vesna, redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Huković Seid, redovni profesor za predmet Farmakologija i toksikologija Hadžijahić Hasan, redovni profesor za predmet Interna medicina Jamakosmanović Asim, redovni profesor za predmet Fiziologija Jokić Jovan, redovni profesor za predmet Patofiziologija i medicina rada Kecmanović Dušan, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Konjhodžić Faruk, redovni profesor za predmet Hirurgija Kosorić Dragomir, redovni profesor za predmet Pedijatrija Kotjelnikov-Kureš Ksenija, redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Macanović Momir, redovni profesor za predmet Interna medicina Mesihović Hasna, redovni profesor za predmet Pedijatrija Miličević Miroslava, redovni profesor za predmet Oftalmologija

10

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

Miholjčić Milan, redovni profesor za predmet Biohemija Mujić Muzafer, redovni profesor za predmet Fiziologija Loga Slobodan, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Najdanović Milutin, redovni profesor za predmet Hirurgija Najdanović-Samokovlija Rikica, redovni profesor za predmet Pedijatrija Nakaš Muhamed, redovni profesor za predmet Fiziologija Nikulin Aleksandar, redovni profesor za predmet Patologija Numić Nurudin, redovni profesor za predmet Interna medicina Obradov Branka, redovni profesor za predmet Pedijatrija Perić Branko, redovni profesor za predmet Fiziologija Popadić Miodrag, redovni profesor za predmet Interna medicina Popović Zulejka, redovni profesor za predmet Pedijatrija Pleho Amir, redovni profesor za predmet Patofiziologija Potkonjak Dubravka, redovni profesor za predmet Farmakologija i toksikologija Pšorn Vladimir, redovni profesor za predmet Hirurgija Riđanović Salih, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Smajkić Arif, redovni profesor za predmet Socijalna medicina Stanković-Keser Marija, redovni profesor za predmet Patofiziologija Šćepović Mladen, redovni profesor za predmet Histologija Šećerov Drenka, redovni profesor za predmet Anatomija Šimić Srećo, redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Šurbat Ranko, redovni profesor za predmet Interna medicina Bokonjić Mirjana, vanredni profesor za predmet Dermatovenerologija Čengić Fadil, vanredni profesor za predmet Radiologija Dilberović Faruk, vanredni profesor za predmet Anatomija Džumhur Mehmed, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Ðokić Strahinja, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

109

Gabela Fikret, vanredni profesor za predmet Fizika Hadžimejlić Muhamed, vanredni profesor za predmet Interna medicina Hlača Danica, vanredni profesor za predmet Mikrobiologija Huterer Drago, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akšerstvo Hrnjičević Mustafa, vanredni profesor za predmet Histologija i embriologija Kilalić Teufik, vanredni profesor za predmet Biologija Kocić Dušan, vanredni profesor za predmet Interna medicina Kulenović Husein, vanredni profesor za predmet Fiziologija Levi Mario, vanredni profesor za predmet Higijena Lovrinčević Antun, vanredni profesor za predmet Radiologija Ljubović Esad, vanredni profesor za predmet Hirurgija Musafija Albert, vanredni profesor za predmet Interna medicina Milanović Ljiljana, vanredni profesor za predmet Oftalmologija Miličević Slobodan, vanredni profesor za predmet Hirurgija Nikolin Branko, vanredni profesor za predmet Hemija Plamenac Pavle, vanredni profesor za predmet Patologija Prohić Halil, vanredni profesor za predmet Sudska medicina Ramić Salko, vanredni profesor za predmet Hemija Softić Dževad, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Tomić Viktorija, vanredni profesor za predmet Anatomija Turić Adelaida, vanredni profesor za predmet Epidemiologija Vranić Jovo, vanredni profesor za predmet Hirurgija Winterhalter-Jadrić Mira, vanredni profesor Biohemija Defterdarević-Serdarević Tevhida, docent za predmet Oftalmologija Durić Osman, docent za predmet Hirurgija Drecun Mara, docent za predmet Fiziologija Ðuričić Emira, docent za predmet Biologija Grujić Mirko, docent za predmet Interna medicina Hamzagić Hasan, docent za predmet Pneumoftiziologija

110

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

asistent za predmet Interna medicina Alagić Ahmet. docent za predmet Pedijatrija Zulić Irfan. docent za predmet Otorinolaringologija Kapidžić Mustafa. asistent za predmet Pedijatrija Babić Miladin. docent za predmet Fizijatrija Velković Arifa.Hasanbegović Dženeta. docent za predmet Farmakologija i toksikologija Zjuzin Nadežda. asistent za predmet Oftalmologija Ančić Olga. asistent za predmet Hirurgija Bajrović Remzija. asistent za predmet Pneumoftiziologija Akšamija Behija. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Miličević Nikola. docent za predmet Infektologija Tišma Ratomir. docent za predmet Dermatovenerologija Mušanović Mirza. docent za predmet Hirurgija Starović Boriša. docent za predmet Hirurgija Stojkov Koviljka. asistent za predmet Hirurgija Banin Sergej. docent za predmet Radiologija Lincender Lidija. asistent za predmet Hirurgija Aleksić Mirjana. docent za predmet Fizijatrija Gafić-Ibrahimbegović Fadila. docent za predmet Fizijatrija Rukavina Željka. docent za predmet za predmet Hirurgija Radulović Radoje. asistent za predmet Otorinolaringologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 111 . docent za predmet OM sa TIPSS Radnić Dinko. asistent za predmet Fizijatrija Alirejsović Senija. asistent za predmet Anatomija Aleksejev Igor. docent za predmet Biohemija Telalbašić-Bulbulović Sadžida. docent za predmet Hirurgija Macanović Katarina. predavač za predmet Opštenarodna odbrana Abramović Milorad. predavač za predmet Fizičko vaspitanje Todosijević Miodrag. docent za predmet Mikrobiologija Pajović Milan. docent za predmet Radiologija Nadaždin Mira.

