Izet Mašić

NastavNici i saradNici MediciNskog fakulteta u sarajevu 1946.-2006.

AvicenA
Sarajevo 2006. godine

BIBLIOTEKA BIOMEDICINSKE PUBLIKACIJE KNJIGA XXVII Odgovorni urednik Prof. dr. Izet Mašić Recenzenti: Prof. dr. Mehmedalija Budalica Prof. dr. Arif Smajkić Prof. dr. Mirko Grujić Lektor: Prof. Lejla Mašić Tehnički urednik: Mirza Hamzić CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 614 (497.6 Sarajevo) “1946/2006” 378.6:61] :929 (497.6 Sarajevo) “1946/2006” MAŠIĆ, Izet Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu : 1946.-2006. / Izet Mašić. - Sarajevo : “Avicena”, 2006. - 140 str. : ilustr.; 21 cm. - (Biblioteka Biomedicinske publikacije ; knj. 27) Podaci o autoru: str:140 ISBN 9958-720-32-9 COBISS.BH-ID 14793222 Izdavač: AVICENA d.o.o., Sarajevo Štampa: Birograf, Sarajevo Tiraž: 300 primjeraka

Predgovor

I

deja o monografiji rodila mi se davne 1993. godine tokom pripremanja proslave jubileja 100. godišnjice Zemaljske bolnice u Sarajevu i 50. godišnjice kontinuirane medicinske edukacije u Bosni i Hercegovini, koje su održane novembra 1994. godine u Sarajevu. Bio je to jedan od najvećih kulturnih događaja u opkoljenom Sarajevu. Tom prilikom, kao predsjednik Organizacijskog odbora proslave, organizirao sam poseban Simpozij „Ratna medicina i medicina u ratu“ (štampan je i poseban Zbornik radova Simpozija sa 62. sažetka radova), i sačinio dvije monografije: „Zemaljska bolnica u Sarajevu“ i „Allmanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu“. Skupljajući građu za spomenute monografije našao sam dosta vrijednih podataka o pionirima zdravstvene službe u BiH, doktorima, velikanima, koji su uloženim znanjem, trudom i iskustvom pomogli da generacije i generacije studenata i liječnika budu osposobljene obavljati svoj teški, značajni i humani posao. Shvatio sam tada koliki je ogroman i mukotrpan posao sakupiti građu o povijesnim događajima u medicini i zdravstvu u BiH i objediniti je na jednom mjestu. Pokušavali su to ranije i dijelom uspjeli u svoje vrijeme uvaženi profesori Hajrudin Hadžiselimović, Arif Smajkić, Risto Jeremić, Samuel Elazar i dr. ali je ta građa uvijek ostajala nedovršena i nedorečena. Ostala je nedovršena tada i meni, ali sam deset godina kasnije, mukotrpno dopunjavajući prethodnu monografiju, dovršio knjigu „Korijeni medicine i zdravstva u Bosni i Hercegovini“, namjenski napisanu povodom 110. godišnjice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i 50. godišnjice prvoosnovanog Medicinskog fakulteta (1944.) u Sarajevu. Knjiga je neka vrsta medicinske enciklopedije, i pokrila je gotovo sve važnije povijesne događaje u medicini i zdravstvu u BiH, ili bar načela mnoge od njih, jer naša medicinska povijest i nije tako siromašna. Ipak, ostalo je nekoliko, po mom mišljenju, važnih stvari koje su ovlaš dotaknute, ili koje nisam imao vremena i prostora u samoj knjizi dovršiti onako kako sam zamislio, a za koje smatram da su važne da budu zapisane i ostav-

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 

godine 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . aprila 2006. objavljenog 1947. koji je bio i ostao Alma Mater drugim visokoškolskim medicinskim ustanovama u našoj zemlji.). Ono što se zapiše . godišnjice (1976. godišnjice Medicinskog fakulteta u Sarajevu. što mi je pomoglo da oblikujem sadržaj ove monografije. u Pogovoru ove monografije priložio sam spiskove nastavnika i saradnika koji su bili angažirani u nastavni proces na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. ali se nadam da će u nekom ponovljenom izdanju i njihovi životopisi biti involvirani. likove i događaje koji su mi pomogli da uobličim ovu monografiju. do brojeva prije nego što sam i sam preuzeo njegovo uređivanje i našao mnoga imena. bar u pukim statističkim ciframa ili opisima treba da nas podsjećaju na njihov ogroman doprinos razvoju medicinske nauke i zdravstvene struke na našim prostorima. nastavnicima. Kao i svaka knjiga i monografija dosad. Također sam određene podatke pronalazio u sličnim allmanasima drugih fakulteta u zemlji i inozemstvu. Istovremeno sam proučio i sve ranije brojeve časopisa. Namjera mi je bila samo to da ispoštujem poruku ove arapske mudre izreke.). Nažalost. koji ranije nisam mogao. 50. koji sam pripremio povodom 50. rezultati rada. 40. s obzirom da su neki naši nastavnici svoju karijeru nastavljali na drugim medicinskim fakultetima. godine. metodi rada. do podataka o nekim preminulim nastavnicima i saradnicima nisam došao.ljene generacijama ili su samo površno bili upućeni u njih. ali i svoj. Također. godišnjice (1996. od onog prvog. te spisak danas angažiranih nastavnika i saradnika. Koristio sam i allmanahe Medicinskog fakulteta koje su uredili profesor Hajrudin Hadžiselimović. koja se toliko puta potvrdila u praksi. po vlastitoj želji ili pozivom da tamo osnuju katedre i organiziraju nastavu koju su vodili na našem fakultetu. povodom 40. povodom 25. te profesor Arif Smajkić. i ova će vjerovatno imati nedostataka i propusta. godišnjice. ali za nju nisam samo odgovaran ja već i oni koji su te podatke ranije zabilježili i ostavili nam ih u amanet u nekoj pisanoj formi. Radi se o našim učiteljima. čija djela. godišnjice Medicinskog fakulteta. godišnjice (1986. ono što se pamti .). a bili su objavljeni u allmanasima publiciranim povodom jubileja: 30.to ostaje. i takvi su kakve sam dobio. stara je izreka. Kao dugogodišnji glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“ objavio sam najmanje tridesetak In memoriam-a uglednih nastavnika Medicinskog fakulteta u Sarajevu. i možda neki podaci neće odgovarati potpunoj istini. Neke od podataka sam lično uzeo od potomaka i rodbine umrlih. organizirane institucije koje su ostavili iza sebe. Sarajevo. uglednim naučnicima i istraživačima. i 30.to bježi.

odlazi u Novi Sad i preuzima rukovođenje Katedrom za epi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Prolazi faze izbora u docenta. Socijalnu medicinu i Epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu.Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu od 1946. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje.-1994. do 2006. Jedno vrijeme obavlja funkciju direktora Centralnog higijenskog zavoda u Sarajevu. vanrednog i redovnog profesora na predmetima Higijena i Socijalna medicina i Epidemiologija. Socijalne medicine i Epidemiologije Rođen je u Novom Sadu 1900. godine. Nakon otvaranja Medicinskog fakulteta u Sarajevu preuzima rukovođenje institutima i katedrama za Higijenu. redovni profesor Higijene.). Godine 1963. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1923. godine ARANICKI MILOŠ (1900. Jedno vrijeme radio je kao ljekar u nekoliko mjesta Srbije. godine.

Godine 1936.-1975. a od 1951. „Ginekologija i opstetricija“ i „Medicinski arhiv“. godine u Bačkoj Palanci. godine šef je Ginekološko-akušerskog odjeljenja bolnice u Nišu. Po pozivu. Profesor Milenko Berić se neprestano usavršavao. godine dolazi u Sarajevo i preuzima rukovođenje Ginekološko-akušerskom klinikom Kliničke bolnice u Sarajevu u svojstvu redovnog profesora. Gracu i Budimpešti. do 1951. Započeo je studij u Zagrebu 1919. godine direktor je Ginekološko-akušerske klinike Kliničkog centra u Skoplju i redovni profesor na predmetu Ginekologija i akušerstvo na Medicinskom fakultetu u Skoplju. do 1957. godine bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“. do 1963. Umro je u Novom Sadu 1994. a gimnaziju u Temišvaru. nastavio u Gracu (1920. a zatim i upravnik Armijske bolnice III armije JNA. boraveći u univerzitetskim centrima u Parizu. godine. godine. Objavio je oko trideset stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Beču. zatim od 1947. Bio je član užeg odbora ginekološko-akušerskih sekcija Srbije. godine kod čuvenog profesora Bumm-a u Berlinu.). radi kao ljekar na Ginekološkoakušerskom odjeljenju Opšte državne bolnice u Sarajevu. „Makedonski medicinski pregled“. do 1945. a završio u Berlinu 1924. godine. Specijalistički ispit iz Ginekologije i akušerstva položio je 1927. Od godine 1925.demiologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. Osnovnu školu završio u Čurugu. kojom rukovodi do 1969. i 1921. godine. Od 1961. Istovremeno je direktor Zavoda za zdravstvenu zaštitu u Novom Sadu do odlaska u penziju 1965. Berlinu. 1957. Nakon završetka Drugog svjetskog rata pa do 1947. godine na Medicinskom fakultetu. zatim član Redakcijskih odbora časopisa „Arhiv srpskog lekarskog društva“.). godine. BERIĆ MILENKO (1899. U periodu od 1944. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1899. godine rukovodi Ginekološko-akušerskim odjeljenjem Pokrajinske bolnice u Novom Sadu. gdje ostaje do odlaska u mirovinu aprila 1962. a također i član nekoliko me- 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . BiH. postavljen je za šefa Ginekološko-akušerskog odjeljenja Gradske bolnice u Beogradu. bio je pomoćnik.

i 1959. Nakon što je oslobođen. Veliko priznanje doživio je izborom za člana Ekspertne grupe za predlaganje kandidata za Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju od strane Švedske akademije nauka 1960. Lenjingradu. godine. Umro je u Novom Sadu 1975. godine boravi šest i po mjeseci u Moskvi. pristupa jedinicama NOB-a. BESAROVIĆ ZDRAVKO (1919. proveo je nekoliko mjeseci na subspecijalizaciji iz neurohirugije u francuskim gradovima Montpelje.đunarodnih nacionalnih udruženja za Ginekologiju i akušerstvo. Početkom Drugog svjetskog rata vraća se u Sarajevo. godine. Kao naučnik i istraživač objavio je oko 60 naučnih i stručnih radova. gdje ostaje četiri godine. Uveo je većinu subspecijalističkih službi i savremene dijagnostičke terapijske metode u vrijeme dok je rukovodio Ginekološko-akušerskom klinikom u Sarajevu.. Još kao specijalizant biran je za asistenta na predmetu Opća hirurgija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Godine 1957. te se ponovo vraća u Beograd. Važio je za dobrog organizatora svoje struke. U svojstvu docenta 1965. Kijevu i Pragu i usavršava se iz neurohirugije i vaskularne nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Godine 1963. godine. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1919. godine. gdje biva uhapšen od beogradske specijalne policije i u zatvoru ostaje do 1944. godine. Po povratku u zemlju biva postavljen za šefa Hirurškog odjeljenja Opšte bolnice u Zenici. koju je okončao 1953. i u tom perioda je hirurgiju u Zenici podigao je na vrlo zavidan nivo. upisuje Medicinski fakultet u Beogradu a kao student bio je uključen u rad SKOJ-a. a zatim dobija specijalizaciju iz Opće hirurgije. bavi se ilegalnim radom. Zadnje godine života aktivno je participirao u Naučnom društvu za istoriju zdravstvene kulture Jugoslavije. Lion.). Na Medicinskom fakultetu u Beogradu je diplomirao je1950. Godine 1939. habilitira na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i biva izabran za docenta na predmetu Opća hirurgija.-1980. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Pariz. a bio je koautor knjige „Porodiljstvo za studente medicine“ izdate 1961. Još za gimnazijskih dana učestvuje u antifašističkim demonstracijama. godine.

godine. Kao aktivni učesnik NOB-a prekinula je studiranje 1944. godine. godine i iste godine upisala studij na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Njemačka. Završila je gimnaziju u Novom Sadu 1938. BIJEDIĆ MIRJANA (1920. te sljedeće godine i predsjednika Zajednice jugoslavenskih univerziteta. a diplomirala na istom fakultetu 1950. do 1978. Orden Republike sa srebrenim vijencem. Nakon položenog specijalističkog ispita iz Oftalmologije 1955. Smrt ga je zatekla na mjestu šefa Neurohirurške klinike UMC-a Sarajevo 1980. člana gradskih i sreskih partijskih struktura. a 1975. te prošla procedure izbora za docenta. U mirovinu je otišla 1981. godine u Novom Sadu. Godine 1968. godine. i „Hirurgija“. Značajan opus radova odnosi se na neurohirurgiju. godine. Orden rada sa crvenom zastavom. Društveno-politički je bio vrlo angažiran.hirurgije. u Manhajmu. obavljao je funkcije: člana Savjeta Medicinskog fakulteta. Profesor Mirjana Bijedić je rezultate svojih istraživanja i iskustva u praksi publicirala u preko 40 naučih i stručnih  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . kao odličan ljekar praktičar i dobar organizator zdravstvene službe rukovodila je s nekoliko odjeljenja Klinike za očne bolesti Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. godine radi kao ljekar stažista u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. a također je i dobitnik Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva za 1976. Orden rada drugog reda. godine. izabrana je za asistenta na predmetu Oftalmologija. Za svoj javni i društveno-politički angažman dobio je brojna odlikovanja: Medalja zasluga za narod.-1982. Rektorski mandat mu je ponovljen od 1974. Augusta 1951.). Kao hirurg i kao nastavnik hirurgije boravio je na svim važnijim hirurškim naučnim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. a školske 1972. izabran je za vanrednog.Zagreb 1976. promoviran je u počasnog doktora nauka u Mičigenu SAD. godinu. Od augusta 1950. redovni profesor Oftalmologije Rođena je 1920. Bio je dugogodišnji šef Hirurške klinike UMC-a i Neurohirurškog odjeljenja UMC-a u Sarajevu. kranijalni traumatizam.. za redovnog profesora Medicinskog fakulteta na predmetu Opća hirugija. a rezultate svojih istraživanja publicirao je u 75 stručnih i naučnih radova. Godine 1975. Medicinska knjiga Beograd . biran je i za rektora Sarajevskog univerziteta. godine. Orden National du merite – Republique Francaise i Velike plakete JNA. a 1976./73. predsjednika Socijalno-zdravstvenog vijeća grada Sarajeva. Koautor je u knjigama „Hirurgija centralnog nervnog sistema“. vanrednog i redovnog profesora Medicinskog fakulteta i drugih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu. Univerzitet u Sarajevu 1977. odnosno primjenu modernih metoda neurohirurške dijagnostike i operativnih tehnika.

te član Izvršnog odbora Oftalmološke sekcije BiH i Udruženja oftalmologa Jugoslavije. godine. Nakon diplomiranja zaposlila se kao apotekar u Apoteci Prvi maj u Sarajevu. Za svoj svestrani rad dobila je niz društvenih i stručnih priznanja. Bila je šef Kabineta za hemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu u periodu od 1963. do 1976. Koautor je udžbenika „Očne bolesti“. zatim član Redakcijskog odbora časopisa „Acta Ophtalmologica Iugoslavica“. Izabrana za docenta na predmetu Hemija 1961. godine. Jedan nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . redovni profesor Hemije Rođena je u Sarajevu 1920. Nastavila studirati poslije oslobođenja na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu. godine.radova u domaćoj i inozemnoj literaturi. zbog koga je 1940. koji je morala napustiti zbog angažmana u studentskom pokretu. Godine 1939. Istovremeno. Za asistenta Medicinskog fakulteta na predmetu Hemija izabrana je 1951. godine a vanrednog profesora 1968. u kome je bila do 1942. Do kraja Drugog svjetskog rata živjela i radila u ilegali u Sarajevu. godine. godine uhapšena i deportirana u Sabirni logor u Sarajevo. godine. godine. objavljenog 1982. gdje je jedno vrijeme bila demonstrator na predmetu Farmaceutska kemija. Bila je glavni urednik časopisa „Jugoslovenski oftalmološki arhiv“. godine. Umrla je u Sarajevu 1982. počela je studij na Farmaceutskom odsjeku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Odbranila je doktorsku disertaciju pod naslovom „Sinteze pirol-2-aldehida sa fiziološki i terapeutski djelotvornim supstancijama“ na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu 1960.-2001. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu. bila je angažirana kao društveni radnik na Medicinskom fakultetu i u Univerzitetskom kliničkom centru Sarajevo. BOBAREVIĆ BLANKA (1920.). godine.

za redovnog profesora. BRKIĆ IBRO (1901. izabran je za asistenta na predmetu Interna medicina. Grazu (prof. Uz pedagoški stručni i naučni rad. godine. U proljeće 1992.). Ziegler). Godine 1949. boravila u Nacionalnom centru za istraživanje prirodnih spojeva kod profesora Lederera u Parizu i Istraživačkom centru Lepetit u Milanu kod E. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Mostaru 1901. Dio specijalističkog staža proveo je u inozemstvu. do 1947. između ostalog. Zatim. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je u Kliničkoj bolnici u Sarajevu 1949. dr.-1989. zatim 1951. Na ovom području urađen je izvjestan broj magistarskih radova i doktorskih disertacija. A. Chechi). 1959.Španija. godine. U istraživačkom opusu od 100 publiciranih radova većina se odnosila na istraživanje u području sinteze farmakološki i fiziološki aktivnih supstanci. godine. Blanka Bobarević bila je vrlo aktivna na društvenom i stručnom planu. Nakon diplomiranja radio je kao općinski i sreski ljekar u Jajcu od 1931. derivata pirola i pirolidina. godine napustila Sarajevo i izbjegla u Španiju. Teste. a od 1941. Simmons). Londonu (prof. u institutima u Firenci (prof. godine. akademik. a za profesora emeritusa izabran je na Medicinskom fakultetu 10 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . gdje je i umrla 2001. za vanrednog profesora i 1962. godine i dekan Farmaceutskog fakulteta. godine i sahranjena u Malagi .je od osnivača odsjeka za Farmaciju i prvi prodekan a zatim od 1974. Usavršavala se u zemlji i inozemstvu. Sa kolegama s PMF-a sarađivala je intenzivno na sintezi derivata 4 hidroksi kumarina. za docenta. on i njegova familija bili su progonjeni od okupatora i domaćih izdajnika. Radi svojih otvorenih simpatija i angažmana u NOB-u. Kao ljekar praktičar bio je izuzetno cijenjen među pacijentima i kolegama. do 1941. Završio je gimnaziju u Mostaru a Medicinski fakultet u Beogradu 1929. do 1978. godine. a kao nastavnik Medicinskog fakulteta istakao se svojim pedagoškim sposobnostima u prenošenju znanja na studente i kolege na specijalizaciji. Umirovljen je 1971. kao sekundarni ljekar u Državnoj i Kliničkoj bolnici u Sarajevu. prof. Poslije Drugog svjetskog rata radi kao specijalista internista na Trećoj internoj klinici u Sarajevu.

BRKIĆ-HADŽIJAHIĆ NAIDA (1933. sportske kardiologije i opće interne medicine. asistent Interne medicine Rođena je u Jajcu 1933. Sljedeće godine izabran je za dopisnog člana ANUBiH. a veći do svog radnog vijeka provela je baveći se nefropatologijom. između ostalog: Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima 1964. godine. i 27. pa je svoje rezultate ispitivanja provedenih u Elektrokardiografskom laboratoriju III interne klinike u Sarajevu objavio u 52 naučna i stručna rada: iz kliničke kardiologije. Većina njegovih naučnoistraživačkih aktivnosti bila je u domenu kardiologije. te Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva 1966. pa do 1952. Umrla je u Sarajevu 1982.). a radno mjesto joj je bilo na Drugoj internoj klinici u Sarajevu. Učesnik je nekoliko radnih akcija u poslijeratnoj izgradnji zemlje i bila priznati društveni radnik radeći kao član nekoliko upravnih organa. u Sarajevu. kardiopulmonalne patologije. godine. Godine 1968. između ostalog. Kao asistent pokazala je izvanredne pedagoške sposobnosti u prenošenja znanja studentima. Srednju školu je završila u Sarajevu.-1982. a redovni član je postao 1978. godine. godine i Orden rada sa crvenom zastavom 1975. Bio je društveno aktivan i angažiran u nekoliko domaćih stručnih asocijacija. Umro je 1989.. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . položila je specijalistički ispit iz interne medicine. godine.u Sarajevu 1972. bio je sekretar Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“ od njegovog osnivanja 1947. godine. Za svoj javni i društveni angažman dobio je niz priznanja. godine. Svoja praktična iskustva iz nefropatologije prezentirala je u preko 50 stručni i naučnih radova publiciranih u domaćim i inozemnim časopisima. Bio je osnivač i predsjednik Društva ljekara BiH i član Udruženja kardiologa Jugoslavije. julsku nagradu BiH 1970. godine u Sarajevu. a medicinski fakultet okončala je 1959. Po završenom studiju birna je za asistenta Interne medicine. Jedno vrijeme bila je šef Nefrološkog odjeljenja Druge interne klinike.

a završila 1956. Aleksandra Sabovljeva. Za vrijeme studija bila je demonstrator na predmetu Anatomija. Za svoj izuzetno plodan društveni angažman dobio je Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva. fiziologiju kardiovaskularnog sistema. uglavnom su eksperimentalnog karaktera i koja je involvirao u istraživačke projekte koje je vodio. Plaketu grada Sarajeva i Zlatnu plaketu Medicinskog fakulteta povodom 25. godine u Mostaru. a predavača 1961./1949.). godina njegovog postojanja. kao petnaestogodišnji dječak uključio se u NOB. Medicinski fakultet u Sarajevu upisala 1948. Bio je redovni član ANUBiH a četiri godine obavljao je i funkciju i ministra zdravlja BiH.-2005. godine. godine. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Livnu 1927. zatim je biran za asistenta te docenta 1965. Usavršavao se u gotovo svim naučnim institucijama u bivšoj Jugoslaviji. Nakon diplomiranja radi kao asistent na Institutu za fiziologiju i biohemiju kod prof. uglavnom iz oblasti primjene radioaktivnih izotopa u medicini. godine. akademik. te Instituta „Marija Kiri“ u Varšavi i sličnim institutima u Londonu i Lidsu u Engleskoj. Umro je u Sarajevu 1994. godine. Habilitirala je o temi “Izgled vidnog puta u odnosu na kon- 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . zatim Instituta za fiziologiju VMA u Beogradu. godine. Osnovnu i srednju školu je završio u rodnom mjestu. od Instituta „Boris Kidrič“ u Vinči.). gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Izabrana je za asistenta na predmetu Anatomija 1957. godine. godine i redovnog profesora 1976. Medicinski fakultet je završio u Sarajevu 1953. BUBIĆ-HUKOVIĆ ILDUZA (1927. a publicirao oko 150 radova u domaćim i inozemnim časopisima. respiratornog sistema te ispitivanje hemodinamike koronarne cirkulacije u patološkim uvjetima. Tokom Drugog svjetskog rata. Nekolicina radova se odnosi na opću fiziologiju. godine.-1994. Nastavne aktivnosti je započeo kao demonstrator kod profesora Aleksandra Sabovljeva. godine. do odlaska u mirovinu 1993. vanrednog profesora 1970.BRKIĆ SEAD (1927. godine. Većina njegovih radova odnosi se na ovu oblast. redovni profesor Anatomije Rođena je 1927. Funkciju šefa Instituta i Katedre za fiziologiju i biohemiju obavljao je od 1970.

koji su koristili studenti medicine. farmacije i VMŠ. te 1975. godine za predavača na predmetu Mikrobiologija. Nakon odbranjene doktorske disertacije “Seksualne oznake na skeleetu čovjeka” 1972. a posebno se uspješno ogledala u edukaciji i osposobljavanju srednjeg i višeg medicinskog kadra iz laboratorijsko-dijagnostičke djelatnosti. Za svoj društveni angažman dobila je više plaketa i društvenih priznanja. godine. bira se 1973. Svoja iskustva i znanje pretočila je u „Praktikum iz mikrobiologije“. Nakon odlaska u mirovinu birana je za profesora emeritusa. godine BUŠIĆ VERA (1933. Uz rad je završila Medicinski fakultet u Sarajevu 1968. Doktorsku disertaciju o temi „Ispitivanje vertikalne migracije larve Ancylostoma duodenale“ odbranila je 1977. godine. i u tom segmentu je pokazala izuzetan smisao za pedagoški rad. pretežno iz parazitologi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . godine.-1982. gdje je završila srednju medicinsku školu. Objavila je 11 naučnih i stručnih radova.). predavač i docent na predmetu Mikrobiologija i parazitologija vodila je uspješno praktičnu i teorijsku nastavu studentima biomedicinskih fakulteta. Publicirala je oko 40 stručnih i naučnih radova. najveći broj je iz domena antropologije. Kao asistent. godine. godine za redovnog profesora. docent Mikrobiologije i parazitologije Rođena je u Sarajevu 1933. a zatim kao laboratorijski tehničar na Institutu za mikrobiologiju i parazitologiju. godine. godine. Jedno vrijeme radi kao medicinska sestra u Sarajevu. Osnovala je i vodila antropološki laboratorij na Institutu za anatomiju. stomatologije. da bi sljedeće godine bila izabrana za asistenta.figuraciju lobanje čovjeka”. te izabrana za docenta 1961. te je iste godine izabrana za docenta na predmetu Mikrobiologija u kom svojstvu ostaje do svoje smrti 1982. Umrla u Sarajevu 2005. godine za vanrednog profesora te 1978. Najveći dio svog nastavnog rada provela je na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu.

pa do svoje smrti. godine. Robert Fried“. a po izlasku iz vojske postavljen je za šefa Odjeljenja za reumatične bolesti Vojne klinike u Topuskom.je. od 1977. a gimnaziju u Varaždinu 1931./1960. Nakon što je početkom 1948. godine na predmetu Fizikalna medicina i rehabilitacija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. do 1966. godine u Vinici kraj Varaždina (Hrvatska). Jedno vrijeme bila je šef Odsjeka za crijevne i urogenitalne parazitoze i Odjeljenja za parazitologiju Instituta za mikrobiologiju „Dr. CIGLAR MARKO (1911. Godine 1937. Godine 1952. akademik. a dekan od 1967. helimintologije i ankilostomiaze./73. Za vanrednog profesora izabran 1959. a zatim prelazi u Zagreb i radi do kraja Drugog svjetskog rata. godine demobiliziran. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. boravio je u inozemstvu na stručnom usavršavanju kod čuvenog profesora Kersleya u Bathu kod Bristola (Engleska). gdje radi do marta 1945. godine kod profesora Vogta. habilitira i biva izabran za docenta na predmetu Fizikalna medicina i balneologija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. kada biva premješten u civilnu bolnicu u Slavonskom Brodu. godine. Iste godine osniva balneološku instituciju u lječilištu u Daruvaru i radi do 1944. Jedno 14 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1936. onda šefa odjeljenja i upravnika Vojne bolnice u Lipiku i. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu s prekidima od školske 1959./68 do 1972. godine. redovni profesor Fizijatrije i rehabilitacije Rođen je 1911. Godine 1956. godine. izabran je za asistenta na predmetu Fizikalna medicina na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. osniva Institut za balneologiju i fizikalnu medicinu BiH na Ilidži. Vojne klinike u Stubičkim Toplicama.-1998). Specijalizaciju iz Balneologije i fizikalne medicine završio je na Fakultetu za Balneologiju i fizikalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Breslau. Godine 1950. godine./67. najzad. a redovnog 1962. položio je specijalistički ispit iz interne medicine. godine. zatim šefa Odjeljenja za posttraumatska stanja. upravnika Vojnog lječilišta za reumatske bolesti i postreumatska stanja na Ilidži kod Sarajeva. Njemačka 1941. Nakon oslobođenja služi vojni rok do 1948. godine.

Akademik Ciglar je bio veoma aktivan u naučnim i stručnim udruženjima na nivou bivše Jugoslavije i BiH iz područja užeg interesiranja. godine izabran je za demonstratora na predmetu Anatomija. godine. godine. Habilitirao je o temi „Odnos vena prema arterijskim segmentima bubrega čovjeka“ 1966..). godine. endokrinosekreciju i upalu. ultrazvuka.vrijeme boravi na najsavremenijim institucijama za rehabilitaciju u Engleskoj. a jedno vrijeme i rukovodio tim udruženjima. Istraživao je farmakodinamsko djelovanje prirodnih ljekovitih voda i klime na metabolizam. U svojih 30 i više godina nastavničkog rada i bogatog iskustva u unapređenju i organiziranju nastave iz predmeta Anatomija za sve biomedicinske fakultete. prof. i redovnog profesora. Velik dio svojih rezultata i istraživanja objavio je u domaćim i inozemnim časopisima u preko 100 stručnih i naučnih članaka. kineziterapije. 1978. vanrednog profesora 1972. a odbranio doktorsku disertaciju „Morfologija krvnih sudova ovarijuma u različitim funkcionalnim stanjima“ 1972. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu.-1986. Danskoj. itd. godine. Ćuš zapamćen je kao jedan od boljih pedagoga i edukatora. Još u vrijeme studija 1950. Publicirao je preko 50 stručnih i naučnih radova. Norveškoj. te metodama funkcionalnog osposobljavanja oštećenih bolesnika primjenom hidroterapije. Holandiji i Italiji.. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1955. poremećaje cirkulacije srca i krvnih sudova pod utjecajem raznih fizikalnih faktora. Bio je prodekan i dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu u pet izbornih perioda. većina njih je bila iz domena pro- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . godine. čija predavanja su bila na visokom nivou i rado posjećena. redovni profesor Anatomije Rođen je u Sarajevu 1930. godine i počasni član još nekoliko akademija nauka u inozemstvu. a nakon diplomiranja 1957. te član više drugih rukovodnih institucija u Sarajevu i BiH. a član ANUBiH od 1967. radne terapije. godine izabran je za asistenta na predmetu Anatomija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i prolazi procedure izbora za docenta 1967. ĆUŠ MIRKO (1930.

U tom periodu boravio je na usavršavanju na očnim klinikama u Parizu. naučni i društveni rad profesor Mirko Ćuš dobio je nekoliko društvenih priznanja u vidu odlikovanja. bira se u privatnog docenta u Zagrebu. Godine 1946. redovni profesor Oftalmologije Rođen je 1900.učavanja krvnih sudova i glomerularnog aparata bubrega. godine u Orašju. a 1940. Od 1956. Frankfurtu. do 1962. Ženevi. posmatranih s aspekta komparativne i uzrasne anatomije. Rezultati istraživanja profesora Ćuša vrijedan su doprinos promociji anatomije na bosanskohercegovačkim prostorima. Minhenu. Godine 1939. plaketa./49. godine postaje šef Očnog odjeljenja Državne bolnice u Beogradu. asimetrije lobanje i mozga i naročito limbički sistem i njegove struke s aspekta filo i ontogeneze. gdje ostaje sve do 1940. godine u Sarajevu i upravlja Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu do odlaska u mirovinu 1983. Nakon diplomiranja zapošljava se na Klinici za očne bolesti u Zagrebu kod profesora Botterija. kao asistent na predmetu Očne bolesti. Završio je gimnaziju u Vinkovcima a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beču 1924. Kao naučnik i istraživač bio je vrlo plodonosan i jedan od za- 16 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. Berlinu. godine odlazi u Beograd i rukovodi Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu. preuzima dužnost šefa Očnog odjeljenja Kliničke bolnice u Sarajevu koje prerasta u Očnu kliniku i na kojoj docent Vladimir Čavka postaje prvi šef Očne klinike i novoosnovane Katedre za oftalmologiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu u zvanju redovnog profesora. Za svoj pedagoški. Godine 1948. Bio je glavni urednik časopisa „Folia Medica Facultatis Medicinae Universitatis Saraeviensis“ i „Folia Anatomica Yugoslavica“. kao sekundarni ljekar. godine. Beču i Londonu.). povelja i nagrada. izabran je za dekana Medicinskog fakulteta i glavnog i odgovornog urednika časopisa „Medicinski arhiv“. akademik. godine. te se vraća 1962. a od 1926. godine. ČAVKA VLADIMIR (1900.-1984. Umro je u Sarajevu 1986.

totalnog simblefarona. objavljen 1983.-1979. godine. Osnovao je časopis „Medicinski arhiv“ i „Jugoslovenski oftalmološki arhiv“ i bio njihov glavni i odgovorni urednik. a doktorsku disertaciju 1970. redovni profesor Pedijatrije Rođen je u Trebinju 1923. francuskog i austrijskog oftalmološkog društva.. Za svoj javni i društveni angažman dobio je niz priznanja. Još kao asistent. patologijom rožnjače. orbite. Orden rada prvog i drugog reda i Orden rada sa crvenom zastavom. 1935. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu 1958. a u periodu rukovođenja Očnom klinikom u Sarajevu bavi se pretežno glaukomom. njemačkog. godine. lobotomiju (lobotomija Fiamberti-Čavka). i „Retinitis pigmentosa“. i. godine bio je jedno vrijeme hapšen i veći dio okupacije provodi u Sarajevu u ilegali. godine ČUSTOVIĆ IZET (1923. Medicinski fakultet u Zagrebu upisao je 1947. zatim uvodi nove operativne metode kod plastičnih operacija kapaka. zatim akademsku togu Univerziteta u Montrealu 1954. godine obavljao je dužnost sekretara Personalnog odsjeka Divizije. godine. Rezultate istraživanja iz naprijed spomenutog bogatog opusa publicirao je u preko 200 naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima i dvije monografije: „Refrakcione anomalije i neurologija oka“. primjenjujući transorbitalnu leukotomiju. kao i udžbenik „Oftalmologija“. godine. godine.). priključio jedinicama NOP-a.služnih pionira na bivšim jugoslavenskim prostorima. jedno vrijeme radi u Domu zdravlja Visoko. između ostalog: akademsku togu Univerziteta u Oksfordu 1950. Pro- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . godine. godine a na njemu diplomirao odličnom ocjenom 1953. te teleangiekstazije na vežnjači i kapcima u obliku „pauka-spajdera“ kod bolesnika s cirozom jetre. Umro je 1984. gdje rukovodi Pedijatrijskim odjeljenjem. Bio je član brojnih naučnih i stručnih asocijacija u zemlji i inozemstvu. između ostalog. zatim nagradu AVNOJ-a 1947. godine. Prvi je predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH (Naučno društvo BiH) i njegov redovni član od 1948. godine. godine. operacijom keratoplastike i keratotomije (modificirao Sato-ovu operaciju kod keratokonusa). da bi se 1945. te modifikacije postojećih aplikacija kod ablacije retine. godine. Radi svoje aktivne saradnje u NOB-u od 1943. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju 1942. Habilitaciju je odbranio 1965. Do 1947. Nakon diplomiranja. godine. objavljena 1941. Također opisuje nove oblike epidemičnog celulita orbite kod djece izazvane virusima. najzad. primjenom tkivne terapije i inplantologije po Filatovu. objavljena 1953. te prvu nagradu Vlade BiH 1948. godine konstruirao je korneofleksometar. engleskog.

