Izet Mašić

NastavNici i saradNici MediciNskog fakulteta u sarajevu 1946.-2006.

AvicenA
Sarajevo 2006. godine

BIBLIOTEKA BIOMEDICINSKE PUBLIKACIJE KNJIGA XXVII Odgovorni urednik Prof. dr. Izet Mašić Recenzenti: Prof. dr. Mehmedalija Budalica Prof. dr. Arif Smajkić Prof. dr. Mirko Grujić Lektor: Prof. Lejla Mašić Tehnički urednik: Mirza Hamzić CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 614 (497.6 Sarajevo) “1946/2006” 378.6:61] :929 (497.6 Sarajevo) “1946/2006” MAŠIĆ, Izet Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu : 1946.-2006. / Izet Mašić. - Sarajevo : “Avicena”, 2006. - 140 str. : ilustr.; 21 cm. - (Biblioteka Biomedicinske publikacije ; knj. 27) Podaci o autoru: str:140 ISBN 9958-720-32-9 COBISS.BH-ID 14793222 Izdavač: AVICENA d.o.o., Sarajevo Štampa: Birograf, Sarajevo Tiraž: 300 primjeraka

Predgovor

I

deja o monografiji rodila mi se davne 1993. godine tokom pripremanja proslave jubileja 100. godišnjice Zemaljske bolnice u Sarajevu i 50. godišnjice kontinuirane medicinske edukacije u Bosni i Hercegovini, koje su održane novembra 1994. godine u Sarajevu. Bio je to jedan od najvećih kulturnih događaja u opkoljenom Sarajevu. Tom prilikom, kao predsjednik Organizacijskog odbora proslave, organizirao sam poseban Simpozij „Ratna medicina i medicina u ratu“ (štampan je i poseban Zbornik radova Simpozija sa 62. sažetka radova), i sačinio dvije monografije: „Zemaljska bolnica u Sarajevu“ i „Allmanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu“. Skupljajući građu za spomenute monografije našao sam dosta vrijednih podataka o pionirima zdravstvene službe u BiH, doktorima, velikanima, koji su uloženim znanjem, trudom i iskustvom pomogli da generacije i generacije studenata i liječnika budu osposobljene obavljati svoj teški, značajni i humani posao. Shvatio sam tada koliki je ogroman i mukotrpan posao sakupiti građu o povijesnim događajima u medicini i zdravstvu u BiH i objediniti je na jednom mjestu. Pokušavali su to ranije i dijelom uspjeli u svoje vrijeme uvaženi profesori Hajrudin Hadžiselimović, Arif Smajkić, Risto Jeremić, Samuel Elazar i dr. ali je ta građa uvijek ostajala nedovršena i nedorečena. Ostala je nedovršena tada i meni, ali sam deset godina kasnije, mukotrpno dopunjavajući prethodnu monografiju, dovršio knjigu „Korijeni medicine i zdravstva u Bosni i Hercegovini“, namjenski napisanu povodom 110. godišnjice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i 50. godišnjice prvoosnovanog Medicinskog fakulteta (1944.) u Sarajevu. Knjiga je neka vrsta medicinske enciklopedije, i pokrila je gotovo sve važnije povijesne događaje u medicini i zdravstvu u BiH, ili bar načela mnoge od njih, jer naša medicinska povijest i nije tako siromašna. Ipak, ostalo je nekoliko, po mom mišljenju, važnih stvari koje su ovlaš dotaknute, ili koje nisam imao vremena i prostora u samoj knjizi dovršiti onako kako sam zamislio, a za koje smatram da su važne da budu zapisane i ostav-

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 

to ostaje. godišnjice (1986. 50. Koristio sam i allmanahe Medicinskog fakulteta koje su uredili profesor Hajrudin Hadžiselimović. godišnjice. rezultati rada.). ono što se pamti . što mi je pomoglo da oblikujem sadržaj ove monografije. ali za nju nisam samo odgovaran ja već i oni koji su te podatke ranije zabilježili i ostavili nam ih u amanet u nekoj pisanoj formi. organizirane institucije koje su ostavili iza sebe. ali se nadam da će u nekom ponovljenom izdanju i njihovi životopisi biti involvirani. a bili su objavljeni u allmanasima publiciranim povodom jubileja: 30. povodom 40. Radi se o našim učiteljima. po vlastitoj želji ili pozivom da tamo osnuju katedre i organiziraju nastavu koju su vodili na našem fakultetu. koji je bio i ostao Alma Mater drugim visokoškolskim medicinskim ustanovama u našoj zemlji. aprila 2006. povodom 25. Također sam određene podatke pronalazio u sličnim allmanasima drugih fakulteta u zemlji i inozemstvu. godine 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Ono što se zapiše . godišnjice (1976. Nažalost. koji sam pripremio povodom 50. bar u pukim statističkim ciframa ili opisima treba da nas podsjećaju na njihov ogroman doprinos razvoju medicinske nauke i zdravstvene struke na našim prostorima. Istovremeno sam proučio i sve ranije brojeve časopisa.to bježi. likove i događaje koji su mi pomogli da uobličim ovu monografiju. nastavnicima. čija djela. 40. u Pogovoru ove monografije priložio sam spiskove nastavnika i saradnika koji su bili angažirani u nastavni proces na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. do podataka o nekim preminulim nastavnicima i saradnicima nisam došao.).ljene generacijama ili su samo površno bili upućeni u njih. godišnjice Medicinskog fakulteta. stara je izreka. i 30. Također. od onog prvog. Kao dugogodišnji glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“ objavio sam najmanje tridesetak In memoriam-a uglednih nastavnika Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godišnjice (1996. ali i svoj. s obzirom da su neki naši nastavnici svoju karijeru nastavljali na drugim medicinskim fakultetima. uglednim naučnicima i istraživačima. godine. i takvi su kakve sam dobio. koji ranije nisam mogao. objavljenog 1947. Namjera mi je bila samo to da ispoštujem poruku ove arapske mudre izreke. Kao i svaka knjiga i monografija dosad. koja se toliko puta potvrdila u praksi. Neke od podataka sam lično uzeo od potomaka i rodbine umrlih. godišnjice Medicinskog fakulteta u Sarajevu. te spisak danas angažiranih nastavnika i saradnika.). Sarajevo. i možda neki podaci neće odgovarati potpunoj istini. i ova će vjerovatno imati nedostataka i propusta. do brojeva prije nego što sam i sam preuzeo njegovo uređivanje i našao mnoga imena. metodi rada. te profesor Arif Smajkić.

godine ARANICKI MILOŠ (1900. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. odlazi u Novi Sad i preuzima rukovođenje Katedrom za epi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Jedno vrijeme radio je kao ljekar u nekoliko mjesta Srbije.-1994. Prolazi faze izbora u docenta. godine. Jedno vrijeme obavlja funkciju direktora Centralnog higijenskog zavoda u Sarajevu. Socijalnu medicinu i Epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1923. Godine 1963.).Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu od 1946. godine. vanrednog i redovnog profesora na predmetima Higijena i Socijalna medicina i Epidemiologija. do 2006. Nakon otvaranja Medicinskog fakulteta u Sarajevu preuzima rukovođenje institutima i katedrama za Higijenu. redovni profesor Higijene. Socijalne medicine i Epidemiologije Rođen je u Novom Sadu 1900.

godine bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“. godine šef je Ginekološko-akušerskog odjeljenja bolnice u Nišu. a zatim i upravnik Armijske bolnice III armije JNA. gdje ostaje do odlaska u mirovinu aprila 1962. Započeo je studij u Zagrebu 1919. Od godine 1925. zatim od 1947. do 1945. do 1951. nastavio u Gracu (1920. i 1921. Objavio je oko trideset stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. zatim član Redakcijskih odbora časopisa „Arhiv srpskog lekarskog društva“. Profesor Milenko Berić se neprestano usavršavao. „Ginekologija i opstetricija“ i „Medicinski arhiv“. BiH. Beču. Godine 1936. Nakon završetka Drugog svjetskog rata pa do 1947. a gimnaziju u Temišvaru. boraveći u univerzitetskim centrima u Parizu. Od 1961. godine kod čuvenog profesora Bumm-a u Berlinu. godine u Bačkoj Palanci. Berlinu. a završio u Berlinu 1924. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1899. godine rukovodi Ginekološko-akušerskim odjeljenjem Pokrajinske bolnice u Novom Sadu. Gracu i Budimpešti. Bio je član užeg odbora ginekološko-akušerskih sekcija Srbije. Po pozivu. Osnovnu školu završio u Čurugu. bio je pomoćnik. radi kao ljekar na Ginekološkoakušerskom odjeljenju Opšte državne bolnice u Sarajevu. BERIĆ MILENKO (1899. godine. godine. do 1957.). 1957. kojom rukovodi do 1969. U periodu od 1944. Istovremeno je direktor Zavoda za zdravstvenu zaštitu u Novom Sadu do odlaska u penziju 1965. godine direktor je Ginekološko-akušerske klinike Kliničkog centra u Skoplju i redovni profesor na predmetu Ginekologija i akušerstvo na Medicinskom fakultetu u Skoplju.demiologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. a također i član nekoliko me- 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. „Makedonski medicinski pregled“.). godine na Medicinskom fakultetu. a od 1951. godine. do 1963. Umro je u Novom Sadu 1994. godine dolazi u Sarajevo i preuzima rukovođenje Ginekološko-akušerskom klinikom Kliničke bolnice u Sarajevu u svojstvu redovnog profesora. postavljen je za šefa Ginekološko-akušerskog odjeljenja Gradske bolnice u Beogradu. godine. Specijalistički ispit iz Ginekologije i akušerstva položio je 1927.-1975.

bavi se ilegalnim radom. Godine 1957. Još za gimnazijskih dana učestvuje u antifašističkim demonstracijama. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. godine. U svojstvu docenta 1965.đunarodnih nacionalnih udruženja za Ginekologiju i akušerstvo. te se ponovo vraća u Beograd. BESAROVIĆ ZDRAVKO (1919.. Umro je u Novom Sadu 1975. a zatim dobija specijalizaciju iz Opće hirurgije. a bio je koautor knjige „Porodiljstvo za studente medicine“ izdate 1961. godine. Lenjingradu. godine. godine boravi šest i po mjeseci u Moskvi. Pariz. Kao naučnik i istraživač objavio je oko 60 naučnih i stručnih radova. habilitira na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i biva izabran za docenta na predmetu Opća hirurgija. koju je okončao 1953.). Na Medicinskom fakultetu u Beogradu je diplomirao je1950. Godine 1939. gdje ostaje četiri godine. proveo je nekoliko mjeseci na subspecijalizaciji iz neurohirugije u francuskim gradovima Montpelje. Veliko priznanje doživio je izborom za člana Ekspertne grupe za predlaganje kandidata za Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju od strane Švedske akademije nauka 1960. i u tom perioda je hirurgiju u Zenici podigao je na vrlo zavidan nivo. i 1959. Nakon što je oslobođen.-1980. upisuje Medicinski fakultet u Beogradu a kao student bio je uključen u rad SKOJ-a. Kijevu i Pragu i usavršava se iz neurohirugije i vaskularne nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Važio je za dobrog organizatora svoje struke. godine. Početkom Drugog svjetskog rata vraća se u Sarajevo. godine. pristupa jedinicama NOB-a. Još kao specijalizant biran je za asistenta na predmetu Opća hirurgija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1919. godine. Godine 1963. Lion. gdje biva uhapšen od beogradske specijalne policije i u zatvoru ostaje do 1944. Po povratku u zemlju biva postavljen za šefa Hirurškog odjeljenja Opšte bolnice u Zenici. Uveo je većinu subspecijalističkih službi i savremene dijagnostičke terapijske metode u vrijeme dok je rukovodio Ginekološko-akušerskom klinikom u Sarajevu. Zadnje godine života aktivno je participirao u Naučnom društvu za istoriju zdravstvene kulture Jugoslavije.

hirurgije. Augusta 1951. biran je i za rektora Sarajevskog univerziteta. Od augusta 1950. izabran je za vanrednog. Rektorski mandat mu je ponovljen od 1974. Nakon položenog specijalističkog ispita iz Oftalmologije 1955. Univerzitet u Sarajevu 1977. te prošla procedure izbora za docenta. godine u Novom Sadu. kao odličan ljekar praktičar i dobar organizator zdravstvene službe rukovodila je s nekoliko odjeljenja Klinike za očne bolesti Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Godine 1968. godine. Kao hirurg i kao nastavnik hirurgije boravio je na svim važnijim hirurškim naučnim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu.). godine. godine. Značajan opus radova odnosi se na neurohirurgiju. izabrana je za asistenta na predmetu Oftalmologija./73.. kranijalni traumatizam. Orden rada drugog reda. Završila je gimnaziju u Novom Sadu 1938. Godine 1975. te sljedeće godine i predsjednika Zajednice jugoslavenskih univerziteta. za redovnog profesora Medicinskog fakulteta na predmetu Opća hirugija. obavljao je funkcije: člana Savjeta Medicinskog fakulteta. odnosno primjenu modernih metoda neurohirurške dijagnostike i operativnih tehnika. vanrednog i redovnog profesora Medicinskog fakulteta i drugih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu. U mirovinu je otišla 1981. godine. BIJEDIĆ MIRJANA (1920. do 1978.Zagreb 1976. Orden Republike sa srebrenim vijencem. promoviran je u počasnog doktora nauka u Mičigenu SAD. godinu. Kao aktivni učesnik NOB-a prekinula je studiranje 1944. redovni profesor Oftalmologije Rođena je 1920. Orden rada sa crvenom zastavom. Medicinska knjiga Beograd . Bio je dugogodišnji šef Hirurške klinike UMC-a i Neurohirurškog odjeljenja UMC-a u Sarajevu. a 1976. člana gradskih i sreskih partijskih struktura.-1982. a školske 1972. Profesor Mirjana Bijedić je rezultate svojih istraživanja i iskustva u praksi publicirala u preko 40 naučih i stručnih  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. godine. Društveno-politički je bio vrlo angažiran. i „Hirurgija“. godine. Orden National du merite – Republique Francaise i Velike plakete JNA. godine i iste godine upisala studij na Medicinskom fakultetu u Beogradu. a rezultate svojih istraživanja publicirao je u 75 stručnih i naučnih radova. a također je i dobitnik Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva za 1976. Koautor je u knjigama „Hirurgija centralnog nervnog sistema“. a diplomirala na istom fakultetu 1950. Njemačka. predsjednika Socijalno-zdravstvenog vijeća grada Sarajeva. Smrt ga je zatekla na mjestu šefa Neurohirurške klinike UMC-a Sarajevo 1980. u Manhajmu. Za svoj javni i društveno-politički angažman dobio je brojna odlikovanja: Medalja zasluga za narod. godine radi kao ljekar stažista u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. a 1975.

godine. zbog koga je 1940. BOBAREVIĆ BLANKA (1920. Za svoj svestrani rad dobila je niz društvenih i stručnih priznanja. Istovremeno. Odbranila je doktorsku disertaciju pod naslovom „Sinteze pirol-2-aldehida sa fiziološki i terapeutski djelotvornim supstancijama“ na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu 1960. godine. do 1976.-2001. redovni profesor Hemije Rođena je u Sarajevu 1920. Koautor je udžbenika „Očne bolesti“. godine. Bila je šef Kabineta za hemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu u periodu od 1963. Nakon diplomiranja zaposlila se kao apotekar u Apoteci Prvi maj u Sarajevu. Izabrana za docenta na predmetu Hemija 1961. počela je studij na Farmaceutskom odsjeku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. u kome je bila do 1942. Bila je glavni urednik časopisa „Jugoslovenski oftalmološki arhiv“. godine a vanrednog profesora 1968. godine. Do kraja Drugog svjetskog rata živjela i radila u ilegali u Sarajevu. godine. te član Izvršnog odbora Oftalmološke sekcije BiH i Udruženja oftalmologa Jugoslavije. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu. godine. Godine 1939. Jedan nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . godine uhapšena i deportirana u Sabirni logor u Sarajevo.radova u domaćoj i inozemnoj literaturi. objavljenog 1982. bila je angažirana kao društveni radnik na Medicinskom fakultetu i u Univerzitetskom kliničkom centru Sarajevo.). koji je morala napustiti zbog angažmana u studentskom pokretu. Za asistenta Medicinskog fakulteta na predmetu Hemija izabrana je 1951. godine. gdje je jedno vrijeme bila demonstrator na predmetu Farmaceutska kemija. zatim član Redakcijskog odbora časopisa „Acta Ophtalmologica Iugoslavica“. Nastavila studirati poslije oslobođenja na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu. Umrla je u Sarajevu 1982. godine.

1959. derivata pirola i pirolidina. Ziegler). Kao ljekar praktičar bio je izuzetno cijenjen među pacijentima i kolegama.). U istraživačkom opusu od 100 publiciranih radova većina se odnosila na istraživanje u području sinteze farmakološki i fiziološki aktivnih supstanci. dr. za redovnog profesora. Zatim. U proljeće 1992. prof. Teste. izabran je za asistenta na predmetu Interna medicina. Londonu (prof. Radi svojih otvorenih simpatija i angažmana u NOB-u. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Mostaru 1901. Nakon diplomiranja radio je kao općinski i sreski ljekar u Jajcu od 1931. a od 1941. Umirovljen je 1971. Simmons). godine. u institutima u Firenci (prof. Blanka Bobarević bila je vrlo aktivna na društvenom i stručnom planu. a za profesora emeritusa izabran je na Medicinskom fakultetu 10 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .je od osnivača odsjeka za Farmaciju i prvi prodekan a zatim od 1974. do 1978. zatim 1951. Chechi). godine. između ostalog. godine i dekan Farmaceutskog fakulteta. on i njegova familija bili su progonjeni od okupatora i domaćih izdajnika. gdje je i umrla 2001. Sa kolegama s PMF-a sarađivala je intenzivno na sintezi derivata 4 hidroksi kumarina.-1989. za docenta. Na ovom području urađen je izvjestan broj magistarskih radova i doktorskih disertacija. Godine 1949. godine napustila Sarajevo i izbjegla u Španiju.Španija. Uz pedagoški stručni i naučni rad. kao sekundarni ljekar u Državnoj i Kliničkoj bolnici u Sarajevu. Završio je gimnaziju u Mostaru a Medicinski fakultet u Beogradu 1929. A. boravila u Nacionalnom centru za istraživanje prirodnih spojeva kod profesora Lederera u Parizu i Istraživačkom centru Lepetit u Milanu kod E. do 1947. za vanrednog profesora i 1962. godine. Usavršavala se u zemlji i inozemstvu. Dio specijalističkog staža proveo je u inozemstvu. godine. godine. BRKIĆ IBRO (1901. godine i sahranjena u Malagi . do 1941. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je u Kliničkoj bolnici u Sarajevu 1949. Poslije Drugog svjetskog rata radi kao specijalista internista na Trećoj internoj klinici u Sarajevu. a kao nastavnik Medicinskog fakulteta istakao se svojim pedagoškim sposobnostima u prenošenju znanja na studente i kolege na specijalizaciji. akademik. Grazu (prof.

kardiopulmonalne patologije. godine. Godine 1968. Svoja praktična iskustva iz nefropatologije prezentirala je u preko 50 stručni i naučnih radova publiciranih u domaćim i inozemnim časopisima. BRKIĆ-HADŽIJAHIĆ NAIDA (1933. Po završenom studiju birna je za asistenta Interne medicine. Bio je društveno aktivan i angažiran u nekoliko domaćih stručnih asocijacija. godine. a redovni član je postao 1978. godine i Orden rada sa crvenom zastavom 1975. godine. između ostalog.u Sarajevu 1972. Jedno vrijeme bila je šef Nefrološkog odjeljenja Druge interne klinike.. godine. Umrla je u Sarajevu 1982. Većina njegovih naučnoistraživačkih aktivnosti bila je u domenu kardiologije. Učesnik je nekoliko radnih akcija u poslijeratnoj izgradnji zemlje i bila priznati društveni radnik radeći kao član nekoliko upravnih organa. pa do 1952. između ostalog: Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima 1964. i 27.-1982. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . godine. asistent Interne medicine Rođena je u Jajcu 1933. pa je svoje rezultate ispitivanja provedenih u Elektrokardiografskom laboratoriju III interne klinike u Sarajevu objavio u 52 naučna i stručna rada: iz kliničke kardiologije. a radno mjesto joj je bilo na Drugoj internoj klinici u Sarajevu.). Kao asistent pokazala je izvanredne pedagoške sposobnosti u prenošenja znanja studentima. godine u Sarajevu. a medicinski fakultet okončala je 1959. julsku nagradu BiH 1970. bio je sekretar Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“ od njegovog osnivanja 1947. položila je specijalistički ispit iz interne medicine. godine. te Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva 1966. Bio je osnivač i predsjednik Društva ljekara BiH i član Udruženja kardiologa Jugoslavije. sportske kardiologije i opće interne medicine. Sljedeće godine izabran je za dopisnog člana ANUBiH. u Sarajevu. Srednju školu je završila u Sarajevu. a veći do svog radnog vijeka provela je baveći se nefropatologijom. Za svoj javni i društveni angažman dobio je niz priznanja. Umro je 1989.

godine. Većina njegovih radova odnosi se na ovu oblast. Bio je redovni član ANUBiH a četiri godine obavljao je i funkciju i ministra zdravlja BiH. Funkciju šefa Instituta i Katedre za fiziologiju i biohemiju obavljao je od 1970. od Instituta „Boris Kidrič“ u Vinči. godina njegovog postojanja. Medicinski fakultet u Sarajevu upisala 1948. BUBIĆ-HUKOVIĆ ILDUZA (1927.). Osnovnu i srednju školu je završio u rodnom mjestu. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Livnu 1927. Habilitirala je o temi “Izgled vidnog puta u odnosu na kon- 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . do odlaska u mirovinu 1993. Medicinski fakultet je završio u Sarajevu 1953. redovni profesor Anatomije Rođena je 1927. Usavršavao se u gotovo svim naučnim institucijama u bivšoj Jugoslaviji. godine. Nekolicina radova se odnosi na opću fiziologiju. uglavnom su eksperimentalnog karaktera i koja je involvirao u istraživačke projekte koje je vodio. godine u Mostaru. a publicirao oko 150 radova u domaćim i inozemnim časopisima. uglavnom iz oblasti primjene radioaktivnih izotopa u medicini. gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Izabrana je za asistenta na predmetu Anatomija 1957. Za vrijeme studija bila je demonstrator na predmetu Anatomija. godine. kao petnaestogodišnji dječak uključio se u NOB./1949.-2005. Tokom Drugog svjetskog rata. Za svoj izuzetno plodan društveni angažman dobio je Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva. a završila 1956. godine. te Instituta „Marija Kiri“ u Varšavi i sličnim institutima u Londonu i Lidsu u Engleskoj. godine. fiziologiju kardiovaskularnog sistema. Umro je u Sarajevu 1994. a predavača 1961.-1994. godine.BRKIĆ SEAD (1927. Aleksandra Sabovljeva. Nakon diplomiranja radi kao asistent na Institutu za fiziologiju i biohemiju kod prof. godine. vanrednog profesora 1970. Plaketu grada Sarajeva i Zlatnu plaketu Medicinskog fakulteta povodom 25. zatim je biran za asistenta te docenta 1965. godine i redovnog profesora 1976. Nastavne aktivnosti je započeo kao demonstrator kod profesora Aleksandra Sabovljeva. akademik.). respiratornog sistema te ispitivanje hemodinamike koronarne cirkulacije u patološkim uvjetima. godine. godine. zatim Instituta za fiziologiju VMA u Beogradu.

godine. godine. godine za predavača na predmetu Mikrobiologija. Nakon odlaska u mirovinu birana je za profesora emeritusa. Kao asistent.figuraciju lobanje čovjeka”. Nakon odbranjene doktorske disertacije “Seksualne oznake na skeleetu čovjeka” 1972. godine. Publicirala je oko 40 stručnih i naučnih radova. godine za vanrednog profesora te 1978. bira se 1973.). najveći broj je iz domena antropologije. pretežno iz parazitologi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Doktorsku disertaciju o temi „Ispitivanje vertikalne migracije larve Ancylostoma duodenale“ odbranila je 1977. koji su koristili studenti medicine. da bi sljedeće godine bila izabrana za asistenta. Objavila je 11 naučnih i stručnih radova. Za svoj društveni angažman dobila je više plaketa i društvenih priznanja. Najveći dio svog nastavnog rada provela je na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu. a zatim kao laboratorijski tehničar na Institutu za mikrobiologiju i parazitologiju. stomatologije. te izabrana za docenta 1961. i u tom segmentu je pokazala izuzetan smisao za pedagoški rad. godine BUŠIĆ VERA (1933. Osnovala je i vodila antropološki laboratorij na Institutu za anatomiju. godine. godine za redovnog profesora. predavač i docent na predmetu Mikrobiologija i parazitologija vodila je uspješno praktičnu i teorijsku nastavu studentima biomedicinskih fakulteta. Uz rad je završila Medicinski fakultet u Sarajevu 1968. godine. farmacije i VMŠ. a posebno se uspješno ogledala u edukaciji i osposobljavanju srednjeg i višeg medicinskog kadra iz laboratorijsko-dijagnostičke djelatnosti.-1982. Umrla u Sarajevu 2005. Jedno vrijeme radi kao medicinska sestra u Sarajevu. te 1975. gdje je završila srednju medicinsku školu. godine. docent Mikrobiologije i parazitologije Rođena je u Sarajevu 1933. Svoja iskustva i znanje pretočila je u „Praktikum iz mikrobiologije“. te je iste godine izabrana za docenta na predmetu Mikrobiologija u kom svojstvu ostaje do svoje smrti 1982.

položio je specijalistički ispit iz interne medicine. CIGLAR MARKO (1911. pa do svoje smrti. redovni profesor Fizijatrije i rehabilitacije Rođen je 1911./67./1960. godine. Iste godine osniva balneološku instituciju u lječilištu u Daruvaru i radi do 1944. Godine 1937. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu s prekidima od školske 1959. od 1977. godine na predmetu Fizikalna medicina i rehabilitacija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. a gimnaziju u Varaždinu 1931. Jedno vrijeme bila je šef Odsjeka za crijevne i urogenitalne parazitoze i Odjeljenja za parazitologiju Instituta za mikrobiologiju „Dr. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1936.je. upravnika Vojnog lječilišta za reumatske bolesti i postreumatska stanja na Ilidži kod Sarajeva. Godine 1950. boravio je u inozemstvu na stručnom usavršavanju kod čuvenog profesora Kersleya u Bathu kod Bristola (Engleska). godine. habilitira i biva izabran za docenta na predmetu Fizikalna medicina i balneologija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu./68 do 1972. akademik. Robert Fried“. Specijalizaciju iz Balneologije i fizikalne medicine završio je na Fakultetu za Balneologiju i fizikalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Breslau. do 1966. Njemačka 1941. godine kod profesora Vogta. godine demobiliziran. gdje radi do marta 1945. godine u Vinici kraj Varaždina (Hrvatska). Godine 1956. najzad./73. zatim šefa Odjeljenja za posttraumatska stanja. izabran je za asistenta na predmetu Fizikalna medicina na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. godine. Nakon što je početkom 1948. Vojne klinike u Stubičkim Toplicama. Godine 1952. Nakon oslobođenja služi vojni rok do 1948. Jedno 14 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . a redovnog 1962. osniva Institut za balneologiju i fizikalnu medicinu BiH na Ilidži. kada biva premješten u civilnu bolnicu u Slavonskom Brodu. godine.-1998). a dekan od 1967. helimintologije i ankilostomiaze. godine. godine. a po izlasku iz vojske postavljen je za šefa Odjeljenja za reumatične bolesti Vojne klinike u Topuskom. Za vanrednog profesora izabran 1959. godine. a zatim prelazi u Zagreb i radi do kraja Drugog svjetskog rata. onda šefa odjeljenja i upravnika Vojne bolnice u Lipiku i.

te član više drugih rukovodnih institucija u Sarajevu i BiH. poremećaje cirkulacije srca i krvnih sudova pod utjecajem raznih fizikalnih faktora. a nakon diplomiranja 1957. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1955. godine. 1978. a odbranio doktorsku disertaciju „Morfologija krvnih sudova ovarijuma u različitim funkcionalnim stanjima“ 1972. Publicirao je preko 50 stručnih i naučnih radova. i redovnog profesora. Danskoj. endokrinosekreciju i upalu. čija predavanja su bila na visokom nivou i rado posjećena. godine. godine izabran je za demonstratora na predmetu Anatomija. Još u vrijeme studija 1950. Akademik Ciglar je bio veoma aktivan u naučnim i stručnim udruženjima na nivou bivše Jugoslavije i BiH iz područja užeg interesiranja. većina njih je bila iz domena pro- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Holandiji i Italiji. ĆUŠ MIRKO (1930.vrijeme boravi na najsavremenijim institucijama za rehabilitaciju u Engleskoj. Norveškoj. Ćuš zapamćen je kao jedan od boljih pedagoga i edukatora. redovni profesor Anatomije Rođen je u Sarajevu 1930. vanrednog profesora 1972.-1986. godine izabran je za asistenta na predmetu Anatomija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i prolazi procedure izbora za docenta 1967. radne terapije.). godine i počasni član još nekoliko akademija nauka u inozemstvu.. Habilitirao je o temi „Odnos vena prema arterijskim segmentima bubrega čovjeka“ 1966. Bio je prodekan i dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu u pet izbornih perioda. godine. godine. itd. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. U svojih 30 i više godina nastavničkog rada i bogatog iskustva u unapređenju i organiziranju nastave iz predmeta Anatomija za sve biomedicinske fakultete. a jedno vrijeme i rukovodio tim udruženjima. a član ANUBiH od 1967.. prof. kineziterapije. Istraživao je farmakodinamsko djelovanje prirodnih ljekovitih voda i klime na metabolizam. te metodama funkcionalnog osposobljavanja oštećenih bolesnika primjenom hidroterapije. godine. Velik dio svojih rezultata i istraživanja objavio je u domaćim i inozemnim časopisima u preko 100 stručnih i naučnih članaka. ultrazvuka.

godine. naučni i društveni rad profesor Mirko Ćuš dobio je nekoliko društvenih priznanja u vidu odlikovanja. povelja i nagrada. godine u Orašju. Godine 1946. preuzima dužnost šefa Očnog odjeljenja Kliničke bolnice u Sarajevu koje prerasta u Očnu kliniku i na kojoj docent Vladimir Čavka postaje prvi šef Očne klinike i novoosnovane Katedre za oftalmologiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu u zvanju redovnog profesora. ČAVKA VLADIMIR (1900. asimetrije lobanje i mozga i naročito limbički sistem i njegove struke s aspekta filo i ontogeneze.-1984. godine. Bio je glavni urednik časopisa „Folia Medica Facultatis Medicinae Universitatis Saraeviensis“ i „Folia Anatomica Yugoslavica“. izabran je za dekana Medicinskog fakulteta i glavnog i odgovornog urednika časopisa „Medicinski arhiv“. Godine 1939. godine odlazi u Beograd i rukovodi Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu. Od 1956. godine. Završio je gimnaziju u Vinkovcima a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beču 1924. Rezultati istraživanja profesora Ćuša vrijedan su doprinos promociji anatomije na bosanskohercegovačkim prostorima./49. godine. Beču i Londonu. plaketa. U tom periodu boravio je na usavršavanju na očnim klinikama u Parizu. Minhenu. Kao naučnik i istraživač bio je vrlo plodonosan i jedan od za- 16 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine u Sarajevu i upravlja Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu do odlaska u mirovinu 1983. bira se u privatnog docenta u Zagrebu. do 1962. Umro je u Sarajevu 1986. Godine 1948.učavanja krvnih sudova i glomerularnog aparata bubrega. a 1940. posmatranih s aspekta komparativne i uzrasne anatomije.). gdje ostaje sve do 1940. Berlinu. a od 1926. godine postaje šef Očnog odjeljenja Državne bolnice u Beogradu. redovni profesor Oftalmologije Rođen je 1900. akademik. Nakon diplomiranja zapošljava se na Klinici za očne bolesti u Zagrebu kod profesora Botterija. kao sekundarni ljekar. te se vraća 1962. Za svoj pedagoški. Ženevi. kao asistent na predmetu Očne bolesti. Frankfurtu.