asistent za predmet Hirurgija Boljanović Trifko. asistent za predmet Hirurgija Čelić Zlatica. asistent za predmet Fizika Bašić Maida. asistent za predmet Otorinolaringologija 112 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Sudska medicina Dragojević Blažo. asistent za predmet Pedijatrija Čengić Dževad. asistent za predmet Interna medicina Bešlagić Edina.Banduka Milorad. asistent za predmet Higijena Čeklić Obrad. asistent za predmet Mikrobiologija Bešlagić Refik. asistent za predmet Hirurgija Dizdarević Jasna. asistent za predmet Neuropsihijatrija Dimitrijević Kosta. asistent za predmet Pneumoftiziologija Dobrača Ilijas. asistent za predmet Patofiziologija Bilenjki Desanka. asistent za predmet Dermatovenerologija Bratović Ismet. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Bukša Marko. asistent za predmet Radiologija Bogdanović Borka. asistent za predmet Interna medicina Cerić Nesiba. asistent za predmet Anatomija Dimitrijević Jovan. asistent za predmet Dermatovenerologija Bekić Suada. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Bukvić Miroslav. asistent za predmet Infektologija Čengić Fikret. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Dizdarević Zehra. asistent za predmet Interna medicina Bukvić Idriz. asistent za predmet Infektologija Čardaklija Zlatko. asistent za predmet Neuropsihijatrija Budalica Mehmedalija. asistent za predmet Interna medicina Bubreško Ana. asistent za predmet Hirurgija Čustović Fatima. asistent za predmet Neuropsihijatrija Ćuš Asja. asistent za predmet Interne medicina Ćemalović Kemal. asistent za predmet Pneumoftiziologija Cucić Zdravka.

asistent za predmet Hirurgija Durić Amira. asistent za predmet Dermatovenerologija Gaon Igor-Davor. asistent za predmet Interna medicina Frašto Milica. asistent za predmet Gaćinović Željka. asistent za predmet Radiologija Filipović Adem. Detalj sa proslave 30 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu.Slika 6. asistent za predmet Interna medicina nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . asistent za predmet Otorinolaringologija Fazlagić Nijaz. asistent za predmet Interna medicina Drino Esad. asistent za predmet Patofiziologija Ðuričić Zoran. asistent za predmet Oftalmologija Golemac Slavko. godine Dragojević Mihaila. asistent za predmet Patofiziologija Elez Sekula. asistent za predmet Hirurgija Ðuričić Jasna. asistent za predmet Hemija Gerc Vjekoslav. asistent za predmet Interna medicina Godler Zdenka. Dom mladih Skenderija. asistent za predmet Interna medicina Gribajčević Mehmed. 1976.

asistent za predmet Interna medicina Krstić Ante. asistent za predmet Hirurgija Ibrahimbegović Fikreta. asistent za predmet Neuropsihijatrija Kulenović Salahudin. asistent za predmet Patologija Kapetanović Bakir. asistent za predmet Oftalmologija Ibrahimović Enver. asistent za predmet Interne medicina Kundurović Zlata. asistent za predmet Hirurgija Gvozdenović Borislav. asistent za predmet Higijena 114 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Histologija i embriologija Lekić Meliha. asistent za predmet Hirurgija Kovačević Slavica. asistent za predmet Hemija Leovac Ankica. asistent za predmet Infektologija Kapidžić Nedžib. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Jovanović Jena. asistent za predmet Pedijatrija Kesić Vera.Gmaz Zoran. asistent za predmet Infektologija Jaganjac Nermina. asistent za predmet Mikrobiologija Kovačević Novica. asistent za predmet Hirurgija Kahvić Mirza. asistent za predmet Fiziologija Kodrić Ljiljana. asistent za predmet Pedijatrija Hodžić Salahudin. asistent za predmet Radiologija Kazić Nadija. asistent za predmet Dermatovenerologija Gaon Dejan. asistent za predmet Interna medicina Kević Vera. asistent za predmet Epidemiologija Hodžić Lutvo. asistent za predmet Fiziologija Kadić Naim. asistent za predmet Oftalmologija Krnić Havuša. asistent za predmet Interna medicina Idrizbegović Sead. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Kulenović Dušanka. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Guzina Trifko. asistent za predmet Fizijatrija Kulenović Alma. asistent za predmet Mikrobiologija Kosorić Bojana.

