Izet Mašić

NastavNici i saradNici MediciNskog fakulteta u sarajevu 1946.-2006.

AvicenA
Sarajevo 2006. godine

BIBLIOTEKA BIOMEDICINSKE PUBLIKACIJE KNJIGA XXVII Odgovorni urednik Prof. dr. Izet Mašić Recenzenti: Prof. dr. Mehmedalija Budalica Prof. dr. Arif Smajkić Prof. dr. Mirko Grujić Lektor: Prof. Lejla Mašić Tehnički urednik: Mirza Hamzić CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 614 (497.6 Sarajevo) “1946/2006” 378.6:61] :929 (497.6 Sarajevo) “1946/2006” MAŠIĆ, Izet Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu : 1946.-2006. / Izet Mašić. - Sarajevo : “Avicena”, 2006. - 140 str. : ilustr.; 21 cm. - (Biblioteka Biomedicinske publikacije ; knj. 27) Podaci o autoru: str:140 ISBN 9958-720-32-9 COBISS.BH-ID 14793222 Izdavač: AVICENA d.o.o., Sarajevo Štampa: Birograf, Sarajevo Tiraž: 300 primjeraka

Predgovor

I

deja o monografiji rodila mi se davne 1993. godine tokom pripremanja proslave jubileja 100. godišnjice Zemaljske bolnice u Sarajevu i 50. godišnjice kontinuirane medicinske edukacije u Bosni i Hercegovini, koje su održane novembra 1994. godine u Sarajevu. Bio je to jedan od najvećih kulturnih događaja u opkoljenom Sarajevu. Tom prilikom, kao predsjednik Organizacijskog odbora proslave, organizirao sam poseban Simpozij „Ratna medicina i medicina u ratu“ (štampan je i poseban Zbornik radova Simpozija sa 62. sažetka radova), i sačinio dvije monografije: „Zemaljska bolnica u Sarajevu“ i „Allmanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu“. Skupljajući građu za spomenute monografije našao sam dosta vrijednih podataka o pionirima zdravstvene službe u BiH, doktorima, velikanima, koji su uloženim znanjem, trudom i iskustvom pomogli da generacije i generacije studenata i liječnika budu osposobljene obavljati svoj teški, značajni i humani posao. Shvatio sam tada koliki je ogroman i mukotrpan posao sakupiti građu o povijesnim događajima u medicini i zdravstvu u BiH i objediniti je na jednom mjestu. Pokušavali su to ranije i dijelom uspjeli u svoje vrijeme uvaženi profesori Hajrudin Hadžiselimović, Arif Smajkić, Risto Jeremić, Samuel Elazar i dr. ali je ta građa uvijek ostajala nedovršena i nedorečena. Ostala je nedovršena tada i meni, ali sam deset godina kasnije, mukotrpno dopunjavajući prethodnu monografiju, dovršio knjigu „Korijeni medicine i zdravstva u Bosni i Hercegovini“, namjenski napisanu povodom 110. godišnjice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i 50. godišnjice prvoosnovanog Medicinskog fakulteta (1944.) u Sarajevu. Knjiga je neka vrsta medicinske enciklopedije, i pokrila je gotovo sve važnije povijesne događaje u medicini i zdravstvu u BiH, ili bar načela mnoge od njih, jer naša medicinska povijest i nije tako siromašna. Ipak, ostalo je nekoliko, po mom mišljenju, važnih stvari koje su ovlaš dotaknute, ili koje nisam imao vremena i prostora u samoj knjizi dovršiti onako kako sam zamislio, a za koje smatram da su važne da budu zapisane i ostav-

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 

koji je bio i ostao Alma Mater drugim visokoškolskim medicinskim ustanovama u našoj zemlji. Istovremeno sam proučio i sve ranije brojeve časopisa. godišnjice Medicinskog fakulteta u Sarajevu. nastavnicima. Ono što se zapiše . koji ranije nisam mogao. što mi je pomoglo da oblikujem sadržaj ove monografije. rezultati rada. po vlastitoj želji ili pozivom da tamo osnuju katedre i organiziraju nastavu koju su vodili na našem fakultetu. aprila 2006. Sarajevo. godišnjice (1976. i ova će vjerovatno imati nedostataka i propusta.to bježi. godišnjice Medicinskog fakulteta. u Pogovoru ove monografije priložio sam spiskove nastavnika i saradnika koji su bili angažirani u nastavni proces na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.ljene generacijama ili su samo površno bili upućeni u njih. povodom 25. 40.). likove i događaje koji su mi pomogli da uobličim ovu monografiju. Nažalost. godišnjice (1986. Kao i svaka knjiga i monografija dosad. Također. Namjera mi je bila samo to da ispoštujem poruku ove arapske mudre izreke. stara je izreka.). 50. Radi se o našim učiteljima. ali se nadam da će u nekom ponovljenom izdanju i njihovi životopisi biti involvirani. s obzirom da su neki naši nastavnici svoju karijeru nastavljali na drugim medicinskim fakultetima. Kao dugogodišnji glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“ objavio sam najmanje tridesetak In memoriam-a uglednih nastavnika Medicinskog fakulteta u Sarajevu. te profesor Arif Smajkić. bar u pukim statističkim ciframa ili opisima treba da nas podsjećaju na njihov ogroman doprinos razvoju medicinske nauke i zdravstvene struke na našim prostorima. organizirane institucije koje su ostavili iza sebe. godine 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . povodom 40. od onog prvog. metodi rada. godine. ali i svoj. i možda neki podaci neće odgovarati potpunoj istini. objavljenog 1947.). Također sam određene podatke pronalazio u sličnim allmanasima drugih fakulteta u zemlji i inozemstvu. i 30. i takvi su kakve sam dobio. do brojeva prije nego što sam i sam preuzeo njegovo uređivanje i našao mnoga imena. koji sam pripremio povodom 50. Neke od podataka sam lično uzeo od potomaka i rodbine umrlih. Koristio sam i allmanahe Medicinskog fakulteta koje su uredili profesor Hajrudin Hadžiselimović. a bili su objavljeni u allmanasima publiciranim povodom jubileja: 30. te spisak danas angažiranih nastavnika i saradnika. čija djela. godišnjice. uglednim naučnicima i istraživačima. koja se toliko puta potvrdila u praksi. ono što se pamti . do podataka o nekim preminulim nastavnicima i saradnicima nisam došao. ali za nju nisam samo odgovaran ja već i oni koji su te podatke ranije zabilježili i ostavili nam ih u amanet u nekoj pisanoj formi. godišnjice (1996.to ostaje.

Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu od 1946. godine.-1994. Nakon otvaranja Medicinskog fakulteta u Sarajevu preuzima rukovođenje institutima i katedrama za Higijenu. godine. Prolazi faze izbora u docenta. Jedno vrijeme obavlja funkciju direktora Centralnog higijenskog zavoda u Sarajevu. odlazi u Novi Sad i preuzima rukovođenje Katedrom za epi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . vanrednog i redovnog profesora na predmetima Higijena i Socijalna medicina i Epidemiologija. Socijalne medicine i Epidemiologije Rođen je u Novom Sadu 1900. do 2006. Jedno vrijeme radio je kao ljekar u nekoliko mjesta Srbije. Socijalnu medicinu i Epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. redovni profesor Higijene. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1923. godine ARANICKI MILOŠ (1900.). Godine 1963.

a od 1951. Od 1961.demiologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. boraveći u univerzitetskim centrima u Parizu. a također i član nekoliko me- 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . do 1951. Objavio je oko trideset stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Berlinu. Od godine 1925. kojom rukovodi do 1969. Gracu i Budimpešti. „Ginekologija i opstetricija“ i „Medicinski arhiv“. U periodu od 1944. godine. Bio je član užeg odbora ginekološko-akušerskih sekcija Srbije. Istovremeno je direktor Zavoda za zdravstvenu zaštitu u Novom Sadu do odlaska u penziju 1965. BERIĆ MILENKO (1899. godine rukovodi Ginekološko-akušerskim odjeljenjem Pokrajinske bolnice u Novom Sadu. do 1957. bio je pomoćnik. a gimnaziju u Temišvaru. godine dolazi u Sarajevo i preuzima rukovođenje Ginekološko-akušerskom klinikom Kliničke bolnice u Sarajevu u svojstvu redovnog profesora. a završio u Berlinu 1924. Po pozivu.-1975. Profesor Milenko Berić se neprestano usavršavao. godine šef je Ginekološko-akušerskog odjeljenja bolnice u Nišu. godine na Medicinskom fakultetu. Specijalistički ispit iz Ginekologije i akušerstva položio je 1927. Umro je u Novom Sadu 1994.). zatim od 1947. Nakon završetka Drugog svjetskog rata pa do 1947. i 1921. postavljen je za šefa Ginekološko-akušerskog odjeljenja Gradske bolnice u Beogradu. BiH. godine kod čuvenog profesora Bumm-a u Berlinu. godine u Bačkoj Palanci. godine. Osnovnu školu završio u Čurugu. Beču.). a zatim i upravnik Armijske bolnice III armije JNA. Godine 1936. zatim član Redakcijskih odbora časopisa „Arhiv srpskog lekarskog društva“. godine. godine direktor je Ginekološko-akušerske klinike Kliničkog centra u Skoplju i redovni profesor na predmetu Ginekologija i akušerstvo na Medicinskom fakultetu u Skoplju. Započeo je studij u Zagrebu 1919. 1957. godine. radi kao ljekar na Ginekološkoakušerskom odjeljenju Opšte državne bolnice u Sarajevu. „Makedonski medicinski pregled“. do 1963. godine. do 1945. godine bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“. nastavio u Gracu (1920. gdje ostaje do odlaska u mirovinu aprila 1962. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1899.

Godine 1957. Po povratku u zemlju biva postavljen za šefa Hirurškog odjeljenja Opšte bolnice u Zenici. pristupa jedinicama NOB-a. BESAROVIĆ ZDRAVKO (1919. proveo je nekoliko mjeseci na subspecijalizaciji iz neurohirugije u francuskim gradovima Montpelje. Godine 1963. Nakon što je oslobođen. Godine 1939. te se ponovo vraća u Beograd. Lion. upisuje Medicinski fakultet u Beogradu a kao student bio je uključen u rad SKOJ-a. i u tom perioda je hirurgiju u Zenici podigao je na vrlo zavidan nivo. Veliko priznanje doživio je izborom za člana Ekspertne grupe za predlaganje kandidata za Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju od strane Švedske akademije nauka 1960. Kijevu i Pragu i usavršava se iz neurohirugije i vaskularne nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . koju je okončao 1953. godine. Još za gimnazijskih dana učestvuje u antifašističkim demonstracijama. Još kao specijalizant biran je za asistenta na predmetu Opća hirurgija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. bavi se ilegalnim radom.đunarodnih nacionalnih udruženja za Ginekologiju i akušerstvo. gdje biva uhapšen od beogradske specijalne policije i u zatvoru ostaje do 1944. godine. godine boravi šest i po mjeseci u Moskvi. Početkom Drugog svjetskog rata vraća se u Sarajevo. habilitira na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i biva izabran za docenta na predmetu Opća hirurgija. godine. a zatim dobija specijalizaciju iz Opće hirurgije. Uveo je većinu subspecijalističkih službi i savremene dijagnostičke terapijske metode u vrijeme dok je rukovodio Ginekološko-akušerskom klinikom u Sarajevu.). redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1919. godine. godine. Lenjingradu. Kao naučnik i istraživač objavio je oko 60 naučnih i stručnih radova. Pariz. Važio je za dobrog organizatora svoje struke. Umro je u Novom Sadu 1975. U svojstvu docenta 1965.. Zadnje godine života aktivno je participirao u Naučnom društvu za istoriju zdravstvene kulture Jugoslavije. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu je diplomirao je1950. gdje ostaje četiri godine. a bio je koautor knjige „Porodiljstvo za studente medicine“ izdate 1961.-1980. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. godine. i 1959.

Bio je dugogodišnji šef Hirurške klinike UMC-a i Neurohirurškog odjeljenja UMC-a u Sarajevu. promoviran je u počasnog doktora nauka u Mičigenu SAD. a također je i dobitnik Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva za 1976. Univerzitet u Sarajevu 1977. Njemačka. BIJEDIĆ MIRJANA (1920. Kao aktivni učesnik NOB-a prekinula je studiranje 1944. godine u Novom Sadu. redovni profesor Oftalmologije Rođena je 1920. Orden National du merite – Republique Francaise i Velike plakete JNA. godine. u Manhajmu. godine. Za svoj javni i društveno-politički angažman dobio je brojna odlikovanja: Medalja zasluga za narod. a rezultate svojih istraživanja publicirao je u 75 stručnih i naučnih radova. odnosno primjenu modernih metoda neurohirurške dijagnostike i operativnih tehnika. izabrana je za asistenta na predmetu Oftalmologija. vanrednog i redovnog profesora Medicinskog fakulteta i drugih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu. godine i iste godine upisala studij na Medicinskom fakultetu u Beogradu. a školske 1972. Godine 1968. godine. Od augusta 1950. a diplomirala na istom fakultetu 1950. Koautor je u knjigama „Hirurgija centralnog nervnog sistema“. Kao hirurg i kao nastavnik hirurgije boravio je na svim važnijim hirurškim naučnim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. predsjednika Socijalno-zdravstvenog vijeća grada Sarajeva. godine./73. Orden rada drugog reda.-1982. Nakon položenog specijalističkog ispita iz Oftalmologije 1955. Orden Republike sa srebrenim vijencem. godine radi kao ljekar stažista u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. Smrt ga je zatekla na mjestu šefa Neurohirurške klinike UMC-a Sarajevo 1980.. U mirovinu je otišla 1981. a 1976. godine. biran je i za rektora Sarajevskog univerziteta. i „Hirurgija“. Godine 1975. za redovnog profesora Medicinskog fakulteta na predmetu Opća hirugija.). godine. obavljao je funkcije: člana Savjeta Medicinskog fakulteta. kranijalni traumatizam. godine. kao odličan ljekar praktičar i dobar organizator zdravstvene službe rukovodila je s nekoliko odjeljenja Klinike za očne bolesti Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Profesor Mirjana Bijedić je rezultate svojih istraživanja i iskustva u praksi publicirala u preko 40 naučih i stručnih  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Završila je gimnaziju u Novom Sadu 1938. člana gradskih i sreskih partijskih struktura. te prošla procedure izbora za docenta. Značajan opus radova odnosi se na neurohirurgiju. izabran je za vanrednog. a 1975. te sljedeće godine i predsjednika Zajednice jugoslavenskih univerziteta.Zagreb 1976. Rektorski mandat mu je ponovljen od 1974.hirurgije. Orden rada sa crvenom zastavom. Augusta 1951. Medicinska knjiga Beograd . godinu. do 1978. Društveno-politički je bio vrlo angažiran.

Bila je šef Kabineta za hemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu u periodu od 1963. Izabrana za docenta na predmetu Hemija 1961. objavljenog 1982. godine.). Koautor je udžbenika „Očne bolesti“. BOBAREVIĆ BLANKA (1920. gdje je jedno vrijeme bila demonstrator na predmetu Farmaceutska kemija. godine. Jedan nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . Bila je glavni urednik časopisa „Jugoslovenski oftalmološki arhiv“. godine. zbog koga je 1940. počela je studij na Farmaceutskom odsjeku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Do kraja Drugog svjetskog rata živjela i radila u ilegali u Sarajevu. Nastavila studirati poslije oslobođenja na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu. te član Izvršnog odbora Oftalmološke sekcije BiH i Udruženja oftalmologa Jugoslavije. godine. koji je morala napustiti zbog angažmana u studentskom pokretu. Istovremeno.-2001. zatim član Redakcijskog odbora časopisa „Acta Ophtalmologica Iugoslavica“. godine. Umrla je u Sarajevu 1982. godine. godine uhapšena i deportirana u Sabirni logor u Sarajevo. Za asistenta Medicinskog fakulteta na predmetu Hemija izabrana je 1951. Odbranila je doktorsku disertaciju pod naslovom „Sinteze pirol-2-aldehida sa fiziološki i terapeutski djelotvornim supstancijama“ na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu 1960. Za svoj svestrani rad dobila je niz društvenih i stručnih priznanja. godine.radova u domaćoj i inozemnoj literaturi. godine a vanrednog profesora 1968. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu. godine. Godine 1939. do 1976. bila je angažirana kao društveni radnik na Medicinskom fakultetu i u Univerzitetskom kliničkom centru Sarajevo. Nakon diplomiranja zaposlila se kao apotekar u Apoteci Prvi maj u Sarajevu. redovni profesor Hemije Rođena je u Sarajevu 1920. u kome je bila do 1942.

je od osnivača odsjeka za Farmaciju i prvi prodekan a zatim od 1974. godine. Godine 1949. A. do 1941. godine. Zatim. godine napustila Sarajevo i izbjegla u Španiju. godine i sahranjena u Malagi . Sa kolegama s PMF-a sarađivala je intenzivno na sintezi derivata 4 hidroksi kumarina. između ostalog.Španija. za docenta. godine. Na ovom području urađen je izvjestan broj magistarskih radova i doktorskih disertacija. a kao nastavnik Medicinskog fakulteta istakao se svojim pedagoškim sposobnostima u prenošenju znanja na studente i kolege na specijalizaciji. Blanka Bobarević bila je vrlo aktivna na društvenom i stručnom planu. godine. Chechi). godine i dekan Farmaceutskog fakulteta. U proljeće 1992. Nakon diplomiranja radio je kao općinski i sreski ljekar u Jajcu od 1931. prof. Simmons). derivata pirola i pirolidina. Radi svojih otvorenih simpatija i angažmana u NOB-u. boravila u Nacionalnom centru za istraživanje prirodnih spojeva kod profesora Lederera u Parizu i Istraživačkom centru Lepetit u Milanu kod E. Ziegler). redovni profesor Interne medicine Rođen je u Mostaru 1901. akademik. gdje je i umrla 2001. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je u Kliničkoj bolnici u Sarajevu 1949.). Londonu (prof. do 1978. Teste. 1959. izabran je za asistenta na predmetu Interna medicina. kao sekundarni ljekar u Državnoj i Kliničkoj bolnici u Sarajevu. Uz pedagoški stručni i naučni rad.-1989. za redovnog profesora. Kao ljekar praktičar bio je izuzetno cijenjen među pacijentima i kolegama. U istraživačkom opusu od 100 publiciranih radova većina se odnosila na istraživanje u području sinteze farmakološki i fiziološki aktivnih supstanci. Grazu (prof. BRKIĆ IBRO (1901. Poslije Drugog svjetskog rata radi kao specijalista internista na Trećoj internoj klinici u Sarajevu. a za profesora emeritusa izabran je na Medicinskom fakultetu 10 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Usavršavala se u zemlji i inozemstvu. zatim 1951. Dio specijalističkog staža proveo je u inozemstvu. dr. do 1947. za vanrednog profesora i 1962. u institutima u Firenci (prof. on i njegova familija bili su progonjeni od okupatora i domaćih izdajnika. Umirovljen je 1971. Završio je gimnaziju u Mostaru a Medicinski fakultet u Beogradu 1929. godine. a od 1941.

a radno mjesto joj je bilo na Drugoj internoj klinici u Sarajevu. a veći do svog radnog vijeka provela je baveći se nefropatologijom. Po završenom studiju birna je za asistenta Interne medicine. godine u Sarajevu. godine. Sljedeće godine izabran je za dopisnog člana ANUBiH. sportske kardiologije i opće interne medicine. Umro je 1989. Bio je osnivač i predsjednik Društva ljekara BiH i član Udruženja kardiologa Jugoslavije. a medicinski fakultet okončala je 1959. Većina njegovih naučnoistraživačkih aktivnosti bila je u domenu kardiologije. kardiopulmonalne patologije. godine. Za svoj javni i društveni angažman dobio je niz priznanja. između ostalog: Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima 1964.-1982. julsku nagradu BiH 1970. Svoja praktična iskustva iz nefropatologije prezentirala je u preko 50 stručni i naučnih radova publiciranih u domaćim i inozemnim časopisima. godine i Orden rada sa crvenom zastavom 1975. godine. Srednju školu je završila u Sarajevu. godine. Godine 1968. asistent Interne medicine Rođena je u Jajcu 1933. Umrla je u Sarajevu 1982. a redovni član je postao 1978. i 27. Učesnik je nekoliko radnih akcija u poslijeratnoj izgradnji zemlje i bila priznati društveni radnik radeći kao član nekoliko upravnih organa.).u Sarajevu 1972. godine. pa do 1952. te Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva 1966. bio je sekretar Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“ od njegovog osnivanja 1947. BRKIĆ-HADŽIJAHIĆ NAIDA (1933. između ostalog.. godine. u Sarajevu. položila je specijalistički ispit iz interne medicine. Kao asistent pokazala je izvanredne pedagoške sposobnosti u prenošenja znanja studentima. Jedno vrijeme bila je šef Nefrološkog odjeljenja Druge interne klinike. pa je svoje rezultate ispitivanja provedenih u Elektrokardiografskom laboratoriju III interne klinike u Sarajevu objavio u 52 naučna i stručna rada: iz kliničke kardiologije. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . Bio je društveno aktivan i angažiran u nekoliko domaćih stručnih asocijacija.

Većina njegovih radova odnosi se na ovu oblast. Habilitirala je o temi “Izgled vidnog puta u odnosu na kon- 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .). gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Tokom Drugog svjetskog rata. te Instituta „Marija Kiri“ u Varšavi i sličnim institutima u Londonu i Lidsu u Engleskoj. godine. do odlaska u mirovinu 1993. od Instituta „Boris Kidrič“ u Vinči. BUBIĆ-HUKOVIĆ ILDUZA (1927. godine.). Nakon diplomiranja radi kao asistent na Institutu za fiziologiju i biohemiju kod prof. kao petnaestogodišnji dječak uključio se u NOB. Medicinski fakultet u Sarajevu upisala 1948. godine. uglavnom iz oblasti primjene radioaktivnih izotopa u medicini. Medicinski fakultet je završio u Sarajevu 1953. vanrednog profesora 1970. Nekolicina radova se odnosi na opću fiziologiju. godine.-1994. a završila 1956.BRKIĆ SEAD (1927. godina njegovog postojanja. a publicirao oko 150 radova u domaćim i inozemnim časopisima. fiziologiju kardiovaskularnog sistema. uglavnom su eksperimentalnog karaktera i koja je involvirao u istraživačke projekte koje je vodio. zatim je biran za asistenta te docenta 1965. godine u Mostaru. redovni profesor Anatomije Rođena je 1927./1949. godine i redovnog profesora 1976. zatim Instituta za fiziologiju VMA u Beogradu. a predavača 1961. Za svoj izuzetno plodan društveni angažman dobio je Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva. Funkciju šefa Instituta i Katedre za fiziologiju i biohemiju obavljao je od 1970. Plaketu grada Sarajeva i Zlatnu plaketu Medicinskog fakulteta povodom 25. godine. Za vrijeme studija bila je demonstrator na predmetu Anatomija. Usavršavao se u gotovo svim naučnim institucijama u bivšoj Jugoslaviji. godine. godine. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Livnu 1927. godine. Izabrana je za asistenta na predmetu Anatomija 1957.-2005. Aleksandra Sabovljeva. Bio je redovni član ANUBiH a četiri godine obavljao je i funkciju i ministra zdravlja BiH. Umro je u Sarajevu 1994. akademik. godine. Nastavne aktivnosti je započeo kao demonstrator kod profesora Aleksandra Sabovljeva. respiratornog sistema te ispitivanje hemodinamike koronarne cirkulacije u patološkim uvjetima. Osnovnu i srednju školu je završio u rodnom mjestu.

Svoja iskustva i znanje pretočila je u „Praktikum iz mikrobiologije“. bira se 1973. Publicirala je oko 40 stručnih i naučnih radova. Za svoj društveni angažman dobila je više plaketa i društvenih priznanja.). docent Mikrobiologije i parazitologije Rođena je u Sarajevu 1933. gdje je završila srednju medicinsku školu. stomatologije. koji su koristili studenti medicine.-1982. godine. te izabrana za docenta 1961. predavač i docent na predmetu Mikrobiologija i parazitologija vodila je uspješno praktičnu i teorijsku nastavu studentima biomedicinskih fakulteta. i u tom segmentu je pokazala izuzetan smisao za pedagoški rad.figuraciju lobanje čovjeka”. godine. te je iste godine izabrana za docenta na predmetu Mikrobiologija u kom svojstvu ostaje do svoje smrti 1982. godine BUŠIĆ VERA (1933. Uz rad je završila Medicinski fakultet u Sarajevu 1968. Doktorsku disertaciju o temi „Ispitivanje vertikalne migracije larve Ancylostoma duodenale“ odbranila je 1977. pretežno iz parazitologi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . godine. Nakon odlaska u mirovinu birana je za profesora emeritusa. Kao asistent. godine. Umrla u Sarajevu 2005. a zatim kao laboratorijski tehničar na Institutu za mikrobiologiju i parazitologiju. godine za vanrednog profesora te 1978. Jedno vrijeme radi kao medicinska sestra u Sarajevu. farmacije i VMŠ. godine. Osnovala je i vodila antropološki laboratorij na Institutu za anatomiju. da bi sljedeće godine bila izabrana za asistenta. Objavila je 11 naučnih i stručnih radova. Najveći dio svog nastavnog rada provela je na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu. najveći broj je iz domena antropologije. te 1975. godine za predavača na predmetu Mikrobiologija. godine za redovnog profesora. Nakon odbranjene doktorske disertacije “Seksualne oznake na skeleetu čovjeka” 1972. godine. a posebno se uspješno ogledala u edukaciji i osposobljavanju srednjeg i višeg medicinskog kadra iz laboratorijsko-dijagnostičke djelatnosti.

godine demobiliziran. a po izlasku iz vojske postavljen je za šefa Odjeljenja za reumatične bolesti Vojne klinike u Topuskom. godine. Specijalizaciju iz Balneologije i fizikalne medicine završio je na Fakultetu za Balneologiju i fizikalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Breslau. Za vanrednog profesora izabran 1959. godine. zatim šefa Odjeljenja za posttraumatska stanja. položio je specijalistički ispit iz interne medicine. godine na predmetu Fizikalna medicina i rehabilitacija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Nakon oslobođenja služi vojni rok do 1948. godine. Godine 1952. a redovnog 1962./1960.je. Njemačka 1941. CIGLAR MARKO (1911. gdje radi do marta 1945. onda šefa odjeljenja i upravnika Vojne bolnice u Lipiku i. najzad.-1998). boravio je u inozemstvu na stručnom usavršavanju kod čuvenog profesora Kersleya u Bathu kod Bristola (Engleska). do 1966. Jedno 14 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Jedno vrijeme bila je šef Odsjeka za crijevne i urogenitalne parazitoze i Odjeljenja za parazitologiju Instituta za mikrobiologiju „Dr./68 do 1972. godine. a gimnaziju u Varaždinu 1931. habilitira i biva izabran za docenta na predmetu Fizikalna medicina i balneologija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu./67. a zatim prelazi u Zagreb i radi do kraja Drugog svjetskog rata. Vojne klinike u Stubičkim Toplicama. redovni profesor Fizijatrije i rehabilitacije Rođen je 1911. godine./73. Robert Fried“. kada biva premješten u civilnu bolnicu u Slavonskom Brodu. godine. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu s prekidima od školske 1959. upravnika Vojnog lječilišta za reumatske bolesti i postreumatska stanja na Ilidži kod Sarajeva. Iste godine osniva balneološku instituciju u lječilištu u Daruvaru i radi do 1944. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. akademik. Nakon što je početkom 1948. godine u Vinici kraj Varaždina (Hrvatska). od 1977. helimintologije i ankilostomiaze. izabran je za asistenta na predmetu Fizikalna medicina na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. a dekan od 1967. godine kod profesora Vogta. pa do svoje smrti. godine. osniva Institut za balneologiju i fizikalnu medicinu BiH na Ilidži. Godine 1950. Godine 1937. Godine 1956. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1936.

endokrinosekreciju i upalu. te metodama funkcionalnog osposobljavanja oštećenih bolesnika primjenom hidroterapije. Bio je prodekan i dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu u pet izbornih perioda..). radne terapije. Ćuš zapamćen je kao jedan od boljih pedagoga i edukatora. godine.vrijeme boravi na najsavremenijim institucijama za rehabilitaciju u Engleskoj. godine izabran je za demonstratora na predmetu Anatomija. prof. vanrednog profesora 1972. Danskoj.-1986. godine izabran je za asistenta na predmetu Anatomija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i prolazi procedure izbora za docenta 1967. a član ANUBiH od 1967. Norveškoj. a nakon diplomiranja 1957. poremećaje cirkulacije srca i krvnih sudova pod utjecajem raznih fizikalnih faktora. čija predavanja su bila na visokom nivou i rado posjećena. te član više drugih rukovodnih institucija u Sarajevu i BiH. Još u vrijeme studija 1950. Habilitirao je o temi „Odnos vena prema arterijskim segmentima bubrega čovjeka“ 1966. a odbranio doktorsku disertaciju „Morfologija krvnih sudova ovarijuma u različitim funkcionalnim stanjima“ 1972. Holandiji i Italiji. U svojih 30 i više godina nastavničkog rada i bogatog iskustva u unapređenju i organiziranju nastave iz predmeta Anatomija za sve biomedicinske fakultete. kineziterapije. itd. 1978. redovni profesor Anatomije Rođen je u Sarajevu 1930. Istraživao je farmakodinamsko djelovanje prirodnih ljekovitih voda i klime na metabolizam. a jedno vrijeme i rukovodio tim udruženjima. godine.. godine. ultrazvuka. Velik dio svojih rezultata i istraživanja objavio je u domaćim i inozemnim časopisima u preko 100 stručnih i naučnih članaka. i redovnog profesora. godine i počasni član još nekoliko akademija nauka u inozemstvu. Publicirao je preko 50 stručnih i naučnih radova. Akademik Ciglar je bio veoma aktivan u naučnim i stručnim udruženjima na nivou bivše Jugoslavije i BiH iz područja užeg interesiranja. ĆUŠ MIRKO (1930. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. godine. većina njih je bila iz domena pro- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1955.

a od 1926. Godine 1948. godine. godine. ČAVKA VLADIMIR (1900. Završio je gimnaziju u Vinkovcima a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beču 1924. povelja i nagrada. kao asistent na predmetu Očne bolesti. akademik. redovni profesor Oftalmologije Rođen je 1900. godine odlazi u Beograd i rukovodi Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu. plaketa. Umro je u Sarajevu 1986. godine postaje šef Očnog odjeljenja Državne bolnice u Beogradu./49.). godine u Sarajevu i upravlja Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu do odlaska u mirovinu 1983. Rezultati istraživanja profesora Ćuša vrijedan su doprinos promociji anatomije na bosanskohercegovačkim prostorima. do 1962. Berlinu. preuzima dužnost šefa Očnog odjeljenja Kliničke bolnice u Sarajevu koje prerasta u Očnu kliniku i na kojoj docent Vladimir Čavka postaje prvi šef Očne klinike i novoosnovane Katedre za oftalmologiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu u zvanju redovnog profesora. U tom periodu boravio je na usavršavanju na očnim klinikama u Parizu. Bio je glavni urednik časopisa „Folia Medica Facultatis Medicinae Universitatis Saraeviensis“ i „Folia Anatomica Yugoslavica“. naučni i društveni rad profesor Mirko Ćuš dobio je nekoliko društvenih priznanja u vidu odlikovanja. te se vraća 1962. Kao naučnik i istraživač bio je vrlo plodonosan i jedan od za- 16 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Ženevi. izabran je za dekana Medicinskog fakulteta i glavnog i odgovornog urednika časopisa „Medicinski arhiv“. godine u Orašju.učavanja krvnih sudova i glomerularnog aparata bubrega. godine. asimetrije lobanje i mozga i naročito limbički sistem i njegove struke s aspekta filo i ontogeneze. Nakon diplomiranja zapošljava se na Klinici za očne bolesti u Zagrebu kod profesora Botterija. Beču i Londonu. bira se u privatnog docenta u Zagrebu. Frankfurtu. Godine 1939. Od 1956. kao sekundarni ljekar.-1984. Godine 1946. godine. posmatranih s aspekta komparativne i uzrasne anatomije. a 1940. gdje ostaje sve do 1940. Minhenu. Za svoj pedagoški.

patologijom rožnjače. redovni profesor Pedijatrije Rođen je u Trebinju 1923. Osnovao je časopis „Medicinski arhiv“ i „Jugoslovenski oftalmološki arhiv“ i bio njihov glavni i odgovorni urednik. Bio je član brojnih naučnih i stručnih asocijacija u zemlji i inozemstvu. godine ČUSTOVIĆ IZET (1923. operacijom keratoplastike i keratotomije (modificirao Sato-ovu operaciju kod keratokonusa).. Medicinski fakultet u Zagrebu upisao je 1947. godine bio je jedno vrijeme hapšen i veći dio okupacije provodi u Sarajevu u ilegali. Također opisuje nove oblike epidemičnog celulita orbite kod djece izazvane virusima. Radi svoje aktivne saradnje u NOB-u od 1943.). Rezultate istraživanja iz naprijed spomenutog bogatog opusa publicirao je u preko 200 naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima i dvije monografije: „Refrakcione anomalije i neurologija oka“. engleskog. primjenom tkivne terapije i inplantologije po Filatovu. godine konstruirao je korneofleksometar. te modifikacije postojećih aplikacija kod ablacije retine. Još kao asistent. a u periodu rukovođenja Očnom klinikom u Sarajevu bavi se pretežno glaukomom. Umro je 1984. Nakon diplomiranja. godine. Za svoj javni i društveni angažman dobio je niz priznanja. između ostalog: akademsku togu Univerziteta u Oksfordu 1950. Prvi je predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH (Naučno društvo BiH) i njegov redovni član od 1948. godine obavljao je dužnost sekretara Personalnog odsjeka Divizije. godine. orbite. godine. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju 1942. godine. zatim uvodi nove operativne metode kod plastičnih operacija kapaka. godine. a doktorsku disertaciju 1970. i. kao i udžbenik „Oftalmologija“. najzad. Habilitaciju je odbranio 1965. Orden rada prvog i drugog reda i Orden rada sa crvenom zastavom. te teleangiekstazije na vežnjači i kapcima u obliku „pauka-spajdera“ kod bolesnika s cirozom jetre. te prvu nagradu Vlade BiH 1948. jedno vrijeme radi u Domu zdravlja Visoko. totalnog simblefarona. gdje rukovodi Pedijatrijskim odjeljenjem. lobotomiju (lobotomija Fiamberti-Čavka). između ostalog. zatim akademsku togu Univerziteta u Montrealu 1954. godine. zatim nagradu AVNOJ-a 1947. godine. godine. priključio jedinicama NOP-a. godine a na njemu diplomirao odličnom ocjenom 1953. 1935. objavljena 1941. Pro- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu 1958. godine. primjenjujući transorbitalnu leukotomiju. Do 1947. godine. njemačkog. da bi se 1945.-1979.služnih pionira na bivšim jugoslavenskim prostorima. godine. objavljen 1983. francuskog i austrijskog oftalmološkog društva. i „Retinitis pigmentosa“. objavljena 1953.

