Izet Mašić

NastavNici i saradNici MediciNskog fakulteta u sarajevu 1946.-2006.

AvicenA
Sarajevo 2006. godine

BIBLIOTEKA BIOMEDICINSKE PUBLIKACIJE KNJIGA XXVII Odgovorni urednik Prof. dr. Izet Mašić Recenzenti: Prof. dr. Mehmedalija Budalica Prof. dr. Arif Smajkić Prof. dr. Mirko Grujić Lektor: Prof. Lejla Mašić Tehnički urednik: Mirza Hamzić CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 614 (497.6 Sarajevo) “1946/2006” 378.6:61] :929 (497.6 Sarajevo) “1946/2006” MAŠIĆ, Izet Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu : 1946.-2006. / Izet Mašić. - Sarajevo : “Avicena”, 2006. - 140 str. : ilustr.; 21 cm. - (Biblioteka Biomedicinske publikacije ; knj. 27) Podaci o autoru: str:140 ISBN 9958-720-32-9 COBISS.BH-ID 14793222 Izdavač: AVICENA d.o.o., Sarajevo Štampa: Birograf, Sarajevo Tiraž: 300 primjeraka

Predgovor

I

deja o monografiji rodila mi se davne 1993. godine tokom pripremanja proslave jubileja 100. godišnjice Zemaljske bolnice u Sarajevu i 50. godišnjice kontinuirane medicinske edukacije u Bosni i Hercegovini, koje su održane novembra 1994. godine u Sarajevu. Bio je to jedan od najvećih kulturnih događaja u opkoljenom Sarajevu. Tom prilikom, kao predsjednik Organizacijskog odbora proslave, organizirao sam poseban Simpozij „Ratna medicina i medicina u ratu“ (štampan je i poseban Zbornik radova Simpozija sa 62. sažetka radova), i sačinio dvije monografije: „Zemaljska bolnica u Sarajevu“ i „Allmanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu“. Skupljajući građu za spomenute monografije našao sam dosta vrijednih podataka o pionirima zdravstvene službe u BiH, doktorima, velikanima, koji su uloženim znanjem, trudom i iskustvom pomogli da generacije i generacije studenata i liječnika budu osposobljene obavljati svoj teški, značajni i humani posao. Shvatio sam tada koliki je ogroman i mukotrpan posao sakupiti građu o povijesnim događajima u medicini i zdravstvu u BiH i objediniti je na jednom mjestu. Pokušavali su to ranije i dijelom uspjeli u svoje vrijeme uvaženi profesori Hajrudin Hadžiselimović, Arif Smajkić, Risto Jeremić, Samuel Elazar i dr. ali je ta građa uvijek ostajala nedovršena i nedorečena. Ostala je nedovršena tada i meni, ali sam deset godina kasnije, mukotrpno dopunjavajući prethodnu monografiju, dovršio knjigu „Korijeni medicine i zdravstva u Bosni i Hercegovini“, namjenski napisanu povodom 110. godišnjice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i 50. godišnjice prvoosnovanog Medicinskog fakulteta (1944.) u Sarajevu. Knjiga je neka vrsta medicinske enciklopedije, i pokrila je gotovo sve važnije povijesne događaje u medicini i zdravstvu u BiH, ili bar načela mnoge od njih, jer naša medicinska povijest i nije tako siromašna. Ipak, ostalo je nekoliko, po mom mišljenju, važnih stvari koje su ovlaš dotaknute, ili koje nisam imao vremena i prostora u samoj knjizi dovršiti onako kako sam zamislio, a za koje smatram da su važne da budu zapisane i ostav-

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 

50. do brojeva prije nego što sam i sam preuzeo njegovo uređivanje i našao mnoga imena. godišnjice Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Neke od podataka sam lično uzeo od potomaka i rodbine umrlih. s obzirom da su neki naši nastavnici svoju karijeru nastavljali na drugim medicinskim fakultetima. stara je izreka. od onog prvog. objavljenog 1947. godišnjice. uglednim naučnicima i istraživačima. Sarajevo. Također sam određene podatke pronalazio u sličnim allmanasima drugih fakulteta u zemlji i inozemstvu. po vlastitoj želji ili pozivom da tamo osnuju katedre i organiziraju nastavu koju su vodili na našem fakultetu. i takvi su kakve sam dobio. Namjera mi je bila samo to da ispoštujem poruku ove arapske mudre izreke. likove i događaje koji su mi pomogli da uobličim ovu monografiju. koji ranije nisam mogao. i 30. što mi je pomoglo da oblikujem sadržaj ove monografije.to bježi. te spisak danas angažiranih nastavnika i saradnika. Istovremeno sam proučio i sve ranije brojeve časopisa. nastavnicima. čija djela.). i ova će vjerovatno imati nedostataka i propusta. Koristio sam i allmanahe Medicinskog fakulteta koje su uredili profesor Hajrudin Hadžiselimović. rezultati rada. bar u pukim statističkim ciframa ili opisima treba da nas podsjećaju na njihov ogroman doprinos razvoju medicinske nauke i zdravstvene struke na našim prostorima. povodom 25. Također. godine 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .ljene generacijama ili su samo površno bili upućeni u njih. ali i svoj. povodom 40. godišnjice Medicinskog fakulteta. godišnjice (1996. ali za nju nisam samo odgovaran ja već i oni koji su te podatke ranije zabilježili i ostavili nam ih u amanet u nekoj pisanoj formi. u Pogovoru ove monografije priložio sam spiskove nastavnika i saradnika koji su bili angažirani u nastavni proces na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. godine. koji sam pripremio povodom 50. do podataka o nekim preminulim nastavnicima i saradnicima nisam došao. organizirane institucije koje su ostavili iza sebe. metodi rada. Nažalost. godišnjice (1986. koji je bio i ostao Alma Mater drugim visokoškolskim medicinskim ustanovama u našoj zemlji.to ostaje. ono što se pamti . a bili su objavljeni u allmanasima publiciranim povodom jubileja: 30.). te profesor Arif Smajkić. aprila 2006. Kao i svaka knjiga i monografija dosad. koja se toliko puta potvrdila u praksi. Ono što se zapiše . Kao dugogodišnji glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“ objavio sam najmanje tridesetak In memoriam-a uglednih nastavnika Medicinskog fakulteta u Sarajevu. 40. Radi se o našim učiteljima. godišnjice (1976. i možda neki podaci neće odgovarati potpunoj istini.). ali se nadam da će u nekom ponovljenom izdanju i njihovi životopisi biti involvirani.

godine. Godine 1963. godine ARANICKI MILOŠ (1900. Prolazi faze izbora u docenta. Nakon otvaranja Medicinskog fakulteta u Sarajevu preuzima rukovođenje institutima i katedrama za Higijenu. redovni profesor Higijene.Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu od 1946.-1994. Socijalnu medicinu i Epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Jedno vrijeme radio je kao ljekar u nekoliko mjesta Srbije. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1923. do 2006. vanrednog i redovnog profesora na predmetima Higijena i Socijalna medicina i Epidemiologija.). odlazi u Novi Sad i preuzima rukovođenje Katedrom za epi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Socijalne medicine i Epidemiologije Rođen je u Novom Sadu 1900. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. godine. Jedno vrijeme obavlja funkciju direktora Centralnog higijenskog zavoda u Sarajevu.

i 1921. do 1957. gdje ostaje do odlaska u mirovinu aprila 1962. a od 1951. Objavio je oko trideset stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. godine šef je Ginekološko-akušerskog odjeljenja bolnice u Nišu. zatim od 1947. godine. Profesor Milenko Berić se neprestano usavršavao. Po pozivu. Beču. do 1951. godine. Od godine 1925. godine u Bačkoj Palanci.). Umro je u Novom Sadu 1994.-1975. zatim član Redakcijskih odbora časopisa „Arhiv srpskog lekarskog društva“. boraveći u univerzitetskim centrima u Parizu. godine kod čuvenog profesora Bumm-a u Berlinu. Bio je član užeg odbora ginekološko-akušerskih sekcija Srbije. „Ginekologija i opstetricija“ i „Medicinski arhiv“. nastavio u Gracu (1920. „Makedonski medicinski pregled“. U periodu od 1944. godine direktor je Ginekološko-akušerske klinike Kliničkog centra u Skoplju i redovni profesor na predmetu Ginekologija i akušerstvo na Medicinskom fakultetu u Skoplju. kojom rukovodi do 1969. postavljen je za šefa Ginekološko-akušerskog odjeljenja Gradske bolnice u Beogradu. godine rukovodi Ginekološko-akušerskim odjeljenjem Pokrajinske bolnice u Novom Sadu. Gracu i Budimpešti. a također i član nekoliko me- 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . do 1945. Istovremeno je direktor Zavoda za zdravstvenu zaštitu u Novom Sadu do odlaska u penziju 1965. Berlinu. godine. a zatim i upravnik Armijske bolnice III armije JNA. godine bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“. Započeo je studij u Zagrebu 1919. godine. godine. Od 1961. BERIĆ MILENKO (1899. BiH. godine na Medicinskom fakultetu. bio je pomoćnik.).demiologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. do 1963. a gimnaziju u Temišvaru. 1957. Specijalistički ispit iz Ginekologije i akušerstva položio je 1927. a završio u Berlinu 1924. Nakon završetka Drugog svjetskog rata pa do 1947. godine dolazi u Sarajevo i preuzima rukovođenje Ginekološko-akušerskom klinikom Kliničke bolnice u Sarajevu u svojstvu redovnog profesora. Godine 1936. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1899. Osnovnu školu završio u Čurugu. radi kao ljekar na Ginekološkoakušerskom odjeljenju Opšte državne bolnice u Sarajevu.

. godine. te se ponovo vraća u Beograd. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1919. Kao naučnik i istraživač objavio je oko 60 naučnih i stručnih radova. Uveo je većinu subspecijalističkih službi i savremene dijagnostičke terapijske metode u vrijeme dok je rukovodio Ginekološko-akušerskom klinikom u Sarajevu. a zatim dobija specijalizaciju iz Opće hirurgije. godine. koju je okončao 1953. Kijevu i Pragu i usavršava se iz neurohirugije i vaskularne nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . a bio je koautor knjige „Porodiljstvo za studente medicine“ izdate 1961. Umro je u Novom Sadu 1975. Zadnje godine života aktivno je participirao u Naučnom društvu za istoriju zdravstvene kulture Jugoslavije. Godine 1963.-1980. BESAROVIĆ ZDRAVKO (1919. Po povratku u zemlju biva postavljen za šefa Hirurškog odjeljenja Opšte bolnice u Zenici. bavi se ilegalnim radom. i 1959. upisuje Medicinski fakultet u Beogradu a kao student bio je uključen u rad SKOJ-a. godine. habilitira na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i biva izabran za docenta na predmetu Opća hirurgija. godine. godine. Godine 1957. Lenjingradu. Veliko priznanje doživio je izborom za člana Ekspertne grupe za predlaganje kandidata za Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju od strane Švedske akademije nauka 1960. Početkom Drugog svjetskog rata vraća se u Sarajevo. gdje ostaje četiri godine. Lion. Nakon što je oslobođen. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Važio je za dobrog organizatora svoje struke. godine.). U svojstvu docenta 1965. godine boravi šest i po mjeseci u Moskvi. proveo je nekoliko mjeseci na subspecijalizaciji iz neurohirugije u francuskim gradovima Montpelje.đunarodnih nacionalnih udruženja za Ginekologiju i akušerstvo. Još za gimnazijskih dana učestvuje u antifašističkim demonstracijama. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu je diplomirao je1950. pristupa jedinicama NOB-a. Godine 1939. i u tom perioda je hirurgiju u Zenici podigao je na vrlo zavidan nivo. Pariz. Još kao specijalizant biran je za asistenta na predmetu Opća hirurgija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. gdje biva uhapšen od beogradske specijalne policije i u zatvoru ostaje do 1944.

u Manhajmu. godine. Orden National du merite – Republique Francaise i Velike plakete JNA. Kao hirurg i kao nastavnik hirurgije boravio je na svim važnijim hirurškim naučnim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. člana gradskih i sreskih partijskih struktura.). predsjednika Socijalno-zdravstvenog vijeća grada Sarajeva. Smrt ga je zatekla na mjestu šefa Neurohirurške klinike UMC-a Sarajevo 1980.hirurgije. Za svoj javni i društveno-politički angažman dobio je brojna odlikovanja: Medalja zasluga za narod.-1982. Bio je dugogodišnji šef Hirurške klinike UMC-a i Neurohirurškog odjeljenja UMC-a u Sarajevu. godine./73. a diplomirala na istom fakultetu 1950. izabran je za vanrednog. a školske 1972. U mirovinu je otišla 1981. Završila je gimnaziju u Novom Sadu 1938. godine i iste godine upisala studij na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Nakon položenog specijalističkog ispita iz Oftalmologije 1955. Godine 1975. Orden rada sa crvenom zastavom. godine u Novom Sadu. Orden rada drugog reda. godine radi kao ljekar stažista u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. kranijalni traumatizam. Profesor Mirjana Bijedić je rezultate svojih istraživanja i iskustva u praksi publicirala u preko 40 naučih i stručnih  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . odnosno primjenu modernih metoda neurohirurške dijagnostike i operativnih tehnika. izabrana je za asistenta na predmetu Oftalmologija.. Medicinska knjiga Beograd . godine. Rektorski mandat mu je ponovljen od 1974. obavljao je funkcije: člana Savjeta Medicinskog fakulteta. godine. Godine 1968. Augusta 1951. a rezultate svojih istraživanja publicirao je u 75 stručnih i naučnih radova. a 1975. a 1976. godine. do 1978. i „Hirurgija“. biran je i za rektora Sarajevskog univerziteta. kao odličan ljekar praktičar i dobar organizator zdravstvene službe rukovodila je s nekoliko odjeljenja Klinike za očne bolesti Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Kao aktivni učesnik NOB-a prekinula je studiranje 1944. za redovnog profesora Medicinskog fakulteta na predmetu Opća hirugija. promoviran je u počasnog doktora nauka u Mičigenu SAD. a također je i dobitnik Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva za 1976. redovni profesor Oftalmologije Rođena je 1920. BIJEDIĆ MIRJANA (1920. Koautor je u knjigama „Hirurgija centralnog nervnog sistema“. te sljedeće godine i predsjednika Zajednice jugoslavenskih univerziteta. godine. Njemačka. Orden Republike sa srebrenim vijencem. Društveno-politički je bio vrlo angažiran. vanrednog i redovnog profesora Medicinskog fakulteta i drugih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu.Zagreb 1976. godinu. Od augusta 1950. godine. te prošla procedure izbora za docenta. Značajan opus radova odnosi se na neurohirurgiju. Univerzitet u Sarajevu 1977.

godine. redovni profesor Hemije Rođena je u Sarajevu 1920. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu. Izabrana za docenta na predmetu Hemija 1961. Nakon diplomiranja zaposlila se kao apotekar u Apoteci Prvi maj u Sarajevu. Do kraja Drugog svjetskog rata živjela i radila u ilegali u Sarajevu. Umrla je u Sarajevu 1982. počela je studij na Farmaceutskom odsjeku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. koji je morala napustiti zbog angažmana u studentskom pokretu. objavljenog 1982. Odbranila je doktorsku disertaciju pod naslovom „Sinteze pirol-2-aldehida sa fiziološki i terapeutski djelotvornim supstancijama“ na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu 1960. bila je angažirana kao društveni radnik na Medicinskom fakultetu i u Univerzitetskom kliničkom centru Sarajevo. u kome je bila do 1942. Godine 1939. zatim član Redakcijskog odbora časopisa „Acta Ophtalmologica Iugoslavica“.). godine uhapšena i deportirana u Sabirni logor u Sarajevo. Koautor je udžbenika „Očne bolesti“. Nastavila studirati poslije oslobođenja na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu. do 1976. Istovremeno. godine. Bila je glavni urednik časopisa „Jugoslovenski oftalmološki arhiv“. zbog koga je 1940. godine. Bila je šef Kabineta za hemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu u periodu od 1963. gdje je jedno vrijeme bila demonstrator na predmetu Farmaceutska kemija. godine. te član Izvršnog odbora Oftalmološke sekcije BiH i Udruženja oftalmologa Jugoslavije.radova u domaćoj i inozemnoj literaturi. godine. godine. godine. Za svoj svestrani rad dobila je niz društvenih i stručnih priznanja. BOBAREVIĆ BLANKA (1920. Za asistenta Medicinskog fakulteta na predmetu Hemija izabrana je 1951. Jedan nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 .-2001. godine a vanrednog profesora 1968. godine.

akademik. prof. do 1941. za redovnog profesora. Londonu (prof. za docenta. Godine 1949. Teste. godine. gdje je i umrla 2001. Grazu (prof. A. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Mostaru 1901. Dio specijalističkog staža proveo je u inozemstvu. a od 1941. Radi svojih otvorenih simpatija i angažmana u NOB-u. dr. godine. Chechi). a kao nastavnik Medicinskog fakulteta istakao se svojim pedagoškim sposobnostima u prenošenju znanja na studente i kolege na specijalizaciji. a za profesora emeritusa izabran je na Medicinskom fakultetu 10 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .je od osnivača odsjeka za Farmaciju i prvi prodekan a zatim od 1974. U proljeće 1992.-1989. Sa kolegama s PMF-a sarađivala je intenzivno na sintezi derivata 4 hidroksi kumarina. Ziegler). Zatim. boravila u Nacionalnom centru za istraživanje prirodnih spojeva kod profesora Lederera u Parizu i Istraživačkom centru Lepetit u Milanu kod E. Uz pedagoški stručni i naučni rad. izabran je za asistenta na predmetu Interna medicina. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je u Kliničkoj bolnici u Sarajevu 1949. između ostalog. Usavršavala se u zemlji i inozemstvu. Na ovom području urađen je izvjestan broj magistarskih radova i doktorskih disertacija. Poslije Drugog svjetskog rata radi kao specijalista internista na Trećoj internoj klinici u Sarajevu. Nakon diplomiranja radio je kao općinski i sreski ljekar u Jajcu od 1931. zatim 1951. on i njegova familija bili su progonjeni od okupatora i domaćih izdajnika. Blanka Bobarević bila je vrlo aktivna na društvenom i stručnom planu. derivata pirola i pirolidina. godine. Umirovljen je 1971. U istraživačkom opusu od 100 publiciranih radova većina se odnosila na istraživanje u području sinteze farmakološki i fiziološki aktivnih supstanci. godine i sahranjena u Malagi . za vanrednog profesora i 1962.Španija. do 1947. Završio je gimnaziju u Mostaru a Medicinski fakultet u Beogradu 1929. u institutima u Firenci (prof.). godine napustila Sarajevo i izbjegla u Španiju. kao sekundarni ljekar u Državnoj i Kliničkoj bolnici u Sarajevu. godine. godine i dekan Farmaceutskog fakulteta. BRKIĆ IBRO (1901. 1959. do 1978. Simmons). Kao ljekar praktičar bio je izuzetno cijenjen među pacijentima i kolegama. godine.

i 27. julsku nagradu BiH 1970. Jedno vrijeme bila je šef Nefrološkog odjeljenja Druge interne klinike. godine. Učesnik je nekoliko radnih akcija u poslijeratnoj izgradnji zemlje i bila priznati društveni radnik radeći kao član nekoliko upravnih organa. Za svoj javni i društveni angažman dobio je niz priznanja. godine. godine u Sarajevu. a veći do svog radnog vijeka provela je baveći se nefropatologijom. Po završenom studiju birna je za asistenta Interne medicine. asistent Interne medicine Rođena je u Jajcu 1933. između ostalog.-1982. a redovni član je postao 1978. Umrla je u Sarajevu 1982. godine i Orden rada sa crvenom zastavom 1975. Kao asistent pokazala je izvanredne pedagoške sposobnosti u prenošenja znanja studentima. sportske kardiologije i opće interne medicine. a medicinski fakultet okončala je 1959. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . Bio je društveno aktivan i angažiran u nekoliko domaćih stručnih asocijacija.). između ostalog: Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima 1964. godine. Većina njegovih naučnoistraživačkih aktivnosti bila je u domenu kardiologije. Umro je 1989. godine. Svoja praktična iskustva iz nefropatologije prezentirala je u preko 50 stručni i naučnih radova publiciranih u domaćim i inozemnim časopisima. u Sarajevu. položila je specijalistički ispit iz interne medicine. pa do 1952.. pa je svoje rezultate ispitivanja provedenih u Elektrokardiografskom laboratoriju III interne klinike u Sarajevu objavio u 52 naučna i stručna rada: iz kliničke kardiologije. godine. a radno mjesto joj je bilo na Drugoj internoj klinici u Sarajevu. Godine 1968. Sljedeće godine izabran je za dopisnog člana ANUBiH. BRKIĆ-HADŽIJAHIĆ NAIDA (1933. godine. te Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva 1966. kardiopulmonalne patologije. bio je sekretar Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“ od njegovog osnivanja 1947. Srednju školu je završila u Sarajevu.u Sarajevu 1972. Bio je osnivač i predsjednik Društva ljekara BiH i član Udruženja kardiologa Jugoslavije.

Plaketu grada Sarajeva i Zlatnu plaketu Medicinskog fakulteta povodom 25. godine. Nastavne aktivnosti je započeo kao demonstrator kod profesora Aleksandra Sabovljeva. od Instituta „Boris Kidrič“ u Vinči. Usavršavao se u gotovo svim naučnim institucijama u bivšoj Jugoslaviji. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Livnu 1927. uglavnom su eksperimentalnog karaktera i koja je involvirao u istraživačke projekte koje je vodio. gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. do odlaska u mirovinu 1993. Habilitirala je o temi “Izgled vidnog puta u odnosu na kon- 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .-2005. godine. BUBIĆ-HUKOVIĆ ILDUZA (1927. Nakon diplomiranja radi kao asistent na Institutu za fiziologiju i biohemiju kod prof. godine. Nekolicina radova se odnosi na opću fiziologiju. godine. Za svoj izuzetno plodan društveni angažman dobio je Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva. godine i redovnog profesora 1976. Umro je u Sarajevu 1994.BRKIĆ SEAD (1927. godine. godine. godine u Mostaru. Za vrijeme studija bila je demonstrator na predmetu Anatomija. zatim je biran za asistenta te docenta 1965. Osnovnu i srednju školu je završio u rodnom mjestu. Tokom Drugog svjetskog rata. godine.-1994. Većina njegovih radova odnosi se na ovu oblast. a završila 1956. Izabrana je za asistenta na predmetu Anatomija 1957./1949. kao petnaestogodišnji dječak uključio se u NOB. redovni profesor Anatomije Rođena je 1927. Aleksandra Sabovljeva. Funkciju šefa Instituta i Katedre za fiziologiju i biohemiju obavljao je od 1970. godina njegovog postojanja. a predavača 1961. vanrednog profesora 1970. zatim Instituta za fiziologiju VMA u Beogradu.). Bio je redovni član ANUBiH a četiri godine obavljao je i funkciju i ministra zdravlja BiH. akademik. godine. fiziologiju kardiovaskularnog sistema. a publicirao oko 150 radova u domaćim i inozemnim časopisima. uglavnom iz oblasti primjene radioaktivnih izotopa u medicini. respiratornog sistema te ispitivanje hemodinamike koronarne cirkulacije u patološkim uvjetima.). Medicinski fakultet u Sarajevu upisala 1948. godine. Medicinski fakultet je završio u Sarajevu 1953. te Instituta „Marija Kiri“ u Varšavi i sličnim institutima u Londonu i Lidsu u Engleskoj.

Nakon odlaska u mirovinu birana je za profesora emeritusa. godine. godine. godine za vanrednog profesora te 1978. te 1975. godine. te izabrana za docenta 1961. te je iste godine izabrana za docenta na predmetu Mikrobiologija u kom svojstvu ostaje do svoje smrti 1982.-1982. Najveći dio svog nastavnog rada provela je na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu. a posebno se uspješno ogledala u edukaciji i osposobljavanju srednjeg i višeg medicinskog kadra iz laboratorijsko-dijagnostičke djelatnosti.). Jedno vrijeme radi kao medicinska sestra u Sarajevu. Osnovala je i vodila antropološki laboratorij na Institutu za anatomiju. godine. pretežno iz parazitologi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . i u tom segmentu je pokazala izuzetan smisao za pedagoški rad. docent Mikrobiologije i parazitologije Rođena je u Sarajevu 1933. godine. stomatologije. da bi sljedeće godine bila izabrana za asistenta. Doktorsku disertaciju o temi „Ispitivanje vertikalne migracije larve Ancylostoma duodenale“ odbranila je 1977. a zatim kao laboratorijski tehničar na Institutu za mikrobiologiju i parazitologiju. Za svoj društveni angažman dobila je više plaketa i društvenih priznanja. godine. godine za redovnog profesora. Objavila je 11 naučnih i stručnih radova.figuraciju lobanje čovjeka”. bira se 1973. godine BUŠIĆ VERA (1933. predavač i docent na predmetu Mikrobiologija i parazitologija vodila je uspješno praktičnu i teorijsku nastavu studentima biomedicinskih fakulteta. najveći broj je iz domena antropologije. Publicirala je oko 40 stručnih i naučnih radova. farmacije i VMŠ. godine za predavača na predmetu Mikrobiologija. Nakon odbranjene doktorske disertacije “Seksualne oznake na skeleetu čovjeka” 1972. koji su koristili studenti medicine. Svoja iskustva i znanje pretočila je u „Praktikum iz mikrobiologije“. Kao asistent. Umrla u Sarajevu 2005. Uz rad je završila Medicinski fakultet u Sarajevu 1968. gdje je završila srednju medicinsku školu.

Godine 1956. Vojne klinike u Stubičkim Toplicama. godine na predmetu Fizikalna medicina i rehabilitacija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Specijalizaciju iz Balneologije i fizikalne medicine završio je na Fakultetu za Balneologiju i fizikalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Breslau. a zatim prelazi u Zagreb i radi do kraja Drugog svjetskog rata. a redovnog 1962. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1936. a dekan od 1967. Nakon oslobođenja služi vojni rok do 1948. Jedno vrijeme bila je šef Odsjeka za crijevne i urogenitalne parazitoze i Odjeljenja za parazitologiju Instituta za mikrobiologiju „Dr. do 1966. godine. a gimnaziju u Varaždinu 1931. najzad. redovni profesor Fizijatrije i rehabilitacije Rođen je 1911. godine u Vinici kraj Varaždina (Hrvatska). položio je specijalistički ispit iz interne medicine. Njemačka 1941. godine. godine demobiliziran. Godine 1952. osniva Institut za balneologiju i fizikalnu medicinu BiH na Ilidži. boravio je u inozemstvu na stručnom usavršavanju kod čuvenog profesora Kersleya u Bathu kod Bristola (Engleska)./68 do 1972. godine. godine. upravnika Vojnog lječilišta za reumatske bolesti i postreumatska stanja na Ilidži kod Sarajeva. Jedno 14 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . zatim šefa Odjeljenja za posttraumatska stanja./1960. kada biva premješten u civilnu bolnicu u Slavonskom Brodu. godine. Nakon što je početkom 1948.-1998)./67. Robert Fried“. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. godine. onda šefa odjeljenja i upravnika Vojne bolnice u Lipiku i. gdje radi do marta 1945. CIGLAR MARKO (1911. helimintologije i ankilostomiaze. godine kod profesora Vogta. Iste godine osniva balneološku instituciju u lječilištu u Daruvaru i radi do 1944. pa do svoje smrti. Za vanrednog profesora izabran 1959. od 1977. habilitira i biva izabran za docenta na predmetu Fizikalna medicina i balneologija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu./73. Godine 1950.je. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu s prekidima od školske 1959. akademik. godine. Godine 1937. a po izlasku iz vojske postavljen je za šefa Odjeljenja za reumatične bolesti Vojne klinike u Topuskom. izabran je za asistenta na predmetu Fizikalna medicina na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Publicirao je preko 50 stručnih i naučnih radova. a jedno vrijeme i rukovodio tim udruženjima. a nakon diplomiranja 1957. godine. godine. godine i počasni član još nekoliko akademija nauka u inozemstvu. godine izabran je za demonstratora na predmetu Anatomija. radne terapije.. i redovnog profesora. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1955. godine. Bio je prodekan i dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu u pet izbornih perioda. vanrednog profesora 1972. Ćuš zapamćen je kao jedan od boljih pedagoga i edukatora. prof. ultrazvuka.vrijeme boravi na najsavremenijim institucijama za rehabilitaciju u Engleskoj. godine izabran je za asistenta na predmetu Anatomija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i prolazi procedure izbora za docenta 1967. ĆUŠ MIRKO (1930. većina njih je bila iz domena pro- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Danskoj. a odbranio doktorsku disertaciju „Morfologija krvnih sudova ovarijuma u različitim funkcionalnim stanjima“ 1972. čija predavanja su bila na visokom nivou i rado posjećena. te metodama funkcionalnog osposobljavanja oštećenih bolesnika primjenom hidroterapije. te član više drugih rukovodnih institucija u Sarajevu i BiH. Holandiji i Italiji. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. godine.. Akademik Ciglar je bio veoma aktivan u naučnim i stručnim udruženjima na nivou bivše Jugoslavije i BiH iz područja užeg interesiranja. 1978. redovni profesor Anatomije Rođen je u Sarajevu 1930. Norveškoj. poremećaje cirkulacije srca i krvnih sudova pod utjecajem raznih fizikalnih faktora.). itd. kineziterapije. godine. endokrinosekreciju i upalu. Velik dio svojih rezultata i istraživanja objavio je u domaćim i inozemnim časopisima u preko 100 stručnih i naučnih članaka. U svojih 30 i više godina nastavničkog rada i bogatog iskustva u unapređenju i organiziranju nastave iz predmeta Anatomija za sve biomedicinske fakultete. Habilitirao je o temi „Odnos vena prema arterijskim segmentima bubrega čovjeka“ 1966. Istraživao je farmakodinamsko djelovanje prirodnih ljekovitih voda i klime na metabolizam. a član ANUBiH od 1967. Još u vrijeme studija 1950.-1986.