asistent za predmet Fiziologija Radotić Milan. asistent za predmet Hirurgija Lomigorić-Oručević Amila. asistent za predmet Histologija i embriologija Ljubunčić Predrag. asistent za predmet Patologija Mehmedbašić Vladimir. asistent za predmet Fizijatrija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . asistent za predmet Interna medicina Nikšić Dragana. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mešanović Nurhijana. asistent za predmet Mikrobiologija Potkonjak Mirjana. asistent za predmet Anatomija Pavelić Dragan. asistent za predmet Pedijatrija Lomas Mirjam. asistent za predmet Otorinolaringologija Radičević Nada. asistent za predmet Interna medicina Mijatović Žarko. asistent za predmet Neuropsihijatrija Pešić Biljana. asistent za predmet Hemija Milić Miloš. asistent za predmet Socijalna medicina Omanić Ajnija. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mirić Slavica. asistent za predmet Anatomija Papić Ksenija. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Muminbašić Midhat. asistent za predmet Fiziologija i biohemija Nikolić-Bartl Jasna. asistent za predmet Fiziologija Mimić Borko. asistent za predmet Socijalna medicina Oručević Mubera.Lojpur Vera. asistent za predmet Biohemija Radović Nikola. asistent za predmet Pedijatrija Ovčina Fehim. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Minić Tatjana. asistent za predmet Histologija i embriologija Mulabegović Nedžad. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Nakaš Emina. asistent za predmet Fiziologija Marković Zdravko. asistent za predmet Hirurgija Radovanović Jovo. asistent za predmet Radiologija Mornjaković Zakira.

asistent za predmet Patologija Valjevac Kemal. asistent za predmet Hirurgija Šabanović Snježana. asistent za predmet Otorinolaringologija Šlaković Šemsudin. asistent za predmet Radiologija Šlaković Aiša. asistent za predmet Hirurgija Šerbedžija Duško. asistent za predmet Oftalmologija Tomić Ivana. asistent za predmet Patološka anatomija Semiz Aleksandar. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Tomić Amra. asistent za predmet Neuropsihijatrija Riđanović Zoran. asistent za predmet Epidemiologija Todorović Goran. asistent za predmet Anatomija Tanović Indira. asistent za predmet Histologija i embriologija Škobić Mario. asistent za predmet Neuropsihijatrija Selak Ivica. asistent za predmet Interna medicina Ramić Habiba. asistent za predmet Interna medicina Vidović Juraj Ðino. asistent za predmet Biohemija Šurbat Gojko. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Veljkov Nemanja. asistent za predmet Hirurgija Sandić Marijana. asistent za predmet Neuropsihijatrija 116 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Infektologija Robović Zlatko. asistent za predmet Interna medicina Šuško Irfan.Raljević Enver. asistent za predmet Oftalmologija Šimunović Vladimir. asistent za predmet Pedijatrija Stojkov Milan. asistent za predmet Interna medicina Rustempašić Sonja. asistent za predmet Anatomija Telebak Boriša. asistent za predmet Higijena Stančić Duško. asistent za predmet Interna medicina Šošić Mirko. asistent za predmet Dermatovenerologija Stolić Vladimir. asistent za predmet Hirurgija Simatović Kemal. asistent za predmet Hirurgija Slijepčević Omiljko.

asistent za predmet Anatomija Žujo Hamza. asistent za predmet Pedijatrija Zečević Esma. asistent k atedra za MediciNsku iNforMatiku Mašić Izet. asistent k atedra za MediciNsku fiziku Kulenović Fahrudin. šef Katedre Nikolin Branko. godine k atedra za MediciNsku heMiju Lekić Meliha. asistent za predmet Otorinolaringologija Željo Amela. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 .Vidović Zrinka. redovni profesor. redovni profesor Gaon Igor. docent. asistent za predmet Mikrobiologija Zečević-Bušić Ifakata. šef Katedre Ðuričić Emira. viši asistent Muharemović Zijad. asistent za predmet Infektologija Vujisić Zora. vanredni profesor Galijašević Samra. vanredni profesor. asistent za predmet Sudske medicina Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 31. viši asistent Ibrulj Slavica. redovni profesor. asistent za predmet Pedijatrija Zurovac Gordana. asistent Rimpapa Zlatan. šef Katedre Jakupović Safet. 9. docent Omerbašić Ago. šef Katedre Vobornik Slavenka. vanredni profesor Redžić Amira. asistent za predmet Patologija Vojvodić Zineta. asistent k atedra za biologiju sa huMaNoM geNetikoM Kilalić Teufik. 1994.

šef Katedre k atedra za MediciNsku sociologiju Pajović Milan. asistent k atedra za fiziologiju Mujić Muzafer. asistent Hasanović Aida. asistent Kamenčić Huse. asistent Jadrić Radivoje. viši asistent Vidović Tatjana. vanredni profesor 11 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . viši asistent Festić Emir. predavač k atedra za eNgleski jezik Karaula Jasna.k atedra za biogeNetiku Sofradžija Avdo. asistent k atedra za histologiju i eMbriologiju Hrnjičević Mustafa. redovni profesor. redovni profesor. asistent k atedra za aNatoMiju Dilberović Faruk. šef Katedre Kundurović Zlata. redovni profesor. docent Milić Miloš. vanredni profesor. asistent k atedra za bioheMiju Winterhalter Mira. docent Gornjaković Srđan. redovni profesor. šef Katedre k atedra za tjelesNi odgoj Ibrahimbegović Fadila. šef Katedre Ovčina Fehim. docent Kulenović Amela. vanredni profesor Huskić Jasminko. docent Nakaš Emina. šef Katedre Kulenović Husein. šef Katedre Radovanović Jovan. redovni profesor.

