Izet Mašić

NastavNici i saradNici MediciNskog fakulteta u sarajevu 1946.-2006.

AvicenA
Sarajevo 2006. godine

BIBLIOTEKA BIOMEDICINSKE PUBLIKACIJE KNJIGA XXVII Odgovorni urednik Prof. dr. Izet Mašić Recenzenti: Prof. dr. Mehmedalija Budalica Prof. dr. Arif Smajkić Prof. dr. Mirko Grujić Lektor: Prof. Lejla Mašić Tehnički urednik: Mirza Hamzić CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 614 (497.6 Sarajevo) “1946/2006” 378.6:61] :929 (497.6 Sarajevo) “1946/2006” MAŠIĆ, Izet Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu : 1946.-2006. / Izet Mašić. - Sarajevo : “Avicena”, 2006. - 140 str. : ilustr.; 21 cm. - (Biblioteka Biomedicinske publikacije ; knj. 27) Podaci o autoru: str:140 ISBN 9958-720-32-9 COBISS.BH-ID 14793222 Izdavač: AVICENA d.o.o., Sarajevo Štampa: Birograf, Sarajevo Tiraž: 300 primjeraka

Predgovor

I

deja o monografiji rodila mi se davne 1993. godine tokom pripremanja proslave jubileja 100. godišnjice Zemaljske bolnice u Sarajevu i 50. godišnjice kontinuirane medicinske edukacije u Bosni i Hercegovini, koje su održane novembra 1994. godine u Sarajevu. Bio je to jedan od najvećih kulturnih događaja u opkoljenom Sarajevu. Tom prilikom, kao predsjednik Organizacijskog odbora proslave, organizirao sam poseban Simpozij „Ratna medicina i medicina u ratu“ (štampan je i poseban Zbornik radova Simpozija sa 62. sažetka radova), i sačinio dvije monografije: „Zemaljska bolnica u Sarajevu“ i „Allmanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu“. Skupljajući građu za spomenute monografije našao sam dosta vrijednih podataka o pionirima zdravstvene službe u BiH, doktorima, velikanima, koji su uloženim znanjem, trudom i iskustvom pomogli da generacije i generacije studenata i liječnika budu osposobljene obavljati svoj teški, značajni i humani posao. Shvatio sam tada koliki je ogroman i mukotrpan posao sakupiti građu o povijesnim događajima u medicini i zdravstvu u BiH i objediniti je na jednom mjestu. Pokušavali su to ranije i dijelom uspjeli u svoje vrijeme uvaženi profesori Hajrudin Hadžiselimović, Arif Smajkić, Risto Jeremić, Samuel Elazar i dr. ali je ta građa uvijek ostajala nedovršena i nedorečena. Ostala je nedovršena tada i meni, ali sam deset godina kasnije, mukotrpno dopunjavajući prethodnu monografiju, dovršio knjigu „Korijeni medicine i zdravstva u Bosni i Hercegovini“, namjenski napisanu povodom 110. godišnjice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i 50. godišnjice prvoosnovanog Medicinskog fakulteta (1944.) u Sarajevu. Knjiga je neka vrsta medicinske enciklopedije, i pokrila je gotovo sve važnije povijesne događaje u medicini i zdravstvu u BiH, ili bar načela mnoge od njih, jer naša medicinska povijest i nije tako siromašna. Ipak, ostalo je nekoliko, po mom mišljenju, važnih stvari koje su ovlaš dotaknute, ili koje nisam imao vremena i prostora u samoj knjizi dovršiti onako kako sam zamislio, a za koje smatram da su važne da budu zapisane i ostav-

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 

povodom 40. godišnjice Medicinskog fakulteta u Sarajevu. te profesor Arif Smajkić.ljene generacijama ili su samo površno bili upućeni u njih. od onog prvog. Sarajevo. ali i svoj. Koristio sam i allmanahe Medicinskog fakulteta koje su uredili profesor Hajrudin Hadžiselimović. ono što se pamti . Ono što se zapiše . Istovremeno sam proučio i sve ranije brojeve časopisa. uglednim naučnicima i istraživačima.). koji ranije nisam mogao. godišnjice (1986. nastavnicima. godišnjice (1976. godišnjice Medicinskog fakulteta.). što mi je pomoglo da oblikujem sadržaj ove monografije. godišnjice (1996. u Pogovoru ove monografije priložio sam spiskove nastavnika i saradnika koji su bili angažirani u nastavni proces na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Radi se o našim učiteljima.). objavljenog 1947. stara je izreka. i ova će vjerovatno imati nedostataka i propusta. po vlastitoj želji ili pozivom da tamo osnuju katedre i organiziraju nastavu koju su vodili na našem fakultetu. do podataka o nekim preminulim nastavnicima i saradnicima nisam došao. ali se nadam da će u nekom ponovljenom izdanju i njihovi životopisi biti involvirani. koji sam pripremio povodom 50. organizirane institucije koje su ostavili iza sebe. ali za nju nisam samo odgovaran ja već i oni koji su te podatke ranije zabilježili i ostavili nam ih u amanet u nekoj pisanoj formi. i 30. Neke od podataka sam lično uzeo od potomaka i rodbine umrlih. metodi rada. Također sam određene podatke pronalazio u sličnim allmanasima drugih fakulteta u zemlji i inozemstvu. Također.to ostaje. godine 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godišnjice. godine. 40. čija djela. i takvi su kakve sam dobio. Namjera mi je bila samo to da ispoštujem poruku ove arapske mudre izreke.to bježi. rezultati rada. Kao dugogodišnji glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“ objavio sam najmanje tridesetak In memoriam-a uglednih nastavnika Medicinskog fakulteta u Sarajevu. s obzirom da su neki naši nastavnici svoju karijeru nastavljali na drugim medicinskim fakultetima. do brojeva prije nego što sam i sam preuzeo njegovo uređivanje i našao mnoga imena. Nažalost. aprila 2006. bar u pukim statističkim ciframa ili opisima treba da nas podsjećaju na njihov ogroman doprinos razvoju medicinske nauke i zdravstvene struke na našim prostorima. koji je bio i ostao Alma Mater drugim visokoškolskim medicinskim ustanovama u našoj zemlji. 50. i možda neki podaci neće odgovarati potpunoj istini. povodom 25. te spisak danas angažiranih nastavnika i saradnika. a bili su objavljeni u allmanasima publiciranim povodom jubileja: 30. Kao i svaka knjiga i monografija dosad. likove i događaje koji su mi pomogli da uobličim ovu monografiju. koja se toliko puta potvrdila u praksi.

Jedno vrijeme obavlja funkciju direktora Centralnog higijenskog zavoda u Sarajevu. Prolazi faze izbora u docenta. Nakon otvaranja Medicinskog fakulteta u Sarajevu preuzima rukovođenje institutima i katedrama za Higijenu. godine ARANICKI MILOŠ (1900. godine. Socijalnu medicinu i Epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. do 2006. Godine 1963. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1923. godine. vanrednog i redovnog profesora na predmetima Higijena i Socijalna medicina i Epidemiologija.). Jedno vrijeme radio je kao ljekar u nekoliko mjesta Srbije. redovni profesor Higijene. odlazi u Novi Sad i preuzima rukovođenje Katedrom za epi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Socijalne medicine i Epidemiologije Rođen je u Novom Sadu 1900.Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu od 1946.-1994.

godine dolazi u Sarajevo i preuzima rukovođenje Ginekološko-akušerskom klinikom Kliničke bolnice u Sarajevu u svojstvu redovnog profesora. do 1951. godine bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“. Započeo je studij u Zagrebu 1919. Specijalistički ispit iz Ginekologije i akušerstva položio je 1927. zatim od 1947. a od 1951. a zatim i upravnik Armijske bolnice III armije JNA. do 1957. do 1945. gdje ostaje do odlaska u mirovinu aprila 1962. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1899. godine direktor je Ginekološko-akušerske klinike Kliničkog centra u Skoplju i redovni profesor na predmetu Ginekologija i akušerstvo na Medicinskom fakultetu u Skoplju. godine. zatim član Redakcijskih odbora časopisa „Arhiv srpskog lekarskog društva“. bio je pomoćnik. Beču. godine na Medicinskom fakultetu. godine rukovodi Ginekološko-akušerskim odjeljenjem Pokrajinske bolnice u Novom Sadu. boraveći u univerzitetskim centrima u Parizu. Gracu i Budimpešti. Objavio je oko trideset stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. „Ginekologija i opstetricija“ i „Medicinski arhiv“. nastavio u Gracu (1920. do 1963. Godine 1936. a završio u Berlinu 1924. postavljen je za šefa Ginekološko-akušerskog odjeljenja Gradske bolnice u Beogradu. godine. Od 1961.). godine šef je Ginekološko-akušerskog odjeljenja bolnice u Nišu. Od godine 1925.demiologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. kojom rukovodi do 1969. Bio je član užeg odbora ginekološko-akušerskih sekcija Srbije. godine. Berlinu. a također i član nekoliko me- 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Nakon završetka Drugog svjetskog rata pa do 1947.). Istovremeno je direktor Zavoda za zdravstvenu zaštitu u Novom Sadu do odlaska u penziju 1965. a gimnaziju u Temišvaru. i 1921. radi kao ljekar na Ginekološkoakušerskom odjeljenju Opšte državne bolnice u Sarajevu. godine kod čuvenog profesora Bumm-a u Berlinu. godine. Umro je u Novom Sadu 1994. U periodu od 1944. BiH. Osnovnu školu završio u Čurugu. godine. BERIĆ MILENKO (1899. 1957.-1975. godine u Bačkoj Palanci. Po pozivu. Profesor Milenko Berić se neprestano usavršavao. „Makedonski medicinski pregled“.

Kao naučnik i istraživač objavio je oko 60 naučnih i stručnih radova. godine. Početkom Drugog svjetskog rata vraća se u Sarajevo. U svojstvu docenta 1965. Važio je za dobrog organizatora svoje struke. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu je diplomirao je1950. Veliko priznanje doživio je izborom za člana Ekspertne grupe za predlaganje kandidata za Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju od strane Švedske akademije nauka 1960. godine boravi šest i po mjeseci u Moskvi.. proveo je nekoliko mjeseci na subspecijalizaciji iz neurohirugije u francuskim gradovima Montpelje. godine. koju je okončao 1953. a zatim dobija specijalizaciju iz Opće hirurgije. pristupa jedinicama NOB-a. Nakon što je oslobođen. Kijevu i Pragu i usavršava se iz neurohirugije i vaskularne nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . BESAROVIĆ ZDRAVKO (1919. Umro je u Novom Sadu 1975. Lenjingradu. Pariz. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1919. godine. gdje biva uhapšen od beogradske specijalne policije i u zatvoru ostaje do 1944. i u tom perioda je hirurgiju u Zenici podigao je na vrlo zavidan nivo.đunarodnih nacionalnih udruženja za Ginekologiju i akušerstvo. Po povratku u zemlju biva postavljen za šefa Hirurškog odjeljenja Opšte bolnice u Zenici. Godine 1963. i 1959. te se ponovo vraća u Beograd.). Godine 1939. Još za gimnazijskih dana učestvuje u antifašističkim demonstracijama. a bio je koautor knjige „Porodiljstvo za studente medicine“ izdate 1961. Godine 1957. godine. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Uveo je većinu subspecijalističkih službi i savremene dijagnostičke terapijske metode u vrijeme dok je rukovodio Ginekološko-akušerskom klinikom u Sarajevu. gdje ostaje četiri godine. godine. habilitira na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i biva izabran za docenta na predmetu Opća hirurgija. bavi se ilegalnim radom. Zadnje godine života aktivno je participirao u Naučnom društvu za istoriju zdravstvene kulture Jugoslavije. Lion. Još kao specijalizant biran je za asistenta na predmetu Opća hirurgija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.-1980. upisuje Medicinski fakultet u Beogradu a kao student bio je uključen u rad SKOJ-a. godine.

U mirovinu je otišla 1981. a također je i dobitnik Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva za 1976. kranijalni traumatizam. Orden Republike sa srebrenim vijencem. te sljedeće godine i predsjednika Zajednice jugoslavenskih univerziteta. Za svoj javni i društveno-politički angažman dobio je brojna odlikovanja: Medalja zasluga za narod. odnosno primjenu modernih metoda neurohirurške dijagnostike i operativnih tehnika. kao odličan ljekar praktičar i dobar organizator zdravstvene službe rukovodila je s nekoliko odjeljenja Klinike za očne bolesti Medicinskog fakulteta u Sarajevu.hirurgije. Završila je gimnaziju u Novom Sadu 1938. izabrana je za asistenta na predmetu Oftalmologija. Orden rada drugog reda. BIJEDIĆ MIRJANA (1920.). a diplomirala na istom fakultetu 1950. Profesor Mirjana Bijedić je rezultate svojih istraživanja i iskustva u praksi publicirala u preko 40 naučih i stručnih  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Smrt ga je zatekla na mjestu šefa Neurohirurške klinike UMC-a Sarajevo 1980. a rezultate svojih istraživanja publicirao je u 75 stručnih i naučnih radova. Njemačka. Društveno-politički je bio vrlo angažiran. Kao hirurg i kao nastavnik hirurgije boravio je na svim važnijim hirurškim naučnim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. godine.. Orden rada sa crvenom zastavom. Univerzitet u Sarajevu 1977. obavljao je funkcije: člana Savjeta Medicinskog fakulteta. za redovnog profesora Medicinskog fakulteta na predmetu Opća hirugija. godine u Novom Sadu. izabran je za vanrednog. a školske 1972. godine. te prošla procedure izbora za docenta. a 1976. do 1978. biran je i za rektora Sarajevskog univerziteta. Godine 1968. godine. Koautor je u knjigama „Hirurgija centralnog nervnog sistema“. godine.Zagreb 1976. Bio je dugogodišnji šef Hirurške klinike UMC-a i Neurohirurškog odjeljenja UMC-a u Sarajevu. redovni profesor Oftalmologije Rođena je 1920. godine radi kao ljekar stažista u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. predsjednika Socijalno-zdravstvenog vijeća grada Sarajeva. Značajan opus radova odnosi se na neurohirurgiju. godinu. a 1975. i „Hirurgija“. Kao aktivni učesnik NOB-a prekinula je studiranje 1944. Od augusta 1950. Godine 1975. godine. Medicinska knjiga Beograd . vanrednog i redovnog profesora Medicinskog fakulteta i drugih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu./73. Nakon položenog specijalističkog ispita iz Oftalmologije 1955.-1982. Rektorski mandat mu je ponovljen od 1974. u Manhajmu. Orden National du merite – Republique Francaise i Velike plakete JNA. godine i iste godine upisala studij na Medicinskom fakultetu u Beogradu. godine. člana gradskih i sreskih partijskih struktura. promoviran je u počasnog doktora nauka u Mičigenu SAD. godine. Augusta 1951.

godine a vanrednog profesora 1968. zbog koga je 1940. te član Izvršnog odbora Oftalmološke sekcije BiH i Udruženja oftalmologa Jugoslavije. godine. godine. bila je angažirana kao društveni radnik na Medicinskom fakultetu i u Univerzitetskom kliničkom centru Sarajevo. Do kraja Drugog svjetskog rata živjela i radila u ilegali u Sarajevu. Odbranila je doktorsku disertaciju pod naslovom „Sinteze pirol-2-aldehida sa fiziološki i terapeutski djelotvornim supstancijama“ na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu 1960. koji je morala napustiti zbog angažmana u studentskom pokretu.radova u domaćoj i inozemnoj literaturi.-2001. godine. godine uhapšena i deportirana u Sabirni logor u Sarajevo. godine. počela je studij na Farmaceutskom odsjeku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Za svoj svestrani rad dobila je niz društvenih i stručnih priznanja. Nakon diplomiranja zaposlila se kao apotekar u Apoteci Prvi maj u Sarajevu. Istovremeno. gdje je jedno vrijeme bila demonstrator na predmetu Farmaceutska kemija. BOBAREVIĆ BLANKA (1920. Izabrana za docenta na predmetu Hemija 1961. u kome je bila do 1942. godine. objavljenog 1982. godine. Za asistenta Medicinskog fakulteta na predmetu Hemija izabrana je 1951. Koautor je udžbenika „Očne bolesti“. zatim član Redakcijskog odbora časopisa „Acta Ophtalmologica Iugoslavica“.). do 1976. redovni profesor Hemije Rođena je u Sarajevu 1920. Jedan nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu. Umrla je u Sarajevu 1982. godine. Bila je šef Kabineta za hemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu u periodu od 1963. Nastavila studirati poslije oslobođenja na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu. Bila je glavni urednik časopisa „Jugoslovenski oftalmološki arhiv“. godine. Godine 1939.

Uz pedagoški stručni i naučni rad. U istraživačkom opusu od 100 publiciranih radova većina se odnosila na istraživanje u području sinteze farmakološki i fiziološki aktivnih supstanci. Kao ljekar praktičar bio je izuzetno cijenjen među pacijentima i kolegama. akademik. do 1947. kao sekundarni ljekar u Državnoj i Kliničkoj bolnici u Sarajevu. godine. zatim 1951. Blanka Bobarević bila je vrlo aktivna na društvenom i stručnom planu. BRKIĆ IBRO (1901. derivata pirola i pirolidina. u institutima u Firenci (prof. gdje je i umrla 2001. U proljeće 1992. godine.je od osnivača odsjeka za Farmaciju i prvi prodekan a zatim od 1974. 1959. A. godine.). a od 1941. do 1941. između ostalog. Usavršavala se u zemlji i inozemstvu. do 1978. boravila u Nacionalnom centru za istraživanje prirodnih spojeva kod profesora Lederera u Parizu i Istraživačkom centru Lepetit u Milanu kod E. Zatim. za vanrednog profesora i 1962. godine i sahranjena u Malagi . za docenta. godine. Dio specijalističkog staža proveo je u inozemstvu. Grazu (prof. a kao nastavnik Medicinskog fakulteta istakao se svojim pedagoškim sposobnostima u prenošenju znanja na studente i kolege na specijalizaciji.-1989. izabran je za asistenta na predmetu Interna medicina. Umirovljen je 1971. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je u Kliničkoj bolnici u Sarajevu 1949. on i njegova familija bili su progonjeni od okupatora i domaćih izdajnika. Poslije Drugog svjetskog rata radi kao specijalista internista na Trećoj internoj klinici u Sarajevu. godine napustila Sarajevo i izbjegla u Španiju. godine i dekan Farmaceutskog fakulteta. Chechi). za redovnog profesora. Godine 1949. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Mostaru 1901. Nakon diplomiranja radio je kao općinski i sreski ljekar u Jajcu od 1931. Teste. prof. Sa kolegama s PMF-a sarađivala je intenzivno na sintezi derivata 4 hidroksi kumarina. dr. godine. a za profesora emeritusa izabran je na Medicinskom fakultetu 10 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Ziegler). Simmons). Na ovom području urađen je izvjestan broj magistarskih radova i doktorskih disertacija. Završio je gimnaziju u Mostaru a Medicinski fakultet u Beogradu 1929. Radi svojih otvorenih simpatija i angažmana u NOB-u. Londonu (prof.Španija.

godine u Sarajevu. te Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva 1966. godine. između ostalog: Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima 1964. i 27. BRKIĆ-HADŽIJAHIĆ NAIDA (1933. a redovni član je postao 1978. kardiopulmonalne patologije. između ostalog. Godine 1968. Većina njegovih naučnoistraživačkih aktivnosti bila je u domenu kardiologije. pa do 1952. Jedno vrijeme bila je šef Nefrološkog odjeljenja Druge interne klinike. sportske kardiologije i opće interne medicine. Umrla je u Sarajevu 1982. a medicinski fakultet okončala je 1959. Sljedeće godine izabran je za dopisnog člana ANUBiH.-1982. u Sarajevu. Učesnik je nekoliko radnih akcija u poslijeratnoj izgradnji zemlje i bila priznati društveni radnik radeći kao član nekoliko upravnih organa. Svoja praktična iskustva iz nefropatologije prezentirala je u preko 50 stručni i naučnih radova publiciranih u domaćim i inozemnim časopisima.. pa je svoje rezultate ispitivanja provedenih u Elektrokardiografskom laboratoriju III interne klinike u Sarajevu objavio u 52 naučna i stručna rada: iz kliničke kardiologije. a radno mjesto joj je bilo na Drugoj internoj klinici u Sarajevu.u Sarajevu 1972. Kao asistent pokazala je izvanredne pedagoške sposobnosti u prenošenja znanja studentima. Bio je društveno aktivan i angažiran u nekoliko domaćih stručnih asocijacija. bio je sekretar Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“ od njegovog osnivanja 1947. godine. godine. godine i Orden rada sa crvenom zastavom 1975. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . a veći do svog radnog vijeka provela je baveći se nefropatologijom.). Srednju školu je završila u Sarajevu. asistent Interne medicine Rođena je u Jajcu 1933. Umro je 1989. Za svoj javni i društveni angažman dobio je niz priznanja. godine. položila je specijalistički ispit iz interne medicine. Bio je osnivač i predsjednik Društva ljekara BiH i član Udruženja kardiologa Jugoslavije. godine. godine. Po završenom studiju birna je za asistenta Interne medicine. julsku nagradu BiH 1970.

redovni profesor Anatomije Rođena je 1927. godine. uglavnom su eksperimentalnog karaktera i koja je involvirao u istraživačke projekte koje je vodio. zatim Instituta za fiziologiju VMA u Beogradu. uglavnom iz oblasti primjene radioaktivnih izotopa u medicini. fiziologiju kardiovaskularnog sistema. Habilitirala je o temi “Izgled vidnog puta u odnosu na kon- 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine u Mostaru. gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Tokom Drugog svjetskog rata. Funkciju šefa Instituta i Katedre za fiziologiju i biohemiju obavljao je od 1970. Aleksandra Sabovljeva. Nakon diplomiranja radi kao asistent na Institutu za fiziologiju i biohemiju kod prof. Osnovnu i srednju školu je završio u rodnom mjestu.). zatim je biran za asistenta te docenta 1965. do odlaska u mirovinu 1993.BRKIĆ SEAD (1927. godine. Medicinski fakultet je završio u Sarajevu 1953. godina njegovog postojanja. a predavača 1961. Izabrana je za asistenta na predmetu Anatomija 1957. Nekolicina radova se odnosi na opću fiziologiju./1949. godine. a završila 1956. Plaketu grada Sarajeva i Zlatnu plaketu Medicinskog fakulteta povodom 25. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Livnu 1927. godine. Za svoj izuzetno plodan društveni angažman dobio je Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva. Usavršavao se u gotovo svim naučnim institucijama u bivšoj Jugoslaviji.-2005. te Instituta „Marija Kiri“ u Varšavi i sličnim institutima u Londonu i Lidsu u Engleskoj. od Instituta „Boris Kidrič“ u Vinči. Bio je redovni član ANUBiH a četiri godine obavljao je i funkciju i ministra zdravlja BiH. godine. godine. a publicirao oko 150 radova u domaćim i inozemnim časopisima. Nastavne aktivnosti je započeo kao demonstrator kod profesora Aleksandra Sabovljeva. Umro je u Sarajevu 1994. respiratornog sistema te ispitivanje hemodinamike koronarne cirkulacije u patološkim uvjetima.). BUBIĆ-HUKOVIĆ ILDUZA (1927. godine i redovnog profesora 1976. Medicinski fakultet u Sarajevu upisala 1948. godine. vanrednog profesora 1970. Za vrijeme studija bila je demonstrator na predmetu Anatomija. godine. akademik. Većina njegovih radova odnosi se na ovu oblast.-1994. kao petnaestogodišnji dječak uključio se u NOB. godine.

figuraciju lobanje čovjeka”. godine. gdje je završila srednju medicinsku školu. godine za redovnog profesora. te 1975. godine za predavača na predmetu Mikrobiologija. Doktorsku disertaciju o temi „Ispitivanje vertikalne migracije larve Ancylostoma duodenale“ odbranila je 1977.). Uz rad je završila Medicinski fakultet u Sarajevu 1968. Nakon odlaska u mirovinu birana je za profesora emeritusa. Objavila je 11 naučnih i stručnih radova. godine. farmacije i VMŠ. godine. pretežno iz parazitologi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Kao asistent. koji su koristili studenti medicine. godine za vanrednog profesora te 1978. Osnovala je i vodila antropološki laboratorij na Institutu za anatomiju. Nakon odbranjene doktorske disertacije “Seksualne oznake na skeleetu čovjeka” 1972. godine. a zatim kao laboratorijski tehničar na Institutu za mikrobiologiju i parazitologiju. godine BUŠIĆ VERA (1933. docent Mikrobiologije i parazitologije Rođena je u Sarajevu 1933. da bi sljedeće godine bila izabrana za asistenta. a posebno se uspješno ogledala u edukaciji i osposobljavanju srednjeg i višeg medicinskog kadra iz laboratorijsko-dijagnostičke djelatnosti. predavač i docent na predmetu Mikrobiologija i parazitologija vodila je uspješno praktičnu i teorijsku nastavu studentima biomedicinskih fakulteta. najveći broj je iz domena antropologije.-1982. Svoja iskustva i znanje pretočila je u „Praktikum iz mikrobiologije“. i u tom segmentu je pokazala izuzetan smisao za pedagoški rad. te je iste godine izabrana za docenta na predmetu Mikrobiologija u kom svojstvu ostaje do svoje smrti 1982. godine. Publicirala je oko 40 stručnih i naučnih radova. godine. bira se 1973. Jedno vrijeme radi kao medicinska sestra u Sarajevu. Umrla u Sarajevu 2005. te izabrana za docenta 1961. stomatologije. Najveći dio svog nastavnog rada provela je na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu. Za svoj društveni angažman dobila je više plaketa i društvenih priznanja.

Godine 1952. godine. godine. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu s prekidima od školske 1959. gdje radi do marta 1945. CIGLAR MARKO (1911./73. a dekan od 1967. godine demobiliziran. godine kod profesora Vogta. najzad. habilitira i biva izabran za docenta na predmetu Fizikalna medicina i balneologija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. godine. kada biva premješten u civilnu bolnicu u Slavonskom Brodu. osniva Institut za balneologiju i fizikalnu medicinu BiH na Ilidži. Jedno 14 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Nakon što je početkom 1948. godine u Vinici kraj Varaždina (Hrvatska)./68 do 1972. upravnika Vojnog lječilišta za reumatske bolesti i postreumatska stanja na Ilidži kod Sarajeva. izabran je za asistenta na predmetu Fizikalna medicina na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. akademik. Njemačka 1941./1960./67. položio je specijalistički ispit iz interne medicine. godine. a po izlasku iz vojske postavljen je za šefa Odjeljenja za reumatične bolesti Vojne klinike u Topuskom. a redovnog 1962. zatim šefa Odjeljenja za posttraumatska stanja. Za vanrednog profesora izabran 1959. godine. Vojne klinike u Stubičkim Toplicama. do 1966. Godine 1956. boravio je u inozemstvu na stručnom usavršavanju kod čuvenog profesora Kersleya u Bathu kod Bristola (Engleska). Specijalizaciju iz Balneologije i fizikalne medicine završio je na Fakultetu za Balneologiju i fizikalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Breslau. helimintologije i ankilostomiaze. godine. pa do svoje smrti. redovni profesor Fizijatrije i rehabilitacije Rođen je 1911.-1998). Godine 1937. Jedno vrijeme bila je šef Odsjeka za crijevne i urogenitalne parazitoze i Odjeljenja za parazitologiju Instituta za mikrobiologiju „Dr. onda šefa odjeljenja i upravnika Vojne bolnice u Lipiku i. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. godine. Robert Fried“. Godine 1950. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1936. godine na predmetu Fizikalna medicina i rehabilitacija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.je. Nakon oslobođenja služi vojni rok do 1948. Iste godine osniva balneološku instituciju u lječilištu u Daruvaru i radi do 1944. a zatim prelazi u Zagreb i radi do kraja Drugog svjetskog rata. a gimnaziju u Varaždinu 1931. od 1977.

godine. a odbranio doktorsku disertaciju „Morfologija krvnih sudova ovarijuma u različitim funkcionalnim stanjima“ 1972. Danskoj. Holandiji i Italiji. U svojih 30 i više godina nastavničkog rada i bogatog iskustva u unapređenju i organiziranju nastave iz predmeta Anatomija za sve biomedicinske fakultete. čija predavanja su bila na visokom nivou i rado posjećena. godine. te metodama funkcionalnog osposobljavanja oštećenih bolesnika primjenom hidroterapije. i redovnog profesora. te član više drugih rukovodnih institucija u Sarajevu i BiH. vanrednog profesora 1972. većina njih je bila iz domena pro- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . a jedno vrijeme i rukovodio tim udruženjima. ultrazvuka. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Istraživao je farmakodinamsko djelovanje prirodnih ljekovitih voda i klime na metabolizam. Habilitirao je o temi „Odnos vena prema arterijskim segmentima bubrega čovjeka“ 1966. godine.). endokrinosekreciju i upalu.vrijeme boravi na najsavremenijim institucijama za rehabilitaciju u Engleskoj. godine. Akademik Ciglar je bio veoma aktivan u naučnim i stručnim udruženjima na nivou bivše Jugoslavije i BiH iz područja užeg interesiranja.. godine izabran je za asistenta na predmetu Anatomija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i prolazi procedure izbora za docenta 1967. Ćuš zapamćen je kao jedan od boljih pedagoga i edukatora.. prof. redovni profesor Anatomije Rođen je u Sarajevu 1930. poremećaje cirkulacije srca i krvnih sudova pod utjecajem raznih fizikalnih faktora. godine. Bio je prodekan i dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu u pet izbornih perioda. a član ANUBiH od 1967. Publicirao je preko 50 stručnih i naučnih radova. kineziterapije. godine izabran je za demonstratora na predmetu Anatomija. godine i počasni član još nekoliko akademija nauka u inozemstvu. 1978. itd. Još u vrijeme studija 1950.-1986. Norveškoj. a nakon diplomiranja 1957. Velik dio svojih rezultata i istraživanja objavio je u domaćim i inozemnim časopisima u preko 100 stručnih i naučnih članaka. radne terapije. ĆUŠ MIRKO (1930. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1955.

a 1940.učavanja krvnih sudova i glomerularnog aparata bubrega. Beču i Londonu. naučni i društveni rad profesor Mirko Ćuš dobio je nekoliko društvenih priznanja u vidu odlikovanja. Završio je gimnaziju u Vinkovcima a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beču 1924. povelja i nagrada. Godine 1946. godine. Godine 1939. godine. Frankfurtu. preuzima dužnost šefa Očnog odjeljenja Kliničke bolnice u Sarajevu koje prerasta u Očnu kliniku i na kojoj docent Vladimir Čavka postaje prvi šef Očne klinike i novoosnovane Katedre za oftalmologiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu u zvanju redovnog profesora. te se vraća 1962. Nakon diplomiranja zapošljava se na Klinici za očne bolesti u Zagrebu kod profesora Botterija. Berlinu. izabran je za dekana Medicinskog fakulteta i glavnog i odgovornog urednika časopisa „Medicinski arhiv“. godine u Sarajevu i upravlja Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu do odlaska u mirovinu 1983. Bio je glavni urednik časopisa „Folia Medica Facultatis Medicinae Universitatis Saraeviensis“ i „Folia Anatomica Yugoslavica“. Ženevi. a od 1926. asimetrije lobanje i mozga i naročito limbički sistem i njegove struke s aspekta filo i ontogeneze. Rezultati istraživanja profesora Ćuša vrijedan su doprinos promociji anatomije na bosanskohercegovačkim prostorima. U tom periodu boravio je na usavršavanju na očnim klinikama u Parizu. kao asistent na predmetu Očne bolesti. Kao naučnik i istraživač bio je vrlo plodonosan i jedan od za- 16 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . kao sekundarni ljekar. Godine 1948. redovni profesor Oftalmologije Rođen je 1900. Od 1956./49. Za svoj pedagoški. bira se u privatnog docenta u Zagrebu.-1984. godine postaje šef Očnog odjeljenja Državne bolnice u Beogradu. plaketa. ČAVKA VLADIMIR (1900. godine. Minhenu. godine u Orašju.). do 1962. godine odlazi u Beograd i rukovodi Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu. godine. posmatranih s aspekta komparativne i uzrasne anatomije. Umro je u Sarajevu 1986. akademik. gdje ostaje sve do 1940.

godine obavljao je dužnost sekretara Personalnog odsjeka Divizije. lobotomiju (lobotomija Fiamberti-Čavka). redovni profesor Pedijatrije Rođen je u Trebinju 1923.. i. totalnog simblefarona. a doktorsku disertaciju 1970.služnih pionira na bivšim jugoslavenskim prostorima. godine. i „Retinitis pigmentosa“. Do 1947. operacijom keratoplastike i keratotomije (modificirao Sato-ovu operaciju kod keratokonusa). godine. Umro je 1984. zatim akademsku togu Univerziteta u Montrealu 1954. godine. godine. Radi svoje aktivne saradnje u NOB-u od 1943.). objavljena 1953. Rezultate istraživanja iz naprijed spomenutog bogatog opusa publicirao je u preko 200 naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima i dvije monografije: „Refrakcione anomalije i neurologija oka“. te teleangiekstazije na vežnjači i kapcima u obliku „pauka-spajdera“ kod bolesnika s cirozom jetre. Nakon diplomiranja. Orden rada prvog i drugog reda i Orden rada sa crvenom zastavom. zatim nagradu AVNOJ-a 1947. Za svoj javni i društveni angažman dobio je niz priznanja. godine. Medicinski fakultet u Zagrebu upisao je 1947. godine ČUSTOVIĆ IZET (1923. godine. te prvu nagradu Vlade BiH 1948. francuskog i austrijskog oftalmološkog društva. objavljen 1983. godine bio je jedno vrijeme hapšen i veći dio okupacije provodi u Sarajevu u ilegali. engleskog. Također opisuje nove oblike epidemičnog celulita orbite kod djece izazvane virusima. primjenom tkivne terapije i inplantologije po Filatovu. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju 1942. godine a na njemu diplomirao odličnom ocjenom 1953. Bio je član brojnih naučnih i stručnih asocijacija u zemlji i inozemstvu. Osnovao je časopis „Medicinski arhiv“ i „Jugoslovenski oftalmološki arhiv“ i bio njihov glavni i odgovorni urednik. priključio jedinicama NOP-a.-1979. 1935. te modifikacije postojećih aplikacija kod ablacije retine. godine. orbite. da bi se 1945. objavljena 1941. godine. između ostalog. a u periodu rukovođenja Očnom klinikom u Sarajevu bavi se pretežno glaukomom. zatim uvodi nove operativne metode kod plastičnih operacija kapaka. godine. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu 1958. kao i udžbenik „Oftalmologija“. jedno vrijeme radi u Domu zdravlja Visoko. patologijom rožnjače. godine. primjenjujući transorbitalnu leukotomiju. Još kao asistent. gdje rukovodi Pedijatrijskim odjeljenjem. između ostalog: akademsku togu Univerziteta u Oksfordu 1950. njemačkog. Pro- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Habilitaciju je odbranio 1965. godine konstruirao je korneofleksometar. Prvi je predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH (Naučno društvo BiH) i njegov redovni član od 1948. godine. najzad.