Osim kliničke imunologije interes je usmjerio i na dječiju endokrinologiju. te redovnog profesora 1943. godine. H. godine radi na Tehničkoj srednjoj školi u Zagrebu kao srednjoškolski profesor. Kao asistent na Katedri za kemiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu izabran je 1926. gdje je završio osnovnu školu i klasičnu gimnaziju 1919. godine. godine. proveo je šest mjeseci u Centru za naučna istraživanja na Medicinskom fakultetu u Parizu izučavajući imunologiju. Pušina 1927. Umro je u Sarajevu 1979. vanrednog profesora 1972. G. a brojne radove prezentirao je na stručnim pedijatrijskim skupovima. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na predmetima Kemija.). Fischera i fizikalnu kemiju kod prof. Jedno vrijeme bio je predsjednik Pedijatrijske sekcije Društva ljekara BiH i podpredsjednik Endokrinološke sekcije BiH. a za docenta na istoj katedri bira se 1940. do 1925. Nakon osnivanja 1 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . a također se usavršavao na klinikama u Pragu i Budimpešti. i redovnog profesora na predmetu Pedijatrija 1977. godine u Zagrebu. Nakon osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu biva izabran za redovnog profesora i šefa Katedre za hemiju. Obavljao je brojne društvenopolitičke funkcije na Medicinskom fakultetu i u UMC-u Sarajevo./62. Specijalizirao je organsku kemiju u Minhenu kod nobelovca prof. DEŽELIĆ MLADEN (1900. Scheibea. Doktorsku disertaciju iz Kemije odbranio je kod profesora N. Iz područja kliničke imunologije i bjelančevina plazme i bioloških sekreta objavio je značajan opus naučnih i stručnih radova. Od 1923. godine. što je rezultiralo i osnivanjem Savjetovališta za dijabetičare i njihove roditelje u sklopu Dječije klinike u Sarajevu. godine. godine. Godine 1961. redovni profesor Hemije Rođen je 1900. akademik. i stekao je ugled odličnog poznavaoca šećerne bolesti kod djece.. godine. godine. Na Katedri opće i eksperimentalne kemije na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu izabran je za vanrednog profesora 1942. Od 1945. Fizika i Matematika 1923.šao je procedure izbora za docenta 1967. radi kao viši savjetnik i šef Kemijske laboratorije Duhanskog instituta pri Ministarstvu lake industrije.-1989. godine.

Požarevac. a radi ratnih događanja prekinuo studij i nastavio na Praškom medicinskom fakultetu. Na njegovu inicijativu. koji je važio za najbolje i najfunkcionalnije organiziran hemijski institut u zemlji. godine. gdje je diplomirao 1921. godine. godine bira se za redovnog profesora i šefa Katedre Organske hemije. zatim vanrednog profesora 1951. godine. Osnovao je Društvo hemičara i tehnologa BiH i njegov časopis „Glasnik“.-1961. redovni profesor Neuropsihijatrije Rođen je 1891.Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1950. Obrenovac. do 1966. Za svoj društveni i naučni angažman godine 1966. dobio je 27. godine. Više od 30 radova objavio je u inozemnim medicinskim časopisima. U Naučnom društvu BiH obavljao je funkciju sekretara društva od 1963. DIMITRIJEVIĆ DIMITRIJE (1891.-1914. Područjem neuropsihijatrije počeo se baviti 1924. Smederevska Palanka. Odlikovan je Ordenom rada sa crvenom zastavom 1965. Godine 1947. godine u Lugavčini kod Požarevca (SCG). godine a jedno vrijeme provodi na Klinici za neuropsihijatriju kod uvaženog profesora Pelnarža u Pragu. u Sarajevu je osnovan Insistut za hemiju i fiziku. Medicinski fakultet upisao je u Freiburgu. kada Naučno društvo prelazi u ANUBiH a profesor Deželić je izabran u prvo predsjedništvo Akademije. Gimnaziju je završio u Požarevcu 1910. godine i redovnog profesora istog Fakulteta. godine. prvenstveno iz organske i fizikalne hemije. Publicirao je preko 100 naučnih i stručnih radova. koju dužnost je obavljao do svoje smrti 1961. među kojima i četiri monografije. godine i do svoje smrti objavio je više od 100 stručnih i naučnih radova. Iz ove oblasti počeo je objavljivati već 1927. izabran je za docenta na predmetu Neuropsihijatrija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.). na novoosnvanom Prirodnomatematičkom fakultetu u Sarajevu bira se za šefa Odsjeka za hemiju i kasnije direktora Hemijskog instituta. nastavio studirati u Berlinu (1912. Najveći nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 19 . Umro je u Zagrebu 1989. julsku republičku nagradu BiH. čiji je urednik bio 15 godina. Od 1960. godine. godine. Do 1930.). godine radi kao ljekar opće prakse u mjestima: Kuršumlija.

bio je član brojnih naučnih i stručnih domaćih i inozemnih asocijacija. i redovnog profesora 1975.). Posebno se interesirao za hirurgiju povrijeđenog kuka i tim segmentom se bavio sve do svoje smrti. Završio je gimnaziju u Sarajevu 1939. godine njegove ljekarske prakse. godine i „Histerija kao neurodinamski problem“. Jajcu i Cazinskoj Krajini. godine. godine u Ulogu. Studije medicine započeo na Medicinskom fakultetu u Beogradu a okončao Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1947. godine. te član Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“. Umro je i sahranjen u Beogradu 1961. objavljena u Sarajevu 1954. a svoja iskustva iz tog domena prezentirao je u dvije monografije: „Neuroze sa talamopatskim pojavama“. godine na Hirurškoj klinici u Sarajevu. godine. Opću hirurgiju je učio kod akademika Blagoja Kovačevića. objavljena 1953. vanrednog profesora 1968. godine.-1975. Specijalistički ispit iz Opće hirurgije položio je 1954. Nekolicina njegovih radova posvećena je šizofreniji. godine. DODER ALEKSANDAR (1919. objavljena u Sarajevu 1956. Zaslužan je da je traumatologija dobila ravnopravan značaj s drugim subdisciplinama unutar opće hirurgije. Također se bavio sportskim povredama i jedno vrijeme je 20 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Nastupao je s radovima na brojnim svjetskim i naučnim skupovima.broj radova odnosio se na probleme neuroza. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1919. Godine 1959. u kojoj će doživjeti svoju profesionalnu slavu i te koje oblasti je objavio najveći broj svojih naučnih i stručnih radova. godine. a kasnije se usmjerio na traumatologiju. Jedno vrijeme radio je kao ljekar opće prakse na Sokocu. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu nastavnu karijeru započeo je kao asistent 1953. a iz ove oblasti također je objavio jednu monografiju: „Schizasthenia“. te prošao procedure izbora za docenta 1962. godine. dodijeljena mu je medalja za zasluge „Orden rada drugog reda“ povodom 43..

godine.-1988. Umro je 1990.). Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1941. pionira traumatologije na bosanskohercegovačkim prostorima. Umro je 1975. godine. Za vrijeme studija. redovni profesor Radiologije Rođena je u Novom Bečeju 1929. godine u Sarajevu. ruski. angažirao se i radio kao laborant na Infektivnoj klinici Kliničkog centra u Beogradu. Godine 1949.-1990. Kao nastavnik Hirurgije svoje interesovanje usmjerio je na oblast ratne hirurgije i traumatologije i studenti i brojni specijalisti traumatologije pamtit će ga kao vrijednog. imenovan je za docenta na predmetu infektologija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. ÐORÐEVIĆ JELENA (1929. godine u Pirotu. u kom svojstvu je proveo ukupno osam godina. Završio je osnovnu školu i gimnaziju u rodnom mjestu. Bio je dugogodišnji šef Klinike za infektivne bolesti Kliničke bolnice u Sarajevu i Katedre za infektologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Bio je širko obrazovan i elokventan a govorio je njemački. Nakon diplomiranja zaposlio se kao asistent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu na predmetu infektivne bolesti. s obzirom da je bio prisiljen izdržavati i plaćati studij vlastitim sredstvima. Makedonija. Prošao je faze izbora u redovnog i vanrednog profesora. što mu je omogućilo da kvalitetno prati biomedicinsku literaturu objavljenu na širim evropskim prostorima. u kom svojstvu je i otišao u mirovinu. francuski i bugarski jezik. Položila je specijalistički ispit iz radiologije na Radiološkom institutu Medicinskog fakulteta u Beogra- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 21 . godine. ÐORÐEVIĆ BLAGOJE (1903. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1955. redovni profesor Infektologije Rođen je 1903.).bio klupski ljekar Sarajevskog nogometnog kluba „Željezničar“. Publicirao je preko 40 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima iz gotovo svih oblasti infektologije. čestitog i kvalitetnog učitelja. koji je svoja znanja i ogromna iskustva znao kvalitetno i korektno prenijeti tokom predavanja i vježbi. Studenti medicine i specijalizanti infektologije pamte ga kao vrsnog edukatora i strogog nastavnika. godine.

Umrla je u Sarajevu 1988. Specijalistički ispit iz Interne medicine položila je 1982. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža radi na Drugoj internoj klinici Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. nakon čega osniva moderno Odjeljenje za radioterapiju Kliničke bolnice Koševo. godine. zatim 1978. napisala je poglavlje Hematologija. redovnog profesora. docent Interne medicine Rođena je 1948. godine. Jedan je od inicijatora osnivanja Udruženja hematologa i transfuziologa BiH. Engleskoj. Iz ove oblasti objavila je oko 20 stručnih i naučnih radova. godine. godine. Franckuskoj. godine. godine. Od 1960. DŽIRLO-TODOROVIĆ JASNA (1948. 22 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine u Zenici. Za docenta na predmetu Interna medicina izabrana je 1997. Iz oblasti radiologije se usavršavala u centrima u Japanu. magistarski rad odbranila 1985. Nakon odbrane doktorske teze 1975. sve do smrti 2002.). godine izabrana je za docenta. Za asistenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Radiologija izabrana je 1964. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1974. godine nekoliko mjeseci na Radiološkom institutu u Bernu kod prof. Iz oblasti radioterapije provela je tokom 1964. Adolfa Zuppinger-a. i koautor udžbenika “Opšta radiologija” za studente biomedicinskih fakulteta. te knjiga “Limfografija” i “Radioterapija”.-2002. a doktorsku disertaciju 1994. Stručno se usavršavala u zemlji i inozemstvu. Autor je i koautor više od 200 stručnih i naučnih radova iz oblasti radiologije. Jedno vrijeme radila je kao šef Odjeljenja za radiologiju Opšte bolnice u Kragujevcu. profesora Muhameda Hadžimejlića i saradnika. godine radi u Kliničkoj bolnici Koševo.du. Sarajevo u Institutu za radiologiju i onkologiju. godine o temi: „Ekspresivnost komponenti faktora VIII/ vWF i FVIIIAg/. Mađarskoj i Rumuniji. SAD-u. Rusiji. uglavnom iz područja hematologije i transplantacije hematopoetskih matičnih stanica. U knjizi „Klinička propedeutika“. kasnije Klinici za hematologiju. vanrednog profesora te 1983. gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju.

Doktorsku disertaciju odbranio je 1965. Specijalizaciju dovršava i polaže specijalistički ispit iz interne medicine na Klinici „Rebro“ u Zagrebu 1961. a tokom rata je zarobljen. godine za vanrednog profesora. Nakon obavljenog ljekarskog staža i položenog državnog ispita jedno vrijeme radi kao sreski ljekar u Kalinoviku. godine iz ovog područja. okupio je vrijednu i kvalitetnu ekipu saradnika iz oblasti interne medicine. Još u vrijeme specijalizacije usavršavao se u Bolnici „Karolinska“ u Štokholmu iz područja primjene aktivnih radioizotopa. a završio ga 1953. te nakon povratka u Sarajevo osniva Odjeljenje za radioaktivne izotope. te član redakcijskih odbora nekoliko jugoslavenskih biomedicinskih časopisa. poslije mobiliziran u jedinice NOB-a. godine. koja je jedno vrijeme dominirala u BiH. U poznim godinama. Zaslužan je da je 1977. Bio je izvrstan i elokventan predavač. gimnaziju je započeo u Dubrovniku a okončao u Sarajevu 1939. godine. te 1977. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Mariboru 1921. Upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu kao đak prve generacije. godine specijalizira internu medicinu na Prvoj internoj klinici kod profesora Bogdana Zimonjića. Nakon toga boravi na Institutu u Malmeu kod profesora Waldenstroma i Lassena. koji su zajedničkim naporima napravili prvi udžbenik interne medicine za studente i ljekare u BiH.FAJGELJ ALEKSANDAR (1921. a karijeru je završio kao emeritirani profesor Medicinskog fakulteta. a kasnije i Prvo nefrološko odjeljenje Interne klinike. izabran je za docenta na predmetu Interna medicina. godine. a posebno kod proučavanja endemske nefropatije. godine nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . Osnovnu školu završio je u Celju. te se po povratku aktivno angažira na afirmaciji primjene radioaktivnih izotopa u BiH i na jugoslavenskom nivou. Bio je član nekolicine stručnih i naučnih medicinskih asocijacija. Profesor Aleksandar Fajgelj publicirao je preko 120 stručnih i naučnih radova i mentorirao petnaestak magisterija i doktorata.-1991. nakon što je svoja iskustva prenosio brojnim generacijama studenata biomedicinskih fakulteta. godine kao najbolji student generacije. Od 1956. 1972. Drugi svjetski rat ga je zatekao u svojstvu kadeta Ratne mornarice. kojim je rukovodio više godina. za redovnog profesora. Godine 1967.). Još kao student radio je kao demonstrator na Katedri za fiziologiju kod profesora Aleksandra Sabovljeva.

godine. Za svoj društveni angažman dobio je niz priznanja. Izuzetno elokventan naučnik i nastavnik širokog opusa znanja. Tamo je odbranio titularni rad „Memoire d’assistant etranger“ o temi „l’ eprueve de la thiridothyronine dans les thyreoses compenstrices“. Također je osposobio brojne specijaliste interne medicine. godine započinje specijalizaciju iz Interne medicine. endokrinologije i dijabetologije u BiH. najveći broj iz endokrinologije i dijabetologije. Umro je u Sarajevu 1991.). po čemu ga pamte brojne generacije kao jednog od najvećih erudita Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. godine. godine. Objavio je velik broj stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. godine. Nakon obranjene habilitacije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je za docenta 1961. godine. zatim za vanrednog profesora 1968. svojim predavanjima plijenio je studente. Aleksandra Glucka. a po njegovom odlasku 1925. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Kliničkoj bolnici Koševo u Sarajevu 1952. godine iz Sarajeva. na kome je diplomirao 1921. godine. godine na predmetu Interna medicina. godine. a gimnaziju u Sarajevu 1943. Maturirao je Gimnaziju u Sarajevu 1914. Medicinski fakultet u Beogradu završio je 1951. Doktorsku disertaciju o temi „Trudnoća i dijabetes“ odbranio je marta 1973. godine radi u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu na Dermatovenerološkom odjeljenju kod dr. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu. da bi kao student medicine bio mobiliziran u činu desetara do 1918.-1966. prelazi na Medicinski fakultet u Prag.oformljena Jugoslavenska bolnica u Zaviji u Libiji. godine. godine te se bira za redovnog profesora Interne medicine 1975.). Od 1922. za profesora Medicinskog 24 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Godine 1919.-1985. a iste godine upisuje se na Medicinski fakultet u Beču. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Ključu 1923. FLEGER JOSIP (1896. FILIPOVIĆ ZAIM (1923. redovni profesor Dermatovenerologije Rođen je u Sarajevu 1896. godine. a jedan dio specijalizantskog staža provodi u bolnici Pitije u Parizu kod profesora Gilbert-Dreyfusa.

Smatraju ga jednim od vodećih jugoslavenskih dermatovenerologa. zatim 1934. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . Kao priznati specijalist dermatovenerologije doktor Fleger preuzima rukovođenje Dermatovenerološkim odjeljenjem Opšte državne bolnice u Sarajevu. godine. biran je za vanrednog profesora novoosnovane Katedre za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. lepre. pa je pozvan da dadne svoje priloge za Jugoslavensku medicinsku enciklopediju. Većina radova profesora Flegera bila je iz područja tuberkuloznog lupusa. gdje provodi zatvoren u teškim uvjetima zatvorske službe četiri i po mjeseca. u kome radi kao dermatovenerolog do 1945. godine biva uhapšen i smješten u zatvore u Zagrebu i Lepoglavi. bavio se i botanikom. i na tom položaju je bio do smrti marta 1966. 1957. Nakon oslobođenja vraćen mu je izgubljeni položaj šefa Dermatovenerološkog odjeljenja Opšte državne bolnice u Sarajevu. a jedno vrijeme je bio i predsjednik Jugoslavenskog udruženja dermatovenerologa. Augusta 1942. godine preuzima Osiguravajući fond Državne željeznice. godine je reizabran. prvi jugoslavenski udžbenik iz dermatovenerologije. Osim dermatovenerologijom. godine dio radnog vremena radi kao dermatovenerolog Socijalnog osiguranja Sarajevo. Posebno se interesirao za endemski sifilis. a novembra 1958. za kojeg tvrdi da je u BiH importiran putem vojske iz Anadolije. godine. Prvu godinu Drugog svjetskog rata vodi Institut za lepru u Sarajevu. je izabran za redovnog profesora iste Katedre. iz koje oblasti je objavio niz stručnih i naučnih radova i nekoliko knjiga i monografija. Umro je u Sarajevu 1966. a od 1939. Godine 1949. zatim biva mobiliziran u Vojni sanitet. Istovremeno radi i kao ljekar Osiguravajućeg zavoda „Merkur“ u Sarajevu. a jedno vrijeme vodi i Dermatovenerološko odjeljenje Vojne bolnice u Sarajevu. sifilisa i dermatofitija. Objavljena mu je skripta „Kožne i spolne bolesti“ u Sarajevu i knjiga „Kožne i spolne bolesti“ u Beogradu.fakulteta u Zagrebu. Učesnik je s referatima većine jugoslavenskih kongresa iz dermatovenerologije.

Osnovnu školu i radiomehaničarski zanat završio u Saarajevu. naučnik i istraživač. godine radi kao šef Bakteriološkog odjeljenja Higijenskog zavoda u Berlinu.FRIED ROBERT (1892. odbranjene 1958. upisao se na Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu. a koautor je u poznatom jugoslavenskom udžbeniku „Mikrobiologija i parazitologija“. gdje rukovodi Bakteriološkim odjeljenjem Higijenskog zavoda u Banjoj Luci.-1974. uglavnom iz bakteriologije. godine. GABELA FIKRET (1936. Odmah po dolasku nacista na vlast u Njemačkoj vraća se u Banju Luku. godine obavljao je dužnost šefa Bakteriološkog odjeljenja Armijske bolnice u Sarajevu. na kome je diplomirao 1964. Umro je u Zagrebu 1974. te u publikaciji „Priručnik standardnih metoda za mikrobiološki rutinski rad“. završio je također u Sarajevu 1957. U periodu od 1928. godine. godine. Tokom studija bio je demonstrator na predmetu Opšta fi- 26 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. do 1923. godine. te tri razreda gimnazije. klinika i bakteriologija Bangove bolesti“.). U periodu od 1918. a zatim i kao šef istog Zavoda radi do 1947. godine obavlja funkciju upravnika Doma zdravlja u Tuzli. smjer Fizika i matematika. godine. Godine 1958. vanredni profesor Fizike Rođen je u Sarajevu 1936 godine. a na osnovu habilitacije o temi „Epidemiologija. godine bira se za vanrednog profesora i šefa Katedre za mikrobiologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine u Žilini (ČSSR). do 1933. Medicinski fakultet završio je u Beču 1917. objavio je petnaestak stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. a zatim odlazi u Tuzlu i do 1928. godine. redovni profesor Mikrobiologije Rođen je 1892. nekoliko puta revidiranog i preštampavanog. Po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947. Kao nastavnik. Specijalistički ispit iz Mikrobiologije položio je u Sarajevu 1923. profesora Bogdana Karakaševića.-1996.). Kao priznati javni i društveni radnik odlikovan je Ordenom rada. Profesor Robert Fried je uvršten u plejadu pionira bakteriološke službe u BiH i jedan je od suosnivača i organizatora epidemioloških službi higijenskih zavoda u Bosni i Hercegovini.

diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1939. Istovremeno je obavljao funkciju honorarnog asistenta na Elektrotehničkom fakultetu na predmetu Fizika. Također je bio autor praktikuma i skripti za studente biomedicinski fakulteta. Prošao je faze izbora u docenta i vanrednog profesora na istoimenom fakultetu. redovni profesor Epidemiologije Rođen je 1914 godine u Travniku. redovnog profesora i profesora emeritusa.-1995. gdje izvodi teoretsku nastavu za studente Medicinskog. Tokom Drugog svjetskog rata angažiran je u Sanitetu NOP-a. godine i prošao faze izbora u docenta. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Travniku. Asistentsku karijeru na predmetu Epidemiologija započeo je 1948. Bio je glavni istraživač u nekoliko naučno-istraživačkih projekata i elaborata koji su finansirani sredstvima Instituta “Ruđer Bošković“ u Vinči i Metalurškog fakulteta u Titogradu.zika. te postiplomsku nastavu za studente Farmaceutskog fakulteta. u oblasti rendgenske strukturene analize u „Ruđer Bošković“ institutu u Vinči. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . Umro je u Sarajevu 1996. Specijalizirao je epidemiologiju na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Stomatološkog i Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu. Nakon odsluženog vojnog roka zaposlio se u željezari Ilijaš.). godine. Još kao student bio je aktivan u studentskim udruženjima. a godine 1983. Bio je priznat javni i društveni radnik. između ostalog. vanrednog profesora. nakon čega osniva istoimenu laboratoriju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Nakon Drugog svjetskog rata zapošljava se kao ljekar opće prakse u Goraždu i radi do 1947. kada prelazi na Institut za higijenu Medicinskog fakulteta u Sarajevu. stomatologije. Bio je na usavršavanjima u nekoliko centara u bivšoj SFRJ. godine. godine. U preko četrdeset godina svog nastavnog zvanja odgojio je brojne generacije studenata medicine. Jedno vrijeme proveo je kao zatočenik u Njemačkoj. akademik. GAON JAKOB (1914. kao asistent za defektoskopiju. bira se u zvanje vanrednog profesora na predmetu Medicinska fizika na Medicinskom Fakultetu u Sarajevu. Rezultate svojih istraživanja publicirao je u preko 20 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima.

Period Drugog svjetskog rata proveo je mobiliziran u Sanitet NOR-a. Bio je poliglota i vrstan predavač s izvanrednim sposobnostima da prenese znanje na studente i specijalizante. Bio je redovni član ANUBiH od 1974. da bi krajem 1932. godine je. volonter na ORL odjeljenju. gdje kontinuirano radi sve do svoje smrti 1978. koju je okončao na ORL klinici Medicinskog fakulteta u Beogradu 1936. Jedno vrijeme bio je glavni urednik časopisa “Medicinski arhiv” i član redakcijskih odbora više drugih medicinskih časopisa u bivšoj Jugosaviji. osnovanog 1976. godine. Od 1930. Započeo je studij medicine u Gracu 1922.farmacije i više medicinske škole u Sarajevu te na fakultetima u Tuzli (gdje je bio matičar fakulteta. godine.. Zbog svog društvno-političkog angažmana dobitnik je niza društvenih priznanja. godine definitivno prešao na ORL odjeljenje i započeo specijalizaciju iz ORL. Umro je u Zagrebu 1995. Odmah nakon 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beču 1929. u Splitu. a maturirao u Klasičnoj gimnaziji 1922. GERC JOSIP (1904. godine) i Banjoj Luci. mikrobiologije. a onda i Neuropsihijatrijskog odjeljenja Opšte državne bolnice.-1978. preventivne medicine. vanredni profesor Otorinolaringologije Rođen je u Sinju (Hrvatska) 1904.). jedno vrijeme radeći paralelno na odjelu Vojne bolnice i ORL odjeljenju Opšte državne bolnice. Više puta je boravio na stručnim usavršavanjima na ORL klinici u Zagrebu. godine. godine. Iste godine zapošljava se u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu. Također je koautor u nekoliko monografija drugih autora iz oblasti epidemiologije. godine. godine kod profesora Vulovića i Fotića. prvo. zbornicima radova a autor je i koautor knjiga “Opća epidemiologija zaraznih bolesti” i “Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti”. osnivač i član Udruženja epidemiologa BiH i Jugoslavije te član nekoliko inozemnih epidemioloških asocijacija. Jedan je od pionira moderne epidemiologije u Bosni i Hercegovini. sljedeće godine sekundarni ljekar Dermatovenerološkog odjeljenja. Osnovnu školu završio je u Sinju. U svom naučnoistraživačkom opusu ima preko tri stotine stručnih i naučnih radova objavljenih u časopisima.

GRIN ERNEST (1899. Od 1941. godine. godine aktivno učestvuje u NOB-u. Praga.. do 1945. postavljen je za šefa ORL klinike. bavio se i pisanjem muzičkih i pozorišnih kritika. kao već renomirani liječnik usavršava se u SAD-u. Ciriha. boravi na ORL klinici kod profesora Gušića i Šercera. Berlina. izabran je za vanrednog profesora. posebno abdominalne hirurgije i hirurgije glave i vrata. Umro je u Sarajevu 1978. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na istom fakultetu specijalizirao je dermatovenerologiju i objavio svoje prve naučne radove iz te oblasti 1926. 1961. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču 1923. ali i neumorno radi nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 29 . Godine 1963. jedno vrijeme radi na suzbijanju endemskog sifilisa u Cazinskoj krajini.-1976. godine brani habilitacioni rad „Patologija i klinika ozene“ na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Godine 1934. a po povratku radi u Higijenskom zavodu u Sarajevu. Bio je zapažen društveni i kulturni radnik u Sarajevu. akademik.). a 1951. Jedan je od pionira ORL u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji. primjenjujući bogata iskustva iz ratne hirurgije i traumatologije. Brojne radove prezentirao je na naučnim i stručnim skupovima i objavio u naučnim i stručnim časopisima kod nas i u inozemstvu. a s obzirom da je bio i dobro muzički obrazovan.završetka Drugog svjetskog rata radi na Hirurškom odjeljenju Kliničke bolnice u Sarajevu zajedno sa Blagojem Kovačevićem intenzivno razvijajući Hirurški odjel i njegovu djelatnost. godine u zvanju docenta na predmetu Otorinolaringologija. Poslije diplomiranja. i 1949. Hamburga. godine. Profesor Gerc više puta boravi na usavršavanju na ORL klinikama. godine. a zatim vodi Kožno-venerični dispanzer u Varaždinu i upravlja Domom zdravlja u Vukovaru. Nastavnu karijeru započeo je 1952. Godine 1947. što mu je omogućilo da bogata iskustva stečena u ovim institucijama prenese na studente i mlađe kolege. te u Zavodu za suzbijanje endemskog sifilisa u Banjoj Luci. redovni profesor Dermatovenerologije Rođen je u Slavonskoj Požegi 1899. Između ostalog. godine. organizirao je šahovske klubove.

i emeritirani profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. te nekoliko knjiga iz oblasti endemskog sifilisa i mikotičnih oboljenja. a specijalistički ispit iz parazitologije položio je na Institutu za parazitologiju pri Institutu Srpske akademije nauka. gdje je jedno vrijeme bio i direktor sve do izbora za docenta na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1952. godine. gdje se usavršavao iz područja mikrobiologije i parazitologije. Njegov program suzbijanja sifilisa i mikotičnih oboljenja prihvaćen je kao oficijelni model Svjetske zdravstvene organizacije. Bio je priznat javni i društveni radnik. godine u Čeklićima (SCG). redovni profesor Mikrobiologije i parazitologije Rođen je 1899.-1982. Bio je više od dvadeset godina ekspert SZO u projektima iz oblasti dermatovenerologije. Godine 1957. Za direktora Instituta za sifilis i kožne bolesti u Sarajevu postavljen je 1946. habilitirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. a rezultate provedenih uspješnih akcija prezentirao je na gotovo svim većim svjetskim i evropskim kongresima. Rim. Pariz.kao ljekar na suzbijanju zaraznih bolesti u BiH. godine. GVOZDENOVIĆ MILAN (1899. da bi potom bio izabran za vanrednog profesora 1959.). London. Još prije dolaska u 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Godine 1952. Kao redovni član ANUBiH. po čemu će postati vrlo poznat u zemlji i inozemstvu. odakle rukovodi i organizira gotovo svim terenskim akcijama na suzbijanju endemskog sifilisa u BiH. Simo Milošević“ u Sarajevu koji je postao referentna naučna ustanova sa kvalitetnim kadrom i dobro organiziranom dermatovenerološkom službom. postao je počasni član nekoliko međunarodnih naučnih organizacija. Objavio je oko 120 stručnih i naučnih članaka u domaćim i inozemnim publikacijama. osniva Zavod za kožne i venerične bolesti „Dr. Štokholm. Više puta je odlazio u univerzitetske centre Zagreb. Nakon završenog studija vratio se u Crnu Goru i radio kao ljekar na suzbijanju zaraznih i parazitarnih bolesti pri Higijenskom zavodu na Cetinju. i redovnog profesora 1961. godine. Gimnaziju je završio u Cetinju. godine. Beograd. Ðenova. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Napulju 1927.

Sarajevo. Od 1961.-1986. Profesor Gvozdenović je. Šekovićima. Umro je 1982. godine. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je 1965. 1978. godine na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu. a prepoznatljiva su i njegova istraživanja sprečavanja malarije. a završio u Zagrebu 1956. Milićima kao ljekar praktičar. Ljekarski staž je obavio na Dječijem odjeljenju Opće bolnice u Tuzli. godine. radeći na Institutu za mikrobiologiju i parazitologiju.). nakon čega brani doktorsku disertaciju „Procjena efekata antireumatske terapije u toku juvenilnog reumatoidnog artritisa na osnovu praćenja serumskih imunoglobulina“. koji je bio baza za dodiplomsku. a zatim i Centralnog higijenskog zavoda u Sarajevu. Medicinski fakultet upisao u Sarajevu. docent Pedijatrije Rođen je u Beogradu 1932. izabran je nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Osnovnu školu pohađao je u Zagrebu. postdiplomsku i specijalističku edukaciju iz parazitologije. amebijaze i crijevne parazitoze. istakao se rezultatima istraživanja bolesti kala-azar. Jedno vrijeme bio je načelnik Epidemiološkog odjeljenja Ministarstva zdravlja Crne Gore i načelnik za organizaciju zdravstvene službe Higijenskog zavoda na Cetinju. Jedno vrijeme se usavršava u Švedskoj i Holandiji kao specijalista SZO. godine radi u službama za zaštitu djece domova zdravlja u Vlasenici. Novom Sadu. a okončao 1950. godine. Godine 1981. a završio u Splitu. uspio organizirati vrlo kvalitetan parazitološki laboratorij. a kurs Socijalne pedijatrije na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu 1958. Gimnaziju je učio u Sremskim Karlovcima. iz tog domena je i najveći broj njegovih publiciranih radova. godine. godine. godine u Sarajevu. HADŽIMUSIĆ NEDŽAT (1932.

elektronsku mikroskopiju. rendgen anatomiju.za docenta na predmetu Pedijatrija na Medicinskom fakultetu u Banjoj Luci. godine. Umro je u Sarajevu 1986. Neki od njegovih rezultata citirani su u svjetskim udžbenicima anatomije. u čijim odjeljenjima: muzej. Institut za anatomiju bio je jedan od najbolje organiziranih i opremljenih instituta u bivšoj Jugoslaviji. Akademik Hajrudin Hadžiselimović je imao izuzetno bogat naučni opus. Publicirao je preko 100 naučnih i stručnih radova iz funkcionalne anatomije djeteta. kardiologije dječijih reumatskih oboljenja. a za svoj društveni angažman dobitnik je brojnih priznanja. Odmah po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. od kojih većina iz njegove subspecijalističke oblasti. gdje su studenti sticali vrlo kvalitetna znanja o anatomiji ljudskog tijela. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Medicinski fakultet u Beogradu završio je 1940. godine. Cjelokupan svoj radni vijek posvetio je organiziranju modernog anatomskog instituta i kvalitetnoj edukaciji studenata svih biomedicinskih fakulteta iz anatomije. Nakon toga je predavao Pedijatriju i na Medicinskom fakultetu u Tuzli. anatomije moždanih struktura. HADŽISELIMOVIĆ HAJRUDIN (1914. redovni profesor Anatomije Rođen je u Banjoj Luci 1914. anatomije karličnog zgloba djece u normalnim i patološkim uvjetima razvoja. funkcionalnu i antropološku anatomiju. Publicirao je oko 70 stručnih i naučnih radova. odjeljenje za primijenjenu anatomiju.). među kojima i Ordena rada sa srebrenim vijencem. a na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1984. Učesnik je brojnih stručnih i naučnih skupova u zemlji i inozemstvu. godine. angažiran je kao nastavnik u svojstvu docenta kod profesora Jakova Kiljmana.-1981. godine. uporedne anatomije mozga i krvnih sudova srca i dr. akademik. labirinta unutrašnjeg uha čovjeka i životinja. godine i kao odličan student odmah se zaposlio na predmetu Anatomija na istom fakultetu. a preuzima funkciju šefa Instituta i Katedre za anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu od 1949. Bio je društveno angažiran u brojnim institu- 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .

Uredio je allmanahe povodom proslave 25. Član je više stručnih i društvenopolitičkih organizacija. godine. godine osnovao časopis „Folia Anatomica Iugoslavica“ i bio je njegov glavni urednik. godišnjice Medicinskog fakulteta. do 1993./54. godine. a 1972. Bio je direktor Klinike za plućne bolesti u dva mandata od 1979. Publicirao oko 50 stručnih i naučnih radova. godine. i 30. te dobitnik Spomen-plakete grada Sarajeva 1985.. godine o temi “Mogućnosti kopnografije i krivulje protokvolumen kod registrovanja farmakodinamske reverzibilnosti otpora u disajnim putevima”. godine./54. Prošao je faze izbora od asistenta do vanrednog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pulmologija. Umro je u Sarajevu 1981. julske nagrade za naučni rad. godine. godine.). obavljao je funkciju prodekana Medicinskog fakulteta 1953.cijama. Odmah pristupa nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Redovni član ANUBiH je od 1973. između ostalog. 27.). HAMZAGIĆ HASAN (1935. godine. godine i RO interne discipline UMC Sarajevo. godine. Udruženja američkih medicinskih autora.-1963./65. i dr. Dobitnik je brojnih društvenih priznanja. a zatim i klasičnu gimnaziju 1915. HERLINGER IVO (1896. Umro je 1998. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču 1922. gdje je završio osnovnu školu.-1998. prekinuo iz porodičnih razloga. godine. do 1983. godine i niza drugih društvenih priznanja./67. i od 1990. do 1966. te knjigu „Savremene mogućnosti kliničke fiziologije disanja“ 1988. Udruženja anatoma SSSR-a. Austrijskog ljekarskog udruženja. godine. Magistrirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1977. redovni profesor Otorinolaringologije Rođen je u Karlovcu (Hrvatska) 1896. te okončao u Sarajevu 1970. vanredni profesor Pulmologije Rođen je u Tutinu (SCG) 1935. a doktorirao na istom fakultetu 1984. te počasni član Njujorške akademije nauka. o temi “Korelacija između spirografskog i bodipletizmografskog načina registrovanja bronhospazma i njegovo razvrstavanje po tipovima”. a dekana 1964. Medicinski fakultet započeo studirati u Beogradu 1953.

/1961. Godine 1960. prebačen na slobodnu teritoriju. Godine 1941. a dekana 1960. otpušten je iz službe i uhapšen. godine. Nakon položenog specijalističkog ispita zapošljava se kao asistent na Hirurško-ginekološkom odjeljenju Opće bolnice u Osijeku. Habilitirao je 1957. ponovno je uhapšen. godine. i 1961. Također je odlikovan spomenicom „Sutjeska“. zbog čega mu je dodijeljen Orden za hrabrost i dva puta „Orden zasluga za narod drugog reda“. a zatim je otpušten./1951. izabran je za redovnog profesora na predmetu Otorinolaringologija. Neposredno po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. a specijalistički ispit polaže 1925. Godine 1942. U nekima od ovih oblasti je prvi primijenio eksperimentalna ispitivanja koja su objavljena u domaćim i inozemnim časopisima. te dijagnostike i terapije endokranijalnih otogenih komplikacija i terapije strukture stenoze jednjaka. jer je surađivao sa NOP-om. gdje osniva vrlo moderno ORL odjeljenje./1962. godine. a zatim i upravitelja Gradske bolnice u Beogradu. Januara 1963. korozivnog ezofagitisa i peribronhijalnih procesa. gdje učestvuje u IV i V neprijateljskoj ofanzivi kao hirurg Vojne bolnice. 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .specijalizaciji iz otorinolaringologije na Bečkom medicinskom fakultetu kod profesora Hajeka i Neumanna. a zatim po kazni prebačen u Bosnu da suzbija endemski sifilis. Bio je priznati društveni i javni radnik. u kome su se liječili pacijenti Slavonije. godine sa radom: „Histološka ispitivanja akutne korozije ezofagusa nakon aplikacije antibiotika i kortizona“. posebno problema gluhoće i poremećenog sluha. Baranje i velikog dijela Bosne i Hercegovine.. Demobiliziran je kao potpukovnik. godine postavljen za šefa Instituta za transfuziju krvi JNA. od strane njegovih matičara izabran je za vanrednog profesora Otorinolaringologije 1947. i proveo je dva mjeseca u zatvoru. godine izabran je za šefa ORL klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu i na tom položaju iznenada umire maja 1963. te 1945. Naučnoistraživački opus profesora Herlingera obuhvatio je savremene poglede i dostignuća u oblasti ORL tog perioda. Obavljao je dužnost prodekana Medicinskog fakulteta 1950. zatim.

zatim 1952. godine. godine.). a specijalizaciju okončao 1941. Upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu 1944. docent Neuropsihijatrije Rođen je 1911. u Skopji blizu Podravske Slatine. redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Sarajevu 1925. Umro je 1964. Organizator je Neurološkog odjeljenja Neuropsihijatrijske klinike u Sarajevu. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju 1944. godine. Kao predavač i pedagog osobito je bio cijenjen među studentima Medicinskog fakulteta./1945.). godine. godine za docenta na Katedri za neuropsihijatriju i na toj dužnosti ostaje sve do svoje smrti aprila 1964.-2001. Maturirao je 1930. a 1960. Ostat će zabilježeno da je docent Josip Horvat jedan od pionira neuropsihijatrijske službe u BiH i stručnjak koji je posebno bio angažiran u području rješavanja neuropsihijatrijskih oboljenja i stanja u javnom zdravstvu. HUKOVIĆ SEID (1925. akademik. te glavni konsultant za mentalnu higijenu u BiH. bira se za starijeg asistenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. Nakon diplomiranja nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . godine. godine za saradnika. godine u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Godine 1942. školske godine a okončao u Zagrebu 1951. uglavnom kod radnika i rudara. postao je asistent pripravnik u spomenutom Zavodu i na toj funkciji ostaje do 1945. kao specijalista neuropsihijatar poslan u Sarajevu u Opštu državnu bolnicu.-1964. radeći puno na terenu diljem BiH. miopatija i multipleskleroze. Započeo je specijalizirati neuropsihijatriju u Sanatoriju za mentalne bolesti „Zelengaj“ u Zagrebu 1937. Većina njegovih radova odnosi se na probleme lumboishialgija. Nažalost.HORVAT JOSIP (1911. godine. kada biva mobiliziran i dekretom Ministarstva za javno zdravstvo. Jedno vrijeme bio je predsjednik Neuropsihijatrijske sekcije Društva ljekara BiH i sekretar Jugoslavenskog udruženja psihijatara. zatim iste službe u Vojnoj bolnici u Sarajevu. malo njegovih istraživanja je publicirano. godine. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1936. Godine 1947.

). Kairu. Bio je dugogodišnji predsjednik Društva farmakologa BiH (1978. Magdeburgu.) i predsjednik Savjeta Medicinskog fakulteta u Sarajevu.pripravnik na Institutu za farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu kod profesora Pavela Sterna. U mirovinu je otišao 1990. Oksfordu. Rezultate svojih istraživanja objavio je u šest knjiga. prorektor Univerziteta u Sarajevu (1981. Doktorsku disertaciju odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1958. Bio je član redakcijskih odbora i odgovorni urednik niza naučnih i stručnih časopisa u zemlji i inozemstvu. vanrednog profesora 1962. Berlinu.-1988.-1988. Za docenta na istom predmetu izabran je 1959. Bio je izuzetno elokventan edukator a predavao je studentima biomedicinskih fakulteta u Sarajevu i studentima postdiplomskog studija kontinuirano 37 godina. Mentorirao je brojne magisterije i doktorske disertacije. godine. godine i redovnog profesora 1972. Kasnije je svoj opus proširio na istraživanje eksperimentalnih modela neuroloških oboljenja. dugogodišnji član Britanskog. Početkom 2000. Usavršavao se u svim većim farmakološkim institutima i laboratorijama u zemlji i inozemstvu: u Zagrebu. Dugo godina bio je rukovodilac smjera postdiplomskog studija Osnovi medicinskih istraživanja i Eksperimentalna medicina.). a svoja istraživanja posvetio je proučavanju sistema biogenih amina i njihovih modifikatora.). godine. Akademik Seid Huković izabran je za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH 1967. godine. godine a iste godine je izabran za profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu. Beogradu. a zatim istraživanjem i opisom modela izoliranih inerviranih organa eksperimentalnih životinja. sintetiziranja peptida.zaposlio se kao asistent. Specijalizirao je na Oksfordu 1959. predsjednik Saveza farmakologa Jugoslavije (1986. Budimpešti. Milanu. godine izabran je za predsjednika Liječničke komore Kantona Sarajevo.-1985. 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Njemačkog i Italijanskog društva farmakologa i fiziologa. toksikologijom otrova biljnog i životinjskog porijekla i bojnih otrova. godine. tri monografije i 303 stručna i naučna rada. Bio je uspješan šef Instituta za farmakologiju i toksikologiju (1976. Sofiji.-1990. Reputaciju cijenenog znanstvenika i univerzitetskog nastavnika akademik Seid Huković uspješno je usklađivao s obavljanjem niza rukovodećih univerzitetskih dužnosti. Majncu.

Nekolicina od njegovih 160 stručnih i naučnih radova objavljeni su u međunarodnim časopisima. Za postignute rezultate akademik Seid Huković je dobio niz odlikovanja i priznanja. Učestvovao je i kao mentor u specijalističkim radovima. Njegovo istraživačko polje bilo je orijentirano na fundamentalne probleme strukture i svojstva humanih proteina. Nosilac je tri visoka odlikovanja SFRJ. Dugi niz godina bio je sekretar Medicinskog odjeljenja ANUBiH. iz čega je i odbranio magistarski rad. habilitaciju 1969. Izabran je za predsjednika ANUBiH 1990. Drugo njegovo polje istraživanja odnosilo se na istraživanje promjena imunoloških svojstava humanih proteina u toku procesa denaturacije. Gimnaziju je počeo u Šibeniku a okončao u Sarajevu 1953. Kao student bio je demonstrator na Institutu za biohemiju kod profesora Aleksandra Sabovljeva. a 1972. i iz tog segmenta je objavio nekoliko radova citiranih u inozemnoj biomedicinskoj literaturi. godine. Osnovnu školu završio je u Dubrovniku. godine. dajući neprocjenjiv doprinos održanju jedinstvenosti i digniteta ove najviše znanstvene institucije BiH. niza plaketa i povelja zdravstvenih i drugih fakulteta. Odbranio je magistarski rad na fakultetu 1965.. godine i doktorsku disertaciju. Plakete grada Sarajeva.godine. a neke od svojih rezultata je publicirao u domaćim i inozemnim časopisima i koji će biti više puta citirani. JADRIĆ STJEPKO (1935. Nastavnički poziv obavljao je vrlo savjesno i kvalitetno za studente biomedicinskih fakulteta. magi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1960. godine i ovu časnu dužnost je uspješno obavljao do 1999.). Povelje i Plakete Univerziteta u Sarajevu.-1986. godine. Umro je 2001. godine u Sarajevu.. redovni profesor Biohemije Rođen je u Metkoviću 1935. godine. Po okončanju studija ostaje raditi na Institutu kao asistent od 1960. godine promoviran je za redovnog člana. iz čega je i njegova odbranjena doktorska disertacija. 27-julske nagrade i nagrade ZAVNOBiH-a. a 1972. Povelje Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Dobitnik je medalje Helsinškog univerziteta. Osim ova dva polja bavio se i ispitivanjem odnosa izoenzima i genetske strukture.

Za profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu izabran je 1987. a nakon demobilizacije započeo je studij na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . a nakon diplomiranja izabran je za asistenta na istom predmetu. za vanrednog profesora 1970.). redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Sarajevu 1922. na kojem je diplomirao 1958. neki u indeksiranim časopisima svjetskog rejtinga. nakon čega se opredijelio za eksperimentalna istraživanja fiziologije mišića i nerava i metaboličkih promjena mišićnog tkiva u specifičnom stanju. Bio je izvanredan nastavnik pedagog i obavljao je nastavu studentima svih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu na dodiplomskom i postdiplomskom studiju. godine u Sarajevu.. Posebno se usavršio u eksperimentalnoj fiziologiji u oblasti primjene radioaktivnih izotopa. JAMAKOSMANOVIĆ ASIM (1922. baveći se bazičnim istraživanjima međućelijskih komunikacija savremenim mirkoelektrofiziološkim tehnikama. Umro je 2002. godine. iz čega je i najveći broj publiciranih radova profesora Jamakosmanovića. Umro je u Sarajevu 1986.starskim i doktorskim tezama. godine. Za docenta je izabran 1965. Boravio je na usavršavanjima na Institutima za fiziologiju Univerziteta u Njujorku kao stipendista Nacionalnog instituta za zaštitu zdravlja SAD-a tokom 1966. godine. godine u funkciji prodekana Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Rezultete svojih istraživanja prezentirao je na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima. godine. Još u toku studija bio je demonstrator na predmetu Fiziologija i biohemija. godine kod tada čuvenog profesora Levenštajna. Bio je angažiran i u upravnim strukturama Fakulteta i Univerziteta. od ukupno njih 150 objavljenih u domaćim i inozemnim časopisima. Dobitnik je brojnih priznanja i odlikovanja. godine. i 1968. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. 1967. Period Drugog svjetskog rata angažiran je u NOB-u. a za redovnog 1975.-2002.

Doktorsku disertaciju odbranio je na Medicinskom fakultetu 1973. Godine 1954. Gimnaziju je učio u Visokom. i redovnog profesora 1983. godine. Umro je u Sarajevu 1995. godine. Studij medicine započeo u SSSRu.-1994. te postdiplomskoj nastavi iz predmeta Medicina rada i i Ocjena radne sposobnosti. Vrnjačkoj Banji. Univerziteta u Sarajevu.JOKIĆ JOVAN (1924. akademika Grujice Žarkovića. Objavio je kao autor i koautor 65 stručnih i naučnih radova. Učesnik je NOR-a od 1944. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža zaposlio se kao ljekar opće prakse u Domu zdravlja Ilijaš. uglavnom iz područja zaštite okoline i profesionalnog traumatizma. redovni profesor Higijene i Socijalne medicine Rođen je 1924. godine u Podlugovima kod Ilijaša. izabran je za asistenta na predmetu Higijena i socijalna medicina. zaštite stanovništva od jonizirajućeg zračenja. Specijalistički ispit iz Medicine rada položio je 1953. Odlikovan je: Ordenom za vojne zasluge sa srebrenim mačevima. a maturiirao u Čačku. godine. Voditelj je desetak naučnoistraživačkih projekata finansiranih od SIZ-a nauke BiH i međunarodnih institucija. godine. Zajednice za naučni rad SRBiH. gdje radi do 1964.). Napisao je 5 poglavlja u udžbeniku „Higijena“. Osnovnu školu završio je u Visokom. Učestvovao je u nastavi na predmetu Higijena i Socijalna medicina za studente svih biomedicinskih fakulteta. za naslovnog docenta na istoimenom predmetu 1968. godine. Ordenom rada sa srebrenim vijencem. vanrednog profesora 1976. a okončao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1953. Bio je vrlo angažiran društveni i javni radnik u rukovonim i stručnim organima Medicinskog fakulteta. Mentorirao je nekoliko magistarskih i doktorskih teza na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Šestoaprilskom nagradom i dr. godine. Zdravstvenog vijeća UMC-a. zaštite životne i radne sredine. te strukovnih udruženja Medicine rada i Socijalne medicine u BiH i bivšoj Jugoslaviji. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 ..

između ostalog. Iz te oblasti objavio je najveći broj svojih radova.KAFKA IVAN (1923. Osim velikog broja objavljenih stručnih i naučih radova. Zlatnu plaketu Unverziteta u Sarajevu. KANTARDŽIĆ MUHAMED (1900. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1923. godine i preuzima rukovođenje Odjeljenjem za dječiju hirurgiju Hirurške klinike. godine i redovnog profesora na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. predmeti: matematika. Nakon diplomiranja. jedan je od autora udžbenika iz hirurgije za studente biomedicinskih fakulteta i ljekare specijalizante i specijaliste. Za vrijeme studija medicine proveo je dvije godine u Pragu i Budimpešti. preuzeo je i rukovođenje Udruženjem dječijih hirurga Jugoslavije. vanrednog profesora. Profesor Ivan Kafka. Habilitaciju je odbranio na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i nakon toga prošao procedure izbora u docenta. Smrt ga je zatekla na dužnosti predsjednika Poslovodnog odbora Klinike za dječiju hirurgiju u Sarajevu 1985. pratio je stručnu literaturu. bio je predsjednik Hirurške sekcije BiH. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. i na tom mjestu ga je i zatekla smrt 1985.). 1959. a specijalistički ispit polaže 1954. godine. Bio je priznat kao javni i društveni radnik i na osnovu toga dobio je i nekolicinu priznanja. godine. smjer Prirodoslovne znanosti. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1926. u Gračacu (Hrvatska). te 1975. fizika i kemija. Nakon diplomiranja zaposlio se kao profesor na Prvoj muškoj i Drugoj realnoj gimnaziji u Sarajevu. godine. gdje radi do 1930. Orden rada.-1985. kada prelazi u 40 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanredni profesor Fizike Rođen je u Sarajevu 1900. Gimnaziju je završio u Novom Sadu a Medicinski fakultet u Zagrebu 1949. godine. a zahvaljujući sposobnostima. Zlatnu plaketu kliničkih bolnica Jugoslavije. Također. zahvaljujući usavršavanjima u inozemstvu i poznavanju nekoliko svjetskih jezika. te svojim organizatorskim sposobnostima dječiju hirurgiju afirmirao na jugoslavenskom nivou.). godine. godine dobija specijalizaciju iz Opće hirurgije u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. godine.-1976.

a nakon otvaranja Medicinskog fakulteta u Sarajevu nastavio studiranje u BiH. Istovremeno. fiziku. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je u Bileći 1926. godine. godine radi kao profesor Prve ženske realne gimnazije u Sarajevu. Godinama je pripremao Takvim. Do 1948. Nakon završene osnovne i srednje škole upisao se na Medicinski fakultet u Zagrebu. Na Medicinski fakultet u Sarajevu upisan je pod rednim brojem 5. dodijeljen mu je naziv primarijus Ginekološke klinike Kliničke bolnice “Jezero” Sarajevo. te nakon provedene opće prakse u domovima zdravlja počeo specijalizirati ginekologiju za GAK Sarajevo. najstarijoj školskoj instituciji u BiH. KAPIDŽIĆ MUSTAFA (-). Od 1941. objavio je brojne radove iz oblasti kojima se zanimao. gdje ostaje do umirovljenja 1970. Godine 1977. preuzima mjesto profesora Šerijatske gimnazije i Srednje tehničke škole u Sarajevu. godine. godine je profesor Srednje tehničke škole u Sarajevu. godine. godine.Ulema medžlis u Sarajevu na radno mjesto sekretara. do 1945. Honorarno je predavao matematiku. Bio je odličan predavač i pedagog. kada se bira za vanrednog profesora Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu. Diplomirao je 1953. je odbranio doktorsku disertaciju pod naslovom nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 41 . godine. geografiju i prirodopis više od 20 godina u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Godine 1971. Prevodio je stručnu literaturu s njemačkog jezika. Bio je društveno angažiran. hemiju. Kao stipendist DZ Duvno (Tomislavgrad) radio dvije godine. Godine 1936. 1944. Umro je u Sarajevu 1976. jedno vrijeme predsjednik Trezvenačkog pokreta u Sarajevu. osnovanoj 1537. godine predaje fiziku na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu. a posebno mjesto zauzima njegovo zanimanje astronomskim računanjem vremena.

“Modifikacija konusnog operativnog zahvata i njen značaj u dijagnostici i terapiji displazija i ranih formi raka grla materice” i time ispunio uvjete za sticanje naučnog stepena doktora medicinskih nauka. godine. Plastična hirurgija i Vaskularna hirurgija. godine. Urologija.3. Do odlaska u partizane radio je u Sarajevu. Preminuo je 2. gdje je i specijalizirao hirurgiju od 1928. te kolegijalnošću prema saradnicima. Ortopedija.1990. Autor je i koautor niza naučnih i stručnih radova objavljenih u više domaćih i inostranih časopisa. izabran 1979. kao Abdominalna. Odgojio je veliki broj mlađih hirurških kadrova. Engleskoj i Švajcarskoj. Usavršavao se u Njemačkoj. te učesnik u više naučnih projekata. Poslije Drugog svjetskog rata radio je u Vojnoj bolnici u Sarajevu kao šef Hirurškog odjeljenja do 1963. kako u zemlji tako i u inostranstvu. Kao Jevrej. Zatim biva izabran za šefa Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu. naučnom i stručnom idejnošću. posebno u abdominalnoj hirurgiji. Možemo reći da je bio jedan od zadnjih svestranih šefova Opće hirurgije koji je značajno pomogao razvoj svih segmenata Opće hirurgije iz kojih su se kasnije razvile i osamostalile ostale Klinike Hirurgije. 42 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Dječija hirurgija. morao je emigrirati u Bosnu. Neurohirurgija. do 1934. tako i širom Bosne i Hercegovine. Traumatologija. U nastavno zvanje docenta na Medicinskom fakultetu predmet Ginekologija i akušerstvo. Torakalna hirurgija. godine. Vlasnik mnogih priznanja za unapređenje struke i nauke na prostorima bivše Jugoslavije. redovni profesor Hirurgije Rođen je u selu Virje kod Bjelovara 1903. ljudskim odnosima prema zaposlenima i velikom humanošću prema pacijentima. Odlikovao se velikom radnom energijom. Dobitnik je više značajnih društvenih priznanja. godine. Kao hirurg bio je briljantni tehničar. Medicinski fakultet završio je u Berlinu 1928. Bio je aktivni učesnik većeg broja kongresa i simpozija.-1973. KAUFER LEOPOLD (1903. a u vanrednog profesora 1982. za vrijeme nacističkog režima. godine. godine. Objavio 126 autorskih i preko 100 koautorskih stručnih i naučnih radova. kako na Klinici za hirurgiju u Sarajevu.). godine.

Publicirao je nekoliko naučnAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 . juna 1914. Gimnaziju je završio u Sarajevu. ali i istaknuti ekspert za sudsku medicinu. a završava ga u Fojnici. koji je uspješno vodio sve do svog penzioniranja 1956. godine. Institutom za epidemiologiju a radi i kao bakteriolog u Vojnoj bolnici u Sarajevu. Godine 1919. Njegov otac. Nakon završetka Drugog svjetskog rata rukovodi Institutom za higijenu. godine šefom Instituta za epidemiologiju. dobija namještenje u Bolnici u Bihaću 1886. a ostat će zapamćen kao odličan edukator koji nije štedio vrijeme i trud prenositi znanje mlađim generacijama. do dolaska prof. Juna 1950. Zvonimira Kopača na Institut za patološku anatomiju. liječnik. Godine 1949. godine. redovni profesor Sudske medicine Rođen je u Beču 1884. godine. vraća se na mjesto šefa prosekture Kliničke bolnice u Sarajevu.-1960. Početkom Drugog svjetskog rata bio je otpušten iz službe. postavljen je za asistenta u prosekturi Državne bolnice u Sarajevu. imenovan je prosektorom Opšte Državne bolnice u Sarajevu. zatim 1925. godine nakon atentata. Više godina samostalno je radio bez asistenata. Kao stipendista Vlade BiH provodi četiri godine na specijalizaciji na bečkom Medicinskom fakultetu kod profesora: Weichselbauma. Iz ovog perioda ostat će zapamćen kao sudionik događaja . godine izabran je za vanrednog profesora na predmetu Sudska medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. dr. godine. Koliske. predavao je i ovaj predmet.balzamiranja princa Ferdinanda i njegove supruge Sofije u Rezidenciji “Konak” 28. Upisuje se na Medicinski fakultet u Beču i završava studij 1909. godine. te Kaunic započinje svoje osnovno školovanje u Bihaću. Nakon položenog specijalističkog ispita 1913. Jedno vrijeme. Nakon završetka rata vraća se poslovima asistenta prosektora u Državnoj bolnici.). Paltaufa. te direktorom Instituta za higijenu 1929. Tokom Prvog svjetskog rata angažiran je u vojnom sanitetu kao higijeničar i bakteriolog i radi na sprečavanju i kontroli epidemija u nekoliko gradova BiH.KAUNIC PAVAO (1884. Bio je odličan patolog sa dobrim znanjem iz bakteriologije. godine. a zatim u toku rata ponovo vraćen na dužnost bakteriologa Vojnog saniteta.

godine u Otoci (BiH). godine. godine. od kojih mu je poznat rad „Wiener klinische Wochenschrift“. redovni profesor Pulmologije Rođen je 1929. te iste godine započinje i specijalizaciju na Prvoj internoj klinici u Sarajevu. godine. KONJICIJA ABDULAH (1929. godine. a onda prelazi u Zavod za transfuziju krvi. 1954.). kada prelazi u Kliničku bolnicu za tu- 44 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine radi na Internom odjeljenju Jugoslavenske bolnice u Zaviji (Libija). Umro je 1960 godine.-1983. Usavršavao se iz područja hematologije kao stipendista Francuske vlade u Parizu. koju je okončao u Sarajevu. kada je. promoviran u zvanje stranog asistenta Medicinskog fakulteta u Parizu. upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu. Osmogodišnju školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. gdje je diplomirao 1957. Specijalistički ispit iz interne medicine položio je 1973. KNEŽEVIĆ VOJISLAV (1939. Nakon diplomiranja jedno vrijeme radi kao ljekar opće prakse u Domu zdravlja Ilidža. Po obavljenom liječničkom stažu zapošljava se u Dom zdravlja Vareš. gdje radi do 1962. godine. No 38: „Zur Kasuistic des primaren Trachealkarzionoms“.-2004. godine. objavljen 1920. Nakon završene osnovne i srednje škole. godine Fojnici.). te priručnik „Sudska obdukcija novorođenčeta“. do 1969. Kao ljekar specijalista 1977. gdje je i započeo izradu svoje doktorske disertacije „Ispitivanje mogućnosti liječenja akutne promijelocitne leukoze. te radi kao specijalista hematolog Hematološko-onkološkog odjeljenja Interne klinike. prilog boljem upoznavanju ove leukoze kao zasebnog nozološkog entiteta“. godine. godini. Izabran je za asistenta na predmetu Interna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1975. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1964. Jean-a Bernard-a. Doktorsku disertaciju nije uspio završiti zbog teške bolesti koja ga je ophrvala i uzela mu život u njegovoj 44.nih i stručnih radova. asistent Interne medicine Rođen je 1939. zbog svojih stručnih kvaliteta od strane svog mentora u Parizu prof.

a Medicinski fakultet u Zagrebu 1936. i redovnog profesora 1986. organizirao je nekolicinu naučnih skupova iz pneumoftiziologije. već tada. izabran je za naslovnog docenta. KOPAČ ZVONIMIR (1911. Umro je 2004. brani magistarski rad o temi „Evaluacija bronhoskopije. predavao je i na postdiplomskom studiju na Medicinskom fakultetu. a bio je angažiran i na svim značajnijim kursevima iz kontinuirane edukacije liječnika srodnih disciplina. a publicirao je 165 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim publikacijama. za docenta na predmetu Pneumoftiziologija. Gimnaziju je završio u Mostaru 1930. što će kasnije biti njegova glavna preokupacija.berkulozu i bolesti pluća u Sarajevu. godine preuzima mjesto šefa Klinike do odlaska u mirovinu. ali i na novoosnovanim katedrama na medicinskim fakultetima u Tuzli i Banjoj Luci. Autor je i koautor u nekoliko monografija iz oblasti pneumoftiziologije. a 1976. godine. Osim agnažiranja u nastavi. Godine 1974. Radio je kao nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 . na Klinici za TBC i plućne bolesti „Podhrastovi“. pobuđuje izuzetnu pažnju uvođenjem novog pristupa u dijagnostici i terapiji plućnih oboljenja. značajan dio svog radnog vremena posvetio je radu sa studentima. brani doktorsku disertaciju o temi „Skrining metod u detekciji karcinoma bronha na pulmološkom odjelu – principi i praksa primjene matematike u medicinskoj dijagnostici“. Od 1990. godine. godine. rukovodio je nizom naučnoistraživačkih projekata. bronhografije i citologije u detekciji bronhijalnog karcinoma“. Osim na predmetu Pneumoftiziologija na Medicinskom fakultetu Sarajevu. Izborom navedenih tema. godine u Sarajevu. Godine 1968.-1965. Za svoj doprinos razvoju zdravstva kao struke dobio je niz značajnih društvenih priznanja. a godine 1974. Od tada počinje njegova akademska karijera na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.). Uz teške i odgovorne obaveze kliničkog liječnika. te osposobljavanju mladih kolega za bavljenje strukom koju je i sam odabrao. redovni profesor Patološke anatomije Rođen je u Bosanskom Brodu 1911. Predavao je također na Stomatološkom fakultetu i Višoj medicinskoj školi u Sarajevu. a zatim za vanrednog profesora 1982.

/1952. godine. U istom periodu obavlja i funkciju šefa Katedre za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. obavlja dužnost upravnika Državne 46 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . do 1913. do kraja 1918. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1883. Diplomirao 1906. u Hamburgu. godine obavljao je funkciju prodekana na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Sredinom 1908. od 1919. Za vrijeme Balkanskih ratova. Kao nastavnik. do 1921. Nakon diplomiranja zapošljava se kao ljekar sekundarac u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu./1945. Habilitirao je 1947. do 1942. godine radi kao asistent Hirurškog odjeljenja. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. godine angažiran je kao hirurg u Skopljanskoj bolnici. radi kao hirurg Vojne bolnice u Sarajevu. ponovno je izabran za fakultetskog asistenta. Također. a godine 1953. godine s prekidima se usavršava na nekoliko inozemnih klinika. godine 1945. akademik. a za vanrednog profesora na Katedri za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu imenovan je 1944.asistent u Zavodu za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu u periodu od 1937. imenovan je upravnikom Zavoda za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu i za prosektora Zakladne bolnice u Zagrebu. izabran je za predstojnika Zavoda za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. školske godine. naučnik i istraživač objavio je veliki broj naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. godine postaje primarijus Državne bolnice u Sarajevu. Za redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Rijeci izabran je 1961. Školske 1951. godine. Umro je u Rijeci 1965.). gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Zatim. Za docenta na Katedri za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Rijeci imenovan je 1943.. godine. a od 1914. godine na Medicinskom fakultetu u Beču. godine.-1974. do 1914. Autor je priručnika «Patološko-anatomska sekcija i temelji dijagnostike na truplu» objavljenog u Zagrebu 1950. a sljedeće školske godine imenovan je docentom i privremenim šefom Zavoda za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. KOSTIĆ MILIVOJE (1883. Godine 1945. Berlinu i Parizu. godine. U periodu od 1909. od 1912. Krajem 1913.

Zaslužan je što je svojim autoritetom 1946. godine. te šefa Katedre i upravnika Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Beogradu. KOŠAK RATKO (1919. godine uticao na tadašnju Federalnu vladu u Beogradu da donese odluku da se otvori Medicinski fakultet u Sarajevu.). vanredni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Zagrebu 1919. Bio je član ANUBiH. te počasni član više subspecijalističkih hirurških udruženja u bivšoj Jugoslaviji. godine. Godine 1921. Doktorsku disertaciju iz Farmakologije odbranio u Zagrebu 1951. te počasni član većeg broja akademija nauka u Evropi. Učestvovao na svim većim naučnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Nakon diplomiranja radio je kao farmaceut u više gradova bivše Jugoslavije. a osposobio nastavnike na medicinskim fakultetima u bivšoj Jugoslaviji. Farmaceutski fakultet u Zagrebu završio je 1943. a za njegovog mandata formirane su Neurohirurška klinika u Beogradu i Prva stanica za transfuziju krvi pri Higijenskom zavodu u Beogradu (1933. Period Drugog svjetskog rata proveo je kao hirurg na Sremskom frontu i hirurg Gradske bolnice u Sremskoj Mitrovici. Odgojio je brojne studente medicine i specijaliste hirurgije.bolnice u Sarajevu. a habilitaciju 1958.-1983. Umro je u Beogradu februara 1974.). kada odlazi u mirovinu. zatim 1924. Od osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu petnanAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 . SANU. odlazi u Beograd za vanrednog profesora na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakultetu. a rezultate svojih istraživanja i vlastitih iskustava objavio je u preko 50 naučnih i stručnih radova. godine. abdominalnom hirurgijom. Bavio se općom hirurgijom. hirurgijom mozga i kičmene moždine. godine. godine. se bira za redovnog profesora Opšte i specijalne hirurgije. kojom rukovodi do kraja 1956.