Bio je glavni urednik časopisa „Folia Medica Facultatis Medicinae Universitatis Saraeviensis“ i „Folia Anatomica Yugoslavica“. godine odlazi u Beograd i rukovodi Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu. godine postaje šef Očnog odjeljenja Državne bolnice u Beogradu. Godine 1946.učavanja krvnih sudova i glomerularnog aparata bubrega. Berlinu. posmatranih s aspekta komparativne i uzrasne anatomije. te se vraća 1962. Ženevi. redovni profesor Oftalmologije Rođen je 1900. izabran je za dekana Medicinskog fakulteta i glavnog i odgovornog urednika časopisa „Medicinski arhiv“. godine. godine.). Nakon diplomiranja zapošljava se na Klinici za očne bolesti u Zagrebu kod profesora Botterija. Beču i Londonu. bira se u privatnog docenta u Zagrebu./49. Za svoj pedagoški. do 1962. asimetrije lobanje i mozga i naročito limbički sistem i njegove struke s aspekta filo i ontogeneze. godine u Orašju. a 1940. a od 1926. povelja i nagrada. kao asistent na predmetu Očne bolesti. naučni i društveni rad profesor Mirko Ćuš dobio je nekoliko društvenih priznanja u vidu odlikovanja. Završio je gimnaziju u Vinkovcima a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beču 1924. preuzima dužnost šefa Očnog odjeljenja Kliničke bolnice u Sarajevu koje prerasta u Očnu kliniku i na kojoj docent Vladimir Čavka postaje prvi šef Očne klinike i novoosnovane Katedre za oftalmologiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu u zvanju redovnog profesora. godine. Godine 1948. Godine 1939. godine u Sarajevu i upravlja Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu do odlaska u mirovinu 1983. kao sekundarni ljekar. Frankfurtu.-1984. Rezultati istraživanja profesora Ćuša vrijedan su doprinos promociji anatomije na bosanskohercegovačkim prostorima. Kao naučnik i istraživač bio je vrlo plodonosan i jedan od za- 16 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . plaketa. ČAVKA VLADIMIR (1900. Minhenu. Od 1956. U tom periodu boravio je na usavršavanju na očnim klinikama u Parizu. godine. gdje ostaje sve do 1940. akademik. Umro je u Sarajevu 1986.

godine. te teleangiekstazije na vežnjači i kapcima u obliku „pauka-spajdera“ kod bolesnika s cirozom jetre. i. te modifikacije postojećih aplikacija kod ablacije retine. godine. godine. a doktorsku disertaciju 1970. Još kao asistent. kao i udžbenik „Oftalmologija“. između ostalog: akademsku togu Univerziteta u Oksfordu 1950. najzad. orbite. zatim nagradu AVNOJ-a 1947. između ostalog. godine. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju 1942. i „Retinitis pigmentosa“. godine. godine. Za svoj javni i društveni angažman dobio je niz priznanja. primjenjujući transorbitalnu leukotomiju. Bio je član brojnih naučnih i stručnih asocijacija u zemlji i inozemstvu. zatim uvodi nove operativne metode kod plastičnih operacija kapaka. njemačkog. objavljena 1953. godine. godine ČUSTOVIĆ IZET (1923.služnih pionira na bivšim jugoslavenskim prostorima. objavljen 1983. lobotomiju (lobotomija Fiamberti-Čavka). Orden rada prvog i drugog reda i Orden rada sa crvenom zastavom. zatim akademsku togu Univerziteta u Montrealu 1954. godine bio je jedno vrijeme hapšen i veći dio okupacije provodi u Sarajevu u ilegali. godine a na njemu diplomirao odličnom ocjenom 1953. godine konstruirao je korneofleksometar.-1979. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu 1958. godine obavljao je dužnost sekretara Personalnog odsjeka Divizije. godine. Do 1947. gdje rukovodi Pedijatrijskim odjeljenjem. Umro je 1984. da bi se 1945.). patologijom rožnjače.. Pro- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . godine. Medicinski fakultet u Zagrebu upisao je 1947. godine. a u periodu rukovođenja Očnom klinikom u Sarajevu bavi se pretežno glaukomom. primjenom tkivne terapije i inplantologije po Filatovu. Habilitaciju je odbranio 1965. Rezultate istraživanja iz naprijed spomenutog bogatog opusa publicirao je u preko 200 naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima i dvije monografije: „Refrakcione anomalije i neurologija oka“. engleskog. jedno vrijeme radi u Domu zdravlja Visoko. Prvi je predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH (Naučno društvo BiH) i njegov redovni član od 1948. redovni profesor Pedijatrije Rođen je u Trebinju 1923. Osnovao je časopis „Medicinski arhiv“ i „Jugoslovenski oftalmološki arhiv“ i bio njihov glavni i odgovorni urednik. Nakon diplomiranja. te prvu nagradu Vlade BiH 1948. operacijom keratoplastike i keratotomije (modificirao Sato-ovu operaciju kod keratokonusa). priključio jedinicama NOP-a. Također opisuje nove oblike epidemičnog celulita orbite kod djece izazvane virusima. 1935. objavljena 1941. godine. Radi svoje aktivne saradnje u NOB-u od 1943. francuskog i austrijskog oftalmološkog društva. totalnog simblefarona.

godine. a za docenta na istoj katedri bira se 1940. te redovnog profesora 1943. Nakon osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu biva izabran za redovnog profesora i šefa Katedre za hemiju. H. DEŽELIĆ MLADEN (1900. Kao asistent na Katedri za kemiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu izabran je 1926. i redovnog profesora na predmetu Pedijatrija 1977.. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na predmetima Kemija. godine. G. Umro je u Sarajevu 1979. Fizika i Matematika 1923. Godine 1961. radi kao viši savjetnik i šef Kemijske laboratorije Duhanskog instituta pri Ministarstvu lake industrije. godine. Od 1945. godine. proveo je šest mjeseci u Centru za naučna istraživanja na Medicinskom fakultetu u Parizu izučavajući imunologiju. godine.-1989. godine. što je rezultiralo i osnivanjem Savjetovališta za dijabetičare i njihove roditelje u sklopu Dječije klinike u Sarajevu. godine. i stekao je ugled odličnog poznavaoca šećerne bolesti kod djece. Na Katedri opće i eksperimentalne kemije na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu izabran je za vanrednog profesora 1942. a brojne radove prezentirao je na stručnim pedijatrijskim skupovima. Doktorsku disertaciju iz Kemije odbranio je kod profesora N. Iz područja kliničke imunologije i bjelančevina plazme i bioloških sekreta objavio je značajan opus naučnih i stručnih radova. redovni profesor Hemije Rođen je 1900.šao je procedure izbora za docenta 1967. godine. do 1925.). Scheibea. akademik. Od 1923. Obavljao je brojne društvenopolitičke funkcije na Medicinskom fakultetu i u UMC-u Sarajevo. Specijalizirao je organsku kemiju u Minhenu kod nobelovca prof. a također se usavršavao na klinikama u Pragu i Budimpešti./62. Fischera i fizikalnu kemiju kod prof. Jedno vrijeme bio je predsjednik Pedijatrijske sekcije Društva ljekara BiH i podpredsjednik Endokrinološke sekcije BiH. vanrednog profesora 1972. godine. Osim kliničke imunologije interes je usmjerio i na dječiju endokrinologiju. Nakon osnivanja 1 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine radi na Tehničkoj srednjoj školi u Zagrebu kao srednjoškolski profesor. gdje je završio osnovnu školu i klasičnu gimnaziju 1919. godine u Zagrebu. Pušina 1927.

Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1950.-1961. godine u Lugavčini kod Požarevca (SCG). Na njegovu inicijativu. Umro je u Zagrebu 1989. među kojima i četiri monografije. Iz ove oblasti počeo je objavljivati već 1927. Požarevac. koju dužnost je obavljao do svoje smrti 1961. izabran je za docenta na predmetu Neuropsihijatrija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. kada Naučno društvo prelazi u ANUBiH a profesor Deželić je izabran u prvo predsjedništvo Akademije. do 1966. Gimnaziju je završio u Požarevcu 1910. U Naučnom društvu BiH obavljao je funkciju sekretara društva od 1963. godine i do svoje smrti objavio je više od 100 stručnih i naučnih radova. godine bira se za redovnog profesora i šefa Katedre Organske hemije. Više od 30 radova objavio je u inozemnim medicinskim časopisima. na novoosnvanom Prirodnomatematičkom fakultetu u Sarajevu bira se za šefa Odsjeka za hemiju i kasnije direktora Hemijskog instituta.-1914. Do 1930. Odlikovan je Ordenom rada sa crvenom zastavom 1965. godine radi kao ljekar opće prakse u mjestima: Kuršumlija. godine. gdje je diplomirao 1921. zatim vanrednog profesora 1951. Za svoj društveni i naučni angažman godine 1966. godine. redovni profesor Neuropsihijatrije Rođen je 1891. nastavio studirati u Berlinu (1912. godine i redovnog profesora istog Fakulteta. godine. a radi ratnih događanja prekinuo studij i nastavio na Praškom medicinskom fakultetu. DIMITRIJEVIĆ DIMITRIJE (1891. godine. godine. Godine 1947. prvenstveno iz organske i fizikalne hemije. godine a jedno vrijeme provodi na Klinici za neuropsihijatriju kod uvaženog profesora Pelnarža u Pragu. godine. julsku republičku nagradu BiH. dobio je 27. godine. Područjem neuropsihijatrije počeo se baviti 1924. Publicirao je preko 100 naučnih i stručnih radova. čiji je urednik bio 15 godina. u Sarajevu je osnovan Insistut za hemiju i fiziku. Osnovao je Društvo hemičara i tehnologa BiH i njegov časopis „Glasnik“. Najveći nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 19 . Od 1960.). Medicinski fakultet upisao je u Freiburgu. Obrenovac. Smederevska Palanka.). koji je važio za najbolje i najfunkcionalnije organiziran hemijski institut u zemlji.

Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu nastavnu karijeru započeo je kao asistent 1953. Posebno se interesirao za hirurgiju povrijeđenog kuka i tim segmentom se bavio sve do svoje smrti. a kasnije se usmjerio na traumatologiju.. Zaslužan je da je traumatologija dobila ravnopravan značaj s drugim subdisciplinama unutar opće hirurgije. Također se bavio sportskim povredama i jedno vrijeme je 20 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .). bio je član brojnih naučnih i stručnih domaćih i inozemnih asocijacija. DODER ALEKSANDAR (1919. godine. godine i „Histerija kao neurodinamski problem“. a svoja iskustva iz tog domena prezentirao je u dvije monografije: „Neuroze sa talamopatskim pojavama“. Opću hirurgiju je učio kod akademika Blagoja Kovačevića. Završio je gimnaziju u Sarajevu 1939. te član Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“. godine. i redovnog profesora 1975. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1919. godine. godine. a iz ove oblasti također je objavio jednu monografiju: „Schizasthenia“. godine njegove ljekarske prakse. godine. godine u Ulogu.-1975. objavljena u Sarajevu 1956. te prošao procedure izbora za docenta 1962. Studije medicine započeo na Medicinskom fakultetu u Beogradu a okončao Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1947. objavljena 1953. godine na Hirurškoj klinici u Sarajevu. Umro je i sahranjen u Beogradu 1961. Godine 1959. godine. objavljena u Sarajevu 1954. Nekolicina njegovih radova posvećena je šizofreniji. Specijalistički ispit iz Opće hirurgije položio je 1954. Jajcu i Cazinskoj Krajini. Nastupao je s radovima na brojnim svjetskim i naučnim skupovima. dodijeljena mu je medalja za zasluge „Orden rada drugog reda“ povodom 43. godine. Jedno vrijeme radio je kao ljekar opće prakse na Sokocu. vanrednog profesora 1968. u kojoj će doživjeti svoju profesionalnu slavu i te koje oblasti je objavio najveći broj svojih naučnih i stručnih radova.broj radova odnosio se na probleme neuroza.

ÐORÐEVIĆ BLAGOJE (1903. Publicirao je preko 40 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima iz gotovo svih oblasti infektologije. godine. u kom svojstvu je proveo ukupno osam godina. Umro je 1975. Umro je 1990. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1955. Položila je specijalistički ispit iz radiologije na Radiološkom institutu Medicinskog fakulteta u Beogra- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 21 . ÐORÐEVIĆ JELENA (1929. koji je svoja znanja i ogromna iskustva znao kvalitetno i korektno prenijeti tokom predavanja i vježbi. u kom svojstvu je i otišao u mirovinu. Za vrijeme studija.-1990. čestitog i kvalitetnog učitelja.bio klupski ljekar Sarajevskog nogometnog kluba „Željezničar“. pionira traumatologije na bosanskohercegovačkim prostorima. s obzirom da je bio prisiljen izdržavati i plaćati studij vlastitim sredstvima. Prošao je faze izbora u redovnog i vanrednog profesora. ruski. Kao nastavnik Hirurgije svoje interesovanje usmjerio je na oblast ratne hirurgije i traumatologije i studenti i brojni specijalisti traumatologije pamtit će ga kao vrijednog. Makedonija. Godine 1949. godine. francuski i bugarski jezik.-1988. imenovan je za docenta na predmetu infektologija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. redovni profesor Radiologije Rođena je u Novom Bečeju 1929. redovni profesor Infektologije Rođen je 1903. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1941. godine u Pirotu. Nakon diplomiranja zaposlio se kao asistent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu na predmetu infektivne bolesti. angažirao se i radio kao laborant na Infektivnoj klinici Kliničkog centra u Beogradu. Završio je osnovnu školu i gimnaziju u rodnom mjestu. godine u Sarajevu. godine. Bio je širko obrazovan i elokventan a govorio je njemački. Bio je dugogodišnji šef Klinike za infektivne bolesti Kliničke bolnice u Sarajevu i Katedre za infektologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.). što mu je omogućilo da kvalitetno prati biomedicinsku literaturu objavljenu na širim evropskim prostorima.). Studenti medicine i specijalizanti infektologije pamte ga kao vrsnog edukatora i strogog nastavnika.

22 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .). godine u Zenici. Umrla je u Sarajevu 1988. godine. Stručno se usavršavala u zemlji i inozemstvu. godine. Jedan je od inicijatora osnivanja Udruženja hematologa i transfuziologa BiH. magistarski rad odbranila 1985. godine. Iz oblasti radiologije se usavršavala u centrima u Japanu. nakon čega osniva moderno Odjeljenje za radioterapiju Kliničke bolnice Koševo. kasnije Klinici za hematologiju. Franckuskoj. vanrednog profesora te 1983. Jedno vrijeme radila je kao šef Odjeljenja za radiologiju Opšte bolnice u Kragujevcu. Autor je i koautor više od 200 stručnih i naučnih radova iz oblasti radiologije. Od 1960. Nakon odbrane doktorske teze 1975. godine. redovnog profesora. U knjizi „Klinička propedeutika“. godine nekoliko mjeseci na Radiološkom institutu u Bernu kod prof. gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Mađarskoj i Rumuniji. Iz ove oblasti objavila je oko 20 stručnih i naučnih radova. godine izabrana je za docenta. sve do smrti 2002. napisala je poglavlje Hematologija.-2002. Adolfa Zuppinger-a. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1974. Rusiji. DŽIRLO-TODOROVIĆ JASNA (1948. Nakon obavljenog ljekarskog staža radi na Drugoj internoj klinici Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. Engleskoj. zatim 1978. Iz oblasti radioterapije provela je tokom 1964. godine. Za asistenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Radiologija izabrana je 1964. Za docenta na predmetu Interna medicina izabrana je 1997. godine radi u Kliničkoj bolnici Koševo. i koautor udžbenika “Opšta radiologija” za studente biomedicinskih fakulteta. a doktorsku disertaciju 1994. docent Interne medicine Rođena je 1948. Sarajevo u Institutu za radiologiju i onkologiju. godine o temi: „Ekspresivnost komponenti faktora VIII/ vWF i FVIIIAg/. uglavnom iz područja hematologije i transplantacije hematopoetskih matičnih stanica. te knjiga “Limfografija” i “Radioterapija”. godine. Specijalistički ispit iz Interne medicine položila je 1982. profesora Muhameda Hadžimejlića i saradnika.du. godine. SAD-u.

okupio je vrijednu i kvalitetnu ekipu saradnika iz oblasti interne medicine. Drugi svjetski rat ga je zatekao u svojstvu kadeta Ratne mornarice. Nakon obavljenog ljekarskog staža i položenog državnog ispita jedno vrijeme radi kao sreski ljekar u Kalinoviku. Upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu kao đak prve generacije. a završio ga 1953. U poznim godinama. Još kao student radio je kao demonstrator na Katedri za fiziologiju kod profesora Aleksandra Sabovljeva. za redovnog profesora. te član redakcijskih odbora nekoliko jugoslavenskih biomedicinskih časopisa. a karijeru je završio kao emeritirani profesor Medicinskog fakulteta. a tokom rata je zarobljen.). redovni profesor Interne medicine Rođen je u Mariboru 1921. Još u vrijeme specijalizacije usavršavao se u Bolnici „Karolinska“ u Štokholmu iz područja primjene aktivnih radioizotopa. Bio je član nekolicine stručnih i naučnih medicinskih asocijacija. Bio je izvrstan i elokventan predavač. godine nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . godine za vanrednog profesora. gimnaziju je započeo u Dubrovniku a okončao u Sarajevu 1939. te 1977. koja je jedno vrijeme dominirala u BiH. a posebno kod proučavanja endemske nefropatije. Od 1956. Profesor Aleksandar Fajgelj publicirao je preko 120 stručnih i naučnih radova i mentorirao petnaestak magisterija i doktorata. te se po povratku aktivno angažira na afirmaciji primjene radioaktivnih izotopa u BiH i na jugoslavenskom nivou. godine. 1972. godine kao najbolji student generacije. godine iz ovog područja. Godine 1967. nakon što je svoja iskustva prenosio brojnim generacijama studenata biomedicinskih fakulteta. godine specijalizira internu medicinu na Prvoj internoj klinici kod profesora Bogdana Zimonjića. Osnovnu školu završio je u Celju. poslije mobiliziran u jedinice NOB-a. koji su zajedničkim naporima napravili prvi udžbenik interne medicine za studente i ljekare u BiH. godine. Doktorsku disertaciju odbranio je 1965. Specijalizaciju dovršava i polaže specijalistički ispit iz interne medicine na Klinici „Rebro“ u Zagrebu 1961.FAJGELJ ALEKSANDAR (1921. te nakon povratka u Sarajevo osniva Odjeljenje za radioaktivne izotope. Nakon toga boravi na Institutu u Malmeu kod profesora Waldenstroma i Lassena. kojim je rukovodio više godina. godine. izabran je za docenta na predmetu Interna medicina. Zaslužan je da je 1977.-1991. a kasnije i Prvo nefrološko odjeljenje Interne klinike.

endokrinologije i dijabetologije u BiH. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Ključu 1923. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Kliničkoj bolnici Koševo u Sarajevu 1952. godine te se bira za redovnog profesora Interne medicine 1975. a iste godine upisuje se na Medicinski fakultet u Beču. zatim za vanrednog profesora 1968. a po njegovom odlasku 1925. Aleksandra Glucka. Nakon obranjene habilitacije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je za docenta 1961. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu. Tamo je odbranio titularni rad „Memoire d’assistant etranger“ o temi „l’ eprueve de la thiridothyronine dans les thyreoses compenstrices“. prelazi na Medicinski fakultet u Prag. Izuzetno elokventan naučnik i nastavnik širokog opusa znanja. Godine 1919. godine na predmetu Interna medicina. godine. Medicinski fakultet u Beogradu završio je 1951. Za svoj društveni angažman dobio je niz priznanja. godine. da bi kao student medicine bio mobiliziran u činu desetara do 1918. godine. godine radi u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu na Dermatovenerološkom odjeljenju kod dr. po čemu ga pamte brojne generacije kao jednog od najvećih erudita Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine.oformljena Jugoslavenska bolnica u Zaviji u Libiji. godine započinje specijalizaciju iz Interne medicine. godine. Maturirao je Gimnaziju u Sarajevu 1914. godine. Objavio je velik broj stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. na kome je diplomirao 1921. FLEGER JOSIP (1896. Doktorsku disertaciju o temi „Trudnoća i dijabetes“ odbranio je marta 1973. a gimnaziju u Sarajevu 1943. a jedan dio specijalizantskog staža provodi u bolnici Pitije u Parizu kod profesora Gilbert-Dreyfusa.-1966. godine.-1985. godine. Od 1922. godine iz Sarajeva. godine. FILIPOVIĆ ZAIM (1923. Umro je u Sarajevu 1991. godine. najveći broj iz endokrinologije i dijabetologije.). redovni profesor Dermatovenerologije Rođen je u Sarajevu 1896. za profesora Medicinskog 24 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Također je osposobio brojne specijaliste interne medicine. svojim predavanjima plijenio je studente.).

Smatraju ga jednim od vodećih jugoslavenskih dermatovenerologa. a novembra 1958. gdje provodi zatvoren u teškim uvjetima zatvorske službe četiri i po mjeseca. Prvu godinu Drugog svjetskog rata vodi Institut za lepru u Sarajevu. Objavljena mu je skripta „Kožne i spolne bolesti“ u Sarajevu i knjiga „Kožne i spolne bolesti“ u Beogradu. bavio se i botanikom. je izabran za redovnog profesora iste Katedre. Većina radova profesora Flegera bila je iz područja tuberkuloznog lupusa. godine je reizabran. Umro je u Sarajevu 1966. godine dio radnog vremena radi kao dermatovenerolog Socijalnog osiguranja Sarajevo. Kao priznati specijalist dermatovenerologije doktor Fleger preuzima rukovođenje Dermatovenerološkim odjeljenjem Opšte državne bolnice u Sarajevu. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . godine. godine preuzima Osiguravajući fond Državne željeznice. Istovremeno radi i kao ljekar Osiguravajućeg zavoda „Merkur“ u Sarajevu. biran je za vanrednog profesora novoosnovane Katedre za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Učesnik je s referatima većine jugoslavenskih kongresa iz dermatovenerologije. zatim 1934. lepre. a jedno vrijeme vodi i Dermatovenerološko odjeljenje Vojne bolnice u Sarajevu. Nakon oslobođenja vraćen mu je izgubljeni položaj šefa Dermatovenerološkog odjeljenja Opšte državne bolnice u Sarajevu. 1957. za kojeg tvrdi da je u BiH importiran putem vojske iz Anadolije. zatim biva mobiliziran u Vojni sanitet. i na tom položaju je bio do smrti marta 1966. Osim dermatovenerologijom.fakulteta u Zagrebu. u kome radi kao dermatovenerolog do 1945. Godine 1949. a jedno vrijeme je bio i predsjednik Jugoslavenskog udruženja dermatovenerologa. Posebno se interesirao za endemski sifilis. a od 1939. sifilisa i dermatofitija. iz koje oblasti je objavio niz stručnih i naučnih radova i nekoliko knjiga i monografija. godine. godine biva uhapšen i smješten u zatvore u Zagrebu i Lepoglavi. godine. Augusta 1942. pa je pozvan da dadne svoje priloge za Jugoslavensku medicinsku enciklopediju. prvi jugoslavenski udžbenik iz dermatovenerologije.

godine. upisao se na Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu.-1974. godine. Odmah po dolasku nacista na vlast u Njemačkoj vraća se u Banju Luku. objavio je petnaestak stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Tokom studija bio je demonstrator na predmetu Opšta fi- 26 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947. na kome je diplomirao 1964. godine. GABELA FIKRET (1936. godine bira se za vanrednog profesora i šefa Katedre za mikrobiologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. smjer Fizika i matematika. završio je također u Sarajevu 1957. godine. godine obavljao je dužnost šefa Bakteriološkog odjeljenja Armijske bolnice u Sarajevu. do 1933. U periodu od 1918.-1996. odbranjene 1958. godine. godine radi kao šef Bakteriološkog odjeljenja Higijenskog zavoda u Berlinu. a koautor je u poznatom jugoslavenskom udžbeniku „Mikrobiologija i parazitologija“.). Kao priznati javni i društveni radnik odlikovan je Ordenom rada. Medicinski fakultet završio je u Beču 1917. te tri razreda gimnazije.). nekoliko puta revidiranog i preštampavanog. a zatim odlazi u Tuzlu i do 1928. godine. a na osnovu habilitacije o temi „Epidemiologija. godine. godine u Žilini (ČSSR). profesora Bogdana Karakaševića. Umro je u Zagrebu 1974. te u publikaciji „Priručnik standardnih metoda za mikrobiološki rutinski rad“. uglavnom iz bakteriologije. klinika i bakteriologija Bangove bolesti“. U periodu od 1928. Godine 1958. godine obavlja funkciju upravnika Doma zdravlja u Tuzli. redovni profesor Mikrobiologije Rođen je 1892. naučnik i istraživač. Specijalistički ispit iz Mikrobiologije položio je u Sarajevu 1923. Kao nastavnik. gdje rukovodi Bakteriološkim odjeljenjem Higijenskog zavoda u Banjoj Luci. Profesor Robert Fried je uvršten u plejadu pionira bakteriološke službe u BiH i jedan je od suosnivača i organizatora epidemioloških službi higijenskih zavoda u Bosni i Hercegovini. do 1923. a zatim i kao šef istog Zavoda radi do 1947. vanredni profesor Fizike Rođen je u Sarajevu 1936 godine.FRIED ROBERT (1892. Osnovnu školu i radiomehaničarski zanat završio u Saarajevu.

godine i prošao faze izbora u docenta.-1995. bira se u zvanje vanrednog profesora na predmetu Medicinska fizika na Medicinskom Fakultetu u Sarajevu. diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1939. između ostalog.). Bio je priznat javni i društveni radnik. Istovremeno je obavljao funkciju honorarnog asistenta na Elektrotehničkom fakultetu na predmetu Fizika. gdje izvodi teoretsku nastavu za studente Medicinskog. GAON JAKOB (1914.zika. Asistentsku karijeru na predmetu Epidemiologija započeo je 1948. Još kao student bio je aktivan u studentskim udruženjima. kada prelazi na Institut za higijenu Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Bio je na usavršavanjima u nekoliko centara u bivšoj SFRJ. Jedno vrijeme proveo je kao zatočenik u Njemačkoj. godine. godine. Rezultate svojih istraživanja publicirao je u preko 20 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Nakon Drugog svjetskog rata zapošljava se kao ljekar opće prakse u Goraždu i radi do 1947. Tokom Drugog svjetskog rata angažiran je u Sanitetu NOP-a. u oblasti rendgenske strukturene analize u „Ruđer Bošković“ institutu u Vinči. kao asistent za defektoskopiju. Stomatološkog i Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu. nakon čega osniva istoimenu laboratoriju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. akademik. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . redovnog profesora i profesora emeritusa. te postiplomsku nastavu za studente Farmaceutskog fakulteta. Specijalizirao je epidemiologiju na Medicinskom fakultetu u Beogradu. a godine 1983. stomatologije. redovni profesor Epidemiologije Rođen je 1914 godine u Travniku. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Travniku. Prošao je faze izbora u docenta i vanrednog profesora na istoimenom fakultetu. Bio je glavni istraživač u nekoliko naučno-istraživačkih projekata i elaborata koji su finansirani sredstvima Instituta “Ruđer Bošković“ u Vinči i Metalurškog fakulteta u Titogradu. U preko četrdeset godina svog nastavnog zvanja odgojio je brojne generacije studenata medicine. Umro je u Sarajevu 1996. Također je bio autor praktikuma i skripti za studente biomedicinski fakulteta. godine. Nakon odsluženog vojnog roka zaposlio se u željezari Ilijaš. vanrednog profesora.

Bio je poliglota i vrstan predavač s izvanrednim sposobnostima da prenese znanje na studente i specijalizante. godine. U svom naučnoistraživačkom opusu ima preko tri stotine stručnih i naučnih radova objavljenih u časopisima. godine. godine je. Zbog svog društvno-političkog angažmana dobitnik je niza društvenih priznanja. Period Drugog svjetskog rata proveo je mobiliziran u Sanitet NOR-a. Također je koautor u nekoliko monografija drugih autora iz oblasti epidemiologije. volonter na ORL odjeljenju. Odmah nakon 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Započeo je studij medicine u Gracu 1922. Umro je u Zagrebu 1995. godine definitivno prešao na ORL odjeljenje i započeo specijalizaciju iz ORL. Osnovnu školu završio je u Sinju. Bio je redovni član ANUBiH od 1974. jedno vrijeme radeći paralelno na odjelu Vojne bolnice i ORL odjeljenju Opšte državne bolnice. Jedan je od pionira moderne epidemiologije u Bosni i Hercegovini. preventivne medicine. a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beču 1929. godine kod profesora Vulovića i Fotića. GERC JOSIP (1904. godine) i Banjoj Luci. vanredni profesor Otorinolaringologije Rođen je u Sinju (Hrvatska) 1904. da bi krajem 1932. a onda i Neuropsihijatrijskog odjeljenja Opšte državne bolnice. koju je okončao na ORL klinici Medicinskog fakulteta u Beogradu 1936. godine. sljedeće godine sekundarni ljekar Dermatovenerološkog odjeljenja. osnovanog 1976.farmacije i više medicinske škole u Sarajevu te na fakultetima u Tuzli (gdje je bio matičar fakulteta. u Splitu. godine. a maturirao u Klasičnoj gimnaziji 1922. gdje kontinuirano radi sve do svoje smrti 1978.. prvo. Iste godine zapošljava se u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu. Jedno vrijeme bio je glavni urednik časopisa “Medicinski arhiv” i član redakcijskih odbora više drugih medicinskih časopisa u bivšoj Jugosaviji.). zbornicima radova a autor je i koautor knjiga “Opća epidemiologija zaraznih bolesti” i “Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti”. Više puta je boravio na stručnim usavršavanjima na ORL klinici u Zagrebu. mikrobiologije. osnivač i član Udruženja epidemiologa BiH i Jugoslavije te član nekoliko inozemnih epidemioloških asocijacija.-1978. godine. Od 1930.

Godine 1963. godine brani habilitacioni rad „Patologija i klinika ozene“ na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Ciriha. te u Zavodu za suzbijanje endemskog sifilisa u Banjoj Luci. bavio se i pisanjem muzičkih i pozorišnih kritika. akademik. što mu je omogućilo da bogata iskustva stečena u ovim institucijama prenese na studente i mlađe kolege. godine. izabran je za vanrednog profesora.završetka Drugog svjetskog rata radi na Hirurškom odjeljenju Kliničke bolnice u Sarajevu zajedno sa Blagojem Kovačevićem intenzivno razvijajući Hirurški odjel i njegovu djelatnost. i 1949. godine u zvanju docenta na predmetu Otorinolaringologija. a zatim vodi Kožno-venerični dispanzer u Varaždinu i upravlja Domom zdravlja u Vukovaru. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču 1923. redovni profesor Dermatovenerologije Rođen je u Slavonskoj Požegi 1899. ali i neumorno radi nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 29 . Od 1941. godine aktivno učestvuje u NOB-u. do 1945. primjenjujući bogata iskustva iz ratne hirurgije i traumatologije. boravi na ORL klinici kod profesora Gušića i Šercera. Hamburga. Jedan je od pionira ORL u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji. kao već renomirani liječnik usavršava se u SAD-u. organizirao je šahovske klubove. Godine 1934. Nastavnu karijeru započeo je 1952. Profesor Gerc više puta boravi na usavršavanju na ORL klinikama. postavljen je za šefa ORL klinike. Berlina. Brojne radove prezentirao je na naučnim i stručnim skupovima i objavio u naučnim i stručnim časopisima kod nas i u inozemstvu. godine.). Umro je u Sarajevu 1978. posebno abdominalne hirurgije i hirurgije glave i vrata. a po povratku radi u Higijenskom zavodu u Sarajevu. jedno vrijeme radi na suzbijanju endemskog sifilisa u Cazinskoj krajini. a 1951.. Praga. godine. Između ostalog. Bio je zapažen društveni i kulturni radnik u Sarajevu. Na istom fakultetu specijalizirao je dermatovenerologiju i objavio svoje prve naučne radove iz te oblasti 1926. Godine 1947. 1961. Poslije diplomiranja. a s obzirom da je bio i dobro muzički obrazovan. GRIN ERNEST (1899. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. godine.-1976.

-1982. gdje je jedno vrijeme bio i direktor sve do izbora za docenta na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1952. Godine 1957. po čemu će postati vrlo poznat u zemlji i inozemstvu.). Gimnaziju je završio u Cetinju. i emeritirani profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. London. habilitirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Kao redovni član ANUBiH. godine. Njegov program suzbijanja sifilisa i mikotičnih oboljenja prihvaćen je kao oficijelni model Svjetske zdravstvene organizacije. godine. redovni profesor Mikrobiologije i parazitologije Rođen je 1899. Za direktora Instituta za sifilis i kožne bolesti u Sarajevu postavljen je 1946. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Napulju 1927. Štokholm. Beograd. gdje se usavršavao iz područja mikrobiologije i parazitologije. Nakon završenog studija vratio se u Crnu Goru i radio kao ljekar na suzbijanju zaraznih i parazitarnih bolesti pri Higijenskom zavodu na Cetinju. a specijalistički ispit iz parazitologije položio je na Institutu za parazitologiju pri Institutu Srpske akademije nauka. Ðenova. Pariz. Još prije dolaska u 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Simo Milošević“ u Sarajevu koji je postao referentna naučna ustanova sa kvalitetnim kadrom i dobro organiziranom dermatovenerološkom službom. i redovnog profesora 1961. GVOZDENOVIĆ MILAN (1899. te nekoliko knjiga iz oblasti endemskog sifilisa i mikotičnih oboljenja. Rim. odakle rukovodi i organizira gotovo svim terenskim akcijama na suzbijanju endemskog sifilisa u BiH. Bio je više od dvadeset godina ekspert SZO u projektima iz oblasti dermatovenerologije. Godine 1952. godine. godine u Čeklićima (SCG). osniva Zavod za kožne i venerične bolesti „Dr. Bio je priznat javni i društveni radnik.kao ljekar na suzbijanju zaraznih bolesti u BiH. da bi potom bio izabran za vanrednog profesora 1959. Više puta je odlazio u univerzitetske centre Zagreb. Objavio je oko 120 stručnih i naučnih članaka u domaćim i inozemnim publikacijama. a rezultate provedenih uspješnih akcija prezentirao je na gotovo svim većim svjetskim i evropskim kongresima. godine. postao je počasni član nekoliko međunarodnih naučnih organizacija.

Ljekarski staž je obavio na Dječijem odjeljenju Opće bolnice u Tuzli. Jedno vrijeme se usavršava u Švedskoj i Holandiji kao specijalista SZO. a zatim i Centralnog higijenskog zavoda u Sarajevu. docent Pedijatrije Rođen je u Beogradu 1932. izabran je nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Jedno vrijeme bio je načelnik Epidemiološkog odjeljenja Ministarstva zdravlja Crne Gore i načelnik za organizaciju zdravstvene službe Higijenskog zavoda na Cetinju. iz tog domena je i najveći broj njegovih publiciranih radova. godine radi u službama za zaštitu djece domova zdravlja u Vlasenici. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je 1965. Šekovićima. a okončao 1950. godine. istakao se rezultatima istraživanja bolesti kala-azar. a prepoznatljiva su i njegova istraživanja sprečavanja malarije. Milićima kao ljekar praktičar. godine na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu. Profesor Gvozdenović je. nakon čega brani doktorsku disertaciju „Procjena efekata antireumatske terapije u toku juvenilnog reumatoidnog artritisa na osnovu praćenja serumskih imunoglobulina“. godine.-1986. koji je bio baza za dodiplomsku. postdiplomsku i specijalističku edukaciju iz parazitologije. godine u Sarajevu. godine. a završio u Zagrebu 1956.Sarajevo. Godine 1981. godine. Od 1961. Umro je 1982. Medicinski fakultet upisao u Sarajevu. Novom Sadu. uspio organizirati vrlo kvalitetan parazitološki laboratorij. a završio u Splitu. radeći na Institutu za mikrobiologiju i parazitologiju. Osnovnu školu pohađao je u Zagrebu. HADŽIMUSIĆ NEDŽAT (1932. Gimnaziju je učio u Sremskim Karlovcima. amebijaze i crijevne parazitoze. 1978. godine.). a kurs Socijalne pedijatrije na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu 1958.

rendgen anatomiju. godine. redovni profesor Anatomije Rođen je u Banjoj Luci 1914. uporedne anatomije mozga i krvnih sudova srca i dr. godine. Učesnik je brojnih stručnih i naučnih skupova u zemlji i inozemstvu. HADŽISELIMOVIĆ HAJRUDIN (1914. Medicinski fakultet u Beogradu završio je 1940. među kojima i Ordena rada sa srebrenim vijencem. anatomije moždanih struktura. Nakon toga je predavao Pedijatriju i na Medicinskom fakultetu u Tuzli.).za docenta na predmetu Pedijatrija na Medicinskom fakultetu u Banjoj Luci. godine. odjeljenje za primijenjenu anatomiju. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. godine i kao odličan student odmah se zaposlio na predmetu Anatomija na istom fakultetu. a za svoj društveni angažman dobitnik je brojnih priznanja. Cjelokupan svoj radni vijek posvetio je organiziranju modernog anatomskog instituta i kvalitetnoj edukaciji studenata svih biomedicinskih fakulteta iz anatomije. angažiran je kao nastavnik u svojstvu docenta kod profesora Jakova Kiljmana. Publicirao je preko 100 naučnih i stručnih radova iz funkcionalne anatomije djeteta. godine.-1981. anatomije karličnog zgloba djece u normalnim i patološkim uvjetima razvoja. labirinta unutrašnjeg uha čovjeka i životinja. Neki od njegovih rezultata citirani su u svjetskim udžbenicima anatomije. gdje su studenti sticali vrlo kvalitetna znanja o anatomiji ljudskog tijela. Institut za anatomiju bio je jedan od najbolje organiziranih i opremljenih instituta u bivšoj Jugoslaviji. funkcionalnu i antropološku anatomiju. od kojih većina iz njegove subspecijalističke oblasti. elektronsku mikroskopiju. kardiologije dječijih reumatskih oboljenja. Bio je društveno angažiran u brojnim institu- 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Odmah po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Publicirao je oko 70 stručnih i naučnih radova. a preuzima funkciju šefa Instituta i Katedre za anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu od 1949. u čijim odjeljenjima: muzej. akademik. Umro je u Sarajevu 1986. a na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1984. Akademik Hajrudin Hadžiselimović je imao izuzetno bogat naučni opus.