Umro je u Sarajevu 1979. Fizika i Matematika 1923. DEŽELIĆ MLADEN (1900. Fischera i fizikalnu kemiju kod prof. godine. a za docenta na istoj katedri bira se 1940. Nakon osnivanja 1 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. Od 1923. Godine 1961. Nakon osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu biva izabran za redovnog profesora i šefa Katedre za hemiju. godine. i redovnog profesora na predmetu Pedijatrija 1977./62. Od 1945. godine radi na Tehničkoj srednjoj školi u Zagrebu kao srednjoškolski profesor.-1989. akademik. proveo je šest mjeseci u Centru za naučna istraživanja na Medicinskom fakultetu u Parizu izučavajući imunologiju. godine. te redovnog profesora 1943. Osim kliničke imunologije interes je usmjerio i na dječiju endokrinologiju. godine. H. radi kao viši savjetnik i šef Kemijske laboratorije Duhanskog instituta pri Ministarstvu lake industrije.. redovni profesor Hemije Rođen je 1900. G. Pušina 1927. godine. Obavljao je brojne društvenopolitičke funkcije na Medicinskom fakultetu i u UMC-u Sarajevo. gdje je završio osnovnu školu i klasičnu gimnaziju 1919. godine. godine u Zagrebu. do 1925. vanrednog profesora 1972. Doktorsku disertaciju iz Kemije odbranio je kod profesora N. Jedno vrijeme bio je predsjednik Pedijatrijske sekcije Društva ljekara BiH i podpredsjednik Endokrinološke sekcije BiH. godine. Specijalizirao je organsku kemiju u Minhenu kod nobelovca prof. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na predmetima Kemija. i stekao je ugled odličnog poznavaoca šećerne bolesti kod djece. a također se usavršavao na klinikama u Pragu i Budimpešti. godine.šao je procedure izbora za docenta 1967. Iz područja kliničke imunologije i bjelančevina plazme i bioloških sekreta objavio je značajan opus naučnih i stručnih radova. Scheibea. a brojne radove prezentirao je na stručnim pedijatrijskim skupovima. što je rezultiralo i osnivanjem Savjetovališta za dijabetičare i njihove roditelje u sklopu Dječije klinike u Sarajevu. Kao asistent na Katedri za kemiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu izabran je 1926. Na Katedri opće i eksperimentalne kemije na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu izabran je za vanrednog profesora 1942.).

među kojima i četiri monografije. na novoosnvanom Prirodnomatematičkom fakultetu u Sarajevu bira se za šefa Odsjeka za hemiju i kasnije direktora Hemijskog instituta.Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1950. Požarevac. Godine 1947. Osnovao je Društvo hemičara i tehnologa BiH i njegov časopis „Glasnik“. Gimnaziju je završio u Požarevcu 1910. Publicirao je preko 100 naučnih i stručnih radova. Od 1960. Umro je u Zagrebu 1989.). godine bira se za redovnog profesora i šefa Katedre Organske hemije. godine. izabran je za docenta na predmetu Neuropsihijatrija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Više od 30 radova objavio je u inozemnim medicinskim časopisima. prvenstveno iz organske i fizikalne hemije. gdje je diplomirao 1921. godine. u Sarajevu je osnovan Insistut za hemiju i fiziku. Medicinski fakultet upisao je u Freiburgu. julsku republičku nagradu BiH. Za svoj društveni i naučni angažman godine 1966. Na njegovu inicijativu. godine. Područjem neuropsihijatrije počeo se baviti 1924. do 1966. Do 1930. DIMITRIJEVIĆ DIMITRIJE (1891. godine. godine. U Naučnom društvu BiH obavljao je funkciju sekretara društva od 1963. zatim vanrednog profesora 1951. godine a jedno vrijeme provodi na Klinici za neuropsihijatriju kod uvaženog profesora Pelnarža u Pragu. godine radi kao ljekar opće prakse u mjestima: Kuršumlija. dobio je 27. čiji je urednik bio 15 godina. Obrenovac. godine i do svoje smrti objavio je više od 100 stručnih i naučnih radova. nastavio studirati u Berlinu (1912. a radi ratnih događanja prekinuo studij i nastavio na Praškom medicinskom fakultetu. redovni profesor Neuropsihijatrije Rođen je 1891. godine i redovnog profesora istog Fakulteta.-1961. koju dužnost je obavljao do svoje smrti 1961. kada Naučno društvo prelazi u ANUBiH a profesor Deželić je izabran u prvo predsjedništvo Akademije. Smederevska Palanka. godine u Lugavčini kod Požarevca (SCG). godine. godine.-1914. koji je važio za najbolje i najfunkcionalnije organiziran hemijski institut u zemlji.). Najveći nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 19 . Odlikovan je Ordenom rada sa crvenom zastavom 1965. Iz ove oblasti počeo je objavljivati već 1927.

Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu nastavnu karijeru započeo je kao asistent 1953. godine. godine njegove ljekarske prakse. bio je član brojnih naučnih i stručnih domaćih i inozemnih asocijacija. godine na Hirurškoj klinici u Sarajevu. u kojoj će doživjeti svoju profesionalnu slavu i te koje oblasti je objavio najveći broj svojih naučnih i stručnih radova. godine u Ulogu. Nastupao je s radovima na brojnim svjetskim i naučnim skupovima. objavljena u Sarajevu 1956. Godine 1959. Umro je i sahranjen u Beogradu 1961. Nekolicina njegovih radova posvećena je šizofreniji. i redovnog profesora 1975. objavljena 1953. godine i „Histerija kao neurodinamski problem“.-1975. a iz ove oblasti također je objavio jednu monografiju: „Schizasthenia“. te član Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“. godine. Jajcu i Cazinskoj Krajini. Jedno vrijeme radio je kao ljekar opće prakse na Sokocu. a kasnije se usmjerio na traumatologiju. godine. objavljena u Sarajevu 1954. Završio je gimnaziju u Sarajevu 1939. vanrednog profesora 1968.). Opću hirurgiju je učio kod akademika Blagoja Kovačevića. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1919. godine.broj radova odnosio se na probleme neuroza. Zaslužan je da je traumatologija dobila ravnopravan značaj s drugim subdisciplinama unutar opće hirurgije. godine. godine.. godine. te prošao procedure izbora za docenta 1962. dodijeljena mu je medalja za zasluge „Orden rada drugog reda“ povodom 43. Specijalistički ispit iz Opće hirurgije položio je 1954. DODER ALEKSANDAR (1919. a svoja iskustva iz tog domena prezentirao je u dvije monografije: „Neuroze sa talamopatskim pojavama“. Studije medicine započeo na Medicinskom fakultetu u Beogradu a okončao Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1947. Posebno se interesirao za hirurgiju povrijeđenog kuka i tim segmentom se bavio sve do svoje smrti. Također se bavio sportskim povredama i jedno vrijeme je 20 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .

Umro je 1990. Prošao je faze izbora u redovnog i vanrednog profesora. Makedonija. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1955.bio klupski ljekar Sarajevskog nogometnog kluba „Željezničar“. koji je svoja znanja i ogromna iskustva znao kvalitetno i korektno prenijeti tokom predavanja i vježbi. redovni profesor Radiologije Rođena je u Novom Bečeju 1929. Bio je dugogodišnji šef Klinike za infektivne bolesti Kliničke bolnice u Sarajevu i Katedre za infektologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.).-1990. Godine 1949. u kom svojstvu je i otišao u mirovinu. Završio je osnovnu školu i gimnaziju u rodnom mjestu. godine. redovni profesor Infektologije Rođen je 1903. ÐORÐEVIĆ JELENA (1929. Publicirao je preko 40 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima iz gotovo svih oblasti infektologije. Studenti medicine i specijalizanti infektologije pamte ga kao vrsnog edukatora i strogog nastavnika. Umro je 1975. s obzirom da je bio prisiljen izdržavati i plaćati studij vlastitim sredstvima. Položila je specijalistički ispit iz radiologije na Radiološkom institutu Medicinskog fakulteta u Beogra- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 21 . Bio je širko obrazovan i elokventan a govorio je njemački. Kao nastavnik Hirurgije svoje interesovanje usmjerio je na oblast ratne hirurgije i traumatologije i studenti i brojni specijalisti traumatologije pamtit će ga kao vrijednog. imenovan je za docenta na predmetu infektologija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. francuski i bugarski jezik. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1941. što mu je omogućilo da kvalitetno prati biomedicinsku literaturu objavljenu na širim evropskim prostorima. godine.). čestitog i kvalitetnog učitelja. Nakon diplomiranja zaposlio se kao asistent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu na predmetu infektivne bolesti. angažirao se i radio kao laborant na Infektivnoj klinici Kliničkog centra u Beogradu. godine u Pirotu. ruski. Za vrijeme studija. pionira traumatologije na bosanskohercegovačkim prostorima.-1988. ÐORÐEVIĆ BLAGOJE (1903. godine. godine u Sarajevu. u kom svojstvu je proveo ukupno osam godina.

godine radi u Kliničkoj bolnici Koševo. Jedan je od inicijatora osnivanja Udruženja hematologa i transfuziologa BiH. Za asistenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Radiologija izabrana je 1964. Sarajevo u Institutu za radiologiju i onkologiju. nakon čega osniva moderno Odjeljenje za radioterapiju Kliničke bolnice Koševo. Iz oblasti radiologije se usavršavala u centrima u Japanu. vanrednog profesora te 1983. redovnog profesora. profesora Muhameda Hadžimejlića i saradnika. godine izabrana je za docenta. Nakon odbrane doktorske teze 1975. uglavnom iz područja hematologije i transplantacije hematopoetskih matičnih stanica. napisala je poglavlje Hematologija. Od 1960. U knjizi „Klinička propedeutika“. godine u Zenici. Autor je i koautor više od 200 stručnih i naučnih radova iz oblasti radiologije. te knjiga “Limfografija” i “Radioterapija”. godine. Engleskoj.-2002. gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. SAD-u. DŽIRLO-TODOROVIĆ JASNA (1948. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1974. a doktorsku disertaciju 1994. godine. sve do smrti 2002. godine o temi: „Ekspresivnost komponenti faktora VIII/ vWF i FVIIIAg/. godine. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža radi na Drugoj internoj klinici Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. godine nekoliko mjeseci na Radiološkom institutu u Bernu kod prof.du. Iz ove oblasti objavila je oko 20 stručnih i naučnih radova. Umrla je u Sarajevu 1988. Mađarskoj i Rumuniji. godine. Rusiji. Adolfa Zuppinger-a. godine. Franckuskoj. Za docenta na predmetu Interna medicina izabrana je 1997. 22 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . i koautor udžbenika “Opšta radiologija” za studente biomedicinskih fakulteta. kasnije Klinici za hematologiju. Jedno vrijeme radila je kao šef Odjeljenja za radiologiju Opšte bolnice u Kragujevcu. godine. Iz oblasti radioterapije provela je tokom 1964.). docent Interne medicine Rođena je 1948. Specijalistički ispit iz Interne medicine položila je 1982. zatim 1978. Stručno se usavršavala u zemlji i inozemstvu. magistarski rad odbranila 1985.

redovni profesor Interne medicine Rođen je u Mariboru 1921. nakon što je svoja iskustva prenosio brojnim generacijama studenata biomedicinskih fakulteta. godine iz ovog područja. te 1977. koja je jedno vrijeme dominirala u BiH. Bio je izvrstan i elokventan predavač. izabran je za docenta na predmetu Interna medicina.-1991. za redovnog profesora. godine nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . godine. te nakon povratka u Sarajevo osniva Odjeljenje za radioaktivne izotope. Drugi svjetski rat ga je zatekao u svojstvu kadeta Ratne mornarice. koji su zajedničkim naporima napravili prvi udžbenik interne medicine za studente i ljekare u BiH. Bio je član nekolicine stručnih i naučnih medicinskih asocijacija. godine. U poznim godinama. godine kao najbolji student generacije. poslije mobiliziran u jedinice NOB-a. kojim je rukovodio više godina. Specijalizaciju dovršava i polaže specijalistički ispit iz interne medicine na Klinici „Rebro“ u Zagrebu 1961. Još kao student radio je kao demonstrator na Katedri za fiziologiju kod profesora Aleksandra Sabovljeva.FAJGELJ ALEKSANDAR (1921. a karijeru je završio kao emeritirani profesor Medicinskog fakulteta.). Od 1956. te se po povratku aktivno angažira na afirmaciji primjene radioaktivnih izotopa u BiH i na jugoslavenskom nivou. godine. Profesor Aleksandar Fajgelj publicirao je preko 120 stručnih i naučnih radova i mentorirao petnaestak magisterija i doktorata. godine specijalizira internu medicinu na Prvoj internoj klinici kod profesora Bogdana Zimonjića. okupio je vrijednu i kvalitetnu ekipu saradnika iz oblasti interne medicine. Nakon obavljenog ljekarskog staža i položenog državnog ispita jedno vrijeme radi kao sreski ljekar u Kalinoviku. Upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu kao đak prve generacije. a završio ga 1953. Još u vrijeme specijalizacije usavršavao se u Bolnici „Karolinska“ u Štokholmu iz područja primjene aktivnih radioizotopa. Doktorsku disertaciju odbranio je 1965. Godine 1967. a kasnije i Prvo nefrološko odjeljenje Interne klinike. Nakon toga boravi na Institutu u Malmeu kod profesora Waldenstroma i Lassena. a posebno kod proučavanja endemske nefropatije. godine za vanrednog profesora. 1972. te član redakcijskih odbora nekoliko jugoslavenskih biomedicinskih časopisa. Zaslužan je da je 1977. Osnovnu školu završio je u Celju. a tokom rata je zarobljen. gimnaziju je započeo u Dubrovniku a okončao u Sarajevu 1939.

-1985. godine. godine. Također je osposobio brojne specijaliste interne medicine. a po njegovom odlasku 1925. a iste godine upisuje se na Medicinski fakultet u Beču. Tamo je odbranio titularni rad „Memoire d’assistant etranger“ o temi „l’ eprueve de la thiridothyronine dans les thyreoses compenstrices“. na kome je diplomirao 1921. prelazi na Medicinski fakultet u Prag. godine na predmetu Interna medicina.-1966. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Ključu 1923. FLEGER JOSIP (1896. FILIPOVIĆ ZAIM (1923. godine radi u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu na Dermatovenerološkom odjeljenju kod dr. svojim predavanjima plijenio je studente. Objavio je velik broj stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. godine. godine. godine. godine. godine. godine iz Sarajeva. godine. redovni profesor Dermatovenerologije Rođen je u Sarajevu 1896. godine započinje specijalizaciju iz Interne medicine. Za svoj društveni angažman dobio je niz priznanja. Doktorsku disertaciju o temi „Trudnoća i dijabetes“ odbranio je marta 1973. a gimnaziju u Sarajevu 1943. godine. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu. zatim za vanrednog profesora 1968. Nakon obranjene habilitacije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je za docenta 1961. za profesora Medicinskog 24 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine te se bira za redovnog profesora Interne medicine 1975. da bi kao student medicine bio mobiliziran u činu desetara do 1918. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Kliničkoj bolnici Koševo u Sarajevu 1952. Od 1922.). Izuzetno elokventan naučnik i nastavnik širokog opusa znanja. Maturirao je Gimnaziju u Sarajevu 1914. Medicinski fakultet u Beogradu završio je 1951.oformljena Jugoslavenska bolnica u Zaviji u Libiji. a jedan dio specijalizantskog staža provodi u bolnici Pitije u Parizu kod profesora Gilbert-Dreyfusa.). Aleksandra Glucka. najveći broj iz endokrinologije i dijabetologije. godine. endokrinologije i dijabetologije u BiH. Godine 1919. po čemu ga pamte brojne generacije kao jednog od najvećih erudita Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Umro je u Sarajevu 1991.

lepre. Nakon oslobođenja vraćen mu je izgubljeni položaj šefa Dermatovenerološkog odjeljenja Opšte državne bolnice u Sarajevu. Godine 1949. i na tom položaju je bio do smrti marta 1966. godine preuzima Osiguravajući fond Državne željeznice. godine je reizabran. pa je pozvan da dadne svoje priloge za Jugoslavensku medicinsku enciklopediju. Istovremeno radi i kao ljekar Osiguravajućeg zavoda „Merkur“ u Sarajevu. godine biva uhapšen i smješten u zatvore u Zagrebu i Lepoglavi. zatim 1934. zatim biva mobiliziran u Vojni sanitet. Osim dermatovenerologijom. Prvu godinu Drugog svjetskog rata vodi Institut za lepru u Sarajevu. Objavljena mu je skripta „Kožne i spolne bolesti“ u Sarajevu i knjiga „Kožne i spolne bolesti“ u Beogradu. biran je za vanrednog profesora novoosnovane Katedre za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Augusta 1942. a jedno vrijeme vodi i Dermatovenerološko odjeljenje Vojne bolnice u Sarajevu. je izabran za redovnog profesora iste Katedre. sifilisa i dermatofitija. Većina radova profesora Flegera bila je iz područja tuberkuloznog lupusa. a jedno vrijeme je bio i predsjednik Jugoslavenskog udruženja dermatovenerologa. 1957. iz koje oblasti je objavio niz stručnih i naučnih radova i nekoliko knjiga i monografija. a od 1939. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . Učesnik je s referatima većine jugoslavenskih kongresa iz dermatovenerologije. u kome radi kao dermatovenerolog do 1945. Kao priznati specijalist dermatovenerologije doktor Fleger preuzima rukovođenje Dermatovenerološkim odjeljenjem Opšte državne bolnice u Sarajevu. bavio se i botanikom. godine dio radnog vremena radi kao dermatovenerolog Socijalnog osiguranja Sarajevo. gdje provodi zatvoren u teškim uvjetima zatvorske službe četiri i po mjeseca. Posebno se interesirao za endemski sifilis. godine. prvi jugoslavenski udžbenik iz dermatovenerologije.fakulteta u Zagrebu. godine. Umro je u Sarajevu 1966. za kojeg tvrdi da je u BiH importiran putem vojske iz Anadolije. a novembra 1958. Smatraju ga jednim od vodećih jugoslavenskih dermatovenerologa. godine.

na kome je diplomirao 1964. nekoliko puta revidiranog i preštampavanog. godine obavljao je dužnost šefa Bakteriološkog odjeljenja Armijske bolnice u Sarajevu. profesora Bogdana Karakaševića. Godine 1958. godine. Kao priznati javni i društveni radnik odlikovan je Ordenom rada.). a na osnovu habilitacije o temi „Epidemiologija. godine bira se za vanrednog profesora i šefa Katedre za mikrobiologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. a zatim i kao šef istog Zavoda radi do 1947. godine. Medicinski fakultet završio je u Beču 1917. Tokom studija bio je demonstrator na predmetu Opšta fi- 26 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. te tri razreda gimnazije.-1974. redovni profesor Mikrobiologije Rođen je 1892. Osnovnu školu i radiomehaničarski zanat završio u Saarajevu. U periodu od 1928.). godine. U periodu od 1918. godine. a zatim odlazi u Tuzlu i do 1928. godine radi kao šef Bakteriološkog odjeljenja Higijenskog zavoda u Berlinu.FRIED ROBERT (1892.-1996. te u publikaciji „Priručnik standardnih metoda za mikrobiološki rutinski rad“. Po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947. GABELA FIKRET (1936. do 1933. Umro je u Zagrebu 1974. objavio je petnaestak stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. do 1923. godine. uglavnom iz bakteriologije. upisao se na Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu. završio je također u Sarajevu 1957. godine. Profesor Robert Fried je uvršten u plejadu pionira bakteriološke službe u BiH i jedan je od suosnivača i organizatora epidemioloških službi higijenskih zavoda u Bosni i Hercegovini. a koautor je u poznatom jugoslavenskom udžbeniku „Mikrobiologija i parazitologija“. naučnik i istraživač. Specijalistički ispit iz Mikrobiologije položio je u Sarajevu 1923. Odmah po dolasku nacista na vlast u Njemačkoj vraća se u Banju Luku. odbranjene 1958. godine u Žilini (ČSSR). smjer Fizika i matematika. vanredni profesor Fizike Rođen je u Sarajevu 1936 godine. Kao nastavnik. gdje rukovodi Bakteriološkim odjeljenjem Higijenskog zavoda u Banjoj Luci. klinika i bakteriologija Bangove bolesti“. godine obavlja funkciju upravnika Doma zdravlja u Tuzli.

te postiplomsku nastavu za studente Farmaceutskog fakulteta. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Travniku. godine. a godine 1983. godine i prošao faze izbora u docenta.-1995. Stomatološkog i Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu. godine. Bio je na usavršavanjima u nekoliko centara u bivšoj SFRJ. bira se u zvanje vanrednog profesora na predmetu Medicinska fizika na Medicinskom Fakultetu u Sarajevu. akademik. Nakon odsluženog vojnog roka zaposlio se u željezari Ilijaš. u oblasti rendgenske strukturene analize u „Ruđer Bošković“ institutu u Vinči. vanrednog profesora. Rezultate svojih istraživanja publicirao je u preko 20 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. između ostalog. Jedno vrijeme proveo je kao zatočenik u Njemačkoj. Asistentsku karijeru na predmetu Epidemiologija započeo je 1948. GAON JAKOB (1914. Tokom Drugog svjetskog rata angažiran je u Sanitetu NOP-a.zika. gdje izvodi teoretsku nastavu za studente Medicinskog. Umro je u Sarajevu 1996. kao asistent za defektoskopiju. Istovremeno je obavljao funkciju honorarnog asistenta na Elektrotehničkom fakultetu na predmetu Fizika. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . Specijalizirao je epidemiologiju na Medicinskom fakultetu u Beogradu. kada prelazi na Institut za higijenu Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Također je bio autor praktikuma i skripti za studente biomedicinski fakulteta. U preko četrdeset godina svog nastavnog zvanja odgojio je brojne generacije studenata medicine. redovni profesor Epidemiologije Rođen je 1914 godine u Travniku. diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1939. nakon čega osniva istoimenu laboratoriju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. redovnog profesora i profesora emeritusa. Prošao je faze izbora u docenta i vanrednog profesora na istoimenom fakultetu. Nakon Drugog svjetskog rata zapošljava se kao ljekar opće prakse u Goraždu i radi do 1947. Bio je glavni istraživač u nekoliko naučno-istraživačkih projekata i elaborata koji su finansirani sredstvima Instituta “Ruđer Bošković“ u Vinči i Metalurškog fakulteta u Titogradu. Bio je priznat javni i društveni radnik. stomatologije.). godine. Još kao student bio je aktivan u studentskim udruženjima.

zbornicima radova a autor je i koautor knjiga “Opća epidemiologija zaraznih bolesti” i “Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti”. a onda i Neuropsihijatrijskog odjeljenja Opšte državne bolnice. gdje kontinuirano radi sve do svoje smrti 1978. volonter na ORL odjeljenju. Zbog svog društvno-političkog angažmana dobitnik je niza društvenih priznanja. godine kod profesora Vulovića i Fotića. koju je okončao na ORL klinici Medicinskog fakulteta u Beogradu 1936. u Splitu. osnivač i član Udruženja epidemiologa BiH i Jugoslavije te član nekoliko inozemnih epidemioloških asocijacija. Jedno vrijeme bio je glavni urednik časopisa “Medicinski arhiv” i član redakcijskih odbora više drugih medicinskih časopisa u bivšoj Jugosaviji. Period Drugog svjetskog rata proveo je mobiliziran u Sanitet NOR-a. mikrobiologije. Započeo je studij medicine u Gracu 1922. sljedeće godine sekundarni ljekar Dermatovenerološkog odjeljenja. jedno vrijeme radeći paralelno na odjelu Vojne bolnice i ORL odjeljenju Opšte državne bolnice. godine. Od 1930. godine. godine) i Banjoj Luci. vanredni profesor Otorinolaringologije Rođen je u Sinju (Hrvatska) 1904. Bio je poliglota i vrstan predavač s izvanrednim sposobnostima da prenese znanje na studente i specijalizante. prvo. GERC JOSIP (1904. Odmah nakon 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .farmacije i više medicinske škole u Sarajevu te na fakultetima u Tuzli (gdje je bio matičar fakulteta. Jedan je od pionira moderne epidemiologije u Bosni i Hercegovini. Umro je u Zagrebu 1995. a maturirao u Klasičnoj gimnaziji 1922. da bi krajem 1932. Iste godine zapošljava se u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu. godine je. osnovanog 1976. preventivne medicine.). Bio je redovni član ANUBiH od 1974. a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beču 1929. Također je koautor u nekoliko monografija drugih autora iz oblasti epidemiologije. U svom naučnoistraživačkom opusu ima preko tri stotine stručnih i naučnih radova objavljenih u časopisima.-1978. godine definitivno prešao na ORL odjeljenje i započeo specijalizaciju iz ORL. Više puta je boravio na stručnim usavršavanjima na ORL klinici u Zagrebu.. godine. godine. Osnovnu školu završio je u Sinju. godine.

godine brani habilitacioni rad „Patologija i klinika ozene“ na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.). Umro je u Sarajevu 1978. bavio se i pisanjem muzičkih i pozorišnih kritika.-1976. izabran je za vanrednog profesora. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Praga. Nastavnu karijeru započeo je 1952.. Ciriha. te u Zavodu za suzbijanje endemskog sifilisa u Banjoj Luci. ali i neumorno radi nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 29 . Godine 1947.završetka Drugog svjetskog rata radi na Hirurškom odjeljenju Kliničke bolnice u Sarajevu zajedno sa Blagojem Kovačevićem intenzivno razvijajući Hirurški odjel i njegovu djelatnost. godine u zvanju docenta na predmetu Otorinolaringologija. Bio je zapažen društveni i kulturni radnik u Sarajevu. godine. Berlina. Od 1941. i 1949. Godine 1963. Između ostalog. redovni profesor Dermatovenerologije Rođen je u Slavonskoj Požegi 1899. Profesor Gerc više puta boravi na usavršavanju na ORL klinikama. godine. Godine 1934. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču 1923. godine. Poslije diplomiranja. akademik. organizirao je šahovske klubove. jedno vrijeme radi na suzbijanju endemskog sifilisa u Cazinskoj krajini. Jedan je od pionira ORL u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji. a po povratku radi u Higijenskom zavodu u Sarajevu. primjenjujući bogata iskustva iz ratne hirurgije i traumatologije. što mu je omogućilo da bogata iskustva stečena u ovim institucijama prenese na studente i mlađe kolege. a 1951. Na istom fakultetu specijalizirao je dermatovenerologiju i objavio svoje prve naučne radove iz te oblasti 1926. godine aktivno učestvuje u NOB-u. kao već renomirani liječnik usavršava se u SAD-u. Brojne radove prezentirao je na naučnim i stručnim skupovima i objavio u naučnim i stručnim časopisima kod nas i u inozemstvu. boravi na ORL klinici kod profesora Gušića i Šercera. posebno abdominalne hirurgije i hirurgije glave i vrata. godine. a s obzirom da je bio i dobro muzički obrazovan. a zatim vodi Kožno-venerični dispanzer u Varaždinu i upravlja Domom zdravlja u Vukovaru. Hamburga. do 1945. 1961. GRIN ERNEST (1899. postavljen je za šefa ORL klinike.

Ðenova. da bi potom bio izabran za vanrednog profesora 1959. Štokholm. godine. te nekoliko knjiga iz oblasti endemskog sifilisa i mikotičnih oboljenja.). London. Simo Milošević“ u Sarajevu koji je postao referentna naučna ustanova sa kvalitetnim kadrom i dobro organiziranom dermatovenerološkom službom. osniva Zavod za kožne i venerične bolesti „Dr. gdje je jedno vrijeme bio i direktor sve do izbora za docenta na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1952.-1982. godine. godine. Još prije dolaska u 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Kao redovni član ANUBiH. Rim. Više puta je odlazio u univerzitetske centre Zagreb. a specijalistički ispit iz parazitologije položio je na Institutu za parazitologiju pri Institutu Srpske akademije nauka. Beograd.kao ljekar na suzbijanju zaraznih bolesti u BiH. Nakon završenog studija vratio se u Crnu Goru i radio kao ljekar na suzbijanju zaraznih i parazitarnih bolesti pri Higijenskom zavodu na Cetinju. Bio je priznat javni i društveni radnik. Njegov program suzbijanja sifilisa i mikotičnih oboljenja prihvaćen je kao oficijelni model Svjetske zdravstvene organizacije. Objavio je oko 120 stručnih i naučnih članaka u domaćim i inozemnim publikacijama. Gimnaziju je završio u Cetinju. Godine 1952. i emeritirani profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Za direktora Instituta za sifilis i kožne bolesti u Sarajevu postavljen je 1946. Godine 1957. redovni profesor Mikrobiologije i parazitologije Rođen je 1899. odakle rukovodi i organizira gotovo svim terenskim akcijama na suzbijanju endemskog sifilisa u BiH. gdje se usavršavao iz područja mikrobiologije i parazitologije. Bio je više od dvadeset godina ekspert SZO u projektima iz oblasti dermatovenerologije. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Napulju 1927. postao je počasni član nekoliko međunarodnih naučnih organizacija. GVOZDENOVIĆ MILAN (1899. habilitirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. po čemu će postati vrlo poznat u zemlji i inozemstvu. i redovnog profesora 1961. a rezultate provedenih uspješnih akcija prezentirao je na gotovo svim većim svjetskim i evropskim kongresima. godine u Čeklićima (SCG). Pariz. godine.

nakon čega brani doktorsku disertaciju „Procjena efekata antireumatske terapije u toku juvenilnog reumatoidnog artritisa na osnovu praćenja serumskih imunoglobulina“. Medicinski fakultet upisao u Sarajevu. a završio u Splitu. godine u Sarajevu. Novom Sadu. Jedno vrijeme bio je načelnik Epidemiološkog odjeljenja Ministarstva zdravlja Crne Gore i načelnik za organizaciju zdravstvene službe Higijenskog zavoda na Cetinju. Profesor Gvozdenović je. godine. godine na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu. izabran je nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 .-1986. docent Pedijatrije Rođen je u Beogradu 1932. godine. Umro je 1982. uspio organizirati vrlo kvalitetan parazitološki laboratorij. Milićima kao ljekar praktičar. a kurs Socijalne pedijatrije na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu 1958. 1978. a završio u Zagrebu 1956. amebijaze i crijevne parazitoze. godine. a okončao 1950. Osnovnu školu pohađao je u Zagrebu. HADŽIMUSIĆ NEDŽAT (1932. godine radi u službama za zaštitu djece domova zdravlja u Vlasenici. Šekovićima. a zatim i Centralnog higijenskog zavoda u Sarajevu. istakao se rezultatima istraživanja bolesti kala-azar. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je 1965. godine. koji je bio baza za dodiplomsku. Jedno vrijeme se usavršava u Švedskoj i Holandiji kao specijalista SZO.). Od 1961. Ljekarski staž je obavio na Dječijem odjeljenju Opće bolnice u Tuzli. radeći na Institutu za mikrobiologiju i parazitologiju. Godine 1981.Sarajevo. postdiplomsku i specijalističku edukaciju iz parazitologije. Gimnaziju je učio u Sremskim Karlovcima. godine. a prepoznatljiva su i njegova istraživanja sprečavanja malarije. iz tog domena je i najveći broj njegovih publiciranih radova.