Umro je u Sarajevu 1979. Osim kliničke imunologije interes je usmjerio i na dječiju endokrinologiju. Od 1923. te redovnog profesora 1943. Specijalizirao je organsku kemiju u Minhenu kod nobelovca prof. a za docenta na istoj katedri bira se 1940. G. DEŽELIĆ MLADEN (1900. a također se usavršavao na klinikama u Pragu i Budimpešti. Jedno vrijeme bio je predsjednik Pedijatrijske sekcije Društva ljekara BiH i podpredsjednik Endokrinološke sekcije BiH. godine. godine. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na predmetima Kemija. godine. i redovnog profesora na predmetu Pedijatrija 1977. gdje je završio osnovnu školu i klasičnu gimnaziju 1919. Nakon osnivanja 1 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .). Iz područja kliničke imunologije i bjelančevina plazme i bioloških sekreta objavio je značajan opus naučnih i stručnih radova. a brojne radove prezentirao je na stručnim pedijatrijskim skupovima. do 1925. Kao asistent na Katedri za kemiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu izabran je 1926. Godine 1961. godine. Obavljao je brojne društvenopolitičke funkcije na Medicinskom fakultetu i u UMC-u Sarajevo. Od 1945. akademik./62. Doktorsku disertaciju iz Kemije odbranio je kod profesora N. godine. godine. Fizika i Matematika 1923. Na Katedri opće i eksperimentalne kemije na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu izabran je za vanrednog profesora 1942. proveo je šest mjeseci u Centru za naučna istraživanja na Medicinskom fakultetu u Parizu izučavajući imunologiju. redovni profesor Hemije Rođen je 1900.-1989. radi kao viši savjetnik i šef Kemijske laboratorije Duhanskog instituta pri Ministarstvu lake industrije. H. godine. što je rezultiralo i osnivanjem Savjetovališta za dijabetičare i njihove roditelje u sklopu Dječije klinike u Sarajevu. Scheibea. godine u Zagrebu. godine. Nakon osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu biva izabran za redovnog profesora i šefa Katedre za hemiju.šao je procedure izbora za docenta 1967. vanrednog profesora 1972. Fischera i fizikalnu kemiju kod prof. Pušina 1927. godine. godine radi na Tehničkoj srednjoj školi u Zagrebu kao srednjoškolski profesor.. i stekao je ugled odličnog poznavaoca šećerne bolesti kod djece.

izabran je za docenta na predmetu Neuropsihijatrija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Iz ove oblasti počeo je objavljivati već 1927. Gimnaziju je završio u Požarevcu 1910. Medicinski fakultet upisao je u Freiburgu. Do 1930. Smederevska Palanka. Godine 1947. koji je važio za najbolje i najfunkcionalnije organiziran hemijski institut u zemlji. Više od 30 radova objavio je u inozemnim medicinskim časopisima. godine. nastavio studirati u Berlinu (1912. DIMITRIJEVIĆ DIMITRIJE (1891. godine.). godine. gdje je diplomirao 1921. Od 1960. do 1966. kada Naučno društvo prelazi u ANUBiH a profesor Deželić je izabran u prvo predsjedništvo Akademije. godine i do svoje smrti objavio je više od 100 stručnih i naučnih radova. dobio je 27. godine. redovni profesor Neuropsihijatrije Rođen je 1891. Požarevac. julsku republičku nagradu BiH. Na njegovu inicijativu. a radi ratnih događanja prekinuo studij i nastavio na Praškom medicinskom fakultetu. u Sarajevu je osnovan Insistut za hemiju i fiziku. Osnovao je Društvo hemičara i tehnologa BiH i njegov časopis „Glasnik“. Publicirao je preko 100 naučnih i stručnih radova. Za svoj društveni i naučni angažman godine 1966. Umro je u Zagrebu 1989. godine i redovnog profesora istog Fakulteta.-1961. Odlikovan je Ordenom rada sa crvenom zastavom 1965. među kojima i četiri monografije. na novoosnvanom Prirodnomatematičkom fakultetu u Sarajevu bira se za šefa Odsjeka za hemiju i kasnije direktora Hemijskog instituta.-1914.Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1950. prvenstveno iz organske i fizikalne hemije. zatim vanrednog profesora 1951. čiji je urednik bio 15 godina. godine bira se za redovnog profesora i šefa Katedre Organske hemije. godine u Lugavčini kod Požarevca (SCG). Najveći nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 19 . godine.). godine. godine a jedno vrijeme provodi na Klinici za neuropsihijatriju kod uvaženog profesora Pelnarža u Pragu. U Naučnom društvu BiH obavljao je funkciju sekretara društva od 1963. godine radi kao ljekar opće prakse u mjestima: Kuršumlija. Obrenovac. koju dužnost je obavljao do svoje smrti 1961. godine. Područjem neuropsihijatrije počeo se baviti 1924.

godine.-1975. objavljena u Sarajevu 1956.). Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu nastavnu karijeru započeo je kao asistent 1953. godine. a iz ove oblasti također je objavio jednu monografiju: „Schizasthenia“.. Završio je gimnaziju u Sarajevu 1939. Jajcu i Cazinskoj Krajini. dodijeljena mu je medalja za zasluge „Orden rada drugog reda“ povodom 43. godine njegove ljekarske prakse. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1919.broj radova odnosio se na probleme neuroza. Godine 1959. u kojoj će doživjeti svoju profesionalnu slavu i te koje oblasti je objavio najveći broj svojih naučnih i stručnih radova. godine. Nekolicina njegovih radova posvećena je šizofreniji. a kasnije se usmjerio na traumatologiju. Posebno se interesirao za hirurgiju povrijeđenog kuka i tim segmentom se bavio sve do svoje smrti. Opću hirurgiju je učio kod akademika Blagoja Kovačevića. Jedno vrijeme radio je kao ljekar opće prakse na Sokocu. DODER ALEKSANDAR (1919. bio je član brojnih naučnih i stručnih domaćih i inozemnih asocijacija. godine u Ulogu. godine na Hirurškoj klinici u Sarajevu. Zaslužan je da je traumatologija dobila ravnopravan značaj s drugim subdisciplinama unutar opće hirurgije. a svoja iskustva iz tog domena prezentirao je u dvije monografije: „Neuroze sa talamopatskim pojavama“. Također se bavio sportskim povredama i jedno vrijeme je 20 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. i redovnog profesora 1975. godine. Specijalistički ispit iz Opće hirurgije položio je 1954. te prošao procedure izbora za docenta 1962. Umro je i sahranjen u Beogradu 1961. godine. godine. vanrednog profesora 1968. Nastupao je s radovima na brojnim svjetskim i naučnim skupovima. objavljena u Sarajevu 1954. objavljena 1953. godine i „Histerija kao neurodinamski problem“. Studije medicine započeo na Medicinskom fakultetu u Beogradu a okončao Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1947. te član Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“.

što mu je omogućilo da kvalitetno prati biomedicinsku literaturu objavljenu na širim evropskim prostorima. angažirao se i radio kao laborant na Infektivnoj klinici Kliničkog centra u Beogradu. redovni profesor Infektologije Rođen je 1903.bio klupski ljekar Sarajevskog nogometnog kluba „Željezničar“. Umro je 1975. ÐORÐEVIĆ BLAGOJE (1903. Nakon diplomiranja zaposlio se kao asistent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu na predmetu infektivne bolesti. Publicirao je preko 40 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima iz gotovo svih oblasti infektologije. Godine 1949. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1941. imenovan je za docenta na predmetu infektologija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Položila je specijalistički ispit iz radiologije na Radiološkom institutu Medicinskog fakulteta u Beogra- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 21 . u kom svojstvu je i otišao u mirovinu. s obzirom da je bio prisiljen izdržavati i plaćati studij vlastitim sredstvima. Studenti medicine i specijalizanti infektologije pamte ga kao vrsnog edukatora i strogog nastavnika. Bio je dugogodišnji šef Klinike za infektivne bolesti Kliničke bolnice u Sarajevu i Katedre za infektologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Bio je širko obrazovan i elokventan a govorio je njemački. Prošao je faze izbora u redovnog i vanrednog profesora. u kom svojstvu je proveo ukupno osam godina. godine.-1990. godine. čestitog i kvalitetnog učitelja. godine. Završio je osnovnu školu i gimnaziju u rodnom mjestu. koji je svoja znanja i ogromna iskustva znao kvalitetno i korektno prenijeti tokom predavanja i vježbi. ÐORÐEVIĆ JELENA (1929. redovni profesor Radiologije Rođena je u Novom Bečeju 1929.). godine u Sarajevu. Kao nastavnik Hirurgije svoje interesovanje usmjerio je na oblast ratne hirurgije i traumatologije i studenti i brojni specijalisti traumatologije pamtit će ga kao vrijednog. francuski i bugarski jezik. godine u Pirotu.-1988. Za vrijeme studija. pionira traumatologije na bosanskohercegovačkim prostorima.). ruski. Umro je 1990. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1955. godine. Makedonija.

godine u Zenici. te knjiga “Limfografija” i “Radioterapija”. Specijalistički ispit iz Interne medicine položila je 1982. U knjizi „Klinička propedeutika“.-2002. godine. Rusiji. Iz ove oblasti objavila je oko 20 stručnih i naučnih radova. profesora Muhameda Hadžimejlića i saradnika. sve do smrti 2002. Nakon odbrane doktorske teze 1975. godine nekoliko mjeseci na Radiološkom institutu u Bernu kod prof. vanrednog profesora te 1983.). godine. Mađarskoj i Rumuniji. nakon čega osniva moderno Odjeljenje za radioterapiju Kliničke bolnice Koševo. godine. gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. godine. godine radi u Kliničkoj bolnici Koševo. kasnije Klinici za hematologiju.du. Iz oblasti radioterapije provela je tokom 1964. Jedan je od inicijatora osnivanja Udruženja hematologa i transfuziologa BiH. uglavnom iz područja hematologije i transplantacije hematopoetskih matičnih stanica. Iz oblasti radiologije se usavršavala u centrima u Japanu. Franckuskoj. godine o temi: „Ekspresivnost komponenti faktora VIII/ vWF i FVIIIAg/. Sarajevo u Institutu za radiologiju i onkologiju. Jedno vrijeme radila je kao šef Odjeljenja za radiologiju Opšte bolnice u Kragujevcu. DŽIRLO-TODOROVIĆ JASNA (1948. Adolfa Zuppinger-a. a doktorsku disertaciju 1994. godine. Od 1960. 22 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . SAD-u. Za docenta na predmetu Interna medicina izabrana je 1997. i koautor udžbenika “Opšta radiologija” za studente biomedicinskih fakulteta. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1974. Engleskoj. Stručno se usavršavala u zemlji i inozemstvu. Za asistenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Radiologija izabrana je 1964. Umrla je u Sarajevu 1988. magistarski rad odbranila 1985. docent Interne medicine Rođena je 1948. godine izabrana je za docenta. redovnog profesora. zatim 1978. napisala je poglavlje Hematologija. Autor je i koautor više od 200 stručnih i naučnih radova iz oblasti radiologije. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža radi na Drugoj internoj klinici Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. godine.

izabran je za docenta na predmetu Interna medicina. godine.). godine. Od 1956. a tokom rata je zarobljen. godine nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . Doktorsku disertaciju odbranio je 1965. okupio je vrijednu i kvalitetnu ekipu saradnika iz oblasti interne medicine. te član redakcijskih odbora nekoliko jugoslavenskih biomedicinskih časopisa. a posebno kod proučavanja endemske nefropatije. Još u vrijeme specijalizacije usavršavao se u Bolnici „Karolinska“ u Štokholmu iz područja primjene aktivnih radioizotopa. Upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu kao đak prve generacije.-1991. godine za vanrednog profesora. godine kao najbolji student generacije. koji su zajedničkim naporima napravili prvi udžbenik interne medicine za studente i ljekare u BiH. Specijalizaciju dovršava i polaže specijalistički ispit iz interne medicine na Klinici „Rebro“ u Zagrebu 1961. Nakon toga boravi na Institutu u Malmeu kod profesora Waldenstroma i Lassena. Bio je član nekolicine stručnih i naučnih medicinskih asocijacija. a završio ga 1953. Godine 1967. za redovnog profesora. a karijeru je završio kao emeritirani profesor Medicinskog fakulteta. koja je jedno vrijeme dominirala u BiH. Bio je izvrstan i elokventan predavač. te se po povratku aktivno angažira na afirmaciji primjene radioaktivnih izotopa u BiH i na jugoslavenskom nivou. U poznim godinama. kojim je rukovodio više godina. Još kao student radio je kao demonstrator na Katedri za fiziologiju kod profesora Aleksandra Sabovljeva. a kasnije i Prvo nefrološko odjeljenje Interne klinike. godine. te nakon povratka u Sarajevo osniva Odjeljenje za radioaktivne izotope. 1972. nakon što je svoja iskustva prenosio brojnim generacijama studenata biomedicinskih fakulteta. gimnaziju je započeo u Dubrovniku a okončao u Sarajevu 1939.FAJGELJ ALEKSANDAR (1921. Osnovnu školu završio je u Celju. Drugi svjetski rat ga je zatekao u svojstvu kadeta Ratne mornarice. Nakon obavljenog ljekarskog staža i položenog državnog ispita jedno vrijeme radi kao sreski ljekar u Kalinoviku. godine iz ovog područja. poslije mobiliziran u jedinice NOB-a. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Mariboru 1921. Profesor Aleksandar Fajgelj publicirao je preko 120 stručnih i naučnih radova i mentorirao petnaestak magisterija i doktorata. te 1977. Zaslužan je da je 1977. godine specijalizira internu medicinu na Prvoj internoj klinici kod profesora Bogdana Zimonjića.

Maturirao je Gimnaziju u Sarajevu 1914. Od 1922. godine. FLEGER JOSIP (1896. a gimnaziju u Sarajevu 1943. prelazi na Medicinski fakultet u Prag.). svojim predavanjima plijenio je studente. a po njegovom odlasku 1925. najveći broj iz endokrinologije i dijabetologije. zatim za vanrednog profesora 1968. po čemu ga pamte brojne generacije kao jednog od najvećih erudita Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Nakon obranjene habilitacije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je za docenta 1961. Doktorsku disertaciju o temi „Trudnoća i dijabetes“ odbranio je marta 1973. Godine 1919. godine te se bira za redovnog profesora Interne medicine 1975. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Ključu 1923. a jedan dio specijalizantskog staža provodi u bolnici Pitije u Parizu kod profesora Gilbert-Dreyfusa. endokrinologije i dijabetologije u BiH. Izuzetno elokventan naučnik i nastavnik širokog opusa znanja. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Kliničkoj bolnici Koševo u Sarajevu 1952. godine. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu. Medicinski fakultet u Beogradu završio je 1951. godine iz Sarajeva. godine. na kome je diplomirao 1921. godine započinje specijalizaciju iz Interne medicine. Umro je u Sarajevu 1991.). godine. da bi kao student medicine bio mobiliziran u činu desetara do 1918. godine. za profesora Medicinskog 24 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine na predmetu Interna medicina. godine. godine. godine.oformljena Jugoslavenska bolnica u Zaviji u Libiji. Za svoj društveni angažman dobio je niz priznanja.-1985. FILIPOVIĆ ZAIM (1923. redovni profesor Dermatovenerologije Rođen je u Sarajevu 1896. Tamo je odbranio titularni rad „Memoire d’assistant etranger“ o temi „l’ eprueve de la thiridothyronine dans les thyreoses compenstrices“. Također je osposobio brojne specijaliste interne medicine. godine radi u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu na Dermatovenerološkom odjeljenju kod dr. godine. Objavio je velik broj stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. a iste godine upisuje se na Medicinski fakultet u Beču. godine.-1966. Aleksandra Glucka.

1957. Augusta 1942. godine. Umro je u Sarajevu 1966. Učesnik je s referatima većine jugoslavenskih kongresa iz dermatovenerologije. Smatraju ga jednim od vodećih jugoslavenskih dermatovenerologa. lepre. godine dio radnog vremena radi kao dermatovenerolog Socijalnog osiguranja Sarajevo. sifilisa i dermatofitija. zatim biva mobiliziran u Vojni sanitet. godine. Godine 1949. bavio se i botanikom. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . a od 1939. godine. u kome radi kao dermatovenerolog do 1945. Osim dermatovenerologijom. i na tom položaju je bio do smrti marta 1966. Kao priznati specijalist dermatovenerologije doktor Fleger preuzima rukovođenje Dermatovenerološkim odjeljenjem Opšte državne bolnice u Sarajevu. Posebno se interesirao za endemski sifilis. zatim 1934.fakulteta u Zagrebu. a jedno vrijeme vodi i Dermatovenerološko odjeljenje Vojne bolnice u Sarajevu. Prvu godinu Drugog svjetskog rata vodi Institut za lepru u Sarajevu. godine je reizabran. za kojeg tvrdi da je u BiH importiran putem vojske iz Anadolije. Nakon oslobođenja vraćen mu je izgubljeni položaj šefa Dermatovenerološkog odjeljenja Opšte državne bolnice u Sarajevu. godine biva uhapšen i smješten u zatvore u Zagrebu i Lepoglavi. Istovremeno radi i kao ljekar Osiguravajućeg zavoda „Merkur“ u Sarajevu. Većina radova profesora Flegera bila je iz područja tuberkuloznog lupusa. godine preuzima Osiguravajući fond Državne željeznice. pa je pozvan da dadne svoje priloge za Jugoslavensku medicinsku enciklopediju. gdje provodi zatvoren u teškim uvjetima zatvorske službe četiri i po mjeseca. Objavljena mu je skripta „Kožne i spolne bolesti“ u Sarajevu i knjiga „Kožne i spolne bolesti“ u Beogradu. a novembra 1958. biran je za vanrednog profesora novoosnovane Katedre za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. iz koje oblasti je objavio niz stručnih i naučnih radova i nekoliko knjiga i monografija. a jedno vrijeme je bio i predsjednik Jugoslavenskog udruženja dermatovenerologa. prvi jugoslavenski udžbenik iz dermatovenerologije. je izabran za redovnog profesora iste Katedre.

godine obavlja funkciju upravnika Doma zdravlja u Tuzli. te tri razreda gimnazije. do 1923. a zatim odlazi u Tuzlu i do 1928. Profesor Robert Fried je uvršten u plejadu pionira bakteriološke službe u BiH i jedan je od suosnivača i organizatora epidemioloških službi higijenskih zavoda u Bosni i Hercegovini. godine. te u publikaciji „Priručnik standardnih metoda za mikrobiološki rutinski rad“. završio je također u Sarajevu 1957. godine. smjer Fizika i matematika. Tokom studija bio je demonstrator na predmetu Opšta fi- 26 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Odmah po dolasku nacista na vlast u Njemačkoj vraća se u Banju Luku. Kao priznati javni i društveni radnik odlikovan je Ordenom rada. Osnovnu školu i radiomehaničarski zanat završio u Saarajevu. Umro je u Zagrebu 1974. GABELA FIKRET (1936.-1996. godine. godine bira se za vanrednog profesora i šefa Katedre za mikrobiologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. nekoliko puta revidiranog i preštampavanog. godine. godine. U periodu od 1918. Specijalistički ispit iz Mikrobiologije položio je u Sarajevu 1923. Medicinski fakultet završio je u Beču 1917.-1974. profesora Bogdana Karakaševića. upisao se na Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu. redovni profesor Mikrobiologije Rođen je 1892. odbranjene 1958. klinika i bakteriologija Bangove bolesti“. godine radi kao šef Bakteriološkog odjeljenja Higijenskog zavoda u Berlinu. vanredni profesor Fizike Rođen je u Sarajevu 1936 godine. naučnik i istraživač. godine obavljao je dužnost šefa Bakteriološkog odjeljenja Armijske bolnice u Sarajevu. a koautor je u poznatom jugoslavenskom udžbeniku „Mikrobiologija i parazitologija“. na kome je diplomirao 1964. Godine 1958.). U periodu od 1928. do 1933. gdje rukovodi Bakteriološkim odjeljenjem Higijenskog zavoda u Banjoj Luci.FRIED ROBERT (1892. Po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947. godine u Žilini (ČSSR). Kao nastavnik. a zatim i kao šef istog Zavoda radi do 1947. uglavnom iz bakteriologije. a na osnovu habilitacije o temi „Epidemiologija. objavio je petnaestak stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. godine.). godine.

-1995. U preko četrdeset godina svog nastavnog zvanja odgojio je brojne generacije studenata medicine. Također je bio autor praktikuma i skripti za studente biomedicinski fakulteta.). GAON JAKOB (1914. u oblasti rendgenske strukturene analize u „Ruđer Bošković“ institutu u Vinči. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Travniku. godine i prošao faze izbora u docenta. Specijalizirao je epidemiologiju na Medicinskom fakultetu u Beogradu. nakon čega osniva istoimenu laboratoriju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. između ostalog. gdje izvodi teoretsku nastavu za studente Medicinskog. bira se u zvanje vanrednog profesora na predmetu Medicinska fizika na Medicinskom Fakultetu u Sarajevu. Bio je priznat javni i društveni radnik. Nakon odsluženog vojnog roka zaposlio se u željezari Ilijaš. Još kao student bio je aktivan u studentskim udruženjima. Stomatološkog i Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu. Bio je glavni istraživač u nekoliko naučno-istraživačkih projekata i elaborata koji su finansirani sredstvima Instituta “Ruđer Bošković“ u Vinči i Metalurškog fakulteta u Titogradu.zika. godine. Umro je u Sarajevu 1996. redovni profesor Epidemiologije Rođen je 1914 godine u Travniku. stomatologije. godine. diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1939. Nakon Drugog svjetskog rata zapošljava se kao ljekar opće prakse u Goraždu i radi do 1947. akademik. te postiplomsku nastavu za studente Farmaceutskog fakulteta. Rezultate svojih istraživanja publicirao je u preko 20 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . kao asistent za defektoskopiju. vanrednog profesora. Jedno vrijeme proveo je kao zatočenik u Njemačkoj. Istovremeno je obavljao funkciju honorarnog asistenta na Elektrotehničkom fakultetu na predmetu Fizika. godine. kada prelazi na Institut za higijenu Medicinskog fakulteta u Sarajevu. redovnog profesora i profesora emeritusa. Bio je na usavršavanjima u nekoliko centara u bivšoj SFRJ. Prošao je faze izbora u docenta i vanrednog profesora na istoimenom fakultetu. Asistentsku karijeru na predmetu Epidemiologija započeo je 1948. a godine 1983. Tokom Drugog svjetskog rata angažiran je u Sanitetu NOP-a.

da bi krajem 1932. vanredni profesor Otorinolaringologije Rođen je u Sinju (Hrvatska) 1904. Osnovnu školu završio je u Sinju. Bio je redovni član ANUBiH od 1974. koju je okončao na ORL klinici Medicinskog fakulteta u Beogradu 1936. godine. godine kod profesora Vulovića i Fotića. gdje kontinuirano radi sve do svoje smrti 1978. U svom naučnoistraživačkom opusu ima preko tri stotine stručnih i naučnih radova objavljenih u časopisima. Bio je poliglota i vrstan predavač s izvanrednim sposobnostima da prenese znanje na studente i specijalizante. u Splitu. jedno vrijeme radeći paralelno na odjelu Vojne bolnice i ORL odjeljenju Opšte državne bolnice.. sljedeće godine sekundarni ljekar Dermatovenerološkog odjeljenja. GERC JOSIP (1904. Zbog svog društvno-političkog angažmana dobitnik je niza društvenih priznanja. mikrobiologije. a maturirao u Klasičnoj gimnaziji 1922. Također je koautor u nekoliko monografija drugih autora iz oblasti epidemiologije. osnovanog 1976. godine. godine. godine definitivno prešao na ORL odjeljenje i započeo specijalizaciju iz ORL.farmacije i više medicinske škole u Sarajevu te na fakultetima u Tuzli (gdje je bio matičar fakulteta. Umro je u Zagrebu 1995. Jedno vrijeme bio je glavni urednik časopisa “Medicinski arhiv” i član redakcijskih odbora više drugih medicinskih časopisa u bivšoj Jugosaviji. Više puta je boravio na stručnim usavršavanjima na ORL klinici u Zagrebu. Period Drugog svjetskog rata proveo je mobiliziran u Sanitet NOR-a. prvo. godine. godine je.). a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beču 1929. zbornicima radova a autor je i koautor knjiga “Opća epidemiologija zaraznih bolesti” i “Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti”. Odmah nakon 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . preventivne medicine. Jedan je od pionira moderne epidemiologije u Bosni i Hercegovini. Od 1930. volonter na ORL odjeljenju. Započeo je studij medicine u Gracu 1922. osnivač i član Udruženja epidemiologa BiH i Jugoslavije te član nekoliko inozemnih epidemioloških asocijacija. godine) i Banjoj Luci. godine.-1978. a onda i Neuropsihijatrijskog odjeljenja Opšte državne bolnice. Iste godine zapošljava se u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu.

Godine 1963. Poslije diplomiranja. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču 1923. boravi na ORL klinici kod profesora Gušića i Šercera. Na istom fakultetu specijalizirao je dermatovenerologiju i objavio svoje prve naučne radove iz te oblasti 1926. i 1949. 1961. a s obzirom da je bio i dobro muzički obrazovan. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Ciriha.-1976. Praga. akademik.. Godine 1934. godine brani habilitacioni rad „Patologija i klinika ozene“ na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Brojne radove prezentirao je na naučnim i stručnim skupovima i objavio u naučnim i stručnim časopisima kod nas i u inozemstvu. Od 1941. a 1951.završetka Drugog svjetskog rata radi na Hirurškom odjeljenju Kliničke bolnice u Sarajevu zajedno sa Blagojem Kovačevićem intenzivno razvijajući Hirurški odjel i njegovu djelatnost. godine u zvanju docenta na predmetu Otorinolaringologija. ali i neumorno radi nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 29 . organizirao je šahovske klubove. jedno vrijeme radi na suzbijanju endemskog sifilisa u Cazinskoj krajini. Nastavnu karijeru započeo je 1952. do 1945. godine. godine. Profesor Gerc više puta boravi na usavršavanju na ORL klinikama. a zatim vodi Kožno-venerični dispanzer u Varaždinu i upravlja Domom zdravlja u Vukovaru. posebno abdominalne hirurgije i hirurgije glave i vrata. te u Zavodu za suzbijanje endemskog sifilisa u Banjoj Luci. što mu je omogućilo da bogata iskustva stečena u ovim institucijama prenese na studente i mlađe kolege. godine aktivno učestvuje u NOB-u. redovni profesor Dermatovenerologije Rođen je u Slavonskoj Požegi 1899. Berlina. Između ostalog. Jedan je od pionira ORL u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji. a po povratku radi u Higijenskom zavodu u Sarajevu. izabran je za vanrednog profesora.). primjenjujući bogata iskustva iz ratne hirurgije i traumatologije. Bio je zapažen društveni i kulturni radnik u Sarajevu. kao već renomirani liječnik usavršava se u SAD-u. postavljen je za šefa ORL klinike. godine. Hamburga. GRIN ERNEST (1899. godine. Godine 1947. Umro je u Sarajevu 1978. bavio se i pisanjem muzičkih i pozorišnih kritika.

i emeritirani profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Bio je više od dvadeset godina ekspert SZO u projektima iz oblasti dermatovenerologije. Njegov program suzbijanja sifilisa i mikotičnih oboljenja prihvaćen je kao oficijelni model Svjetske zdravstvene organizacije. Simo Milošević“ u Sarajevu koji je postao referentna naučna ustanova sa kvalitetnim kadrom i dobro organiziranom dermatovenerološkom službom. Pariz. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Napulju 1927. Nakon završenog studija vratio se u Crnu Goru i radio kao ljekar na suzbijanju zaraznih i parazitarnih bolesti pri Higijenskom zavodu na Cetinju. godine. Više puta je odlazio u univerzitetske centre Zagreb. osniva Zavod za kožne i venerične bolesti „Dr. godine. a rezultate provedenih uspješnih akcija prezentirao je na gotovo svim većim svjetskim i evropskim kongresima.). postao je počasni član nekoliko međunarodnih naučnih organizacija. po čemu će postati vrlo poznat u zemlji i inozemstvu. London. te nekoliko knjiga iz oblasti endemskog sifilisa i mikotičnih oboljenja. a specijalistički ispit iz parazitologije položio je na Institutu za parazitologiju pri Institutu Srpske akademije nauka. gdje se usavršavao iz područja mikrobiologije i parazitologije. Bio je priznat javni i društveni radnik. i redovnog profesora 1961. Kao redovni član ANUBiH. Rim. redovni profesor Mikrobiologije i parazitologije Rođen je 1899. godine.-1982. gdje je jedno vrijeme bio i direktor sve do izbora za docenta na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1952. Objavio je oko 120 stručnih i naučnih članaka u domaćim i inozemnim publikacijama. godine. Godine 1957. Beograd. Gimnaziju je završio u Cetinju.kao ljekar na suzbijanju zaraznih bolesti u BiH. GVOZDENOVIĆ MILAN (1899. da bi potom bio izabran za vanrednog profesora 1959. godine u Čeklićima (SCG). habilitirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Ðenova. Godine 1952. odakle rukovodi i organizira gotovo svim terenskim akcijama na suzbijanju endemskog sifilisa u BiH. Još prije dolaska u 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Štokholm. Za direktora Instituta za sifilis i kožne bolesti u Sarajevu postavljen je 1946.

godine. iz tog domena je i najveći broj njegovih publiciranih radova. 1978. amebijaze i crijevne parazitoze. a okončao 1950. Gimnaziju je učio u Sremskim Karlovcima. godine radi u službama za zaštitu djece domova zdravlja u Vlasenici. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je 1965. Profesor Gvozdenović je. a završio u Splitu. Šekovićima. postdiplomsku i specijalističku edukaciju iz parazitologije. Od 1961.Sarajevo. docent Pedijatrije Rođen je u Beogradu 1932. a prepoznatljiva su i njegova istraživanja sprečavanja malarije. uspio organizirati vrlo kvalitetan parazitološki laboratorij. a zatim i Centralnog higijenskog zavoda u Sarajevu. Medicinski fakultet upisao u Sarajevu. godine. koji je bio baza za dodiplomsku. HADŽIMUSIĆ NEDŽAT (1932. nakon čega brani doktorsku disertaciju „Procjena efekata antireumatske terapije u toku juvenilnog reumatoidnog artritisa na osnovu praćenja serumskih imunoglobulina“. Jedno vrijeme bio je načelnik Epidemiološkog odjeljenja Ministarstva zdravlja Crne Gore i načelnik za organizaciju zdravstvene službe Higijenskog zavoda na Cetinju.). Osnovnu školu pohađao je u Zagrebu. godine. a završio u Zagrebu 1956. godine. godine u Sarajevu. izabran je nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Milićima kao ljekar praktičar. radeći na Institutu za mikrobiologiju i parazitologiju. Ljekarski staž je obavio na Dječijem odjeljenju Opće bolnice u Tuzli. istakao se rezultatima istraživanja bolesti kala-azar. godine na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu. Umro je 1982.-1986. a kurs Socijalne pedijatrije na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu 1958. Godine 1981. Novom Sadu. Jedno vrijeme se usavršava u Švedskoj i Holandiji kao specijalista SZO. godine.

a preuzima funkciju šefa Instituta i Katedre za anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu od 1949. a na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1984. uporedne anatomije mozga i krvnih sudova srca i dr. godine. Neki od njegovih rezultata citirani su u svjetskim udžbenicima anatomije. među kojima i Ordena rada sa srebrenim vijencem. kardiologije dječijih reumatskih oboljenja. redovni profesor Anatomije Rođen je u Banjoj Luci 1914. rendgen anatomiju. Odmah po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. HADŽISELIMOVIĆ HAJRUDIN (1914. gdje su studenti sticali vrlo kvalitetna znanja o anatomiji ljudskog tijela. Medicinski fakultet u Beogradu završio je 1940. Publicirao je preko 100 naučnih i stručnih radova iz funkcionalne anatomije djeteta. akademik. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. a za svoj društveni angažman dobitnik je brojnih priznanja. Učesnik je brojnih stručnih i naučnih skupova u zemlji i inozemstvu. funkcionalnu i antropološku anatomiju. godine. elektronsku mikroskopiju. angažiran je kao nastavnik u svojstvu docenta kod profesora Jakova Kiljmana. Bio je društveno angažiran u brojnim institu- 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine.). od kojih većina iz njegove subspecijalističke oblasti. Nakon toga je predavao Pedijatriju i na Medicinskom fakultetu u Tuzli. Publicirao je oko 70 stručnih i naučnih radova. Cjelokupan svoj radni vijek posvetio je organiziranju modernog anatomskog instituta i kvalitetnoj edukaciji studenata svih biomedicinskih fakulteta iz anatomije. labirinta unutrašnjeg uha čovjeka i životinja. anatomije moždanih struktura. anatomije karličnog zgloba djece u normalnim i patološkim uvjetima razvoja. u čijim odjeljenjima: muzej. godine i kao odličan student odmah se zaposlio na predmetu Anatomija na istom fakultetu. Akademik Hajrudin Hadžiselimović je imao izuzetno bogat naučni opus.za docenta na predmetu Pedijatrija na Medicinskom fakultetu u Banjoj Luci. godine. Umro je u Sarajevu 1986. Institut za anatomiju bio je jedan od najbolje organiziranih i opremljenih instituta u bivšoj Jugoslaviji. odjeljenje za primijenjenu anatomiju.-1981.

Magistrirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1977. godine. godine i RO interne discipline UMC Sarajevo. a zatim i klasičnu gimnaziju 1915. Medicinski fakultet započeo studirati u Beogradu 1953.-1963. godišnjice Medicinskog fakulteta. i dr. do 1993. Uredio je allmanahe povodom proslave 25.. godine o temi “Mogućnosti kopnografije i krivulje protokvolumen kod registrovanja farmakodinamske reverzibilnosti otpora u disajnim putevima”. godine./65. Dobitnik je brojnih društvenih priznanja./67. 27. o temi “Korelacija između spirografskog i bodipletizmografskog načina registrovanja bronhospazma i njegovo razvrstavanje po tipovima”.cijama. godine. te okončao u Sarajevu 1970. Prošao je faze izbora od asistenta do vanrednog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pulmologija. godine.). HAMZAGIĆ HASAN (1935. redovni profesor Otorinolaringologije Rođen je u Karlovcu (Hrvatska) 1896. Odmah pristupa nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Publicirao oko 50 stručnih i naučnih radova.)./54. te dobitnik Spomen-plakete grada Sarajeva 1985./54. godine. do 1966. Udruženja anatoma SSSR-a. Redovni član ANUBiH je od 1973. godine. Član je više stručnih i društvenopolitičkih organizacija. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. prekinuo iz porodičnih razloga. do 1983. julske nagrade za naučni rad. godine. Umro je 1998. te počasni član Njujorške akademije nauka. a doktorirao na istom fakultetu 1984. gdje je završio osnovnu školu. i od 1990. a dekana 1964. vanredni profesor Pulmologije Rođen je u Tutinu (SCG) 1935. a 1972. Austrijskog ljekarskog udruženja. Udruženja američkih medicinskih autora. Bio je direktor Klinike za plućne bolesti u dva mandata od 1979. Umro je u Sarajevu 1981. i 30. HERLINGER IVO (1896.-1998. između ostalog. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču 1922. obavljao je funkciju prodekana Medicinskog fakulteta 1953. godine. godine. te knjigu „Savremene mogućnosti kliničke fiziologije disanja“ 1988. godine. godine osnovao časopis „Folia Anatomica Iugoslavica“ i bio je njegov glavni urednik. godine i niza drugih društvenih priznanja.

i proveo je dva mjeseca u zatvoru. a zatim po kazni prebačen u Bosnu da suzbija endemski sifilis. Obavljao je dužnost prodekana Medicinskog fakulteta 1950. ponovno je uhapšen. od strane njegovih matičara izabran je za vanrednog profesora Otorinolaringologije 1947. Neposredno po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. godine. otpušten je iz službe i uhapšen. jer je surađivao sa NOP-om. gdje učestvuje u IV i V neprijateljskoj ofanzivi kao hirurg Vojne bolnice. Nakon položenog specijalističkog ispita zapošljava se kao asistent na Hirurško-ginekološkom odjeljenju Opće bolnice u Osijeku./1951. Baranje i velikog dijela Bosne i Hercegovine./1962.specijalizaciji iz otorinolaringologije na Bečkom medicinskom fakultetu kod profesora Hajeka i Neumanna. u kome su se liječili pacijenti Slavonije. Bio je priznati društveni i javni radnik. zbog čega mu je dodijeljen Orden za hrabrost i dva puta „Orden zasluga za narod drugog reda“. te dijagnostike i terapije endokranijalnih otogenih komplikacija i terapije strukture stenoze jednjaka.. Demobiliziran je kao potpukovnik. U nekima od ovih oblasti je prvi primijenio eksperimentalna ispitivanja koja su objavljena u domaćim i inozemnim časopisima. godine postavljen za šefa Instituta za transfuziju krvi JNA./1961. godine. i 1961. Habilitirao je 1957. Godine 1960. godine izabran je za šefa ORL klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu i na tom položaju iznenada umire maja 1963. a specijalistički ispit polaže 1925. posebno problema gluhoće i poremećenog sluha. Također je odlikovan spomenicom „Sutjeska“. gdje osniva vrlo moderno ORL odjeljenje. 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . zatim. godine. Godine 1941. Godine 1942. prebačen na slobodnu teritoriju. a zatim i upravitelja Gradske bolnice u Beogradu. a dekana 1960. korozivnog ezofagitisa i peribronhijalnih procesa. Januara 1963. godine sa radom: „Histološka ispitivanja akutne korozije ezofagusa nakon aplikacije antibiotika i kortizona“. a zatim je otpušten. Naučnoistraživački opus profesora Herlingera obuhvatio je savremene poglede i dostignuća u oblasti ORL tog perioda. te 1945. izabran je za redovnog profesora na predmetu Otorinolaringologija.

zatim iste službe u Vojnoj bolnici u Sarajevu. godine. godine. Ostat će zabilježeno da je docent Josip Horvat jedan od pionira neuropsihijatrijske službe u BiH i stručnjak koji je posebno bio angažiran u području rješavanja neuropsihijatrijskih oboljenja i stanja u javnom zdravstvu. a specijalizaciju okončao 1941. godine za docenta na Katedri za neuropsihijatriju i na toj dužnosti ostaje sve do svoje smrti aprila 1964. Nakon diplomiranja nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  .). godine. Umro je 1964. godine u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. bira se za starijeg asistenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu. HUKOVIĆ SEID (1925. Nažalost. Započeo je specijalizirati neuropsihijatriju u Sanatoriju za mentalne bolesti „Zelengaj“ u Zagrebu 1937. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1936. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju 1944. Organizator je Neurološkog odjeljenja Neuropsihijatrijske klinike u Sarajevu. školske godine a okončao u Zagrebu 1951. uglavnom kod radnika i rudara. miopatija i multipleskleroze. Godine 1947.-2001.-1964. Upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu 1944. radeći puno na terenu diljem BiH. godine. malo njegovih istraživanja je publicirano. godine. godine za saradnika. te glavni konsultant za mentalnu higijenu u BiH. kada biva mobiliziran i dekretom Ministarstva za javno zdravstvo./1945. Većina njegovih radova odnosi se na probleme lumboishialgija. godine. zatim 1952. u Skopji blizu Podravske Slatine. postao je asistent pripravnik u spomenutom Zavodu i na toj funkciji ostaje do 1945. a 1960. docent Neuropsihijatrije Rođen je 1911. akademik. godine. godine. godine. kao specijalista neuropsihijatar poslan u Sarajevu u Opštu državnu bolnicu.). Maturirao je 1930. Kao predavač i pedagog osobito je bio cijenjen među studentima Medicinskog fakulteta. redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Sarajevu 1925.HORVAT JOSIP (1911. Jedno vrijeme bio je predsjednik Neuropsihijatrijske sekcije Društva ljekara BiH i sekretar Jugoslavenskog udruženja psihijatara. Godine 1942.

Za docenta na istom predmetu izabran je 1959. Početkom 2000. Dugo godina bio je rukovodilac smjera postdiplomskog studija Osnovi medicinskih istraživanja i Eksperimentalna medicina. Magdeburgu. Doktorsku disertaciju odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1958. Kairu.). vanrednog profesora 1962. Rezultate svojih istraživanja objavio je u šest knjiga. tri monografije i 303 stručna i naučna rada. Mentorirao je brojne magisterije i doktorske disertacije. godine.). godine. prorektor Univerziteta u Sarajevu (1981. godine.pripravnik na Institutu za farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu kod profesora Pavela Sterna. predsjednik Saveza farmakologa Jugoslavije (1986.). Akademik Seid Huković izabran je za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH 1967.-1985. sintetiziranja peptida. Milanu.zaposlio se kao asistent. godine a iste godine je izabran za profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu.-1990. U mirovinu je otišao 1990. Budimpešti. Beogradu. a svoja istraživanja posvetio je proučavanju sistema biogenih amina i njihovih modifikatora.-1988. Reputaciju cijenenog znanstvenika i univerzitetskog nastavnika akademik Seid Huković uspješno je usklađivao s obavljanjem niza rukovodećih univerzitetskih dužnosti. Oksfordu. Usavršavao se u svim većim farmakološkim institutima i laboratorijama u zemlji i inozemstvu: u Zagrebu. toksikologijom otrova biljnog i životinjskog porijekla i bojnih otrova. dugogodišnji član Britanskog. a zatim istraživanjem i opisom modela izoliranih inerviranih organa eksperimentalnih životinja. Majncu. Bio je uspješan šef Instituta za farmakologiju i toksikologiju (1976. godine i redovnog profesora 1972.) i predsjednik Savjeta Medicinskog fakulteta u Sarajevu. 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Specijalizirao je na Oksfordu 1959. Njemačkog i Italijanskog društva farmakologa i fiziologa. Sofiji. Bio je dugogodišnji predsjednik Društva farmakologa BiH (1978. Kasnije je svoj opus proširio na istraživanje eksperimentalnih modela neuroloških oboljenja. godine izabran je za predsjednika Liječničke komore Kantona Sarajevo. Berlinu. Bio je izuzetno elokventan edukator a predavao je studentima biomedicinskih fakulteta u Sarajevu i studentima postdiplomskog studija kontinuirano 37 godina. godine. Bio je član redakcijskih odbora i odgovorni urednik niza naučnih i stručnih časopisa u zemlji i inozemstvu.-1988.

godine i ovu časnu dužnost je uspješno obavljao do 1999. Povelje Medicinskog fakulteta u Sarajevu. a 1972. Učestvovao je i kao mentor u specijalističkim radovima. Gimnaziju je počeo u Šibeniku a okončao u Sarajevu 1953. Dugi niz godina bio je sekretar Medicinskog odjeljenja ANUBiH. godine. i iz tog segmenta je objavio nekoliko radova citiranih u inozemnoj biomedicinskoj literaturi. a 1972.. godine i doktorsku disertaciju.. godine promoviran je za redovnog člana. Drugo njegovo polje istraživanja odnosilo se na istraživanje promjena imunoloških svojstava humanih proteina u toku procesa denaturacije. Nosilac je tri visoka odlikovanja SFRJ. Umro je 2001. habilitaciju 1969. Plakete grada Sarajeva. godine. Osim ova dva polja bavio se i ispitivanjem odnosa izoenzima i genetske strukture. Odbranio je magistarski rad na fakultetu 1965. niza plaketa i povelja zdravstvenih i drugih fakulteta. JADRIĆ STJEPKO (1935. iz čega je i odbranio magistarski rad. redovni profesor Biohemije Rođen je u Metkoviću 1935. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1960. godine. Njegovo istraživačko polje bilo je orijentirano na fundamentalne probleme strukture i svojstva humanih proteina. Po okončanju studija ostaje raditi na Institutu kao asistent od 1960. Osnovnu školu završio je u Dubrovniku. Povelje i Plakete Univerziteta u Sarajevu. Nekolicina od njegovih 160 stručnih i naučnih radova objavljeni su u međunarodnim časopisima. Dobitnik je medalje Helsinškog univerziteta. magi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . godine. Kao student bio je demonstrator na Institutu za biohemiju kod profesora Aleksandra Sabovljeva.-1986.godine. a neke od svojih rezultata je publicirao u domaćim i inozemnim časopisima i koji će biti više puta citirani. 27-julske nagrade i nagrade ZAVNOBiH-a. Nastavnički poziv obavljao je vrlo savjesno i kvalitetno za studente biomedicinskih fakulteta.). iz čega je i njegova odbranjena doktorska disertacija. Izabran je za predsjednika ANUBiH 1990. godine u Sarajevu. godine. Za postignute rezultate akademik Seid Huković je dobio niz odlikovanja i priznanja. dajući neprocjenjiv doprinos održanju jedinstvenosti i digniteta ove najviše znanstvene institucije BiH.

Rezultete svojih istraživanja prezentirao je na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima. godine u funkciji prodekana Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje.  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine u Sarajevu. Još u toku studija bio je demonstrator na predmetu Fiziologija i biohemija. godine. Period Drugog svjetskog rata angažiran je u NOB-u. Dobitnik je brojnih priznanja i odlikovanja.. Bio je angažiran i u upravnim strukturama Fakulteta i Univerziteta. Bio je izvanredan nastavnik pedagog i obavljao je nastavu studentima svih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu na dodiplomskom i postdiplomskom studiju. godine kod tada čuvenog profesora Levenštajna. iz čega je i najveći broj publiciranih radova profesora Jamakosmanovića. nakon čega se opredijelio za eksperimentalna istraživanja fiziologije mišića i nerava i metaboličkih promjena mišićnog tkiva u specifičnom stanju. a nakon demobilizacije započeo je studij na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. od ukupno njih 150 objavljenih u domaćim i inozemnim časopisima. na kojem je diplomirao 1958. Umro je 2002. Boravio je na usavršavanjima na Institutima za fiziologiju Univerziteta u Njujorku kao stipendista Nacionalnog instituta za zaštitu zdravlja SAD-a tokom 1966. neki u indeksiranim časopisima svjetskog rejtinga. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Sarajevu 1922. Za docenta je izabran 1965. a za redovnog 1975. godine. a nakon diplomiranja izabran je za asistenta na istom predmetu. godine. Za profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu izabran je 1987.starskim i doktorskim tezama. baveći se bazičnim istraživanjima međućelijskih komunikacija savremenim mirkoelektrofiziološkim tehnikama. 1967.-2002. za vanrednog profesora 1970. JAMAKOSMANOVIĆ ASIM (1922.). i 1968. godine. Posebno se usavršio u eksperimentalnoj fiziologiji u oblasti primjene radioaktivnih izotopa. godine. Umro je u Sarajevu 1986.

Objavio je kao autor i koautor 65 stručnih i naučnih radova. za naslovnog docenta na istoimenom predmetu 1968. Gimnaziju je učio u Visokom.). Učesnik je NOR-a od 1944. Osnovnu školu završio je u Visokom. Doktorsku disertaciju odbranio je na Medicinskom fakultetu 1973. godine. godine. Studij medicine započeo u SSSRu. Šestoaprilskom nagradom i dr. Voditelj je desetak naučnoistraživačkih projekata finansiranih od SIZ-a nauke BiH i međunarodnih institucija. Odlikovan je: Ordenom za vojne zasluge sa srebrenim mačevima. godine u Podlugovima kod Ilijaša.JOKIĆ JOVAN (1924.-1994. Bio je vrlo angažiran društveni i javni radnik u rukovonim i stručnim organima Medicinskog fakulteta. Zdravstvenog vijeća UMC-a. godine.. Mentorirao je nekoliko magistarskih i doktorskih teza na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. godine. Zajednice za naučni rad SRBiH. te postdiplomskoj nastavi iz predmeta Medicina rada i i Ocjena radne sposobnosti. a okončao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1953. Godine 1954. izabran je za asistenta na predmetu Higijena i socijalna medicina. zaštite stanovništva od jonizirajućeg zračenja. akademika Grujice Žarkovića. Vrnjačkoj Banji. Učestvovao je u nastavi na predmetu Higijena i Socijalna medicina za studente svih biomedicinskih fakulteta. Specijalistički ispit iz Medicine rada položio je 1953. Nakon obavljenog ljekarskog staža zaposlio se kao ljekar opće prakse u Domu zdravlja Ilijaš. uglavnom iz područja zaštite okoline i profesionalnog traumatizma. godine. zaštite životne i radne sredine. Umro je u Sarajevu 1995. te strukovnih udruženja Medicine rada i Socijalne medicine u BiH i bivšoj Jugoslaviji. Napisao je 5 poglavlja u udžbeniku „Higijena“. vanrednog profesora 1976. i redovnog profesora 1983. Ordenom rada sa srebrenim vijencem. godine. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . gdje radi do 1964. Univerziteta u Sarajevu. a maturiirao u Čačku. redovni profesor Higijene i Socijalne medicine Rođen je 1924. godine.

). godine. godine. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1923. Habilitaciju je odbranio na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i nakon toga prošao procedure izbora u docenta. godine i preuzima rukovođenje Odjeljenjem za dječiju hirurgiju Hirurške klinike. godine. Iz te oblasti objavio je najveći broj svojih radova. smjer Prirodoslovne znanosti.). 1959. Nakon diplomiranja. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.-1985. pratio je stručnu literaturu.KAFKA IVAN (1923. Zlatnu plaketu Unverziteta u Sarajevu. Osim velikog broja objavljenih stručnih i naučih radova. Gimnaziju je završio u Novom Sadu a Medicinski fakultet u Zagrebu 1949. fizika i kemija. predmeti: matematika. preuzeo je i rukovođenje Udruženjem dječijih hirurga Jugoslavije. Orden rada. te 1975. Profesor Ivan Kafka. zahvaljujući usavršavanjima u inozemstvu i poznavanju nekoliko svjetskih jezika. KANTARDŽIĆ MUHAMED (1900. vanredni profesor Fizike Rođen je u Sarajevu 1900. u Gračacu (Hrvatska). Zlatnu plaketu kliničkih bolnica Jugoslavije. jedan je od autora udžbenika iz hirurgije za studente biomedicinskih fakulteta i ljekare specijalizante i specijaliste. godine. a zahvaljujući sposobnostima. Nakon diplomiranja zaposlio se kao profesor na Prvoj muškoj i Drugoj realnoj gimnaziji u Sarajevu. i na tom mjestu ga je i zatekla smrt 1985. godine i redovnog profesora na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. godine dobija specijalizaciju iz Opće hirurgije u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. gdje radi do 1930. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1926. a specijalistički ispit polaže 1954. Za vrijeme studija medicine proveo je dvije godine u Pragu i Budimpešti. vanrednog profesora. Smrt ga je zatekla na dužnosti predsjednika Poslovodnog odbora Klinike za dječiju hirurgiju u Sarajevu 1985. godine. Također.-1976. kada prelazi u 40 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Bio je priznat kao javni i društveni radnik i na osnovu toga dobio je i nekolicinu priznanja. godine. te svojim organizatorskim sposobnostima dječiju hirurgiju afirmirao na jugoslavenskom nivou. između ostalog. bio je predsjednik Hirurške sekcije BiH.

Nakon završene osnovne i srednje škole upisao se na Medicinski fakultet u Zagrebu. Umro je u Sarajevu 1976. godine. godine radi kao profesor Prve ženske realne gimnazije u Sarajevu. Prevodio je stručnu literaturu s njemačkog jezika. a posebno mjesto zauzima njegovo zanimanje astronomskim računanjem vremena. hemiju. godine je profesor Srednje tehničke škole u Sarajevu. do 1945. Godine 1977. objavio je brojne radove iz oblasti kojima se zanimao. dodijeljen mu je naziv primarijus Ginekološke klinike Kliničke bolnice “Jezero” Sarajevo. geografiju i prirodopis više od 20 godina u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je u Bileći 1926. Do 1948. Kao stipendist DZ Duvno (Tomislavgrad) radio dvije godine. preuzima mjesto profesora Šerijatske gimnazije i Srednje tehničke škole u Sarajevu. godine.Ulema medžlis u Sarajevu na radno mjesto sekretara. te nakon provedene opće prakse u domovima zdravlja počeo specijalizirati ginekologiju za GAK Sarajevo. a nakon otvaranja Medicinskog fakulteta u Sarajevu nastavio studiranje u BiH. Honorarno je predavao matematiku. Godinama je pripremao Takvim. Godine 1971. Bio je društveno angažiran. jedno vrijeme predsjednik Trezvenačkog pokreta u Sarajevu. Na Medicinski fakultet u Sarajevu upisan je pod rednim brojem 5. Istovremeno. Od 1941. godine. fiziku. Bio je odličan predavač i pedagog. godine predaje fiziku na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu. najstarijoj školskoj instituciji u BiH. Diplomirao je 1953. osnovanoj 1537. godine. KAPIDŽIĆ MUSTAFA (-). Godine 1936. gdje ostaje do umirovljenja 1970. kada se bira za vanrednog profesora Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu. 1944. je odbranio doktorsku disertaciju pod naslovom nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 41 . godine.

godine. do 1934. posebno u abdominalnoj hirurgiji. godine. Objavio 126 autorskih i preko 100 koautorskih stručnih i naučnih radova. Traumatologija. Engleskoj i Švajcarskoj. Možemo reći da je bio jedan od zadnjih svestranih šefova Opće hirurgije koji je značajno pomogao razvoj svih segmenata Opće hirurgije iz kojih su se kasnije razvile i osamostalile ostale Klinike Hirurgije. Odlikovao se velikom radnom energijom. te učesnik u više naučnih projekata.3. U nastavno zvanje docenta na Medicinskom fakultetu predmet Ginekologija i akušerstvo. Neurohirurgija. naučnom i stručnom idejnošću. godine.). Ortopedija. Kao hirurg bio je briljantni tehničar.-1973. te kolegijalnošću prema saradnicima. Urologija. a u vanrednog profesora 1982. kao Abdominalna. Bio je aktivni učesnik većeg broja kongresa i simpozija. KAUFER LEOPOLD (1903. za vrijeme nacističkog režima. Poslije Drugog svjetskog rata radio je u Vojnoj bolnici u Sarajevu kao šef Hirurškog odjeljenja do 1963. Dječija hirurgija. godine. kako na Klinici za hirurgiju u Sarajevu. Do odlaska u partizane radio je u Sarajevu. morao je emigrirati u Bosnu. redovni profesor Hirurgije Rođen je u selu Virje kod Bjelovara 1903. Usavršavao se u Njemačkoj. Medicinski fakultet završio je u Berlinu 1928. godine. Odgojio je veliki broj mlađih hirurških kadrova. tako i širom Bosne i Hercegovine. Plastična hirurgija i Vaskularna hirurgija. Kao Jevrej. Dobitnik je više značajnih društvenih priznanja. Zatim biva izabran za šefa Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Torakalna hirurgija. gdje je i specijalizirao hirurgiju od 1928. Preminuo je 2.“Modifikacija konusnog operativnog zahvata i njen značaj u dijagnostici i terapiji displazija i ranih formi raka grla materice” i time ispunio uvjete za sticanje naučnog stepena doktora medicinskih nauka.1990. Vlasnik mnogih priznanja za unapređenje struke i nauke na prostorima bivše Jugoslavije. ljudskim odnosima prema zaposlenima i velikom humanošću prema pacijentima. kako u zemlji tako i u inostranstvu. Autor je i koautor niza naučnih i stručnih radova objavljenih u više domaćih i inostranih časopisa. 42 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. izabran 1979. godine.

Tokom Prvog svjetskog rata angažiran je u vojnom sanitetu kao higijeničar i bakteriolog i radi na sprečavanju i kontroli epidemija u nekoliko gradova BiH. godine izabran je za vanrednog profesora na predmetu Sudska medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.-1960. Godine 1949. juna 1914. Juna 1950. Institutom za epidemiologiju a radi i kao bakteriolog u Vojnoj bolnici u Sarajevu. Gimnaziju je završio u Sarajevu. Paltaufa. godine. predavao je i ovaj predmet. dobija namještenje u Bolnici u Bihaću 1886. redovni profesor Sudske medicine Rođen je u Beču 1884.KAUNIC PAVAO (1884. Iz ovog perioda ostat će zapamćen kao sudionik događaja . Njegov otac. dr. vraća se na mjesto šefa prosekture Kliničke bolnice u Sarajevu. godine. Jedno vrijeme. Publicirao je nekoliko naučnAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 . Nakon završetka rata vraća se poslovima asistenta prosektora u Državnoj bolnici. liječnik. postavljen je za asistenta u prosekturi Državne bolnice u Sarajevu. Kao stipendista Vlade BiH provodi četiri godine na specijalizaciji na bečkom Medicinskom fakultetu kod profesora: Weichselbauma. Početkom Drugog svjetskog rata bio je otpušten iz službe. Upisuje se na Medicinski fakultet u Beču i završava studij 1909. ali i istaknuti ekspert za sudsku medicinu.balzamiranja princa Ferdinanda i njegove supruge Sofije u Rezidenciji “Konak” 28. Zvonimira Kopača na Institut za patološku anatomiju. godine. a zatim u toku rata ponovo vraćen na dužnost bakteriologa Vojnog saniteta. te Kaunic započinje svoje osnovno školovanje u Bihaću. a ostat će zapamćen kao odličan edukator koji nije štedio vrijeme i trud prenositi znanje mlađim generacijama. godine šefom Instituta za epidemiologiju. zatim 1925. godine nakon atentata. Nakon položenog specijalističkog ispita 1913. Koliske. Nakon završetka Drugog svjetskog rata rukovodi Institutom za higijenu. Bio je odličan patolog sa dobrim znanjem iz bakteriologije. koji je uspješno vodio sve do svog penzioniranja 1956. godine. Godine 1919.). godine. Više godina samostalno je radio bez asistenata. te direktorom Instituta za higijenu 1929. a završava ga u Fojnici. do dolaska prof. imenovan je prosektorom Opšte Državne bolnice u Sarajevu. godine.

godini. godine.-2004. godine. te radi kao specijalista hematolog Hematološko-onkološkog odjeljenja Interne klinike.).-1983. godine radi na Internom odjeljenju Jugoslavenske bolnice u Zaviji (Libija). godine. asistent Interne medicine Rođen je 1939. godine. gdje radi do 1962. godine. a onda prelazi u Zavod za transfuziju krvi. Po obavljenom liječničkom stažu zapošljava se u Dom zdravlja Vareš. redovni profesor Pulmologije Rođen je 1929. Izabran je za asistenta na predmetu Interna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1975. upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu. Specijalistički ispit iz interne medicine položio je 1973. Umro je 1960 godine.nih i stručnih radova. zbog svojih stručnih kvaliteta od strane svog mentora u Parizu prof. gdje je i započeo izradu svoje doktorske disertacije „Ispitivanje mogućnosti liječenja akutne promijelocitne leukoze. Nakon završene osnovne i srednje škole. kada je. KONJICIJA ABDULAH (1929. 1954. prilog boljem upoznavanju ove leukoze kao zasebnog nozološkog entiteta“. objavljen 1920.). godine. Doktorsku disertaciju nije uspio završiti zbog teške bolesti koja ga je ophrvala i uzela mu život u njegovoj 44. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1964. gdje je diplomirao 1957. od kojih mu je poznat rad „Wiener klinische Wochenschrift“. te iste godine započinje i specijalizaciju na Prvoj internoj klinici u Sarajevu. Jean-a Bernard-a. godine Fojnici. godine. godine. KNEŽEVIĆ VOJISLAV (1939. Osmogodišnju školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Kao ljekar specijalista 1977. Usavršavao se iz područja hematologije kao stipendista Francuske vlade u Parizu. No 38: „Zur Kasuistic des primaren Trachealkarzionoms“. promoviran u zvanje stranog asistenta Medicinskog fakulteta u Parizu. te priručnik „Sudska obdukcija novorođenčeta“. koju je okončao u Sarajevu. godine u Otoci (BiH). kada prelazi u Kliničku bolnicu za tu- 44 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . do 1969. Nakon diplomiranja jedno vrijeme radi kao ljekar opće prakse u Domu zdravlja Ilidža.

a godine 1974. i redovnog profesora 1986. Uz teške i odgovorne obaveze kliničkog liječnika. Autor je i koautor u nekoliko monografija iz oblasti pneumoftiziologije. Od tada počinje njegova akademska karijera na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. redovni profesor Patološke anatomije Rođen je u Bosanskom Brodu 1911. rukovodio je nizom naučnoistraživačkih projekata. značajan dio svog radnog vremena posvetio je radu sa studentima.berkulozu i bolesti pluća u Sarajevu.). ali i na novoosnovanim katedrama na medicinskim fakultetima u Tuzli i Banjoj Luci. Izborom navedenih tema. a bio je angažiran i na svim značajnijim kursevima iz kontinuirane edukacije liječnika srodnih disciplina. godine. za docenta na predmetu Pneumoftiziologija. godine. a Medicinski fakultet u Zagrebu 1936. bronhografije i citologije u detekciji bronhijalnog karcinoma“. Umro je 2004. godine preuzima mjesto šefa Klinike do odlaska u mirovinu. godine. brani doktorsku disertaciju o temi „Skrining metod u detekciji karcinoma bronha na pulmološkom odjelu – principi i praksa primjene matematike u medicinskoj dijagnostici“. pobuđuje izuzetnu pažnju uvođenjem novog pristupa u dijagnostici i terapiji plućnih oboljenja.-1965. Godine 1974. organizirao je nekolicinu naučnih skupova iz pneumoftiziologije. Gimnaziju je završio u Mostaru 1930. te osposobljavanju mladih kolega za bavljenje strukom koju je i sam odabrao. što će kasnije biti njegova glavna preokupacija. brani magistarski rad o temi „Evaluacija bronhoskopije. Od 1990. KOPAČ ZVONIMIR (1911. Predavao je također na Stomatološkom fakultetu i Višoj medicinskoj školi u Sarajevu. Osim na predmetu Pneumoftiziologija na Medicinskom fakultetu Sarajevu. a 1976. godine u Sarajevu. predavao je i na postdiplomskom studiju na Medicinskom fakultetu. Godine 1968. Osim agnažiranja u nastavi. već tada. Radio je kao nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 . na Klinici za TBC i plućne bolesti „Podhrastovi“. a zatim za vanrednog profesora 1982. a publicirao je 165 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim publikacijama. izabran je za naslovnog docenta. Za svoj doprinos razvoju zdravstva kao struke dobio je niz značajnih društvenih priznanja.

od 1912. Godine 1945. Diplomirao 1906. godine. Također. godine angažiran je kao hirurg u Skopljanskoj bolnici. Autor je priručnika «Patološko-anatomska sekcija i temelji dijagnostike na truplu» objavljenog u Zagrebu 1950. do 1942. Berlinu i Parizu. Krajem 1913. do 1913. godine.-1974. godine obavljao je funkciju prodekana na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Kao nastavnik. do 1914. Za redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Rijeci izabran je 1961. godine. do 1921.).asistent u Zavodu za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu u periodu od 1937./1952. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. do kraja 1918. školske godine. Sredinom 1908. godine 1945. Za vrijeme Balkanskih ratova. Nakon diplomiranja zapošljava se kao ljekar sekundarac u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu. obavlja dužnost upravnika Državne 46 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .. a od 1914. Zatim. ponovno je izabran za fakultetskog asistenta. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Za docenta na Katedri za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Rijeci imenovan je 1943. a godine 1953. naučnik i istraživač objavio je veliki broj naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. U istom periodu obavlja i funkciju šefa Katedre za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. u Hamburgu. godine. od 1919. Habilitirao je 1947. a sljedeće školske godine imenovan je docentom i privremenim šefom Zavoda za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. a za vanrednog profesora na Katedri za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu imenovan je 1944. akademik. Školske 1951. U periodu od 1909. Umro je u Rijeci 1965./1945. godine postaje primarijus Državne bolnice u Sarajevu. godine na Medicinskom fakultetu u Beču. godine s prekidima se usavršava na nekoliko inozemnih klinika. imenovan je upravnikom Zavoda za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu i za prosektora Zakladne bolnice u Zagrebu. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1883. radi kao hirurg Vojne bolnice u Sarajevu. godine radi kao asistent Hirurškog odjeljenja. izabran je za predstojnika Zavoda za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. KOSTIĆ MILIVOJE (1883.

godine. te šefa Katedre i upravnika Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Beogradu.bolnice u Sarajevu. hirurgijom mozga i kičmene moždine. godine.). se bira za redovnog profesora Opšte i specijalne hirurgije. godine.-1983. kada odlazi u mirovinu. SANU. vanredni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Zagrebu 1919. Umro je u Beogradu februara 1974. godine. Bavio se općom hirurgijom. a za njegovog mandata formirane su Neurohirurška klinika u Beogradu i Prva stanica za transfuziju krvi pri Higijenskom zavodu u Beogradu (1933. Nakon diplomiranja radio je kao farmaceut u više gradova bivše Jugoslavije. te počasni član više subspecijalističkih hirurških udruženja u bivšoj Jugoslaviji. Godine 1921. a habilitaciju 1958. godine. godine uticao na tadašnju Federalnu vladu u Beogradu da donese odluku da se otvori Medicinski fakultet u Sarajevu. Odgojio je brojne studente medicine i specijaliste hirurgije. te počasni član većeg broja akademija nauka u Evropi. a rezultate svojih istraživanja i vlastitih iskustava objavio je u preko 50 naučnih i stručnih radova. zatim 1924. kojom rukovodi do kraja 1956. a osposobio nastavnike na medicinskim fakultetima u bivšoj Jugoslaviji. abdominalnom hirurgijom. Od osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu petnanAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 . Doktorsku disertaciju iz Farmakologije odbranio u Zagrebu 1951. KOŠAK RATKO (1919. Bio je član ANUBiH. odlazi u Beograd za vanrednog profesora na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakultetu.). Farmaceutski fakultet u Zagrebu završio je 1943. Učestvovao na svim većim naučnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Zaslužan je što je svojim autoritetom 1946. Period Drugog svjetskog rata proveo je kao hirurg na Sremskom frontu i hirurg Gradske bolnice u Sremskoj Mitrovici.

a sarajevsku hiruršku kliniku učinio jednom od renomiranih klinika u bivšoj Jugoslaviji. Nakon što je njegov učitelj i osnivač moderne hirurgije u Bosni i Hercegovini akademik Milivoje Kostić otišao u penziju kao šef prve Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Beogradu. a zatim je biran ponovno za dekana 1956. dr. godine te prodekana 1957. Umro je u Puli 1983. Godine 1949. znanjem i iskustvom bosanskohercegovačku hirurgiju učinio prepoznatljivom u bivšoj Jugoslaviji i Evropi. akademik. Blagoje Kovačević je bio član užeg Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“ u periodu 1947. godina. KOVAČEVIĆ BLAGOJE (1900.est godina radi kao asistent a zatim kao nastavnik na predmetu Farmakologija i toksikologija.-1952. Njegov naučnoistraživački rad pokrivao je širok dijapazon hirurških oboljenja u raznovrsnoj patologiji koja je tada dominirala u Bosni i Hercegovini (hematogeni osteomielitis. s namjerom da izradi savremenu hiruršku kliniku u Sarajevu. psihoparmaka biljnog porijekla. zatim njegov glavni urednik. Također. analitičke metode koje je među prvim uveo u istraživanja. Uže polje njegovog naučnog interesiranja bili su farmakoterapija i receptura. Jedan je od osnivača Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prvi šef Hirurške klinike ovog Fakulteta. godine. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1900. Također je bio angažiran u Društvu farmaceuta BiH i bivše Jugoslavije. a većina radova se odnosila na rezultate istraživanja iz područja vegetativnog nervnog sistema. spektrofotometrije. što je on odbio. godine u Grahovu (SCG). fluorometrije. ehinokokoza 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .-1959. zatim papirne hromatografije.). Nakon definitivnog odlaska u Pulu 1965. Posjedovao je izuzetne organizatorske sklonosti. antihistaminika. Blagoju Kovačeviću bilo je predloženo da preuzme rukovođenje ovom klinikom. prof. godine povremeno je dolazio u Sarajevo kao pozivni predavač. Bio je i priznat društveni radnik i dobitnik je plakete Saveza sindikata Hrvatske. te je svojim sposobnostima. godine. prof. profesor doktor Blagoje Kovačević izabran je za dekana Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. antihipertenziva.