/67. julske nagrade za naučni rad. vanredni profesor Pulmologije Rođen je u Tutinu (SCG) 1935. obavljao je funkciju prodekana Medicinskog fakulteta 1953. do 1993. te počasni član Njujorške akademije nauka. 27. godine. o temi “Korelacija između spirografskog i bodipletizmografskog načina registrovanja bronhospazma i njegovo razvrstavanje po tipovima”. Medicinski fakultet započeo studirati u Beogradu 1953. godišnjice Medicinskog fakulteta. do 1983. godine. godine. te knjigu „Savremene mogućnosti kliničke fiziologije disanja“ 1988./65. i od 1990. Umro je u Sarajevu 1981. Udruženja američkih medicinskih autora. godine. a doktorirao na istom fakultetu 1984. a 1972. između ostalog. godine. Dobitnik je brojnih društvenih priznanja. Redovni član ANUBiH je od 1973. godine./54. Umro je 1998. godine o temi “Mogućnosti kopnografije i krivulje protokvolumen kod registrovanja farmakodinamske reverzibilnosti otpora u disajnim putevima”. i 30. Udruženja anatoma SSSR-a./54. do 1966. a zatim i klasičnu gimnaziju 1915.). a dekana 1964. gdje je završio osnovnu školu.cijama. Magistrirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1977. HAMZAGIĆ HASAN (1935. godine i niza drugih društvenih priznanja. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču 1922. redovni profesor Otorinolaringologije Rođen je u Karlovcu (Hrvatska) 1896. godine osnovao časopis „Folia Anatomica Iugoslavica“ i bio je njegov glavni urednik. te okončao u Sarajevu 1970. Bio je direktor Klinike za plućne bolesti u dva mandata od 1979. Austrijskog ljekarskog udruženja. godine. Prošao je faze izbora od asistenta do vanrednog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pulmologija. Uredio je allmanahe povodom proslave 25. Publicirao oko 50 stručnih i naučnih radova. prekinuo iz porodičnih razloga. i dr. godine i RO interne discipline UMC Sarajevo. HERLINGER IVO (1896.-1998.. te dobitnik Spomen-plakete grada Sarajeva 1985. godine. Član je više stručnih i društvenopolitičkih organizacija. Odmah pristupa nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  .).-1963. godine. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. godine.

od strane njegovih matičara izabran je za vanrednog profesora Otorinolaringologije 1947.specijalizaciji iz otorinolaringologije na Bečkom medicinskom fakultetu kod profesora Hajeka i Neumanna. gdje osniva vrlo moderno ORL odjeljenje. Godine 1941. godine sa radom: „Histološka ispitivanja akutne korozije ezofagusa nakon aplikacije antibiotika i kortizona“. prebačen na slobodnu teritoriju. i 1961. te dijagnostike i terapije endokranijalnih otogenih komplikacija i terapije strukture stenoze jednjaka. u kome su se liječili pacijenti Slavonije. 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine postavljen za šefa Instituta za transfuziju krvi JNA. U nekima od ovih oblasti je prvi primijenio eksperimentalna ispitivanja koja su objavljena u domaćim i inozemnim časopisima./1961. godine izabran je za šefa ORL klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu i na tom položaju iznenada umire maja 1963. zatim. Obavljao je dužnost prodekana Medicinskog fakulteta 1950. Također je odlikovan spomenicom „Sutjeska“. godine. Demobiliziran je kao potpukovnik. godine. Godine 1960. izabran je za redovnog profesora na predmetu Otorinolaringologija. Nakon položenog specijalističkog ispita zapošljava se kao asistent na Hirurško-ginekološkom odjeljenju Opće bolnice u Osijeku. posebno problema gluhoće i poremećenog sluha. Habilitirao je 1957. Bio je priznati društveni i javni radnik. godine. korozivnog ezofagitisa i peribronhijalnih procesa. te 1945.. a specijalistički ispit polaže 1925./1962. Naučnoistraživački opus profesora Herlingera obuhvatio je savremene poglede i dostignuća u oblasti ORL tog perioda. i proveo je dva mjeseca u zatvoru. a dekana 1960. otpušten je iz službe i uhapšen. godine. a zatim po kazni prebačen u Bosnu da suzbija endemski sifilis. Baranje i velikog dijela Bosne i Hercegovine. Godine 1942./1951. Januara 1963. ponovno je uhapšen. gdje učestvuje u IV i V neprijateljskoj ofanzivi kao hirurg Vojne bolnice. Neposredno po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. zbog čega mu je dodijeljen Orden za hrabrost i dva puta „Orden zasluga za narod drugog reda“. jer je surađivao sa NOP-om. a zatim i upravitelja Gradske bolnice u Beogradu. a zatim je otpušten.

Godine 1947. godine. kada biva mobiliziran i dekretom Ministarstva za javno zdravstvo.-2001. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju 1944. docent Neuropsihijatrije Rođen je 1911. godine. zatim iste službe u Vojnoj bolnici u Sarajevu. u Skopji blizu Podravske Slatine.). godine. godine. bira se za starijeg asistenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Nažalost. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1936. a 1960. godine. godine u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. zatim 1952. Većina njegovih radova odnosi se na probleme lumboishialgija. malo njegovih istraživanja je publicirano. a specijalizaciju okončao 1941. Maturirao je 1930. radeći puno na terenu diljem BiH. Umro je 1964. te glavni konsultant za mentalnu higijenu u BiH. akademik. Godine 1942./1945. Nakon diplomiranja nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . kao specijalista neuropsihijatar poslan u Sarajevu u Opštu državnu bolnicu. godine. HUKOVIĆ SEID (1925. postao je asistent pripravnik u spomenutom Zavodu i na toj funkciji ostaje do 1945.). Jedno vrijeme bio je predsjednik Neuropsihijatrijske sekcije Društva ljekara BiH i sekretar Jugoslavenskog udruženja psihijatara. godine. školske godine a okončao u Zagrebu 1951. Upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu 1944. Kao predavač i pedagog osobito je bio cijenjen među studentima Medicinskog fakulteta. Organizator je Neurološkog odjeljenja Neuropsihijatrijske klinike u Sarajevu. redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Sarajevu 1925. godine za saradnika.HORVAT JOSIP (1911. miopatija i multipleskleroze. godine. godine za docenta na Katedri za neuropsihijatriju i na toj dužnosti ostaje sve do svoje smrti aprila 1964. Ostat će zabilježeno da je docent Josip Horvat jedan od pionira neuropsihijatrijske službe u BiH i stručnjak koji je posebno bio angažiran u području rješavanja neuropsihijatrijskih oboljenja i stanja u javnom zdravstvu. uglavnom kod radnika i rudara. godine.-1964. Započeo je specijalizirati neuropsihijatriju u Sanatoriju za mentalne bolesti „Zelengaj“ u Zagrebu 1937.

Berlinu. Sofiji. godine. tri monografije i 303 stručna i naučna rada. 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . sintetiziranja peptida.). Početkom 2000. Magdeburgu. prorektor Univerziteta u Sarajevu (1981. Beogradu. Majncu.). Njemačkog i Italijanskog društva farmakologa i fiziologa.) i predsjednik Savjeta Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Dugo godina bio je rukovodilac smjera postdiplomskog studija Osnovi medicinskih istraživanja i Eksperimentalna medicina.). Bio je izuzetno elokventan edukator a predavao je studentima biomedicinskih fakulteta u Sarajevu i studentima postdiplomskog studija kontinuirano 37 godina. Specijalizirao je na Oksfordu 1959. godine i redovnog profesora 1972.-1990. U mirovinu je otišao 1990. Mentorirao je brojne magisterije i doktorske disertacije. Bio je član redakcijskih odbora i odgovorni urednik niza naučnih i stručnih časopisa u zemlji i inozemstvu. Kairu. Budimpešti. Akademik Seid Huković izabran je za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH 1967. predsjednik Saveza farmakologa Jugoslavije (1986. a svoja istraživanja posvetio je proučavanju sistema biogenih amina i njihovih modifikatora. toksikologijom otrova biljnog i životinjskog porijekla i bojnih otrova. Rezultate svojih istraživanja objavio je u šest knjiga. Milanu. Bio je uspješan šef Instituta za farmakologiju i toksikologiju (1976. godine izabran je za predsjednika Liječničke komore Kantona Sarajevo. godine a iste godine je izabran za profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu. godine.pripravnik na Institutu za farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu kod profesora Pavela Sterna. vanrednog profesora 1962. dugogodišnji član Britanskog. godine. Usavršavao se u svim većim farmakološkim institutima i laboratorijama u zemlji i inozemstvu: u Zagrebu.zaposlio se kao asistent. Reputaciju cijenenog znanstvenika i univerzitetskog nastavnika akademik Seid Huković uspješno je usklađivao s obavljanjem niza rukovodećih univerzitetskih dužnosti. godine.-1985. Bio je dugogodišnji predsjednik Društva farmakologa BiH (1978. Oksfordu. Kasnije je svoj opus proširio na istraživanje eksperimentalnih modela neuroloških oboljenja. Doktorsku disertaciju odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1958.-1988. Za docenta na istom predmetu izabran je 1959.-1988. a zatim istraživanjem i opisom modela izoliranih inerviranih organa eksperimentalnih životinja.

i iz tog segmenta je objavio nekoliko radova citiranih u inozemnoj biomedicinskoj literaturi. godine i ovu časnu dužnost je uspješno obavljao do 1999.. Nosilac je tri visoka odlikovanja SFRJ. iz čega je i odbranio magistarski rad.. redovni profesor Biohemije Rođen je u Metkoviću 1935. godine. godine promoviran je za redovnog člana.-1986. Osnovnu školu završio je u Dubrovniku. Plakete grada Sarajeva. Kao student bio je demonstrator na Institutu za biohemiju kod profesora Aleksandra Sabovljeva. godine i doktorsku disertaciju. Drugo njegovo polje istraživanja odnosilo se na istraživanje promjena imunoloških svojstava humanih proteina u toku procesa denaturacije. Umro je 2001. habilitaciju 1969. a 1972. a neke od svojih rezultata je publicirao u domaćim i inozemnim časopisima i koji će biti više puta citirani. godine. Za postignute rezultate akademik Seid Huković je dobio niz odlikovanja i priznanja. godine. Izabran je za predsjednika ANUBiH 1990. Nekolicina od njegovih 160 stručnih i naučnih radova objavljeni su u međunarodnim časopisima.). Dobitnik je medalje Helsinškog univerziteta. Odbranio je magistarski rad na fakultetu 1965. magi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1960. Nastavnički poziv obavljao je vrlo savjesno i kvalitetno za studente biomedicinskih fakulteta. iz čega je i njegova odbranjena doktorska disertacija. Povelje Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. Osim ova dva polja bavio se i ispitivanjem odnosa izoenzima i genetske strukture. Njegovo istraživačko polje bilo je orijentirano na fundamentalne probleme strukture i svojstva humanih proteina. Po okončanju studija ostaje raditi na Institutu kao asistent od 1960. godine. dajući neprocjenjiv doprinos održanju jedinstvenosti i digniteta ove najviše znanstvene institucije BiH. a 1972. JADRIĆ STJEPKO (1935. 27-julske nagrade i nagrade ZAVNOBiH-a.godine. Gimnaziju je počeo u Šibeniku a okončao u Sarajevu 1953. godine u Sarajevu. niza plaketa i povelja zdravstvenih i drugih fakulteta. Učestvovao je i kao mentor u specijalističkim radovima. Povelje i Plakete Univerziteta u Sarajevu. Dugi niz godina bio je sekretar Medicinskog odjeljenja ANUBiH.

godine u Sarajevu. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. JAMAKOSMANOVIĆ ASIM (1922.starskim i doktorskim tezama. iz čega je i najveći broj publiciranih radova profesora Jamakosmanovića. Posebno se usavršio u eksperimentalnoj fiziologiji u oblasti primjene radioaktivnih izotopa. od ukupno njih 150 objavljenih u domaćim i inozemnim časopisima. Još u toku studija bio je demonstrator na predmetu Fiziologija i biohemija. godine. godine. godine. godine kod tada čuvenog profesora Levenštajna. 1967. a za redovnog 1975. Boravio je na usavršavanjima na Institutima za fiziologiju Univerziteta u Njujorku kao stipendista Nacionalnog instituta za zaštitu zdravlja SAD-a tokom 1966. baveći se bazičnim istraživanjima međućelijskih komunikacija savremenim mirkoelektrofiziološkim tehnikama. Rezultete svojih istraživanja prezentirao je na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima. a nakon demobilizacije započeo je studij na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Za docenta je izabran 1965. godine. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Sarajevu 1922.  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Umro je u Sarajevu 1986. Za profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu izabran je 1987.-2002. na kojem je diplomirao 1958. i 1968. za vanrednog profesora 1970.. Period Drugog svjetskog rata angažiran je u NOB-u. Bio je angažiran i u upravnim strukturama Fakulteta i Univerziteta. a nakon diplomiranja izabran je za asistenta na istom predmetu. Bio je izvanredan nastavnik pedagog i obavljao je nastavu studentima svih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu na dodiplomskom i postdiplomskom studiju. nakon čega se opredijelio za eksperimentalna istraživanja fiziologije mišića i nerava i metaboličkih promjena mišićnog tkiva u specifičnom stanju. Dobitnik je brojnih priznanja i odlikovanja. godine u funkciji prodekana Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Umro je 2002.). neki u indeksiranim časopisima svjetskog rejtinga. godine.

Umro je u Sarajevu 1995. godine. a okončao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1953. izabran je za asistenta na predmetu Higijena i socijalna medicina. vanrednog profesora 1976. Objavio je kao autor i koautor 65 stručnih i naučnih radova. te postdiplomskoj nastavi iz predmeta Medicina rada i i Ocjena radne sposobnosti. i redovnog profesora 1983. Zdravstvenog vijeća UMC-a. Osnovnu školu završio je u Visokom. Studij medicine započeo u SSSRu. gdje radi do 1964. Bio je vrlo angažiran društveni i javni radnik u rukovonim i stručnim organima Medicinskog fakulteta. te strukovnih udruženja Medicine rada i Socijalne medicine u BiH i bivšoj Jugoslaviji. zaštite životne i radne sredine.). Godine 1954. Doktorsku disertaciju odbranio je na Medicinskom fakultetu 1973. redovni profesor Higijene i Socijalne medicine Rođen je 1924. Odlikovan je: Ordenom za vojne zasluge sa srebrenim mačevima. Mentorirao je nekoliko magistarskih i doktorskih teza na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. godine. godine u Podlugovima kod Ilijaša. Zajednice za naučni rad SRBiH. Ordenom rada sa srebrenim vijencem. Vrnjačkoj Banji. godine. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 .-1994. Univerziteta u Sarajevu. Voditelj je desetak naučnoistraživačkih projekata finansiranih od SIZ-a nauke BiH i međunarodnih institucija. za naslovnog docenta na istoimenom predmetu 1968. Napisao je 5 poglavlja u udžbeniku „Higijena“. Učestvovao je u nastavi na predmetu Higijena i Socijalna medicina za studente svih biomedicinskih fakulteta. Specijalistički ispit iz Medicine rada položio je 1953. Gimnaziju je učio u Visokom. akademika Grujice Žarkovića. godine. Šestoaprilskom nagradom i dr. godine.. uglavnom iz područja zaštite okoline i profesionalnog traumatizma. zaštite stanovništva od jonizirajućeg zračenja. a maturiirao u Čačku. godine.JOKIĆ JOVAN (1924. Učesnik je NOR-a od 1944. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža zaposlio se kao ljekar opće prakse u Domu zdravlja Ilijaš.

Gimnaziju je završio u Novom Sadu a Medicinski fakultet u Zagrebu 1949.). jedan je od autora udžbenika iz hirurgije za studente biomedicinskih fakulteta i ljekare specijalizante i specijaliste. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. godine i redovnog profesora na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. a zahvaljujući sposobnostima. gdje radi do 1930. Nakon diplomiranja. Zlatnu plaketu kliničkih bolnica Jugoslavije. vanrednog profesora. godine. godine i preuzima rukovođenje Odjeljenjem za dječiju hirurgiju Hirurške klinike. preuzeo je i rukovođenje Udruženjem dječijih hirurga Jugoslavije. Iz te oblasti objavio je najveći broj svojih radova. Bio je priznat kao javni i društveni radnik i na osnovu toga dobio je i nekolicinu priznanja. smjer Prirodoslovne znanosti. Profesor Ivan Kafka.-1985. u Gračacu (Hrvatska). između ostalog. Smrt ga je zatekla na dužnosti predsjednika Poslovodnog odbora Klinike za dječiju hirurgiju u Sarajevu 1985. godine dobija specijalizaciju iz Opće hirurgije u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. kada prelazi u 40 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. predmeti: matematika. Za vrijeme studija medicine proveo je dvije godine u Pragu i Budimpešti. te svojim organizatorskim sposobnostima dječiju hirurgiju afirmirao na jugoslavenskom nivou. Osim velikog broja objavljenih stručnih i naučih radova.-1976. pratio je stručnu literaturu. Orden rada. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1926. 1959. zahvaljujući usavršavanjima u inozemstvu i poznavanju nekoliko svjetskih jezika. godine. fizika i kemija. bio je predsjednik Hirurške sekcije BiH. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1923. Nakon diplomiranja zaposlio se kao profesor na Prvoj muškoj i Drugoj realnoj gimnaziji u Sarajevu. Zlatnu plaketu Unverziteta u Sarajevu. vanredni profesor Fizike Rođen je u Sarajevu 1900. godine. Habilitaciju je odbranio na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i nakon toga prošao procedure izbora u docenta.KAFKA IVAN (1923. godine. Također. te 1975. godine.). a specijalistički ispit polaže 1954. KANTARDŽIĆ MUHAMED (1900. i na tom mjestu ga je i zatekla smrt 1985.

Godine 1936. Godine 1971. hemiju. Honorarno je predavao matematiku. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je u Bileći 1926. dodijeljen mu je naziv primarijus Ginekološke klinike Kliničke bolnice “Jezero” Sarajevo. a posebno mjesto zauzima njegovo zanimanje astronomskim računanjem vremena. Umro je u Sarajevu 1976. godine. Do 1948. najstarijoj školskoj instituciji u BiH. jedno vrijeme predsjednik Trezvenačkog pokreta u Sarajevu. godine. Nakon završene osnovne i srednje škole upisao se na Medicinski fakultet u Zagrebu. Bio je odličan predavač i pedagog. geografiju i prirodopis više od 20 godina u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. preuzima mjesto profesora Šerijatske gimnazije i Srednje tehničke škole u Sarajevu. objavio je brojne radove iz oblasti kojima se zanimao. fiziku. Na Medicinski fakultet u Sarajevu upisan je pod rednim brojem 5.Ulema medžlis u Sarajevu na radno mjesto sekretara. Diplomirao je 1953. a nakon otvaranja Medicinskog fakulteta u Sarajevu nastavio studiranje u BiH. gdje ostaje do umirovljenja 1970. godine. Bio je društveno angažiran. Godine 1977. osnovanoj 1537. 1944. Kao stipendist DZ Duvno (Tomislavgrad) radio dvije godine. godine je profesor Srednje tehničke škole u Sarajevu. je odbranio doktorsku disertaciju pod naslovom nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 41 . Od 1941. KAPIDŽIĆ MUSTAFA (-). Prevodio je stručnu literaturu s njemačkog jezika. te nakon provedene opće prakse u domovima zdravlja počeo specijalizirati ginekologiju za GAK Sarajevo. Istovremeno. godine. godine. kada se bira za vanrednog profesora Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu. godine radi kao profesor Prve ženske realne gimnazije u Sarajevu. godine predaje fiziku na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Godinama je pripremao Takvim. do 1945.

Autor je i koautor niza naučnih i stručnih radova objavljenih u više domaćih i inostranih časopisa. ljudskim odnosima prema zaposlenima i velikom humanošću prema pacijentima. Vlasnik mnogih priznanja za unapređenje struke i nauke na prostorima bivše Jugoslavije. za vrijeme nacističkog režima. a u vanrednog profesora 1982. Plastična hirurgija i Vaskularna hirurgija. kako na Klinici za hirurgiju u Sarajevu. godine. kao Abdominalna. Urologija. Traumatologija. te učesnik u više naučnih projekata. Medicinski fakultet završio je u Berlinu 1928.). godine.“Modifikacija konusnog operativnog zahvata i njen značaj u dijagnostici i terapiji displazija i ranih formi raka grla materice” i time ispunio uvjete za sticanje naučnog stepena doktora medicinskih nauka. redovni profesor Hirurgije Rođen je u selu Virje kod Bjelovara 1903. godine. godine. posebno u abdominalnoj hirurgiji.-1973.3. Objavio 126 autorskih i preko 100 koautorskih stručnih i naučnih radova. Odlikovao se velikom radnom energijom. godine. Odgojio je veliki broj mlađih hirurških kadrova. Preminuo je 2. Bio je aktivni učesnik većeg broja kongresa i simpozija. Engleskoj i Švajcarskoj. te kolegijalnošću prema saradnicima. U nastavno zvanje docenta na Medicinskom fakultetu predmet Ginekologija i akušerstvo. morao je emigrirati u Bosnu. Možemo reći da je bio jedan od zadnjih svestranih šefova Opće hirurgije koji je značajno pomogao razvoj svih segmenata Opće hirurgije iz kojih su se kasnije razvile i osamostalile ostale Klinike Hirurgije. godine. Torakalna hirurgija. tako i širom Bosne i Hercegovine. 42 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Kao Jevrej. izabran 1979. Neurohirurgija. Kao hirurg bio je briljantni tehničar. Poslije Drugog svjetskog rata radio je u Vojnoj bolnici u Sarajevu kao šef Hirurškog odjeljenja do 1963. Dobitnik je više značajnih društvenih priznanja. kako u zemlji tako i u inostranstvu. gdje je i specijalizirao hirurgiju od 1928. Do odlaska u partizane radio je u Sarajevu. naučnom i stručnom idejnošću.1990. Dječija hirurgija. Ortopedija. Usavršavao se u Njemačkoj. godine. do 1934. Zatim biva izabran za šefa Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu. KAUFER LEOPOLD (1903.

godine. liječnik. Nakon završetka rata vraća se poslovima asistenta prosektora u Državnoj bolnici. Publicirao je nekoliko naučnAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 . a završava ga u Fojnici. Tokom Prvog svjetskog rata angažiran je u vojnom sanitetu kao higijeničar i bakteriolog i radi na sprečavanju i kontroli epidemija u nekoliko gradova BiH. godine. Iz ovog perioda ostat će zapamćen kao sudionik događaja . te Kaunic započinje svoje osnovno školovanje u Bihaću. postavljen je za asistenta u prosekturi Državne bolnice u Sarajevu. godine nakon atentata. Godine 1919. Paltaufa. Nakon položenog specijalističkog ispita 1913. Godine 1949. a ostat će zapamćen kao odličan edukator koji nije štedio vrijeme i trud prenositi znanje mlađim generacijama. Bio je odličan patolog sa dobrim znanjem iz bakteriologije. Početkom Drugog svjetskog rata bio je otpušten iz službe.-1960. Više godina samostalno je radio bez asistenata. godine. koji je uspješno vodio sve do svog penzioniranja 1956.). redovni profesor Sudske medicine Rođen je u Beču 1884. godine šefom Instituta za epidemiologiju. ali i istaknuti ekspert za sudsku medicinu. Upisuje se na Medicinski fakultet u Beču i završava studij 1909. juna 1914. vraća se na mjesto šefa prosekture Kliničke bolnice u Sarajevu. predavao je i ovaj predmet. godine. Juna 1950. Kao stipendista Vlade BiH provodi četiri godine na specijalizaciji na bečkom Medicinskom fakultetu kod profesora: Weichselbauma. do dolaska prof. Nakon završetka Drugog svjetskog rata rukovodi Institutom za higijenu. Institutom za epidemiologiju a radi i kao bakteriolog u Vojnoj bolnici u Sarajevu. zatim 1925. godine. a zatim u toku rata ponovo vraćen na dužnost bakteriologa Vojnog saniteta.balzamiranja princa Ferdinanda i njegove supruge Sofije u Rezidenciji “Konak” 28. dobija namještenje u Bolnici u Bihaću 1886. godine. dr. imenovan je prosektorom Opšte Državne bolnice u Sarajevu. Jedno vrijeme. Koliske.KAUNIC PAVAO (1884. Zvonimira Kopača na Institut za patološku anatomiju. te direktorom Instituta za higijenu 1929. Gimnaziju je završio u Sarajevu. Njegov otac. godine izabran je za vanrednog profesora na predmetu Sudska medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.

godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1964. godine. KONJICIJA ABDULAH (1929. godine. Jean-a Bernard-a. kada prelazi u Kliničku bolnicu za tu- 44 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .-1983. godine. od kojih mu je poznat rad „Wiener klinische Wochenschrift“. gdje je diplomirao 1957. Umro je 1960 godine. Nakon diplomiranja jedno vrijeme radi kao ljekar opće prakse u Domu zdravlja Ilidža.nih i stručnih radova. godini. godine radi na Internom odjeljenju Jugoslavenske bolnice u Zaviji (Libija). kada je. a onda prelazi u Zavod za transfuziju krvi. upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu. gdje radi do 1962. objavljen 1920. Osmogodišnju školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Specijalistički ispit iz interne medicine položio je 1973. KNEŽEVIĆ VOJISLAV (1939. Nakon završene osnovne i srednje škole. prilog boljem upoznavanju ove leukoze kao zasebnog nozološkog entiteta“. Kao ljekar specijalista 1977. godine. koju je okončao u Sarajevu. Po obavljenom liječničkom stažu zapošljava se u Dom zdravlja Vareš. te priručnik „Sudska obdukcija novorođenčeta“. te iste godine započinje i specijalizaciju na Prvoj internoj klinici u Sarajevu. te radi kao specijalista hematolog Hematološko-onkološkog odjeljenja Interne klinike. godine u Otoci (BiH). Usavršavao se iz područja hematologije kao stipendista Francuske vlade u Parizu. 1954. gdje je i započeo izradu svoje doktorske disertacije „Ispitivanje mogućnosti liječenja akutne promijelocitne leukoze. do 1969. asistent Interne medicine Rođen je 1939. godine. zbog svojih stručnih kvaliteta od strane svog mentora u Parizu prof. redovni profesor Pulmologije Rođen je 1929. godine Fojnici. Izabran je za asistenta na predmetu Interna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1975. Doktorsku disertaciju nije uspio završiti zbog teške bolesti koja ga je ophrvala i uzela mu život u njegovoj 44.-2004. godine. No 38: „Zur Kasuistic des primaren Trachealkarzionoms“. promoviran u zvanje stranog asistenta Medicinskog fakulteta u Parizu. godine.).).

izabran je za naslovnog docenta. godine. Izborom navedenih tema. Umro je 2004.berkulozu i bolesti pluća u Sarajevu. što će kasnije biti njegova glavna preokupacija. brani doktorsku disertaciju o temi „Skrining metod u detekciji karcinoma bronha na pulmološkom odjelu – principi i praksa primjene matematike u medicinskoj dijagnostici“. za docenta na predmetu Pneumoftiziologija. Uz teške i odgovorne obaveze kliničkog liječnika. pobuđuje izuzetnu pažnju uvođenjem novog pristupa u dijagnostici i terapiji plućnih oboljenja. Osim na predmetu Pneumoftiziologija na Medicinskom fakultetu Sarajevu. rukovodio je nizom naučnoistraživačkih projekata. Radio je kao nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 . bronhografije i citologije u detekciji bronhijalnog karcinoma“. već tada. organizirao je nekolicinu naučnih skupova iz pneumoftiziologije. Za svoj doprinos razvoju zdravstva kao struke dobio je niz značajnih društvenih priznanja. Godine 1968.-1965. Autor je i koautor u nekoliko monografija iz oblasti pneumoftiziologije. ali i na novoosnovanim katedrama na medicinskim fakultetima u Tuzli i Banjoj Luci. na Klinici za TBC i plućne bolesti „Podhrastovi“. Od tada počinje njegova akademska karijera na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.). a bio je angažiran i na svim značajnijim kursevima iz kontinuirane edukacije liječnika srodnih disciplina. i redovnog profesora 1986. godine u Sarajevu. a publicirao je 165 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim publikacijama. redovni profesor Patološke anatomije Rođen je u Bosanskom Brodu 1911. godine. a 1976. brani magistarski rad o temi „Evaluacija bronhoskopije. Od 1990. Gimnaziju je završio u Mostaru 1930. Osim agnažiranja u nastavi. značajan dio svog radnog vremena posvetio je radu sa studentima. a godine 1974. Godine 1974. te osposobljavanju mladih kolega za bavljenje strukom koju je i sam odabrao. godine. godine preuzima mjesto šefa Klinike do odlaska u mirovinu. predavao je i na postdiplomskom studiju na Medicinskom fakultetu. KOPAČ ZVONIMIR (1911. a Medicinski fakultet u Zagrebu 1936. a zatim za vanrednog profesora 1982. Predavao je također na Stomatološkom fakultetu i Višoj medicinskoj školi u Sarajevu.

godine obavljao je funkciju prodekana na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Krajem 1913. a sljedeće školske godine imenovan je docentom i privremenim šefom Zavoda za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. do kraja 1918. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.. školske godine. radi kao hirurg Vojne bolnice u Sarajevu. godine. a od 1914. od 1912. akademik. godine. godine postaje primarijus Državne bolnice u Sarajevu. Habilitirao je 1947. Sredinom 1908. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. a za vanrednog profesora na Katedri za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu imenovan je 1944. Umro je u Rijeci 1965. U periodu od 1909./1945.-1974. do 1942. u Hamburgu. godine radi kao asistent Hirurškog odjeljenja. godine na Medicinskom fakultetu u Beču. do 1913./1952. Također. godine. Nakon diplomiranja zapošljava se kao ljekar sekundarac u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu. Zatim. Za redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Rijeci izabran je 1961. a godine 1953. Školske 1951. godine angažiran je kao hirurg u Skopljanskoj bolnici. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1883. do 1921. godine 1945. U istom periodu obavlja i funkciju šefa Katedre za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Za docenta na Katedri za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Rijeci imenovan je 1943.). godine s prekidima se usavršava na nekoliko inozemnih klinika. Kao nastavnik. izabran je za predstojnika Zavoda za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. od 1919. do 1914. ponovno je izabran za fakultetskog asistenta.asistent u Zavodu za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu u periodu od 1937. Autor je priručnika «Patološko-anatomska sekcija i temelji dijagnostike na truplu» objavljenog u Zagrebu 1950. KOSTIĆ MILIVOJE (1883. naučnik i istraživač objavio je veliki broj naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Diplomirao 1906. godine. obavlja dužnost upravnika Državne 46 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Za vrijeme Balkanskih ratova. imenovan je upravnikom Zavoda za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu i za prosektora Zakladne bolnice u Zagrebu. Berlinu i Parizu. godine. Godine 1945.

se bira za redovnog profesora Opšte i specijalne hirurgije. te počasni član više subspecijalističkih hirurških udruženja u bivšoj Jugoslaviji. odlazi u Beograd za vanrednog profesora na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakultetu.). Nakon diplomiranja radio je kao farmaceut u više gradova bivše Jugoslavije. godine. Odgojio je brojne studente medicine i specijaliste hirurgije. vanredni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Zagrebu 1919. kada odlazi u mirovinu. godine. Doktorsku disertaciju iz Farmakologije odbranio u Zagrebu 1951. SANU. te šefa Katedre i upravnika Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Beogradu. te počasni član većeg broja akademija nauka u Evropi. Godine 1921. Umro je u Beogradu februara 1974.bolnice u Sarajevu.-1983. KOŠAK RATKO (1919. Period Drugog svjetskog rata proveo je kao hirurg na Sremskom frontu i hirurg Gradske bolnice u Sremskoj Mitrovici. hirurgijom mozga i kičmene moždine. zatim 1924. Učestvovao na svim većim naučnim skupovima u zemlji i inozemstvu. a habilitaciju 1958. Od osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu petnanAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 . godine. kojom rukovodi do kraja 1956. godine. Farmaceutski fakultet u Zagrebu završio je 1943. abdominalnom hirurgijom. a rezultate svojih istraživanja i vlastitih iskustava objavio je u preko 50 naučnih i stručnih radova. Zaslužan je što je svojim autoritetom 1946. a za njegovog mandata formirane su Neurohirurška klinika u Beogradu i Prva stanica za transfuziju krvi pri Higijenskom zavodu u Beogradu (1933. Bavio se općom hirurgijom. Bio je član ANUBiH. a osposobio nastavnike na medicinskim fakultetima u bivšoj Jugoslaviji. godine. godine uticao na tadašnju Federalnu vladu u Beogradu da donese odluku da se otvori Medicinski fakultet u Sarajevu.).