Posjedovao je izuzetne organizatorske sklonosti. a sarajevsku hiruršku kliniku učinio jednom od renomiranih klinika u bivšoj Jugoslaviji. akademik. Njegov naučnoistraživački rad pokrivao je širok dijapazon hirurških oboljenja u raznovrsnoj patologiji koja je tada dominirala u Bosni i Hercegovini (hematogeni osteomielitis. antihipertenziva.est godina radi kao asistent a zatim kao nastavnik na predmetu Farmakologija i toksikologija. godina. ehinokokoza 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . redovni profesor Hirurgije Rođen je 1900.). prof. godine u Grahovu (SCG).-1952. Umro je u Puli 1983. Nakon što je njegov učitelj i osnivač moderne hirurgije u Bosni i Hercegovini akademik Milivoje Kostić otišao u penziju kao šef prve Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Beogradu. znanjem i iskustvom bosanskohercegovačku hirurgiju učinio prepoznatljivom u bivšoj Jugoslaviji i Evropi. Blagoje Kovačević je bio član užeg Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“ u periodu 1947. Blagoju Kovačeviću bilo je predloženo da preuzme rukovođenje ovom klinikom. analitičke metode koje je među prvim uveo u istraživanja. godine te prodekana 1957. Nakon definitivnog odlaska u Pulu 1965. profesor doktor Blagoje Kovačević izabran je za dekana Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. s namjerom da izradi savremenu hiruršku kliniku u Sarajevu. Bio je i priznat društveni radnik i dobitnik je plakete Saveza sindikata Hrvatske. a većina radova se odnosila na rezultate istraživanja iz područja vegetativnog nervnog sistema. dr. prof. Uže polje njegovog naučnog interesiranja bili su farmakoterapija i receptura. godine. Također je bio angažiran u Društvu farmaceuta BiH i bivše Jugoslavije. godine. što je on odbio. antihistaminika. te je svojim sposobnostima. fluorometrije. godine povremeno je dolazio u Sarajevo kao pozivni predavač. KOVAČEVIĆ BLAGOJE (1900. psihoparmaka biljnog porijekla. a zatim je biran ponovno za dekana 1956. Jedan je od osnivača Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prvi šef Hirurške klinike ovog Fakulteta.-1959. zatim njegov glavni urednik. Također. zatim papirne hromatografije. Godine 1949. spektrofotometrije.

Osnovnu školu završio je u Delnicama. Iz ovog perioda postoji nekoliko njegovih eksperimentalnih radova u kojima su opisani rezultati. godine. a gimnaziju u Bjelovaru 1918. do 1941. Umro je u Zagrebu 1984. a bio je član više jugoslavenskih i svjetskih stručnih udruženja. pretežno iz domena intrakranijalnih krvarenja. gdje se uključio u NOB. Umro je 1959. Nakon što je odbranio doktorsku tezu iz neurohirurgije 1965. Važio je za dobrog pedagoga edukatora i bio omiljen među studentima.i sl. godine. dolazi na Hiruršku kliniku Kliničke bolnice u Sarajevu.-1984. godine. a jedno vrijeme i na Prvoj hirurškoj klinici u Beču kod profesora Eselsberga. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1900. jedno vrijeme provodi kao asistent Hirurške bolnice „Milosrdnih sestara“ u Zagrebu i u Vojnim bolnicama u Banjoj Luci. godine. uključujući i redovno članstvo u ANUBiH i Srpske akademije nauka. Period Drugog svjetskog rata proveo je u progonu od strane okupacijskih vlasti i prisilno poslan u Korenicu. Sarajevu i Zagrebu. Medicinski fakultet u Beču završio je 1924. Rezultate svojih istraživanja.). godine.). Akademik Blagoje Kovačević je bio izuzetno angažiran u društvenim i javnim poslovima. Godine 1949. gdje ostaje sve do odlaska u mirovinu. godine u Delnicama (Hrvatska). godine u Zagrebu. osnivač je Neurohirurškog odjeljenja a kasnije Neurohiruške klinike Kliničke bolnice u Sarajevu. prezentirani na tadašnjim svjetskim kongresima hirurgije. Na Hirurškoj klinici u Zagrebu radi kao hirurg od 1926. godine. Habilitaciju je uspješno odbranio 1955. Umirovljen je 1973. godine na predmetu Hirurgija na Katedri za hirurgiju Medicinskog fakulteta. profesor Miroslav Kretić objavio je u preko 40 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. a potom izabran za docenta na predmetu Hirurgija. Dobitnik je ordena Francuske legije časti. Također. KRETIĆ MIROSLAV (1900. godine. i koji su više puta citirani u knjigama inozemnih autora. izabran je u zvanje vanrednog. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 49 . a zatim i redovnog profesora 1968. Jedan je od pionira hirurške službe u BiH.

Osnovao je Zavod za anatomiju na istom fakultetu. za docenta 1979. zatim “Opća anatomija”. godine. godine.). Francuskoj. godine.-1985. Bio je šef Instituta za fiziologiju i biohemiju od 1972. godine. godine. zdjelice. vanrednog profesora 1986. izabran je za docenta na predmetu Anatomija na Medicinskom fakultetu u Skoplju. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Bosanskom Petrovcu 1939. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu. i od 1998. u kojoj je nastavno štivo iz Histologije i embriologije napisao prof. Jedno vrijeme radio je u Higijensko-epidemiološkom odjeljenju Glavne vojne bolnice u Zagrebu i kao liječnik učestvovao je 1946. a 1949. godine. Na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je u zvanje docenta i vanrednog profesora Anatomije 1944. a 1961. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1965.. Posebno se interesirao i bavio područjem antropometrije i anatomije. godine u akciji suzbijanja pjegavca u Bosni. trbuha. Godine 1957. do 1987. izdatog 1978.). te “Pregled građe grudi. godine. godine. godine. godine. godine. godine. Medicinski fakultet u Zagrebu završio je 1940. Vladimir Bačić. vrata i leđa”. gdje je i maturirao 1933. Za asistenta Medicinskog fakulteta izabran 1968. izabran je za vanrednog profesora na istom fakultetu. godine.-2003. Godine 1947. uglavnom iz područja fiziologije kardiovaskularnog sistema. Autor je vrlo poznatog priručnika iz anatomije. Također je obavljao funkciju dekana ovog Fakulteta školske 1953. KULENOVIĆ HUSEIN (1939. noge i ruke”. godine. Obavljao je dužnost prodekana za nastavu na 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . u eminentnim centrima za fiziologiju u Švedskoj. za redovnog profesora Anatomije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. imenovan je za vanrednog. a doktorsku disertaciju o temi “Karakteristike i vremenski odnosi polikardiografskih parametara lijevog ventrikula srca u različitim dobnim skupinama i njihov značaj” odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1979. Mađarskoj i Španiji.KRIŽAN ZDENKO (1915. do 2003. godine i redovnog profesora 2003. redovni profesor Anatomije Rođen je u Pragu 1915. godine. Gimnaziju je pohađao u Bosanskoj Gradiški i Zagrebu. Magistarsku tezu o temi “Studija efekata dobi na vrijednost trajanja drugog srčanog tona” odbranio na Medicinskom fakultetu Sarajevu 1977. štampanog kao Kompendij iz anatomije čovjeka iz tri djela: “Pregled građe glave. Stručno se usavršavao. na kome je održao i prvo predavanje studentima. Nakon završenog studija radio je kao asistent u Institutu za anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu do 1944./1954.

Pripravnički staž obavio je u Kliničkoj bolnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. kao vršilac dužnosti upravnika. godine izabran za asistenta na predmetu Interna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.Medicinskom fakultetu od 1990. Potom je tri mjeseca radio u Bolnici za koštanu tuberkulozu u Stocu. Koncem 1957. godine. asistent Interne medicine Rođen je 1921. do 2003.-1999. Ukupno je publicirao oko 50 stručnih i naučnih radova. a onda upućen od strane Savjeta za zdravlje na dužnost sreskog ljekara i upravnika zdravstvene stanice u Modriči do oktobra 1955. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu. dobio je titulu primarijusa od Republičkog sekretarijata za zdravstvo i socijalnu politiku. Godine 1961. Bio je priznat javni i društveni radnik posebno u ratnom i poslijeratnom periodu u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. godine i dekana od 2000. godine u Bihaću. većinom iz oblasti fiziologije kardiovaskularnog sistema. za što je dobio niz društvenih priznanja. Krajem iste godine dobio je specijalizaciju iz Interne medicine na II internoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu. godine. Godine 1974. a ostat će upamćen kao vrlo elokventan predavač. Aktivno je govorio njemački i francuski jezik.). godine. KULENOVIĆ SALAHUDIN (1921. Nekoliko godina bio je šef Hepatološkog odsjeka u okviru Hematološko-hepatološkog odjeljenja UMC-a Sara- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Predavao je studentima svih biomedicinskih fakulteta. Objavio je više radova iz interne medicine i hematologije. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1952. Umro je u Sarajevu 2003. do 2000. položio je specijalistički ispit iz Interne medicine.

a maturirao je u Banjoj Luci 1947. U mirovinu je otišao 1987. a preminuo u Sarajevu 1999. a 1964. Farmaceutski fakultet upisuje u Zagrebu 1947. a kasnije je verificiran i u zvanje redovnog profesora na predmetu Bromatologija. Dozvolom upravnih organa Medicinskog fakulteta u Sarajevu upisao se kao student Medicinskog fakulteta 1965.. a jednu godinu je proveo u Londonu u Nacionalnom institutu za medicinska istraživanja. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu pod naslovom „Upliv ishrane na etiologiju ateroskleroze“. godine. Publicirao je preko 60 radova kako u domaćim tako i u inozemnim časopisima. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zagrebu. godine. godine. godine. Radio je na projektu „Kontaminiranost hrane za ljudsku i stočnu ishranu“ i programu „Higijenski aspekti zaštite prirode i uloga ishrane za razvoj stanovništva“. Doboju.). Boravio je na stručnom usavršavanju u više zemalja Evrope.). godine. zapošljava se kao honorarni asistent na Institutu za higijenu i socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine.-1991.jevo. a diplomirao je 1970. naučnih skupova. godine. a diplomira 1952. godine. Koautor je udžbenika i skripti iz predmeta Higijena kako za studente Medicinskog tako i Stomatološkog fakulteta te Više medicinske škole u Sarajevu. godine. tematskih sastanaka u zemlji i inozemstvu. Umro je 1991. redovni profesor Higijene i socijalne medicine Rođen je u Zagrebu 1927. Uspješno je odbranio doktorsku disertaciju 1962. Položio je specijalistički ispit iz medicinske biohemije 1963. U zvanje vanrednog profesora na predmetu Higijena i socijalna medicina izabran je 1975. godine. godine. Poslije završenog studija (1952. LEVI MARIO (1925. Verifikacija u zvanje vanrednog profesora na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakujltetu u Sarajevu izvršena je 1983. Učestvovao je na većem broju kongresa. izabran je za docenta na predmetu Higijena i socijalna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Sarajevu. Ponovo je izabran u zvanje docenta na predmetu Higijena i socijalna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1972. 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine.

Gimnaziju je završio u Sarajevu. godine profesor Lukač je obavljao funkciju šefa Hirurške klinike u Sarajevu. a 1957. gdje jedno vrijeme radi kao hirurg. Drugi svjetski rat zatiče ga na dužnosti upravnika Opće bolnice u Mostaru. Od 1959. Beču i Bernu. Studirao je medicinu na medicinskim fakultetima u Budimpešti. zatim društvo antialkoholičara „Pobratim“. Nastavne i naučnoistraživačke aktivnosti profesora Feodora Lukača odnosile su se na njegovo bogato hirurško znanje i iskustvo nastalo u praksi. Jedno vrijeme je bio predsjednik Kancerološke sekcije BiH i član Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“. godine. ali i tokom usavršavanja u nekoliko većih hirurških klinika u Evropi. zatim kao glavni hirurg Armijske bolnice u Novom Sadu. za redovnog profesora i zamjenika šefa Hirurške klinike. te „Slavija“ u Sarajevu 1919. te je jedno vrijeme bio i predsjednik kulturnoprosvjetnog društva „Prosvjeta“. godine vraća se u Beograd i pristupa u Sanitetsku službu JNA. ratne hirurgije i sportske medicine. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Foči 1892. angažiran je kao docent na Hirurškoj klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu.-1973. godine. traumatologije. Radi ovog svog angažmana nekoliko puta je odlikovan. Osnovao je i sportske klubove: „Osman“ u Sarajevu 1908. odlazi u Beograd. te glavni hirurg Sedme vojne oblasti u Sarajevu u činu sanitetskog pukovnika sve do 1957. godine diplomirao. do 1973. Nakon što je umirovljen 1962. do 1962.LUKAČ FEODOR (1892. Godine 1947. Također je bio stručno i društveno angažiran. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Bio je odličan pedagog i govornik. godine potavljen je za šefa Hirurškog odjeljenja Opće bolnice u Mostaru. gdje je 1919. godine kada je umro. Jedno vrijeme radi kao glavni hirurg Bolničkog centra u Zrenjaninu. zatim 1950. a nakon što je izbjegao smrt od strane okupatora bježi u Švicarsku. Nakon položenog specijalističkog ispita 1923. čija su predavanja studenti rado slušali. i to iz domena općehirurških problema. godine. U januaru 1945. godine. Specijalizaciju iz hirurgije započeo je na Hirurškoj klinici profesora De Quervaina u Bernu. a okončao u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu. kada je otišao u mirovinu. gdje provodi 18 godina kao hirurg i organizator hirurške službe u Mostaru i Hercegovini. bira se za vanrednog profesora.). godine.

anatoma. godine u Sušaku (Hrvatska). a potom biva i u dva mandata dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. histologa. a studi okončao na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1936. Osnovnu školu završio je u Delnicama. Započeo je studirati medicinu u Nansi (Francuska). od 1961. Orden rada drugog reda. u Laliću (SCG). Od 1955. godine. a klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1942. te radovi iz domena građe i funkcije pinealne žljezde publicirao je u velikom broju domaćih i inozemnih časopisa. a također i član nekoliko evropskih društava. godine. akademik. Za svoj društveni angažman dobio je niz odlikovanja i priznanja: Medalju rada. Učestvovao u NOB-u od 1944. MILOJKOVIĆ ALEKSANDAR (1923. iradijacija). klimatski faktori. Iste godi- 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Rezultate svojih stručnih i naučnih istraživanja.MILIN RADIVOJ (1912. kojim je rukovodio do 1966. Oktobarska nagrada Novog Sada. do 1946. julska nagrada i francuskog odlikovanja Palmes academiques.-1995. Zatim odlazi u Novi Sad za direktora Instituta za univerzitetsku nastavu Univerziteta u Novom Sadu. 7. te proučavanja utjecaja pojedinih faktora spoljašnje sredine na građu i funkciju pojedinih organa i sistema (buka i vibracija. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. svjetlost i tama. Orden zasluga za narod sa srebrenim vijencem. prvenstveno iz domena eksperimentalne neuroendokrinologije.-1978. Istovremeno je rukovodio Institutom za histologiju i embriologiju istog fakulteta do odlaska u mirovinu. itd. Umro je u Novom Sadu 1995. emocije. redovni član ANUBiH.). i dobio čin majora. godine dopisni je član Naučnog društva BiH. godine. dopisni član SANU. godine. bioklimaktologa i meteorologa.). a od 1966. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1923. redovni profesor Histologije i embriologije Rođen je 1912. Osnivač je i prvi šef Instituta i Katedre za histologiju i embriologiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. eksperimentalne histologije i stresologije. srednju školu u Somboru.

a kao nastavnik vodio je nastavu iz Ginekologije i akušerstva za studente svih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu. godine.ne upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu.). a također i na postdiplomskom studiju. studiranje prekida 1944. a nakon habilitacionog rada „Savremena ispitivanja muškog sterilititeta na materijalu GAK u Sarajevu“. Godine 1970. odbranio je doktorsku disertaciju „Problem neželjene trudnoće sa posebnim osvrtom na stanje u SRBiH“. biran je za asistenta Medicinskog fakulteta na predmetu Ginekologija i akušerstvo. godine. godine. godine. Bio je saradnik u brojnim dnevnim i nedjeljnim časopisima s aktuelnim temama iz oblasti kojom se stručno bavio. godine u Sarajevu. Također je bio višestruki reprezentativac u košarci. te diplomira na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1950. bira se za docenta na istom predmetu. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je 1931. godine u Sarajevu u trgovačkoj porodici. jer je bio mobiliziran u JNA. godine u Bolnici “Mladen Stojanović” u Zagrebu. Habilitirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1964. a diplomirao 1957. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Na Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu je bio šef gotovo svih odjeljenja. Medicinski fakultet u Sarajevu upisao 1950. a okončao i položio specijalistički ispit na Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu 1958. nakon čega za redovnog profesora 1975. dugogodišnji sekretar i predsjednik Ginekološko-akušerske sekcije Društva ljekara. NAKAŠ MUHAMED (1931. Bio je priznat javni i društveni radnik. a umro je aprila 1978. godine. gdje se i teško razbolio. Imao je izuzetne pedagoške sposobnosti u prenošenju znanja studentima i mlađim kolegama. te vanrednog profesora 1969. Specijalizaciju iz ginekologije i akušerstva započeo je 1954. Nekoliko puta organizirao je naučne i stručne skupove u ovoj oblasti. godine. Rezultate svojih stručnih i naučnih ispitivanja objavio je u 56 stručnih i naučnih članaka. Posljednje godine života proveo je kao šef Ginekološko-akušerskog odjeljenja Jugoslavenske bolnice u Zaviji (Libija).-1990. godine o temi „Razdražljivost perifernih nerava in nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . a nastavlja 1947. Godine 1959.

biohemičara i biofizičara Jugoslavije. Također je bio koautor u osam udžbenika fiziologije i biohemije. mišića i CNS. godine na Institutu za fiziologiju i biohemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prošao faze izbora asistenta 1958. AMP i CP u mozgu kunića tokom postnatalnog razvoja“ odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1976.. a posebno eksperimentalnim istraživanjima. Na naučnim i stručnim skupovima. ADP. Bio je aktivan društveni radnik.. a zaslužan je što je na Institutu za fiziologiju i biohemiju osnovana moderna mikroelektrofiziološka laboratorija i intracelularne registracije bioelektričnih potencijala. godine. u više mandata član savjetodavnih i upravnih struktura Medicinskog i Farmaceutskog fakulteta. predavača 1962. Zaposlio se 1957. vodeći niz vrlo značajnih naučnoistraživačkih projekata. iz čega je objavio nekoliko radova. u Institutu „Boris Kidrič“ u Vinči. Kliničkog centra u Sarajevu. godine boravio je na Institutu za fiziologiju Kolumbija univerziteta u Njujorku kod čuvenog profesora doktora Wernera R. Najveći broj njegovih radova je iz oblasti neurofiziologije. godine. između ostalog. Uspješno i kvalitetno je obavljao nastavu iz predmeta Fiziologija za studente biomedicinskih fakulteta preko trideset godina. između ostalog. u kom zvanju je i preminuo 1990. Doktorsku disertaciju o temi „Prenatalna ekspozicija RTG zračenja niskih energija na nivo ATP. a istovremeno se bavio istraživanjima u svojoj oblasti. do 1966. Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva. u kome je napisao poglavlje iz oblasti nerava. vanrednog profesora 1970. Usavršavao se u nekoliko centara. Ordena rada sa zlatnim 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Dobitnik je brojnih društvenih priznanja. što je rezultiralo brojnim radovima koje je prezentirao na domaćim i inozemnim kongresima i publicirao u domaćim i inozemnim časopisima. te Udruženja fiziologa BiH i Jugoslavije i Udruženja farmakologa. Lowensteuna. priznatog svjetskog neurofiziologa. godine. docenta 1964. godine.situ“. Također se puno bavio radiobiologijom. u stručnim časopisima i zbornicima radova prezentirao je ili publicirao preko dvije stotine naučnih i stručnih radova. i redovnog profesora 1976. te kao stipendista Nacionalnog insituta za zaštitu zdravlja SAD od 1964. a posebno je značajan njegov dopirnos štampanju udžbenika „Medicina rada“.

godine. godine za vanrednog profesora na predmetima Kontrola lijekova i Toksikološka hemija. redovni profesor Hemije Rođen je 1932.vijencem i Ordena zasluga za narod sa srebrenom zvijezdom. te rukovodi Centrom za kontrolu lijekova pri Zavodu za javno zdravstvo Bosne i Hercegovine. 1967. godine u Vojki kod Novog Sada. prešao u Beograd. zatim 1974. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Beogradu. godine NIKOLIN BRANKO (1932. godine.-2005. a 1982. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Sarajevu.). Mostaru i Travniku. Diplomirao je na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1956. godine. Godine 1984. akademik.-2005. godine). Dvije godine je radio u Biohemijskom laboratoriju. Rezultate svojih istraživanja publicirao je u preko 100 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. NIKULIN ALEKSANDAR (1926. rukovodio Olimpijskom laboratorijom u Sarajevu sa sedam odjeljenja i 60 zaposlenih. te okončao u Sarajevu u prvoj generaciji diplomiranih ljekara 1953. Jedno vrijeme bio je na specijalilzaciji u Halifaksu (Kanada. Godine 1960. izabran je za asistenta na Katedri za biohemiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. godine. Na Prirodnomatematskom fakultetu u Sarajevu odbranio 1964. izabran je za docenta na Katedri za medicinsku hemiju Medicinskog fakultet u Sarajevu. godine osniva i rukovodi Radiološko hemijsko-biološkim laboratorijom za potrebe civilne zaštite. Godine 1968. godine doktorsku disertaciju o temi „O kompleksnim spojevima nikotina“. i Štokholmu (1975. godine za vanrednog profesora. redovni profesor Patološke anatomije Rođen je u Sarajevu 1926.). Za vrijeme studija bio je demonstrator nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Medicinski fakultet upisao u Sarajevu 1944. za redovnog profesora. Umro je u Sarajevu 2005. godine). godine. Na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu izabran je 1975. Umro je u Sarajevu 1990. U periodu od 1992. do 1996.

u Frajburgu kod profesora F. nakon čega biva izabran za vanrednog profesora 1966. Njegova knjiga „Opća patologija“. godine. u Frankfurtu. i dekan 1980. Bio je izvrstan pedagog koji je u trideset godina rada na Medicinskom fakultetu odgojio brojne generacije studenata biomedicinskih fakulteta./81. istraživanja uloge hemijskih medijatora u upalnim procesima. godine. Više puta boravio je na stručnom usavršavanju u inozemstvu: od 1957. godine. te prodekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 1973. gdje je završio osnovnu školu i Prvu mušku gimnaziju.na Institutu za histologiju i embriologiju i Institutu za patološku anatomiju. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1924. Bio je šef Katedre i Instituta za patološku anatomiju od 1961. a jedan dio se odnosi na eksperimentalne i morfološke studije šoka kod pokusnih životinja. Savjeta za naučni rad SRBiH./74. te patologije respiratornog trakta uzrokovane egzogenim noksama. U tridesetpetogodišnjoj nastavnoj i naučnoj karijeri objavio je 107 stručnih i naučnih radova u inozemnim i domaćim časopisima. član Udruženja patologa Jugoslavije. Odbranio je habilitaciju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1959. član brojnih stručnih asocijacija i organa: Savjeta Fakulteta. eksperimentalne patologije. Godine 1965. godine pomoćni je asistent na predmetu Patološka anatomija. specijalista patološke anatomije. bila je osnovno štivo iz predmeta Patološka anatomija. te magistranata i doktoranada medicinskih nauka. NUMIĆ NURUDIN (1924. godine u Grajsvaldu (Njemačka). Bio je izuzetno društveno aktivan. među kojima značajan broj originalnih radova iz područja kliničke i morfološke patologije. Od 1953.). 1963. predsjednik predsjedništva Udruženja univerzitetskih nastavnika. i 1958. Buchnera. do 1957. odbranio je doktorsku disertaciju „O nekim morfološkim promjenama kod akutnog djelovanja histamina“. a sljedeće godine je biran za docenta na Katedri za patološku anatomiju. godine u Sarajevu.-1994./82. Umro je 2005. godine. štampana u nekoliko izdanja. a zatim i za redovnog profesora na predmetu Patološka anatomija. a 1966. godine. 1962. do odlaska u mirovinu 1991. i 1981. Nakon Drugog svjetskog rata upisuje Medicinski fa-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .

OSMANAGIĆ IZET (1919. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu je prošao sve faze izbora od asistenta do redovnog profesora i nastavnika na postdiplomskom studiju iz kardiologije. Od 1960. uglavnom iz oblasti kardiologije na univerzitetima u inozemstvu. Od 1956. Cjelokupan radni vijek posvetio je kardiologiji. godine. kojom rukovodi od 1974. specijalizira ginekologiju i akušerstvo u Kliničkoj bolnici „Koševo“ u Sarajevu. nakon čega je formirao prvu Koronarnu jedinicu u Bosni i Hercegovini. godine. godine radi na Trećoj internoj klinici. na kojem je diplomirao 1952.). Bio je član brojnih stručnih i naučnih udruženja u BiH i Jugoslaviji. Za svoj stručni i društveni angažman dobio je niz priznanja.-1994. i iz te oblasti je objavio 92 stručna i naučna rada. Specijalizirao je kardiološku hemodinamiku u Institutu za eksperimentalna klinička ispitivanja u Pragu. a također i poglavlje o kardiologiji u zajedničkom udžbeniku „Interne medicine“ bosanskohercegovačkih autora. U rodnom gradu je završio osnovno i srednje obrazovanje. Nakon obavljenog ljekarskog staža. a potom i direktora Gradske poliklinike u Sarajevu. godine. godine. nastavio u Pragu a završio u Beogradu. te član Evropskog udruženja kardiologa i Medicinske sekcije Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. godine. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je u Sarajevu 1919. Nakon obavljenog ljekarskog staža radi kao ljekar opće prakse u Kalinoviku. Medicinski fakultet počeo je studirati u Beču. gdje obnaša dužnost šefa stanice za Hitnu medicinsku pomoć.kultet Sveučilišta u Zagrebu. te Fonokardiografski i Spirometrijski kabinet. te dugogodišnji sekretar i predsjednik Kardiološke sekcije Društva ljekara Bosne i Hercegovine i generalni sekretar i predsjednik Udruženja kardiologa bivše Jugoslavije. Umro je u Sarajevu 1994. godine specijalizira Internu medicinu i nakon položenog ispita 1961. Više puta je boravio na stručnim usavršavanjima. a zatim u Sarajevu do 1955. godine rukovodi Ginekološko-akušerskim odjeljenjem nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . Specijalistički ispit je položio na Ginekološkoj klinici u Beogradu. godine sve do 1992.

za docenta 1962. jedinu instituciju takve vrste u BiH. godine. Kotmajera. Gimnaziju je pohađao u Derventi i Bihaću. godine.Opće bolnice u Zenici. nakon čega je formirao Odsjek za maligna oboljenja pri Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu. a brojne generacije studenata biomedicinskih fakulteta i specijalista ginekologije i akušerstva pamtit će ga kao vrsnog stručnjaka i edukatora. godine. Medicinski fakultet počeo je studirati u Gracu (Austrija). a četiri godine kasnije i za vanrednog profesora na istom predmetu. Godine 1949. Hajdelbergu. gdje je maturirao 1928. Dolaskom okupatorski vlasti dobiva otkaz iz službe i biva nezaposlen i živi u Bjelovaru. Bio je izuzetan i strog pedagog. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1953. i 1964. za vanrednog profesora 1968. Aktivno je bio angažiran i u Ginekološkoj sekciji Društva ljekara BiH. što mu je nakon povratka u Sarajevo omogućilo da počne primjenjivati. a onda kao sreski ljekar u Hrvatskoj Kostajnici. i redovnog profesora 1975. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1909. a za profesora emeritusa 1981. prvi u bivšoj Jugoslaviji. Mestwerda i u Štokholmu kod prof. zapošljava se kao asistent Interne klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu. profesora Fellingera u Beču i profesora Mathesa u Heidelbergu. Istovremeno je boravio u nekoliko navrata tokom 1963. a završio u Zagrebu 1936.). Stručno se usavršavao na Internim klinikama u Hamburgu. Umro je u Sarajevu 1994. kada 1944. Nakon diplomiranja jedno vrijeme radi kao volonter na Hirurškoj klinici u Zagrebu. godine pristupa NOR-u. godine. te prolazi procedure izbora. godine. 60 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Frankfurtu i Beču. U Hamburgu je boravio na Dijabetološkoj klinici čuvenog profesora Bertrama. Nakon oslobođenja radi kao ljekar u Narodnoj miliciji Zagrebačke armijske oblasti. Iste godine brani habilitacioni rad i bira se za docenta Medicinskog fakulteta na predmetu Ginekologija i akušerstvo. PERINOVIĆ MILENKO (1909. godine. te ljekar u Zavodu za socijalno osiguranje u Zagrebu. a kasnije i Odsjek za ginekološku rehabilitaciju u banji Ilidža.-1983. godine. godine. godine na usavršavanjima u Hamburgu kod prof.

oralne antidiabetike u liječenju bolesnika od šećerne bolesti. Habilitirao je 1961. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Iskustva u vezi sa kliničkom primjenom antidijabetika“. Dugo godina je rukovodio Gastroenterološkim odjeljenjem i Odjeljenjem za dijabetes na Internoj klinici u Sarajevu. Jedno vrijeme bio je generalni sekretar Društva endokrinologa Jugoslavije. Rezultate svojih istraživanja i stručna iskustva objavio je u oko 170 stručni i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima, pretežno iz dijabetologije i kliničke farmakologije. U časopisu „Medicinski arhiv“ objavio je veliki broj prikaza stručnih knjiga i časopisa Bio je član Redakcijskog odbora časopisa „Acta Medica Iugoslavica“. Jedan je od najstarijih i najzaslužnijih članova endokrinološke sekcije Društva ljekara BiH, i jedan od pionira dijabetologije na bivšim jugoslavenskim prostorima. Kao javni i društveni radnik, priznat i cijenjen zbog svog ogromnog angažmana, odlikovan je nizom priznanja, plaketa i odlikovanja, između ostalog, Ordenom rada sa zlatnim vijencem i Ordenom zasluga za narod sa srebrenim zracima. U mirovinu je otišao sa mjesta dugogodišnjeg šefa Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. Umro je u Sarajevu 1983. godine.

PERIĆ BRANKO (1926.-1997.), redovni profesor Fiziologije i Biohemije
Rođen je u 1926. godine. Kao srednjoškolac uključio se u ilegalni pokret za odbranu grada Sarajeva, a od maja 1942. godine je učesnik NOR-a. Po završetku Drugog svjetskog rata upisuje Medicinski fakultet u Sarajevu i na njemu diplomira 1956. godine. Usavršavao se u Vinči na Institutu “Boris Kidrič” iz područja primjene radioaktivnih izotopa u medicini. Također je proveo jednu godinu na specijalizaciji iz kliničke fiziologije u Karolinskoj bolnici u Štokholmu, a 1961. godine i na Kolumbija univerzitetu u Njujorku. Nakon smrti profesora Aleksandra Sabovljeva 1963. godine preuzima rukovođenje Institutuom za fiziologiju i biohemiju do 1971. godine. Vodio je nekoliko projekata iz područja fiziologije i biohe-

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

61

mije, a rezultate istraživanja objavio je u preko 150 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim biomedicinskim časopisima. Kao nastavnik Medicinskog fakulteta u Sarajevu prošao je izbore od asistentna do profesora emeritusa. Odgojio je brojne generacije studenata svih biomedicinskih fakulteta, koji ga pamte kao izuzetno kvalitetnog edukatora. Bio je član brojnih naučnih i stručnih organizacija, kao: New York Academy of Science, European Society for Microcirculation, Rheological Society, Jugoslovenskog Društva za fiziologiju, Nacionalni komitet međunarodnog biološkog programa. Također, profesor Perić je obavljao niz društvenih i rukovodnih funkcija: bio je pomoćnik direktora Kliničke bolnice u Sarajevu za NIR, potpredsjednik PO UMC-a i dr. Za svoj javni i društveni angažman nagrađen je brojnim priznanjima. Umro je u Sarajevu 1997. godine.