Institut za anatomiju bio je jedan od najbolje organiziranih i opremljenih instituta u bivšoj Jugoslaviji. Publicirao je oko 70 stručnih i naučnih radova. redovni profesor Anatomije Rođen je u Banjoj Luci 1914. Učesnik je brojnih stručnih i naučnih skupova u zemlji i inozemstvu. HADŽISELIMOVIĆ HAJRUDIN (1914. godine. funkcionalnu i antropološku anatomiju. godine i kao odličan student odmah se zaposlio na predmetu Anatomija na istom fakultetu. Akademik Hajrudin Hadžiselimović je imao izuzetno bogat naučni opus. labirinta unutrašnjeg uha čovjeka i životinja. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. godine. kardiologije dječijih reumatskih oboljenja. od kojih većina iz njegove subspecijalističke oblasti. u čijim odjeljenjima: muzej. godine. anatomije moždanih struktura. Umro je u Sarajevu 1986. gdje su studenti sticali vrlo kvalitetna znanja o anatomiji ljudskog tijela.-1981. anatomije karličnog zgloba djece u normalnim i patološkim uvjetima razvoja. Medicinski fakultet u Beogradu završio je 1940.za docenta na predmetu Pedijatrija na Medicinskom fakultetu u Banjoj Luci. angažiran je kao nastavnik u svojstvu docenta kod profesora Jakova Kiljmana. uporedne anatomije mozga i krvnih sudova srca i dr. Publicirao je preko 100 naučnih i stručnih radova iz funkcionalne anatomije djeteta. a za svoj društveni angažman dobitnik je brojnih priznanja. među kojima i Ordena rada sa srebrenim vijencem.). Bio je društveno angažiran u brojnim institu- 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . a preuzima funkciju šefa Instituta i Katedre za anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu od 1949. Odmah po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Nakon toga je predavao Pedijatriju i na Medicinskom fakultetu u Tuzli. elektronsku mikroskopiju. Cjelokupan svoj radni vijek posvetio je organiziranju modernog anatomskog instituta i kvalitetnoj edukaciji studenata svih biomedicinskih fakulteta iz anatomije. rendgen anatomiju. a na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1984. akademik. godine. Neki od njegovih rezultata citirani su u svjetskim udžbenicima anatomije. odjeljenje za primijenjenu anatomiju.

a dekana 1964. gdje je završio osnovnu školu. i 30./54. Medicinski fakultet započeo studirati u Beogradu 1953. do 1966. godine. obavljao je funkciju prodekana Medicinskog fakulteta 1953. godine. te okončao u Sarajevu 1970. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču 1922./54. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Udruženja američkih medicinskih autora. vanredni profesor Pulmologije Rođen je u Tutinu (SCG) 1935./67./65. između ostalog. godine i niza drugih društvenih priznanja. godine. i od 1990. 27. Redovni član ANUBiH je od 1973. godine. godine. prekinuo iz porodičnih razloga.-1998. redovni profesor Otorinolaringologije Rođen je u Karlovcu (Hrvatska) 1896. godine o temi “Mogućnosti kopnografije i krivulje protokvolumen kod registrovanja farmakodinamske reverzibilnosti otpora u disajnim putevima”. Dobitnik je brojnih društvenih priznanja.-1963. Odmah pristupa nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Bio je direktor Klinike za plućne bolesti u dva mandata od 1979. Publicirao oko 50 stručnih i naučnih radova. godine.). godine osnovao časopis „Folia Anatomica Iugoslavica“ i bio je njegov glavni urednik. do 1993. a zatim i klasičnu gimnaziju 1915. do 1983.cijama.. Magistrirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1977. godine. HAMZAGIĆ HASAN (1935. godine i RO interne discipline UMC Sarajevo. te knjigu „Savremene mogućnosti kliničke fiziologije disanja“ 1988. te dobitnik Spomen-plakete grada Sarajeva 1985. Uredio je allmanahe povodom proslave 25. julske nagrade za naučni rad. godišnjice Medicinskog fakulteta. godine. Prošao je faze izbora od asistenta do vanrednog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pulmologija. godine.). Član je više stručnih i društvenopolitičkih organizacija. Umro je 1998. Udruženja anatoma SSSR-a. Umro je u Sarajevu 1981. te počasni član Njujorške akademije nauka. HERLINGER IVO (1896. Austrijskog ljekarskog udruženja. godine. a 1972. a doktorirao na istom fakultetu 1984. o temi “Korelacija između spirografskog i bodipletizmografskog načina registrovanja bronhospazma i njegovo razvrstavanje po tipovima”. i dr.

ponovno je uhapšen. U nekima od ovih oblasti je prvi primijenio eksperimentalna ispitivanja koja su objavljena u domaćim i inozemnim časopisima. godine. zbog čega mu je dodijeljen Orden za hrabrost i dva puta „Orden zasluga za narod drugog reda“. a dekana 1960. gdje osniva vrlo moderno ORL odjeljenje. izabran je za redovnog profesora na predmetu Otorinolaringologija. 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine izabran je za šefa ORL klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu i na tom položaju iznenada umire maja 1963. otpušten je iz službe i uhapšen. prebačen na slobodnu teritoriju. gdje učestvuje u IV i V neprijateljskoj ofanzivi kao hirurg Vojne bolnice. Obavljao je dužnost prodekana Medicinskog fakulteta 1950. a zatim po kazni prebačen u Bosnu da suzbija endemski sifilis. a zatim i upravitelja Gradske bolnice u Beogradu. Habilitirao je 1957. te 1945. a specijalistički ispit polaže 1925. a zatim je otpušten. korozivnog ezofagitisa i peribronhijalnih procesa. i proveo je dva mjeseca u zatvoru. Također je odlikovan spomenicom „Sutjeska“./1951. Baranje i velikog dijela Bosne i Hercegovine. godine. zatim. u kome su se liječili pacijenti Slavonije. te dijagnostike i terapije endokranijalnih otogenih komplikacija i terapije strukture stenoze jednjaka. Demobiliziran je kao potpukovnik. Nakon položenog specijalističkog ispita zapošljava se kao asistent na Hirurško-ginekološkom odjeljenju Opće bolnice u Osijeku. Godine 1960. jer je surađivao sa NOP-om./1961. godine sa radom: „Histološka ispitivanja akutne korozije ezofagusa nakon aplikacije antibiotika i kortizona“. Neposredno po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. Januara 1963. posebno problema gluhoće i poremećenog sluha. godine postavljen za šefa Instituta za transfuziju krvi JNA. Naučnoistraživački opus profesora Herlingera obuhvatio je savremene poglede i dostignuća u oblasti ORL tog perioda. od strane njegovih matičara izabran je za vanrednog profesora Otorinolaringologije 1947./1962. Bio je priznati društveni i javni radnik. Godine 1941..specijalizaciji iz otorinolaringologije na Bečkom medicinskom fakultetu kod profesora Hajeka i Neumanna. Godine 1942. i 1961. godine.

redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Sarajevu 1925. HUKOVIĆ SEID (1925. Nakon diplomiranja nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  ./1945. te glavni konsultant za mentalnu higijenu u BiH. godine.HORVAT JOSIP (1911. godine u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. godine. godine za docenta na Katedri za neuropsihijatriju i na toj dužnosti ostaje sve do svoje smrti aprila 1964. Kao predavač i pedagog osobito je bio cijenjen među studentima Medicinskog fakulteta. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju 1944. godine. akademik. Umro je 1964. zatim iste službe u Vojnoj bolnici u Sarajevu. godine. a 1960. godine za saradnika. godine.). bira se za starijeg asistenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu. miopatija i multipleskleroze. postao je asistent pripravnik u spomenutom Zavodu i na toj funkciji ostaje do 1945. Upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu 1944. docent Neuropsihijatrije Rođen je 1911. kao specijalista neuropsihijatar poslan u Sarajevu u Opštu državnu bolnicu. a specijalizaciju okončao 1941. u Skopji blizu Podravske Slatine. godine. Godine 1942. godine. kada biva mobiliziran i dekretom Ministarstva za javno zdravstvo. Jedno vrijeme bio je predsjednik Neuropsihijatrijske sekcije Društva ljekara BiH i sekretar Jugoslavenskog udruženja psihijatara. zatim 1952. Većina njegovih radova odnosi se na probleme lumboishialgija. Godine 1947. Nažalost. Organizator je Neurološkog odjeljenja Neuropsihijatrijske klinike u Sarajevu.-1964. malo njegovih istraživanja je publicirano. uglavnom kod radnika i rudara. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1936. radeći puno na terenu diljem BiH. školske godine a okončao u Zagrebu 1951. godine. Započeo je specijalizirati neuropsihijatriju u Sanatoriju za mentalne bolesti „Zelengaj“ u Zagrebu 1937.).-2001. Maturirao je 1930. Ostat će zabilježeno da je docent Josip Horvat jedan od pionira neuropsihijatrijske službe u BiH i stručnjak koji je posebno bio angažiran u području rješavanja neuropsihijatrijskih oboljenja i stanja u javnom zdravstvu.

vanrednog profesora 1962.-1985. Akademik Seid Huković izabran je za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH 1967. Specijalizirao je na Oksfordu 1959. dugogodišnji član Britanskog. Za docenta na istom predmetu izabran je 1959.-1988.). toksikologijom otrova biljnog i životinjskog porijekla i bojnih otrova. Beogradu.-1990. Sofiji. Berlinu. prorektor Univerziteta u Sarajevu (1981. godine i redovnog profesora 1972. tri monografije i 303 stručna i naučna rada.). predsjednik Saveza farmakologa Jugoslavije (1986. godine. Bio je dugogodišnji predsjednik Društva farmakologa BiH (1978. Budimpešti. Početkom 2000. Rezultate svojih istraživanja objavio je u šest knjiga.-1988. U mirovinu je otišao 1990. Bio je izuzetno elokventan edukator a predavao je studentima biomedicinskih fakulteta u Sarajevu i studentima postdiplomskog studija kontinuirano 37 godina. Kairu. Kasnije je svoj opus proširio na istraživanje eksperimentalnih modela neuroloških oboljenja. godine.). godine.pripravnik na Institutu za farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu kod profesora Pavela Sterna. Doktorsku disertaciju odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1958. a zatim istraživanjem i opisom modela izoliranih inerviranih organa eksperimentalnih životinja. Majncu. sintetiziranja peptida. Reputaciju cijenenog znanstvenika i univerzitetskog nastavnika akademik Seid Huković uspješno je usklađivao s obavljanjem niza rukovodećih univerzitetskih dužnosti. Oksfordu. Magdeburgu. Mentorirao je brojne magisterije i doktorske disertacije.) i predsjednik Savjeta Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Dugo godina bio je rukovodilac smjera postdiplomskog studija Osnovi medicinskih istraživanja i Eksperimentalna medicina. Milanu. 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Usavršavao se u svim većim farmakološkim institutima i laboratorijama u zemlji i inozemstvu: u Zagrebu.zaposlio se kao asistent. godine. godine a iste godine je izabran za profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu. Njemačkog i Italijanskog društva farmakologa i fiziologa. Bio je član redakcijskih odbora i odgovorni urednik niza naučnih i stručnih časopisa u zemlji i inozemstvu. a svoja istraživanja posvetio je proučavanju sistema biogenih amina i njihovih modifikatora. Bio je uspješan šef Instituta za farmakologiju i toksikologiju (1976. godine izabran je za predsjednika Liječničke komore Kantona Sarajevo.

godine. Drugo njegovo polje istraživanja odnosilo se na istraživanje promjena imunoloških svojstava humanih proteina u toku procesa denaturacije. godine. Odbranio je magistarski rad na fakultetu 1965. a neke od svojih rezultata je publicirao u domaćim i inozemnim časopisima i koji će biti više puta citirani. Umro je 2001. Povelje i Plakete Univerziteta u Sarajevu.). Izabran je za predsjednika ANUBiH 1990. Nekolicina od njegovih 160 stručnih i naučnih radova objavljeni su u međunarodnim časopisima. Kao student bio je demonstrator na Institutu za biohemiju kod profesora Aleksandra Sabovljeva. godine. Gimnaziju je počeo u Šibeniku a okončao u Sarajevu 1953. Dobitnik je medalje Helsinškog univerziteta. 27-julske nagrade i nagrade ZAVNOBiH-a. a 1972. magi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Nastavnički poziv obavljao je vrlo savjesno i kvalitetno za studente biomedicinskih fakulteta. godine i ovu časnu dužnost je uspješno obavljao do 1999. Dugi niz godina bio je sekretar Medicinskog odjeljenja ANUBiH. habilitaciju 1969. Učestvovao je i kao mentor u specijalističkim radovima.-1986. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1960. iz čega je i njegova odbranjena doktorska disertacija.godine. godine i doktorsku disertaciju. redovni profesor Biohemije Rođen je u Metkoviću 1935.. godine. Osim ova dva polja bavio se i ispitivanjem odnosa izoenzima i genetske strukture. dajući neprocjenjiv doprinos održanju jedinstvenosti i digniteta ove najviše znanstvene institucije BiH. Njegovo istraživačko polje bilo je orijentirano na fundamentalne probleme strukture i svojstva humanih proteina. godine u Sarajevu. niza plaketa i povelja zdravstvenih i drugih fakulteta. Osnovnu školu završio je u Dubrovniku. godine promoviran je za redovnog člana. JADRIĆ STJEPKO (1935. Za postignute rezultate akademik Seid Huković je dobio niz odlikovanja i priznanja. i iz tog segmenta je objavio nekoliko radova citiranih u inozemnoj biomedicinskoj literaturi. Povelje Medicinskog fakulteta u Sarajevu.. Plakete grada Sarajeva. Po okončanju studija ostaje raditi na Institutu kao asistent od 1960. a 1972. godine. iz čega je i odbranio magistarski rad. Nosilac je tri visoka odlikovanja SFRJ.

 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Sarajevu 1922. baveći se bazičnim istraživanjima međućelijskih komunikacija savremenim mirkoelektrofiziološkim tehnikama. godine u Sarajevu. iz čega je i najveći broj publiciranih radova profesora Jamakosmanovića. JAMAKOSMANOVIĆ ASIM (1922. za vanrednog profesora 1970. Boravio je na usavršavanjima na Institutima za fiziologiju Univerziteta u Njujorku kao stipendista Nacionalnog instituta za zaštitu zdravlja SAD-a tokom 1966. godine. godine. a za redovnog 1975. Bio je angažiran i u upravnim strukturama Fakulteta i Univerziteta. Umro je 2002. na kojem je diplomirao 1958. neki u indeksiranim časopisima svjetskog rejtinga.-2002. godine.). 1967. od ukupno njih 150 objavljenih u domaćim i inozemnim časopisima.starskim i doktorskim tezama. godine u funkciji prodekana Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. nakon čega se opredijelio za eksperimentalna istraživanja fiziologije mišića i nerava i metaboličkih promjena mišićnog tkiva u specifičnom stanju. Za profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu izabran je 1987. Za docenta je izabran 1965.. i 1968. godine. godine kod tada čuvenog profesora Levenštajna. Posebno se usavršio u eksperimentalnoj fiziologiji u oblasti primjene radioaktivnih izotopa. a nakon demobilizacije započeo je studij na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Period Drugog svjetskog rata angažiran je u NOB-u. Bio je izvanredan nastavnik pedagog i obavljao je nastavu studentima svih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu na dodiplomskom i postdiplomskom studiju. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Umro je u Sarajevu 1986. godine. Još u toku studija bio je demonstrator na predmetu Fiziologija i biohemija. a nakon diplomiranja izabran je za asistenta na istom predmetu. Rezultete svojih istraživanja prezentirao je na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima. Dobitnik je brojnih priznanja i odlikovanja.

Objavio je kao autor i koautor 65 stručnih i naučnih radova.. Godine 1954. Učestvovao je u nastavi na predmetu Higijena i Socijalna medicina za studente svih biomedicinskih fakulteta. Nakon obavljenog ljekarskog staža zaposlio se kao ljekar opće prakse u Domu zdravlja Ilijaš. godine. a maturiirao u Čačku. Voditelj je desetak naučnoistraživačkih projekata finansiranih od SIZ-a nauke BiH i međunarodnih institucija. Mentorirao je nekoliko magistarskih i doktorskih teza na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. redovni profesor Higijene i Socijalne medicine Rođen je 1924. Doktorsku disertaciju odbranio je na Medicinskom fakultetu 1973. godine. Ordenom rada sa srebrenim vijencem. zaštite životne i radne sredine. Učesnik je NOR-a od 1944. akademika Grujice Žarkovića. te strukovnih udruženja Medicine rada i Socijalne medicine u BiH i bivšoj Jugoslaviji. gdje radi do 1964. a okončao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1953. godine u Podlugovima kod Ilijaša. godine. Gimnaziju je učio u Visokom. Studij medicine započeo u SSSRu. Zdravstvenog vijeća UMC-a. Bio je vrlo angažiran društveni i javni radnik u rukovonim i stručnim organima Medicinskog fakulteta. Zajednice za naučni rad SRBiH. Odlikovan je: Ordenom za vojne zasluge sa srebrenim mačevima. uglavnom iz područja zaštite okoline i profesionalnog traumatizma. za naslovnog docenta na istoimenom predmetu 1968. Specijalistički ispit iz Medicine rada položio je 1953. zaštite stanovništva od jonizirajućeg zračenja.-1994.). Vrnjačkoj Banji. Napisao je 5 poglavlja u udžbeniku „Higijena“. izabran je za asistenta na predmetu Higijena i socijalna medicina. godine. godine. godine. Šestoaprilskom nagradom i dr.JOKIĆ JOVAN (1924. te postdiplomskoj nastavi iz predmeta Medicina rada i i Ocjena radne sposobnosti. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . godine. Osnovnu školu završio je u Visokom. vanrednog profesora 1976. i redovnog profesora 1983. Umro je u Sarajevu 1995. Univerziteta u Sarajevu.

Bio je priznat kao javni i društveni radnik i na osnovu toga dobio je i nekolicinu priznanja. Za vrijeme studija medicine proveo je dvije godine u Pragu i Budimpešti. Iz te oblasti objavio je najveći broj svojih radova. vanredni profesor Fizike Rođen je u Sarajevu 1900. preuzeo je i rukovođenje Udruženjem dječijih hirurga Jugoslavije. predmeti: matematika. godine i redovnog profesora na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Zlatnu plaketu kliničkih bolnica Jugoslavije. pratio je stručnu literaturu. gdje radi do 1930. Smrt ga je zatekla na dužnosti predsjednika Poslovodnog odbora Klinike za dječiju hirurgiju u Sarajevu 1985.). Habilitaciju je odbranio na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i nakon toga prošao procedure izbora u docenta. a specijalistički ispit polaže 1954. godine.-1985. vanrednog profesora. Nakon diplomiranja. 1959. Zlatnu plaketu Unverziteta u Sarajevu. godine. a zahvaljujući sposobnostima. Nakon diplomiranja zaposlio se kao profesor na Prvoj muškoj i Drugoj realnoj gimnaziji u Sarajevu. zahvaljujući usavršavanjima u inozemstvu i poznavanju nekoliko svjetskih jezika. Orden rada. Također. godine. godine. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1926. Gimnaziju je završio u Novom Sadu a Medicinski fakultet u Zagrebu 1949. te svojim organizatorskim sposobnostima dječiju hirurgiju afirmirao na jugoslavenskom nivou. godine i preuzima rukovođenje Odjeljenjem za dječiju hirurgiju Hirurške klinike. fizika i kemija. između ostalog.). jedan je od autora udžbenika iz hirurgije za studente biomedicinskih fakulteta i ljekare specijalizante i specijaliste. te 1975. Osim velikog broja objavljenih stručnih i naučih radova. godine. KANTARDŽIĆ MUHAMED (1900.KAFKA IVAN (1923. i na tom mjestu ga je i zatekla smrt 1985. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1923. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.-1976. smjer Prirodoslovne znanosti. godine dobija specijalizaciju iz Opće hirurgije u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. Profesor Ivan Kafka. kada prelazi u 40 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. bio je predsjednik Hirurške sekcije BiH. u Gračacu (Hrvatska).

jedno vrijeme predsjednik Trezvenačkog pokreta u Sarajevu. 1944. najstarijoj školskoj instituciji u BiH. Nakon završene osnovne i srednje škole upisao se na Medicinski fakultet u Zagrebu. Umro je u Sarajevu 1976. Godine 1936. Bio je odličan predavač i pedagog. gdje ostaje do umirovljenja 1970.Ulema medžlis u Sarajevu na radno mjesto sekretara. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je u Bileći 1926. godine. godine. Kao stipendist DZ Duvno (Tomislavgrad) radio dvije godine. Godinama je pripremao Takvim. kada se bira za vanrednog profesora Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu. godine. godine je profesor Srednje tehničke škole u Sarajevu. a posebno mjesto zauzima njegovo zanimanje astronomskim računanjem vremena. dodijeljen mu je naziv primarijus Ginekološke klinike Kliničke bolnice “Jezero” Sarajevo. Godine 1971. KAPIDŽIĆ MUSTAFA (-). Do 1948. Honorarno je predavao matematiku. Bio je društveno angažiran. fiziku. osnovanoj 1537. a nakon otvaranja Medicinskog fakulteta u Sarajevu nastavio studiranje u BiH. godine predaje fiziku na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu. objavio je brojne radove iz oblasti kojima se zanimao. godine radi kao profesor Prve ženske realne gimnazije u Sarajevu. te nakon provedene opće prakse u domovima zdravlja počeo specijalizirati ginekologiju za GAK Sarajevo. godine. Prevodio je stručnu literaturu s njemačkog jezika. Godine 1977. godine. geografiju i prirodopis više od 20 godina u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Diplomirao je 1953. do 1945. Na Medicinski fakultet u Sarajevu upisan je pod rednim brojem 5. Istovremeno. Od 1941. je odbranio doktorsku disertaciju pod naslovom nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 41 . hemiju. preuzima mjesto profesora Šerijatske gimnazije i Srednje tehničke škole u Sarajevu.

Poslije Drugog svjetskog rata radio je u Vojnoj bolnici u Sarajevu kao šef Hirurškog odjeljenja do 1963. Dobitnik je više značajnih društvenih priznanja. 42 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . za vrijeme nacističkog režima. Medicinski fakultet završio je u Berlinu 1928.). a u vanrednog profesora 1982. godine. godine. Do odlaska u partizane radio je u Sarajevu. posebno u abdominalnoj hirurgiji.“Modifikacija konusnog operativnog zahvata i njen značaj u dijagnostici i terapiji displazija i ranih formi raka grla materice” i time ispunio uvjete za sticanje naučnog stepena doktora medicinskih nauka. Engleskoj i Švajcarskoj. ljudskim odnosima prema zaposlenima i velikom humanošću prema pacijentima. Kao hirurg bio je briljantni tehničar. U nastavno zvanje docenta na Medicinskom fakultetu predmet Ginekologija i akušerstvo. godine. Neurohirurgija. Odlikovao se velikom radnom energijom. gdje je i specijalizirao hirurgiju od 1928. godine. Traumatologija. Autor je i koautor niza naučnih i stručnih radova objavljenih u više domaćih i inostranih časopisa. Objavio 126 autorskih i preko 100 koautorskih stručnih i naučnih radova. Ortopedija. kako na Klinici za hirurgiju u Sarajevu. izabran 1979. Urologija. KAUFER LEOPOLD (1903. redovni profesor Hirurgije Rođen je u selu Virje kod Bjelovara 1903. godine. godine.1990. Usavršavao se u Njemačkoj. te učesnik u više naučnih projekata. Vlasnik mnogih priznanja za unapređenje struke i nauke na prostorima bivše Jugoslavije. tako i širom Bosne i Hercegovine. te kolegijalnošću prema saradnicima. kao Abdominalna. Bio je aktivni učesnik većeg broja kongresa i simpozija. Možemo reći da je bio jedan od zadnjih svestranih šefova Opće hirurgije koji je značajno pomogao razvoj svih segmenata Opće hirurgije iz kojih su se kasnije razvile i osamostalile ostale Klinike Hirurgije.-1973. Plastična hirurgija i Vaskularna hirurgija. godine. Preminuo je 2. kako u zemlji tako i u inostranstvu. do 1934. Kao Jevrej. Torakalna hirurgija. Zatim biva izabran za šefa Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Odgojio je veliki broj mlađih hirurških kadrova. morao je emigrirati u Bosnu. naučnom i stručnom idejnošću.3. Dječija hirurgija.

Koliske. godine. Zvonimira Kopača na Institut za patološku anatomiju. dr. godine.-1960. ali i istaknuti ekspert za sudsku medicinu. Institutom za epidemiologiju a radi i kao bakteriolog u Vojnoj bolnici u Sarajevu.balzamiranja princa Ferdinanda i njegove supruge Sofije u Rezidenciji “Konak” 28. godine izabran je za vanrednog profesora na predmetu Sudska medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. do dolaska prof. a ostat će zapamćen kao odličan edukator koji nije štedio vrijeme i trud prenositi znanje mlađim generacijama. godine nakon atentata. dobija namještenje u Bolnici u Bihaću 1886. zatim 1925. imenovan je prosektorom Opšte Državne bolnice u Sarajevu. a zatim u toku rata ponovo vraćen na dužnost bakteriologa Vojnog saniteta. Više godina samostalno je radio bez asistenata. Nakon položenog specijalističkog ispita 1913. Nakon završetka Drugog svjetskog rata rukovodi Institutom za higijenu. predavao je i ovaj predmet. Godine 1949. Nakon završetka rata vraća se poslovima asistenta prosektora u Državnoj bolnici. Tokom Prvog svjetskog rata angažiran je u vojnom sanitetu kao higijeničar i bakteriolog i radi na sprečavanju i kontroli epidemija u nekoliko gradova BiH. Jedno vrijeme. koji je uspješno vodio sve do svog penzioniranja 1956. Godine 1919. Upisuje se na Medicinski fakultet u Beču i završava studij 1909. Publicirao je nekoliko naučnAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 .KAUNIC PAVAO (1884. godine. Paltaufa. Bio je odličan patolog sa dobrim znanjem iz bakteriologije. godine. redovni profesor Sudske medicine Rođen je u Beču 1884. godine. Njegov otac. a završava ga u Fojnici. Gimnaziju je završio u Sarajevu. vraća se na mjesto šefa prosekture Kliničke bolnice u Sarajevu. Kao stipendista Vlade BiH provodi četiri godine na specijalizaciji na bečkom Medicinskom fakultetu kod profesora: Weichselbauma.). Početkom Drugog svjetskog rata bio je otpušten iz službe. juna 1914. Iz ovog perioda ostat će zapamćen kao sudionik događaja . godine šefom Instituta za epidemiologiju. te Kaunic započinje svoje osnovno školovanje u Bihaću. te direktorom Instituta za higijenu 1929. Juna 1950. godine. postavljen je za asistenta u prosekturi Državne bolnice u Sarajevu. liječnik.

koju je okončao u Sarajevu.-2004. gdje je diplomirao 1957. objavljen 1920. kada prelazi u Kliničku bolnicu za tu- 44 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Nakon završene osnovne i srednje škole. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1964. godine. od kojih mu je poznat rad „Wiener klinische Wochenschrift“. godine radi na Internom odjeljenju Jugoslavenske bolnice u Zaviji (Libija). Doktorsku disertaciju nije uspio završiti zbog teške bolesti koja ga je ophrvala i uzela mu život u njegovoj 44. godine. Usavršavao se iz područja hematologije kao stipendista Francuske vlade u Parizu. asistent Interne medicine Rođen je 1939. KONJICIJA ABDULAH (1929. te priručnik „Sudska obdukcija novorođenčeta“. godine. gdje radi do 1962. No 38: „Zur Kasuistic des primaren Trachealkarzionoms“.nih i stručnih radova. godine Fojnici. godini. Izabran je za asistenta na predmetu Interna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1975. gdje je i započeo izradu svoje doktorske disertacije „Ispitivanje mogućnosti liječenja akutne promijelocitne leukoze. te radi kao specijalista hematolog Hematološko-onkološkog odjeljenja Interne klinike.-1983.). te iste godine započinje i specijalizaciju na Prvoj internoj klinici u Sarajevu. prilog boljem upoznavanju ove leukoze kao zasebnog nozološkog entiteta“. godine. 1954. godine. zbog svojih stručnih kvaliteta od strane svog mentora u Parizu prof. Osmogodišnju školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. kada je. Kao ljekar specijalista 1977. KNEŽEVIĆ VOJISLAV (1939. redovni profesor Pulmologije Rođen je 1929. godine u Otoci (BiH). upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu. do 1969. godine. promoviran u zvanje stranog asistenta Medicinskog fakulteta u Parizu. a onda prelazi u Zavod za transfuziju krvi.). Jean-a Bernard-a. Umro je 1960 godine. Nakon diplomiranja jedno vrijeme radi kao ljekar opće prakse u Domu zdravlja Ilidža. Po obavljenom liječničkom stažu zapošljava se u Dom zdravlja Vareš. godine. Specijalistički ispit iz interne medicine položio je 1973.

izabran je za naslovnog docenta. Godine 1968. Od 1990. ali i na novoosnovanim katedrama na medicinskim fakultetima u Tuzli i Banjoj Luci. a publicirao je 165 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim publikacijama. i redovnog profesora 1986. Gimnaziju je završio u Mostaru 1930. Uz teške i odgovorne obaveze kliničkog liječnika. a zatim za vanrednog profesora 1982. godine. Osim na predmetu Pneumoftiziologija na Medicinskom fakultetu Sarajevu. značajan dio svog radnog vremena posvetio je radu sa studentima. rukovodio je nizom naučnoistraživačkih projekata. a bio je angažiran i na svim značajnijim kursevima iz kontinuirane edukacije liječnika srodnih disciplina. godine.). Autor je i koautor u nekoliko monografija iz oblasti pneumoftiziologije. što će kasnije biti njegova glavna preokupacija. godine preuzima mjesto šefa Klinike do odlaska u mirovinu.-1965. bronhografije i citologije u detekciji bronhijalnog karcinoma“. godine u Sarajevu. Godine 1974. Radio je kao nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 . organizirao je nekolicinu naučnih skupova iz pneumoftiziologije. Predavao je također na Stomatološkom fakultetu i Višoj medicinskoj školi u Sarajevu.berkulozu i bolesti pluća u Sarajevu. a godine 1974. već tada. redovni profesor Patološke anatomije Rođen je u Bosanskom Brodu 1911. Umro je 2004. Izborom navedenih tema. KOPAČ ZVONIMIR (1911. Za svoj doprinos razvoju zdravstva kao struke dobio je niz značajnih društvenih priznanja. pobuđuje izuzetnu pažnju uvođenjem novog pristupa u dijagnostici i terapiji plućnih oboljenja. brani magistarski rad o temi „Evaluacija bronhoskopije. Od tada počinje njegova akademska karijera na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. za docenta na predmetu Pneumoftiziologija. a 1976. a Medicinski fakultet u Zagrebu 1936. predavao je i na postdiplomskom studiju na Medicinskom fakultetu. Osim agnažiranja u nastavi. godine. te osposobljavanju mladih kolega za bavljenje strukom koju je i sam odabrao. brani doktorsku disertaciju o temi „Skrining metod u detekciji karcinoma bronha na pulmološkom odjelu – principi i praksa primjene matematike u medicinskoj dijagnostici“. na Klinici za TBC i plućne bolesti „Podhrastovi“.

godine postaje primarijus Državne bolnice u Sarajevu. od 1919. do 1913. godine 1945. u Hamburgu. a od 1914. Također. godine. godine radi kao asistent Hirurškog odjeljenja. Zatim. godine. imenovan je upravnikom Zavoda za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu i za prosektora Zakladne bolnice u Zagrebu. od 1912.-1974. godine angažiran je kao hirurg u Skopljanskoj bolnici. do 1942. godine. Za vrijeme Balkanskih ratova./1945. Nakon diplomiranja zapošljava se kao ljekar sekundarac u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu. Godine 1945. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1883. izabran je za predstojnika Zavoda za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. naučnik i istraživač objavio je veliki broj naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Sredinom 1908. a za vanrednog profesora na Katedri za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu imenovan je 1944. KOSTIĆ MILIVOJE (1883. obavlja dužnost upravnika Državne 46 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . radi kao hirurg Vojne bolnice u Sarajevu. Krajem 1913. godine na Medicinskom fakultetu u Beču. a sljedeće školske godine imenovan je docentom i privremenim šefom Zavoda za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Kao nastavnik. godine s prekidima se usavršava na nekoliko inozemnih klinika. Habilitirao je 1947. U istom periodu obavlja i funkciju šefa Katedre za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. a godine 1953. školske godine. do kraja 1918. Berlinu i Parizu.). godine.. do 1914. U periodu od 1909. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. godine. Umro je u Rijeci 1965. Diplomirao 1906. do 1921. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Za docenta na Katedri za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Rijeci imenovan je 1943. Autor je priručnika «Patološko-anatomska sekcija i temelji dijagnostike na truplu» objavljenog u Zagrebu 1950. Za redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Rijeci izabran je 1961./1952. Školske 1951. godine obavljao je funkciju prodekana na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.asistent u Zavodu za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu u periodu od 1937. akademik. ponovno je izabran za fakultetskog asistenta.

kada odlazi u mirovinu.). godine uticao na tadašnju Federalnu vladu u Beogradu da donese odluku da se otvori Medicinski fakultet u Sarajevu. Od osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu petnanAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 . SANU. Odgojio je brojne studente medicine i specijaliste hirurgije.-1983. Godine 1921. Bavio se općom hirurgijom. a rezultate svojih istraživanja i vlastitih iskustava objavio je u preko 50 naučnih i stručnih radova. a za njegovog mandata formirane su Neurohirurška klinika u Beogradu i Prva stanica za transfuziju krvi pri Higijenskom zavodu u Beogradu (1933. a habilitaciju 1958. hirurgijom mozga i kičmene moždine. a osposobio nastavnike na medicinskim fakultetima u bivšoj Jugoslaviji. godine. Zaslužan je što je svojim autoritetom 1946. odlazi u Beograd za vanrednog profesora na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakultetu. vanredni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Zagrebu 1919. kojom rukovodi do kraja 1956. Bio je član ANUBiH.bolnice u Sarajevu. te šefa Katedre i upravnika Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Beogradu. te počasni član većeg broja akademija nauka u Evropi. Period Drugog svjetskog rata proveo je kao hirurg na Sremskom frontu i hirurg Gradske bolnice u Sremskoj Mitrovici. godine. Umro je u Beogradu februara 1974. se bira za redovnog profesora Opšte i specijalne hirurgije.). Učestvovao na svim većim naučnim skupovima u zemlji i inozemstvu. zatim 1924. KOŠAK RATKO (1919. godine. Nakon diplomiranja radio je kao farmaceut u više gradova bivše Jugoslavije. godine. abdominalnom hirurgijom. te počasni član više subspecijalističkih hirurških udruženja u bivšoj Jugoslaviji. godine. Doktorsku disertaciju iz Farmakologije odbranio u Zagrebu 1951. Farmaceutski fakultet u Zagrebu završio je 1943.

zatim papirne hromatografije. godine. godina. znanjem i iskustvom bosanskohercegovačku hirurgiju učinio prepoznatljivom u bivšoj Jugoslaviji i Evropi. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1900. Blagoju Kovačeviću bilo je predloženo da preuzme rukovođenje ovom klinikom. godine. Nakon što je njegov učitelj i osnivač moderne hirurgije u Bosni i Hercegovini akademik Milivoje Kostić otišao u penziju kao šef prve Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Beogradu. Umro je u Puli 1983. antihistaminika. Jedan je od osnivača Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prvi šef Hirurške klinike ovog Fakulteta. KOVAČEVIĆ BLAGOJE (1900.est godina radi kao asistent a zatim kao nastavnik na predmetu Farmakologija i toksikologija. Uže polje njegovog naučnog interesiranja bili su farmakoterapija i receptura. Bio je i priznat društveni radnik i dobitnik je plakete Saveza sindikata Hrvatske. a sarajevsku hiruršku kliniku učinio jednom od renomiranih klinika u bivšoj Jugoslaviji. Posjedovao je izuzetne organizatorske sklonosti. godine u Grahovu (SCG).). godine te prodekana 1957. akademik. Također je bio angažiran u Društvu farmaceuta BiH i bivše Jugoslavije. godine povremeno je dolazio u Sarajevo kao pozivni predavač.-1959. zatim njegov glavni urednik. prof. Nakon definitivnog odlaska u Pulu 1965. fluorometrije. psihoparmaka biljnog porijekla. prof. a zatim je biran ponovno za dekana 1956. antihipertenziva. Blagoje Kovačević je bio član užeg Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“ u periodu 1947. Godine 1949. što je on odbio. profesor doktor Blagoje Kovačević izabran je za dekana Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. te je svojim sposobnostima. Njegov naučnoistraživački rad pokrivao je širok dijapazon hirurških oboljenja u raznovrsnoj patologiji koja je tada dominirala u Bosni i Hercegovini (hematogeni osteomielitis. a većina radova se odnosila na rezultate istraživanja iz područja vegetativnog nervnog sistema. ehinokokoza 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . dr.-1952. spektrofotometrije. s namjerom da izradi savremenu hiruršku kliniku u Sarajevu. analitičke metode koje je među prvim uveo u istraživanja. Također.