asistent k atedra za patološku fiziologiju Pleho Amir. vanredni profesor Radović Svjetlana. redovni profesor Kapić Elvedina. asistent Šečić Damir. redovni profesor. viši asistent Loga Svjetlana. asistent k atedra za farMakologiju i toksikologiju Zulić Irfan. redovni profesor. vanredni profesor Mulabegović Nedžad. stručni saradnik Valjevac Kemal. stručni saradnik nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 119 . docent Šarčević Adnan. redovni profesor. viši asistent Rajman Iris. asistent Pleho Amra. viši asistent Tomić Ivana. redovni profesor. vanredni profesor Omeragić Edo. asistent Miljanović Mirjana. docent Juroš Marina. asistent k atedra za Mikrobiologiju i parazitologiju sa iMuNologijoM Hlača Danica. viši asistent Markotić Alemka. šef Katedre Selak Ivan. docent Čustović Elvedina. šef Katedre Potkonjak Dubravka.Mornjaković Zakira. šef Katedre Bešlagić Edina. viši asistent Vidović Zrinka. šef Katedre Bešlagić Refik. asistent Mešić Haris. asistent k atedra za patološku aNatoMiju Plamenac Pavle.

redovni profesor Bratović Ismet. orgaNizaciju zdravstveNe zaštite i historiju MediciNe Smajkić Arif. asistent k atedra za iNterNu MediciNu Hadžimejlić Muhamed. docent Haračić Midhat.k atedra za epideMiologiju Telebak Boriša. šef Katedre Arnautović Atif. asistent Žujo Hamza. vanredni profesor Gribajčević Mehmed. vanredni profesor Bukša Marko. docent Slijepčević Omiljko. šef Katedre Prohić Halil. vanredni profesor Puvačić Zlatko. docent. redovni profesor. vanredni profesor Hotić Semra. viši asistent Filipović-Hadžiomerović Aida. vanredni profesor Nikšić Dragana. vanredni profesor. šef Katedre Omanić Ajnija. redovni profesor Hadžijahić Hasan. asistent Dobrača Ilijas. šef Katedre Čustović Fatima. asistent k atedra za socijalNu MediciNu. asistent k atedra za sudsku MediciNu Kulenović Husein. redovni profesor. docent 120 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . redovni profesor Babić Mirsad. šef Katedre Grujić Mirko. vanredni profesor. docent k atedra za higijeNu Ćatović Sejdo. docent Zec Svetlana.

viši asistent Kulenović Indira. viši asistent Berbić-Fazlagić Jasmina. viši asistent Kučukalić Elma.Slika 7. viši asistent Dilić Mirza. asistent Unčanin Snježana.-1954. docent Arslanagić Amila. asistent Kesić Vera. asistent Haračić Azra. viši asistent Loza Vesna. Raljević Enver. asistent Hrisafović Zorislav. 1947. viši asistent Vukobrat-Bijedić Zora. Nađa. viši asistent Ćatović-Rašić Senija. viši asistent Golemac Slavko. viši asistent Aličehajić-Borovac. viši asistent Mešanović Nurihana. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 121 .

viši asistent Obralić Nermina. asistent Stanić Dragiša. redovni profesor. viši asistent Jovanović-Gmaz Mirjana. vanredni profesor Mušanović Mirza. viši asistent Klančević Melika. viši asistent Lukić Zdravko. šef Katedre Dalagija Faruk. docent Daneš Vera. asistent Todorović Ljubica. viši asistent Kapidžić Nedžib. vanredni profesor Bašić Hiba. viši asistent Fišeković Saida. šef Katedre Dizdarević Zehra. docent Dimitrijević Jovan. viši asistent Mehić Bakir. šef Katedre Cerić Ismet. docent Kantardžić Dželaludin.k atedra za pNeuMoftiziologiju Konjicija Abdulah. asistent k atedra za radiologiju i oNkologiju Čengić Fadil. vanredni profesor Lincender Lidija. viši asistent k atedra za Neuropsihijatriju i MediciNsku psihologiju Loga Slobodan. vanredni profesor Cerić Nesiba. viši asistent Žutić Hasan. viši asistent Kučukalić Abdulah. viši asistent Džirlo Kaćuša. viši asistent Bešlić Šerif. redovni profesor. redovni profesor. viši asistent k atedra za iNfektivNe bolesti 122 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .

viši asistent Kapetanović Ahmo. viši asistent Dizdarević Jadranka. asistent k atedra za giNekologiju i akušerstvo Šimić Srećo. viši asistent Koluder Nada. šef Katedre Čengić Dževad.Telalbašić Sadžida. redovni profesor. viši asistent Knor-Bukvić Tanja. viši asistent Drnda Alija. vanredni profesor. vanredni profesor Čengić Hadžo. asistent k atedra za pedijatriju Veljković Arifa. redovni profesor Anić Olga. asistent Perva Sejfulah. šef Katedre Mesihović Hasna. asistent Pinjo Fikreta. viši asistent Mehmedbašić Senad. redovni profesor. viši asistent Begić Kerim. šef Katedre Bukvić Idriz. docent Idrizbegović Sead. docent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 . docent Čardaklija Zlatko. asistent Nikulin Boris. asistent k atedra za derMatoveNerologiju Arslanagić Naima. asistent Muminbašić Nermin. docent Bukvić Miroslav. asistent Mehanić Snježana. viši asistent Alendar Faruk. docent Kapetanović Bakir. redovni profesor. šef Katedre Gačinović Željka.

Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu.Slika 8. viši asistent Heljić Suada. redovni profesor Čengić Ferid. 1955. vanredni profesor. asistent Terzić Rešad. viši asistent Ibišević Mirsad. Zečević Esma. šef Katedre Alajbegović Rizah. asistent k atedra za oftalMologiju Teftedarija Tevhida. redovni profesor Milanović Ljiljana. viši asistent Kovač Edina. asistent Saračević-Pačuka Nedžija. docent Cucić Zdravka. MaksilofacijalNu hirurgiju i stoMatologiju 124 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . viši asistent Saračević Ediba.-1974. asistent Popović Neven. asistent k atedra za otoriNolariNgologiju.

viši asistent Pinjo Emir. viši asistent Alagić Jasminka. viši asistent Hiroš Mustafa. docent Durić Amira. šef Katedre Durić Osman. redovni profesor Kapidžić Adnan. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 .Bušić Ifakata. asistent k atedra za hirurgiju i ratNu hirurgiju Konjhodžić Faruk. vanredni profesor Rukavina Željka. viši asistent Buljina Amir. docent Čustović Kemal. docent Dizdarević Salahudin. viši asistent Milutinović Slavica. vanredni profesor Budalica Mehmedalija. viši asistent Šakota Slavica. docent Drino Esad. asistent Lazović Mufid. asistent k atedra za fizijatriju i rehabilitaciju Zjuzin Nadežda. redovni profesor. šef Katedre Mišanović Željko. vanredni profesor Radnić Dinko. viši asistent Hadžiahmetović Zoran. šef Katedre Hasanbegović Dženeta. redovni profesor. viši asistent Šestan Muhamed. docent Ljubić Božo. docent Ćibo Safet. viši asistent Kulenović Faruk. vanredni profesor. docent Guska Safet. vanredni profesor Šišić Fuad.

asistent k atedra za opšte NastavNe predMete Žiga Jusuf. docent Rimpapa Zlatan. šef Katedre Mijanović Mirjana. vanredni profesor 126 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . redovni profesor. viši asistent Korać Fehim. viši stručni saradnik Novo Ahmed. redovni profesor. godine k atedra za MediciNsku heMiju Lekić Meliha. šef Katedre Kudumović Mensura. šef Katedre Ibrulj Slavica. docent Metović Azra. šef Katedre k atedra za MediciNsku iNforMatiku Mašić Izet. 3. redovni profesor. vanredni profesor. asistent Mušanović Jasmin. stručni saradnik k atedra za biofiziku Vobornik Slavenka. šef Katedre Ovčina Fehim. stručni saradnik K atedra za anatomiju čovjeKa Dilberović Faruk. asistent k atedra za biologiju sa huMaNoM geNetikoM Redžić Amira.Šabanović Selver. šef Katedre Omerbašić Ago. viši asistent Ðulić Eldina. docent Muharemović Zijad. redovni profesor. 2006. vanredni profesor. asistent Busuladžić Mustafa. asistent Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerzitetu u Sarajevu na dan 31. asistent Tahmiščija Aida.

asistent Lepara Orhan. vanredni profesor Jadrić Radivoj. viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 . vanredni profesor.Kulenović Amela. asistent Talović Elvira. šef Katedre Huskić Jasminko. viši asistent Sarač-Hadžihalilović Aida. viši asistent Vučković Ilvana. vanredni profesor Hasanović Aida. asistent Arnautović Ajla. asistent Valjevac Amina. asistent k atedra za bioheMiju Winterhalter-Jadrić Mira. redovni profesor. vanredni profesor Babić Nermina. asistent Beganović-Petrović Amira. docent Ćosović Esad. viši asistent Začiragić Asja. viši asistent Avdagić Nesina. viši asistent Voljevica Alma. redovni profesor. vanredni profesor Aličelebić Selma. asistent Arslanagić Selma. šef Katedre Kundurović Zlata. asistent k atedra za histologiju i eMbriologiju Mornjaković Zakira. viši asistent Hadžović Almira. šef Katedre Radovanović Jovan. redovni profesor Šuško Irfan. asistent K atedra za fiziologiju čovjeKa Nakaš-Ićindić Emina. viši asistent Kapur Eldan. asistent Lujinović Almira.

viši asistent Hadžihasanović Mufida. vanredni profesor Hamzić Sadeta.-2006. viši asistent Mahmutović Sabina. viši asistent k atedra za patologiju Radović Svjetlana. šef Katedre 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . 1975. docent. šef Katedre Zvizdić Šukrija. viši asistent Babić Mirsad. viši asistent k atedra za patološku fiziologiju i MediciNu rada Bešlagić Refik. šef Katedre Selak Ivan.Slika 9. viši asistent Dorić Mirsad. Kiseljaković Emina. redovni profesor Tomić Ivana. viši asistent k atedra za Mikrobiologiju i parazitologiju Bešlagić Edina. vanredni profesor. redovni profesor. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu. viši asistent Hasić Sabaheta.

viši asistent k atedra za socijalNu MediciNu. asistent Pleho-Kapić Amna. docent Musić Miralem. viši asistent Šečić Damir. redovni profesor. docent Memija-Pozderac Meliha. viši asistent Omeragić Edin. viši asistent Rakanović-Todić Maida.Salihović Habiba. viši asistent Kusturica Jasna. redovni profesor. viši asistent Kulo Aida. asistent K atedra za higijenu i zaštitu životne oKoline Ćatović Sejdo. asistent Bešlagić Omer. šef Katedre Čavaljuga Semra. redovni profesor Mijanović Mirjana. asistent Čustović Elmedina. orgaNizaciju zdravstveNe zaštite i historiju MediciNe Omanić Ajnija. docent Puvačić Sandra. docent Mujčić-Kurspahić Amira. toKsiKologiju i KliničKu farmaKologiju Mulabegović Nedžad. šef Katedre Nikšić Dragana. šef Katedre Kapić Elvedina. asistent Pepić Esad. viši asistent Čabaravdić Mirsad. asistent K atedra za farmaKologiju. redovni profesor. šef Katedre nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 129 . docent Loga-Zec Svjetalana. viši asistent Džubur-Bešić Amela. redovni profesor. asistent k atedra za epideMiologiju i zdravstveNu statistiku Puvačić Zlatko.