POPOVIĆ VOJIN (1925.-1977.), docent Interne medicine
Rođen je 1925. godine u Ivangradu (SCG). Osnovnu školu završio je u Ivangradu, gimnazijsko školovanje započeo u rodnom mjestu, prekinuo 1941. godine, nastavio u Sarajevu i završio 1946. godine. Kao đak prve generacije studenata Medicinskog fakulteta u Sarajevu diplomirao je 1954. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Kliničkoj bolnici Koševo, jedno vrijeme radio je kao ljekar u Sreskoj zdravstvenoj stanici Sarajevo. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je decembra 1960. godine. Nastavnu karijeru započeo je na Katedri za internu medicinu kao asistent 1957. godine, da bi u zvanje docenta bio izabran 1976. godine. Ima publiciranih preko 40 naučnih i stručnih radova, uglavnom u oblasti hepatobilijarnog trakta. Naslov njegove

62

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

doktorske teze je „Promjena na jetri kod Diabetes mellitusa i međusobni odnosi oboljenja jetre i Diabetes melitusa“. Aktivno je učestvovao na mnogim naučnim i stručnim skupovima u zemlji, a također je bio i član nekoliko stručnih udruženja iz svoje oblasti. Kao učesnik rata, bio je zatvaran od okupacijskih vlasti, a završetak Drugog svjetskog rata dočekao je kao 100% RVI. Odlikovan je Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod i Ordenom rada sa zlatnim vijencem. Obavljao je niz značajnih funkcija na Medicinskom fakultetu i Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu, a također i republičkim organima. Umro je u Sarajevu 1977. godine.

POPOVIĆ ZULEJKA (1930.-1991.), redovni profesor Pedijatrije
Rođena je u Zagrebu 1930. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Banjoj Luci. Medicinski fakultet je završila u Sarajevu 1956. godine. Kao odličan student i ljekar primljena je na specijalizaciju na Dječiju kliniku 1959. godine, a po položenom specijalističkom ispitu, zahvaljujući svom angažmanu i organizatorskim sposobnostima jedno vrijeme obavlja dužnosti šefa Odjeljenja za gastroenterologiju, a kasnije i dužnost direktora Dječije klinike i Poliklinike za dječje bolesti „Prof. dr. Milivoje Sarvan“ u Sarajevu. Prošla je sve faze izbora od asistenta do redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pedijatrija. Pionir je i osnivač Službe za dječiju alergologiju i imunologiju u BiH i iz tog segmenta je i najveći broj objavljenih stručnih i naučnih radova, te odbranjene magistarska i doktorska teza. Ima ukupno publiciranih preko 100 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu. U dva mandata bila je i predsjednik Pedijatrijske sekcije Društva ljekara BiH, te organizator nekoliko stručnih i naučnih skupova iz pedijatrije. Bila je izuzetno društveno aktivna u mnogim profesionalnim, društvenim i humanitarnim udruženjima, od Savjeta za zdravstvo i socijalnu politiku BiH, Predsjedništva alergologa i imunologa Jugoslavije do Predsjedništva pedijatara Jugoslavije. Odlikovana je Ordenom zasluga za narod sa srebrenim vijencem. Smrt ju je

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

6

redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1925. da bi ga NDH vlasti smijenile s položaja šefa odjeljenja i postavile Tvrtka Dujmušića. godine. a do svoje smrti 1980. a osnivanjem Medicinskog fakulteta ovo odjeljenje prerasta u Kliniku za bolesti uha. do 1923. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu. 64 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. Dio specijalističkog staža obavlja i na ORL klinici u Njemačkoj. Kratko radi u Državnoj bolnici u Sarajevu.). Svoje bogato naučno i istraživačko iskustvo koje je sticao usavršavanjima u inozemstvu. a svoje rezultate prezentirao je na brojnim naučnim i stručnim skupovima i publicirao u brojnim domaćim i stranim časopisima. godine. godine PRAŠTALO ŽARKO (1891. godine vraća se u Sarajevo i radi na Hirurškom odjeljenju Opće državne bolnice kao specijalista otorinolaringolog. u Berlinu. a Žarko Praštalo je postavljen za šefa ove klinike u zvanju vanrednog profesora Medicinskog fakulteta. predano je prenosio studentima medicine i mlađim kolegama specijalizantima. grla i nosa.). redovni profesor Otorinolaringologije Rođen je 1891. a onda odlazi da specijalizira ORL na Bečki medicinski fakultet u periodu od 1921. godine bio je savjetnik i predavač na ORL klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine kod čuvenih profesora Haumanna i Hajeka. PRCIĆ MIDHAT (1925. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu zavšrio je 1953. Medicinski fakultet je završio u Beču 1920. profesora Josepha.-1980.zatekla na mjestu šefa Katedre za pedijatriju Medicinskog fakulteta 1991. Otišao je u penziju kao redovni profesor 1960. ponovo preuzima dužnost šefa ORL odjeljenja. s operacionom salom i ambulantom koje je uspješno vodio do Drugog svjetskog rata.-1985. a ubrzo zatim iza ovog oformio je ORL odjeljenje sa deset kreveta. kod glasovitog hirurga plastičara za nos. godine. Godine 1945. Jula 1923.

Studenti ga pamte kao vrsnog pedagoga. Osnovno i srednje obrazovanje stekao u Konjicu. godine. do 1993. a u periodu od 1972. do 1976. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1954. izabran je za redovnog profesora Fakulteta kriminalisitičkih nauka Univerziteta u Sarajevu 1993. Prošao izborne procedure od asistenta. vanrednog profesora do redovnog profesora Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na predmetu Sudska medicina. Njegov naučni i istraživački opus čini preko 50 objavljenih radova u domaćim i inozemnim časopisima iz opće i abdominalne hirurgije. docenta. Također.). godine. redovni profesor Sudske medicine Rođen je u Konjicu 1922. godine bio je šef Instituta nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 6 . Doktorsku disertaciju odbranio je 1974. PROHIĆ HALIL (1922. U istraživačkom opusu ima oko 40 publiciranih stručnih i naučnih radova iz više oblasti forenzičke medicine objavljenih u domaćim i inozemnim časopisima. Veoma rano se posvetio abdominalnoj hirurgiji i u tom segmentu jedan je od pionira u bivšoj Jugoslaviji. Na Hirurškoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu radi sve do svoje smrti 1985. Od 1974. godine. Specijalistički ispit iz Sudske medicine položio 1958. i 1989.-2004. Osnivač je i dugogodišnji šef Klinike za abdominalnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. Također. pri čemu prolazi procedure izbora od asistenta do redovnog profesora. Član je brojnih naučnih i stručnih asocijacija u zemlji i inozemstvu. bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“. godine. autor je dva izdanja udžbenika „Sudska medicina“ objavljena 1986. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.godine. godine. godine.

66 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Bio je priznati javni i društveni radnik. angažiran u rukovodnim strukturama fakulteta i Univerziteta. PUTNIK LJUBICA (1926. godine radi na Infektivnoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu. Iste godine je izabran za asistenta na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakulteta Univerziteta u Sarajevu. godine. iz ortopedije. Godine 1962.-1979. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1954. PŠORN DRAGUTIN (1927. položila je specijalistički ispit iz Infektologije i nakon toga je imenovana za šefa Odsjeka za neuroinfekcije Infektivne klinike.). Ljekarski staž je obavila u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. Gimnaziju je završio u Sarajevu 1946.-1969. Kao slikar amater imao je više samostalnih i zajedničkih izložbi.za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.). Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Beogradu. a jedno vrijeme obavljao je i funkciju predsjednika Samoupravne interesne zajdnice nauke Bosne i Hercegovine (1980. godine. godine. godine radila je u Zavodu za zdravstvenu zaštitu radnika „Pretis“ Vogošća. te zahvaljujući svojim organizatorskim sposobnostima pomogao je otvaranje nove Ortopedske klinike Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. u tom zvanju ga je zatekla i smrt 1979. Važio je za dobrog edukatora koji je svoje praktično iskustvo znao kvalitetno prenijeti studentima i specijalizantima. godine. godine na Ortopedskoj klinici Medicinskog fakulteta Sveučilištau Zagrebu. godine. Specijalistički ispit iz ortopedije položio je 1960. Nakon završenog studija jedno vrijeme je radio u preduzeću „Zrak“ u Sarajevu. Pionir je ortopedske discipline u Bosni i Hercegovini i kao iskusan ljekar praktičar. a Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1953. Do 1957. godine u Beogradu.-1984. asistent Infektologije Rođena je 1926. asistent Hirurgije Rođen je u Ključu 1927. Za asistenta na predmetu Infektivne bolesti izabrana je 1965. Umro je u Sarajevu 2004. godine. Osnivač je i prvi predsjednik Sekcije za ortopediju i traumatologiju Društva ljekara Bosne i Hercegovine. Od 1957.).

Na ovom Institutu radio je sve do 1945. Prof. Autor je više naučnih i stručnih radova. gdje ostaje raditi sve do svoje smrti 1952. Godine 1949. godine. godine. Za svoj društveni i stručni angažman u Društvu ljekara Bosne i Hercegovine i Savezu društava Jugoslavije dobila je Spomen-plaketu. godine. Radio je kao liječnik u Školskoj poliklinici u Varaždinu. gdje je ostao do 1944. docent Pneumoftiziologije Rođen je 1902. godine. Educirao je i osposobio brojne doktore medicine i specijaliste rendgenologije u Bosni i Hercegovini. a zatim kao liječnik u Bosanskom Brodu. godine. godine i šefa Katedre za rendgenologiju. Godine 1921. Specijalistički ispit iz TBC i plućnih bolesti je položio 1948. RADOJEVIĆ STEVO (1892.-1952. Stevo Radojević je jedan od pionira rendgenologije u bivšoj Jugoslaviji. godine. Publicirala je ukupno 11 stručnih radova što u domaćim što u inozemnim časopisima.). a naslov diplomske teze bio je: „Die Erkennbarkeit von Antiqua – und Fraktur-Buchstaben im indirekten Sehen“. u Sarajevu 1969. Za kliničkog asistenta na Institutu za rendgenologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu izabran je 1927. godine. izabran je za starijeg asistenta na Katedri za ftiziologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Medicinski fakultet Univerziteta u Zagrebu završio je 1929. dr.). Na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu biran je za redovnog profesora 1947. godine nakon obavljenog specijalističkog staža na Institutu za tuberkulozu u Golniku. zaposlio se kao specijalista rendgenolog u bolnici „Milosrdna braća“. godine.godine i u tom zvanju ju je zatekla smrt. odnosno „Josip Kajfeš“ u Zagrebu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Wurzburgu (Njemačka) 1920.-1954. godine. redovni profesor Radiologije Rođen je u Budimpešti 1892. RADOVIĆ JOVAN (1902. Nakon što je nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 6 . Bila je iskusan ljekar praktičar s izraženim pedagoškim sposobnostima da svoje znanje prenese studentima.

godine. RAMIĆ SALKO (1933. godine. godine. te bio primoran intenzivno istraživati nove dijagnostičke postupke i terapijska sredstva za liječenje. godine. započinje studij na Filozofskom fakultetu. smjer Hemija. Plućnim oboljenjima i tuberkulozom počeo se baviti još 1936. izabran je za asistenta na predmetu Medicinska hemija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.-1998. izabran je za docenta na Katedri za metodiku nastave iz hemije. u to doba.godine. Godine 1973. godine izabran je za docenta na predmetu ftiziologija na istom Fakultetu. a od 1975. U tom periodu objavio je 6 naučnih radova o suvremenoj koncepciji primjene antituberkulostatika. u kom svojstvu ostaje do 1973. Umro je 1954. posjedovao je dobre edukacijske sklonosti u prenošenju znanja studentima medicine. Osim što je bio vješt i pedantan kliničar.habilitirao 1953. po čemu ga starije kolege pamte kao svog autoritativnog učitelja. jedno vrijeme je radio kao profesor u srednjoj školi „Ognjen Prica“ u Sarajevu. Doktorsku disertaciju odbranio je na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Iz svog područja publicirao je oko 40 naučnih i 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine u Sarajevu. Godine 1961. vanredni profesor Hemije Rođen je 1935. na kome je diplomirao 1959. U doba kada su terapija i dijagnoza ovih oboljenja bili insuficijentni. do 1988. Nakon diplomiranja. Godine 1953.). gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Bio je šef Katedre za hemiju od 1986. visokog procenta tuberkuloznih bolesnika sa značajno velikom rezistencijom Kohovog bacila na postojeća antibiotska i druga antituberkulozna sredstva. je docent na predmetu Medicinska hemija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.

gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. Montpeljeu. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio na Internoj klinici Kliničkog centra u Zagrebu. godine. Varšavi. RATKOVIĆ-ÐOKIĆ DOBRILA (1932.). akademik. Tel Avivu. Više godina provela je na specijalizaciji u Velikoj Britaniji na Institutu za animalnu fiziologiju u Brabrahamu kraj Cambridgea. Medicinski fakultet započeo studirati u Pragu. Ratković-Ðokić se bavila problemima holinergične transmisije u humanom mozgu. Smorena teškom bolešću. Stručno se osposobljavao u nekoliko univerzitetskih centara u inozemstvu: Parizu.). Kao nastavnik prošao procedure izbora od asistenta do profesora emeritusa na predmetu Interna medicina Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Moskvi. umrla je 1972. godine i do 1976. a također. Umro je u Sarajevu 1996. objavljen 1969. bio je autor udžbenika Organska hemija za III razred gimnazije. godine. Izabran za redovnog člana nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 69 . Dr. godine u svojoj 40. Godinu dana kasnije izabrana je za asistenta na predmetu Farmakologija i toksikologija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.-1972. a okončao u Zagrebu 1955. Ratković-Ðokić posvećen je mjerenju aktivnostima enzima u ljudskom mozgu. Lenjingradu. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Fojnici 1920.-2004. godine. preštampavan u 6 dopunjenih i izmijenjenih izdanja. REZAKOVIĆ DŽEMAL (1920. godini života u Sarajevu.stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Medicinski fakultet u Sarajevu završila je 1958. godine. Magistrirala je i doktorirala na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Cjelokupani naučni opus dr. od začeća do duboke starosti. asistent Farmakologije i toksikologije Rođena je u Sarajevu 1932. godine. godine. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Doktorsku disertaciju odbranio je u Sarajevu 1970.

Bio je priznat javni i društveni radnik. u nekoliko mjesta BiH (Gacko. gdje je završio osnovnu školu. jedno vrijeme bio je sekretar Odjeljenja medicinskih nauka i član predsjedništva ANUBiH. a onda februara 1944. Bosanska Krupa. objavljena 1980. redovni profesor Interne medicine Rođen je 1920. „Trombolija i tromboembolijska bolest arterija.. a nakon odbranjene habilitacije novembra 1961. Publicirao 103 stručna i naučna rada u domaćim i inozemnim časopisima. godine bira se za docenta na predmetu Interna medicina. Medalje zasluga za narod. gdje je bio referent saniteta. prvo u domobrane 1943. Medalje za hrabrost. Nakon obavljenog ljekarskog staža 1946. nagrada ZAVNOBiH-a. te monografije: „Trombodinamo-elastografija“. Tokom studija bio je mobiliziran. između ostalog: Šestoaprilske nagrade Sarajeva. u NOB. Dobitnik je više nagrada i priznanja. jedno vrijeme savezni poslanik u Skupštini SFRJ. Bosansko Grahovo i Drvar) kao ljekar opće prakse. Član nekoliko naučnih i stručnih biomedicinskih asocijacija. godine). godine. a i gimnaziju 1939. godine specijalizira internu medicinu u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. koje je obavljao savjesno i kvalitetno. Od 1951. Umro u Sarajevu 2004.). godine. godine u Kliničkoj bolnici u Sarajevu radi. te je kao autor i koautor objavio oko 70 stručnih i naučnih rado- 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine u Sarajevu. do 1956. bavio se i naučnim publicističkim radom. godine. Jedno vrijeme boravio je na usavršavanju na Institutu za bolesti srca u Londonu (školske 1960. objavljena 1987.ANUBiH. izabran je za asistenta na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. vena i mikrovaskularnog sistema“. a specijalistički ispit polaže na Internoj klinici Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Ordena rada sa zlatnim vijencem. Novembra 1957. Ordena rada sa crvenom zastavom.-1972. godine. Za vanrednog profesora Interne medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu izabran je 1968. Osim nastavnih aktivnosti. Medicinski fakultet u Zagrebu završio je 1944. godine./61. Osnivač je Udruženja bazičnih medicinskih znanosti BiH. godine RUSTEMBEGOVIĆ FAHRUDIN (1920.

od kojih je većina iz područja kardiologije. te jedno vrijeme i predsjednik Kardiološke sekcije Društva ljekara BiH. Sanatoriju „Lov“ (prof.va u našim i inozemnim časopisima. S referatima je aktivno učestvovao na svim važnijim bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim kongresima. redovni profesor Hemije Rođen je 1906. gdje je 1933. Iste se godine upisao na Farmaceutski odjel Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. u Internu (klini- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . godine završio klasičnu gimnaziju. Kao vojni stipendist upisuje studij hemije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kliničke bolnice u Sarajevu. Umro je 1972. i šefa Treće interne klinike. Silberstein). armijske oblasti osnuje hemijski laboratorij. Da bi se upoznao s organizacijom i načinom rada u medicinskohemijskim laboratorijama. prof. Rappaport) i Internoj klinici (prof. godine. gdje je 1925. Vanotti). Udruženja kardiologa Jugoslavije. godine u Travniku. Specijalizaciju iz bromatologije s medicnskom hemijom položio je 1937. Epinger) u Beču. Srednjoj medicinskoj školi u Sarajevu. Ruždić odlazi u Lausannu u Internu kliniku (prof. promoviran u čast doktora filozofije iz predmeta hemija. Bio je član Upravnog odbora Društva ljekara BiH.). Godine 1957. Godine 1934. Bosanskoj Krupi i Bosanskom Grahovu). povjereno mu je da u Bolnici IV. Za magistra farmacije promoviran je 1930. RUŽDIĆ IBRAHIM (1906. godine prof. općinskim strukturama u Sarajevu. a od 1971. godne. godine. Te iste godine uprava sanatorija „Merkur“ povjerila mu je da osnuje medicinsko-hemijski laboratorij. a osim ljekarskog rada na Trećoj internoj klinici u Sarajevu bio je angažiran u nizu drugih institucija u organima upravljanja: Domova zdravlja Sarajevo. Još kao ljekar opće prakse pokazao se dobrim organizatorom zdravstvene službe (otvorio zdravstvene stanice u Gacku. Medicinskom fakultetu u Sarajevu. obavljao je funkciju zamjenika šefa. Za svoj društveni i javni angažman odlikovan je Ordenom rada sa srebrenim vijencem. Nakon okupacije Austrije 1938. Ruždić provodi stanovito vrijeme na usavršavanju u inozemstvu u Institutu za patofiziologiju (prof. i dr.-1990.

Bio je član Internacionalne federacije za kliničku hemiju te je aktivno sudjelovao u radu „Expert panel on proteins“. kada je na Sveučilištu otpočeo djelovati „treći stupanj nastave“. Nakon završetka usavršavanja preuzeo je organizaciju rada u Medicinskohemijskom laboratoriju Sanatorija „Merkur“. Pored vođenja poslijedipomske nastave zajedno sa svojim suradnicima sudjelovao je u izobrazbi: stažista i specijalizanata kliničkih hemičara. Almasay). godine prof. Ruždić. dužnost koju je vršio sve do odlaska u starosnu mirovinu. Godine 1962. Bio je jedan od osnivača i redoviti član uredničkog odbora internacionalnog časopisa „Clinica Cemica Acta“. organizirao je i vodio pod pokroviteljstvom Savjeta za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu NRH poslijediplomski oblik jednogodišnjeg. Ozren Novosel“. Aktivno je sudjelovao u osnivanju i radu društvenostručnih saveznih. farmaceuta za rad u kliničkohemijskim laboratorijama zdravstvenih stanica. Medicinski fakultet je uključio postdiplomski studij pod nazivom „kliničko-laboratorijska dijagnostika“ Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u svoj program. Nakon odlaska u mirovinu ostao je u Zavodu u dopunskom radnom odnosu i vodio Jedinicu za znanstvenoistraživački rad Zavoda za kliničku hemiju Kliničke bolnice „Dr. U periodu od 1941. Ruždić je pored predavanja na Medicinskom fakultetu vodio i dalje kliničkohemijski laboratorij Sanatorija „Merkur“. 1967. Godine 1945. 1954.ku u Baselu. do 1945. odnosno dvogodišnjeg usavršavanja visokokvalificiranih stručnjaka za voditelje kliničkohemijskih laboratorija. Godine 1952. Savjet za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu NRH povjerava mu da pored svoje redovne dužnosti preuzme i organizaciju rada i edukaciju kadrova u kliničkohemijskim laboratorijama na području NRH. Ozren Novosel“. današnje Kliničke bolnice „Dr. Objavio je 141 publikaciju. osnovana je viša škola koju je također vodio prof. Gigon) Uzrich. prof. Za svoj rad primio je brojna priznanja i nagrade: NOG Zagreba imonovao ga je zdravstvenim savjetnikom. Bio je počasni član Udruženja liječnika opće medicine Jugoslavije i Austrijskog društva za 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . organizira redovitu Školu za zdravstvene tehničare laboratorijskog smjera. u Institut za fizikalnu hemiju (prof. republičkih i gradskih komisija za kliničku hemiju.

U rodnom mjestu završio je osnovnu školu. počasni član Medicinske akademije Hrvatske. a gimnaziju u Velikom Bečkereku kod Zrenjanina. Svojim pionirskim radom na organizaciji stručnog i znanstvenoistraživačog rada te edukaciji kadrova u kliničkohemijskim laboratorijama postavio je solidne temelje za razvoj naše kliničke hemije. godine. te Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. godine u Ečki. Bio je matičar prilikom osnivanja Veterinarskog fakulteta. a u periodu od 1954. pa do svoje smrti 1963. Nakon diplomiranja izabran je za asistenta na Katedri za fiziologiju Veterinarskog fakulteta u Beogradu 1937.).. godine. tehnologiju i informatiku.mikrohemiju. patofiziologije i biohemije. obavljao je funkciju prorektora Univerziteta u Sarajevu. Završio je Medicinski fakultet u Beogradu 1937. Filozofskog i Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. primio je nagradu za životno djelo od Republičkog komiteta za znanost. a zatim na istoj Katedri za docenta. godine. godine. ravnopravnu s ostalim granama medicinske znanosti. Tokom svog 50-godišnjeg aktivnog rada svojim stručnim i znanstvenim radom znatno je pridonio da se klinička hemija u našoj zemlji razvije u samostalnu akademsku disciplinu. Za dekana Fakulteta biran je ponovo 1953. Područja naučnih i stručnih istraživanja profesora Sabovljeva su bila različita i mnogobrojna unutar fiziologije. i oficijelno prvi dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prvi šef Katedre za fiziologiju i biohemiju na istom Fakultetu. godine predavao je fiziologiju i na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu. do 1962. godine.-1963. Posebnu nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . SABOVLJEV ALEKSANDAR (1907. podnosi ostavku na mjesto docenta i učestvuje kao ilegalac u jedinicama NOP-a. odbijajući da potpiše antikomunistički manifest. Inicijator je i osnivač Udruženja fiziologa Jugoslavije i potpredsjednik ovog Udruženja od 1959. Jedan je od matičara Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1946. u Banatu (Vojvodina). Demobiliziran je kao major JNA. Od 1961. Godine 1941. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je 1907. do 1956.

Objavio je više naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim publikacijama. Nekoliko puta je boravio u inozemstvu na usavršavanjima. SARAJLIĆ EŠREF (1923. je demobiliziran. pojedinih mineralnih frakcija. godine. godine. zatim Dječijoj klinici profesora van Gelderena u Lajdenu u Holandiji. godine izabran za redovnog profesora na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Dječjoj klinici u Sarajevu 1958. godine. i na Institutu 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . odbranio je habilitacioni rad „Carditis u toku primarnog ataka reumatske bolesti u dječjem dobu“. Bio je društveno aktivan. nakon čega je 1975. gdje je i maturirao 1944. prezentirana njegova pionirska iskustva uvođenja radioaktivnih izotopa u istraživanju metabolizma. Njegovi eksperimentalni radovi iz područja neurofiziologije i metabolizma fosfora u jetri su ostali prepoznatljivi na širim jugoslavenskim naučnim prostorima. Katedru za fiziologiju i biohemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu učinio je jednom od najbolje opremljenih u tadašnjoj Jugoslaviji. Još kao specijalizant 1957. redovni profesor Pedijatrije Rođen je u Sarajevu 1923. te načina odgovora organizma u obrambenim uvjetima. a zatim 1968. Iste godine upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu. Godine 1963.pažnju posvetio je istraživanju unutrašnjih materija organizma. Iz područja fiziologije i metabolizma materija u ljudskom organizmu objavio je zasebnu monografiju u kojoj su. a za svoj doprinos u radu dodijeljena mu je medalja za zasluge „Orden rada prvog i drugog reda“ i „Orden zasluga za narod trećeg reda“. Godine 1973. između ostalog. nakon čega je iste godine izabran za docenta. odbranio je doktorsku disertaciju „Promjene u elektrokaridogramu izazvane abnormalnim koncentracijama kalijuma na izolovanom srcu i njihov značaj“. 6 mjeseci na Kardiološkoj klinici kod profesora Linda u Štokholmu. između ostalog. Zahvaljujući vanrednim organizatorskim sposobnostima. a okončao ga u Sarajevu 1953. Bio je pripadnik NOV-a a 1946. i za vanrednog profesora na predmetu Pedijatrija.-1980. godine. izabran je za asistenta na predmetu Pedijatrija.).

Učesnik je Prvog svjetskog rata i nakon prelaska Albanije. od demolirane bivše bolnice željezničara pravi uređenu Pedijatrijsku kliniku Medicinskog fakulteta uz pomoć mladih saradnika koje je okupio i educirao. upućen je u Francusku. potpredsjednik Udruženja reumatologa Jugoslavije. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Dječjoj klinici u Beogradu. Educirao je brojne studente biomedicinskih fakulteta i specijaliste pedijatrije. Za vrijeme Drugog svjetskog rata hapšen je i proganjan. Tome su doprinijeli i nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Zaslužan je i za osnivanje drugih medicinskih fakulteta u BiH.). Bio je značajno društveno i politički angažiran kao generalni sekretar Udruženja pedijatara Jugoslavije. Godine 1937. te član evropskih pedijatrijskih udruženja.-1978. znanje i vještine. Umro je u Sarajevu 1980. Otvaranjem Medicinskog fakulteta u Sarajevu. predsjednik Udruženja kardiologa Jugoslavije. a nakon završetka ponovno se vraća na svoje radno mjesto na Dječijoj klinici Medicinskog fakulteta u Beogradu. godine. Rezultate svojih naučnih i stručnih istraživanja publicirao je u preko 100 radova u domaćim i inozemnim časopisima.za kardiovaskularne bolesti Univerziteta u Padovi. Profesor Sarajlić je bio osnivač Savjetovališta za kardioreumatološka oboljenja. nakon čega jedno vrijeme boravi na usavršavanju u Berlinu i Dizeldorfu. Milivoje Sarvan preuzima mjesto šefa Klinike za dječije bolesti u svojstvu profesora pedijatrije. Nakon diplomiranja vraća se u Jugoslaviju i radi kao sreski ljekar u Aleksincu. To mu je omogućilo da dječiju kardiologiju u Sarajevu podigne na evropski nivo primjenjujući najsavremenije dijagnostičke i terapijske metode u ovom segmentu. Za kratko vrijeme. gdje je i maturirao. do 1980. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu bio je dekan od 1974. izabran je za docenta na predmetu Pedijatrija na Medicinskom fakultetu u Beogradu. akademik. Aktivno je sarađivao i u ANUBiH. godine u Užičkoj Požegi (SCG). redovni profesor Pedijatrije Rođen je 1896. godine. predsjednik Reumatološke sekcije. uz ogromne napore. predsjednik Pedijatrijske sekcije Drušva ljekara BiH. SARVAN MILIVOJE (1896. Zatim je upisao Medicinski fakultet u Lionu i na njemu diplomirao 1922. godine.

godine.brojni naučni i stručni skupovi koje je organizirao preko Pedijatrijske sekcije. godine prelazi na ovaj Fakultet i vodi Katedru za anatomiju sve do smrti. SAVKOVIĆ LJUBOMIR (1927. Poljskoj. Češkoj republici./50. Akademik Milivoje Sarvan je bio svestrana ličnost i kao javni i društveni radnik dobio je niz društveni priznanja i nagrada. školske godine. nosilac je francuskog Ordena legije časti. i 1954. redovni profesor Anatomije Rođen je u 1927. Bio je vrstan preparator i svojim radovima je obogatio muzej Anatomskog instituta. godine. Švicaraskoj. bio je i predsjednik Udruženja alergologa Jugoslavije. Po osnivanju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli 1976.-1992. godine. Karijeru je završio kao doživotni član Udruženja pedijatara. a godine 1966. Za predavača na istoimenom predmetu izabran je 1961. osim što je bio predsjednik Udruženja pedijatara. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1956. Tokom studija bio je demonstrator na Institutu za anatomiju. između ostalog. Značajnu ulogu odigrat će šestomjesečni kursevi socijalne pedijatrije koje je profesor Sarvan organizirao. julske nagrade SRBiH i nagrade AVNOJ-a. iz čega je odbranio preko 30 naučnih i stručnih radova. postao je redovni član ANUBiH. Umro je u Beogradu 1978. Njemačkoj. Odbranio je doktorsku disertaciju o temi “Koštani labirint nekih chiroptera”. Član je ANUBiH od njenog osnivanja./52. Nakon diplomiranja zaposlio se kao asistent Medicinskog fakulteta na predmetu Anatomija. a bio je počasni član sličnih udruženja u Francuskoj. godine u Beogradu. 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanrednog i redovnog profesora./55. a jedno vrijeme. te prolazi faze izbora u docenta. koju je osnovao i uspješno vodio okupljajući na tim skupovima eminentne stručnjake iz pedijatrije u zemlji i inozemstvu. a jedno vrijeme i prorektor Univerziteta u Sarajevu. godine. a dobitnik je 27. 1992. te dekan 1951. Učestvovao je u istraživanjima iz nekoliko područja anatomije. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1949.).

i član predsjedništva Jugoslavenske asocijacije ZRO. do 1978.SERDAREVIĆ HIŠAM (1917. bio je predsjednik Crvenog krsta SRBiH i predsjednik Crvenog krsta SR Jugoslavije Također. zatim od 1970. godine. godine. godine a dekan 1973. i član Odbora za ispitivanje lijekova istog odjeljenja. Pored svih važnih funkcija koje je obavljao za svog života. te predsjednik Odbora za rak Medicinskog odjeljenja ANUBiH. dugogodišnji je predsjednik Komisije za plućne bolesti i TBC i Zavoda za tuberkulozu SRBiH. a kasnije komandant Medicinsko-sanitetskog bataljona Osme kordunaške divizije./74. godine i nakon toga izabran za docenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pneumoftiziologija. te prolazi faze izbora u vanrednog i redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Od brojnih funkcija koje je imao značajne su: osam godina je bio predsjednik Zajednice radnih organizacija SRBiH. redovni profesor Pneumoftiziologije Rođen je 1917. prvo Unske operativne grupe. bio je član Jugoslavenske komisije za saradnju sa međunarodnim zdravstvenim organizacijama. godine. Habilitirao je 1956. gdje je diplomirao 1944.-1986.). Gimnaziju je završio u Sarajevu 1936. Dugogodišnji je šef Klinike za plućne bolesti i tuberkulozu „Podhrastovi“ u Sarajevu. Rukovodio je ili je bio član u svim značajnijim stručnim asocijacijama i udruženjima vezanim za pulmološka oboljenja i TBC u BiH i bivšoj Jugoslaviji. godine. Specijalistički ispit iz Pneumoftiziologije položio je 1949. Od 1946. godine izabran za redovnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH./67. Kao nastavnik pneumoftiziologije i šef Klinike i Katedre za pneumoftiziologiju dao je značajan doprinos rješavanju TBC i plućnih oboljenja u BiH. Profesor Hišam Serdarević je 1975. do 1966. akademik. Studirao je na medicinskim fakultetima u Beogradu i Zagrebu. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta od 1964. I najzad. akademik Hišam Serdarević je usnAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Po završetku studija angažiran je kao sanitetski ljekar. te uvođenju novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka u prevenciji i liječenju pulmoloških oboljenja i TBC. godine radi na Grudnom odjeljenju Vojne bolnice u Sarajevu. godine u Zenici./65.

Nakon odsluženog vojnog roka 1928. godine na Klinici za plućne bolesti i TBC „Podhrastovi. kada bježi u Srbiju. gdje ostaje do augusta 1941.-1967. a često je znao i sam voditi praktične vježbe studentima. godine. Također je koautor knjiga „Tuberkuloza pluća“ i „Plućne bolesti“ (u prvoj sa prof. gdje radi kao specijalista internista i asistent do decembra 1938. a zatim i Vojne bolnice u Kragujevcu. godine. Orden Republike za srebrenim vijencem. objavljenoj 1967. godine. Orden rada sa srebrenim i zlatnim vijencem. godine zaposlio se kao ljekar na Odjeljenju za interne bolesti Opšte državne bolnice u Sarajevu. Špirom Janovićem. godine i izabran za docenta na Katedri za interne bolesti Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Danilovićem). izabran je ponovno za docenta. Odbranio je habilitacioni rad o temi „Hronični ga-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . gdje u Vojnoj bolnici u Sarajevu postaje šef Odjeljenja za interne bolesti i upravnik Vojne bolnice u činu pukovnika sanitetske službe. Smrt ga je zatekla marta 1986. Završio je osnovnu školu i gimnaziju u Sarajevu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beču 1927. Za šefa Internog i TBC odjeljenja Gradske bolnice u Sarajevu imenovan je decembra 1938. vanredni profesor Interne medicine Rođen je u Banjoj Luci 1902. Dobitnik je niza priznanja i odlikovanja. a 1940. gdje 1942. godine pristupa jedinicama JNA i jedno vrijeme radi kao šef Internog odjeljenja Vojne bolnice u Požarevcu. gdje je bio upravnik. kao što su Orden za hrabrost. u drugoj sa akademikom V. julske nagrada SRBiH. godine. godine vratio se u Sarajevo. 27.“.). dobija mjesto ljekara socijalnog osiguranja u Rudniku uglja Kostolac. godine. a decembra iste godine i za vanrednog profesora na Katedri za internu medicinu. u kom svojstvu je i demobiliziran decembra 1951. Godine 1958. Novembra 1944. Januara 1947. godine. Jedno vrijeme se educira na internim klinikama u Parizu i Beču. SIMIĆ MIRON (1902. Studenti ga pamte kao odličnog pedagoga koji je svoja predavanja držao vrlo razumljivim i jednostavnim jezikom.pio objaviti preko 100 stručnih i naučih radova u domaćim i inozemnim publikacijama. je postao upravnik Gradske bolnice u Sarajevu.