Rezultate svojih istraživanja. godine na predmetu Hirurgija na Katedri za hirurgiju Medicinskog fakulteta.i sl. gdje se uključio u NOB. Na Hirurškoj klinici u Zagrebu radi kao hirurg od 1926. godine u Zagrebu.). Osnovnu školu završio je u Delnicama. Važio je za dobrog pedagoga edukatora i bio omiljen među studentima. godine. a potom izabran za docenta na predmetu Hirurgija. izabran je u zvanje vanrednog. Sarajevu i Zagrebu. a jedno vrijeme i na Prvoj hirurškoj klinici u Beču kod profesora Eselsberga. Umro je 1959. Godine 1949. a zatim i redovnog profesora 1968. Medicinski fakultet u Beču završio je 1924. gdje ostaje sve do odlaska u mirovinu. godine. osnivač je Neurohirurškog odjeljenja a kasnije Neurohiruške klinike Kliničke bolnice u Sarajevu. a gimnaziju u Bjelovaru 1918.-1984. pretežno iz domena intrakranijalnih krvarenja. Također. Iz ovog perioda postoji nekoliko njegovih eksperimentalnih radova u kojima su opisani rezultati. uključujući i redovno članstvo u ANUBiH i Srpske akademije nauka. Nakon što je odbranio doktorsku tezu iz neurohirurgije 1965. Akademik Blagoje Kovačević je bio izuzetno angažiran u društvenim i javnim poslovima. godine. dolazi na Hiruršku kliniku Kliničke bolnice u Sarajevu. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 49 . Umirovljen je 1973.). godine u Delnicama (Hrvatska). Umro je u Zagrebu 1984. godine. profesor Miroslav Kretić objavio je u preko 40 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Habilitaciju je uspješno odbranio 1955. Jedan je od pionira hirurške službe u BiH. a bio je član više jugoslavenskih i svjetskih stručnih udruženja. godine. godine. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1900. prezentirani na tadašnjim svjetskim kongresima hirurgije. i koji su više puta citirani u knjigama inozemnih autora. KRETIĆ MIROSLAV (1900. do 1941. godine. jedno vrijeme provodi kao asistent Hirurške bolnice „Milosrdnih sestara“ u Zagrebu i u Vojnim bolnicama u Banjoj Luci. Dobitnik je ordena Francuske legije časti. Period Drugog svjetskog rata proveo je u progonu od strane okupacijskih vlasti i prisilno poslan u Korenicu.

izdatog 1978. a doktorsku disertaciju o temi “Karakteristike i vremenski odnosi polikardiografskih parametara lijevog ventrikula srca u različitim dobnim skupinama i njihov značaj” odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1979. godine. Godine 1947. na kome je održao i prvo predavanje studentima. Mađarskoj i Španiji. imenovan je za vanrednog. gdje je i maturirao 1933. Obavljao je dužnost prodekana za nastavu na 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . a 1949. Osnovao je Zavod za anatomiju na istom fakultetu. Godine 1957. trbuha. godine. štampanog kao Kompendij iz anatomije čovjeka iz tri djela: “Pregled građe glave. godine. Nakon završenog studija radio je kao asistent u Institutu za anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu do 1944. a 1961. godine. Stručno se usavršavao. u eminentnim centrima za fiziologiju u Švedskoj. zdjelice. godine u akciji suzbijanja pjegavca u Bosni. godine. Na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je u zvanje docenta i vanrednog profesora Anatomije 1944. do 1987.). godine. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Bosanskom Petrovcu 1939. godine.-2003. godine i redovnog profesora 2003. godine. u kojoj je nastavno štivo iz Histologije i embriologije napisao prof. za redovnog profesora Anatomije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. zatim “Opća anatomija”. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1965. i od 1998.). Francuskoj./1954. redovni profesor Anatomije Rođen je u Pragu 1915. uglavnom iz područja fiziologije kardiovaskularnog sistema. vrata i leđa”.-1985. Također je obavljao funkciju dekana ovog Fakulteta školske 1953. noge i ruke”. godine. Magistarsku tezu o temi “Studija efekata dobi na vrijednost trajanja drugog srčanog tona” odbranio na Medicinskom fakultetu Sarajevu 1977. godine. Bio je šef Instituta za fiziologiju i biohemiju od 1972. Vladimir Bačić. godine. godine..KRIŽAN ZDENKO (1915. godine. Jedno vrijeme radio je u Higijensko-epidemiološkom odjeljenju Glavne vojne bolnice u Zagrebu i kao liječnik učestvovao je 1946. za docenta 1979. godine. godine. izabran je za vanrednog profesora na istom fakultetu. do 2003. Autor je vrlo poznatog priručnika iz anatomije. KULENOVIĆ HUSEIN (1939. Za asistenta Medicinskog fakulteta izabran 1968. Medicinski fakultet u Zagrebu završio je 1940. izabran je za docenta na predmetu Anatomija na Medicinskom fakultetu u Skoplju. te “Pregled građe grudi. Gimnaziju je pohađao u Bosanskoj Gradiški i Zagrebu. vanrednog profesora 1986. Posebno se interesirao i bavio područjem antropometrije i anatomije. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu.

godine izabran za asistenta na predmetu Interna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. KULENOVIĆ SALAHUDIN (1921.). većinom iz oblasti fiziologije kardiovaskularnog sistema. godine. godine u Bihaću. Nekoliko godina bio je šef Hepatološkog odsjeka u okviru Hematološko-hepatološkog odjeljenja UMC-a Sara- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Ukupno je publicirao oko 50 stručnih i naučnih radova. Koncem 1957. kao vršilac dužnosti upravnika. godine. Aktivno je govorio njemački i francuski jezik. Pripravnički staž obavio je u Kliničkoj bolnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. a ostat će upamćen kao vrlo elokventan predavač. Godine 1961. za što je dobio niz društvenih priznanja. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu. položio je specijalistički ispit iz Interne medicine. do 2003. Krajem iste godine dobio je specijalizaciju iz Interne medicine na II internoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu. Predavao je studentima svih biomedicinskih fakulteta.Medicinskom fakultetu od 1990. a onda upućen od strane Savjeta za zdravlje na dužnost sreskog ljekara i upravnika zdravstvene stanice u Modriči do oktobra 1955. godine. Bio je priznat javni i društveni radnik posebno u ratnom i poslijeratnom periodu u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. godine. godine i dekana od 2000. Umro je u Sarajevu 2003. dobio je titulu primarijusa od Republičkog sekretarijata za zdravstvo i socijalnu politiku.-1999. asistent Interne medicine Rođen je 1921. Objavio je više radova iz interne medicine i hematologije. Godine 1974. Potom je tri mjeseca radio u Bolnici za koštanu tuberkulozu u Stocu. do 2000. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1952.

). a diplomira 1952. izabran je za docenta na predmetu Higijena i socijalna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. godine.. godine. U mirovinu je otišao 1987. Sarajevu. Publicirao je preko 60 radova kako u domaćim tako i u inozemnim časopisima. godine. redovni profesor Higijene i socijalne medicine Rođen je u Zagrebu 1927. godine. godine. Doboju. Verifikacija u zvanje vanrednog profesora na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakujltetu u Sarajevu izvršena je 1983. naučnih skupova.jevo. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu pod naslovom „Upliv ishrane na etiologiju ateroskleroze“. Boravio je na stručnom usavršavanju u više zemalja Evrope. a maturirao je u Banjoj Luci 1947. 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . LEVI MARIO (1925. zapošljava se kao honorarni asistent na Institutu za higijenu i socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Sarajevu. a kasnije je verificiran i u zvanje redovnog profesora na predmetu Bromatologija. Uspješno je odbranio doktorsku disertaciju 1962. godine. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zagrebu. Poslije završenog studija (1952. godine. Dozvolom upravnih organa Medicinskog fakulteta u Sarajevu upisao se kao student Medicinskog fakulteta 1965. Koautor je udžbenika i skripti iz predmeta Higijena kako za studente Medicinskog tako i Stomatološkog fakulteta te Više medicinske škole u Sarajevu. a 1964. a diplomirao je 1970.). godine. U zvanje vanrednog profesora na predmetu Higijena i socijalna medicina izabran je 1975. Položio je specijalistički ispit iz medicinske biohemije 1963. godine. Umro je 1991. godine. Farmaceutski fakultet upisuje u Zagrebu 1947. Ponovo je izabran u zvanje docenta na predmetu Higijena i socijalna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1972. Radio je na projektu „Kontaminiranost hrane za ljudsku i stočnu ishranu“ i programu „Higijenski aspekti zaštite prirode i uloga ishrane za razvoj stanovništva“. a jednu godinu je proveo u Londonu u Nacionalnom institutu za medicinska istraživanja.-1991. godine. tematskih sastanaka u zemlji i inozemstvu. a preminuo u Sarajevu 1999. Učestvovao je na većem broju kongresa. godine.

do 1973. Bio je odličan pedagog i govornik. do 1962. U januaru 1945. godine. godine. Također je bio stručno i društveno angažiran. bira se za vanrednog profesora. godine diplomirao. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Foči 1892. Godine 1947. i to iz domena općehirurških problema. te glavni hirurg Sedme vojne oblasti u Sarajevu u činu sanitetskog pukovnika sve do 1957. Jedno vrijeme je bio predsjednik Kancerološke sekcije BiH i član Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“. a 1957.). Nastavne i naučnoistraživačke aktivnosti profesora Feodora Lukača odnosile su se na njegovo bogato hirurško znanje i iskustvo nastalo u praksi. Gimnaziju je završio u Sarajevu. ali i tokom usavršavanja u nekoliko većih hirurških klinika u Evropi. godine. odlazi u Beograd. Osnovao je i sportske klubove: „Osman“ u Sarajevu 1908. godine vraća se u Beograd i pristupa u Sanitetsku službu JNA. gdje jedno vrijeme radi kao hirurg. zatim 1950.LUKAČ FEODOR (1892. Specijalizaciju iz hirurgije započeo je na Hirurškoj klinici profesora De Quervaina u Bernu. godine potavljen je za šefa Hirurškog odjeljenja Opće bolnice u Mostaru. ratne hirurgije i sportske medicine.-1973. zatim društvo antialkoholičara „Pobratim“. Beču i Bernu. Nakon položenog specijalističkog ispita 1923. Studirao je medicinu na medicinskim fakultetima u Budimpešti. Nakon što je umirovljen 1962. Radi ovog svog angažmana nekoliko puta je odlikovan. čija su predavanja studenti rado slušali. a okončao u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu. traumatologije. godine. gdje je 1919. godine profesor Lukač je obavljao funkciju šefa Hirurške klinike u Sarajevu. angažiran je kao docent na Hirurškoj klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. te je jedno vrijeme bio i predsjednik kulturnoprosvjetnog društva „Prosvjeta“. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . te „Slavija“ u Sarajevu 1919. za redovnog profesora i zamjenika šefa Hirurške klinike. Jedno vrijeme radi kao glavni hirurg Bolničkog centra u Zrenjaninu. a nakon što je izbjegao smrt od strane okupatora bježi u Švicarsku. gdje provodi 18 godina kao hirurg i organizator hirurške službe u Mostaru i Hercegovini. Od 1959. godine. kada je otišao u mirovinu. zatim kao glavni hirurg Armijske bolnice u Novom Sadu. godine kada je umro. Drugi svjetski rat zatiče ga na dužnosti upravnika Opće bolnice u Mostaru.

redovni profesor Histologije i embriologije Rođen je 1912. Orden rada drugog reda. Istovremeno je rukovodio Institutom za histologiju i embriologiju istog fakulteta do odlaska u mirovinu. Zatim odlazi u Novi Sad za direktora Instituta za univerzitetsku nastavu Univerziteta u Novom Sadu. histologa. emocije. Za svoj društveni angažman dobio je niz odlikovanja i priznanja: Medalju rada. klimatski faktori. i dobio čin majora. a potom biva i u dva mandata dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. itd. akademik. a također i član nekoliko evropskih društava. godine u Sušaku (Hrvatska). iradijacija). redovni član ANUBiH. kojim je rukovodio do 1966. Umro je u Novom Sadu 1995. godine dopisni je član Naučnog društva BiH. Osnivač je i prvi šef Instituta i Katedre za histologiju i embriologiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Od 1955. do 1946. godine. a klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1942. Osnovnu školu završio je u Delnicama. 7. od 1961. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1923. eksperimentalne histologije i stresologije. te radovi iz domena građe i funkcije pinealne žljezde publicirao je u velikom broju domaćih i inozemnih časopisa. te proučavanja utjecaja pojedinih faktora spoljašnje sredine na građu i funkciju pojedinih organa i sistema (buka i vibracija. anatoma. Učestvovao u NOB-u od 1944. a od 1966. godine. Započeo je studirati medicinu u Nansi (Francuska). MILOJKOVIĆ ALEKSANDAR (1923. godine. julska nagrada i francuskog odlikovanja Palmes academiques. godine. a studi okončao na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1936.). Rezultate svojih stručnih i naučnih istraživanja. u Laliću (SCG). dopisni član SANU. srednju školu u Somboru.MILIN RADIVOJ (1912. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu.). bioklimaktologa i meteorologa. prvenstveno iz domena eksperimentalne neuroendokrinologije.-1995. Orden zasluga za narod sa srebrenim vijencem.-1978. Oktobarska nagrada Novog Sada. Iste godi- 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . svjetlost i tama.

te vanrednog profesora 1969. Na Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu je bio šef gotovo svih odjeljenja. godine. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je 1931. a diplomirao 1957. godine u Sarajevu u trgovačkoj porodici. godine o temi „Razdražljivost perifernih nerava in nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . a umro je aprila 1978. a okončao i položio specijalistički ispit na Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu 1958. dugogodišnji sekretar i predsjednik Ginekološko-akušerske sekcije Društva ljekara. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. a nastavlja 1947. godine. Godine 1970. Bio je saradnik u brojnim dnevnim i nedjeljnim časopisima s aktuelnim temama iz oblasti kojom se stručno bavio. godine u Sarajevu. godine. godine u Bolnici “Mladen Stojanović” u Zagrebu. NAKAŠ MUHAMED (1931. Bio je priznat javni i društveni radnik. Rezultate svojih stručnih i naučnih ispitivanja objavio je u 56 stručnih i naučnih članaka. nakon čega za redovnog profesora 1975. Posljednje godine života proveo je kao šef Ginekološko-akušerskog odjeljenja Jugoslavenske bolnice u Zaviji (Libija). Nekoliko puta organizirao je naučne i stručne skupove u ovoj oblasti. Medicinski fakultet u Sarajevu upisao 1950. odbranio je doktorsku disertaciju „Problem neželjene trudnoće sa posebnim osvrtom na stanje u SRBiH“. godine. Habilitirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1964. jer je bio mobiliziran u JNA. a nakon habilitacionog rada „Savremena ispitivanja muškog sterilititeta na materijalu GAK u Sarajevu“.ne upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu. Godine 1959. a također i na postdiplomskom studiju.-1990. Imao je izuzetne pedagoške sposobnosti u prenošenju znanja studentima i mlađim kolegama. godine.). te diplomira na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1950. gdje se i teško razbolio. Specijalizaciju iz ginekologije i akušerstva započeo je 1954. biran je za asistenta Medicinskog fakulteta na predmetu Ginekologija i akušerstvo. Također je bio višestruki reprezentativac u košarci. studiranje prekida 1944. bira se za docenta na istom predmetu. a kao nastavnik vodio je nastavu iz Ginekologije i akušerstva za studente svih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu. godine.

priznatog svjetskog neurofiziologa. Doktorsku disertaciju o temi „Prenatalna ekspozicija RTG zračenja niskih energija na nivo ATP. godine. Kliničkog centra u Sarajevu. Lowensteuna. te kao stipendista Nacionalnog insituta za zaštitu zdravlja SAD od 1964. u više mandata član savjetodavnih i upravnih struktura Medicinskog i Farmaceutskog fakulteta. Bio je aktivan društveni radnik. Najveći broj njegovih radova je iz oblasti neurofiziologije. iz čega je objavio nekoliko radova. godine. vodeći niz vrlo značajnih naučnoistraživačkih projekata. predavača 1962. godine boravio je na Institutu za fiziologiju Kolumbija univerziteta u Njujorku kod čuvenog profesora doktora Wernera R. Također je bio koautor u osam udžbenika fiziologije i biohemije. Uspješno i kvalitetno je obavljao nastavu iz predmeta Fiziologija za studente biomedicinskih fakulteta preko trideset godina. a istovremeno se bavio istraživanjima u svojoj oblasti.situ“. Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva. a zaslužan je što je na Institutu za fiziologiju i biohemiju osnovana moderna mikroelektrofiziološka laboratorija i intracelularne registracije bioelektričnih potencijala. Ordena rada sa zlatnim 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine na Institutu za fiziologiju i biohemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prošao faze izbora asistenta 1958. u stručnim časopisima i zbornicima radova prezentirao je ili publicirao preko dvije stotine naučnih i stručnih radova. u kome je napisao poglavlje iz oblasti nerava. Dobitnik je brojnih društvenih priznanja. docenta 1964. Usavršavao se u nekoliko centara. te Udruženja fiziologa BiH i Jugoslavije i Udruženja farmakologa. Na naučnim i stručnim skupovima. biohemičara i biofizičara Jugoslavije. a posebno je značajan njegov dopirnos štampanju udžbenika „Medicina rada“. i redovnog profesora 1976.. AMP i CP u mozgu kunića tokom postnatalnog razvoja“ odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1976. Zaposlio se 1957. Također se puno bavio radiobiologijom. godine. što je rezultiralo brojnim radovima koje je prezentirao na domaćim i inozemnim kongresima i publicirao u domaćim i inozemnim časopisima. između ostalog. vanrednog profesora 1970. do 1966.. u Institutu „Boris Kidrič“ u Vinči. između ostalog. godine. a posebno eksperimentalnim istraživanjima. u kom zvanju je i preminuo 1990. mišića i CNS. ADP.

godine za vanrednog profesora na predmetima Kontrola lijekova i Toksikološka hemija. a 1982. Umro je u Sarajevu 1990. Umro je u Sarajevu 2005. Diplomirao je na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1956. Godine 1960. rukovodio Olimpijskom laboratorijom u Sarajevu sa sedam odjeljenja i 60 zaposlenih. Mostaru i Travniku. Rezultate svojih istraživanja publicirao je u preko 100 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Jedno vrijeme bio je na specijalilzaciji u Halifaksu (Kanada. prešao u Beograd. Za vrijeme studija bio je demonstrator nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . godine. do 1996. godine doktorsku disertaciju o temi „O kompleksnim spojevima nikotina“. redovni profesor Hemije Rođen je 1932. Godine 1984. Dvije godine je radio u Biohemijskom laboratoriju. godine u Vojki kod Novog Sada.vijencem i Ordena zasluga za narod sa srebrenom zvijezdom. NIKULIN ALEKSANDAR (1926. godine. Godine 1968. Na Prirodnomatematskom fakultetu u Sarajevu odbranio 1964. Na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu izabran je 1975. 1967. godine NIKOLIN BRANKO (1932. godine za vanrednog profesora. godine osniva i rukovodi Radiološko hemijsko-biološkim laboratorijom za potrebe civilne zaštite. Medicinski fakultet upisao u Sarajevu 1944. godine. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Sarajevu. za redovnog profesora. godine). izabran je za asistenta na Katedri za biohemiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.). redovni profesor Patološke anatomije Rođen je u Sarajevu 1926.-2005. godine. te rukovodi Centrom za kontrolu lijekova pri Zavodu za javno zdravstvo Bosne i Hercegovine. godine). U periodu od 1992. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Beogradu. te okončao u Sarajevu u prvoj generaciji diplomiranih ljekara 1953. zatim 1974.). godine. i Štokholmu (1975.-2005. izabran je za docenta na Katedri za medicinsku hemiju Medicinskog fakultet u Sarajevu. akademik.

-1994. bila je osnovno štivo iz predmeta Patološka anatomija. istraživanja uloge hemijskih medijatora u upalnim procesima. 1963. godine. među kojima značajan broj originalnih radova iz područja kliničke i morfološke patologije. u Frankfurtu. Bio je izvrstan pedagog koji je u trideset godina rada na Medicinskom fakultetu odgojio brojne generacije studenata biomedicinskih fakulteta. Njegova knjiga „Opća patologija“. Buchnera. eksperimentalne patologije. te patologije respiratornog trakta uzrokovane egzogenim noksama. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1924. Bio je izuzetno društveno aktivan. Od 1953./81. i 1958. a jedan dio se odnosi na eksperimentalne i morfološke studije šoka kod pokusnih životinja. godine. Nakon Drugog svjetskog rata upisuje Medicinski fa-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . nakon čega biva izabran za vanrednog profesora 1966. gdje je završio osnovnu školu i Prvu mušku gimnaziju. predsjednik predsjedništva Udruženja univerzitetskih nastavnika. član brojnih stručnih asocijacija i organa: Savjeta Fakulteta./74. godine. godine.na Institutu za histologiju i embriologiju i Institutu za patološku anatomiju. a zatim i za redovnog profesora na predmetu Patološka anatomija./82. godine u Sarajevu. odbranio je doktorsku disertaciju „O nekim morfološkim promjenama kod akutnog djelovanja histamina“. štampana u nekoliko izdanja. godine u Grajsvaldu (Njemačka). Više puta boravio je na stručnom usavršavanju u inozemstvu: od 1957. NUMIĆ NURUDIN (1924. Savjeta za naučni rad SRBiH. do odlaska u mirovinu 1991. Umro je 2005. i dekan 1980. u Frajburgu kod profesora F. a sljedeće godine je biran za docenta na Katedri za patološku anatomiju. U tridesetpetogodišnjoj nastavnoj i naučnoj karijeri objavio je 107 stručnih i naučnih radova u inozemnim i domaćim časopisima. do 1957. godine. Odbranio je habilitaciju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1959. Godine 1965. te prodekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 1973. Bio je šef Katedre i Instituta za patološku anatomiju od 1961. 1962. i 1981. te magistranata i doktoranada medicinskih nauka. a 1966. godine pomoćni je asistent na predmetu Patološka anatomija.). specijalista patološke anatomije. član Udruženja patologa Jugoslavije.

godine specijalizira Internu medicinu i nakon položenog ispita 1961. na kojem je diplomirao 1952. godine sve do 1992. Više puta je boravio na stručnim usavršavanjima. a zatim u Sarajevu do 1955. Nakon obavljenog ljekarskog staža radi kao ljekar opće prakse u Kalinoviku. OSMANAGIĆ IZET (1919. godine. Bio je član brojnih stručnih i naučnih udruženja u BiH i Jugoslaviji. Od 1960. Za svoj stručni i društveni angažman dobio je niz priznanja. i iz te oblasti je objavio 92 stručna i naučna rada. Cjelokupan radni vijek posvetio je kardiologiji. U rodnom gradu je završio osnovno i srednje obrazovanje. godine rukovodi Ginekološko-akušerskim odjeljenjem nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . a potom i direktora Gradske poliklinike u Sarajevu. Od 1956. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu je prošao sve faze izbora od asistenta do redovnog profesora i nastavnika na postdiplomskom studiju iz kardiologije. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je u Sarajevu 1919. Medicinski fakultet počeo je studirati u Beču. kojom rukovodi od 1974. te član Evropskog udruženja kardiologa i Medicinske sekcije Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. godine. Specijalistički ispit je položio na Ginekološkoj klinici u Beogradu. nastavio u Pragu a završio u Beogradu.-1994. godine. specijalizira ginekologiju i akušerstvo u Kliničkoj bolnici „Koševo“ u Sarajevu. Nakon obavljenog ljekarskog staža. godine.kultet Sveučilišta u Zagrebu. uglavnom iz oblasti kardiologije na univerzitetima u inozemstvu. godine radi na Trećoj internoj klinici. Umro je u Sarajevu 1994. te dugogodišnji sekretar i predsjednik Kardiološke sekcije Društva ljekara Bosne i Hercegovine i generalni sekretar i predsjednik Udruženja kardiologa bivše Jugoslavije. te Fonokardiografski i Spirometrijski kabinet. nakon čega je formirao prvu Koronarnu jedinicu u Bosni i Hercegovini. Specijalizirao je kardiološku hemodinamiku u Institutu za eksperimentalna klinička ispitivanja u Pragu. godine. a također i poglavlje o kardiologiji u zajedničkom udžbeniku „Interne medicine“ bosanskohercegovačkih autora.). gdje obnaša dužnost šefa stanice za Hitnu medicinsku pomoć.

godine. Mestwerda i u Štokholmu kod prof. Istovremeno je boravio u nekoliko navrata tokom 1963. i 1964. Dolaskom okupatorski vlasti dobiva otkaz iz službe i biva nezaposlen i živi u Bjelovaru. i redovnog profesora 1975. godine na usavršavanjima u Hamburgu kod prof. a onda kao sreski ljekar u Hrvatskoj Kostajnici. te prolazi procedure izbora. godine. 60 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Kotmajera. gdje je maturirao 1928. a četiri godine kasnije i za vanrednog profesora na istom predmetu. za docenta 1962. jedinu instituciju takve vrste u BiH. Bio je izuzetan i strog pedagog. Aktivno je bio angažiran i u Ginekološkoj sekciji Društva ljekara BiH. U Hamburgu je boravio na Dijabetološkoj klinici čuvenog profesora Bertrama. a za profesora emeritusa 1981. Umro je u Sarajevu 1994. zapošljava se kao asistent Interne klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1909. profesora Fellingera u Beču i profesora Mathesa u Heidelbergu. nakon čega je formirao Odsjek za maligna oboljenja pri Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu. godine. godine. te ljekar u Zavodu za socijalno osiguranje u Zagrebu. što mu je nakon povratka u Sarajevo omogućilo da počne primjenjivati. a završio u Zagrebu 1936.Opće bolnice u Zenici. kada 1944. Nakon oslobođenja radi kao ljekar u Narodnoj miliciji Zagrebačke armijske oblasti. godine. godine. godine. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1953. PERINOVIĆ MILENKO (1909. Gimnaziju je pohađao u Derventi i Bihaću. a brojne generacije studenata biomedicinskih fakulteta i specijalista ginekologije i akušerstva pamtit će ga kao vrsnog stručnjaka i edukatora. Nakon diplomiranja jedno vrijeme radi kao volonter na Hirurškoj klinici u Zagrebu. Frankfurtu i Beču. Godine 1949. Iste godine brani habilitacioni rad i bira se za docenta Medicinskog fakulteta na predmetu Ginekologija i akušerstvo.).-1983. godine pristupa NOR-u. a kasnije i Odsjek za ginekološku rehabilitaciju u banji Ilidža. Stručno se usavršavao na Internim klinikama u Hamburgu. Hajdelbergu. za vanrednog profesora 1968. prvi u bivšoj Jugoslaviji. Medicinski fakultet počeo je studirati u Gracu (Austrija). godine.

oralne antidiabetike u liječenju bolesnika od šećerne bolesti. Habilitirao je 1961. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Iskustva u vezi sa kliničkom primjenom antidijabetika“. Dugo godina je rukovodio Gastroenterološkim odjeljenjem i Odjeljenjem za dijabetes na Internoj klinici u Sarajevu. Jedno vrijeme bio je generalni sekretar Društva endokrinologa Jugoslavije. Rezultate svojih istraživanja i stručna iskustva objavio je u oko 170 stručni i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima, pretežno iz dijabetologije i kliničke farmakologije. U časopisu „Medicinski arhiv“ objavio je veliki broj prikaza stručnih knjiga i časopisa Bio je član Redakcijskog odbora časopisa „Acta Medica Iugoslavica“. Jedan je od najstarijih i najzaslužnijih članova endokrinološke sekcije Društva ljekara BiH, i jedan od pionira dijabetologije na bivšim jugoslavenskim prostorima. Kao javni i društveni radnik, priznat i cijenjen zbog svog ogromnog angažmana, odlikovan je nizom priznanja, plaketa i odlikovanja, između ostalog, Ordenom rada sa zlatnim vijencem i Ordenom zasluga za narod sa srebrenim zracima. U mirovinu je otišao sa mjesta dugogodišnjeg šefa Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. Umro je u Sarajevu 1983. godine.

PERIĆ BRANKO (1926.-1997.), redovni profesor Fiziologije i Biohemije
Rođen je u 1926. godine. Kao srednjoškolac uključio se u ilegalni pokret za odbranu grada Sarajeva, a od maja 1942. godine je učesnik NOR-a. Po završetku Drugog svjetskog rata upisuje Medicinski fakultet u Sarajevu i na njemu diplomira 1956. godine. Usavršavao se u Vinči na Institutu “Boris Kidrič” iz područja primjene radioaktivnih izotopa u medicini. Također je proveo jednu godinu na specijalizaciji iz kliničke fiziologije u Karolinskoj bolnici u Štokholmu, a 1961. godine i na Kolumbija univerzitetu u Njujorku. Nakon smrti profesora Aleksandra Sabovljeva 1963. godine preuzima rukovođenje Institutuom za fiziologiju i biohemiju do 1971. godine. Vodio je nekoliko projekata iz područja fiziologije i biohe-

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

61

mije, a rezultate istraživanja objavio je u preko 150 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim biomedicinskim časopisima. Kao nastavnik Medicinskog fakulteta u Sarajevu prošao je izbore od asistentna do profesora emeritusa. Odgojio je brojne generacije studenata svih biomedicinskih fakulteta, koji ga pamte kao izuzetno kvalitetnog edukatora. Bio je član brojnih naučnih i stručnih organizacija, kao: New York Academy of Science, European Society for Microcirculation, Rheological Society, Jugoslovenskog Društva za fiziologiju, Nacionalni komitet međunarodnog biološkog programa. Također, profesor Perić je obavljao niz društvenih i rukovodnih funkcija: bio je pomoćnik direktora Kliničke bolnice u Sarajevu za NIR, potpredsjednik PO UMC-a i dr. Za svoj javni i društveni angažman nagrađen je brojnim priznanjima. Umro je u Sarajevu 1997. godine.