Još kao asistent. primjenom tkivne terapije i inplantologije po Filatovu. Bio je član brojnih naučnih i stručnih asocijacija u zemlji i inozemstvu. Također opisuje nove oblike epidemičnog celulita orbite kod djece izazvane virusima. godine a na njemu diplomirao odličnom ocjenom 1953. Nakon diplomiranja. jedno vrijeme radi u Domu zdravlja Visoko. objavljena 1953. gdje rukovodi Pedijatrijskim odjeljenjem. godine. godine. godine. zatim nagradu AVNOJ-a 1947. redovni profesor Pedijatrije Rođen je u Trebinju 1923. totalnog simblefarona. te modifikacije postojećih aplikacija kod ablacije retine. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu 1958. Osnovao je časopis „Medicinski arhiv“ i „Jugoslovenski oftalmološki arhiv“ i bio njihov glavni i odgovorni urednik. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju 1942. Prvi je predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH (Naučno društvo BiH) i njegov redovni član od 1948. Pro- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . engleskog. a doktorsku disertaciju 1970. godine. lobotomiju (lobotomija Fiamberti-Čavka). godine. godine. Za svoj javni i društveni angažman dobio je niz priznanja. između ostalog. 1935. Orden rada prvog i drugog reda i Orden rada sa crvenom zastavom. godine konstruirao je korneofleksometar. Radi svoje aktivne saradnje u NOB-u od 1943. godine. godine ČUSTOVIĆ IZET (1923. godine. francuskog i austrijskog oftalmološkog društva. objavljen 1983. njemačkog.). kao i udžbenik „Oftalmologija“. objavljena 1941. i „Retinitis pigmentosa“. priključio jedinicama NOP-a. godine bio je jedno vrijeme hapšen i veći dio okupacije provodi u Sarajevu u ilegali. a u periodu rukovođenja Očnom klinikom u Sarajevu bavi se pretežno glaukomom. godine. Do 1947.-1979. najzad. te teleangiekstazije na vežnjači i kapcima u obliku „pauka-spajdera“ kod bolesnika s cirozom jetre. Medicinski fakultet u Zagrebu upisao je 1947.. godine. i. Rezultate istraživanja iz naprijed spomenutog bogatog opusa publicirao je u preko 200 naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima i dvije monografije: „Refrakcione anomalije i neurologija oka“. te prvu nagradu Vlade BiH 1948. Habilitaciju je odbranio 1965. primjenjujući transorbitalnu leukotomiju. da bi se 1945. Umro je 1984. operacijom keratoplastike i keratotomije (modificirao Sato-ovu operaciju kod keratokonusa). zatim akademsku togu Univerziteta u Montrealu 1954. godine. zatim uvodi nove operativne metode kod plastičnih operacija kapaka. orbite. između ostalog: akademsku togu Univerziteta u Oksfordu 1950. godine obavljao je dužnost sekretara Personalnog odsjeka Divizije. patologijom rožnjače.služnih pionira na bivšim jugoslavenskim prostorima.

H. godine u Zagrebu. godine. DEŽELIĆ MLADEN (1900. godine. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na predmetima Kemija. godine. a brojne radove prezentirao je na stručnim pedijatrijskim skupovima.-1989. godine. Od 1923. i stekao je ugled odličnog poznavaoca šećerne bolesti kod djece. te redovnog profesora 1943. Od 1945. Scheibea. Osim kliničke imunologije interes je usmjerio i na dječiju endokrinologiju. gdje je završio osnovnu školu i klasičnu gimnaziju 1919. Pušina 1927. Obavljao je brojne društvenopolitičke funkcije na Medicinskom fakultetu i u UMC-u Sarajevo. do 1925.šao je procedure izbora za docenta 1967. a za docenta na istoj katedri bira se 1940. radi kao viši savjetnik i šef Kemijske laboratorije Duhanskog instituta pri Ministarstvu lake industrije. Na Katedri opće i eksperimentalne kemije na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu izabran je za vanrednog profesora 1942. Nakon osnivanja 1 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Jedno vrijeme bio je predsjednik Pedijatrijske sekcije Društva ljekara BiH i podpredsjednik Endokrinološke sekcije BiH. Fischera i fizikalnu kemiju kod prof. proveo je šest mjeseci u Centru za naučna istraživanja na Medicinskom fakultetu u Parizu izučavajući imunologiju. redovni profesor Hemije Rođen je 1900./62. Nakon osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu biva izabran za redovnog profesora i šefa Katedre za hemiju. godine. godine. godine. što je rezultiralo i osnivanjem Savjetovališta za dijabetičare i njihove roditelje u sklopu Dječije klinike u Sarajevu. Godine 1961. i redovnog profesora na predmetu Pedijatrija 1977. Specijalizirao je organsku kemiju u Minhenu kod nobelovca prof. a također se usavršavao na klinikama u Pragu i Budimpešti. Kao asistent na Katedri za kemiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu izabran je 1926. Doktorsku disertaciju iz Kemije odbranio je kod profesora N.). akademik. Umro je u Sarajevu 1979.. Fizika i Matematika 1923. vanrednog profesora 1972. godine. godine. Iz područja kliničke imunologije i bjelančevina plazme i bioloških sekreta objavio je značajan opus naučnih i stručnih radova. G. godine radi na Tehničkoj srednjoj školi u Zagrebu kao srednjoškolski profesor.

koji je važio za najbolje i najfunkcionalnije organiziran hemijski institut u zemlji. godine i do svoje smrti objavio je više od 100 stručnih i naučnih radova. izabran je za docenta na predmetu Neuropsihijatrija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Od 1960. u Sarajevu je osnovan Insistut za hemiju i fiziku. dobio je 27. Na njegovu inicijativu. do 1966. godine.Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1950. na novoosnvanom Prirodnomatematičkom fakultetu u Sarajevu bira se za šefa Odsjeka za hemiju i kasnije direktora Hemijskog instituta. godine. Gimnaziju je završio u Požarevcu 1910. godine a jedno vrijeme provodi na Klinici za neuropsihijatriju kod uvaženog profesora Pelnarža u Pragu. čiji je urednik bio 15 godina. godine bira se za redovnog profesora i šefa Katedre Organske hemije. Za svoj društveni i naučni angažman godine 1966. među kojima i četiri monografije. Odlikovan je Ordenom rada sa crvenom zastavom 1965. Smederevska Palanka. koju dužnost je obavljao do svoje smrti 1961. Publicirao je preko 100 naučnih i stručnih radova.-1961. Požarevac. julsku republičku nagradu BiH. Godine 1947.-1914.). Obrenovac. godine radi kao ljekar opće prakse u mjestima: Kuršumlija. godine. nastavio studirati u Berlinu (1912. DIMITRIJEVIĆ DIMITRIJE (1891. prvenstveno iz organske i fizikalne hemije. Umro je u Zagrebu 1989. godine u Lugavčini kod Požarevca (SCG). godine i redovnog profesora istog Fakulteta. gdje je diplomirao 1921. redovni profesor Neuropsihijatrije Rođen je 1891. godine. Osnovao je Društvo hemičara i tehnologa BiH i njegov časopis „Glasnik“. zatim vanrednog profesora 1951. Iz ove oblasti počeo je objavljivati već 1927. godine. Do 1930. godine. a radi ratnih događanja prekinuo studij i nastavio na Praškom medicinskom fakultetu. Više od 30 radova objavio je u inozemnim medicinskim časopisima. Najveći nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 19 . Medicinski fakultet upisao je u Freiburgu.). Područjem neuropsihijatrije počeo se baviti 1924. kada Naučno društvo prelazi u ANUBiH a profesor Deželić je izabran u prvo predsjedništvo Akademije. U Naučnom društvu BiH obavljao je funkciju sekretara društva od 1963. godine.

Jajcu i Cazinskoj Krajini. objavljena 1953. Studije medicine započeo na Medicinskom fakultetu u Beogradu a okončao Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1947. godine njegove ljekarske prakse. i redovnog profesora 1975. godine. godine. Nastupao je s radovima na brojnim svjetskim i naučnim skupovima. godine. te član Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“. objavljena u Sarajevu 1954. Također se bavio sportskim povredama i jedno vrijeme je 20 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . dodijeljena mu je medalja za zasluge „Orden rada drugog reda“ povodom 43. Umro je i sahranjen u Beogradu 1961. Zaslužan je da je traumatologija dobila ravnopravan značaj s drugim subdisciplinama unutar opće hirurgije. te prošao procedure izbora za docenta 1962. u kojoj će doživjeti svoju profesionalnu slavu i te koje oblasti je objavio najveći broj svojih naučnih i stručnih radova. Specijalistički ispit iz Opće hirurgije položio je 1954. godine. Jedno vrijeme radio je kao ljekar opće prakse na Sokocu. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu nastavnu karijeru započeo je kao asistent 1953. a svoja iskustva iz tog domena prezentirao je u dvije monografije: „Neuroze sa talamopatskim pojavama“. godine na Hirurškoj klinici u Sarajevu. Godine 1959.-1975. Završio je gimnaziju u Sarajevu 1939. Posebno se interesirao za hirurgiju povrijeđenog kuka i tim segmentom se bavio sve do svoje smrti. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1919. Nekolicina njegovih radova posvećena je šizofreniji. a iz ove oblasti također je objavio jednu monografiju: „Schizasthenia“. vanrednog profesora 1968.broj radova odnosio se na probleme neuroza. Opću hirurgiju je učio kod akademika Blagoja Kovačevića. a kasnije se usmjerio na traumatologiju. godine u Ulogu. bio je član brojnih naučnih i stručnih domaćih i inozemnih asocijacija. godine. godine i „Histerija kao neurodinamski problem“. godine. objavljena u Sarajevu 1956.. DODER ALEKSANDAR (1919.). godine.

Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1955. angažirao se i radio kao laborant na Infektivnoj klinici Kliničkog centra u Beogradu. godine. Za vrijeme studija. Studenti medicine i specijalizanti infektologije pamte ga kao vrsnog edukatora i strogog nastavnika. ÐORÐEVIĆ JELENA (1929. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1941. Nakon diplomiranja zaposlio se kao asistent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu na predmetu infektivne bolesti. ruski. godine.). Kao nastavnik Hirurgije svoje interesovanje usmjerio je na oblast ratne hirurgije i traumatologije i studenti i brojni specijalisti traumatologije pamtit će ga kao vrijednog. Publicirao je preko 40 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima iz gotovo svih oblasti infektologije. pionira traumatologije na bosanskohercegovačkim prostorima. redovni profesor Radiologije Rođena je u Novom Bečeju 1929. godine. čestitog i kvalitetnog učitelja. Prošao je faze izbora u redovnog i vanrednog profesora. Makedonija. Položila je specijalistički ispit iz radiologije na Radiološkom institutu Medicinskog fakulteta u Beogra- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 21 . Godine 1949.). Umro je 1990.-1988. imenovan je za docenta na predmetu infektologija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. s obzirom da je bio prisiljen izdržavati i plaćati studij vlastitim sredstvima. Završio je osnovnu školu i gimnaziju u rodnom mjestu. godine u Sarajevu.-1990. ÐORÐEVIĆ BLAGOJE (1903. godine u Pirotu. koji je svoja znanja i ogromna iskustva znao kvalitetno i korektno prenijeti tokom predavanja i vježbi. francuski i bugarski jezik. Umro je 1975. Bio je širko obrazovan i elokventan a govorio je njemački. Bio je dugogodišnji šef Klinike za infektivne bolesti Kliničke bolnice u Sarajevu i Katedre za infektologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. redovni profesor Infektologije Rođen je 1903. u kom svojstvu je proveo ukupno osam godina.bio klupski ljekar Sarajevskog nogometnog kluba „Željezničar“. što mu je omogućilo da kvalitetno prati biomedicinsku literaturu objavljenu na širim evropskim prostorima. u kom svojstvu je i otišao u mirovinu.

nakon čega osniva moderno Odjeljenje za radioterapiju Kliničke bolnice Koševo. godine. SAD-u. Nakon odbrane doktorske teze 1975. a doktorsku disertaciju 1994. godine izabrana je za docenta. uglavnom iz područja hematologije i transplantacije hematopoetskih matičnih stanica. napisala je poglavlje Hematologija. Iz ove oblasti objavila je oko 20 stručnih i naučnih radova. kasnije Klinici za hematologiju. godine. godine. godine o temi: „Ekspresivnost komponenti faktora VIII/ vWF i FVIIIAg/. Adolfa Zuppinger-a. docent Interne medicine Rođena je 1948. Umrla je u Sarajevu 1988. Od 1960. U knjizi „Klinička propedeutika“. i koautor udžbenika “Opšta radiologija” za studente biomedicinskih fakulteta.). DŽIRLO-TODOROVIĆ JASNA (1948. Jedno vrijeme radila je kao šef Odjeljenja za radiologiju Opšte bolnice u Kragujevcu. zatim 1978. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1974. godine. godine radi u Kliničkoj bolnici Koševo. Engleskoj. vanrednog profesora te 1983. 22 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . magistarski rad odbranila 1985. godine. gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Za asistenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Radiologija izabrana je 1964. sve do smrti 2002. Rusiji. Za docenta na predmetu Interna medicina izabrana je 1997. godine. Iz oblasti radioterapije provela je tokom 1964. Jedan je od inicijatora osnivanja Udruženja hematologa i transfuziologa BiH.du.-2002. profesora Muhameda Hadžimejlića i saradnika. godine u Zenici. Specijalistički ispit iz Interne medicine položila je 1982. Stručno se usavršavala u zemlji i inozemstvu. Nakon obavljenog ljekarskog staža radi na Drugoj internoj klinici Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. Sarajevo u Institutu za radiologiju i onkologiju. Iz oblasti radiologije se usavršavala u centrima u Japanu. redovnog profesora. Mađarskoj i Rumuniji. godine nekoliko mjeseci na Radiološkom institutu u Bernu kod prof. Autor je i koautor više od 200 stručnih i naučnih radova iz oblasti radiologije. Franckuskoj. te knjiga “Limfografija” i “Radioterapija”. godine.

Još u vrijeme specijalizacije usavršavao se u Bolnici „Karolinska“ u Štokholmu iz područja primjene aktivnih radioizotopa. godine. Od 1956.FAJGELJ ALEKSANDAR (1921. godine specijalizira internu medicinu na Prvoj internoj klinici kod profesora Bogdana Zimonjića. te član redakcijskih odbora nekoliko jugoslavenskih biomedicinskih časopisa. a posebno kod proučavanja endemske nefropatije. koja je jedno vrijeme dominirala u BiH. okupio je vrijednu i kvalitetnu ekipu saradnika iz oblasti interne medicine. godine. koji su zajedničkim naporima napravili prvi udžbenik interne medicine za studente i ljekare u BiH. a tokom rata je zarobljen. Bio je član nekolicine stručnih i naučnih medicinskih asocijacija. Specijalizaciju dovršava i polaže specijalistički ispit iz interne medicine na Klinici „Rebro“ u Zagrebu 1961. Upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu kao đak prve generacije. godine. a završio ga 1953. kojim je rukovodio više godina. godine nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . te 1977. Još kao student radio je kao demonstrator na Katedri za fiziologiju kod profesora Aleksandra Sabovljeva. Osnovnu školu završio je u Celju. za redovnog profesora. Zaslužan je da je 1977. godine iz ovog područja. Doktorsku disertaciju odbranio je 1965.-1991. Godine 1967. godine kao najbolji student generacije. Nakon obavljenog ljekarskog staža i položenog državnog ispita jedno vrijeme radi kao sreski ljekar u Kalinoviku. Profesor Aleksandar Fajgelj publicirao je preko 120 stručnih i naučnih radova i mentorirao petnaestak magisterija i doktorata. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Mariboru 1921. Drugi svjetski rat ga je zatekao u svojstvu kadeta Ratne mornarice. a kasnije i Prvo nefrološko odjeljenje Interne klinike. 1972. Bio je izvrstan i elokventan predavač. te se po povratku aktivno angažira na afirmaciji primjene radioaktivnih izotopa u BiH i na jugoslavenskom nivou. te nakon povratka u Sarajevo osniva Odjeljenje za radioaktivne izotope.). gimnaziju je započeo u Dubrovniku a okončao u Sarajevu 1939. nakon što je svoja iskustva prenosio brojnim generacijama studenata biomedicinskih fakulteta. godine za vanrednog profesora. U poznim godinama. Nakon toga boravi na Institutu u Malmeu kod profesora Waldenstroma i Lassena. a karijeru je završio kao emeritirani profesor Medicinskog fakulteta. izabran je za docenta na predmetu Interna medicina. poslije mobiliziran u jedinice NOB-a.

redovni profesor Dermatovenerologije Rođen je u Sarajevu 1896. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Ključu 1923. godine započinje specijalizaciju iz Interne medicine. godine. godine iz Sarajeva.oformljena Jugoslavenska bolnica u Zaviji u Libiji. godine. Aleksandra Glucka. godine. godine. po čemu ga pamte brojne generacije kao jednog od najvećih erudita Medicinskog fakulteta u Sarajevu. a po njegovom odlasku 1925. Umro je u Sarajevu 1991. na kome je diplomirao 1921. godine. godine. prelazi na Medicinski fakultet u Prag.). Izuzetno elokventan naučnik i nastavnik širokog opusa znanja. godine.). Također je osposobio brojne specijaliste interne medicine. Objavio je velik broj stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. godine. a gimnaziju u Sarajevu 1943. najveći broj iz endokrinologije i dijabetologije. a iste godine upisuje se na Medicinski fakultet u Beču. Tamo je odbranio titularni rad „Memoire d’assistant etranger“ o temi „l’ eprueve de la thiridothyronine dans les thyreoses compenstrices“. svojim predavanjima plijenio je studente. Maturirao je Gimnaziju u Sarajevu 1914. da bi kao student medicine bio mobiliziran u činu desetara do 1918. endokrinologije i dijabetologije u BiH.-1966. godine. a jedan dio specijalizantskog staža provodi u bolnici Pitije u Parizu kod profesora Gilbert-Dreyfusa. godine na predmetu Interna medicina. godine te se bira za redovnog profesora Interne medicine 1975. godine. za profesora Medicinskog 24 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . FILIPOVIĆ ZAIM (1923. Doktorsku disertaciju o temi „Trudnoća i dijabetes“ odbranio je marta 1973. godine radi u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu na Dermatovenerološkom odjeljenju kod dr. Medicinski fakultet u Beogradu završio je 1951. FLEGER JOSIP (1896. Za svoj društveni angažman dobio je niz priznanja. Godine 1919. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Kliničkoj bolnici Koševo u Sarajevu 1952. Od 1922. zatim za vanrednog profesora 1968.-1985. Nakon obranjene habilitacije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je za docenta 1961.

je izabran za redovnog profesora iste Katedre. godine dio radnog vremena radi kao dermatovenerolog Socijalnog osiguranja Sarajevo. Učesnik je s referatima većine jugoslavenskih kongresa iz dermatovenerologije. Posebno se interesirao za endemski sifilis.fakulteta u Zagrebu. sifilisa i dermatofitija. Prvu godinu Drugog svjetskog rata vodi Institut za lepru u Sarajevu. godine. pa je pozvan da dadne svoje priloge za Jugoslavensku medicinsku enciklopediju. a jedno vrijeme vodi i Dermatovenerološko odjeljenje Vojne bolnice u Sarajevu. Smatraju ga jednim od vodećih jugoslavenskih dermatovenerologa. a novembra 1958. Augusta 1942. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . Osim dermatovenerologijom. Većina radova profesora Flegera bila je iz područja tuberkuloznog lupusa. godine je reizabran. iz koje oblasti je objavio niz stručnih i naučnih radova i nekoliko knjiga i monografija. biran je za vanrednog profesora novoosnovane Katedre za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Godine 1949. Nakon oslobođenja vraćen mu je izgubljeni položaj šefa Dermatovenerološkog odjeljenja Opšte državne bolnice u Sarajevu. 1957. lepre. godine preuzima Osiguravajući fond Državne željeznice. a jedno vrijeme je bio i predsjednik Jugoslavenskog udruženja dermatovenerologa. Objavljena mu je skripta „Kožne i spolne bolesti“ u Sarajevu i knjiga „Kožne i spolne bolesti“ u Beogradu. godine biva uhapšen i smješten u zatvore u Zagrebu i Lepoglavi. zatim biva mobiliziran u Vojni sanitet. prvi jugoslavenski udžbenik iz dermatovenerologije. a od 1939. Kao priznati specijalist dermatovenerologije doktor Fleger preuzima rukovođenje Dermatovenerološkim odjeljenjem Opšte državne bolnice u Sarajevu. godine. za kojeg tvrdi da je u BiH importiran putem vojske iz Anadolije. bavio se i botanikom. zatim 1934. gdje provodi zatvoren u teškim uvjetima zatvorske službe četiri i po mjeseca. godine. i na tom položaju je bio do smrti marta 1966. u kome radi kao dermatovenerolog do 1945. Umro je u Sarajevu 1966. Istovremeno radi i kao ljekar Osiguravajućeg zavoda „Merkur“ u Sarajevu.

godine. godine u Žilini (ČSSR). redovni profesor Mikrobiologije Rođen je 1892. godine. smjer Fizika i matematika. godine.-1996. Tokom studija bio je demonstrator na predmetu Opšta fi- 26 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanredni profesor Fizike Rođen je u Sarajevu 1936 godine. gdje rukovodi Bakteriološkim odjeljenjem Higijenskog zavoda u Banjoj Luci. Umro je u Zagrebu 1974. a koautor je u poznatom jugoslavenskom udžbeniku „Mikrobiologija i parazitologija“. do 1923. profesora Bogdana Karakaševića.FRIED ROBERT (1892. do 1933. Specijalistički ispit iz Mikrobiologije položio je u Sarajevu 1923. te tri razreda gimnazije. Po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947. godine. godine radi kao šef Bakteriološkog odjeljenja Higijenskog zavoda u Berlinu. Profesor Robert Fried je uvršten u plejadu pionira bakteriološke službe u BiH i jedan je od suosnivača i organizatora epidemioloških službi higijenskih zavoda u Bosni i Hercegovini.). Medicinski fakultet završio je u Beču 1917. godine bira se za vanrednog profesora i šefa Katedre za mikrobiologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Kao priznati javni i društveni radnik odlikovan je Ordenom rada. Kao nastavnik. na kome je diplomirao 1964. GABELA FIKRET (1936. upisao se na Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu. Odmah po dolasku nacista na vlast u Njemačkoj vraća se u Banju Luku. godine. klinika i bakteriologija Bangove bolesti“. U periodu od 1918. godine. nekoliko puta revidiranog i preštampavanog. objavio je petnaestak stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. godine obavlja funkciju upravnika Doma zdravlja u Tuzli. uglavnom iz bakteriologije. godine obavljao je dužnost šefa Bakteriološkog odjeljenja Armijske bolnice u Sarajevu. a na osnovu habilitacije o temi „Epidemiologija. naučnik i istraživač.). godine. odbranjene 1958. Godine 1958. U periodu od 1928. te u publikaciji „Priručnik standardnih metoda za mikrobiološki rutinski rad“.-1974. Osnovnu školu i radiomehaničarski zanat završio u Saarajevu. završio je također u Sarajevu 1957. a zatim odlazi u Tuzlu i do 1928. a zatim i kao šef istog Zavoda radi do 1947.

Bio je glavni istraživač u nekoliko naučno-istraživačkih projekata i elaborata koji su finansirani sredstvima Instituta “Ruđer Bošković“ u Vinči i Metalurškog fakulteta u Titogradu. Stomatološkog i Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu. Tokom Drugog svjetskog rata angažiran je u Sanitetu NOP-a. Bio je na usavršavanjima u nekoliko centara u bivšoj SFRJ.-1995. kao asistent za defektoskopiju.). godine i prošao faze izbora u docenta. godine. redovni profesor Epidemiologije Rođen je 1914 godine u Travniku. Prošao je faze izbora u docenta i vanrednog profesora na istoimenom fakultetu. redovnog profesora i profesora emeritusa. bira se u zvanje vanrednog profesora na predmetu Medicinska fizika na Medicinskom Fakultetu u Sarajevu. između ostalog. akademik. Nakon Drugog svjetskog rata zapošljava se kao ljekar opće prakse u Goraždu i radi do 1947. vanrednog profesora. Asistentsku karijeru na predmetu Epidemiologija započeo je 1948. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . kada prelazi na Institut za higijenu Medicinskog fakulteta u Sarajevu. nakon čega osniva istoimenu laboratoriju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. U preko četrdeset godina svog nastavnog zvanja odgojio je brojne generacije studenata medicine. u oblasti rendgenske strukturene analize u „Ruđer Bošković“ institutu u Vinči. diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1939. Još kao student bio je aktivan u studentskim udruženjima. Istovremeno je obavljao funkciju honorarnog asistenta na Elektrotehničkom fakultetu na predmetu Fizika. Rezultate svojih istraživanja publicirao je u preko 20 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Također je bio autor praktikuma i skripti za studente biomedicinski fakulteta. Specijalizirao je epidemiologiju na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Jedno vrijeme proveo je kao zatočenik u Njemačkoj. te postiplomsku nastavu za studente Farmaceutskog fakulteta. godine. Bio je priznat javni i društveni radnik. GAON JAKOB (1914. Nakon odsluženog vojnog roka zaposlio se u željezari Ilijaš. godine. Umro je u Sarajevu 1996. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Travniku. a godine 1983. stomatologije.zika. gdje izvodi teoretsku nastavu za studente Medicinskog.

sljedeće godine sekundarni ljekar Dermatovenerološkog odjeljenja. Zbog svog društvno-političkog angažmana dobitnik je niza društvenih priznanja. osnivač i član Udruženja epidemiologa BiH i Jugoslavije te član nekoliko inozemnih epidemioloških asocijacija. Bio je redovni član ANUBiH od 1974. godine) i Banjoj Luci. godine. Više puta je boravio na stručnim usavršavanjima na ORL klinici u Zagrebu. volonter na ORL odjeljenju.. vanredni profesor Otorinolaringologije Rođen je u Sinju (Hrvatska) 1904. Bio je poliglota i vrstan predavač s izvanrednim sposobnostima da prenese znanje na studente i specijalizante.-1978. godine kod profesora Vulovića i Fotića. godine je.farmacije i više medicinske škole u Sarajevu te na fakultetima u Tuzli (gdje je bio matičar fakulteta. Umro je u Zagrebu 1995. U svom naučnoistraživačkom opusu ima preko tri stotine stručnih i naučnih radova objavljenih u časopisima. jedno vrijeme radeći paralelno na odjelu Vojne bolnice i ORL odjeljenju Opšte državne bolnice. godine. a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beču 1929. Osnovnu školu završio je u Sinju.). zbornicima radova a autor je i koautor knjiga “Opća epidemiologija zaraznih bolesti” i “Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti”. Jedno vrijeme bio je glavni urednik časopisa “Medicinski arhiv” i član redakcijskih odbora više drugih medicinskih časopisa u bivšoj Jugosaviji. osnovanog 1976. godine. godine. gdje kontinuirano radi sve do svoje smrti 1978. preventivne medicine. Period Drugog svjetskog rata proveo je mobiliziran u Sanitet NOR-a. godine definitivno prešao na ORL odjeljenje i započeo specijalizaciju iz ORL. Započeo je studij medicine u Gracu 1922. Također je koautor u nekoliko monografija drugih autora iz oblasti epidemiologije. u Splitu. Odmah nakon 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Jedan je od pionira moderne epidemiologije u Bosni i Hercegovini. Iste godine zapošljava se u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu. Od 1930. GERC JOSIP (1904. prvo. koju je okončao na ORL klinici Medicinskog fakulteta u Beogradu 1936. a maturirao u Klasičnoj gimnaziji 1922. a onda i Neuropsihijatrijskog odjeljenja Opšte državne bolnice. mikrobiologije. godine. da bi krajem 1932.

postavljen je za šefa ORL klinike. godine u zvanju docenta na predmetu Otorinolaringologija. Godine 1934. Hamburga.). Od 1941. Praga. godine brani habilitacioni rad „Patologija i klinika ozene“ na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Godine 1963. GRIN ERNEST (1899. redovni profesor Dermatovenerologije Rođen je u Slavonskoj Požegi 1899. akademik. ali i neumorno radi nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 29 . a s obzirom da je bio i dobro muzički obrazovan. kao već renomirani liječnik usavršava se u SAD-u. što mu je omogućilo da bogata iskustva stečena u ovim institucijama prenese na studente i mlađe kolege. posebno abdominalne hirurgije i hirurgije glave i vrata. jedno vrijeme radi na suzbijanju endemskog sifilisa u Cazinskoj krajini. godine aktivno učestvuje u NOB-u. godine.. Brojne radove prezentirao je na naučnim i stručnim skupovima i objavio u naučnim i stručnim časopisima kod nas i u inozemstvu. i 1949. primjenjujući bogata iskustva iz ratne hirurgije i traumatologije. Poslije diplomiranja. 1961. bavio se i pisanjem muzičkih i pozorišnih kritika. godine. Berlina. izabran je za vanrednog profesora. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1947. Bio je zapažen društveni i kulturni radnik u Sarajevu.završetka Drugog svjetskog rata radi na Hirurškom odjeljenju Kliničke bolnice u Sarajevu zajedno sa Blagojem Kovačevićem intenzivno razvijajući Hirurški odjel i njegovu djelatnost. Jedan je od pionira ORL u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji. Profesor Gerc više puta boravi na usavršavanju na ORL klinikama. do 1945. boravi na ORL klinici kod profesora Gušića i Šercera. Umro je u Sarajevu 1978. organizirao je šahovske klubove. Između ostalog.-1976. Nastavnu karijeru započeo je 1952. a po povratku radi u Higijenskom zavodu u Sarajevu. te u Zavodu za suzbijanje endemskog sifilisa u Banjoj Luci. Na istom fakultetu specijalizirao je dermatovenerologiju i objavio svoje prve naučne radove iz te oblasti 1926. godine. a 1951. a zatim vodi Kožno-venerični dispanzer u Varaždinu i upravlja Domom zdravlja u Vukovaru. Ciriha. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču 1923. godine.