-2005. godine. STAROVIĆ BORIŠA (1940.). kojom je jedno vrijeme uspješno rukovodio. Specijalistički ispit iz opće hirurgije položio je 1973. U rodnom gradu završio je osnovnu školu i klasičnu gimnaziju 1958. akademik. godine postao je njen direktor i na toj dužnosti ostao do 1993. godine. gdje započinje rad na doktorskoj disertaciji iz područja rekonstruktivne hirurgije šake. Umro je u Sarajevu 1967. i 1977. Bila je to prva doktorska disertacije iz ove medicinske oblasti na prostorima tadašnje Jugoslavije. Iste godine postavljen je za dekana novoosno- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . godine. a zatim kroz izbor u docenta. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1940. a zahvaljujući organizatorskim sposobnostima unaprijedio je Drugu internu kliniku u Sarajevu. Derbi. Njegovi stručni i naučni radovi bili su iz nekoliko oblasti interne medicine. rekonstruktivnu hirurgiju i mikrohirurgiju. Puno pažnje posvetio je praktičnoj edukaciji ljekara na terenu i sam je istraživao patologiju nekih područja Bosne i Hercegovine. godine.stritis“. ali najznačajniji su iz hematologije. U nastavnom procesu Medicinskog i Stomatološkog fakulteta učestvuje od 1972. Bio je član nekoliko domaćih i inozemnih naučnih asocijacija. Disertaciju o temi “Evaluacija traumatizma šake i njen značaj primarnog hirurškog tretmana u prevenciji invaliditeta” odbranio je 1981. Transformacijom spomenute ustanove 1977. godine. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. vanrednog i redovnog profesora uobličava univerzitetsku karijeru. godine kada je napustio Sarajevo. kada je izabran za asistenta na predmetu hirurgija. Kao stipendista Britisch Councila – tokom 1976. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu 1964. dekan 1988. te dio njih iz preventivne medicine i rehabilitacije. Supsbecijalistički ispit iz plastične i rekonstruktivne hirurgije položio je 1976. godine na Hirurškoj klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine boravio je u vodećim centrima Velike Britanije za hirurgiju šake. godine. Jedan od osnivača odjeljenja za plastičnu i raekonstruktivnu hirurgiju Hirurške klinike u UMC Sarajevo. godine. godine. Na tom mjestu ostao je do januara 1993. London). Prodekan Medicinskog fakulteta postaje 1985. (Edinburg. godine.

Bio je mentor u nekoliko doktorskih i magistarskih teza na biomedicinskim fakultetima. Posebno se bavio područjem farmakologije centralnog i vegetativnog nervnog sistema. Hrvatska.vanog Medicinskog fakulteta u Foči. problemima transmisije u CNS. Umro je u Beogradu 2005. ili učesnik. Počeo je raditi u farmaceutskoj industriji i do Drugog svjetskog rata radio je na farmakološkim instrumentima. internacionalnih stručnih sastanaka i brojnih domaćih simpozijuma.). akademik. a zatim po pozivu dolazi 1948. Osnivač je Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske te njen dopisni i redovni član. godine „Povelju humanosti Jugoslavije“. U svom bogatom naučnoistraživačkom opusu ima oko 550 stručnih i naučnih radova iz gotovo svih područja farmakologije i toksikologije. u istom periodu. izučavanjem fiziološke 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Nosilac je. godine „Veliki pečat“ za postignute rezultate u profesiji. Također je. Za svoj rad. Novembra 2002. generalnog sekretara i potpredsjednika. Republika Srpska. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1936. proučavanjem modela oboljenja ekstrapiramidalnog sistema. radi čega je jedno vrijeme boravio u Amsterdamu i Beču na usavršavanju. preko 20 naučnoistraživačkih projekata u zemlji i inozemstvu. Akademik Pavao Stern je bio jedan od najplodnijih naučnika i nastavnika Medicinskog fakulteta. punih šest godina obavljao i funkciju rektora Univerziteta u Istočnom Sarajevu. „Medalju rada“. Godine 1946.-1976. godine dobio je nagradu „Hipokrat“ za životno djelo i 2003. zasluge u radu dobio je „Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva“. gdje osniva Institut za farmakologiju i toksikologiju i postaje njegov šef i prvi šef istoimene katedre. redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Varaždinu. Obavljao je funkciju predsjednilka Odjeljenja za medicinske nauke. STERN PAVAO (1913. 1913. Organizator desetak kongresa. „Prvomajsku nagradu BiH“. godine. godine. godine na novoosnovani Medicinski fakultetu u Sarajevu. godine. zapošljava se na Institutu za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. te 1990.

Bio je priznat javni i društveni radnik. sekretar Medicinskog odjeljenja ANU BiH. a u ginekološku praksu uveo je niz novih metoda: vaginalna i laparoskopska operacija po Schutu. Specijalistički ispit iz Ginekologije i akušerstva položio u Zagrebačkom kraljevskom rodilištu kod profesora Dursta. Latzgou. Od 1957. Po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1946. član JANU. godine izabran je za docenta na predmetu Ginekologija i akušerstvo na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. gdje je završio klasičnu gimnaziju kao učenik generacije. bio je predsjednik Jugoslavenskog društva za fiziologiju i Jugoslavenskog društva za farmakologiju. Ozren Novosel“. Za redovnog profesora se bira 1950. Bio je vrstan operater. zašto je dobio 27. godine bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Purkinijevu medalju. a već 1942. a kasnije i ravnatelj iste bolnice do odlaska u mirovinu 1974.). redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1903. a odlikovan je Ordenom rada sa crvenom zastavom i Ordenom zasluga za narod sa srebrenim zracima. Nastavnički posao počeo je kao asistent 1938. malignih tumora itd. godine. a preko 50 specijalista su okončali svoje specijalističke ispite za vrijeme rada profesora Sterna. SZABO STANISLAV (1903../53.000 studenata. godine u svojstvu vanrednog profesora. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beču 1928. godine je predstojnik Ginekološko-porodnog odjeljenja bolnice „Dr. godine. Također. Doktorirao je na Medicinskom fakultetu u Beču. Tokom Drugog svjetskog rata bio je ilegalac NOP-a. te član redakcijskih odbora nekoliko naučnih i stručnih časopisa u zemlji i inozemstvu. pamtit će ga najmanje 4. trovanjima i ulogom histamina u ljudskom organizmu. Obavljao je brojne i odgovorne funkcije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i Akademiji nauka i umjetnosti BiH. bio je organizator i nekoliko naučnih i stručnih skupova. godine. godine u Zagrebu.uloge supstance P. transplantacija. Wertheimu./52. godine preuzima organiziranje Klinike za ginekologiju i akušerstvo i vođenje Katedre na istom predmetu sve do 1952. a također je proučavao farmakološke efekte miopatija. godine. godine nadzire izgradnju Dječje bolnice u Klaićevoj ulici i bolnice „Ivan Kajfeš“ u Zagrebu.-1998. vratio se u Zagreb i radi u Republičkom sekretarijatu za zdravstvo i do 1955. julsku nagradu. Bio je dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1952. te i uroginekološke korektivne zahvate uz stalnu prisutnost anesteziologa nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Godine 1952. Školske 1951. Umro je u Sarajevu 1976. Također. Kao svog učitelja. Slovenačke Akademije znanosti in umetnosti i član nekoliko akademija nauka u inozemstvu. godine.

a od 1963. godine u praksu uvodi vakuum-ekstrakciju prilikom poroda.-1972. redovni profesor Infektologije Rođen je u Sarajevu 1921. Značajne uspjehe prof. Prof. Ordenom zasluga za narod prvog ranga (1968. a veliki značaj pridavao je razvitku kliničke citologije. zatim potpredsjednik Udruženja ginekologa i opstetričara Jugoslavije (1968.). prof.).Banovići i Šamac . godine uvodi monokemoterapiju. Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem (1965. Uvodi 1962. zapošljava se u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. godine kardiotokografiju. bio je član Njemačkog ginekološkog društva. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. plinske analize ploda.-1968.) i Ordenom rada sa crvenom zastavom (1970. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1950. Nakon obavljenog ljekarskog staža.). odnosno indukciju ovulacije humanim menopauzalnim gonodoprinima. a 1964. godine i polikemoterapiju u liječenju raka jajnika.Sarajevo. a zajedno sa suprugom Janjom jedan je od osnivača Hrvatske lige protiv raka. godine. genetike i kolposkopije. a također među prvima i dokazati uspješnost hormonskog liječenja raka endometrija. godine vakuum-aspiracije. kada je otvorio savremeno koncipiranu polikliniku sa subspecijalističkim ambulantama. Jedno vrijeme (1966. Umro u Zagrebu 1998. većinom iz područja ginekološke onkologije. godine. godine.). Szabo već 1962. ultrazvuk. TEFTEDARIJA MUHAMED (1921. te prenatalnu genetsku dijagnostiku od 1970. Szabo ima obavljena 33 naučna i stručna rada.-1990.). i već od 1959. Učestvovao je kao dobrovoljac u akcijama izgradnje pruga Brčko . zatim 1969. U svom naučnom opusu prof.) bio je predsjednik Ginekološke sekcije Zbora liječnika Hrvatske. Također. te tri godine radi u Stanici za transfuziju 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . čime je prvi pokušao uvesti specifične citoterapije kod karcinoma jajnika. a za svoj društveni i naučni doprinos nagrađen je Ordenom bratstva i jedinstva sa srebrenim vijencem (1969. Szabo postiže u liječenju raka jajnika.i neonatologa. Također. Szabo intenzivno razvija eksperimentalna istraživanja na postavljanju in vitro onkobiograma i antiblastograma prilikom izbora najdjelotvornijeg citostatika. godine.

krvi u Sarajevu. Položio je specijalistički ispit iz Infektivnih bolesti na Infektivnoj klinici u Zagrebu 1959. i na toj dužnosti ostao je do odlaska u mirovinu 1976. Godine 1964. godine. Habilitirao je 1962. England 1981. Udruženju infektologa BiH i Jugoslavije. Za šefa Infektivne klinike i Katedre na predmetu infektivne bolesti na Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je 1971. od 1974. Godine 1974. godine. Orden rada sa zlatnim vijencem (1971. Za svoj društveni i javni angažman dobio je niz domaćih i nekoliko inozemnih priznanja: Plaketa Nacionalne medicinske akademije Francuske. Organizirao je i Prvi kongres infektologa Jugoslavije. godine. Obavljao je brojne rukovodne i društvene funkcije u rukovodnim organima UMC-a Sarajevo. Medicinskog fakulteta. Plaketa Saveza ljekraskih društava Jugoslavije. godine. Cambrige. Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima (1980. godine. Plaketa Republičkog zavoda za zdravstvenu zaštitu BiH.).). U znak priznanja za svoj rad upisan je u poznatu svjetsku knjigu „Men and Women of Distinction“. i redovnog profesora 1975. odbranio je doktorsku disertaciju o temi „Hospitalne infekcije – ispitivanje hospitalnih infekcija sa posebnim osvrtom na Gram negativne uzročnike“.). Srebrena plaketa za samoupravljanje. zatim za vanrednog profesora 1970. Orden rada sa srebrenim vijencem (1961. U nastavni proces je uključen još kao specijalizant infektologije i učestvovao je u edukaciji svih studenata biomedicinskih fakulteta do odlaska u mirovinu. godine. izabran je za docenta na predmetu Infektologija. Brojne generacije studenata pamte ga kao elokventnog edukatora i korektnog ispitivača. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Kortikosteroidi u liječenju zaraznih bolesti“. do 1979.). U domaćim i inozemnim stručnim i načunim časopisima i drugim publikacijama objavio je oko 140 stručnih i naučnih radova. Zlatna plaketa Medicinskog fakulteta (1971. Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva 1978.). Boravio je više puta na usavršavanjima u inozemstvu. Zlatna i srebrena plaketa Kliničke bolnice (1972. Umro je u Sarajevu 1990. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . imenovan je za asistenta na predmetu Zarazne bolesti na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Jedno vrijeme je obavljao i funkciju prodekana Medicinskog fakulteta. godine. Godine 1954. u kojima je jedno vrijeme bio i predsjednik ovih udruženja.

TELALBAŠIĆ SADŽIDA (1936.-2006.), redovni profesor Infektologije
Rođena je u Sarajevu 1936. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu diplomirala 1961. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža, 1962. godine zaposlila se kao sekundarni ljekar na Klinici za zarazne bolesti Kliničke bolnice Sarajevo. Specijalistički ispit iz infektologije položila je 1967. godine. Magistarski rad o temi „Efekat endotoksina Salmonele Tyfi i šigele Flexner na mortilitet nekih organa gastrointestinalnog trakta“ odbranila je 1972., a doktorsku disertaciju o temi „Prilog poznavanju dijagnoze nekih crijevnih infektivnih oboljenja primjenom fekalne citodijagnostike“ odbranila je na MF u Sarajevu 1979. godine. Iste godine izabrana je za šefa Odsjeka za crijevne i parazitarne bolesti Infektivne klinike UMC Sarajevo. Od 1990. godine pa do odlaska u mirovinu 2005. godine bila je šef Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. U nastavnom procesu na Medicinskom fakultetu na predmetu Infektivne bolesti je od 1972. godine u svojstvu asistenta pripravnika, zatim je birana 1975. godine za asistenta, docenta 1984. godine, vanrednog profesora 1989. godine i redovnog profesora 1994. godine. Obavljala je funkciju šefa Katedre za infektivne bolesti od 1990. do 2005. godine. U spomenutom periodu izvodila je nastavu svim studentima biomedicinskih fakulteta, a također je učestvovala u edukaciji polaznika postdiplomskog studija kliničkog smjera te brojnih ljekara na specijalizaciji iz infektivnih bolesti. Mentorirala je nekoliko magistarskih radova. Usavršavala se u više centara u zemlji i inozemstvu, od čega dva puta u bivšem SSSR-u, 1970. i 1978. godine, također u Čehoslovačkoj 1972. godine, zatim u Poljskoj 1990. Sa radovima je učestvovala kao aktivni izlagač na više kongresa infektologije, mikrobiologije, gastroenterologije, gerontologije i dr., na nekim od njih i kao pozivni predavač. Publicirala je 97 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu, kooautor je u udžbeniku i praktikumu iz Infektologije, te autor jedne monografije. Obavljala je brojne rukovodne i društvene funkcije, između ostalog, bila je i predsjednik Infektološke sekcije Društva ljekara BiH od 1979. godine do 1990., za koji rad je dobila nekoliko društvenih priznanja. Preminula je u Sarajevu 2006. godine. 

4

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

TOMIĆ SREĆKO (1924.-1975.), redovni profesor Patološke anatomije
Rođen je 1924. godine u Dolovima kod Vareša. Završio je gimnaziju u Visokom, a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1954. godine. Za vrijeme studija medicine bio je angažiran kao demonstrator, a nakon diplomiranja izabran je za asistenta na Institutu za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Položio je specijalistički ispit iz Patološke anatomije 1958. godine. Jedno vrijeme boravio je na usavršavanju na Institutu za rak u Amsterdamu, što ga je motiviralo da se usmjeri u segment onkologije. Na predmetu Patološka anatomija izabran je za docenta 1962. godine a vanrednog profesora 1968. godine, te za redovnog profesora 1975. godine. Imao je izvanredne pedagoške sposobnosti, i studenti su rado posjećivali njegova predavanja. Kao naučnik i istraživač objavio je preko 40 naučnih i stručnih radova, većinom iz opće i kliničke onkologije. Bavio se dosta onkologijom dojke, o čemu je sačinio seriju publikacija u kojima je naglašavao značaj rane prevencije i dijagnostike tumorskih oboljenja. Nastupio je s radovima na brojnim stručnim i naučnim kongresima u zemlji i inozemstvu. Kao društveni i javni radnik za svoj angažman dobio je nekolicinu priznanja, između kojih: Orden rada sa zlatnim vijencem i Orden zasluga za narod sa srebrenim vijencem. Umro je 1975. godine nakon duge i teške bolesti.

TVRTKOVIĆ RIFAT (1921.-1994.), redovni profesor Hirurgije
Rođen je u Višegradu 1921. godine. Školovao se u više mjesta a gimnaziju je završio u Prištini pred Drugi svjetski rat. Kao napredan omladinac iz anatifašistički orjentirane porodice odmah je uhapšen i logorovao je u Italiji do 1943. godine, kada odlazi u slovenačke partizane. Po završetku rata počinje studij Medicine u Ljubljani, te se po diplomiranju zapošljava na Hirurškoj klinici u Sarajevu. Specijalistički ispit je položio u Ljubljani 1957. godine. Po povratku u Sarajevo formira Odjeljenje za torakalnu hirurgiju pri Hirurškoj klinici. Usavršavao se u više stranih klinika za

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 

torakalnu hirurgiju. Na Medicinskom fakultetu biran je za asistenta, docenta, vanrednog i redovnog profesora. Godine 1979. Odjeljenje za torakalnu hirurgiju prerasta u Kliniku za torakalnu hirurgiju na čijem čelu prof. dr. Rifat Tvrtković ostaje do penzionisanja 1986. godine. Autor je i koatuor niza stručnih i naučnih radova objavljenih u domaćim i stranim časopisima, te koautor udžbenika iz Hirurgije za studente medicine i stomatologije. Odgojio je impozantan broj torakalnih hirurga, kako za vlastitu Kliniku, tako za Odjeljenja torakalne hirurgije bolnica u Mostaru, Bihaću i Prištini. Vrlo rano je inaugurirao Torakalnu hirurgiju u Sarajevu koja je i u ranijem periodu imala nivo najčuvanijih torakalnih hirurgija u Evropi, pa i u svijetu. Učesnik je većeg broja kongresa i simpozija iz Opće i Torakalne hirurgije u zemlji i inozemstvu. Godine 1986. organizirao je i bio predsjednik Kongresa hirurga tadašnje Jugoslavije održanog u Sarajevu. Po penzionisanju nije prekidao vezu sa svojom bivšom Klinikom sve do svoje smrti marta 1994. godine.

URBAN STJEPAN (1907.-1979.), vanredni profesor Biologije
Rođen je u Zagrebu 1907. godine. Klasičnu gimnaziju u Zagrebu završio je 1926., a Filozofski fakultet u Zagrebu 1931. godine. Disertaciju iz biljne citologije završio je 1936. godine. Jedno vrijeme obavljao je funkciju asistenta Botaničkog zavoda Filozofskog fakulteta, a zatim i Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu do 1942. godine. Od 1945. nastavnik je iz Botanike u Višoj pedagoškoj školi u Splitu i profesor Više pedagoške škole u Zagrebu do 1949. godine. Školske 1947./1948. godine obavlja funkciju šefa Katedre za biologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu u zvanju vanrednog profesora, gdje ostaje do 1956. godine. Godine 1957. bira se za predstojnika Zavoda za biologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Umro je u Rijeci 1979. godine. 

6

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. odbranjenog 1973. Zbog svog društvenopolitičkog angažmana u toku Drugog svjetskog rata hapšena je od strane ustaške policije. gdje je nakon kraće bolesti maja 1977. Specijalistički ispit iz ginekologije i akušerstva završila je u Sarajevu 1958. Pripada prvoj generaciji studenata novoosnovanog Medicinskog fakulteta u Sarajevu na kojem je diplomirala 1953. godine. Smrt ju je zatekla na radnom mjestu u Libijskoj bolnici 1977. te u Parizu kod profesora Mergera. zatim za docenta 1968.VASIĆ DANICA (1924.-1987. Još nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . godine.-1977. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu. koji su je uvrstili u rang jugoslavenskih stručnjaka iz te oblasti. a disertacionog rada „Uroporfirini u mokraći i plodnoj vodi u normalnoj i patološkoj trudnoći“. i Više medicinske škole u Sarajevu. VOJVODIĆ ZINETA (1925. godine i umrla. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Državnoj bolnici u Sarajevu. i brojni studenti medicine. stomatologije. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu diplomirala je 1951. godine. Nastavne aktivnosti započela je izborom za asistenta 1955. vanredni profesor Ginekologije i akušerstva Rođena je u Foči 1924. a također je boravila i na klinikama u Varšavi. Naslov njenog habilitacionog rada je „Terapija hipertenzivnih kasnih gestoza“ kojeg je odbranila 1964. jer je govorila nekoliko svjetskih jezika. Objavila je 46 stručnih i naučnih radova iz područja ginekologije i akušerstva. godine. Bila je cijenjena kao ljekar praktičar. asistent Infektologije Rođena je u Banjoj Luci 1925. Sureauna i Nettera. Jedno vrijeme boravila je Jugoslavenskoj bolnici u Zaviji (Libija) u svojstvu šefa Ginekološko-akušerskog odjeljenja. što joj je omogućilo da redovno prati savremena medicinska zbivanja.. Kao nastavnik i istraživač usavršavala se na klinikama u Wupertalu kod profesora Anselmina i u Parizu kod profesora Lepagea.).). jedno vrijeme radi kao ljekar u Mostaru i Rogatici. ali i kao nastavnik pedagog. a nekolicina njih odnosi se na patološku trudnoću. a okončala kao vanredni profesor 1976.. godine. godine. godine. pamtit će je kao dobrog eruditu i edukatora.

). kada je bila izabrana za asistenta na predmetu Infektivne bolesti na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. godine u Rudom. 4.kao apsolvent zaposlila se na Klinici za infektivne bolesti 1951. godine i svoj cjelokupan životni vijek. Specijalistički ispit iz oftalmologije položio na Medicinskom fakultetu u Beču 1923. Također. Zahvaljujući svojim organizatorskim sposobnostima jedno vrijeme je službovala kao šef Odsjeka. Nakon položenog specijalističkog ispita zaposlio se u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu kao prvi specijalista oftalmolog. Za svoj rad u ovim udruženjima dobitnik je nekoliko priznanja. ljekarima. Specijalistički ispit iz Infektologije položila je 1960. godine. 1923. provela je do svoje smrti na ovoj klinici. specijalista očnih bolesti. VUČIČEVIĆ MOMČILO (1891. Završio je gimnaziju u Sarajevu. Vučičević rukovodi do početka Drugog svjetskog rata. Svoje bogato iskustvo u praksi iz infektologije svesrdno je prenosila studentima biomedicinskih nauka. zatim šef Odjeljenja i šef Hospitalnog odjeljenja Klinike za infektivne bolesti. Posebno se zanimala neuroinfektivnim respiratornim oboljenjima i iz ove oblasti objavila je nekoliko stručnih i naučnih radova u medicinskim časopisima. doktor Vučičević uvodi najmodernije dijagnostičke i terapijske postupke i primjenjuje znanja i iskustva dobijena usavršavanjem u inozemstvu. Spomenutim odjeljenjem dr. značajan dio svog radnog vremena posvetio je edukaciji novih kadrova. punih 35 godina. godine. redovni profesor Oftalmologije Rođen je 1891. Nakon zavr-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . te se pred kraj Drugog svjetskog rata vraća u Sarajevo i jedno vrijeme radi u Školskoj poliklinici u Sarajevu. godine. Osnivač je Očnog (X) odjeljenja Opšte državne bolnice koje se 8.-1975. koji će osnovati očna odjeljenja u drugim bolnicama u BiH. a član Bosanskohercegovačke sekcije i Udruženja infektologa bivše Jugoslavije. diplomirao na Medicinskom fakultetu u Pragu 1917. specijalizantima i specijalistima infektologije. Već u prvim godinama rada ovog odjeljenja. Bila je angažirana u upravnim strukturama Klinike i Univerzitetskog kliničkog centra. a onda jedno vrijeme boravi u Sremskoj Mitrovici. godine izdvaja iz Hirurškog odjeljenja iste bolnice.

Za vrijeme studija radio na Neuropsihijatrijskoj klinici profesora Wagnera von Jauregg-a u Beču. dobio je niz plaketa i priznanja u zemlji i inozemstvu. Umro je 1975. Kao priznati javni i društveni radnik.). Oftalmološke sekcije. godine. godine u Sarajevu. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položio na Klinici za duševne bolesti u Beogradu 1934. Promoviran u doktora medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču. dr. Udruženja ofltalmologa Jugoslavije. godine. Na ovim dužnostima ostaje sve do odlaska u mirovinu 1961. gdje biva izabran za asi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . počasni član Udruženja oftalmologa nekolicine evropskih zemalja. Redakcije Oftalmološkog arhiva i časopisa „Acta Ophtalmologica Iugoslavica“. akademik.šetka rata. Momčilo Vučičević nije prestao obavljati ljekarsku praksu. Kao nastavnik i pedagog značajno je unaprijedio nastavno-obrazovni proces na Klinici kojom je rukovodio. a svoja znanja i iskustva neprekidno je usavršavao boraveći na gotovo svim većim očnim klinikama Evrope i učešćem na najvažnijim skupovima iz oblasti kojom se bavio. omiljen među kolegama i izvan. kada se ponovo vraća u Sarajevo i preuzima rukovođenje Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. godine. već je sve do svoje smrti prakticirao u specijalističkoj poliklinici Doma zdravlja Sarajevo i na Očnom odjeljenju Vojne bolnice u Sarajevu. Objavio je oko 90 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu. godine.-1971. Odlikovan je Ordenom rada drugog reda. preuzima i rukovodi Očnim odjeljenjem Vojne bolnice u Sarajevu do 1948. Istraživački rad profesora Vučičevića tokom gotovo punih pet decenija njegovog života pokrivao je gotovo sve segmente patologije očnih bolesti. godine. I nakon odlaska u mirovinu prof. ZEC NEDO (1899. i koja je jedno vrijeme imala čak 250 kreveta. a zatim odlazi na Medicinski fakultet u Skoplje gdje vodi Katedru za oftalmologiju do 1956. Nakon diplomiranja osam godina je radio kao ljekar u više mjesta BiH i Makedonije. redovni profesor Neuropsihijatrije Rođen je u Mostaru 1899. bio je član Društva ljekara BiH.

Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947.. Zaslužan je i za otvaranje Srednje medicinske i Srednje zubarske i zubotehničke škole u Sarajevu. Zatim. Objavio je oko 100 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. zdravstveno prosvjećivanje. pri čemu se aktivno angažirao na razvoju zdravstvene službe u BiH. godine na dan dvadeset pete godišnjice osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu. do 1945.stenta. Kao član ANUBiH (tada naučnog društva BiH) vodio je nekoliko projekata iz neuropsihijatrije./51.. miopatija i poremećaja funkcije mišića. ZIMONJIĆ BOGDAN (1899. te predsjednik Udruženja neuropsihijatara Jugoslavije 1960. Gimnaziju je završio u Visokom. Ordenom rada prvog reda i Ordenom Republike sa srebrenim vijencem. puerikulturu. godine. postavljen je za ministra narodnog zdravlja NRBiH. TBC. godine. Novembra mjeseca 1946. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1899. osnivajući institute za dermatovenerologiju. a zapažen je njegov originalni metod ulkusne bolesti inzulinskim šokovima. Godine 1945. zatim neuroluetičnih oboljenja. osnivač i nekoliko puta predsjednik Sekcije neuropsihijatara i Društva ljekara BiH. a jedan je od pokretača časopisa „Život i zdravlje“. s prekidom 1942. itd. Odgojio je prve i brojne specijaliste neuropsihijatre u BiH./48. 1971. gdje je završio osnovnu školu. Umro je 17. Njegova naučnoistraživačka aktivnost iz područja psihijatrije i neurologije bila je obilna./43. Nakon diplomiranja vratio se u Sarajevo i radi u 90 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .-1966. godine. u funkciji ministra zdravlja otvara Medicinski fakultet u Sarajevu. te dekan 1950. godine. Odlikovan je dva puta Ordenom rada drugog reda. jer je kao aktivista NOBa zatvoren u logor Jasenovac. Medicinu je studirao na Medicinskim fakultetima u Beču i Pragu. Među prvim se bavio problemom šizofrenije.). na kojem je postavljen za prvog šefa Katedre za neuropsihijatriju i šefa Klinike za nervne i duševne bolesti. godine radi na Neuropsihijatrijskom odjeljenju Opće Državne bolnice u Sarajevu. 11. te Bolnica za duševne bolesti u Jagomiru i Sokocu. Od 1940.

ostali su kao neobjavljena knjiga hematologije u rukopisu. biblioteke. od prve primjene EKG-a. čija iskustva će mu poslužiti da je snimio prvi elektrokardiogram u BiH davne 1923.-60.). Nažalost rezultate svojih istraživanja iz hematologije za života nije uspio objaviti. te da je uspio odgojiti nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 91 .-66. centralne zgrade za primjenu radioizotopa u sklopu Interne klinike. Uveo je u kliničku praksu sve važnije dijagnostičke i terapijske metode. godine na radnom mjestu redovnog profesora Katedre za interne bolesti i šefa prve Interne klinike u Sarajevu. a prekid rada za njega je značio i prestanak života. elektroforeze. Pripadaju mu višestruke zasluge za razvoj i napredak sveukupne medicine u BiH. Zna se da je cjelokupan svoj radni vijek proveo danonoćno radeći s pacijentima kao ljekar praktičar. radioizotopa. godine imenovan prvim šefom Katedre za internu medicinu. gdje ga je i zatekla smrt 1966. laboratorije. trombelastografije do hemodijalize. Zaslužan je da je u BiH subspecijalizacija iz oblasti primjene radioizotopa postala cijenjena. Njegovi prvi radovi na njemačkom jeziku publicirani su u renomiranim austrijskim časopisima. Bio je učenik uvaženog profesora kardiologa Wencenbacha. nažalost. nema puno biobibliografskih podataka. Zato. Njegovi poznavaoci kažu da nikada nije koristio godišnji odmor. umro je stojeći dok je radio. i 1964. godine. Iste godine bio je i član i jedan od osnivača časopisa „Medicinski arhiv“. Bio je naučnik velike opće kulture. nefrologiji i endemskoj nefropatiji. imunoelektroforeze. a da je po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947. Zaslužan je za izgradnju amfiteatra. pun ideja i planova za čiju realizaciju je vrlo često dan bio prekratak. Većina njegovih publiciranih radova je iz oblasti hematologije i primjene radioizotopa.Opštoj državnoj bolnici kontinuirano 40 godina. Učestvovao je u svim važnijim aktivnostima razvoja Opšte državne bolnice u Sarajevu. Pozne godine posvetio je kliničkoj aplikaciji radioizotopa. Medicinskog fakulteta u Sarajevu i cjelokupne zdravstvene službe u BiH. Oni koji su ga poznavali okarakterizirali su ga osobom čiji osnovni smisao i moto života su bili samo život i rad. O profesoru Bogdanu Zimonjiću. čitaonice. a u dva mandata i glavni i odgovorni urednik (1959. neiscrpne energije. svestran.