vanredni profesor Heljić Bećir. šef Katedre Dizdarević Zehra. redovni profesor Haračić Midhat. asistent Aganović-Mušinović Izeta. docent 10 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . docent Kučukalić-Selimović Elma. redovni profesor Bukša Marko. vanredni profesor Gerc Vjekoslav. docent Vukobrat-Bijedić Zora. redovni profesor Arslanagić Amila. stručni saradnik Mačkić-Ðurović Mirela. stručni saradnik Tanacković Fikreta. vanredni profesor Mehić Bakir. šef Katedre Dobrača Ilijas. docent Kulenović Indira docent Mesihović Rusmir.Biščević Azra. docent Rašić Senija. stručni saradnik k atedra za sudsku MediciNu Selak Ivan. vanredni profesor Dilić Mirza. vanredni profesor Žutić Hasan. redovni profesor. vanredni profesor Berbić-Fazlagić Jasmina. docent Ćatović Amra. docent Lozo Vesna. viši asistent Žujo Hamza. stručni saradnik Šeremet Zimka. redovni profesor. viši asistent Kadribašić Ribana. asistent Stančić Alma. asistent K atedra za internu medicinu i KliničKu propedeutiKu Gribajčević Mehmed.

viši asistent Alićehajić-Borovac Nađa. viši asistent Dizdarević-Bostandžić Amela. viši asistent Hadžimurtezić Zlatan. viši asistent Lačević Nadir. viši asistent Paralija Belma. asistent Unčanin-Medžović Snježana. vanredni profesor Daneš Vera. viši asistent Gornjaković Srđan. asistent Mlaćo Akif. Neurologiju i MediciNsku psihologiju Kučukalić Abdulah. viši asistent Filipović Ifet. asistent Hodžić Enisa. asistent Džemidžić Jasminka. asistent Bijedić Vildana. asistent k atedra za Neuropsihijatriju. viši asistent Šurković Ismana. viši asistent Velija-Ašimi Zelija. docent Lončarević Nedim. asistent Landžo Elvedin. docent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . viši asistent Kulić Mehmed. viši asistent Vanis Nenad.Resić Halima. asistent Kurtčehajić-Pošković Azra. docent Čukić Vesna. redovni profesor. viši asistent Sokolović Šekib. šef Katedre Fišeković Saida. viši asistent Sofo-Hafizović Alma. docent Buturović-Aščić Belma. viši asistent Bureković Azra. docent Oruč Lilijana.

asistent k atedra za iNfektivNe bolesti Dautović Sajma. viši asistent Mornjaković Amela. viši asistent Kantardžić Nermina. viši asistent Mehanić Snježana. viši asistent Salčić-Dizdarević Dubravka. vanredni profesor Klančević Melika. viši asistent Ličanin Zoran. šef Katedre Dalagija Faruk. asistent Vranešić Melin. viši asistent Drnda Alija. viši asistent Kapetanović Igbal. viši asistent Bešlagić Vanesa. vanredni profesor. viši asistent Lomigorić Jasenko. viši asistent Ðelilović Jasminka. asistent Ibralić Muris. asistent k atedra za radiologiju i oNkologiju Lincender Lidija. asistent 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . viši asistent Mehmedika-Suljić Enra.Alajbegović-Kurtović Azra. docent Ličanin Ifeta. redovni profesor Obralić Nermina. docent Bašić-Čabaravdić Hiba. vanredni profesor Bešlić Šerif. docent Bešlija Semir. šef Katedre Čengić Dževad. viši asistent Hižar Ivanka. viši asistent Bravo-Mehmedbašić Alma. vanredni profesor Koluder-Ćimić Nada. asistent Prevljak Sabina. redovni profesor.

docent Tanović Haris. viši asistent Karabeg Reuf. viši asistent Talić-Tanović Adnana. docent Junuzović Dželaludin.Pinjo Fikreta. redovni profesor Durić Amira. vanredni profesor Gavrankapetanović Ismet. viši asistent Hadžimuratović Adnan. vanredni profesor Hadžiahmetović Zoran. redovni profesor Budalica Mehmedalija. viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . vanredni profesor Aganović Damir. viši asistent Omerbegović Meldijana. asistent Osmić Akif. redovni profesor Solaković Emir. šef Katedre Kandić Zuvdija. redovni profesor Hujić Halid. redovni profesor. docent Suljević Ismet. redovni profesor Šišić Fuad. viši asistent Dizdarević Kemal. asistent k atedra za hirurgiju i ratNu hirurgiju Durić Osman. viši asistent Akšamija Goran. asistent Hadžiosmanović Vesna. viši asistent Hiroš Mustafa. redovni profesor Ćibo Safet. redovni profesor Čustović Kemal. asistent Topalović-Četković Jasna. viši asistent Hadžismajlović Ademir. vanredni profesor Gavrankapetanović Faris. redovni profesor Dizdarević Salahudin.