Bio je više od dvadeset godina ekspert SZO u projektima iz oblasti dermatovenerologije. Štokholm. te nekoliko knjiga iz oblasti endemskog sifilisa i mikotičnih oboljenja. i emeritirani profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. habilitirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Bio je priznat javni i društveni radnik. Kao redovni član ANUBiH. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Napulju 1927. a rezultate provedenih uspješnih akcija prezentirao je na gotovo svim većim svjetskim i evropskim kongresima. postao je počasni član nekoliko međunarodnih naučnih organizacija. redovni profesor Mikrobiologije i parazitologije Rođen je 1899. Beograd. i redovnog profesora 1961. Pariz. Simo Milošević“ u Sarajevu koji je postao referentna naučna ustanova sa kvalitetnim kadrom i dobro organiziranom dermatovenerološkom službom. London. da bi potom bio izabran za vanrednog profesora 1959.-1982. Objavio je oko 120 stručnih i naučnih članaka u domaćim i inozemnim publikacijama. a specijalistički ispit iz parazitologije položio je na Institutu za parazitologiju pri Institutu Srpske akademije nauka. godine. po čemu će postati vrlo poznat u zemlji i inozemstvu. gdje je jedno vrijeme bio i direktor sve do izbora za docenta na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1952. Više puta je odlazio u univerzitetske centre Zagreb. godine. GVOZDENOVIĆ MILAN (1899.). odakle rukovodi i organizira gotovo svim terenskim akcijama na suzbijanju endemskog sifilisa u BiH. Rim. godine u Čeklićima (SCG). godine. Nakon završenog studija vratio se u Crnu Goru i radio kao ljekar na suzbijanju zaraznih i parazitarnih bolesti pri Higijenskom zavodu na Cetinju. godine.kao ljekar na suzbijanju zaraznih bolesti u BiH. Gimnaziju je završio u Cetinju. Godine 1952. osniva Zavod za kožne i venerične bolesti „Dr. Godine 1957. Za direktora Instituta za sifilis i kožne bolesti u Sarajevu postavljen je 1946. gdje se usavršavao iz područja mikrobiologije i parazitologije. Još prije dolaska u 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Njegov program suzbijanja sifilisa i mikotičnih oboljenja prihvaćen je kao oficijelni model Svjetske zdravstvene organizacije. Ðenova.

godine. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je 1965. a zatim i Centralnog higijenskog zavoda u Sarajevu. Novom Sadu. Osnovnu školu pohađao je u Zagrebu. docent Pedijatrije Rođen je u Beogradu 1932. a prepoznatljiva su i njegova istraživanja sprečavanja malarije. a kurs Socijalne pedijatrije na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu 1958. postdiplomsku i specijalističku edukaciju iz parazitologije. godine. uspio organizirati vrlo kvalitetan parazitološki laboratorij. Jedno vrijeme se usavršava u Švedskoj i Holandiji kao specijalista SZO. Godine 1981. godine na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu. Profesor Gvozdenović je. koji je bio baza za dodiplomsku. Jedno vrijeme bio je načelnik Epidemiološkog odjeljenja Ministarstva zdravlja Crne Gore i načelnik za organizaciju zdravstvene službe Higijenskog zavoda na Cetinju. godine u Sarajevu. istakao se rezultatima istraživanja bolesti kala-azar. 1978. Medicinski fakultet upisao u Sarajevu. amebijaze i crijevne parazitoze. Ljekarski staž je obavio na Dječijem odjeljenju Opće bolnice u Tuzli. a završio u Splitu. izabran je nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . nakon čega brani doktorsku disertaciju „Procjena efekata antireumatske terapije u toku juvenilnog reumatoidnog artritisa na osnovu praćenja serumskih imunoglobulina“. Šekovićima. godine. godine. HADŽIMUSIĆ NEDŽAT (1932. a završio u Zagrebu 1956. radeći na Institutu za mikrobiologiju i parazitologiju. Umro je 1982.-1986. Gimnaziju je učio u Sremskim Karlovcima. godine. Od 1961. iz tog domena je i najveći broj njegovih publiciranih radova. godine radi u službama za zaštitu djece domova zdravlja u Vlasenici.Sarajevo. a okončao 1950. Milićima kao ljekar praktičar.).

kardiologije dječijih reumatskih oboljenja. gdje su studenti sticali vrlo kvalitetna znanja o anatomiji ljudskog tijela.za docenta na predmetu Pedijatrija na Medicinskom fakultetu u Banjoj Luci. angažiran je kao nastavnik u svojstvu docenta kod profesora Jakova Kiljmana. a preuzima funkciju šefa Instituta i Katedre za anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu od 1949. Neki od njegovih rezultata citirani su u svjetskim udžbenicima anatomije. HADŽISELIMOVIĆ HAJRUDIN (1914. Medicinski fakultet u Beogradu završio je 1940. Publicirao je oko 70 stručnih i naučnih radova. odjeljenje za primijenjenu anatomiju. akademik. elektronsku mikroskopiju. uporedne anatomije mozga i krvnih sudova srca i dr. Umro je u Sarajevu 1986. godine. Nakon toga je predavao Pedijatriju i na Medicinskom fakultetu u Tuzli.-1981. funkcionalnu i antropološku anatomiju. godine. godine i kao odličan student odmah se zaposlio na predmetu Anatomija na istom fakultetu. Cjelokupan svoj radni vijek posvetio je organiziranju modernog anatomskog instituta i kvalitetnoj edukaciji studenata svih biomedicinskih fakulteta iz anatomije. Akademik Hajrudin Hadžiselimović je imao izuzetno bogat naučni opus. anatomije karličnog zgloba djece u normalnim i patološkim uvjetima razvoja. redovni profesor Anatomije Rođen je u Banjoj Luci 1914. Bio je društveno angažiran u brojnim institu- 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Institut za anatomiju bio je jedan od najbolje organiziranih i opremljenih instituta u bivšoj Jugoslaviji. a za svoj društveni angažman dobitnik je brojnih priznanja. a na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1984. rendgen anatomiju. godine.). labirinta unutrašnjeg uha čovjeka i životinja. Odmah po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. u čijim odjeljenjima: muzej. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. anatomije moždanih struktura. Publicirao je preko 100 naučnih i stručnih radova iz funkcionalne anatomije djeteta. od kojih većina iz njegove subspecijalističke oblasti. Učesnik je brojnih stručnih i naučnih skupova u zemlji i inozemstvu. među kojima i Ordena rada sa srebrenim vijencem.

a dekana 1964. HERLINGER IVO (1896. godine i RO interne discipline UMC Sarajevo. Udruženja anatoma SSSR-a. Austrijskog ljekarskog udruženja. godine.). do 1983. između ostalog./54./67. obavljao je funkciju prodekana Medicinskog fakulteta 1953. i od 1990. do 1966. do 1993. godine. julske nagrade za naučni rad. a doktorirao na istom fakultetu 1984. te dobitnik Spomen-plakete grada Sarajeva 1985. gdje je završio osnovnu školu. godine. te počasni član Njujorške akademije nauka. godine. godine osnovao časopis „Folia Anatomica Iugoslavica“ i bio je njegov glavni urednik. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču 1922. i 30. Umro je u Sarajevu 1981. vanredni profesor Pulmologije Rođen je u Tutinu (SCG) 1935. Redovni član ANUBiH je od 1973. Umro je 1998. godine i niza drugih društvenih priznanja. Udruženja američkih medicinskih autora. Prošao je faze izbora od asistenta do vanrednog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pulmologija. Magistrirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1977. Uredio je allmanahe povodom proslave 25. a 1972. godine. godine o temi “Mogućnosti kopnografije i krivulje protokvolumen kod registrovanja farmakodinamske reverzibilnosti otpora u disajnim putevima”. Bio je direktor Klinike za plućne bolesti u dva mandata od 1979. godine. godine. redovni profesor Otorinolaringologije Rođen je u Karlovcu (Hrvatska) 1896..-1963. godišnjice Medicinskog fakulteta. te okončao u Sarajevu 1970. prekinuo iz porodičnih razloga. godine. Član je više stručnih i društvenopolitičkih organizacija. a zatim i klasičnu gimnaziju 1915. Medicinski fakultet započeo studirati u Beogradu 1953./54.cijama. o temi “Korelacija između spirografskog i bodipletizmografskog načina registrovanja bronhospazma i njegovo razvrstavanje po tipovima”. HAMZAGIĆ HASAN (1935. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. te knjigu „Savremene mogućnosti kliničke fiziologije disanja“ 1988. godine. 27. Odmah pristupa nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  .-1998.). Dobitnik je brojnih društvenih priznanja. Publicirao oko 50 stručnih i naučnih radova. i dr. godine./65.

godine. Januara 1963. Neposredno po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. posebno problema gluhoće i poremećenog sluha. korozivnog ezofagitisa i peribronhijalnih procesa. izabran je za redovnog profesora na predmetu Otorinolaringologija. godine postavljen za šefa Instituta za transfuziju krvi JNA. a zatim i upravitelja Gradske bolnice u Beogradu. zbog čega mu je dodijeljen Orden za hrabrost i dva puta „Orden zasluga za narod drugog reda“. a zatim po kazni prebačen u Bosnu da suzbija endemski sifilis. godine izabran je za šefa ORL klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu i na tom položaju iznenada umire maja 1963. od strane njegovih matičara izabran je za vanrednog profesora Otorinolaringologije 1947. i 1961.specijalizaciji iz otorinolaringologije na Bečkom medicinskom fakultetu kod profesora Hajeka i Neumanna./1961. ponovno je uhapšen. godine. jer je surađivao sa NOP-om. otpušten je iz službe i uhapšen. godine sa radom: „Histološka ispitivanja akutne korozije ezofagusa nakon aplikacije antibiotika i kortizona“. a zatim je otpušten. u kome su se liječili pacijenti Slavonije. te dijagnostike i terapije endokranijalnih otogenih komplikacija i terapije strukture stenoze jednjaka. godine. U nekima od ovih oblasti je prvi primijenio eksperimentalna ispitivanja koja su objavljena u domaćim i inozemnim časopisima. Nakon položenog specijalističkog ispita zapošljava se kao asistent na Hirurško-ginekološkom odjeljenju Opće bolnice u Osijeku. gdje učestvuje u IV i V neprijateljskoj ofanzivi kao hirurg Vojne bolnice. Obavljao je dužnost prodekana Medicinskog fakulteta 1950. Baranje i velikog dijela Bosne i Hercegovine. a dekana 1960. zatim./1962. Godine 1960. i proveo je dva mjeseca u zatvoru. Također je odlikovan spomenicom „Sutjeska“. Godine 1942. te 1945. Demobiliziran je kao potpukovnik. a specijalistički ispit polaže 1925. Habilitirao je 1957. Godine 1941. prebačen na slobodnu teritoriju. Bio je priznati društveni i javni radnik. Naučnoistraživački opus profesora Herlingera obuhvatio je savremene poglede i dostignuća u oblasti ORL tog perioda.. 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . gdje osniva vrlo moderno ORL odjeljenje./1951.

Umro je 1964. HUKOVIĆ SEID (1925. zatim 1952. Većina njegovih radova odnosi se na probleme lumboishialgija. a 1960.HORVAT JOSIP (1911. bira se za starijeg asistenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu. kada biva mobiliziran i dekretom Ministarstva za javno zdravstvo. postao je asistent pripravnik u spomenutom Zavodu i na toj funkciji ostaje do 1945. akademik. godine. Organizator je Neurološkog odjeljenja Neuropsihijatrijske klinike u Sarajevu.). zatim iste službe u Vojnoj bolnici u Sarajevu. miopatija i multipleskleroze. docent Neuropsihijatrije Rođen je 1911. godine. godine za docenta na Katedri za neuropsihijatriju i na toj dužnosti ostaje sve do svoje smrti aprila 1964. malo njegovih istraživanja je publicirano. radeći puno na terenu diljem BiH. godine u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. godine.-2001.-1964. kao specijalista neuropsihijatar poslan u Sarajevu u Opštu državnu bolnicu. godine./1945. Maturirao je 1930. Nažalost. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju 1944. Jedno vrijeme bio je predsjednik Neuropsihijatrijske sekcije Društva ljekara BiH i sekretar Jugoslavenskog udruženja psihijatara. a specijalizaciju okončao 1941. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1936. Ostat će zabilježeno da je docent Josip Horvat jedan od pionira neuropsihijatrijske službe u BiH i stručnjak koji je posebno bio angažiran u području rješavanja neuropsihijatrijskih oboljenja i stanja u javnom zdravstvu. Godine 1942. Godine 1947. Kao predavač i pedagog osobito je bio cijenjen među studentima Medicinskog fakulteta. u Skopji blizu Podravske Slatine. godine. godine. školske godine a okončao u Zagrebu 1951. Započeo je specijalizirati neuropsihijatriju u Sanatoriju za mentalne bolesti „Zelengaj“ u Zagrebu 1937. te glavni konsultant za mentalnu higijenu u BiH. godine. redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Sarajevu 1925. Nakon diplomiranja nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . godine za saradnika. uglavnom kod radnika i rudara. godine. Upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu 1944.). godine.

Kairu. prorektor Univerziteta u Sarajevu (1981. Bio je izuzetno elokventan edukator a predavao je studentima biomedicinskih fakulteta u Sarajevu i studentima postdiplomskog studija kontinuirano 37 godina. Kasnije je svoj opus proširio na istraživanje eksperimentalnih modela neuroloških oboljenja. Magdeburgu.-1990. U mirovinu je otišao 1990. Milanu. godine. Bio je dugogodišnji predsjednik Društva farmakologa BiH (1978.) i predsjednik Savjeta Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Za docenta na istom predmetu izabran je 1959. Budimpešti. 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Doktorsku disertaciju odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1958. godine a iste godine je izabran za profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu. Specijalizirao je na Oksfordu 1959.). predsjednik Saveza farmakologa Jugoslavije (1986.). Rezultate svojih istraživanja objavio je u šest knjiga.zaposlio se kao asistent. godine. Majncu. vanrednog profesora 1962. Bio je član redakcijskih odbora i odgovorni urednik niza naučnih i stručnih časopisa u zemlji i inozemstvu. dugogodišnji član Britanskog.pripravnik na Institutu za farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu kod profesora Pavela Sterna. toksikologijom otrova biljnog i životinjskog porijekla i bojnih otrova.).-1988. Reputaciju cijenenog znanstvenika i univerzitetskog nastavnika akademik Seid Huković uspješno je usklađivao s obavljanjem niza rukovodećih univerzitetskih dužnosti. Početkom 2000. Dugo godina bio je rukovodilac smjera postdiplomskog studija Osnovi medicinskih istraživanja i Eksperimentalna medicina. godine i redovnog profesora 1972. Berlinu. godine. tri monografije i 303 stručna i naučna rada. Usavršavao se u svim većim farmakološkim institutima i laboratorijama u zemlji i inozemstvu: u Zagrebu. Oksfordu. godine izabran je za predsjednika Liječničke komore Kantona Sarajevo. Bio je uspješan šef Instituta za farmakologiju i toksikologiju (1976. sintetiziranja peptida. godine. Njemačkog i Italijanskog društva farmakologa i fiziologa. Beogradu. Sofiji. Akademik Seid Huković izabran je za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH 1967. a svoja istraživanja posvetio je proučavanju sistema biogenih amina i njihovih modifikatora.-1985. Mentorirao je brojne magisterije i doktorske disertacije.-1988. a zatim istraživanjem i opisom modela izoliranih inerviranih organa eksperimentalnih životinja.

dajući neprocjenjiv doprinos održanju jedinstvenosti i digniteta ove najviše znanstvene institucije BiH. Povelje Medicinskog fakulteta u Sarajevu.. niza plaketa i povelja zdravstvenih i drugih fakulteta. Nosilac je tri visoka odlikovanja SFRJ. magi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . godine i doktorsku disertaciju. Povelje i Plakete Univerziteta u Sarajevu. Učestvovao je i kao mentor u specijalističkim radovima. a 1972.-1986. Gimnaziju je počeo u Šibeniku a okončao u Sarajevu 1953. Plakete grada Sarajeva.. godine u Sarajevu. iz čega je i odbranio magistarski rad.godine. godine promoviran je za redovnog člana.). godine. godine i ovu časnu dužnost je uspješno obavljao do 1999. Dugi niz godina bio je sekretar Medicinskog odjeljenja ANUBiH. godine. Dobitnik je medalje Helsinškog univerziteta. Izabran je za predsjednika ANUBiH 1990. Njegovo istraživačko polje bilo je orijentirano na fundamentalne probleme strukture i svojstva humanih proteina. Odbranio je magistarski rad na fakultetu 1965. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1960. i iz tog segmenta je objavio nekoliko radova citiranih u inozemnoj biomedicinskoj literaturi. Umro je 2001. Nastavnički poziv obavljao je vrlo savjesno i kvalitetno za studente biomedicinskih fakulteta. iz čega je i njegova odbranjena doktorska disertacija. a 1972. Nekolicina od njegovih 160 stručnih i naučnih radova objavljeni su u međunarodnim časopisima. godine. godine. a neke od svojih rezultata je publicirao u domaćim i inozemnim časopisima i koji će biti više puta citirani. Za postignute rezultate akademik Seid Huković je dobio niz odlikovanja i priznanja. habilitaciju 1969. Osim ova dva polja bavio se i ispitivanjem odnosa izoenzima i genetske strukture. Drugo njegovo polje istraživanja odnosilo se na istraživanje promjena imunoloških svojstava humanih proteina u toku procesa denaturacije. redovni profesor Biohemije Rođen je u Metkoviću 1935. 27-julske nagrade i nagrade ZAVNOBiH-a. Osnovnu školu završio je u Dubrovniku. godine. Kao student bio je demonstrator na Institutu za biohemiju kod profesora Aleksandra Sabovljeva. Po okončanju studija ostaje raditi na Institutu kao asistent od 1960. JADRIĆ STJEPKO (1935.

starskim i doktorskim tezama. a nakon demobilizacije započeo je studij na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. iz čega je i najveći broj publiciranih radova profesora Jamakosmanovića. JAMAKOSMANOVIĆ ASIM (1922. godine. a za redovnog 1975. Umro je 2002. Umro je u Sarajevu 1986.. Za profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu izabran je 1987.  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Dobitnik je brojnih priznanja i odlikovanja. Rezultete svojih istraživanja prezentirao je na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima. Boravio je na usavršavanjima na Institutima za fiziologiju Univerziteta u Njujorku kao stipendista Nacionalnog instituta za zaštitu zdravlja SAD-a tokom 1966. Bio je izvanredan nastavnik pedagog i obavljao je nastavu studentima svih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu na dodiplomskom i postdiplomskom studiju. na kojem je diplomirao 1958. godine.). Bio je angažiran i u upravnim strukturama Fakulteta i Univerziteta. godine. godine.-2002. nakon čega se opredijelio za eksperimentalna istraživanja fiziologije mišića i nerava i metaboličkih promjena mišićnog tkiva u specifičnom stanju. za vanrednog profesora 1970. godine u Sarajevu. godine u funkciji prodekana Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. godine kod tada čuvenog profesora Levenštajna. Period Drugog svjetskog rata angažiran je u NOB-u. godine. a nakon diplomiranja izabran je za asistenta na istom predmetu. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. neki u indeksiranim časopisima svjetskog rejtinga. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Sarajevu 1922. 1967. baveći se bazičnim istraživanjima međućelijskih komunikacija savremenim mirkoelektrofiziološkim tehnikama. Posebno se usavršio u eksperimentalnoj fiziologiji u oblasti primjene radioaktivnih izotopa. Za docenta je izabran 1965. Još u toku studija bio je demonstrator na predmetu Fiziologija i biohemija. od ukupno njih 150 objavljenih u domaćim i inozemnim časopisima. i 1968.

te postdiplomskoj nastavi iz predmeta Medicina rada i i Ocjena radne sposobnosti. i redovnog profesora 1983. godine. Zdravstvenog vijeća UMC-a. Godine 1954.. godine. akademika Grujice Žarkovića. Bio je vrlo angažiran društveni i javni radnik u rukovonim i stručnim organima Medicinskog fakulteta.-1994. za naslovnog docenta na istoimenom predmetu 1968. godine. gdje radi do 1964. vanrednog profesora 1976. uglavnom iz područja zaštite okoline i profesionalnog traumatizma. Univerziteta u Sarajevu. Odlikovan je: Ordenom za vojne zasluge sa srebrenim mačevima. Vrnjačkoj Banji. Doktorsku disertaciju odbranio je na Medicinskom fakultetu 1973. Nakon obavljenog ljekarskog staža zaposlio se kao ljekar opće prakse u Domu zdravlja Ilijaš. a maturiirao u Čačku. Mentorirao je nekoliko magistarskih i doktorskih teza na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. godine. godine. godine u Podlugovima kod Ilijaša. te strukovnih udruženja Medicine rada i Socijalne medicine u BiH i bivšoj Jugoslaviji. redovni profesor Higijene i Socijalne medicine Rođen je 1924. godine.JOKIĆ JOVAN (1924. Napisao je 5 poglavlja u udžbeniku „Higijena“. Objavio je kao autor i koautor 65 stručnih i naučnih radova. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . izabran je za asistenta na predmetu Higijena i socijalna medicina. Šestoaprilskom nagradom i dr. Gimnaziju je učio u Visokom. Zajednice za naučni rad SRBiH. Studij medicine započeo u SSSRu.). godine. Ordenom rada sa srebrenim vijencem. Osnovnu školu završio je u Visokom. Učestvovao je u nastavi na predmetu Higijena i Socijalna medicina za studente svih biomedicinskih fakulteta. zaštite stanovništva od jonizirajućeg zračenja. Umro je u Sarajevu 1995. a okončao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1953. zaštite životne i radne sredine. Učesnik je NOR-a od 1944. Specijalistički ispit iz Medicine rada položio je 1953. Voditelj je desetak naučnoistraživačkih projekata finansiranih od SIZ-a nauke BiH i međunarodnih institucija.

a specijalistički ispit polaže 1954. Orden rada. fizika i kemija. u Gračacu (Hrvatska). Habilitaciju je odbranio na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i nakon toga prošao procedure izbora u docenta. Smrt ga je zatekla na dužnosti predsjednika Poslovodnog odbora Klinike za dječiju hirurgiju u Sarajevu 1985. godine i redovnog profesora na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1926. vanredni profesor Fizike Rođen je u Sarajevu 1900.KAFKA IVAN (1923. godine. Osim velikog broja objavljenih stručnih i naučih radova. smjer Prirodoslovne znanosti. pratio je stručnu literaturu. Zlatnu plaketu kliničkih bolnica Jugoslavije. gdje radi do 1930. godine. Profesor Ivan Kafka. Gimnaziju je završio u Novom Sadu a Medicinski fakultet u Zagrebu 1949. KANTARDŽIĆ MUHAMED (1900. Za vrijeme studija medicine proveo je dvije godine u Pragu i Budimpešti. godine i preuzima rukovođenje Odjeljenjem za dječiju hirurgiju Hirurške klinike. Također. Nakon diplomiranja. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1923.).). vanrednog profesora. Nakon diplomiranja zaposlio se kao profesor na Prvoj muškoj i Drugoj realnoj gimnaziji u Sarajevu. kada prelazi u 40 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Iz te oblasti objavio je najveći broj svojih radova. Bio je priznat kao javni i društveni radnik i na osnovu toga dobio je i nekolicinu priznanja.-1976. godine dobija specijalizaciju iz Opće hirurgije u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. jedan je od autora udžbenika iz hirurgije za studente biomedicinskih fakulteta i ljekare specijalizante i specijaliste. bio je predsjednik Hirurške sekcije BiH. preuzeo je i rukovođenje Udruženjem dječijih hirurga Jugoslavije. godine. 1959. zahvaljujući usavršavanjima u inozemstvu i poznavanju nekoliko svjetskih jezika. te svojim organizatorskim sposobnostima dječiju hirurgiju afirmirao na jugoslavenskom nivou. godine. i na tom mjestu ga je i zatekla smrt 1985. godine. a zahvaljujući sposobnostima. Zlatnu plaketu Unverziteta u Sarajevu. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.-1985. predmeti: matematika. između ostalog. te 1975. godine.

a posebno mjesto zauzima njegovo zanimanje astronomskim računanjem vremena. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je u Bileći 1926. godine. je odbranio doktorsku disertaciju pod naslovom nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 41 . Do 1948. 1944. Diplomirao je 1953. Od 1941. do 1945. a nakon otvaranja Medicinskog fakulteta u Sarajevu nastavio studiranje u BiH. Honorarno je predavao matematiku. osnovanoj 1537. KAPIDŽIĆ MUSTAFA (-).Ulema medžlis u Sarajevu na radno mjesto sekretara. Godinama je pripremao Takvim. godine. te nakon provedene opće prakse u domovima zdravlja počeo specijalizirati ginekologiju za GAK Sarajevo. najstarijoj školskoj instituciji u BiH. Godine 1977. objavio je brojne radove iz oblasti kojima se zanimao. godine je profesor Srednje tehničke škole u Sarajevu. Godine 1936. Istovremeno. Prevodio je stručnu literaturu s njemačkog jezika. geografiju i prirodopis više od 20 godina u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Godine 1971. fiziku. Kao stipendist DZ Duvno (Tomislavgrad) radio dvije godine. godine. Nakon završene osnovne i srednje škole upisao se na Medicinski fakultet u Zagrebu. Na Medicinski fakultet u Sarajevu upisan je pod rednim brojem 5. gdje ostaje do umirovljenja 1970. dodijeljen mu je naziv primarijus Ginekološke klinike Kliničke bolnice “Jezero” Sarajevo. godine. preuzima mjesto profesora Šerijatske gimnazije i Srednje tehničke škole u Sarajevu. kada se bira za vanrednog profesora Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu. jedno vrijeme predsjednik Trezvenačkog pokreta u Sarajevu. godine. Bio je odličan predavač i pedagog. Umro je u Sarajevu 1976. hemiju. godine predaje fiziku na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Bio je društveno angažiran. godine radi kao profesor Prve ženske realne gimnazije u Sarajevu.

godine. Kao Jevrej. godine.1990.). Dobitnik je više značajnih društvenih priznanja. a u vanrednog profesora 1982. Torakalna hirurgija. gdje je i specijalizirao hirurgiju od 1928. Medicinski fakultet završio je u Berlinu 1928. 42 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Kao hirurg bio je briljantni tehničar. Odlikovao se velikom radnom energijom. redovni profesor Hirurgije Rođen je u selu Virje kod Bjelovara 1903. posebno u abdominalnoj hirurgiji. te kolegijalnošću prema saradnicima. godine. tako i širom Bosne i Hercegovine.-1973. U nastavno zvanje docenta na Medicinskom fakultetu predmet Ginekologija i akušerstvo. Zatim biva izabran za šefa Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu. ljudskim odnosima prema zaposlenima i velikom humanošću prema pacijentima. te učesnik u više naučnih projekata. Urologija. morao je emigrirati u Bosnu. Preminuo je 2. Bio je aktivni učesnik većeg broja kongresa i simpozija. Autor je i koautor niza naučnih i stručnih radova objavljenih u više domaćih i inostranih časopisa.“Modifikacija konusnog operativnog zahvata i njen značaj u dijagnostici i terapiji displazija i ranih formi raka grla materice” i time ispunio uvjete za sticanje naučnog stepena doktora medicinskih nauka. godine. naučnom i stručnom idejnošću. godine. Odgojio je veliki broj mlađih hirurških kadrova. Poslije Drugog svjetskog rata radio je u Vojnoj bolnici u Sarajevu kao šef Hirurškog odjeljenja do 1963. Ortopedija. Možemo reći da je bio jedan od zadnjih svestranih šefova Opće hirurgije koji je značajno pomogao razvoj svih segmenata Opće hirurgije iz kojih su se kasnije razvile i osamostalile ostale Klinike Hirurgije. za vrijeme nacističkog režima. godine. Do odlaska u partizane radio je u Sarajevu. godine. Objavio 126 autorskih i preko 100 koautorskih stručnih i naučnih radova. kako u zemlji tako i u inostranstvu. Traumatologija. Plastična hirurgija i Vaskularna hirurgija.3. izabran 1979. Usavršavao se u Njemačkoj. kao Abdominalna. KAUFER LEOPOLD (1903. do 1934. Vlasnik mnogih priznanja za unapređenje struke i nauke na prostorima bivše Jugoslavije. Engleskoj i Švajcarskoj. Neurohirurgija. Dječija hirurgija. kako na Klinici za hirurgiju u Sarajevu.

Tokom Prvog svjetskog rata angažiran je u vojnom sanitetu kao higijeničar i bakteriolog i radi na sprečavanju i kontroli epidemija u nekoliko gradova BiH. vraća se na mjesto šefa prosekture Kliničke bolnice u Sarajevu. Godine 1949. Nakon završetka rata vraća se poslovima asistenta prosektora u Državnoj bolnici. godine. Zvonimira Kopača na Institut za patološku anatomiju. dobija namještenje u Bolnici u Bihaću 1886. te direktorom Instituta za higijenu 1929. Više godina samostalno je radio bez asistenata. godine. Bio je odličan patolog sa dobrim znanjem iz bakteriologije. godine. Njegov otac. juna 1914. Iz ovog perioda ostat će zapamćen kao sudionik događaja . Jedno vrijeme. Nakon položenog specijalističkog ispita 1913. Kao stipendista Vlade BiH provodi četiri godine na specijalizaciji na bečkom Medicinskom fakultetu kod profesora: Weichselbauma. Koliske. liječnik. Nakon završetka Drugog svjetskog rata rukovodi Institutom za higijenu. godine nakon atentata. Paltaufa. dr. ali i istaknuti ekspert za sudsku medicinu. Juna 1950. godine. Početkom Drugog svjetskog rata bio je otpušten iz službe.balzamiranja princa Ferdinanda i njegove supruge Sofije u Rezidenciji “Konak” 28. godine. imenovan je prosektorom Opšte Državne bolnice u Sarajevu. te Kaunic započinje svoje osnovno školovanje u Bihaću.). redovni profesor Sudske medicine Rođen je u Beču 1884. godine izabran je za vanrednog profesora na predmetu Sudska medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Godine 1919. zatim 1925. postavljen je za asistenta u prosekturi Državne bolnice u Sarajevu. do dolaska prof. Institutom za epidemiologiju a radi i kao bakteriolog u Vojnoj bolnici u Sarajevu. Publicirao je nekoliko naučnAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 . a ostat će zapamćen kao odličan edukator koji nije štedio vrijeme i trud prenositi znanje mlađim generacijama. predavao je i ovaj predmet. koji je uspješno vodio sve do svog penzioniranja 1956. a završava ga u Fojnici. godine šefom Instituta za epidemiologiju.KAUNIC PAVAO (1884.-1960. a zatim u toku rata ponovo vraćen na dužnost bakteriologa Vojnog saniteta. godine. Upisuje se na Medicinski fakultet u Beču i završava studij 1909. Gimnaziju je završio u Sarajevu.

godine Fojnici. te priručnik „Sudska obdukcija novorođenčeta“. godine. godini.-1983. godine.-2004. prilog boljem upoznavanju ove leukoze kao zasebnog nozološkog entiteta“. godine u Otoci (BiH). gdje je i započeo izradu svoje doktorske disertacije „Ispitivanje mogućnosti liječenja akutne promijelocitne leukoze. zbog svojih stručnih kvaliteta od strane svog mentora u Parizu prof. a onda prelazi u Zavod za transfuziju krvi. redovni profesor Pulmologije Rođen je 1929. upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu. Usavršavao se iz područja hematologije kao stipendista Francuske vlade u Parizu. Jean-a Bernard-a. KONJICIJA ABDULAH (1929. te iste godine započinje i specijalizaciju na Prvoj internoj klinici u Sarajevu. kada je.). gdje je diplomirao 1957. godine. Nakon završene osnovne i srednje škole. No 38: „Zur Kasuistic des primaren Trachealkarzionoms“. KNEŽEVIĆ VOJISLAV (1939. Osmogodišnju školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Umro je 1960 godine. godine. asistent Interne medicine Rođen je 1939.). godine. gdje radi do 1962. promoviran u zvanje stranog asistenta Medicinskog fakulteta u Parizu. Po obavljenom liječničkom stažu zapošljava se u Dom zdravlja Vareš. objavljen 1920. Nakon diplomiranja jedno vrijeme radi kao ljekar opće prakse u Domu zdravlja Ilidža. Doktorsku disertaciju nije uspio završiti zbog teške bolesti koja ga je ophrvala i uzela mu život u njegovoj 44. 1954. kada prelazi u Kliničku bolnicu za tu- 44 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Kao ljekar specijalista 1977. Izabran je za asistenta na predmetu Interna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1975.nih i stručnih radova. godine. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1964. od kojih mu je poznat rad „Wiener klinische Wochenschrift“. Specijalistički ispit iz interne medicine položio je 1973. godine. koju je okončao u Sarajevu. te radi kao specijalista hematolog Hematološko-onkološkog odjeljenja Interne klinike. godine radi na Internom odjeljenju Jugoslavenske bolnice u Zaviji (Libija). do 1969.

za docenta na predmetu Pneumoftiziologija. organizirao je nekolicinu naučnih skupova iz pneumoftiziologije. Od tada počinje njegova akademska karijera na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Gimnaziju je završio u Mostaru 1930. brani doktorsku disertaciju o temi „Skrining metod u detekciji karcinoma bronha na pulmološkom odjelu – principi i praksa primjene matematike u medicinskoj dijagnostici“. i redovnog profesora 1986. godine. ali i na novoosnovanim katedrama na medicinskim fakultetima u Tuzli i Banjoj Luci. što će kasnije biti njegova glavna preokupacija. a zatim za vanrednog profesora 1982. Osim agnažiranja u nastavi. značajan dio svog radnog vremena posvetio je radu sa studentima. redovni profesor Patološke anatomije Rođen je u Bosanskom Brodu 1911. Autor je i koautor u nekoliko monografija iz oblasti pneumoftiziologije. te osposobljavanju mladih kolega za bavljenje strukom koju je i sam odabrao. godine preuzima mjesto šefa Klinike do odlaska u mirovinu. Osim na predmetu Pneumoftiziologija na Medicinskom fakultetu Sarajevu. predavao je i na postdiplomskom studiju na Medicinskom fakultetu. Uz teške i odgovorne obaveze kliničkog liječnika.berkulozu i bolesti pluća u Sarajevu. KOPAČ ZVONIMIR (1911. Godine 1974. pobuđuje izuzetnu pažnju uvođenjem novog pristupa u dijagnostici i terapiji plućnih oboljenja. a 1976. Izborom navedenih tema. na Klinici za TBC i plućne bolesti „Podhrastovi“. godine. rukovodio je nizom naučnoistraživačkih projekata. Od 1990.-1965. Za svoj doprinos razvoju zdravstva kao struke dobio je niz značajnih društvenih priznanja. Umro je 2004.). a godine 1974. godine u Sarajevu. Radio je kao nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 . Predavao je također na Stomatološkom fakultetu i Višoj medicinskoj školi u Sarajevu. bronhografije i citologije u detekciji bronhijalnog karcinoma“. godine. izabran je za naslovnog docenta. već tada. brani magistarski rad o temi „Evaluacija bronhoskopije. Godine 1968. a bio je angažiran i na svim značajnijim kursevima iz kontinuirane edukacije liječnika srodnih disciplina. a Medicinski fakultet u Zagrebu 1936. a publicirao je 165 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim publikacijama.

izabran je za predstojnika Zavoda za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. KOSTIĆ MILIVOJE (1883. ponovno je izabran za fakultetskog asistenta. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1883. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. do 1921./1952. do 1913. godine obavljao je funkciju prodekana na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Umro je u Rijeci 1965. naučnik i istraživač objavio je veliki broj naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. godine. Također. Zatim. obavlja dužnost upravnika Državne 46 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Za docenta na Katedri za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Rijeci imenovan je 1943. do 1942. godine radi kao asistent Hirurškog odjeljenja. Nakon diplomiranja zapošljava se kao ljekar sekundarac u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu. godine postaje primarijus Državne bolnice u Sarajevu. radi kao hirurg Vojne bolnice u Sarajevu. godine angažiran je kao hirurg u Skopljanskoj bolnici. Školske 1951. imenovan je upravnikom Zavoda za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu i za prosektora Zakladne bolnice u Zagrebu. Autor je priručnika «Patološko-anatomska sekcija i temelji dijagnostike na truplu» objavljenog u Zagrebu 1950. a za vanrednog profesora na Katedri za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu imenovan je 1944. do kraja 1918. Diplomirao 1906. godine. godine. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. a godine 1953.asistent u Zavodu za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu u periodu od 1937. godine na Medicinskom fakultetu u Beču. U istom periodu obavlja i funkciju šefa Katedre za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. akademik. od 1912./1945. Za redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Rijeci izabran je 1961. godine.. Berlinu i Parizu. u Hamburgu.-1974. Za vrijeme Balkanskih ratova. Krajem 1913. Habilitirao je 1947. Godine 1945. od 1919. a od 1914. školske godine. do 1914.). Kao nastavnik. U periodu od 1909. godine s prekidima se usavršava na nekoliko inozemnih klinika. a sljedeće školske godine imenovan je docentom i privremenim šefom Zavoda za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Sredinom 1908. godine 1945.

Odgojio je brojne studente medicine i specijaliste hirurgije. godine. te šefa Katedre i upravnika Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Beogradu. zatim 1924. Doktorsku disertaciju iz Farmakologije odbranio u Zagrebu 1951. Bavio se općom hirurgijom. vanredni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Zagrebu 1919. godine. Farmaceutski fakultet u Zagrebu završio je 1943. abdominalnom hirurgijom. Umro je u Beogradu februara 1974. Nakon diplomiranja radio je kao farmaceut u više gradova bivše Jugoslavije. a habilitaciju 1958. se bira za redovnog profesora Opšte i specijalne hirurgije. godine. SANU.).-1983. Bio je član ANUBiH. Godine 1921. kada odlazi u mirovinu.bolnice u Sarajevu. Period Drugog svjetskog rata proveo je kao hirurg na Sremskom frontu i hirurg Gradske bolnice u Sremskoj Mitrovici. godine. Zaslužan je što je svojim autoritetom 1946. a osposobio nastavnike na medicinskim fakultetima u bivšoj Jugoslaviji. te počasni član većeg broja akademija nauka u Evropi. odlazi u Beograd za vanrednog profesora na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakultetu.). a za njegovog mandata formirane su Neurohirurška klinika u Beogradu i Prva stanica za transfuziju krvi pri Higijenskom zavodu u Beogradu (1933. Od osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu petnanAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 . KOŠAK RATKO (1919. kojom rukovodi do kraja 1956. a rezultate svojih istraživanja i vlastitih iskustava objavio je u preko 50 naučnih i stručnih radova. godine. hirurgijom mozga i kičmene moždine. te počasni član više subspecijalističkih hirurških udruženja u bivšoj Jugoslaviji. godine uticao na tadašnju Federalnu vladu u Beogradu da donese odluku da se otvori Medicinski fakultet u Sarajevu. Učestvovao na svim većim naučnim skupovima u zemlji i inozemstvu.