ZULIĆ IRFAN (1932. godine obavljao je funkciju šefa Instituta za farmakologiju. docenta 1982. Od 1969. vanrednog profesora 1986. Bio je član više domaćih i inozemnih naučnih asocijacija. a u sklopu Interne klinike i oformiti i prvi Institut za radioizotope. Od 1990. godine./1952. a u istom periodu i prodekan Farmaceutskog fakulteta u dva mandata. godine a iz medicine rada 1972.-2005.brojne kadrove iz tog domena. Za asistenta na predmetu Farmakologija i toksikologija izabran je 1977. godine i redovnog profesora 1993. a ta sredstva iskoriste za stimuliranje nadarenih studenata medicinskog fakulteta.. Specijalistički ispit iz interne medicine položio 1967. humanist. tj. do 2003.. godine.o. zaposlio se kao ljekar u Dispanzeru medicine rada Željezare u Zenici. Diplomirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1959. Osnovnu školu završio je u Čapljini. Pro- 92 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . kliničku farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo. Odbranio je doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Prevalencija hiperlipemija iznad granica rizičnosti i djelovanja hipolipemičkih farmaka“ 1977. a Mušku realnu gimnaziju u Sarajevu. Od 1986. pedagog. a rezultate svojih istraživanja u nekoliko segmenta farmakologije i toksikologije iskazao je u pet knjiga i 152 druge publicirane forme u stručnim i naučnim časopisima./53. godine. a od 1971. i 1952. godine obavlja funkciju direktora Medicinskog informativnog centra „Bosnalijek“ d. Po obavljenom ljekarskom stažu u Kliničkoj bolnici Sarajevo. godine. redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Čapljini 1932. je direktor Instituta za NIR u istoj kompaniji. godine. Fond Bogdana Zimonjića. U nastavi studentima biomedicinskih fakulteta i nastavi postdiplomskog studija na istim fakultetima učestvovao je punih 26 godina. nakon njegove smrti realizirana je ideja njegove sestre Ljubice Zimonjić da se cjelokupna imovina profesora Bogdana Zimonjića pretvori u fondaciju. Zahvaljujući ugledu koji je stekao kao naučnik.o. godine. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 1951.). profesor je Farmaceutskog fakulteta na predmetu Farmakokinetika i Farmaceutska informatika. te iz farmakologije i toksikologije 1981.

predsjednika udruženja kliničkih farmakologa. Obavljao je funkciju sekretara i predsjednika Društva ljekara BiH. Za svoj plodan društveni angažman proglašen je farmakologom decenije od strane Internacionalne lige humanista (2002. predsjedavajućeg Saveza ljekarskih društava SFRJ. predsjednika Naučnog savjeta „Bosnalijeka“. godine nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski Arhiv“ i „Bosnian Journal of Basic Medical Sciences“. farmaceuta i farmaceutskih informatičara BiH. člana Odbora za lijekove ANUBiH. Umro je u Sarajevu 2005.fesor Zulić je imao značajan stručni i društveni angažman u asocijacijama u BiH i Jugoslaviji. predsjednika Upravnog odbora „Apoteke“ Sarajevo. člana Internacionalne lige humanista. predsjednika Udruženja bazičnih medicinskih nauka BiH.).

a kasnije i ugledni hirurg u Državnoj bolnici u Sarajevu.. kao četvrtog medicinskog fakulteta u bivšoj Jugoslaviji.7). Nišu 1960. godine. i Beogradu 1921.4. tako su na kasnije osnovanim fakultetima u spomenutim mjestima nastavnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu bili utemeljitelji pojedinih katedri na kasnije osnovanim medicinskim fakultetima u bivšoj Jugoslaviji (1. Vjekoslav Duančić. Stanko Sielcki.. diplomanata bečkog Medicinskog fakulteta iz BiH. zvanično otvorenog novembra mjeseca 1946. te poslije i Hirurške klinike Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. osnovanih sljedećim redom: u Sarajevu 1946. u Banjoj Luci 1978.2. Ibrahim Ruždić... Istina. Rijeci 1955.10). godine. nakon osnovanog fakulteta u Zagrebu 1917. i Prištini 1970. Ljubljane i Beograda. Nakon sarajevskog osnovani su medicinski fakulteti u Skoplju 1947.5. Muhamed Kantardžić i dr.9. godine. Ante Šercer.3. kao Odjeljenje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.. Josip Fleger. U Bosni i Hercegovini danas postoji 5 medicinskih fakulteta. i u Mostaru 1997. Kao što su utemeljitelji i prvi nastavnici na Medicinskom fakultetu u Sarajevu bili ugledni nastavnici medicinskih fakultetu iz Zagreba. prvi osnovani medicinski fakultet u BiH (8. Žarko Praštalo. prije zvanično otvorenog Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Na ovom fakultetu bila je upisana jedna generacija studenata kojoj su predavali ugledni profesori: Zdenko Križan.6. u Sarajevu je 1944. godine započeo s radom.. godina od osnivanja prvog medicinskog fakulteta u Bosni i Hercegovini – Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. u Ljubljani 1919. godine. u Tuzli 1976. a 94 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . u Foči 1993. godine. za što posebne zasluge ima uvaženi akademik Milivoje Kostić (akademik ANU BiH i SANU) i jedan od prvih ljekara.. Andrija Štampar. Novom Sadu 1960.Pogovor Osnivanje i razvoj Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Ove godine navršava se 60.

Vladimir Čavka.Slika 1. Nedo Zec. Fakultet je službeno otavoren 16. a prvo predavanje održao je profesor anatomije dr. Ante Premru i prof. dr.1946. za nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . Blagoje Kovačević. Otvorio ga je tadašnji ministar narodnog zdravlja. za predmet Fiziologija i biohemija. dr. doc. Jakov Kiljman. dr.9. za predmet Oftalmologija. te profesori dr. a studenti tog fakulteta prešli na zagrebački. Aleksandar Sabovljev. dr. a nastavnika beogradskog i zagrebačkog medicinskog fakulteta donosi odluku 10. Milivoje Vidaković sa beogradskog. dr. ljubljanski i beogradski medicinski fakultet. dr. dr. godine da se odobri osnivanje Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Detalji o otvaranju Odjeljenja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je ubrzo zatvoren neposredno pred okončanje Drugog svjetskog rata.1946. prof. Odmah poslije Drugog svjetskog rata posebna Komisija za zaštitu narodnog zdravlja FNRJ. Prvi izabrani nastavnici bili su: prof. Teoretska nastava održavana je na Bistriku u sadašnjoj osnovnoj školi „Moris Moca Salom“. Nedo Zec. dr. a zahvaljujući velikom angažmanu akademika Milivoja Kostića i još nekih bivših sarajevskih doktora. Aleksandar Sabovljev i prof. Jakov Kilman. a praktična nastava na klinikama i u prosekturi Kliničke bolnice u Sarajevu. dr. kasnije akademik. prof. Branimir Gušić sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta. Janez Milčinski i Božidar Šavrić sa ljubljanskog medicinskog fakulteta. za predmet Anatomija. za predmet Neuropsihijatrija. prof. Za matičare su izabrani: prof. godine.11. prof.

za predmet Dermatovenerologija. od kojih su mnogi završili svoj radni vijek obavljajući opću praksu i/ili kao specijalisti različitih specijalnosti u Sarajevu. Biologiju i Hemiju. ali su osposobljene i odškolovane brojne generacije nastavnika i saradnika.411. Prvi šefovi katedri Medicinskog fakulteta u Sarajevu predmet Hirurgija. a pukom statistikom one izgledaju ovako: Medicinski fakultet u Sarajevu od 1946. ali i u inozemstvu. u bivšim drugim republikama Jugoslavije. u Bosni i Hercegovini. te je nakon 60 godina aktuelan gotovo isti prostor. U pitanju su impozantne cifre.395 studenata a diplomiralo s 31. Stanisalv Szabo. Branko Galeb. te samih nastavnika i saradnika novoosnovanog Medicinskog fakulteta. Na Me- 96 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . dr. dr. prof. do 2006. prof. nešto adaptiran i proširen u odnosu na onaj prvobitni i koji je u funkciji i namjeni kakva je bila zacrtana i planirana prije 60 godina. godine njih 7. Prostor je gotovo ostao isti ili se on neznatno promjenio. prof. dr. prof.2005. otvorene su novoizgrađene prostorije za pretkliničku nastavu u zgradama u kojima je Fakultet smješten i danas. te nastavnici za predmet: Fiziku. za predmet Interna medicina.12. Vojin Gligić. prof. Bogdan Zimonjić. Dojčin Jakšić. Sreško Bošnjaković. nakon trogodišnjeg mukotrpnog rada i angažmana utjecajnih ljudi u Sarajevu i BiH. prof. godine upisalo je 16. za predmet Ginekologija i akušerstvo. te doktora praktičara. Godine 1949.Slika 2.

Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu je jedan od tri prvoosnovana fakulteta Univerziteta u Sarajevu koji je zvanično počeo sa radom 2. Upravo je u toku usklađivanje nastavnih planova i programa Medicinskog fakulteta u Sarajevu s onima u okruženju i u zemljama potpisnicama Bolonjskog procesa.dicinskom fakultetu u Sarajevu do danas magistriralo je 612 a doktoriralo 446 postdiplomaca. te aktuelni spisak danas angažiranih nastavnika i saradnika na katedrama Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.1949. Neka od imena.. Neki od razloga bili su da su pojedina oboljenja i zdravstveni problemi bili tipični za neka područja Bosne i Hercegovine. a jedno vrijeme je bio u središtu zbivanja cjelokupnog reformskog procesa studija medicine. 1994. bili su prihvaćeni od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Medicinski fakultet u Sarajevu je za proteklih 60 godina doživljavao brojne razvojne nastavne i edukativne promjene nastojeći uvijek biti u korak s vremenom i razvojem medicinske edukacije i medicinskih tehnologija u zemljama u okruženju. a primijenjeni metodi i dobijeni rezultati istraživanja. objavljeni u allmanasima štampani prigodom proslava jubileja Medicinskog fakulteta 1976. održanje kontinuiteta nastavnog procesa i priključivanje reformskim procesima u sklopu Bolonjske deklaracije. čiji se neki od radova citiraju u biomedicinskim bazama podataka.. Evropi i Svijetu. a to su bivši nastavnici ili đaci Medicinskog fakulteta u Sarajevu postali su ugledna i priznata svjetska imena u medicinskoj nauci. Prilog ovom Pogovoru su spiskovi angažiraih nastavnika Medicinskog fakulteta. 1986. pa je Svjetska zdravstvena organizacija angažirala domaće i strane eksperte na njihovoj eradikaciji. u sklopu proslave 30. Uvijek je prednjačio u reformama edukacije sveukupno. kada su u Sarajevu. godine. I sam sam bio intenzivno uključen u realiziranje spomenutih aktivnosti. koji su studij završili u Sarajevu ili na nekom drugom medicinskom fakultetu u BiH ili van nje (9.12. te dekani i prodekani medicinskih fakulteta. godišnjice Medicinskog fakulteta boravili rektori Univerziteta od Ljubljane do Skoplja. Naši eksperti kasnije su bili angažirani u provođenju sličnih istraživanja i aktivnosti u drugim zemljama Svijeta. što nije nimalo lak i jednostavan posao i što će zahtijevati truda i angažmana svih nastavnika i saradnika koji su trenutno angažirani u nastavno-obrazovnom procesu na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. U nekim segmentima čak je i prednjačio u odnosu na druge fakultete u bivšoj Jugoslaviji. do danas) za opstanak. nakon što su evaluirani i dokazani kao veoma uspješni. godine. Posebno je značajan ratni i poslijeratni period (od 1991. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 .10).

8. redovni profesor za predmet Pedijatrija Serdarević Hišam. 1973. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Sarajlić Ešref. redovni profesor za predmet Interna medicina Gaon Jakob. redovni profesor za predmet Pneumoftiziologija 9 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . redovni profesor za predmet Oftalmologija Bobarević Blanka. redovni profesor za predmet Hirurgija Pšorn Vladimir. redovni profesor za predmet Interna medicina Pašić Hamid. redovni profesor za predmet Farmakologija Kafka Ivan. redovni profesor za predmet Hirurgija Besarović Zdravko. redovni profesor za predmet Hemija Bokonjić Nenad. redovni profesor za predmet Fizika Perinović Milenko. redovni profesor za predmet Pedijatrija Mastilović Borislava. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Ciglar Marko. redovni profesor za predmet Interna medicina Prcić Midhat. redovni profesor za predmet Hirurgija Bijedić Mirjana. redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Nikulin Aleksandar. redovni profesor za predmet Interna medicina Riđanović Salih. redovni profesor za predmet Hirurgija Kosorić Dragan. redovni profesor za predmet Epidemiologija Gerc Josip. redovni profesor za predmet Anatomija Huković Seid. redovni profesor za predmet Fizijatrija Filipović Zaim. redovni profesor za predmet Hemija Hadžić Izet. redovni profesor za predmet Hirurgija Rezaković Džemal. redovni profesor za predmet Pedijatrija Hadžiselimović Hajrudin.Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 31. godine Banić Branislav. redovni profesor za predmet Oftalmologija Milojković Aleksandar. redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Grujić-Vasić Jela. redovni profesor za predmet Patološka anatomija Obradov Slobodan.

vanredni profesor za predmet Osnove marksizma Brkić Sead. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Fajgelj Aleksandar. vanredni profesor za predmet Anatomija Čerkez Fadil. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 99 . vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Džumhur Mirjana. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Jamakosmanović Asim. vanredni profesor za predmet Pedijatrija Čuš Mirko. vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Huterer Drago. vanredni profesor za predmet Infektologija Džumhur Mehmed. vanredni profesor za predmet Fiziologija Bubić Ilduza. redovni profesor za predmet Dermatovenerologija Šćepović Mladen. redovni profesor za predmet Histologija i embriologija Švob Tvrtko. vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Bokonjić Risto. vanredni profesor za predmet Hirurgija Bošnjak Milena. redovni profesor za predmet Patološka fiziologija Šalamon Tibor. redovni profesor za predmet Biologija Teftedarija Muhamed. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Čustović Izet. redovni profesor za predmet Infektologija Tvrtković Rifat. vanredni profesor za predmet Interna medicina Gmaz-Nikulin Edita. vanredni profesor za predmet Patološka anataomija Hadžiomerović-Rezaković Vesna. vanredni profesor za predmet Fiziologija Jokić Jovan. redovni profesor za predmet Hirurgija Veljković Miloš. redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Besarović Risto. vanredni profesor za predmet Anatomija Ðorđević Dragan. vanredni profesor za predmet Neuropsihijatrija Bošković Sreten.Stanković Dragomir.

Slika 3. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Ljubović Esad. vanredni profesor za predmet Hirurgija Miholjčić Milan. vanredni profesor za predmet Patološka fiziologija Prohić Halil. u sali FIS-a. vanredni profesor za predmet Hirurgija Najdanović Milutin. vanredni profesor za predmet Sudska medicina 100 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanredni profesor za predmet Fiziologija Pleho Amir. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Perić Branko.1953. 27. vanredni profesor za predmet Hirurgija Nakaš Muhamed. Promocija prvih doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. godine Kotjelnikov-Kureš Ksenija. vanredni profesor za predmet Biohemija Miličević Slobodan.3. vanredni profesor za predmet Fiziologija Nikolin Branko. vanredni profesor za predmet Hemija Osmanagić Izet. vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Levi Mario.

docent za predmet Radiologija Macanović Momir. vanredni profesor za predmet Anatomija Šimić Srećko. docent za predmet Fiziologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 101 . docent za predmet Farmakologija i toksikologija Ilić Žanka. docent za predmet Interna medicina Hadžiselimović Sakib. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Šećerov Drenka. docent za predmet Mikrobiologija Ðokić Strahinja. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Vasić Danica. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ðorđević Jelena. docent za predmet Histologija i embriologija Igić Rajko. docent za predmet Interna medicina Hadžimejlić Muhamed. docent za predmet Dermatovenerologija Loga Slobodan. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Hrnjičević Mustafa. docent za predmet Fizijatrija Jadrić Stjepan. docent za predmet Neuropsihijatrija Lovrinčević Antun. docent za predmet Biohemija Kocić Dušan.Samokovlija-Najdanović Rikica. docent za predmet Mikrobiologija Miličević-Kostić Miroslav. vanredni profesor za predmet Hirurgija Alajbegović Rizo. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Vukotić Dušan. vanredni profesor za predmet Anatomija Softić Dževad. docent za predmet Hirurgija Konjicija Abdulah. docent za predmet Radiologija Hadžijahić Hasan. vanredni profesor za predmet Pedijatrija Savković Ljubomir. docent za predmet Interna medicina Konjhodžić Faruk. docent za predmet Oftalmologija Mujić Muzafer. docent za predmet Oftalmologija Čupić Slobodan. docent za predmet Oftalmologija Dobardžić Rešad. docent za predmet Pneumoftiziologija Lazović Ozrenka. docent za predmet Interna medicina Miladinović Živorad.

predavač za predmet Mikrobiologija Ibrahimbegović-Gafić Fadila. docent za predmet Interna medicina Popović Vojin. predavač za predmet Fizičko vaspitanje Šiljak-Bušić Vera. predavač za predmet Osnovi opštenarodne odbrane Akšamija Behija. predavač za predmet Fizičko vaspitanje Ninković Boro. asistent za predmet Interna medicina 102 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Mikrobiologija Bašić Ifakata.Numić Nurudin. predavač za predmet Osnovi opštenarodne odbrane Hlača Danica. asistent za predmet Hirurgija Babić Miladin. docent za predmet Interna medicina Potkonjak Dubravka. asistent za predmet Hirurgija Banduka Milorad. asistent za predmet Hirurgija Bajrović Remzija. docent za predmet Higijena i socijalna medicina Škrkar Mirko. docent za predmet Sudska medicina Plamenac Pavle. docent za predmet Patološke anatomija Bičakčić Halid. asistent za predmet Interna medicina Alagić Ahmed. docent za predmet Epidemiologija Vukčević Smiljka. asistent za predmet Fizika Bašić Fahira. asistent za predmet Patološka fiziologija Bogdanović Borka. docent za predmet Patološke anatomija Popadić Miodrag. asistent za predmet Dermatovenerologija Bohdal-Bogdanović Lujza. asistent za predmet Mikrobiologija Bešlagić Refik. docent za predmet Farmakologija i toksikologija Smajkić Arif. asistent za predmet Interna medicina Bešlagić Edina. docent za predmet Hirurgija Šurbat Ranko. docent za predmet Interna medicina Turić Adelaida. predavač za predmet Mikrobiologija Tvrtković Reuf. asistent Boljanović Trifko. asistent za predmet Otorinolaringologija Bekić Suada. docent za predmet Interna medicina Palinkašev Žarko.

asistent za predmet Hemija Gerc Vjekoslav. asistent za predmet Interna medicina Budalica Mehmedalija. asistent za predmet Histologija i embriologija Dimitrijević Kosta. asistent za predmet Interna medicina Guzina Trifko. asistent za predmet Interna medicina Brkić Naida. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ćemalović Kemal. asistent za predmet Interna medicina Grujić Mirko. asistent za predmet Patološka fiziologija Džinić Lejla. asistent za predmet Fiziologija Drino Esad. asistent za predmet Interna medicina Čengić Fikret. asistent za predmet Interna medicina Gabela Fikret. asistent za predmet Hirurgija Bukvić Miroslav. asistent za predmet Hirurgija Ćeklić Zlata. asistent za predmet Dermatovenerologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . asistent za predmet Fizika Gaon Igor-Davor. asistent za predmet Ginekologija i akšerstvo Bulbulović-Telalbašić Sadžida. asistent za predmet Otorinolaringologija Cvijetić-Kapidžić Emina. asistent za predmet Infektologija Filipović Adem.Bratović Ismet. asistent za predmet Hirurgija Dragojević Mihajla. asistent za predmet Hirurgija Durić Osman. asistent za predmet Neuropsihijatrija Ćeklić Obrad. asistent za predmet Interna medicina Čagalj Slobodan. asistent za predmet Hirurgija Čustović Fatima. asistent za predmet Oftalmologija Deronja Nedim. asistent za predmet Infektologija Bušić Fikreta. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Čustović Kemal. asistent za predmet Hirurgija Deftedarević Tevhida. asistent za predmet Hirurgija Gvozdenović Borislav. asistent za predmet Interna medicina Drecun Mara. asistent za predmet Hirurgija Ðuričić Zoran.

asistent za predmet Biologija Knežević Nada. asistent za predmet Hemija Hamzagić Hasan. asistent za predmet Interna medicina Kundurović Zlata. asistent za predmet Oftalmologija Ićindić Emina. asistent za predmet Neuropsihijatrija Kahvić Mirza. asistent za predmet patološka Fiziologija Kapić-Zvizdić Elvedina. asistent za predmet Otorinolaringologija Hasečić Edina. asistent za predmet Pneumoftiziologija Hasanbegović Dženeta. asistent za predmet Interna medicina Konstantinović Petar. asistent za predmet Fiziologija Kostić Branislav. asistent za predmet Patološka fiziologija Kilalić Teufik.Hažiibrahimović Enver. asistent za predmet Fiziologija Kulenović Salahudin. asistent za predmet Hirurgija Hadžiibrahimović Meliha. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Kulenović Husein. asistent za predmet Anatomija Hodžić Salahudin. asistent za predmet Patološka fiziologija Jovanović Radmilo. asistent za predmet Histologija i embriologija Leovac Ankica. asistent za predmet Fizijatrija Knežević Vojislav. asistent za predmet Hirurgija Kostić Živojin. asistent za predmet Biohemija Janković-Ðuričić Jasna. asistent za predmet Infektologija Kovačević Novica. asistent za predmet Hirurgija 104 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ilić-Stojkov Koviljka. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Keser-Stanković Marija. asistent za predmet Fiziologija Ibrahimbegović Fikreta. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Korkut Edib. asistent za predmet Hirurgija Krstić Anto. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Lomas Mirjana. asistent za predmet Interna medicina Idrizbegović Sead.

1953. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Milanović Ljiljana. asistent za predmet Pedijatrija Mešanović Nurihana. asistent za predmet Hirurgija Ljubunčić Predrag. asistent za predmet Dermatovenerologija Mahić Alma. asistent za predmet Interna medicina Mešić Sadžida. u amfiteatru Interne klinike. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mesihović Hasna. asistent za predmet Neuropsihijatrija Marković Zdravko. asistent za predmet Histologija i embriologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . asistent za predmet Oftalmologija Miličević Nikola. godine Lopandić-Marić Milica.10. asistent za predmet Hirurgija Mimić Borko. asistent za predmet Fiziologija Macanović Katarina. 16. asistent za predmet Anatomija Marković Aleksandar. asistent za predmet Infektologija Mijatović Žarko.Slika 4. Promocija prvih doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mornjaković-Deronja Zakira. asistent za predmet Patološka fiziologija Mehmedbašić Vladimir.

asistent za predmet Hirurgija Stolić Vladimir. asistent za predmet Hirurgija Obradov Branka. asistent za predmet Hirurgija Prnjavorac Sabiha. asistent za predmet Biohemija Radulović Radoje.Muminbašić Midhat. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Simitović Kemal. asistent za predmet Interna medicina Rizvanbegović Berija. asistent za predmet Hirurgija Simić Borivoj. asistent za predmet Hirurgija Sedlar Ðorđe. asistent za predmet Interna medicina Robotić Zlatko. asistent za predmet Hirurgija Radovanović Jovan. asistent za predmet Otorinolaringologija Šlaković Aiša. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Oručević Mubera. asistent za predmet Fizijatrija Raljević Enver. asistent za predmet Pedijatarija Starović Boriša. asistent za predmet Fizijatrija 106 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Pedijatrija Ovčina Fehim. asistent za predmet Patološka anatomija Selimović-Ðuričić Emira. asistent za predmet Interna medicina Rukavina Željka. asistent za predmet Pedijatrija Omanić-Ibrulj Ajnija. asistent za predmet Oftalmologija Šerbedžija Duško. asistent za predmet Interna medicina Tišma Ratomir. asistent za predmet Biologija Semiz Aleksandar. asistent za predmet Pedijatrija Potkonjak Mirjana. asistent za predmet Hirurgija Šurbat Gojko. asistent za predmet Hirurgija Stančić Dušan. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Selak Ivica. asistent za predmet Anatomija Radnić Dinko. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Nestorović Dimitrije. asistent za predmet Anatomija Popović Zulejka. asistent za predmet Interna medicina Šošić Mirko.

asistent za predmet Anatomija Veljković Arifa. redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Bokonjić Risto. redovni profesor za predmet Oftalmologija Dučić Vojislav. asistent za predmet Osnove marksizma Tomić Ivan. redovni profesor za predmet Hemija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . godine Alajbegović Rizah. redovni profesor za predmet Oftalmologija Besarović Risto. 1986. redovni profesor za predmet Anatomija Čerkez Fadil. redovni profesor za predmet Fiziologija Bubić Ilduza. asistent za predmet Mikrobiologija Vidović Ðino-Juraj. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Brkić Sead. asistent za predmet Pedijatrija Vukičević Tatjana.Todosijević Miodrag. redovni profesor za predmet Radiologija Gmaz Nikulin Edita. redovni profesor za predmet Patologija Grujić-Vasić Jela. asistent za predmet Pedijatrija Veronese Zdravko. 11. asistent za predmet Infektologija Vučičević-Salama Milijana. redovni profesor za predmet za predmet Pedijatrija Džumhur Mirjana. asistent za predmet Neuropsihijatrija Winterhalter-Jadrić Mira. asistent za predmet Patološka anatomija Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 14. asistent za predmet Biohemija Vojvodić Zineta. redovni profesor za predmet Infektologija Ðorđević Jelena. asistent za predmet Biohemija Vidaković Jovanka. redovni profesor za predmet Higijena Ćupić Slobodan. asistent za predmet Hemija Žeger Zrinka. redovni profesor za predmet Socijalna medicina Ðorđević Dragana. asistent za predmet Patološka fiziologija Vujsić Zorica. asistent za predmet Patološka anatomija Tomić Viktorija.

Slika 5. Detalj sa proslave 30 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu, Dom mladih Skenderija, 1976. godine Hadžiomerović Vesna, redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Huković Seid, redovni profesor za predmet Farmakologija i toksikologija Hadžijahić Hasan, redovni profesor za predmet Interna medicina Jamakosmanović Asim, redovni profesor za predmet Fiziologija Jokić Jovan, redovni profesor za predmet Patofiziologija i medicina rada Kecmanović Dušan, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Konjhodžić Faruk, redovni profesor za predmet Hirurgija Kosorić Dragomir, redovni profesor za predmet Pedijatrija Kotjelnikov-Kureš Ksenija, redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Macanović Momir, redovni profesor za predmet Interna medicina Mesihović Hasna, redovni profesor za predmet Pedijatrija Miličević Miroslava, redovni profesor za predmet Oftalmologija

10

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

Miholjčić Milan, redovni profesor za predmet Biohemija Mujić Muzafer, redovni profesor za predmet Fiziologija Loga Slobodan, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Najdanović Milutin, redovni profesor za predmet Hirurgija Najdanović-Samokovlija Rikica, redovni profesor za predmet Pedijatrija Nakaš Muhamed, redovni profesor za predmet Fiziologija Nikulin Aleksandar, redovni profesor za predmet Patologija Numić Nurudin, redovni profesor za predmet Interna medicina Obradov Branka, redovni profesor za predmet Pedijatrija Perić Branko, redovni profesor za predmet Fiziologija Popadić Miodrag, redovni profesor za predmet Interna medicina Popović Zulejka, redovni profesor za predmet Pedijatrija Pleho Amir, redovni profesor za predmet Patofiziologija Potkonjak Dubravka, redovni profesor za predmet Farmakologija i toksikologija Pšorn Vladimir, redovni profesor za predmet Hirurgija Riđanović Salih, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Smajkić Arif, redovni profesor za predmet Socijalna medicina Stanković-Keser Marija, redovni profesor za predmet Patofiziologija Šćepović Mladen, redovni profesor za predmet Histologija Šećerov Drenka, redovni profesor za predmet Anatomija Šimić Srećo, redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Šurbat Ranko, redovni profesor za predmet Interna medicina Bokonjić Mirjana, vanredni profesor za predmet Dermatovenerologija Čengić Fadil, vanredni profesor za predmet Radiologija Dilberović Faruk, vanredni profesor za predmet Anatomija Džumhur Mehmed, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Ðokić Strahinja, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

109

Gabela Fikret, vanredni profesor za predmet Fizika Hadžimejlić Muhamed, vanredni profesor za predmet Interna medicina Hlača Danica, vanredni profesor za predmet Mikrobiologija Huterer Drago, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akšerstvo Hrnjičević Mustafa, vanredni profesor za predmet Histologija i embriologija Kilalić Teufik, vanredni profesor za predmet Biologija Kocić Dušan, vanredni profesor za predmet Interna medicina Kulenović Husein, vanredni profesor za predmet Fiziologija Levi Mario, vanredni profesor za predmet Higijena Lovrinčević Antun, vanredni profesor za predmet Radiologija Ljubović Esad, vanredni profesor za predmet Hirurgija Musafija Albert, vanredni profesor za predmet Interna medicina Milanović Ljiljana, vanredni profesor za predmet Oftalmologija Miličević Slobodan, vanredni profesor za predmet Hirurgija Nikolin Branko, vanredni profesor za predmet Hemija Plamenac Pavle, vanredni profesor za predmet Patologija Prohić Halil, vanredni profesor za predmet Sudska medicina Ramić Salko, vanredni profesor za predmet Hemija Softić Dževad, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Tomić Viktorija, vanredni profesor za predmet Anatomija Turić Adelaida, vanredni profesor za predmet Epidemiologija Vranić Jovo, vanredni profesor za predmet Hirurgija Winterhalter-Jadrić Mira, vanredni profesor Biohemija Defterdarević-Serdarević Tevhida, docent za predmet Oftalmologija Durić Osman, docent za predmet Hirurgija Drecun Mara, docent za predmet Fiziologija Ðuričić Emira, docent za predmet Biologija Grujić Mirko, docent za predmet Interna medicina Hamzagić Hasan, docent za predmet Pneumoftiziologija

110

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

docent za predmet Otorinolaringologija Kapidžić Mustafa. docent za predmet Infektologija Tišma Ratomir. predavač za predmet Opštenarodna odbrana Abramović Milorad. docent za predmet Radiologija Lincender Lidija. asistent za predmet Fizijatrija Alirejsović Senija. asistent za predmet Anatomija Aleksejev Igor.Hasanbegović Dženeta. docent za predmet Fizijatrija Gafić-Ibrahimbegović Fadila. asistent za predmet Hirurgija Aleksić Mirjana. docent za predmet Farmakologija i toksikologija Zjuzin Nadežda. asistent za predmet Hirurgija Banin Sergej. docent za predmet OM sa TIPSS Radnić Dinko. docent za predmet Pedijatrija Zulić Irfan. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Miličević Nikola. docent za predmet Fizijatrija Rukavina Željka. asistent za predmet Otorinolaringologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 111 . asistent za predmet Interna medicina Alagić Ahmet. docent za predmet za predmet Hirurgija Radulović Radoje. asistent za predmet Hirurgija Bajrović Remzija. asistent za predmet Pedijatrija Babić Miladin. docent za predmet Radiologija Nadaždin Mira. docent za predmet Mikrobiologija Pajović Milan. docent za predmet Hirurgija Macanović Katarina. docent za predmet Fizijatrija Velković Arifa. docent za predmet Hirurgija Stojkov Koviljka. docent za predmet Hirurgija Starović Boriša. docent za predmet Biohemija Telalbašić-Bulbulović Sadžida. asistent za predmet Oftalmologija Ančić Olga. docent za predmet Dermatovenerologija Mušanović Mirza. predavač za predmet Fizičko vaspitanje Todosijević Miodrag. asistent za predmet Pneumoftiziologija Akšamija Behija.

asistent za predmet Anatomija Dimitrijević Jovan. asistent za predmet Neuropsihijatrija Dimitrijević Kosta. asistent za predmet Neuropsihijatrija Budalica Mehmedalija. asistent za predmet Dermatovenerologija Bratović Ismet. asistent za predmet Interne medicina Ćemalović Kemal. asistent za predmet Interna medicina Bubreško Ana. asistent za predmet Pneumoftiziologija Dobrača Ilijas. asistent za predmet Higijena Čeklić Obrad. asistent za predmet Pneumoftiziologija Cucić Zdravka. asistent za predmet Mikrobiologija Bešlagić Refik. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Dizdarević Zehra. asistent za predmet Infektologija Čengić Fikret. asistent za predmet Radiologija Bogdanović Borka. asistent za predmet Neuropsihijatrija Ćuš Asja. asistent za predmet Interna medicina Bukvić Idriz.Banduka Milorad. asistent za predmet Fizika Bašić Maida. asistent za predmet Hirurgija Čustović Fatima. asistent za predmet Pedijatrija Čengić Dževad. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Bukvić Miroslav. asistent za predmet Hirurgija Čelić Zlatica. asistent za predmet Hirurgija Dizdarević Jasna. asistent za predmet Infektologija Čardaklija Zlatko. asistent za predmet Hirurgija Boljanović Trifko. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Bukša Marko. asistent za predmet Otorinolaringologija 112 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Patofiziologija Bilenjki Desanka. asistent za predmet Interna medicina Cerić Nesiba. asistent za predmet Interna medicina Bešlagić Edina. asistent za predmet Sudska medicina Dragojević Blažo. asistent za predmet Dermatovenerologija Bekić Suada.

asistent za predmet Dermatovenerologija Gaon Igor-Davor. asistent za predmet Hemija Gerc Vjekoslav. Dom mladih Skenderija. asistent za predmet Patofiziologija Elez Sekula. asistent za predmet Otorinolaringologija Fazlagić Nijaz.Slika 6. asistent za predmet Gaćinović Željka. asistent za predmet Hirurgija Ðuričić Jasna. asistent za predmet Patofiziologija Ðuričić Zoran. asistent za predmet Interna medicina Gribajčević Mehmed. godine Dragojević Mihaila. asistent za predmet Interna medicina Drino Esad. Detalj sa proslave 30 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu. 1976. asistent za predmet Interna medicina Godler Zdenka. asistent za predmet Interna medicina Frašto Milica. asistent za predmet Oftalmologija Golemac Slavko. asistent za predmet Hirurgija Durić Amira. asistent za predmet Interna medicina nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . asistent za predmet Radiologija Filipović Adem.

asistent za predmet Higijena 114 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Pedijatrija Hodžić Salahudin. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Guzina Trifko. asistent za predmet Hirurgija Kovačević Slavica. asistent za predmet Infektologija Jaganjac Nermina. asistent za predmet Interna medicina Kević Vera. asistent za predmet Radiologija Kazić Nadija. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Jovanović Jena. asistent za predmet Oftalmologija Krnić Havuša. asistent za predmet Fiziologija Kodrić Ljiljana. asistent za predmet Interna medicina Idrizbegović Sead. asistent za predmet Interna medicina Krstić Ante. asistent za predmet Hirurgija Gvozdenović Borislav. asistent za predmet Pedijatrija Kesić Vera. asistent za predmet Oftalmologija Ibrahimović Enver. asistent za predmet Patologija Kapetanović Bakir. asistent za predmet Neuropsihijatrija Kulenović Salahudin. asistent za predmet Epidemiologija Hodžić Lutvo. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Kulenović Dušanka. asistent za predmet Mikrobiologija Kovačević Novica. asistent za predmet Interne medicina Kundurović Zlata. asistent za predmet Infektologija Kapidžić Nedžib.Gmaz Zoran. asistent za predmet Mikrobiologija Kosorić Bojana. asistent za predmet Histologija i embriologija Lekić Meliha. asistent za predmet Hemija Leovac Ankica. asistent za predmet Hirurgija Kahvić Mirza. asistent za predmet Dermatovenerologija Gaon Dejan. asistent za predmet Hirurgija Ibrahimbegović Fikreta. asistent za predmet Fizijatrija Kulenović Alma. asistent za predmet Fiziologija Kadić Naim.