-1959. godine povremeno je dolazio u Sarajevo kao pozivni predavač. Jedan je od osnivača Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prvi šef Hirurške klinike ovog Fakulteta. akademik. prof. a zatim je biran ponovno za dekana 1956. ehinokokoza 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Bio je i priznat društveni radnik i dobitnik je plakete Saveza sindikata Hrvatske. Posjedovao je izuzetne organizatorske sklonosti. godina. godine. KOVAČEVIĆ BLAGOJE (1900. s namjerom da izradi savremenu hiruršku kliniku u Sarajevu. Nakon definitivnog odlaska u Pulu 1965. Blagoju Kovačeviću bilo je predloženo da preuzme rukovođenje ovom klinikom. analitičke metode koje je među prvim uveo u istraživanja. a sarajevsku hiruršku kliniku učinio jednom od renomiranih klinika u bivšoj Jugoslaviji. što je on odbio. dr.). zatim njegov glavni urednik. Uže polje njegovog naučnog interesiranja bili su farmakoterapija i receptura. Blagoje Kovačević je bio član užeg Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“ u periodu 1947. spektrofotometrije. znanjem i iskustvom bosanskohercegovačku hirurgiju učinio prepoznatljivom u bivšoj Jugoslaviji i Evropi.est godina radi kao asistent a zatim kao nastavnik na predmetu Farmakologija i toksikologija. godine u Grahovu (SCG). Godine 1949. te je svojim sposobnostima.-1952. antihistaminika. godine. psihoparmaka biljnog porijekla. Njegov naučnoistraživački rad pokrivao je širok dijapazon hirurških oboljenja u raznovrsnoj patologiji koja je tada dominirala u Bosni i Hercegovini (hematogeni osteomielitis. profesor doktor Blagoje Kovačević izabran je za dekana Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. antihipertenziva. prof. fluorometrije. Također. godine te prodekana 1957. zatim papirne hromatografije. a većina radova se odnosila na rezultate istraživanja iz područja vegetativnog nervnog sistema. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1900. Nakon što je njegov učitelj i osnivač moderne hirurgije u Bosni i Hercegovini akademik Milivoje Kostić otišao u penziju kao šef prve Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Beogradu. Umro je u Puli 1983. Također je bio angažiran u Društvu farmaceuta BiH i bivše Jugoslavije.

uključujući i redovno članstvo u ANUBiH i Srpske akademije nauka. godine. osnivač je Neurohirurškog odjeljenja a kasnije Neurohiruške klinike Kliničke bolnice u Sarajevu.i sl. Umro je u Zagrebu 1984. Također. KRETIĆ MIROSLAV (1900. godine.-1984. Na Hirurškoj klinici u Zagrebu radi kao hirurg od 1926. Dobitnik je ordena Francuske legije časti. gdje ostaje sve do odlaska u mirovinu. a bio je član više jugoslavenskih i svjetskih stručnih udruženja. prezentirani na tadašnjim svjetskim kongresima hirurgije. do 1941. profesor Miroslav Kretić objavio je u preko 40 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. i koji su više puta citirani u knjigama inozemnih autora. godine u Delnicama (Hrvatska).). godine. Osnovnu školu završio je u Delnicama. Važio je za dobrog pedagoga edukatora i bio omiljen među studentima. godine. Rezultate svojih istraživanja. jedno vrijeme provodi kao asistent Hirurške bolnice „Milosrdnih sestara“ u Zagrebu i u Vojnim bolnicama u Banjoj Luci. Godine 1949. a gimnaziju u Bjelovaru 1918. a zatim i redovnog profesora 1968. a potom izabran za docenta na predmetu Hirurgija. pretežno iz domena intrakranijalnih krvarenja. izabran je u zvanje vanrednog. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 49 . a jedno vrijeme i na Prvoj hirurškoj klinici u Beču kod profesora Eselsberga. godine. Umro je 1959.). godine. Habilitaciju je uspješno odbranio 1955. Nakon što je odbranio doktorsku tezu iz neurohirurgije 1965. Period Drugog svjetskog rata proveo je u progonu od strane okupacijskih vlasti i prisilno poslan u Korenicu. Iz ovog perioda postoji nekoliko njegovih eksperimentalnih radova u kojima su opisani rezultati. Medicinski fakultet u Beču završio je 1924. godine u Zagrebu. Umirovljen je 1973. Akademik Blagoje Kovačević je bio izuzetno angažiran u društvenim i javnim poslovima. dolazi na Hiruršku kliniku Kliničke bolnice u Sarajevu. godine. gdje se uključio u NOB. godine na predmetu Hirurgija na Katedri za hirurgiju Medicinskog fakulteta. Sarajevu i Zagrebu. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1900. Jedan je od pionira hirurške službe u BiH.

). u eminentnim centrima za fiziologiju u Švedskoj. i od 1998. Jedno vrijeme radio je u Higijensko-epidemiološkom odjeljenju Glavne vojne bolnice u Zagrebu i kao liječnik učestvovao je 1946. trbuha. Godine 1957. do 1987. uglavnom iz područja fiziologije kardiovaskularnog sistema. Medicinski fakultet u Zagrebu završio je 1940. redovni profesor Anatomije Rođen je u Pragu 1915. godine. godine. godine. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Bosanskom Petrovcu 1939. Autor je vrlo poznatog priručnika iz anatomije. vanrednog profesora 1986. u kojoj je nastavno štivo iz Histologije i embriologije napisao prof. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu. Osnovao je Zavod za anatomiju na istom fakultetu. a doktorsku disertaciju o temi “Karakteristike i vremenski odnosi polikardiografskih parametara lijevog ventrikula srca u različitim dobnim skupinama i njihov značaj” odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1979./1954. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1965. godine. godine. godine. zatim “Opća anatomija”. Također je obavljao funkciju dekana ovog Fakulteta školske 1953.-1985. Godine 1947. godine.KRIŽAN ZDENKO (1915. Magistarsku tezu o temi “Studija efekata dobi na vrijednost trajanja drugog srčanog tona” odbranio na Medicinskom fakultetu Sarajevu 1977. Za asistenta Medicinskog fakulteta izabran 1968. Vladimir Bačić. imenovan je za vanrednog. a 1961. godine. te “Pregled građe grudi.. gdje je i maturirao 1933. godine u akciji suzbijanja pjegavca u Bosni. godine. Bio je šef Instituta za fiziologiju i biohemiju od 1972.). vrata i leđa”. zdjelice. Na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je u zvanje docenta i vanrednog profesora Anatomije 1944. za docenta 1979.-2003. za redovnog profesora Anatomije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. do 2003. godine. Posebno se interesirao i bavio područjem antropometrije i anatomije. godine. Obavljao je dužnost prodekana za nastavu na 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. Gimnaziju je pohađao u Bosanskoj Gradiški i Zagrebu. godine. noge i ruke”. KULENOVIĆ HUSEIN (1939. godine. godine i redovnog profesora 2003. štampanog kao Kompendij iz anatomije čovjeka iz tri djela: “Pregled građe glave. godine. a 1949. izabran je za docenta na predmetu Anatomija na Medicinskom fakultetu u Skoplju. na kome je održao i prvo predavanje studentima. izabran je za vanrednog profesora na istom fakultetu. Mađarskoj i Španiji. Nakon završenog studija radio je kao asistent u Institutu za anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu do 1944. izdatog 1978. Francuskoj. Stručno se usavršavao.

Ukupno je publicirao oko 50 stručnih i naučnih radova. Nekoliko godina bio je šef Hepatološkog odsjeka u okviru Hematološko-hepatološkog odjeljenja UMC-a Sara- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 .-1999. godine. Godine 1961. godine u Bihaću. Koncem 1957. Pripravnički staž obavio je u Kliničkoj bolnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine.).Medicinskom fakultetu od 1990. dobio je titulu primarijusa od Republičkog sekretarijata za zdravstvo i socijalnu politiku. Bio je priznat javni i društveni radnik posebno u ratnom i poslijeratnom periodu u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Godine 1974. asistent Interne medicine Rođen je 1921. položio je specijalistički ispit iz Interne medicine. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu. godine. KULENOVIĆ SALAHUDIN (1921. Aktivno je govorio njemački i francuski jezik. Potom je tri mjeseca radio u Bolnici za koštanu tuberkulozu u Stocu. Predavao je studentima svih biomedicinskih fakulteta. za što je dobio niz društvenih priznanja. godine izabran za asistenta na predmetu Interna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. do 2003. kao vršilac dužnosti upravnika. godine. a onda upućen od strane Savjeta za zdravlje na dužnost sreskog ljekara i upravnika zdravstvene stanice u Modriči do oktobra 1955. Krajem iste godine dobio je specijalizaciju iz Interne medicine na II internoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu. do 2000. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1952. Umro je u Sarajevu 2003. većinom iz oblasti fiziologije kardiovaskularnog sistema. godine i dekana od 2000. a ostat će upamćen kao vrlo elokventan predavač. Objavio je više radova iz interne medicine i hematologije.

LEVI MARIO (1925. Sarajevu. Doboju. U zvanje vanrednog profesora na predmetu Higijena i socijalna medicina izabran je 1975. godine. 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. Učestvovao je na većem broju kongresa.jevo. godine. a maturirao je u Banjoj Luci 1947. godine. a diplomira 1952. Koautor je udžbenika i skripti iz predmeta Higijena kako za studente Medicinskog tako i Stomatološkog fakulteta te Više medicinske škole u Sarajevu. Ponovo je izabran u zvanje docenta na predmetu Higijena i socijalna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1972.-1991. Poslije završenog studija (1952. a 1964. godine. godine. godine. naučnih skupova. Publicirao je preko 60 radova kako u domaćim tako i u inozemnim časopisima. Položio je specijalistički ispit iz medicinske biohemije 1963. Umro je 1991. godine. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu pod naslovom „Upliv ishrane na etiologiju ateroskleroze“. redovni profesor Higijene i socijalne medicine Rođen je u Zagrebu 1927. a diplomirao je 1970. Boravio je na stručnom usavršavanju u više zemalja Evrope. godine. godine. izabran je za docenta na predmetu Higijena i socijalna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Farmaceutski fakultet upisuje u Zagrebu 1947. Uspješno je odbranio doktorsku disertaciju 1962. godine. godine. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zagrebu.). Radio je na projektu „Kontaminiranost hrane za ljudsku i stočnu ishranu“ i programu „Higijenski aspekti zaštite prirode i uloga ishrane za razvoj stanovništva“. tematskih sastanaka u zemlji i inozemstvu.. U mirovinu je otišao 1987. Verifikacija u zvanje vanrednog profesora na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakujltetu u Sarajevu izvršena je 1983.). a preminuo u Sarajevu 1999. a jednu godinu je proveo u Londonu u Nacionalnom institutu za medicinska istraživanja. a kasnije je verificiran i u zvanje redovnog profesora na predmetu Bromatologija. Dozvolom upravnih organa Medicinskog fakulteta u Sarajevu upisao se kao student Medicinskog fakulteta 1965. zapošljava se kao honorarni asistent na Institutu za higijenu i socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Sarajevu.

kada je otišao u mirovinu. ali i tokom usavršavanja u nekoliko većih hirurških klinika u Evropi. bira se za vanrednog profesora. godine profesor Lukač je obavljao funkciju šefa Hirurške klinike u Sarajevu. Studirao je medicinu na medicinskim fakultetima u Budimpešti. Beču i Bernu. za redovnog profesora i zamjenika šefa Hirurške klinike. godine kada je umro. U januaru 1945. Također je bio stručno i društveno angažiran. Nakon što je umirovljen 1962. te „Slavija“ u Sarajevu 1919. godine. Godine 1947. Nastavne i naučnoistraživačke aktivnosti profesora Feodora Lukača odnosile su se na njegovo bogato hirurško znanje i iskustvo nastalo u praksi. godine. angažiran je kao docent na Hirurškoj klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Od 1959. godine vraća se u Beograd i pristupa u Sanitetsku službu JNA. godine. godine. te glavni hirurg Sedme vojne oblasti u Sarajevu u činu sanitetskog pukovnika sve do 1957. a 1957. Nakon položenog specijalističkog ispita 1923. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Foči 1892. gdje jedno vrijeme radi kao hirurg. do 1973. gdje provodi 18 godina kao hirurg i organizator hirurške službe u Mostaru i Hercegovini. Jedno vrijeme je bio predsjednik Kancerološke sekcije BiH i član Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“. traumatologije. Specijalizaciju iz hirurgije započeo je na Hirurškoj klinici profesora De Quervaina u Bernu. godine diplomirao. i to iz domena općehirurških problema. zatim kao glavni hirurg Armijske bolnice u Novom Sadu. odlazi u Beograd. Drugi svjetski rat zatiče ga na dužnosti upravnika Opće bolnice u Mostaru. a okončao u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu. čija su predavanja studenti rado slušali. zatim 1950. Bio je odličan pedagog i govornik. Jedno vrijeme radi kao glavni hirurg Bolničkog centra u Zrenjaninu. a nakon što je izbjegao smrt od strane okupatora bježi u Švicarsku.). gdje je 1919. do 1962. te je jedno vrijeme bio i predsjednik kulturnoprosvjetnog društva „Prosvjeta“. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . ratne hirurgije i sportske medicine.-1973. godine.LUKAČ FEODOR (1892. Radi ovog svog angažmana nekoliko puta je odlikovan. godine potavljen je za šefa Hirurškog odjeljenja Opće bolnice u Mostaru. Osnovao je i sportske klubove: „Osman“ u Sarajevu 1908. zatim društvo antialkoholičara „Pobratim“. Gimnaziju je završio u Sarajevu.

od 1961. Orden rada drugog reda. bioklimaktologa i meteorologa.-1978. a klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1942. kojim je rukovodio do 1966. godine dopisni je član Naučnog društva BiH. iradijacija). redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1923. Istovremeno je rukovodio Institutom za histologiju i embriologiju istog fakulteta do odlaska u mirovinu.-1995. klimatski faktori. godine. akademik. Osnovnu školu završio je u Delnicama. Rezultate svojih stručnih i naučnih istraživanja. emocije. Iste godi- 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . do 1946. MILOJKOVIĆ ALEKSANDAR (1923. a od 1966. u Laliću (SCG). Započeo je studirati medicinu u Nansi (Francuska). redovni profesor Histologije i embriologije Rođen je 1912.). svjetlost i tama. itd. a također i član nekoliko evropskih društava. Od 1955. a potom biva i u dva mandata dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. srednju školu u Somboru. Osnivač je i prvi šef Instituta i Katedre za histologiju i embriologiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. dopisni član SANU. histologa.MILIN RADIVOJ (1912. redovni član ANUBiH. godine. Zatim odlazi u Novi Sad za direktora Instituta za univerzitetsku nastavu Univerziteta u Novom Sadu. godine u Sušaku (Hrvatska). te proučavanja utjecaja pojedinih faktora spoljašnje sredine na građu i funkciju pojedinih organa i sistema (buka i vibracija.). godine. i dobio čin majora. Učestvovao u NOB-u od 1944. 7. a studi okončao na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1936. eksperimentalne histologije i stresologije. prvenstveno iz domena eksperimentalne neuroendokrinologije. te radovi iz domena građe i funkcije pinealne žljezde publicirao je u velikom broju domaćih i inozemnih časopisa. Umro je u Novom Sadu 1995. Oktobarska nagrada Novog Sada. Za svoj društveni angažman dobio je niz odlikovanja i priznanja: Medalju rada. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. julska nagrada i francuskog odlikovanja Palmes academiques. Orden zasluga za narod sa srebrenim vijencem. anatoma. godine.

a također i na postdiplomskom studiju. Godine 1970. Posljednje godine života proveo je kao šef Ginekološko-akušerskog odjeljenja Jugoslavenske bolnice u Zaviji (Libija). godine. a nakon habilitacionog rada „Savremena ispitivanja muškog sterilititeta na materijalu GAK u Sarajevu“.-1990. Bio je saradnik u brojnim dnevnim i nedjeljnim časopisima s aktuelnim temama iz oblasti kojom se stručno bavio. Nekoliko puta organizirao je naučne i stručne skupove u ovoj oblasti. Godine 1959. Na Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu je bio šef gotovo svih odjeljenja. jer je bio mobiliziran u JNA. godine. a nastavlja 1947. Medicinski fakultet u Sarajevu upisao 1950. godine. odbranio je doktorsku disertaciju „Problem neželjene trudnoće sa posebnim osvrtom na stanje u SRBiH“.ne upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu. studiranje prekida 1944. dugogodišnji sekretar i predsjednik Ginekološko-akušerske sekcije Društva ljekara. godine. nakon čega za redovnog profesora 1975. Rezultate svojih stručnih i naučnih ispitivanja objavio je u 56 stručnih i naučnih članaka. te vanrednog profesora 1969. gdje se i teško razbolio. a okončao i položio specijalistički ispit na Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu 1958. bira se za docenta na istom predmetu. godine u Bolnici “Mladen Stojanović” u Zagrebu. godine o temi „Razdražljivost perifernih nerava in nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  .). godine u Sarajevu. a kao nastavnik vodio je nastavu iz Ginekologije i akušerstva za studente svih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu. NAKAŠ MUHAMED (1931. Habilitirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1964. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. a diplomirao 1957. Bio je priznat javni i društveni radnik. Specijalizaciju iz ginekologije i akušerstva započeo je 1954. godine. godine. te diplomira na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1950. godine u Sarajevu u trgovačkoj porodici. Također je bio višestruki reprezentativac u košarci. Imao je izuzetne pedagoške sposobnosti u prenošenju znanja studentima i mlađim kolegama. a umro je aprila 1978. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je 1931. biran je za asistenta Medicinskog fakulteta na predmetu Ginekologija i akušerstvo.

godine. Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva. Na naučnim i stručnim skupovima. Doktorsku disertaciju o temi „Prenatalna ekspozicija RTG zračenja niskih energija na nivo ATP. godine. u stručnim časopisima i zbornicima radova prezentirao je ili publicirao preko dvije stotine naučnih i stručnih radova. u kom zvanju je i preminuo 1990. u kome je napisao poglavlje iz oblasti nerava. a zaslužan je što je na Institutu za fiziologiju i biohemiju osnovana moderna mikroelektrofiziološka laboratorija i intracelularne registracije bioelektričnih potencijala. Lowensteuna. AMP i CP u mozgu kunića tokom postnatalnog razvoja“ odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1976. godine. Bio je aktivan društveni radnik. što je rezultiralo brojnim radovima koje je prezentirao na domaćim i inozemnim kongresima i publicirao u domaćim i inozemnim časopisima. biohemičara i biofizičara Jugoslavije. mišića i CNS. a istovremeno se bavio istraživanjima u svojoj oblasti. između ostalog. vodeći niz vrlo značajnih naučnoistraživačkih projekata. i redovnog profesora 1976. Dobitnik je brojnih društvenih priznanja. između ostalog. a posebno eksperimentalnim istraživanjima.situ“. vanrednog profesora 1970. Kliničkog centra u Sarajevu. iz čega je objavio nekoliko radova. Ordena rada sa zlatnim 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . do 1966.. predavača 1962. ADP. priznatog svjetskog neurofiziologa. Zaposlio se 1957. Također je bio koautor u osam udžbenika fiziologije i biohemije. godine boravio je na Institutu za fiziologiju Kolumbija univerziteta u Njujorku kod čuvenog profesora doktora Wernera R. Također se puno bavio radiobiologijom. u Institutu „Boris Kidrič“ u Vinči. Uspješno i kvalitetno je obavljao nastavu iz predmeta Fiziologija za studente biomedicinskih fakulteta preko trideset godina. godine na Institutu za fiziologiju i biohemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prošao faze izbora asistenta 1958. te Udruženja fiziologa BiH i Jugoslavije i Udruženja farmakologa. Usavršavao se u nekoliko centara. Najveći broj njegovih radova je iz oblasti neurofiziologije. te kao stipendista Nacionalnog insituta za zaštitu zdravlja SAD od 1964. godine. a posebno je značajan njegov dopirnos štampanju udžbenika „Medicina rada“. u više mandata član savjetodavnih i upravnih struktura Medicinskog i Farmaceutskog fakulteta. docenta 1964..

-2005. godine doktorsku disertaciju o temi „O kompleksnim spojevima nikotina“. godine za vanrednog profesora.vijencem i Ordena zasluga za narod sa srebrenom zvijezdom. NIKULIN ALEKSANDAR (1926. godine u Vojki kod Novog Sada. godine. Rezultate svojih istraživanja publicirao je u preko 100 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. godine). te rukovodi Centrom za kontrolu lijekova pri Zavodu za javno zdravstvo Bosne i Hercegovine. zatim 1974. Jedno vrijeme bio je na specijalilzaciji u Halifaksu (Kanada. Umro je u Sarajevu 2005. 1967. Medicinski fakultet upisao u Sarajevu 1944. izabran je za asistenta na Katedri za biohemiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.-2005. Umro je u Sarajevu 1990. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Beogradu. i Štokholmu (1975. godine. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Sarajevu. godine NIKOLIN BRANKO (1932. Na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu izabran je 1975. Godine 1968. Mostaru i Travniku. izabran je za docenta na Katedri za medicinsku hemiju Medicinskog fakultet u Sarajevu. godine osniva i rukovodi Radiološko hemijsko-biološkim laboratorijom za potrebe civilne zaštite. godine. Godine 1984. a 1982. redovni profesor Patološke anatomije Rođen je u Sarajevu 1926.). godine. Za vrijeme studija bio je demonstrator nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Godine 1960. U periodu od 1992. godine za vanrednog profesora na predmetima Kontrola lijekova i Toksikološka hemija. redovni profesor Hemije Rođen je 1932. Dvije godine je radio u Biohemijskom laboratoriju. akademik. godine.). godine). Na Prirodnomatematskom fakultetu u Sarajevu odbranio 1964. Diplomirao je na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1956. prešao u Beograd. za redovnog profesora. rukovodio Olimpijskom laboratorijom u Sarajevu sa sedam odjeljenja i 60 zaposlenih. do 1996. te okončao u Sarajevu u prvoj generaciji diplomiranih ljekara 1953.

štampana u nekoliko izdanja. Bio je šef Katedre i Instituta za patološku anatomiju od 1961. Buchnera. predsjednik predsjedništva Udruženja univerzitetskih nastavnika./82. Odbranio je habilitaciju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1959. Od 1953. te patologije respiratornog trakta uzrokovane egzogenim noksama. Godine 1965. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1924. Umro je 2005. te magistranata i doktoranada medicinskih nauka. bila je osnovno štivo iz predmeta Patološka anatomija. a jedan dio se odnosi na eksperimentalne i morfološke studije šoka kod pokusnih životinja./74. godine. do odlaska u mirovinu 1991. u Frajburgu kod profesora F. godine u Sarajevu. gdje je završio osnovnu školu i Prvu mušku gimnaziju. i 1981. do 1957. u Frankfurtu. član Udruženja patologa Jugoslavije. Nakon Drugog svjetskog rata upisuje Medicinski fa-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . specijalista patološke anatomije./81.na Institutu za histologiju i embriologiju i Institutu za patološku anatomiju. godine u Grajsvaldu (Njemačka). godine. i dekan 1980. a sljedeće godine je biran za docenta na Katedri za patološku anatomiju. 1962. Savjeta za naučni rad SRBiH. i 1958. te prodekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 1973. među kojima značajan broj originalnih radova iz područja kliničke i morfološke patologije. godine pomoćni je asistent na predmetu Patološka anatomija.-1994. Više puta boravio je na stručnom usavršavanju u inozemstvu: od 1957. NUMIĆ NURUDIN (1924. Bio je izuzetno društveno aktivan. istraživanja uloge hemijskih medijatora u upalnim procesima.). godine. godine. eksperimentalne patologije. U tridesetpetogodišnjoj nastavnoj i naučnoj karijeri objavio je 107 stručnih i naučnih radova u inozemnim i domaćim časopisima. 1963. odbranio je doktorsku disertaciju „O nekim morfološkim promjenama kod akutnog djelovanja histamina“. godine. Bio je izvrstan pedagog koji je u trideset godina rada na Medicinskom fakultetu odgojio brojne generacije studenata biomedicinskih fakulteta. član brojnih stručnih asocijacija i organa: Savjeta Fakulteta. Njegova knjiga „Opća patologija“. a zatim i za redovnog profesora na predmetu Patološka anatomija. nakon čega biva izabran za vanrednog profesora 1966. a 1966.

godine sve do 1992.-1994. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu je prošao sve faze izbora od asistenta do redovnog profesora i nastavnika na postdiplomskom studiju iz kardiologije. a zatim u Sarajevu do 1955.kultet Sveučilišta u Zagrebu. specijalizira ginekologiju i akušerstvo u Kliničkoj bolnici „Koševo“ u Sarajevu. nakon čega je formirao prvu Koronarnu jedinicu u Bosni i Hercegovini. Za svoj stručni i društveni angažman dobio je niz priznanja. te Fonokardiografski i Spirometrijski kabinet. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je u Sarajevu 1919. Bio je član brojnih stručnih i naučnih udruženja u BiH i Jugoslaviji. godine. te član Evropskog udruženja kardiologa i Medicinske sekcije Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Nakon obavljenog ljekarskog staža. Cjelokupan radni vijek posvetio je kardiologiji. Medicinski fakultet počeo je studirati u Beču. godine. godine.). gdje obnaša dužnost šefa stanice za Hitnu medicinsku pomoć. godine. kojom rukovodi od 1974. i iz te oblasti je objavio 92 stručna i naučna rada. godine rukovodi Ginekološko-akušerskim odjeljenjem nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . U rodnom gradu je završio osnovno i srednje obrazovanje. godine. na kojem je diplomirao 1952. OSMANAGIĆ IZET (1919. Specijalistički ispit je položio na Ginekološkoj klinici u Beogradu. a potom i direktora Gradske poliklinike u Sarajevu. nastavio u Pragu a završio u Beogradu. Od 1956. te dugogodišnji sekretar i predsjednik Kardiološke sekcije Društva ljekara Bosne i Hercegovine i generalni sekretar i predsjednik Udruženja kardiologa bivše Jugoslavije. uglavnom iz oblasti kardiologije na univerzitetima u inozemstvu. godine specijalizira Internu medicinu i nakon položenog ispita 1961. Nakon obavljenog ljekarskog staža radi kao ljekar opće prakse u Kalinoviku. Od 1960. godine radi na Trećoj internoj klinici. a također i poglavlje o kardiologiji u zajedničkom udžbeniku „Interne medicine“ bosanskohercegovačkih autora. Umro je u Sarajevu 1994. Specijalizirao je kardiološku hemodinamiku u Institutu za eksperimentalna klinička ispitivanja u Pragu. Više puta je boravio na stručnim usavršavanjima.

prvi u bivšoj Jugoslaviji. godine pristupa NOR-u. godine. profesora Fellingera u Beču i profesora Mathesa u Heidelbergu. godine. Nakon oslobođenja radi kao ljekar u Narodnoj miliciji Zagrebačke armijske oblasti. Kotmajera. godine na usavršavanjima u Hamburgu kod prof. a završio u Zagrebu 1936. te prolazi procedure izbora. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1953. Dolaskom okupatorski vlasti dobiva otkaz iz službe i biva nezaposlen i živi u Bjelovaru. godine. zapošljava se kao asistent Interne klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu. gdje je maturirao 1928. Hajdelbergu. Aktivno je bio angažiran i u Ginekološkoj sekciji Društva ljekara BiH. Nakon diplomiranja jedno vrijeme radi kao volonter na Hirurškoj klinici u Zagrebu. i 1964. za docenta 1962.). PERINOVIĆ MILENKO (1909. Frankfurtu i Beču. a za profesora emeritusa 1981. i redovnog profesora 1975. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1909. 60 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . jedinu instituciju takve vrste u BiH. kada 1944. Gimnaziju je pohađao u Derventi i Bihaću. Umro je u Sarajevu 1994. godine. Godine 1949. te ljekar u Zavodu za socijalno osiguranje u Zagrebu.Opće bolnice u Zenici. U Hamburgu je boravio na Dijabetološkoj klinici čuvenog profesora Bertrama. Bio je izuzetan i strog pedagog. a brojne generacije studenata biomedicinskih fakulteta i specijalista ginekologije i akušerstva pamtit će ga kao vrsnog stručnjaka i edukatora.-1983. Medicinski fakultet počeo je studirati u Gracu (Austrija). Istovremeno je boravio u nekoliko navrata tokom 1963. godine. za vanrednog profesora 1968. Stručno se usavršavao na Internim klinikama u Hamburgu. godine. a četiri godine kasnije i za vanrednog profesora na istom predmetu. godine. Iste godine brani habilitacioni rad i bira se za docenta Medicinskog fakulteta na predmetu Ginekologija i akušerstvo. Mestwerda i u Štokholmu kod prof. godine. a kasnije i Odsjek za ginekološku rehabilitaciju u banji Ilidža. što mu je nakon povratka u Sarajevo omogućilo da počne primjenjivati. a onda kao sreski ljekar u Hrvatskoj Kostajnici. nakon čega je formirao Odsjek za maligna oboljenja pri Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu.

oralne antidiabetike u liječenju bolesnika od šećerne bolesti. Habilitirao je 1961. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Iskustva u vezi sa kliničkom primjenom antidijabetika“. Dugo godina je rukovodio Gastroenterološkim odjeljenjem i Odjeljenjem za dijabetes na Internoj klinici u Sarajevu. Jedno vrijeme bio je generalni sekretar Društva endokrinologa Jugoslavije. Rezultate svojih istraživanja i stručna iskustva objavio je u oko 170 stručni i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima, pretežno iz dijabetologije i kliničke farmakologije. U časopisu „Medicinski arhiv“ objavio je veliki broj prikaza stručnih knjiga i časopisa Bio je član Redakcijskog odbora časopisa „Acta Medica Iugoslavica“. Jedan je od najstarijih i najzaslužnijih članova endokrinološke sekcije Društva ljekara BiH, i jedan od pionira dijabetologije na bivšim jugoslavenskim prostorima. Kao javni i društveni radnik, priznat i cijenjen zbog svog ogromnog angažmana, odlikovan je nizom priznanja, plaketa i odlikovanja, između ostalog, Ordenom rada sa zlatnim vijencem i Ordenom zasluga za narod sa srebrenim zracima. U mirovinu je otišao sa mjesta dugogodišnjeg šefa Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. Umro je u Sarajevu 1983. godine.

PERIĆ BRANKO (1926.-1997.), redovni profesor Fiziologije i Biohemije
Rođen je u 1926. godine. Kao srednjoškolac uključio se u ilegalni pokret za odbranu grada Sarajeva, a od maja 1942. godine je učesnik NOR-a. Po završetku Drugog svjetskog rata upisuje Medicinski fakultet u Sarajevu i na njemu diplomira 1956. godine. Usavršavao se u Vinči na Institutu “Boris Kidrič” iz područja primjene radioaktivnih izotopa u medicini. Također je proveo jednu godinu na specijalizaciji iz kliničke fiziologije u Karolinskoj bolnici u Štokholmu, a 1961. godine i na Kolumbija univerzitetu u Njujorku. Nakon smrti profesora Aleksandra Sabovljeva 1963. godine preuzima rukovođenje Institutuom za fiziologiju i biohemiju do 1971. godine. Vodio je nekoliko projekata iz područja fiziologije i biohe-

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

61

mije, a rezultate istraživanja objavio je u preko 150 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim biomedicinskim časopisima. Kao nastavnik Medicinskog fakulteta u Sarajevu prošao je izbore od asistentna do profesora emeritusa. Odgojio je brojne generacije studenata svih biomedicinskih fakulteta, koji ga pamte kao izuzetno kvalitetnog edukatora. Bio je član brojnih naučnih i stručnih organizacija, kao: New York Academy of Science, European Society for Microcirculation, Rheological Society, Jugoslovenskog Društva za fiziologiju, Nacionalni komitet međunarodnog biološkog programa. Također, profesor Perić je obavljao niz društvenih i rukovodnih funkcija: bio je pomoćnik direktora Kliničke bolnice u Sarajevu za NIR, potpredsjednik PO UMC-a i dr. Za svoj javni i društveni angažman nagrađen je brojnim priznanjima. Umro je u Sarajevu 1997. godine.