-1952. Nakon definitivnog odlaska u Pulu 1965. godine. fluorometrije. te je svojim sposobnostima. godine povremeno je dolazio u Sarajevo kao pozivni predavač. što je on odbio. Također. Blagoju Kovačeviću bilo je predloženo da preuzme rukovođenje ovom klinikom. psihoparmaka biljnog porijekla. Bio je i priznat društveni radnik i dobitnik je plakete Saveza sindikata Hrvatske. antihipertenziva. spektrofotometrije. Posjedovao je izuzetne organizatorske sklonosti. zatim njegov glavni urednik. godina. Umro je u Puli 1983. Godine 1949. a sarajevsku hiruršku kliniku učinio jednom od renomiranih klinika u bivšoj Jugoslaviji. godine te prodekana 1957. prof. s namjerom da izradi savremenu hiruršku kliniku u Sarajevu. godine. profesor doktor Blagoje Kovačević izabran je za dekana Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Uže polje njegovog naučnog interesiranja bili su farmakoterapija i receptura. dr.). akademik. antihistaminika. Također je bio angažiran u Društvu farmaceuta BiH i bivše Jugoslavije. znanjem i iskustvom bosanskohercegovačku hirurgiju učinio prepoznatljivom u bivšoj Jugoslaviji i Evropi. prof. analitičke metode koje je među prvim uveo u istraživanja. Jedan je od osnivača Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prvi šef Hirurške klinike ovog Fakulteta.-1959. Nakon što je njegov učitelj i osnivač moderne hirurgije u Bosni i Hercegovini akademik Milivoje Kostić otišao u penziju kao šef prve Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Beogradu. zatim papirne hromatografije. Njegov naučnoistraživački rad pokrivao je širok dijapazon hirurških oboljenja u raznovrsnoj patologiji koja je tada dominirala u Bosni i Hercegovini (hematogeni osteomielitis. ehinokokoza 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Blagoje Kovačević je bio član užeg Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“ u periodu 1947. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1900.est godina radi kao asistent a zatim kao nastavnik na predmetu Farmakologija i toksikologija. a zatim je biran ponovno za dekana 1956. KOVAČEVIĆ BLAGOJE (1900. godine u Grahovu (SCG). a većina radova se odnosila na rezultate istraživanja iz područja vegetativnog nervnog sistema.

godine u Zagrebu. godine.). Umro je 1959. a jedno vrijeme i na Prvoj hirurškoj klinici u Beču kod profesora Eselsberga. jedno vrijeme provodi kao asistent Hirurške bolnice „Milosrdnih sestara“ u Zagrebu i u Vojnim bolnicama u Banjoj Luci. a zatim i redovnog profesora 1968.). Medicinski fakultet u Beču završio je 1924. a gimnaziju u Bjelovaru 1918. godine. gdje se uključio u NOB. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 49 . osnivač je Neurohirurškog odjeljenja a kasnije Neurohiruške klinike Kliničke bolnice u Sarajevu. a bio je član više jugoslavenskih i svjetskih stručnih udruženja. godine. godine u Delnicama (Hrvatska). godine. pretežno iz domena intrakranijalnih krvarenja. Iz ovog perioda postoji nekoliko njegovih eksperimentalnih radova u kojima su opisani rezultati. godine. do 1941. Nakon što je odbranio doktorsku tezu iz neurohirurgije 1965.i sl. KRETIĆ MIROSLAV (1900. Godine 1949. godine. Također. Sarajevu i Zagrebu. uključujući i redovno članstvo u ANUBiH i Srpske akademije nauka. a potom izabran za docenta na predmetu Hirurgija.-1984. Akademik Blagoje Kovačević je bio izuzetno angažiran u društvenim i javnim poslovima. Rezultate svojih istraživanja. izabran je u zvanje vanrednog. Jedan je od pionira hirurške službe u BiH. Umro je u Zagrebu 1984. gdje ostaje sve do odlaska u mirovinu. Dobitnik je ordena Francuske legije časti. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1900. godine. Osnovnu školu završio je u Delnicama. Habilitaciju je uspješno odbranio 1955. Na Hirurškoj klinici u Zagrebu radi kao hirurg od 1926. profesor Miroslav Kretić objavio je u preko 40 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. i koji su više puta citirani u knjigama inozemnih autora. dolazi na Hiruršku kliniku Kliničke bolnice u Sarajevu. Period Drugog svjetskog rata proveo je u progonu od strane okupacijskih vlasti i prisilno poslan u Korenicu. prezentirani na tadašnjim svjetskim kongresima hirurgije. Važio je za dobrog pedagoga edukatora i bio omiljen među studentima. godine na predmetu Hirurgija na Katedri za hirurgiju Medicinskog fakulteta. Umirovljen je 1973.

gdje je i maturirao 1933. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu. Godine 1947. a 1949. redovni profesor Anatomije Rođen je u Pragu 1915. izabran je za docenta na predmetu Anatomija na Medicinskom fakultetu u Skoplju. Vladimir Bačić. Nakon završenog studija radio je kao asistent u Institutu za anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu do 1944. za redovnog profesora Anatomije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Mađarskoj i Španiji. Godine 1957. na kome je održao i prvo predavanje studentima. te “Pregled građe grudi. trbuha. za docenta 1979. izdatog 1978. u kojoj je nastavno štivo iz Histologije i embriologije napisao prof. Stručno se usavršavao. vrata i leđa”. godine.). Bio je šef Instituta za fiziologiju i biohemiju od 1972. uglavnom iz područja fiziologije kardiovaskularnog sistema. Obavljao je dužnost prodekana za nastavu na 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanrednog profesora 1986. godine. i od 1998. do 1987. godine.KRIŽAN ZDENKO (1915. godine. godine. Posebno se interesirao i bavio područjem antropometrije i anatomije. Također je obavljao funkciju dekana ovog Fakulteta školske 1953. Jedno vrijeme radio je u Higijensko-epidemiološkom odjeljenju Glavne vojne bolnice u Zagrebu i kao liječnik učestvovao je 1946. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1965. Medicinski fakultet u Zagrebu završio je 1940.-1985. noge i ruke”. Autor je vrlo poznatog priručnika iz anatomije. Osnovao je Zavod za anatomiju na istom fakultetu. Francuskoj. zdjelice. godine. u eminentnim centrima za fiziologiju u Švedskoj. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Bosanskom Petrovcu 1939. Magistarsku tezu o temi “Studija efekata dobi na vrijednost trajanja drugog srčanog tona” odbranio na Medicinskom fakultetu Sarajevu 1977. godine. Na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je u zvanje docenta i vanrednog profesora Anatomije 1944. izabran je za vanrednog profesora na istom fakultetu. Za asistenta Medicinskog fakulteta izabran 1968./1954. godine. godine. godine u akciji suzbijanja pjegavca u Bosni. zatim “Opća anatomija”.-2003. štampanog kao Kompendij iz anatomije čovjeka iz tri djela: “Pregled građe glave.. godine. godine. godine i redovnog profesora 2003.). a 1961. do 2003. imenovan je za vanrednog. godine. godine. a doktorsku disertaciju o temi “Karakteristike i vremenski odnosi polikardiografskih parametara lijevog ventrikula srca u različitim dobnim skupinama i njihov značaj” odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1979. KULENOVIĆ HUSEIN (1939. godine. godine. Gimnaziju je pohađao u Bosanskoj Gradiški i Zagrebu.

Predavao je studentima svih biomedicinskih fakulteta. Potom je tri mjeseca radio u Bolnici za koštanu tuberkulozu u Stocu. godine. kao vršilac dužnosti upravnika. Godine 1974. većinom iz oblasti fiziologije kardiovaskularnog sistema. Umro je u Sarajevu 2003.Medicinskom fakultetu od 1990. do 2003. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1952. za što je dobio niz društvenih priznanja. godine u Bihaću. godine. Koncem 1957.). Krajem iste godine dobio je specijalizaciju iz Interne medicine na II internoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu. Aktivno je govorio njemački i francuski jezik. Pripravnički staž obavio je u Kliničkoj bolnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. asistent Interne medicine Rođen je 1921. Ukupno je publicirao oko 50 stručnih i naučnih radova.-1999. godine. Objavio je više radova iz interne medicine i hematologije. dobio je titulu primarijusa od Republičkog sekretarijata za zdravstvo i socijalnu politiku. KULENOVIĆ SALAHUDIN (1921. Bio je priznat javni i društveni radnik posebno u ratnom i poslijeratnom periodu u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Godine 1961. Nekoliko godina bio je šef Hepatološkog odsjeka u okviru Hematološko-hepatološkog odjeljenja UMC-a Sara- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . godine. a onda upućen od strane Savjeta za zdravlje na dužnost sreskog ljekara i upravnika zdravstvene stanice u Modriči do oktobra 1955. položio je specijalistički ispit iz Interne medicine. godine izabran za asistenta na predmetu Interna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. a ostat će upamćen kao vrlo elokventan predavač. do 2000. godine i dekana od 2000.

zapošljava se kao honorarni asistent na Institutu za higijenu i socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. Umro je 1991. a maturirao je u Banjoj Luci 1947. tematskih sastanaka u zemlji i inozemstvu. Položio je specijalistički ispit iz medicinske biohemije 1963. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu pod naslovom „Upliv ishrane na etiologiju ateroskleroze“. Boravio je na stručnom usavršavanju u više zemalja Evrope. Dozvolom upravnih organa Medicinskog fakulteta u Sarajevu upisao se kao student Medicinskog fakulteta 1965. a preminuo u Sarajevu 1999. Farmaceutski fakultet upisuje u Zagrebu 1947. godine. Ponovo je izabran u zvanje docenta na predmetu Higijena i socijalna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1972. Radio je na projektu „Kontaminiranost hrane za ljudsku i stočnu ishranu“ i programu „Higijenski aspekti zaštite prirode i uloga ishrane za razvoj stanovništva“. godine. U mirovinu je otišao 1987. Poslije završenog studija (1952. Uspješno je odbranio doktorsku disertaciju 1962. LEVI MARIO (1925..-1991. Koautor je udžbenika i skripti iz predmeta Higijena kako za studente Medicinskog tako i Stomatološkog fakulteta te Više medicinske škole u Sarajevu. godine. a diplomirao je 1970. redovni profesor Higijene i socijalne medicine Rođen je u Zagrebu 1927. 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . a jednu godinu je proveo u Londonu u Nacionalnom institutu za medicinska istraživanja. a kasnije je verificiran i u zvanje redovnog profesora na predmetu Bromatologija. a diplomira 1952. godine.jevo. godine. godine. godine. U zvanje vanrednog profesora na predmetu Higijena i socijalna medicina izabran je 1975. Verifikacija u zvanje vanrednog profesora na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakujltetu u Sarajevu izvršena je 1983. Publicirao je preko 60 radova kako u domaćim tako i u inozemnim časopisima. godine. godine.). godine. godine.). Učestvovao je na većem broju kongresa. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zagrebu. Sarajevu. naučnih skupova. a 1964. Doboju. izabran je za docenta na predmetu Higijena i socijalna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.

Nakon što je umirovljen 1962. Osnovao je i sportske klubove: „Osman“ u Sarajevu 1908.-1973. Od 1959. a nakon što je izbjegao smrt od strane okupatora bježi u Švicarsku. Beču i Bernu.LUKAČ FEODOR (1892. ratne hirurgije i sportske medicine. zatim 1950. Studirao je medicinu na medicinskim fakultetima u Budimpešti. Gimnaziju je završio u Sarajevu. ali i tokom usavršavanja u nekoliko većih hirurških klinika u Evropi. Nakon položenog specijalističkog ispita 1923. U januaru 1945. kada je otišao u mirovinu. čija su predavanja studenti rado slušali. godine potavljen je za šefa Hirurškog odjeljenja Opće bolnice u Mostaru. te glavni hirurg Sedme vojne oblasti u Sarajevu u činu sanitetskog pukovnika sve do 1957. godine. godine profesor Lukač je obavljao funkciju šefa Hirurške klinike u Sarajevu. odlazi u Beograd. Jedno vrijeme radi kao glavni hirurg Bolničkog centra u Zrenjaninu. zatim kao glavni hirurg Armijske bolnice u Novom Sadu. do 1962. za redovnog profesora i zamjenika šefa Hirurške klinike. godine diplomirao. Također je bio stručno i društveno angažiran. godine. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Foči 1892. traumatologije. Specijalizaciju iz hirurgije započeo je na Hirurškoj klinici profesora De Quervaina u Bernu. Bio je odličan pedagog i govornik. godine kada je umro. Nastavne i naučnoistraživačke aktivnosti profesora Feodora Lukača odnosile su se na njegovo bogato hirurško znanje i iskustvo nastalo u praksi. godine. te „Slavija“ u Sarajevu 1919. te je jedno vrijeme bio i predsjednik kulturnoprosvjetnog društva „Prosvjeta“.). Drugi svjetski rat zatiče ga na dužnosti upravnika Opće bolnice u Mostaru. zatim društvo antialkoholičara „Pobratim“. gdje jedno vrijeme radi kao hirurg. godine vraća se u Beograd i pristupa u Sanitetsku službu JNA. angažiran je kao docent na Hirurškoj klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. do 1973. a okončao u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu. a 1957. Jedno vrijeme je bio predsjednik Kancerološke sekcije BiH i član Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“. godine. gdje provodi 18 godina kao hirurg i organizator hirurške službe u Mostaru i Hercegovini. Radi ovog svog angažmana nekoliko puta je odlikovan. Godine 1947. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . bira se za vanrednog profesora. godine. i to iz domena općehirurških problema. gdje je 1919.

-1995. prvenstveno iz domena eksperimentalne neuroendokrinologije. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. u Laliću (SCG). Umro je u Novom Sadu 1995. Iste godi- 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . klimatski faktori. Zatim odlazi u Novi Sad za direktora Instituta za univerzitetsku nastavu Univerziteta u Novom Sadu. a klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1942.). eksperimentalne histologije i stresologije. a potom biva i u dva mandata dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. srednju školu u Somboru. godine dopisni je član Naučnog društva BiH. a također i član nekoliko evropskih društava. iradijacija). emocije. akademik. godine u Sušaku (Hrvatska). Osnovnu školu završio je u Delnicama. Orden rada drugog reda. a studi okončao na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1936. Rezultate svojih stručnih i naučnih istraživanja. kojim je rukovodio do 1966. godine. Istovremeno je rukovodio Institutom za histologiju i embriologiju istog fakulteta do odlaska u mirovinu. Za svoj društveni angažman dobio je niz odlikovanja i priznanja: Medalju rada. Od 1955. redovni član ANUBiH. Oktobarska nagrada Novog Sada. 7. a od 1966. i dobio čin majora. godine. itd. julska nagrada i francuskog odlikovanja Palmes academiques. MILOJKOVIĆ ALEKSANDAR (1923.). Započeo je studirati medicinu u Nansi (Francuska). dopisni član SANU. anatoma.MILIN RADIVOJ (1912. godine. Osnivač je i prvi šef Instituta i Katedre za histologiju i embriologiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Orden zasluga za narod sa srebrenim vijencem. te radovi iz domena građe i funkcije pinealne žljezde publicirao je u velikom broju domaćih i inozemnih časopisa. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1923. redovni profesor Histologije i embriologije Rođen je 1912. do 1946. svjetlost i tama. histologa. te proučavanja utjecaja pojedinih faktora spoljašnje sredine na građu i funkciju pojedinih organa i sistema (buka i vibracija. od 1961. Učestvovao u NOB-u od 1944.-1978. bioklimaktologa i meteorologa. godine.

a također i na postdiplomskom studiju.-1990. Također je bio višestruki reprezentativac u košarci. gdje se i teško razbolio. godine. godine. biran je za asistenta Medicinskog fakulteta na predmetu Ginekologija i akušerstvo. godine u Bolnici “Mladen Stojanović” u Zagrebu. Godine 1970. te diplomira na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1950. Nekoliko puta organizirao je naučne i stručne skupove u ovoj oblasti. odbranio je doktorsku disertaciju „Problem neželjene trudnoće sa posebnim osvrtom na stanje u SRBiH“.). bira se za docenta na istom predmetu. godine. Posljednje godine života proveo je kao šef Ginekološko-akušerskog odjeljenja Jugoslavenske bolnice u Zaviji (Libija). Bio je saradnik u brojnim dnevnim i nedjeljnim časopisima s aktuelnim temama iz oblasti kojom se stručno bavio. a diplomirao 1957. a kao nastavnik vodio je nastavu iz Ginekologije i akušerstva za studente svih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu. a umro je aprila 1978. Specijalizaciju iz ginekologije i akušerstva započeo je 1954.ne upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu. godine u Sarajevu. NAKAŠ MUHAMED (1931. Bio je priznat javni i društveni radnik. Medicinski fakultet u Sarajevu upisao 1950. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je 1931. studiranje prekida 1944. Rezultate svojih stručnih i naučnih ispitivanja objavio je u 56 stručnih i naučnih članaka. nakon čega za redovnog profesora 1975. Habilitirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1964. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Godine 1959. Na Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu je bio šef gotovo svih odjeljenja. godine. te vanrednog profesora 1969. godine u Sarajevu u trgovačkoj porodici. Imao je izuzetne pedagoške sposobnosti u prenošenju znanja studentima i mlađim kolegama. a nastavlja 1947. godine o temi „Razdražljivost perifernih nerava in nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . godine. dugogodišnji sekretar i predsjednik Ginekološko-akušerske sekcije Društva ljekara. a okončao i položio specijalistički ispit na Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu 1958. godine. a nakon habilitacionog rada „Savremena ispitivanja muškog sterilititeta na materijalu GAK u Sarajevu“. jer je bio mobiliziran u JNA.

ADP. a zaslužan je što je na Institutu za fiziologiju i biohemiju osnovana moderna mikroelektrofiziološka laboratorija i intracelularne registracije bioelektričnih potencijala. te Udruženja fiziologa BiH i Jugoslavije i Udruženja farmakologa. Uspješno i kvalitetno je obavljao nastavu iz predmeta Fiziologija za studente biomedicinskih fakulteta preko trideset godina. Na naučnim i stručnim skupovima. iz čega je objavio nekoliko radova. godine na Institutu za fiziologiju i biohemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prošao faze izbora asistenta 1958. i redovnog profesora 1976. Dobitnik je brojnih društvenih priznanja. u kome je napisao poglavlje iz oblasti nerava. između ostalog. godine. Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva. između ostalog. vanrednog profesora 1970. Bio je aktivan društveni radnik. biohemičara i biofizičara Jugoslavije. predavača 1962. godine boravio je na Institutu za fiziologiju Kolumbija univerziteta u Njujorku kod čuvenog profesora doktora Wernera R. AMP i CP u mozgu kunića tokom postnatalnog razvoja“ odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1976. a posebno je značajan njegov dopirnos štampanju udžbenika „Medicina rada“. u stručnim časopisima i zbornicima radova prezentirao je ili publicirao preko dvije stotine naučnih i stručnih radova. što je rezultiralo brojnim radovima koje je prezentirao na domaćim i inozemnim kongresima i publicirao u domaćim i inozemnim časopisima. Doktorsku disertaciju o temi „Prenatalna ekspozicija RTG zračenja niskih energija na nivo ATP. u više mandata član savjetodavnih i upravnih struktura Medicinskog i Farmaceutskog fakulteta. te kao stipendista Nacionalnog insituta za zaštitu zdravlja SAD od 1964. u Institutu „Boris Kidrič“ u Vinči. Usavršavao se u nekoliko centara. godine.. docenta 1964. a istovremeno se bavio istraživanjima u svojoj oblasti.situ“. Kliničkog centra u Sarajevu. u kom zvanju je i preminuo 1990. vodeći niz vrlo značajnih naučnoistraživačkih projekata. priznatog svjetskog neurofiziologa. godine. do 1966. Lowensteuna. godine.. Najveći broj njegovih radova je iz oblasti neurofiziologije. mišića i CNS. a posebno eksperimentalnim istraživanjima. Također se puno bavio radiobiologijom. Ordena rada sa zlatnim 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Zaposlio se 1957. Također je bio koautor u osam udžbenika fiziologije i biohemije.

Na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu izabran je 1975. do 1996. U periodu od 1992. redovni profesor Patološke anatomije Rođen je u Sarajevu 1926. Dvije godine je radio u Biohemijskom laboratoriju. godine za vanrednog profesora na predmetima Kontrola lijekova i Toksikološka hemija. Umro je u Sarajevu 1990. te rukovodi Centrom za kontrolu lijekova pri Zavodu za javno zdravstvo Bosne i Hercegovine. a 1982. godine. te okončao u Sarajevu u prvoj generaciji diplomiranih ljekara 1953. godine NIKOLIN BRANKO (1932. godine u Vojki kod Novog Sada.vijencem i Ordena zasluga za narod sa srebrenom zvijezdom. godine.). za redovnog profesora. godine). godine. godine). akademik. Godine 1984. Diplomirao je na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1956. NIKULIN ALEKSANDAR (1926.-2005.). izabran je za docenta na Katedri za medicinsku hemiju Medicinskog fakultet u Sarajevu. godine osniva i rukovodi Radiološko hemijsko-biološkim laboratorijom za potrebe civilne zaštite. Umro je u Sarajevu 2005. Za vrijeme studija bio je demonstrator nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . prešao u Beograd. godine za vanrednog profesora. Rezultate svojih istraživanja publicirao je u preko 100 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Godine 1960. redovni profesor Hemije Rođen je 1932.-2005. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Beogradu. Medicinski fakultet upisao u Sarajevu 1944. Na Prirodnomatematskom fakultetu u Sarajevu odbranio 1964. i Štokholmu (1975. Jedno vrijeme bio je na specijalilzaciji u Halifaksu (Kanada. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Sarajevu. godine. godine. 1967. rukovodio Olimpijskom laboratorijom u Sarajevu sa sedam odjeljenja i 60 zaposlenih. zatim 1974. Godine 1968. Mostaru i Travniku. godine doktorsku disertaciju o temi „O kompleksnim spojevima nikotina“. izabran je za asistenta na Katedri za biohemiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

do 1957. Savjeta za naučni rad SRBiH. Nakon Drugog svjetskog rata upisuje Medicinski fa-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . specijalista patološke anatomije. Umro je 2005. Njegova knjiga „Opća patologija“. Bio je izvrstan pedagog koji je u trideset godina rada na Medicinskom fakultetu odgojio brojne generacije studenata biomedicinskih fakulteta. godine. te prodekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 1973. godine. Godine 1965.). eksperimentalne patologije.na Institutu za histologiju i embriologiju i Institutu za patološku anatomiju. Bio je izuzetno društveno aktivan. te patologije respiratornog trakta uzrokovane egzogenim noksama./81. godine. 1962. godine u Grajsvaldu (Njemačka). do odlaska u mirovinu 1991. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1924. godine. štampana u nekoliko izdanja. Buchnera. Više puta boravio je na stručnom usavršavanju u inozemstvu: od 1957. Od 1953. godine u Sarajevu. NUMIĆ NURUDIN (1924. a zatim i za redovnog profesora na predmetu Patološka anatomija. među kojima značajan broj originalnih radova iz područja kliničke i morfološke patologije./82. gdje je završio osnovnu školu i Prvu mušku gimnaziju. nakon čega biva izabran za vanrednog profesora 1966. i 1958. a 1966. Odbranio je habilitaciju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1959. član Udruženja patologa Jugoslavije. godine pomoćni je asistent na predmetu Patološka anatomija. 1963. Bio je šef Katedre i Instituta za patološku anatomiju od 1961. U tridesetpetogodišnjoj nastavnoj i naučnoj karijeri objavio je 107 stručnih i naučnih radova u inozemnim i domaćim časopisima. i dekan 1980. u Frajburgu kod profesora F. te magistranata i doktoranada medicinskih nauka. bila je osnovno štivo iz predmeta Patološka anatomija. i 1981. član brojnih stručnih asocijacija i organa: Savjeta Fakulteta.-1994. odbranio je doktorsku disertaciju „O nekim morfološkim promjenama kod akutnog djelovanja histamina“. godine. a jedan dio se odnosi na eksperimentalne i morfološke studije šoka kod pokusnih životinja. predsjednik predsjedništva Udruženja univerzitetskih nastavnika. istraživanja uloge hemijskih medijatora u upalnim procesima. u Frankfurtu. a sljedeće godine je biran za docenta na Katedri za patološku anatomiju./74.

-1994. nakon čega je formirao prvu Koronarnu jedinicu u Bosni i Hercegovini. a također i poglavlje o kardiologiji u zajedničkom udžbeniku „Interne medicine“ bosanskohercegovačkih autora. Specijalistički ispit je položio na Ginekološkoj klinici u Beogradu. godine sve do 1992. kojom rukovodi od 1974. a zatim u Sarajevu do 1955. godine. godine. Više puta je boravio na stručnim usavršavanjima. U rodnom gradu je završio osnovno i srednje obrazovanje. Za svoj stručni i društveni angažman dobio je niz priznanja. Nakon obavljenog ljekarskog staža radi kao ljekar opće prakse u Kalinoviku. te član Evropskog udruženja kardiologa i Medicinske sekcije Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. godine specijalizira Internu medicinu i nakon položenog ispita 1961. godine. a potom i direktora Gradske poliklinike u Sarajevu. specijalizira ginekologiju i akušerstvo u Kliničkoj bolnici „Koševo“ u Sarajevu. Od 1956. Medicinski fakultet počeo je studirati u Beču. Od 1960. Nakon obavljenog ljekarskog staža. godine radi na Trećoj internoj klinici. te Fonokardiografski i Spirometrijski kabinet.kultet Sveučilišta u Zagrebu. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu je prošao sve faze izbora od asistenta do redovnog profesora i nastavnika na postdiplomskom studiju iz kardiologije. i iz te oblasti je objavio 92 stručna i naučna rada. godine rukovodi Ginekološko-akušerskim odjeljenjem nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je u Sarajevu 1919. godine. nastavio u Pragu a završio u Beogradu. godine. Bio je član brojnih stručnih i naučnih udruženja u BiH i Jugoslaviji. te dugogodišnji sekretar i predsjednik Kardiološke sekcije Društva ljekara Bosne i Hercegovine i generalni sekretar i predsjednik Udruženja kardiologa bivše Jugoslavije.). Cjelokupan radni vijek posvetio je kardiologiji. uglavnom iz oblasti kardiologije na univerzitetima u inozemstvu. OSMANAGIĆ IZET (1919. Specijalizirao je kardiološku hemodinamiku u Institutu za eksperimentalna klinička ispitivanja u Pragu. na kojem je diplomirao 1952. Umro je u Sarajevu 1994. gdje obnaša dužnost šefa stanice za Hitnu medicinsku pomoć.

Dolaskom okupatorski vlasti dobiva otkaz iz službe i biva nezaposlen i živi u Bjelovaru. Godine 1949. Nakon oslobođenja radi kao ljekar u Narodnoj miliciji Zagrebačke armijske oblasti. godine. Hajdelbergu. jedinu instituciju takve vrste u BiH. godine pristupa NOR-u. kada 1944. a četiri godine kasnije i za vanrednog profesora na istom predmetu. godine. a onda kao sreski ljekar u Hrvatskoj Kostajnici.-1983. PERINOVIĆ MILENKO (1909. godine. Gimnaziju je pohađao u Derventi i Bihaću. godine. za vanrednog profesora 1968. Istovremeno je boravio u nekoliko navrata tokom 1963. Kotmajera. zapošljava se kao asistent Interne klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu. U Hamburgu je boravio na Dijabetološkoj klinici čuvenog profesora Bertrama. te prolazi procedure izbora. i redovnog profesora 1975. godine. godine. godine na usavršavanjima u Hamburgu kod prof. Nakon diplomiranja jedno vrijeme radi kao volonter na Hirurškoj klinici u Zagrebu. i 1964. gdje je maturirao 1928.Opće bolnice u Zenici. Bio je izuzetan i strog pedagog. prvi u bivšoj Jugoslaviji. Mestwerda i u Štokholmu kod prof. godine. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1953. a brojne generacije studenata biomedicinskih fakulteta i specijalista ginekologije i akušerstva pamtit će ga kao vrsnog stručnjaka i edukatora. što mu je nakon povratka u Sarajevo omogućilo da počne primjenjivati. Iste godine brani habilitacioni rad i bira se za docenta Medicinskog fakulteta na predmetu Ginekologija i akušerstvo. za docenta 1962. Umro je u Sarajevu 1994. Medicinski fakultet počeo je studirati u Gracu (Austrija). redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1909. a za profesora emeritusa 1981. Frankfurtu i Beču.). nakon čega je formirao Odsjek za maligna oboljenja pri Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu. profesora Fellingera u Beču i profesora Mathesa u Heidelbergu. Aktivno je bio angažiran i u Ginekološkoj sekciji Društva ljekara BiH. a kasnije i Odsjek za ginekološku rehabilitaciju u banji Ilidža. Stručno se usavršavao na Internim klinikama u Hamburgu. godine. te ljekar u Zavodu za socijalno osiguranje u Zagrebu. a završio u Zagrebu 1936. 60 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .

oralne antidiabetike u liječenju bolesnika od šećerne bolesti. Habilitirao je 1961. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Iskustva u vezi sa kliničkom primjenom antidijabetika“. Dugo godina je rukovodio Gastroenterološkim odjeljenjem i Odjeljenjem za dijabetes na Internoj klinici u Sarajevu. Jedno vrijeme bio je generalni sekretar Društva endokrinologa Jugoslavije. Rezultate svojih istraživanja i stručna iskustva objavio je u oko 170 stručni i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima, pretežno iz dijabetologije i kliničke farmakologije. U časopisu „Medicinski arhiv“ objavio je veliki broj prikaza stručnih knjiga i časopisa Bio je član Redakcijskog odbora časopisa „Acta Medica Iugoslavica“. Jedan je od najstarijih i najzaslužnijih članova endokrinološke sekcije Društva ljekara BiH, i jedan od pionira dijabetologije na bivšim jugoslavenskim prostorima. Kao javni i društveni radnik, priznat i cijenjen zbog svog ogromnog angažmana, odlikovan je nizom priznanja, plaketa i odlikovanja, između ostalog, Ordenom rada sa zlatnim vijencem i Ordenom zasluga za narod sa srebrenim zracima. U mirovinu je otišao sa mjesta dugogodišnjeg šefa Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. Umro je u Sarajevu 1983. godine.

PERIĆ BRANKO (1926.-1997.), redovni profesor Fiziologije i Biohemije
Rođen je u 1926. godine. Kao srednjoškolac uključio se u ilegalni pokret za odbranu grada Sarajeva, a od maja 1942. godine je učesnik NOR-a. Po završetku Drugog svjetskog rata upisuje Medicinski fakultet u Sarajevu i na njemu diplomira 1956. godine. Usavršavao se u Vinči na Institutu “Boris Kidrič” iz područja primjene radioaktivnih izotopa u medicini. Također je proveo jednu godinu na specijalizaciji iz kliničke fiziologije u Karolinskoj bolnici u Štokholmu, a 1961. godine i na Kolumbija univerzitetu u Njujorku. Nakon smrti profesora Aleksandra Sabovljeva 1963. godine preuzima rukovođenje Institutuom za fiziologiju i biohemiju do 1971. godine. Vodio je nekoliko projekata iz područja fiziologije i biohe-

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

61

mije, a rezultate istraživanja objavio je u preko 150 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim biomedicinskim časopisima. Kao nastavnik Medicinskog fakulteta u Sarajevu prošao je izbore od asistentna do profesora emeritusa. Odgojio je brojne generacije studenata svih biomedicinskih fakulteta, koji ga pamte kao izuzetno kvalitetnog edukatora. Bio je član brojnih naučnih i stručnih organizacija, kao: New York Academy of Science, European Society for Microcirculation, Rheological Society, Jugoslovenskog Društva za fiziologiju, Nacionalni komitet međunarodnog biološkog programa. Također, profesor Perić je obavljao niz društvenih i rukovodnih funkcija: bio je pomoćnik direktora Kliničke bolnice u Sarajevu za NIR, potpredsjednik PO UMC-a i dr. Za svoj javni i društveni angažman nagrađen je brojnim priznanjima. Umro je u Sarajevu 1997. godine.