asistent za predmet Histologija i embriologija Mulabegović Nedžad. asistent za predmet Fiziologija Mimić Borko. asistent za predmet Hirurgija Radovanović Jovo. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mešanović Nurhijana. asistent za predmet Pedijatrija Lomas Mirjam. asistent za predmet Socijalna medicina Oručević Mubera. asistent za predmet Otorinolaringologija Radičević Nada. asistent za predmet Anatomija Pavelić Dragan. asistent za predmet Neuropsihijatrija Pešić Biljana. asistent za predmet Interna medicina Nikšić Dragana. asistent za predmet Histologija i embriologija Ljubunčić Predrag. asistent za predmet Socijalna medicina Omanić Ajnija. asistent za predmet Mikrobiologija Potkonjak Mirjana. asistent za predmet Biohemija Radović Nikola. asistent za predmet Fiziologija i biohemija Nikolić-Bartl Jasna. asistent za predmet Hemija Milić Miloš. asistent za predmet Patologija Mehmedbašić Vladimir. asistent za predmet Hirurgija Lomigorić-Oručević Amila. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Minić Tatjana. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Muminbašić Midhat. asistent za predmet Interna medicina Mijatović Žarko. asistent za predmet Fiziologija Marković Zdravko. asistent za predmet Radiologija Mornjaković Zakira. asistent za predmet Anatomija Papić Ksenija. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Nakaš Emina. asistent za predmet Fizijatrija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mirić Slavica. asistent za predmet Fiziologija Radotić Milan.Lojpur Vera. asistent za predmet Pedijatrija Ovčina Fehim.

asistent za predmet Pedijatrija Stojkov Milan. asistent za predmet Neuropsihijatrija Selak Ivica. asistent za predmet Interna medicina Rustempašić Sonja. asistent za predmet Infektologija Robović Zlatko. asistent za predmet Higijena Stančić Duško. asistent za predmet Neuropsihijatrija 116 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Anatomija Tanović Indira. asistent za predmet Interna medicina Šošić Mirko. asistent za predmet Interna medicina Ramić Habiba. asistent za predmet Histologija i embriologija Škobić Mario. asistent za predmet Interna medicina Šuško Irfan. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Veljkov Nemanja.Raljević Enver. asistent za predmet Hirurgija Simatović Kemal. asistent za predmet Epidemiologija Todorović Goran. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Tomić Amra. asistent za predmet Oftalmologija Šimunović Vladimir. asistent za predmet Hirurgija Šerbedžija Duško. asistent za predmet Biohemija Šurbat Gojko. asistent za predmet Patologija Valjevac Kemal. asistent za predmet Dermatovenerologija Stolić Vladimir. asistent za predmet Neuropsihijatrija Riđanović Zoran. asistent za predmet Interna medicina Vidović Juraj Ðino. asistent za predmet Hirurgija Slijepčević Omiljko. asistent za predmet Hirurgija Šabanović Snježana. asistent za predmet Radiologija Šlaković Aiša. asistent za predmet Patološka anatomija Semiz Aleksandar. asistent za predmet Hirurgija Sandić Marijana. asistent za predmet Oftalmologija Tomić Ivana. asistent za predmet Otorinolaringologija Šlaković Šemsudin. asistent za predmet Anatomija Telebak Boriša.

godine k atedra za MediciNsku heMiju Lekić Meliha. docent. 1994. asistent za predmet Pedijatrija Zurovac Gordana. redovni profesor Gaon Igor. asistent k atedra za MediciNsku iNforMatiku Mašić Izet. asistent za predmet Mikrobiologija Zečević-Bušić Ifakata. viši asistent Muharemović Zijad. asistent k atedra za biologiju sa huMaNoM geNetikoM Kilalić Teufik. asistent za predmet Otorinolaringologija Željo Amela. šef Katedre Nikolin Branko. asistent za predmet Infektologija Vujisić Zora. asistent za predmet Patologija Vojvodić Zineta. šef Katedre Vobornik Slavenka. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . vanredni profesor. asistent za predmet Sudske medicina Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 31.Vidović Zrinka. docent Omerbašić Ago. redovni profesor. 9. viši asistent Ibrulj Slavica. vanredni profesor Redžić Amira. šef Katedre Ðuričić Emira. redovni profesor. asistent k atedra za MediciNsku fiziku Kulenović Fahrudin. šef Katedre Jakupović Safet. vanredni profesor Galijašević Samra. asistent za predmet Pedijatrija Zečević Esma. asistent za predmet Anatomija Žujo Hamza. asistent Rimpapa Zlatan.

asistent Hasanović Aida. vanredni profesor Huskić Jasminko. viši asistent Vidović Tatjana. docent Milić Miloš. redovni profesor. šef Katedre Radovanović Jovan. asistent k atedra za bioheMiju Winterhalter Mira. redovni profesor. šef Katedre k atedra za tjelesNi odgoj Ibrahimbegović Fadila. šef Katedre k atedra za MediciNsku sociologiju Pajović Milan. asistent k atedra za fiziologiju Mujić Muzafer. asistent k atedra za histologiju i eMbriologiju Hrnjičević Mustafa. šef Katedre Ovčina Fehim. šef Katedre Kundurović Zlata.k atedra za biogeNetiku Sofradžija Avdo. asistent Jadrić Radivoje. redovni profesor. redovni profesor. vanredni profesor. šef Katedre Kulenović Husein. predavač k atedra za eNgleski jezik Karaula Jasna. docent Nakaš Emina. asistent k atedra za aNatoMiju Dilberović Faruk. docent Kulenović Amela. redovni profesor. docent Gornjaković Srđan. viši asistent Festić Emir. vanredni profesor 11 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent Kamenčić Huse.

šef Katedre Bešlagić Refik. stručni saradnik nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 119 . docent Čustović Elvedina. viši asistent Loga Svjetlana. asistent Pleho Amra. viši asistent Vidović Zrinka. asistent k atedra za Mikrobiologiju i parazitologiju sa iMuNologijoM Hlača Danica. redovni profesor. redovni profesor. stručni saradnik Valjevac Kemal. redovni profesor Kapić Elvedina. asistent Miljanović Mirjana. docent Juroš Marina. vanredni profesor Omeragić Edo. asistent k atedra za patološku fiziologiju Pleho Amir. viši asistent Rajman Iris. redovni profesor. asistent Mešić Haris. šef Katedre Bešlagić Edina.Mornjaković Zakira. asistent k atedra za patološku aNatoMiju Plamenac Pavle. docent Šarčević Adnan. redovni profesor. viši asistent Markotić Alemka. šef Katedre Potkonjak Dubravka. vanredni profesor Radović Svjetlana. asistent k atedra za farMakologiju i toksikologiju Zulić Irfan. viši asistent Tomić Ivana. šef Katedre Selak Ivan. vanredni profesor Mulabegović Nedžad. asistent Šečić Damir.

asistent k atedra za socijalNu MediciNu. docent. vanredni profesor. redovni profesor Hadžijahić Hasan. asistent Dobrača Ilijas. asistent k atedra za sudsku MediciNu Kulenović Husein. docent 120 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanredni profesor Hotić Semra. asistent Žujo Hamza. vanredni profesor. redovni profesor Babić Mirsad. šef Katedre Prohić Halil. vanredni profesor Puvačić Zlatko. redovni profesor. redovni profesor Bratović Ismet. šef Katedre Omanić Ajnija. docent Zec Svetlana. redovni profesor. asistent k atedra za iNterNu MediciNu Hadžimejlić Muhamed. docent k atedra za higijeNu Ćatović Sejdo. orgaNizaciju zdravstveNe zaštite i historiju MediciNe Smajkić Arif.k atedra za epideMiologiju Telebak Boriša. vanredni profesor Bukša Marko. viši asistent Filipović-Hadžiomerović Aida. šef Katedre Grujić Mirko. vanredni profesor Nikšić Dragana. vanredni profesor Gribajčević Mehmed. šef Katedre Arnautović Atif. docent Haračić Midhat. šef Katedre Čustović Fatima. docent Slijepčević Omiljko.

asistent Unčanin Snježana.-1954. viši asistent Berbić-Fazlagić Jasmina. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 121 . viši asistent Dilić Mirza. viši asistent Loza Vesna. viši asistent Vukobrat-Bijedić Zora. viši asistent Kulenović Indira. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Nađa. viši asistent Mešanović Nurihana. viši asistent Kučukalić Elma.Slika 7. asistent Hrisafović Zorislav. viši asistent Golemac Slavko. asistent Haračić Azra. asistent Kesić Vera. docent Arslanagić Amila. viši asistent Ćatović-Rašić Senija. viši asistent Aličehajić-Borovac. Raljević Enver. 1947.

šef Katedre Dalagija Faruk. asistent k atedra za radiologiju i oNkologiju Čengić Fadil. viši asistent Bešlić Šerif. vanredni profesor Lincender Lidija. viši asistent Fišeković Saida. šef Katedre Dizdarević Zehra. viši asistent Lukić Zdravko. docent Kantardžić Dželaludin. šef Katedre Cerić Ismet. docent Dimitrijević Jovan. redovni profesor. viši asistent k atedra za iNfektivNe bolesti 122 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . redovni profesor. asistent Stanić Dragiša. vanredni profesor Bašić Hiba. viši asistent Mehić Bakir. viši asistent k atedra za Neuropsihijatriju i MediciNsku psihologiju Loga Slobodan. viši asistent Jovanović-Gmaz Mirjana. viši asistent Kapidžić Nedžib. viši asistent Žutić Hasan. vanredni profesor Mušanović Mirza. docent Daneš Vera. viši asistent Džirlo Kaćuša. viši asistent Klančević Melika.k atedra za pNeuMoftiziologiju Konjicija Abdulah. asistent Todorović Ljubica. vanredni profesor Cerić Nesiba. viši asistent Obralić Nermina. viši asistent Kučukalić Abdulah. redovni profesor.

asistent k atedra za derMatoveNerologiju Arslanagić Naima. viši asistent Drnda Alija. viši asistent Alendar Faruk. vanredni profesor. docent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 . šef Katedre Čengić Dževad. redovni profesor. redovni profesor Anić Olga. šef Katedre Mesihović Hasna. viši asistent Begić Kerim. docent Kapetanović Bakir. asistent Nikulin Boris. šef Katedre Bukvić Idriz. redovni profesor. asistent Pinjo Fikreta. viši asistent Kapetanović Ahmo. asistent k atedra za giNekologiju i akušerstvo Šimić Srećo. šef Katedre Gačinović Željka. docent Bukvić Miroslav. asistent Perva Sejfulah. vanredni profesor Čengić Hadžo. viši asistent Koluder Nada. redovni profesor. asistent k atedra za pedijatriju Veljković Arifa. docent Idrizbegović Sead. viši asistent Mehmedbašić Senad. asistent Mehanić Snježana. docent Čardaklija Zlatko. viši asistent Knor-Bukvić Tanja.Telalbašić Sadžida. viši asistent Dizdarević Jadranka. asistent Muminbašić Nermin.

viši asistent Heljić Suada. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu. asistent k atedra za oftalMologiju Teftedarija Tevhida. redovni profesor Milanović Ljiljana. asistent Terzić Rešad. viši asistent Saračević Ediba. asistent Popović Neven.-1974. 1955. Zečević Esma. vanredni profesor. asistent k atedra za otoriNolariNgologiju. šef Katedre Alajbegović Rizah. viši asistent Kovač Edina.Slika 8. MaksilofacijalNu hirurgiju i stoMatologiju 124 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . redovni profesor Čengić Ferid. asistent Saračević-Pačuka Nedžija. viši asistent Ibišević Mirsad. docent Cucić Zdravka.

asistent k atedra za hirurgiju i ratNu hirurgiju Konjhodžić Faruk.Bušić Ifakata. docent Ćibo Safet. šef Katedre Mišanović Željko. redovni profesor Kapidžić Adnan. viši asistent Kulenović Faruk. vanredni profesor. redovni profesor. docent Drino Esad. viši asistent Hadžiahmetović Zoran. viši asistent Alagić Jasminka. viši asistent Hiroš Mustafa. docent Dizdarević Salahudin. redovni profesor. viši asistent Pinjo Emir. asistent Lazović Mufid. viši asistent Šestan Muhamed. docent Čustović Kemal. asistent k atedra za fizijatriju i rehabilitaciju Zjuzin Nadežda. docent Ljubić Božo. viši asistent Šakota Slavica. vanredni profesor Budalica Mehmedalija. viši asistent Milutinović Slavica. šef Katedre Hasanbegović Dženeta. vanredni profesor Šišić Fuad. vanredni profesor Radnić Dinko. docent Guska Safet. viši asistent Buljina Amir. šef Katedre Durić Osman. docent Durić Amira. vanredni profesor Rukavina Željka. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 .

docent Muharemović Zijad. asistent Busuladžić Mustafa. asistent Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerzitetu u Sarajevu na dan 31. viši stručni saradnik Novo Ahmed. redovni profesor. šef Katedre Mijanović Mirjana. docent Metović Azra. docent Rimpapa Zlatan. redovni profesor.Šabanović Selver. šef Katedre Kudumović Mensura. šef Katedre k atedra za MediciNsku iNforMatiku Mašić Izet. redovni profesor. asistent Tahmiščija Aida. asistent k atedra za opšte NastavNe predMete Žiga Jusuf. šef Katedre Ibrulj Slavica. stručni saradnik k atedra za biofiziku Vobornik Slavenka. redovni profesor. vanredni profesor 126 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . šef Katedre Omerbašić Ago. godine k atedra za MediciNsku heMiju Lekić Meliha. viši asistent Korać Fehim. asistent Mušanović Jasmin. vanredni profesor. stručni saradnik K atedra za anatomiju čovjeKa Dilberović Faruk. vanredni profesor. 3. viši asistent Ðulić Eldina. šef Katedre Ovčina Fehim. 2006. asistent k atedra za biologiju sa huMaNoM geNetikoM Redžić Amira.

Kulenović Amela. viši asistent Vučković Ilvana. asistent Lujinović Almira. asistent K atedra za fiziologiju čovjeKa Nakaš-Ićindić Emina. asistent Talović Elvira. viši asistent Sarač-Hadžihalilović Aida. viši asistent Začiragić Asja. asistent Beganović-Petrović Amira. viši asistent Avdagić Nesina. redovni profesor. asistent Lepara Orhan. redovni profesor. viši asistent Kapur Eldan. docent Ćosović Esad. viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 . vanredni profesor Hasanović Aida. viši asistent Voljevica Alma. redovni profesor Šuško Irfan. vanredni profesor. asistent Arslanagić Selma. asistent k atedra za bioheMiju Winterhalter-Jadrić Mira. šef Katedre Huskić Jasminko. šef Katedre Kundurović Zlata. viši asistent Hadžović Almira. vanredni profesor Jadrić Radivoj. šef Katedre Radovanović Jovan. asistent Arnautović Ajla. asistent Valjevac Amina. asistent k atedra za histologiju i eMbriologiju Mornjaković Zakira. vanredni profesor Babić Nermina. vanredni profesor Aličelebić Selma.

viši asistent k atedra za patologiju Radović Svjetlana. viši asistent k atedra za patološku fiziologiju i MediciNu rada Bešlagić Refik. šef Katedre Zvizdić Šukrija. viši asistent Hasić Sabaheta. docent. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu.-2006. vanredni profesor Hamzić Sadeta. redovni profesor Tomić Ivana. 1975. viši asistent Dorić Mirsad. viši asistent k atedra za Mikrobiologiju i parazitologiju Bešlagić Edina. vanredni profesor. redovni profesor. viši asistent Hadžihasanović Mufida. viši asistent Mahmutović Sabina. šef Katedre Selak Ivan.Slika 9. šef Katedre 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . viši asistent Babić Mirsad. Kiseljaković Emina.

šef Katedre Čavaljuga Semra. redovni profesor Mijanović Mirjana. asistent k atedra za epideMiologiju i zdravstveNu statistiku Puvačić Zlatko.Salihović Habiba. docent Loga-Zec Svjetalana. asistent Pleho-Kapić Amna. viši asistent Omeragić Edin. šef Katedre Nikšić Dragana. asistent K atedra za farmaKologiju. redovni profesor. viši asistent Kusturica Jasna. asistent Čustović Elmedina. asistent Pepić Esad. viši asistent Šečić Damir. viši asistent Kulo Aida. docent Puvačić Sandra. asistent K atedra za higijenu i zaštitu životne oKoline Ćatović Sejdo. orgaNizaciju zdravstveNe zaštite i historiju MediciNe Omanić Ajnija. redovni profesor. viši asistent Rakanović-Todić Maida. docent Memija-Pozderac Meliha. toKsiKologiju i KliničKu farmaKologiju Mulabegović Nedžad. šef Katedre Kapić Elvedina. viši asistent Džubur-Bešić Amela. redovni profesor. viši asistent Čabaravdić Mirsad. viši asistent k atedra za socijalNu MediciNu. docent Mujčić-Kurspahić Amira. šef Katedre nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 129 . redovni profesor. docent Musić Miralem. asistent Bešlagić Omer.

viši asistent Kadribašić Ribana. docent Ćatović Amra. vanredni profesor Heljić Bećir. redovni profesor Arslanagić Amila. stručni saradnik Šeremet Zimka. redovni profesor Haračić Midhat.Biščević Azra. vanredni profesor Gerc Vjekoslav. vanredni profesor Mehić Bakir. asistent K atedra za internu medicinu i KliničKu propedeutiKu Gribajčević Mehmed. stručni saradnik k atedra za sudsku MediciNu Selak Ivan. docent Kučukalić-Selimović Elma. stručni saradnik Tanacković Fikreta. viši asistent Žujo Hamza. docent 10 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . redovni profesor. asistent Aganović-Mušinović Izeta. docent Kulenović Indira docent Mesihović Rusmir. redovni profesor. docent Vukobrat-Bijedić Zora. šef Katedre Dobrača Ilijas. asistent Stančić Alma. šef Katedre Dizdarević Zehra. redovni profesor Bukša Marko. docent Lozo Vesna. vanredni profesor Dilić Mirza. stručni saradnik Mačkić-Ðurović Mirela. vanredni profesor Berbić-Fazlagić Jasmina. vanredni profesor Žutić Hasan. docent Rašić Senija.

docent Lončarević Nedim.Resić Halima. Neurologiju i MediciNsku psihologiju Kučukalić Abdulah. docent Čukić Vesna. redovni profesor. vanredni profesor Daneš Vera. viši asistent Gornjaković Srđan. viši asistent Paralija Belma. viši asistent Alićehajić-Borovac Nađa. viši asistent Dizdarević-Bostandžić Amela. viši asistent Lačević Nadir. docent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . viši asistent Velija-Ašimi Zelija. asistent Unčanin-Medžović Snježana. viši asistent Filipović Ifet. šef Katedre Fišeković Saida. docent Oruč Lilijana. viši asistent Sofo-Hafizović Alma. viši asistent Kulić Mehmed. viši asistent Bureković Azra. viši asistent Vanis Nenad. asistent Landžo Elvedin. asistent Džemidžić Jasminka. asistent k atedra za Neuropsihijatriju. asistent Mlaćo Akif. docent Buturović-Aščić Belma. asistent Kurtčehajić-Pošković Azra. asistent Hodžić Enisa. viši asistent Sokolović Šekib. viši asistent Hadžimurtezić Zlatan. asistent Bijedić Vildana. viši asistent Šurković Ismana.

viši asistent Mornjaković Amela. asistent Ibralić Muris. viši asistent Ðelilović Jasminka. viši asistent Kantardžić Nermina. šef Katedre Čengić Dževad. vanredni profesor Koluder-Ćimić Nada. šef Katedre Dalagija Faruk. viši asistent Bravo-Mehmedbašić Alma. asistent k atedra za radiologiju i oNkologiju Lincender Lidija. viši asistent Hižar Ivanka. viši asistent Drnda Alija. docent Bešlija Semir. viši asistent Bešlagić Vanesa. asistent 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . viši asistent Salčić-Dizdarević Dubravka. asistent Vranešić Melin. viši asistent Lomigorić Jasenko. viši asistent Ličanin Zoran. redovni profesor Obralić Nermina. docent Bašić-Čabaravdić Hiba. vanredni profesor. viši asistent Kapetanović Igbal. docent Ličanin Ifeta. viši asistent Mehanić Snježana. asistent Prevljak Sabina. viši asistent Mehmedika-Suljić Enra. vanredni profesor Bešlić Šerif.Alajbegović-Kurtović Azra. redovni profesor. asistent k atedra za iNfektivNe bolesti Dautović Sajma. vanredni profesor Klančević Melika.

viši asistent Hiroš Mustafa. docent Junuzović Dželaludin. viši asistent Dizdarević Kemal. redovni profesor Ćibo Safet. viši asistent Akšamija Goran. redovni profesor. vanredni profesor Aganović Damir. viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . redovni profesor Čustović Kemal.Pinjo Fikreta. asistent Osmić Akif. asistent Topalović-Četković Jasna. docent Suljević Ismet. redovni profesor Šišić Fuad. viši asistent Hadžismajlović Ademir. asistent Hadžiosmanović Vesna. vanredni profesor Gavrankapetanović Ismet. redovni profesor Hujić Halid. viši asistent Hadžimuratović Adnan. redovni profesor Solaković Emir. redovni profesor Budalica Mehmedalija. viši asistent Karabeg Reuf. viši asistent Talić-Tanović Adnana. asistent k atedra za hirurgiju i ratNu hirurgiju Durić Osman. vanredni profesor Gavrankapetanović Faris. šef Katedre Kandić Zuvdija. viši asistent Omerbegović Meldijana. vanredni profesor Hadžiahmetović Zoran. redovni profesor Durić Amira. redovni profesor Dizdarević Salahudin. docent Tanović Haris.

asistent Omerhodžić Merim. asistent Radnić Davor. asistent k atedra za giNekologiju i akušerstvo Bukvić Idriz. viši asistent Alendar Faruk. asistent k atedra za derMatoveNerologiju Arlasnagić Naima. vanredni profesor Mehmedbašić Senad. šef Katedre Prohić Asja. asistent Džanković Fuad. asistent Bešić Asim. asistent Zvizdić Zlatan. redovni profesor. vanredni profesor Izetbegović Sebija. docent Godinjak Zulfo. asistent Kapetanović-Begić Sadeta. šef Katedre Dizdarević Jadranka. viši asistent Kasumagić-Halilović Emina. asistent Firdus Nedžad. asistent Hadžihasanović Emir. asistent Maksić Senad. asistent Ahmetović Amir. viši asistent 14 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent Salihagić Sanela. asistent Vranić Haris. asistent Prcić Alden. docent Knor-Bukvić Tanja. asistent Vila Haris. asistent Karavdić Kenan. asistent Hadžimehmedagić Amel. redovni profesor. docent Kapetanović Ahmo.Čerimagić Zinaida.

asistent Murtezić Senad. viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . viši asistent Selimović Amina. viši asistent Šabanović-Hasanbegović Snježana. šef Katedre Heljić Suada. viši asistent Nikulin Boris. vanredni profesor Saračević Ediba. viši asistent Gavrankapetanović-Smailbegović Fatima. vanredni profesor. asistent Deković Sanjin. asistent Muminbašić Nermin. asistent Maksić-Kovačević Hajrija. asistent Mišanović Verica. viši asistent Begić Zijo. asistent k atedra za oftalMologiju Alikadić-Husović Amila. viši asistent Sakić Meliha. asistent Kovač Edina. vanredni profesor Hasabnegović Edo. docent Alajbegović-Halimić Jasmina.Bašić Ejub. viši asistent Miličić-Pokrajac Danka. šef Katedre Alimanović-Halilović Emina. asistent Imširija-Galijašević Naima. viši asistent Hadžagić-Ćatibušić Feriha. viši asistent Begić Kerim. docent. asistent Imširija-Idrizbegović Lejla. asistent k atedra za pedijatriju Mesihović-Dinarević Senka. asistent Abadžić-Sarić Nidžara. asistent Terzić Rešad. viši asistent Zupčević Smail.

viši asistent Saračević-Paćuka Nedžmija. docent. asistent Karup Ševala. docent Meholjić-Fetahović Ajša. viši asistent Tanović Edina. zamjenik šefa 16 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . šef Katedre Avdić Dijana. viši asistent Šarac Erol. viši asistent Serdarević Raif. asistent Šakota-Marić Slavica. asistent Šaković Adisa. asistent Muftić Mirsad. šef Katedre Rašić Senija. asistent k atedra za fizijatriju i rehabilitaciju Vavra-Hadžiahmetović Narcisa. docent. vanredni profesor. redovni profesor. asistent k atedra za otoriNolariNgologiju. MaksiofacijalNu hirurgiju i stoMatologiju Kapidžić Adnan. viši asistent Ahmedbegović-Sarajlić Zehra. asistent k atedra za iMuNologiju Haračić Midhat. šef Klinike Alagić-Smailbegović Jasminka.Hajjir Huda. docent Volić Aida. asistent Resić Mudžahid. šef Katedre Jatić Zaim. viši asistent K atedra za porodičnu/obiteljsKu medicinu Mašić Izet. viši asistent Miladinović Ksenija. redovni profesor.

Avicena.: 5-35. Mašić I. Mašić I. Konjhodžić F. Postdiplomski studij Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1963. Avivcena. Medicinski arhiv. 1994: 10314. Hadžiahmetović I. godine. 2. Tuzla. 5. Sarajevo. 1981. 10. Kulenović H. Zemaljska bolnica u Sarajevu. Avicena. Mulabegović N. Smajkić A. 1996. Hadžiselimović H. 7. 35(5-6): 245-7. godišnjice rada Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. godišnjice rada Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Povodom 50 godina rada Mediciskog fakulteta u Sarajevu.-1994. Sto dvadeset godina organiziranog zdravstva u Tuzli.-1971.Literatura 1. 1999: 1-42. 50(3-4): 113-9.godine. 9. Mašić I. Sarajevo. Sarajevo. Sarajevo. Korijeni medicine i zdravstva u BiH. U: 20 godina Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli 1976. 2004. 2006. 1998: 6-20. 60(3): 3-4.1946. Sarajevo.1944. Durić O. Mašić I. 4. Selak I. U povodu 35. Medicinski arhiv. Mulabegović N.-1996. Macanović M. Avicena. Pedeset godina kontinuirane medicinske edukacije u Sarajevu. 1971. Jubilej bosanskohercegovačkog zdravstva: osnivanje prvog Mediciskog fakulteta u BiH. 6. U povodu 40. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . 8. Povodom 25 godina rada Medicinskoga fakulteta. Mašić I. Almanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Sarajevo. 1994: 5-11. U: Almanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu . 3. Kulenović H. Nikulin A. U: 25 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu . Med Arh.-1998. 1986.

Index imena Aranicki Miloš Berić Milenko Besarović Zdravko Bijedić Mirjana Bobarević Blanka Brkić Ibro Brkić-Hadžijahić Naida Brkić Sead Bubić-Huković Ilduza Bušić Vera Ciglar Marko Ćuš Mirko Čavka Vladimir Čustović Izet Deželić Mladen Dimitrijević Dimitrije Doder Aleksandar Ðorđević Blagoje Ðorđević Jelena Džirlo-Todorović Jasna Fajgelj Aleksandar Filipović Zaim Fleger Josip Fried Robert Gabela Fikret Gaon Jakob Gerc Josip Grin Ernest Gvozdenović Milan Hadžimusić Nedžat Hadžiselimović Hajrudin Hamzagić Hasan Herlinger Ivo Horvat Josip Huković Seid Jadrić Stjepko Jamakosmanović Asim Jokić Jovan Kafka Ivan Kantardžić Muhamed Kapidžić Mustafa Kaufer Leopold Kaunic Pavao Knežević Vojislav 5 6 7 8 9 10 11 12 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 21 22 23 24 24 26 26 27 28 29 30 31 32 33 33 35 35 37 38 39 40 40 41 42 43 44 Konjicija Abdulah Kopač Zvonimir Kostić Milivoje Košak Ratko Kovačević Blagoje Kretić Miroslav Križan Zdenko Kulenović Husein Kulenović Salahudin Levi Mario Lukač Feodor Milin Radivoj Milojković Aleksandar Nakaš Muhamed Nikolin Branko Nikulin Aleksandar Numić Nurudin Osmanagić Izet Perinović Milenko Perić Branko Popović Vojin Popović Zulejka Praštalo Žarko Prcić Midhat Prohić Halil Pšorn Dragutin Putnik Ljubica Radojević Stevo Radović Jovan Ramić Salko Ratković-Ðokić Dobrila Rezaković Džemal Rustembegović Fahrudin Ruždić Ibrahim Sabovljev Aleksandar Sarajlić Ešref Sarvan Milivoje Savković Ljubomir Serdarević Hišam Simić Miron Starović Boriša Stern Pavao Szabo Stanislav Teftedarija Muhamed 44 45 46 47 48 49 50 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 60 61 62 63 64 65 65 66 66 67 67 68 69 69 70 71 73 74 75 76 76 78 79 80 81 83 1 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .

17. god.11. Proslava “100 godina Zemaljske bolnice u Sarajevu”.Telalbašić Sadžida Tomić Srećko Tvrtković Rifat Urban Stjepan Vasić Danica 84 85 86 86 87 Vojvodić Zineta Vučičević Momčilo Zec Nedo Zimonjić Bogdan Zulić Irfan 88 89 90 91 92 Slika 10. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 19 .1994.

godine. Specijalistički ispit iz iste oblasti položio je 1982.6. godine. godine na predmetu Socijalna medicina. te Evropske asocijacije javnog zdravstva (EUPHA) od 2000. te član Izvršnog komiteta Evropske asocijacije medicinske informatike (EFMI) od 1994. 140 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Objavio je kao autor i koautor preko 500 bibliografskih jedinica u domaćim i inozemnim publikacijama. godine. Generalne skupštine Svjetske asocijacije medicinske informatike (IMIA) od 1994. vanrednog profesora (1994. a nakon položenog specijalističkog ispita kao asistent istraživač na istom predmetu zatim asistent (1988. rođen je 6. godine. godine. godine. Po završenom studiju zapošljava se i radi na Institutu za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite na Medicinskom fakultetu Univereziteta u Sarajevu kao liječnik opće prakse na projektu “Sadržaj rada ljekara u porodici i mjesnoj zajednici”. godine. godine. Aktivno je učestvovao s radovima i kao voditelj sesija na više svjetskih i evropskih kongresa javnog zdravstva. godine. Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu završio je 1976. koji će se održati u Sarajevu 2009. Svjetske asocijacije za telemedicinu i eZdravstvo od 2005.) i redovnog profesora (1998. godine. od kojih desetak u ratnom vremenu. osniva Katedru za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Evropskog kongresa medicinske informatike (MIE2009). BiH. Trenutno je glavni i odgovorni urednik časopisa: „Medicinski arhiv“. godine. a doktorsku disertaciju s naslovom “Evaluacija kompjuteriziranog informacionog sistema primarne medicinske zaštite” odbranio je na istom fakultetu 1990. Također je autor preko 30 knjiga i monografija. Bio je glavni i odgovorni urednik pet biomedicinskih časopisa. te prolazi faze izbora u docenta (1992. medicinske informatike i porodične medicine. godine. Godine 2005. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom mjestu. godine u Gračanici.javnog zdravstva Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 2001. do 2006.IZET (MUHAMED) MAŠIĆ. Do sada je organizirao preko 50 naučnih i stručnih skupova. do 2006. godine. Biran je za predavača Više medicinske škole u Sarajevu 1986.) do izbora u zvanje docenta 1991. „Materia Socio Medica“ i „Acta Informatica Medica“. godine.1952. Godine 1992. te međunarodni naučni skup „eZdravstvo i eEdukacija“ 2005. Izabran je za predsjednika 22. a član redakcijskih odbora nekolicine drugih časopisa u zemlji i inozemstvu. Osnivač je Društva za medicinsku informatiku BiH 1988. do 2006. godine a za profesora iste škole biran je 1989. Postdiplomski studij iz Socijalne medicine i organizacije zdravstvene zaštite završio je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1978. Magistrirao je o temi “Evaluacija informacionog sistema porodičnog zdravlja” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1985.).) na predmetu Medicinska informatika. izabran je za redovnog profesora na predmetu Porodična medicina na Zdravstvenom fakultetu Univerziteta u Zenici. Nostrificirao je diplomu na Medicinskom fakultetu u Insbruku (Austrija). biran je za redovnog profesora na predmetu Porodična/Obiteljska medicina na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Godine 2002. Među posljednjim organiziranim skupovima su: Prvi kongres medicinske informatike Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 1999. Prvi kongres socijalne medicine . godine. Drugi kongres medicinske informatike Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 2004.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful

Master Your Semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master Your Semester with a Special Offer from Scribd & The New York Times

Cancel anytime.