POPOVIĆ VOJIN (1925.-1977.), docent Interne medicine
Rođen je 1925. godine u Ivangradu (SCG). Osnovnu školu završio je u Ivangradu, gimnazijsko školovanje započeo u rodnom mjestu, prekinuo 1941. godine, nastavio u Sarajevu i završio 1946. godine. Kao đak prve generacije studenata Medicinskog fakulteta u Sarajevu diplomirao je 1954. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Kliničkoj bolnici Koševo, jedno vrijeme radio je kao ljekar u Sreskoj zdravstvenoj stanici Sarajevo. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je decembra 1960. godine. Nastavnu karijeru započeo je na Katedri za internu medicinu kao asistent 1957. godine, da bi u zvanje docenta bio izabran 1976. godine. Ima publiciranih preko 40 naučnih i stručnih radova, uglavnom u oblasti hepatobilijarnog trakta. Naslov njegove

62

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

doktorske teze je „Promjena na jetri kod Diabetes mellitusa i međusobni odnosi oboljenja jetre i Diabetes melitusa“. Aktivno je učestvovao na mnogim naučnim i stručnim skupovima u zemlji, a također je bio i član nekoliko stručnih udruženja iz svoje oblasti. Kao učesnik rata, bio je zatvaran od okupacijskih vlasti, a završetak Drugog svjetskog rata dočekao je kao 100% RVI. Odlikovan je Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod i Ordenom rada sa zlatnim vijencem. Obavljao je niz značajnih funkcija na Medicinskom fakultetu i Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu, a također i republičkim organima. Umro je u Sarajevu 1977. godine.

POPOVIĆ ZULEJKA (1930.-1991.), redovni profesor Pedijatrije
Rođena je u Zagrebu 1930. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Banjoj Luci. Medicinski fakultet je završila u Sarajevu 1956. godine. Kao odličan student i ljekar primljena je na specijalizaciju na Dječiju kliniku 1959. godine, a po položenom specijalističkom ispitu, zahvaljujući svom angažmanu i organizatorskim sposobnostima jedno vrijeme obavlja dužnosti šefa Odjeljenja za gastroenterologiju, a kasnije i dužnost direktora Dječije klinike i Poliklinike za dječje bolesti „Prof. dr. Milivoje Sarvan“ u Sarajevu. Prošla je sve faze izbora od asistenta do redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pedijatrija. Pionir je i osnivač Službe za dječiju alergologiju i imunologiju u BiH i iz tog segmenta je i najveći broj objavljenih stručnih i naučnih radova, te odbranjene magistarska i doktorska teza. Ima ukupno publiciranih preko 100 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu. U dva mandata bila je i predsjednik Pedijatrijske sekcije Društva ljekara BiH, te organizator nekoliko stručnih i naučnih skupova iz pedijatrije. Bila je izuzetno društveno aktivna u mnogim profesionalnim, društvenim i humanitarnim udruženjima, od Savjeta za zdravstvo i socijalnu politiku BiH, Predsjedništva alergologa i imunologa Jugoslavije do Predsjedništva pedijatara Jugoslavije. Odlikovana je Ordenom zasluga za narod sa srebrenim vijencem. Smrt ju je

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

6

u Berlinu. a onda odlazi da specijalizira ORL na Bečki medicinski fakultet u periodu od 1921. a ubrzo zatim iza ovog oformio je ORL odjeljenje sa deset kreveta. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1925. PRCIĆ MIDHAT (1925. s operacionom salom i ambulantom koje je uspješno vodio do Drugog svjetskog rata. godine kod čuvenih profesora Haumanna i Hajeka. do 1923. Otišao je u penziju kao redovni profesor 1960.-1985. a osnivanjem Medicinskog fakulteta ovo odjeljenje prerasta u Kliniku za bolesti uha. Dio specijalističkog staža obavlja i na ORL klinici u Njemačkoj. profesora Josepha. Kratko radi u Državnoj bolnici u Sarajevu. godine. Godine 1945. 64 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. godine. a Žarko Praštalo je postavljen za šefa ove klinike u zvanju vanrednog profesora Medicinskog fakulteta. grla i nosa. godine bio je savjetnik i predavač na ORL klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. a svoje rezultate prezentirao je na brojnim naučnim i stručnim skupovima i publicirao u brojnim domaćim i stranim časopisima. redovni profesor Otorinolaringologije Rođen je 1891. godine PRAŠTALO ŽARKO (1891. godine vraća se u Sarajevo i radi na Hirurškom odjeljenju Opće državne bolnice kao specijalista otorinolaringolog.). ponovo preuzima dužnost šefa ORL odjeljenja. Svoje bogato naučno i istraživačko iskustvo koje je sticao usavršavanjima u inozemstvu. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu. godine. Jula 1923.zatekla na mjestu šefa Katedre za pedijatriju Medicinskog fakulteta 1991.-1980. kod glasovitog hirurga plastičara za nos. a do svoje smrti 1980. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu zavšrio je 1953.). predano je prenosio studentima medicine i mlađim kolegama specijalizantima. Medicinski fakultet je završio u Beču 1920. da bi ga NDH vlasti smijenile s položaja šefa odjeljenja i postavile Tvrtka Dujmušića.

bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“. Od 1974. Njegov naučni i istraživački opus čini preko 50 objavljenih radova u domaćim i inozemnim časopisima iz opće i abdominalne hirurgije. godine bio je šef Instituta nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 6 . godine. i 1989. autor je dva izdanja udžbenika „Sudska medicina“ objavljena 1986. Također. Osnovno i srednje obrazovanje stekao u Konjicu. do 1993. Prošao izborne procedure od asistenta. Specijalistički ispit iz Sudske medicine položio 1958. a u periodu od 1972. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.). do 1976. Veoma rano se posvetio abdominalnoj hirurgiji i u tom segmentu jedan je od pionira u bivšoj Jugoslaviji. PROHIĆ HALIL (1922. Na Hirurškoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu radi sve do svoje smrti 1985. Član je brojnih naučnih i stručnih asocijacija u zemlji i inozemstvu. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1954. godine. pri čemu prolazi procedure izbora od asistenta do redovnog profesora. izabran je za redovnog profesora Fakulteta kriminalisitičkih nauka Univerziteta u Sarajevu 1993. godine.-2004. Doktorsku disertaciju odbranio je 1974. U istraživačkom opusu ima oko 40 publiciranih stručnih i naučnih radova iz više oblasti forenzičke medicine objavljenih u domaćim i inozemnim časopisima. Osnivač je i dugogodišnji šef Klinike za abdominalnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. redovni profesor Sudske medicine Rođen je u Konjicu 1922. Također. godine. godine. vanrednog profesora do redovnog profesora Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na predmetu Sudska medicina.godine. docenta. Studenti ga pamte kao vrsnog pedagoga.

-1984. godine radi na Infektivnoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu. godine u Beogradu. Pionir je ortopedske discipline u Bosni i Hercegovini i kao iskusan ljekar praktičar. PUTNIK LJUBICA (1926.za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. godine. Od 1957. Umro je u Sarajevu 2004. PŠORN DRAGUTIN (1927. godine. asistent Hirurgije Rođen je u Ključu 1927. Bio je priznati javni i društveni radnik. Za asistenta na predmetu Infektivne bolesti izabrana je 1965.-1979. Do 1957. te zahvaljujući svojim organizatorskim sposobnostima pomogao je otvaranje nove Ortopedske klinike Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. asistent Infektologije Rođena je 1926. Iste godine je izabran za asistenta na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Godine 1962. iz ortopedije. godine. a Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1953. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Beogradu. godine. Nakon završenog studija jedno vrijeme je radio u preduzeću „Zrak“ u Sarajevu. u tom zvanju ga je zatekla i smrt 1979. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1954. Ljekarski staž je obavila u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. godine. položila je specijalistički ispit iz Infektologije i nakon toga je imenovana za šefa Odsjeka za neuroinfekcije Infektivne klinike. godine radila je u Zavodu za zdravstvenu zaštitu radnika „Pretis“ Vogošća. 66 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . angažiran u rukovodnim strukturama fakulteta i Univerziteta. godine.). Specijalistički ispit iz ortopedije položio je 1960. godine na Ortopedskoj klinici Medicinskog fakulteta Sveučilištau Zagrebu. Osnivač je i prvi predsjednik Sekcije za ortopediju i traumatologiju Društva ljekara Bosne i Hercegovine. Gimnaziju je završio u Sarajevu 1946.). Važio je za dobrog edukatora koji je svoje praktično iskustvo znao kvalitetno prenijeti studentima i specijalizantima.-1969.). Kao slikar amater imao je više samostalnih i zajedničkih izložbi. a jedno vrijeme obavljao je i funkciju predsjednika Samoupravne interesne zajdnice nauke Bosne i Hercegovine (1980.

godine.). Bila je iskusan ljekar praktičar s izraženim pedagoškim sposobnostima da svoje znanje prenese studentima.). Za kliničkog asistenta na Institutu za rendgenologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu izabran je 1927.godine i u tom zvanju ju je zatekla smrt. a naslov diplomske teze bio je: „Die Erkennbarkeit von Antiqua – und Fraktur-Buchstaben im indirekten Sehen“. gdje je ostao do 1944. Radio je kao liječnik u Školskoj poliklinici u Varaždinu. Autor je više naučnih i stručnih radova. Publicirala je ukupno 11 stručnih radova što u domaćim što u inozemnim časopisima. RADOJEVIĆ STEVO (1892. dr. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Wurzburgu (Njemačka) 1920. u Sarajevu 1969. odnosno „Josip Kajfeš“ u Zagrebu. godine. Stevo Radojević je jedan od pionira rendgenologije u bivšoj Jugoslaviji.-1952. Na ovom Institutu radio je sve do 1945. godine nakon obavljenog specijalističkog staža na Institutu za tuberkulozu u Golniku. Za svoj društveni i stručni angažman u Društvu ljekara Bosne i Hercegovine i Savezu društava Jugoslavije dobila je Spomen-plaketu. zaposlio se kao specijalista rendgenolog u bolnici „Milosrdna braća“. Educirao je i osposobio brojne doktore medicine i specijaliste rendgenologije u Bosni i Hercegovini. godine. godine. Prof. godine. gdje ostaje raditi sve do svoje smrti 1952. a zatim kao liječnik u Bosanskom Brodu. docent Pneumoftiziologije Rođen je 1902. godine. redovni profesor Radiologije Rođen je u Budimpešti 1892. Na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu biran je za redovnog profesora 1947. Godine 1949.-1954. godine. godine. Nakon što je nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 6 . godine. godine i šefa Katedre za rendgenologiju. RADOVIĆ JOVAN (1902. izabran je za starijeg asistenta na Katedri za ftiziologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Specijalistički ispit iz TBC i plućnih bolesti je položio 1948. Godine 1921. Medicinski fakultet Univerziteta u Zagrebu završio je 1929.

Nakon diplomiranja. Plućnim oboljenjima i tuberkulozom počeo se baviti još 1936.-1998. u kom svojstvu ostaje do 1973. godine izabran je za docenta na predmetu ftiziologija na istom Fakultetu. Umro je 1954. na kome je diplomirao 1959. u to doba. posjedovao je dobre edukacijske sklonosti u prenošenju znanja studentima medicine. Osim što je bio vješt i pedantan kliničar. po čemu ga starije kolege pamte kao svog autoritativnog učitelja. je docent na predmetu Medicinska hemija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. godine. vanredni profesor Hemije Rođen je 1935. Godine 1961. do 1988. Bio je šef Katedre za hemiju od 1986. godine. godine. U tom periodu objavio je 6 naučnih radova o suvremenoj koncepciji primjene antituberkulostatika. visokog procenta tuberkuloznih bolesnika sa značajno velikom rezistencijom Kohovog bacila na postojeća antibiotska i druga antituberkulozna sredstva. RAMIĆ SALKO (1933. Iz svog područja publicirao je oko 40 naučnih i 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .). godine. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Doktorsku disertaciju odbranio je na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. započinje studij na Filozofskom fakultetu.godine. smjer Hemija. Godine 1973. Godine 1953. a od 1975. te bio primoran intenzivno istraživati nove dijagnostičke postupke i terapijska sredstva za liječenje. jedno vrijeme je radio kao profesor u srednjoj školi „Ognjen Prica“ u Sarajevu. U doba kada su terapija i dijagnoza ovih oboljenja bili insuficijentni.habilitirao 1953. izabran je za asistenta na predmetu Medicinska hemija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. godine u Sarajevu. izabran je za docenta na Katedri za metodiku nastave iz hemije.

-1972. asistent Farmakologije i toksikologije Rođena je u Sarajevu 1932. Tel Avivu. a također. godini života u Sarajevu. gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. godine.). REZAKOVIĆ DŽEMAL (1920. bio je autor udžbenika Organska hemija za III razred gimnazije. Izabran za redovnog člana nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 69 . Moskvi. godine. godine i do 1976. Ratković-Ðokić posvećen je mjerenju aktivnostima enzima u ljudskom mozgu. akademik. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Lenjingradu. godine. RATKOVIĆ-ÐOKIĆ DOBRILA (1932.stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Umro je u Sarajevu 1996. Magistrirala je i doktorirala na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Kao nastavnik prošao procedure izbora od asistenta do profesora emeritusa na predmetu Interna medicina Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Medicinski fakultet započeo studirati u Pragu. godine. Godinu dana kasnije izabrana je za asistenta na predmetu Farmakologija i toksikologija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. godine. Montpeljeu. Dr. godine u svojoj 40. od začeća do duboke starosti. Cjelokupani naučni opus dr. Varšavi. godine. a okončao u Zagrebu 1955. Više godina provela je na specijalizaciji u Velikoj Britaniji na Institutu za animalnu fiziologiju u Brabrahamu kraj Cambridgea. Ratković-Ðokić se bavila problemima holinergične transmisije u humanom mozgu. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Fojnici 1920.-2004. Smorena teškom bolešću. objavljen 1969. preštampavan u 6 dopunjenih i izmijenjenih izdanja. Medicinski fakultet u Sarajevu završila je 1958. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio na Internoj klinici Kliničkog centra u Zagrebu. Stručno se osposobljavao u nekoliko univerzitetskih centara u inozemstvu: Parizu. Doktorsku disertaciju odbranio je u Sarajevu 1970.). umrla je 1972.

izabran je za asistenta na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. godine specijalizira internu medicinu u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. Bosanska Krupa. jedno vrijeme bio je sekretar Odjeljenja medicinskih nauka i član predsjedništva ANUBiH. koje je obavljao savjesno i kvalitetno. a i gimnaziju 1939. jedno vrijeme savezni poslanik u Skupštini SFRJ. Nakon obavljenog ljekarskog staža 1946. te monografije: „Trombodinamo-elastografija“. Medalje zasluga za narod. te je kao autor i koautor objavio oko 70 stručnih i naučnih rado- 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Publicirao 103 stručna i naučna rada u domaćim i inozemnim časopisima. redovni profesor Interne medicine Rođen je 1920.). objavljena 1980. Novembra 1957. Medalje za hrabrost. Za vanrednog profesora Interne medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu izabran je 1968. Dobitnik je više nagrada i priznanja. a nakon odbranjene habilitacije novembra 1961. nagrada ZAVNOBiH-a. Tokom studija bio je mobiliziran. Ordena rada sa zlatnim vijencem. do 1956. Od 1951. u nekoliko mjesta BiH (Gacko. Osnivač je Udruženja bazičnih medicinskih znanosti BiH. godine. bavio se i naučnim publicističkim radom. godine RUSTEMBEGOVIĆ FAHRUDIN (1920. prvo u domobrane 1943.-1972. Osim nastavnih aktivnosti. godine. Medicinski fakultet u Zagrebu završio je 1944. godine. između ostalog: Šestoaprilske nagrade Sarajeva.ANUBiH. godine. Umro u Sarajevu 2004. Bosansko Grahovo i Drvar) kao ljekar opće prakse. Bio je priznat javni i društveni radnik. u NOB. a onda februara 1944. vena i mikrovaskularnog sistema“. godine u Sarajevu. gdje je bio referent saniteta./61. Jedno vrijeme boravio je na usavršavanju na Institutu za bolesti srca u Londonu (školske 1960. „Trombolija i tromboembolijska bolest arterija. Ordena rada sa crvenom zastavom. Član nekoliko naučnih i stručnih biomedicinskih asocijacija. gdje je završio osnovnu školu. objavljena 1987. a specijalistički ispit polaže na Internoj klinici Medicinskog fakulteta u Zagrebu. godine.. godine bira se za docenta na predmetu Interna medicina. godine u Kliničkoj bolnici u Sarajevu radi. godine).

Udruženja kardiologa Jugoslavije.-1990. RUŽDIĆ IBRAHIM (1906. promoviran u čast doktora filozofije iz predmeta hemija. Silberstein). Te iste godine uprava sanatorija „Merkur“ povjerila mu je da osnuje medicinsko-hemijski laboratorij. godine. Medicinskom fakultetu u Sarajevu. te jedno vrijeme i predsjednik Kardiološke sekcije Društva ljekara BiH. godine u Travniku. Bosanskoj Krupi i Bosanskom Grahovu). i šefa Treće interne klinike. Specijalizaciju iz bromatologije s medicnskom hemijom položio je 1937. Umro je 1972. u Internu (klini- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Da bi se upoznao s organizacijom i načinom rada u medicinskohemijskim laboratorijama. Kao vojni stipendist upisuje studij hemije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Vanotti).va u našim i inozemnim časopisima. Kliničke bolnice u Sarajevu. Godine 1934.). općinskim strukturama u Sarajevu. godine. Iste se godine upisao na Farmaceutski odjel Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. armijske oblasti osnuje hemijski laboratorij. Sanatoriju „Lov“ (prof. gdje je 1925. Ruždić provodi stanovito vrijeme na usavršavanju u inozemstvu u Institutu za patofiziologiju (prof. Godine 1957. godne. povjereno mu je da u Bolnici IV. Za svoj društveni i javni angažman odlikovan je Ordenom rada sa srebrenim vijencem. prof. i dr. a osim ljekarskog rada na Trećoj internoj klinici u Sarajevu bio je angažiran u nizu drugih institucija u organima upravljanja: Domova zdravlja Sarajevo. obavljao je funkciju zamjenika šefa. a od 1971. godine prof. Epinger) u Beču. Još kao ljekar opće prakse pokazao se dobrim organizatorom zdravstvene službe (otvorio zdravstvene stanice u Gacku. Za magistra farmacije promoviran je 1930. Rappaport) i Internoj klinici (prof. od kojih je većina iz područja kardiologije. redovni profesor Hemije Rođen je 1906. gdje je 1933. Ruždić odlazi u Lausannu u Internu kliniku (prof. S referatima je aktivno učestvovao na svim važnijim bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim kongresima. Bio je član Upravnog odbora Društva ljekara BiH. Nakon okupacije Austrije 1938. godine završio klasičnu gimnaziju. Srednjoj medicinskoj školi u Sarajevu.

organizirao je i vodio pod pokroviteljstvom Savjeta za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu NRH poslijediplomski oblik jednogodišnjeg. Ozren Novosel“. Bio je član Internacionalne federacije za kliničku hemiju te je aktivno sudjelovao u radu „Expert panel on proteins“.ku u Baselu. Ruždić. kada je na Sveučilištu otpočeo djelovati „treći stupanj nastave“. Za svoj rad primio je brojna priznanja i nagrade: NOG Zagreba imonovao ga je zdravstvenim savjetnikom. Bio je počasni član Udruženja liječnika opće medicine Jugoslavije i Austrijskog društva za 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . farmaceuta za rad u kliničkohemijskim laboratorijama zdravstvenih stanica. U periodu od 1941. današnje Kliničke bolnice „Dr. prof. do 1945. u Institut za fizikalnu hemiju (prof. Gigon) Uzrich. Bio je jedan od osnivača i redoviti član uredničkog odbora internacionalnog časopisa „Clinica Cemica Acta“. odnosno dvogodišnjeg usavršavanja visokokvalificiranih stručnjaka za voditelje kliničkohemijskih laboratorija. dužnost koju je vršio sve do odlaska u starosnu mirovinu. osnovana je viša škola koju je također vodio prof. organizira redovitu Školu za zdravstvene tehničare laboratorijskog smjera. 1967. Savjet za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu NRH povjerava mu da pored svoje redovne dužnosti preuzme i organizaciju rada i edukaciju kadrova u kliničkohemijskim laboratorijama na području NRH. republičkih i gradskih komisija za kliničku hemiju. Godine 1952. Aktivno je sudjelovao u osnivanju i radu društvenostručnih saveznih. godine prof. Ruždić je pored predavanja na Medicinskom fakultetu vodio i dalje kliničkohemijski laboratorij Sanatorija „Merkur“. Pored vođenja poslijedipomske nastave zajedno sa svojim suradnicima sudjelovao je u izobrazbi: stažista i specijalizanata kliničkih hemičara. Objavio je 141 publikaciju. 1954. Godine 1945. Medicinski fakultet je uključio postdiplomski studij pod nazivom „kliničko-laboratorijska dijagnostika“ Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u svoj program. Nakon završetka usavršavanja preuzeo je organizaciju rada u Medicinskohemijskom laboratoriju Sanatorija „Merkur“. Ozren Novosel“. Almasay). Godine 1962. Nakon odlaska u mirovinu ostao je u Zavodu u dopunskom radnom odnosu i vodio Jedinicu za znanstvenoistraživački rad Zavoda za kliničku hemiju Kliničke bolnice „Dr.

Demobiliziran je kao major JNA. pa do svoje smrti 1963. Posebnu nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Od 1961. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je 1907. U rodnom mjestu završio je osnovnu školu. te Medicinskog fakulteta u Novom Sadu.mikrohemiju. ravnopravnu s ostalim granama medicinske znanosti. u Banatu (Vojvodina). godine. patofiziologije i biohemije. Tokom svog 50-godišnjeg aktivnog rada svojim stručnim i znanstvenim radom znatno je pridonio da se klinička hemija u našoj zemlji razvije u samostalnu akademsku disciplinu. i oficijelno prvi dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prvi šef Katedre za fiziologiju i biohemiju na istom Fakultetu. Svojim pionirskim radom na organizaciji stručnog i znanstvenoistraživačog rada te edukaciji kadrova u kliničkohemijskim laboratorijama postavio je solidne temelje za razvoj naše kliničke hemije. a gimnaziju u Velikom Bečkereku kod Zrenjanina. Filozofskog i Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. godine u Ečki. do 1962. godine. Nakon diplomiranja izabran je za asistenta na Katedri za fiziologiju Veterinarskog fakulteta u Beogradu 1937.. odbijajući da potpiše antikomunistički manifest. a zatim na istoj Katedri za docenta.). Završio je Medicinski fakultet u Beogradu 1937. do 1956. godine predavao je fiziologiju i na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu. godine. Za dekana Fakulteta biran je ponovo 1953. Jedan je od matičara Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1946. podnosi ostavku na mjesto docenta i učestvuje kao ilegalac u jedinicama NOP-a. godine. Inicijator je i osnivač Udruženja fiziologa Jugoslavije i potpredsjednik ovog Udruženja od 1959. Bio je matičar prilikom osnivanja Veterinarskog fakulteta. SABOVLJEV ALEKSANDAR (1907. obavljao je funkciju prorektora Univerziteta u Sarajevu. tehnologiju i informatiku. počasni član Medicinske akademije Hrvatske. godine. primio je nagradu za životno djelo od Republičkog komiteta za znanost. Područja naučnih i stručnih istraživanja profesora Sabovljeva su bila različita i mnogobrojna unutar fiziologije.-1963. a u periodu od 1954. Godine 1941.

između ostalog. odbranio je doktorsku disertaciju „Promjene u elektrokaridogramu izazvane abnormalnim koncentracijama kalijuma na izolovanom srcu i njihov značaj“. je demobiliziran. nakon čega je iste godine izabran za docenta. gdje je i maturirao 1944. izabran je za asistenta na predmetu Pedijatrija. između ostalog. a okončao ga u Sarajevu 1953. prezentirana njegova pionirska iskustva uvođenja radioaktivnih izotopa u istraživanju metabolizma. godine. te načina odgovora organizma u obrambenim uvjetima. zatim Dječijoj klinici profesora van Gelderena u Lajdenu u Holandiji. godine. Iste godine upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu. odbranio je habilitacioni rad „Carditis u toku primarnog ataka reumatske bolesti u dječjem dobu“. SARAJLIĆ EŠREF (1923.-1980. 6 mjeseci na Kardiološkoj klinici kod profesora Linda u Štokholmu. Godine 1973. Bio je društveno aktivan. Nekoliko puta je boravio u inozemstvu na usavršavanjima. i na Institutu 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Još kao specijalizant 1957. i za vanrednog profesora na predmetu Pedijatrija.). godine.pažnju posvetio je istraživanju unutrašnjih materija organizma. a za svoj doprinos u radu dodijeljena mu je medalja za zasluge „Orden rada prvog i drugog reda“ i „Orden zasluga za narod trećeg reda“. Katedru za fiziologiju i biohemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu učinio je jednom od najbolje opremljenih u tadašnjoj Jugoslaviji. Zahvaljujući vanrednim organizatorskim sposobnostima. nakon čega je 1975. pojedinih mineralnih frakcija. Objavio je više naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim publikacijama. Njegovi eksperimentalni radovi iz područja neurofiziologije i metabolizma fosfora u jetri su ostali prepoznatljivi na širim jugoslavenskim naučnim prostorima. Godine 1963. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Dječjoj klinici u Sarajevu 1958. Bio je pripadnik NOV-a a 1946. godine. a zatim 1968. godine izabran za redovnog profesora na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Iz područja fiziologije i metabolizma materija u ljudskom organizmu objavio je zasebnu monografiju u kojoj su. redovni profesor Pedijatrije Rođen je u Sarajevu 1923.

Bio je značajno društveno i politički angažiran kao generalni sekretar Udruženja pedijatara Jugoslavije. predsjednik Udruženja kardiologa Jugoslavije.). znanje i vještine. Nakon diplomiranja vraća se u Jugoslaviju i radi kao sreski ljekar u Aleksincu. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Dječjoj klinici u Beogradu. nakon čega jedno vrijeme boravi na usavršavanju u Berlinu i Dizeldorfu. Za kratko vrijeme. Tome su doprinijeli i nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . godine. Aktivno je sarađivao i u ANUBiH. Rezultate svojih naučnih i stručnih istraživanja publicirao je u preko 100 radova u domaćim i inozemnim časopisima. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu bio je dekan od 1974.-1978. godine. predsjednik Reumatološke sekcije. Učesnik je Prvog svjetskog rata i nakon prelaska Albanije. Educirao je brojne studente biomedicinskih fakulteta i specijaliste pedijatrije. To mu je omogućilo da dječiju kardiologiju u Sarajevu podigne na evropski nivo primjenjujući najsavremenije dijagnostičke i terapijske metode u ovom segmentu. izabran je za docenta na predmetu Pedijatrija na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Godine 1937.za kardiovaskularne bolesti Univerziteta u Padovi. upućen je u Francusku. akademik. Milivoje Sarvan preuzima mjesto šefa Klinike za dječije bolesti u svojstvu profesora pedijatrije. te član evropskih pedijatrijskih udruženja. od demolirane bivše bolnice željezničara pravi uređenu Pedijatrijsku kliniku Medicinskog fakulteta uz pomoć mladih saradnika koje je okupio i educirao. Zatim je upisao Medicinski fakultet u Lionu i na njemu diplomirao 1922. redovni profesor Pedijatrije Rođen je 1896. potpredsjednik Udruženja reumatologa Jugoslavije. do 1980. godine. Zaslužan je i za osnivanje drugih medicinskih fakulteta u BiH. godine u Užičkoj Požegi (SCG). Otvaranjem Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Umro je u Sarajevu 1980. a nakon završetka ponovno se vraća na svoje radno mjesto na Dječijoj klinici Medicinskog fakulteta u Beogradu. Profesor Sarajlić je bio osnivač Savjetovališta za kardioreumatološka oboljenja. gdje je i maturirao. uz ogromne napore. Za vrijeme Drugog svjetskog rata hapšen je i proganjan. SARVAN MILIVOJE (1896. predsjednik Pedijatrijske sekcije Drušva ljekara BiH.

Akademik Milivoje Sarvan je bio svestrana ličnost i kao javni i društveni radnik dobio je niz društveni priznanja i nagrada. vanrednog i redovnog profesora. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1956. postao je redovni član ANUBiH. Švicaraskoj. a bio je počasni član sličnih udruženja u Francuskoj. nosilac je francuskog Ordena legije časti. Karijeru je završio kao doživotni član Udruženja pedijatara. te dekan 1951. 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Nakon diplomiranja zaposlio se kao asistent Medicinskog fakulteta na predmetu Anatomija.brojni naučni i stručni skupovi koje je organizirao preko Pedijatrijske sekcije./50. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1949. Učestvovao je u istraživanjima iz nekoliko područja anatomije. julske nagrade SRBiH i nagrade AVNOJ-a. Odbranio je doktorsku disertaciju o temi “Koštani labirint nekih chiroptera”. Po osnivanju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli 1976. i 1954./55. Za predavača na istoimenom predmetu izabran je 1961. Tokom studija bio je demonstrator na Institutu za anatomiju. redovni profesor Anatomije Rođen je u 1927. Bio je vrstan preparator i svojim radovima je obogatio muzej Anatomskog instituta. te prolazi faze izbora u docenta. godine u Beogradu. iz čega je odbranio preko 30 naučnih i stručnih radova. a jedno vrijeme. godine. Član je ANUBiH od njenog osnivanja.). a godine 1966.-1992. školske godine. godine. a dobitnik je 27. osim što je bio predsjednik Udruženja pedijatara. koju je osnovao i uspješno vodio okupljajući na tim skupovima eminentne stručnjake iz pedijatrije u zemlji i inozemstvu. bio je i predsjednik Udruženja alergologa Jugoslavije. a jedno vrijeme i prorektor Univerziteta u Sarajevu. Umro je u Beogradu 1978. SAVKOVIĆ LJUBOMIR (1927. između ostalog. Poljskoj. Njemačkoj. godine prelazi na ovaj Fakultet i vodi Katedru za anatomiju sve do smrti. godine. Češkoj republici. godine. 1992./52. Značajnu ulogu odigrat će šestomjesečni kursevi socijalne pedijatrije koje je profesor Sarvan organizirao.

bio je predsjednik Crvenog krsta SRBiH i predsjednik Crvenog krsta SR Jugoslavije Također. godine radi na Grudnom odjeljenju Vojne bolnice u Sarajevu. redovni profesor Pneumoftiziologije Rođen je 1917. godine izabran za redovnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH. akademik. Dugogodišnji je šef Klinike za plućne bolesti i tuberkulozu „Podhrastovi“ u Sarajevu. te prolazi faze izbora u vanrednog i redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu./74. godine i nakon toga izabran za docenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pneumoftiziologija. te predsjednik Odbora za rak Medicinskog odjeljenja ANUBiH. Studirao je na medicinskim fakultetima u Beogradu i Zagrebu. i član predsjedništva Jugoslavenske asocijacije ZRO. Pored svih važnih funkcija koje je obavljao za svog života./67.). zatim od 1970. Po završetku studija angažiran je kao sanitetski ljekar. Kao nastavnik pneumoftiziologije i šef Klinike i Katedre za pneumoftiziologiju dao je značajan doprinos rješavanju TBC i plućnih oboljenja u BiH. I najzad. Habilitirao je 1956. godine. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta od 1964. Rukovodio je ili je bio član u svim značajnijim stručnim asocijacijama i udruženjima vezanim za pulmološka oboljenja i TBC u BiH i bivšoj Jugoslaviji. akademik Hišam Serdarević je usnAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . prvo Unske operativne grupe.-1986. godine u Zenici. bio je član Jugoslavenske komisije za saradnju sa međunarodnim zdravstvenim organizacijama. godine. dugogodišnji je predsjednik Komisije za plućne bolesti i TBC i Zavoda za tuberkulozu SRBiH. te uvođenju novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka u prevenciji i liječenju pulmoloških oboljenja i TBC. i član Odbora za ispitivanje lijekova istog odjeljenja. godine. Profesor Hišam Serdarević je 1975. Specijalistički ispit iz Pneumoftiziologije položio je 1949. Gimnaziju je završio u Sarajevu 1936. godine. Od brojnih funkcija koje je imao značajne su: osam godina je bio predsjednik Zajednice radnih organizacija SRBiH. gdje je diplomirao 1944. Od 1946. a kasnije komandant Medicinsko-sanitetskog bataljona Osme kordunaške divizije. do 1966./65. do 1978.SERDAREVIĆ HIŠAM (1917. godine a dekan 1973.

gdje radi kao specijalista internista i asistent do decembra 1938. Dobitnik je niza priznanja i odlikovanja.). kada bježi u Srbiju. a često je znao i sam voditi praktične vježbe studentima. dobija mjesto ljekara socijalnog osiguranja u Rudniku uglja Kostolac. gdje 1942. Odbranio je habilitacioni rad o temi „Hronični ga-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . u drugoj sa akademikom V.-1967. u kom svojstvu je i demobiliziran decembra 1951. Jedno vrijeme se educira na internim klinikama u Parizu i Beču. Danilovićem). godine. Za šefa Internog i TBC odjeljenja Gradske bolnice u Sarajevu imenovan je decembra 1938. godine. godine. vanredni profesor Interne medicine Rođen je u Banjoj Luci 1902. a zatim i Vojne bolnice u Kragujevcu. objavljenoj 1967. je postao upravnik Gradske bolnice u Sarajevu. gdje je bio upravnik. Špirom Janovićem. julske nagrada SRBiH. Orden Republike za srebrenim vijencem. godine. gdje u Vojnoj bolnici u Sarajevu postaje šef Odjeljenja za interne bolesti i upravnik Vojne bolnice u činu pukovnika sanitetske službe. godine zaposlio se kao ljekar na Odjeljenju za interne bolesti Opšte državne bolnice u Sarajevu. Završio je osnovnu školu i gimnaziju u Sarajevu. Godine 1958. a decembra iste godine i za vanrednog profesora na Katedri za internu medicinu.pio objaviti preko 100 stručnih i naučih radova u domaćim i inozemnim publikacijama. kao što su Orden za hrabrost. godine vratio se u Sarajevo. Također je koautor knjiga „Tuberkuloza pluća“ i „Plućne bolesti“ (u prvoj sa prof. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beču 1927. SIMIĆ MIRON (1902. izabran je ponovno za docenta. Smrt ga je zatekla marta 1986. godine. godine pristupa jedinicama JNA i jedno vrijeme radi kao šef Internog odjeljenja Vojne bolnice u Požarevcu.“. Orden rada sa srebrenim i zlatnim vijencem. 27. Novembra 1944. Nakon odsluženog vojnog roka 1928. godine. godine i izabran za docenta na Katedri za interne bolesti Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Januara 1947. gdje ostaje do augusta 1941. Studenti ga pamte kao odličnog pedagoga koji je svoja predavanja držao vrlo razumljivim i jednostavnim jezikom. godine na Klinici za plućne bolesti i TBC „Podhrastovi. a 1940.

godine. Bio je član nekoliko domaćih i inozemnih naučnih asocijacija. godine. kada je izabran za asistenta na predmetu hirurgija. Supsbecijalistički ispit iz plastične i rekonstruktivne hirurgije položio je 1976. STAROVIĆ BORIŠA (1940. Bila je to prva doktorska disertacije iz ove medicinske oblasti na prostorima tadašnje Jugoslavije. godine postao je njen direktor i na toj dužnosti ostao do 1993. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. godine. ali najznačajniji su iz hematologije. i 1977. Njegovi stručni i naučni radovi bili su iz nekoliko oblasti interne medicine. godine na Hirurškoj klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu 1964. U rodnom gradu završio je osnovnu školu i klasičnu gimnaziju 1958. godine. Umro je u Sarajevu 1967.stritis“. a zahvaljujući organizatorskim sposobnostima unaprijedio je Drugu internu kliniku u Sarajevu. Prodekan Medicinskog fakulteta postaje 1985. Kao stipendista Britisch Councila – tokom 1976. Na tom mjestu ostao je do januara 1993. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1940.-2005. U nastavnom procesu Medicinskog i Stomatološkog fakulteta učestvuje od 1972. kojom je jedno vrijeme uspješno rukovodio. godine boravio je u vodećim centrima Velike Britanije za hirurgiju šake. Jedan od osnivača odjeljenja za plastičnu i raekonstruktivnu hirurgiju Hirurške klinike u UMC Sarajevo. dekan 1988. godine. rekonstruktivnu hirurgiju i mikrohirurgiju. godine. (Edinburg. Disertaciju o temi “Evaluacija traumatizma šake i njen značaj primarnog hirurškog tretmana u prevenciji invaliditeta” odbranio je 1981. a zatim kroz izbor u docenta. godine. Derbi. Iste godine postavljen je za dekana novoosno- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . vanrednog i redovnog profesora uobličava univerzitetsku karijeru. Transformacijom spomenute ustanove 1977. London). te dio njih iz preventivne medicine i rehabilitacije. godine kada je napustio Sarajevo. Puno pažnje posvetio je praktičnoj edukaciji ljekara na terenu i sam je istraživao patologiju nekih područja Bosne i Hercegovine. Specijalistički ispit iz opće hirurgije položio je 1973. godine. godine.). gdje započinje rad na doktorskoj disertaciji iz područja rekonstruktivne hirurgije šake. akademik.