asistent Vranić Haris. asistent Salihagić Sanela. šef Katedre Prohić Asja. redovni profesor. viši asistent Kasumagić-Halilović Emina. docent Kapetanović Ahmo. asistent Hadžimehmedagić Amel. asistent Hadžihasanović Emir. redovni profesor. docent Knor-Bukvić Tanja. viši asistent Alendar Faruk. viši asistent 14 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent Kapetanović-Begić Sadeta. asistent k atedra za derMatoveNerologiju Arlasnagić Naima. asistent Prcić Alden. asistent Maksić Senad. docent Godinjak Zulfo. vanredni profesor Izetbegović Sebija. asistent Zvizdić Zlatan. asistent k atedra za giNekologiju i akušerstvo Bukvić Idriz. asistent Vila Haris. asistent Radnić Davor. šef Katedre Dizdarević Jadranka. asistent Džanković Fuad. asistent Omerhodžić Merim.Čerimagić Zinaida. asistent Bešić Asim. asistent Firdus Nedžad. asistent Ahmetović Amir. vanredni profesor Mehmedbašić Senad. asistent Karavdić Kenan.

asistent Deković Sanjin. viši asistent Selimović Amina. šef Katedre Alimanović-Halilović Emina. asistent Mišanović Verica. viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . asistent Maksić-Kovačević Hajrija. asistent Abadžić-Sarić Nidžara. asistent k atedra za pedijatriju Mesihović-Dinarević Senka. asistent Terzić Rešad. docent Alajbegović-Halimić Jasmina. asistent Imširija-Idrizbegović Lejla. viši asistent Hadžagić-Ćatibušić Feriha. asistent Kovač Edina. viši asistent Miličić-Pokrajac Danka. viši asistent Nikulin Boris. viši asistent Gavrankapetanović-Smailbegović Fatima.Bašić Ejub. viši asistent Begić Zijo. docent. vanredni profesor. viši asistent Šabanović-Hasanbegović Snježana. šef Katedre Heljić Suada. asistent k atedra za oftalMologiju Alikadić-Husović Amila. vanredni profesor Hasabnegović Edo. viši asistent Sakić Meliha. vanredni profesor Saračević Ediba. asistent Murtezić Senad. viši asistent Zupčević Smail. asistent Muminbašić Nermin. asistent Imširija-Galijašević Naima. viši asistent Begić Kerim.

viši asistent Ahmedbegović-Sarajlić Zehra. viši asistent Serdarević Raif. asistent k atedra za otoriNolariNgologiju. viši asistent Saračević-Paćuka Nedžmija. asistent k atedra za fizijatriju i rehabilitaciju Vavra-Hadžiahmetović Narcisa. viši asistent K atedra za porodičnu/obiteljsKu medicinu Mašić Izet. viši asistent Šarac Erol. vanredni profesor. viši asistent Miladinović Ksenija. šef Klinike Alagić-Smailbegović Jasminka. asistent Šakota-Marić Slavica. MaksiofacijalNu hirurgiju i stoMatologiju Kapidžić Adnan. šef Katedre Avdić Dijana. asistent Resić Mudžahid. asistent Muftić Mirsad. redovni profesor. docent. asistent Karup Ševala.Hajjir Huda. docent. zamjenik šefa 16 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . viši asistent Tanović Edina. asistent k atedra za iMuNologiju Haračić Midhat. šef Katedre Rašić Senija. asistent Šaković Adisa. docent Volić Aida. docent Meholjić-Fetahović Ajša. redovni profesor. šef Katedre Jatić Zaim.

1971. Medicinski arhiv. Avicena. Pedeset godina kontinuirane medicinske edukacije u Sarajevu. Avivcena. 6. godine. 4.godine.-1998. Mašić I. 7. godišnjice rada Medicinskog fakulteta u Sarajevu.-1994. Medicinski arhiv.Literatura 1. Povodom 50 godina rada Mediciskog fakulteta u Sarajevu. Mašić I. 1981. Sarajevo. 8.1946. Avicena. 10.-1971. 1998: 6-20. U povodu 35. 35(5-6): 245-7. Nikulin A. U: 20 godina Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli 1976. 50(3-4): 113-9. 1994: 10314. Tuzla. U povodu 40. Korijeni medicine i zdravstva u BiH. godine. Smajkić A. U: Almanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu . Sarajevo. Mašić I. Macanović M. 5. Sarajevo. Kulenović H. Selak I. Hadžiselimović H. Mašić I. Hadžiahmetović I. Zemaljska bolnica u Sarajevu. U: 25 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu .: 5-35. 1986. Almanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godišnjice rada Medicinskog fakulteta u Sarajevu. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . 1999: 1-42. Mulabegović N. 2006. Konjhodžić F. Avicena. Durić O. 1994: 5-11. 9. Povodom 25 godina rada Medicinskoga fakulteta. Med Arh. 2004. Sarajevo. 1996. Jubilej bosanskohercegovačkog zdravstva: osnivanje prvog Mediciskog fakulteta u BiH. Kulenović H.-1996.1944. 3. Mulabegović N. Sarajevo. Sto dvadeset godina organiziranog zdravstva u Tuzli. Sarajevo. 2. Postdiplomski studij Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1963. Mašić I. 60(3): 3-4.

Index imena Aranicki Miloš Berić Milenko Besarović Zdravko Bijedić Mirjana Bobarević Blanka Brkić Ibro Brkić-Hadžijahić Naida Brkić Sead Bubić-Huković Ilduza Bušić Vera Ciglar Marko Ćuš Mirko Čavka Vladimir Čustović Izet Deželić Mladen Dimitrijević Dimitrije Doder Aleksandar Ðorđević Blagoje Ðorđević Jelena Džirlo-Todorović Jasna Fajgelj Aleksandar Filipović Zaim Fleger Josip Fried Robert Gabela Fikret Gaon Jakob Gerc Josip Grin Ernest Gvozdenović Milan Hadžimusić Nedžat Hadžiselimović Hajrudin Hamzagić Hasan Herlinger Ivo Horvat Josip Huković Seid Jadrić Stjepko Jamakosmanović Asim Jokić Jovan Kafka Ivan Kantardžić Muhamed Kapidžić Mustafa Kaufer Leopold Kaunic Pavao Knežević Vojislav 5 6 7 8 9 10 11 12 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 21 22 23 24 24 26 26 27 28 29 30 31 32 33 33 35 35 37 38 39 40 40 41 42 43 44 Konjicija Abdulah Kopač Zvonimir Kostić Milivoje Košak Ratko Kovačević Blagoje Kretić Miroslav Križan Zdenko Kulenović Husein Kulenović Salahudin Levi Mario Lukač Feodor Milin Radivoj Milojković Aleksandar Nakaš Muhamed Nikolin Branko Nikulin Aleksandar Numić Nurudin Osmanagić Izet Perinović Milenko Perić Branko Popović Vojin Popović Zulejka Praštalo Žarko Prcić Midhat Prohić Halil Pšorn Dragutin Putnik Ljubica Radojević Stevo Radović Jovan Ramić Salko Ratković-Ðokić Dobrila Rezaković Džemal Rustembegović Fahrudin Ruždić Ibrahim Sabovljev Aleksandar Sarajlić Ešref Sarvan Milivoje Savković Ljubomir Serdarević Hišam Simić Miron Starović Boriša Stern Pavao Szabo Stanislav Teftedarija Muhamed 44 45 46 47 48 49 50 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 60 61 62 63 64 65 65 66 66 67 67 68 69 69 70 71 73 74 75 76 76 78 79 80 81 83 1 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .

1994. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 19 . Proslava “100 godina Zemaljske bolnice u Sarajevu”. 17. god.Telalbašić Sadžida Tomić Srećko Tvrtković Rifat Urban Stjepan Vasić Danica 84 85 86 86 87 Vojvodić Zineta Vučičević Momčilo Zec Nedo Zimonjić Bogdan Zulić Irfan 88 89 90 91 92 Slika 10.11.

godine u Gračanici.javnog zdravstva Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 2001. BiH. od kojih desetak u ratnom vremenu. Bio je glavni i odgovorni urednik pet biomedicinskih časopisa. vanrednog profesora (1994. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom mjestu. Prvi kongres socijalne medicine . Specijalistički ispit iz iste oblasti položio je 1982. godine. Aktivno je učestvovao s radovima i kao voditelj sesija na više svjetskih i evropskih kongresa javnog zdravstva. godine. godine. godine. godine. Drugi kongres medicinske informatike Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 2004. Evropskog kongresa medicinske informatike (MIE2009). Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu završio je 1976. rođen je 6. koji će se održati u Sarajevu 2009. Postdiplomski studij iz Socijalne medicine i organizacije zdravstvene zaštite završio je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1978. Trenutno je glavni i odgovorni urednik časopisa: „Medicinski arhiv“.). godine. „Materia Socio Medica“ i „Acta Informatica Medica“. godine. godine a za profesora iste škole biran je 1989. do 2006. a doktorsku disertaciju s naslovom “Evaluacija kompjuteriziranog informacionog sistema primarne medicinske zaštite” odbranio je na istom fakultetu 1990. Generalne skupštine Svjetske asocijacije medicinske informatike (IMIA) od 1994. biran je za redovnog profesora na predmetu Porodična/Obiteljska medicina na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. godine. Do sada je organizirao preko 50 naučnih i stručnih skupova. a nakon položenog specijalističkog ispita kao asistent istraživač na istom predmetu zatim asistent (1988. Po završenom studiju zapošljava se i radi na Institutu za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite na Medicinskom fakultetu Univereziteta u Sarajevu kao liječnik opće prakse na projektu “Sadržaj rada ljekara u porodici i mjesnoj zajednici”. Svjetske asocijacije za telemedicinu i eZdravstvo od 2005. a član redakcijskih odbora nekolicine drugih časopisa u zemlji i inozemstvu. Osnivač je Društva za medicinsku informatiku BiH 1988. Među posljednjim organiziranim skupovima su: Prvi kongres medicinske informatike Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 1999.1952. godine.) do izbora u zvanje docenta 1991. godine. te međunarodni naučni skup „eZdravstvo i eEdukacija“ 2005.) i redovnog profesora (1998.) na predmetu Medicinska informatika. Godine 1992. Također je autor preko 30 knjiga i monografija. Objavio je kao autor i koautor preko 500 bibliografskih jedinica u domaćim i inozemnim publikacijama. Biran je za predavača Više medicinske škole u Sarajevu 1986. te član Izvršnog komiteta Evropske asocijacije medicinske informatike (EFMI) od 1994. godine. godine na predmetu Socijalna medicina. godine. Godine 2002. Izabran je za predsjednika 22. 140 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . te prolazi faze izbora u docenta (1992. godine. godine. do 2006. te Evropske asocijacije javnog zdravstva (EUPHA) od 2000.IZET (MUHAMED) MAŠIĆ. Magistrirao je o temi “Evaluacija informacionog sistema porodičnog zdravlja” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1985. do 2006. godine.6. godine. Nostrificirao je diplomu na Medicinskom fakultetu u Insbruku (Austrija). osniva Katedru za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. izabran je za redovnog profesora na predmetu Porodična medicina na Zdravstvenom fakultetu Univerziteta u Zenici. Godine 2005. medicinske informatike i porodične medicine.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->