Također. godine na predmetu Hirurgija na Katedri za hirurgiju Medicinskog fakulteta. Habilitaciju je uspješno odbranio 1955. Umro je 1959. Rezultate svojih istraživanja. dolazi na Hiruršku kliniku Kliničke bolnice u Sarajevu. godine u Delnicama (Hrvatska). godine. Na Hirurškoj klinici u Zagrebu radi kao hirurg od 1926. profesor Miroslav Kretić objavio je u preko 40 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Važio je za dobrog pedagoga edukatora i bio omiljen među studentima. godine. osnivač je Neurohirurškog odjeljenja a kasnije Neurohiruške klinike Kliničke bolnice u Sarajevu. Sarajevu i Zagrebu. gdje se uključio u NOB. godine. Dobitnik je ordena Francuske legije časti. a bio je član više jugoslavenskih i svjetskih stručnih udruženja. Akademik Blagoje Kovačević je bio izuzetno angažiran u društvenim i javnim poslovima. a potom izabran za docenta na predmetu Hirurgija. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1900. Iz ovog perioda postoji nekoliko njegovih eksperimentalnih radova u kojima su opisani rezultati. Osnovnu školu završio je u Delnicama. Umirovljen je 1973. Period Drugog svjetskog rata proveo je u progonu od strane okupacijskih vlasti i prisilno poslan u Korenicu. godine. izabran je u zvanje vanrednog. gdje ostaje sve do odlaska u mirovinu. Medicinski fakultet u Beču završio je 1924. jedno vrijeme provodi kao asistent Hirurške bolnice „Milosrdnih sestara“ u Zagrebu i u Vojnim bolnicama u Banjoj Luci. prezentirani na tadašnjim svjetskim kongresima hirurgije. a zatim i redovnog profesora 1968. pretežno iz domena intrakranijalnih krvarenja. do 1941. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 49 . a gimnaziju u Bjelovaru 1918. godine.-1984. Godine 1949.). Nakon što je odbranio doktorsku tezu iz neurohirurgije 1965. i koji su više puta citirani u knjigama inozemnih autora.i sl. uključujući i redovno članstvo u ANUBiH i Srpske akademije nauka. Umro je u Zagrebu 1984. godine u Zagrebu. KRETIĆ MIROSLAV (1900.). godine. godine. a jedno vrijeme i na Prvoj hirurškoj klinici u Beču kod profesora Eselsberga. Jedan je od pionira hirurške službe u BiH.

uglavnom iz područja fiziologije kardiovaskularnog sistema. štampanog kao Kompendij iz anatomije čovjeka iz tri djela: “Pregled građe glave. trbuha. te “Pregled građe grudi. Stručno se usavršavao. godine. godine. Za asistenta Medicinskog fakulteta izabran 1968.-1985. KULENOVIĆ HUSEIN (1939. godine. zatim “Opća anatomija”. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1965. noge i ruke”. na kome je održao i prvo predavanje studentima. Također je obavljao funkciju dekana ovog Fakulteta školske 1953. Autor je vrlo poznatog priručnika iz anatomije. Obavljao je dužnost prodekana za nastavu na 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . redovni profesor Anatomije Rođen je u Pragu 1915. Medicinski fakultet u Zagrebu završio je 1940. Francuskoj. Osnovao je Zavod za anatomiju na istom fakultetu. a 1961. godine i redovnog profesora 2003. Nakon završenog studija radio je kao asistent u Institutu za anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu do 1944. Gimnaziju je pohađao u Bosanskoj Gradiški i Zagrebu. Jedno vrijeme radio je u Higijensko-epidemiološkom odjeljenju Glavne vojne bolnice u Zagrebu i kao liječnik učestvovao je 1946. Mađarskoj i Španiji. vanrednog profesora 1986. Vladimir Bačić. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Bosanskom Petrovcu 1939. a doktorsku disertaciju o temi “Karakteristike i vremenski odnosi polikardiografskih parametara lijevog ventrikula srca u različitim dobnim skupinama i njihov značaj” odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1979. imenovan je za vanrednog. vrata i leđa”. Na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je u zvanje docenta i vanrednog profesora Anatomije 1944. Bio je šef Instituta za fiziologiju i biohemiju od 1972. za redovnog profesora Anatomije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. godine. Posebno se interesirao i bavio područjem antropometrije i anatomije. godine. godine. do 2003.-2003. godine.). godine u akciji suzbijanja pjegavca u Bosni. u eminentnim centrima za fiziologiju u Švedskoj. a 1949. godine. godine. do 1987. Godine 1947. i od 1998. izdatog 1978. Magistarsku tezu o temi “Studija efekata dobi na vrijednost trajanja drugog srčanog tona” odbranio na Medicinskom fakultetu Sarajevu 1977.KRIŽAN ZDENKO (1915. izabran je za docenta na predmetu Anatomija na Medicinskom fakultetu u Skoplju./1954. godine. godine. godine.. godine. godine. za docenta 1979. zdjelice. Godine 1957.). u kojoj je nastavno štivo iz Histologije i embriologije napisao prof. izabran je za vanrednog profesora na istom fakultetu. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu. gdje je i maturirao 1933.

većinom iz oblasti fiziologije kardiovaskularnog sistema. Objavio je više radova iz interne medicine i hematologije. KULENOVIĆ SALAHUDIN (1921. Potom je tri mjeseca radio u Bolnici za koštanu tuberkulozu u Stocu. položio je specijalistički ispit iz Interne medicine. godine. kao vršilac dužnosti upravnika. Aktivno je govorio njemački i francuski jezik. a onda upućen od strane Savjeta za zdravlje na dužnost sreskog ljekara i upravnika zdravstvene stanice u Modriči do oktobra 1955. Nekoliko godina bio je šef Hepatološkog odsjeka u okviru Hematološko-hepatološkog odjeljenja UMC-a Sara- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . godine i dekana od 2000. Godine 1974. godine.Medicinskom fakultetu od 1990.). Godine 1961. Pripravnički staž obavio je u Kliničkoj bolnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. do 2003. Bio je priznat javni i društveni radnik posebno u ratnom i poslijeratnom periodu u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. godine. dobio je titulu primarijusa od Republičkog sekretarijata za zdravstvo i socijalnu politiku. godine. Koncem 1957. asistent Interne medicine Rođen je 1921. godine u Bihaću. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu. godine izabran za asistenta na predmetu Interna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Krajem iste godine dobio je specijalizaciju iz Interne medicine na II internoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu. Umro je u Sarajevu 2003. do 2000.-1999. za što je dobio niz društvenih priznanja. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1952. Predavao je studentima svih biomedicinskih fakulteta. a ostat će upamćen kao vrlo elokventan predavač. Ukupno je publicirao oko 50 stručnih i naučnih radova.

U zvanje vanrednog profesora na predmetu Higijena i socijalna medicina izabran je 1975.). Boravio je na stručnom usavršavanju u više zemalja Evrope. godine. godine. a preminuo u Sarajevu 1999. Koautor je udžbenika i skripti iz predmeta Higijena kako za studente Medicinskog tako i Stomatološkog fakulteta te Više medicinske škole u Sarajevu. 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu pod naslovom „Upliv ishrane na etiologiju ateroskleroze“. izabran je za docenta na predmetu Higijena i socijalna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zagrebu. Verifikacija u zvanje vanrednog profesora na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakujltetu u Sarajevu izvršena je 1983. godine.-1991. godine.jevo. naučnih skupova. a diplomirao je 1970. Farmaceutski fakultet upisuje u Zagrebu 1947. Publicirao je preko 60 radova kako u domaćim tako i u inozemnim časopisima. a diplomira 1952. Uspješno je odbranio doktorsku disertaciju 1962. LEVI MARIO (1925. Sarajevu. zapošljava se kao honorarni asistent na Institutu za higijenu i socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Sarajevu. a jednu godinu je proveo u Londonu u Nacionalnom institutu za medicinska istraživanja. U mirovinu je otišao 1987. godine. Učestvovao je na većem broju kongresa. godine. tematskih sastanaka u zemlji i inozemstvu. godine. godine. Umro je 1991. godine. a 1964. Dozvolom upravnih organa Medicinskog fakulteta u Sarajevu upisao se kao student Medicinskog fakulteta 1965. godine. godine. Poslije završenog studija (1952. a kasnije je verificiran i u zvanje redovnog profesora na predmetu Bromatologija. redovni profesor Higijene i socijalne medicine Rođen je u Zagrebu 1927. Položio je specijalistički ispit iz medicinske biohemije 1963. a maturirao je u Banjoj Luci 1947. Ponovo je izabran u zvanje docenta na predmetu Higijena i socijalna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1972.). Doboju. Radio je na projektu „Kontaminiranost hrane za ljudsku i stočnu ishranu“ i programu „Higijenski aspekti zaštite prirode i uloga ishrane za razvoj stanovništva“. godine.

godine. godine potavljen je za šefa Hirurškog odjeljenja Opće bolnice u Mostaru. godine. Osnovao je i sportske klubove: „Osman“ u Sarajevu 1908. kada je otišao u mirovinu. za redovnog profesora i zamjenika šefa Hirurške klinike. Drugi svjetski rat zatiče ga na dužnosti upravnika Opće bolnice u Mostaru. te glavni hirurg Sedme vojne oblasti u Sarajevu u činu sanitetskog pukovnika sve do 1957. do 1962. godine kada je umro.).LUKAČ FEODOR (1892. Nakon što je umirovljen 1962. Godine 1947. a nakon što je izbjegao smrt od strane okupatora bježi u Švicarsku. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Foči 1892. odlazi u Beograd. a okončao u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu. Nakon položenog specijalističkog ispita 1923. gdje jedno vrijeme radi kao hirurg. gdje provodi 18 godina kao hirurg i organizator hirurške službe u Mostaru i Hercegovini. angažiran je kao docent na Hirurškoj klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Također je bio stručno i društveno angažiran.-1973. Nastavne i naučnoistraživačke aktivnosti profesora Feodora Lukača odnosile su se na njegovo bogato hirurško znanje i iskustvo nastalo u praksi. te „Slavija“ u Sarajevu 1919. godine diplomirao. bira se za vanrednog profesora. Specijalizaciju iz hirurgije započeo je na Hirurškoj klinici profesora De Quervaina u Bernu. Od 1959. Bio je odličan pedagog i govornik. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . traumatologije. čija su predavanja studenti rado slušali. godine. godine profesor Lukač je obavljao funkciju šefa Hirurške klinike u Sarajevu. godine vraća se u Beograd i pristupa u Sanitetsku službu JNA. ali i tokom usavršavanja u nekoliko većih hirurških klinika u Evropi. te je jedno vrijeme bio i predsjednik kulturnoprosvjetnog društva „Prosvjeta“. godine. Radi ovog svog angažmana nekoliko puta je odlikovan. zatim društvo antialkoholičara „Pobratim“. i to iz domena općehirurških problema. godine. gdje je 1919. ratne hirurgije i sportske medicine. Jedno vrijeme je bio predsjednik Kancerološke sekcije BiH i član Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“. Gimnaziju je završio u Sarajevu. Studirao je medicinu na medicinskim fakultetima u Budimpešti. Jedno vrijeme radi kao glavni hirurg Bolničkog centra u Zrenjaninu. do 1973. Beču i Bernu. zatim 1950. U januaru 1945. a 1957. zatim kao glavni hirurg Armijske bolnice u Novom Sadu.

histologa. godine u Sušaku (Hrvatska). redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1923. prvenstveno iz domena eksperimentalne neuroendokrinologije. dopisni član SANU. bioklimaktologa i meteorologa. godine. Oktobarska nagrada Novog Sada.-1978. kojim je rukovodio do 1966. Od 1955. od 1961. te radovi iz domena građe i funkcije pinealne žljezde publicirao je u velikom broju domaćih i inozemnih časopisa. anatoma.). a potom biva i u dva mandata dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. julska nagrada i francuskog odlikovanja Palmes academiques. Rezultate svojih stručnih i naučnih istraživanja. a klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1942. svjetlost i tama. Istovremeno je rukovodio Institutom za histologiju i embriologiju istog fakulteta do odlaska u mirovinu. redovni profesor Histologije i embriologije Rođen je 1912. redovni član ANUBiH. klimatski faktori. Učestvovao u NOB-u od 1944.-1995. Osnovnu školu završio je u Delnicama. eksperimentalne histologije i stresologije.). itd. emocije. Za svoj društveni angažman dobio je niz odlikovanja i priznanja: Medalju rada.MILIN RADIVOJ (1912. i dobio čin majora. do 1946. a također i član nekoliko evropskih društava. te proučavanja utjecaja pojedinih faktora spoljašnje sredine na građu i funkciju pojedinih organa i sistema (buka i vibracija. akademik. godine. a od 1966. Orden zasluga za narod sa srebrenim vijencem. u Laliću (SCG). godine. Zatim odlazi u Novi Sad za direktora Instituta za univerzitetsku nastavu Univerziteta u Novom Sadu. godine. Umro je u Novom Sadu 1995. godine dopisni je član Naučnog društva BiH. a studi okončao na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1936. srednju školu u Somboru. Započeo je studirati medicinu u Nansi (Francuska). Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. iradijacija). MILOJKOVIĆ ALEKSANDAR (1923. 7. Osnivač je i prvi šef Instituta i Katedre za histologiju i embriologiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Orden rada drugog reda. Iste godi- 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .

godine u Sarajevu u trgovačkoj porodici. a također i na postdiplomskom studiju. godine. Imao je izuzetne pedagoške sposobnosti u prenošenju znanja studentima i mlađim kolegama. Nekoliko puta organizirao je naučne i stručne skupove u ovoj oblasti. godine o temi „Razdražljivost perifernih nerava in nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . a nakon habilitacionog rada „Savremena ispitivanja muškog sterilititeta na materijalu GAK u Sarajevu“. Bio je saradnik u brojnim dnevnim i nedjeljnim časopisima s aktuelnim temama iz oblasti kojom se stručno bavio. te diplomira na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1950. godine u Bolnici “Mladen Stojanović” u Zagrebu. Rezultate svojih stručnih i naučnih ispitivanja objavio je u 56 stručnih i naučnih članaka.-1990. dugogodišnji sekretar i predsjednik Ginekološko-akušerske sekcije Društva ljekara. Također je bio višestruki reprezentativac u košarci. godine. godine. jer je bio mobiliziran u JNA.ne upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu. odbranio je doktorsku disertaciju „Problem neželjene trudnoće sa posebnim osvrtom na stanje u SRBiH“. Specijalizaciju iz ginekologije i akušerstva započeo je 1954. godine u Sarajevu. Godine 1970. Habilitirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1964. a kao nastavnik vodio je nastavu iz Ginekologije i akušerstva za studente svih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu. gdje se i teško razbolio. NAKAŠ MUHAMED (1931. bira se za docenta na istom predmetu. a okončao i položio specijalistički ispit na Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu 1958. te vanrednog profesora 1969. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je 1931. Posljednje godine života proveo je kao šef Ginekološko-akušerskog odjeljenja Jugoslavenske bolnice u Zaviji (Libija). a diplomirao 1957. godine. a nastavlja 1947.). biran je za asistenta Medicinskog fakulteta na predmetu Ginekologija i akušerstvo. godine. Medicinski fakultet u Sarajevu upisao 1950. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. godine. nakon čega za redovnog profesora 1975. Godine 1959. Na Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu je bio šef gotovo svih odjeljenja. Bio je priznat javni i društveni radnik. studiranje prekida 1944. a umro je aprila 1978.

u kom zvanju je i preminuo 1990. u Institutu „Boris Kidrič“ u Vinči. Zaposlio se 1957. u kome je napisao poglavlje iz oblasti nerava. biohemičara i biofizičara Jugoslavije. što je rezultiralo brojnim radovima koje je prezentirao na domaćim i inozemnim kongresima i publicirao u domaćim i inozemnim časopisima. te Udruženja fiziologa BiH i Jugoslavije i Udruženja farmakologa. Lowensteuna. AMP i CP u mozgu kunića tokom postnatalnog razvoja“ odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1976. docenta 1964. te kao stipendista Nacionalnog insituta za zaštitu zdravlja SAD od 1964. godine. godine. Kliničkog centra u Sarajevu. Također se puno bavio radiobiologijom. Uspješno i kvalitetno je obavljao nastavu iz predmeta Fiziologija za studente biomedicinskih fakulteta preko trideset godina. vodeći niz vrlo značajnih naučnoistraživačkih projekata.. predavača 1962. iz čega je objavio nekoliko radova. godine. a posebno je značajan njegov dopirnos štampanju udžbenika „Medicina rada“. godine. i redovnog profesora 1976. priznatog svjetskog neurofiziologa. u stručnim časopisima i zbornicima radova prezentirao je ili publicirao preko dvije stotine naučnih i stručnih radova. Doktorsku disertaciju o temi „Prenatalna ekspozicija RTG zračenja niskih energija na nivo ATP. Usavršavao se u nekoliko centara. do 1966. a zaslužan je što je na Institutu za fiziologiju i biohemiju osnovana moderna mikroelektrofiziološka laboratorija i intracelularne registracije bioelektričnih potencijala. ADP.situ“. Ordena rada sa zlatnim 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . a istovremeno se bavio istraživanjima u svojoj oblasti.. vanrednog profesora 1970. a posebno eksperimentalnim istraživanjima. Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva. godine na Institutu za fiziologiju i biohemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prošao faze izbora asistenta 1958. Također je bio koautor u osam udžbenika fiziologije i biohemije. između ostalog. između ostalog. Bio je aktivan društveni radnik. godine boravio je na Institutu za fiziologiju Kolumbija univerziteta u Njujorku kod čuvenog profesora doktora Wernera R. Dobitnik je brojnih društvenih priznanja. u više mandata član savjetodavnih i upravnih struktura Medicinskog i Farmaceutskog fakulteta. Najveći broj njegovih radova je iz oblasti neurofiziologije. Na naučnim i stručnim skupovima. mišića i CNS.

prešao u Beograd.vijencem i Ordena zasluga za narod sa srebrenom zvijezdom. Godine 1984. godine doktorsku disertaciju o temi „O kompleksnim spojevima nikotina“. godine). godine. godine osniva i rukovodi Radiološko hemijsko-biološkim laboratorijom za potrebe civilne zaštite. 1967. godine. NIKULIN ALEKSANDAR (1926.-2005. a 1982. za redovnog profesora. Medicinski fakultet upisao u Sarajevu 1944. Godine 1960. godine. te rukovodi Centrom za kontrolu lijekova pri Zavodu za javno zdravstvo Bosne i Hercegovine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Beogradu. godine za vanrednog profesora na predmetima Kontrola lijekova i Toksikološka hemija. Umro je u Sarajevu 2005. i Štokholmu (1975. zatim 1974.). Rezultate svojih istraživanja publicirao je u preko 100 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Mostaru i Travniku. izabran je za asistenta na Katedri za biohemiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Diplomirao je na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1956. te okončao u Sarajevu u prvoj generaciji diplomiranih ljekara 1953. godine.-2005. redovni profesor Hemije Rođen je 1932. godine za vanrednog profesora. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Sarajevu. Dvije godine je radio u Biohemijskom laboratoriju. do 1996. U periodu od 1992. Umro je u Sarajevu 1990. Jedno vrijeme bio je na specijalilzaciji u Halifaksu (Kanada. godine NIKOLIN BRANKO (1932. Na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu izabran je 1975. izabran je za docenta na Katedri za medicinsku hemiju Medicinskog fakultet u Sarajevu. akademik. Na Prirodnomatematskom fakultetu u Sarajevu odbranio 1964. rukovodio Olimpijskom laboratorijom u Sarajevu sa sedam odjeljenja i 60 zaposlenih. Za vrijeme studija bio je demonstrator nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . redovni profesor Patološke anatomije Rođen je u Sarajevu 1926. godine u Vojki kod Novog Sada. godine). godine.). Godine 1968.

bila je osnovno štivo iz predmeta Patološka anatomija. i dekan 1980. do 1957. Nakon Drugog svjetskog rata upisuje Medicinski fa-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine u Grajsvaldu (Njemačka). specijalista patološke anatomije./81. Savjeta za naučni rad SRBiH. godine pomoćni je asistent na predmetu Patološka anatomija. godine. do odlaska u mirovinu 1991. štampana u nekoliko izdanja. Odbranio je habilitaciju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1959. Od 1953. te magistranata i doktoranada medicinskih nauka. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1924. a sljedeće godine je biran za docenta na Katedri za patološku anatomiju. član brojnih stručnih asocijacija i organa: Savjeta Fakulteta. U tridesetpetogodišnjoj nastavnoj i naučnoj karijeri objavio je 107 stručnih i naučnih radova u inozemnim i domaćim časopisima. godine u Sarajevu. godine. te prodekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 1973. gdje je završio osnovnu školu i Prvu mušku gimnaziju. NUMIĆ NURUDIN (1924. eksperimentalne patologije. među kojima značajan broj originalnih radova iz područja kliničke i morfološke patologije. Godine 1965. 1962. Više puta boravio je na stručnom usavršavanju u inozemstvu: od 1957. predsjednik predsjedništva Udruženja univerzitetskih nastavnika. odbranio je doktorsku disertaciju „O nekim morfološkim promjenama kod akutnog djelovanja histamina“. te patologije respiratornog trakta uzrokovane egzogenim noksama.)./82. 1963. član Udruženja patologa Jugoslavije. godine. a zatim i za redovnog profesora na predmetu Patološka anatomija. Bio je šef Katedre i Instituta za patološku anatomiju od 1961.-1994. Umro je 2005. u Frajburgu kod profesora F. u Frankfurtu. a 1966. godine./74. godine. a jedan dio se odnosi na eksperimentalne i morfološke studije šoka kod pokusnih životinja. i 1981. istraživanja uloge hemijskih medijatora u upalnim procesima. Buchnera.na Institutu za histologiju i embriologiju i Institutu za patološku anatomiju. Bio je izuzetno društveno aktivan. Bio je izvrstan pedagog koji je u trideset godina rada na Medicinskom fakultetu odgojio brojne generacije studenata biomedicinskih fakulteta. i 1958. nakon čega biva izabran za vanrednog profesora 1966. Njegova knjiga „Opća patologija“.

Umro je u Sarajevu 1994. Za svoj stručni i društveni angažman dobio je niz priznanja. nastavio u Pragu a završio u Beogradu. Više puta je boravio na stručnim usavršavanjima. te član Evropskog udruženja kardiologa i Medicinske sekcije Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. U rodnom gradu je završio osnovno i srednje obrazovanje. Nakon obavljenog ljekarskog staža radi kao ljekar opće prakse u Kalinoviku. godine radi na Trećoj internoj klinici. specijalizira ginekologiju i akušerstvo u Kliničkoj bolnici „Koševo“ u Sarajevu. a potom i direktora Gradske poliklinike u Sarajevu. OSMANAGIĆ IZET (1919. Nakon obavljenog ljekarskog staža. godine. Od 1956. a također i poglavlje o kardiologiji u zajedničkom udžbeniku „Interne medicine“ bosanskohercegovačkih autora. i iz te oblasti je objavio 92 stručna i naučna rada. godine. na kojem je diplomirao 1952. te dugogodišnji sekretar i predsjednik Kardiološke sekcije Društva ljekara Bosne i Hercegovine i generalni sekretar i predsjednik Udruženja kardiologa bivše Jugoslavije. godine. godine rukovodi Ginekološko-akušerskim odjeljenjem nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . godine. Specijalistički ispit je položio na Ginekološkoj klinici u Beogradu. godine specijalizira Internu medicinu i nakon položenog ispita 1961. te Fonokardiografski i Spirometrijski kabinet. Specijalizirao je kardiološku hemodinamiku u Institutu za eksperimentalna klinička ispitivanja u Pragu. gdje obnaša dužnost šefa stanice za Hitnu medicinsku pomoć. nakon čega je formirao prvu Koronarnu jedinicu u Bosni i Hercegovini. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je u Sarajevu 1919. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu je prošao sve faze izbora od asistenta do redovnog profesora i nastavnika na postdiplomskom studiju iz kardiologije. godine sve do 1992.kultet Sveučilišta u Zagrebu. Od 1960. a zatim u Sarajevu do 1955. Bio je član brojnih stručnih i naučnih udruženja u BiH i Jugoslaviji.). kojom rukovodi od 1974. Cjelokupan radni vijek posvetio je kardiologiji. uglavnom iz oblasti kardiologije na univerzitetima u inozemstvu. godine.-1994. Medicinski fakultet počeo je studirati u Beču.

Opće bolnice u Zenici. godine. a završio u Zagrebu 1936. godine. godine. Umro je u Sarajevu 1994. a kasnije i Odsjek za ginekološku rehabilitaciju u banji Ilidža. Gimnaziju je pohađao u Derventi i Bihaću. Medicinski fakultet počeo je studirati u Gracu (Austrija). Nakon oslobođenja radi kao ljekar u Narodnoj miliciji Zagrebačke armijske oblasti. a brojne generacije studenata biomedicinskih fakulteta i specijalista ginekologije i akušerstva pamtit će ga kao vrsnog stručnjaka i edukatora. godine. Bio je izuzetan i strog pedagog. Mestwerda i u Štokholmu kod prof. gdje je maturirao 1928. Iste godine brani habilitacioni rad i bira se za docenta Medicinskog fakulteta na predmetu Ginekologija i akušerstvo. U Hamburgu je boravio na Dijabetološkoj klinici čuvenog profesora Bertrama. Dolaskom okupatorski vlasti dobiva otkaz iz službe i biva nezaposlen i živi u Bjelovaru. Frankfurtu i Beču. a četiri godine kasnije i za vanrednog profesora na istom predmetu. jedinu instituciju takve vrste u BiH. prvi u bivšoj Jugoslaviji. te prolazi procedure izbora. godine pristupa NOR-u. godine. Aktivno je bio angažiran i u Ginekološkoj sekciji Društva ljekara BiH. a onda kao sreski ljekar u Hrvatskoj Kostajnici. Nakon diplomiranja jedno vrijeme radi kao volonter na Hirurškoj klinici u Zagrebu. a za profesora emeritusa 1981. nakon čega je formirao Odsjek za maligna oboljenja pri Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu.). za vanrednog profesora 1968. Stručno se usavršavao na Internim klinikama u Hamburgu. te ljekar u Zavodu za socijalno osiguranje u Zagrebu. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1909. Hajdelbergu.-1983. godine. i 1964. godine na usavršavanjima u Hamburgu kod prof. što mu je nakon povratka u Sarajevo omogućilo da počne primjenjivati. profesora Fellingera u Beču i profesora Mathesa u Heidelbergu. 60 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1953. Godine 1949. Istovremeno je boravio u nekoliko navrata tokom 1963. Kotmajera. godine. godine. PERINOVIĆ MILENKO (1909. kada 1944. i redovnog profesora 1975. zapošljava se kao asistent Interne klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu. za docenta 1962.

oralne antidiabetike u liječenju bolesnika od šećerne bolesti. Habilitirao je 1961. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Iskustva u vezi sa kliničkom primjenom antidijabetika“. Dugo godina je rukovodio Gastroenterološkim odjeljenjem i Odjeljenjem za dijabetes na Internoj klinici u Sarajevu. Jedno vrijeme bio je generalni sekretar Društva endokrinologa Jugoslavije. Rezultate svojih istraživanja i stručna iskustva objavio je u oko 170 stručni i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima, pretežno iz dijabetologije i kliničke farmakologije. U časopisu „Medicinski arhiv“ objavio je veliki broj prikaza stručnih knjiga i časopisa Bio je član Redakcijskog odbora časopisa „Acta Medica Iugoslavica“. Jedan je od najstarijih i najzaslužnijih članova endokrinološke sekcije Društva ljekara BiH, i jedan od pionira dijabetologije na bivšim jugoslavenskim prostorima. Kao javni i društveni radnik, priznat i cijenjen zbog svog ogromnog angažmana, odlikovan je nizom priznanja, plaketa i odlikovanja, između ostalog, Ordenom rada sa zlatnim vijencem i Ordenom zasluga za narod sa srebrenim zracima. U mirovinu je otišao sa mjesta dugogodišnjeg šefa Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. Umro je u Sarajevu 1983. godine.

PERIĆ BRANKO (1926.-1997.), redovni profesor Fiziologije i Biohemije
Rođen je u 1926. godine. Kao srednjoškolac uključio se u ilegalni pokret za odbranu grada Sarajeva, a od maja 1942. godine je učesnik NOR-a. Po završetku Drugog svjetskog rata upisuje Medicinski fakultet u Sarajevu i na njemu diplomira 1956. godine. Usavršavao se u Vinči na Institutu “Boris Kidrič” iz područja primjene radioaktivnih izotopa u medicini. Također je proveo jednu godinu na specijalizaciji iz kliničke fiziologije u Karolinskoj bolnici u Štokholmu, a 1961. godine i na Kolumbija univerzitetu u Njujorku. Nakon smrti profesora Aleksandra Sabovljeva 1963. godine preuzima rukovođenje Institutuom za fiziologiju i biohemiju do 1971. godine. Vodio je nekoliko projekata iz područja fiziologije i biohe-

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

61

mije, a rezultate istraživanja objavio je u preko 150 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim biomedicinskim časopisima. Kao nastavnik Medicinskog fakulteta u Sarajevu prošao je izbore od asistentna do profesora emeritusa. Odgojio je brojne generacije studenata svih biomedicinskih fakulteta, koji ga pamte kao izuzetno kvalitetnog edukatora. Bio je član brojnih naučnih i stručnih organizacija, kao: New York Academy of Science, European Society for Microcirculation, Rheological Society, Jugoslovenskog Društva za fiziologiju, Nacionalni komitet međunarodnog biološkog programa. Također, profesor Perić je obavljao niz društvenih i rukovodnih funkcija: bio je pomoćnik direktora Kliničke bolnice u Sarajevu za NIR, potpredsjednik PO UMC-a i dr. Za svoj javni i društveni angažman nagrađen je brojnim priznanjima. Umro je u Sarajevu 1997. godine.