POPOVIĆ VOJIN (1925.-1977.), docent Interne medicine
Rođen je 1925. godine u Ivangradu (SCG). Osnovnu školu završio je u Ivangradu, gimnazijsko školovanje započeo u rodnom mjestu, prekinuo 1941. godine, nastavio u Sarajevu i završio 1946. godine. Kao đak prve generacije studenata Medicinskog fakulteta u Sarajevu diplomirao je 1954. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Kliničkoj bolnici Koševo, jedno vrijeme radio je kao ljekar u Sreskoj zdravstvenoj stanici Sarajevo. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je decembra 1960. godine. Nastavnu karijeru započeo je na Katedri za internu medicinu kao asistent 1957. godine, da bi u zvanje docenta bio izabran 1976. godine. Ima publiciranih preko 40 naučnih i stručnih radova, uglavnom u oblasti hepatobilijarnog trakta. Naslov njegove

62

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

doktorske teze je „Promjena na jetri kod Diabetes mellitusa i međusobni odnosi oboljenja jetre i Diabetes melitusa“. Aktivno je učestvovao na mnogim naučnim i stručnim skupovima u zemlji, a također je bio i član nekoliko stručnih udruženja iz svoje oblasti. Kao učesnik rata, bio je zatvaran od okupacijskih vlasti, a završetak Drugog svjetskog rata dočekao je kao 100% RVI. Odlikovan je Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod i Ordenom rada sa zlatnim vijencem. Obavljao je niz značajnih funkcija na Medicinskom fakultetu i Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu, a također i republičkim organima. Umro je u Sarajevu 1977. godine.

POPOVIĆ ZULEJKA (1930.-1991.), redovni profesor Pedijatrije
Rođena je u Zagrebu 1930. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Banjoj Luci. Medicinski fakultet je završila u Sarajevu 1956. godine. Kao odličan student i ljekar primljena je na specijalizaciju na Dječiju kliniku 1959. godine, a po položenom specijalističkom ispitu, zahvaljujući svom angažmanu i organizatorskim sposobnostima jedno vrijeme obavlja dužnosti šefa Odjeljenja za gastroenterologiju, a kasnije i dužnost direktora Dječije klinike i Poliklinike za dječje bolesti „Prof. dr. Milivoje Sarvan“ u Sarajevu. Prošla je sve faze izbora od asistenta do redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pedijatrija. Pionir je i osnivač Službe za dječiju alergologiju i imunologiju u BiH i iz tog segmenta je i najveći broj objavljenih stručnih i naučnih radova, te odbranjene magistarska i doktorska teza. Ima ukupno publiciranih preko 100 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu. U dva mandata bila je i predsjednik Pedijatrijske sekcije Društva ljekara BiH, te organizator nekoliko stručnih i naučnih skupova iz pedijatrije. Bila je izuzetno društveno aktivna u mnogim profesionalnim, društvenim i humanitarnim udruženjima, od Savjeta za zdravstvo i socijalnu politiku BiH, Predsjedništva alergologa i imunologa Jugoslavije do Predsjedništva pedijatara Jugoslavije. Odlikovana je Ordenom zasluga za narod sa srebrenim vijencem. Smrt ju je

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

6

godine. a osnivanjem Medicinskog fakulteta ovo odjeljenje prerasta u Kliniku za bolesti uha. Svoje bogato naučno i istraživačko iskustvo koje je sticao usavršavanjima u inozemstvu. godine. kod glasovitog hirurga plastičara za nos. godine. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu zavšrio je 1953. da bi ga NDH vlasti smijenile s položaja šefa odjeljenja i postavile Tvrtka Dujmušića.zatekla na mjestu šefa Katedre za pedijatriju Medicinskog fakulteta 1991. Dio specijalističkog staža obavlja i na ORL klinici u Njemačkoj.). Otišao je u penziju kao redovni profesor 1960. profesora Josepha. u Berlinu. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1925. a ubrzo zatim iza ovog oformio je ORL odjeljenje sa deset kreveta. a Žarko Praštalo je postavljen za šefa ove klinike u zvanju vanrednog profesora Medicinskog fakulteta. do 1923. Medicinski fakultet je završio u Beču 1920. godine. PRCIĆ MIDHAT (1925.-1985.). Godine 1945. godine PRAŠTALO ŽARKO (1891. 64 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . ponovo preuzima dužnost šefa ORL odjeljenja. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu. godine kod čuvenih profesora Haumanna i Hajeka. s operacionom salom i ambulantom koje je uspješno vodio do Drugog svjetskog rata. a do svoje smrti 1980. a svoje rezultate prezentirao je na brojnim naučnim i stručnim skupovima i publicirao u brojnim domaćim i stranim časopisima. a onda odlazi da specijalizira ORL na Bečki medicinski fakultet u periodu od 1921. predano je prenosio studentima medicine i mlađim kolegama specijalizantima. godine vraća se u Sarajevo i radi na Hirurškom odjeljenju Opće državne bolnice kao specijalista otorinolaringolog. Jula 1923. redovni profesor Otorinolaringologije Rođen je 1891. grla i nosa. Kratko radi u Državnoj bolnici u Sarajevu.-1980. godine bio je savjetnik i predavač na ORL klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu.

Od 1974. godine. izabran je za redovnog profesora Fakulteta kriminalisitičkih nauka Univerziteta u Sarajevu 1993. do 1993. godine. bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Specijalistički ispit iz Sudske medicine položio 1958.). i 1989. Osnovno i srednje obrazovanje stekao u Konjicu. Veoma rano se posvetio abdominalnoj hirurgiji i u tom segmentu jedan je od pionira u bivšoj Jugoslaviji. PROHIĆ HALIL (1922. Na Hirurškoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu radi sve do svoje smrti 1985. godine bio je šef Instituta nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 6 . Studenti ga pamte kao vrsnog pedagoga. a u periodu od 1972. pri čemu prolazi procedure izbora od asistenta do redovnog profesora. Član je brojnih naučnih i stručnih asocijacija u zemlji i inozemstvu. Doktorsku disertaciju odbranio je 1974. Također. vanrednog profesora do redovnog profesora Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na predmetu Sudska medicina. godine. godine. Također. Njegov naučni i istraživački opus čini preko 50 objavljenih radova u domaćim i inozemnim časopisima iz opće i abdominalne hirurgije. redovni profesor Sudske medicine Rođen je u Konjicu 1922. U istraživačkom opusu ima oko 40 publiciranih stručnih i naučnih radova iz više oblasti forenzičke medicine objavljenih u domaćim i inozemnim časopisima. docenta. do 1976. godine.-2004. Prošao izborne procedure od asistenta. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1954. autor je dva izdanja udžbenika „Sudska medicina“ objavljena 1986. godine. Osnivač je i dugogodišnji šef Klinike za abdominalnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu.godine.

godine. asistent Hirurgije Rođen je u Ključu 1927. Nakon završenog studija jedno vrijeme je radio u preduzeću „Zrak“ u Sarajevu. Iste godine je izabran za asistenta na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakulteta Univerziteta u Sarajevu. godine. Za asistenta na predmetu Infektivne bolesti izabrana je 1965. godine na Ortopedskoj klinici Medicinskog fakulteta Sveučilištau Zagrebu. Godine 1962. Ljekarski staž je obavila u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. godine.). te zahvaljujući svojim organizatorskim sposobnostima pomogao je otvaranje nove Ortopedske klinike Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. Kao slikar amater imao je više samostalnih i zajedničkih izložbi. iz ortopedije. Umro je u Sarajevu 2004.). položila je specijalistički ispit iz Infektologije i nakon toga je imenovana za šefa Odsjeka za neuroinfekcije Infektivne klinike. godine. Važio je za dobrog edukatora koji je svoje praktično iskustvo znao kvalitetno prenijeti studentima i specijalizantima. a jedno vrijeme obavljao je i funkciju predsjednika Samoupravne interesne zajdnice nauke Bosne i Hercegovine (1980. angažiran u rukovodnim strukturama fakulteta i Univerziteta. godine. a Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1953. Od 1957.-1984. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Beogradu. asistent Infektologije Rođena je 1926. Do 1957.-1979. 66 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .). Specijalistički ispit iz ortopedije položio je 1960.-1969. godine. godine radila je u Zavodu za zdravstvenu zaštitu radnika „Pretis“ Vogošća. PŠORN DRAGUTIN (1927. Pionir je ortopedske discipline u Bosni i Hercegovini i kao iskusan ljekar praktičar. u tom zvanju ga je zatekla i smrt 1979. Bio je priznati javni i društveni radnik. Gimnaziju je završio u Sarajevu 1946. Osnivač je i prvi predsjednik Sekcije za ortopediju i traumatologiju Društva ljekara Bosne i Hercegovine. godine u Beogradu. godine radi na Infektivnoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu. PUTNIK LJUBICA (1926. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1954.za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Radio je kao liječnik u Školskoj poliklinici u Varaždinu. godine. Godine 1921. Stevo Radojević je jedan od pionira rendgenologije u bivšoj Jugoslaviji. Godine 1949. zaposlio se kao specijalista rendgenolog u bolnici „Milosrdna braća“. u Sarajevu 1969. docent Pneumoftiziologije Rođen je 1902. godine nakon obavljenog specijalističkog staža na Institutu za tuberkulozu u Golniku. Za kliničkog asistenta na Institutu za rendgenologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu izabran je 1927. Za svoj društveni i stručni angažman u Društvu ljekara Bosne i Hercegovine i Savezu društava Jugoslavije dobila je Spomen-plaketu. RADOVIĆ JOVAN (1902. Educirao je i osposobio brojne doktore medicine i specijaliste rendgenologije u Bosni i Hercegovini. Na ovom Institutu radio je sve do 1945. a zatim kao liječnik u Bosanskom Brodu. izabran je za starijeg asistenta na Katedri za ftiziologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Wurzburgu (Njemačka) 1920. Na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu biran je za redovnog profesora 1947. godine. odnosno „Josip Kajfeš“ u Zagrebu. Nakon što je nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 6 . godine.-1954. Autor je više naučnih i stručnih radova. RADOJEVIĆ STEVO (1892. godine. Bila je iskusan ljekar praktičar s izraženim pedagoškim sposobnostima da svoje znanje prenese studentima. Publicirala je ukupno 11 stručnih radova što u domaćim što u inozemnim časopisima.godine i u tom zvanju ju je zatekla smrt. godine. gdje ostaje raditi sve do svoje smrti 1952. gdje je ostao do 1944. dr. godine i šefa Katedre za rendgenologiju. Specijalistički ispit iz TBC i plućnih bolesti je položio 1948.). Medicinski fakultet Univerziteta u Zagrebu završio je 1929. godine. godine.).-1952. redovni profesor Radiologije Rođen je u Budimpešti 1892. a naslov diplomske teze bio je: „Die Erkennbarkeit von Antiqua – und Fraktur-Buchstaben im indirekten Sehen“. godine. Prof. godine.

Nakon diplomiranja. Godine 1953. smjer Hemija. Doktorsku disertaciju odbranio je na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. je docent na predmetu Medicinska hemija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. jedno vrijeme je radio kao profesor u srednjoj školi „Ognjen Prica“ u Sarajevu. u kom svojstvu ostaje do 1973.). Godine 1961. Iz svog područja publicirao je oko 40 naučnih i 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. Bio je šef Katedre za hemiju od 1986. godine.habilitirao 1953.godine. RAMIĆ SALKO (1933. U doba kada su terapija i dijagnoza ovih oboljenja bili insuficijentni. u to doba.-1998. te bio primoran intenzivno istraživati nove dijagnostičke postupke i terapijska sredstva za liječenje. godine. izabran je za docenta na Katedri za metodiku nastave iz hemije. U tom periodu objavio je 6 naučnih radova o suvremenoj koncepciji primjene antituberkulostatika. izabran je za asistenta na predmetu Medicinska hemija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. na kome je diplomirao 1959. Plućnim oboljenjima i tuberkulozom počeo se baviti još 1936. započinje studij na Filozofskom fakultetu. do 1988. po čemu ga starije kolege pamte kao svog autoritativnog učitelja. Umro je 1954. godine izabran je za docenta na predmetu ftiziologija na istom Fakultetu. visokog procenta tuberkuloznih bolesnika sa značajno velikom rezistencijom Kohovog bacila na postojeća antibiotska i druga antituberkulozna sredstva. Godine 1973. vanredni profesor Hemije Rođen je 1935. posjedovao je dobre edukacijske sklonosti u prenošenju znanja studentima medicine. Osim što je bio vješt i pedantan kliničar. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. godine u Sarajevu. godine. a od 1975.

godine. Cjelokupani naučni opus dr. godine. akademik. preštampavan u 6 dopunjenih i izmijenjenih izdanja. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Fojnici 1920. Lenjingradu.). godine. umrla je 1972. godine. a također. Medicinski fakultet u Sarajevu završila je 1958. godine i do 1976. Doktorsku disertaciju odbranio je u Sarajevu 1970. godine u svojoj 40. Više godina provela je na specijalizaciji u Velikoj Britaniji na Institutu za animalnu fiziologiju u Brabrahamu kraj Cambridgea. Ratković-Ðokić se bavila problemima holinergične transmisije u humanom mozgu. RATKOVIĆ-ÐOKIĆ DOBRILA (1932. bio je autor udžbenika Organska hemija za III razred gimnazije. a okončao u Zagrebu 1955. Umro je u Sarajevu 1996. Godinu dana kasnije izabrana je za asistenta na predmetu Farmakologija i toksikologija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Izabran za redovnog člana nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 69 . Montpeljeu. Smorena teškom bolešću. Dr. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio na Internoj klinici Kliničkog centra u Zagrebu. Ratković-Ðokić posvećen je mjerenju aktivnostima enzima u ljudskom mozgu. REZAKOVIĆ DŽEMAL (1920.-2004. Kao nastavnik prošao procedure izbora od asistenta do profesora emeritusa na predmetu Interna medicina Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. godine. Tel Avivu.-1972. asistent Farmakologije i toksikologije Rođena je u Sarajevu 1932. objavljen 1969. Medicinski fakultet započeo studirati u Pragu. Magistrirala je i doktorirala na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. od začeća do duboke starosti. godini života u Sarajevu.). Stručno se osposobljavao u nekoliko univerzitetskih centara u inozemstvu: Parizu. Moskvi. godine. Varšavi.

Osnivač je Udruženja bazičnih medicinskih znanosti BiH./61. Dobitnik je više nagrada i priznanja. Bosansko Grahovo i Drvar) kao ljekar opće prakse. godine. a i gimnaziju 1939. Bosanska Krupa. a onda februara 1944. a specijalistički ispit polaže na Internoj klinici Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Nakon obavljenog ljekarskog staža 1946.. godine. jedno vrijeme savezni poslanik u Skupštini SFRJ. godine). jedno vrijeme bio je sekretar Odjeljenja medicinskih nauka i član predsjedništva ANUBiH. Tokom studija bio je mobiliziran. godine bira se za docenta na predmetu Interna medicina. Novembra 1957. gdje je završio osnovnu školu.ANUBiH. Bio je priznat javni i društveni radnik. Ordena rada sa crvenom zastavom. Od 1951. u nekoliko mjesta BiH (Gacko. godine specijalizira internu medicinu u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. te monografije: „Trombodinamo-elastografija“. redovni profesor Interne medicine Rođen je 1920. vena i mikrovaskularnog sistema“. godine RUSTEMBEGOVIĆ FAHRUDIN (1920. prvo u domobrane 1943. godine. Osim nastavnih aktivnosti. Ordena rada sa zlatnim vijencem.-1972. Medicinski fakultet u Zagrebu završio je 1944. godine u Sarajevu. bavio se i naučnim publicističkim radom. izabran je za asistenta na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. koje je obavljao savjesno i kvalitetno. Član nekoliko naučnih i stručnih biomedicinskih asocijacija. a nakon odbranjene habilitacije novembra 1961. Za vanrednog profesora Interne medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu izabran je 1968. između ostalog: Šestoaprilske nagrade Sarajeva. godine. godine u Kliničkoj bolnici u Sarajevu radi. gdje je bio referent saniteta. objavljena 1980. nagrada ZAVNOBiH-a. Umro u Sarajevu 2004. Medalje za hrabrost. godine. Jedno vrijeme boravio je na usavršavanju na Institutu za bolesti srca u Londonu (školske 1960. te je kao autor i koautor objavio oko 70 stručnih i naučnih rado- 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . u NOB.). Publicirao 103 stručna i naučna rada u domaćim i inozemnim časopisima. „Trombolija i tromboembolijska bolest arterija. do 1956. objavljena 1987. Medalje zasluga za narod.

gdje je 1925. Rappaport) i Internoj klinici (prof. i šefa Treće interne klinike. godine. Umro je 1972. od kojih je većina iz područja kardiologije. RUŽDIĆ IBRAHIM (1906. Da bi se upoznao s organizacijom i načinom rada u medicinskohemijskim laboratorijama. Srednjoj medicinskoj školi u Sarajevu. Udruženja kardiologa Jugoslavije.va u našim i inozemnim časopisima. promoviran u čast doktora filozofije iz predmeta hemija. Epinger) u Beču. Za svoj društveni i javni angažman odlikovan je Ordenom rada sa srebrenim vijencem. a od 1971.). armijske oblasti osnuje hemijski laboratorij. Te iste godine uprava sanatorija „Merkur“ povjerila mu je da osnuje medicinsko-hemijski laboratorij. obavljao je funkciju zamjenika šefa. Medicinskom fakultetu u Sarajevu. redovni profesor Hemije Rođen je 1906. Iste se godine upisao na Farmaceutski odjel Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. općinskim strukturama u Sarajevu. Još kao ljekar opće prakse pokazao se dobrim organizatorom zdravstvene službe (otvorio zdravstvene stanice u Gacku. godine završio klasičnu gimnaziju. Ruždić provodi stanovito vrijeme na usavršavanju u inozemstvu u Institutu za patofiziologiju (prof. te jedno vrijeme i predsjednik Kardiološke sekcije Društva ljekara BiH. a osim ljekarskog rada na Trećoj internoj klinici u Sarajevu bio je angažiran u nizu drugih institucija u organima upravljanja: Domova zdravlja Sarajevo. Ruždić odlazi u Lausannu u Internu kliniku (prof. Vanotti). godine. u Internu (klini- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . godine u Travniku. godne. Bio je član Upravnog odbora Društva ljekara BiH. gdje je 1933. i dr. Godine 1957. Kliničke bolnice u Sarajevu. Nakon okupacije Austrije 1938. prof. Za magistra farmacije promoviran je 1930. Kao vojni stipendist upisuje studij hemije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sanatoriju „Lov“ (prof. godine prof. S referatima je aktivno učestvovao na svim važnijim bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim kongresima. Specijalizaciju iz bromatologije s medicnskom hemijom položio je 1937.-1990. Bosanskoj Krupi i Bosanskom Grahovu). Silberstein). povjereno mu je da u Bolnici IV. Godine 1934.

prof.ku u Baselu. Pored vođenja poslijedipomske nastave zajedno sa svojim suradnicima sudjelovao je u izobrazbi: stažista i specijalizanata kliničkih hemičara. Almasay). Medicinski fakultet je uključio postdiplomski studij pod nazivom „kliničko-laboratorijska dijagnostika“ Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u svoj program. Bio je jedan od osnivača i redoviti član uredničkog odbora internacionalnog časopisa „Clinica Cemica Acta“. Za svoj rad primio je brojna priznanja i nagrade: NOG Zagreba imonovao ga je zdravstvenim savjetnikom. republičkih i gradskih komisija za kliničku hemiju. U periodu od 1941. Aktivno je sudjelovao u osnivanju i radu društvenostručnih saveznih. organizirao je i vodio pod pokroviteljstvom Savjeta za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu NRH poslijediplomski oblik jednogodišnjeg. Ruždić je pored predavanja na Medicinskom fakultetu vodio i dalje kliničkohemijski laboratorij Sanatorija „Merkur“. Bio je počasni član Udruženja liječnika opće medicine Jugoslavije i Austrijskog društva za 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Godine 1945. Nakon završetka usavršavanja preuzeo je organizaciju rada u Medicinskohemijskom laboratoriju Sanatorija „Merkur“. Godine 1952. Nakon odlaska u mirovinu ostao je u Zavodu u dopunskom radnom odnosu i vodio Jedinicu za znanstvenoistraživački rad Zavoda za kliničku hemiju Kliničke bolnice „Dr. 1967. Ozren Novosel“. Ruždić. Objavio je 141 publikaciju. današnje Kliničke bolnice „Dr. Gigon) Uzrich. do 1945. odnosno dvogodišnjeg usavršavanja visokokvalificiranih stručnjaka za voditelje kliničkohemijskih laboratorija. farmaceuta za rad u kliničkohemijskim laboratorijama zdravstvenih stanica. Savjet za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu NRH povjerava mu da pored svoje redovne dužnosti preuzme i organizaciju rada i edukaciju kadrova u kliničkohemijskim laboratorijama na području NRH. Godine 1962. kada je na Sveučilištu otpočeo djelovati „treći stupanj nastave“. godine prof. osnovana je viša škola koju je također vodio prof. dužnost koju je vršio sve do odlaska u starosnu mirovinu. 1954. Bio je član Internacionalne federacije za kliničku hemiju te je aktivno sudjelovao u radu „Expert panel on proteins“. organizira redovitu Školu za zdravstvene tehničare laboratorijskog smjera. Ozren Novosel“. u Institut za fizikalnu hemiju (prof.

podnosi ostavku na mjesto docenta i učestvuje kao ilegalac u jedinicama NOP-a. tehnologiju i informatiku. godine. Od 1961. a u periodu od 1954.. počasni član Medicinske akademije Hrvatske. godine. a zatim na istoj Katedri za docenta. Bio je matičar prilikom osnivanja Veterinarskog fakulteta. patofiziologije i biohemije. Područja naučnih i stručnih istraživanja profesora Sabovljeva su bila različita i mnogobrojna unutar fiziologije. godine. do 1956. godine u Ečki. Posebnu nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Nakon diplomiranja izabran je za asistenta na Katedri za fiziologiju Veterinarskog fakulteta u Beogradu 1937. a gimnaziju u Velikom Bečkereku kod Zrenjanina. Svojim pionirskim radom na organizaciji stručnog i znanstvenoistraživačog rada te edukaciji kadrova u kliničkohemijskim laboratorijama postavio je solidne temelje za razvoj naše kliničke hemije.mikrohemiju. obavljao je funkciju prorektora Univerziteta u Sarajevu. te Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. odbijajući da potpiše antikomunistički manifest. Filozofskog i Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. SABOVLJEV ALEKSANDAR (1907. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je 1907. godine. ravnopravnu s ostalim granama medicinske znanosti. primio je nagradu za životno djelo od Republičkog komiteta za znanost. do 1962.-1963. godine predavao je fiziologiju i na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu. Za dekana Fakulteta biran je ponovo 1953. Godine 1941. pa do svoje smrti 1963. Jedan je od matičara Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1946. i oficijelno prvi dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prvi šef Katedre za fiziologiju i biohemiju na istom Fakultetu. Inicijator je i osnivač Udruženja fiziologa Jugoslavije i potpredsjednik ovog Udruženja od 1959. U rodnom mjestu završio je osnovnu školu. godine. Tokom svog 50-godišnjeg aktivnog rada svojim stručnim i znanstvenim radom znatno je pridonio da se klinička hemija u našoj zemlji razvije u samostalnu akademsku disciplinu.). Demobiliziran je kao major JNA. u Banatu (Vojvodina). Završio je Medicinski fakultet u Beogradu 1937.

Još kao specijalizant 1957. i na Institutu 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . odbranio je habilitacioni rad „Carditis u toku primarnog ataka reumatske bolesti u dječjem dobu“. Iz područja fiziologije i metabolizma materija u ljudskom organizmu objavio je zasebnu monografiju u kojoj su. Njegovi eksperimentalni radovi iz područja neurofiziologije i metabolizma fosfora u jetri su ostali prepoznatljivi na širim jugoslavenskim naučnim prostorima. i za vanrednog profesora na predmetu Pedijatrija. nakon čega je 1975. SARAJLIĆ EŠREF (1923. Iste godine upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu.-1980. prezentirana njegova pionirska iskustva uvođenja radioaktivnih izotopa u istraživanju metabolizma. Godine 1973. a zatim 1968. pojedinih mineralnih frakcija. godine izabran za redovnog profesora na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. gdje je i maturirao 1944. je demobiliziran. Godine 1963. Nekoliko puta je boravio u inozemstvu na usavršavanjima. Bio je pripadnik NOV-a a 1946. Objavio je više naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim publikacijama. zatim Dječijoj klinici profesora van Gelderena u Lajdenu u Holandiji. a okončao ga u Sarajevu 1953. te načina odgovora organizma u obrambenim uvjetima. godine. 6 mjeseci na Kardiološkoj klinici kod profesora Linda u Štokholmu. odbranio je doktorsku disertaciju „Promjene u elektrokaridogramu izazvane abnormalnim koncentracijama kalijuma na izolovanom srcu i njihov značaj“. Bio je društveno aktivan. godine.). godine. izabran je za asistenta na predmetu Pedijatrija. redovni profesor Pedijatrije Rođen je u Sarajevu 1923. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Dječjoj klinici u Sarajevu 1958. a za svoj doprinos u radu dodijeljena mu je medalja za zasluge „Orden rada prvog i drugog reda“ i „Orden zasluga za narod trećeg reda“. Katedru za fiziologiju i biohemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu učinio je jednom od najbolje opremljenih u tadašnjoj Jugoslaviji. godine. nakon čega je iste godine izabran za docenta. Zahvaljujući vanrednim organizatorskim sposobnostima.pažnju posvetio je istraživanju unutrašnjih materija organizma. između ostalog. između ostalog.

te član evropskih pedijatrijskih udruženja. Rezultate svojih naučnih i stručnih istraživanja publicirao je u preko 100 radova u domaćim i inozemnim časopisima. potpredsjednik Udruženja reumatologa Jugoslavije. predsjednik Udruženja kardiologa Jugoslavije. upućen je u Francusku. Tome su doprinijeli i nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Za vrijeme Drugog svjetskog rata hapšen je i proganjan. Milivoje Sarvan preuzima mjesto šefa Klinike za dječije bolesti u svojstvu profesora pedijatrije. nakon čega jedno vrijeme boravi na usavršavanju u Berlinu i Dizeldorfu. godine.). Otvaranjem Medicinskog fakulteta u Sarajevu. redovni profesor Pedijatrije Rođen je 1896. Godine 1937. Educirao je brojne studente biomedicinskih fakulteta i specijaliste pedijatrije. godine. od demolirane bivše bolnice željezničara pravi uređenu Pedijatrijsku kliniku Medicinskog fakulteta uz pomoć mladih saradnika koje je okupio i educirao. Za kratko vrijeme. Aktivno je sarađivao i u ANUBiH. godine. To mu je omogućilo da dječiju kardiologiju u Sarajevu podigne na evropski nivo primjenjujući najsavremenije dijagnostičke i terapijske metode u ovom segmentu. akademik. predsjednik Reumatološke sekcije. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu bio je dekan od 1974. Nakon diplomiranja vraća se u Jugoslaviju i radi kao sreski ljekar u Aleksincu. predsjednik Pedijatrijske sekcije Drušva ljekara BiH. uz ogromne napore. SARVAN MILIVOJE (1896.-1978. godine u Užičkoj Požegi (SCG). gdje je i maturirao. do 1980. Umro je u Sarajevu 1980. Učesnik je Prvog svjetskog rata i nakon prelaska Albanije. znanje i vještine.za kardiovaskularne bolesti Univerziteta u Padovi. Profesor Sarajlić je bio osnivač Savjetovališta za kardioreumatološka oboljenja. izabran je za docenta na predmetu Pedijatrija na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Zatim je upisao Medicinski fakultet u Lionu i na njemu diplomirao 1922. a nakon završetka ponovno se vraća na svoje radno mjesto na Dječijoj klinici Medicinskog fakulteta u Beogradu. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Dječjoj klinici u Beogradu. Zaslužan je i za osnivanje drugih medicinskih fakulteta u BiH. Bio je značajno društveno i politički angažiran kao generalni sekretar Udruženja pedijatara Jugoslavije.

bio je i predsjednik Udruženja alergologa Jugoslavije./55. i 1954. Akademik Milivoje Sarvan je bio svestrana ličnost i kao javni i društveni radnik dobio je niz društveni priznanja i nagrada. godine. Učestvovao je u istraživanjima iz nekoliko područja anatomije. a jedno vrijeme i prorektor Univerziteta u Sarajevu. te prolazi faze izbora u docenta. Poljskoj. Odbranio je doktorsku disertaciju o temi “Koštani labirint nekih chiroptera”.brojni naučni i stručni skupovi koje je organizirao preko Pedijatrijske sekcije. a bio je počasni član sličnih udruženja u Francuskoj. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1949. SAVKOVIĆ LJUBOMIR (1927. osim što je bio predsjednik Udruženja pedijatara. a godine 1966. koju je osnovao i uspješno vodio okupljajući na tim skupovima eminentne stručnjake iz pedijatrije u zemlji i inozemstvu. Član je ANUBiH od njenog osnivanja. između ostalog. 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Švicaraskoj. godine. Po osnivanju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli 1976. Umro je u Beogradu 1978.). Tokom studija bio je demonstrator na Institutu za anatomiju. a jedno vrijeme. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1956. 1992. nosilac je francuskog Ordena legije časti. godine u Beogradu. godine. školske godine.-1992. Njemačkoj./52. te dekan 1951. godine prelazi na ovaj Fakultet i vodi Katedru za anatomiju sve do smrti. julske nagrade SRBiH i nagrade AVNOJ-a. Bio je vrstan preparator i svojim radovima je obogatio muzej Anatomskog instituta. vanrednog i redovnog profesora. redovni profesor Anatomije Rođen je u 1927. Za predavača na istoimenom predmetu izabran je 1961. a dobitnik je 27. Karijeru je završio kao doživotni član Udruženja pedijatara. godine. iz čega je odbranio preko 30 naučnih i stručnih radova./50. postao je redovni član ANUBiH. Značajnu ulogu odigrat će šestomjesečni kursevi socijalne pedijatrije koje je profesor Sarvan organizirao. Nakon diplomiranja zaposlio se kao asistent Medicinskog fakulteta na predmetu Anatomija. Češkoj republici.

te prolazi faze izbora u vanrednog i redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu. do 1966. godine u Zenici. Studirao je na medicinskim fakultetima u Beogradu i Zagrebu. I najzad. te predsjednik Odbora za rak Medicinskog odjeljenja ANUBiH. i član Odbora za ispitivanje lijekova istog odjeljenja. Profesor Hišam Serdarević je 1975. Kao nastavnik pneumoftiziologije i šef Klinike i Katedre za pneumoftiziologiju dao je značajan doprinos rješavanju TBC i plućnih oboljenja u BiH. a kasnije komandant Medicinsko-sanitetskog bataljona Osme kordunaške divizije. godine. i član predsjedništva Jugoslavenske asocijacije ZRO./67. prvo Unske operativne grupe. do 1978. Habilitirao je 1956. Rukovodio je ili je bio član u svim značajnijim stručnim asocijacijama i udruženjima vezanim za pulmološka oboljenja i TBC u BiH i bivšoj Jugoslaviji./74. bio je predsjednik Crvenog krsta SRBiH i predsjednik Crvenog krsta SR Jugoslavije Također.). Gimnaziju je završio u Sarajevu 1936. bio je član Jugoslavenske komisije za saradnju sa međunarodnim zdravstvenim organizacijama. Po završetku studija angažiran je kao sanitetski ljekar./65. redovni profesor Pneumoftiziologije Rođen je 1917. Od brojnih funkcija koje je imao značajne su: osam godina je bio predsjednik Zajednice radnih organizacija SRBiH. godine. Specijalistički ispit iz Pneumoftiziologije položio je 1949. akademik Hišam Serdarević je usnAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . gdje je diplomirao 1944. Dugogodišnji je šef Klinike za plućne bolesti i tuberkulozu „Podhrastovi“ u Sarajevu. godine i nakon toga izabran za docenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pneumoftiziologija.SERDAREVIĆ HIŠAM (1917. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta od 1964.-1986. akademik. godine radi na Grudnom odjeljenju Vojne bolnice u Sarajevu. dugogodišnji je predsjednik Komisije za plućne bolesti i TBC i Zavoda za tuberkulozu SRBiH. godine. Od 1946. godine a dekan 1973. zatim od 1970. godine izabran za redovnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH. te uvođenju novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka u prevenciji i liječenju pulmoloških oboljenja i TBC. Pored svih važnih funkcija koje je obavljao za svog života. godine.

godine.“. gdje radi kao specijalista internista i asistent do decembra 1938. Godine 1958.-1967. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beču 1927. godine pristupa jedinicama JNA i jedno vrijeme radi kao šef Internog odjeljenja Vojne bolnice u Požarevcu. u kom svojstvu je i demobiliziran decembra 1951. godine. Januara 1947. u drugoj sa akademikom V. julske nagrada SRBiH. gdje je bio upravnik. gdje ostaje do augusta 1941. dobija mjesto ljekara socijalnog osiguranja u Rudniku uglja Kostolac. godine. Špirom Janovićem. SIMIĆ MIRON (1902. 27. godine zaposlio se kao ljekar na Odjeljenju za interne bolesti Opšte državne bolnice u Sarajevu. godine i izabran za docenta na Katedri za interne bolesti Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Danilovićem). kada bježi u Srbiju. Orden rada sa srebrenim i zlatnim vijencem. objavljenoj 1967. Studenti ga pamte kao odličnog pedagoga koji je svoja predavanja držao vrlo razumljivim i jednostavnim jezikom. Novembra 1944. a često je znao i sam voditi praktične vježbe studentima. Smrt ga je zatekla marta 1986. godine vratio se u Sarajevo. Za šefa Internog i TBC odjeljenja Gradske bolnice u Sarajevu imenovan je decembra 1938. a decembra iste godine i za vanrednog profesora na Katedri za internu medicinu. a zatim i Vojne bolnice u Kragujevcu. Dobitnik je niza priznanja i odlikovanja. je postao upravnik Gradske bolnice u Sarajevu. Jedno vrijeme se educira na internim klinikama u Parizu i Beču. Orden Republike za srebrenim vijencem.). vanredni profesor Interne medicine Rođen je u Banjoj Luci 1902. godine. izabran je ponovno za docenta. Također je koautor knjiga „Tuberkuloza pluća“ i „Plućne bolesti“ (u prvoj sa prof. godine. gdje 1942.pio objaviti preko 100 stručnih i naučih radova u domaćim i inozemnim publikacijama. gdje u Vojnoj bolnici u Sarajevu postaje šef Odjeljenja za interne bolesti i upravnik Vojne bolnice u činu pukovnika sanitetske službe. Nakon odsluženog vojnog roka 1928. kao što su Orden za hrabrost. a 1940. godine. Završio je osnovnu školu i gimnaziju u Sarajevu. godine na Klinici za plućne bolesti i TBC „Podhrastovi. Odbranio je habilitacioni rad o temi „Hronični ga-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .

i 1977. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. akademik. godine. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1940. dekan 1988. STAROVIĆ BORIŠA (1940. Iste godine postavljen je za dekana novoosno- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . godine. Puno pažnje posvetio je praktičnoj edukaciji ljekara na terenu i sam je istraživao patologiju nekih područja Bosne i Hercegovine. Disertaciju o temi “Evaluacija traumatizma šake i njen značaj primarnog hirurškog tretmana u prevenciji invaliditeta” odbranio je 1981. te dio njih iz preventivne medicine i rehabilitacije. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu 1964. Bio je član nekoliko domaćih i inozemnih naučnih asocijacija. Na tom mjestu ostao je do januara 1993. kada je izabran za asistenta na predmetu hirurgija. Umro je u Sarajevu 1967. godine. Specijalistički ispit iz opće hirurgije položio je 1973. Kao stipendista Britisch Councila – tokom 1976. U nastavnom procesu Medicinskog i Stomatološkog fakulteta učestvuje od 1972. a zahvaljujući organizatorskim sposobnostima unaprijedio je Drugu internu kliniku u Sarajevu. Derbi. godine. Transformacijom spomenute ustanove 1977. godine boravio je u vodećim centrima Velike Britanije za hirurgiju šake. godine postao je njen direktor i na toj dužnosti ostao do 1993. godine na Hirurškoj klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Prodekan Medicinskog fakulteta postaje 1985.). godine. godine. Supsbecijalistički ispit iz plastične i rekonstruktivne hirurgije položio je 1976. a zatim kroz izbor u docenta. kojom je jedno vrijeme uspješno rukovodio. rekonstruktivnu hirurgiju i mikrohirurgiju. godine. (Edinburg. godine. godine. Jedan od osnivača odjeljenja za plastičnu i raekonstruktivnu hirurgiju Hirurške klinike u UMC Sarajevo. vanrednog i redovnog profesora uobličava univerzitetsku karijeru. London). Bila je to prva doktorska disertacije iz ove medicinske oblasti na prostorima tadašnje Jugoslavije. Njegovi stručni i naučni radovi bili su iz nekoliko oblasti interne medicine.-2005. gdje započinje rad na doktorskoj disertaciji iz područja rekonstruktivne hirurgije šake.stritis“. godine kada je napustio Sarajevo. U rodnom gradu završio je osnovnu školu i klasičnu gimnaziju 1958. ali najznačajniji su iz hematologije.

te 1990. U svom bogatom naučnoistraživačkom opusu ima oko 550 stručnih i naučnih radova iz gotovo svih područja farmakologije i toksikologije. internacionalnih stručnih sastanaka i brojnih domaćih simpozijuma. preko 20 naučnoistraživačkih projekata u zemlji i inozemstvu. zasluge u radu dobio je „Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva“. Počeo je raditi u farmaceutskoj industriji i do Drugog svjetskog rata radio je na farmakološkim instrumentima. u istom periodu. ili učesnik.-1976. „Prvomajsku nagradu BiH“.vanog Medicinskog fakulteta u Foči. godine „Povelju humanosti Jugoslavije“. Obavljao je funkciju predsjednilka Odjeljenja za medicinske nauke. Organizator desetak kongresa. proučavanjem modela oboljenja ekstrapiramidalnog sistema. Nosilac je. problemima transmisije u CNS.). STERN PAVAO (1913. Posebno se bavio područjem farmakologije centralnog i vegetativnog nervnog sistema. a zatim po pozivu dolazi 1948. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1936. godine dobio je nagradu „Hipokrat“ za životno djelo i 2003. Akademik Pavao Stern je bio jedan od najplodnijih naučnika i nastavnika Medicinskog fakulteta. „Medalju rada“. punih šest godina obavljao i funkciju rektora Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Umro je u Beogradu 2005. generalnog sekretara i potpredsjednika. 1913. Osnivač je Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske te njen dopisni i redovni član. akademik. gdje osniva Institut za farmakologiju i toksikologiju i postaje njegov šef i prvi šef istoimene katedre. radi čega je jedno vrijeme boravio u Amsterdamu i Beču na usavršavanju. godine. redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Varaždinu. godine. Bio je mentor u nekoliko doktorskih i magistarskih teza na biomedicinskim fakultetima. zapošljava se na Institutu za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Novembra 2002. godine na novoosnovani Medicinski fakultetu u Sarajevu. Godine 1946. Republika Srpska. godine „Veliki pečat“ za postignute rezultate u profesiji. Hrvatska. godine. Za svoj rad. Također je. izučavanjem fiziološke 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .

godine u Zagrebu. godine. zašto je dobio 27. godine izabran je za docenta na predmetu Ginekologija i akušerstvo na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1946. te i uroginekološke korektivne zahvate uz stalnu prisutnost anesteziologa nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Latzgou. Ozren Novosel“. Za redovnog profesora se bira 1950. Umro je u Sarajevu 1976. Nastavnički posao počeo je kao asistent 1938. godine. godine. bio je predsjednik Jugoslavenskog društva za fiziologiju i Jugoslavenskog društva za farmakologiju. vratio se u Zagreb i radi u Republičkom sekretarijatu za zdravstvo i do 1955. godine bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Tokom Drugog svjetskog rata bio je ilegalac NOP-a. Wertheimu. Purkinijevu medalju. Od 1957. godine je predstojnik Ginekološko-porodnog odjeljenja bolnice „Dr. Školske 1951. transplantacija. Specijalistički ispit iz Ginekologije i akušerstva položio u Zagrebačkom kraljevskom rodilištu kod profesora Dursta. Također. pamtit će ga najmanje 4. SZABO STANISLAV (1903. godine u svojstvu vanrednog profesora. Bio je vrstan operater. bio je organizator i nekoliko naučnih i stručnih skupova. a već 1942. sekretar Medicinskog odjeljenja ANU BiH. te član redakcijskih odbora nekoliko naučnih i stručnih časopisa u zemlji i inozemstvu. godine preuzima organiziranje Klinike za ginekologiju i akušerstvo i vođenje Katedre na istom predmetu sve do 1952..). Bio je priznat javni i društveni radnik./53. Bio je dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1952. Godine 1952. gdje je završio klasičnu gimnaziju kao učenik generacije. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beču 1928. godine. a odlikovan je Ordenom rada sa crvenom zastavom i Ordenom zasluga za narod sa srebrenim zracima. malignih tumora itd.000 studenata. godine nadzire izgradnju Dječje bolnice u Klaićevoj ulici i bolnice „Ivan Kajfeš“ u Zagrebu. Slovenačke Akademije znanosti in umetnosti i član nekoliko akademija nauka u inozemstvu. a u ginekološku praksu uveo je niz novih metoda: vaginalna i laparoskopska operacija po Schutu.uloge supstance P. julsku nagradu. Kao svog učitelja./52. a kasnije i ravnatelj iste bolnice do odlaska u mirovinu 1974. godine.-1998. a preko 50 specijalista su okončali svoje specijalističke ispite za vrijeme rada profesora Sterna. a također je proučavao farmakološke efekte miopatija. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1903. trovanjima i ulogom histamina u ljudskom organizmu. Također. član JANU. Obavljao je brojne i odgovorne funkcije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i Akademiji nauka i umjetnosti BiH. Doktorirao je na Medicinskom fakultetu u Beču.

Uvodi 1962. godine uvodi monokemoterapiju. godine. te tri godine radi u Stanici za transfuziju 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Szabo intenzivno razvija eksperimentalna istraživanja na postavljanju in vitro onkobiograma i antiblastograma prilikom izbora najdjelotvornijeg citostatika.). bio je član Njemačkog ginekološkog društva.-1990. Umro u Zagrebu 1998.). godine. Također. većinom iz područja ginekološke onkologije. godine vakuum-aspiracije. Također. Prof. te prenatalnu genetsku dijagnostiku od 1970. genetike i kolposkopije.Banovići i Šamac .).-1972. Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem (1965. zapošljava se u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. godine. Szabo ima obavljena 33 naučna i stručna rada. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. godine i polikemoterapiju u liječenju raka jajnika. a također među prvima i dokazati uspješnost hormonskog liječenja raka endometrija. a 1964. U svom naučnom opusu prof. godine kardiotokografiju. ultrazvuk. kada je otvorio savremeno koncipiranu polikliniku sa subspecijalističkim ambulantama. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1950. odnosno indukciju ovulacije humanim menopauzalnim gonodoprinima. a za svoj društveni i naučni doprinos nagrađen je Ordenom bratstva i jedinstva sa srebrenim vijencem (1969. zatim potpredsjednik Udruženja ginekologa i opstetričara Jugoslavije (1968. Ordenom zasluga za narod prvog ranga (1968.Sarajevo. Jedno vrijeme (1966. zatim 1969.). čime je prvi pokušao uvesti specifične citoterapije kod karcinoma jajnika. Značajne uspjehe prof. Učestvovao je kao dobrovoljac u akcijama izgradnje pruga Brčko . a od 1963.) i Ordenom rada sa crvenom zastavom (1970. plinske analize ploda. Szabo postiže u liječenju raka jajnika.) bio je predsjednik Ginekološke sekcije Zbora liječnika Hrvatske.-1968. Nakon obavljenog ljekarskog staža. prof. redovni profesor Infektologije Rođen je u Sarajevu 1921. godine. a zajedno sa suprugom Janjom jedan je od osnivača Hrvatske lige protiv raka. a veliki značaj pridavao je razvitku kliničke citologije. TEFTEDARIJA MUHAMED (1921. Szabo već 1962. godine u praksu uvodi vakuum-ekstrakciju prilikom poroda. i već od 1959.i neonatologa.).

Udruženju infektologa BiH i Jugoslavije. godine.). Habilitirao je 1962. Plaketa Republičkog zavoda za zdravstvenu zaštitu BiH.). Godine 1974. godine. Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva 1978. izabran je za docenta na predmetu Infektologija. godine. Orden rada sa srebrenim vijencem (1961. Godine 1954. godine. u kojima je jedno vrijeme bio i predsjednik ovih udruženja. Srebrena plaketa za samoupravljanje. U znak priznanja za svoj rad upisan je u poznatu svjetsku knjigu „Men and Women of Distinction“. godine. Obavljao je brojne rukovodne i društvene funkcije u rukovodnim organima UMC-a Sarajevo. godine. Brojne generacije studenata pamte ga kao elokventnog edukatora i korektnog ispitivača. i redovnog profesora 1975. Cambrige. Organizirao je i Prvi kongres infektologa Jugoslavije. Zlatna plaketa Medicinskog fakulteta (1971.krvi u Sarajevu. Boravio je više puta na usavršavanjima u inozemstvu.). Orden rada sa zlatnim vijencem (1971. England 1981. do 1979. U nastavni proces je uključen još kao specijalizant infektologije i učestvovao je u edukaciji svih studenata biomedicinskih fakulteta do odlaska u mirovinu. Položio je specijalistički ispit iz Infektivnih bolesti na Infektivnoj klinici u Zagrebu 1959. Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima (1980. Godine 1964. odbranio je doktorsku disertaciju o temi „Hospitalne infekcije – ispitivanje hospitalnih infekcija sa posebnim osvrtom na Gram negativne uzročnike“. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Kortikosteroidi u liječenju zaraznih bolesti“. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Zlatna i srebrena plaketa Kliničke bolnice (1972. zatim za vanrednog profesora 1970.). U domaćim i inozemnim stručnim i načunim časopisima i drugim publikacijama objavio je oko 140 stručnih i naučnih radova. imenovan je za asistenta na predmetu Zarazne bolesti na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Za šefa Infektivne klinike i Katedre na predmetu infektivne bolesti na Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je 1971. Jedno vrijeme je obavljao i funkciju prodekana Medicinskog fakulteta. Za svoj društveni i javni angažman dobio je niz domaćih i nekoliko inozemnih priznanja: Plaketa Nacionalne medicinske akademije Francuske. godine. od 1974. Umro je u Sarajevu 1990. Medicinskog fakulteta. i na toj dužnosti ostao je do odlaska u mirovinu 1976. Plaketa Saveza ljekraskih društava Jugoslavije.).

TELALBAŠIĆ SADŽIDA (1936.-2006.), redovni profesor Infektologije
Rođena je u Sarajevu 1936. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu diplomirala 1961. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža, 1962. godine zaposlila se kao sekundarni ljekar na Klinici za zarazne bolesti Kliničke bolnice Sarajevo. Specijalistički ispit iz infektologije položila je 1967. godine. Magistarski rad o temi „Efekat endotoksina Salmonele Tyfi i šigele Flexner na mortilitet nekih organa gastrointestinalnog trakta“ odbranila je 1972., a doktorsku disertaciju o temi „Prilog poznavanju dijagnoze nekih crijevnih infektivnih oboljenja primjenom fekalne citodijagnostike“ odbranila je na MF u Sarajevu 1979. godine. Iste godine izabrana je za šefa Odsjeka za crijevne i parazitarne bolesti Infektivne klinike UMC Sarajevo. Od 1990. godine pa do odlaska u mirovinu 2005. godine bila je šef Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. U nastavnom procesu na Medicinskom fakultetu na predmetu Infektivne bolesti je od 1972. godine u svojstvu asistenta pripravnika, zatim je birana 1975. godine za asistenta, docenta 1984. godine, vanrednog profesora 1989. godine i redovnog profesora 1994. godine. Obavljala je funkciju šefa Katedre za infektivne bolesti od 1990. do 2005. godine. U spomenutom periodu izvodila je nastavu svim studentima biomedicinskih fakulteta, a također je učestvovala u edukaciji polaznika postdiplomskog studija kliničkog smjera te brojnih ljekara na specijalizaciji iz infektivnih bolesti. Mentorirala je nekoliko magistarskih radova. Usavršavala se u više centara u zemlji i inozemstvu, od čega dva puta u bivšem SSSR-u, 1970. i 1978. godine, također u Čehoslovačkoj 1972. godine, zatim u Poljskoj 1990. Sa radovima je učestvovala kao aktivni izlagač na više kongresa infektologije, mikrobiologije, gastroenterologije, gerontologije i dr., na nekim od njih i kao pozivni predavač. Publicirala je 97 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu, kooautor je u udžbeniku i praktikumu iz Infektologije, te autor jedne monografije. Obavljala je brojne rukovodne i društvene funkcije, između ostalog, bila je i predsjednik Infektološke sekcije Društva ljekara BiH od 1979. godine do 1990., za koji rad je dobila nekoliko društvenih priznanja. Preminula je u Sarajevu 2006. godine. 

4

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

TOMIĆ SREĆKO (1924.-1975.), redovni profesor Patološke anatomije
Rođen je 1924. godine u Dolovima kod Vareša. Završio je gimnaziju u Visokom, a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1954. godine. Za vrijeme studija medicine bio je angažiran kao demonstrator, a nakon diplomiranja izabran je za asistenta na Institutu za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Položio je specijalistički ispit iz Patološke anatomije 1958. godine. Jedno vrijeme boravio je na usavršavanju na Institutu za rak u Amsterdamu, što ga je motiviralo da se usmjeri u segment onkologije. Na predmetu Patološka anatomija izabran je za docenta 1962. godine a vanrednog profesora 1968. godine, te za redovnog profesora 1975. godine. Imao je izvanredne pedagoške sposobnosti, i studenti su rado posjećivali njegova predavanja. Kao naučnik i istraživač objavio je preko 40 naučnih i stručnih radova, većinom iz opće i kliničke onkologije. Bavio se dosta onkologijom dojke, o čemu je sačinio seriju publikacija u kojima je naglašavao značaj rane prevencije i dijagnostike tumorskih oboljenja. Nastupio je s radovima na brojnim stručnim i naučnim kongresima u zemlji i inozemstvu. Kao društveni i javni radnik za svoj angažman dobio je nekolicinu priznanja, između kojih: Orden rada sa zlatnim vijencem i Orden zasluga za narod sa srebrenim vijencem. Umro je 1975. godine nakon duge i teške bolesti.

TVRTKOVIĆ RIFAT (1921.-1994.), redovni profesor Hirurgije
Rođen je u Višegradu 1921. godine. Školovao se u više mjesta a gimnaziju je završio u Prištini pred Drugi svjetski rat. Kao napredan omladinac iz anatifašistički orjentirane porodice odmah je uhapšen i logorovao je u Italiji do 1943. godine, kada odlazi u slovenačke partizane. Po završetku rata počinje studij Medicine u Ljubljani, te se po diplomiranju zapošljava na Hirurškoj klinici u Sarajevu. Specijalistički ispit je položio u Ljubljani 1957. godine. Po povratku u Sarajevo formira Odjeljenje za torakalnu hirurgiju pri Hirurškoj klinici. Usavršavao se u više stranih klinika za

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 

torakalnu hirurgiju. Na Medicinskom fakultetu biran je za asistenta, docenta, vanrednog i redovnog profesora. Godine 1979. Odjeljenje za torakalnu hirurgiju prerasta u Kliniku za torakalnu hirurgiju na čijem čelu prof. dr. Rifat Tvrtković ostaje do penzionisanja 1986. godine. Autor je i koatuor niza stručnih i naučnih radova objavljenih u domaćim i stranim časopisima, te koautor udžbenika iz Hirurgije za studente medicine i stomatologije. Odgojio je impozantan broj torakalnih hirurga, kako za vlastitu Kliniku, tako za Odjeljenja torakalne hirurgije bolnica u Mostaru, Bihaću i Prištini. Vrlo rano je inaugurirao Torakalnu hirurgiju u Sarajevu koja je i u ranijem periodu imala nivo najčuvanijih torakalnih hirurgija u Evropi, pa i u svijetu. Učesnik je većeg broja kongresa i simpozija iz Opće i Torakalne hirurgije u zemlji i inozemstvu. Godine 1986. organizirao je i bio predsjednik Kongresa hirurga tadašnje Jugoslavije održanog u Sarajevu. Po penzionisanju nije prekidao vezu sa svojom bivšom Klinikom sve do svoje smrti marta 1994. godine.

URBAN STJEPAN (1907.-1979.), vanredni profesor Biologije
Rođen je u Zagrebu 1907. godine. Klasičnu gimnaziju u Zagrebu završio je 1926., a Filozofski fakultet u Zagrebu 1931. godine. Disertaciju iz biljne citologije završio je 1936. godine. Jedno vrijeme obavljao je funkciju asistenta Botaničkog zavoda Filozofskog fakulteta, a zatim i Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu do 1942. godine. Od 1945. nastavnik je iz Botanike u Višoj pedagoškoj školi u Splitu i profesor Više pedagoške škole u Zagrebu do 1949. godine. Školske 1947./1948. godine obavlja funkciju šefa Katedre za biologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu u zvanju vanrednog profesora, gdje ostaje do 1956. godine. Godine 1957. bira se za predstojnika Zavoda za biologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Umro je u Rijeci 1979. godine. 

6

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

a okončala kao vanredni profesor 1976. godine. godine. godine. pamtit će je kao dobrog eruditu i edukatora. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu diplomirala je 1951. jer je govorila nekoliko svjetskih jezika. što joj je omogućilo da redovno prati savremena medicinska zbivanja. Smrt ju je zatekla na radnom mjestu u Libijskoj bolnici 1977.. godine. zatim za docenta 1968. VOJVODIĆ ZINETA (1925. a također je boravila i na klinikama u Varšavi. Jedno vrijeme boravila je Jugoslavenskoj bolnici u Zaviji (Libija) u svojstvu šefa Ginekološko-akušerskog odjeljenja. godine. vanredni profesor Ginekologije i akušerstva Rođena je u Foči 1924. godine i umrla. koji su je uvrstili u rang jugoslavenskih stručnjaka iz te oblasti. gdje je nakon kraće bolesti maja 1977. Pripada prvoj generaciji studenata novoosnovanog Medicinskog fakulteta u Sarajevu na kojem je diplomirala 1953. godine. ali i kao nastavnik pedagog.-1987. i brojni studenti medicine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu. godine. Kao nastavnik i istraživač usavršavala se na klinikama u Wupertalu kod profesora Anselmina i u Parizu kod profesora Lepagea. asistent Infektologije Rođena je u Banjoj Luci 1925. odbranjenog 1973. stomatologije. Sureauna i Nettera. Još nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . a disertacionog rada „Uroporfirini u mokraći i plodnoj vodi u normalnoj i patološkoj trudnoći“. godine. Objavila je 46 stručnih i naučnih radova iz područja ginekologije i akušerstva. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Državnoj bolnici u Sarajevu. Nastavne aktivnosti započela je izborom za asistenta 1955. i Više medicinske škole u Sarajevu. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. jedno vrijeme radi kao ljekar u Mostaru i Rogatici. Bila je cijenjena kao ljekar praktičar. te u Parizu kod profesora Mergera. Naslov njenog habilitacionog rada je „Terapija hipertenzivnih kasnih gestoza“ kojeg je odbranila 1964. a nekolicina njih odnosi se na patološku trudnoću.VASIĆ DANICA (1924.). Zbog svog društvenopolitičkog angažmana u toku Drugog svjetskog rata hapšena je od strane ustaške policije. gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje.-1977. Specijalistički ispit iz ginekologije i akušerstva završila je u Sarajevu 1958.)..

kada je bila izabrana za asistenta na predmetu Infektivne bolesti na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. punih 35 godina. a onda jedno vrijeme boravi u Sremskoj Mitrovici. Osnivač je Očnog (X) odjeljenja Opšte državne bolnice koje se 8. ljekarima. godine. godine izdvaja iz Hirurškog odjeljenja iste bolnice. 4. godine u Rudom. Specijalistički ispit iz oftalmologije položio na Medicinskom fakultetu u Beču 1923. specijalizantima i specijalistima infektologije. provela je do svoje smrti na ovoj klinici. Za svoj rad u ovim udruženjima dobitnik je nekoliko priznanja. Također. Nakon položenog specijalističkog ispita zaposlio se u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu kao prvi specijalista oftalmolog. godine i svoj cjelokupan životni vijek.). zatim šef Odjeljenja i šef Hospitalnog odjeljenja Klinike za infektivne bolesti. godine. koji će osnovati očna odjeljenja u drugim bolnicama u BiH.-1975. godine. Vučičević rukovodi do početka Drugog svjetskog rata. a član Bosanskohercegovačke sekcije i Udruženja infektologa bivše Jugoslavije. doktor Vučičević uvodi najmodernije dijagnostičke i terapijske postupke i primjenjuje znanja i iskustva dobijena usavršavanjem u inozemstvu. Već u prvim godinama rada ovog odjeljenja. redovni profesor Oftalmologije Rođen je 1891. Završio je gimnaziju u Sarajevu.kao apsolvent zaposlila se na Klinici za infektivne bolesti 1951. 1923. diplomirao na Medicinskom fakultetu u Pragu 1917. Bila je angažirana u upravnim strukturama Klinike i Univerzitetskog kliničkog centra. Svoje bogato iskustvo u praksi iz infektologije svesrdno je prenosila studentima biomedicinskih nauka. VUČIČEVIĆ MOMČILO (1891. Spomenutim odjeljenjem dr. te se pred kraj Drugog svjetskog rata vraća u Sarajevo i jedno vrijeme radi u Školskoj poliklinici u Sarajevu. specijalista očnih bolesti. Specijalistički ispit iz Infektologije položila je 1960. Nakon zavr-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . značajan dio svog radnog vremena posvetio je edukaciji novih kadrova. Posebno se zanimala neuroinfektivnim respiratornim oboljenjima i iz ove oblasti objavila je nekoliko stručnih i naučnih radova u medicinskim časopisima. Zahvaljujući svojim organizatorskim sposobnostima jedno vrijeme je službovala kao šef Odsjeka.

šetka rata. a zatim odlazi na Medicinski fakultet u Skoplje gdje vodi Katedru za oftalmologiju do 1956.). već je sve do svoje smrti prakticirao u specijalističkoj poliklinici Doma zdravlja Sarajevo i na Očnom odjeljenju Vojne bolnice u Sarajevu. i koja je jedno vrijeme imala čak 250 kreveta. Istraživački rad profesora Vučičevića tokom gotovo punih pet decenija njegovog života pokrivao je gotovo sve segmente patologije očnih bolesti. dobio je niz plaketa i priznanja u zemlji i inozemstvu. godine. godine.-1971. redovni profesor Neuropsihijatrije Rođen je u Mostaru 1899. Udruženja ofltalmologa Jugoslavije. počasni član Udruženja oftalmologa nekolicine evropskih zemalja. Kao nastavnik i pedagog značajno je unaprijedio nastavno-obrazovni proces na Klinici kojom je rukovodio. Redakcije Oftalmološkog arhiva i časopisa „Acta Ophtalmologica Iugoslavica“. Momčilo Vučičević nije prestao obavljati ljekarsku praksu. bio je član Društva ljekara BiH. ZEC NEDO (1899. kada se ponovo vraća u Sarajevo i preuzima rukovođenje Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Oftalmološke sekcije. preuzima i rukovodi Očnim odjeljenjem Vojne bolnice u Sarajevu do 1948. Promoviran u doktora medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču. omiljen među kolegama i izvan. gdje biva izabran za asi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . I nakon odlaska u mirovinu prof. a svoja znanja i iskustva neprekidno je usavršavao boraveći na gotovo svim većim očnim klinikama Evrope i učešćem na najvažnijim skupovima iz oblasti kojom se bavio. dr. godine. akademik. Nakon diplomiranja osam godina je radio kao ljekar u više mjesta BiH i Makedonije. Objavio je oko 90 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu. godine u Sarajevu. godine. Za vrijeme studija radio na Neuropsihijatrijskoj klinici profesora Wagnera von Jauregg-a u Beču. godine. Umro je 1975. Na ovim dužnostima ostaje sve do odlaska u mirovinu 1961. Kao priznati javni i društveni radnik. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položio na Klinici za duševne bolesti u Beogradu 1934. Odlikovan je Ordenom rada drugog reda.

Nakon diplomiranja vratio se u Sarajevo i radi u 90 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . a zapažen je njegov originalni metod ulkusne bolesti inzulinskim šokovima.). Kao član ANUBiH (tada naučnog društva BiH) vodio je nekoliko projekata iz neuropsihijatrije. te predsjednik Udruženja neuropsihijatara Jugoslavije 1960. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947. Odlikovan je dva puta Ordenom rada drugog reda. Od 1940. godine. Umro je 17.. zdravstveno prosvjećivanje. miopatija i poremećaja funkcije mišića. postavljen je za ministra narodnog zdravlja NRBiH. u funkciji ministra zdravlja otvara Medicinski fakultet u Sarajevu./48. osnivač i nekoliko puta predsjednik Sekcije neuropsihijatara i Društva ljekara BiH. Novembra mjeseca 1946. puerikulturu. godine na dan dvadeset pete godišnjice osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu. gdje je završio osnovnu školu. ZIMONJIĆ BOGDAN (1899. pri čemu se aktivno angažirao na razvoju zdravstvene službe u BiH.-1966. Njegova naučnoistraživačka aktivnost iz područja psihijatrije i neurologije bila je obilna. godine./43. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1899. Zatim. 11. Među prvim se bavio problemom šizofrenije. itd. a jedan je od pokretača časopisa „Život i zdravlje“.stenta. 1971. osnivajući institute za dermatovenerologiju.. godine radi na Neuropsihijatrijskom odjeljenju Opće Državne bolnice u Sarajevu./51. Zaslužan je i za otvaranje Srednje medicinske i Srednje zubarske i zubotehničke škole u Sarajevu. do 1945. Objavio je oko 100 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. s prekidom 1942. godine. Godine 1945. na kojem je postavljen za prvog šefa Katedre za neuropsihijatriju i šefa Klinike za nervne i duševne bolesti. te Bolnica za duševne bolesti u Jagomiru i Sokocu. Ordenom rada prvog reda i Ordenom Republike sa srebrenim vijencem. Medicinu je studirao na Medicinskim fakultetima u Beču i Pragu. Odgojio je prve i brojne specijaliste neuropsihijatre u BiH. TBC. godine. zatim neuroluetičnih oboljenja. te dekan 1950. Gimnaziju je završio u Visokom. jer je kao aktivista NOBa zatvoren u logor Jasenovac.

Iste godine bio je i član i jedan od osnivača časopisa „Medicinski arhiv“. Bio je naučnik velike opće kulture. nema puno biobibliografskih podataka. laboratorije.-66. te da je uspio odgojiti nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 91 . Zaslužan je za izgradnju amfiteatra.Opštoj državnoj bolnici kontinuirano 40 godina.-60. Zaslužan je da je u BiH subspecijalizacija iz oblasti primjene radioizotopa postala cijenjena. svestran. nažalost. umro je stojeći dok je radio. imunoelektroforeze. Njegovi poznavaoci kažu da nikada nije koristio godišnji odmor. čija iskustva će mu poslužiti da je snimio prvi elektrokardiogram u BiH davne 1923. godine imenovan prvim šefom Katedre za internu medicinu. Zna se da je cjelokupan svoj radni vijek proveo danonoćno radeći s pacijentima kao ljekar praktičar. od prve primjene EKG-a. Pripadaju mu višestruke zasluge za razvoj i napredak sveukupne medicine u BiH. Oni koji su ga poznavali okarakterizirali su ga osobom čiji osnovni smisao i moto života su bili samo život i rad. Zato. biblioteke. a da je po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947. Pozne godine posvetio je kliničkoj aplikaciji radioizotopa. a prekid rada za njega je značio i prestanak života.). Medicinskog fakulteta u Sarajevu i cjelokupne zdravstvene službe u BiH. Nažalost rezultate svojih istraživanja iz hematologije za života nije uspio objaviti. pun ideja i planova za čiju realizaciju je vrlo često dan bio prekratak. Bio je učenik uvaženog profesora kardiologa Wencenbacha. a u dva mandata i glavni i odgovorni urednik (1959. ostali su kao neobjavljena knjiga hematologije u rukopisu. O profesoru Bogdanu Zimonjiću. Uveo je u kliničku praksu sve važnije dijagnostičke i terapijske metode. Njegovi prvi radovi na njemačkom jeziku publicirani su u renomiranim austrijskim časopisima. Većina njegovih publiciranih radova je iz oblasti hematologije i primjene radioizotopa. gdje ga je i zatekla smrt 1966. i 1964. godine. trombelastografije do hemodijalize. čitaonice. godine na radnom mjestu redovnog profesora Katedre za interne bolesti i šefa prve Interne klinike u Sarajevu. nefrologiji i endemskoj nefropatiji. centralne zgrade za primjenu radioizotopa u sklopu Interne klinike. elektroforeze. neiscrpne energije. Učestvovao je u svim važnijim aktivnostima razvoja Opšte državne bolnice u Sarajevu. radioizotopa.

a Mušku realnu gimnaziju u Sarajevu. Za asistenta na predmetu Farmakologija i toksikologija izabran je 1977. Fond Bogdana Zimonjića. humanist. i 1952. Pro- 92 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . do 2003. godine obavlja funkciju direktora Medicinskog informativnog centra „Bosnalijek“ d. godine. tj. Bio je član više domaćih i inozemnih naučnih asocijacija. godine obavljao je funkciju šefa Instituta za farmakologiju. a u sklopu Interne klinike i oformiti i prvi Institut za radioizotope. a rezultate svojih istraživanja u nekoliko segmenta farmakologije i toksikologije iskazao je u pet knjiga i 152 druge publicirane forme u stručnim i naučnim časopisima. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 1951. docenta 1982.brojne kadrove iz tog domena. je direktor Instituta za NIR u istoj kompaniji. godine. Od 1986.). U nastavi studentima biomedicinskih fakulteta i nastavi postdiplomskog studija na istim fakultetima učestvovao je punih 26 godina. kliničku farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. ZULIĆ IRFAN (1932. pedagog. Od 1990. a ta sredstva iskoriste za stimuliranje nadarenih studenata medicinskog fakulteta./53.o. Od 1969. Specijalistički ispit iz interne medicine položio 1967. Odbranio je doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Prevalencija hiperlipemija iznad granica rizičnosti i djelovanja hipolipemičkih farmaka“ 1977. te iz farmakologije i toksikologije 1981. godine i redovnog profesora 1993. Sarajevo. godine.. Po obavljenom ljekarskom stažu u Kliničkoj bolnici Sarajevo. profesor je Farmaceutskog fakulteta na predmetu Farmakokinetika i Farmaceutska informatika. godine. vanrednog profesora 1986. godine a iz medicine rada 1972. zaposlio se kao ljekar u Dispanzeru medicine rada Željezare u Zenici. Osnovnu školu završio je u Čapljini. Zahvaljujući ugledu koji je stekao kao naučnik./1952.o.. redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Čapljini 1932.-2005. a od 1971. Diplomirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1959. godine. a u istom periodu i prodekan Farmaceutskog fakulteta u dva mandata. nakon njegove smrti realizirana je ideja njegove sestre Ljubice Zimonjić da se cjelokupna imovina profesora Bogdana Zimonjića pretvori u fondaciju. godine.