POPOVIĆ VOJIN (1925.-1977.), docent Interne medicine
Rođen je 1925. godine u Ivangradu (SCG). Osnovnu školu završio je u Ivangradu, gimnazijsko školovanje započeo u rodnom mjestu, prekinuo 1941. godine, nastavio u Sarajevu i završio 1946. godine. Kao đak prve generacije studenata Medicinskog fakulteta u Sarajevu diplomirao je 1954. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Kliničkoj bolnici Koševo, jedno vrijeme radio je kao ljekar u Sreskoj zdravstvenoj stanici Sarajevo. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je decembra 1960. godine. Nastavnu karijeru započeo je na Katedri za internu medicinu kao asistent 1957. godine, da bi u zvanje docenta bio izabran 1976. godine. Ima publiciranih preko 40 naučnih i stručnih radova, uglavnom u oblasti hepatobilijarnog trakta. Naslov njegove

62

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

doktorske teze je „Promjena na jetri kod Diabetes mellitusa i međusobni odnosi oboljenja jetre i Diabetes melitusa“. Aktivno je učestvovao na mnogim naučnim i stručnim skupovima u zemlji, a također je bio i član nekoliko stručnih udruženja iz svoje oblasti. Kao učesnik rata, bio je zatvaran od okupacijskih vlasti, a završetak Drugog svjetskog rata dočekao je kao 100% RVI. Odlikovan je Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod i Ordenom rada sa zlatnim vijencem. Obavljao je niz značajnih funkcija na Medicinskom fakultetu i Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu, a također i republičkim organima. Umro je u Sarajevu 1977. godine.

POPOVIĆ ZULEJKA (1930.-1991.), redovni profesor Pedijatrije
Rođena je u Zagrebu 1930. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Banjoj Luci. Medicinski fakultet je završila u Sarajevu 1956. godine. Kao odličan student i ljekar primljena je na specijalizaciju na Dječiju kliniku 1959. godine, a po položenom specijalističkom ispitu, zahvaljujući svom angažmanu i organizatorskim sposobnostima jedno vrijeme obavlja dužnosti šefa Odjeljenja za gastroenterologiju, a kasnije i dužnost direktora Dječije klinike i Poliklinike za dječje bolesti „Prof. dr. Milivoje Sarvan“ u Sarajevu. Prošla je sve faze izbora od asistenta do redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pedijatrija. Pionir je i osnivač Službe za dječiju alergologiju i imunologiju u BiH i iz tog segmenta je i najveći broj objavljenih stručnih i naučnih radova, te odbranjene magistarska i doktorska teza. Ima ukupno publiciranih preko 100 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu. U dva mandata bila je i predsjednik Pedijatrijske sekcije Društva ljekara BiH, te organizator nekoliko stručnih i naučnih skupova iz pedijatrije. Bila je izuzetno društveno aktivna u mnogim profesionalnim, društvenim i humanitarnim udruženjima, od Savjeta za zdravstvo i socijalnu politiku BiH, Predsjedništva alergologa i imunologa Jugoslavije do Predsjedništva pedijatara Jugoslavije. Odlikovana je Ordenom zasluga za narod sa srebrenim vijencem. Smrt ju je

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

6

-1985. godine bio je savjetnik i predavač na ORL klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. da bi ga NDH vlasti smijenile s položaja šefa odjeljenja i postavile Tvrtka Dujmušića. Kratko radi u Državnoj bolnici u Sarajevu. s operacionom salom i ambulantom koje je uspješno vodio do Drugog svjetskog rata. a Žarko Praštalo je postavljen za šefa ove klinike u zvanju vanrednog profesora Medicinskog fakulteta. Godine 1945. PRCIĆ MIDHAT (1925. godine. profesora Josepha. predano je prenosio studentima medicine i mlađim kolegama specijalizantima. godine kod čuvenih profesora Haumanna i Hajeka. godine vraća se u Sarajevo i radi na Hirurškom odjeljenju Opće državne bolnice kao specijalista otorinolaringolog.). godine. Jula 1923. Otišao je u penziju kao redovni profesor 1960. Dio specijalističkog staža obavlja i na ORL klinici u Njemačkoj. ponovo preuzima dužnost šefa ORL odjeljenja. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu zavšrio je 1953. redovni profesor Otorinolaringologije Rođen je 1891. godine PRAŠTALO ŽARKO (1891. kod glasovitog hirurga plastičara za nos. godine. grla i nosa. a svoje rezultate prezentirao je na brojnim naučnim i stručnim skupovima i publicirao u brojnim domaćim i stranim časopisima. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1925.-1980. Svoje bogato naučno i istraživačko iskustvo koje je sticao usavršavanjima u inozemstvu. a do svoje smrti 1980. a onda odlazi da specijalizira ORL na Bečki medicinski fakultet u periodu od 1921. Medicinski fakultet je završio u Beču 1920. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu. do 1923. godine. a ubrzo zatim iza ovog oformio je ORL odjeljenje sa deset kreveta. 64 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . a osnivanjem Medicinskog fakulteta ovo odjeljenje prerasta u Kliniku za bolesti uha.).zatekla na mjestu šefa Katedre za pedijatriju Medicinskog fakulteta 1991. u Berlinu.

autor je dva izdanja udžbenika „Sudska medicina“ objavljena 1986. bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“. docenta. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1954. U istraživačkom opusu ima oko 40 publiciranih stručnih i naučnih radova iz više oblasti forenzičke medicine objavljenih u domaćim i inozemnim časopisima. godine bio je šef Instituta nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 6 . Studenti ga pamte kao vrsnog pedagoga. pri čemu prolazi procedure izbora od asistenta do redovnog profesora. godine. Prošao izborne procedure od asistenta. Član je brojnih naučnih i stručnih asocijacija u zemlji i inozemstvu. Od 1974. vanrednog profesora do redovnog profesora Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na predmetu Sudska medicina.). Njegov naučni i istraživački opus čini preko 50 objavljenih radova u domaćim i inozemnim časopisima iz opće i abdominalne hirurgije. a u periodu od 1972. godine. Doktorsku disertaciju odbranio je 1974. Također. redovni profesor Sudske medicine Rođen je u Konjicu 1922. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Na Hirurškoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu radi sve do svoje smrti 1985. izabran je za redovnog profesora Fakulteta kriminalisitičkih nauka Univerziteta u Sarajevu 1993. Osnovno i srednje obrazovanje stekao u Konjicu. Osnivač je i dugogodišnji šef Klinike za abdominalnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. godine. PROHIĆ HALIL (1922. Veoma rano se posvetio abdominalnoj hirurgiji i u tom segmentu jedan je od pionira u bivšoj Jugoslaviji. godine. i 1989. godine. do 1993. godine. do 1976. Također. Specijalistički ispit iz Sudske medicine položio 1958.-2004.godine.

Od 1957. Osnivač je i prvi predsjednik Sekcije za ortopediju i traumatologiju Društva ljekara Bosne i Hercegovine.za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. u tom zvanju ga je zatekla i smrt 1979. asistent Infektologije Rođena je 1926.). Kao slikar amater imao je više samostalnih i zajedničkih izložbi. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1954. Važio je za dobrog edukatora koji je svoje praktično iskustvo znao kvalitetno prenijeti studentima i specijalizantima. Iste godine je izabran za asistenta na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakulteta Univerziteta u Sarajevu. godine radila je u Zavodu za zdravstvenu zaštitu radnika „Pretis“ Vogošća.-1979. godine. godine. a Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1953. položila je specijalistički ispit iz Infektologije i nakon toga je imenovana za šefa Odsjeka za neuroinfekcije Infektivne klinike. Pionir je ortopedske discipline u Bosni i Hercegovini i kao iskusan ljekar praktičar. 66 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine.-1969. Godine 1962. PUTNIK LJUBICA (1926.). te zahvaljujući svojim organizatorskim sposobnostima pomogao je otvaranje nove Ortopedske klinike Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. godine.-1984. godine na Ortopedskoj klinici Medicinskog fakulteta Sveučilištau Zagrebu. Nakon završenog studija jedno vrijeme je radio u preduzeću „Zrak“ u Sarajevu. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Beogradu. Do 1957. godine. Specijalistički ispit iz ortopedije položio je 1960. godine u Beogradu. PŠORN DRAGUTIN (1927. Umro je u Sarajevu 2004. godine radi na Infektivnoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu. angažiran u rukovodnim strukturama fakulteta i Univerziteta. a jedno vrijeme obavljao je i funkciju predsjednika Samoupravne interesne zajdnice nauke Bosne i Hercegovine (1980. iz ortopedije. asistent Hirurgije Rođen je u Ključu 1927. Ljekarski staž je obavila u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. Za asistenta na predmetu Infektivne bolesti izabrana je 1965. Gimnaziju je završio u Sarajevu 1946.). Bio je priznati javni i društveni radnik. godine.

godine.-1952.). godine. Na ovom Institutu radio je sve do 1945. Autor je više naučnih i stručnih radova. Specijalistički ispit iz TBC i plućnih bolesti je položio 1948. RADOJEVIĆ STEVO (1892. godine. godine nakon obavljenog specijalističkog staža na Institutu za tuberkulozu u Golniku. RADOVIĆ JOVAN (1902. Stevo Radojević je jedan od pionira rendgenologije u bivšoj Jugoslaviji. u Sarajevu 1969. godine. Za svoj društveni i stručni angažman u Društvu ljekara Bosne i Hercegovine i Savezu društava Jugoslavije dobila je Spomen-plaketu. redovni profesor Radiologije Rođen je u Budimpešti 1892. Godine 1949. godine. Godine 1921. odnosno „Josip Kajfeš“ u Zagrebu. izabran je za starijeg asistenta na Katedri za ftiziologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. dr. Na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu biran je za redovnog profesora 1947. docent Pneumoftiziologije Rođen je 1902. gdje je ostao do 1944. zaposlio se kao specijalista rendgenolog u bolnici „Milosrdna braća“. a naslov diplomske teze bio je: „Die Erkennbarkeit von Antiqua – und Fraktur-Buchstaben im indirekten Sehen“.). gdje ostaje raditi sve do svoje smrti 1952. godine. Radio je kao liječnik u Školskoj poliklinici u Varaždinu. Nakon što je nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 6 . Prof. godine. godine. Medicinski fakultet Univerziteta u Zagrebu završio je 1929. Za kliničkog asistenta na Institutu za rendgenologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu izabran je 1927. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Wurzburgu (Njemačka) 1920. Publicirala je ukupno 11 stručnih radova što u domaćim što u inozemnim časopisima. a zatim kao liječnik u Bosanskom Brodu.-1954. Bila je iskusan ljekar praktičar s izraženim pedagoškim sposobnostima da svoje znanje prenese studentima. godine i šefa Katedre za rendgenologiju. godine. Educirao je i osposobio brojne doktore medicine i specijaliste rendgenologije u Bosni i Hercegovini.godine i u tom zvanju ju je zatekla smrt.

je docent na predmetu Medicinska hemija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. vanredni profesor Hemije Rođen je 1935. u kom svojstvu ostaje do 1973. U doba kada su terapija i dijagnoza ovih oboljenja bili insuficijentni. godine.). izabran je za docenta na Katedri za metodiku nastave iz hemije. Osim što je bio vješt i pedantan kliničar. Godine 1973. godine. do 1988. Nakon diplomiranja. godine. Bio je šef Katedre za hemiju od 1986. Iz svog područja publicirao je oko 40 naučnih i 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . započinje studij na Filozofskom fakultetu. godine izabran je za docenta na predmetu ftiziologija na istom Fakultetu. u to doba. visokog procenta tuberkuloznih bolesnika sa značajno velikom rezistencijom Kohovog bacila na postojeća antibiotska i druga antituberkulozna sredstva. izabran je za asistenta na predmetu Medicinska hemija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.godine. godine u Sarajevu. Godine 1953. smjer Hemija. a od 1975. na kome je diplomirao 1959. U tom periodu objavio je 6 naučnih radova o suvremenoj koncepciji primjene antituberkulostatika. Umro je 1954. Godine 1961. po čemu ga starije kolege pamte kao svog autoritativnog učitelja. Doktorsku disertaciju odbranio je na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. posjedovao je dobre edukacijske sklonosti u prenošenju znanja studentima medicine. RAMIĆ SALKO (1933. Plućnim oboljenjima i tuberkulozom počeo se baviti još 1936.habilitirao 1953.-1998. te bio primoran intenzivno istraživati nove dijagnostičke postupke i terapijska sredstva za liječenje. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. godine. jedno vrijeme je radio kao profesor u srednjoj školi „Ognjen Prica“ u Sarajevu.

godine i do 1976. Cjelokupani naučni opus dr. a okončao u Zagrebu 1955. godine. Medicinski fakultet u Sarajevu završila je 1958.).stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Doktorsku disertaciju odbranio je u Sarajevu 1970. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Fojnici 1920. Medicinski fakultet započeo studirati u Pragu. Više godina provela je na specijalizaciji u Velikoj Britaniji na Institutu za animalnu fiziologiju u Brabrahamu kraj Cambridgea. asistent Farmakologije i toksikologije Rođena je u Sarajevu 1932. godine. akademik. Montpeljeu. Smorena teškom bolešću. Moskvi. objavljen 1969. godine. od začeća do duboke starosti.-1972. Izabran za redovnog člana nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 69 . gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. godine. Lenjingradu. Stručno se osposobljavao u nekoliko univerzitetskih centara u inozemstvu: Parizu. Ratković-Ðokić se bavila problemima holinergične transmisije u humanom mozgu. Tel Avivu. Magistrirala je i doktorirala na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. REZAKOVIĆ DŽEMAL (1920. Ratković-Ðokić posvećen je mjerenju aktivnostima enzima u ljudskom mozgu. godine. bio je autor udžbenika Organska hemija za III razred gimnazije. umrla je 1972. Varšavi. godini života u Sarajevu. Godinu dana kasnije izabrana je za asistenta na predmetu Farmakologija i toksikologija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.-2004. Dr. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio na Internoj klinici Kliničkog centra u Zagrebu. Kao nastavnik prošao procedure izbora od asistenta do profesora emeritusa na predmetu Interna medicina Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. RATKOVIĆ-ÐOKIĆ DOBRILA (1932. preštampavan u 6 dopunjenih i izmijenjenih izdanja. godine. a također.). Umro je u Sarajevu 1996. godine u svojoj 40.

koje je obavljao savjesno i kvalitetno. Publicirao 103 stručna i naučna rada u domaćim i inozemnim časopisima. Član nekoliko naučnih i stručnih biomedicinskih asocijacija. a i gimnaziju 1939. Osnivač je Udruženja bazičnih medicinskih znanosti BiH. „Trombolija i tromboembolijska bolest arterija. Tokom studija bio je mobiliziran./61. godine u Kliničkoj bolnici u Sarajevu radi. Nakon obavljenog ljekarskog staža 1946. godine. godine specijalizira internu medicinu u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. nagrada ZAVNOBiH-a.-1972. godine). Medalje za hrabrost. Za vanrednog profesora Interne medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu izabran je 1968. Novembra 1957. Dobitnik je više nagrada i priznanja. godine. u nekoliko mjesta BiH (Gacko. između ostalog: Šestoaprilske nagrade Sarajeva. gdje je završio osnovnu školu. Bosanska Krupa. jedno vrijeme savezni poslanik u Skupštini SFRJ. gdje je bio referent saniteta.). godine u Sarajevu. Medicinski fakultet u Zagrebu završio je 1944. u NOB. Osim nastavnih aktivnosti. a nakon odbranjene habilitacije novembra 1961. a specijalistički ispit polaže na Internoj klinici Medicinskog fakulteta u Zagrebu. a onda februara 1944. objavljena 1980. Ordena rada sa crvenom zastavom. objavljena 1987. Jedno vrijeme boravio je na usavršavanju na Institutu za bolesti srca u Londonu (školske 1960.ANUBiH. Umro u Sarajevu 2004. godine bira se za docenta na predmetu Interna medicina. godine. godine. Medalje zasluga za narod. prvo u domobrane 1943. te je kao autor i koautor objavio oko 70 stručnih i naučnih rado- 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . do 1956. Od 1951. izabran je za asistenta na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. jedno vrijeme bio je sekretar Odjeljenja medicinskih nauka i član predsjedništva ANUBiH.. vena i mikrovaskularnog sistema“. Bio je priznat javni i društveni radnik. Ordena rada sa zlatnim vijencem. godine RUSTEMBEGOVIĆ FAHRUDIN (1920. te monografije: „Trombodinamo-elastografija“. godine. Bosansko Grahovo i Drvar) kao ljekar opće prakse. redovni profesor Interne medicine Rođen je 1920. bavio se i naučnim publicističkim radom.

Umro je 1972. i šefa Treće interne klinike. u Internu (klini- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 .-1990. od kojih je većina iz područja kardiologije. Specijalizaciju iz bromatologije s medicnskom hemijom položio je 1937. Srednjoj medicinskoj školi u Sarajevu. gdje je 1933. Godine 1934. Godine 1957. Vanotti). Te iste godine uprava sanatorija „Merkur“ povjerila mu je da osnuje medicinsko-hemijski laboratorij. Silberstein). Kliničke bolnice u Sarajevu. Da bi se upoznao s organizacijom i načinom rada u medicinskohemijskim laboratorijama. Bosanskoj Krupi i Bosanskom Grahovu). Ruždić provodi stanovito vrijeme na usavršavanju u inozemstvu u Institutu za patofiziologiju (prof. povjereno mu je da u Bolnici IV. promoviran u čast doktora filozofije iz predmeta hemija. Epinger) u Beču. a od 1971.va u našim i inozemnim časopisima.). prof. godne. Bio je član Upravnog odbora Društva ljekara BiH. Još kao ljekar opće prakse pokazao se dobrim organizatorom zdravstvene službe (otvorio zdravstvene stanice u Gacku. godine u Travniku. i dr. Iste se godine upisao na Farmaceutski odjel Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. a osim ljekarskog rada na Trećoj internoj klinici u Sarajevu bio je angažiran u nizu drugih institucija u organima upravljanja: Domova zdravlja Sarajevo. godine završio klasičnu gimnaziju. općinskim strukturama u Sarajevu. Sanatoriju „Lov“ (prof. Ruždić odlazi u Lausannu u Internu kliniku (prof. Kao vojni stipendist upisuje studij hemije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. godine. te jedno vrijeme i predsjednik Kardiološke sekcije Društva ljekara BiH. Za magistra farmacije promoviran je 1930. godine. Medicinskom fakultetu u Sarajevu. redovni profesor Hemije Rođen je 1906. Za svoj društveni i javni angažman odlikovan je Ordenom rada sa srebrenim vijencem. Rappaport) i Internoj klinici (prof. Nakon okupacije Austrije 1938. Udruženja kardiologa Jugoslavije. armijske oblasti osnuje hemijski laboratorij. godine prof. gdje je 1925. obavljao je funkciju zamjenika šefa. RUŽDIĆ IBRAHIM (1906. S referatima je aktivno učestvovao na svim važnijim bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim kongresima.

organizirao je i vodio pod pokroviteljstvom Savjeta za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu NRH poslijediplomski oblik jednogodišnjeg. današnje Kliničke bolnice „Dr. Ozren Novosel“. U periodu od 1941. prof. Almasay). farmaceuta za rad u kliničkohemijskim laboratorijama zdravstvenih stanica. Bio je počasni član Udruženja liječnika opće medicine Jugoslavije i Austrijskog društva za 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Objavio je 141 publikaciju. republičkih i gradskih komisija za kliničku hemiju. Aktivno je sudjelovao u osnivanju i radu društvenostručnih saveznih. Godine 1952. 1967. Pored vođenja poslijedipomske nastave zajedno sa svojim suradnicima sudjelovao je u izobrazbi: stažista i specijalizanata kliničkih hemičara.ku u Baselu. godine prof. Za svoj rad primio je brojna priznanja i nagrade: NOG Zagreba imonovao ga je zdravstvenim savjetnikom. Ruždić je pored predavanja na Medicinskom fakultetu vodio i dalje kliničkohemijski laboratorij Sanatorija „Merkur“. Godine 1945. Medicinski fakultet je uključio postdiplomski studij pod nazivom „kliničko-laboratorijska dijagnostika“ Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u svoj program. Bio je jedan od osnivača i redoviti član uredničkog odbora internacionalnog časopisa „Clinica Cemica Acta“. Ozren Novosel“. odnosno dvogodišnjeg usavršavanja visokokvalificiranih stručnjaka za voditelje kliničkohemijskih laboratorija. dužnost koju je vršio sve do odlaska u starosnu mirovinu. Nakon završetka usavršavanja preuzeo je organizaciju rada u Medicinskohemijskom laboratoriju Sanatorija „Merkur“. Bio je član Internacionalne federacije za kliničku hemiju te je aktivno sudjelovao u radu „Expert panel on proteins“. osnovana je viša škola koju je također vodio prof. Gigon) Uzrich. Nakon odlaska u mirovinu ostao je u Zavodu u dopunskom radnom odnosu i vodio Jedinicu za znanstvenoistraživački rad Zavoda za kliničku hemiju Kliničke bolnice „Dr. do 1945. kada je na Sveučilištu otpočeo djelovati „treći stupanj nastave“. organizira redovitu Školu za zdravstvene tehničare laboratorijskog smjera. Savjet za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu NRH povjerava mu da pored svoje redovne dužnosti preuzme i organizaciju rada i edukaciju kadrova u kliničkohemijskim laboratorijama na području NRH. 1954. Godine 1962. u Institut za fizikalnu hemiju (prof. Ruždić.

godine. podnosi ostavku na mjesto docenta i učestvuje kao ilegalac u jedinicama NOP-a. primio je nagradu za životno djelo od Republičkog komiteta za znanost. godine. Završio je Medicinski fakultet u Beogradu 1937. Bio je matičar prilikom osnivanja Veterinarskog fakulteta.mikrohemiju. Od 1961. Filozofskog i Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. obavljao je funkciju prorektora Univerziteta u Sarajevu. Svojim pionirskim radom na organizaciji stručnog i znanstvenoistraživačog rada te edukaciji kadrova u kliničkohemijskim laboratorijama postavio je solidne temelje za razvoj naše kliničke hemije. a u periodu od 1954. Za dekana Fakulteta biran je ponovo 1953. počasni član Medicinske akademije Hrvatske. i oficijelno prvi dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prvi šef Katedre za fiziologiju i biohemiju na istom Fakultetu. Inicijator je i osnivač Udruženja fiziologa Jugoslavije i potpredsjednik ovog Udruženja od 1959.-1963.). tehnologiju i informatiku. godine predavao je fiziologiju i na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu. Tokom svog 50-godišnjeg aktivnog rada svojim stručnim i znanstvenim radom znatno je pridonio da se klinička hemija u našoj zemlji razvije u samostalnu akademsku disciplinu. Demobiliziran je kao major JNA. godine. SABOVLJEV ALEKSANDAR (1907. te Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. godine. u Banatu (Vojvodina). odbijajući da potpiše antikomunistički manifest. ravnopravnu s ostalim granama medicinske znanosti. godine. Posebnu nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . U rodnom mjestu završio je osnovnu školu. do 1962. godine u Ečki. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je 1907. a gimnaziju u Velikom Bečkereku kod Zrenjanina. Godine 1941. Područja naučnih i stručnih istraživanja profesora Sabovljeva su bila različita i mnogobrojna unutar fiziologije. pa do svoje smrti 1963. Nakon diplomiranja izabran je za asistenta na Katedri za fiziologiju Veterinarskog fakulteta u Beogradu 1937. patofiziologije i biohemije.. do 1956. a zatim na istoj Katedri za docenta. Jedan je od matičara Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1946.

godine. Bio je pripadnik NOV-a a 1946. između ostalog. Iz područja fiziologije i metabolizma materija u ljudskom organizmu objavio je zasebnu monografiju u kojoj su.).pažnju posvetio je istraživanju unutrašnjih materija organizma. a okončao ga u Sarajevu 1953. Njegovi eksperimentalni radovi iz područja neurofiziologije i metabolizma fosfora u jetri su ostali prepoznatljivi na širim jugoslavenskim naučnim prostorima. SARAJLIĆ EŠREF (1923. Nekoliko puta je boravio u inozemstvu na usavršavanjima. gdje je i maturirao 1944. Bio je društveno aktivan. godine. godine. nakon čega je 1975. godine. redovni profesor Pedijatrije Rođen je u Sarajevu 1923. a zatim 1968. zatim Dječijoj klinici profesora van Gelderena u Lajdenu u Holandiji. Godine 1973. godine izabran za redovnog profesora na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Dječjoj klinici u Sarajevu 1958. je demobiliziran. pojedinih mineralnih frakcija. odbranio je habilitacioni rad „Carditis u toku primarnog ataka reumatske bolesti u dječjem dobu“.-1980. izabran je za asistenta na predmetu Pedijatrija. i na Institutu 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . 6 mjeseci na Kardiološkoj klinici kod profesora Linda u Štokholmu. prezentirana njegova pionirska iskustva uvođenja radioaktivnih izotopa u istraživanju metabolizma. Zahvaljujući vanrednim organizatorskim sposobnostima. Objavio je više naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim publikacijama. te načina odgovora organizma u obrambenim uvjetima. nakon čega je iste godine izabran za docenta. Godine 1963. Iste godine upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu. Katedru za fiziologiju i biohemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu učinio je jednom od najbolje opremljenih u tadašnjoj Jugoslaviji. Još kao specijalizant 1957. a za svoj doprinos u radu dodijeljena mu je medalja za zasluge „Orden rada prvog i drugog reda“ i „Orden zasluga za narod trećeg reda“. odbranio je doktorsku disertaciju „Promjene u elektrokaridogramu izazvane abnormalnim koncentracijama kalijuma na izolovanom srcu i njihov značaj“. između ostalog. i za vanrednog profesora na predmetu Pedijatrija.

od demolirane bivše bolnice željezničara pravi uređenu Pedijatrijsku kliniku Medicinskog fakulteta uz pomoć mladih saradnika koje je okupio i educirao. godine. izabran je za docenta na predmetu Pedijatrija na Medicinskom fakultetu u Beogradu. nakon čega jedno vrijeme boravi na usavršavanju u Berlinu i Dizeldorfu. Zatim je upisao Medicinski fakultet u Lionu i na njemu diplomirao 1922. a nakon završetka ponovno se vraća na svoje radno mjesto na Dječijoj klinici Medicinskog fakulteta u Beogradu. Zaslužan je i za osnivanje drugih medicinskih fakulteta u BiH. Nakon diplomiranja vraća se u Jugoslaviju i radi kao sreski ljekar u Aleksincu.-1978. Tome su doprinijeli i nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Za vrijeme Drugog svjetskog rata hapšen je i proganjan. Profesor Sarajlić je bio osnivač Savjetovališta za kardioreumatološka oboljenja. upućen je u Francusku.za kardiovaskularne bolesti Univerziteta u Padovi. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu bio je dekan od 1974. godine u Užičkoj Požegi (SCG). SARVAN MILIVOJE (1896. akademik. znanje i vještine. redovni profesor Pedijatrije Rođen je 1896. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Dječjoj klinici u Beogradu. Aktivno je sarađivao i u ANUBiH. potpredsjednik Udruženja reumatologa Jugoslavije. predsjednik Udruženja kardiologa Jugoslavije. To mu je omogućilo da dječiju kardiologiju u Sarajevu podigne na evropski nivo primjenjujući najsavremenije dijagnostičke i terapijske metode u ovom segmentu. do 1980. Umro je u Sarajevu 1980. Rezultate svojih naučnih i stručnih istraživanja publicirao je u preko 100 radova u domaćim i inozemnim časopisima. godine. Bio je značajno društveno i politički angažiran kao generalni sekretar Udruženja pedijatara Jugoslavije.). Educirao je brojne studente biomedicinskih fakulteta i specijaliste pedijatrije. te član evropskih pedijatrijskih udruženja. predsjednik Reumatološke sekcije. predsjednik Pedijatrijske sekcije Drušva ljekara BiH. Milivoje Sarvan preuzima mjesto šefa Klinike za dječije bolesti u svojstvu profesora pedijatrije. godine. gdje je i maturirao. Učesnik je Prvog svjetskog rata i nakon prelaska Albanije. uz ogromne napore. Za kratko vrijeme. Godine 1937. Otvaranjem Medicinskog fakulteta u Sarajevu.

godine. vanrednog i redovnog profesora. Švicaraskoj./50. Karijeru je završio kao doživotni član Udruženja pedijatara. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1949. a godine 1966. koju je osnovao i uspješno vodio okupljajući na tim skupovima eminentne stručnjake iz pedijatrije u zemlji i inozemstvu. iz čega je odbranio preko 30 naučnih i stručnih radova. Poljskoj. nosilac je francuskog Ordena legije časti. Bio je vrstan preparator i svojim radovima je obogatio muzej Anatomskog instituta. godine.brojni naučni i stručni skupovi koje je organizirao preko Pedijatrijske sekcije. bio je i predsjednik Udruženja alergologa Jugoslavije. Nakon diplomiranja zaposlio se kao asistent Medicinskog fakulteta na predmetu Anatomija. a dobitnik je 27. Za predavača na istoimenom predmetu izabran je 1961. Odbranio je doktorsku disertaciju o temi “Koštani labirint nekih chiroptera”.-1992. julske nagrade SRBiH i nagrade AVNOJ-a. postao je redovni član ANUBiH. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1956. Član je ANUBiH od njenog osnivanja. godine./55. a jedno vrijeme. Njemačkoj. a bio je počasni član sličnih udruženja u Francuskoj. redovni profesor Anatomije Rođen je u 1927. Umro je u Beogradu 1978. godine prelazi na ovaj Fakultet i vodi Katedru za anatomiju sve do smrti. 1992. Češkoj republici. te prolazi faze izbora u docenta. Po osnivanju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli 1976. godine u Beogradu. Učestvovao je u istraživanjima iz nekoliko područja anatomije. Tokom studija bio je demonstrator na Institutu za anatomiju. osim što je bio predsjednik Udruženja pedijatara. školske godine. SAVKOVIĆ LJUBOMIR (1927. i 1954./52. Akademik Milivoje Sarvan je bio svestrana ličnost i kao javni i društveni radnik dobio je niz društveni priznanja i nagrada. Značajnu ulogu odigrat će šestomjesečni kursevi socijalne pedijatrije koje je profesor Sarvan organizirao. a jedno vrijeme i prorektor Univerziteta u Sarajevu. 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . između ostalog.). te dekan 1951. godine.

-1986. akademik. i član Odbora za ispitivanje lijekova istog odjeljenja./67. I najzad. Kao nastavnik pneumoftiziologije i šef Klinike i Katedre za pneumoftiziologiju dao je značajan doprinos rješavanju TBC i plućnih oboljenja u BiH. Profesor Hišam Serdarević je 1975. do 1978. Studirao je na medicinskim fakultetima u Beogradu i Zagrebu./74. godine i nakon toga izabran za docenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pneumoftiziologija.SERDAREVIĆ HIŠAM (1917. godine. te prolazi faze izbora u vanrednog i redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Gimnaziju je završio u Sarajevu 1936. zatim od 1970. Po završetku studija angažiran je kao sanitetski ljekar. godine u Zenici. godine radi na Grudnom odjeljenju Vojne bolnice u Sarajevu. Dugogodišnji je šef Klinike za plućne bolesti i tuberkulozu „Podhrastovi“ u Sarajevu. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta od 1964. Od 1946.). Pored svih važnih funkcija koje je obavljao za svog života. Habilitirao je 1956. bio je predsjednik Crvenog krsta SRBiH i predsjednik Crvenog krsta SR Jugoslavije Također. a kasnije komandant Medicinsko-sanitetskog bataljona Osme kordunaške divizije. godine. te uvođenju novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka u prevenciji i liječenju pulmoloških oboljenja i TBC. gdje je diplomirao 1944. godine. akademik Hišam Serdarević je usnAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . godine izabran za redovnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH./65. bio je član Jugoslavenske komisije za saradnju sa međunarodnim zdravstvenim organizacijama. Rukovodio je ili je bio član u svim značajnijim stručnim asocijacijama i udruženjima vezanim za pulmološka oboljenja i TBC u BiH i bivšoj Jugoslaviji. te predsjednik Odbora za rak Medicinskog odjeljenja ANUBiH. dugogodišnji je predsjednik Komisije za plućne bolesti i TBC i Zavoda za tuberkulozu SRBiH. godine a dekan 1973. prvo Unske operativne grupe. godine. do 1966. Specijalistički ispit iz Pneumoftiziologije položio je 1949. redovni profesor Pneumoftiziologije Rođen je 1917. i član predsjedništva Jugoslavenske asocijacije ZRO. Od brojnih funkcija koje je imao značajne su: osam godina je bio predsjednik Zajednice radnih organizacija SRBiH.

godine. kao što su Orden za hrabrost. a 1940. 27. Orden Republike za srebrenim vijencem. Odbranio je habilitacioni rad o temi „Hronični ga-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . dobija mjesto ljekara socijalnog osiguranja u Rudniku uglja Kostolac. a decembra iste godine i za vanrednog profesora na Katedri za internu medicinu. Nakon odsluženog vojnog roka 1928. Godine 1958. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beču 1927. godine. gdje 1942. godine zaposlio se kao ljekar na Odjeljenju za interne bolesti Opšte državne bolnice u Sarajevu. Studenti ga pamte kao odličnog pedagoga koji je svoja predavanja držao vrlo razumljivim i jednostavnim jezikom. Januara 1947. u drugoj sa akademikom V. Danilovićem). godine.“. julske nagrada SRBiH. Dobitnik je niza priznanja i odlikovanja. objavljenoj 1967. godine vratio se u Sarajevo. godine. Smrt ga je zatekla marta 1986. kada bježi u Srbiju. SIMIĆ MIRON (1902. je postao upravnik Gradske bolnice u Sarajevu. Novembra 1944.-1967. godine pristupa jedinicama JNA i jedno vrijeme radi kao šef Internog odjeljenja Vojne bolnice u Požarevcu. gdje radi kao specijalista internista i asistent do decembra 1938. Jedno vrijeme se educira na internim klinikama u Parizu i Beču. godine i izabran za docenta na Katedri za interne bolesti Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. gdje je bio upravnik.). gdje u Vojnoj bolnici u Sarajevu postaje šef Odjeljenja za interne bolesti i upravnik Vojne bolnice u činu pukovnika sanitetske službe. Također je koautor knjiga „Tuberkuloza pluća“ i „Plućne bolesti“ (u prvoj sa prof. izabran je ponovno za docenta. godine. u kom svojstvu je i demobiliziran decembra 1951. Završio je osnovnu školu i gimnaziju u Sarajevu. a zatim i Vojne bolnice u Kragujevcu. Špirom Janovićem. Orden rada sa srebrenim i zlatnim vijencem. godine na Klinici za plućne bolesti i TBC „Podhrastovi. gdje ostaje do augusta 1941.pio objaviti preko 100 stručnih i naučih radova u domaćim i inozemnim publikacijama. godine. vanredni profesor Interne medicine Rođen je u Banjoj Luci 1902. a često je znao i sam voditi praktične vježbe studentima. Za šefa Internog i TBC odjeljenja Gradske bolnice u Sarajevu imenovan je decembra 1938.

Iste godine postavljen je za dekana novoosno- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . Na tom mjestu ostao je do januara 1993. godine na Hirurškoj klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Prodekan Medicinskog fakulteta postaje 1985. Jedan od osnivača odjeljenja za plastičnu i raekonstruktivnu hirurgiju Hirurške klinike u UMC Sarajevo. godine. godine. London). STAROVIĆ BORIŠA (1940. Kao stipendista Britisch Councila – tokom 1976. godine. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1940. godine. dekan 1988. Supsbecijalistički ispit iz plastične i rekonstruktivne hirurgije položio je 1976. godine.-2005. vanrednog i redovnog profesora uobličava univerzitetsku karijeru. Transformacijom spomenute ustanove 1977. kada je izabran za asistenta na predmetu hirurgija. U rodnom gradu završio je osnovnu školu i klasičnu gimnaziju 1958. godine kada je napustio Sarajevo. a zahvaljujući organizatorskim sposobnostima unaprijedio je Drugu internu kliniku u Sarajevu. godine postao je njen direktor i na toj dužnosti ostao do 1993. ali najznačajniji su iz hematologije. godine. godine. te dio njih iz preventivne medicine i rehabilitacije. godine boravio je u vodećim centrima Velike Britanije za hirurgiju šake. Umro je u Sarajevu 1967. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu 1964. kojom je jedno vrijeme uspješno rukovodio. Bio je član nekoliko domaćih i inozemnih naučnih asocijacija. U nastavnom procesu Medicinskog i Stomatološkog fakulteta učestvuje od 1972. Disertaciju o temi “Evaluacija traumatizma šake i njen značaj primarnog hirurškog tretmana u prevenciji invaliditeta” odbranio je 1981. (Edinburg. rekonstruktivnu hirurgiju i mikrohirurgiju. gdje započinje rad na doktorskoj disertaciji iz područja rekonstruktivne hirurgije šake.). Specijalistički ispit iz opće hirurgije položio je 1973. Derbi. Puno pažnje posvetio je praktičnoj edukaciji ljekara na terenu i sam je istraživao patologiju nekih područja Bosne i Hercegovine.stritis“. Bila je to prva doktorska disertacije iz ove medicinske oblasti na prostorima tadašnje Jugoslavije. akademik. i 1977. a zatim kroz izbor u docenta. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. godine. Njegovi stručni i naučni radovi bili su iz nekoliko oblasti interne medicine.

godine dobio je nagradu „Hipokrat“ za životno djelo i 2003. Za svoj rad. Hrvatska. preko 20 naučnoistraživačkih projekata u zemlji i inozemstvu. akademik. generalnog sekretara i potpredsjednika. Nosilac je. 1913. redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Varaždinu. STERN PAVAO (1913.). godine. zasluge u radu dobio je „Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva“. Počeo je raditi u farmaceutskoj industriji i do Drugog svjetskog rata radio je na farmakološkim instrumentima. „Medalju rada“. izučavanjem fiziološke 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . u istom periodu. problemima transmisije u CNS. a zatim po pozivu dolazi 1948. Godine 1946. radi čega je jedno vrijeme boravio u Amsterdamu i Beču na usavršavanju. te 1990. proučavanjem modela oboljenja ekstrapiramidalnog sistema. Novembra 2002. Osnivač je Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske te njen dopisni i redovni član. Obavljao je funkciju predsjednilka Odjeljenja za medicinske nauke. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1936. Organizator desetak kongresa. godine „Povelju humanosti Jugoslavije“. internacionalnih stručnih sastanaka i brojnih domaćih simpozijuma. Republika Srpska. gdje osniva Institut za farmakologiju i toksikologiju i postaje njegov šef i prvi šef istoimene katedre. Umro je u Beogradu 2005. Posebno se bavio područjem farmakologije centralnog i vegetativnog nervnog sistema.vanog Medicinskog fakulteta u Foči. godine na novoosnovani Medicinski fakultetu u Sarajevu. „Prvomajsku nagradu BiH“. ili učesnik.-1976. godine. U svom bogatom naučnoistraživačkom opusu ima oko 550 stručnih i naučnih radova iz gotovo svih područja farmakologije i toksikologije. godine. Akademik Pavao Stern je bio jedan od najplodnijih naučnika i nastavnika Medicinskog fakulteta. Bio je mentor u nekoliko doktorskih i magistarskih teza na biomedicinskim fakultetima. zapošljava se na Institutu za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. punih šest godina obavljao i funkciju rektora Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Također je. godine „Veliki pečat“ za postignute rezultate u profesiji.

godine je predstojnik Ginekološko-porodnog odjeljenja bolnice „Dr. te i uroginekološke korektivne zahvate uz stalnu prisutnost anesteziologa nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . te član redakcijskih odbora nekoliko naučnih i stručnih časopisa u zemlji i inozemstvu.). gdje je završio klasičnu gimnaziju kao učenik generacije. godine preuzima organiziranje Klinike za ginekologiju i akušerstvo i vođenje Katedre na istom predmetu sve do 1952. godine. Školske 1951. godine. Umro je u Sarajevu 1976. sekretar Medicinskog odjeljenja ANU BiH. Također. Specijalistički ispit iz Ginekologije i akušerstva položio u Zagrebačkom kraljevskom rodilištu kod profesora Dursta. Za redovnog profesora se bira 1950. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1903. pamtit će ga najmanje 4.uloge supstance P. bio je predsjednik Jugoslavenskog društva za fiziologiju i Jugoslavenskog društva za farmakologiju.000 studenata. godine bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Od 1957. godine. bio je organizator i nekoliko naučnih i stručnih skupova. godine u svojstvu vanrednog profesora. Wertheimu. vratio se u Zagreb i radi u Republičkom sekretarijatu za zdravstvo i do 1955. Također. Godine 1952. a preko 50 specijalista su okončali svoje specijalističke ispite za vrijeme rada profesora Sterna. Bio je vrstan operater. Nastavnički posao počeo je kao asistent 1938. godine izabran je za docenta na predmetu Ginekologija i akušerstvo na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. transplantacija. Kao svog učitelja. malignih tumora itd. a također je proučavao farmakološke efekte miopatija. godine nadzire izgradnju Dječje bolnice u Klaićevoj ulici i bolnice „Ivan Kajfeš“ u Zagrebu. a kasnije i ravnatelj iste bolnice do odlaska u mirovinu 1974. Po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1946. član JANU. godine u Zagrebu. julsku nagradu./52. Obavljao je brojne i odgovorne funkcije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i Akademiji nauka i umjetnosti BiH. Bio je priznat javni i društveni radnik. Doktorirao je na Medicinskom fakultetu u Beču. trovanjima i ulogom histamina u ljudskom organizmu. a odlikovan je Ordenom rada sa crvenom zastavom i Ordenom zasluga za narod sa srebrenim zracima. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beču 1928.-1998. godine. a već 1942.. Slovenačke Akademije znanosti in umetnosti i član nekoliko akademija nauka u inozemstvu. godine. Tokom Drugog svjetskog rata bio je ilegalac NOP-a. zašto je dobio 27./53. Latzgou. Bio je dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1952. Ozren Novosel“. a u ginekološku praksu uveo je niz novih metoda: vaginalna i laparoskopska operacija po Schutu. SZABO STANISLAV (1903. Purkinijevu medalju.

Banovići i Šamac .). Szabo ima obavljena 33 naučna i stručna rada.) bio je predsjednik Ginekološke sekcije Zbora liječnika Hrvatske.-1968. U svom naučnom opusu prof. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Jedno vrijeme (1966. godine u praksu uvodi vakuum-ekstrakciju prilikom poroda. zapošljava se u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. Također. prof. godine. Učestvovao je kao dobrovoljac u akcijama izgradnje pruga Brčko . Uvodi 1962. godine. i već od 1959. odnosno indukciju ovulacije humanim menopauzalnim gonodoprinima.) i Ordenom rada sa crvenom zastavom (1970.).). Prof. Ordenom zasluga za narod prvog ranga (1968. a zajedno sa suprugom Janjom jedan je od osnivača Hrvatske lige protiv raka. te tri godine radi u Stanici za transfuziju 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine vakuum-aspiracije. TEFTEDARIJA MUHAMED (1921. a također među prvima i dokazati uspješnost hormonskog liječenja raka endometrija.). Značajne uspjehe prof. Szabo već 1962. većinom iz područja ginekološke onkologije. godine i polikemoterapiju u liječenju raka jajnika. čime je prvi pokušao uvesti specifične citoterapije kod karcinoma jajnika. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1950. plinske analize ploda. Nakon obavljenog ljekarskog staža. bio je član Njemačkog ginekološkog društva. zatim potpredsjednik Udruženja ginekologa i opstetričara Jugoslavije (1968. a za svoj društveni i naučni doprinos nagrađen je Ordenom bratstva i jedinstva sa srebrenim vijencem (1969.-1990. a od 1963. Szabo postiže u liječenju raka jajnika.-1972. Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem (1965. ultrazvuk. a 1964.Sarajevo. Szabo intenzivno razvija eksperimentalna istraživanja na postavljanju in vitro onkobiograma i antiblastograma prilikom izbora najdjelotvornijeg citostatika. godine. godine kardiotokografiju.i neonatologa. te prenatalnu genetsku dijagnostiku od 1970. a veliki značaj pridavao je razvitku kliničke citologije. zatim 1969. Umro u Zagrebu 1998. Također.). kada je otvorio savremeno koncipiranu polikliniku sa subspecijalističkim ambulantama. redovni profesor Infektologije Rođen je u Sarajevu 1921. godine uvodi monokemoterapiju. genetike i kolposkopije.

Godine 1954. godine. Plaketa Saveza ljekraskih društava Jugoslavije.). Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva 1978.krvi u Sarajevu. od 1974. Jedno vrijeme je obavljao i funkciju prodekana Medicinskog fakulteta. izabran je za docenta na predmetu Infektologija. odbranio je doktorsku disertaciju o temi „Hospitalne infekcije – ispitivanje hospitalnih infekcija sa posebnim osvrtom na Gram negativne uzročnike“. Godine 1974. Plaketa Republičkog zavoda za zdravstvenu zaštitu BiH. Habilitirao je 1962. Srebrena plaketa za samoupravljanje. Obavljao je brojne rukovodne i društvene funkcije u rukovodnim organima UMC-a Sarajevo. Za svoj društveni i javni angažman dobio je niz domaćih i nekoliko inozemnih priznanja: Plaketa Nacionalne medicinske akademije Francuske. U znak priznanja za svoj rad upisan je u poznatu svjetsku knjigu „Men and Women of Distinction“. Organizirao je i Prvi kongres infektologa Jugoslavije. Položio je specijalistički ispit iz Infektivnih bolesti na Infektivnoj klinici u Zagrebu 1959. u kojima je jedno vrijeme bio i predsjednik ovih udruženja. imenovan je za asistenta na predmetu Zarazne bolesti na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Brojne generacije studenata pamte ga kao elokventnog edukatora i korektnog ispitivača. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Godine 1964.). Orden rada sa zlatnim vijencem (1971.). Orden rada sa srebrenim vijencem (1961.). godine. Zlatna i srebrena plaketa Kliničke bolnice (1972. England 1981. i redovnog profesora 1975. Cambrige. Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima (1980. do 1979. Za šefa Infektivne klinike i Katedre na predmetu infektivne bolesti na Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je 1971.). U nastavni proces je uključen još kao specijalizant infektologije i učestvovao je u edukaciji svih studenata biomedicinskih fakulteta do odlaska u mirovinu. Umro je u Sarajevu 1990. Zlatna plaketa Medicinskog fakulteta (1971. Boravio je više puta na usavršavanjima u inozemstvu. Medicinskog fakulteta. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Kortikosteroidi u liječenju zaraznih bolesti“. godine. godine. godine. Udruženju infektologa BiH i Jugoslavije. zatim za vanrednog profesora 1970. godine. i na toj dužnosti ostao je do odlaska u mirovinu 1976. godine. U domaćim i inozemnim stručnim i načunim časopisima i drugim publikacijama objavio je oko 140 stručnih i naučnih radova.

TELALBAŠIĆ SADŽIDA (1936.-2006.), redovni profesor Infektologije
Rođena je u Sarajevu 1936. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu diplomirala 1961. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža, 1962. godine zaposlila se kao sekundarni ljekar na Klinici za zarazne bolesti Kliničke bolnice Sarajevo. Specijalistički ispit iz infektologije položila je 1967. godine. Magistarski rad o temi „Efekat endotoksina Salmonele Tyfi i šigele Flexner na mortilitet nekih organa gastrointestinalnog trakta“ odbranila je 1972., a doktorsku disertaciju o temi „Prilog poznavanju dijagnoze nekih crijevnih infektivnih oboljenja primjenom fekalne citodijagnostike“ odbranila je na MF u Sarajevu 1979. godine. Iste godine izabrana je za šefa Odsjeka za crijevne i parazitarne bolesti Infektivne klinike UMC Sarajevo. Od 1990. godine pa do odlaska u mirovinu 2005. godine bila je šef Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. U nastavnom procesu na Medicinskom fakultetu na predmetu Infektivne bolesti je od 1972. godine u svojstvu asistenta pripravnika, zatim je birana 1975. godine za asistenta, docenta 1984. godine, vanrednog profesora 1989. godine i redovnog profesora 1994. godine. Obavljala je funkciju šefa Katedre za infektivne bolesti od 1990. do 2005. godine. U spomenutom periodu izvodila je nastavu svim studentima biomedicinskih fakulteta, a također je učestvovala u edukaciji polaznika postdiplomskog studija kliničkog smjera te brojnih ljekara na specijalizaciji iz infektivnih bolesti. Mentorirala je nekoliko magistarskih radova. Usavršavala se u više centara u zemlji i inozemstvu, od čega dva puta u bivšem SSSR-u, 1970. i 1978. godine, također u Čehoslovačkoj 1972. godine, zatim u Poljskoj 1990. Sa radovima je učestvovala kao aktivni izlagač na više kongresa infektologije, mikrobiologije, gastroenterologije, gerontologije i dr., na nekim od njih i kao pozivni predavač. Publicirala je 97 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu, kooautor je u udžbeniku i praktikumu iz Infektologije, te autor jedne monografije. Obavljala je brojne rukovodne i društvene funkcije, između ostalog, bila je i predsjednik Infektološke sekcije Društva ljekara BiH od 1979. godine do 1990., za koji rad je dobila nekoliko društvenih priznanja. Preminula je u Sarajevu 2006. godine. 

4

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

TOMIĆ SREĆKO (1924.-1975.), redovni profesor Patološke anatomije
Rođen je 1924. godine u Dolovima kod Vareša. Završio je gimnaziju u Visokom, a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1954. godine. Za vrijeme studija medicine bio je angažiran kao demonstrator, a nakon diplomiranja izabran je za asistenta na Institutu za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Položio je specijalistički ispit iz Patološke anatomije 1958. godine. Jedno vrijeme boravio je na usavršavanju na Institutu za rak u Amsterdamu, što ga je motiviralo da se usmjeri u segment onkologije. Na predmetu Patološka anatomija izabran je za docenta 1962. godine a vanrednog profesora 1968. godine, te za redovnog profesora 1975. godine. Imao je izvanredne pedagoške sposobnosti, i studenti su rado posjećivali njegova predavanja. Kao naučnik i istraživač objavio je preko 40 naučnih i stručnih radova, većinom iz opće i kliničke onkologije. Bavio se dosta onkologijom dojke, o čemu je sačinio seriju publikacija u kojima je naglašavao značaj rane prevencije i dijagnostike tumorskih oboljenja. Nastupio je s radovima na brojnim stručnim i naučnim kongresima u zemlji i inozemstvu. Kao društveni i javni radnik za svoj angažman dobio je nekolicinu priznanja, između kojih: Orden rada sa zlatnim vijencem i Orden zasluga za narod sa srebrenim vijencem. Umro je 1975. godine nakon duge i teške bolesti.

TVRTKOVIĆ RIFAT (1921.-1994.), redovni profesor Hirurgije
Rođen je u Višegradu 1921. godine. Školovao se u više mjesta a gimnaziju je završio u Prištini pred Drugi svjetski rat. Kao napredan omladinac iz anatifašistički orjentirane porodice odmah je uhapšen i logorovao je u Italiji do 1943. godine, kada odlazi u slovenačke partizane. Po završetku rata počinje studij Medicine u Ljubljani, te se po diplomiranju zapošljava na Hirurškoj klinici u Sarajevu. Specijalistički ispit je položio u Ljubljani 1957. godine. Po povratku u Sarajevo formira Odjeljenje za torakalnu hirurgiju pri Hirurškoj klinici. Usavršavao se u više stranih klinika za

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 

torakalnu hirurgiju. Na Medicinskom fakultetu biran je za asistenta, docenta, vanrednog i redovnog profesora. Godine 1979. Odjeljenje za torakalnu hirurgiju prerasta u Kliniku za torakalnu hirurgiju na čijem čelu prof. dr. Rifat Tvrtković ostaje do penzionisanja 1986. godine. Autor je i koatuor niza stručnih i naučnih radova objavljenih u domaćim i stranim časopisima, te koautor udžbenika iz Hirurgije za studente medicine i stomatologije. Odgojio je impozantan broj torakalnih hirurga, kako za vlastitu Kliniku, tako za Odjeljenja torakalne hirurgije bolnica u Mostaru, Bihaću i Prištini. Vrlo rano je inaugurirao Torakalnu hirurgiju u Sarajevu koja je i u ranijem periodu imala nivo najčuvanijih torakalnih hirurgija u Evropi, pa i u svijetu. Učesnik je većeg broja kongresa i simpozija iz Opće i Torakalne hirurgije u zemlji i inozemstvu. Godine 1986. organizirao je i bio predsjednik Kongresa hirurga tadašnje Jugoslavije održanog u Sarajevu. Po penzionisanju nije prekidao vezu sa svojom bivšom Klinikom sve do svoje smrti marta 1994. godine.

URBAN STJEPAN (1907.-1979.), vanredni profesor Biologije
Rođen je u Zagrebu 1907. godine. Klasičnu gimnaziju u Zagrebu završio je 1926., a Filozofski fakultet u Zagrebu 1931. godine. Disertaciju iz biljne citologije završio je 1936. godine. Jedno vrijeme obavljao je funkciju asistenta Botaničkog zavoda Filozofskog fakulteta, a zatim i Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu do 1942. godine. Od 1945. nastavnik je iz Botanike u Višoj pedagoškoj školi u Splitu i profesor Više pedagoške škole u Zagrebu do 1949. godine. Školske 1947./1948. godine obavlja funkciju šefa Katedre za biologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu u zvanju vanrednog profesora, gdje ostaje do 1956. godine. Godine 1957. bira se za predstojnika Zavoda za biologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Umro je u Rijeci 1979. godine. 

6

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

i brojni studenti medicine. Smrt ju je zatekla na radnom mjestu u Libijskoj bolnici 1977. Još nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . pamtit će je kao dobrog eruditu i edukatora. godine. zatim za docenta 1968. gdje je nakon kraće bolesti maja 1977.). Nastavne aktivnosti započela je izborom za asistenta 1955.VASIĆ DANICA (1924. Sureauna i Nettera. godine. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. godine. Objavila je 46 stručnih i naučnih radova iz područja ginekologije i akušerstva. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu.. te u Parizu kod profesora Mergera.-1987.-1977. Specijalistički ispit iz ginekologije i akušerstva završila je u Sarajevu 1958. godine. gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. Bila je cijenjena kao ljekar praktičar. godine. ali i kao nastavnik pedagog. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu diplomirala je 1951. stomatologije. a okončala kao vanredni profesor 1976. Naslov njenog habilitacionog rada je „Terapija hipertenzivnih kasnih gestoza“ kojeg je odbranila 1964. godine. a nekolicina njih odnosi se na patološku trudnoću. asistent Infektologije Rođena je u Banjoj Luci 1925. i Više medicinske škole u Sarajevu. jedno vrijeme radi kao ljekar u Mostaru i Rogatici. Zbog svog društvenopolitičkog angažmana u toku Drugog svjetskog rata hapšena je od strane ustaške policije. godine. godine i umrla. a također je boravila i na klinikama u Varšavi. vanredni profesor Ginekologije i akušerstva Rođena je u Foči 1924. koji su je uvrstili u rang jugoslavenskih stručnjaka iz te oblasti.. a disertacionog rada „Uroporfirini u mokraći i plodnoj vodi u normalnoj i patološkoj trudnoći“. što joj je omogućilo da redovno prati savremena medicinska zbivanja. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Državnoj bolnici u Sarajevu.). Jedno vrijeme boravila je Jugoslavenskoj bolnici u Zaviji (Libija) u svojstvu šefa Ginekološko-akušerskog odjeljenja. godine. Pripada prvoj generaciji studenata novoosnovanog Medicinskog fakulteta u Sarajevu na kojem je diplomirala 1953. odbranjenog 1973. jer je govorila nekoliko svjetskih jezika. VOJVODIĆ ZINETA (1925. Kao nastavnik i istraživač usavršavala se na klinikama u Wupertalu kod profesora Anselmina i u Parizu kod profesora Lepagea.

Osnivač je Očnog (X) odjeljenja Opšte državne bolnice koje se 8. a član Bosanskohercegovačke sekcije i Udruženja infektologa bivše Jugoslavije. Za svoj rad u ovim udruženjima dobitnik je nekoliko priznanja. Specijalistički ispit iz oftalmologije položio na Medicinskom fakultetu u Beču 1923.). te se pred kraj Drugog svjetskog rata vraća u Sarajevo i jedno vrijeme radi u Školskoj poliklinici u Sarajevu. VUČIČEVIĆ MOMČILO (1891. a onda jedno vrijeme boravi u Sremskoj Mitrovici. diplomirao na Medicinskom fakultetu u Pragu 1917. Specijalistički ispit iz Infektologije položila je 1960. godine izdvaja iz Hirurškog odjeljenja iste bolnice. Već u prvim godinama rada ovog odjeljenja. specijalizantima i specijalistima infektologije. godine. provela je do svoje smrti na ovoj klinici. Vučičević rukovodi do početka Drugog svjetskog rata. Posebno se zanimala neuroinfektivnim respiratornim oboljenjima i iz ove oblasti objavila je nekoliko stručnih i naučnih radova u medicinskim časopisima. 4. Zahvaljujući svojim organizatorskim sposobnostima jedno vrijeme je službovala kao šef Odsjeka. koji će osnovati očna odjeljenja u drugim bolnicama u BiH. doktor Vučičević uvodi najmodernije dijagnostičke i terapijske postupke i primjenjuje znanja i iskustva dobijena usavršavanjem u inozemstvu. Bila je angažirana u upravnim strukturama Klinike i Univerzitetskog kliničkog centra. ljekarima. značajan dio svog radnog vremena posvetio je edukaciji novih kadrova. Također. Nakon položenog specijalističkog ispita zaposlio se u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu kao prvi specijalista oftalmolog. godine u Rudom. 1923. kada je bila izabrana za asistenta na predmetu Infektivne bolesti na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. specijalista očnih bolesti. Nakon zavr-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .kao apsolvent zaposlila se na Klinici za infektivne bolesti 1951. zatim šef Odjeljenja i šef Hospitalnog odjeljenja Klinike za infektivne bolesti. punih 35 godina. godine. redovni profesor Oftalmologije Rođen je 1891. godine. Završio je gimnaziju u Sarajevu.-1975. Spomenutim odjeljenjem dr. godine i svoj cjelokupan životni vijek. Svoje bogato iskustvo u praksi iz infektologije svesrdno je prenosila studentima biomedicinskih nauka.

akademik. godine. dobio je niz plaketa i priznanja u zemlji i inozemstvu. Promoviran u doktora medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču. počasni član Udruženja oftalmologa nekolicine evropskih zemalja. gdje biva izabran za asi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . redovni profesor Neuropsihijatrije Rođen je u Mostaru 1899. Kao priznati javni i društveni radnik.). preuzima i rukovodi Očnim odjeljenjem Vojne bolnice u Sarajevu do 1948. omiljen među kolegama i izvan. dr. godine.-1971. godine. Istraživački rad profesora Vučičevića tokom gotovo punih pet decenija njegovog života pokrivao je gotovo sve segmente patologije očnih bolesti. godine. I nakon odlaska u mirovinu prof. godine u Sarajevu. već je sve do svoje smrti prakticirao u specijalističkoj poliklinici Doma zdravlja Sarajevo i na Očnom odjeljenju Vojne bolnice u Sarajevu. Odlikovan je Ordenom rada drugog reda. a zatim odlazi na Medicinski fakultet u Skoplje gdje vodi Katedru za oftalmologiju do 1956. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položio na Klinici za duševne bolesti u Beogradu 1934. Momčilo Vučičević nije prestao obavljati ljekarsku praksu. Objavio je oko 90 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu. Nakon diplomiranja osam godina je radio kao ljekar u više mjesta BiH i Makedonije. ZEC NEDO (1899. Redakcije Oftalmološkog arhiva i časopisa „Acta Ophtalmologica Iugoslavica“. bio je član Društva ljekara BiH. Oftalmološke sekcije. Za vrijeme studija radio na Neuropsihijatrijskoj klinici profesora Wagnera von Jauregg-a u Beču. Umro je 1975. i koja je jedno vrijeme imala čak 250 kreveta. godine. Udruženja ofltalmologa Jugoslavije. Kao nastavnik i pedagog značajno je unaprijedio nastavno-obrazovni proces na Klinici kojom je rukovodio. a svoja znanja i iskustva neprekidno je usavršavao boraveći na gotovo svim većim očnim klinikama Evrope i učešćem na najvažnijim skupovima iz oblasti kojom se bavio. Na ovim dužnostima ostaje sve do odlaska u mirovinu 1961.šetka rata. kada se ponovo vraća u Sarajevo i preuzima rukovođenje Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Medicinu je studirao na Medicinskim fakultetima u Beču i Pragu. Odlikovan je dva puta Ordenom rada drugog reda. osnivajući institute za dermatovenerologiju./48. TBC.. godine. Zatim. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947. a jedan je od pokretača časopisa „Život i zdravlje“. 11. godine na dan dvadeset pete godišnjice osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu. pri čemu se aktivno angažirao na razvoju zdravstvene službe u BiH. 1971. Nakon diplomiranja vratio se u Sarajevo i radi u 90 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Zaslužan je i za otvaranje Srednje medicinske i Srednje zubarske i zubotehničke škole u Sarajevu. Godine 1945. zdravstveno prosvjećivanje. u funkciji ministra zdravlja otvara Medicinski fakultet u Sarajevu. Od 1940. zatim neuroluetičnih oboljenja. puerikulturu. gdje je završio osnovnu školu. te dekan 1950./51. Umro je 17. Njegova naučnoistraživačka aktivnost iz područja psihijatrije i neurologije bila je obilna.stenta. godine radi na Neuropsihijatrijskom odjeljenju Opće Državne bolnice u Sarajevu. Objavio je oko 100 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Gimnaziju je završio u Visokom. itd. godine. a zapažen je njegov originalni metod ulkusne bolesti inzulinskim šokovima. miopatija i poremećaja funkcije mišića. Odgojio je prve i brojne specijaliste neuropsihijatre u BiH. s prekidom 1942. ZIMONJIĆ BOGDAN (1899. Kao član ANUBiH (tada naučnog društva BiH) vodio je nekoliko projekata iz neuropsihijatrije. godine.. godine./43. Ordenom rada prvog reda i Ordenom Republike sa srebrenim vijencem. do 1945. postavljen je za ministra narodnog zdravlja NRBiH. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1899. te predsjednik Udruženja neuropsihijatara Jugoslavije 1960. te Bolnica za duševne bolesti u Jagomiru i Sokocu. Među prvim se bavio problemom šizofrenije. jer je kao aktivista NOBa zatvoren u logor Jasenovac. osnivač i nekoliko puta predsjednik Sekcije neuropsihijatara i Društva ljekara BiH. na kojem je postavljen za prvog šefa Katedre za neuropsihijatriju i šefa Klinike za nervne i duševne bolesti. Novembra mjeseca 1946.).-1966.

Pripadaju mu višestruke zasluge za razvoj i napredak sveukupne medicine u BiH. centralne zgrade za primjenu radioizotopa u sklopu Interne klinike. Uveo je u kliničku praksu sve važnije dijagnostičke i terapijske metode. Pozne godine posvetio je kliničkoj aplikaciji radioizotopa. Nažalost rezultate svojih istraživanja iz hematologije za života nije uspio objaviti. biblioteke. Njegovi poznavaoci kažu da nikada nije koristio godišnji odmor. Medicinskog fakulteta u Sarajevu i cjelokupne zdravstvene službe u BiH. umro je stojeći dok je radio.). i 1964. čija iskustva će mu poslužiti da je snimio prvi elektrokardiogram u BiH davne 1923. imunoelektroforeze. trombelastografije do hemodijalize. laboratorije.-60. radioizotopa. Zato. Zaslužan je za izgradnju amfiteatra. nema puno biobibliografskih podataka. čitaonice. Bio je učenik uvaženog profesora kardiologa Wencenbacha. te da je uspio odgojiti nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 91 . ostali su kao neobjavljena knjiga hematologije u rukopisu.Opštoj državnoj bolnici kontinuirano 40 godina. a da je po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947. nefrologiji i endemskoj nefropatiji.-66. neiscrpne energije. Učestvovao je u svim važnijim aktivnostima razvoja Opšte državne bolnice u Sarajevu. nažalost. Oni koji su ga poznavali okarakterizirali su ga osobom čiji osnovni smisao i moto života su bili samo život i rad. Njegovi prvi radovi na njemačkom jeziku publicirani su u renomiranim austrijskim časopisima. O profesoru Bogdanu Zimonjiću. od prve primjene EKG-a. godine na radnom mjestu redovnog profesora Katedre za interne bolesti i šefa prve Interne klinike u Sarajevu. pun ideja i planova za čiju realizaciju je vrlo često dan bio prekratak. a u dva mandata i glavni i odgovorni urednik (1959. a prekid rada za njega je značio i prestanak života. Zna se da je cjelokupan svoj radni vijek proveo danonoćno radeći s pacijentima kao ljekar praktičar. svestran. Većina njegovih publiciranih radova je iz oblasti hematologije i primjene radioizotopa. godine imenovan prvim šefom Katedre za internu medicinu. Zaslužan je da je u BiH subspecijalizacija iz oblasti primjene radioizotopa postala cijenjena. elektroforeze. godine. gdje ga je i zatekla smrt 1966. Iste godine bio je i član i jedan od osnivača časopisa „Medicinski arhiv“. Bio je naučnik velike opće kulture.

a u sklopu Interne klinike i oformiti i prvi Institut za radioizotope. godine. Za asistenta na predmetu Farmakologija i toksikologija izabran je 1977. a ta sredstva iskoriste za stimuliranje nadarenih studenata medicinskog fakulteta. pedagog. Po obavljenom ljekarskom stažu u Kliničkoj bolnici Sarajevo. a od 1971. Od 1986. godine./1952. Sarajevo.. tj. Pro- 92 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .-2005. Diplomirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1959. humanist. do 2003. godine. Odbranio je doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Prevalencija hiperlipemija iznad granica rizičnosti i djelovanja hipolipemičkih farmaka“ 1977. vanrednog profesora 1986. a u istom periodu i prodekan Farmaceutskog fakulteta u dva mandata. godine. a Mušku realnu gimnaziju u Sarajevu. Osnovnu školu završio je u Čapljini. godine a iz medicine rada 1972. nakon njegove smrti realizirana je ideja njegove sestre Ljubice Zimonjić da se cjelokupna imovina profesora Bogdana Zimonjića pretvori u fondaciju. zaposlio se kao ljekar u Dispanzeru medicine rada Željezare u Zenici. i 1952. godine i redovnog profesora 1993. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 1951. te iz farmakologije i toksikologije 1981. godine. Od 1969. je direktor Instituta za NIR u istoj kompaniji.). Bio je član više domaćih i inozemnih naučnih asocijacija./53.o.brojne kadrove iz tog domena.. Specijalistički ispit iz interne medicine položio 1967. Od 1990. Fond Bogdana Zimonjića. godine. Zahvaljujući ugledu koji je stekao kao naučnik. a rezultate svojih istraživanja u nekoliko segmenta farmakologije i toksikologije iskazao je u pet knjiga i 152 druge publicirane forme u stručnim i naučnim časopisima. profesor je Farmaceutskog fakulteta na predmetu Farmakokinetika i Farmaceutska informatika. U nastavi studentima biomedicinskih fakulteta i nastavi postdiplomskog studija na istim fakultetima učestvovao je punih 26 godina. docenta 1982. redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Čapljini 1932. kliničku farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. godine obavljao je funkciju šefa Instituta za farmakologiju. ZULIĆ IRFAN (1932.o. godine obavlja funkciju direktora Medicinskog informativnog centra „Bosnalijek“ d.