Bio je mentor u nekoliko doktorskih i magistarskih teza na biomedicinskim fakultetima. Posebno se bavio područjem farmakologije centralnog i vegetativnog nervnog sistema. godine na novoosnovani Medicinski fakultetu u Sarajevu. Godine 1946. „Medalju rada“. problemima transmisije u CNS. 1913. godine. zasluge u radu dobio je „Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva“. Organizator desetak kongresa.-1976. Republika Srpska. Nosilac je. Akademik Pavao Stern je bio jedan od najplodnijih naučnika i nastavnika Medicinskog fakulteta. Umro je u Beogradu 2005. Hrvatska. ili učesnik. Počeo je raditi u farmaceutskoj industriji i do Drugog svjetskog rata radio je na farmakološkim instrumentima. godine „Povelju humanosti Jugoslavije“. godine. generalnog sekretara i potpredsjednika.vanog Medicinskog fakulteta u Foči. godine „Veliki pečat“ za postignute rezultate u profesiji. U svom bogatom naučnoistraživačkom opusu ima oko 550 stručnih i naučnih radova iz gotovo svih područja farmakologije i toksikologije. internacionalnih stručnih sastanaka i brojnih domaćih simpozijuma. redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Varaždinu. radi čega je jedno vrijeme boravio u Amsterdamu i Beču na usavršavanju. preko 20 naučnoistraživačkih projekata u zemlji i inozemstvu. Novembra 2002. „Prvomajsku nagradu BiH“. STERN PAVAO (1913. te 1990. zapošljava se na Institutu za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Obavljao je funkciju predsjednilka Odjeljenja za medicinske nauke. punih šest godina obavljao i funkciju rektora Univerziteta u Istočnom Sarajevu. u istom periodu. proučavanjem modela oboljenja ekstrapiramidalnog sistema. Osnivač je Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske te njen dopisni i redovni član. Također je. Za svoj rad. godine dobio je nagradu „Hipokrat“ za životno djelo i 2003. a zatim po pozivu dolazi 1948. izučavanjem fiziološke 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1936.). akademik. godine. gdje osniva Institut za farmakologiju i toksikologiju i postaje njegov šef i prvi šef istoimene katedre.

pamtit će ga najmanje 4. Školske 1951. godine. godine bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu. SZABO STANISLAV (1903. gdje je završio klasičnu gimnaziju kao učenik generacije. godine. Godine 1952. Bio je vrstan operater. Bio je dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1952.000 studenata. Doktorirao je na Medicinskom fakultetu u Beču. trovanjima i ulogom histamina u ljudskom organizmu. Po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1946. a kasnije i ravnatelj iste bolnice do odlaska u mirovinu 1974. Također. Slovenačke Akademije znanosti in umetnosti i član nekoliko akademija nauka u inozemstvu. vratio se u Zagreb i radi u Republičkom sekretarijatu za zdravstvo i do 1955./53. te i uroginekološke korektivne zahvate uz stalnu prisutnost anesteziologa nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beču 1928. Tokom Drugog svjetskog rata bio je ilegalac NOP-a. a već 1942.-1998. godine izabran je za docenta na predmetu Ginekologija i akušerstvo na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Specijalistički ispit iz Ginekologije i akušerstva položio u Zagrebačkom kraljevskom rodilištu kod profesora Dursta. transplantacija. godine. Wertheimu. sekretar Medicinskog odjeljenja ANU BiH. godine.). bio je organizator i nekoliko naučnih i stručnih skupova. godine preuzima organiziranje Klinike za ginekologiju i akušerstvo i vođenje Katedre na istom predmetu sve do 1952. Ozren Novosel“. te član redakcijskih odbora nekoliko naučnih i stručnih časopisa u zemlji i inozemstvu. a također je proučavao farmakološke efekte miopatija. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1903. a preko 50 specijalista su okončali svoje specijalističke ispite za vrijeme rada profesora Sterna. malignih tumora itd. član JANU.uloge supstance P. a odlikovan je Ordenom rada sa crvenom zastavom i Ordenom zasluga za narod sa srebrenim zracima. Umro je u Sarajevu 1976./52. julsku nagradu. Nastavnički posao počeo je kao asistent 1938. Obavljao je brojne i odgovorne funkcije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i Akademiji nauka i umjetnosti BiH. Latzgou. Za redovnog profesora se bira 1950. bio je predsjednik Jugoslavenskog društva za fiziologiju i Jugoslavenskog društva za farmakologiju. Kao svog učitelja. godine u svojstvu vanrednog profesora. godine u Zagrebu. Bio je priznat javni i društveni radnik. godine nadzire izgradnju Dječje bolnice u Klaićevoj ulici i bolnice „Ivan Kajfeš“ u Zagrebu. godine je predstojnik Ginekološko-porodnog odjeljenja bolnice „Dr. godine. Purkinijevu medalju. zašto je dobio 27. Također. a u ginekološku praksu uveo je niz novih metoda: vaginalna i laparoskopska operacija po Schutu.. Od 1957.

zatim 1969. a od 1963. godine i polikemoterapiju u liječenju raka jajnika.-1990.). i već od 1959.Sarajevo. redovni profesor Infektologije Rođen je u Sarajevu 1921. Također. Szabo intenzivno razvija eksperimentalna istraživanja na postavljanju in vitro onkobiograma i antiblastograma prilikom izbora najdjelotvornijeg citostatika. a također među prvima i dokazati uspješnost hormonskog liječenja raka endometrija. zapošljava se u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. Szabo ima obavljena 33 naučna i stručna rada.Banovići i Šamac .).-1968. te tri godine radi u Stanici za transfuziju 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .i neonatologa. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1950. genetike i kolposkopije.-1972. odnosno indukciju ovulacije humanim menopauzalnim gonodoprinima. Umro u Zagrebu 1998. a veliki značaj pridavao je razvitku kliničke citologije.) bio je predsjednik Ginekološke sekcije Zbora liječnika Hrvatske. godine. plinske analize ploda. Nakon obavljenog ljekarskog staža. godine. godine kardiotokografiju. Szabo već 1962.). te prenatalnu genetsku dijagnostiku od 1970. Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem (1965. Prof. Szabo postiže u liječenju raka jajnika. U svom naučnom opusu prof. većinom iz područja ginekološke onkologije. zatim potpredsjednik Udruženja ginekologa i opstetričara Jugoslavije (1968. godine vakuum-aspiracije. godine. čime je prvi pokušao uvesti specifične citoterapije kod karcinoma jajnika. Također. godine uvodi monokemoterapiju. Učestvovao je kao dobrovoljac u akcijama izgradnje pruga Brčko . Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. prof. TEFTEDARIJA MUHAMED (1921. godine. kada je otvorio savremeno koncipiranu polikliniku sa subspecijalističkim ambulantama. Ordenom zasluga za narod prvog ranga (1968. Jedno vrijeme (1966. a za svoj društveni i naučni doprinos nagrađen je Ordenom bratstva i jedinstva sa srebrenim vijencem (1969. Značajne uspjehe prof. Uvodi 1962.).) i Ordenom rada sa crvenom zastavom (1970. a zajedno sa suprugom Janjom jedan je od osnivača Hrvatske lige protiv raka. bio je član Njemačkog ginekološkog društva. a 1964.). godine u praksu uvodi vakuum-ekstrakciju prilikom poroda. ultrazvuk.

Brojne generacije studenata pamte ga kao elokventnog edukatora i korektnog ispitivača. Orden rada sa zlatnim vijencem (1971. Organizirao je i Prvi kongres infektologa Jugoslavije. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . od 1974. Udruženju infektologa BiH i Jugoslavije. Plaketa Saveza ljekraskih društava Jugoslavije. godine. imenovan je za asistenta na predmetu Zarazne bolesti na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva 1978. Boravio je više puta na usavršavanjima u inozemstvu. do 1979.). Položio je specijalistički ispit iz Infektivnih bolesti na Infektivnoj klinici u Zagrebu 1959. godine. Cambrige.). godine. odbranio je doktorsku disertaciju o temi „Hospitalne infekcije – ispitivanje hospitalnih infekcija sa posebnim osvrtom na Gram negativne uzročnike“. Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima (1980. U nastavni proces je uključen još kao specijalizant infektologije i učestvovao je u edukaciji svih studenata biomedicinskih fakulteta do odlaska u mirovinu. i redovnog profesora 1975. U znak priznanja za svoj rad upisan je u poznatu svjetsku knjigu „Men and Women of Distinction“. zatim za vanrednog profesora 1970. Orden rada sa srebrenim vijencem (1961. Za šefa Infektivne klinike i Katedre na predmetu infektivne bolesti na Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je 1971. Plaketa Republičkog zavoda za zdravstvenu zaštitu BiH.krvi u Sarajevu. izabran je za docenta na predmetu Infektologija. England 1981. u kojima je jedno vrijeme bio i predsjednik ovih udruženja. Jedno vrijeme je obavljao i funkciju prodekana Medicinskog fakulteta. godine. Obavljao je brojne rukovodne i društvene funkcije u rukovodnim organima UMC-a Sarajevo. godine.). Godine 1964. Za svoj društveni i javni angažman dobio je niz domaćih i nekoliko inozemnih priznanja: Plaketa Nacionalne medicinske akademije Francuske. godine. Godine 1954. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Kortikosteroidi u liječenju zaraznih bolesti“. U domaćim i inozemnim stručnim i načunim časopisima i drugim publikacijama objavio je oko 140 stručnih i naučnih radova. Medicinskog fakulteta. i na toj dužnosti ostao je do odlaska u mirovinu 1976.). Zlatna i srebrena plaketa Kliničke bolnice (1972. Godine 1974. Umro je u Sarajevu 1990. Habilitirao je 1962. Srebrena plaketa za samoupravljanje. godine.). Zlatna plaketa Medicinskog fakulteta (1971.

TELALBAŠIĆ SADŽIDA (1936.-2006.), redovni profesor Infektologije
Rođena je u Sarajevu 1936. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu diplomirala 1961. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža, 1962. godine zaposlila se kao sekundarni ljekar na Klinici za zarazne bolesti Kliničke bolnice Sarajevo. Specijalistički ispit iz infektologije položila je 1967. godine. Magistarski rad o temi „Efekat endotoksina Salmonele Tyfi i šigele Flexner na mortilitet nekih organa gastrointestinalnog trakta“ odbranila je 1972., a doktorsku disertaciju o temi „Prilog poznavanju dijagnoze nekih crijevnih infektivnih oboljenja primjenom fekalne citodijagnostike“ odbranila je na MF u Sarajevu 1979. godine. Iste godine izabrana je za šefa Odsjeka za crijevne i parazitarne bolesti Infektivne klinike UMC Sarajevo. Od 1990. godine pa do odlaska u mirovinu 2005. godine bila je šef Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. U nastavnom procesu na Medicinskom fakultetu na predmetu Infektivne bolesti je od 1972. godine u svojstvu asistenta pripravnika, zatim je birana 1975. godine za asistenta, docenta 1984. godine, vanrednog profesora 1989. godine i redovnog profesora 1994. godine. Obavljala je funkciju šefa Katedre za infektivne bolesti od 1990. do 2005. godine. U spomenutom periodu izvodila je nastavu svim studentima biomedicinskih fakulteta, a također je učestvovala u edukaciji polaznika postdiplomskog studija kliničkog smjera te brojnih ljekara na specijalizaciji iz infektivnih bolesti. Mentorirala je nekoliko magistarskih radova. Usavršavala se u više centara u zemlji i inozemstvu, od čega dva puta u bivšem SSSR-u, 1970. i 1978. godine, također u Čehoslovačkoj 1972. godine, zatim u Poljskoj 1990. Sa radovima je učestvovala kao aktivni izlagač na više kongresa infektologije, mikrobiologije, gastroenterologije, gerontologije i dr., na nekim od njih i kao pozivni predavač. Publicirala je 97 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu, kooautor je u udžbeniku i praktikumu iz Infektologije, te autor jedne monografije. Obavljala je brojne rukovodne i društvene funkcije, između ostalog, bila je i predsjednik Infektološke sekcije Društva ljekara BiH od 1979. godine do 1990., za koji rad je dobila nekoliko društvenih priznanja. Preminula je u Sarajevu 2006. godine. 

4

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

TOMIĆ SREĆKO (1924.-1975.), redovni profesor Patološke anatomije
Rođen je 1924. godine u Dolovima kod Vareša. Završio je gimnaziju u Visokom, a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1954. godine. Za vrijeme studija medicine bio je angažiran kao demonstrator, a nakon diplomiranja izabran je za asistenta na Institutu za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Položio je specijalistički ispit iz Patološke anatomije 1958. godine. Jedno vrijeme boravio je na usavršavanju na Institutu za rak u Amsterdamu, što ga je motiviralo da se usmjeri u segment onkologije. Na predmetu Patološka anatomija izabran je za docenta 1962. godine a vanrednog profesora 1968. godine, te za redovnog profesora 1975. godine. Imao je izvanredne pedagoške sposobnosti, i studenti su rado posjećivali njegova predavanja. Kao naučnik i istraživač objavio je preko 40 naučnih i stručnih radova, većinom iz opće i kliničke onkologije. Bavio se dosta onkologijom dojke, o čemu je sačinio seriju publikacija u kojima je naglašavao značaj rane prevencije i dijagnostike tumorskih oboljenja. Nastupio je s radovima na brojnim stručnim i naučnim kongresima u zemlji i inozemstvu. Kao društveni i javni radnik za svoj angažman dobio je nekolicinu priznanja, između kojih: Orden rada sa zlatnim vijencem i Orden zasluga za narod sa srebrenim vijencem. Umro je 1975. godine nakon duge i teške bolesti.

TVRTKOVIĆ RIFAT (1921.-1994.), redovni profesor Hirurgije
Rođen je u Višegradu 1921. godine. Školovao se u više mjesta a gimnaziju je završio u Prištini pred Drugi svjetski rat. Kao napredan omladinac iz anatifašistički orjentirane porodice odmah je uhapšen i logorovao je u Italiji do 1943. godine, kada odlazi u slovenačke partizane. Po završetku rata počinje studij Medicine u Ljubljani, te se po diplomiranju zapošljava na Hirurškoj klinici u Sarajevu. Specijalistički ispit je položio u Ljubljani 1957. godine. Po povratku u Sarajevo formira Odjeljenje za torakalnu hirurgiju pri Hirurškoj klinici. Usavršavao se u više stranih klinika za

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 

torakalnu hirurgiju. Na Medicinskom fakultetu biran je za asistenta, docenta, vanrednog i redovnog profesora. Godine 1979. Odjeljenje za torakalnu hirurgiju prerasta u Kliniku za torakalnu hirurgiju na čijem čelu prof. dr. Rifat Tvrtković ostaje do penzionisanja 1986. godine. Autor je i koatuor niza stručnih i naučnih radova objavljenih u domaćim i stranim časopisima, te koautor udžbenika iz Hirurgije za studente medicine i stomatologije. Odgojio je impozantan broj torakalnih hirurga, kako za vlastitu Kliniku, tako za Odjeljenja torakalne hirurgije bolnica u Mostaru, Bihaću i Prištini. Vrlo rano je inaugurirao Torakalnu hirurgiju u Sarajevu koja je i u ranijem periodu imala nivo najčuvanijih torakalnih hirurgija u Evropi, pa i u svijetu. Učesnik je većeg broja kongresa i simpozija iz Opće i Torakalne hirurgije u zemlji i inozemstvu. Godine 1986. organizirao je i bio predsjednik Kongresa hirurga tadašnje Jugoslavije održanog u Sarajevu. Po penzionisanju nije prekidao vezu sa svojom bivšom Klinikom sve do svoje smrti marta 1994. godine.

URBAN STJEPAN (1907.-1979.), vanredni profesor Biologije
Rođen je u Zagrebu 1907. godine. Klasičnu gimnaziju u Zagrebu završio je 1926., a Filozofski fakultet u Zagrebu 1931. godine. Disertaciju iz biljne citologije završio je 1936. godine. Jedno vrijeme obavljao je funkciju asistenta Botaničkog zavoda Filozofskog fakulteta, a zatim i Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu do 1942. godine. Od 1945. nastavnik je iz Botanike u Višoj pedagoškoj školi u Splitu i profesor Više pedagoške škole u Zagrebu do 1949. godine. Školske 1947./1948. godine obavlja funkciju šefa Katedre za biologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu u zvanju vanrednog profesora, gdje ostaje do 1956. godine. Godine 1957. bira se za predstojnika Zavoda za biologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Umro je u Rijeci 1979. godine. 

6

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

godine. Smrt ju je zatekla na radnom mjestu u Libijskoj bolnici 1977. Kao nastavnik i istraživač usavršavala se na klinikama u Wupertalu kod profesora Anselmina i u Parizu kod profesora Lepagea. Sureauna i Nettera. godine. i Više medicinske škole u Sarajevu. pamtit će je kao dobrog eruditu i edukatora.-1977. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu. Objavila je 46 stručnih i naučnih radova iz područja ginekologije i akušerstva. godine. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu diplomirala je 1951. godine. Pripada prvoj generaciji studenata novoosnovanog Medicinskog fakulteta u Sarajevu na kojem je diplomirala 1953. jedno vrijeme radi kao ljekar u Mostaru i Rogatici.-1987. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.VASIĆ DANICA (1924. te u Parizu kod profesora Mergera. a okončala kao vanredni profesor 1976. Naslov njenog habilitacionog rada je „Terapija hipertenzivnih kasnih gestoza“ kojeg je odbranila 1964. godine. i brojni studenti medicine. godine i umrla. vanredni profesor Ginekologije i akušerstva Rođena je u Foči 1924. a također je boravila i na klinikama u Varšavi. Nastavne aktivnosti započela je izborom za asistenta 1955. gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. Specijalistički ispit iz ginekologije i akušerstva završila je u Sarajevu 1958. Zbog svog društvenopolitičkog angažmana u toku Drugog svjetskog rata hapšena je od strane ustaške policije. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Državnoj bolnici u Sarajevu. VOJVODIĆ ZINETA (1925. a nekolicina njih odnosi se na patološku trudnoću. što joj je omogućilo da redovno prati savremena medicinska zbivanja. stomatologije.. Bila je cijenjena kao ljekar praktičar. zatim za docenta 1968. Jedno vrijeme boravila je Jugoslavenskoj bolnici u Zaviji (Libija) u svojstvu šefa Ginekološko-akušerskog odjeljenja.). gdje je nakon kraće bolesti maja 1977. a disertacionog rada „Uroporfirini u mokraći i plodnoj vodi u normalnoj i patološkoj trudnoći“. koji su je uvrstili u rang jugoslavenskih stručnjaka iz te oblasti. Još nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . asistent Infektologije Rođena je u Banjoj Luci 1925. godine.). godine. ali i kao nastavnik pedagog.. odbranjenog 1973. jer je govorila nekoliko svjetskih jezika.

godine. godine.). diplomirao na Medicinskom fakultetu u Pragu 1917. Specijalistički ispit iz Infektologije položila je 1960. ljekarima. a onda jedno vrijeme boravi u Sremskoj Mitrovici. Za svoj rad u ovim udruženjima dobitnik je nekoliko priznanja. punih 35 godina. Nakon zavr-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . kada je bila izabrana za asistenta na predmetu Infektivne bolesti na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Posebno se zanimala neuroinfektivnim respiratornim oboljenjima i iz ove oblasti objavila je nekoliko stručnih i naučnih radova u medicinskim časopisima. Također. godine izdvaja iz Hirurškog odjeljenja iste bolnice. Vučičević rukovodi do početka Drugog svjetskog rata. VUČIČEVIĆ MOMČILO (1891. Već u prvim godinama rada ovog odjeljenja. godine i svoj cjelokupan životni vijek. Zahvaljujući svojim organizatorskim sposobnostima jedno vrijeme je službovala kao šef Odsjeka. godine. a član Bosanskohercegovačke sekcije i Udruženja infektologa bivše Jugoslavije. redovni profesor Oftalmologije Rođen je 1891. te se pred kraj Drugog svjetskog rata vraća u Sarajevo i jedno vrijeme radi u Školskoj poliklinici u Sarajevu. Završio je gimnaziju u Sarajevu.kao apsolvent zaposlila se na Klinici za infektivne bolesti 1951. 1923. provela je do svoje smrti na ovoj klinici. zatim šef Odjeljenja i šef Hospitalnog odjeljenja Klinike za infektivne bolesti. Osnivač je Očnog (X) odjeljenja Opšte državne bolnice koje se 8. Svoje bogato iskustvo u praksi iz infektologije svesrdno je prenosila studentima biomedicinskih nauka. specijalizantima i specijalistima infektologije. Specijalistički ispit iz oftalmologije položio na Medicinskom fakultetu u Beču 1923. Spomenutim odjeljenjem dr. Nakon položenog specijalističkog ispita zaposlio se u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu kao prvi specijalista oftalmolog. značajan dio svog radnog vremena posvetio je edukaciji novih kadrova. specijalista očnih bolesti. Bila je angažirana u upravnim strukturama Klinike i Univerzitetskog kliničkog centra. godine u Rudom. 4. koji će osnovati očna odjeljenja u drugim bolnicama u BiH. doktor Vučičević uvodi najmodernije dijagnostičke i terapijske postupke i primjenjuje znanja i iskustva dobijena usavršavanjem u inozemstvu.-1975.

ZEC NEDO (1899. redovni profesor Neuropsihijatrije Rođen je u Mostaru 1899. dr. Na ovim dužnostima ostaje sve do odlaska u mirovinu 1961. Objavio je oko 90 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu. godine. a svoja znanja i iskustva neprekidno je usavršavao boraveći na gotovo svim većim očnim klinikama Evrope i učešćem na najvažnijim skupovima iz oblasti kojom se bavio. bio je član Društva ljekara BiH.-1971. akademik. Kao priznati javni i društveni radnik. Redakcije Oftalmološkog arhiva i časopisa „Acta Ophtalmologica Iugoslavica“. Za vrijeme studija radio na Neuropsihijatrijskoj klinici profesora Wagnera von Jauregg-a u Beču. godine. Nakon diplomiranja osam godina je radio kao ljekar u više mjesta BiH i Makedonije. omiljen među kolegama i izvan. Odlikovan je Ordenom rada drugog reda. a zatim odlazi na Medicinski fakultet u Skoplje gdje vodi Katedru za oftalmologiju do 1956. Momčilo Vučičević nije prestao obavljati ljekarsku praksu. godine. počasni član Udruženja oftalmologa nekolicine evropskih zemalja. dobio je niz plaketa i priznanja u zemlji i inozemstvu. Kao nastavnik i pedagog značajno je unaprijedio nastavno-obrazovni proces na Klinici kojom je rukovodio. Umro je 1975. Udruženja ofltalmologa Jugoslavije. preuzima i rukovodi Očnim odjeljenjem Vojne bolnice u Sarajevu do 1948.šetka rata. kada se ponovo vraća u Sarajevo i preuzima rukovođenje Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. godine. I nakon odlaska u mirovinu prof. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položio na Klinici za duševne bolesti u Beogradu 1934. godine u Sarajevu. godine. Oftalmološke sekcije. gdje biva izabran za asi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 .). Istraživački rad profesora Vučičevića tokom gotovo punih pet decenija njegovog života pokrivao je gotovo sve segmente patologije očnih bolesti. već je sve do svoje smrti prakticirao u specijalističkoj poliklinici Doma zdravlja Sarajevo i na Očnom odjeljenju Vojne bolnice u Sarajevu. i koja je jedno vrijeme imala čak 250 kreveta. Promoviran u doktora medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču.

do 1945. na kojem je postavljen za prvog šefa Katedre za neuropsihijatriju i šefa Klinike za nervne i duševne bolesti. zdravstveno prosvjećivanje. Odgojio je prve i brojne specijaliste neuropsihijatre u BiH.-1966. osnivajući institute za dermatovenerologiju. 1971. 11. Kao član ANUBiH (tada naučnog društva BiH) vodio je nekoliko projekata iz neuropsihijatrije. Ordenom rada prvog reda i Ordenom Republike sa srebrenim vijencem. Nakon diplomiranja vratio se u Sarajevo i radi u 90 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . te predsjednik Udruženja neuropsihijatara Jugoslavije 1960.. godine na dan dvadeset pete godišnjice osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947. Gimnaziju je završio u Visokom. ZIMONJIĆ BOGDAN (1899. godine. Godine 1945. Novembra mjeseca 1946. puerikulturu. te Bolnica za duševne bolesti u Jagomiru i Sokocu.stenta. Zaslužan je i za otvaranje Srednje medicinske i Srednje zubarske i zubotehničke škole u Sarajevu. osnivač i nekoliko puta predsjednik Sekcije neuropsihijatara i Društva ljekara BiH./48. u funkciji ministra zdravlja otvara Medicinski fakultet u Sarajevu. TBC.). godine radi na Neuropsihijatrijskom odjeljenju Opće Državne bolnice u Sarajevu. s prekidom 1942. Od 1940. a jedan je od pokretača časopisa „Život i zdravlje“. pri čemu se aktivno angažirao na razvoju zdravstvene službe u BiH. itd./51. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1899. Umro je 17. Medicinu je studirao na Medicinskim fakultetima u Beču i Pragu. zatim neuroluetičnih oboljenja. Zatim. Odlikovan je dva puta Ordenom rada drugog reda. godine. godine. miopatija i poremećaja funkcije mišića. a zapažen je njegov originalni metod ulkusne bolesti inzulinskim šokovima. Objavio je oko 100 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. postavljen je za ministra narodnog zdravlja NRBiH. godine. Među prvim se bavio problemom šizofrenije./43. gdje je završio osnovnu školu. jer je kao aktivista NOBa zatvoren u logor Jasenovac.. te dekan 1950. Njegova naučnoistraživačka aktivnost iz područja psihijatrije i neurologije bila je obilna.

Pripadaju mu višestruke zasluge za razvoj i napredak sveukupne medicine u BiH.-66. centralne zgrade za primjenu radioizotopa u sklopu Interne klinike. Zaslužan je da je u BiH subspecijalizacija iz oblasti primjene radioizotopa postala cijenjena. O profesoru Bogdanu Zimonjiću.-60. Učestvovao je u svim važnijim aktivnostima razvoja Opšte državne bolnice u Sarajevu. ostali su kao neobjavljena knjiga hematologije u rukopisu. čitaonice. Zaslužan je za izgradnju amfiteatra. godine imenovan prvim šefom Katedre za internu medicinu. Medicinskog fakulteta u Sarajevu i cjelokupne zdravstvene službe u BiH. gdje ga je i zatekla smrt 1966. Njegovi poznavaoci kažu da nikada nije koristio godišnji odmor. te da je uspio odgojiti nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 91 . trombelastografije do hemodijalize. Uveo je u kliničku praksu sve važnije dijagnostičke i terapijske metode. Bio je učenik uvaženog profesora kardiologa Wencenbacha. svestran. Zato. Njegovi prvi radovi na njemačkom jeziku publicirani su u renomiranim austrijskim časopisima. Nažalost rezultate svojih istraživanja iz hematologije za života nije uspio objaviti. a da je po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947.Opštoj državnoj bolnici kontinuirano 40 godina. nema puno biobibliografskih podataka. neiscrpne energije. Pozne godine posvetio je kliničkoj aplikaciji radioizotopa. od prve primjene EKG-a. Zna se da je cjelokupan svoj radni vijek proveo danonoćno radeći s pacijentima kao ljekar praktičar. Bio je naučnik velike opće kulture. i 1964. radioizotopa. Iste godine bio je i član i jedan od osnivača časopisa „Medicinski arhiv“. nefrologiji i endemskoj nefropatiji. nažalost.). imunoelektroforeze. godine na radnom mjestu redovnog profesora Katedre za interne bolesti i šefa prve Interne klinike u Sarajevu. elektroforeze. umro je stojeći dok je radio. pun ideja i planova za čiju realizaciju je vrlo često dan bio prekratak. čija iskustva će mu poslužiti da je snimio prvi elektrokardiogram u BiH davne 1923. Oni koji su ga poznavali okarakterizirali su ga osobom čiji osnovni smisao i moto života su bili samo život i rad. godine. Većina njegovih publiciranih radova je iz oblasti hematologije i primjene radioizotopa. a prekid rada za njega je značio i prestanak života. biblioteke. a u dva mandata i glavni i odgovorni urednik (1959. laboratorije.

Odbranio je doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Prevalencija hiperlipemija iznad granica rizičnosti i djelovanja hipolipemičkih farmaka“ 1977. Sarajevo. godine i redovnog profesora 1993. godine a iz medicine rada 1972. tj. godine. redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Čapljini 1932. nakon njegove smrti realizirana je ideja njegove sestre Ljubice Zimonjić da se cjelokupna imovina profesora Bogdana Zimonjića pretvori u fondaciju. ZULIĆ IRFAN (1932. docenta 1982.o.). Od 1969. godine obavlja funkciju direktora Medicinskog informativnog centra „Bosnalijek“ d. kliničku farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Zahvaljujući ugledu koji je stekao kao naučnik. Fond Bogdana Zimonjića. godine. a u sklopu Interne klinike i oformiti i prvi Institut za radioizotope.o. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 1951..brojne kadrove iz tog domena. Od 1986. Pro- 92 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu ./1952. godine. te iz farmakologije i toksikologije 1981. godine. godine obavljao je funkciju šefa Instituta za farmakologiju. a u istom periodu i prodekan Farmaceutskog fakulteta u dva mandata. godine./53. Specijalistički ispit iz interne medicine položio 1967. je direktor Instituta za NIR u istoj kompaniji. a od 1971. do 2003. Za asistenta na predmetu Farmakologija i toksikologija izabran je 1977. Po obavljenom ljekarskom stažu u Kliničkoj bolnici Sarajevo. zaposlio se kao ljekar u Dispanzeru medicine rada Željezare u Zenici. profesor je Farmaceutskog fakulteta na predmetu Farmakokinetika i Farmaceutska informatika. Diplomirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1959. pedagog. a ta sredstva iskoriste za stimuliranje nadarenih studenata medicinskog fakulteta. Bio je član više domaćih i inozemnih naučnih asocijacija. vanrednog profesora 1986. humanist. godine. Od 1990. Osnovnu školu završio je u Čapljini. a Mušku realnu gimnaziju u Sarajevu.-2005.. i 1952. a rezultate svojih istraživanja u nekoliko segmenta farmakologije i toksikologije iskazao je u pet knjiga i 152 druge publicirane forme u stručnim i naučnim časopisima. U nastavi studentima biomedicinskih fakulteta i nastavi postdiplomskog studija na istim fakultetima učestvovao je punih 26 godina.

Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski Arhiv“ i „Bosnian Journal of Basic Medical Sciences“. predsjednika Udruženja bazičnih medicinskih nauka BiH. predsjednika Naučnog savjeta „Bosnalijeka“. predsjednika udruženja kliničkih farmakologa. člana Internacionalne lige humanista. predsjednika Upravnog odbora „Apoteke“ Sarajevo. Obavljao je funkciju sekretara i predsjednika Društva ljekara BiH.fesor Zulić je imao značajan stručni i društveni angažman u asocijacijama u BiH i Jugoslaviji. farmaceuta i farmaceutskih informatičara BiH. godine nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . predsjedavajućeg Saveza ljekarskih društava SFRJ.). člana Odbora za lijekove ANUBiH. Umro je u Sarajevu 2005. Za svoj plodan društveni angažman proglašen je farmakologom decenije od strane Internacionalne lige humanista (2002.

Rijeci 1955.7). kao Odjeljenje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. diplomanata bečkog Medicinskog fakulteta iz BiH.5.10). te poslije i Hirurške klinike Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.3. i u Mostaru 1997. Istina.4. Vjekoslav Duančić. i Beogradu 1921. i Prištini 1970. U Bosni i Hercegovini danas postoji 5 medicinskih fakulteta. Ljubljane i Beograda.. prvi osnovani medicinski fakultet u BiH (8. osnovanih sljedećim redom: u Sarajevu 1946.9. za što posebne zasluge ima uvaženi akademik Milivoje Kostić (akademik ANU BiH i SANU) i jedan od prvih ljekara. Novom Sadu 1960. u Banjoj Luci 1978. Stanko Sielcki. kao četvrtog medicinskog fakulteta u bivšoj Jugoslaviji. u Foči 1993. Ibrahim Ruždić. zvanično otvorenog novembra mjeseca 1946.Pogovor Osnivanje i razvoj Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Ove godine navršava se 60. u Ljubljani 1919. Nišu 1960. Žarko Praštalo. Josip Fleger. u Sarajevu je 1944. godine. Nakon sarajevskog osnovani su medicinski fakulteti u Skoplju 1947.. Na ovom fakultetu bila je upisana jedna generacija studenata kojoj su predavali ugledni profesori: Zdenko Križan. a 94 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. godine započeo s radom.. a kasnije i ugledni hirurg u Državnoj bolnici u Sarajevu.2.6. u Tuzli 1976.. Muhamed Kantardžić i dr. tako su na kasnije osnovanim fakultetima u spomenutim mjestima nastavnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu bili utemeljitelji pojedinih katedri na kasnije osnovanim medicinskim fakultetima u bivšoj Jugoslaviji (1. godine. Andrija Štampar. Ante Šercer. nakon osnovanog fakulteta u Zagrebu 1917. godine. Kao što su utemeljitelji i prvi nastavnici na Medicinskom fakultetu u Sarajevu bili ugledni nastavnici medicinskih fakultetu iz Zagreba.. godina od osnivanja prvog medicinskog fakulteta u Bosni i Hercegovini – Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.. prije zvanično otvorenog Medicinskog fakulteta u Sarajevu.. godine.

dr. Ante Premru i prof. Aleksandar Sabovljev i prof.9. Jakov Kilman. a prvo predavanje održao je profesor anatomije dr. Nedo Zec.Slika 1. ljubljanski i beogradski medicinski fakultet. Blagoje Kovačević. Branimir Gušić sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta. Odmah poslije Drugog svjetskog rata posebna Komisija za zaštitu narodnog zdravlja FNRJ. prof. doc. te profesori dr. dr. za predmet Fiziologija i biohemija. Fakultet je službeno otavoren 16. Janez Milčinski i Božidar Šavrić sa ljubljanskog medicinskog fakulteta. Teoretska nastava održavana je na Bistriku u sadašnjoj osnovnoj školi „Moris Moca Salom“. za nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . kasnije akademik. dr. za predmet Neuropsihijatrija. dr. Aleksandar Sabovljev. Prvi izabrani nastavnici bili su: prof. dr. Za matičare su izabrani: prof. a studenti tog fakulteta prešli na zagrebački. Otvorio ga je tadašnji ministar narodnog zdravlja.1946. za predmet Anatomija. prof. dr.1946. dr. Milivoje Vidaković sa beogradskog. godine da se odobri osnivanje Medicinskog fakulteta u Sarajevu. a zahvaljujući velikom angažmanu akademika Milivoja Kostića i još nekih bivših sarajevskih doktora. a praktična nastava na klinikama i u prosekturi Kliničke bolnice u Sarajevu. za predmet Oftalmologija. Nedo Zec. dr. a nastavnika beogradskog i zagrebačkog medicinskog fakulteta donosi odluku 10. godine.11. Detalji o otvaranju Odjeljenja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je ubrzo zatvoren neposredno pred okončanje Drugog svjetskog rata. prof. Jakov Kiljman. prof. Vladimir Čavka. dr.

od kojih su mnogi završili svoj radni vijek obavljajući opću praksu i/ili kao specijalisti različitih specijalnosti u Sarajevu.411. otvorene su novoizgrađene prostorije za pretkliničku nastavu u zgradama u kojima je Fakultet smješten i danas. Sreško Bošnjaković. Stanisalv Szabo. Na Me- 96 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . prof.Slika 2. U pitanju su impozantne cifre. ali i u inozemstvu. u Bosni i Hercegovini. Prostor je gotovo ostao isti ili se on neznatno promjenio. te nastavnici za predmet: Fiziku. ali su osposobljene i odškolovane brojne generacije nastavnika i saradnika.2005. Biologiju i Hemiju. te doktora praktičara. nešto adaptiran i proširen u odnosu na onaj prvobitni i koji je u funkciji i namjeni kakva je bila zacrtana i planirana prije 60 godina. dr. prof. dr. prof. za predmet Dermatovenerologija. te je nakon 60 godina aktuelan gotovo isti prostor. godine upisalo je 16. a pukom statistikom one izgledaju ovako: Medicinski fakultet u Sarajevu od 1946. nakon trogodišnjeg mukotrpnog rada i angažmana utjecajnih ljudi u Sarajevu i BiH.12. Prvi šefovi katedri Medicinskog fakulteta u Sarajevu predmet Hirurgija. dr. Branko Galeb.395 studenata a diplomiralo s 31. te samih nastavnika i saradnika novoosnovanog Medicinskog fakulteta. za predmet Ginekologija i akušerstvo. Bogdan Zimonjić. Vojin Gligić. Dojčin Jakšić. Godine 1949. prof. do 2006. u bivšim drugim republikama Jugoslavije. prof. godine njih 7. za predmet Interna medicina. prof.

nakon što su evaluirani i dokazani kao veoma uspješni.12. održanje kontinuiteta nastavnog procesa i priključivanje reformskim procesima u sklopu Bolonjske deklaracije. u sklopu proslave 30. a primijenjeni metodi i dobijeni rezultati istraživanja. Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu je jedan od tri prvoosnovana fakulteta Univerziteta u Sarajevu koji je zvanično počeo sa radom 2. U nekim segmentima čak je i prednjačio u odnosu na druge fakultete u bivšoj Jugoslaviji. Neki od razloga bili su da su pojedina oboljenja i zdravstveni problemi bili tipični za neka područja Bosne i Hercegovine. I sam sam bio intenzivno uključen u realiziranje spomenutih aktivnosti. koji su studij završili u Sarajevu ili na nekom drugom medicinskom fakultetu u BiH ili van nje (9. Naši eksperti kasnije su bili angažirani u provođenju sličnih istraživanja i aktivnosti u drugim zemljama Svijeta. što nije nimalo lak i jednostavan posao i što će zahtijevati truda i angažmana svih nastavnika i saradnika koji su trenutno angažirani u nastavno-obrazovnom procesu na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. godišnjice Medicinskog fakulteta boravili rektori Univerziteta od Ljubljane do Skoplja. a jedno vrijeme je bio u središtu zbivanja cjelokupnog reformskog procesa studija medicine. Evropi i Svijetu.. pa je Svjetska zdravstvena organizacija angažirala domaće i strane eksperte na njihovoj eradikaciji. do danas) za opstanak.1949.. bili su prihvaćeni od strane Svjetske zdravstvene organizacije. kada su u Sarajevu. Posebno je značajan ratni i poslijeratni period (od 1991. Neka od imena. te aktuelni spisak danas angažiranih nastavnika i saradnika na katedrama Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. objavljeni u allmanasima štampani prigodom proslava jubileja Medicinskog fakulteta 1976. godine. godine. 1986. Uvijek je prednjačio u reformama edukacije sveukupno.dicinskom fakultetu u Sarajevu do danas magistriralo je 612 a doktoriralo 446 postdiplomaca. a to su bivši nastavnici ili đaci Medicinskog fakulteta u Sarajevu postali su ugledna i priznata svjetska imena u medicinskoj nauci. 1994. Prilog ovom Pogovoru su spiskovi angažiraih nastavnika Medicinskog fakulteta. čiji se neki od radova citiraju u biomedicinskim bazama podataka.10). Upravo je u toku usklađivanje nastavnih planova i programa Medicinskog fakulteta u Sarajevu s onima u okruženju i u zemljama potpisnicama Bolonjskog procesa. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . te dekani i prodekani medicinskih fakulteta. Medicinski fakultet u Sarajevu je za proteklih 60 godina doživljavao brojne razvojne nastavne i edukativne promjene nastojeći uvijek biti u korak s vremenom i razvojem medicinske edukacije i medicinskih tehnologija u zemljama u okruženju.

redovni profesor za predmet Epidemiologija Gerc Josip. redovni profesor za predmet Hemija Bokonjić Nenad. redovni profesor za predmet Hirurgija Pšorn Vladimir. redovni profesor za predmet Interna medicina Riđanović Salih. redovni profesor za predmet Fizijatrija Filipović Zaim. redovni profesor za predmet Hirurgija Kosorić Dragan. redovni profesor za predmet Patološka anatomija Obradov Slobodan. redovni profesor za predmet Interna medicina Prcić Midhat. redovni profesor za predmet Oftalmologija Bobarević Blanka. redovni profesor za predmet Oftalmologija Milojković Aleksandar. redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Grujić-Vasić Jela. redovni profesor za predmet Interna medicina Gaon Jakob. redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Nikulin Aleksandar. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Sarajlić Ešref. 1973. redovni profesor za predmet Hirurgija Besarović Zdravko. redovni profesor za predmet Pedijatrija Serdarević Hišam.Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 31. 8. redovni profesor za predmet Pneumoftiziologija 9 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . redovni profesor za predmet Fizika Perinović Milenko. redovni profesor za predmet Hemija Hadžić Izet. godine Banić Branislav. redovni profesor za predmet Pedijatrija Mastilović Borislava. redovni profesor za predmet Anatomija Huković Seid. redovni profesor za predmet Interna medicina Pašić Hamid. redovni profesor za predmet Hirurgija Rezaković Džemal. redovni profesor za predmet Pedijatrija Hadžiselimović Hajrudin. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Ciglar Marko. redovni profesor za predmet Farmakologija Kafka Ivan. redovni profesor za predmet Hirurgija Bijedić Mirjana.

vanredni profesor za predmet Neuropsihijatrija Bošković Sreten. redovni profesor za predmet Infektologija Tvrtković Rifat. redovni profesor za predmet Histologija i embriologija Švob Tvrtko. vanredni profesor za predmet Osnove marksizma Brkić Sead. vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Huterer Drago. vanredni profesor za predmet Hirurgija Bošnjak Milena. vanredni profesor za predmet Infektologija Džumhur Mehmed. vanredni profesor za predmet Patološka anataomija Hadžiomerović-Rezaković Vesna. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Fajgelj Aleksandar. vanredni profesor za predmet Pedijatrija Čuš Mirko. vanredni profesor za predmet Interna medicina Gmaz-Nikulin Edita. vanredni profesor za predmet Anatomija Ðorđević Dragan. vanredni profesor za predmet Fiziologija Jokić Jovan. redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Besarović Risto. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Čustović Izet.Stanković Dragomir. redovni profesor za predmet Patološka fiziologija Šalamon Tibor. redovni profesor za predmet Dermatovenerologija Šćepović Mladen. redovni profesor za predmet Hirurgija Veljković Miloš. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Jamakosmanović Asim. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 99 . redovni profesor za predmet Biologija Teftedarija Muhamed. vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Bokonjić Risto. vanredni profesor za predmet Anatomija Čerkez Fadil. vanredni profesor za predmet Fiziologija Bubić Ilduza. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Džumhur Mirjana.

godine Kotjelnikov-Kureš Ksenija.1953. vanredni profesor za predmet Hirurgija Miholjčić Milan. vanredni profesor za predmet Hemija Osmanagić Izet. vanredni profesor za predmet Hirurgija Najdanović Milutin. vanredni profesor za predmet Hirurgija Nakaš Muhamed. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Ljubović Esad. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Perić Branko.Slika 3. 27.3. u sali FIS-a. vanredni profesor za predmet Fiziologija Pleho Amir. vanredni profesor za predmet Fiziologija Nikolin Branko. vanredni profesor za predmet Sudska medicina 100 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Levi Mario. vanredni profesor za predmet Biohemija Miličević Slobodan. Promocija prvih doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. vanredni profesor za predmet Patološka fiziologija Prohić Halil.

docent za predmet Interna medicina Konjhodžić Faruk. docent za predmet Pneumoftiziologija Lazović Ozrenka. docent za predmet Oftalmologija Dobardžić Rešad. docent za predmet Biohemija Kocić Dušan. docent za predmet Radiologija Hadžijahić Hasan. docent za predmet Hirurgija Konjicija Abdulah. docent za predmet Interna medicina Hadžiselimović Sakib. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Hrnjičević Mustafa. docent za predmet Interna medicina Hadžimejlić Muhamed. docent za predmet Oftalmologija Čupić Slobodan. docent za predmet Oftalmologija Mujić Muzafer. docent za predmet Neuropsihijatrija Lovrinčević Antun. vanredni profesor za predmet Hirurgija Alajbegović Rizo. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Vukotić Dušan. vanredni profesor za predmet Anatomija Softić Dževad. docent za predmet Farmakologija i toksikologija Ilić Žanka. docent za predmet Histologija i embriologija Igić Rajko. docent za predmet Dermatovenerologija Loga Slobodan. docent za predmet Mikrobiologija Ðokić Strahinja.Samokovlija-Najdanović Rikica. docent za predmet Interna medicina Miladinović Živorad. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Šećerov Drenka. vanredni profesor za predmet Anatomija Šimić Srećko. docent za predmet Fiziologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 101 . vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Vasić Danica. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ðorđević Jelena. vanredni profesor za predmet Pedijatrija Savković Ljubomir. docent za predmet Mikrobiologija Miličević-Kostić Miroslav. docent za predmet Fizijatrija Jadrić Stjepan. docent za predmet Radiologija Macanović Momir.

docent za predmet Farmakologija i toksikologija Smajkić Arif. docent za predmet Patološke anatomija Bičakčić Halid. docent za predmet Interna medicina Turić Adelaida. asistent za predmet Patološka fiziologija Bogdanović Borka. asistent za predmet Hirurgija Banduka Milorad. asistent za predmet Fizika Bašić Fahira. predavač za predmet Fizičko vaspitanje Ninković Boro. asistent za predmet Interna medicina 102 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . predavač za predmet Fizičko vaspitanje Šiljak-Bušić Vera. predavač za predmet Osnovi opštenarodne odbrane Hlača Danica. docent za predmet Higijena i socijalna medicina Škrkar Mirko. asistent za predmet Interna medicina Alagić Ahmed. docent za predmet Hirurgija Šurbat Ranko.Numić Nurudin. docent za predmet Patološke anatomija Popadić Miodrag. asistent Boljanović Trifko. asistent za predmet Hirurgija Babić Miladin. predavač za predmet Mikrobiologija Ibrahimbegović-Gafić Fadila. asistent za predmet Hirurgija Bajrović Remzija. docent za predmet Epidemiologija Vukčević Smiljka. asistent za predmet Dermatovenerologija Bohdal-Bogdanović Lujza. predavač za predmet Osnovi opštenarodne odbrane Akšamija Behija. docent za predmet Interna medicina Popović Vojin. docent za predmet Interna medicina Potkonjak Dubravka. asistent za predmet Mikrobiologija Bešlagić Refik. docent za predmet Sudska medicina Plamenac Pavle. asistent za predmet Interna medicina Bešlagić Edina. predavač za predmet Mikrobiologija Tvrtković Reuf. asistent za predmet Mikrobiologija Bašić Ifakata. asistent za predmet Otorinolaringologija Bekić Suada. docent za predmet Interna medicina Palinkašev Žarko.

asistent za predmet Interna medicina Čengić Fikret. asistent za predmet Hirurgija Ćeklić Zlata. asistent za predmet Hemija Gerc Vjekoslav. asistent za predmet Infektologija Filipović Adem. asistent za predmet Interna medicina Grujić Mirko. asistent za predmet Interna medicina Čagalj Slobodan. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Čustović Kemal. asistent za predmet Interna medicina Brkić Naida. asistent za predmet Hirurgija Durić Osman. asistent za predmet Hirurgija Gvozdenović Borislav. asistent za predmet Fizika Gaon Igor-Davor. asistent za predmet Histologija i embriologija Dimitrijević Kosta. asistent za predmet Hirurgija Bukvić Miroslav. asistent za predmet Fiziologija Drino Esad. asistent za predmet Patološka fiziologija Džinić Lejla. asistent za predmet Infektologija Bušić Fikreta. asistent za predmet Interna medicina Gabela Fikret. asistent za predmet Interna medicina Guzina Trifko.Bratović Ismet. asistent za predmet Oftalmologija Deronja Nedim. asistent za predmet Ginekologija i akšerstvo Bulbulović-Telalbašić Sadžida. asistent za predmet Otorinolaringologija Cvijetić-Kapidžić Emina. asistent za predmet Hirurgija Deftedarević Tevhida. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ćemalović Kemal. asistent za predmet Neuropsihijatrija Ćeklić Obrad. asistent za predmet Hirurgija Čustović Fatima. asistent za predmet Hirurgija Dragojević Mihajla. asistent za predmet Interna medicina Drecun Mara. asistent za predmet Interna medicina Budalica Mehmedalija. asistent za predmet Dermatovenerologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . asistent za predmet Hirurgija Ðuričić Zoran.

asistent za predmet Fizijatrija Knežević Vojislav. asistent za predmet Infektologija Kovačević Novica. asistent za predmet Histologija i embriologija Leovac Ankica. asistent za predmet Hirurgija Kostić Živojin. asistent za predmet Neuropsihijatrija Kahvić Mirza. asistent za predmet Oftalmologija Ićindić Emina. asistent za predmet Fiziologija Kostić Branislav. asistent za predmet Hirurgija Krstić Anto. asistent za predmet Hirurgija Hadžiibrahimović Meliha. asistent za predmet Biohemija Janković-Ðuričić Jasna. asistent za predmet Hemija Hamzagić Hasan. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Lomas Mirjana. asistent za predmet Pneumoftiziologija Hasanbegović Dženeta.Hažiibrahimović Enver. asistent za predmet Fiziologija Ibrahimbegović Fikreta. asistent za predmet Hirurgija 104 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ilić-Stojkov Koviljka. asistent za predmet Interna medicina Konstantinović Petar. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Keser-Stanković Marija. asistent za predmet Patološka fiziologija Kilalić Teufik. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Korkut Edib. asistent za predmet patološka Fiziologija Kapić-Zvizdić Elvedina. asistent za predmet Interna medicina Idrizbegović Sead. asistent za predmet Patološka fiziologija Jovanović Radmilo. asistent za predmet Otorinolaringologija Hasečić Edina. asistent za predmet Interna medicina Kundurović Zlata. asistent za predmet Anatomija Hodžić Salahudin. asistent za predmet Biologija Knežević Nada. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Kulenović Husein. asistent za predmet Fiziologija Kulenović Salahudin.

16.1953. asistent za predmet Neuropsihijatrija Marković Zdravko. asistent za predmet Dermatovenerologija Mahić Alma. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mesihović Hasna. asistent za predmet Anatomija Marković Aleksandar. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mornjaković-Deronja Zakira. asistent za predmet Infektologija Mijatović Žarko. Promocija prvih doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.10. asistent za predmet Hirurgija Ljubunčić Predrag. asistent za predmet Pedijatrija Mešanović Nurihana.Slika 4. asistent za predmet Hirurgija Mimić Borko. asistent za predmet Histologija i embriologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . asistent za predmet Fiziologija Macanović Katarina. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Milanović Ljiljana. asistent za predmet Oftalmologija Miličević Nikola. u amfiteatru Interne klinike. godine Lopandić-Marić Milica. asistent za predmet Patološka fiziologija Mehmedbašić Vladimir. asistent za predmet Interna medicina Mešić Sadžida.

asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Nestorović Dimitrije. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Selak Ivica. asistent za predmet Biohemija Radulović Radoje. asistent za predmet Pedijatrija Potkonjak Mirjana. asistent za predmet Hirurgija Obradov Branka. asistent za predmet Biologija Semiz Aleksandar. asistent za predmet Hirurgija Radovanović Jovan. asistent za predmet Pedijatrija Ovčina Fehim. asistent za predmet Hirurgija Prnjavorac Sabiha. asistent za predmet Hirurgija Simić Borivoj. asistent za predmet Interna medicina Rukavina Željka. asistent za predmet Otorinolaringologija Šlaković Aiša. asistent za predmet Hirurgija Stolić Vladimir. asistent za predmet Pedijatarija Starović Boriša. asistent za predmet Pedijatrija Omanić-Ibrulj Ajnija.Muminbašić Midhat. asistent za predmet Interna medicina Rizvanbegović Berija. asistent za predmet Hirurgija Sedlar Ðorđe. asistent za predmet Patološka anatomija Selimović-Ðuričić Emira. asistent za predmet Anatomija Popović Zulejka. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Simitović Kemal. asistent za predmet Oftalmologija Šerbedžija Duško. asistent za predmet Interna medicina Tišma Ratomir. asistent za predmet Interna medicina Robotić Zlatko. asistent za predmet Fizijatrija Raljević Enver. asistent za predmet Hirurgija Šurbat Gojko. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Oručević Mubera. asistent za predmet Fizijatrija 106 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Anatomija Radnić Dinko. asistent za predmet Interna medicina Šošić Mirko. asistent za predmet Hirurgija Stančić Dušan.

redovni profesor za predmet Fiziologija Bubić Ilduza. redovni profesor za predmet Anatomija Čerkez Fadil. redovni profesor za predmet Hemija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . asistent za predmet Patološka anatomija Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 14. redovni profesor za predmet Radiologija Gmaz Nikulin Edita. asistent za predmet Biohemija Vidaković Jovanka. 11. asistent za predmet Biohemija Vojvodić Zineta. asistent za predmet Anatomija Veljković Arifa. redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Bokonjić Risto. asistent za predmet Infektologija Vučičević-Salama Milijana.Todosijević Miodrag. asistent za predmet Pedijatrija Vukičević Tatjana. redovni profesor za predmet Infektologija Ðorđević Jelena. asistent za predmet Hemija Žeger Zrinka. asistent za predmet Patološka anatomija Tomić Viktorija. 1986. godine Alajbegović Rizah. redovni profesor za predmet Socijalna medicina Ðorđević Dragana. redovni profesor za predmet za predmet Pedijatrija Džumhur Mirjana. asistent za predmet Mikrobiologija Vidović Ðino-Juraj. asistent za predmet Pedijatrija Veronese Zdravko. asistent za predmet Osnove marksizma Tomić Ivan. redovni profesor za predmet Oftalmologija Besarović Risto. asistent za predmet Patološka fiziologija Vujsić Zorica. redovni profesor za predmet Patologija Grujić-Vasić Jela. asistent za predmet Neuropsihijatrija Winterhalter-Jadrić Mira. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Brkić Sead. redovni profesor za predmet Higijena Ćupić Slobodan. redovni profesor za predmet Oftalmologija Dučić Vojislav.

Slika 5. Detalj sa proslave 30 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu, Dom mladih Skenderija, 1976. godine Hadžiomerović Vesna, redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Huković Seid, redovni profesor za predmet Farmakologija i toksikologija Hadžijahić Hasan, redovni profesor za predmet Interna medicina Jamakosmanović Asim, redovni profesor za predmet Fiziologija Jokić Jovan, redovni profesor za predmet Patofiziologija i medicina rada Kecmanović Dušan, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Konjhodžić Faruk, redovni profesor za predmet Hirurgija Kosorić Dragomir, redovni profesor za predmet Pedijatrija Kotjelnikov-Kureš Ksenija, redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Macanović Momir, redovni profesor za predmet Interna medicina Mesihović Hasna, redovni profesor za predmet Pedijatrija Miličević Miroslava, redovni profesor za predmet Oftalmologija

10

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

Miholjčić Milan, redovni profesor za predmet Biohemija Mujić Muzafer, redovni profesor za predmet Fiziologija Loga Slobodan, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Najdanović Milutin, redovni profesor za predmet Hirurgija Najdanović-Samokovlija Rikica, redovni profesor za predmet Pedijatrija Nakaš Muhamed, redovni profesor za predmet Fiziologija Nikulin Aleksandar, redovni profesor za predmet Patologija Numić Nurudin, redovni profesor za predmet Interna medicina Obradov Branka, redovni profesor za predmet Pedijatrija Perić Branko, redovni profesor za predmet Fiziologija Popadić Miodrag, redovni profesor za predmet Interna medicina Popović Zulejka, redovni profesor za predmet Pedijatrija Pleho Amir, redovni profesor za predmet Patofiziologija Potkonjak Dubravka, redovni profesor za predmet Farmakologija i toksikologija Pšorn Vladimir, redovni profesor za predmet Hirurgija Riđanović Salih, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Smajkić Arif, redovni profesor za predmet Socijalna medicina Stanković-Keser Marija, redovni profesor za predmet Patofiziologija Šćepović Mladen, redovni profesor za predmet Histologija Šećerov Drenka, redovni profesor za predmet Anatomija Šimić Srećo, redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Šurbat Ranko, redovni profesor za predmet Interna medicina Bokonjić Mirjana, vanredni profesor za predmet Dermatovenerologija Čengić Fadil, vanredni profesor za predmet Radiologija Dilberović Faruk, vanredni profesor za predmet Anatomija Džumhur Mehmed, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Ðokić Strahinja, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

109

Gabela Fikret, vanredni profesor za predmet Fizika Hadžimejlić Muhamed, vanredni profesor za predmet Interna medicina Hlača Danica, vanredni profesor za predmet Mikrobiologija Huterer Drago, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akšerstvo Hrnjičević Mustafa, vanredni profesor za predmet Histologija i embriologija Kilalić Teufik, vanredni profesor za predmet Biologija Kocić Dušan, vanredni profesor za predmet Interna medicina Kulenović Husein, vanredni profesor za predmet Fiziologija Levi Mario, vanredni profesor za predmet Higijena Lovrinčević Antun, vanredni profesor za predmet Radiologija Ljubović Esad, vanredni profesor za predmet Hirurgija Musafija Albert, vanredni profesor za predmet Interna medicina Milanović Ljiljana, vanredni profesor za predmet Oftalmologija Miličević Slobodan, vanredni profesor za predmet Hirurgija Nikolin Branko, vanredni profesor za predmet Hemija Plamenac Pavle, vanredni profesor za predmet Patologija Prohić Halil, vanredni profesor za predmet Sudska medicina Ramić Salko, vanredni profesor za predmet Hemija Softić Dževad, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Tomić Viktorija, vanredni profesor za predmet Anatomija Turić Adelaida, vanredni profesor za predmet Epidemiologija Vranić Jovo, vanredni profesor za predmet Hirurgija Winterhalter-Jadrić Mira, vanredni profesor Biohemija Defterdarević-Serdarević Tevhida, docent za predmet Oftalmologija Durić Osman, docent za predmet Hirurgija Drecun Mara, docent za predmet Fiziologija Ðuričić Emira, docent za predmet Biologija Grujić Mirko, docent za predmet Interna medicina Hamzagić Hasan, docent za predmet Pneumoftiziologija

110

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

asistent za predmet Interna medicina Alagić Ahmet.Hasanbegović Dženeta. docent za predmet Hirurgija Macanović Katarina. asistent za predmet Anatomija Aleksejev Igor. asistent za predmet Otorinolaringologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 111 . docent za predmet Pedijatrija Zulić Irfan. docent za predmet Farmakologija i toksikologija Zjuzin Nadežda. asistent za predmet Hirurgija Aleksić Mirjana. docent za predmet Radiologija Lincender Lidija. asistent za predmet Fizijatrija Alirejsović Senija. asistent za predmet Hirurgija Bajrović Remzija. predavač za predmet Fizičko vaspitanje Todosijević Miodrag. docent za predmet Infektologija Tišma Ratomir. predavač za predmet Opštenarodna odbrana Abramović Milorad. asistent za predmet Hirurgija Banin Sergej. docent za predmet Hirurgija Starović Boriša. docent za predmet Mikrobiologija Pajović Milan. docent za predmet Radiologija Nadaždin Mira. docent za predmet Otorinolaringologija Kapidžić Mustafa. docent za predmet Biohemija Telalbašić-Bulbulović Sadžida. asistent za predmet Oftalmologija Ančić Olga. docent za predmet Fizijatrija Rukavina Željka. docent za predmet Dermatovenerologija Mušanović Mirza. docent za predmet Hirurgija Stojkov Koviljka. docent za predmet Fizijatrija Velković Arifa. asistent za predmet Pneumoftiziologija Akšamija Behija. docent za predmet OM sa TIPSS Radnić Dinko. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Miličević Nikola. asistent za predmet Pedijatrija Babić Miladin. docent za predmet Fizijatrija Gafić-Ibrahimbegović Fadila. docent za predmet za predmet Hirurgija Radulović Radoje.

asistent za predmet Radiologija Bogdanović Borka. asistent za predmet Pedijatrija Čengić Dževad. asistent za predmet Infektologija Čengić Fikret. asistent za predmet Infektologija Čardaklija Zlatko. asistent za predmet Interna medicina Bubreško Ana. asistent za predmet Neuropsihijatrija Ćuš Asja. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Bukvić Miroslav. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Bukša Marko. asistent za predmet Sudska medicina Dragojević Blažo. asistent za predmet Otorinolaringologija 112 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Pneumoftiziologija Dobrača Ilijas. asistent za predmet Dermatovenerologija Bratović Ismet. asistent za predmet Interna medicina Cerić Nesiba. asistent za predmet Hirurgija Čustović Fatima. asistent za predmet Patofiziologija Bilenjki Desanka. asistent za predmet Pneumoftiziologija Cucić Zdravka. asistent za predmet Mikrobiologija Bešlagić Refik. asistent za predmet Interne medicina Ćemalović Kemal. asistent za predmet Neuropsihijatrija Budalica Mehmedalija. asistent za predmet Neuropsihijatrija Dimitrijević Kosta. asistent za predmet Interna medicina Bešlagić Edina. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Dizdarević Zehra. asistent za predmet Interna medicina Bukvić Idriz. asistent za predmet Dermatovenerologija Bekić Suada. asistent za predmet Anatomija Dimitrijević Jovan. asistent za predmet Fizika Bašić Maida. asistent za predmet Hirurgija Čelić Zlatica.Banduka Milorad. asistent za predmet Hirurgija Dizdarević Jasna. asistent za predmet Hirurgija Boljanović Trifko. asistent za predmet Higijena Čeklić Obrad.

asistent za predmet Oftalmologija Golemac Slavko. asistent za predmet Hirurgija Durić Amira. asistent za predmet Interna medicina Frašto Milica. godine Dragojević Mihaila. asistent za predmet Patofiziologija Ðuričić Zoran. Detalj sa proslave 30 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu. 1976. Dom mladih Skenderija. asistent za predmet Patofiziologija Elez Sekula. asistent za predmet Hirurgija Ðuričić Jasna. asistent za predmet Interna medicina Gribajčević Mehmed. asistent za predmet Interna medicina nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . asistent za predmet Gaćinović Željka.Slika 6. asistent za predmet Dermatovenerologija Gaon Igor-Davor. asistent za predmet Radiologija Filipović Adem. asistent za predmet Interna medicina Drino Esad. asistent za predmet Interna medicina Godler Zdenka. asistent za predmet Otorinolaringologija Fazlagić Nijaz. asistent za predmet Hemija Gerc Vjekoslav.

asistent za predmet Dermatovenerologija Gaon Dejan. asistent za predmet Fiziologija Kadić Naim. asistent za predmet Patologija Kapetanović Bakir. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Jovanović Jena. asistent za predmet Radiologija Kazić Nadija. asistent za predmet Hirurgija Gvozdenović Borislav. asistent za predmet Fizijatrija Kulenović Alma. asistent za predmet Infektologija Kapidžić Nedžib. asistent za predmet Oftalmologija Krnić Havuša. asistent za predmet Pedijatrija Hodžić Salahudin. asistent za predmet Hirurgija Kahvić Mirza. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Guzina Trifko. asistent za predmet Interne medicina Kundurović Zlata. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Kulenović Dušanka.Gmaz Zoran. asistent za predmet Higijena 114 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Pedijatrija Kesić Vera. asistent za predmet Mikrobiologija Kosorić Bojana. asistent za predmet Hirurgija Kovačević Slavica. asistent za predmet Interna medicina Idrizbegović Sead. asistent za predmet Histologija i embriologija Lekić Meliha. asistent za predmet Fiziologija Kodrić Ljiljana. asistent za predmet Interna medicina Kević Vera. asistent za predmet Oftalmologija Ibrahimović Enver. asistent za predmet Mikrobiologija Kovačević Novica. asistent za predmet Epidemiologija Hodžić Lutvo. asistent za predmet Hirurgija Ibrahimbegović Fikreta. asistent za predmet Interna medicina Krstić Ante. asistent za predmet Neuropsihijatrija Kulenović Salahudin. asistent za predmet Infektologija Jaganjac Nermina. asistent za predmet Hemija Leovac Ankica.

asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Minić Tatjana. asistent za predmet Histologija i embriologija Ljubunčić Predrag. asistent za predmet Mikrobiologija Potkonjak Mirjana. asistent za predmet Pedijatrija Ovčina Fehim. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mešanović Nurhijana. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Muminbašić Midhat. asistent za predmet Anatomija Pavelić Dragan.Lojpur Vera. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mirić Slavica. asistent za predmet Fiziologija Radotić Milan. asistent za predmet Socijalna medicina Oručević Mubera. asistent za predmet Otorinolaringologija Radičević Nada. asistent za predmet Hirurgija Radovanović Jovo. asistent za predmet Hemija Milić Miloš. asistent za predmet Neuropsihijatrija Pešić Biljana. asistent za predmet Histologija i embriologija Mulabegović Nedžad. asistent za predmet Fiziologija Marković Zdravko. asistent za predmet Patologija Mehmedbašić Vladimir. asistent za predmet Hirurgija Lomigorić-Oručević Amila. asistent za predmet Anatomija Papić Ksenija. asistent za predmet Socijalna medicina Omanić Ajnija. asistent za predmet Interna medicina Nikšić Dragana. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Nakaš Emina. asistent za predmet Fiziologija i biohemija Nikolić-Bartl Jasna. asistent za predmet Radiologija Mornjaković Zakira. asistent za predmet Biohemija Radović Nikola. asistent za predmet Interna medicina Mijatović Žarko. asistent za predmet Pedijatrija Lomas Mirjam. asistent za predmet Fiziologija Mimić Borko. asistent za predmet Fizijatrija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 .

asistent za predmet Interna medicina Šošić Mirko. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Tomić Amra. asistent za predmet Interna medicina Vidović Juraj Ðino. asistent za predmet Oftalmologija Šimunović Vladimir. asistent za predmet Infektologija Robović Zlatko. asistent za predmet Biohemija Šurbat Gojko. asistent za predmet Interna medicina Ramić Habiba. asistent za predmet Dermatovenerologija Stolić Vladimir. asistent za predmet Neuropsihijatrija Selak Ivica. asistent za predmet Interna medicina Rustempašić Sonja. asistent za predmet Pedijatrija Stojkov Milan. asistent za predmet Hirurgija Simatović Kemal. asistent za predmet Oftalmologija Tomić Ivana. asistent za predmet Patologija Valjevac Kemal. asistent za predmet Hirurgija Šabanović Snježana. asistent za predmet Interna medicina Šuško Irfan. asistent za predmet Higijena Stančić Duško. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Veljkov Nemanja. asistent za predmet Otorinolaringologija Šlaković Šemsudin. asistent za predmet Anatomija Tanović Indira. asistent za predmet Hirurgija Šerbedžija Duško. asistent za predmet Neuropsihijatrija 116 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Histologija i embriologija Škobić Mario. asistent za predmet Anatomija Telebak Boriša.Raljević Enver. asistent za predmet Epidemiologija Todorović Goran. asistent za predmet Hirurgija Sandić Marijana. asistent za predmet Neuropsihijatrija Riđanović Zoran. asistent za predmet Hirurgija Slijepčević Omiljko. asistent za predmet Patološka anatomija Semiz Aleksandar. asistent za predmet Radiologija Šlaković Aiša.

vanredni profesor Redžić Amira. redovni profesor Gaon Igor. šef Katedre Jakupović Safet. šef Katedre Nikolin Branko. asistent za predmet Patologija Vojvodić Zineta. asistent za predmet Infektologija Vujisić Zora. šef Katedre Ðuričić Emira. asistent k atedra za MediciNsku iNforMatiku Mašić Izet. asistent za predmet Pedijatrija Zečević Esma. godine k atedra za MediciNsku heMiju Lekić Meliha. docent Omerbašić Ago. redovni profesor. docent. viši asistent Ibrulj Slavica.Vidović Zrinka. viši asistent Muharemović Zijad. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . asistent za predmet Sudske medicina Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 31. asistent za predmet Mikrobiologija Zečević-Bušić Ifakata. asistent Rimpapa Zlatan. 9. redovni profesor. asistent k atedra za MediciNsku fiziku Kulenović Fahrudin. asistent za predmet Pedijatrija Zurovac Gordana. 1994. asistent k atedra za biologiju sa huMaNoM geNetikoM Kilalić Teufik. šef Katedre Vobornik Slavenka. vanredni profesor Galijašević Samra. asistent za predmet Otorinolaringologija Željo Amela. asistent za predmet Anatomija Žujo Hamza. vanredni profesor.

šef Katedre Kulenović Husein. redovni profesor. šef Katedre k atedra za tjelesNi odgoj Ibrahimbegović Fadila. predavač k atedra za eNgleski jezik Karaula Jasna. redovni profesor. docent Gornjaković Srđan. asistent Hasanović Aida. docent Nakaš Emina. redovni profesor. redovni profesor. asistent k atedra za fiziologiju Mujić Muzafer. asistent k atedra za bioheMiju Winterhalter Mira. docent Kulenović Amela. asistent Kamenčić Huse. docent Milić Miloš. asistent k atedra za histologiju i eMbriologiju Hrnjičević Mustafa.k atedra za biogeNetiku Sofradžija Avdo. asistent k atedra za aNatoMiju Dilberović Faruk. šef Katedre Ovčina Fehim. šef Katedre Kundurović Zlata. viši asistent Vidović Tatjana. šef Katedre k atedra za MediciNsku sociologiju Pajović Milan. redovni profesor. vanredni profesor Huskić Jasminko. šef Katedre Radovanović Jovan. asistent Jadrić Radivoje. vanredni profesor 11 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanredni profesor. viši asistent Festić Emir.

docent Juroš Marina. redovni profesor. redovni profesor. docent Čustović Elvedina. vanredni profesor Omeragić Edo. asistent k atedra za farMakologiju i toksikologiju Zulić Irfan. redovni profesor Kapić Elvedina.Mornjaković Zakira. viši asistent Rajman Iris. asistent Šečić Damir. asistent k atedra za Mikrobiologiju i parazitologiju sa iMuNologijoM Hlača Danica. viši asistent Tomić Ivana. stručni saradnik Valjevac Kemal. šef Katedre Bešlagić Refik. asistent Mešić Haris. asistent k atedra za patološku aNatoMiju Plamenac Pavle. asistent Miljanović Mirjana. viši asistent Vidović Zrinka. docent Šarčević Adnan. šef Katedre Selak Ivan. vanredni profesor Mulabegović Nedžad. asistent k atedra za patološku fiziologiju Pleho Amir. vanredni profesor Radović Svjetlana. redovni profesor. viši asistent Markotić Alemka. šef Katedre Bešlagić Edina. redovni profesor. stručni saradnik nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 119 . šef Katedre Potkonjak Dubravka. viši asistent Loga Svjetlana. asistent Pleho Amra.

šef Katedre Prohić Halil. vanredni profesor Nikšić Dragana. redovni profesor.k atedra za epideMiologiju Telebak Boriša. redovni profesor. vanredni profesor Puvačić Zlatko. asistent Dobrača Ilijas. redovni profesor Babić Mirsad. šef Katedre Omanić Ajnija. docent. vanredni profesor Gribajčević Mehmed. asistent k atedra za sudsku MediciNu Kulenović Husein. redovni profesor Hadžijahić Hasan. docent Haračić Midhat. asistent k atedra za socijalNu MediciNu. docent Slijepčević Omiljko. asistent Žujo Hamza. vanredni profesor Bukša Marko. šef Katedre Čustović Fatima. asistent k atedra za iNterNu MediciNu Hadžimejlić Muhamed. vanredni profesor Hotić Semra. docent Zec Svetlana. vanredni profesor. docent 120 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . šef Katedre Arnautović Atif. orgaNizaciju zdravstveNe zaštite i historiju MediciNe Smajkić Arif. vanredni profesor. viši asistent Filipović-Hadžiomerović Aida. docent k atedra za higijeNu Ćatović Sejdo. redovni profesor Bratović Ismet. šef Katedre Grujić Mirko.

viši asistent Vukobrat-Bijedić Zora. viši asistent Berbić-Fazlagić Jasmina. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 121 . viši asistent Dilić Mirza. asistent Hrisafović Zorislav.-1954. viši asistent Golemac Slavko. asistent Kesić Vera. asistent Unčanin Snježana. viši asistent Kulenović Indira. Nađa.Slika 7. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu. 1947. docent Arslanagić Amila. Raljević Enver. asistent Haračić Azra. viši asistent Kučukalić Elma. viši asistent Mešanović Nurihana. viši asistent Ćatović-Rašić Senija. viši asistent Loza Vesna. viši asistent Aličehajić-Borovac.

viši asistent Jovanović-Gmaz Mirjana. vanredni profesor Mušanović Mirza.k atedra za pNeuMoftiziologiju Konjicija Abdulah. viši asistent Lukić Zdravko. redovni profesor. docent Dimitrijević Jovan. asistent Stanić Dragiša. viši asistent Kučukalić Abdulah. asistent Todorović Ljubica. vanredni profesor Lincender Lidija. docent Daneš Vera. šef Katedre Dalagija Faruk. šef Katedre Dizdarević Zehra. viši asistent Žutić Hasan. vanredni profesor Bašić Hiba. šef Katedre Cerić Ismet. viši asistent Mehić Bakir. viši asistent Obralić Nermina. vanredni profesor Cerić Nesiba. viši asistent k atedra za iNfektivNe bolesti 122 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent k atedra za radiologiju i oNkologiju Čengić Fadil. redovni profesor. viši asistent Klančević Melika. viši asistent Džirlo Kaćuša. viši asistent Bešlić Šerif. viši asistent k atedra za Neuropsihijatriju i MediciNsku psihologiju Loga Slobodan. viši asistent Kapidžić Nedžib. viši asistent Fišeković Saida. docent Kantardžić Dželaludin. redovni profesor.

viši asistent Kapetanović Ahmo.Telalbašić Sadžida. redovni profesor. viši asistent Alendar Faruk. asistent Mehanić Snježana. asistent Muminbašić Nermin. viši asistent Begić Kerim. vanredni profesor. docent Čardaklija Zlatko. viši asistent Dizdarević Jadranka. viši asistent Koluder Nada. docent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 . viši asistent Mehmedbašić Senad. šef Katedre Gačinović Željka. šef Katedre Bukvić Idriz. asistent k atedra za giNekologiju i akušerstvo Šimić Srećo. redovni profesor. šef Katedre Čengić Dževad. asistent k atedra za pedijatriju Veljković Arifa. asistent Perva Sejfulah. docent Idrizbegović Sead. asistent Nikulin Boris. asistent k atedra za derMatoveNerologiju Arslanagić Naima. asistent Pinjo Fikreta. redovni profesor Anić Olga. docent Bukvić Miroslav. šef Katedre Mesihović Hasna. viši asistent Knor-Bukvić Tanja. viši asistent Drnda Alija. docent Kapetanović Bakir. redovni profesor. vanredni profesor Čengić Hadžo.

asistent Saračević-Pačuka Nedžija. asistent Popović Neven. redovni profesor Čengić Ferid. viši asistent Ibišević Mirsad. asistent Terzić Rešad. asistent k atedra za oftalMologiju Teftedarija Tevhida. šef Katedre Alajbegović Rizah. Zečević Esma. vanredni profesor.Slika 8. viši asistent Kovač Edina. redovni profesor Milanović Ljiljana. MaksilofacijalNu hirurgiju i stoMatologiju 124 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . 1955. docent Cucić Zdravka.-1974. asistent k atedra za otoriNolariNgologiju. viši asistent Saračević Ediba. viši asistent Heljić Suada. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu.

šef Katedre Mišanović Željko. viši asistent Šestan Muhamed. docent Ljubić Božo. redovni profesor. docent Durić Amira. vanredni profesor. vanredni profesor Šišić Fuad. asistent Lazović Mufid. viši asistent Kulenović Faruk. viši asistent Hadžiahmetović Zoran. docent Ćibo Safet. viši asistent Hiroš Mustafa. docent Drino Esad. vanredni profesor Radnić Dinko. šef Katedre Hasanbegović Dženeta. viši asistent Alagić Jasminka. redovni profesor Kapidžić Adnan. viši asistent Šakota Slavica. redovni profesor. vanredni profesor Budalica Mehmedalija. docent Dizdarević Salahudin. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 .Bušić Ifakata. asistent k atedra za hirurgiju i ratNu hirurgiju Konjhodžić Faruk. docent Čustović Kemal. docent Guska Safet. asistent k atedra za fizijatriju i rehabilitaciju Zjuzin Nadežda. vanredni profesor Rukavina Željka. viši asistent Pinjo Emir. viši asistent Milutinović Slavica. viši asistent Buljina Amir. šef Katedre Durić Osman.

docent Muharemović Zijad.Šabanović Selver. docent Rimpapa Zlatan. šef Katedre Kudumović Mensura. redovni profesor. asistent k atedra za opšte NastavNe predMete Žiga Jusuf. šef Katedre Mijanović Mirjana. 2006. šef Katedre Ovčina Fehim. redovni profesor. viši stručni saradnik Novo Ahmed. 3. viši asistent Korać Fehim. asistent Tahmiščija Aida. asistent Busuladžić Mustafa. asistent Mušanović Jasmin. redovni profesor. šef Katedre Omerbašić Ago. šef Katedre k atedra za MediciNsku iNforMatiku Mašić Izet. stručni saradnik k atedra za biofiziku Vobornik Slavenka. vanredni profesor. stručni saradnik K atedra za anatomiju čovjeKa Dilberović Faruk. asistent k atedra za biologiju sa huMaNoM geNetikoM Redžić Amira. vanredni profesor 126 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . šef Katedre Ibrulj Slavica. vanredni profesor. redovni profesor. docent Metović Azra. viši asistent Ðulić Eldina. asistent Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerzitetu u Sarajevu na dan 31. godine k atedra za MediciNsku heMiju Lekić Meliha.

viši asistent Vučković Ilvana. asistent Lujinović Almira. redovni profesor. asistent Valjevac Amina. vanredni profesor Hasanović Aida. asistent K atedra za fiziologiju čovjeKa Nakaš-Ićindić Emina. asistent Beganović-Petrović Amira. redovni profesor Šuško Irfan. viši asistent Hadžović Almira. šef Katedre Kundurović Zlata. asistent Arnautović Ajla. vanredni profesor Aličelebić Selma. asistent k atedra za histologiju i eMbriologiju Mornjaković Zakira. viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 . docent Ćosović Esad. šef Katedre Huskić Jasminko. vanredni profesor.Kulenović Amela. viši asistent Kapur Eldan. asistent k atedra za bioheMiju Winterhalter-Jadrić Mira. viši asistent Začiragić Asja. šef Katedre Radovanović Jovan. asistent Lepara Orhan. asistent Talović Elvira. redovni profesor. viši asistent Voljevica Alma. vanredni profesor Jadrić Radivoj. vanredni profesor Babić Nermina. viši asistent Avdagić Nesina. viši asistent Sarač-Hadžihalilović Aida. asistent Arslanagić Selma.

viši asistent k atedra za patologiju Radović Svjetlana. viši asistent Mahmutović Sabina. vanredni profesor. docent. šef Katedre 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . šef Katedre Zvizdić Šukrija. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu. 1975. viši asistent k atedra za Mikrobiologiju i parazitologiju Bešlagić Edina. šef Katedre Selak Ivan. viši asistent Hadžihasanović Mufida. redovni profesor.-2006. redovni profesor Tomić Ivana.Slika 9. vanredni profesor Hamzić Sadeta. viši asistent Hasić Sabaheta. viši asistent k atedra za patološku fiziologiju i MediciNu rada Bešlagić Refik. Kiseljaković Emina. viši asistent Babić Mirsad. viši asistent Dorić Mirsad.

viši asistent Čabaravdić Mirsad. asistent k atedra za epideMiologiju i zdravstveNu statistiku Puvačić Zlatko. asistent Čustović Elmedina. viši asistent Džubur-Bešić Amela. docent Memija-Pozderac Meliha. asistent Pepić Esad. redovni profesor. šef Katedre Čavaljuga Semra. redovni profesor. viši asistent Omeragić Edin. asistent Pleho-Kapić Amna. šef Katedre nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 129 . viši asistent Šečić Damir. šef Katedre Kapić Elvedina. viši asistent Rakanović-Todić Maida. docent Loga-Zec Svjetalana. orgaNizaciju zdravstveNe zaštite i historiju MediciNe Omanić Ajnija. asistent K atedra za farmaKologiju. viši asistent Kulo Aida. redovni profesor. viši asistent k atedra za socijalNu MediciNu. redovni profesor Mijanović Mirjana. docent Mujčić-Kurspahić Amira. redovni profesor. šef Katedre Nikšić Dragana.Salihović Habiba. docent Puvačić Sandra. toKsiKologiju i KliničKu farmaKologiju Mulabegović Nedžad. viši asistent Kusturica Jasna. docent Musić Miralem. asistent K atedra za higijenu i zaštitu životne oKoline Ćatović Sejdo. asistent Bešlagić Omer.

docent Kučukalić-Selimović Elma. redovni profesor Bukša Marko. redovni profesor Arslanagić Amila. redovni profesor. šef Katedre Dobrača Ilijas. vanredni profesor Heljić Bećir. asistent K atedra za internu medicinu i KliničKu propedeutiKu Gribajčević Mehmed. asistent Aganović-Mušinović Izeta. docent Rašić Senija. viši asistent Žujo Hamza. šef Katedre Dizdarević Zehra. stručni saradnik Tanacković Fikreta. stručni saradnik Šeremet Zimka. vanredni profesor Žutić Hasan. redovni profesor. vanredni profesor Dilić Mirza.Biščević Azra. stručni saradnik k atedra za sudsku MediciNu Selak Ivan. stručni saradnik Mačkić-Ðurović Mirela. docent Lozo Vesna. docent Vukobrat-Bijedić Zora. viši asistent Kadribašić Ribana. docent Ćatović Amra. docent Kulenović Indira docent Mesihović Rusmir. redovni profesor Haračić Midhat. vanredni profesor Mehić Bakir. vanredni profesor Gerc Vjekoslav. asistent Stančić Alma. docent 10 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanredni profesor Berbić-Fazlagić Jasmina.

asistent Kurtčehajić-Pošković Azra. asistent Mlaćo Akif. asistent Unčanin-Medžović Snježana. viši asistent Dizdarević-Bostandžić Amela. Neurologiju i MediciNsku psihologiju Kučukalić Abdulah. viši asistent Alićehajić-Borovac Nađa. viši asistent Kulić Mehmed. viši asistent Filipović Ifet. docent Lončarević Nedim. asistent Džemidžić Jasminka. viši asistent Vanis Nenad. asistent Landžo Elvedin. viši asistent Sofo-Hafizović Alma. viši asistent Lačević Nadir. asistent Hodžić Enisa. vanredni profesor Daneš Vera. viši asistent Velija-Ašimi Zelija. docent Buturović-Aščić Belma. viši asistent Gornjaković Srđan. asistent k atedra za Neuropsihijatriju. viši asistent Bureković Azra. redovni profesor. docent Oruč Lilijana. viši asistent Sokolović Šekib. asistent Bijedić Vildana. viši asistent Hadžimurtezić Zlatan. docent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . šef Katedre Fišeković Saida.Resić Halima. viši asistent Šurković Ismana. viši asistent Paralija Belma. docent Čukić Vesna.

viši asistent Salčić-Dizdarević Dubravka. viši asistent Ličanin Zoran. asistent k atedra za iNfektivNe bolesti Dautović Sajma. viši asistent Kantardžić Nermina. viši asistent Mehmedika-Suljić Enra. viši asistent Hižar Ivanka. asistent k atedra za radiologiju i oNkologiju Lincender Lidija. viši asistent Ðelilović Jasminka. asistent 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent Prevljak Sabina. vanredni profesor Koluder-Ćimić Nada. viši asistent Bravo-Mehmedbašić Alma.Alajbegović-Kurtović Azra. vanredni profesor Bešlić Šerif. viši asistent Bešlagić Vanesa. šef Katedre Čengić Dževad. viši asistent Lomigorić Jasenko. docent Bešlija Semir. docent Bašić-Čabaravdić Hiba. docent Ličanin Ifeta. šef Katedre Dalagija Faruk. viši asistent Mornjaković Amela. redovni profesor. vanredni profesor Klančević Melika. viši asistent Mehanić Snježana. vanredni profesor. viši asistent Drnda Alija. asistent Ibralić Muris. asistent Vranešić Melin. viši asistent Kapetanović Igbal. redovni profesor Obralić Nermina.

docent Tanović Haris. redovni profesor Budalica Mehmedalija. redovni profesor Durić Amira. viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . asistent Topalović-Četković Jasna. redovni profesor Hujić Halid. asistent Hadžiosmanović Vesna. viši asistent Omerbegović Meldijana. docent Suljević Ismet. redovni profesor. viši asistent Talić-Tanović Adnana. viši asistent Akšamija Goran. redovni profesor Čustović Kemal. viši asistent Karabeg Reuf. viši asistent Hadžimuratović Adnan. redovni profesor Dizdarević Salahudin. asistent k atedra za hirurgiju i ratNu hirurgiju Durić Osman. šef Katedre Kandić Zuvdija.Pinjo Fikreta. redovni profesor Šišić Fuad. viši asistent Hiroš Mustafa. vanredni profesor Gavrankapetanović Faris. redovni profesor Solaković Emir. asistent Osmić Akif. viši asistent Hadžismajlović Ademir. redovni profesor Ćibo Safet. docent Junuzović Dželaludin. vanredni profesor Gavrankapetanović Ismet. vanredni profesor Hadžiahmetović Zoran. vanredni profesor Aganović Damir. viši asistent Dizdarević Kemal.

asistent Firdus Nedžad. viši asistent Alendar Faruk. asistent Hadžihasanović Emir. šef Katedre Prohić Asja. asistent Vila Haris. asistent Ahmetović Amir. asistent Bešić Asim. šef Katedre Dizdarević Jadranka. docent Godinjak Zulfo. asistent Zvizdić Zlatan. vanredni profesor Izetbegović Sebija. docent Kapetanović Ahmo. docent Knor-Bukvić Tanja. asistent Radnić Davor. asistent Maksić Senad. redovni profesor. viši asistent Kasumagić-Halilović Emina. asistent Kapetanović-Begić Sadeta. asistent Salihagić Sanela. asistent Džanković Fuad. asistent Vranić Haris. asistent Hadžimehmedagić Amel. asistent k atedra za derMatoveNerologiju Arlasnagić Naima. vanredni profesor Mehmedbašić Senad. asistent Karavdić Kenan. asistent k atedra za giNekologiju i akušerstvo Bukvić Idriz. asistent Omerhodžić Merim. viši asistent 14 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent Prcić Alden.Čerimagić Zinaida. redovni profesor.

asistent Terzić Rešad. viši asistent Selimović Amina. asistent Abadžić-Sarić Nidžara. viši asistent Sakić Meliha. viši asistent Nikulin Boris. asistent Murtezić Senad. šef Katedre Heljić Suada. viši asistent Šabanović-Hasanbegović Snježana. viši asistent Gavrankapetanović-Smailbegović Fatima. asistent k atedra za oftalMologiju Alikadić-Husović Amila. viši asistent Begić Kerim. asistent Mišanović Verica. asistent Muminbašić Nermin. vanredni profesor Hasabnegović Edo. asistent Kovač Edina. viši asistent Begić Zijo. docent. vanredni profesor Saračević Ediba. viši asistent Miličić-Pokrajac Danka. vanredni profesor. viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . asistent Maksić-Kovačević Hajrija. asistent Imširija-Galijašević Naima. viši asistent Zupčević Smail. docent Alajbegović-Halimić Jasmina. asistent Imširija-Idrizbegović Lejla. viši asistent Hadžagić-Ćatibušić Feriha. šef Katedre Alimanović-Halilović Emina. asistent k atedra za pedijatriju Mesihović-Dinarević Senka.Bašić Ejub. asistent Deković Sanjin.

asistent Muftić Mirsad. viši asistent Miladinović Ksenija. asistent k atedra za otoriNolariNgologiju. redovni profesor. viši asistent Ahmedbegović-Sarajlić Zehra. MaksiofacijalNu hirurgiju i stoMatologiju Kapidžić Adnan. docent Meholjić-Fetahović Ajša. šef Katedre Avdić Dijana. asistent Šakota-Marić Slavica. šef Katedre Rašić Senija. docent Volić Aida. redovni profesor. asistent k atedra za iMuNologiju Haračić Midhat. viši asistent Tanović Edina. vanredni profesor. viši asistent Šarac Erol. viši asistent Saračević-Paćuka Nedžmija. šef Klinike Alagić-Smailbegović Jasminka. asistent Resić Mudžahid. šef Katedre Jatić Zaim. asistent Šaković Adisa. viši asistent Serdarević Raif.Hajjir Huda. zamjenik šefa 16 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . viši asistent K atedra za porodičnu/obiteljsKu medicinu Mašić Izet. docent. asistent k atedra za fizijatriju i rehabilitaciju Vavra-Hadžiahmetović Narcisa. asistent Karup Ševala. docent.

Sto dvadeset godina organiziranog zdravstva u Tuzli. 2006. 1971. Povodom 50 godina rada Mediciskog fakulteta u Sarajevu. 3. U: Almanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu . Konjhodžić F. 50(3-4): 113-9. Avicena.-1998. godišnjice rada Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Sarajevo. Avivcena. 1998: 6-20. 1994: 5-11. Hadžiselimović H. 7. U povodu 40. 1981. godine.1944. godine. Hadžiahmetović I. Macanović M. godišnjice rada Medicinskog fakulteta u Sarajevu. 35(5-6): 245-7. 1994: 10314. 5. Kulenović H. Tuzla. Jubilej bosanskohercegovačkog zdravstva: osnivanje prvog Mediciskog fakulteta u BiH. Mašić I. Povodom 25 godina rada Medicinskoga fakulteta.-1971.1946. U povodu 35. Selak I. 1996. Korijeni medicine i zdravstva u BiH. Nikulin A. 10. 8. Mašić I. Pedeset godina kontinuirane medicinske edukacije u Sarajevu. Medicinski arhiv.: 5-35. 1999: 1-42. Durić O. Med Arh. Zemaljska bolnica u Sarajevu.Literatura 1. Postdiplomski studij Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1963. Smajkić A. Mašić I. Sarajevo. Mašić I. Sarajevo. U: 25 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu . Mašić I. 6. Almanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Sarajevo. 1986.-1996. Kulenović H. Sarajevo. Avicena. Avicena. U: 20 godina Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli 1976. Mulabegović N. Mulabegović N. 2004. Medicinski arhiv. 9.-1994. 4.godine. 2. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . 60(3): 3-4. Sarajevo.

Index imena Aranicki Miloš Berić Milenko Besarović Zdravko Bijedić Mirjana Bobarević Blanka Brkić Ibro Brkić-Hadžijahić Naida Brkić Sead Bubić-Huković Ilduza Bušić Vera Ciglar Marko Ćuš Mirko Čavka Vladimir Čustović Izet Deželić Mladen Dimitrijević Dimitrije Doder Aleksandar Ðorđević Blagoje Ðorđević Jelena Džirlo-Todorović Jasna Fajgelj Aleksandar Filipović Zaim Fleger Josip Fried Robert Gabela Fikret Gaon Jakob Gerc Josip Grin Ernest Gvozdenović Milan Hadžimusić Nedžat Hadžiselimović Hajrudin Hamzagić Hasan Herlinger Ivo Horvat Josip Huković Seid Jadrić Stjepko Jamakosmanović Asim Jokić Jovan Kafka Ivan Kantardžić Muhamed Kapidžić Mustafa Kaufer Leopold Kaunic Pavao Knežević Vojislav 5 6 7 8 9 10 11 12 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 21 22 23 24 24 26 26 27 28 29 30 31 32 33 33 35 35 37 38 39 40 40 41 42 43 44 Konjicija Abdulah Kopač Zvonimir Kostić Milivoje Košak Ratko Kovačević Blagoje Kretić Miroslav Križan Zdenko Kulenović Husein Kulenović Salahudin Levi Mario Lukač Feodor Milin Radivoj Milojković Aleksandar Nakaš Muhamed Nikolin Branko Nikulin Aleksandar Numić Nurudin Osmanagić Izet Perinović Milenko Perić Branko Popović Vojin Popović Zulejka Praštalo Žarko Prcić Midhat Prohić Halil Pšorn Dragutin Putnik Ljubica Radojević Stevo Radović Jovan Ramić Salko Ratković-Ðokić Dobrila Rezaković Džemal Rustembegović Fahrudin Ruždić Ibrahim Sabovljev Aleksandar Sarajlić Ešref Sarvan Milivoje Savković Ljubomir Serdarević Hišam Simić Miron Starović Boriša Stern Pavao Szabo Stanislav Teftedarija Muhamed 44 45 46 47 48 49 50 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 60 61 62 63 64 65 65 66 66 67 67 68 69 69 70 71 73 74 75 76 76 78 79 80 81 83 1 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .

11. 17.1994. god. Proslava “100 godina Zemaljske bolnice u Sarajevu”.Telalbašić Sadžida Tomić Srećko Tvrtković Rifat Urban Stjepan Vasić Danica 84 85 86 86 87 Vojvodić Zineta Vučičević Momčilo Zec Nedo Zimonjić Bogdan Zulić Irfan 88 89 90 91 92 Slika 10. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 19 .

Osnivač je Društva za medicinsku informatiku BiH 1988. godine. godine. godine. godine na predmetu Socijalna medicina. a član redakcijskih odbora nekolicine drugih časopisa u zemlji i inozemstvu. Također je autor preko 30 knjiga i monografija. Biran je za predavača Više medicinske škole u Sarajevu 1986. Drugi kongres medicinske informatike Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 2004. godine. Aktivno je učestvovao s radovima i kao voditelj sesija na više svjetskih i evropskih kongresa javnog zdravstva. Trenutno je glavni i odgovorni urednik časopisa: „Medicinski arhiv“.) i redovnog profesora (1998. godine. a doktorsku disertaciju s naslovom “Evaluacija kompjuteriziranog informacionog sistema primarne medicinske zaštite” odbranio je na istom fakultetu 1990. Svjetske asocijacije za telemedicinu i eZdravstvo od 2005. Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu završio je 1976. Evropskog kongresa medicinske informatike (MIE2009). Godine 2002. rođen je 6. 140 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . „Materia Socio Medica“ i „Acta Informatica Medica“. te član Izvršnog komiteta Evropske asocijacije medicinske informatike (EFMI) od 1994.) do izbora u zvanje docenta 1991. te međunarodni naučni skup „eZdravstvo i eEdukacija“ 2005. Postdiplomski studij iz Socijalne medicine i organizacije zdravstvene zaštite završio je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1978. godine. Nostrificirao je diplomu na Medicinskom fakultetu u Insbruku (Austrija). a nakon položenog specijalističkog ispita kao asistent istraživač na istom predmetu zatim asistent (1988. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom mjestu. godine u Gračanici. godine. godine. do 2006. Izabran je za predsjednika 22. Objavio je kao autor i koautor preko 500 bibliografskih jedinica u domaćim i inozemnim publikacijama. godine.6. Specijalistički ispit iz iste oblasti položio je 1982.1952. godine. te Evropske asocijacije javnog zdravstva (EUPHA) od 2000. BiH. godine a za profesora iste škole biran je 1989. godine. Godine 1992.) na predmetu Medicinska informatika.IZET (MUHAMED) MAŠIĆ. godine. biran je za redovnog profesora na predmetu Porodična/Obiteljska medicina na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Magistrirao je o temi “Evaluacija informacionog sistema porodičnog zdravlja” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1985. od kojih desetak u ratnom vremenu. Do sada je organizirao preko 50 naučnih i stručnih skupova. Među posljednjim organiziranim skupovima su: Prvi kongres medicinske informatike Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 1999. izabran je za redovnog profesora na predmetu Porodična medicina na Zdravstvenom fakultetu Univerziteta u Zenici. godine. te prolazi faze izbora u docenta (1992. Bio je glavni i odgovorni urednik pet biomedicinskih časopisa. godine. godine.javnog zdravstva Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 2001. Prvi kongres socijalne medicine . do 2006.). godine. osniva Katedru za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. medicinske informatike i porodične medicine. vanrednog profesora (1994. koji će se održati u Sarajevu 2009. do 2006. Po završenom studiju zapošljava se i radi na Institutu za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite na Medicinskom fakultetu Univereziteta u Sarajevu kao liječnik opće prakse na projektu “Sadržaj rada ljekara u porodici i mjesnoj zajednici”. Generalne skupštine Svjetske asocijacije medicinske informatike (IMIA) od 1994. Godine 2005.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful

Master Your Semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master Your Semester with a Special Offer from Scribd & The New York Times

Cancel anytime.