POPOVIĆ VOJIN (1925.-1977.), docent Interne medicine
Rođen je 1925. godine u Ivangradu (SCG). Osnovnu školu završio je u Ivangradu, gimnazijsko školovanje započeo u rodnom mjestu, prekinuo 1941. godine, nastavio u Sarajevu i završio 1946. godine. Kao đak prve generacije studenata Medicinskog fakulteta u Sarajevu diplomirao je 1954. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Kliničkoj bolnici Koševo, jedno vrijeme radio je kao ljekar u Sreskoj zdravstvenoj stanici Sarajevo. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je decembra 1960. godine. Nastavnu karijeru započeo je na Katedri za internu medicinu kao asistent 1957. godine, da bi u zvanje docenta bio izabran 1976. godine. Ima publiciranih preko 40 naučnih i stručnih radova, uglavnom u oblasti hepatobilijarnog trakta. Naslov njegove

62

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

doktorske teze je „Promjena na jetri kod Diabetes mellitusa i međusobni odnosi oboljenja jetre i Diabetes melitusa“. Aktivno je učestvovao na mnogim naučnim i stručnim skupovima u zemlji, a također je bio i član nekoliko stručnih udruženja iz svoje oblasti. Kao učesnik rata, bio je zatvaran od okupacijskih vlasti, a završetak Drugog svjetskog rata dočekao je kao 100% RVI. Odlikovan je Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod i Ordenom rada sa zlatnim vijencem. Obavljao je niz značajnih funkcija na Medicinskom fakultetu i Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu, a također i republičkim organima. Umro je u Sarajevu 1977. godine.

POPOVIĆ ZULEJKA (1930.-1991.), redovni profesor Pedijatrije
Rođena je u Zagrebu 1930. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Banjoj Luci. Medicinski fakultet je završila u Sarajevu 1956. godine. Kao odličan student i ljekar primljena je na specijalizaciju na Dječiju kliniku 1959. godine, a po položenom specijalističkom ispitu, zahvaljujući svom angažmanu i organizatorskim sposobnostima jedno vrijeme obavlja dužnosti šefa Odjeljenja za gastroenterologiju, a kasnije i dužnost direktora Dječije klinike i Poliklinike za dječje bolesti „Prof. dr. Milivoje Sarvan“ u Sarajevu. Prošla je sve faze izbora od asistenta do redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pedijatrija. Pionir je i osnivač Službe za dječiju alergologiju i imunologiju u BiH i iz tog segmenta je i najveći broj objavljenih stručnih i naučnih radova, te odbranjene magistarska i doktorska teza. Ima ukupno publiciranih preko 100 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu. U dva mandata bila je i predsjednik Pedijatrijske sekcije Društva ljekara BiH, te organizator nekoliko stručnih i naučnih skupova iz pedijatrije. Bila je izuzetno društveno aktivna u mnogim profesionalnim, društvenim i humanitarnim udruženjima, od Savjeta za zdravstvo i socijalnu politiku BiH, Predsjedništva alergologa i imunologa Jugoslavije do Predsjedništva pedijatara Jugoslavije. Odlikovana je Ordenom zasluga za narod sa srebrenim vijencem. Smrt ju je

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

6

-1980. da bi ga NDH vlasti smijenile s položaja šefa odjeljenja i postavile Tvrtka Dujmušića. godine kod čuvenih profesora Haumanna i Hajeka. s operacionom salom i ambulantom koje je uspješno vodio do Drugog svjetskog rata. 64 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .zatekla na mjestu šefa Katedre za pedijatriju Medicinskog fakulteta 1991. kod glasovitog hirurga plastičara za nos. godine. u Berlinu. Kratko radi u Državnoj bolnici u Sarajevu.). PRCIĆ MIDHAT (1925. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1925. a osnivanjem Medicinskog fakulteta ovo odjeljenje prerasta u Kliniku za bolesti uha. godine PRAŠTALO ŽARKO (1891. ponovo preuzima dužnost šefa ORL odjeljenja. profesora Josepha. godine bio je savjetnik i predavač na ORL klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. a onda odlazi da specijalizira ORL na Bečki medicinski fakultet u periodu od 1921. Dio specijalističkog staža obavlja i na ORL klinici u Njemačkoj. Jula 1923. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu. a do svoje smrti 1980.-1985. a Žarko Praštalo je postavljen za šefa ove klinike u zvanju vanrednog profesora Medicinskog fakulteta.). godine. Otišao je u penziju kao redovni profesor 1960. Godine 1945. Svoje bogato naučno i istraživačko iskustvo koje je sticao usavršavanjima u inozemstvu. godine. godine. Medicinski fakultet je završio u Beču 1920. do 1923. predano je prenosio studentima medicine i mlađim kolegama specijalizantima. grla i nosa. a ubrzo zatim iza ovog oformio je ORL odjeljenje sa deset kreveta. a svoje rezultate prezentirao je na brojnim naučnim i stručnim skupovima i publicirao u brojnim domaćim i stranim časopisima. redovni profesor Otorinolaringologije Rođen je 1891. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu zavšrio je 1953. godine vraća se u Sarajevo i radi na Hirurškom odjeljenju Opće državne bolnice kao specijalista otorinolaringolog.

godine. izabran je za redovnog profesora Fakulteta kriminalisitičkih nauka Univerziteta u Sarajevu 1993. vanrednog profesora do redovnog profesora Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na predmetu Sudska medicina. Osnovno i srednje obrazovanje stekao u Konjicu. Specijalistički ispit iz Sudske medicine položio 1958. Osnivač je i dugogodišnji šef Klinike za abdominalnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. godine. Član je brojnih naučnih i stručnih asocijacija u zemlji i inozemstvu. Od 1974. godine. docenta. Doktorsku disertaciju odbranio je 1974. i 1989. pri čemu prolazi procedure izbora od asistenta do redovnog profesora. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. do 1976. godine bio je šef Instituta nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 6 .). Također. godine. PROHIĆ HALIL (1922. autor je dva izdanja udžbenika „Sudska medicina“ objavljena 1986. godine. U istraživačkom opusu ima oko 40 publiciranih stručnih i naučnih radova iz više oblasti forenzičke medicine objavljenih u domaćim i inozemnim časopisima. Prošao izborne procedure od asistenta. Na Hirurškoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu radi sve do svoje smrti 1985. Također. do 1993. redovni profesor Sudske medicine Rođen je u Konjicu 1922. bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“. godine. Studenti ga pamte kao vrsnog pedagoga. godine.-2004. a u periodu od 1972. Veoma rano se posvetio abdominalnoj hirurgiji i u tom segmentu jedan je od pionira u bivšoj Jugoslaviji. Njegov naučni i istraživački opus čini preko 50 objavljenih radova u domaćim i inozemnim časopisima iz opće i abdominalne hirurgije. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1954.

godine u Beogradu. Važio je za dobrog edukatora koji je svoje praktično iskustvo znao kvalitetno prenijeti studentima i specijalizantima.za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. godine.-1984. godine. angažiran u rukovodnim strukturama fakulteta i Univerziteta. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1954. Kao slikar amater imao je više samostalnih i zajedničkih izložbi.). godine. godine. PUTNIK LJUBICA (1926. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Beogradu. a Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1953.). asistent Hirurgije Rođen je u Ključu 1927. asistent Infektologije Rođena je 1926.). Godine 1962. godine. Gimnaziju je završio u Sarajevu 1946. Do 1957. te zahvaljujući svojim organizatorskim sposobnostima pomogao je otvaranje nove Ortopedske klinike Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. Nakon završenog studija jedno vrijeme je radio u preduzeću „Zrak“ u Sarajevu. godine radila je u Zavodu za zdravstvenu zaštitu radnika „Pretis“ Vogošća.-1969. 66 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . a jedno vrijeme obavljao je i funkciju predsjednika Samoupravne interesne zajdnice nauke Bosne i Hercegovine (1980. godine. u tom zvanju ga je zatekla i smrt 1979. godine radi na Infektivnoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu. Umro je u Sarajevu 2004. PŠORN DRAGUTIN (1927. godine na Ortopedskoj klinici Medicinskog fakulteta Sveučilištau Zagrebu. Ljekarski staž je obavila u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. iz ortopedije. položila je specijalistički ispit iz Infektologije i nakon toga je imenovana za šefa Odsjeka za neuroinfekcije Infektivne klinike. Od 1957. Iste godine je izabran za asistenta na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Specijalistički ispit iz ortopedije položio je 1960. Za asistenta na predmetu Infektivne bolesti izabrana je 1965. Osnivač je i prvi predsjednik Sekcije za ortopediju i traumatologiju Društva ljekara Bosne i Hercegovine. Bio je priznati javni i društveni radnik. Pionir je ortopedske discipline u Bosni i Hercegovini i kao iskusan ljekar praktičar.-1979.

Medicinski fakultet Univerziteta u Zagrebu završio je 1929. Godine 1921.godine i u tom zvanju ju je zatekla smrt. RADOVIĆ JOVAN (1902. a zatim kao liječnik u Bosanskom Brodu. Educirao je i osposobio brojne doktore medicine i specijaliste rendgenologije u Bosni i Hercegovini. Na ovom Institutu radio je sve do 1945.-1954. u Sarajevu 1969. Specijalistički ispit iz TBC i plućnih bolesti je položio 1948.-1952. gdje je ostao do 1944. RADOJEVIĆ STEVO (1892. godine.). Godine 1949. redovni profesor Radiologije Rođen je u Budimpešti 1892. godine. zaposlio se kao specijalista rendgenolog u bolnici „Milosrdna braća“. docent Pneumoftiziologije Rođen je 1902. godine. godine. godine i šefa Katedre za rendgenologiju. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Wurzburgu (Njemačka) 1920. godine. godine. Za svoj društveni i stručni angažman u Društvu ljekara Bosne i Hercegovine i Savezu društava Jugoslavije dobila je Spomen-plaketu. Publicirala je ukupno 11 stručnih radova što u domaćim što u inozemnim časopisima. godine. gdje ostaje raditi sve do svoje smrti 1952. Stevo Radojević je jedan od pionira rendgenologije u bivšoj Jugoslaviji. a naslov diplomske teze bio je: „Die Erkennbarkeit von Antiqua – und Fraktur-Buchstaben im indirekten Sehen“. Nakon što je nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 6 . Bila je iskusan ljekar praktičar s izraženim pedagoškim sposobnostima da svoje znanje prenese studentima. Za kliničkog asistenta na Institutu za rendgenologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu izabran je 1927. godine nakon obavljenog specijalističkog staža na Institutu za tuberkulozu u Golniku. godine. Na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu biran je za redovnog profesora 1947. Radio je kao liječnik u Školskoj poliklinici u Varaždinu.). dr. izabran je za starijeg asistenta na Katedri za ftiziologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. odnosno „Josip Kajfeš“ u Zagrebu. godine. Autor je više naučnih i stručnih radova. Prof.

godine. te bio primoran intenzivno istraživati nove dijagnostičke postupke i terapijska sredstva za liječenje. započinje studij na Filozofskom fakultetu. u kom svojstvu ostaje do 1973. Bio je šef Katedre za hemiju od 1986.-1998. godine. godine u Sarajevu.godine. U doba kada su terapija i dijagnoza ovih oboljenja bili insuficijentni. godine izabran je za docenta na predmetu ftiziologija na istom Fakultetu. Nakon diplomiranja. u to doba. po čemu ga starije kolege pamte kao svog autoritativnog učitelja. na kome je diplomirao 1959. izabran je za asistenta na predmetu Medicinska hemija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.habilitirao 1953. RAMIĆ SALKO (1933. smjer Hemija. Osim što je bio vješt i pedantan kliničar. Godine 1973. godine. vanredni profesor Hemije Rođen je 1935. je docent na predmetu Medicinska hemija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. izabran je za docenta na Katedri za metodiku nastave iz hemije. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. a od 1975. posjedovao je dobre edukacijske sklonosti u prenošenju znanja studentima medicine. jedno vrijeme je radio kao profesor u srednjoj školi „Ognjen Prica“ u Sarajevu.). Godine 1953. Doktorsku disertaciju odbranio je na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Plućnim oboljenjima i tuberkulozom počeo se baviti još 1936. godine. do 1988. visokog procenta tuberkuloznih bolesnika sa značajno velikom rezistencijom Kohovog bacila na postojeća antibiotska i druga antituberkulozna sredstva. Godine 1961. U tom periodu objavio je 6 naučnih radova o suvremenoj koncepciji primjene antituberkulostatika. Umro je 1954. Iz svog područja publicirao je oko 40 naučnih i 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .

asistent Farmakologije i toksikologije Rođena je u Sarajevu 1932. akademik.-2004. Medicinski fakultet u Sarajevu završila je 1958. godini života u Sarajevu.stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. godine i do 1976.). Doktorsku disertaciju odbranio je u Sarajevu 1970. Dr. od začeća do duboke starosti. godine. godine. objavljen 1969. Više godina provela je na specijalizaciji u Velikoj Britaniji na Institutu za animalnu fiziologiju u Brabrahamu kraj Cambridgea. Izabran za redovnog člana nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 69 . godine. Varšavi. preštampavan u 6 dopunjenih i izmijenjenih izdanja. Lenjingradu. Magistrirala je i doktorirala na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. umrla je 1972. Stručno se osposobljavao u nekoliko univerzitetskih centara u inozemstvu: Parizu. Smorena teškom bolešću. godine. Medicinski fakultet započeo studirati u Pragu. godine u svojoj 40. Ratković-Ðokić posvećen je mjerenju aktivnostima enzima u ljudskom mozgu. a također. Umro je u Sarajevu 1996. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Fojnici 1920. Ratković-Ðokić se bavila problemima holinergične transmisije u humanom mozgu. Cjelokupani naučni opus dr. Moskvi. godine. REZAKOVIĆ DŽEMAL (1920.). Kao nastavnik prošao procedure izbora od asistenta do profesora emeritusa na predmetu Interna medicina Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.-1972. gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. Montpeljeu. RATKOVIĆ-ÐOKIĆ DOBRILA (1932. Tel Avivu. godine. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio na Internoj klinici Kliničkog centra u Zagrebu. Godinu dana kasnije izabrana je za asistenta na predmetu Farmakologija i toksikologija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. bio je autor udžbenika Organska hemija za III razred gimnazije. a okončao u Zagrebu 1955.

u nekoliko mjesta BiH (Gacko. godine. između ostalog: Šestoaprilske nagrade Sarajeva. godine bira se za docenta na predmetu Interna medicina. Tokom studija bio je mobiliziran. a i gimnaziju 1939. Bosansko Grahovo i Drvar) kao ljekar opće prakse. Ordena rada sa zlatnim vijencem. Član nekoliko naučnih i stručnih biomedicinskih asocijacija. jedno vrijeme savezni poslanik u Skupštini SFRJ. te monografije: „Trombodinamo-elastografija“. te je kao autor i koautor objavio oko 70 stručnih i naučnih rado- 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Od 1951. nagrada ZAVNOBiH-a. godine). Osnivač je Udruženja bazičnih medicinskih znanosti BiH. izabran je za asistenta na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. objavljena 1987. prvo u domobrane 1943. godine specijalizira internu medicinu u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. godine u Sarajevu. koje je obavljao savjesno i kvalitetno. Novembra 1957. Bio je priznat javni i društveni radnik. redovni profesor Interne medicine Rođen je 1920./61. do 1956.. bavio se i naučnim publicističkim radom. Medalje zasluga za narod.). u NOB.ANUBiH. godine. a specijalistički ispit polaže na Internoj klinici Medicinskog fakulteta u Zagrebu. godine. Jedno vrijeme boravio je na usavršavanju na Institutu za bolesti srca u Londonu (školske 1960. a nakon odbranjene habilitacije novembra 1961. Medicinski fakultet u Zagrebu završio je 1944. Osim nastavnih aktivnosti. gdje je bio referent saniteta. gdje je završio osnovnu školu. objavljena 1980. Dobitnik je više nagrada i priznanja. godine. Medalje za hrabrost. Nakon obavljenog ljekarskog staža 1946. „Trombolija i tromboembolijska bolest arterija. Umro u Sarajevu 2004. godine RUSTEMBEGOVIĆ FAHRUDIN (1920. godine u Kliničkoj bolnici u Sarajevu radi. jedno vrijeme bio je sekretar Odjeljenja medicinskih nauka i član predsjedništva ANUBiH.-1972. godine. a onda februara 1944. Publicirao 103 stručna i naučna rada u domaćim i inozemnim časopisima. Za vanrednog profesora Interne medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu izabran je 1968. Bosanska Krupa. vena i mikrovaskularnog sistema“. Ordena rada sa crvenom zastavom.

Vanotti). Sanatoriju „Lov“ (prof. Godine 1957. gdje je 1925. Za magistra farmacije promoviran je 1930. Nakon okupacije Austrije 1938. i šefa Treće interne klinike. armijske oblasti osnuje hemijski laboratorij. obavljao je funkciju zamjenika šefa. povjereno mu je da u Bolnici IV. gdje je 1933. Kliničke bolnice u Sarajevu.). Bosanskoj Krupi i Bosanskom Grahovu). S referatima je aktivno učestvovao na svim važnijim bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim kongresima. Srednjoj medicinskoj školi u Sarajevu. godine u Travniku. Još kao ljekar opće prakse pokazao se dobrim organizatorom zdravstvene službe (otvorio zdravstvene stanice u Gacku. općinskim strukturama u Sarajevu. a od 1971. Kao vojni stipendist upisuje studij hemije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iste se godine upisao na Farmaceutski odjel Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Udruženja kardiologa Jugoslavije. Za svoj društveni i javni angažman odlikovan je Ordenom rada sa srebrenim vijencem. redovni profesor Hemije Rođen je 1906. godine prof. Specijalizaciju iz bromatologije s medicnskom hemijom položio je 1937. Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Da bi se upoznao s organizacijom i načinom rada u medicinskohemijskim laboratorijama. Epinger) u Beču. i dr.-1990. Bio je član Upravnog odbora Društva ljekara BiH. Te iste godine uprava sanatorija „Merkur“ povjerila mu je da osnuje medicinsko-hemijski laboratorij. Umro je 1972. te jedno vrijeme i predsjednik Kardiološke sekcije Društva ljekara BiH. Godine 1934. prof. godine. Silberstein). u Internu (klini- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . a osim ljekarskog rada na Trećoj internoj klinici u Sarajevu bio je angažiran u nizu drugih institucija u organima upravljanja: Domova zdravlja Sarajevo.va u našim i inozemnim časopisima. godine. od kojih je većina iz područja kardiologije. godne. godine završio klasičnu gimnaziju. Ruždić provodi stanovito vrijeme na usavršavanju u inozemstvu u Institutu za patofiziologiju (prof. Ruždić odlazi u Lausannu u Internu kliniku (prof. RUŽDIĆ IBRAHIM (1906. Rappaport) i Internoj klinici (prof. promoviran u čast doktora filozofije iz predmeta hemija.

Godine 1962. Godine 1952. organizira redovitu Školu za zdravstvene tehničare laboratorijskog smjera. organizirao je i vodio pod pokroviteljstvom Savjeta za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu NRH poslijediplomski oblik jednogodišnjeg. Savjet za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu NRH povjerava mu da pored svoje redovne dužnosti preuzme i organizaciju rada i edukaciju kadrova u kliničkohemijskim laboratorijama na području NRH. prof. Bio je član Internacionalne federacije za kliničku hemiju te je aktivno sudjelovao u radu „Expert panel on proteins“. kada je na Sveučilištu otpočeo djelovati „treći stupanj nastave“. republičkih i gradskih komisija za kliničku hemiju. Medicinski fakultet je uključio postdiplomski studij pod nazivom „kliničko-laboratorijska dijagnostika“ Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u svoj program. dužnost koju je vršio sve do odlaska u starosnu mirovinu. Objavio je 141 publikaciju. farmaceuta za rad u kliničkohemijskim laboratorijama zdravstvenih stanica. Nakon odlaska u mirovinu ostao je u Zavodu u dopunskom radnom odnosu i vodio Jedinicu za znanstvenoistraživački rad Zavoda za kliničku hemiju Kliničke bolnice „Dr. Ozren Novosel“.ku u Baselu. osnovana je viša škola koju je također vodio prof. Nakon završetka usavršavanja preuzeo je organizaciju rada u Medicinskohemijskom laboratoriju Sanatorija „Merkur“. godine prof. Godine 1945. Almasay). U periodu od 1941. 1954. Pored vođenja poslijedipomske nastave zajedno sa svojim suradnicima sudjelovao je u izobrazbi: stažista i specijalizanata kliničkih hemičara. Aktivno je sudjelovao u osnivanju i radu društvenostručnih saveznih. u Institut za fizikalnu hemiju (prof. Bio je počasni član Udruženja liječnika opće medicine Jugoslavije i Austrijskog društva za 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Gigon) Uzrich. odnosno dvogodišnjeg usavršavanja visokokvalificiranih stručnjaka za voditelje kliničkohemijskih laboratorija. Ozren Novosel“. do 1945. Ruždić. Za svoj rad primio je brojna priznanja i nagrade: NOG Zagreba imonovao ga je zdravstvenim savjetnikom. Bio je jedan od osnivača i redoviti član uredničkog odbora internacionalnog časopisa „Clinica Cemica Acta“. današnje Kliničke bolnice „Dr. Ruždić je pored predavanja na Medicinskom fakultetu vodio i dalje kliničkohemijski laboratorij Sanatorija „Merkur“. 1967.

primio je nagradu za životno djelo od Republičkog komiteta za znanost. Godine 1941. patofiziologije i biohemije.). Od 1961. te Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. Jedan je od matičara Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1946.mikrohemiju. godine predavao je fiziologiju i na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu. Nakon diplomiranja izabran je za asistenta na Katedri za fiziologiju Veterinarskog fakulteta u Beogradu 1937.. Inicijator je i osnivač Udruženja fiziologa Jugoslavije i potpredsjednik ovog Udruženja od 1959. godine. SABOVLJEV ALEKSANDAR (1907. U rodnom mjestu završio je osnovnu školu. Svojim pionirskim radom na organizaciji stručnog i znanstvenoistraživačog rada te edukaciji kadrova u kliničkohemijskim laboratorijama postavio je solidne temelje za razvoj naše kliničke hemije. godine. tehnologiju i informatiku. Filozofskog i Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. godine.-1963. počasni član Medicinske akademije Hrvatske. odbijajući da potpiše antikomunistički manifest. pa do svoje smrti 1963. Područja naučnih i stručnih istraživanja profesora Sabovljeva su bila različita i mnogobrojna unutar fiziologije. Demobiliziran je kao major JNA. a u periodu od 1954. obavljao je funkciju prorektora Univerziteta u Sarajevu. do 1962. u Banatu (Vojvodina). ravnopravnu s ostalim granama medicinske znanosti. Završio je Medicinski fakultet u Beogradu 1937. godine. i oficijelno prvi dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prvi šef Katedre za fiziologiju i biohemiju na istom Fakultetu. Tokom svog 50-godišnjeg aktivnog rada svojim stručnim i znanstvenim radom znatno je pridonio da se klinička hemija u našoj zemlji razvije u samostalnu akademsku disciplinu. Za dekana Fakulteta biran je ponovo 1953. a zatim na istoj Katedri za docenta. godine. Posebnu nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . godine u Ečki. Bio je matičar prilikom osnivanja Veterinarskog fakulteta. a gimnaziju u Velikom Bečkereku kod Zrenjanina. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je 1907. podnosi ostavku na mjesto docenta i učestvuje kao ilegalac u jedinicama NOP-a. do 1956.

godine. Njegovi eksperimentalni radovi iz područja neurofiziologije i metabolizma fosfora u jetri su ostali prepoznatljivi na širim jugoslavenskim naučnim prostorima. odbranio je doktorsku disertaciju „Promjene u elektrokaridogramu izazvane abnormalnim koncentracijama kalijuma na izolovanom srcu i njihov značaj“. Bio je pripadnik NOV-a a 1946. i za vanrednog profesora na predmetu Pedijatrija. a zatim 1968. godine. Godine 1973. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Dječjoj klinici u Sarajevu 1958. Zahvaljujući vanrednim organizatorskim sposobnostima. Iz područja fiziologije i metabolizma materija u ljudskom organizmu objavio je zasebnu monografiju u kojoj su. SARAJLIĆ EŠREF (1923. zatim Dječijoj klinici profesora van Gelderena u Lajdenu u Holandiji. između ostalog. Katedru za fiziologiju i biohemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu učinio je jednom od najbolje opremljenih u tadašnjoj Jugoslaviji. a za svoj doprinos u radu dodijeljena mu je medalja za zasluge „Orden rada prvog i drugog reda“ i „Orden zasluga za narod trećeg reda“. nakon čega je 1975. prezentirana njegova pionirska iskustva uvođenja radioaktivnih izotopa u istraživanju metabolizma. te načina odgovora organizma u obrambenim uvjetima. Nekoliko puta je boravio u inozemstvu na usavršavanjima. godine. a okončao ga u Sarajevu 1953. i na Institutu 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . pojedinih mineralnih frakcija. redovni profesor Pedijatrije Rođen je u Sarajevu 1923. godine.). 6 mjeseci na Kardiološkoj klinici kod profesora Linda u Štokholmu. godine izabran za redovnog profesora na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. između ostalog. izabran je za asistenta na predmetu Pedijatrija. Još kao specijalizant 1957. nakon čega je iste godine izabran za docenta. Objavio je više naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim publikacijama. gdje je i maturirao 1944. odbranio je habilitacioni rad „Carditis u toku primarnog ataka reumatske bolesti u dječjem dobu“. Godine 1963.pažnju posvetio je istraživanju unutrašnjih materija organizma. Bio je društveno aktivan. je demobiliziran. Iste godine upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu.-1980.

Tome su doprinijeli i nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . godine u Užičkoj Požegi (SCG). Educirao je brojne studente biomedicinskih fakulteta i specijaliste pedijatrije. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu bio je dekan od 1974.-1978. od demolirane bivše bolnice željezničara pravi uređenu Pedijatrijsku kliniku Medicinskog fakulteta uz pomoć mladih saradnika koje je okupio i educirao. Profesor Sarajlić je bio osnivač Savjetovališta za kardioreumatološka oboljenja. Bio je značajno društveno i politički angažiran kao generalni sekretar Udruženja pedijatara Jugoslavije. potpredsjednik Udruženja reumatologa Jugoslavije. To mu je omogućilo da dječiju kardiologiju u Sarajevu podigne na evropski nivo primjenjujući najsavremenije dijagnostičke i terapijske metode u ovom segmentu. Otvaranjem Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Dječjoj klinici u Beogradu. Zaslužan je i za osnivanje drugih medicinskih fakulteta u BiH. Učesnik je Prvog svjetskog rata i nakon prelaska Albanije.). godine. Aktivno je sarađivao i u ANUBiH. SARVAN MILIVOJE (1896. nakon čega jedno vrijeme boravi na usavršavanju u Berlinu i Dizeldorfu. akademik. predsjednik Udruženja kardiologa Jugoslavije. gdje je i maturirao. Nakon diplomiranja vraća se u Jugoslaviju i radi kao sreski ljekar u Aleksincu. redovni profesor Pedijatrije Rođen je 1896. upućen je u Francusku. godine. Godine 1937. uz ogromne napore. Za vrijeme Drugog svjetskog rata hapšen je i proganjan. Za kratko vrijeme. predsjednik Reumatološke sekcije. godine. Milivoje Sarvan preuzima mjesto šefa Klinike za dječije bolesti u svojstvu profesora pedijatrije. Zatim je upisao Medicinski fakultet u Lionu i na njemu diplomirao 1922. Umro je u Sarajevu 1980. znanje i vještine. izabran je za docenta na predmetu Pedijatrija na Medicinskom fakultetu u Beogradu.za kardiovaskularne bolesti Univerziteta u Padovi. predsjednik Pedijatrijske sekcije Drušva ljekara BiH. Rezultate svojih naučnih i stručnih istraživanja publicirao je u preko 100 radova u domaćim i inozemnim časopisima. te član evropskih pedijatrijskih udruženja. a nakon završetka ponovno se vraća na svoje radno mjesto na Dječijoj klinici Medicinskog fakulteta u Beogradu. do 1980.

godine. Nakon diplomiranja zaposlio se kao asistent Medicinskog fakulteta na predmetu Anatomija. Akademik Milivoje Sarvan je bio svestrana ličnost i kao javni i društveni radnik dobio je niz društveni priznanja i nagrada. godine. Tokom studija bio je demonstrator na Institutu za anatomiju.brojni naučni i stručni skupovi koje je organizirao preko Pedijatrijske sekcije.). a jedno vrijeme. koju je osnovao i uspješno vodio okupljajući na tim skupovima eminentne stručnjake iz pedijatrije u zemlji i inozemstvu. postao je redovni član ANUBiH. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1956./52. Češkoj republici. julske nagrade SRBiH i nagrade AVNOJ-a. 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine prelazi na ovaj Fakultet i vodi Katedru za anatomiju sve do smrti. školske godine. bio je i predsjednik Udruženja alergologa Jugoslavije. te prolazi faze izbora u docenta./55. te dekan 1951. Po osnivanju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli 1976.-1992. Švicaraskoj. osim što je bio predsjednik Udruženja pedijatara. a godine 1966. Za predavača na istoimenom predmetu izabran je 1961. godine. a dobitnik je 27./50. Karijeru je završio kao doživotni član Udruženja pedijatara. redovni profesor Anatomije Rođen je u 1927. iz čega je odbranio preko 30 naučnih i stručnih radova. Značajnu ulogu odigrat će šestomjesečni kursevi socijalne pedijatrije koje je profesor Sarvan organizirao. godine. SAVKOVIĆ LJUBOMIR (1927. Umro je u Beogradu 1978. Poljskoj. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1949. nosilac je francuskog Ordena legije časti. a bio je počasni član sličnih udruženja u Francuskoj. Odbranio je doktorsku disertaciju o temi “Koštani labirint nekih chiroptera”. Bio je vrstan preparator i svojim radovima je obogatio muzej Anatomskog instituta. Učestvovao je u istraživanjima iz nekoliko područja anatomije. Njemačkoj. između ostalog. godine u Beogradu. Član je ANUBiH od njenog osnivanja. i 1954. 1992. vanrednog i redovnog profesora. a jedno vrijeme i prorektor Univerziteta u Sarajevu.

I najzad. Profesor Hišam Serdarević je 1975. godine izabran za redovnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH. dugogodišnji je predsjednik Komisije za plućne bolesti i TBC i Zavoda za tuberkulozu SRBiH. Kao nastavnik pneumoftiziologije i šef Klinike i Katedre za pneumoftiziologiju dao je značajan doprinos rješavanju TBC i plućnih oboljenja u BiH./74. Od 1946. Po završetku studija angažiran je kao sanitetski ljekar. i član Odbora za ispitivanje lijekova istog odjeljenja.-1986. godine./65. godine radi na Grudnom odjeljenju Vojne bolnice u Sarajevu. te prolazi faze izbora u vanrednog i redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Habilitirao je 1956.). godine. prvo Unske operativne grupe. godine i nakon toga izabran za docenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pneumoftiziologija. akademik. Rukovodio je ili je bio član u svim značajnijim stručnim asocijacijama i udruženjima vezanim za pulmološka oboljenja i TBC u BiH i bivšoj Jugoslaviji. Studirao je na medicinskim fakultetima u Beogradu i Zagrebu. redovni profesor Pneumoftiziologije Rođen je 1917. godine u Zenici. i član predsjedništva Jugoslavenske asocijacije ZRO. godine. do 1966. te predsjednik Odbora za rak Medicinskog odjeljenja ANUBiH. bio je član Jugoslavenske komisije za saradnju sa međunarodnim zdravstvenim organizacijama. Gimnaziju je završio u Sarajevu 1936. do 1978. gdje je diplomirao 1944. godine a dekan 1973. Pored svih važnih funkcija koje je obavljao za svog života. akademik Hišam Serdarević je usnAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Dugogodišnji je šef Klinike za plućne bolesti i tuberkulozu „Podhrastovi“ u Sarajevu.SERDAREVIĆ HIŠAM (1917./67. te uvođenju novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka u prevenciji i liječenju pulmoloških oboljenja i TBC. godine. bio je predsjednik Crvenog krsta SRBiH i predsjednik Crvenog krsta SR Jugoslavije Također. a kasnije komandant Medicinsko-sanitetskog bataljona Osme kordunaške divizije. Od brojnih funkcija koje je imao značajne su: osam godina je bio predsjednik Zajednice radnih organizacija SRBiH. Specijalistički ispit iz Pneumoftiziologije položio je 1949. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta od 1964. zatim od 1970.

godine. julske nagrada SRBiH. Dobitnik je niza priznanja i odlikovanja. gdje je bio upravnik. godine. dobija mjesto ljekara socijalnog osiguranja u Rudniku uglja Kostolac. kao što su Orden za hrabrost.“. Nakon odsluženog vojnog roka 1928. Također je koautor knjiga „Tuberkuloza pluća“ i „Plućne bolesti“ (u prvoj sa prof. godine zaposlio se kao ljekar na Odjeljenju za interne bolesti Opšte državne bolnice u Sarajevu. vanredni profesor Interne medicine Rođen je u Banjoj Luci 1902. objavljenoj 1967. SIMIĆ MIRON (1902.pio objaviti preko 100 stručnih i naučih radova u domaćim i inozemnim publikacijama. Orden Republike za srebrenim vijencem. Odbranio je habilitacioni rad o temi „Hronični ga-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine pristupa jedinicama JNA i jedno vrijeme radi kao šef Internog odjeljenja Vojne bolnice u Požarevcu. godine. a decembra iste godine i za vanrednog profesora na Katedri za internu medicinu. gdje ostaje do augusta 1941. a često je znao i sam voditi praktične vježbe studentima. Za šefa Internog i TBC odjeljenja Gradske bolnice u Sarajevu imenovan je decembra 1938. godine vratio se u Sarajevo. gdje 1942. Studenti ga pamte kao odličnog pedagoga koji je svoja predavanja držao vrlo razumljivim i jednostavnim jezikom. a zatim i Vojne bolnice u Kragujevcu. izabran je ponovno za docenta. 27. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beču 1927. u drugoj sa akademikom V. Godine 1958. Januara 1947. Špirom Janovićem. godine i izabran za docenta na Katedri za interne bolesti Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. godine. godine na Klinici za plućne bolesti i TBC „Podhrastovi. gdje u Vojnoj bolnici u Sarajevu postaje šef Odjeljenja za interne bolesti i upravnik Vojne bolnice u činu pukovnika sanitetske službe. kada bježi u Srbiju. Jedno vrijeme se educira na internim klinikama u Parizu i Beču.-1967. Smrt ga je zatekla marta 1986. gdje radi kao specijalista internista i asistent do decembra 1938. Završio je osnovnu školu i gimnaziju u Sarajevu. Novembra 1944.). a 1940. je postao upravnik Gradske bolnice u Sarajevu. godine. Danilovićem). u kom svojstvu je i demobiliziran decembra 1951. Orden rada sa srebrenim i zlatnim vijencem.

godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. dekan 1988. godine. godine. godine. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1940. kojom je jedno vrijeme uspješno rukovodio. godine na Hirurškoj klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. a zatim kroz izbor u docenta. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu 1964. Kao stipendista Britisch Councila – tokom 1976. Njegovi stručni i naučni radovi bili su iz nekoliko oblasti interne medicine. kada je izabran za asistenta na predmetu hirurgija. U rodnom gradu završio je osnovnu školu i klasičnu gimnaziju 1958. (Edinburg.-2005. Supsbecijalistički ispit iz plastične i rekonstruktivne hirurgije položio je 1976. a zahvaljujući organizatorskim sposobnostima unaprijedio je Drugu internu kliniku u Sarajevu. godine boravio je u vodećim centrima Velike Britanije za hirurgiju šake. Derbi. godine kada je napustio Sarajevo. Prodekan Medicinskog fakulteta postaje 1985. i 1977.stritis“. godine. Umro je u Sarajevu 1967. Jedan od osnivača odjeljenja za plastičnu i raekonstruktivnu hirurgiju Hirurške klinike u UMC Sarajevo. London). Puno pažnje posvetio je praktičnoj edukaciji ljekara na terenu i sam je istraživao patologiju nekih područja Bosne i Hercegovine. vanrednog i redovnog profesora uobličava univerzitetsku karijeru. Specijalistički ispit iz opće hirurgije položio je 1973. te dio njih iz preventivne medicine i rehabilitacije. godine.). Disertaciju o temi “Evaluacija traumatizma šake i njen značaj primarnog hirurškog tretmana u prevenciji invaliditeta” odbranio je 1981. Transformacijom spomenute ustanove 1977. Bio je član nekoliko domaćih i inozemnih naučnih asocijacija. godine postao je njen direktor i na toj dužnosti ostao do 1993. gdje započinje rad na doktorskoj disertaciji iz područja rekonstruktivne hirurgije šake. godine. Bila je to prva doktorska disertacije iz ove medicinske oblasti na prostorima tadašnje Jugoslavije. ali najznačajniji su iz hematologije. akademik. Iste godine postavljen je za dekana novoosno- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . godine. godine. Na tom mjestu ostao je do januara 1993. rekonstruktivnu hirurgiju i mikrohirurgiju. STAROVIĆ BORIŠA (1940. U nastavnom procesu Medicinskog i Stomatološkog fakulteta učestvuje od 1972.

godine. „Medalju rada“. godine na novoosnovani Medicinski fakultetu u Sarajevu. Posebno se bavio područjem farmakologije centralnog i vegetativnog nervnog sistema. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1936. godine „Povelju humanosti Jugoslavije“. radi čega je jedno vrijeme boravio u Amsterdamu i Beču na usavršavanju. STERN PAVAO (1913. Osnivač je Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske te njen dopisni i redovni član. redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Varaždinu. proučavanjem modela oboljenja ekstrapiramidalnog sistema. Novembra 2002. Za svoj rad. godine dobio je nagradu „Hipokrat“ za životno djelo i 2003.-1976. U svom bogatom naučnoistraživačkom opusu ima oko 550 stručnih i naučnih radova iz gotovo svih područja farmakologije i toksikologije. generalnog sekretara i potpredsjednika.). Obavljao je funkciju predsjednilka Odjeljenja za medicinske nauke. Organizator desetak kongresa. Republika Srpska. akademik. godine. Hrvatska. zasluge u radu dobio je „Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva“. ili učesnik. u istom periodu. „Prvomajsku nagradu BiH“. internacionalnih stručnih sastanaka i brojnih domaćih simpozijuma. punih šest godina obavljao i funkciju rektora Univerziteta u Istočnom Sarajevu. godine. Počeo je raditi u farmaceutskoj industriji i do Drugog svjetskog rata radio je na farmakološkim instrumentima. Bio je mentor u nekoliko doktorskih i magistarskih teza na biomedicinskim fakultetima. 1913. Umro je u Beogradu 2005. godine „Veliki pečat“ za postignute rezultate u profesiji. gdje osniva Institut za farmakologiju i toksikologiju i postaje njegov šef i prvi šef istoimene katedre. Godine 1946. zapošljava se na Institutu za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. problemima transmisije u CNS. Nosilac je. te 1990. Također je. Akademik Pavao Stern je bio jedan od najplodnijih naučnika i nastavnika Medicinskog fakulteta. a zatim po pozivu dolazi 1948. izučavanjem fiziološke 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .vanog Medicinskog fakulteta u Foči. preko 20 naučnoistraživačkih projekata u zemlji i inozemstvu.

pamtit će ga najmanje 4. godine u svojstvu vanrednog profesora. zašto je dobio 27. malignih tumora itd. Specijalistički ispit iz Ginekologije i akušerstva položio u Zagrebačkom kraljevskom rodilištu kod profesora Dursta. godine bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Također. godine nadzire izgradnju Dječje bolnice u Klaićevoj ulici i bolnice „Ivan Kajfeš“ u Zagrebu. bio je organizator i nekoliko naučnih i stručnih skupova. trovanjima i ulogom histamina u ljudskom organizmu. Purkinijevu medalju. Školske 1951. Latzgou. Tokom Drugog svjetskog rata bio je ilegalac NOP-a. a kasnije i ravnatelj iste bolnice do odlaska u mirovinu 1974. SZABO STANISLAV (1903. godine je predstojnik Ginekološko-porodnog odjeljenja bolnice „Dr. Za redovnog profesora se bira 1950. godine. a u ginekološku praksu uveo je niz novih metoda: vaginalna i laparoskopska operacija po Schutu. a preko 50 specijalista su okončali svoje specijalističke ispite za vrijeme rada profesora Sterna. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beču 1928. transplantacija. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1903. sekretar Medicinskog odjeljenja ANU BiH. Bio je priznat javni i društveni radnik. godine. Od 1957../52. Kao svog učitelja. Slovenačke Akademije znanosti in umetnosti i član nekoliko akademija nauka u inozemstvu. julsku nagradu. godine preuzima organiziranje Klinike za ginekologiju i akušerstvo i vođenje Katedre na istom predmetu sve do 1952. godine. te član redakcijskih odbora nekoliko naučnih i stručnih časopisa u zemlji i inozemstvu.000 studenata.uloge supstance P. Wertheimu. Po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1946. Nastavnički posao počeo je kao asistent 1938. te i uroginekološke korektivne zahvate uz stalnu prisutnost anesteziologa nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . vratio se u Zagreb i radi u Republičkom sekretarijatu za zdravstvo i do 1955. bio je predsjednik Jugoslavenskog društva za fiziologiju i Jugoslavenskog društva za farmakologiju.)./53. godine.-1998. Obavljao je brojne i odgovorne funkcije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i Akademiji nauka i umjetnosti BiH. Bio je vrstan operater. godine u Zagrebu. godine. Bio je dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1952. Također. Ozren Novosel“. Godine 1952. a već 1942. godine izabran je za docenta na predmetu Ginekologija i akušerstvo na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. a odlikovan je Ordenom rada sa crvenom zastavom i Ordenom zasluga za narod sa srebrenim zracima. Doktorirao je na Medicinskom fakultetu u Beču. a također je proučavao farmakološke efekte miopatija. gdje je završio klasičnu gimnaziju kao učenik generacije. član JANU. Umro je u Sarajevu 1976.

Ordenom zasluga za narod prvog ranga (1968. kada je otvorio savremeno koncipiranu polikliniku sa subspecijalističkim ambulantama. Szabo ima obavljena 33 naučna i stručna rada. Szabo postiže u liječenju raka jajnika. a 1964. odnosno indukciju ovulacije humanim menopauzalnim gonodoprinima. godine.-1972. Također. prof. Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem (1965. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1950. i već od 1959. većinom iz područja ginekološke onkologije. godine u praksu uvodi vakuum-ekstrakciju prilikom poroda.). TEFTEDARIJA MUHAMED (1921.-1968. Szabo intenzivno razvija eksperimentalna istraživanja na postavljanju in vitro onkobiograma i antiblastograma prilikom izbora najdjelotvornijeg citostatika. čime je prvi pokušao uvesti specifične citoterapije kod karcinoma jajnika. te tri godine radi u Stanici za transfuziju 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. a za svoj društveni i naučni doprinos nagrađen je Ordenom bratstva i jedinstva sa srebrenim vijencem (1969. bio je član Njemačkog ginekološkog društva.) bio je predsjednik Ginekološke sekcije Zbora liječnika Hrvatske. godine i polikemoterapiju u liječenju raka jajnika. Učestvovao je kao dobrovoljac u akcijama izgradnje pruga Brčko . redovni profesor Infektologije Rođen je u Sarajevu 1921. Umro u Zagrebu 1998. Jedno vrijeme (1966.-1990.) i Ordenom rada sa crvenom zastavom (1970.Banovići i Šamac . godine. Uvodi 1962. godine.i neonatologa.). godine. a zajedno sa suprugom Janjom jedan je od osnivača Hrvatske lige protiv raka. genetike i kolposkopije. godine uvodi monokemoterapiju. Prof. Značajne uspjehe prof. a od 1963. zapošljava se u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. te prenatalnu genetsku dijagnostiku od 1970.Sarajevo. a veliki značaj pridavao je razvitku kliničke citologije.). godine vakuum-aspiracije. zatim 1969. Nakon obavljenog ljekarskog staža. plinske analize ploda.). Szabo već 1962. ultrazvuk. a također među prvima i dokazati uspješnost hormonskog liječenja raka endometrija. zatim potpredsjednik Udruženja ginekologa i opstetričara Jugoslavije (1968. godine kardiotokografiju.). Također. U svom naučnom opusu prof.

Udruženju infektologa BiH i Jugoslavije. Medicinskog fakulteta. godine. Cambrige.). Obavljao je brojne rukovodne i društvene funkcije u rukovodnim organima UMC-a Sarajevo. i na toj dužnosti ostao je do odlaska u mirovinu 1976.). Položio je specijalistički ispit iz Infektivnih bolesti na Infektivnoj klinici u Zagrebu 1959. Za šefa Infektivne klinike i Katedre na predmetu infektivne bolesti na Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je 1971. Umro je u Sarajevu 1990. Orden rada sa zlatnim vijencem (1971. Plaketa Saveza ljekraskih društava Jugoslavije. Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima (1980. Za svoj društveni i javni angažman dobio je niz domaćih i nekoliko inozemnih priznanja: Plaketa Nacionalne medicinske akademije Francuske. England 1981. godine. godine.krvi u Sarajevu. U znak priznanja za svoj rad upisan je u poznatu svjetsku knjigu „Men and Women of Distinction“. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . odbranio je doktorsku disertaciju o temi „Hospitalne infekcije – ispitivanje hospitalnih infekcija sa posebnim osvrtom na Gram negativne uzročnike“. imenovan je za asistenta na predmetu Zarazne bolesti na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. u kojima je jedno vrijeme bio i predsjednik ovih udruženja. Boravio je više puta na usavršavanjima u inozemstvu. Godine 1974. U nastavni proces je uključen još kao specijalizant infektologije i učestvovao je u edukaciji svih studenata biomedicinskih fakulteta do odlaska u mirovinu. izabran je za docenta na predmetu Infektologija. Orden rada sa srebrenim vijencem (1961. Habilitirao je 1962. godine. Plaketa Republičkog zavoda za zdravstvenu zaštitu BiH. Srebrena plaketa za samoupravljanje. i redovnog profesora 1975. godine.).). Brojne generacije studenata pamte ga kao elokventnog edukatora i korektnog ispitivača. Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva 1978.). godine. od 1974. do 1979. Godine 1964. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Kortikosteroidi u liječenju zaraznih bolesti“. Godine 1954. godine. Zlatna i srebrena plaketa Kliničke bolnice (1972. zatim za vanrednog profesora 1970. Organizirao je i Prvi kongres infektologa Jugoslavije. U domaćim i inozemnim stručnim i načunim časopisima i drugim publikacijama objavio je oko 140 stručnih i naučnih radova. Jedno vrijeme je obavljao i funkciju prodekana Medicinskog fakulteta. Zlatna plaketa Medicinskog fakulteta (1971.

TELALBAŠIĆ SADŽIDA (1936.-2006.), redovni profesor Infektologije
Rođena je u Sarajevu 1936. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu diplomirala 1961. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža, 1962. godine zaposlila se kao sekundarni ljekar na Klinici za zarazne bolesti Kliničke bolnice Sarajevo. Specijalistički ispit iz infektologije položila je 1967. godine. Magistarski rad o temi „Efekat endotoksina Salmonele Tyfi i šigele Flexner na mortilitet nekih organa gastrointestinalnog trakta“ odbranila je 1972., a doktorsku disertaciju o temi „Prilog poznavanju dijagnoze nekih crijevnih infektivnih oboljenja primjenom fekalne citodijagnostike“ odbranila je na MF u Sarajevu 1979. godine. Iste godine izabrana je za šefa Odsjeka za crijevne i parazitarne bolesti Infektivne klinike UMC Sarajevo. Od 1990. godine pa do odlaska u mirovinu 2005. godine bila je šef Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. U nastavnom procesu na Medicinskom fakultetu na predmetu Infektivne bolesti je od 1972. godine u svojstvu asistenta pripravnika, zatim je birana 1975. godine za asistenta, docenta 1984. godine, vanrednog profesora 1989. godine i redovnog profesora 1994. godine. Obavljala je funkciju šefa Katedre za infektivne bolesti od 1990. do 2005. godine. U spomenutom periodu izvodila je nastavu svim studentima biomedicinskih fakulteta, a također je učestvovala u edukaciji polaznika postdiplomskog studija kliničkog smjera te brojnih ljekara na specijalizaciji iz infektivnih bolesti. Mentorirala je nekoliko magistarskih radova. Usavršavala se u više centara u zemlji i inozemstvu, od čega dva puta u bivšem SSSR-u, 1970. i 1978. godine, također u Čehoslovačkoj 1972. godine, zatim u Poljskoj 1990. Sa radovima je učestvovala kao aktivni izlagač na više kongresa infektologije, mikrobiologije, gastroenterologije, gerontologije i dr., na nekim od njih i kao pozivni predavač. Publicirala je 97 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu, kooautor je u udžbeniku i praktikumu iz Infektologije, te autor jedne monografije. Obavljala je brojne rukovodne i društvene funkcije, između ostalog, bila je i predsjednik Infektološke sekcije Društva ljekara BiH od 1979. godine do 1990., za koji rad je dobila nekoliko društvenih priznanja. Preminula je u Sarajevu 2006. godine. 

4

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

TOMIĆ SREĆKO (1924.-1975.), redovni profesor Patološke anatomije
Rođen je 1924. godine u Dolovima kod Vareša. Završio je gimnaziju u Visokom, a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1954. godine. Za vrijeme studija medicine bio je angažiran kao demonstrator, a nakon diplomiranja izabran je za asistenta na Institutu za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Položio je specijalistički ispit iz Patološke anatomije 1958. godine. Jedno vrijeme boravio je na usavršavanju na Institutu za rak u Amsterdamu, što ga je motiviralo da se usmjeri u segment onkologije. Na predmetu Patološka anatomija izabran je za docenta 1962. godine a vanrednog profesora 1968. godine, te za redovnog profesora 1975. godine. Imao je izvanredne pedagoške sposobnosti, i studenti su rado posjećivali njegova predavanja. Kao naučnik i istraživač objavio je preko 40 naučnih i stručnih radova, većinom iz opće i kliničke onkologije. Bavio se dosta onkologijom dojke, o čemu je sačinio seriju publikacija u kojima je naglašavao značaj rane prevencije i dijagnostike tumorskih oboljenja. Nastupio je s radovima na brojnim stručnim i naučnim kongresima u zemlji i inozemstvu. Kao društveni i javni radnik za svoj angažman dobio je nekolicinu priznanja, između kojih: Orden rada sa zlatnim vijencem i Orden zasluga za narod sa srebrenim vijencem. Umro je 1975. godine nakon duge i teške bolesti.

TVRTKOVIĆ RIFAT (1921.-1994.), redovni profesor Hirurgije
Rođen je u Višegradu 1921. godine. Školovao se u više mjesta a gimnaziju je završio u Prištini pred Drugi svjetski rat. Kao napredan omladinac iz anatifašistički orjentirane porodice odmah je uhapšen i logorovao je u Italiji do 1943. godine, kada odlazi u slovenačke partizane. Po završetku rata počinje studij Medicine u Ljubljani, te se po diplomiranju zapošljava na Hirurškoj klinici u Sarajevu. Specijalistički ispit je položio u Ljubljani 1957. godine. Po povratku u Sarajevo formira Odjeljenje za torakalnu hirurgiju pri Hirurškoj klinici. Usavršavao se u više stranih klinika za

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 

torakalnu hirurgiju. Na Medicinskom fakultetu biran je za asistenta, docenta, vanrednog i redovnog profesora. Godine 1979. Odjeljenje za torakalnu hirurgiju prerasta u Kliniku za torakalnu hirurgiju na čijem čelu prof. dr. Rifat Tvrtković ostaje do penzionisanja 1986. godine. Autor je i koatuor niza stručnih i naučnih radova objavljenih u domaćim i stranim časopisima, te koautor udžbenika iz Hirurgije za studente medicine i stomatologije. Odgojio je impozantan broj torakalnih hirurga, kako za vlastitu Kliniku, tako za Odjeljenja torakalne hirurgije bolnica u Mostaru, Bihaću i Prištini. Vrlo rano je inaugurirao Torakalnu hirurgiju u Sarajevu koja je i u ranijem periodu imala nivo najčuvanijih torakalnih hirurgija u Evropi, pa i u svijetu. Učesnik je većeg broja kongresa i simpozija iz Opće i Torakalne hirurgije u zemlji i inozemstvu. Godine 1986. organizirao je i bio predsjednik Kongresa hirurga tadašnje Jugoslavije održanog u Sarajevu. Po penzionisanju nije prekidao vezu sa svojom bivšom Klinikom sve do svoje smrti marta 1994. godine.

URBAN STJEPAN (1907.-1979.), vanredni profesor Biologije
Rođen je u Zagrebu 1907. godine. Klasičnu gimnaziju u Zagrebu završio je 1926., a Filozofski fakultet u Zagrebu 1931. godine. Disertaciju iz biljne citologije završio je 1936. godine. Jedno vrijeme obavljao je funkciju asistenta Botaničkog zavoda Filozofskog fakulteta, a zatim i Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu do 1942. godine. Od 1945. nastavnik je iz Botanike u Višoj pedagoškoj školi u Splitu i profesor Više pedagoške škole u Zagrebu do 1949. godine. Školske 1947./1948. godine obavlja funkciju šefa Katedre za biologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu u zvanju vanrednog profesora, gdje ostaje do 1956. godine. Godine 1957. bira se za predstojnika Zavoda za biologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Umro je u Rijeci 1979. godine. 

6

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

Specijalistički ispit iz ginekologije i akušerstva završila je u Sarajevu 1958. Naslov njenog habilitacionog rada je „Terapija hipertenzivnih kasnih gestoza“ kojeg je odbranila 1964. godine. Smrt ju je zatekla na radnom mjestu u Libijskoj bolnici 1977. Još nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . godine. a disertacionog rada „Uroporfirini u mokraći i plodnoj vodi u normalnoj i patološkoj trudnoći“. a nekolicina njih odnosi se na patološku trudnoću. Sureauna i Nettera. Zbog svog društvenopolitičkog angažmana u toku Drugog svjetskog rata hapšena je od strane ustaške policije. vanredni profesor Ginekologije i akušerstva Rođena je u Foči 1924.-1987.). Jedno vrijeme boravila je Jugoslavenskoj bolnici u Zaviji (Libija) u svojstvu šefa Ginekološko-akušerskog odjeljenja. koji su je uvrstili u rang jugoslavenskih stručnjaka iz te oblasti. i brojni studenti medicine. godine. Nastavne aktivnosti započela je izborom za asistenta 1955. godine. Bila je cijenjena kao ljekar praktičar. odbranjenog 1973. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu diplomirala je 1951. gdje je nakon kraće bolesti maja 1977. te u Parizu kod profesora Mergera. jedno vrijeme radi kao ljekar u Mostaru i Rogatici. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu. godine. Kao nastavnik i istraživač usavršavala se na klinikama u Wupertalu kod profesora Anselmina i u Parizu kod profesora Lepagea.-1977. a također je boravila i na klinikama u Varšavi. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. pamtit će je kao dobrog eruditu i edukatora. stomatologije. zatim za docenta 1968. godine. jer je govorila nekoliko svjetskih jezika.VASIĆ DANICA (1924.. asistent Infektologije Rođena je u Banjoj Luci 1925.. godine. Objavila je 46 stručnih i naučnih radova iz područja ginekologije i akušerstva. godine i umrla. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Državnoj bolnici u Sarajevu. Pripada prvoj generaciji studenata novoosnovanog Medicinskog fakulteta u Sarajevu na kojem je diplomirala 1953. što joj je omogućilo da redovno prati savremena medicinska zbivanja. godine. VOJVODIĆ ZINETA (1925. ali i kao nastavnik pedagog.). i Više medicinske škole u Sarajevu. a okončala kao vanredni profesor 1976. gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje.

godine i svoj cjelokupan životni vijek. Vučičević rukovodi do početka Drugog svjetskog rata. redovni profesor Oftalmologije Rođen je 1891. Osnivač je Očnog (X) odjeljenja Opšte državne bolnice koje se 8. VUČIČEVIĆ MOMČILO (1891. Spomenutim odjeljenjem dr. Zahvaljujući svojim organizatorskim sposobnostima jedno vrijeme je službovala kao šef Odsjeka. 1923. doktor Vučičević uvodi najmodernije dijagnostičke i terapijske postupke i primjenjuje znanja i iskustva dobijena usavršavanjem u inozemstvu. te se pred kraj Drugog svjetskog rata vraća u Sarajevo i jedno vrijeme radi u Školskoj poliklinici u Sarajevu. 4. a onda jedno vrijeme boravi u Sremskoj Mitrovici. godine u Rudom. godine izdvaja iz Hirurškog odjeljenja iste bolnice. Za svoj rad u ovim udruženjima dobitnik je nekoliko priznanja.-1975. Također. diplomirao na Medicinskom fakultetu u Pragu 1917. značajan dio svog radnog vremena posvetio je edukaciji novih kadrova. godine. Završio je gimnaziju u Sarajevu. punih 35 godina. koji će osnovati očna odjeljenja u drugim bolnicama u BiH. Specijalistički ispit iz oftalmologije položio na Medicinskom fakultetu u Beču 1923. a član Bosanskohercegovačke sekcije i Udruženja infektologa bivše Jugoslavije.kao apsolvent zaposlila se na Klinici za infektivne bolesti 1951. Svoje bogato iskustvo u praksi iz infektologije svesrdno je prenosila studentima biomedicinskih nauka. Nakon zavr-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . provela je do svoje smrti na ovoj klinici. Već u prvim godinama rada ovog odjeljenja. specijalizantima i specijalistima infektologije.). specijalista očnih bolesti. ljekarima. zatim šef Odjeljenja i šef Hospitalnog odjeljenja Klinike za infektivne bolesti. godine. Bila je angažirana u upravnim strukturama Klinike i Univerzitetskog kliničkog centra. Specijalistički ispit iz Infektologije položila je 1960. kada je bila izabrana za asistenta na predmetu Infektivne bolesti na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. godine. Nakon položenog specijalističkog ispita zaposlio se u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu kao prvi specijalista oftalmolog. Posebno se zanimala neuroinfektivnim respiratornim oboljenjima i iz ove oblasti objavila je nekoliko stručnih i naučnih radova u medicinskim časopisima.

Istraživački rad profesora Vučičevića tokom gotovo punih pet decenija njegovog života pokrivao je gotovo sve segmente patologije očnih bolesti. bio je član Društva ljekara BiH. godine. omiljen među kolegama i izvan. godine u Sarajevu. počasni član Udruženja oftalmologa nekolicine evropskih zemalja. godine.šetka rata. Kao nastavnik i pedagog značajno je unaprijedio nastavno-obrazovni proces na Klinici kojom je rukovodio. Redakcije Oftalmološkog arhiva i časopisa „Acta Ophtalmologica Iugoslavica“. Objavio je oko 90 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu. godine. Kao priznati javni i društveni radnik. godine. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položio na Klinici za duševne bolesti u Beogradu 1934.). I nakon odlaska u mirovinu prof. Odlikovan je Ordenom rada drugog reda. redovni profesor Neuropsihijatrije Rođen je u Mostaru 1899. Udruženja ofltalmologa Jugoslavije. Oftalmološke sekcije. Nakon diplomiranja osam godina je radio kao ljekar u više mjesta BiH i Makedonije. a zatim odlazi na Medicinski fakultet u Skoplje gdje vodi Katedru za oftalmologiju do 1956. Na ovim dužnostima ostaje sve do odlaska u mirovinu 1961. gdje biva izabran za asi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . preuzima i rukovodi Očnim odjeljenjem Vojne bolnice u Sarajevu do 1948. a svoja znanja i iskustva neprekidno je usavršavao boraveći na gotovo svim većim očnim klinikama Evrope i učešćem na najvažnijim skupovima iz oblasti kojom se bavio. Umro je 1975.-1971. kada se ponovo vraća u Sarajevo i preuzima rukovođenje Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Za vrijeme studija radio na Neuropsihijatrijskoj klinici profesora Wagnera von Jauregg-a u Beču. ZEC NEDO (1899. dr. već je sve do svoje smrti prakticirao u specijalističkoj poliklinici Doma zdravlja Sarajevo i na Očnom odjeljenju Vojne bolnice u Sarajevu. Momčilo Vučičević nije prestao obavljati ljekarsku praksu. godine. akademik. dobio je niz plaketa i priznanja u zemlji i inozemstvu. Promoviran u doktora medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču. i koja je jedno vrijeme imala čak 250 kreveta.

redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1899. Novembra mjeseca 1946. godine. godine na dan dvadeset pete godišnjice osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Odlikovan je dva puta Ordenom rada drugog reda. TBC. godine. itd./43. Od 1940. ZIMONJIĆ BOGDAN (1899. godine. Godine 1945. a zapažen je njegov originalni metod ulkusne bolesti inzulinskim šokovima. postavljen je za ministra narodnog zdravlja NRBiH. miopatija i poremećaja funkcije mišića. u funkciji ministra zdravlja otvara Medicinski fakultet u Sarajevu. zatim neuroluetičnih oboljenja.-1966. godine. Njegova naučnoistraživačka aktivnost iz područja psihijatrije i neurologije bila je obilna. osnivajući institute za dermatovenerologiju. Objavio je oko 100 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. godine radi na Neuropsihijatrijskom odjeljenju Opće Državne bolnice u Sarajevu. Medicinu je studirao na Medicinskim fakultetima u Beču i Pragu.. te predsjednik Udruženja neuropsihijatara Jugoslavije 1960./48. s prekidom 1942. puerikulturu.). osnivač i nekoliko puta predsjednik Sekcije neuropsihijatara i Društva ljekara BiH.. 1971. a jedan je od pokretača časopisa „Život i zdravlje“. gdje je završio osnovnu školu. Nakon diplomiranja vratio se u Sarajevo i radi u 90 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Ordenom rada prvog reda i Ordenom Republike sa srebrenim vijencem. Među prvim se bavio problemom šizofrenije. Odgojio je prve i brojne specijaliste neuropsihijatre u BiH. Zaslužan je i za otvaranje Srednje medicinske i Srednje zubarske i zubotehničke škole u Sarajevu. zdravstveno prosvjećivanje. 11. Zatim. te Bolnica za duševne bolesti u Jagomiru i Sokocu. Umro je 17. jer je kao aktivista NOBa zatvoren u logor Jasenovac. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947. na kojem je postavljen za prvog šefa Katedre za neuropsihijatriju i šefa Klinike za nervne i duševne bolesti. Gimnaziju je završio u Visokom./51. do 1945. Kao član ANUBiH (tada naučnog društva BiH) vodio je nekoliko projekata iz neuropsihijatrije. te dekan 1950.stenta. pri čemu se aktivno angažirao na razvoju zdravstvene službe u BiH.

čija iskustva će mu poslužiti da je snimio prvi elektrokardiogram u BiH davne 1923. od prve primjene EKG-a. radioizotopa. a u dva mandata i glavni i odgovorni urednik (1959. Zna se da je cjelokupan svoj radni vijek proveo danonoćno radeći s pacijentima kao ljekar praktičar. Oni koji su ga poznavali okarakterizirali su ga osobom čiji osnovni smisao i moto života su bili samo život i rad. Njegovi poznavaoci kažu da nikada nije koristio godišnji odmor. Iste godine bio je i član i jedan od osnivača časopisa „Medicinski arhiv“. gdje ga je i zatekla smrt 1966. Njegovi prvi radovi na njemačkom jeziku publicirani su u renomiranim austrijskim časopisima. neiscrpne energije. Bio je učenik uvaženog profesora kardiologa Wencenbacha. godine. nema puno biobibliografskih podataka. Medicinskog fakulteta u Sarajevu i cjelokupne zdravstvene službe u BiH. Zato. ostali su kao neobjavljena knjiga hematologije u rukopisu. čitaonice.Opštoj državnoj bolnici kontinuirano 40 godina. nefrologiji i endemskoj nefropatiji. Zaslužan je da je u BiH subspecijalizacija iz oblasti primjene radioizotopa postala cijenjena. te da je uspio odgojiti nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 91 . pun ideja i planova za čiju realizaciju je vrlo često dan bio prekratak. elektroforeze. Pozne godine posvetio je kliničkoj aplikaciji radioizotopa. godine na radnom mjestu redovnog profesora Katedre za interne bolesti i šefa prve Interne klinike u Sarajevu.). Pripadaju mu višestruke zasluge za razvoj i napredak sveukupne medicine u BiH.-66. svestran. imunoelektroforeze. Nažalost rezultate svojih istraživanja iz hematologije za života nije uspio objaviti. O profesoru Bogdanu Zimonjiću.-60. laboratorije. Većina njegovih publiciranih radova je iz oblasti hematologije i primjene radioizotopa. Zaslužan je za izgradnju amfiteatra. Učestvovao je u svim važnijim aktivnostima razvoja Opšte državne bolnice u Sarajevu. umro je stojeći dok je radio. godine imenovan prvim šefom Katedre za internu medicinu. Bio je naučnik velike opće kulture. i 1964. Uveo je u kliničku praksu sve važnije dijagnostičke i terapijske metode. a prekid rada za njega je značio i prestanak života. biblioteke. a da je po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947. trombelastografije do hemodijalize. nažalost. centralne zgrade za primjenu radioizotopa u sklopu Interne klinike.

Fond Bogdana Zimonjića. godine. godine obavljao je funkciju šefa Instituta za farmakologiju. kliničku farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. a ta sredstva iskoriste za stimuliranje nadarenih studenata medicinskog fakulteta. ZULIĆ IRFAN (1932.o./53. Bio je član više domaćih i inozemnih naučnih asocijacija. Po obavljenom ljekarskom stažu u Kliničkoj bolnici Sarajevo. a u istom periodu i prodekan Farmaceutskog fakulteta u dva mandata. a Mušku realnu gimnaziju u Sarajevu.). Sarajevo. godine. vanrednog profesora 1986. docenta 1982. a od 1971.o. Od 1986. nakon njegove smrti realizirana je ideja njegove sestre Ljubice Zimonjić da se cjelokupna imovina profesora Bogdana Zimonjića pretvori u fondaciju.. godine. i 1952. redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Čapljini 1932. godine. Od 1969. Od 1990. zaposlio se kao ljekar u Dispanzeru medicine rada Željezare u Zenici. godine a iz medicine rada 1972. a rezultate svojih istraživanja u nekoliko segmenta farmakologije i toksikologije iskazao je u pet knjiga i 152 druge publicirane forme u stručnim i naučnim časopisima. Osnovnu školu završio je u Čapljini. Pro- 92 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .-2005. godine. a u sklopu Interne klinike i oformiti i prvi Institut za radioizotope. tj. godine i redovnog profesora 1993.brojne kadrove iz tog domena. godine obavlja funkciju direktora Medicinskog informativnog centra „Bosnalijek“ d. U nastavi studentima biomedicinskih fakulteta i nastavi postdiplomskog studija na istim fakultetima učestvovao je punih 26 godina. te iz farmakologije i toksikologije 1981. pedagog.. profesor je Farmaceutskog fakulteta na predmetu Farmakokinetika i Farmaceutska informatika. je direktor Instituta za NIR u istoj kompaniji. Za asistenta na predmetu Farmakologija i toksikologija izabran je 1977./1952. Odbranio je doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Prevalencija hiperlipemija iznad granica rizičnosti i djelovanja hipolipemičkih farmaka“ 1977. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 1951. Diplomirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1959. Zahvaljujući ugledu koji je stekao kao naučnik. do 2003. Specijalistički ispit iz interne medicine položio 1967. godine. humanist.

Obavljao je funkciju sekretara i predsjednika Društva ljekara BiH.). člana Odbora za lijekove ANUBiH. predsjednika Naučnog savjeta „Bosnalijeka“. člana Internacionalne lige humanista. godine nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . Umro je u Sarajevu 2005. predsjednika Udruženja bazičnih medicinskih nauka BiH. Za svoj plodan društveni angažman proglašen je farmakologom decenije od strane Internacionalne lige humanista (2002. predsjedavajućeg Saveza ljekarskih društava SFRJ. predsjednika udruženja kliničkih farmakologa.fesor Zulić je imao značajan stručni i društveni angažman u asocijacijama u BiH i Jugoslaviji. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski Arhiv“ i „Bosnian Journal of Basic Medical Sciences“. predsjednika Upravnog odbora „Apoteke“ Sarajevo. farmaceuta i farmaceutskih informatičara BiH.

6. U Bosni i Hercegovini danas postoji 5 medicinskih fakulteta. u Foči 1993. kao četvrtog medicinskog fakulteta u bivšoj Jugoslaviji.2. i Beogradu 1921.. Ljubljane i Beograda.10). a 94 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. u Banjoj Luci 1978. godine. godine. Ibrahim Ruždić.. osnovanih sljedećim redom: u Sarajevu 1946. prije zvanično otvorenog Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. prvi osnovani medicinski fakultet u BiH (8. Josip Fleger. Stanko Sielcki.. godina od osnivanja prvog medicinskog fakulteta u Bosni i Hercegovini – Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Žarko Praštalo. Novom Sadu 1960. i u Mostaru 1997. nakon osnovanog fakulteta u Zagrebu 1917. u Tuzli 1976.. u Sarajevu je 1944.5.. Muhamed Kantardžić i dr. Nakon sarajevskog osnovani su medicinski fakulteti u Skoplju 1947. Ante Šercer. a kasnije i ugledni hirurg u Državnoj bolnici u Sarajevu. Vjekoslav Duančić. Nišu 1960. te poslije i Hirurške klinike Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.Pogovor Osnivanje i razvoj Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Ove godine navršava se 60.7). Kao što su utemeljitelji i prvi nastavnici na Medicinskom fakultetu u Sarajevu bili ugledni nastavnici medicinskih fakultetu iz Zagreba. u Ljubljani 1919. i Prištini 1970. Rijeci 1955. Istina. godine.. zvanično otvorenog novembra mjeseca 1946. Andrija Štampar. godine započeo s radom.3. za što posebne zasluge ima uvaženi akademik Milivoje Kostić (akademik ANU BiH i SANU) i jedan od prvih ljekara..9.4. Na ovom fakultetu bila je upisana jedna generacija studenata kojoj su predavali ugledni profesori: Zdenko Križan. tako su na kasnije osnovanim fakultetima u spomenutim mjestima nastavnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu bili utemeljitelji pojedinih katedri na kasnije osnovanim medicinskim fakultetima u bivšoj Jugoslaviji (1. kao Odjeljenje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. diplomanata bečkog Medicinskog fakulteta iz BiH.

za nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 .9. prof. prof. dr. Vladimir Čavka.1946. a studenti tog fakulteta prešli na zagrebački. dr. godine da se odobri osnivanje Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Odmah poslije Drugog svjetskog rata posebna Komisija za zaštitu narodnog zdravlja FNRJ. kasnije akademik. Jakov Kilman. Nedo Zec.1946. Otvorio ga je tadašnji ministar narodnog zdravlja. dr. dr.Slika 1. dr. doc. za predmet Anatomija. za predmet Oftalmologija. godine. Detalji o otvaranju Odjeljenja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je ubrzo zatvoren neposredno pred okončanje Drugog svjetskog rata. dr. dr. dr. Teoretska nastava održavana je na Bistriku u sadašnjoj osnovnoj školi „Moris Moca Salom“. Nedo Zec. Fakultet je službeno otavoren 16. a nastavnika beogradskog i zagrebačkog medicinskog fakulteta donosi odluku 10. Aleksandar Sabovljev. a zahvaljujući velikom angažmanu akademika Milivoja Kostića i još nekih bivših sarajevskih doktora. Aleksandar Sabovljev i prof. ljubljanski i beogradski medicinski fakultet. Za matičare su izabrani: prof. za predmet Neuropsihijatrija. a prvo predavanje održao je profesor anatomije dr. Blagoje Kovačević. za predmet Fiziologija i biohemija. Milivoje Vidaković sa beogradskog. Prvi izabrani nastavnici bili su: prof. Ante Premru i prof. Branimir Gušić sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta. prof.11. dr. prof. Janez Milčinski i Božidar Šavrić sa ljubljanskog medicinskog fakulteta. te profesori dr. Jakov Kiljman. a praktična nastava na klinikama i u prosekturi Kliničke bolnice u Sarajevu.

ali su osposobljene i odškolovane brojne generacije nastavnika i saradnika. za predmet Dermatovenerologija. do 2006. godine njih 7.411. Prostor je gotovo ostao isti ili se on neznatno promjenio. Branko Galeb. prof. prof. te nastavnici za predmet: Fiziku. Sreško Bošnjaković.12.2005. prof. godine upisalo je 16. otvorene su novoizgrađene prostorije za pretkliničku nastavu u zgradama u kojima je Fakultet smješten i danas. Vojin Gligić. od kojih su mnogi završili svoj radni vijek obavljajući opću praksu i/ili kao specijalisti različitih specijalnosti u Sarajevu. nešto adaptiran i proširen u odnosu na onaj prvobitni i koji je u funkciji i namjeni kakva je bila zacrtana i planirana prije 60 godina. Bogdan Zimonjić. u bivšim drugim republikama Jugoslavije. U pitanju su impozantne cifre. prof. dr.395 studenata a diplomiralo s 31. te doktora praktičara. za predmet Interna medicina. Dojčin Jakšić. za predmet Ginekologija i akušerstvo. prof. u Bosni i Hercegovini. dr. Prvi šefovi katedri Medicinskog fakulteta u Sarajevu predmet Hirurgija. Stanisalv Szabo.Slika 2. Na Me- 96 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . nakon trogodišnjeg mukotrpnog rada i angažmana utjecajnih ljudi u Sarajevu i BiH. ali i u inozemstvu. dr. a pukom statistikom one izgledaju ovako: Medicinski fakultet u Sarajevu od 1946. te je nakon 60 godina aktuelan gotovo isti prostor. te samih nastavnika i saradnika novoosnovanog Medicinskog fakulteta. Biologiju i Hemiju. prof. Godine 1949.

Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu je jedan od tri prvoosnovana fakulteta Univerziteta u Sarajevu koji je zvanično počeo sa radom 2. U nekim segmentima čak je i prednjačio u odnosu na druge fakultete u bivšoj Jugoslaviji.. 1986. što nije nimalo lak i jednostavan posao i što će zahtijevati truda i angažmana svih nastavnika i saradnika koji su trenutno angažirani u nastavno-obrazovnom procesu na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. a primijenjeni metodi i dobijeni rezultati istraživanja.1949. I sam sam bio intenzivno uključen u realiziranje spomenutih aktivnosti. kada su u Sarajevu. godišnjice Medicinskog fakulteta boravili rektori Univerziteta od Ljubljane do Skoplja. te aktuelni spisak danas angažiranih nastavnika i saradnika na katedrama Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Evropi i Svijetu. objavljeni u allmanasima štampani prigodom proslava jubileja Medicinskog fakulteta 1976. bili su prihvaćeni od strane Svjetske zdravstvene organizacije. godine. a to su bivši nastavnici ili đaci Medicinskog fakulteta u Sarajevu postali su ugledna i priznata svjetska imena u medicinskoj nauci. te dekani i prodekani medicinskih fakulteta. nakon što su evaluirani i dokazani kao veoma uspješni.dicinskom fakultetu u Sarajevu do danas magistriralo je 612 a doktoriralo 446 postdiplomaca.. 1994. do danas) za opstanak. koji su studij završili u Sarajevu ili na nekom drugom medicinskom fakultetu u BiH ili van nje (9. Prilog ovom Pogovoru su spiskovi angažiraih nastavnika Medicinskog fakulteta. godine. održanje kontinuiteta nastavnog procesa i priključivanje reformskim procesima u sklopu Bolonjske deklaracije. Upravo je u toku usklađivanje nastavnih planova i programa Medicinskog fakulteta u Sarajevu s onima u okruženju i u zemljama potpisnicama Bolonjskog procesa. Medicinski fakultet u Sarajevu je za proteklih 60 godina doživljavao brojne razvojne nastavne i edukativne promjene nastojeći uvijek biti u korak s vremenom i razvojem medicinske edukacije i medicinskih tehnologija u zemljama u okruženju. čiji se neki od radova citiraju u biomedicinskim bazama podataka. a jedno vrijeme je bio u središtu zbivanja cjelokupnog reformskog procesa studija medicine. Neka od imena. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 .12. u sklopu proslave 30. Uvijek je prednjačio u reformama edukacije sveukupno. pa je Svjetska zdravstvena organizacija angažirala domaće i strane eksperte na njihovoj eradikaciji. Neki od razloga bili su da su pojedina oboljenja i zdravstveni problemi bili tipični za neka područja Bosne i Hercegovine. Posebno je značajan ratni i poslijeratni period (od 1991.10). Naši eksperti kasnije su bili angažirani u provođenju sličnih istraživanja i aktivnosti u drugim zemljama Svijeta.

redovni profesor za predmet Hirurgija Bijedić Mirjana. redovni profesor za predmet Hirurgija Rezaković Džemal. redovni profesor za predmet Interna medicina Gaon Jakob. redovni profesor za predmet Anatomija Huković Seid. redovni profesor za predmet Oftalmologija Milojković Aleksandar. redovni profesor za predmet Farmakologija Kafka Ivan. redovni profesor za predmet Pedijatrija Hadžiselimović Hajrudin.Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 31. 8. redovni profesor za predmet Patološka anatomija Obradov Slobodan. redovni profesor za predmet Pedijatrija Serdarević Hišam. redovni profesor za predmet Hirurgija Kosorić Dragan. redovni profesor za predmet Interna medicina Riđanović Salih. godine Banić Branislav. redovni profesor za predmet Pedijatrija Mastilović Borislava. redovni profesor za predmet Hemija Bokonjić Nenad. redovni profesor za predmet Hemija Hadžić Izet. redovni profesor za predmet Interna medicina Pašić Hamid. redovni profesor za predmet Hirurgija Besarović Zdravko. redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Nikulin Aleksandar. redovni profesor za predmet Interna medicina Prcić Midhat. redovni profesor za predmet Fizika Perinović Milenko. redovni profesor za predmet Fizijatrija Filipović Zaim. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Ciglar Marko. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Sarajlić Ešref. redovni profesor za predmet Oftalmologija Bobarević Blanka. redovni profesor za predmet Hirurgija Pšorn Vladimir. redovni profesor za predmet Pneumoftiziologija 9 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . redovni profesor za predmet Epidemiologija Gerc Josip. 1973. redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Grujić-Vasić Jela.

vanredni profesor za predmet Patološka anataomija Hadžiomerović-Rezaković Vesna. redovni profesor za predmet Biologija Teftedarija Muhamed. vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Huterer Drago. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 99 . vanredni profesor za predmet Pedijatrija Čuš Mirko. redovni profesor za predmet Histologija i embriologija Švob Tvrtko. vanredni profesor za predmet Fiziologija Bubić Ilduza. vanredni profesor za predmet Hirurgija Bošnjak Milena. redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Besarović Risto. vanredni profesor za predmet Anatomija Ðorđević Dragan. vanredni profesor za predmet Neuropsihijatrija Bošković Sreten. vanredni profesor za predmet Infektologija Džumhur Mehmed. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Jamakosmanović Asim. vanredni profesor za predmet Fiziologija Jokić Jovan. redovni profesor za predmet Infektologija Tvrtković Rifat. redovni profesor za predmet Patološka fiziologija Šalamon Tibor.Stanković Dragomir. vanredni profesor za predmet Interna medicina Gmaz-Nikulin Edita. redovni profesor za predmet Dermatovenerologija Šćepović Mladen. vanredni profesor za predmet Osnove marksizma Brkić Sead. vanredni profesor za predmet Anatomija Čerkez Fadil. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Džumhur Mirjana. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Čustović Izet. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Fajgelj Aleksandar. vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Bokonjić Risto. redovni profesor za predmet Hirurgija Veljković Miloš.

Slika 3. vanredni profesor za predmet Hirurgija Najdanović Milutin.3. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Perić Branko. 27. vanredni profesor za predmet Fiziologija Nikolin Branko. vanredni profesor za predmet Fiziologija Pleho Amir. vanredni profesor za predmet Patološka fiziologija Prohić Halil. vanredni profesor za predmet Hemija Osmanagić Izet. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Ljubović Esad. u sali FIS-a. Promocija prvih doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. vanredni profesor za predmet Sudska medicina 100 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanredni profesor za predmet Hirurgija Miholjčić Milan. vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Levi Mario. vanredni profesor za predmet Hirurgija Nakaš Muhamed. vanredni profesor za predmet Biohemija Miličević Slobodan. godine Kotjelnikov-Kureš Ksenija.1953.

docent za predmet Mikrobiologija Miličević-Kostić Miroslav. docent za predmet Interna medicina Miladinović Živorad. docent za predmet Hirurgija Konjicija Abdulah. docent za predmet Interna medicina Hadžimejlić Muhamed. docent za predmet Neuropsihijatrija Lovrinčević Antun. docent za predmet Interna medicina Hadžiselimović Sakib. docent za predmet Farmakologija i toksikologija Ilić Žanka. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Vukotić Dušan. vanredni profesor za predmet Hirurgija Alajbegović Rizo. docent za predmet Interna medicina Konjhodžić Faruk. docent za predmet Radiologija Hadžijahić Hasan. docent za predmet Radiologija Macanović Momir. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ðorđević Jelena. vanredni profesor za predmet Pedijatrija Savković Ljubomir. docent za predmet Oftalmologija Mujić Muzafer. docent za predmet Oftalmologija Čupić Slobodan. vanredni profesor za predmet Anatomija Šimić Srećko.Samokovlija-Najdanović Rikica. docent za predmet Fiziologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 101 . docent za predmet Histologija i embriologija Igić Rajko. docent za predmet Mikrobiologija Ðokić Strahinja. docent za predmet Dermatovenerologija Loga Slobodan. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Šećerov Drenka. docent za predmet Pneumoftiziologija Lazović Ozrenka. vanredni profesor za predmet Anatomija Softić Dževad. docent za predmet Fizijatrija Jadrić Stjepan. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Hrnjičević Mustafa. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Vasić Danica. docent za predmet Biohemija Kocić Dušan. docent za predmet Oftalmologija Dobardžić Rešad.

docent za predmet Epidemiologija Vukčević Smiljka. docent za predmet Sudska medicina Plamenac Pavle. asistent za predmet Patološka fiziologija Bogdanović Borka. asistent za predmet Mikrobiologija Bašić Ifakata. asistent za predmet Hirurgija Babić Miladin. docent za predmet Patološke anatomija Bičakčić Halid. asistent za predmet Interna medicina 102 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . predavač za predmet Fizičko vaspitanje Ninković Boro. docent za predmet Patološke anatomija Popadić Miodrag. asistent za predmet Fizika Bašić Fahira. docent za predmet Interna medicina Popović Vojin. docent za predmet Interna medicina Potkonjak Dubravka. asistent za predmet Mikrobiologija Bešlagić Refik. predavač za predmet Fizičko vaspitanje Šiljak-Bušić Vera. asistent za predmet Hirurgija Bajrović Remzija. docent za predmet Interna medicina Turić Adelaida. docent za predmet Higijena i socijalna medicina Škrkar Mirko. docent za predmet Farmakologija i toksikologija Smajkić Arif. asistent za predmet Dermatovenerologija Bohdal-Bogdanović Lujza. asistent za predmet Interna medicina Alagić Ahmed. predavač za predmet Osnovi opštenarodne odbrane Akšamija Behija. asistent Boljanović Trifko. docent za predmet Interna medicina Palinkašev Žarko. predavač za predmet Mikrobiologija Tvrtković Reuf. asistent za predmet Otorinolaringologija Bekić Suada.Numić Nurudin. predavač za predmet Mikrobiologija Ibrahimbegović-Gafić Fadila. asistent za predmet Interna medicina Bešlagić Edina. docent za predmet Hirurgija Šurbat Ranko. asistent za predmet Hirurgija Banduka Milorad. predavač za predmet Osnovi opštenarodne odbrane Hlača Danica.

asistent za predmet Hirurgija Ðuričić Zoran. asistent za predmet Otorinolaringologija Cvijetić-Kapidžić Emina. asistent za predmet Dermatovenerologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . asistent za predmet Hirurgija Durić Osman. asistent za predmet Hirurgija Gvozdenović Borislav. asistent za predmet Neuropsihijatrija Ćeklić Obrad. asistent za predmet Fiziologija Drino Esad. asistent za predmet Infektologija Bušić Fikreta. asistent za predmet Ginekologija i akšerstvo Bulbulović-Telalbašić Sadžida. asistent za predmet Fizika Gaon Igor-Davor. asistent za predmet Interna medicina Grujić Mirko. asistent za predmet Hirurgija Dragojević Mihajla. asistent za predmet Interna medicina Budalica Mehmedalija. asistent za predmet Interna medicina Brkić Naida. asistent za predmet Hemija Gerc Vjekoslav. asistent za predmet Patološka fiziologija Džinić Lejla. asistent za predmet Infektologija Filipović Adem. asistent za predmet Interna medicina Gabela Fikret. asistent za predmet Hirurgija Bukvić Miroslav. asistent za predmet Histologija i embriologija Dimitrijević Kosta. asistent za predmet Interna medicina Čengić Fikret. asistent za predmet Interna medicina Čagalj Slobodan. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ćemalović Kemal. asistent za predmet Interna medicina Drecun Mara. asistent za predmet Hirurgija Čustović Fatima. asistent za predmet Oftalmologija Deronja Nedim. asistent za predmet Hirurgija Deftedarević Tevhida.Bratović Ismet. asistent za predmet Interna medicina Guzina Trifko. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Čustović Kemal. asistent za predmet Hirurgija Ćeklić Zlata.

asistent za predmet Anatomija Hodžić Salahudin. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Korkut Edib.Hažiibrahimović Enver. asistent za predmet Hirurgija Kostić Živojin. asistent za predmet Biologija Knežević Nada. asistent za predmet Interna medicina Kundurović Zlata. asistent za predmet Patološka fiziologija Kilalić Teufik. asistent za predmet Pneumoftiziologija Hasanbegović Dženeta. asistent za predmet Hirurgija Krstić Anto. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Lomas Mirjana. asistent za predmet Fiziologija Kulenović Salahudin. asistent za predmet Biohemija Janković-Ðuričić Jasna. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ilić-Stojkov Koviljka. asistent za predmet Oftalmologija Ićindić Emina. asistent za predmet Histologija i embriologija Leovac Ankica. asistent za predmet Fizijatrija Knežević Vojislav. asistent za predmet Interna medicina Idrizbegović Sead. asistent za predmet Fiziologija Kostić Branislav. asistent za predmet Hemija Hamzagić Hasan. asistent za predmet patološka Fiziologija Kapić-Zvizdić Elvedina. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Kulenović Husein. asistent za predmet Hirurgija Hadžiibrahimović Meliha. asistent za predmet Neuropsihijatrija Kahvić Mirza. asistent za predmet Otorinolaringologija Hasečić Edina. asistent za predmet Infektologija Kovačević Novica. asistent za predmet Fiziologija Ibrahimbegović Fikreta. asistent za predmet Hirurgija 104 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Interna medicina Konstantinović Petar. asistent za predmet Patološka fiziologija Jovanović Radmilo. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Keser-Stanković Marija.

1953. godine Lopandić-Marić Milica. asistent za predmet Hirurgija Ljubunčić Predrag. asistent za predmet Oftalmologija Miličević Nikola. asistent za predmet Fiziologija Macanović Katarina. u amfiteatru Interne klinike. asistent za predmet Interna medicina Mešić Sadžida. Promocija prvih doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. asistent za predmet Dermatovenerologija Mahić Alma. asistent za predmet Infektologija Mijatović Žarko.10. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Milanović Ljiljana. asistent za predmet Hirurgija Mimić Borko. asistent za predmet Histologija i embriologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . 16. asistent za predmet Anatomija Marković Aleksandar. asistent za predmet Patološka fiziologija Mehmedbašić Vladimir. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mesihović Hasna.Slika 4. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mornjaković-Deronja Zakira. asistent za predmet Neuropsihijatrija Marković Zdravko. asistent za predmet Pedijatrija Mešanović Nurihana.

Muminbašić Midhat. asistent za predmet Hirurgija Obradov Branka. asistent za predmet Pedijatarija Starović Boriša. asistent za predmet Patološka anatomija Selimović-Ðuričić Emira. asistent za predmet Pedijatrija Omanić-Ibrulj Ajnija. asistent za predmet Interna medicina Tišma Ratomir. asistent za predmet Hirurgija Radovanović Jovan. asistent za predmet Pedijatrija Potkonjak Mirjana. asistent za predmet Pedijatrija Ovčina Fehim. asistent za predmet Biohemija Radulović Radoje. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Oručević Mubera. asistent za predmet Interna medicina Robotić Zlatko. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Nestorović Dimitrije. asistent za predmet Hirurgija Simić Borivoj. asistent za predmet Hirurgija Stolić Vladimir. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Selak Ivica. asistent za predmet Biologija Semiz Aleksandar. asistent za predmet Hirurgija Stančić Dušan. asistent za predmet Fizijatrija 106 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Hirurgija Prnjavorac Sabiha. asistent za predmet Anatomija Radnić Dinko. asistent za predmet Interna medicina Rukavina Željka. asistent za predmet Hirurgija Šurbat Gojko. asistent za predmet Interna medicina Rizvanbegović Berija. asistent za predmet Interna medicina Šošić Mirko. asistent za predmet Anatomija Popović Zulejka. asistent za predmet Hirurgija Sedlar Ðorđe. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Simitović Kemal. asistent za predmet Fizijatrija Raljević Enver. asistent za predmet Otorinolaringologija Šlaković Aiša. asistent za predmet Oftalmologija Šerbedžija Duško.

asistent za predmet Patološka anatomija Tomić Viktorija. asistent za predmet Hemija Žeger Zrinka. redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Bokonjić Risto. 1986. asistent za predmet Pedijatrija Veronese Zdravko. redovni profesor za predmet za predmet Pedijatrija Džumhur Mirjana. asistent za predmet Biohemija Vidaković Jovanka. redovni profesor za predmet Hemija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . asistent za predmet Infektologija Vučičević-Salama Milijana.Todosijević Miodrag. asistent za predmet Patološka anatomija Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 14. godine Alajbegović Rizah. redovni profesor za predmet Higijena Ćupić Slobodan. redovni profesor za predmet Oftalmologija Dučić Vojislav. asistent za predmet Biohemija Vojvodić Zineta. asistent za predmet Osnove marksizma Tomić Ivan. redovni profesor za predmet Oftalmologija Besarović Risto. asistent za predmet Pedijatrija Vukičević Tatjana. redovni profesor za predmet Anatomija Čerkez Fadil. asistent za predmet Mikrobiologija Vidović Ðino-Juraj. redovni profesor za predmet Fiziologija Bubić Ilduza. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Brkić Sead. redovni profesor za predmet Infektologija Ðorđević Jelena. redovni profesor za predmet Patologija Grujić-Vasić Jela. asistent za predmet Neuropsihijatrija Winterhalter-Jadrić Mira. redovni profesor za predmet Radiologija Gmaz Nikulin Edita. asistent za predmet Anatomija Veljković Arifa. asistent za predmet Patološka fiziologija Vujsić Zorica. redovni profesor za predmet Socijalna medicina Ðorđević Dragana. 11.

Slika 5. Detalj sa proslave 30 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu, Dom mladih Skenderija, 1976. godine Hadžiomerović Vesna, redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Huković Seid, redovni profesor za predmet Farmakologija i toksikologija Hadžijahić Hasan, redovni profesor za predmet Interna medicina Jamakosmanović Asim, redovni profesor za predmet Fiziologija Jokić Jovan, redovni profesor za predmet Patofiziologija i medicina rada Kecmanović Dušan, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Konjhodžić Faruk, redovni profesor za predmet Hirurgija Kosorić Dragomir, redovni profesor za predmet Pedijatrija Kotjelnikov-Kureš Ksenija, redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Macanović Momir, redovni profesor za predmet Interna medicina Mesihović Hasna, redovni profesor za predmet Pedijatrija Miličević Miroslava, redovni profesor za predmet Oftalmologija

10

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

Miholjčić Milan, redovni profesor za predmet Biohemija Mujić Muzafer, redovni profesor za predmet Fiziologija Loga Slobodan, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Najdanović Milutin, redovni profesor za predmet Hirurgija Najdanović-Samokovlija Rikica, redovni profesor za predmet Pedijatrija Nakaš Muhamed, redovni profesor za predmet Fiziologija Nikulin Aleksandar, redovni profesor za predmet Patologija Numić Nurudin, redovni profesor za predmet Interna medicina Obradov Branka, redovni profesor za predmet Pedijatrija Perić Branko, redovni profesor za predmet Fiziologija Popadić Miodrag, redovni profesor za predmet Interna medicina Popović Zulejka, redovni profesor za predmet Pedijatrija Pleho Amir, redovni profesor za predmet Patofiziologija Potkonjak Dubravka, redovni profesor za predmet Farmakologija i toksikologija Pšorn Vladimir, redovni profesor za predmet Hirurgija Riđanović Salih, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Smajkić Arif, redovni profesor za predmet Socijalna medicina Stanković-Keser Marija, redovni profesor za predmet Patofiziologija Šćepović Mladen, redovni profesor za predmet Histologija Šećerov Drenka, redovni profesor za predmet Anatomija Šimić Srećo, redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Šurbat Ranko, redovni profesor za predmet Interna medicina Bokonjić Mirjana, vanredni profesor za predmet Dermatovenerologija Čengić Fadil, vanredni profesor za predmet Radiologija Dilberović Faruk, vanredni profesor za predmet Anatomija Džumhur Mehmed, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Ðokić Strahinja, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

109

Gabela Fikret, vanredni profesor za predmet Fizika Hadžimejlić Muhamed, vanredni profesor za predmet Interna medicina Hlača Danica, vanredni profesor za predmet Mikrobiologija Huterer Drago, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akšerstvo Hrnjičević Mustafa, vanredni profesor za predmet Histologija i embriologija Kilalić Teufik, vanredni profesor za predmet Biologija Kocić Dušan, vanredni profesor za predmet Interna medicina Kulenović Husein, vanredni profesor za predmet Fiziologija Levi Mario, vanredni profesor za predmet Higijena Lovrinčević Antun, vanredni profesor za predmet Radiologija Ljubović Esad, vanredni profesor za predmet Hirurgija Musafija Albert, vanredni profesor za predmet Interna medicina Milanović Ljiljana, vanredni profesor za predmet Oftalmologija Miličević Slobodan, vanredni profesor za predmet Hirurgija Nikolin Branko, vanredni profesor za predmet Hemija Plamenac Pavle, vanredni profesor za predmet Patologija Prohić Halil, vanredni profesor za predmet Sudska medicina Ramić Salko, vanredni profesor za predmet Hemija Softić Dževad, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Tomić Viktorija, vanredni profesor za predmet Anatomija Turić Adelaida, vanredni profesor za predmet Epidemiologija Vranić Jovo, vanredni profesor za predmet Hirurgija Winterhalter-Jadrić Mira, vanredni profesor Biohemija Defterdarević-Serdarević Tevhida, docent za predmet Oftalmologija Durić Osman, docent za predmet Hirurgija Drecun Mara, docent za predmet Fiziologija Ðuričić Emira, docent za predmet Biologija Grujić Mirko, docent za predmet Interna medicina Hamzagić Hasan, docent za predmet Pneumoftiziologija

110

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

docent za predmet Dermatovenerologija Mušanović Mirza. asistent za predmet Oftalmologija Ančić Olga. docent za predmet OM sa TIPSS Radnić Dinko. asistent za predmet Hirurgija Bajrović Remzija. asistent za predmet Pneumoftiziologija Akšamija Behija. docent za predmet Fizijatrija Gafić-Ibrahimbegović Fadila. docent za predmet za predmet Hirurgija Radulović Radoje. docent za predmet Farmakologija i toksikologija Zjuzin Nadežda. docent za predmet Biohemija Telalbašić-Bulbulović Sadžida. asistent za predmet Hirurgija Banin Sergej. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Miličević Nikola. predavač za predmet Fizičko vaspitanje Todosijević Miodrag. asistent za predmet Anatomija Aleksejev Igor. asistent za predmet Hirurgija Aleksić Mirjana. docent za predmet Hirurgija Starović Boriša. docent za predmet Otorinolaringologija Kapidžić Mustafa. predavač za predmet Opštenarodna odbrana Abramović Milorad. asistent za predmet Otorinolaringologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 111 . docent za predmet Fizijatrija Velković Arifa.Hasanbegović Dženeta. docent za predmet Radiologija Nadaždin Mira. asistent za predmet Interna medicina Alagić Ahmet. docent za predmet Hirurgija Stojkov Koviljka. asistent za predmet Pedijatrija Babić Miladin. docent za predmet Mikrobiologija Pajović Milan. asistent za predmet Fizijatrija Alirejsović Senija. docent za predmet Radiologija Lincender Lidija. docent za predmet Pedijatrija Zulić Irfan. docent za predmet Fizijatrija Rukavina Željka. docent za predmet Infektologija Tišma Ratomir. docent za predmet Hirurgija Macanović Katarina.

asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Bukvić Miroslav. asistent za predmet Dermatovenerologija Bratović Ismet. asistent za predmet Fizika Bašić Maida. asistent za predmet Hirurgija Dizdarević Jasna. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Bukša Marko. asistent za predmet Pneumoftiziologija Cucić Zdravka. asistent za predmet Interna medicina Cerić Nesiba. asistent za predmet Dermatovenerologija Bekić Suada. asistent za predmet Pedijatrija Čengić Dževad.Banduka Milorad. asistent za predmet Infektologija Čengić Fikret. asistent za predmet Higijena Čeklić Obrad. asistent za predmet Anatomija Dimitrijević Jovan. asistent za predmet Hirurgija Čelić Zlatica. asistent za predmet Hirurgija Čustović Fatima. asistent za predmet Interne medicina Ćemalović Kemal. asistent za predmet Interna medicina Bubreško Ana. asistent za predmet Radiologija Bogdanović Borka. asistent za predmet Neuropsihijatrija Budalica Mehmedalija. asistent za predmet Interna medicina Bukvić Idriz. asistent za predmet Sudska medicina Dragojević Blažo. asistent za predmet Hirurgija Boljanović Trifko. asistent za predmet Mikrobiologija Bešlagić Refik. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Dizdarević Zehra. asistent za predmet Patofiziologija Bilenjki Desanka. asistent za predmet Neuropsihijatrija Dimitrijević Kosta. asistent za predmet Interna medicina Bešlagić Edina. asistent za predmet Infektologija Čardaklija Zlatko. asistent za predmet Neuropsihijatrija Ćuš Asja. asistent za predmet Pneumoftiziologija Dobrača Ilijas. asistent za predmet Otorinolaringologija 112 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .

asistent za predmet Interna medicina Godler Zdenka. godine Dragojević Mihaila. asistent za predmet Patofiziologija Ðuričić Zoran. asistent za predmet Interna medicina nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 .Slika 6. asistent za predmet Radiologija Filipović Adem. asistent za predmet Interna medicina Gribajčević Mehmed. asistent za predmet Patofiziologija Elez Sekula. 1976. asistent za predmet Gaćinović Željka. asistent za predmet Oftalmologija Golemac Slavko. asistent za predmet Hirurgija Durić Amira. asistent za predmet Dermatovenerologija Gaon Igor-Davor. asistent za predmet Interna medicina Frašto Milica. asistent za predmet Interna medicina Drino Esad. Dom mladih Skenderija. asistent za predmet Hirurgija Ðuričić Jasna. asistent za predmet Otorinolaringologija Fazlagić Nijaz. Detalj sa proslave 30 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu. asistent za predmet Hemija Gerc Vjekoslav.

asistent za predmet Higijena 114 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Epidemiologija Hodžić Lutvo. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Guzina Trifko. asistent za predmet Hirurgija Gvozdenović Borislav. asistent za predmet Interna medicina Krstić Ante.Gmaz Zoran. asistent za predmet Interna medicina Kević Vera. asistent za predmet Patologija Kapetanović Bakir. asistent za predmet Oftalmologija Ibrahimović Enver. asistent za predmet Hirurgija Kahvić Mirza. asistent za predmet Pedijatrija Hodžić Salahudin. asistent za predmet Dermatovenerologija Gaon Dejan. asistent za predmet Histologija i embriologija Lekić Meliha. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Kulenović Dušanka. asistent za predmet Hirurgija Kovačević Slavica. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Jovanović Jena. asistent za predmet Fizijatrija Kulenović Alma. asistent za predmet Mikrobiologija Kosorić Bojana. asistent za predmet Radiologija Kazić Nadija. asistent za predmet Mikrobiologija Kovačević Novica. asistent za predmet Oftalmologija Krnić Havuša. asistent za predmet Hirurgija Ibrahimbegović Fikreta. asistent za predmet Hemija Leovac Ankica. asistent za predmet Interne medicina Kundurović Zlata. asistent za predmet Pedijatrija Kesić Vera. asistent za predmet Infektologija Jaganjac Nermina. asistent za predmet Fiziologija Kadić Naim. asistent za predmet Infektologija Kapidžić Nedžib. asistent za predmet Fiziologija Kodrić Ljiljana. asistent za predmet Neuropsihijatrija Kulenović Salahudin. asistent za predmet Interna medicina Idrizbegović Sead.

asistent za predmet Fizijatrija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . asistent za predmet Hirurgija Lomigorić-Oručević Amila. asistent za predmet Pedijatrija Ovčina Fehim. asistent za predmet Fiziologija Radotić Milan. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Nakaš Emina. asistent za predmet Histologija i embriologija Mulabegović Nedžad. asistent za predmet Interna medicina Nikšić Dragana. asistent za predmet Interna medicina Mijatović Žarko. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Minić Tatjana. asistent za predmet Fiziologija i biohemija Nikolić-Bartl Jasna. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Muminbašić Midhat. asistent za predmet Otorinolaringologija Radičević Nada. asistent za predmet Fiziologija Mimić Borko. asistent za predmet Patologija Mehmedbašić Vladimir. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mešanović Nurhijana. asistent za predmet Hemija Milić Miloš. asistent za predmet Radiologija Mornjaković Zakira.Lojpur Vera. asistent za predmet Socijalna medicina Omanić Ajnija. asistent za predmet Anatomija Papić Ksenija. asistent za predmet Histologija i embriologija Ljubunčić Predrag. asistent za predmet Neuropsihijatrija Pešić Biljana. asistent za predmet Hirurgija Radovanović Jovo. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mirić Slavica. asistent za predmet Anatomija Pavelić Dragan. asistent za predmet Fiziologija Marković Zdravko. asistent za predmet Pedijatrija Lomas Mirjam. asistent za predmet Biohemija Radović Nikola. asistent za predmet Socijalna medicina Oručević Mubera. asistent za predmet Mikrobiologija Potkonjak Mirjana.

asistent za predmet Patološka anatomija Semiz Aleksandar.Raljević Enver. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Veljkov Nemanja. asistent za predmet Pedijatrija Stojkov Milan. asistent za predmet Otorinolaringologija Šlaković Šemsudin. asistent za predmet Hirurgija Šabanović Snježana. asistent za predmet Dermatovenerologija Stolić Vladimir. asistent za predmet Interna medicina Šuško Irfan. asistent za predmet Oftalmologija Tomić Ivana. asistent za predmet Interna medicina Vidović Juraj Ðino. asistent za predmet Neuropsihijatrija Selak Ivica. asistent za predmet Hirurgija Simatović Kemal. asistent za predmet Hirurgija Sandić Marijana. asistent za predmet Patologija Valjevac Kemal. asistent za predmet Hirurgija Šerbedžija Duško. asistent za predmet Anatomija Tanović Indira. asistent za predmet Epidemiologija Todorović Goran. asistent za predmet Histologija i embriologija Škobić Mario. asistent za predmet Anatomija Telebak Boriša. asistent za predmet Interna medicina Ramić Habiba. asistent za predmet Higijena Stančić Duško. asistent za predmet Hirurgija Slijepčević Omiljko. asistent za predmet Oftalmologija Šimunović Vladimir. asistent za predmet Infektologija Robović Zlatko. asistent za predmet Interna medicina Rustempašić Sonja. asistent za predmet Radiologija Šlaković Aiša. asistent za predmet Biohemija Šurbat Gojko. asistent za predmet Interna medicina Šošić Mirko. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Tomić Amra. asistent za predmet Neuropsihijatrija 116 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Neuropsihijatrija Riđanović Zoran.

viši asistent Ibrulj Slavica. asistent za predmet Infektologija Vujisić Zora. asistent za predmet Patologija Vojvodić Zineta. šef Katedre Jakupović Safet. vanredni profesor Galijašević Samra. asistent za predmet Sudske medicina Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 31. asistent za predmet Mikrobiologija Zečević-Bušić Ifakata. redovni profesor Gaon Igor. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . asistent Rimpapa Zlatan. redovni profesor. šef Katedre Nikolin Branko. asistent k atedra za biologiju sa huMaNoM geNetikoM Kilalić Teufik. asistent za predmet Anatomija Žujo Hamza. vanredni profesor Redžić Amira. 1994. godine k atedra za MediciNsku heMiju Lekić Meliha. redovni profesor. vanredni profesor. docent Omerbašić Ago. šef Katedre Vobornik Slavenka. docent. 9. asistent za predmet Pedijatrija Zurovac Gordana. asistent za predmet Pedijatrija Zečević Esma.Vidović Zrinka. viši asistent Muharemović Zijad. asistent k atedra za MediciNsku fiziku Kulenović Fahrudin. šef Katedre Ðuričić Emira. asistent za predmet Otorinolaringologija Željo Amela. asistent k atedra za MediciNsku iNforMatiku Mašić Izet.

asistent Jadrić Radivoje. redovni profesor. predavač k atedra za eNgleski jezik Karaula Jasna. docent Nakaš Emina. vanredni profesor 11 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent k atedra za aNatoMiju Dilberović Faruk. šef Katedre Radovanović Jovan. docent Kulenović Amela. viši asistent Festić Emir. šef Katedre Ovčina Fehim. asistent Hasanović Aida. redovni profesor. šef Katedre k atedra za MediciNsku sociologiju Pajović Milan. viši asistent Vidović Tatjana. šef Katedre Kulenović Husein. asistent Kamenčić Huse. docent Milić Miloš.k atedra za biogeNetiku Sofradžija Avdo. šef Katedre k atedra za tjelesNi odgoj Ibrahimbegović Fadila. redovni profesor. šef Katedre Kundurović Zlata. vanredni profesor. asistent k atedra za fiziologiju Mujić Muzafer. redovni profesor. docent Gornjaković Srđan. asistent k atedra za bioheMiju Winterhalter Mira. vanredni profesor Huskić Jasminko. asistent k atedra za histologiju i eMbriologiju Hrnjičević Mustafa. redovni profesor.

redovni profesor. asistent k atedra za patološku fiziologiju Pleho Amir. viši asistent Rajman Iris. vanredni profesor Mulabegović Nedžad. stručni saradnik nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 119 . šef Katedre Selak Ivan. redovni profesor. asistent Miljanović Mirjana. asistent k atedra za Mikrobiologiju i parazitologiju sa iMuNologijoM Hlača Danica. docent Juroš Marina. asistent Mešić Haris.Mornjaković Zakira. šef Katedre Bešlagić Edina. stručni saradnik Valjevac Kemal. šef Katedre Potkonjak Dubravka. šef Katedre Bešlagić Refik. asistent Pleho Amra. asistent k atedra za patološku aNatoMiju Plamenac Pavle. viši asistent Loga Svjetlana. viši asistent Vidović Zrinka. docent Čustović Elvedina. viši asistent Markotić Alemka. asistent k atedra za farMakologiju i toksikologiju Zulić Irfan. vanredni profesor Omeragić Edo. redovni profesor Kapić Elvedina. asistent Šečić Damir. redovni profesor. redovni profesor. viši asistent Tomić Ivana. docent Šarčević Adnan. vanredni profesor Radović Svjetlana.

redovni profesor Babić Mirsad. asistent Žujo Hamza. šef Katedre Arnautović Atif. šef Katedre Prohić Halil. vanredni profesor Nikšić Dragana. docent Zec Svetlana. vanredni profesor Bukša Marko. docent k atedra za higijeNu Ćatović Sejdo. asistent k atedra za sudsku MediciNu Kulenović Husein. vanredni profesor Hotić Semra. šef Katedre Omanić Ajnija. vanredni profesor. viši asistent Filipović-Hadžiomerović Aida. asistent k atedra za socijalNu MediciNu. docent. vanredni profesor. redovni profesor Hadžijahić Hasan. orgaNizaciju zdravstveNe zaštite i historiju MediciNe Smajkić Arif. docent Slijepčević Omiljko. šef Katedre Čustović Fatima. redovni profesor Bratović Ismet. redovni profesor. asistent Dobrača Ilijas. docent 120 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanredni profesor Gribajčević Mehmed.k atedra za epideMiologiju Telebak Boriša. docent Haračić Midhat. vanredni profesor Puvačić Zlatko. redovni profesor. šef Katedre Grujić Mirko. asistent k atedra za iNterNu MediciNu Hadžimejlić Muhamed.

asistent Unčanin Snježana. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 121 . viši asistent Mešanović Nurihana. asistent Kesić Vera. viši asistent Loza Vesna. Nađa.-1954. viši asistent Kulenović Indira. viši asistent Aličehajić-Borovac. viši asistent Berbić-Fazlagić Jasmina. viši asistent Ćatović-Rašić Senija. 1947. asistent Hrisafović Zorislav. docent Arslanagić Amila. Raljević Enver. asistent Haračić Azra. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu. viši asistent Vukobrat-Bijedić Zora.Slika 7. viši asistent Golemac Slavko. viši asistent Dilić Mirza. viši asistent Kučukalić Elma.

vanredni profesor Mušanović Mirza. docent Dimitrijević Jovan. viši asistent k atedra za Neuropsihijatriju i MediciNsku psihologiju Loga Slobodan. šef Katedre Dalagija Faruk. viši asistent Obralić Nermina. viši asistent Klančević Melika. redovni profesor. viši asistent Žutić Hasan. viši asistent Džirlo Kaćuša. vanredni profesor Lincender Lidija. viši asistent Jovanović-Gmaz Mirjana. vanredni profesor Cerić Nesiba. redovni profesor. šef Katedre Dizdarević Zehra. šef Katedre Cerić Ismet. docent Kantardžić Dželaludin. asistent Stanić Dragiša. viši asistent Mehić Bakir. viši asistent Fišeković Saida.k atedra za pNeuMoftiziologiju Konjicija Abdulah. viši asistent Kučukalić Abdulah. viši asistent Lukić Zdravko. redovni profesor. viši asistent Bešlić Šerif. viši asistent Kapidžić Nedžib. vanredni profesor Bašić Hiba. asistent k atedra za radiologiju i oNkologiju Čengić Fadil. docent Daneš Vera. viši asistent k atedra za iNfektivNe bolesti 122 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent Todorović Ljubica.

asistent Muminbašić Nermin. viši asistent Mehmedbašić Senad. šef Katedre Mesihović Hasna. viši asistent Dizdarević Jadranka. šef Katedre Gačinović Željka. docent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 . viši asistent Drnda Alija. vanredni profesor. docent Idrizbegović Sead. viši asistent Begić Kerim. asistent Nikulin Boris. redovni profesor. docent Čardaklija Zlatko. asistent Mehanić Snježana.Telalbašić Sadžida. redovni profesor. redovni profesor Anić Olga. viši asistent Kapetanović Ahmo. redovni profesor. docent Bukvić Miroslav. viši asistent Koluder Nada. viši asistent Knor-Bukvić Tanja. asistent k atedra za giNekologiju i akušerstvo Šimić Srećo. viši asistent Alendar Faruk. asistent k atedra za derMatoveNerologiju Arslanagić Naima. vanredni profesor Čengić Hadžo. asistent Pinjo Fikreta. asistent Perva Sejfulah. asistent k atedra za pedijatriju Veljković Arifa. šef Katedre Čengić Dževad. docent Kapetanović Bakir. šef Katedre Bukvić Idriz.

asistent k atedra za oftalMologiju Teftedarija Tevhida.Slika 8. asistent Saračević-Pačuka Nedžija.-1974. asistent Terzić Rešad. vanredni profesor. 1955. redovni profesor Čengić Ferid. asistent k atedra za otoriNolariNgologiju. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu. viši asistent Saračević Ediba. docent Cucić Zdravka. redovni profesor Milanović Ljiljana. šef Katedre Alajbegović Rizah. viši asistent Heljić Suada. viši asistent Kovač Edina. asistent Popović Neven. Zečević Esma. viši asistent Ibišević Mirsad. MaksilofacijalNu hirurgiju i stoMatologiju 124 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .

docent Guska Safet. docent Ljubić Božo. docent Čustović Kemal. redovni profesor Kapidžić Adnan. viši asistent Šakota Slavica. viši asistent Kulenović Faruk. viši asistent Pinjo Emir. asistent Lazović Mufid. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 .Bušić Ifakata. šef Katedre Hasanbegović Dženeta. docent Durić Amira. redovni profesor. viši asistent Hiroš Mustafa. šef Katedre Mišanović Željko. viši asistent Alagić Jasminka. asistent k atedra za hirurgiju i ratNu hirurgiju Konjhodžić Faruk. vanredni profesor Radnić Dinko. docent Ćibo Safet. redovni profesor. viši asistent Hadžiahmetović Zoran. docent Dizdarević Salahudin. vanredni profesor Budalica Mehmedalija. asistent k atedra za fizijatriju i rehabilitaciju Zjuzin Nadežda. viši asistent Milutinović Slavica. viši asistent Buljina Amir. viši asistent Šestan Muhamed. vanredni profesor. vanredni profesor Šišić Fuad. vanredni profesor Rukavina Željka. šef Katedre Durić Osman. docent Drino Esad.

docent Metović Azra. asistent Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerzitetu u Sarajevu na dan 31. docent Rimpapa Zlatan. viši stručni saradnik Novo Ahmed. asistent k atedra za opšte NastavNe predMete Žiga Jusuf. asistent Mušanović Jasmin. 2006. stručni saradnik K atedra za anatomiju čovjeKa Dilberović Faruk.Šabanović Selver. vanredni profesor 126 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent Busuladžić Mustafa. viši asistent Ðulić Eldina. redovni profesor. redovni profesor. 3. redovni profesor. vanredni profesor. šef Katedre Omerbašić Ago. redovni profesor. šef Katedre Ovčina Fehim. šef Katedre Mijanović Mirjana. docent Muharemović Zijad. šef Katedre k atedra za MediciNsku iNforMatiku Mašić Izet. šef Katedre Ibrulj Slavica. stručni saradnik k atedra za biofiziku Vobornik Slavenka. godine k atedra za MediciNsku heMiju Lekić Meliha. asistent k atedra za biologiju sa huMaNoM geNetikoM Redžić Amira. šef Katedre Kudumović Mensura. asistent Tahmiščija Aida. viši asistent Korać Fehim. vanredni profesor.

redovni profesor. vanredni profesor Hasanović Aida. viši asistent Kapur Eldan. vanredni profesor Babić Nermina. viši asistent Voljevica Alma. viši asistent Vučković Ilvana. asistent Lepara Orhan. asistent K atedra za fiziologiju čovjeKa Nakaš-Ićindić Emina. vanredni profesor.Kulenović Amela. šef Katedre Huskić Jasminko. asistent Talović Elvira. asistent Arnautović Ajla. vanredni profesor Jadrić Radivoj. redovni profesor. redovni profesor Šuško Irfan. asistent Valjevac Amina. viši asistent Začiragić Asja. docent Ćosović Esad. asistent Beganović-Petrović Amira. asistent Arslanagić Selma. viši asistent Hadžović Almira. asistent k atedra za histologiju i eMbriologiju Mornjaković Zakira. asistent k atedra za bioheMiju Winterhalter-Jadrić Mira. asistent Lujinović Almira. viši asistent Avdagić Nesina. šef Katedre Radovanović Jovan. vanredni profesor Aličelebić Selma. šef Katedre Kundurović Zlata. viši asistent Sarač-Hadžihalilović Aida. viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 .

Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu. viši asistent Hadžihasanović Mufida. viši asistent k atedra za patologiju Radović Svjetlana.Slika 9. viši asistent Mahmutović Sabina. 1975. Kiseljaković Emina. vanredni profesor. vanredni profesor Hamzić Sadeta. viši asistent Dorić Mirsad. šef Katedre Zvizdić Šukrija. viši asistent Babić Mirsad. redovni profesor Tomić Ivana.-2006. redovni profesor. viši asistent k atedra za patološku fiziologiju i MediciNu rada Bešlagić Refik. šef Katedre Selak Ivan. viši asistent k atedra za Mikrobiologiju i parazitologiju Bešlagić Edina. docent. viši asistent Hasić Sabaheta. šef Katedre 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .

asistent K atedra za higijenu i zaštitu životne oKoline Ćatović Sejdo. toKsiKologiju i KliničKu farmaKologiju Mulabegović Nedžad. asistent k atedra za epideMiologiju i zdravstveNu statistiku Puvačić Zlatko. šef Katedre nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 129 . asistent Pleho-Kapić Amna. redovni profesor. asistent Pepić Esad. docent Puvačić Sandra.Salihović Habiba. docent Loga-Zec Svjetalana. docent Memija-Pozderac Meliha. asistent Bešlagić Omer. asistent K atedra za farmaKologiju. viši asistent Rakanović-Todić Maida. šef Katedre Čavaljuga Semra. viši asistent Kusturica Jasna. orgaNizaciju zdravstveNe zaštite i historiju MediciNe Omanić Ajnija. šef Katedre Kapić Elvedina. redovni profesor. asistent Čustović Elmedina. redovni profesor Mijanović Mirjana. viši asistent Šečić Damir. viši asistent Džubur-Bešić Amela. docent Musić Miralem. viši asistent Čabaravdić Mirsad. viši asistent k atedra za socijalNu MediciNu. docent Mujčić-Kurspahić Amira. redovni profesor. viši asistent Kulo Aida. redovni profesor. šef Katedre Nikšić Dragana. viši asistent Omeragić Edin.

Biščević Azra. vanredni profesor Berbić-Fazlagić Jasmina. viši asistent Žujo Hamza. stručni saradnik Šeremet Zimka. vanredni profesor Heljić Bećir. vanredni profesor Dilić Mirza. stručni saradnik Mačkić-Ðurović Mirela. vanredni profesor Mehić Bakir. docent Lozo Vesna. stručni saradnik k atedra za sudsku MediciNu Selak Ivan. redovni profesor Arslanagić Amila. asistent K atedra za internu medicinu i KliničKu propedeutiKu Gribajčević Mehmed. vanredni profesor Gerc Vjekoslav. šef Katedre Dizdarević Zehra. redovni profesor. docent 10 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . šef Katedre Dobrača Ilijas. redovni profesor Bukša Marko. redovni profesor Haračić Midhat. viši asistent Kadribašić Ribana. asistent Aganović-Mušinović Izeta. docent Kučukalić-Selimović Elma. vanredni profesor Žutić Hasan. docent Rašić Senija. docent Kulenović Indira docent Mesihović Rusmir. stručni saradnik Tanacković Fikreta. docent Ćatović Amra. redovni profesor. asistent Stančić Alma. docent Vukobrat-Bijedić Zora.

viši asistent Hadžimurtezić Zlatan. viši asistent Filipović Ifet. asistent Landžo Elvedin. viši asistent Kulić Mehmed. asistent Kurtčehajić-Pošković Azra. viši asistent Dizdarević-Bostandžić Amela. viši asistent Paralija Belma. viši asistent Bureković Azra. docent Buturović-Aščić Belma. viši asistent Sokolović Šekib. asistent Mlaćo Akif. docent Čukić Vesna. viši asistent Gornjaković Srđan. viši asistent Sofo-Hafizović Alma. viši asistent Vanis Nenad. asistent k atedra za Neuropsihijatriju. asistent Unčanin-Medžović Snježana. viši asistent Velija-Ašimi Zelija. docent Lončarević Nedim. šef Katedre Fišeković Saida. redovni profesor. vanredni profesor Daneš Vera. viši asistent Lačević Nadir.Resić Halima. asistent Hodžić Enisa. viši asistent Alićehajić-Borovac Nađa. Neurologiju i MediciNsku psihologiju Kučukalić Abdulah. docent Oruč Lilijana. docent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . asistent Bijedić Vildana. asistent Džemidžić Jasminka. viši asistent Šurković Ismana.

vanredni profesor. vanredni profesor Bešlić Šerif. docent Bešlija Semir. docent Bašić-Čabaravdić Hiba. šef Katedre Čengić Dževad. vanredni profesor Klančević Melika. docent Ličanin Ifeta. viši asistent Drnda Alija. asistent k atedra za radiologiju i oNkologiju Lincender Lidija. šef Katedre Dalagija Faruk. asistent Prevljak Sabina. viši asistent Mehanić Snježana. asistent k atedra za iNfektivNe bolesti Dautović Sajma. vanredni profesor Koluder-Ćimić Nada. asistent 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . viši asistent Ðelilović Jasminka. viši asistent Mehmedika-Suljić Enra. viši asistent Kapetanović Igbal. asistent Ibralić Muris. viši asistent Ličanin Zoran. viši asistent Kantardžić Nermina. asistent Vranešić Melin. redovni profesor Obralić Nermina. viši asistent Bešlagić Vanesa.Alajbegović-Kurtović Azra. viši asistent Bravo-Mehmedbašić Alma. viši asistent Lomigorić Jasenko. viši asistent Hižar Ivanka. viši asistent Mornjaković Amela. redovni profesor. viši asistent Salčić-Dizdarević Dubravka.

viši asistent Talić-Tanović Adnana. viši asistent Hadžimuratović Adnan. vanredni profesor Hadžiahmetović Zoran. vanredni profesor Gavrankapetanović Faris. redovni profesor Hujić Halid. asistent k atedra za hirurgiju i ratNu hirurgiju Durić Osman. redovni profesor Durić Amira. šef Katedre Kandić Zuvdija. viši asistent Hiroš Mustafa. docent Suljević Ismet.Pinjo Fikreta. asistent Hadžiosmanović Vesna. redovni profesor. redovni profesor Solaković Emir. redovni profesor Ćibo Safet. vanredni profesor Aganović Damir. viši asistent Karabeg Reuf. vanredni profesor Gavrankapetanović Ismet. viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . docent Tanović Haris. viši asistent Hadžismajlović Ademir. asistent Topalović-Četković Jasna. viši asistent Akšamija Goran. redovni profesor Šišić Fuad. redovni profesor Budalica Mehmedalija. redovni profesor Čustović Kemal. viši asistent Omerbegović Meldijana. redovni profesor Dizdarević Salahudin. asistent Osmić Akif. viši asistent Dizdarević Kemal. docent Junuzović Dželaludin.

asistent Zvizdić Zlatan. asistent Hadžihasanović Emir. asistent Hadžimehmedagić Amel. šef Katedre Prohić Asja. asistent Omerhodžić Merim. asistent Kapetanović-Begić Sadeta. asistent Vranić Haris. vanredni profesor Izetbegović Sebija. asistent k atedra za giNekologiju i akušerstvo Bukvić Idriz. asistent Bešić Asim. docent Knor-Bukvić Tanja. asistent Karavdić Kenan. asistent Džanković Fuad.Čerimagić Zinaida. asistent Vila Haris. viši asistent Kasumagić-Halilović Emina. viši asistent 14 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . docent Kapetanović Ahmo. docent Godinjak Zulfo. viši asistent Alendar Faruk. asistent Firdus Nedžad. redovni profesor. redovni profesor. asistent Radnić Davor. asistent Prcić Alden. asistent Ahmetović Amir. asistent Maksić Senad. vanredni profesor Mehmedbašić Senad. asistent k atedra za derMatoveNerologiju Arlasnagić Naima. šef Katedre Dizdarević Jadranka. asistent Salihagić Sanela.

viši asistent Miličić-Pokrajac Danka. viši asistent Selimović Amina. asistent k atedra za pedijatriju Mesihović-Dinarević Senka. šef Katedre Heljić Suada. asistent Abadžić-Sarić Nidžara. asistent Imširija-Idrizbegović Lejla. viši asistent Gavrankapetanović-Smailbegović Fatima. asistent Deković Sanjin. viši asistent Šabanović-Hasanbegović Snježana. asistent Muminbašić Nermin. asistent Imširija-Galijašević Naima. viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . viši asistent Zupčević Smail. šef Katedre Alimanović-Halilović Emina. vanredni profesor Hasabnegović Edo. asistent Murtezić Senad. asistent k atedra za oftalMologiju Alikadić-Husović Amila. viši asistent Begić Kerim. viši asistent Hadžagić-Ćatibušić Feriha. viši asistent Sakić Meliha. vanredni profesor Saračević Ediba. vanredni profesor. viši asistent Nikulin Boris.Bašić Ejub. asistent Terzić Rešad. viši asistent Begić Zijo. asistent Maksić-Kovačević Hajrija. docent. docent Alajbegović-Halimić Jasmina. asistent Kovač Edina. asistent Mišanović Verica.

viši asistent Saračević-Paćuka Nedžmija. asistent Karup Ševala. asistent Resić Mudžahid. docent. docent Volić Aida. asistent Muftić Mirsad. redovni profesor. asistent Šaković Adisa. asistent Šakota-Marić Slavica. docent. asistent k atedra za iMuNologiju Haračić Midhat. šef Klinike Alagić-Smailbegović Jasminka. zamjenik šefa 16 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . viši asistent Tanović Edina. viši asistent Ahmedbegović-Sarajlić Zehra. viši asistent Serdarević Raif. docent Meholjić-Fetahović Ajša. redovni profesor. viši asistent K atedra za porodičnu/obiteljsKu medicinu Mašić Izet. MaksiofacijalNu hirurgiju i stoMatologiju Kapidžić Adnan. šef Katedre Jatić Zaim. viši asistent Miladinović Ksenija. vanredni profesor. šef Katedre Avdić Dijana.Hajjir Huda. asistent k atedra za fizijatriju i rehabilitaciju Vavra-Hadžiahmetović Narcisa. viši asistent Šarac Erol. šef Katedre Rašić Senija. asistent k atedra za otoriNolariNgologiju.

Smajkić A. Avicena. 1994: 5-11. 50(3-4): 113-9. Medicinski arhiv. Povodom 25 godina rada Medicinskoga fakulteta. 1971. Sarajevo. 10. Med Arh. Macanović M.1946. Nikulin A. godišnjice rada Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Povodom 50 godina rada Mediciskog fakulteta u Sarajevu. 1998: 6-20. 1981. 1994: 10314.-1971. 1999: 1-42. Kulenović H. Avicena. Mašić I. godišnjice rada Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Mašić I. 6. 9. Almanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Jubilej bosanskohercegovačkog zdravstva: osnivanje prvog Mediciskog fakulteta u BiH. Sarajevo. U: 25 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu . Mašić I.-1994. Mulabegović N. Mašić I. godine. Durić O. Selak I. 2. Postdiplomski studij Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1963. Hadžiahmetović I. Sto dvadeset godina organiziranog zdravstva u Tuzli. U povodu 40. 1986.Literatura 1. 5. Zemaljska bolnica u Sarajevu. Konjhodžić F. Tuzla. Pedeset godina kontinuirane medicinske edukacije u Sarajevu.1944. 35(5-6): 245-7. Sarajevo. 2006.: 5-35. Avivcena. Mulabegović N. Avicena. U: Almanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu .-1998. Mašić I. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Sarajevo. Sarajevo. 4. Kulenović H.godine. U povodu 35. Korijeni medicine i zdravstva u BiH. 8. Medicinski arhiv. 7. Hadžiselimović H. 1996. 2004. godine. 60(3): 3-4. Sarajevo. U: 20 godina Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli 1976.-1996. 3.

Index imena Aranicki Miloš Berić Milenko Besarović Zdravko Bijedić Mirjana Bobarević Blanka Brkić Ibro Brkić-Hadžijahić Naida Brkić Sead Bubić-Huković Ilduza Bušić Vera Ciglar Marko Ćuš Mirko Čavka Vladimir Čustović Izet Deželić Mladen Dimitrijević Dimitrije Doder Aleksandar Ðorđević Blagoje Ðorđević Jelena Džirlo-Todorović Jasna Fajgelj Aleksandar Filipović Zaim Fleger Josip Fried Robert Gabela Fikret Gaon Jakob Gerc Josip Grin Ernest Gvozdenović Milan Hadžimusić Nedžat Hadžiselimović Hajrudin Hamzagić Hasan Herlinger Ivo Horvat Josip Huković Seid Jadrić Stjepko Jamakosmanović Asim Jokić Jovan Kafka Ivan Kantardžić Muhamed Kapidžić Mustafa Kaufer Leopold Kaunic Pavao Knežević Vojislav 5 6 7 8 9 10 11 12 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 21 22 23 24 24 26 26 27 28 29 30 31 32 33 33 35 35 37 38 39 40 40 41 42 43 44 Konjicija Abdulah Kopač Zvonimir Kostić Milivoje Košak Ratko Kovačević Blagoje Kretić Miroslav Križan Zdenko Kulenović Husein Kulenović Salahudin Levi Mario Lukač Feodor Milin Radivoj Milojković Aleksandar Nakaš Muhamed Nikolin Branko Nikulin Aleksandar Numić Nurudin Osmanagić Izet Perinović Milenko Perić Branko Popović Vojin Popović Zulejka Praštalo Žarko Prcić Midhat Prohić Halil Pšorn Dragutin Putnik Ljubica Radojević Stevo Radović Jovan Ramić Salko Ratković-Ðokić Dobrila Rezaković Džemal Rustembegović Fahrudin Ruždić Ibrahim Sabovljev Aleksandar Sarajlić Ešref Sarvan Milivoje Savković Ljubomir Serdarević Hišam Simić Miron Starović Boriša Stern Pavao Szabo Stanislav Teftedarija Muhamed 44 45 46 47 48 49 50 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 60 61 62 63 64 65 65 66 66 67 67 68 69 69 70 71 73 74 75 76 76 78 79 80 81 83 1 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 19 .11. god. Proslava “100 godina Zemaljske bolnice u Sarajevu”.Telalbašić Sadžida Tomić Srećko Tvrtković Rifat Urban Stjepan Vasić Danica 84 85 86 86 87 Vojvodić Zineta Vučičević Momčilo Zec Nedo Zimonjić Bogdan Zulić Irfan 88 89 90 91 92 Slika 10.1994. 17.

godine. te Evropske asocijacije javnog zdravstva (EUPHA) od 2000. te prolazi faze izbora u docenta (1992. Svjetske asocijacije za telemedicinu i eZdravstvo od 2005. Do sada je organizirao preko 50 naučnih i stručnih skupova. godine. Postdiplomski studij iz Socijalne medicine i organizacije zdravstvene zaštite završio je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1978. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom mjestu. Godine 2005. vanrednog profesora (1994.) i redovnog profesora (1998. godine. Godine 1992. godine. Godine 2002. izabran je za redovnog profesora na predmetu Porodična medicina na Zdravstvenom fakultetu Univerziteta u Zenici. te član Izvršnog komiteta Evropske asocijacije medicinske informatike (EFMI) od 1994. od kojih desetak u ratnom vremenu. medicinske informatike i porodične medicine. rođen je 6. Biran je za predavača Više medicinske škole u Sarajevu 1986. Objavio je kao autor i koautor preko 500 bibliografskih jedinica u domaćim i inozemnim publikacijama. Bio je glavni i odgovorni urednik pet biomedicinskih časopisa. Magistrirao je o temi “Evaluacija informacionog sistema porodičnog zdravlja” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1985. godine. a član redakcijskih odbora nekolicine drugih časopisa u zemlji i inozemstvu. Aktivno je učestvovao s radovima i kao voditelj sesija na više svjetskih i evropskih kongresa javnog zdravstva. 140 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .) do izbora u zvanje docenta 1991. do 2006. a nakon položenog specijalističkog ispita kao asistent istraživač na istom predmetu zatim asistent (1988. godine. godine na predmetu Socijalna medicina. Osnivač je Društva za medicinsku informatiku BiH 1988. Specijalistički ispit iz iste oblasti položio je 1982.1952. Drugi kongres medicinske informatike Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 2004. „Materia Socio Medica“ i „Acta Informatica Medica“. godine. Među posljednjim organiziranim skupovima su: Prvi kongres medicinske informatike Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 1999. godine u Gračanici.IZET (MUHAMED) MAŠIĆ. do 2006. godine. Prvi kongres socijalne medicine . godine. koji će se održati u Sarajevu 2009.).6.javnog zdravstva Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 2001. godine. Trenutno je glavni i odgovorni urednik časopisa: „Medicinski arhiv“. godine. godine. Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu završio je 1976. biran je za redovnog profesora na predmetu Porodična/Obiteljska medicina na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Izabran je za predsjednika 22. a doktorsku disertaciju s naslovom “Evaluacija kompjuteriziranog informacionog sistema primarne medicinske zaštite” odbranio je na istom fakultetu 1990. godine a za profesora iste škole biran je 1989. osniva Katedru za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. godine. BiH. te međunarodni naučni skup „eZdravstvo i eEdukacija“ 2005. Evropskog kongresa medicinske informatike (MIE2009). Također je autor preko 30 knjiga i monografija. godine. godine. Nostrificirao je diplomu na Medicinskom fakultetu u Insbruku (Austrija).) na predmetu Medicinska informatika. do 2006. Generalne skupštine Svjetske asocijacije medicinske informatike (IMIA) od 1994. Po završenom studiju zapošljava se i radi na Institutu za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite na Medicinskom fakultetu Univereziteta u Sarajevu kao liječnik opće prakse na projektu “Sadržaj rada ljekara u porodici i mjesnoj zajednici”. godine.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.