člana Odbora za lijekove ANUBiH.fesor Zulić je imao značajan stručni i društveni angažman u asocijacijama u BiH i Jugoslaviji. predsjednika Upravnog odbora „Apoteke“ Sarajevo. Umro je u Sarajevu 2005. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski Arhiv“ i „Bosnian Journal of Basic Medical Sciences“.). člana Internacionalne lige humanista. Obavljao je funkciju sekretara i predsjednika Društva ljekara BiH. farmaceuta i farmaceutskih informatičara BiH. predsjedavajućeg Saveza ljekarskih društava SFRJ. predsjednika udruženja kliničkih farmakologa. godine nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . Za svoj plodan društveni angažman proglašen je farmakologom decenije od strane Internacionalne lige humanista (2002. predsjednika Naučnog savjeta „Bosnalijeka“. predsjednika Udruženja bazičnih medicinskih nauka BiH.

i Prištini 1970. tako su na kasnije osnovanim fakultetima u spomenutim mjestima nastavnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu bili utemeljitelji pojedinih katedri na kasnije osnovanim medicinskim fakultetima u bivšoj Jugoslaviji (1. Andrija Štampar. godine. Muhamed Kantardžić i dr. i Beogradu 1921.3. godine započeo s radom. a 94 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Nišu 1960. godine. za što posebne zasluge ima uvaženi akademik Milivoje Kostić (akademik ANU BiH i SANU) i jedan od prvih ljekara.7). Na ovom fakultetu bila je upisana jedna generacija studenata kojoj su predavali ugledni profesori: Zdenko Križan. godina od osnivanja prvog medicinskog fakulteta u Bosni i Hercegovini – Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. godine. Ibrahim Ruždić. kao četvrtog medicinskog fakulteta u bivšoj Jugoslaviji.4.. Istina. prije zvanično otvorenog Medicinskog fakulteta u Sarajevu.. Stanko Sielcki. a kasnije i ugledni hirurg u Državnoj bolnici u Sarajevu.. kao Odjeljenje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.10).5. Ante Šercer. Josip Fleger. godine. Kao što su utemeljitelji i prvi nastavnici na Medicinskom fakultetu u Sarajevu bili ugledni nastavnici medicinskih fakultetu iz Zagreba.... prvi osnovani medicinski fakultet u BiH (8. Vjekoslav Duančić. Žarko Praštalo.6. u Ljubljani 1919. u Foči 1993. Ljubljane i Beograda. zvanično otvorenog novembra mjeseca 1946. U Bosni i Hercegovini danas postoji 5 medicinskih fakulteta.9. u Banjoj Luci 1978. Rijeci 1955. u Sarajevu je 1944. diplomanata bečkog Medicinskog fakulteta iz BiH. Nakon sarajevskog osnovani su medicinski fakulteti u Skoplju 1947. i u Mostaru 1997. te poslije i Hirurške klinike Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.. nakon osnovanog fakulteta u Zagrebu 1917. osnovanih sljedećim redom: u Sarajevu 1946. Novom Sadu 1960.2. u Tuzli 1976.Pogovor Osnivanje i razvoj Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Ove godine navršava se 60. godine.

dr. Prvi izabrani nastavnici bili su: prof.Slika 1. Otvorio ga je tadašnji ministar narodnog zdravlja. Teoretska nastava održavana je na Bistriku u sadašnjoj osnovnoj školi „Moris Moca Salom“. za nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . dr. te profesori dr. kasnije akademik. Jakov Kilman. a prvo predavanje održao je profesor anatomije dr. Janez Milčinski i Božidar Šavrić sa ljubljanskog medicinskog fakulteta. Ante Premru i prof. doc. Jakov Kiljman. Za matičare su izabrani: prof. dr. za predmet Oftalmologija. za predmet Anatomija.11. dr. dr. prof. prof. dr. dr. Odmah poslije Drugog svjetskog rata posebna Komisija za zaštitu narodnog zdravlja FNRJ. godine da se odobri osnivanje Medicinskog fakulteta u Sarajevu. prof. godine. Detalji o otvaranju Odjeljenja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je ubrzo zatvoren neposredno pred okončanje Drugog svjetskog rata. Milivoje Vidaković sa beogradskog. Aleksandar Sabovljev. Vladimir Čavka. za predmet Fiziologija i biohemija. prof. dr. a praktična nastava na klinikama i u prosekturi Kliničke bolnice u Sarajevu. ljubljanski i beogradski medicinski fakultet. za predmet Neuropsihijatrija. Nedo Zec. a zahvaljujući velikom angažmanu akademika Milivoja Kostića i još nekih bivših sarajevskih doktora.1946.9. Blagoje Kovačević. a nastavnika beogradskog i zagrebačkog medicinskog fakulteta donosi odluku 10. Branimir Gušić sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta. dr.1946. Fakultet je službeno otavoren 16. Aleksandar Sabovljev i prof. Nedo Zec. a studenti tog fakulteta prešli na zagrebački.

do 2006. U pitanju su impozantne cifre. Dojčin Jakšić. a pukom statistikom one izgledaju ovako: Medicinski fakultet u Sarajevu od 1946. nešto adaptiran i proširen u odnosu na onaj prvobitni i koji je u funkciji i namjeni kakva je bila zacrtana i planirana prije 60 godina. za predmet Interna medicina.2005. otvorene su novoizgrađene prostorije za pretkliničku nastavu u zgradama u kojima je Fakultet smješten i danas. prof. godine njih 7. Godine 1949. u bivšim drugim republikama Jugoslavije. dr. Prostor je gotovo ostao isti ili se on neznatno promjenio. Bogdan Zimonjić. prof.12.411. za predmet Dermatovenerologija. nakon trogodišnjeg mukotrpnog rada i angažmana utjecajnih ljudi u Sarajevu i BiH.Slika 2. za predmet Ginekologija i akušerstvo. prof. ali su osposobljene i odškolovane brojne generacije nastavnika i saradnika. Prvi šefovi katedri Medicinskog fakulteta u Sarajevu predmet Hirurgija. godine upisalo je 16. od kojih su mnogi završili svoj radni vijek obavljajući opću praksu i/ili kao specijalisti različitih specijalnosti u Sarajevu. te je nakon 60 godina aktuelan gotovo isti prostor. Branko Galeb. te doktora praktičara. prof.395 studenata a diplomiralo s 31. Vojin Gligić. prof. Na Me- 96 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Stanisalv Szabo. ali i u inozemstvu. prof. Sreško Bošnjaković. u Bosni i Hercegovini. Biologiju i Hemiju. te samih nastavnika i saradnika novoosnovanog Medicinskog fakulteta. te nastavnici za predmet: Fiziku. dr. dr.

te aktuelni spisak danas angažiranih nastavnika i saradnika na katedrama Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. godine. nakon što su evaluirani i dokazani kao veoma uspješni. Neki od razloga bili su da su pojedina oboljenja i zdravstveni problemi bili tipični za neka područja Bosne i Hercegovine. pa je Svjetska zdravstvena organizacija angažirala domaće i strane eksperte na njihovoj eradikaciji. što nije nimalo lak i jednostavan posao i što će zahtijevati truda i angažmana svih nastavnika i saradnika koji su trenutno angažirani u nastavno-obrazovnom procesu na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. bili su prihvaćeni od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Medicinski fakultet u Sarajevu je za proteklih 60 godina doživljavao brojne razvojne nastavne i edukativne promjene nastojeći uvijek biti u korak s vremenom i razvojem medicinske edukacije i medicinskih tehnologija u zemljama u okruženju.. Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu je jedan od tri prvoosnovana fakulteta Univerziteta u Sarajevu koji je zvanično počeo sa radom 2. kada su u Sarajevu.10). a jedno vrijeme je bio u središtu zbivanja cjelokupnog reformskog procesa studija medicine. godišnjice Medicinskog fakulteta boravili rektori Univerziteta od Ljubljane do Skoplja.. a primijenjeni metodi i dobijeni rezultati istraživanja. do danas) za opstanak. održanje kontinuiteta nastavnog procesa i priključivanje reformskim procesima u sklopu Bolonjske deklaracije. Prilog ovom Pogovoru su spiskovi angažiraih nastavnika Medicinskog fakulteta. Posebno je značajan ratni i poslijeratni period (od 1991.12. 1994.1949. U nekim segmentima čak je i prednjačio u odnosu na druge fakultete u bivšoj Jugoslaviji. Evropi i Svijetu. a to su bivši nastavnici ili đaci Medicinskog fakulteta u Sarajevu postali su ugledna i priznata svjetska imena u medicinskoj nauci. objavljeni u allmanasima štampani prigodom proslava jubileja Medicinskog fakulteta 1976. godine. 1986. Uvijek je prednjačio u reformama edukacije sveukupno. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . čiji se neki od radova citiraju u biomedicinskim bazama podataka. koji su studij završili u Sarajevu ili na nekom drugom medicinskom fakultetu u BiH ili van nje (9. u sklopu proslave 30. I sam sam bio intenzivno uključen u realiziranje spomenutih aktivnosti. Naši eksperti kasnije su bili angažirani u provođenju sličnih istraživanja i aktivnosti u drugim zemljama Svijeta. Neka od imena. Upravo je u toku usklađivanje nastavnih planova i programa Medicinskog fakulteta u Sarajevu s onima u okruženju i u zemljama potpisnicama Bolonjskog procesa. te dekani i prodekani medicinskih fakulteta.dicinskom fakultetu u Sarajevu do danas magistriralo je 612 a doktoriralo 446 postdiplomaca.

redovni profesor za predmet Fizijatrija Filipović Zaim. redovni profesor za predmet Interna medicina Prcić Midhat. 8. redovni profesor za predmet Hemija Bokonjić Nenad. godine Banić Branislav. redovni profesor za predmet Hirurgija Besarović Zdravko. redovni profesor za predmet Fizika Perinović Milenko. redovni profesor za predmet Interna medicina Gaon Jakob. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Ciglar Marko. redovni profesor za predmet Interna medicina Riđanović Salih. redovni profesor za predmet Epidemiologija Gerc Josip. redovni profesor za predmet Interna medicina Pašić Hamid. redovni profesor za predmet Pneumoftiziologija 9 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . redovni profesor za predmet Farmakologija Kafka Ivan. 1973. redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Nikulin Aleksandar. redovni profesor za predmet Hemija Hadžić Izet. redovni profesor za predmet Hirurgija Pšorn Vladimir. redovni profesor za predmet Pedijatrija Hadžiselimović Hajrudin. redovni profesor za predmet Patološka anatomija Obradov Slobodan. redovni profesor za predmet Oftalmologija Milojković Aleksandar. redovni profesor za predmet Hirurgija Rezaković Džemal. redovni profesor za predmet Hirurgija Kosorić Dragan. redovni profesor za predmet Pedijatrija Mastilović Borislava. redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Grujić-Vasić Jela.Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 31. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Sarajlić Ešref. redovni profesor za predmet Hirurgija Bijedić Mirjana. redovni profesor za predmet Oftalmologija Bobarević Blanka. redovni profesor za predmet Anatomija Huković Seid. redovni profesor za predmet Pedijatrija Serdarević Hišam.

vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Džumhur Mirjana. vanredni profesor za predmet Neuropsihijatrija Bošković Sreten. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Čustović Izet. vanredni profesor za predmet Fiziologija Bubić Ilduza. vanredni profesor za predmet Infektologija Džumhur Mehmed. redovni profesor za predmet Dermatovenerologija Šćepović Mladen. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Fajgelj Aleksandar. vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Bokonjić Risto. vanredni profesor za predmet Patološka anataomija Hadžiomerović-Rezaković Vesna. vanredni profesor za predmet Osnove marksizma Brkić Sead. vanredni profesor za predmet Anatomija Ðorđević Dragan.Stanković Dragomir. vanredni profesor za predmet Interna medicina Gmaz-Nikulin Edita. vanredni profesor za predmet Fiziologija Jokić Jovan. redovni profesor za predmet Patološka fiziologija Šalamon Tibor. redovni profesor za predmet Biologija Teftedarija Muhamed. vanredni profesor za predmet Hirurgija Bošnjak Milena. redovni profesor za predmet Histologija i embriologija Švob Tvrtko. redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Besarović Risto. vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Huterer Drago. redovni profesor za predmet Infektologija Tvrtković Rifat. redovni profesor za predmet Hirurgija Veljković Miloš. vanredni profesor za predmet Anatomija Čerkez Fadil. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Jamakosmanović Asim. vanredni profesor za predmet Pedijatrija Čuš Mirko. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 99 .

vanredni profesor za predmet Hemija Osmanagić Izet. vanredni profesor za predmet Fiziologija Nikolin Branko. vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Levi Mario. vanredni profesor za predmet Hirurgija Miholjčić Milan. Promocija prvih doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. vanredni profesor za predmet Hirurgija Nakaš Muhamed. vanredni profesor za predmet Hirurgija Najdanović Milutin.1953. vanredni profesor za predmet Patološka fiziologija Prohić Halil. u sali FIS-a. 27. vanredni profesor za predmet Biohemija Miličević Slobodan.Slika 3.3. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Perić Branko. vanredni profesor za predmet Fiziologija Pleho Amir. vanredni profesor za predmet Sudska medicina 100 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Ljubović Esad. godine Kotjelnikov-Kureš Ksenija.

docent za predmet Interna medicina Hadžimejlić Muhamed. docent za predmet Neuropsihijatrija Lovrinčević Antun. docent za predmet Interna medicina Konjhodžić Faruk. vanredni profesor za predmet Anatomija Softić Dževad. docent za predmet Fizijatrija Jadrić Stjepan. docent za predmet Radiologija Hadžijahić Hasan. docent za predmet Mikrobiologija Miličević-Kostić Miroslav. docent za predmet Pneumoftiziologija Lazović Ozrenka. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Šećerov Drenka. docent za predmet Fiziologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 101 . vanredni profesor za predmet Hirurgija Alajbegović Rizo. docent za predmet Biohemija Kocić Dušan. docent za predmet Interna medicina Miladinović Živorad. docent za predmet Mikrobiologija Ðokić Strahinja. vanredni profesor za predmet Anatomija Šimić Srećko. docent za predmet Oftalmologija Dobardžić Rešad.Samokovlija-Najdanović Rikica. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ðorđević Jelena. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Hrnjičević Mustafa. docent za predmet Dermatovenerologija Loga Slobodan. docent za predmet Hirurgija Konjicija Abdulah. vanredni profesor za predmet Pedijatrija Savković Ljubomir. docent za predmet Interna medicina Hadžiselimović Sakib. docent za predmet Oftalmologija Mujić Muzafer. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Vukotić Dušan. docent za predmet Radiologija Macanović Momir. docent za predmet Histologija i embriologija Igić Rajko. docent za predmet Oftalmologija Čupić Slobodan. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Vasić Danica. docent za predmet Farmakologija i toksikologija Ilić Žanka.

asistent za predmet Hirurgija Babić Miladin. predavač za predmet Mikrobiologija Ibrahimbegović-Gafić Fadila. docent za predmet Epidemiologija Vukčević Smiljka. asistent za predmet Interna medicina 102 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Fizika Bašić Fahira. asistent za predmet Patološka fiziologija Bogdanović Borka. docent za predmet Patološke anatomija Popadić Miodrag. asistent Boljanović Trifko. docent za predmet Higijena i socijalna medicina Škrkar Mirko.Numić Nurudin. predavač za predmet Mikrobiologija Tvrtković Reuf. docent za predmet Hirurgija Šurbat Ranko. predavač za predmet Osnovi opštenarodne odbrane Akšamija Behija. docent za predmet Sudska medicina Plamenac Pavle. asistent za predmet Otorinolaringologija Bekić Suada. docent za predmet Patološke anatomija Bičakčić Halid. asistent za predmet Hirurgija Banduka Milorad. asistent za predmet Mikrobiologija Bešlagić Refik. docent za predmet Interna medicina Popović Vojin. predavač za predmet Osnovi opštenarodne odbrane Hlača Danica. asistent za predmet Hirurgija Bajrović Remzija. docent za predmet Interna medicina Palinkašev Žarko. docent za predmet Interna medicina Turić Adelaida. asistent za predmet Interna medicina Alagić Ahmed. predavač za predmet Fizičko vaspitanje Šiljak-Bušić Vera. asistent za predmet Interna medicina Bešlagić Edina. docent za predmet Farmakologija i toksikologija Smajkić Arif. asistent za predmet Mikrobiologija Bašić Ifakata. predavač za predmet Fizičko vaspitanje Ninković Boro. asistent za predmet Dermatovenerologija Bohdal-Bogdanović Lujza. docent za predmet Interna medicina Potkonjak Dubravka.

asistent za predmet Hirurgija Bukvić Miroslav. asistent za predmet Dermatovenerologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . asistent za predmet Ginekologija i akšerstvo Bulbulović-Telalbašić Sadžida. asistent za predmet Interna medicina Čagalj Slobodan. asistent za predmet Interna medicina Drecun Mara. asistent za predmet Interna medicina Grujić Mirko. asistent za predmet Histologija i embriologija Dimitrijević Kosta. asistent za predmet Hirurgija Ðuričić Zoran. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Čustović Kemal. asistent za predmet Infektologija Filipović Adem. asistent za predmet Infektologija Bušić Fikreta. asistent za predmet Hirurgija Ćeklić Zlata. asistent za predmet Fizika Gaon Igor-Davor. asistent za predmet Interna medicina Guzina Trifko. asistent za predmet Neuropsihijatrija Ćeklić Obrad. asistent za predmet Hemija Gerc Vjekoslav. asistent za predmet Hirurgija Durić Osman. asistent za predmet Otorinolaringologija Cvijetić-Kapidžić Emina. asistent za predmet Interna medicina Budalica Mehmedalija. asistent za predmet Hirurgija Deftedarević Tevhida. asistent za predmet Hirurgija Dragojević Mihajla.Bratović Ismet. asistent za predmet Hirurgija Gvozdenović Borislav. asistent za predmet Interna medicina Brkić Naida. asistent za predmet Fiziologija Drino Esad. asistent za predmet Interna medicina Čengić Fikret. asistent za predmet Hirurgija Čustović Fatima. asistent za predmet Interna medicina Gabela Fikret. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ćemalović Kemal. asistent za predmet Oftalmologija Deronja Nedim. asistent za predmet Patološka fiziologija Džinić Lejla.

asistent za predmet Anatomija Hodžić Salahudin. asistent za predmet Hemija Hamzagić Hasan. asistent za predmet Patološka fiziologija Jovanović Radmilo. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Keser-Stanković Marija. asistent za predmet Hirurgija Krstić Anto. asistent za predmet Hirurgija 104 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Hirurgija Hadžiibrahimović Meliha. asistent za predmet Oftalmologija Ićindić Emina.Hažiibrahimović Enver. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Korkut Edib. asistent za predmet Fiziologija Kulenović Salahudin. asistent za predmet Biologija Knežević Nada. asistent za predmet Fiziologija Kostić Branislav. asistent za predmet Histologija i embriologija Leovac Ankica. asistent za predmet Biohemija Janković-Ðuričić Jasna. asistent za predmet Fizijatrija Knežević Vojislav. asistent za predmet Patološka fiziologija Kilalić Teufik. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ilić-Stojkov Koviljka. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Kulenović Husein. asistent za predmet Otorinolaringologija Hasečić Edina. asistent za predmet Interna medicina Idrizbegović Sead. asistent za predmet patološka Fiziologija Kapić-Zvizdić Elvedina. asistent za predmet Infektologija Kovačević Novica. asistent za predmet Interna medicina Konstantinović Petar. asistent za predmet Pneumoftiziologija Hasanbegović Dženeta. asistent za predmet Neuropsihijatrija Kahvić Mirza. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Lomas Mirjana. asistent za predmet Fiziologija Ibrahimbegović Fikreta. asistent za predmet Hirurgija Kostić Živojin. asistent za predmet Interna medicina Kundurović Zlata.

asistent za predmet Patološka fiziologija Mehmedbašić Vladimir. asistent za predmet Pedijatrija Mešanović Nurihana. asistent za predmet Infektologija Mijatović Žarko.Slika 4. asistent za predmet Dermatovenerologija Mahić Alma. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mornjaković-Deronja Zakira.10. godine Lopandić-Marić Milica. asistent za predmet Hirurgija Mimić Borko. Promocija prvih doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. asistent za predmet Oftalmologija Miličević Nikola. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mesihović Hasna. asistent za predmet Anatomija Marković Aleksandar. u amfiteatru Interne klinike. asistent za predmet Neuropsihijatrija Marković Zdravko. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Milanović Ljiljana. asistent za predmet Interna medicina Mešić Sadžida. asistent za predmet Histologija i embriologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . asistent za predmet Hirurgija Ljubunčić Predrag.1953. asistent za predmet Fiziologija Macanović Katarina. 16.

Muminbašić Midhat. asistent za predmet Hirurgija Radovanović Jovan. asistent za predmet Pedijatrija Omanić-Ibrulj Ajnija. asistent za predmet Interna medicina Rizvanbegović Berija. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Selak Ivica. asistent za predmet Pedijatarija Starović Boriša. asistent za predmet Hirurgija Simić Borivoj. asistent za predmet Oftalmologija Šerbedžija Duško. asistent za predmet Hirurgija Prnjavorac Sabiha. asistent za predmet Fizijatrija 106 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Interna medicina Tišma Ratomir. asistent za predmet Biologija Semiz Aleksandar. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Oručević Mubera. asistent za predmet Otorinolaringologija Šlaković Aiša. asistent za predmet Patološka anatomija Selimović-Ðuričić Emira. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Nestorović Dimitrije. asistent za predmet Hirurgija Obradov Branka. asistent za predmet Interna medicina Rukavina Željka. asistent za predmet Pedijatrija Ovčina Fehim. asistent za predmet Pedijatrija Potkonjak Mirjana. asistent za predmet Biohemija Radulović Radoje. asistent za predmet Hirurgija Sedlar Ðorđe. asistent za predmet Anatomija Radnić Dinko. asistent za predmet Interna medicina Šošić Mirko. asistent za predmet Anatomija Popović Zulejka. asistent za predmet Fizijatrija Raljević Enver. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Simitović Kemal. asistent za predmet Hirurgija Šurbat Gojko. asistent za predmet Hirurgija Stančić Dušan. asistent za predmet Interna medicina Robotić Zlatko. asistent za predmet Hirurgija Stolić Vladimir.

asistent za predmet Patološka anatomija Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 14. asistent za predmet Pedijatrija Veronese Zdravko. redovni profesor za predmet Hemija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . redovni profesor za predmet Higijena Ćupić Slobodan. asistent za predmet Osnove marksizma Tomić Ivan. asistent za predmet Infektologija Vučičević-Salama Milijana.Todosijević Miodrag. godine Alajbegović Rizah. asistent za predmet Mikrobiologija Vidović Ðino-Juraj. redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Bokonjić Risto. asistent za predmet Neuropsihijatrija Winterhalter-Jadrić Mira. asistent za predmet Biohemija Vojvodić Zineta. asistent za predmet Patološka fiziologija Vujsić Zorica. asistent za predmet Biohemija Vidaković Jovanka. redovni profesor za predmet Socijalna medicina Ðorđević Dragana. asistent za predmet Anatomija Veljković Arifa. asistent za predmet Pedijatrija Vukičević Tatjana. asistent za predmet Patološka anatomija Tomić Viktorija. redovni profesor za predmet Oftalmologija Besarović Risto. 1986. redovni profesor za predmet Fiziologija Bubić Ilduza. redovni profesor za predmet Patologija Grujić-Vasić Jela. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Brkić Sead. 11. asistent za predmet Hemija Žeger Zrinka. redovni profesor za predmet Anatomija Čerkez Fadil. redovni profesor za predmet Oftalmologija Dučić Vojislav. redovni profesor za predmet Infektologija Ðorđević Jelena. redovni profesor za predmet Radiologija Gmaz Nikulin Edita. redovni profesor za predmet za predmet Pedijatrija Džumhur Mirjana.

Slika 5. Detalj sa proslave 30 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu, Dom mladih Skenderija, 1976. godine Hadžiomerović Vesna, redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Huković Seid, redovni profesor za predmet Farmakologija i toksikologija Hadžijahić Hasan, redovni profesor za predmet Interna medicina Jamakosmanović Asim, redovni profesor za predmet Fiziologija Jokić Jovan, redovni profesor za predmet Patofiziologija i medicina rada Kecmanović Dušan, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Konjhodžić Faruk, redovni profesor za predmet Hirurgija Kosorić Dragomir, redovni profesor za predmet Pedijatrija Kotjelnikov-Kureš Ksenija, redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Macanović Momir, redovni profesor za predmet Interna medicina Mesihović Hasna, redovni profesor za predmet Pedijatrija Miličević Miroslava, redovni profesor za predmet Oftalmologija

10

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

Miholjčić Milan, redovni profesor za predmet Biohemija Mujić Muzafer, redovni profesor za predmet Fiziologija Loga Slobodan, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Najdanović Milutin, redovni profesor za predmet Hirurgija Najdanović-Samokovlija Rikica, redovni profesor za predmet Pedijatrija Nakaš Muhamed, redovni profesor za predmet Fiziologija Nikulin Aleksandar, redovni profesor za predmet Patologija Numić Nurudin, redovni profesor za predmet Interna medicina Obradov Branka, redovni profesor za predmet Pedijatrija Perić Branko, redovni profesor za predmet Fiziologija Popadić Miodrag, redovni profesor za predmet Interna medicina Popović Zulejka, redovni profesor za predmet Pedijatrija Pleho Amir, redovni profesor za predmet Patofiziologija Potkonjak Dubravka, redovni profesor za predmet Farmakologija i toksikologija Pšorn Vladimir, redovni profesor za predmet Hirurgija Riđanović Salih, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Smajkić Arif, redovni profesor za predmet Socijalna medicina Stanković-Keser Marija, redovni profesor za predmet Patofiziologija Šćepović Mladen, redovni profesor za predmet Histologija Šećerov Drenka, redovni profesor za predmet Anatomija Šimić Srećo, redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Šurbat Ranko, redovni profesor za predmet Interna medicina Bokonjić Mirjana, vanredni profesor za predmet Dermatovenerologija Čengić Fadil, vanredni profesor za predmet Radiologija Dilberović Faruk, vanredni profesor za predmet Anatomija Džumhur Mehmed, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Ðokić Strahinja, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

109

Gabela Fikret, vanredni profesor za predmet Fizika Hadžimejlić Muhamed, vanredni profesor za predmet Interna medicina Hlača Danica, vanredni profesor za predmet Mikrobiologija Huterer Drago, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akšerstvo Hrnjičević Mustafa, vanredni profesor za predmet Histologija i embriologija Kilalić Teufik, vanredni profesor za predmet Biologija Kocić Dušan, vanredni profesor za predmet Interna medicina Kulenović Husein, vanredni profesor za predmet Fiziologija Levi Mario, vanredni profesor za predmet Higijena Lovrinčević Antun, vanredni profesor za predmet Radiologija Ljubović Esad, vanredni profesor za predmet Hirurgija Musafija Albert, vanredni profesor za predmet Interna medicina Milanović Ljiljana, vanredni profesor za predmet Oftalmologija Miličević Slobodan, vanredni profesor za predmet Hirurgija Nikolin Branko, vanredni profesor za predmet Hemija Plamenac Pavle, vanredni profesor za predmet Patologija Prohić Halil, vanredni profesor za predmet Sudska medicina Ramić Salko, vanredni profesor za predmet Hemija Softić Dževad, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Tomić Viktorija, vanredni profesor za predmet Anatomija Turić Adelaida, vanredni profesor za predmet Epidemiologija Vranić Jovo, vanredni profesor za predmet Hirurgija Winterhalter-Jadrić Mira, vanredni profesor Biohemija Defterdarević-Serdarević Tevhida, docent za predmet Oftalmologija Durić Osman, docent za predmet Hirurgija Drecun Mara, docent za predmet Fiziologija Ðuričić Emira, docent za predmet Biologija Grujić Mirko, docent za predmet Interna medicina Hamzagić Hasan, docent za predmet Pneumoftiziologija

110

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

docent za predmet Radiologija Nadaždin Mira. asistent za predmet Pedijatrija Babić Miladin. asistent za predmet Oftalmologija Ančić Olga. asistent za predmet Pneumoftiziologija Akšamija Behija. docent za predmet za predmet Hirurgija Radulović Radoje. docent za predmet Hirurgija Starović Boriša. asistent za predmet Hirurgija Aleksić Mirjana. docent za predmet Fizijatrija Velković Arifa. predavač za predmet Fizičko vaspitanje Todosijević Miodrag. docent za predmet Dermatovenerologija Mušanović Mirza. docent za predmet Pedijatrija Zulić Irfan. docent za predmet Fizijatrija Gafić-Ibrahimbegović Fadila. docent za predmet Infektologija Tišma Ratomir. docent za predmet Hirurgija Macanović Katarina. asistent za predmet Otorinolaringologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 111 . asistent za predmet Fizijatrija Alirejsović Senija. asistent za predmet Anatomija Aleksejev Igor. docent za predmet Radiologija Lincender Lidija. asistent za predmet Hirurgija Banin Sergej. docent za predmet Biohemija Telalbašić-Bulbulović Sadžida. asistent za predmet Hirurgija Bajrović Remzija.Hasanbegović Dženeta. docent za predmet Mikrobiologija Pajović Milan. asistent za predmet Interna medicina Alagić Ahmet. docent za predmet Farmakologija i toksikologija Zjuzin Nadežda. docent za predmet OM sa TIPSS Radnić Dinko. docent za predmet Otorinolaringologija Kapidžić Mustafa. predavač za predmet Opštenarodna odbrana Abramović Milorad. docent za predmet Hirurgija Stojkov Koviljka. docent za predmet Fizijatrija Rukavina Željka. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Miličević Nikola.

asistent za predmet Interna medicina Bešlagić Edina. asistent za predmet Infektologija Čengić Fikret. asistent za predmet Neuropsihijatrija Ćuš Asja. asistent za predmet Pneumoftiziologija Dobrača Ilijas. asistent za predmet Anatomija Dimitrijević Jovan. asistent za predmet Radiologija Bogdanović Borka. asistent za predmet Hirurgija Čelić Zlatica. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Bukša Marko. asistent za predmet Mikrobiologija Bešlagić Refik. asistent za predmet Dermatovenerologija Bekić Suada. asistent za predmet Dermatovenerologija Bratović Ismet. asistent za predmet Hirurgija Dizdarević Jasna. asistent za predmet Pedijatrija Čengić Dževad. asistent za predmet Fizika Bašić Maida. asistent za predmet Otorinolaringologija 112 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Hirurgija Čustović Fatima. asistent za predmet Pneumoftiziologija Cucić Zdravka. asistent za predmet Interne medicina Ćemalović Kemal. asistent za predmet Interna medicina Bubreško Ana.Banduka Milorad. asistent za predmet Sudska medicina Dragojević Blažo. asistent za predmet Neuropsihijatrija Budalica Mehmedalija. asistent za predmet Higijena Čeklić Obrad. asistent za predmet Patofiziologija Bilenjki Desanka. asistent za predmet Hirurgija Boljanović Trifko. asistent za predmet Interna medicina Cerić Nesiba. asistent za predmet Neuropsihijatrija Dimitrijević Kosta. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Dizdarević Zehra. asistent za predmet Infektologija Čardaklija Zlatko. asistent za predmet Interna medicina Bukvić Idriz. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Bukvić Miroslav.

asistent za predmet Dermatovenerologija Gaon Igor-Davor. asistent za predmet Patofiziologija Ðuričić Zoran.Slika 6. asistent za predmet Interna medicina Frašto Milica. asistent za predmet Patofiziologija Elez Sekula. asistent za predmet Interna medicina Godler Zdenka. asistent za predmet Gaćinović Željka. Dom mladih Skenderija. asistent za predmet Interna medicina Drino Esad. asistent za predmet Radiologija Filipović Adem. asistent za predmet Otorinolaringologija Fazlagić Nijaz. 1976. Detalj sa proslave 30 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu. asistent za predmet Oftalmologija Golemac Slavko. godine Dragojević Mihaila. asistent za predmet Hirurgija Ðuričić Jasna. asistent za predmet Interna medicina Gribajčević Mehmed. asistent za predmet Hirurgija Durić Amira. asistent za predmet Hemija Gerc Vjekoslav. asistent za predmet Interna medicina nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 .

asistent za predmet Hirurgija Kahvić Mirza. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Kulenović Dušanka. asistent za predmet Interna medicina Idrizbegović Sead. asistent za predmet Hirurgija Kovačević Slavica. asistent za predmet Epidemiologija Hodžić Lutvo. asistent za predmet Infektologija Kapidžić Nedžib.Gmaz Zoran. asistent za predmet Mikrobiologija Kosorić Bojana. asistent za predmet Histologija i embriologija Lekić Meliha. asistent za predmet Patologija Kapetanović Bakir. asistent za predmet Interna medicina Krstić Ante. asistent za predmet Oftalmologija Krnić Havuša. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Guzina Trifko. asistent za predmet Fiziologija Kodrić Ljiljana. asistent za predmet Interna medicina Kević Vera. asistent za predmet Hemija Leovac Ankica. asistent za predmet Fizijatrija Kulenović Alma. asistent za predmet Infektologija Jaganjac Nermina. asistent za predmet Neuropsihijatrija Kulenović Salahudin. asistent za predmet Fiziologija Kadić Naim. asistent za predmet Higijena 114 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Interne medicina Kundurović Zlata. asistent za predmet Pedijatrija Hodžić Salahudin. asistent za predmet Pedijatrija Kesić Vera. asistent za predmet Hirurgija Gvozdenović Borislav. asistent za predmet Dermatovenerologija Gaon Dejan. asistent za predmet Radiologija Kazić Nadija. asistent za predmet Hirurgija Ibrahimbegović Fikreta. asistent za predmet Mikrobiologija Kovačević Novica. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Jovanović Jena. asistent za predmet Oftalmologija Ibrahimović Enver.

asistent za predmet Fizijatrija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . asistent za predmet Hirurgija Lomigorić-Oručević Amila. asistent za predmet Fiziologija i biohemija Nikolić-Bartl Jasna. asistent za predmet Interna medicina Nikšić Dragana. asistent za predmet Anatomija Pavelić Dragan. asistent za predmet Histologija i embriologija Ljubunčić Predrag. asistent za predmet Otorinolaringologija Radičević Nada. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mešanović Nurhijana. asistent za predmet Biohemija Radović Nikola. asistent za predmet Fiziologija Mimić Borko. asistent za predmet Anatomija Papić Ksenija. asistent za predmet Neuropsihijatrija Pešić Biljana.Lojpur Vera. asistent za predmet Histologija i embriologija Mulabegović Nedžad. asistent za predmet Pedijatrija Ovčina Fehim. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Nakaš Emina. asistent za predmet Socijalna medicina Omanić Ajnija. asistent za predmet Radiologija Mornjaković Zakira. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Muminbašić Midhat. asistent za predmet Mikrobiologija Potkonjak Mirjana. asistent za predmet Interna medicina Mijatović Žarko. asistent za predmet Patologija Mehmedbašić Vladimir. asistent za predmet Fiziologija Radotić Milan. asistent za predmet Fiziologija Marković Zdravko. asistent za predmet Pedijatrija Lomas Mirjam. asistent za predmet Socijalna medicina Oručević Mubera. asistent za predmet Hirurgija Radovanović Jovo. asistent za predmet Hemija Milić Miloš. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Minić Tatjana. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mirić Slavica.

asistent za predmet Anatomija Telebak Boriša. asistent za predmet Neuropsihijatrija Selak Ivica. asistent za predmet Higijena Stančić Duško. asistent za predmet Otorinolaringologija Šlaković Šemsudin. asistent za predmet Interna medicina Rustempašić Sonja. asistent za predmet Oftalmologija Tomić Ivana. asistent za predmet Patologija Valjevac Kemal. asistent za predmet Neuropsihijatrija Riđanović Zoran. asistent za predmet Hirurgija Slijepčević Omiljko. asistent za predmet Interna medicina Šošić Mirko. asistent za predmet Interna medicina Šuško Irfan. asistent za predmet Infektologija Robović Zlatko. asistent za predmet Patološka anatomija Semiz Aleksandar. asistent za predmet Histologija i embriologija Škobić Mario.Raljević Enver. asistent za predmet Biohemija Šurbat Gojko. asistent za predmet Hirurgija Šerbedžija Duško. asistent za predmet Interna medicina Vidović Juraj Ðino. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Tomić Amra. asistent za predmet Oftalmologija Šimunović Vladimir. asistent za predmet Epidemiologija Todorović Goran. asistent za predmet Hirurgija Šabanović Snježana. asistent za predmet Dermatovenerologija Stolić Vladimir. asistent za predmet Anatomija Tanović Indira. asistent za predmet Radiologija Šlaković Aiša. asistent za predmet Hirurgija Sandić Marijana. asistent za predmet Pedijatrija Stojkov Milan. asistent za predmet Hirurgija Simatović Kemal. asistent za predmet Interna medicina Ramić Habiba. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Veljkov Nemanja. asistent za predmet Neuropsihijatrija 116 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .

docent. redovni profesor. vanredni profesor Redžić Amira. asistent k atedra za MediciNsku fiziku Kulenović Fahrudin. 9. vanredni profesor Galijašević Samra. godine k atedra za MediciNsku heMiju Lekić Meliha. asistent Rimpapa Zlatan. asistent za predmet Mikrobiologija Zečević-Bušić Ifakata. viši asistent Muharemović Zijad. asistent za predmet Pedijatrija Zečević Esma. asistent za predmet Sudske medicina Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 31. redovni profesor. asistent za predmet Patologija Vojvodić Zineta. šef Katedre Jakupović Safet. docent Omerbašić Ago. šef Katedre Vobornik Slavenka. asistent za predmet Otorinolaringologija Željo Amela. viši asistent Ibrulj Slavica. asistent za predmet Anatomija Žujo Hamza. redovni profesor Gaon Igor. vanredni profesor. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . 1994. šef Katedre Nikolin Branko. asistent za predmet Infektologija Vujisić Zora. šef Katedre Ðuričić Emira. asistent k atedra za MediciNsku iNforMatiku Mašić Izet.Vidović Zrinka. asistent za predmet Pedijatrija Zurovac Gordana. asistent k atedra za biologiju sa huMaNoM geNetikoM Kilalić Teufik.

vanredni profesor 11 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . viši asistent Festić Emir. predavač k atedra za eNgleski jezik Karaula Jasna. docent Milić Miloš. vanredni profesor Huskić Jasminko. asistent Kamenčić Huse. redovni profesor. šef Katedre Ovčina Fehim. asistent k atedra za histologiju i eMbriologiju Hrnjičević Mustafa. docent Kulenović Amela. asistent k atedra za fiziologiju Mujić Muzafer. docent Gornjaković Srđan. asistent k atedra za bioheMiju Winterhalter Mira. šef Katedre Radovanović Jovan. redovni profesor.k atedra za biogeNetiku Sofradžija Avdo. asistent Jadrić Radivoje. vanredni profesor. asistent k atedra za aNatoMiju Dilberović Faruk. asistent Hasanović Aida. šef Katedre k atedra za tjelesNi odgoj Ibrahimbegović Fadila. viši asistent Vidović Tatjana. šef Katedre Kulenović Husein. redovni profesor. šef Katedre Kundurović Zlata. redovni profesor. šef Katedre k atedra za MediciNsku sociologiju Pajović Milan. redovni profesor. docent Nakaš Emina.

redovni profesor. asistent k atedra za patološku fiziologiju Pleho Amir. asistent k atedra za patološku aNatoMiju Plamenac Pavle. šef Katedre Bešlagić Edina. viši asistent Tomić Ivana. asistent Pleho Amra. stručni saradnik Valjevac Kemal. viši asistent Markotić Alemka. redovni profesor. docent Čustović Elvedina. vanredni profesor Omeragić Edo. stručni saradnik nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 119 . viši asistent Vidović Zrinka. redovni profesor. viši asistent Loga Svjetlana. asistent Miljanović Mirjana. asistent Mešić Haris. šef Katedre Potkonjak Dubravka. viši asistent Rajman Iris. docent Šarčević Adnan. asistent Šečić Damir. vanredni profesor Radović Svjetlana. redovni profesor. docent Juroš Marina. šef Katedre Bešlagić Refik. asistent k atedra za farMakologiju i toksikologiju Zulić Irfan. redovni profesor Kapić Elvedina.Mornjaković Zakira. šef Katedre Selak Ivan. vanredni profesor Mulabegović Nedžad. asistent k atedra za Mikrobiologiju i parazitologiju sa iMuNologijoM Hlača Danica.

docent Slijepčević Omiljko. šef Katedre Arnautović Atif. redovni profesor. docent k atedra za higijeNu Ćatović Sejdo. redovni profesor Hadžijahić Hasan. docent 120 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . šef Katedre Prohić Halil. docent Zec Svetlana. asistent Žujo Hamza. redovni profesor Bratović Ismet.k atedra za epideMiologiju Telebak Boriša. viši asistent Filipović-Hadžiomerović Aida. vanredni profesor. asistent k atedra za iNterNu MediciNu Hadžimejlić Muhamed. šef Katedre Omanić Ajnija. vanredni profesor Hotić Semra. asistent k atedra za socijalNu MediciNu. šef Katedre Čustović Fatima. asistent k atedra za sudsku MediciNu Kulenović Husein. docent. asistent Dobrača Ilijas. redovni profesor Babić Mirsad. vanredni profesor Bukša Marko. orgaNizaciju zdravstveNe zaštite i historiju MediciNe Smajkić Arif. vanredni profesor. vanredni profesor Nikšić Dragana. šef Katedre Grujić Mirko. redovni profesor. docent Haračić Midhat. vanredni profesor Gribajčević Mehmed. vanredni profesor Puvačić Zlatko.

asistent Kesić Vera. viši asistent Berbić-Fazlagić Jasmina. viši asistent Aličehajić-Borovac. viši asistent Golemac Slavko. docent Arslanagić Amila. asistent Haračić Azra. 1947. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu. asistent Unčanin Snježana. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 121 . viši asistent Ćatović-Rašić Senija. viši asistent Loza Vesna. Nađa. Raljević Enver. viši asistent Mešanović Nurihana. viši asistent Kulenović Indira. viši asistent Dilić Mirza.Slika 7. viši asistent Kučukalić Elma. asistent Hrisafović Zorislav. viši asistent Vukobrat-Bijedić Zora.-1954.

viši asistent Jovanović-Gmaz Mirjana. vanredni profesor Mušanović Mirza. vanredni profesor Bašić Hiba. viši asistent Kučukalić Abdulah. viši asistent Žutić Hasan. docent Kantardžić Dželaludin. vanredni profesor Cerić Nesiba. viši asistent Klančević Melika. šef Katedre Cerić Ismet. šef Katedre Dalagija Faruk. viši asistent Mehić Bakir. viši asistent Bešlić Šerif. viši asistent Džirlo Kaćuša. viši asistent Obralić Nermina. redovni profesor. redovni profesor. viši asistent Lukić Zdravko. viši asistent k atedra za Neuropsihijatriju i MediciNsku psihologiju Loga Slobodan. docent Daneš Vera. asistent Todorović Ljubica. redovni profesor. docent Dimitrijević Jovan.k atedra za pNeuMoftiziologiju Konjicija Abdulah. viši asistent k atedra za iNfektivNe bolesti 122 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . viši asistent Kapidžić Nedžib. asistent Stanić Dragiša. šef Katedre Dizdarević Zehra. vanredni profesor Lincender Lidija. asistent k atedra za radiologiju i oNkologiju Čengić Fadil. viši asistent Fišeković Saida.

asistent k atedra za giNekologiju i akušerstvo Šimić Srećo. redovni profesor. viši asistent Koluder Nada. asistent k atedra za pedijatriju Veljković Arifa. asistent Nikulin Boris. viši asistent Begić Kerim. šef Katedre Bukvić Idriz. viši asistent Mehmedbašić Senad. šef Katedre Gačinović Željka. asistent k atedra za derMatoveNerologiju Arslanagić Naima. viši asistent Dizdarević Jadranka. docent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 . vanredni profesor. redovni profesor Anić Olga. docent Bukvić Miroslav. šef Katedre Čengić Dževad. docent Čardaklija Zlatko. asistent Muminbašić Nermin. šef Katedre Mesihović Hasna. viši asistent Alendar Faruk. asistent Perva Sejfulah.Telalbašić Sadžida. asistent Mehanić Snježana. asistent Pinjo Fikreta. viši asistent Knor-Bukvić Tanja. docent Idrizbegović Sead. docent Kapetanović Bakir. viši asistent Drnda Alija. redovni profesor. viši asistent Kapetanović Ahmo. vanredni profesor Čengić Hadžo. redovni profesor.

Zečević Esma. viši asistent Ibišević Mirsad. redovni profesor Milanović Ljiljana. asistent k atedra za oftalMologiju Teftedarija Tevhida. docent Cucić Zdravka. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu. asistent Popović Neven. asistent Terzić Rešad.-1974. vanredni profesor. asistent Saračević-Pačuka Nedžija. asistent k atedra za otoriNolariNgologiju. viši asistent Kovač Edina. šef Katedre Alajbegović Rizah.Slika 8. redovni profesor Čengić Ferid. viši asistent Heljić Suada. viši asistent Saračević Ediba. MaksilofacijalNu hirurgiju i stoMatologiju 124 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . 1955.

redovni profesor. viši asistent Šakota Slavica. viši asistent Šestan Muhamed. asistent k atedra za fizijatriju i rehabilitaciju Zjuzin Nadežda. docent Drino Esad. vanredni profesor Budalica Mehmedalija. asistent k atedra za hirurgiju i ratNu hirurgiju Konjhodžić Faruk. viši asistent Pinjo Emir. docent Guska Safet. vanredni profesor Šišić Fuad. viši asistent Hiroš Mustafa. docent Ljubić Božo. vanredni profesor Radnić Dinko. viši asistent Kulenović Faruk. vanredni profesor Rukavina Željka. viši asistent Hadžiahmetović Zoran. viši asistent Buljina Amir.Bušić Ifakata. redovni profesor. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 . vanredni profesor. docent Dizdarević Salahudin. šef Katedre Mišanović Željko. viši asistent Alagić Jasminka. asistent Lazović Mufid. docent Durić Amira. redovni profesor Kapidžić Adnan. docent Čustović Kemal. šef Katedre Durić Osman. viši asistent Milutinović Slavica. šef Katedre Hasanbegović Dženeta. docent Ćibo Safet.

šef Katedre Mijanović Mirjana. asistent Mušanović Jasmin.Šabanović Selver. 2006. 3. šef Katedre Kudumović Mensura. stručni saradnik K atedra za anatomiju čovjeKa Dilberović Faruk. docent Metović Azra. viši asistent Korać Fehim. redovni profesor. asistent Busuladžić Mustafa. asistent k atedra za opšte NastavNe predMete Žiga Jusuf. godine k atedra za MediciNsku heMiju Lekić Meliha. šef Katedre k atedra za MediciNsku iNforMatiku Mašić Izet. redovni profesor. docent Rimpapa Zlatan. šef Katedre Ovčina Fehim. vanredni profesor 126 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . docent Muharemović Zijad. asistent Tahmiščija Aida. vanredni profesor. redovni profesor. redovni profesor. asistent k atedra za biologiju sa huMaNoM geNetikoM Redžić Amira. stručni saradnik k atedra za biofiziku Vobornik Slavenka. vanredni profesor. asistent Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerzitetu u Sarajevu na dan 31. šef Katedre Ibrulj Slavica. viši stručni saradnik Novo Ahmed. viši asistent Ðulić Eldina. šef Katedre Omerbašić Ago.

viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 . asistent K atedra za fiziologiju čovjeKa Nakaš-Ićindić Emina. redovni profesor Šuško Irfan. vanredni profesor Babić Nermina. asistent Valjevac Amina. asistent Talović Elvira. asistent k atedra za bioheMiju Winterhalter-Jadrić Mira. šef Katedre Radovanović Jovan. viši asistent Vučković Ilvana. viši asistent Začiragić Asja. asistent k atedra za histologiju i eMbriologiju Mornjaković Zakira. asistent Beganović-Petrović Amira. viši asistent Sarač-Hadžihalilović Aida. šef Katedre Huskić Jasminko. asistent Arslanagić Selma. vanredni profesor.Kulenović Amela. viši asistent Kapur Eldan. viši asistent Hadžović Almira. redovni profesor. viši asistent Avdagić Nesina. asistent Lujinović Almira. docent Ćosović Esad. asistent Lepara Orhan. šef Katedre Kundurović Zlata. redovni profesor. vanredni profesor Hasanović Aida. viši asistent Voljevica Alma. vanredni profesor Aličelebić Selma. vanredni profesor Jadrić Radivoj. asistent Arnautović Ajla.

šef Katedre 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanredni profesor Hamzić Sadeta. Kiseljaković Emina. redovni profesor Tomić Ivana. viši asistent Hasić Sabaheta. viši asistent k atedra za patologiju Radović Svjetlana. viši asistent k atedra za Mikrobiologiju i parazitologiju Bešlagić Edina. šef Katedre Zvizdić Šukrija. 1975. viši asistent Hadžihasanović Mufida. viši asistent Dorić Mirsad. redovni profesor. docent.-2006. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu.Slika 9. vanredni profesor. šef Katedre Selak Ivan. viši asistent k atedra za patološku fiziologiju i MediciNu rada Bešlagić Refik. viši asistent Mahmutović Sabina. viši asistent Babić Mirsad.

orgaNizaciju zdravstveNe zaštite i historiju MediciNe Omanić Ajnija. docent Memija-Pozderac Meliha. šef Katedre Čavaljuga Semra. asistent K atedra za higijenu i zaštitu životne oKoline Ćatović Sejdo. asistent k atedra za epideMiologiju i zdravstveNu statistiku Puvačić Zlatko. redovni profesor. viši asistent Čabaravdić Mirsad. asistent Čustović Elmedina. viši asistent Rakanović-Todić Maida. toKsiKologiju i KliničKu farmaKologiju Mulabegović Nedžad. redovni profesor.Salihović Habiba. viši asistent Kusturica Jasna. asistent Pleho-Kapić Amna. asistent Bešlagić Omer. docent Musić Miralem. šef Katedre Nikšić Dragana. viši asistent Kulo Aida. viši asistent k atedra za socijalNu MediciNu. viši asistent Omeragić Edin. šef Katedre nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 129 . redovni profesor. asistent K atedra za farmaKologiju. docent Mujčić-Kurspahić Amira. docent Puvačić Sandra. asistent Pepić Esad. docent Loga-Zec Svjetalana. redovni profesor. redovni profesor Mijanović Mirjana. viši asistent Šečić Damir. šef Katedre Kapić Elvedina. viši asistent Džubur-Bešić Amela.

vanredni profesor Dilić Mirza. šef Katedre Dobrača Ilijas. viši asistent Kadribašić Ribana. asistent Aganović-Mušinović Izeta. docent 10 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . redovni profesor Haračić Midhat. stručni saradnik Mačkić-Ðurović Mirela. asistent Stančić Alma. docent Vukobrat-Bijedić Zora. docent Lozo Vesna. redovni profesor. redovni profesor Arslanagić Amila. redovni profesor Bukša Marko. docent Ćatović Amra.Biščević Azra. stručni saradnik Šeremet Zimka. redovni profesor. docent Kučukalić-Selimović Elma. docent Kulenović Indira docent Mesihović Rusmir. vanredni profesor Heljić Bećir. docent Rašić Senija. šef Katedre Dizdarević Zehra. viši asistent Žujo Hamza. stručni saradnik k atedra za sudsku MediciNu Selak Ivan. stručni saradnik Tanacković Fikreta. asistent K atedra za internu medicinu i KliničKu propedeutiKu Gribajčević Mehmed. vanredni profesor Berbić-Fazlagić Jasmina. vanredni profesor Mehić Bakir. vanredni profesor Žutić Hasan. vanredni profesor Gerc Vjekoslav.

redovni profesor. viši asistent Filipović Ifet. viši asistent Hadžimurtezić Zlatan. docent Oruč Lilijana. asistent Bijedić Vildana. asistent Landžo Elvedin. viši asistent Velija-Ašimi Zelija. šef Katedre Fišeković Saida. viši asistent Lačević Nadir. vanredni profesor Daneš Vera.Resić Halima. viši asistent Vanis Nenad. docent Lončarević Nedim. viši asistent Dizdarević-Bostandžić Amela. viši asistent Bureković Azra. docent Buturović-Aščić Belma. docent Čukić Vesna. viši asistent Sofo-Hafizović Alma. Neurologiju i MediciNsku psihologiju Kučukalić Abdulah. asistent Kurtčehajić-Pošković Azra. viši asistent Gornjaković Srđan. viši asistent Alićehajić-Borovac Nađa. docent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . asistent k atedra za Neuropsihijatriju. asistent Mlaćo Akif. viši asistent Sokolović Šekib. viši asistent Šurković Ismana. asistent Unčanin-Medžović Snježana. asistent Džemidžić Jasminka. asistent Hodžić Enisa. viši asistent Kulić Mehmed. viši asistent Paralija Belma.

asistent 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . viši asistent Salčić-Dizdarević Dubravka. viši asistent Lomigorić Jasenko. viši asistent Bešlagić Vanesa. vanredni profesor Koluder-Ćimić Nada. asistent Ibralić Muris. viši asistent Ðelilović Jasminka. viši asistent Kapetanović Igbal. vanredni profesor. docent Ličanin Ifeta. viši asistent Mehanić Snježana. docent Bašić-Čabaravdić Hiba. asistent Prevljak Sabina. šef Katedre Čengić Dževad. vanredni profesor Klančević Melika. vanredni profesor Bešlić Šerif. docent Bešlija Semir. asistent Vranešić Melin. viši asistent Hižar Ivanka. asistent k atedra za iNfektivNe bolesti Dautović Sajma. redovni profesor Obralić Nermina. viši asistent Mornjaković Amela. viši asistent Ličanin Zoran. viši asistent Bravo-Mehmedbašić Alma. viši asistent Drnda Alija. redovni profesor. viši asistent Kantardžić Nermina. viši asistent Mehmedika-Suljić Enra. šef Katedre Dalagija Faruk.Alajbegović-Kurtović Azra. asistent k atedra za radiologiju i oNkologiju Lincender Lidija.

asistent Osmić Akif. redovni profesor Dizdarević Salahudin. viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . redovni profesor Ćibo Safet. šef Katedre Kandić Zuvdija. docent Tanović Haris. viši asistent Omerbegović Meldijana. viši asistent Hadžimuratović Adnan. vanredni profesor Hadžiahmetović Zoran. viši asistent Karabeg Reuf. redovni profesor Hujić Halid. viši asistent Dizdarević Kemal. asistent Hadžiosmanović Vesna. redovni profesor Budalica Mehmedalija. viši asistent Hiroš Mustafa. vanredni profesor Aganović Damir. viši asistent Hadžismajlović Ademir. redovni profesor Durić Amira. redovni profesor Čustović Kemal.Pinjo Fikreta. docent Suljević Ismet. vanredni profesor Gavrankapetanović Ismet. asistent Topalović-Četković Jasna. redovni profesor Solaković Emir. viši asistent Akšamija Goran. redovni profesor Šišić Fuad. docent Junuzović Dželaludin. viši asistent Talić-Tanović Adnana. redovni profesor. asistent k atedra za hirurgiju i ratNu hirurgiju Durić Osman. vanredni profesor Gavrankapetanović Faris.

šef Katedre Prohić Asja. asistent Firdus Nedžad. asistent k atedra za giNekologiju i akušerstvo Bukvić Idriz. vanredni profesor Mehmedbašić Senad. asistent Ahmetović Amir. redovni profesor. asistent k atedra za derMatoveNerologiju Arlasnagić Naima. redovni profesor. asistent Karavdić Kenan. asistent Radnić Davor. vanredni profesor Izetbegović Sebija. asistent Bešić Asim. docent Kapetanović Ahmo. šef Katedre Dizdarević Jadranka. asistent Hadžihasanović Emir. viši asistent 14 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . docent Godinjak Zulfo. viši asistent Alendar Faruk. docent Knor-Bukvić Tanja. asistent Salihagić Sanela. asistent Maksić Senad. asistent Džanković Fuad. asistent Vranić Haris. asistent Prcić Alden. asistent Vila Haris.Čerimagić Zinaida. asistent Omerhodžić Merim. asistent Zvizdić Zlatan. asistent Kapetanović-Begić Sadeta. viši asistent Kasumagić-Halilović Emina. asistent Hadžimehmedagić Amel.

viši asistent Sakić Meliha. vanredni profesor Saračević Ediba. šef Katedre Heljić Suada. asistent Muminbašić Nermin. asistent Kovač Edina. viši asistent Hadžagić-Ćatibušić Feriha. viši asistent Selimović Amina. viši asistent Begić Kerim. viši asistent Šabanović-Hasanbegović Snježana. docent. asistent k atedra za pedijatriju Mesihović-Dinarević Senka. viši asistent Begić Zijo. šef Katedre Alimanović-Halilović Emina. vanredni profesor Hasabnegović Edo. asistent Terzić Rešad. viši asistent Zupčević Smail. viši asistent Gavrankapetanović-Smailbegović Fatima. asistent Maksić-Kovačević Hajrija. asistent Imširija-Galijašević Naima. docent Alajbegović-Halimić Jasmina. asistent k atedra za oftalMologiju Alikadić-Husović Amila. viši asistent Miličić-Pokrajac Danka. viši asistent Nikulin Boris. asistent Abadžić-Sarić Nidžara. asistent Imširija-Idrizbegović Lejla. asistent Murtezić Senad. viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . vanredni profesor. asistent Mišanović Verica. asistent Deković Sanjin.Bašić Ejub.

MaksiofacijalNu hirurgiju i stoMatologiju Kapidžić Adnan. šef Katedre Rašić Senija. asistent Resić Mudžahid. docent. redovni profesor. docent. viši asistent Šarac Erol. asistent k atedra za iMuNologiju Haračić Midhat. zamjenik šefa 16 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . docent Volić Aida. asistent k atedra za otoriNolariNgologiju. viši asistent K atedra za porodičnu/obiteljsKu medicinu Mašić Izet. šef Klinike Alagić-Smailbegović Jasminka. asistent k atedra za fizijatriju i rehabilitaciju Vavra-Hadžiahmetović Narcisa. asistent Karup Ševala. šef Katedre Jatić Zaim.Hajjir Huda. viši asistent Ahmedbegović-Sarajlić Zehra. asistent Šakota-Marić Slavica. viši asistent Miladinović Ksenija. vanredni profesor. asistent Muftić Mirsad. docent Meholjić-Fetahović Ajša. šef Katedre Avdić Dijana. viši asistent Tanović Edina. redovni profesor. viši asistent Saračević-Paćuka Nedžmija. asistent Šaković Adisa. viši asistent Serdarević Raif.

Avivcena. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Avicena. 5.1946. 1998: 6-20.-1998. Nikulin A. Sarajevo. Macanović M. 50(3-4): 113-9. Sarajevo. Sarajevo. godišnjice rada Medicinskog fakulteta u Sarajevu. 10. Mašić I.-1971. Durić O. Hadžiahmetović I. Kulenović H. U: Almanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu .1944. Mašić I. 4. Mulabegović N. 35(5-6): 245-7. Kulenović H.godine. Medicinski arhiv. Povodom 50 godina rada Mediciskog fakulteta u Sarajevu. Avicena. 1994: 10314. Postdiplomski studij Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1963. 60(3): 3-4.Literatura 1. 7. Korijeni medicine i zdravstva u BiH. Pedeset godina kontinuirane medicinske edukacije u Sarajevu. 9. 1981. 3. Sarajevo. Sto dvadeset godina organiziranog zdravstva u Tuzli. Almanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu. 1994: 5-11. Konjhodžić F. 2006. 1996. 1999: 1-42.-1994. Medicinski arhiv. 1971. Tuzla. Sarajevo. Mašić I. U povodu 40. 1986. Med Arh. Jubilej bosanskohercegovačkog zdravstva: osnivanje prvog Mediciskog fakulteta u BiH. Smajkić A. Zemaljska bolnica u Sarajevu. 6. 8. U: 25 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu . godišnjice rada Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Mašić I. Hadžiselimović H. godine. godine. Avicena. Selak I. U: 20 godina Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli 1976.: 5-35. 2. Povodom 25 godina rada Medicinskoga fakulteta. 2004. Mulabegović N. U povodu 35. Mašić I. Sarajevo.-1996.

Index imena Aranicki Miloš Berić Milenko Besarović Zdravko Bijedić Mirjana Bobarević Blanka Brkić Ibro Brkić-Hadžijahić Naida Brkić Sead Bubić-Huković Ilduza Bušić Vera Ciglar Marko Ćuš Mirko Čavka Vladimir Čustović Izet Deželić Mladen Dimitrijević Dimitrije Doder Aleksandar Ðorđević Blagoje Ðorđević Jelena Džirlo-Todorović Jasna Fajgelj Aleksandar Filipović Zaim Fleger Josip Fried Robert Gabela Fikret Gaon Jakob Gerc Josip Grin Ernest Gvozdenović Milan Hadžimusić Nedžat Hadžiselimović Hajrudin Hamzagić Hasan Herlinger Ivo Horvat Josip Huković Seid Jadrić Stjepko Jamakosmanović Asim Jokić Jovan Kafka Ivan Kantardžić Muhamed Kapidžić Mustafa Kaufer Leopold Kaunic Pavao Knežević Vojislav 5 6 7 8 9 10 11 12 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 21 22 23 24 24 26 26 27 28 29 30 31 32 33 33 35 35 37 38 39 40 40 41 42 43 44 Konjicija Abdulah Kopač Zvonimir Kostić Milivoje Košak Ratko Kovačević Blagoje Kretić Miroslav Križan Zdenko Kulenović Husein Kulenović Salahudin Levi Mario Lukač Feodor Milin Radivoj Milojković Aleksandar Nakaš Muhamed Nikolin Branko Nikulin Aleksandar Numić Nurudin Osmanagić Izet Perinović Milenko Perić Branko Popović Vojin Popović Zulejka Praštalo Žarko Prcić Midhat Prohić Halil Pšorn Dragutin Putnik Ljubica Radojević Stevo Radović Jovan Ramić Salko Ratković-Ðokić Dobrila Rezaković Džemal Rustembegović Fahrudin Ruždić Ibrahim Sabovljev Aleksandar Sarajlić Ešref Sarvan Milivoje Savković Ljubomir Serdarević Hišam Simić Miron Starović Boriša Stern Pavao Szabo Stanislav Teftedarija Muhamed 44 45 46 47 48 49 50 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 60 61 62 63 64 65 65 66 66 67 67 68 69 69 70 71 73 74 75 76 76 78 79 80 81 83 1 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .

god.1994. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 19 .11. 17. Proslava “100 godina Zemaljske bolnice u Sarajevu”.Telalbašić Sadžida Tomić Srećko Tvrtković Rifat Urban Stjepan Vasić Danica 84 85 86 86 87 Vojvodić Zineta Vučičević Momčilo Zec Nedo Zimonjić Bogdan Zulić Irfan 88 89 90 91 92 Slika 10.

te prolazi faze izbora u docenta (1992.) do izbora u zvanje docenta 1991. koji će se održati u Sarajevu 2009. godine. Godine 2002. godine. godine na predmetu Socijalna medicina.javnog zdravstva Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 2001. Među posljednjim organiziranim skupovima su: Prvi kongres medicinske informatike Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 1999. godine. vanrednog profesora (1994. Generalne skupštine Svjetske asocijacije medicinske informatike (IMIA) od 1994. biran je za redovnog profesora na predmetu Porodična/Obiteljska medicina na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. a doktorsku disertaciju s naslovom “Evaluacija kompjuteriziranog informacionog sistema primarne medicinske zaštite” odbranio je na istom fakultetu 1990. godine. godine. do 2006. godine. Bio je glavni i odgovorni urednik pet biomedicinskih časopisa. Specijalistički ispit iz iste oblasti položio je 1982. a nakon položenog specijalističkog ispita kao asistent istraživač na istom predmetu zatim asistent (1988.IZET (MUHAMED) MAŠIĆ. od kojih desetak u ratnom vremenu. godine. BiH. 140 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Po završenom studiju zapošljava se i radi na Institutu za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite na Medicinskom fakultetu Univereziteta u Sarajevu kao liječnik opće prakse na projektu “Sadržaj rada ljekara u porodici i mjesnoj zajednici”. a član redakcijskih odbora nekolicine drugih časopisa u zemlji i inozemstvu. Postdiplomski studij iz Socijalne medicine i organizacije zdravstvene zaštite završio je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1978. godine. Biran je za predavača Više medicinske škole u Sarajevu 1986. rođen je 6. Objavio je kao autor i koautor preko 500 bibliografskih jedinica u domaćim i inozemnim publikacijama. osniva Katedru za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. te Evropske asocijacije javnog zdravstva (EUPHA) od 2000. godine. Magistrirao je o temi “Evaluacija informacionog sistema porodičnog zdravlja” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1985. godine. Godine 1992. do 2006. Drugi kongres medicinske informatike Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 2004. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom mjestu. godine.) na predmetu Medicinska informatika. Evropskog kongresa medicinske informatike (MIE2009).). Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu završio je 1976. Izabran je za predsjednika 22. medicinske informatike i porodične medicine. Osnivač je Društva za medicinsku informatiku BiH 1988. do 2006. godine a za profesora iste škole biran je 1989. godine. „Materia Socio Medica“ i „Acta Informatica Medica“. Do sada je organizirao preko 50 naučnih i stručnih skupova. godine. Godine 2005. Svjetske asocijacije za telemedicinu i eZdravstvo od 2005. Aktivno je učestvovao s radovima i kao voditelj sesija na više svjetskih i evropskih kongresa javnog zdravstva. godine.6. te član Izvršnog komiteta Evropske asocijacije medicinske informatike (EFMI) od 1994. Također je autor preko 30 knjiga i monografija.1952. Nostrificirao je diplomu na Medicinskom fakultetu u Insbruku (Austrija). Prvi kongres socijalne medicine .) i redovnog profesora (1998. Trenutno je glavni i odgovorni urednik časopisa: „Medicinski arhiv“. izabran je za redovnog profesora na predmetu Porodična medicina na Zdravstvenom fakultetu Univerziteta u Zenici. godine. godine. godine u Gračanici. te međunarodni naučni skup „eZdravstvo i eEdukacija“ 2005.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.