). farmaceuta i farmaceutskih informatičara BiH. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski Arhiv“ i „Bosnian Journal of Basic Medical Sciences“. godine nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . člana Odbora za lijekove ANUBiH.fesor Zulić je imao značajan stručni i društveni angažman u asocijacijama u BiH i Jugoslaviji. predsjednika udruženja kliničkih farmakologa. predsjednika Upravnog odbora „Apoteke“ Sarajevo. predsjedavajućeg Saveza ljekarskih društava SFRJ. predsjednika Naučnog savjeta „Bosnalijeka“. člana Internacionalne lige humanista. Umro je u Sarajevu 2005. Za svoj plodan društveni angažman proglašen je farmakologom decenije od strane Internacionalne lige humanista (2002. Obavljao je funkciju sekretara i predsjednika Društva ljekara BiH. predsjednika Udruženja bazičnih medicinskih nauka BiH.

. Kao što su utemeljitelji i prvi nastavnici na Medicinskom fakultetu u Sarajevu bili ugledni nastavnici medicinskih fakultetu iz Zagreba. U Bosni i Hercegovini danas postoji 5 medicinskih fakulteta. godine... kao Odjeljenje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. godine.10). za što posebne zasluge ima uvaženi akademik Milivoje Kostić (akademik ANU BiH i SANU) i jedan od prvih ljekara. tako su na kasnije osnovanim fakultetima u spomenutim mjestima nastavnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu bili utemeljitelji pojedinih katedri na kasnije osnovanim medicinskim fakultetima u bivšoj Jugoslaviji (1. Istina. godine. u Banjoj Luci 1978. Rijeci 1955.. Muhamed Kantardžić i dr. u Foči 1993. kao četvrtog medicinskog fakulteta u bivšoj Jugoslaviji. Josip Fleger. diplomanata bečkog Medicinskog fakulteta iz BiH. Stanko Sielcki. a 94 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Ljubljane i Beograda. prije zvanično otvorenog Medicinskog fakulteta u Sarajevu.Pogovor Osnivanje i razvoj Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Ove godine navršava se 60. u Tuzli 1976. Andrija Štampar. Novom Sadu 1960. u Sarajevu je 1944. nakon osnovanog fakulteta u Zagrebu 1917. prvi osnovani medicinski fakultet u BiH (8. Ante Šercer. godina od osnivanja prvog medicinskog fakulteta u Bosni i Hercegovini – Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.2.5.. godine započeo s radom. Žarko Praštalo.4. godine. osnovanih sljedećim redom: u Sarajevu 1946. te poslije i Hirurške klinike Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Vjekoslav Duančić. i u Mostaru 1997. zvanično otvorenog novembra mjeseca 1946. Nakon sarajevskog osnovani su medicinski fakulteti u Skoplju 1947.7).3. i Prištini 1970. godine. i Beogradu 1921. Na ovom fakultetu bila je upisana jedna generacija studenata kojoj su predavali ugledni profesori: Zdenko Križan..9. Nišu 1960..6. u Ljubljani 1919. a kasnije i ugledni hirurg u Državnoj bolnici u Sarajevu. Ibrahim Ruždić.

za predmet Neuropsihijatrija. Fakultet je službeno otavoren 16. Jakov Kiljman. dr. ljubljanski i beogradski medicinski fakultet. dr. dr.11. a studenti tog fakulteta prešli na zagrebački.Slika 1. dr. Otvorio ga je tadašnji ministar narodnog zdravlja. a zahvaljujući velikom angažmanu akademika Milivoja Kostića i još nekih bivših sarajevskih doktora. Ante Premru i prof. godine. a prvo predavanje održao je profesor anatomije dr. Teoretska nastava održavana je na Bistriku u sadašnjoj osnovnoj školi „Moris Moca Salom“. prof.1946. Jakov Kilman. Janez Milčinski i Božidar Šavrić sa ljubljanskog medicinskog fakulteta. Vladimir Čavka. Nedo Zec. godine da se odobri osnivanje Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Aleksandar Sabovljev. Za matičare su izabrani: prof. Blagoje Kovačević. doc. kasnije akademik. za predmet Anatomija. Aleksandar Sabovljev i prof. dr. a nastavnika beogradskog i zagrebačkog medicinskog fakulteta donosi odluku 10. dr. za nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . prof. za predmet Oftalmologija. dr.1946. Nedo Zec. prof. Odmah poslije Drugog svjetskog rata posebna Komisija za zaštitu narodnog zdravlja FNRJ. te profesori dr. Detalji o otvaranju Odjeljenja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je ubrzo zatvoren neposredno pred okončanje Drugog svjetskog rata. dr. Branimir Gušić sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta. dr. a praktična nastava na klinikama i u prosekturi Kliničke bolnice u Sarajevu. prof. Prvi izabrani nastavnici bili su: prof. za predmet Fiziologija i biohemija. Milivoje Vidaković sa beogradskog.9.

otvorene su novoizgrađene prostorije za pretkliničku nastavu u zgradama u kojima je Fakultet smješten i danas. te samih nastavnika i saradnika novoosnovanog Medicinskog fakulteta. Bogdan Zimonjić. prof. u bivšim drugim republikama Jugoslavije. od kojih su mnogi završili svoj radni vijek obavljajući opću praksu i/ili kao specijalisti različitih specijalnosti u Sarajevu. za predmet Dermatovenerologija. Prvi šefovi katedri Medicinskog fakulteta u Sarajevu predmet Hirurgija. za predmet Ginekologija i akušerstvo. Prostor je gotovo ostao isti ili se on neznatno promjenio. godine upisalo je 16.2005. Sreško Bošnjaković. prof. dr. prof. Vojin Gligić. u Bosni i Hercegovini. te je nakon 60 godina aktuelan gotovo isti prostor. Na Me- 96 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . te nastavnici za predmet: Fiziku. Biologiju i Hemiju. prof.395 studenata a diplomiralo s 31. nakon trogodišnjeg mukotrpnog rada i angažmana utjecajnih ljudi u Sarajevu i BiH. godine njih 7. Branko Galeb. dr. Dojčin Jakšić. ali su osposobljene i odškolovane brojne generacije nastavnika i saradnika. prof. dr.Slika 2. za predmet Interna medicina. ali i u inozemstvu.12. U pitanju su impozantne cifre.411. prof. Stanisalv Szabo. te doktora praktičara. nešto adaptiran i proširen u odnosu na onaj prvobitni i koji je u funkciji i namjeni kakva je bila zacrtana i planirana prije 60 godina. do 2006. Godine 1949. a pukom statistikom one izgledaju ovako: Medicinski fakultet u Sarajevu od 1946.

što nije nimalo lak i jednostavan posao i što će zahtijevati truda i angažmana svih nastavnika i saradnika koji su trenutno angažirani u nastavno-obrazovnom procesu na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. a to su bivši nastavnici ili đaci Medicinskog fakulteta u Sarajevu postali su ugledna i priznata svjetska imena u medicinskoj nauci. Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu je jedan od tri prvoosnovana fakulteta Univerziteta u Sarajevu koji je zvanično počeo sa radom 2.12. te aktuelni spisak danas angažiranih nastavnika i saradnika na katedrama Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. godine. Prilog ovom Pogovoru su spiskovi angažiraih nastavnika Medicinskog fakulteta. pa je Svjetska zdravstvena organizacija angažirala domaće i strane eksperte na njihovoj eradikaciji. te dekani i prodekani medicinskih fakulteta.. kada su u Sarajevu. a jedno vrijeme je bio u središtu zbivanja cjelokupnog reformskog procesa studija medicine.1949. Posebno je značajan ratni i poslijeratni period (od 1991. Naši eksperti kasnije su bili angažirani u provođenju sličnih istraživanja i aktivnosti u drugim zemljama Svijeta.10).. 1994. U nekim segmentima čak je i prednjačio u odnosu na druge fakultete u bivšoj Jugoslaviji. koji su studij završili u Sarajevu ili na nekom drugom medicinskom fakultetu u BiH ili van nje (9. nakon što su evaluirani i dokazani kao veoma uspješni. I sam sam bio intenzivno uključen u realiziranje spomenutih aktivnosti. do danas) za opstanak. Evropi i Svijetu. Medicinski fakultet u Sarajevu je za proteklih 60 godina doživljavao brojne razvojne nastavne i edukativne promjene nastojeći uvijek biti u korak s vremenom i razvojem medicinske edukacije i medicinskih tehnologija u zemljama u okruženju. godine. godišnjice Medicinskog fakulteta boravili rektori Univerziteta od Ljubljane do Skoplja. Neka od imena. Upravo je u toku usklađivanje nastavnih planova i programa Medicinskog fakulteta u Sarajevu s onima u okruženju i u zemljama potpisnicama Bolonjskog procesa. čiji se neki od radova citiraju u biomedicinskim bazama podataka. Uvijek je prednjačio u reformama edukacije sveukupno. održanje kontinuiteta nastavnog procesa i priključivanje reformskim procesima u sklopu Bolonjske deklaracije. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . u sklopu proslave 30. bili su prihvaćeni od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Neki od razloga bili su da su pojedina oboljenja i zdravstveni problemi bili tipični za neka područja Bosne i Hercegovine. 1986. a primijenjeni metodi i dobijeni rezultati istraživanja. objavljeni u allmanasima štampani prigodom proslava jubileja Medicinskog fakulteta 1976.dicinskom fakultetu u Sarajevu do danas magistriralo je 612 a doktoriralo 446 postdiplomaca.

redovni profesor za predmet Hirurgija Kosorić Dragan. redovni profesor za predmet Anatomija Huković Seid. redovni profesor za predmet Pedijatrija Hadžiselimović Hajrudin. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Ciglar Marko. godine Banić Branislav. redovni profesor za predmet Interna medicina Pašić Hamid. redovni profesor za predmet Hirurgija Besarović Zdravko. redovni profesor za predmet Hemija Bokonjić Nenad. redovni profesor za predmet Hirurgija Rezaković Džemal. redovni profesor za predmet Hirurgija Bijedić Mirjana. 8. redovni profesor za predmet Hemija Hadžić Izet. redovni profesor za predmet Oftalmologija Milojković Aleksandar. 1973. redovni profesor za predmet Fizijatrija Filipović Zaim. redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Grujić-Vasić Jela. redovni profesor za predmet Pneumoftiziologija 9 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . redovni profesor za predmet Interna medicina Prcić Midhat.Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 31. redovni profesor za predmet Patološka anatomija Obradov Slobodan. redovni profesor za predmet Oftalmologija Bobarević Blanka. redovni profesor za predmet Pedijatrija Mastilović Borislava. redovni profesor za predmet Hirurgija Pšorn Vladimir. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Sarajlić Ešref. redovni profesor za predmet Farmakologija Kafka Ivan. redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Nikulin Aleksandar. redovni profesor za predmet Epidemiologija Gerc Josip. redovni profesor za predmet Fizika Perinović Milenko. redovni profesor za predmet Pedijatrija Serdarević Hišam. redovni profesor za predmet Interna medicina Gaon Jakob. redovni profesor za predmet Interna medicina Riđanović Salih.

vanredni profesor za predmet Interna medicina Gmaz-Nikulin Edita.Stanković Dragomir. vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Bokonjić Risto. redovni profesor za predmet Biologija Teftedarija Muhamed. vanredni profesor za predmet Osnove marksizma Brkić Sead. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 99 . vanredni profesor za predmet Hirurgija Bošnjak Milena. vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Huterer Drago. vanredni profesor za predmet Fiziologija Bubić Ilduza. vanredni profesor za predmet Anatomija Čerkez Fadil. redovni profesor za predmet Dermatovenerologija Šćepović Mladen. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Džumhur Mirjana. vanredni profesor za predmet Infektologija Džumhur Mehmed. vanredni profesor za predmet Patološka anataomija Hadžiomerović-Rezaković Vesna. vanredni profesor za predmet Fiziologija Jokić Jovan. redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Besarović Risto. vanredni profesor za predmet Anatomija Ðorđević Dragan. redovni profesor za predmet Patološka fiziologija Šalamon Tibor. vanredni profesor za predmet Pedijatrija Čuš Mirko. vanredni profesor za predmet Neuropsihijatrija Bošković Sreten. redovni profesor za predmet Histologija i embriologija Švob Tvrtko. redovni profesor za predmet Hirurgija Veljković Miloš. redovni profesor za predmet Infektologija Tvrtković Rifat. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Jamakosmanović Asim. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Fajgelj Aleksandar. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Čustović Izet.

vanredni profesor za predmet Fiziologija Nikolin Branko. vanredni profesor za predmet Hirurgija Najdanović Milutin.3. vanredni profesor za predmet Patološka fiziologija Prohić Halil.1953. 27. vanredni profesor za predmet Fiziologija Pleho Amir. vanredni profesor za predmet Hemija Osmanagić Izet. vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Levi Mario. vanredni profesor za predmet Sudska medicina 100 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . u sali FIS-a. vanredni profesor za predmet Hirurgija Miholjčić Milan. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Perić Branko. vanredni profesor za predmet Hirurgija Nakaš Muhamed. Promocija prvih doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.Slika 3. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Ljubović Esad. vanredni profesor za predmet Biohemija Miličević Slobodan. godine Kotjelnikov-Kureš Ksenija.

Samokovlija-Najdanović Rikica. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ðorđević Jelena. vanredni profesor za predmet Pedijatrija Savković Ljubomir. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Vukotić Dušan. docent za predmet Radiologija Hadžijahić Hasan. vanredni profesor za predmet Hirurgija Alajbegović Rizo. docent za predmet Oftalmologija Mujić Muzafer. docent za predmet Fiziologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 101 . docent za predmet Mikrobiologija Miličević-Kostić Miroslav. docent za predmet Biohemija Kocić Dušan. vanredni profesor za predmet Anatomija Šimić Srećko. docent za predmet Interna medicina Konjhodžić Faruk. docent za predmet Dermatovenerologija Loga Slobodan. docent za predmet Interna medicina Miladinović Živorad. docent za predmet Hirurgija Konjicija Abdulah. docent za predmet Interna medicina Hadžimejlić Muhamed. docent za predmet Fizijatrija Jadrić Stjepan. docent za predmet Pneumoftiziologija Lazović Ozrenka. docent za predmet Neuropsihijatrija Lovrinčević Antun. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Vasić Danica. docent za predmet Histologija i embriologija Igić Rajko. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Hrnjičević Mustafa. docent za predmet Radiologija Macanović Momir. docent za predmet Oftalmologija Dobardžić Rešad. docent za predmet Farmakologija i toksikologija Ilić Žanka. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Šećerov Drenka. docent za predmet Oftalmologija Čupić Slobodan. docent za predmet Mikrobiologija Ðokić Strahinja. docent za predmet Interna medicina Hadžiselimović Sakib. vanredni profesor za predmet Anatomija Softić Dževad.

asistent za predmet Hirurgija Bajrović Remzija. predavač za predmet Mikrobiologija Tvrtković Reuf. predavač za predmet Fizičko vaspitanje Ninković Boro. asistent za predmet Dermatovenerologija Bohdal-Bogdanović Lujza. asistent za predmet Otorinolaringologija Bekić Suada. asistent za predmet Patološka fiziologija Bogdanović Borka. asistent Boljanović Trifko. docent za predmet Patološke anatomija Bičakčić Halid. predavač za predmet Osnovi opštenarodne odbrane Akšamija Behija. docent za predmet Interna medicina Turić Adelaida. asistent za predmet Interna medicina Bešlagić Edina. docent za predmet Sudska medicina Plamenac Pavle. asistent za predmet Interna medicina Alagić Ahmed. docent za predmet Farmakologija i toksikologija Smajkić Arif. docent za predmet Interna medicina Palinkašev Žarko. docent za predmet Interna medicina Popović Vojin. docent za predmet Epidemiologija Vukčević Smiljka. docent za predmet Interna medicina Potkonjak Dubravka. asistent za predmet Hirurgija Babić Miladin. docent za predmet Hirurgija Šurbat Ranko. asistent za predmet Hirurgija Banduka Milorad. asistent za predmet Mikrobiologija Bešlagić Refik. predavač za predmet Fizičko vaspitanje Šiljak-Bušić Vera. predavač za predmet Mikrobiologija Ibrahimbegović-Gafić Fadila.Numić Nurudin. predavač za predmet Osnovi opštenarodne odbrane Hlača Danica. docent za predmet Higijena i socijalna medicina Škrkar Mirko. asistent za predmet Fizika Bašić Fahira. docent za predmet Patološke anatomija Popadić Miodrag. asistent za predmet Interna medicina 102 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Mikrobiologija Bašić Ifakata.

asistent za predmet Hemija Gerc Vjekoslav. asistent za predmet Hirurgija Dragojević Mihajla. asistent za predmet Fizika Gaon Igor-Davor. asistent za predmet Hirurgija Durić Osman. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ćemalović Kemal. asistent za predmet Hirurgija Ćeklić Zlata. asistent za predmet Interna medicina Gabela Fikret. asistent za predmet Hirurgija Gvozdenović Borislav. asistent za predmet Hirurgija Bukvić Miroslav. asistent za predmet Interna medicina Čagalj Slobodan. asistent za predmet Dermatovenerologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . asistent za predmet Oftalmologija Deronja Nedim. asistent za predmet Infektologija Bušić Fikreta. asistent za predmet Patološka fiziologija Džinić Lejla. asistent za predmet Interna medicina Budalica Mehmedalija. asistent za predmet Hirurgija Ðuričić Zoran. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Čustović Kemal.Bratović Ismet. asistent za predmet Infektologija Filipović Adem. asistent za predmet Histologija i embriologija Dimitrijević Kosta. asistent za predmet Interna medicina Drecun Mara. asistent za predmet Fiziologija Drino Esad. asistent za predmet Interna medicina Guzina Trifko. asistent za predmet Hirurgija Čustović Fatima. asistent za predmet Otorinolaringologija Cvijetić-Kapidžić Emina. asistent za predmet Hirurgija Deftedarević Tevhida. asistent za predmet Interna medicina Čengić Fikret. asistent za predmet Ginekologija i akšerstvo Bulbulović-Telalbašić Sadžida. asistent za predmet Neuropsihijatrija Ćeklić Obrad. asistent za predmet Interna medicina Grujić Mirko. asistent za predmet Interna medicina Brkić Naida.

asistent za predmet Hirurgija Krstić Anto. asistent za predmet Neuropsihijatrija Kahvić Mirza. asistent za predmet Otorinolaringologija Hasečić Edina. asistent za predmet Biologija Knežević Nada. asistent za predmet Hirurgija Kostić Živojin. asistent za predmet Fiziologija Kostić Branislav. asistent za predmet Fiziologija Ibrahimbegović Fikreta. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Lomas Mirjana. asistent za predmet Interna medicina Idrizbegović Sead. asistent za predmet Interna medicina Kundurović Zlata. asistent za predmet Hirurgija Hadžiibrahimović Meliha. asistent za predmet Pneumoftiziologija Hasanbegović Dženeta. asistent za predmet Hirurgija 104 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Infektologija Kovačević Novica. asistent za predmet Anatomija Hodžić Salahudin. asistent za predmet Interna medicina Konstantinović Petar. asistent za predmet Fiziologija Kulenović Salahudin. asistent za predmet Hemija Hamzagić Hasan. asistent za predmet Oftalmologija Ićindić Emina. asistent za predmet Biohemija Janković-Ðuričić Jasna. asistent za predmet Fizijatrija Knežević Vojislav. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ilić-Stojkov Koviljka. asistent za predmet Histologija i embriologija Leovac Ankica. asistent za predmet patološka Fiziologija Kapić-Zvizdić Elvedina. asistent za predmet Patološka fiziologija Kilalić Teufik. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Kulenović Husein.Hažiibrahimović Enver. asistent za predmet Patološka fiziologija Jovanović Radmilo. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Keser-Stanković Marija. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Korkut Edib.

asistent za predmet Pedijatrija Mešanović Nurihana. asistent za predmet Interna medicina Mešić Sadžida. asistent za predmet Infektologija Mijatović Žarko. asistent za predmet Histologija i embriologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . Promocija prvih doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. godine Lopandić-Marić Milica. asistent za predmet Neuropsihijatrija Marković Zdravko. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Milanović Ljiljana.Slika 4.1953. asistent za predmet Anatomija Marković Aleksandar. asistent za predmet Hirurgija Mimić Borko. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mornjaković-Deronja Zakira. asistent za predmet Dermatovenerologija Mahić Alma. u amfiteatru Interne klinike. asistent za predmet Oftalmologija Miličević Nikola. asistent za predmet Fiziologija Macanović Katarina. asistent za predmet Patološka fiziologija Mehmedbašić Vladimir. asistent za predmet Hirurgija Ljubunčić Predrag. 16. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mesihović Hasna.10.

asistent za predmet Biohemija Radulović Radoje. asistent za predmet Interna medicina Robotić Zlatko. asistent za predmet Hirurgija Sedlar Ðorđe. asistent za predmet Fizijatrija 106 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Anatomija Popović Zulejka. asistent za predmet Hirurgija Obradov Branka. asistent za predmet Biologija Semiz Aleksandar. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Nestorović Dimitrije. asistent za predmet Oftalmologija Šerbedžija Duško. asistent za predmet Interna medicina Šošić Mirko. asistent za predmet Interna medicina Tišma Ratomir. asistent za predmet Otorinolaringologija Šlaković Aiša. asistent za predmet Interna medicina Rizvanbegović Berija. asistent za predmet Pedijatrija Ovčina Fehim. asistent za predmet Pedijatrija Omanić-Ibrulj Ajnija. asistent za predmet Anatomija Radnić Dinko. asistent za predmet Patološka anatomija Selimović-Ðuričić Emira. asistent za predmet Hirurgija Simić Borivoj. asistent za predmet Interna medicina Rukavina Željka. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Selak Ivica. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Oručević Mubera. asistent za predmet Hirurgija Prnjavorac Sabiha.Muminbašić Midhat. asistent za predmet Hirurgija Stolić Vladimir. asistent za predmet Pedijatrija Potkonjak Mirjana. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Simitović Kemal. asistent za predmet Hirurgija Šurbat Gojko. asistent za predmet Hirurgija Radovanović Jovan. asistent za predmet Pedijatarija Starović Boriša. asistent za predmet Fizijatrija Raljević Enver. asistent za predmet Hirurgija Stančić Dušan.

redovni profesor za predmet Hemija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . asistent za predmet Anatomija Veljković Arifa. redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Bokonjić Risto. asistent za predmet Infektologija Vučičević-Salama Milijana. asistent za predmet Biohemija Vojvodić Zineta. 1986. redovni profesor za predmet Oftalmologija Dučić Vojislav. redovni profesor za predmet Higijena Ćupić Slobodan. asistent za predmet Patološka anatomija Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 14. redovni profesor za predmet Radiologija Gmaz Nikulin Edita. asistent za predmet Pedijatrija Vukičević Tatjana. asistent za predmet Neuropsihijatrija Winterhalter-Jadrić Mira. asistent za predmet Pedijatrija Veronese Zdravko. redovni profesor za predmet Infektologija Ðorđević Jelena. 11. asistent za predmet Patološka fiziologija Vujsić Zorica. redovni profesor za predmet Oftalmologija Besarović Risto. redovni profesor za predmet Patologija Grujić-Vasić Jela. redovni profesor za predmet Socijalna medicina Ðorđević Dragana. godine Alajbegović Rizah. asistent za predmet Mikrobiologija Vidović Ðino-Juraj. redovni profesor za predmet za predmet Pedijatrija Džumhur Mirjana. asistent za predmet Biohemija Vidaković Jovanka.Todosijević Miodrag. asistent za predmet Hemija Žeger Zrinka. asistent za predmet Osnove marksizma Tomić Ivan. redovni profesor za predmet Fiziologija Bubić Ilduza. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Brkić Sead. redovni profesor za predmet Anatomija Čerkez Fadil. asistent za predmet Patološka anatomija Tomić Viktorija.

Slika 5. Detalj sa proslave 30 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu, Dom mladih Skenderija, 1976. godine Hadžiomerović Vesna, redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Huković Seid, redovni profesor za predmet Farmakologija i toksikologija Hadžijahić Hasan, redovni profesor za predmet Interna medicina Jamakosmanović Asim, redovni profesor za predmet Fiziologija Jokić Jovan, redovni profesor za predmet Patofiziologija i medicina rada Kecmanović Dušan, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Konjhodžić Faruk, redovni profesor za predmet Hirurgija Kosorić Dragomir, redovni profesor za predmet Pedijatrija Kotjelnikov-Kureš Ksenija, redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Macanović Momir, redovni profesor za predmet Interna medicina Mesihović Hasna, redovni profesor za predmet Pedijatrija Miličević Miroslava, redovni profesor za predmet Oftalmologija

10

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

Miholjčić Milan, redovni profesor za predmet Biohemija Mujić Muzafer, redovni profesor za predmet Fiziologija Loga Slobodan, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Najdanović Milutin, redovni profesor za predmet Hirurgija Najdanović-Samokovlija Rikica, redovni profesor za predmet Pedijatrija Nakaš Muhamed, redovni profesor za predmet Fiziologija Nikulin Aleksandar, redovni profesor za predmet Patologija Numić Nurudin, redovni profesor za predmet Interna medicina Obradov Branka, redovni profesor za predmet Pedijatrija Perić Branko, redovni profesor za predmet Fiziologija Popadić Miodrag, redovni profesor za predmet Interna medicina Popović Zulejka, redovni profesor za predmet Pedijatrija Pleho Amir, redovni profesor za predmet Patofiziologija Potkonjak Dubravka, redovni profesor za predmet Farmakologija i toksikologija Pšorn Vladimir, redovni profesor za predmet Hirurgija Riđanović Salih, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Smajkić Arif, redovni profesor za predmet Socijalna medicina Stanković-Keser Marija, redovni profesor za predmet Patofiziologija Šćepović Mladen, redovni profesor za predmet Histologija Šećerov Drenka, redovni profesor za predmet Anatomija Šimić Srećo, redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Šurbat Ranko, redovni profesor za predmet Interna medicina Bokonjić Mirjana, vanredni profesor za predmet Dermatovenerologija Čengić Fadil, vanredni profesor za predmet Radiologija Dilberović Faruk, vanredni profesor za predmet Anatomija Džumhur Mehmed, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Ðokić Strahinja, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

109

Gabela Fikret, vanredni profesor za predmet Fizika Hadžimejlić Muhamed, vanredni profesor za predmet Interna medicina Hlača Danica, vanredni profesor za predmet Mikrobiologija Huterer Drago, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akšerstvo Hrnjičević Mustafa, vanredni profesor za predmet Histologija i embriologija Kilalić Teufik, vanredni profesor za predmet Biologija Kocić Dušan, vanredni profesor za predmet Interna medicina Kulenović Husein, vanredni profesor za predmet Fiziologija Levi Mario, vanredni profesor za predmet Higijena Lovrinčević Antun, vanredni profesor za predmet Radiologija Ljubović Esad, vanredni profesor za predmet Hirurgija Musafija Albert, vanredni profesor za predmet Interna medicina Milanović Ljiljana, vanredni profesor za predmet Oftalmologija Miličević Slobodan, vanredni profesor za predmet Hirurgija Nikolin Branko, vanredni profesor za predmet Hemija Plamenac Pavle, vanredni profesor za predmet Patologija Prohić Halil, vanredni profesor za predmet Sudska medicina Ramić Salko, vanredni profesor za predmet Hemija Softić Dževad, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Tomić Viktorija, vanredni profesor za predmet Anatomija Turić Adelaida, vanredni profesor za predmet Epidemiologija Vranić Jovo, vanredni profesor za predmet Hirurgija Winterhalter-Jadrić Mira, vanredni profesor Biohemija Defterdarević-Serdarević Tevhida, docent za predmet Oftalmologija Durić Osman, docent za predmet Hirurgija Drecun Mara, docent za predmet Fiziologija Ðuričić Emira, docent za predmet Biologija Grujić Mirko, docent za predmet Interna medicina Hamzagić Hasan, docent za predmet Pneumoftiziologija

110

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

docent za predmet Fizijatrija Rukavina Željka. docent za predmet Mikrobiologija Pajović Milan. asistent za predmet Pedijatrija Babić Miladin. docent za predmet Fizijatrija Gafić-Ibrahimbegović Fadila. docent za predmet Fizijatrija Velković Arifa. docent za predmet Radiologija Lincender Lidija. docent za predmet za predmet Hirurgija Radulović Radoje. predavač za predmet Fizičko vaspitanje Todosijević Miodrag. asistent za predmet Hirurgija Banin Sergej. docent za predmet Infektologija Tišma Ratomir. asistent za predmet Anatomija Aleksejev Igor. asistent za predmet Interna medicina Alagić Ahmet. docent za predmet Biohemija Telalbašić-Bulbulović Sadžida. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Miličević Nikola. docent za predmet Radiologija Nadaždin Mira. docent za predmet Pedijatrija Zulić Irfan. asistent za predmet Otorinolaringologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 111 . docent za predmet OM sa TIPSS Radnić Dinko. asistent za predmet Oftalmologija Ančić Olga.Hasanbegović Dženeta. docent za predmet Otorinolaringologija Kapidžić Mustafa. docent za predmet Dermatovenerologija Mušanović Mirza. predavač za predmet Opštenarodna odbrana Abramović Milorad. docent za predmet Farmakologija i toksikologija Zjuzin Nadežda. asistent za predmet Pneumoftiziologija Akšamija Behija. asistent za predmet Hirurgija Bajrović Remzija. docent za predmet Hirurgija Starović Boriša. docent za predmet Hirurgija Stojkov Koviljka. docent za predmet Hirurgija Macanović Katarina. asistent za predmet Hirurgija Aleksić Mirjana. asistent za predmet Fizijatrija Alirejsović Senija.

Banduka Milorad. asistent za predmet Pedijatrija Čengić Dževad. asistent za predmet Anatomija Dimitrijević Jovan. asistent za predmet Interna medicina Bukvić Idriz. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Dizdarević Zehra. asistent za predmet Hirurgija Dizdarević Jasna. asistent za predmet Hirurgija Boljanović Trifko. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Bukša Marko. asistent za predmet Higijena Čeklić Obrad. asistent za predmet Neuropsihijatrija Budalica Mehmedalija. asistent za predmet Radiologija Bogdanović Borka. asistent za predmet Patofiziologija Bilenjki Desanka. asistent za predmet Dermatovenerologija Bekić Suada. asistent za predmet Interna medicina Bubreško Ana. asistent za predmet Fizika Bašić Maida. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Bukvić Miroslav. asistent za predmet Neuropsihijatrija Dimitrijević Kosta. asistent za predmet Interna medicina Cerić Nesiba. asistent za predmet Interne medicina Ćemalović Kemal. asistent za predmet Hirurgija Čelić Zlatica. asistent za predmet Dermatovenerologija Bratović Ismet. asistent za predmet Pneumoftiziologija Dobrača Ilijas. asistent za predmet Sudska medicina Dragojević Blažo. asistent za predmet Infektologija Čengić Fikret. asistent za predmet Otorinolaringologija 112 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Hirurgija Čustović Fatima. asistent za predmet Infektologija Čardaklija Zlatko. asistent za predmet Interna medicina Bešlagić Edina. asistent za predmet Mikrobiologija Bešlagić Refik. asistent za predmet Neuropsihijatrija Ćuš Asja. asistent za predmet Pneumoftiziologija Cucić Zdravka.

asistent za predmet Interna medicina Godler Zdenka. asistent za predmet Interna medicina Drino Esad. asistent za predmet Hemija Gerc Vjekoslav. asistent za predmet Dermatovenerologija Gaon Igor-Davor. asistent za predmet Otorinolaringologija Fazlagić Nijaz. asistent za predmet Oftalmologija Golemac Slavko. asistent za predmet Interna medicina Gribajčević Mehmed. asistent za predmet Gaćinović Željka. Detalj sa proslave 30 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine Dragojević Mihaila. asistent za predmet Patofiziologija Elez Sekula. asistent za predmet Radiologija Filipović Adem. asistent za predmet Interna medicina nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . asistent za predmet Hirurgija Ðuričić Jasna. asistent za predmet Hirurgija Durić Amira. Dom mladih Skenderija. asistent za predmet Patofiziologija Ðuričić Zoran. asistent za predmet Interna medicina Frašto Milica.Slika 6. 1976.

asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Guzina Trifko. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Kulenović Dušanka. asistent za predmet Oftalmologija Krnić Havuša. asistent za predmet Hirurgija Gvozdenović Borislav. asistent za predmet Oftalmologija Ibrahimović Enver. asistent za predmet Hemija Leovac Ankica. asistent za predmet Pedijatrija Kesić Vera. asistent za predmet Epidemiologija Hodžić Lutvo. asistent za predmet Interna medicina Idrizbegović Sead. asistent za predmet Hirurgija Kovačević Slavica. asistent za predmet Mikrobiologija Kosorić Bojana. asistent za predmet Fiziologija Kodrić Ljiljana. asistent za predmet Infektologija Kapidžić Nedžib. asistent za predmet Interna medicina Kević Vera. asistent za predmet Neuropsihijatrija Kulenović Salahudin. asistent za predmet Higijena 114 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Fizijatrija Kulenović Alma. asistent za predmet Histologija i embriologija Lekić Meliha.Gmaz Zoran. asistent za predmet Pedijatrija Hodžić Salahudin. asistent za predmet Patologija Kapetanović Bakir. asistent za predmet Hirurgija Kahvić Mirza. asistent za predmet Interne medicina Kundurović Zlata. asistent za predmet Radiologija Kazić Nadija. asistent za predmet Infektologija Jaganjac Nermina. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Jovanović Jena. asistent za predmet Interna medicina Krstić Ante. asistent za predmet Fiziologija Kadić Naim. asistent za predmet Dermatovenerologija Gaon Dejan. asistent za predmet Mikrobiologija Kovačević Novica. asistent za predmet Hirurgija Ibrahimbegović Fikreta.

asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Nakaš Emina. asistent za predmet Histologija i embriologija Ljubunčić Predrag. asistent za predmet Interna medicina Nikšić Dragana. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Minić Tatjana. asistent za predmet Interna medicina Mijatović Žarko. asistent za predmet Socijalna medicina Oručević Mubera. asistent za predmet Hemija Milić Miloš. asistent za predmet Pedijatrija Ovčina Fehim. asistent za predmet Radiologija Mornjaković Zakira. asistent za predmet Anatomija Papić Ksenija. asistent za predmet Anatomija Pavelić Dragan. asistent za predmet Hirurgija Radovanović Jovo. asistent za predmet Neuropsihijatrija Pešić Biljana.Lojpur Vera. asistent za predmet Otorinolaringologija Radičević Nada. asistent za predmet Mikrobiologija Potkonjak Mirjana. asistent za predmet Hirurgija Lomigorić-Oručević Amila. asistent za predmet Socijalna medicina Omanić Ajnija. asistent za predmet Fiziologija Mimić Borko. asistent za predmet Fiziologija Marković Zdravko. asistent za predmet Fizijatrija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . asistent za predmet Fiziologija Radotić Milan. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mirić Slavica. asistent za predmet Biohemija Radović Nikola. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Muminbašić Midhat. asistent za predmet Patologija Mehmedbašić Vladimir. asistent za predmet Pedijatrija Lomas Mirjam. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mešanović Nurhijana. asistent za predmet Fiziologija i biohemija Nikolić-Bartl Jasna. asistent za predmet Histologija i embriologija Mulabegović Nedžad.

asistent za predmet Interna medicina Rustempašić Sonja. asistent za predmet Hirurgija Simatović Kemal. asistent za predmet Neuropsihijatrija 116 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Interna medicina Ramić Habiba. asistent za predmet Neuropsihijatrija Riđanović Zoran. asistent za predmet Hirurgija Šabanović Snježana. asistent za predmet Anatomija Tanović Indira. asistent za predmet Interna medicina Šošić Mirko. asistent za predmet Pedijatrija Stojkov Milan.Raljević Enver. asistent za predmet Interna medicina Vidović Juraj Ðino. asistent za predmet Anatomija Telebak Boriša. asistent za predmet Infektologija Robović Zlatko. asistent za predmet Dermatovenerologija Stolić Vladimir. asistent za predmet Oftalmologija Tomić Ivana. asistent za predmet Hirurgija Slijepčević Omiljko. asistent za predmet Oftalmologija Šimunović Vladimir. asistent za predmet Biohemija Šurbat Gojko. asistent za predmet Patološka anatomija Semiz Aleksandar. asistent za predmet Otorinolaringologija Šlaković Šemsudin. asistent za predmet Higijena Stančić Duško. asistent za predmet Histologija i embriologija Škobić Mario. asistent za predmet Radiologija Šlaković Aiša. asistent za predmet Patologija Valjevac Kemal. asistent za predmet Hirurgija Sandić Marijana. asistent za predmet Interna medicina Šuško Irfan. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Veljkov Nemanja. asistent za predmet Hirurgija Šerbedžija Duško. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Tomić Amra. asistent za predmet Neuropsihijatrija Selak Ivica. asistent za predmet Epidemiologija Todorović Goran.

1994. redovni profesor. vanredni profesor Galijašević Samra.Vidović Zrinka. asistent za predmet Mikrobiologija Zečević-Bušić Ifakata. asistent k atedra za MediciNsku fiziku Kulenović Fahrudin. 9. redovni profesor. šef Katedre Jakupović Safet. asistent za predmet Sudske medicina Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 31. asistent Rimpapa Zlatan. asistent k atedra za MediciNsku iNforMatiku Mašić Izet. redovni profesor Gaon Igor. docent Omerbašić Ago. šef Katedre Vobornik Slavenka. docent. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . asistent za predmet Pedijatrija Zurovac Gordana. asistent za predmet Otorinolaringologija Željo Amela. asistent za predmet Infektologija Vujisić Zora. šef Katedre Nikolin Branko. godine k atedra za MediciNsku heMiju Lekić Meliha. viši asistent Ibrulj Slavica. vanredni profesor. vanredni profesor Redžić Amira. asistent k atedra za biologiju sa huMaNoM geNetikoM Kilalić Teufik. viši asistent Muharemović Zijad. asistent za predmet Anatomija Žujo Hamza. asistent za predmet Pedijatrija Zečević Esma. šef Katedre Ðuričić Emira. asistent za predmet Patologija Vojvodić Zineta.

šef Katedre Ovčina Fehim. asistent k atedra za histologiju i eMbriologiju Hrnjičević Mustafa. redovni profesor. viši asistent Festić Emir. šef Katedre k atedra za tjelesNi odgoj Ibrahimbegović Fadila. vanredni profesor Huskić Jasminko. asistent Hasanović Aida. docent Milić Miloš. redovni profesor. predavač k atedra za eNgleski jezik Karaula Jasna. redovni profesor. redovni profesor. redovni profesor. šef Katedre k atedra za MediciNsku sociologiju Pajović Milan. šef Katedre Kulenović Husein. asistent Jadrić Radivoje.k atedra za biogeNetiku Sofradžija Avdo. vanredni profesor 11 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . šef Katedre Radovanović Jovan. asistent k atedra za bioheMiju Winterhalter Mira. asistent k atedra za aNatoMiju Dilberović Faruk. docent Kulenović Amela. šef Katedre Kundurović Zlata. docent Gornjaković Srđan. viši asistent Vidović Tatjana. asistent Kamenčić Huse. vanredni profesor. docent Nakaš Emina. asistent k atedra za fiziologiju Mujić Muzafer.

šef Katedre Bešlagić Refik. asistent k atedra za patološku fiziologiju Pleho Amir. docent Šarčević Adnan. šef Katedre Selak Ivan. redovni profesor. asistent k atedra za Mikrobiologiju i parazitologiju sa iMuNologijoM Hlača Danica. docent Juroš Marina. stručni saradnik nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 119 . vanredni profesor Mulabegović Nedžad. asistent Šečić Damir. redovni profesor. viši asistent Loga Svjetlana. asistent k atedra za farMakologiju i toksikologiju Zulić Irfan. viši asistent Vidović Zrinka. viši asistent Markotić Alemka.Mornjaković Zakira. viši asistent Rajman Iris. redovni profesor Kapić Elvedina. vanredni profesor Omeragić Edo. redovni profesor. asistent Mešić Haris. šef Katedre Potkonjak Dubravka. docent Čustović Elvedina. šef Katedre Bešlagić Edina. asistent k atedra za patološku aNatoMiju Plamenac Pavle. asistent Pleho Amra. vanredni profesor Radović Svjetlana. asistent Miljanović Mirjana. viši asistent Tomić Ivana. redovni profesor. stručni saradnik Valjevac Kemal.

šef Katedre Arnautović Atif. redovni profesor. vanredni profesor Bukša Marko. redovni profesor Babić Mirsad. redovni profesor.k atedra za epideMiologiju Telebak Boriša. docent. šef Katedre Grujić Mirko. asistent Dobrača Ilijas. šef Katedre Omanić Ajnija. vanredni profesor Hotić Semra. redovni profesor Bratović Ismet. asistent Žujo Hamza. vanredni profesor. orgaNizaciju zdravstveNe zaštite i historiju MediciNe Smajkić Arif. šef Katedre Prohić Halil. asistent k atedra za iNterNu MediciNu Hadžimejlić Muhamed. vanredni profesor Nikšić Dragana. docent 120 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent k atedra za socijalNu MediciNu. redovni profesor Hadžijahić Hasan. docent Slijepčević Omiljko. vanredni profesor. viši asistent Filipović-Hadžiomerović Aida. vanredni profesor Gribajčević Mehmed. vanredni profesor Puvačić Zlatko. asistent k atedra za sudsku MediciNu Kulenović Husein. docent Zec Svetlana. docent k atedra za higijeNu Ćatović Sejdo. docent Haračić Midhat. šef Katedre Čustović Fatima.

viši asistent Mešanović Nurihana. Raljević Enver. asistent Kesić Vera. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 121 . viši asistent Kulenović Indira.Slika 7. docent Arslanagić Amila. 1947. viši asistent Vukobrat-Bijedić Zora. asistent Haračić Azra.-1954. Nađa. viši asistent Aličehajić-Borovac. asistent Hrisafović Zorislav. viši asistent Dilić Mirza. viši asistent Loza Vesna. viši asistent Berbić-Fazlagić Jasmina. viši asistent Ćatović-Rašić Senija. viši asistent Golemac Slavko. viši asistent Kučukalić Elma. asistent Unčanin Snježana.

viši asistent Fišeković Saida. redovni profesor. viši asistent Džirlo Kaćuša. viši asistent k atedra za iNfektivNe bolesti 122 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . viši asistent Lukić Zdravko. vanredni profesor Lincender Lidija. viši asistent Bešlić Šerif. viši asistent Kapidžić Nedžib. viši asistent Žutić Hasan. redovni profesor. šef Katedre Dizdarević Zehra. šef Katedre Cerić Ismet. viši asistent Obralić Nermina. vanredni profesor Bašić Hiba. viši asistent k atedra za Neuropsihijatriju i MediciNsku psihologiju Loga Slobodan. viši asistent Jovanović-Gmaz Mirjana. asistent Todorović Ljubica. viši asistent Mehić Bakir. šef Katedre Dalagija Faruk. docent Dimitrijević Jovan. docent Daneš Vera. viši asistent Klančević Melika.k atedra za pNeuMoftiziologiju Konjicija Abdulah. docent Kantardžić Dželaludin. asistent Stanić Dragiša. vanredni profesor Mušanović Mirza. vanredni profesor Cerić Nesiba. redovni profesor. asistent k atedra za radiologiju i oNkologiju Čengić Fadil. viši asistent Kučukalić Abdulah.

asistent k atedra za giNekologiju i akušerstvo Šimić Srećo. viši asistent Dizdarević Jadranka. asistent Mehanić Snježana. šef Katedre Bukvić Idriz. viši asistent Knor-Bukvić Tanja. vanredni profesor. viši asistent Kapetanović Ahmo. docent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 . viši asistent Alendar Faruk. viši asistent Drnda Alija. docent Bukvić Miroslav. viši asistent Mehmedbašić Senad. asistent Pinjo Fikreta. docent Kapetanović Bakir. asistent Perva Sejfulah. vanredni profesor Čengić Hadžo. asistent k atedra za pedijatriju Veljković Arifa. redovni profesor. docent Idrizbegović Sead. šef Katedre Mesihović Hasna. šef Katedre Čengić Dževad. redovni profesor. viši asistent Koluder Nada. redovni profesor Anić Olga. viši asistent Begić Kerim. asistent k atedra za derMatoveNerologiju Arslanagić Naima.Telalbašić Sadžida. šef Katedre Gačinović Željka. asistent Muminbašić Nermin. docent Čardaklija Zlatko. asistent Nikulin Boris. redovni profesor.

viši asistent Heljić Suada.-1974. 1955. docent Cucić Zdravka. asistent k atedra za otoriNolariNgologiju. viši asistent Saračević Ediba. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu. redovni profesor Milanović Ljiljana. šef Katedre Alajbegović Rizah. asistent Popović Neven. Zečević Esma. asistent Terzić Rešad.Slika 8. vanredni profesor. asistent Saračević-Pačuka Nedžija. viši asistent Ibišević Mirsad. asistent k atedra za oftalMologiju Teftedarija Tevhida. MaksilofacijalNu hirurgiju i stoMatologiju 124 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . redovni profesor Čengić Ferid. viši asistent Kovač Edina.

redovni profesor Kapidžić Adnan. viši asistent Pinjo Emir. docent Ljubić Božo. asistent k atedra za fizijatriju i rehabilitaciju Zjuzin Nadežda. asistent k atedra za hirurgiju i ratNu hirurgiju Konjhodžić Faruk. vanredni profesor Budalica Mehmedalija. docent Čustović Kemal. docent Dizdarević Salahudin. šef Katedre Hasanbegović Dženeta. docent Drino Esad. viši asistent Šakota Slavica. viši asistent Šestan Muhamed. viši asistent Milutinović Slavica. šef Katedre Durić Osman. asistent Lazović Mufid. viši asistent Alagić Jasminka.Bušić Ifakata. redovni profesor. redovni profesor. šef Katedre Mišanović Željko. docent Durić Amira. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 . vanredni profesor Šišić Fuad. viši asistent Kulenović Faruk. docent Guska Safet. viši asistent Hadžiahmetović Zoran. vanredni profesor. docent Ćibo Safet. vanredni profesor Rukavina Željka. viši asistent Buljina Amir. viši asistent Hiroš Mustafa. vanredni profesor Radnić Dinko.

stručni saradnik K atedra za anatomiju čovjeKa Dilberović Faruk. asistent Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerzitetu u Sarajevu na dan 31. viši asistent Ðulić Eldina. šef Katedre Mijanović Mirjana. 2006. redovni profesor. godine k atedra za MediciNsku heMiju Lekić Meliha. redovni profesor.Šabanović Selver. asistent k atedra za biologiju sa huMaNoM geNetikoM Redžić Amira. docent Rimpapa Zlatan. vanredni profesor. asistent Tahmiščija Aida. stručni saradnik k atedra za biofiziku Vobornik Slavenka. asistent Busuladžić Mustafa. šef Katedre Omerbašić Ago. asistent k atedra za opšte NastavNe predMete Žiga Jusuf. šef Katedre Kudumović Mensura. docent Muharemović Zijad. vanredni profesor 126 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanredni profesor. redovni profesor. redovni profesor. viši stručni saradnik Novo Ahmed. šef Katedre Ibrulj Slavica. 3. šef Katedre Ovčina Fehim. šef Katedre k atedra za MediciNsku iNforMatiku Mašić Izet. docent Metović Azra. viši asistent Korać Fehim. asistent Mušanović Jasmin.

viši asistent Vučković Ilvana. vanredni profesor Hasanović Aida. šef Katedre Radovanović Jovan. asistent K atedra za fiziologiju čovjeKa Nakaš-Ićindić Emina. asistent k atedra za histologiju i eMbriologiju Mornjaković Zakira. viši asistent Kapur Eldan. asistent Arslanagić Selma. viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 . vanredni profesor Babić Nermina. asistent Beganović-Petrović Amira. šef Katedre Kundurović Zlata. asistent Valjevac Amina. redovni profesor. viši asistent Voljevica Alma. asistent k atedra za bioheMiju Winterhalter-Jadrić Mira.Kulenović Amela. vanredni profesor Aličelebić Selma. asistent Lujinović Almira. docent Ćosović Esad. vanredni profesor. viši asistent Hadžović Almira. viši asistent Avdagić Nesina. asistent Lepara Orhan. asistent Arnautović Ajla. vanredni profesor Jadrić Radivoj. viši asistent Začiragić Asja. asistent Talović Elvira. redovni profesor. viši asistent Sarač-Hadžihalilović Aida. redovni profesor Šuško Irfan. šef Katedre Huskić Jasminko.

vanredni profesor. viši asistent Hadžihasanović Mufida. vanredni profesor Hamzić Sadeta.Slika 9. viši asistent k atedra za Mikrobiologiju i parazitologiju Bešlagić Edina. viši asistent Dorić Mirsad. docent. redovni profesor. viši asistent k atedra za patologiju Radović Svjetlana. šef Katedre Selak Ivan. viši asistent Babić Mirsad. Kiseljaković Emina.-2006. šef Katedre Zvizdić Šukrija. 1975. viši asistent Hasić Sabaheta. viši asistent Mahmutović Sabina. šef Katedre 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . viši asistent k atedra za patološku fiziologiju i MediciNu rada Bešlagić Refik. redovni profesor Tomić Ivana. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu.

asistent Pleho-Kapić Amna. redovni profesor. viši asistent Kusturica Jasna.Salihović Habiba. šef Katedre Čavaljuga Semra. redovni profesor. viši asistent k atedra za socijalNu MediciNu. docent Puvačić Sandra. docent Memija-Pozderac Meliha. asistent Čustović Elmedina. šef Katedre Nikšić Dragana. viši asistent Džubur-Bešić Amela. šef Katedre Kapić Elvedina. asistent Bešlagić Omer. docent Loga-Zec Svjetalana. viši asistent Rakanović-Todić Maida. šef Katedre nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 129 . viši asistent Kulo Aida. orgaNizaciju zdravstveNe zaštite i historiju MediciNe Omanić Ajnija. toKsiKologiju i KliničKu farmaKologiju Mulabegović Nedžad. viši asistent Čabaravdić Mirsad. asistent Pepić Esad. docent Mujčić-Kurspahić Amira. asistent K atedra za higijenu i zaštitu životne oKoline Ćatović Sejdo. viši asistent Šečić Damir. viši asistent Omeragić Edin. docent Musić Miralem. redovni profesor Mijanović Mirjana. asistent K atedra za farmaKologiju. asistent k atedra za epideMiologiju i zdravstveNu statistiku Puvačić Zlatko. redovni profesor. redovni profesor.

redovni profesor. vanredni profesor Mehić Bakir. vanredni profesor Gerc Vjekoslav. redovni profesor Haračić Midhat. vanredni profesor Žutić Hasan. viši asistent Žujo Hamza.Biščević Azra. viši asistent Kadribašić Ribana. docent Ćatović Amra. docent Lozo Vesna. docent Vukobrat-Bijedić Zora. docent Kučukalić-Selimović Elma. stručni saradnik Mačkić-Ðurović Mirela. vanredni profesor Dilić Mirza. redovni profesor. stručni saradnik Tanacković Fikreta. šef Katedre Dobrača Ilijas. asistent Aganović-Mušinović Izeta. stručni saradnik k atedra za sudsku MediciNu Selak Ivan. asistent Stančić Alma. vanredni profesor Heljić Bećir. redovni profesor Bukša Marko. docent Kulenović Indira docent Mesihović Rusmir. redovni profesor Arslanagić Amila. stručni saradnik Šeremet Zimka. docent 10 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . docent Rašić Senija. asistent K atedra za internu medicinu i KliničKu propedeutiKu Gribajčević Mehmed. vanredni profesor Berbić-Fazlagić Jasmina. šef Katedre Dizdarević Zehra.

viši asistent Paralija Belma. viši asistent Bureković Azra. viši asistent Sofo-Hafizović Alma. viši asistent Kulić Mehmed. viši asistent Sokolović Šekib. viši asistent Vanis Nenad. asistent Mlaćo Akif. viši asistent Dizdarević-Bostandžić Amela. asistent Unčanin-Medžović Snježana. docent Lončarević Nedim. asistent Bijedić Vildana. vanredni profesor Daneš Vera. viši asistent Gornjaković Srđan. redovni profesor. asistent Hodžić Enisa. docent Oruč Lilijana. asistent Džemidžić Jasminka. Neurologiju i MediciNsku psihologiju Kučukalić Abdulah. viši asistent Lačević Nadir. viši asistent Velija-Ašimi Zelija. docent Čukić Vesna. docent Buturović-Aščić Belma. viši asistent Alićehajić-Borovac Nađa.Resić Halima. viši asistent Hadžimurtezić Zlatan. asistent Landžo Elvedin. asistent Kurtčehajić-Pošković Azra. viši asistent Filipović Ifet. asistent k atedra za Neuropsihijatriju. šef Katedre Fišeković Saida. docent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . viši asistent Šurković Ismana.

viši asistent Lomigorić Jasenko. asistent 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . šef Katedre Čengić Dževad. viši asistent Bešlagić Vanesa. viši asistent Mehanić Snježana. vanredni profesor. redovni profesor. viši asistent Hižar Ivanka. redovni profesor Obralić Nermina. viši asistent Mehmedika-Suljić Enra. asistent Ibralić Muris. vanredni profesor Klančević Melika. viši asistent Kapetanović Igbal. viši asistent Kantardžić Nermina. viši asistent Bravo-Mehmedbašić Alma. viši asistent Salčić-Dizdarević Dubravka. docent Bašić-Čabaravdić Hiba. viši asistent Drnda Alija. viši asistent Ðelilović Jasminka. viši asistent Mornjaković Amela. asistent Vranešić Melin. asistent Prevljak Sabina. asistent k atedra za radiologiju i oNkologiju Lincender Lidija. docent Ličanin Ifeta. vanredni profesor Bešlić Šerif. vanredni profesor Koluder-Ćimić Nada. šef Katedre Dalagija Faruk. viši asistent Ličanin Zoran. docent Bešlija Semir. asistent k atedra za iNfektivNe bolesti Dautović Sajma.Alajbegović-Kurtović Azra.

vanredni profesor Aganović Damir. docent Tanović Haris. vanredni profesor Gavrankapetanović Ismet. redovni profesor Budalica Mehmedalija. redovni profesor Ćibo Safet. viši asistent Talić-Tanović Adnana. vanredni profesor Hadžiahmetović Zoran. vanredni profesor Gavrankapetanović Faris. viši asistent Omerbegović Meldijana. viši asistent Karabeg Reuf. viši asistent Hadžismajlović Ademir. asistent Osmić Akif. redovni profesor Šišić Fuad. docent Suljević Ismet. redovni profesor Solaković Emir. viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . viši asistent Hiroš Mustafa.Pinjo Fikreta. asistent Hadžiosmanović Vesna. asistent k atedra za hirurgiju i ratNu hirurgiju Durić Osman. redovni profesor Durić Amira. asistent Topalović-Četković Jasna. šef Katedre Kandić Zuvdija. redovni profesor Hujić Halid. viši asistent Dizdarević Kemal. redovni profesor Dizdarević Salahudin. viši asistent Akšamija Goran. docent Junuzović Dželaludin. redovni profesor. viši asistent Hadžimuratović Adnan. redovni profesor Čustović Kemal.

asistent Hadžimehmedagić Amel. asistent Karavdić Kenan. asistent Radnić Davor. redovni profesor. asistent Kapetanović-Begić Sadeta. docent Godinjak Zulfo. asistent Maksić Senad. asistent Zvizdić Zlatan. viši asistent Alendar Faruk. viši asistent Kasumagić-Halilović Emina. vanredni profesor Mehmedbašić Senad. viši asistent 14 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent Omerhodžić Merim. šef Katedre Dizdarević Jadranka. docent Kapetanović Ahmo.Čerimagić Zinaida. asistent k atedra za derMatoveNerologiju Arlasnagić Naima. asistent Hadžihasanović Emir. asistent Firdus Nedžad. vanredni profesor Izetbegović Sebija. asistent k atedra za giNekologiju i akušerstvo Bukvić Idriz. asistent Džanković Fuad. šef Katedre Prohić Asja. asistent Ahmetović Amir. asistent Vila Haris. asistent Vranić Haris. asistent Bešić Asim. docent Knor-Bukvić Tanja. asistent Prcić Alden. redovni profesor. asistent Salihagić Sanela.

asistent Maksić-Kovačević Hajrija. šef Katedre Alimanović-Halilović Emina. asistent Terzić Rešad. asistent Muminbašić Nermin. viši asistent Miličić-Pokrajac Danka. asistent k atedra za oftalMologiju Alikadić-Husović Amila. asistent Murtezić Senad. vanredni profesor Saračević Ediba. šef Katedre Heljić Suada. asistent Deković Sanjin. viši asistent Selimović Amina. asistent Kovač Edina. asistent Abadžić-Sarić Nidžara. vanredni profesor.Bašić Ejub. docent Alajbegović-Halimić Jasmina. docent. asistent Mišanović Verica. asistent k atedra za pedijatriju Mesihović-Dinarević Senka. viši asistent Sakić Meliha. viši asistent Hadžagić-Ćatibušić Feriha. viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . viši asistent Begić Kerim. viši asistent Begić Zijo. asistent Imširija-Galijašević Naima. asistent Imširija-Idrizbegović Lejla. viši asistent Zupčević Smail. viši asistent Gavrankapetanović-Smailbegović Fatima. viši asistent Šabanović-Hasanbegović Snježana. vanredni profesor Hasabnegović Edo. viši asistent Nikulin Boris.

viši asistent K atedra za porodičnu/obiteljsKu medicinu Mašić Izet. asistent k atedra za iMuNologiju Haračić Midhat. viši asistent Saračević-Paćuka Nedžmija. redovni profesor. viši asistent Miladinović Ksenija. viši asistent Ahmedbegović-Sarajlić Zehra. redovni profesor. asistent k atedra za otoriNolariNgologiju. viši asistent Serdarević Raif. docent. asistent Šaković Adisa. šef Katedre Avdić Dijana.Hajjir Huda. docent Volić Aida. asistent Resić Mudžahid. viši asistent Tanović Edina. šef Katedre Jatić Zaim. zamjenik šefa 16 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . šef Katedre Rašić Senija. vanredni profesor. docent Meholjić-Fetahović Ajša. viši asistent Šarac Erol. asistent k atedra za fizijatriju i rehabilitaciju Vavra-Hadžiahmetović Narcisa. šef Klinike Alagić-Smailbegović Jasminka. MaksiofacijalNu hirurgiju i stoMatologiju Kapidžić Adnan. asistent Karup Ševala. docent. asistent Šakota-Marić Slavica. asistent Muftić Mirsad.

Mašić I. Tuzla. 1981. 35(5-6): 245-7.-1998. godišnjice rada Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Mulabegović N. Avivcena. Sarajevo. Macanović M.: 5-35. Avicena. 1986. Zemaljska bolnica u Sarajevu. 6. 3. Hadžiselimović H. Smajkić A. 50(3-4): 113-9. Nikulin A. Konjhodžić F. 1994: 10314. Sarajevo. 8. Avicena. 60(3): 3-4. Sto dvadeset godina organiziranog zdravstva u Tuzli. godine. Kulenović H. U povodu 35. Sarajevo. Povodom 25 godina rada Medicinskoga fakulteta. Sarajevo. Medicinski arhiv. Durić O.godine. 9. U povodu 40. 2. Mulabegović N. U: Almanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu . Hadžiahmetović I.-1971. godine. 2006. Mašić I. Jubilej bosanskohercegovačkog zdravstva: osnivanje prvog Mediciskog fakulteta u BiH. 1994: 5-11.1944. Sarajevo.Literatura 1. 4. Mašić I. U: 25 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu . Almanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Medicinski arhiv. Selak I. Pedeset godina kontinuirane medicinske edukacije u Sarajevu.-1994. Sarajevo. Mašić I. godišnjice rada Medicinskog fakulteta u Sarajevu.1946. 7. Povodom 50 godina rada Mediciskog fakulteta u Sarajevu. Avicena. 5. Korijeni medicine i zdravstva u BiH. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Mašić I. Med Arh. 1999: 1-42. 1998: 6-20. 2004. 1996. 1971. Postdiplomski studij Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1963.-1996. 10. U: 20 godina Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli 1976. Kulenović H.

Index imena Aranicki Miloš Berić Milenko Besarović Zdravko Bijedić Mirjana Bobarević Blanka Brkić Ibro Brkić-Hadžijahić Naida Brkić Sead Bubić-Huković Ilduza Bušić Vera Ciglar Marko Ćuš Mirko Čavka Vladimir Čustović Izet Deželić Mladen Dimitrijević Dimitrije Doder Aleksandar Ðorđević Blagoje Ðorđević Jelena Džirlo-Todorović Jasna Fajgelj Aleksandar Filipović Zaim Fleger Josip Fried Robert Gabela Fikret Gaon Jakob Gerc Josip Grin Ernest Gvozdenović Milan Hadžimusić Nedžat Hadžiselimović Hajrudin Hamzagić Hasan Herlinger Ivo Horvat Josip Huković Seid Jadrić Stjepko Jamakosmanović Asim Jokić Jovan Kafka Ivan Kantardžić Muhamed Kapidžić Mustafa Kaufer Leopold Kaunic Pavao Knežević Vojislav 5 6 7 8 9 10 11 12 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 21 22 23 24 24 26 26 27 28 29 30 31 32 33 33 35 35 37 38 39 40 40 41 42 43 44 Konjicija Abdulah Kopač Zvonimir Kostić Milivoje Košak Ratko Kovačević Blagoje Kretić Miroslav Križan Zdenko Kulenović Husein Kulenović Salahudin Levi Mario Lukač Feodor Milin Radivoj Milojković Aleksandar Nakaš Muhamed Nikolin Branko Nikulin Aleksandar Numić Nurudin Osmanagić Izet Perinović Milenko Perić Branko Popović Vojin Popović Zulejka Praštalo Žarko Prcić Midhat Prohić Halil Pšorn Dragutin Putnik Ljubica Radojević Stevo Radović Jovan Ramić Salko Ratković-Ðokić Dobrila Rezaković Džemal Rustembegović Fahrudin Ruždić Ibrahim Sabovljev Aleksandar Sarajlić Ešref Sarvan Milivoje Savković Ljubomir Serdarević Hišam Simić Miron Starović Boriša Stern Pavao Szabo Stanislav Teftedarija Muhamed 44 45 46 47 48 49 50 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 60 61 62 63 64 65 65 66 66 67 67 68 69 69 70 71 73 74 75 76 76 78 79 80 81 83 1 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .

Telalbašić Sadžida Tomić Srećko Tvrtković Rifat Urban Stjepan Vasić Danica 84 85 86 86 87 Vojvodić Zineta Vučičević Momčilo Zec Nedo Zimonjić Bogdan Zulić Irfan 88 89 90 91 92 Slika 10. god.11. Proslava “100 godina Zemaljske bolnice u Sarajevu”.1994. 17. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 19 .

Osnivač je Društva za medicinsku informatiku BiH 1988. godine. godine. rođen je 6. godine u Gračanici. Objavio je kao autor i koautor preko 500 bibliografskih jedinica u domaćim i inozemnim publikacijama. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom mjestu. Aktivno je učestvovao s radovima i kao voditelj sesija na više svjetskih i evropskih kongresa javnog zdravstva. te međunarodni naučni skup „eZdravstvo i eEdukacija“ 2005. do 2006. Također je autor preko 30 knjiga i monografija. godine. Specijalistički ispit iz iste oblasti položio je 1982. Izabran je za predsjednika 22. godine. godine. do 2006. Svjetske asocijacije za telemedicinu i eZdravstvo od 2005. godine. „Materia Socio Medica“ i „Acta Informatica Medica“. godine.javnog zdravstva Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 2001. Po završenom studiju zapošljava se i radi na Institutu za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite na Medicinskom fakultetu Univereziteta u Sarajevu kao liječnik opće prakse na projektu “Sadržaj rada ljekara u porodici i mjesnoj zajednici”.) do izbora u zvanje docenta 1991. godine. godine a za profesora iste škole biran je 1989.1952. godine.) na predmetu Medicinska informatika. te prolazi faze izbora u docenta (1992. Evropskog kongresa medicinske informatike (MIE2009). koji će se održati u Sarajevu 2009. a član redakcijskih odbora nekolicine drugih časopisa u zemlji i inozemstvu. 140 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. do 2006.) i redovnog profesora (1998. te član Izvršnog komiteta Evropske asocijacije medicinske informatike (EFMI) od 1994. godine. Generalne skupštine Svjetske asocijacije medicinske informatike (IMIA) od 1994. Do sada je organizirao preko 50 naučnih i stručnih skupova. a nakon položenog specijalističkog ispita kao asistent istraživač na istom predmetu zatim asistent (1988. godine. godine. godine na predmetu Socijalna medicina. Trenutno je glavni i odgovorni urednik časopisa: „Medicinski arhiv“. Godine 2005. Magistrirao je o temi “Evaluacija informacionog sistema porodičnog zdravlja” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1985. Prvi kongres socijalne medicine . Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu završio je 1976. vanrednog profesora (1994. godine. od kojih desetak u ratnom vremenu. Nostrificirao je diplomu na Medicinskom fakultetu u Insbruku (Austrija). Biran je za predavača Više medicinske škole u Sarajevu 1986. Godine 1992. Drugi kongres medicinske informatike Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 2004. godine.6. Postdiplomski studij iz Socijalne medicine i organizacije zdravstvene zaštite završio je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1978.). BiH. izabran je za redovnog profesora na predmetu Porodična medicina na Zdravstvenom fakultetu Univerziteta u Zenici. biran je za redovnog profesora na predmetu Porodična/Obiteljska medicina na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. osniva Katedru za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. godine. Među posljednjim organiziranim skupovima su: Prvi kongres medicinske informatike Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 1999.IZET (MUHAMED) MAŠIĆ. te Evropske asocijacije javnog zdravstva (EUPHA) od 2000. Bio je glavni i odgovorni urednik pet biomedicinskih časopisa. medicinske informatike i porodične medicine. Godine 2002. a doktorsku disertaciju s naslovom “Evaluacija kompjuteriziranog informacionog sistema primarne medicinske zaštite” odbranio je na istom fakultetu 1990.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful