Izet Mašić

NastavNici i saradNici MediciNskog fakulteta u sarajevu 1946.-2006.

AvicenA
Sarajevo 2006. godine

BIBLIOTEKA BIOMEDICINSKE PUBLIKACIJE KNJIGA XXVII Odgovorni urednik Prof. dr. Izet Mašić Recenzenti: Prof. dr. Mehmedalija Budalica Prof. dr. Arif Smajkić Prof. dr. Mirko Grujić Lektor: Prof. Lejla Mašić Tehnički urednik: Mirza Hamzić CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 614 (497.6 Sarajevo) “1946/2006” 378.6:61] :929 (497.6 Sarajevo) “1946/2006” MAŠIĆ, Izet Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu : 1946.-2006. / Izet Mašić. - Sarajevo : “Avicena”, 2006. - 140 str. : ilustr.; 21 cm. - (Biblioteka Biomedicinske publikacije ; knj. 27) Podaci o autoru: str:140 ISBN 9958-720-32-9 COBISS.BH-ID 14793222 Izdavač: AVICENA d.o.o., Sarajevo Štampa: Birograf, Sarajevo Tiraž: 300 primjeraka

Predgovor

I

deja o monografiji rodila mi se davne 1993. godine tokom pripremanja proslave jubileja 100. godišnjice Zemaljske bolnice u Sarajevu i 50. godišnjice kontinuirane medicinske edukacije u Bosni i Hercegovini, koje su održane novembra 1994. godine u Sarajevu. Bio je to jedan od najvećih kulturnih događaja u opkoljenom Sarajevu. Tom prilikom, kao predsjednik Organizacijskog odbora proslave, organizirao sam poseban Simpozij „Ratna medicina i medicina u ratu“ (štampan je i poseban Zbornik radova Simpozija sa 62. sažetka radova), i sačinio dvije monografije: „Zemaljska bolnica u Sarajevu“ i „Allmanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu“. Skupljajući građu za spomenute monografije našao sam dosta vrijednih podataka o pionirima zdravstvene službe u BiH, doktorima, velikanima, koji su uloženim znanjem, trudom i iskustvom pomogli da generacije i generacije studenata i liječnika budu osposobljene obavljati svoj teški, značajni i humani posao. Shvatio sam tada koliki je ogroman i mukotrpan posao sakupiti građu o povijesnim događajima u medicini i zdravstvu u BiH i objediniti je na jednom mjestu. Pokušavali su to ranije i dijelom uspjeli u svoje vrijeme uvaženi profesori Hajrudin Hadžiselimović, Arif Smajkić, Risto Jeremić, Samuel Elazar i dr. ali je ta građa uvijek ostajala nedovršena i nedorečena. Ostala je nedovršena tada i meni, ali sam deset godina kasnije, mukotrpno dopunjavajući prethodnu monografiju, dovršio knjigu „Korijeni medicine i zdravstva u Bosni i Hercegovini“, namjenski napisanu povodom 110. godišnjice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i 50. godišnjice prvoosnovanog Medicinskog fakulteta (1944.) u Sarajevu. Knjiga je neka vrsta medicinske enciklopedije, i pokrila je gotovo sve važnije povijesne događaje u medicini i zdravstvu u BiH, ili bar načela mnoge od njih, jer naša medicinska povijest i nije tako siromašna. Ipak, ostalo je nekoliko, po mom mišljenju, važnih stvari koje su ovlaš dotaknute, ili koje nisam imao vremena i prostora u samoj knjizi dovršiti onako kako sam zamislio, a za koje smatram da su važne da budu zapisane i ostav-

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 

godišnjice (1986. u Pogovoru ove monografije priložio sam spiskove nastavnika i saradnika koji su bili angažirani u nastavni proces na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.). objavljenog 1947. koji sam pripremio povodom 50. metodi rada. godišnjice Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . po vlastitoj želji ili pozivom da tamo osnuju katedre i organiziraju nastavu koju su vodili na našem fakultetu. ali i svoj.). uglednim naučnicima i istraživačima. 40. godine. od onog prvog. Koristio sam i allmanahe Medicinskog fakulteta koje su uredili profesor Hajrudin Hadžiselimović. te profesor Arif Smajkić. te spisak danas angažiranih nastavnika i saradnika. i 30. organizirane institucije koje su ostavili iza sebe. Ono što se zapiše . bar u pukim statističkim ciframa ili opisima treba da nas podsjećaju na njihov ogroman doprinos razvoju medicinske nauke i zdravstvene struke na našim prostorima. godišnjice (1996. s obzirom da su neki naši nastavnici svoju karijeru nastavljali na drugim medicinskim fakultetima. nastavnicima. ono što se pamti . rezultati rada. koja se toliko puta potvrdila u praksi. godišnjice. što mi je pomoglo da oblikujem sadržaj ove monografije. koji ranije nisam mogao. Radi se o našim učiteljima. čija djela. godišnjice Medicinskog fakulteta. 50. likove i događaje koji su mi pomogli da uobličim ovu monografiju. i možda neki podaci neće odgovarati potpunoj istini. Kao dugogodišnji glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“ objavio sam najmanje tridesetak In memoriam-a uglednih nastavnika Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Istovremeno sam proučio i sve ranije brojeve časopisa. Namjera mi je bila samo to da ispoštujem poruku ove arapske mudre izreke. povodom 25. i ova će vjerovatno imati nedostataka i propusta. Kao i svaka knjiga i monografija dosad. godišnjice (1976. povodom 40. do brojeva prije nego što sam i sam preuzeo njegovo uređivanje i našao mnoga imena. Neke od podataka sam lično uzeo od potomaka i rodbine umrlih. ali se nadam da će u nekom ponovljenom izdanju i njihovi životopisi biti involvirani. Sarajevo. Također. koji je bio i ostao Alma Mater drugim visokoškolskim medicinskim ustanovama u našoj zemlji.). Nažalost.ljene generacijama ili su samo površno bili upućeni u njih. ali za nju nisam samo odgovaran ja već i oni koji su te podatke ranije zabilježili i ostavili nam ih u amanet u nekoj pisanoj formi.to ostaje. aprila 2006. stara je izreka. i takvi su kakve sam dobio. do podataka o nekim preminulim nastavnicima i saradnicima nisam došao. a bili su objavljeni u allmanasima publiciranim povodom jubileja: 30. Također sam određene podatke pronalazio u sličnim allmanasima drugih fakulteta u zemlji i inozemstvu.to bježi.

odlazi u Novi Sad i preuzima rukovođenje Katedrom za epi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Nakon otvaranja Medicinskog fakulteta u Sarajevu preuzima rukovođenje institutima i katedrama za Higijenu. Socijalnu medicinu i Epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Jedno vrijeme radio je kao ljekar u nekoliko mjesta Srbije. godine. godine. Jedno vrijeme obavlja funkciju direktora Centralnog higijenskog zavoda u Sarajevu. do 2006. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1923. Prolazi faze izbora u docenta. godine ARANICKI MILOŠ (1900. Socijalne medicine i Epidemiologije Rođen je u Novom Sadu 1900. Godine 1963.-1994.Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu od 1946.). gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. vanrednog i redovnog profesora na predmetima Higijena i Socijalna medicina i Epidemiologija. redovni profesor Higijene.

godine dolazi u Sarajevo i preuzima rukovođenje Ginekološko-akušerskom klinikom Kliničke bolnice u Sarajevu u svojstvu redovnog profesora. Berlinu. godine direktor je Ginekološko-akušerske klinike Kliničkog centra u Skoplju i redovni profesor na predmetu Ginekologija i akušerstvo na Medicinskom fakultetu u Skoplju. do 1957. a zatim i upravnik Armijske bolnice III armije JNA. Od godine 1925.-1975. Nakon završetka Drugog svjetskog rata pa do 1947. a od 1951. do 1951. godine šef je Ginekološko-akušerskog odjeljenja bolnice u Nišu.). bio je pomoćnik. Umro je u Novom Sadu 1994. a završio u Berlinu 1924. Gracu i Budimpešti. Profesor Milenko Berić se neprestano usavršavao. BiH. godine. Započeo je studij u Zagrebu 1919. postavljen je za šefa Ginekološko-akušerskog odjeljenja Gradske bolnice u Beogradu. „Ginekologija i opstetricija“ i „Medicinski arhiv“. Po pozivu.demiologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. zatim od 1947. a gimnaziju u Temišvaru. nastavio u Gracu (1920. godine. 1957. BERIĆ MILENKO (1899. Istovremeno je direktor Zavoda za zdravstvenu zaštitu u Novom Sadu do odlaska u penziju 1965. kojom rukovodi do 1969. „Makedonski medicinski pregled“. Specijalistički ispit iz Ginekologije i akušerstva položio je 1927. gdje ostaje do odlaska u mirovinu aprila 1962. i 1921. U periodu od 1944. Objavio je oko trideset stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Beču. godine u Bačkoj Palanci. radi kao ljekar na Ginekološkoakušerskom odjeljenju Opšte državne bolnice u Sarajevu. godine. boraveći u univerzitetskim centrima u Parizu. Od 1961. godine na Medicinskom fakultetu. godine bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“. a također i član nekoliko me- 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. godine. Osnovnu školu završio u Čurugu. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1899. godine rukovodi Ginekološko-akušerskim odjeljenjem Pokrajinske bolnice u Novom Sadu. Godine 1936.). zatim član Redakcijskih odbora časopisa „Arhiv srpskog lekarskog društva“. do 1945. Bio je član užeg odbora ginekološko-akušerskih sekcija Srbije. do 1963. godine kod čuvenog profesora Bumm-a u Berlinu.

godine boravi šest i po mjeseci u Moskvi. bavi se ilegalnim radom. i 1959. gdje biva uhapšen od beogradske specijalne policije i u zatvoru ostaje do 1944. Kao naučnik i istraživač objavio je oko 60 naučnih i stručnih radova.-1980. te se ponovo vraća u Beograd. upisuje Medicinski fakultet u Beogradu a kao student bio je uključen u rad SKOJ-a. godine. habilitira na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i biva izabran za docenta na predmetu Opća hirurgija. U svojstvu docenta 1965. a zatim dobija specijalizaciju iz Opće hirurgije.đunarodnih nacionalnih udruženja za Ginekologiju i akušerstvo. a bio je koautor knjige „Porodiljstvo za studente medicine“ izdate 1961. proveo je nekoliko mjeseci na subspecijalizaciji iz neurohirugije u francuskim gradovima Montpelje. godine. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1919. godine. Godine 1957. i u tom perioda je hirurgiju u Zenici podigao je na vrlo zavidan nivo. Pariz. Po povratku u zemlju biva postavljen za šefa Hirurškog odjeljenja Opšte bolnice u Zenici. BESAROVIĆ ZDRAVKO (1919. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu je diplomirao je1950. godine. godine. Važio je za dobrog organizatora svoje struke. pristupa jedinicama NOB-a. Veliko priznanje doživio je izborom za člana Ekspertne grupe za predlaganje kandidata za Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju od strane Švedske akademije nauka 1960. Još za gimnazijskih dana učestvuje u antifašističkim demonstracijama. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Lenjingradu. koju je okončao 1953. godine. Godine 1939. Zadnje godine života aktivno je participirao u Naučnom društvu za istoriju zdravstvene kulture Jugoslavije. Lion. Početkom Drugog svjetskog rata vraća se u Sarajevo. gdje ostaje četiri godine.). Nakon što je oslobođen. Još kao specijalizant biran je za asistenta na predmetu Opća hirurgija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Uveo je većinu subspecijalističkih službi i savremene dijagnostičke terapijske metode u vrijeme dok je rukovodio Ginekološko-akušerskom klinikom u Sarajevu. Godine 1963. Kijevu i Pragu i usavršava se iz neurohirugije i vaskularne nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Umro je u Novom Sadu 1975..

Orden rada drugog reda. izabrana je za asistenta na predmetu Oftalmologija. a 1975. do 1978. Godine 1975. Završila je gimnaziju u Novom Sadu 1938. Značajan opus radova odnosi se na neurohirurgiju. Univerzitet u Sarajevu 1977.. U mirovinu je otišla 1981. Profesor Mirjana Bijedić je rezultate svojih istraživanja i iskustva u praksi publicirala u preko 40 naučih i stručnih  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Augusta 1951. redovni profesor Oftalmologije Rođena je 1920. godine. obavljao je funkcije: člana Savjeta Medicinskog fakulteta. Orden rada sa crvenom zastavom. promoviran je u počasnog doktora nauka u Mičigenu SAD. Kao hirurg i kao nastavnik hirurgije boravio je na svim važnijim hirurškim naučnim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. predsjednika Socijalno-zdravstvenog vijeća grada Sarajeva.). a 1976. godine. odnosno primjenu modernih metoda neurohirurške dijagnostike i operativnih tehnika. kranijalni traumatizam. izabran je za vanrednog. člana gradskih i sreskih partijskih struktura. Orden National du merite – Republique Francaise i Velike plakete JNA. i „Hirurgija“. Nakon položenog specijalističkog ispita iz Oftalmologije 1955. vanrednog i redovnog profesora Medicinskog fakulteta i drugih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu. Orden Republike sa srebrenim vijencem.Zagreb 1976. Njemačka. Društveno-politički je bio vrlo angažiran. Godine 1968. godine radi kao ljekar stažista u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. za redovnog profesora Medicinskog fakulteta na predmetu Opća hirugija. Smrt ga je zatekla na mjestu šefa Neurohirurške klinike UMC-a Sarajevo 1980. godine. u Manhajmu.hirurgije. godine. Bio je dugogodišnji šef Hirurške klinike UMC-a i Neurohirurškog odjeljenja UMC-a u Sarajevu. godine u Novom Sadu. te prošla procedure izbora za docenta. a školske 1972. kao odličan ljekar praktičar i dobar organizator zdravstvene službe rukovodila je s nekoliko odjeljenja Klinike za očne bolesti Medicinskog fakulteta u Sarajevu. BIJEDIĆ MIRJANA (1920. te sljedeće godine i predsjednika Zajednice jugoslavenskih univerziteta. godine i iste godine upisala studij na Medicinskom fakultetu u Beogradu. a diplomirala na istom fakultetu 1950.-1982. biran je i za rektora Sarajevskog univerziteta. Medicinska knjiga Beograd . a rezultate svojih istraživanja publicirao je u 75 stručnih i naučnih radova. godine. Za svoj javni i društveno-politički angažman dobio je brojna odlikovanja: Medalja zasluga za narod. a također je i dobitnik Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva za 1976. godinu. godine. godine./73. Koautor je u knjigama „Hirurgija centralnog nervnog sistema“. Od augusta 1950. Rektorski mandat mu je ponovljen od 1974. Kao aktivni učesnik NOB-a prekinula je studiranje 1944.

zatim član Redakcijskog odbora časopisa „Acta Ophtalmologica Iugoslavica“. Za svoj svestrani rad dobila je niz društvenih i stručnih priznanja.radova u domaćoj i inozemnoj literaturi. BOBAREVIĆ BLANKA (1920. Nakon diplomiranja zaposlila se kao apotekar u Apoteci Prvi maj u Sarajevu. Godine 1939. godine.-2001. te član Izvršnog odbora Oftalmološke sekcije BiH i Udruženja oftalmologa Jugoslavije. Jedan nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . Odbranila je doktorsku disertaciju pod naslovom „Sinteze pirol-2-aldehida sa fiziološki i terapeutski djelotvornim supstancijama“ na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu 1960. godine. Izabrana za docenta na predmetu Hemija 1961. zbog koga je 1940. godine a vanrednog profesora 1968. bila je angažirana kao društveni radnik na Medicinskom fakultetu i u Univerzitetskom kliničkom centru Sarajevo. Istovremeno. godine uhapšena i deportirana u Sabirni logor u Sarajevo. godine. Bila je šef Kabineta za hemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu u periodu od 1963. Do kraja Drugog svjetskog rata živjela i radila u ilegali u Sarajevu.). do 1976. godine. objavljenog 1982. Umrla je u Sarajevu 1982. Nastavila studirati poslije oslobođenja na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu. u kome je bila do 1942. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu. gdje je jedno vrijeme bila demonstrator na predmetu Farmaceutska kemija. koji je morala napustiti zbog angažmana u studentskom pokretu. Za asistenta Medicinskog fakulteta na predmetu Hemija izabrana je 1951. Koautor je udžbenika „Očne bolesti“. Bila je glavni urednik časopisa „Jugoslovenski oftalmološki arhiv“. redovni profesor Hemije Rođena je u Sarajevu 1920. godine. godine. počela je studij na Farmaceutskom odsjeku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. godine. godine.

godine. U proljeće 1992. a kao nastavnik Medicinskog fakulteta istakao se svojim pedagoškim sposobnostima u prenošenju znanja na studente i kolege na specijalizaciji. Chechi). gdje je i umrla 2001.je od osnivača odsjeka za Farmaciju i prvi prodekan a zatim od 1974. a od 1941. Grazu (prof. prof. a za profesora emeritusa izabran je na Medicinskom fakultetu 10 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . za docenta. kao sekundarni ljekar u Državnoj i Kliničkoj bolnici u Sarajevu. Londonu (prof. Na ovom području urađen je izvjestan broj magistarskih radova i doktorskih disertacija. dr. izabran je za asistenta na predmetu Interna medicina. godine. godine i sahranjena u Malagi . Uz pedagoški stručni i naučni rad.). Završio je gimnaziju u Mostaru a Medicinski fakultet u Beogradu 1929. do 1941. godine i dekan Farmaceutskog fakulteta. Blanka Bobarević bila je vrlo aktivna na društvenom i stručnom planu. Ziegler). on i njegova familija bili su progonjeni od okupatora i domaćih izdajnika. Sa kolegama s PMF-a sarađivala je intenzivno na sintezi derivata 4 hidroksi kumarina. između ostalog. U istraživačkom opusu od 100 publiciranih radova većina se odnosila na istraživanje u području sinteze farmakološki i fiziološki aktivnih supstanci. za vanrednog profesora i 1962. Kao ljekar praktičar bio je izuzetno cijenjen među pacijentima i kolegama. Simmons). Teste. Radi svojih otvorenih simpatija i angažmana u NOB-u. Poslije Drugog svjetskog rata radi kao specijalista internista na Trećoj internoj klinici u Sarajevu. godine napustila Sarajevo i izbjegla u Španiju. derivata pirola i pirolidina.-1989. za redovnog profesora. godine. BRKIĆ IBRO (1901.Španija. do 1978. Usavršavala se u zemlji i inozemstvu. Dio specijalističkog staža proveo je u inozemstvu. Zatim. zatim 1951. A. 1959. Godine 1949. godine. akademik. boravila u Nacionalnom centru za istraživanje prirodnih spojeva kod profesora Lederera u Parizu i Istraživačkom centru Lepetit u Milanu kod E. Umirovljen je 1971. u institutima u Firenci (prof. do 1947. godine. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je u Kliničkoj bolnici u Sarajevu 1949. Nakon diplomiranja radio je kao općinski i sreski ljekar u Jajcu od 1931. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Mostaru 1901.

godine i Orden rada sa crvenom zastavom 1975. kardiopulmonalne patologije. Godine 1968. julsku nagradu BiH 1970. Umro je 1989. a medicinski fakultet okončala je 1959. Većina njegovih naučnoistraživačkih aktivnosti bila je u domenu kardiologije. te Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva 1966. godine. Kao asistent pokazala je izvanredne pedagoške sposobnosti u prenošenja znanja studentima. Učesnik je nekoliko radnih akcija u poslijeratnoj izgradnji zemlje i bila priznati društveni radnik radeći kao član nekoliko upravnih organa. godine. godine. BRKIĆ-HADŽIJAHIĆ NAIDA (1933. asistent Interne medicine Rođena je u Jajcu 1933. sportske kardiologije i opće interne medicine. bio je sekretar Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“ od njegovog osnivanja 1947. Jedno vrijeme bila je šef Nefrološkog odjeljenja Druge interne klinike. Bio je osnivač i predsjednik Društva ljekara BiH i član Udruženja kardiologa Jugoslavije. i 27. pa do 1952.).. Svoja praktična iskustva iz nefropatologije prezentirala je u preko 50 stručni i naučnih radova publiciranih u domaćim i inozemnim časopisima. godine. a veći do svog radnog vijeka provela je baveći se nefropatologijom. godine. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . a radno mjesto joj je bilo na Drugoj internoj klinici u Sarajevu. godine u Sarajevu. godine. Za svoj javni i društveni angažman dobio je niz priznanja. pa je svoje rezultate ispitivanja provedenih u Elektrokardiografskom laboratoriju III interne klinike u Sarajevu objavio u 52 naučna i stručna rada: iz kliničke kardiologije. između ostalog. Srednju školu je završila u Sarajevu. a redovni član je postao 1978. Po završenom studiju birna je za asistenta Interne medicine.-1982. između ostalog: Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima 1964. u Sarajevu. Umrla je u Sarajevu 1982. Sljedeće godine izabran je za dopisnog člana ANUBiH. Bio je društveno aktivan i angažiran u nekoliko domaćih stručnih asocijacija. položila je specijalistički ispit iz interne medicine.u Sarajevu 1972.

Medicinski fakultet je završio u Sarajevu 1953. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Livnu 1927. zatim je biran za asistenta te docenta 1965.). a završila 1956. te Instituta „Marija Kiri“ u Varšavi i sličnim institutima u Londonu i Lidsu u Engleskoj. Izabrana je za asistenta na predmetu Anatomija 1957. Za vrijeme studija bila je demonstrator na predmetu Anatomija. Usavršavao se u gotovo svim naučnim institucijama u bivšoj Jugoslaviji. godine. a predavača 1961. zatim Instituta za fiziologiju VMA u Beogradu. godine. Umro je u Sarajevu 1994. godine.-1994. Habilitirala je o temi “Izgled vidnog puta u odnosu na kon- 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. akademik. Tokom Drugog svjetskog rata. Funkciju šefa Instituta i Katedre za fiziologiju i biohemiju obavljao je od 1970.). godine. godine u Mostaru.-2005. Za svoj izuzetno plodan društveni angažman dobio je Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva. Aleksandra Sabovljeva. vanrednog profesora 1970. godine. redovni profesor Anatomije Rođena je 1927./1949. gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Bio je redovni član ANUBiH a četiri godine obavljao je i funkciju i ministra zdravlja BiH. uglavnom iz oblasti primjene radioaktivnih izotopa u medicini. BUBIĆ-HUKOVIĆ ILDUZA (1927. respiratornog sistema te ispitivanje hemodinamike koronarne cirkulacije u patološkim uvjetima. godine. a publicirao oko 150 radova u domaćim i inozemnim časopisima. od Instituta „Boris Kidrič“ u Vinči. Plaketu grada Sarajeva i Zlatnu plaketu Medicinskog fakulteta povodom 25. godina njegovog postojanja. Medicinski fakultet u Sarajevu upisala 1948. fiziologiju kardiovaskularnog sistema. godine.BRKIĆ SEAD (1927. uglavnom su eksperimentalnog karaktera i koja je involvirao u istraživačke projekte koje je vodio. godine i redovnog profesora 1976. kao petnaestogodišnji dječak uključio se u NOB. Nekolicina radova se odnosi na opću fiziologiju. Osnovnu i srednju školu je završio u rodnom mjestu. Većina njegovih radova odnosi se na ovu oblast. Nastavne aktivnosti je započeo kao demonstrator kod profesora Aleksandra Sabovljeva. Nakon diplomiranja radi kao asistent na Institutu za fiziologiju i biohemiju kod prof. godine. do odlaska u mirovinu 1993.

godine. Umrla u Sarajevu 2005. gdje je završila srednju medicinsku školu. Najveći dio svog nastavnog rada provela je na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu. godine za redovnog profesora. godine BUŠIĆ VERA (1933. najveći broj je iz domena antropologije. Publicirala je oko 40 stručnih i naučnih radova. stomatologije. predavač i docent na predmetu Mikrobiologija i parazitologija vodila je uspješno praktičnu i teorijsku nastavu studentima biomedicinskih fakulteta.). te 1975. godine. godine. Doktorsku disertaciju o temi „Ispitivanje vertikalne migracije larve Ancylostoma duodenale“ odbranila je 1977. bira se 1973. a zatim kao laboratorijski tehničar na Institutu za mikrobiologiju i parazitologiju. te izabrana za docenta 1961. farmacije i VMŠ. pretežno iz parazitologi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . godine. godine. te je iste godine izabrana za docenta na predmetu Mikrobiologija u kom svojstvu ostaje do svoje smrti 1982. Nakon odbranjene doktorske disertacije “Seksualne oznake na skeleetu čovjeka” 1972.figuraciju lobanje čovjeka”. Uz rad je završila Medicinski fakultet u Sarajevu 1968. Za svoj društveni angažman dobila je više plaketa i društvenih priznanja.-1982. koji su koristili studenti medicine. Objavila je 11 naučnih i stručnih radova. docent Mikrobiologije i parazitologije Rođena je u Sarajevu 1933. godine. Nakon odlaska u mirovinu birana je za profesora emeritusa. i u tom segmentu je pokazala izuzetan smisao za pedagoški rad. Osnovala je i vodila antropološki laboratorij na Institutu za anatomiju. a posebno se uspješno ogledala u edukaciji i osposobljavanju srednjeg i višeg medicinskog kadra iz laboratorijsko-dijagnostičke djelatnosti. Jedno vrijeme radi kao medicinska sestra u Sarajevu. godine za vanrednog profesora te 1978. Svoja iskustva i znanje pretočila je u „Praktikum iz mikrobiologije“. da bi sljedeće godine bila izabrana za asistenta. godine za predavača na predmetu Mikrobiologija. Kao asistent.

Vojne klinike u Stubičkim Toplicama. godine u Vinici kraj Varaždina (Hrvatska). osniva Institut za balneologiju i fizikalnu medicinu BiH na Ilidži. Njemačka 1941. godine kod profesora Vogta./68 do 1972. izabran je za asistenta na predmetu Fizikalna medicina na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. CIGLAR MARKO (1911. Godine 1952. Godine 1950. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1936. gdje radi do marta 1945. kada biva premješten u civilnu bolnicu u Slavonskom Brodu. a gimnaziju u Varaždinu 1931. pa do svoje smrti. položio je specijalistički ispit iz interne medicine. godine na predmetu Fizikalna medicina i rehabilitacija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Jedno 14 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . onda šefa odjeljenja i upravnika Vojne bolnice u Lipiku i. od 1977. godine. Nakon što je početkom 1948. najzad. a zatim prelazi u Zagreb i radi do kraja Drugog svjetskog rata. upravnika Vojnog lječilišta za reumatske bolesti i postreumatska stanja na Ilidži kod Sarajeva. Specijalizaciju iz Balneologije i fizikalne medicine završio je na Fakultetu za Balneologiju i fizikalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Breslau. Za vanrednog profesora izabran 1959. helimintologije i ankilostomiaze. akademik. godine. zatim šefa Odjeljenja za posttraumatska stanja. a po izlasku iz vojske postavljen je za šefa Odjeljenja za reumatične bolesti Vojne klinike u Topuskom. godine./1960. godine. a dekan od 1967.-1998). Jedno vrijeme bila je šef Odsjeka za crijevne i urogenitalne parazitoze i Odjeljenja za parazitologiju Instituta za mikrobiologiju „Dr. do 1966. Nakon oslobođenja služi vojni rok do 1948./67. Iste godine osniva balneološku instituciju u lječilištu u Daruvaru i radi do 1944. godine. godine.je./73. redovni profesor Fizijatrije i rehabilitacije Rođen je 1911. Robert Fried“. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. boravio je u inozemstvu na stručnom usavršavanju kod čuvenog profesora Kersleya u Bathu kod Bristola (Engleska). a redovnog 1962. godine. godine demobiliziran. Godine 1956. Godine 1937. habilitira i biva izabran za docenta na predmetu Fizikalna medicina i balneologija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu s prekidima od školske 1959.

Holandiji i Italiji. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. godine i počasni član još nekoliko akademija nauka u inozemstvu. Norveškoj. a odbranio doktorsku disertaciju „Morfologija krvnih sudova ovarijuma u različitim funkcionalnim stanjima“ 1972. Ćuš zapamćen je kao jedan od boljih pedagoga i edukatora. ĆUŠ MIRKO (1930. prof. te metodama funkcionalnog osposobljavanja oštećenih bolesnika primjenom hidroterapije. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1955. godine. godine. vanrednog profesora 1972. Velik dio svojih rezultata i istraživanja objavio je u domaćim i inozemnim časopisima u preko 100 stručnih i naučnih članaka. godine izabran je za demonstratora na predmetu Anatomija.. U svojih 30 i više godina nastavničkog rada i bogatog iskustva u unapređenju i organiziranju nastave iz predmeta Anatomija za sve biomedicinske fakultete. poremećaje cirkulacije srca i krvnih sudova pod utjecajem raznih fizikalnih faktora. itd. Publicirao je preko 50 stručnih i naučnih radova. te član više drugih rukovodnih institucija u Sarajevu i BiH. čija predavanja su bila na visokom nivou i rado posjećena. Akademik Ciglar je bio veoma aktivan u naučnim i stručnim udruženjima na nivou bivše Jugoslavije i BiH iz područja užeg interesiranja.. Danskoj. redovni profesor Anatomije Rođen je u Sarajevu 1930. Još u vrijeme studija 1950. godine. endokrinosekreciju i upalu. a jedno vrijeme i rukovodio tim udruženjima. većina njih je bila iz domena pro- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . 1978. godine izabran je za asistenta na predmetu Anatomija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i prolazi procedure izbora za docenta 1967.-1986. i redovnog profesora. kineziterapije. Istraživao je farmakodinamsko djelovanje prirodnih ljekovitih voda i klime na metabolizam. Habilitirao je o temi „Odnos vena prema arterijskim segmentima bubrega čovjeka“ 1966. ultrazvuka.vrijeme boravi na najsavremenijim institucijama za rehabilitaciju u Engleskoj. a nakon diplomiranja 1957. Bio je prodekan i dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu u pet izbornih perioda. godine.). godine. radne terapije. a član ANUBiH od 1967.

a od 1926. Minhenu.). Ženevi. preuzima dužnost šefa Očnog odjeljenja Kliničke bolnice u Sarajevu koje prerasta u Očnu kliniku i na kojoj docent Vladimir Čavka postaje prvi šef Očne klinike i novoosnovane Katedre za oftalmologiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu u zvanju redovnog profesora. gdje ostaje sve do 1940. povelja i nagrada. Bio je glavni urednik časopisa „Folia Medica Facultatis Medicinae Universitatis Saraeviensis“ i „Folia Anatomica Yugoslavica“. U tom periodu boravio je na usavršavanju na očnim klinikama u Parizu. godine. naučni i društveni rad profesor Mirko Ćuš dobio je nekoliko društvenih priznanja u vidu odlikovanja. Godine 1939.-1984. godine u Sarajevu i upravlja Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu do odlaska u mirovinu 1983. Umro je u Sarajevu 1986. Za svoj pedagoški. ČAVKA VLADIMIR (1900. Rezultati istraživanja profesora Ćuša vrijedan su doprinos promociji anatomije na bosanskohercegovačkim prostorima. a 1940. asimetrije lobanje i mozga i naročito limbički sistem i njegove struke s aspekta filo i ontogeneze. godine. Beču i Londonu. do 1962. bira se u privatnog docenta u Zagrebu. redovni profesor Oftalmologije Rođen je 1900. plaketa. Od 1956. godine odlazi u Beograd i rukovodi Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu. kao sekundarni ljekar. Završio je gimnaziju u Vinkovcima a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beču 1924. izabran je za dekana Medicinskog fakulteta i glavnog i odgovornog urednika časopisa „Medicinski arhiv“. Frankfurtu. Godine 1946. Berlinu. posmatranih s aspekta komparativne i uzrasne anatomije. godine.učavanja krvnih sudova i glomerularnog aparata bubrega. Godine 1948./49. te se vraća 1962. godine u Orašju. kao asistent na predmetu Očne bolesti. godine postaje šef Očnog odjeljenja Državne bolnice u Beogradu. Kao naučnik i istraživač bio je vrlo plodonosan i jedan od za- 16 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Nakon diplomiranja zapošljava se na Klinici za očne bolesti u Zagrebu kod profesora Botterija. akademik. godine.

gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju 1942. godine. Do 1947. Još kao asistent. godine. godine bio je jedno vrijeme hapšen i veći dio okupacije provodi u Sarajevu u ilegali. te prvu nagradu Vlade BiH 1948. godine a na njemu diplomirao odličnom ocjenom 1953. godine. Umro je 1984. između ostalog. te teleangiekstazije na vežnjači i kapcima u obliku „pauka-spajdera“ kod bolesnika s cirozom jetre. Habilitaciju je odbranio 1965. objavljena 1941. zatim akademsku togu Univerziteta u Montrealu 1954. godine ČUSTOVIĆ IZET (1923. Medicinski fakultet u Zagrebu upisao je 1947. godine. jedno vrijeme radi u Domu zdravlja Visoko. priključio jedinicama NOP-a. godine obavljao je dužnost sekretara Personalnog odsjeka Divizije. njemačkog. Za svoj javni i društveni angažman dobio je niz priznanja. godine. patologijom rožnjače. operacijom keratoplastike i keratotomije (modificirao Sato-ovu operaciju kod keratokonusa). Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu 1958. francuskog i austrijskog oftalmološkog društva. Osnovao je časopis „Medicinski arhiv“ i „Jugoslovenski oftalmološki arhiv“ i bio njihov glavni i odgovorni urednik. najzad. totalnog simblefarona. engleskog. objavljen 1983.-1979. a u periodu rukovođenja Očnom klinikom u Sarajevu bavi se pretežno glaukomom. a doktorsku disertaciju 1970. te modifikacije postojećih aplikacija kod ablacije retine. Također opisuje nove oblike epidemičnog celulita orbite kod djece izazvane virusima.. između ostalog: akademsku togu Univerziteta u Oksfordu 1950. gdje rukovodi Pedijatrijskim odjeljenjem. lobotomiju (lobotomija Fiamberti-Čavka).). zatim nagradu AVNOJ-a 1947. primjenjujući transorbitalnu leukotomiju. Radi svoje aktivne saradnje u NOB-u od 1943. Rezultate istraživanja iz naprijed spomenutog bogatog opusa publicirao je u preko 200 naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima i dvije monografije: „Refrakcione anomalije i neurologija oka“. godine. Orden rada prvog i drugog reda i Orden rada sa crvenom zastavom. godine. godine. i. kao i udžbenik „Oftalmologija“. 1935. orbite. godine. zatim uvodi nove operativne metode kod plastičnih operacija kapaka. redovni profesor Pedijatrije Rođen je u Trebinju 1923. Pro- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . godine konstruirao je korneofleksometar. da bi se 1945. Prvi je predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH (Naučno društvo BiH) i njegov redovni član od 1948. godine. Bio je član brojnih naučnih i stručnih asocijacija u zemlji i inozemstvu. godine. Nakon diplomiranja. primjenom tkivne terapije i inplantologije po Filatovu.služnih pionira na bivšim jugoslavenskim prostorima. objavljena 1953. i „Retinitis pigmentosa“.

godine. radi kao viši savjetnik i šef Kemijske laboratorije Duhanskog instituta pri Ministarstvu lake industrije. do 1925. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na predmetima Kemija. Od 1923. Scheibea. a brojne radove prezentirao je na stručnim pedijatrijskim skupovima. Umro je u Sarajevu 1979. Osim kliničke imunologije interes je usmjerio i na dječiju endokrinologiju. godine. i redovnog profesora na predmetu Pedijatrija 1977.-1989. što je rezultiralo i osnivanjem Savjetovališta za dijabetičare i njihove roditelje u sklopu Dječije klinike u Sarajevu. vanrednog profesora 1972.šao je procedure izbora za docenta 1967. godine. Specijalizirao je organsku kemiju u Minhenu kod nobelovca prof. Obavljao je brojne društvenopolitičke funkcije na Medicinskom fakultetu i u UMC-u Sarajevo. godine. godine u Zagrebu. Nakon osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu biva izabran za redovnog profesora i šefa Katedre za hemiju. godine. G. Jedno vrijeme bio je predsjednik Pedijatrijske sekcije Društva ljekara BiH i podpredsjednik Endokrinološke sekcije BiH. Pušina 1927. Godine 1961. Kao asistent na Katedri za kemiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu izabran je 1926. a također se usavršavao na klinikama u Pragu i Budimpešti. godine radi na Tehničkoj srednjoj školi u Zagrebu kao srednjoškolski profesor. godine.). Iz područja kliničke imunologije i bjelančevina plazme i bioloških sekreta objavio je značajan opus naučnih i stručnih radova./62. te redovnog profesora 1943. Od 1945. Fizika i Matematika 1923. Na Katedri opće i eksperimentalne kemije na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu izabran je za vanrednog profesora 1942. a za docenta na istoj katedri bira se 1940. i stekao je ugled odličnog poznavaoca šećerne bolesti kod djece. proveo je šest mjeseci u Centru za naučna istraživanja na Medicinskom fakultetu u Parizu izučavajući imunologiju. redovni profesor Hemije Rođen je 1900. Doktorsku disertaciju iz Kemije odbranio je kod profesora N. gdje je završio osnovnu školu i klasičnu gimnaziju 1919. Fischera i fizikalnu kemiju kod prof. godine. Nakon osnivanja 1 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .. akademik. godine. H. godine. DEŽELIĆ MLADEN (1900.

godine radi kao ljekar opće prakse u mjestima: Kuršumlija. Obrenovac. gdje je diplomirao 1921. Područjem neuropsihijatrije počeo se baviti 1924. među kojima i četiri monografije.). u Sarajevu je osnovan Insistut za hemiju i fiziku. redovni profesor Neuropsihijatrije Rođen je 1891. izabran je za docenta na predmetu Neuropsihijatrija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Godine 1947. koju dužnost je obavljao do svoje smrti 1961. godine i redovnog profesora istog Fakulteta. čiji je urednik bio 15 godina. nastavio studirati u Berlinu (1912. Više od 30 radova objavio je u inozemnim medicinskim časopisima. koji je važio za najbolje i najfunkcionalnije organiziran hemijski institut u zemlji. godine bira se za redovnog profesora i šefa Katedre Organske hemije. Umro je u Zagrebu 1989. Do 1930. Požarevac. do 1966. zatim vanrednog profesora 1951. julsku republičku nagradu BiH.-1914. Od 1960. na novoosnvanom Prirodnomatematičkom fakultetu u Sarajevu bira se za šefa Odsjeka za hemiju i kasnije direktora Hemijskog instituta. Osnovao je Društvo hemičara i tehnologa BiH i njegov časopis „Glasnik“. godine. godine. godine u Lugavčini kod Požarevca (SCG). godine. prvenstveno iz organske i fizikalne hemije. Medicinski fakultet upisao je u Freiburgu. Publicirao je preko 100 naučnih i stručnih radova. U Naučnom društvu BiH obavljao je funkciju sekretara društva od 1963. Na njegovu inicijativu. godine. Iz ove oblasti počeo je objavljivati već 1927. DIMITRIJEVIĆ DIMITRIJE (1891. Najveći nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 19 . Gimnaziju je završio u Požarevcu 1910. Za svoj društveni i naučni angažman godine 1966. godine. godine a jedno vrijeme provodi na Klinici za neuropsihijatriju kod uvaženog profesora Pelnarža u Pragu.-1961. Odlikovan je Ordenom rada sa crvenom zastavom 1965. a radi ratnih događanja prekinuo studij i nastavio na Praškom medicinskom fakultetu. godine i do svoje smrti objavio je više od 100 stručnih i naučnih radova. godine. Smederevska Palanka.Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1950. dobio je 27. kada Naučno društvo prelazi u ANUBiH a profesor Deželić je izabran u prvo predsjedništvo Akademije. godine.).

te član Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“.broj radova odnosio se na probleme neuroza. godine i „Histerija kao neurodinamski problem“. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu nastavnu karijeru započeo je kao asistent 1953. godine u Ulogu.-1975. Nastupao je s radovima na brojnim svjetskim i naučnim skupovima. Jajcu i Cazinskoj Krajini. Nekolicina njegovih radova posvećena je šizofreniji. godine. Umro je i sahranjen u Beogradu 1961. bio je član brojnih naučnih i stručnih domaćih i inozemnih asocijacija. godine. Specijalistički ispit iz Opće hirurgije položio je 1954. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1919. godine. godine na Hirurškoj klinici u Sarajevu. Studije medicine započeo na Medicinskom fakultetu u Beogradu a okončao Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1947. Završio je gimnaziju u Sarajevu 1939. godine. u kojoj će doživjeti svoju profesionalnu slavu i te koje oblasti je objavio najveći broj svojih naučnih i stručnih radova. objavljena u Sarajevu 1956. objavljena u Sarajevu 1954.). objavljena 1953. dodijeljena mu je medalja za zasluge „Orden rada drugog reda“ povodom 43. Zaslužan je da je traumatologija dobila ravnopravan značaj s drugim subdisciplinama unutar opće hirurgije. godine. Godine 1959. te prošao procedure izbora za docenta 1962.. a kasnije se usmjerio na traumatologiju. godine njegove ljekarske prakse. DODER ALEKSANDAR (1919. godine. i redovnog profesora 1975. Jedno vrijeme radio je kao ljekar opće prakse na Sokocu. a iz ove oblasti također je objavio jednu monografiju: „Schizasthenia“. Također se bavio sportskim povredama i jedno vrijeme je 20 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . a svoja iskustva iz tog domena prezentirao je u dvije monografije: „Neuroze sa talamopatskim pojavama“. vanrednog profesora 1968. Opću hirurgiju je učio kod akademika Blagoja Kovačevića. Posebno se interesirao za hirurgiju povrijeđenog kuka i tim segmentom se bavio sve do svoje smrti. godine.

). redovni profesor Infektologije Rođen je 1903. Završio je osnovnu školu i gimnaziju u rodnom mjestu. Godine 1949. godine. koji je svoja znanja i ogromna iskustva znao kvalitetno i korektno prenijeti tokom predavanja i vježbi. godine u Sarajevu.). Studenti medicine i specijalizanti infektologije pamte ga kao vrsnog edukatora i strogog nastavnika. u kom svojstvu je i otišao u mirovinu. Kao nastavnik Hirurgije svoje interesovanje usmjerio je na oblast ratne hirurgije i traumatologije i studenti i brojni specijalisti traumatologije pamtit će ga kao vrijednog. redovni profesor Radiologije Rođena je u Novom Bečeju 1929.bio klupski ljekar Sarajevskog nogometnog kluba „Željezničar“. godine. ruski. godine u Pirotu. čestitog i kvalitetnog učitelja. Nakon diplomiranja zaposlio se kao asistent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu na predmetu infektivne bolesti. Umro je 1975. Prošao je faze izbora u redovnog i vanrednog profesora. Makedonija. Bio je širko obrazovan i elokventan a govorio je njemački.-1990. Publicirao je preko 40 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima iz gotovo svih oblasti infektologije. imenovan je za docenta na predmetu infektologija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. godine. Bio je dugogodišnji šef Klinike za infektivne bolesti Kliničke bolnice u Sarajevu i Katedre za infektologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Položila je specijalistički ispit iz radiologije na Radiološkom institutu Medicinskog fakulteta u Beogra- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 21 . Umro je 1990. u kom svojstvu je proveo ukupno osam godina. što mu je omogućilo da kvalitetno prati biomedicinsku literaturu objavljenu na širim evropskim prostorima. francuski i bugarski jezik. angažirao se i radio kao laborant na Infektivnoj klinici Kliničkog centra u Beogradu. ÐORÐEVIĆ BLAGOJE (1903. ÐORÐEVIĆ JELENA (1929. Za vrijeme studija. s obzirom da je bio prisiljen izdržavati i plaćati studij vlastitim sredstvima. godine. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1955. pionira traumatologije na bosanskohercegovačkim prostorima. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1941.-1988.

Sarajevo u Institutu za radiologiju i onkologiju. Rusiji. sve do smrti 2002. godine nekoliko mjeseci na Radiološkom institutu u Bernu kod prof. Specijalistički ispit iz Interne medicine položila je 1982. te knjiga “Limfografija” i “Radioterapija”. DŽIRLO-TODOROVIĆ JASNA (1948. Jedan je od inicijatora osnivanja Udruženja hematologa i transfuziologa BiH. Nakon odbrane doktorske teze 1975. Nakon obavljenog ljekarskog staža radi na Drugoj internoj klinici Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. nakon čega osniva moderno Odjeljenje za radioterapiju Kliničke bolnice Koševo. godine. godine. kasnije Klinici za hematologiju. zatim 1978. godine izabrana je za docenta. Umrla je u Sarajevu 1988. godine. uglavnom iz područja hematologije i transplantacije hematopoetskih matičnih stanica. redovnog profesora. Engleskoj. i koautor udžbenika “Opšta radiologija” za studente biomedicinskih fakulteta. Iz ove oblasti objavila je oko 20 stručnih i naučnih radova. Iz oblasti radioterapije provela je tokom 1964. Za docenta na predmetu Interna medicina izabrana je 1997. a doktorsku disertaciju 1994.-2002. SAD-u. Franckuskoj.du. U knjizi „Klinička propedeutika“. Jedno vrijeme radila je kao šef Odjeljenja za radiologiju Opšte bolnice u Kragujevcu. godine radi u Kliničkoj bolnici Koševo. Za asistenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Radiologija izabrana je 1964. godine. Autor je i koautor više od 200 stručnih i naučnih radova iz oblasti radiologije. Mađarskoj i Rumuniji. docent Interne medicine Rođena je 1948. Stručno se usavršavala u zemlji i inozemstvu. Adolfa Zuppinger-a. magistarski rad odbranila 1985. vanrednog profesora te 1983. profesora Muhameda Hadžimejlića i saradnika. godine. godine u Zenici. godine o temi: „Ekspresivnost komponenti faktora VIII/ vWF i FVIIIAg/. gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. godine. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1974. Iz oblasti radiologije se usavršavala u centrima u Japanu.). godine. 22 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Od 1960. napisala je poglavlje Hematologija.

za redovnog profesora. Specijalizaciju dovršava i polaže specijalistički ispit iz interne medicine na Klinici „Rebro“ u Zagrebu 1961. koja je jedno vrijeme dominirala u BiH. godine. godine. kojim je rukovodio više godina. Osnovnu školu završio je u Celju.). Doktorsku disertaciju odbranio je 1965. Drugi svjetski rat ga je zatekao u svojstvu kadeta Ratne mornarice. 1972. izabran je za docenta na predmetu Interna medicina. a karijeru je završio kao emeritirani profesor Medicinskog fakulteta. U poznim godinama. nakon što je svoja iskustva prenosio brojnim generacijama studenata biomedicinskih fakulteta. godine specijalizira internu medicinu na Prvoj internoj klinici kod profesora Bogdana Zimonjića. a posebno kod proučavanja endemske nefropatije. koji su zajedničkim naporima napravili prvi udžbenik interne medicine za studente i ljekare u BiH. a tokom rata je zarobljen. godine. Upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu kao đak prve generacije.FAJGELJ ALEKSANDAR (1921. Još kao student radio je kao demonstrator na Katedri za fiziologiju kod profesora Aleksandra Sabovljeva. te član redakcijskih odbora nekoliko jugoslavenskih biomedicinskih časopisa. te se po povratku aktivno angažira na afirmaciji primjene radioaktivnih izotopa u BiH i na jugoslavenskom nivou. gimnaziju je započeo u Dubrovniku a okončao u Sarajevu 1939. Zaslužan je da je 1977. te 1977. Nakon toga boravi na Institutu u Malmeu kod profesora Waldenstroma i Lassena. a kasnije i Prvo nefrološko odjeljenje Interne klinike. Bio je član nekolicine stručnih i naučnih medicinskih asocijacija. godine nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . Još u vrijeme specijalizacije usavršavao se u Bolnici „Karolinska“ u Štokholmu iz područja primjene aktivnih radioizotopa. a završio ga 1953. okupio je vrijednu i kvalitetnu ekipu saradnika iz oblasti interne medicine. godine iz ovog područja. Nakon obavljenog ljekarskog staža i položenog državnog ispita jedno vrijeme radi kao sreski ljekar u Kalinoviku. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Mariboru 1921. poslije mobiliziran u jedinice NOB-a.-1991. godine za vanrednog profesora. Od 1956. te nakon povratka u Sarajevo osniva Odjeljenje za radioaktivne izotope. Godine 1967. Bio je izvrstan i elokventan predavač. godine kao najbolji student generacije. Profesor Aleksandar Fajgelj publicirao je preko 120 stručnih i naučnih radova i mentorirao petnaestak magisterija i doktorata.

za profesora Medicinskog 24 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Od 1922. godine. Godine 1919. a po njegovom odlasku 1925. zatim za vanrednog profesora 1968. Doktorsku disertaciju o temi „Trudnoća i dijabetes“ odbranio je marta 1973. najveći broj iz endokrinologije i dijabetologije. FLEGER JOSIP (1896. godine. Maturirao je Gimnaziju u Sarajevu 1914. Također je osposobio brojne specijaliste interne medicine.oformljena Jugoslavenska bolnica u Zaviji u Libiji. godine započinje specijalizaciju iz Interne medicine. Nakon obranjene habilitacije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je za docenta 1961. godine. redovni profesor Dermatovenerologije Rođen je u Sarajevu 1896. Izuzetno elokventan naučnik i nastavnik širokog opusa znanja. a gimnaziju u Sarajevu 1943. po čemu ga pamte brojne generacije kao jednog od najvećih erudita Medicinskog fakulteta u Sarajevu.-1985.). godine. prelazi na Medicinski fakultet u Prag. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Ključu 1923. godine. a iste godine upisuje se na Medicinski fakultet u Beču. godine radi u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu na Dermatovenerološkom odjeljenju kod dr.). Tamo je odbranio titularni rad „Memoire d’assistant etranger“ o temi „l’ eprueve de la thiridothyronine dans les thyreoses compenstrices“. godine.-1966. godine iz Sarajeva. Aleksandra Glucka. Medicinski fakultet u Beogradu završio je 1951. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu. godine na predmetu Interna medicina. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Kliničkoj bolnici Koševo u Sarajevu 1952. FILIPOVIĆ ZAIM (1923. svojim predavanjima plijenio je studente. godine te se bira za redovnog profesora Interne medicine 1975. godine. da bi kao student medicine bio mobiliziran u činu desetara do 1918. Objavio je velik broj stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. na kome je diplomirao 1921. a jedan dio specijalizantskog staža provodi u bolnici Pitije u Parizu kod profesora Gilbert-Dreyfusa. godine. Za svoj društveni angažman dobio je niz priznanja. godine. Umro je u Sarajevu 1991. godine. endokrinologije i dijabetologije u BiH.

je izabran za redovnog profesora iste Katedre. sifilisa i dermatofitija. Učesnik je s referatima većine jugoslavenskih kongresa iz dermatovenerologije. Posebno se interesirao za endemski sifilis. i na tom položaju je bio do smrti marta 1966. godine. godine preuzima Osiguravajući fond Državne željeznice. a od 1939. godine je reizabran. Prvu godinu Drugog svjetskog rata vodi Institut za lepru u Sarajevu. Objavljena mu je skripta „Kožne i spolne bolesti“ u Sarajevu i knjiga „Kožne i spolne bolesti“ u Beogradu. 1957. iz koje oblasti je objavio niz stručnih i naučnih radova i nekoliko knjiga i monografija. lepre. biran je za vanrednog profesora novoosnovane Katedre za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Augusta 1942. Smatraju ga jednim od vodećih jugoslavenskih dermatovenerologa. pa je pozvan da dadne svoje priloge za Jugoslavensku medicinsku enciklopediju. Godine 1949. zatim 1934. Osim dermatovenerologijom. za kojeg tvrdi da je u BiH importiran putem vojske iz Anadolije. Kao priznati specijalist dermatovenerologije doktor Fleger preuzima rukovođenje Dermatovenerološkim odjeljenjem Opšte državne bolnice u Sarajevu. godine. a jedno vrijeme je bio i predsjednik Jugoslavenskog udruženja dermatovenerologa. Većina radova profesora Flegera bila je iz područja tuberkuloznog lupusa. a jedno vrijeme vodi i Dermatovenerološko odjeljenje Vojne bolnice u Sarajevu. Nakon oslobođenja vraćen mu je izgubljeni položaj šefa Dermatovenerološkog odjeljenja Opšte državne bolnice u Sarajevu. Umro je u Sarajevu 1966. prvi jugoslavenski udžbenik iz dermatovenerologije. godine dio radnog vremena radi kao dermatovenerolog Socijalnog osiguranja Sarajevo. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . bavio se i botanikom. a novembra 1958. godine biva uhapšen i smješten u zatvore u Zagrebu i Lepoglavi. u kome radi kao dermatovenerolog do 1945. zatim biva mobiliziran u Vojni sanitet. gdje provodi zatvoren u teškim uvjetima zatvorske službe četiri i po mjeseca. Istovremeno radi i kao ljekar Osiguravajućeg zavoda „Merkur“ u Sarajevu.fakulteta u Zagrebu. godine.

te tri razreda gimnazije. Tokom studija bio je demonstrator na predmetu Opšta fi- 26 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine bira se za vanrednog profesora i šefa Katedre za mikrobiologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. objavio je petnaestak stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. na kome je diplomirao 1964. nekoliko puta revidiranog i preštampavanog.). uglavnom iz bakteriologije. vanredni profesor Fizike Rođen je u Sarajevu 1936 godine. Odmah po dolasku nacista na vlast u Njemačkoj vraća se u Banju Luku. a na osnovu habilitacije o temi „Epidemiologija. Medicinski fakultet završio je u Beču 1917. profesora Bogdana Karakaševića. Godine 1958. Kao nastavnik. do 1923. godine radi kao šef Bakteriološkog odjeljenja Higijenskog zavoda u Berlinu. završio je također u Sarajevu 1957. godine. naučnik i istraživač. godine u Žilini (ČSSR). Po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947. a koautor je u poznatom jugoslavenskom udžbeniku „Mikrobiologija i parazitologija“. te u publikaciji „Priručnik standardnih metoda za mikrobiološki rutinski rad“. godine obavlja funkciju upravnika Doma zdravlja u Tuzli. U periodu od 1918. Profesor Robert Fried je uvršten u plejadu pionira bakteriološke službe u BiH i jedan je od suosnivača i organizatora epidemioloških službi higijenskih zavoda u Bosni i Hercegovini.-1974. Specijalistički ispit iz Mikrobiologije položio je u Sarajevu 1923. godine.). a zatim odlazi u Tuzlu i do 1928. godine. godine. Kao priznati javni i društveni radnik odlikovan je Ordenom rada. smjer Fizika i matematika. U periodu od 1928. do 1933.-1996. godine. Umro je u Zagrebu 1974. gdje rukovodi Bakteriološkim odjeljenjem Higijenskog zavoda u Banjoj Luci. Osnovnu školu i radiomehaničarski zanat završio u Saarajevu. klinika i bakteriologija Bangove bolesti“. godine. godine obavljao je dužnost šefa Bakteriološkog odjeljenja Armijske bolnice u Sarajevu. godine. GABELA FIKRET (1936. upisao se na Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu. odbranjene 1958. redovni profesor Mikrobiologije Rođen je 1892. a zatim i kao šef istog Zavoda radi do 1947.FRIED ROBERT (1892.

Bio je priznat javni i društveni radnik. Prošao je faze izbora u docenta i vanrednog profesora na istoimenom fakultetu. U preko četrdeset godina svog nastavnog zvanja odgojio je brojne generacije studenata medicine. godine i prošao faze izbora u docenta. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Travniku. diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1939. GAON JAKOB (1914.). Umro je u Sarajevu 1996.-1995. Jedno vrijeme proveo je kao zatočenik u Njemačkoj. Specijalizirao je epidemiologiju na Medicinskom fakultetu u Beogradu. kao asistent za defektoskopiju. redovnog profesora i profesora emeritusa. bira se u zvanje vanrednog profesora na predmetu Medicinska fizika na Medicinskom Fakultetu u Sarajevu. Nakon Drugog svjetskog rata zapošljava se kao ljekar opće prakse u Goraždu i radi do 1947. Istovremeno je obavljao funkciju honorarnog asistenta na Elektrotehničkom fakultetu na predmetu Fizika. Bio je na usavršavanjima u nekoliko centara u bivšoj SFRJ. Također je bio autor praktikuma i skripti za studente biomedicinski fakulteta. redovni profesor Epidemiologije Rođen je 1914 godine u Travniku.zika. Tokom Drugog svjetskog rata angažiran je u Sanitetu NOP-a. a godine 1983. gdje izvodi teoretsku nastavu za studente Medicinskog. Rezultate svojih istraživanja publicirao je u preko 20 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 2 . akademik. kada prelazi na Institut za higijenu Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. te postiplomsku nastavu za studente Farmaceutskog fakulteta. stomatologije. vanrednog profesora. Nakon odsluženog vojnog roka zaposlio se u željezari Ilijaš. između ostalog. godine. godine. Stomatološkog i Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu. nakon čega osniva istoimenu laboratoriju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Asistentsku karijeru na predmetu Epidemiologija započeo je 1948. u oblasti rendgenske strukturene analize u „Ruđer Bošković“ institutu u Vinči. Bio je glavni istraživač u nekoliko naučno-istraživačkih projekata i elaborata koji su finansirani sredstvima Instituta “Ruđer Bošković“ u Vinči i Metalurškog fakulteta u Titogradu. Još kao student bio je aktivan u studentskim udruženjima.

godine) i Banjoj Luci. Period Drugog svjetskog rata proveo je mobiliziran u Sanitet NOR-a. godine. Započeo je studij medicine u Gracu 1922. zbornicima radova a autor je i koautor knjiga “Opća epidemiologija zaraznih bolesti” i “Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti”. a maturirao u Klasičnoj gimnaziji 1922. U svom naučnoistraživačkom opusu ima preko tri stotine stručnih i naučnih radova objavljenih u časopisima. da bi krajem 1932. godine. Od 1930. Umro je u Zagrebu 1995. jedno vrijeme radeći paralelno na odjelu Vojne bolnice i ORL odjeljenju Opšte državne bolnice. Zbog svog društvno-političkog angažmana dobitnik je niza društvenih priznanja. osnivač i član Udruženja epidemiologa BiH i Jugoslavije te član nekoliko inozemnih epidemioloških asocijacija. Više puta je boravio na stručnim usavršavanjima na ORL klinici u Zagrebu. sljedeće godine sekundarni ljekar Dermatovenerološkog odjeljenja. mikrobiologije. Odmah nakon 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Jedan je od pionira moderne epidemiologije u Bosni i Hercegovini. Također je koautor u nekoliko monografija drugih autora iz oblasti epidemiologije. godine je. volonter na ORL odjeljenju.-1978.). koju je okončao na ORL klinici Medicinskog fakulteta u Beogradu 1936. godine definitivno prešao na ORL odjeljenje i započeo specijalizaciju iz ORL. Bio je poliglota i vrstan predavač s izvanrednim sposobnostima da prenese znanje na studente i specijalizante. Bio je redovni član ANUBiH od 1974. godine.. prvo. godine. preventivne medicine. a onda i Neuropsihijatrijskog odjeljenja Opšte državne bolnice. Osnovnu školu završio je u Sinju. Jedno vrijeme bio je glavni urednik časopisa “Medicinski arhiv” i član redakcijskih odbora više drugih medicinskih časopisa u bivšoj Jugosaviji. vanredni profesor Otorinolaringologije Rođen je u Sinju (Hrvatska) 1904. Iste godine zapošljava se u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu. osnovanog 1976. GERC JOSIP (1904. a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beču 1929. godine kod profesora Vulovića i Fotića. gdje kontinuirano radi sve do svoje smrti 1978. u Splitu.farmacije i više medicinske škole u Sarajevu te na fakultetima u Tuzli (gdje je bio matičar fakulteta. godine.

a zatim vodi Kožno-venerični dispanzer u Varaždinu i upravlja Domom zdravlja u Vukovaru. 1961. Profesor Gerc više puta boravi na usavršavanju na ORL klinikama. organizirao je šahovske klubove. ali i neumorno radi nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 29 . godine aktivno učestvuje u NOB-u. do 1945. postavljen je za šefa ORL klinike. godine brani habilitacioni rad „Patologija i klinika ozene“ na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Nastavnu karijeru započeo je 1952. Hamburga. Godine 1947. jedno vrijeme radi na suzbijanju endemskog sifilisa u Cazinskoj krajini. Godine 1934. redovni profesor Dermatovenerologije Rođen je u Slavonskoj Požegi 1899. Ciriha. Jedan je od pionira ORL u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču 1923.-1976. Brojne radove prezentirao je na naučnim i stručnim skupovima i objavio u naučnim i stručnim časopisima kod nas i u inozemstvu. a s obzirom da je bio i dobro muzički obrazovan. a 1951. kao već renomirani liječnik usavršava se u SAD-u. bavio se i pisanjem muzičkih i pozorišnih kritika. Od 1941. primjenjujući bogata iskustva iz ratne hirurgije i traumatologije. i 1949. a po povratku radi u Higijenskom zavodu u Sarajevu. Praga.). Poslije diplomiranja. godine. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. godine. GRIN ERNEST (1899.. boravi na ORL klinici kod profesora Gušića i Šercera. Na istom fakultetu specijalizirao je dermatovenerologiju i objavio svoje prve naučne radove iz te oblasti 1926. Bio je zapažen društveni i kulturni radnik u Sarajevu. što mu je omogućilo da bogata iskustva stečena u ovim institucijama prenese na studente i mlađe kolege. Umro je u Sarajevu 1978. Između ostalog. godine. te u Zavodu za suzbijanje endemskog sifilisa u Banjoj Luci. Godine 1963. godine u zvanju docenta na predmetu Otorinolaringologija. izabran je za vanrednog profesora. akademik. posebno abdominalne hirurgije i hirurgije glave i vrata. Berlina.završetka Drugog svjetskog rata radi na Hirurškom odjeljenju Kliničke bolnice u Sarajevu zajedno sa Blagojem Kovačevićem intenzivno razvijajući Hirurški odjel i njegovu djelatnost. godine.

Beograd. te nekoliko knjiga iz oblasti endemskog sifilisa i mikotičnih oboljenja. gdje se usavršavao iz područja mikrobiologije i parazitologije. Još prije dolaska u 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. Simo Milošević“ u Sarajevu koji je postao referentna naučna ustanova sa kvalitetnim kadrom i dobro organiziranom dermatovenerološkom službom. Gimnaziju je završio u Cetinju. Ðenova. London. Bio je više od dvadeset godina ekspert SZO u projektima iz oblasti dermatovenerologije. po čemu će postati vrlo poznat u zemlji i inozemstvu. gdje je jedno vrijeme bio i direktor sve do izbora za docenta na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1952. Više puta je odlazio u univerzitetske centre Zagreb. a specijalistički ispit iz parazitologije položio je na Institutu za parazitologiju pri Institutu Srpske akademije nauka. Bio je priznat javni i društveni radnik. Kao redovni član ANUBiH.). Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Napulju 1927. godine. godine. Za direktora Instituta za sifilis i kožne bolesti u Sarajevu postavljen je 1946. osniva Zavod za kožne i venerične bolesti „Dr. Njegov program suzbijanja sifilisa i mikotičnih oboljenja prihvaćen je kao oficijelni model Svjetske zdravstvene organizacije. Objavio je oko 120 stručnih i naučnih članaka u domaćim i inozemnim publikacijama. godine u Čeklićima (SCG). postao je počasni član nekoliko međunarodnih naučnih organizacija. habilitirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.kao ljekar na suzbijanju zaraznih bolesti u BiH. i emeritirani profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. i redovnog profesora 1961. da bi potom bio izabran za vanrednog profesora 1959. odakle rukovodi i organizira gotovo svim terenskim akcijama na suzbijanju endemskog sifilisa u BiH. Nakon završenog studija vratio se u Crnu Goru i radio kao ljekar na suzbijanju zaraznih i parazitarnih bolesti pri Higijenskom zavodu na Cetinju. Pariz.-1982. a rezultate provedenih uspješnih akcija prezentirao je na gotovo svim većim svjetskim i evropskim kongresima. redovni profesor Mikrobiologije i parazitologije Rođen je 1899. Štokholm. Rim. Godine 1952. GVOZDENOVIĆ MILAN (1899. Godine 1957. godine.

a završio u Zagrebu 1956. Medicinski fakultet upisao u Sarajevu. Šekovićima. radeći na Institutu za mikrobiologiju i parazitologiju. godine radi u službama za zaštitu djece domova zdravlja u Vlasenici. Jedno vrijeme bio je načelnik Epidemiološkog odjeljenja Ministarstva zdravlja Crne Gore i načelnik za organizaciju zdravstvene službe Higijenskog zavoda na Cetinju. Gimnaziju je učio u Sremskim Karlovcima. Ljekarski staž je obavio na Dječijem odjeljenju Opće bolnice u Tuzli. iz tog domena je i najveći broj njegovih publiciranih radova.Sarajevo. Umro je 1982.-1986. docent Pedijatrije Rođen je u Beogradu 1932. a prepoznatljiva su i njegova istraživanja sprečavanja malarije. Novom Sadu. Od 1961. Jedno vrijeme se usavršava u Švedskoj i Holandiji kao specijalista SZO. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je 1965. godine. Godine 1981. koji je bio baza za dodiplomsku. amebijaze i crijevne parazitoze. Milićima kao ljekar praktičar. a završio u Splitu. a kurs Socijalne pedijatrije na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu 1958. godine na Klinici za dječije bolesti u Sarajevu. godine. a okončao 1950. godine. godine.). godine u Sarajevu. istakao se rezultatima istraživanja bolesti kala-azar. 1978. Osnovnu školu pohađao je u Zagrebu. postdiplomsku i specijalističku edukaciju iz parazitologije. uspio organizirati vrlo kvalitetan parazitološki laboratorij. HADŽIMUSIĆ NEDŽAT (1932. nakon čega brani doktorsku disertaciju „Procjena efekata antireumatske terapije u toku juvenilnog reumatoidnog artritisa na osnovu praćenja serumskih imunoglobulina“. Profesor Gvozdenović je. izabran je nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . a zatim i Centralnog higijenskog zavoda u Sarajevu. godine.

labirinta unutrašnjeg uha čovjeka i životinja. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.za docenta na predmetu Pedijatrija na Medicinskom fakultetu u Banjoj Luci. a za svoj društveni angažman dobitnik je brojnih priznanja. a preuzima funkciju šefa Instituta i Katedre za anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu od 1949. Medicinski fakultet u Beogradu završio je 1940. rendgen anatomiju. akademik.). Nakon toga je predavao Pedijatriju i na Medicinskom fakultetu u Tuzli. u čijim odjeljenjima: muzej. Neki od njegovih rezultata citirani su u svjetskim udžbenicima anatomije. Cjelokupan svoj radni vijek posvetio je organiziranju modernog anatomskog instituta i kvalitetnoj edukaciji studenata svih biomedicinskih fakulteta iz anatomije. Odmah po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Publicirao je preko 100 naučnih i stručnih radova iz funkcionalne anatomije djeteta. redovni profesor Anatomije Rođen je u Banjoj Luci 1914. godine. Učesnik je brojnih stručnih i naučnih skupova u zemlji i inozemstvu. a na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1984. kardiologije dječijih reumatskih oboljenja. gdje su studenti sticali vrlo kvalitetna znanja o anatomiji ljudskog tijela. anatomije karličnog zgloba djece u normalnim i patološkim uvjetima razvoja.-1981. angažiran je kao nastavnik u svojstvu docenta kod profesora Jakova Kiljmana. odjeljenje za primijenjenu anatomiju. funkcionalnu i antropološku anatomiju. uporedne anatomije mozga i krvnih sudova srca i dr. godine. godine i kao odličan student odmah se zaposlio na predmetu Anatomija na istom fakultetu. od kojih većina iz njegove subspecijalističke oblasti. elektronsku mikroskopiju. Akademik Hajrudin Hadžiselimović je imao izuzetno bogat naučni opus. HADŽISELIMOVIĆ HAJRUDIN (1914. godine. Institut za anatomiju bio je jedan od najbolje organiziranih i opremljenih instituta u bivšoj Jugoslaviji. anatomije moždanih struktura. Publicirao je oko 70 stručnih i naučnih radova. Umro je u Sarajevu 1986. Bio je društveno angažiran u brojnim institu- 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. među kojima i Ordena rada sa srebrenim vijencem.

godine./65. a doktorirao na istom fakultetu 1984. Austrijskog ljekarskog udruženja.. Član je više stručnih i društvenopolitičkih organizacija. godine. godišnjice Medicinskog fakulteta./67. između ostalog.cijama. Umro je u Sarajevu 1981. HERLINGER IVO (1896. Publicirao oko 50 stručnih i naučnih radova. te okončao u Sarajevu 1970.). prekinuo iz porodičnih razloga. do 1966. o temi “Korelacija između spirografskog i bodipletizmografskog načina registrovanja bronhospazma i njegovo razvrstavanje po tipovima”.-1963. godine. HAMZAGIĆ HASAN (1935. godine.). vanredni profesor Pulmologije Rođen je u Tutinu (SCG) 1935. godine. Odmah pristupa nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . a dekana 1964. Dobitnik je brojnih društvenih priznanja. i 30. godine o temi “Mogućnosti kopnografije i krivulje protokvolumen kod registrovanja farmakodinamske reverzibilnosti otpora u disajnim putevima”. Bio je direktor Klinike za plućne bolesti u dva mandata od 1979. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču 1922. te knjigu „Savremene mogućnosti kliničke fiziologije disanja“ 1988./54. Redovni član ANUBiH je od 1973. godine.-1998. te počasni član Njujorške akademije nauka. i dr. Magistrirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1977. julske nagrade za naučni rad. godine. godine. godine osnovao časopis „Folia Anatomica Iugoslavica“ i bio je njegov glavni urednik. i od 1990. Medicinski fakultet započeo studirati u Beogradu 1953. Udruženja američkih medicinskih autora. Uredio je allmanahe povodom proslave 25. godine. godine i niza drugih društvenih priznanja. godine i RO interne discipline UMC Sarajevo. te dobitnik Spomen-plakete grada Sarajeva 1985. Umro je 1998. obavljao je funkciju prodekana Medicinskog fakulteta 1953. do 1983. godine. gdje je završio osnovnu školu. a zatim i klasičnu gimnaziju 1915. do 1993. redovni profesor Otorinolaringologije Rođen je u Karlovcu (Hrvatska) 1896. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. 27. Prošao je faze izbora od asistenta do vanrednog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pulmologija. a 1972./54. Udruženja anatoma SSSR-a.

Godine 1960. Godine 1941. Demobiliziran je kao potpukovnik. prebačen na slobodnu teritoriju. godine. te 1945. Godine 1942. zbog čega mu je dodijeljen Orden za hrabrost i dva puta „Orden zasluga za narod drugog reda“. a zatim i upravitelja Gradske bolnice u Beogradu. Januara 1963. a zatim je otpušten. gdje učestvuje u IV i V neprijateljskoj ofanzivi kao hirurg Vojne bolnice. Baranje i velikog dijela Bosne i Hercegovine. a specijalistički ispit polaže 1925. korozivnog ezofagitisa i peribronhijalnih procesa./1951. i 1961. godine postavljen za šefa Instituta za transfuziju krvi JNA. otpušten je iz službe i uhapšen. Obavljao je dužnost prodekana Medicinskog fakulteta 1950. jer je surađivao sa NOP-om. Habilitirao je 1957./1961.specijalizaciji iz otorinolaringologije na Bečkom medicinskom fakultetu kod profesora Hajeka i Neumanna. posebno problema gluhoće i poremećenog sluha. godine sa radom: „Histološka ispitivanja akutne korozije ezofagusa nakon aplikacije antibiotika i kortizona“. od strane njegovih matičara izabran je za vanrednog profesora Otorinolaringologije 1947. Nakon položenog specijalističkog ispita zapošljava se kao asistent na Hirurško-ginekološkom odjeljenju Opće bolnice u Osijeku. godine. a dekana 1960. zatim. godine izabran je za šefa ORL klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu i na tom položaju iznenada umire maja 1963. ponovno je uhapšen. te dijagnostike i terapije endokranijalnih otogenih komplikacija i terapije strukture stenoze jednjaka. Naučnoistraživački opus profesora Herlingera obuhvatio je savremene poglede i dostignuća u oblasti ORL tog perioda. u kome su se liječili pacijenti Slavonije. U nekima od ovih oblasti je prvi primijenio eksperimentalna ispitivanja koja su objavljena u domaćim i inozemnim časopisima. izabran je za redovnog profesora na predmetu Otorinolaringologija. gdje osniva vrlo moderno ORL odjeljenje. a zatim po kazni prebačen u Bosnu da suzbija endemski sifilis./1962. Također je odlikovan spomenicom „Sutjeska“. 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .. Bio je priznati društveni i javni radnik. Neposredno po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. i proveo je dva mjeseca u zatvoru. godine. godine.

Upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu 1944. Maturirao je 1930. a specijalizaciju okončao 1941. Jedno vrijeme bio je predsjednik Neuropsihijatrijske sekcije Društva ljekara BiH i sekretar Jugoslavenskog udruženja psihijatara. Organizator je Neurološkog odjeljenja Neuropsihijatrijske klinike u Sarajevu. godine u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Sarajevu 1925. godine. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju 1944. godine. malo njegovih istraživanja je publicirano. Godine 1947. HUKOVIĆ SEID (1925. u Skopji blizu Podravske Slatine. uglavnom kod radnika i rudara. Umro je 1964. Kao predavač i pedagog osobito je bio cijenjen među studentima Medicinskog fakulteta./1945. a 1960. kao specijalista neuropsihijatar poslan u Sarajevu u Opštu državnu bolnicu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1936. godine za docenta na Katedri za neuropsihijatriju i na toj dužnosti ostaje sve do svoje smrti aprila 1964. kada biva mobiliziran i dekretom Ministarstva za javno zdravstvo. Nažalost. godine za saradnika.-2001. godine. godine. miopatija i multipleskleroze. zatim 1952. docent Neuropsihijatrije Rođen je 1911. godine.). godine. te glavni konsultant za mentalnu higijenu u BiH. radeći puno na terenu diljem BiH. bira se za starijeg asistenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Ostat će zabilježeno da je docent Josip Horvat jedan od pionira neuropsihijatrijske službe u BiH i stručnjak koji je posebno bio angažiran u području rješavanja neuropsihijatrijskih oboljenja i stanja u javnom zdravstvu. školske godine a okončao u Zagrebu 1951. zatim iste službe u Vojnoj bolnici u Sarajevu. godine. godine.-1964. Većina njegovih radova odnosi se na probleme lumboishialgija. Započeo je specijalizirati neuropsihijatriju u Sanatoriju za mentalne bolesti „Zelengaj“ u Zagrebu 1937.HORVAT JOSIP (1911. akademik. godine. Godine 1942.). postao je asistent pripravnik u spomenutom Zavodu i na toj funkciji ostaje do 1945. Nakon diplomiranja nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  .

godine i redovnog profesora 1972.). Bio je član redakcijskih odbora i odgovorni urednik niza naučnih i stručnih časopisa u zemlji i inozemstvu. dugogodišnji član Britanskog. prorektor Univerziteta u Sarajevu (1981.-1988. Majncu. godine a iste godine je izabran za profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu. tri monografije i 303 stručna i naučna rada. Bio je izuzetno elokventan edukator a predavao je studentima biomedicinskih fakulteta u Sarajevu i studentima postdiplomskog studija kontinuirano 37 godina. Doktorsku disertaciju odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1958. Berlinu.-1985. Njemačkog i Italijanskog društva farmakologa i fiziologa. a svoja istraživanja posvetio je proučavanju sistema biogenih amina i njihovih modifikatora. Bio je uspješan šef Instituta za farmakologiju i toksikologiju (1976.). Beogradu. 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine. Početkom 2000. godine. godine. Usavršavao se u svim većim farmakološkim institutima i laboratorijama u zemlji i inozemstvu: u Zagrebu.) i predsjednik Savjeta Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Kairu.-1990. Dugo godina bio je rukovodilac smjera postdiplomskog studija Osnovi medicinskih istraživanja i Eksperimentalna medicina. Reputaciju cijenenog znanstvenika i univerzitetskog nastavnika akademik Seid Huković uspješno je usklađivao s obavljanjem niza rukovodećih univerzitetskih dužnosti. Sofiji. Kasnije je svoj opus proširio na istraživanje eksperimentalnih modela neuroloških oboljenja.).-1988. Bio je dugogodišnji predsjednik Društva farmakologa BiH (1978. Magdeburgu. Rezultate svojih istraživanja objavio je u šest knjiga. Specijalizirao je na Oksfordu 1959. Oksfordu. Mentorirao je brojne magisterije i doktorske disertacije. godine. Za docenta na istom predmetu izabran je 1959. U mirovinu je otišao 1990. vanrednog profesora 1962.zaposlio se kao asistent. Milanu. toksikologijom otrova biljnog i životinjskog porijekla i bojnih otrova. Budimpešti. godine izabran je za predsjednika Liječničke komore Kantona Sarajevo. Akademik Seid Huković izabran je za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH 1967.pripravnik na Institutu za farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu kod profesora Pavela Sterna. a zatim istraživanjem i opisom modela izoliranih inerviranih organa eksperimentalnih životinja. predsjednik Saveza farmakologa Jugoslavije (1986. sintetiziranja peptida.

i iz tog segmenta je objavio nekoliko radova citiranih u inozemnoj biomedicinskoj literaturi. Njegovo istraživačko polje bilo je orijentirano na fundamentalne probleme strukture i svojstva humanih proteina.. Osnovnu školu završio je u Dubrovniku. godine. godine. godine i doktorsku disertaciju. Učestvovao je i kao mentor u specijalističkim radovima. godine. godine u Sarajevu.. magi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Izabran je za predsjednika ANUBiH 1990.-1986. Nastavnički poziv obavljao je vrlo savjesno i kvalitetno za studente biomedicinskih fakulteta.godine. godine. godine. Povelje i Plakete Univerziteta u Sarajevu. Drugo njegovo polje istraživanja odnosilo se na istraživanje promjena imunoloških svojstava humanih proteina u toku procesa denaturacije. JADRIĆ STJEPKO (1935. godine i ovu časnu dužnost je uspješno obavljao do 1999. Povelje Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Za postignute rezultate akademik Seid Huković je dobio niz odlikovanja i priznanja. Osim ova dva polja bavio se i ispitivanjem odnosa izoenzima i genetske strukture. Odbranio je magistarski rad na fakultetu 1965. habilitaciju 1969. iz čega je i njegova odbranjena doktorska disertacija. redovni profesor Biohemije Rođen je u Metkoviću 1935. Dobitnik je medalje Helsinškog univerziteta. dajući neprocjenjiv doprinos održanju jedinstvenosti i digniteta ove najviše znanstvene institucije BiH. Gimnaziju je počeo u Šibeniku a okončao u Sarajevu 1953.). Nosilac je tri visoka odlikovanja SFRJ. Dugi niz godina bio je sekretar Medicinskog odjeljenja ANUBiH. a 1972. 27-julske nagrade i nagrade ZAVNOBiH-a. iz čega je i odbranio magistarski rad. Kao student bio je demonstrator na Institutu za biohemiju kod profesora Aleksandra Sabovljeva. Umro je 2001. Nekolicina od njegovih 160 stručnih i naučnih radova objavljeni su u međunarodnim časopisima. a 1972. godine promoviran je za redovnog člana. a neke od svojih rezultata je publicirao u domaćim i inozemnim časopisima i koji će biti više puta citirani. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1960. niza plaketa i povelja zdravstvenih i drugih fakulteta. Po okončanju studija ostaje raditi na Institutu kao asistent od 1960. Plakete grada Sarajeva.

godine. godine.  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Rezultete svojih istraživanja prezentirao je na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima. nakon čega se opredijelio za eksperimentalna istraživanja fiziologije mišića i nerava i metaboličkih promjena mišićnog tkiva u specifičnom stanju. godine u Sarajevu. a za redovnog 1975. Umro je u Sarajevu 1986. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. 1967. Bio je izvanredan nastavnik pedagog i obavljao je nastavu studentima svih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu na dodiplomskom i postdiplomskom studiju. godine.-2002. od ukupno njih 150 objavljenih u domaćim i inozemnim časopisima.. baveći se bazičnim istraživanjima međućelijskih komunikacija savremenim mirkoelektrofiziološkim tehnikama. iz čega je i najveći broj publiciranih radova profesora Jamakosmanovića. Posebno se usavršio u eksperimentalnoj fiziologiji u oblasti primjene radioaktivnih izotopa. Umro je 2002. na kojem je diplomirao 1958. JAMAKOSMANOVIĆ ASIM (1922.starskim i doktorskim tezama. Za profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu izabran je 1987. Dobitnik je brojnih priznanja i odlikovanja. Još u toku studija bio je demonstrator na predmetu Fiziologija i biohemija. neki u indeksiranim časopisima svjetskog rejtinga. Boravio je na usavršavanjima na Institutima za fiziologiju Univerziteta u Njujorku kao stipendista Nacionalnog instituta za zaštitu zdravlja SAD-a tokom 1966. za vanrednog profesora 1970. godine kod tada čuvenog profesora Levenštajna. Period Drugog svjetskog rata angažiran je u NOB-u. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Sarajevu 1922.). i 1968. godine u funkciji prodekana Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. a nakon demobilizacije započeo je studij na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. a nakon diplomiranja izabran je za asistenta na istom predmetu. godine. Bio je angažiran i u upravnim strukturama Fakulteta i Univerziteta. Za docenta je izabran 1965. godine.

Bio je vrlo angažiran društveni i javni radnik u rukovonim i stručnim organima Medicinskog fakulteta. Zdravstvenog vijeća UMC-a. gdje radi do 1964. redovni profesor Higijene i Socijalne medicine Rođen je 1924. Objavio je kao autor i koautor 65 stručnih i naučnih radova. te strukovnih udruženja Medicine rada i Socijalne medicine u BiH i bivšoj Jugoslaviji. Mentorirao je nekoliko magistarskih i doktorskih teza na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. godine. Univerziteta u Sarajevu. Gimnaziju je učio u Visokom. Šestoaprilskom nagradom i dr. Osnovnu školu završio je u Visokom. Vrnjačkoj Banji. zaštite životne i radne sredine. godine. Učesnik je NOR-a od 1944. godine. godine.-1994. Nakon obavljenog ljekarskog staža zaposlio se kao ljekar opće prakse u Domu zdravlja Ilijaš. Učestvovao je u nastavi na predmetu Higijena i Socijalna medicina za studente svih biomedicinskih fakulteta. za naslovnog docenta na istoimenom predmetu 1968. Napisao je 5 poglavlja u udžbeniku „Higijena“. vanrednog profesora 1976. Ordenom rada sa srebrenim vijencem. a okončao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1953. uglavnom iz područja zaštite okoline i profesionalnog traumatizma. zaštite stanovništva od jonizirajućeg zračenja.). Odlikovan je: Ordenom za vojne zasluge sa srebrenim mačevima. Voditelj je desetak naučnoistraživačkih projekata finansiranih od SIZ-a nauke BiH i međunarodnih institucija. Doktorsku disertaciju odbranio je na Medicinskom fakultetu 1973. godine. i redovnog profesora 1983. a maturiirao u Čačku. Specijalistički ispit iz Medicine rada položio je 1953. godine.JOKIĆ JOVAN (1924. Zajednice za naučni rad SRBiH. Umro je u Sarajevu 1995. godine. akademika Grujice Žarkovića. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . te postdiplomskoj nastavi iz predmeta Medicina rada i i Ocjena radne sposobnosti. Studij medicine započeo u SSSRu. Godine 1954. godine u Podlugovima kod Ilijaša.. izabran je za asistenta na predmetu Higijena i socijalna medicina.

godine i redovnog profesora na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. godine dobija specijalizaciju iz Opće hirurgije u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. u Gračacu (Hrvatska).-1976. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.). bio je predsjednik Hirurške sekcije BiH. jedan je od autora udžbenika iz hirurgije za studente biomedicinskih fakulteta i ljekare specijalizante i specijaliste. te 1975. KANTARDŽIĆ MUHAMED (1900. Nakon diplomiranja. godine. gdje radi do 1930. 1959. između ostalog. godine i preuzima rukovođenje Odjeljenjem za dječiju hirurgiju Hirurške klinike. Zlatnu plaketu Unverziteta u Sarajevu. kada prelazi u 40 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . preuzeo je i rukovođenje Udruženjem dječijih hirurga Jugoslavije. godine. Orden rada. Također. Iz te oblasti objavio je najveći broj svojih radova. te svojim organizatorskim sposobnostima dječiju hirurgiju afirmirao na jugoslavenskom nivou. godine. i na tom mjestu ga je i zatekla smrt 1985. Zlatnu plaketu kliničkih bolnica Jugoslavije. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1923.). vanrednog profesora. Bio je priznat kao javni i društveni radnik i na osnovu toga dobio je i nekolicinu priznanja. Osim velikog broja objavljenih stručnih i naučih radova. godine. Gimnaziju je završio u Novom Sadu a Medicinski fakultet u Zagrebu 1949.KAFKA IVAN (1923. godine. Smrt ga je zatekla na dužnosti predsjednika Poslovodnog odbora Klinike za dječiju hirurgiju u Sarajevu 1985. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1926. Nakon diplomiranja zaposlio se kao profesor na Prvoj muškoj i Drugoj realnoj gimnaziji u Sarajevu. fizika i kemija. Habilitaciju je odbranio na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i nakon toga prošao procedure izbora u docenta. zahvaljujući usavršavanjima u inozemstvu i poznavanju nekoliko svjetskih jezika. vanredni profesor Fizike Rođen je u Sarajevu 1900. a zahvaljujući sposobnostima. a specijalistički ispit polaže 1954. godine. predmeti: matematika. smjer Prirodoslovne znanosti.-1985. Profesor Ivan Kafka. pratio je stručnu literaturu. Za vrijeme studija medicine proveo je dvije godine u Pragu i Budimpešti.

Od 1941. godine. fiziku. KAPIDŽIĆ MUSTAFA (-). godine predaje fiziku na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu. kada se bira za vanrednog profesora Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu. Bio je društveno angažiran. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je u Bileći 1926. do 1945. godine. Istovremeno. Godinama je pripremao Takvim. Honorarno je predavao matematiku. godine. godine. godine. geografiju i prirodopis više od 20 godina u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. te nakon provedene opće prakse u domovima zdravlja počeo specijalizirati ginekologiju za GAK Sarajevo.Ulema medžlis u Sarajevu na radno mjesto sekretara. hemiju. Godine 1936. jedno vrijeme predsjednik Trezvenačkog pokreta u Sarajevu. osnovanoj 1537. objavio je brojne radove iz oblasti kojima se zanimao. a posebno mjesto zauzima njegovo zanimanje astronomskim računanjem vremena. je odbranio doktorsku disertaciju pod naslovom nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 41 . Kao stipendist DZ Duvno (Tomislavgrad) radio dvije godine. Godine 1977. dodijeljen mu je naziv primarijus Ginekološke klinike Kliničke bolnice “Jezero” Sarajevo. 1944. preuzima mjesto profesora Šerijatske gimnazije i Srednje tehničke škole u Sarajevu. Prevodio je stručnu literaturu s njemačkog jezika. Do 1948. Na Medicinski fakultet u Sarajevu upisan je pod rednim brojem 5. Godine 1971. godine je profesor Srednje tehničke škole u Sarajevu. Umro je u Sarajevu 1976. najstarijoj školskoj instituciji u BiH. Diplomirao je 1953. a nakon otvaranja Medicinskog fakulteta u Sarajevu nastavio studiranje u BiH. Nakon završene osnovne i srednje škole upisao se na Medicinski fakultet u Zagrebu. Bio je odličan predavač i pedagog. godine radi kao profesor Prve ženske realne gimnazije u Sarajevu. gdje ostaje do umirovljenja 1970.

“Modifikacija konusnog operativnog zahvata i njen značaj u dijagnostici i terapiji displazija i ranih formi raka grla materice” i time ispunio uvjete za sticanje naučnog stepena doktora medicinskih nauka. Možemo reći da je bio jedan od zadnjih svestranih šefova Opće hirurgije koji je značajno pomogao razvoj svih segmenata Opće hirurgije iz kojih su se kasnije razvile i osamostalile ostale Klinike Hirurgije. godine. a u vanrednog profesora 1982. godine. godine. Dječija hirurgija.). kako u zemlji tako i u inostranstvu. Dobitnik je više značajnih društvenih priznanja. Kao hirurg bio je briljantni tehničar. Usavršavao se u Njemačkoj. za vrijeme nacističkog režima. U nastavno zvanje docenta na Medicinskom fakultetu predmet Ginekologija i akušerstvo. godine. Preminuo je 2.-1973. gdje je i specijalizirao hirurgiju od 1928. godine. kao Abdominalna. Odlikovao se velikom radnom energijom. 42 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . izabran 1979. Objavio 126 autorskih i preko 100 koautorskih stručnih i naučnih radova. Engleskoj i Švajcarskoj. Plastična hirurgija i Vaskularna hirurgija. KAUFER LEOPOLD (1903. Bio je aktivni učesnik većeg broja kongresa i simpozija. redovni profesor Hirurgije Rođen je u selu Virje kod Bjelovara 1903. Odgojio je veliki broj mlađih hirurških kadrova. Vlasnik mnogih priznanja za unapređenje struke i nauke na prostorima bivše Jugoslavije. godine. do 1934. morao je emigrirati u Bosnu.1990. te učesnik u više naučnih projekata. godine. te kolegijalnošću prema saradnicima. Poslije Drugog svjetskog rata radio je u Vojnoj bolnici u Sarajevu kao šef Hirurškog odjeljenja do 1963. naučnom i stručnom idejnošću. Traumatologija.3. Kao Jevrej. Zatim biva izabran za šefa Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu. tako i širom Bosne i Hercegovine. kako na Klinici za hirurgiju u Sarajevu. Torakalna hirurgija. Ortopedija. Do odlaska u partizane radio je u Sarajevu. ljudskim odnosima prema zaposlenima i velikom humanošću prema pacijentima. Medicinski fakultet završio je u Berlinu 1928. Urologija. Neurohirurgija. Autor je i koautor niza naučnih i stručnih radova objavljenih u više domaćih i inostranih časopisa. posebno u abdominalnoj hirurgiji.

te Kaunic započinje svoje osnovno školovanje u Bihaću. Nakon položenog specijalističkog ispita 1913. zatim 1925. postavljen je za asistenta u prosekturi Državne bolnice u Sarajevu. godine. Bio je odličan patolog sa dobrim znanjem iz bakteriologije. liječnik. do dolaska prof. Juna 1950. Zvonimira Kopača na Institut za patološku anatomiju. godine. Institutom za epidemiologiju a radi i kao bakteriolog u Vojnoj bolnici u Sarajevu. a završava ga u Fojnici. godine šefom Instituta za epidemiologiju. te direktorom Instituta za higijenu 1929. predavao je i ovaj predmet.-1960. godine izabran je za vanrednog profesora na predmetu Sudska medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. ali i istaknuti ekspert za sudsku medicinu. juna 1914. imenovan je prosektorom Opšte Državne bolnice u Sarajevu. Iz ovog perioda ostat će zapamćen kao sudionik događaja . godine. Jedno vrijeme. Godine 1919. Početkom Drugog svjetskog rata bio je otpušten iz službe.KAUNIC PAVAO (1884.balzamiranja princa Ferdinanda i njegove supruge Sofije u Rezidenciji “Konak” 28. a ostat će zapamćen kao odličan edukator koji nije štedio vrijeme i trud prenositi znanje mlađim generacijama. Paltaufa. Tokom Prvog svjetskog rata angažiran je u vojnom sanitetu kao higijeničar i bakteriolog i radi na sprečavanju i kontroli epidemija u nekoliko gradova BiH. koji je uspješno vodio sve do svog penzioniranja 1956. Godine 1949. dobija namještenje u Bolnici u Bihaću 1886. Kao stipendista Vlade BiH provodi četiri godine na specijalizaciji na bečkom Medicinskom fakultetu kod profesora: Weichselbauma. Upisuje se na Medicinski fakultet u Beču i završava studij 1909. a zatim u toku rata ponovo vraćen na dužnost bakteriologa Vojnog saniteta. godine. Više godina samostalno je radio bez asistenata. Njegov otac. redovni profesor Sudske medicine Rođen je u Beču 1884. Koliske.). godine. vraća se na mjesto šefa prosekture Kliničke bolnice u Sarajevu. godine nakon atentata. dr. godine. Publicirao je nekoliko naučnAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 . Nakon završetka rata vraća se poslovima asistenta prosektora u Državnoj bolnici. Gimnaziju je završio u Sarajevu. Nakon završetka Drugog svjetskog rata rukovodi Institutom za higijenu.

godine. Izabran je za asistenta na predmetu Interna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1975. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1964. Specijalistički ispit iz interne medicine položio je 1973.-2004. promoviran u zvanje stranog asistenta Medicinskog fakulteta u Parizu. gdje je i započeo izradu svoje doktorske disertacije „Ispitivanje mogućnosti liječenja akutne promijelocitne leukoze. godine.). asistent Interne medicine Rođen je 1939. kada je. redovni profesor Pulmologije Rođen je 1929. KNEŽEVIĆ VOJISLAV (1939. Nakon završene osnovne i srednje škole. godine radi na Internom odjeljenju Jugoslavenske bolnice u Zaviji (Libija). godine Fojnici. godine. upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu. kada prelazi u Kliničku bolnicu za tu- 44 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godini. Po obavljenom liječničkom stažu zapošljava se u Dom zdravlja Vareš. godine. gdje radi do 1962. te radi kao specijalista hematolog Hematološko-onkološkog odjeljenja Interne klinike. Usavršavao se iz područja hematologije kao stipendista Francuske vlade u Parizu. godine. do 1969. No 38: „Zur Kasuistic des primaren Trachealkarzionoms“. objavljen 1920. Kao ljekar specijalista 1977. zbog svojih stručnih kvaliteta od strane svog mentora u Parizu prof. od kojih mu je poznat rad „Wiener klinische Wochenschrift“. godine. te iste godine započinje i specijalizaciju na Prvoj internoj klinici u Sarajevu. koju je okončao u Sarajevu.). gdje je diplomirao 1957. a onda prelazi u Zavod za transfuziju krvi.nih i stručnih radova. Osmogodišnju školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Jean-a Bernard-a. Doktorsku disertaciju nije uspio završiti zbog teške bolesti koja ga je ophrvala i uzela mu život u njegovoj 44. te priručnik „Sudska obdukcija novorođenčeta“. Nakon diplomiranja jedno vrijeme radi kao ljekar opće prakse u Domu zdravlja Ilidža.-1983. godine. prilog boljem upoznavanju ove leukoze kao zasebnog nozološkog entiteta“. 1954. KONJICIJA ABDULAH (1929. godine. godine u Otoci (BiH). Umro je 1960 godine.

organizirao je nekolicinu naučnih skupova iz pneumoftiziologije. Osim na predmetu Pneumoftiziologija na Medicinskom fakultetu Sarajevu. na Klinici za TBC i plućne bolesti „Podhrastovi“.-1965. Osim agnažiranja u nastavi. godine preuzima mjesto šefa Klinike do odlaska u mirovinu. Za svoj doprinos razvoju zdravstva kao struke dobio je niz značajnih društvenih priznanja. Uz teške i odgovorne obaveze kliničkog liječnika. godine. godine u Sarajevu. rukovodio je nizom naučnoistraživačkih projekata. Gimnaziju je završio u Mostaru 1930. Godine 1974. a bio je angažiran i na svim značajnijim kursevima iz kontinuirane edukacije liječnika srodnih disciplina. te osposobljavanju mladih kolega za bavljenje strukom koju je i sam odabrao. brani magistarski rad o temi „Evaluacija bronhoskopije. pobuđuje izuzetnu pažnju uvođenjem novog pristupa u dijagnostici i terapiji plućnih oboljenja. što će kasnije biti njegova glavna preokupacija. a publicirao je 165 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim publikacijama. godine. KOPAČ ZVONIMIR (1911. Izborom navedenih tema. izabran je za naslovnog docenta. za docenta na predmetu Pneumoftiziologija. već tada. Od tada počinje njegova akademska karijera na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. brani doktorsku disertaciju o temi „Skrining metod u detekciji karcinoma bronha na pulmološkom odjelu – principi i praksa primjene matematike u medicinskoj dijagnostici“. Umro je 2004. Autor je i koautor u nekoliko monografija iz oblasti pneumoftiziologije. predavao je i na postdiplomskom studiju na Medicinskom fakultetu. i redovnog profesora 1986. Od 1990. ali i na novoosnovanim katedrama na medicinskim fakultetima u Tuzli i Banjoj Luci. Godine 1968. a zatim za vanrednog profesora 1982. značajan dio svog radnog vremena posvetio je radu sa studentima. Radio je kao nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 .berkulozu i bolesti pluća u Sarajevu. godine.). redovni profesor Patološke anatomije Rođen je u Bosanskom Brodu 1911. Predavao je također na Stomatološkom fakultetu i Višoj medicinskoj školi u Sarajevu. a 1976. bronhografije i citologije u detekciji bronhijalnog karcinoma“. a Medicinski fakultet u Zagrebu 1936. a godine 1974.

godine radi kao asistent Hirurškog odjeljenja. Berlinu i Parizu. školske godine. a za vanrednog profesora na Katedri za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu imenovan je 1944. naučnik i istraživač objavio je veliki broj naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. U istom periodu obavlja i funkciju šefa Katedre za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu.). od 1912. U periodu od 1909. Također./1952. Školske 1951. KOSTIĆ MILIVOJE (1883.asistent u Zavodu za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu u periodu od 1937. obavlja dužnost upravnika Državne 46 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Habilitirao je 1947./1945. do 1921. godine obavljao je funkciju prodekana na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Za docenta na Katedri za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Rijeci imenovan je 1943. godine. a godine 1953. do kraja 1918. Godine 1945. godine na Medicinskom fakultetu u Beču. do 1914. godine. godine. u Hamburgu. a od 1914. godine. godine. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao 1906. Autor je priručnika «Patološko-anatomska sekcija i temelji dijagnostike na truplu» objavljenog u Zagrebu 1950. do 1913. a sljedeće školske godine imenovan je docentom i privremenim šefom Zavoda za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. ponovno je izabran za fakultetskog asistenta. izabran je za predstojnika Zavoda za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. godine s prekidima se usavršava na nekoliko inozemnih klinika. Kao nastavnik. akademik. Za redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Rijeci izabran je 1961.. godine 1945. Krajem 1913. Umro je u Rijeci 1965. Za vrijeme Balkanskih ratova. radi kao hirurg Vojne bolnice u Sarajevu. imenovan je upravnikom Zavoda za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu i za prosektora Zakladne bolnice u Zagrebu. Nakon diplomiranja zapošljava se kao ljekar sekundarac u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu. do 1942. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. godine angažiran je kao hirurg u Skopljanskoj bolnici. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1883. godine postaje primarijus Državne bolnice u Sarajevu.-1974. Zatim. Sredinom 1908. od 1919.

Nakon diplomiranja radio je kao farmaceut u više gradova bivše Jugoslavije. kada odlazi u mirovinu. Umro je u Beogradu februara 1974. se bira za redovnog profesora Opšte i specijalne hirurgije. a rezultate svojih istraživanja i vlastitih iskustava objavio je u preko 50 naučnih i stručnih radova. a osposobio nastavnike na medicinskim fakultetima u bivšoj Jugoslaviji. godine. godine. Doktorsku disertaciju iz Farmakologije odbranio u Zagrebu 1951. Zaslužan je što je svojim autoritetom 1946. zatim 1924. Period Drugog svjetskog rata proveo je kao hirurg na Sremskom frontu i hirurg Gradske bolnice u Sremskoj Mitrovici.-1983. godine. te šefa Katedre i upravnika Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Beogradu. vanredni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Zagrebu 1919.bolnice u Sarajevu. Bio je član ANUBiH. odlazi u Beograd za vanrednog profesora na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakultetu. a habilitaciju 1958.). godine. abdominalnom hirurgijom. KOŠAK RATKO (1919.). kojom rukovodi do kraja 1956. SANU. godine. hirurgijom mozga i kičmene moždine. Bavio se općom hirurgijom. Od osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu petnanAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 4 . a za njegovog mandata formirane su Neurohirurška klinika u Beogradu i Prva stanica za transfuziju krvi pri Higijenskom zavodu u Beogradu (1933. te počasni član više subspecijalističkih hirurških udruženja u bivšoj Jugoslaviji. te počasni član većeg broja akademija nauka u Evropi. Godine 1921. Učestvovao na svim većim naučnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Odgojio je brojne studente medicine i specijaliste hirurgije. godine uticao na tadašnju Federalnu vladu u Beogradu da donese odluku da se otvori Medicinski fakultet u Sarajevu. Farmaceutski fakultet u Zagrebu završio je 1943.

godine povremeno je dolazio u Sarajevo kao pozivni predavač. godine. Njegov naučnoistraživački rad pokrivao je širok dijapazon hirurških oboljenja u raznovrsnoj patologiji koja je tada dominirala u Bosni i Hercegovini (hematogeni osteomielitis. godine te prodekana 1957.-1952.est godina radi kao asistent a zatim kao nastavnik na predmetu Farmakologija i toksikologija.-1959. Bio je i priznat društveni radnik i dobitnik je plakete Saveza sindikata Hrvatske. godine. Blagoju Kovačeviću bilo je predloženo da preuzme rukovođenje ovom klinikom. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1900. Uže polje njegovog naučnog interesiranja bili su farmakoterapija i receptura. godina. Također je bio angažiran u Društvu farmaceuta BiH i bivše Jugoslavije. antihipertenziva. znanjem i iskustvom bosanskohercegovačku hirurgiju učinio prepoznatljivom u bivšoj Jugoslaviji i Evropi. analitičke metode koje je među prvim uveo u istraživanja. prof. KOVAČEVIĆ BLAGOJE (1900. dr. profesor doktor Blagoje Kovačević izabran je za dekana Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. zatim papirne hromatografije.). godine u Grahovu (SCG). Blagoje Kovačević je bio član užeg Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“ u periodu 1947. Godine 1949. a zatim je biran ponovno za dekana 1956. ehinokokoza 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Umro je u Puli 1983. Jedan je od osnivača Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prvi šef Hirurške klinike ovog Fakulteta. zatim njegov glavni urednik. te je svojim sposobnostima. spektrofotometrije. antihistaminika. akademik. Također. s namjerom da izradi savremenu hiruršku kliniku u Sarajevu. Posjedovao je izuzetne organizatorske sklonosti. prof. a većina radova se odnosila na rezultate istraživanja iz područja vegetativnog nervnog sistema. psihoparmaka biljnog porijekla. Nakon što je njegov učitelj i osnivač moderne hirurgije u Bosni i Hercegovini akademik Milivoje Kostić otišao u penziju kao šef prve Hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Beogradu. fluorometrije. Nakon definitivnog odlaska u Pulu 1965. a sarajevsku hiruršku kliniku učinio jednom od renomiranih klinika u bivšoj Jugoslaviji. što je on odbio.

a zatim i redovnog profesora 1968. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 49 . uključujući i redovno članstvo u ANUBiH i Srpske akademije nauka. a gimnaziju u Bjelovaru 1918. godine. Medicinski fakultet u Beču završio je 1924. godine.-1984. redovni profesor Hirurgije Rođen je 1900. Habilitaciju je uspješno odbranio 1955. do 1941. Umro je u Zagrebu 1984. gdje se uključio u NOB.). Period Drugog svjetskog rata proveo je u progonu od strane okupacijskih vlasti i prisilno poslan u Korenicu. dolazi na Hiruršku kliniku Kliničke bolnice u Sarajevu. Rezultate svojih istraživanja. Umirovljen je 1973. Godine 1949. godine.i sl. godine. godine. i koji su više puta citirani u knjigama inozemnih autora. jedno vrijeme provodi kao asistent Hirurške bolnice „Milosrdnih sestara“ u Zagrebu i u Vojnim bolnicama u Banjoj Luci. Dobitnik je ordena Francuske legije časti. Osnovnu školu završio je u Delnicama. Sarajevu i Zagrebu. Akademik Blagoje Kovačević je bio izuzetno angažiran u društvenim i javnim poslovima. Na Hirurškoj klinici u Zagrebu radi kao hirurg od 1926.). izabran je u zvanje vanrednog. a jedno vrijeme i na Prvoj hirurškoj klinici u Beču kod profesora Eselsberga. Jedan je od pionira hirurške službe u BiH. prezentirani na tadašnjim svjetskim kongresima hirurgije. KRETIĆ MIROSLAV (1900. godine. Nakon što je odbranio doktorsku tezu iz neurohirurgije 1965. Umro je 1959. godine. gdje ostaje sve do odlaska u mirovinu. Važio je za dobrog pedagoga edukatora i bio omiljen među studentima. osnivač je Neurohirurškog odjeljenja a kasnije Neurohiruške klinike Kliničke bolnice u Sarajevu. godine u Delnicama (Hrvatska). godine u Zagrebu. pretežno iz domena intrakranijalnih krvarenja. a bio je član više jugoslavenskih i svjetskih stručnih udruženja. profesor Miroslav Kretić objavio je u preko 40 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. godine na predmetu Hirurgija na Katedri za hirurgiju Medicinskog fakulteta. a potom izabran za docenta na predmetu Hirurgija. Iz ovog perioda postoji nekoliko njegovih eksperimentalnih radova u kojima su opisani rezultati. Također.

Za asistenta Medicinskog fakulteta izabran 1968. Mađarskoj i Španiji. KULENOVIĆ HUSEIN (1939. vanrednog profesora 1986. Godine 1947. izabran je za docenta na predmetu Anatomija na Medicinskom fakultetu u Skoplju. godine. redovni profesor Anatomije Rođen je u Pragu 1915. Stručno se usavršavao. Magistarsku tezu o temi “Studija efekata dobi na vrijednost trajanja drugog srčanog tona” odbranio na Medicinskom fakultetu Sarajevu 1977. izabran je za vanrednog profesora na istom fakultetu. trbuha. godine. godine u akciji suzbijanja pjegavca u Bosni. godine.-1985. a 1961. godine. a 1949./1954. Na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je u zvanje docenta i vanrednog profesora Anatomije 1944.-2003. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1965. Bio je šef Instituta za fiziologiju i biohemiju od 1972. Također je obavljao funkciju dekana ovog Fakulteta školske 1953. za redovnog profesora Anatomije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. izdatog 1978. Godine 1957. godine. Obavljao je dužnost prodekana za nastavu na 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Vladimir Bačić. Jedno vrijeme radio je u Higijensko-epidemiološkom odjeljenju Glavne vojne bolnice u Zagrebu i kao liječnik učestvovao je 1946. do 1987. zdjelice.). na kome je održao i prvo predavanje studentima. godine i redovnog profesora 2003. a doktorsku disertaciju o temi “Karakteristike i vremenski odnosi polikardiografskih parametara lijevog ventrikula srca u različitim dobnim skupinama i njihov značaj” odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1979. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je u Bosanskom Petrovcu 1939. godine. godine. Posebno se interesirao i bavio područjem antropometrije i anatomije. do 2003. godine. godine. u eminentnim centrima za fiziologiju u Švedskoj. te “Pregled građe grudi. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu. štampanog kao Kompendij iz anatomije čovjeka iz tri djela: “Pregled građe glave. zatim “Opća anatomija”. Osnovao je Zavod za anatomiju na istom fakultetu. godine. uglavnom iz područja fiziologije kardiovaskularnog sistema.). Autor je vrlo poznatog priručnika iz anatomije. noge i ruke”. Nakon završenog studija radio je kao asistent u Institutu za anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu do 1944. Francuskoj. u kojoj je nastavno štivo iz Histologije i embriologije napisao prof. gdje je i maturirao 1933. za docenta 1979.KRIŽAN ZDENKO (1915.. godine. Gimnaziju je pohađao u Bosanskoj Gradiški i Zagrebu. godine. vrata i leđa”. i od 1998. imenovan je za vanrednog. godine. Medicinski fakultet u Zagrebu završio je 1940.

Godine 1974.).-1999. godine izabran za asistenta na predmetu Interna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. većinom iz oblasti fiziologije kardiovaskularnog sistema. do 2000. Aktivno je govorio njemački i francuski jezik. godine i dekana od 2000. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu. Potom je tri mjeseca radio u Bolnici za koštanu tuberkulozu u Stocu. Nekoliko godina bio je šef Hepatološkog odsjeka u okviru Hematološko-hepatološkog odjeljenja UMC-a Sara- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . godine. do 2003. Ukupno je publicirao oko 50 stručnih i naučnih radova. godine. Objavio je više radova iz interne medicine i hematologije. a onda upućen od strane Savjeta za zdravlje na dužnost sreskog ljekara i upravnika zdravstvene stanice u Modriči do oktobra 1955. Godine 1961. godine u Bihaću. dobio je titulu primarijusa od Republičkog sekretarijata za zdravstvo i socijalnu politiku. godine. KULENOVIĆ SALAHUDIN (1921. Koncem 1957. Krajem iste godine dobio je specijalizaciju iz Interne medicine na II internoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu.Medicinskom fakultetu od 1990. kao vršilac dužnosti upravnika. Bio je priznat javni i društveni radnik posebno u ratnom i poslijeratnom periodu u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Predavao je studentima svih biomedicinskih fakulteta. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1952. Umro je u Sarajevu 2003. asistent Interne medicine Rođen je 1921. za što je dobio niz društvenih priznanja. a ostat će upamćen kao vrlo elokventan predavač. Pripravnički staž obavio je u Kliničkoj bolnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. položio je specijalistički ispit iz Interne medicine. godine.

Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zagrebu. Uspješno je odbranio doktorsku disertaciju 1962. godine. naučnih skupova. godine. Učestvovao je na većem broju kongresa. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu pod naslovom „Upliv ishrane na etiologiju ateroskleroze“. 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Farmaceutski fakultet upisuje u Zagrebu 1947.). izabran je za docenta na predmetu Higijena i socijalna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Dozvolom upravnih organa Medicinskog fakulteta u Sarajevu upisao se kao student Medicinskog fakulteta 1965. godine. Umro je 1991. zapošljava se kao honorarni asistent na Institutu za higijenu i socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. a diplomirao je 1970.. godine. godine. redovni profesor Higijene i socijalne medicine Rođen je u Zagrebu 1927. a kasnije je verificiran i u zvanje redovnog profesora na predmetu Bromatologija. a diplomira 1952. Ponovo je izabran u zvanje docenta na predmetu Higijena i socijalna medicina na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1972. Radio je na projektu „Kontaminiranost hrane za ljudsku i stočnu ishranu“ i programu „Higijenski aspekti zaštite prirode i uloga ishrane za razvoj stanovništva“. Boravio je na stručnom usavršavanju u više zemalja Evrope. godine. godine. LEVI MARIO (1925. Sarajevu. Doboju. Poslije završenog studija (1952. godine. Koautor je udžbenika i skripti iz predmeta Higijena kako za studente Medicinskog tako i Stomatološkog fakulteta te Više medicinske škole u Sarajevu. Verifikacija u zvanje vanrednog profesora na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakujltetu u Sarajevu izvršena je 1983. Publicirao je preko 60 radova kako u domaćim tako i u inozemnim časopisima. godine. U mirovinu je otišao 1987. U zvanje vanrednog profesora na predmetu Higijena i socijalna medicina izabran je 1975. godine. Položio je specijalistički ispit iz medicinske biohemije 1963. a preminuo u Sarajevu 1999.). a maturirao je u Banjoj Luci 1947.-1991. a jednu godinu je proveo u Londonu u Nacionalnom institutu za medicinska istraživanja. a 1964. tematskih sastanaka u zemlji i inozemstvu. godine.jevo.

odlazi u Beograd. godine. Jedno vrijeme je bio predsjednik Kancerološke sekcije BiH i član Redakcijskog odbora časopisa „Medicinski arhiv“.-1973. ratne hirurgije i sportske medicine. te glavni hirurg Sedme vojne oblasti u Sarajevu u činu sanitetskog pukovnika sve do 1957. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Studirao je medicinu na medicinskim fakultetima u Budimpešti. kada je otišao u mirovinu. za redovnog profesora i zamjenika šefa Hirurške klinike. godine potavljen je za šefa Hirurškog odjeljenja Opće bolnice u Mostaru. gdje jedno vrijeme radi kao hirurg.LUKAČ FEODOR (1892. bira se za vanrednog profesora. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Foči 1892. a okončao u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu. Jedno vrijeme radi kao glavni hirurg Bolničkog centra u Zrenjaninu. U januaru 1945. Specijalizaciju iz hirurgije započeo je na Hirurškoj klinici profesora De Quervaina u Bernu. zatim 1950. ali i tokom usavršavanja u nekoliko većih hirurških klinika u Evropi. Nakon što je umirovljen 1962. čija su predavanja studenti rado slušali. godine. godine diplomirao. gdje je 1919. godine. godine kada je umro. a nakon što je izbjegao smrt od strane okupatora bježi u Švicarsku. te „Slavija“ u Sarajevu 1919. zatim kao glavni hirurg Armijske bolnice u Novom Sadu. Beču i Bernu. Također je bio stručno i društveno angažiran. Osnovao je i sportske klubove: „Osman“ u Sarajevu 1908. godine. Bio je odličan pedagog i govornik. gdje provodi 18 godina kao hirurg i organizator hirurške službe u Mostaru i Hercegovini.). angažiran je kao docent na Hirurškoj klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. do 1962. traumatologije. Nakon položenog specijalističkog ispita 1923. te je jedno vrijeme bio i predsjednik kulturnoprosvjetnog društva „Prosvjeta“. Godine 1947. Radi ovog svog angažmana nekoliko puta je odlikovan. godine vraća se u Beograd i pristupa u Sanitetsku službu JNA. zatim društvo antialkoholičara „Pobratim“. Gimnaziju je završio u Sarajevu. godine profesor Lukač je obavljao funkciju šefa Hirurške klinike u Sarajevu. Drugi svjetski rat zatiče ga na dužnosti upravnika Opće bolnice u Mostaru. i to iz domena općehirurških problema. godine. a 1957. do 1973. Od 1959. Nastavne i naučnoistraživačke aktivnosti profesora Feodora Lukača odnosile su se na njegovo bogato hirurško znanje i iskustvo nastalo u praksi.

Zatim odlazi u Novi Sad za direktora Instituta za univerzitetsku nastavu Univerziteta u Novom Sadu. te proučavanja utjecaja pojedinih faktora spoljašnje sredine na građu i funkciju pojedinih organa i sistema (buka i vibracija.-1995. srednju školu u Somboru. godine. godine.-1978. prvenstveno iz domena eksperimentalne neuroendokrinologije. MILOJKOVIĆ ALEKSANDAR (1923. Od 1955. te radovi iz domena građe i funkcije pinealne žljezde publicirao je u velikom broju domaćih i inozemnih časopisa. Umro je u Novom Sadu 1995. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu.). Osnivač je i prvi šef Instituta i Katedre za histologiju i embriologiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. bioklimaktologa i meteorologa. a studi okončao na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1936. redovni član ANUBiH. godine. eksperimentalne histologije i stresologije. emocije. Iste godi- 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Istovremeno je rukovodio Institutom za histologiju i embriologiju istog fakulteta do odlaska u mirovinu. Učestvovao u NOB-u od 1944. a od 1966. kojim je rukovodio do 1966. julska nagrada i francuskog odlikovanja Palmes academiques. histologa. a klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1942. u Laliću (SCG). godine u Sušaku (Hrvatska).). godine dopisni je član Naučnog društva BiH. itd. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1923. svjetlost i tama. Orden zasluga za narod sa srebrenim vijencem. a također i član nekoliko evropskih društava. redovni profesor Histologije i embriologije Rođen je 1912. Rezultate svojih stručnih i naučnih istraživanja. Osnovnu školu završio je u Delnicama. Oktobarska nagrada Novog Sada. a potom biva i u dva mandata dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. anatoma. godine. i dobio čin majora.MILIN RADIVOJ (1912. do 1946. klimatski faktori. Orden rada drugog reda. iradijacija). Za svoj društveni angažman dobio je niz odlikovanja i priznanja: Medalju rada. dopisni član SANU. akademik. od 1961. 7. Započeo je studirati medicinu u Nansi (Francuska).

godine u Bolnici “Mladen Stojanović” u Zagrebu. a također i na postdiplomskom studiju. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je 1931. nakon čega za redovnog profesora 1975. godine u Sarajevu u trgovačkoj porodici. godine u Sarajevu. NAKAŠ MUHAMED (1931. te vanrednog profesora 1969. Godine 1959. a diplomirao 1957. a nakon habilitacionog rada „Savremena ispitivanja muškog sterilititeta na materijalu GAK u Sarajevu“. Posljednje godine života proveo je kao šef Ginekološko-akušerskog odjeljenja Jugoslavenske bolnice u Zaviji (Libija). Također je bio višestruki reprezentativac u košarci. godine.-1990. Na Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu je bio šef gotovo svih odjeljenja. dugogodišnji sekretar i predsjednik Ginekološko-akušerske sekcije Društva ljekara. Bio je saradnik u brojnim dnevnim i nedjeljnim časopisima s aktuelnim temama iz oblasti kojom se stručno bavio. a nastavlja 1947. bira se za docenta na istom predmetu. te diplomira na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1950.ne upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu. Godine 1970. a umro je aprila 1978. Rezultate svojih stručnih i naučnih ispitivanja objavio je u 56 stručnih i naučnih članaka. godine. Nekoliko puta organizirao je naučne i stručne skupove u ovoj oblasti. Specijalizaciju iz ginekologije i akušerstva započeo je 1954. godine. godine. godine. Bio je priznat javni i društveni radnik. Imao je izuzetne pedagoške sposobnosti u prenošenju znanja studentima i mlađim kolegama. a kao nastavnik vodio je nastavu iz Ginekologije i akušerstva za studente svih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu.). gdje se i teško razbolio. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. odbranio je doktorsku disertaciju „Problem neželjene trudnoće sa posebnim osvrtom na stanje u SRBiH“. Habilitirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1964. biran je za asistenta Medicinskog fakulteta na predmetu Ginekologija i akušerstvo. godine o temi „Razdražljivost perifernih nerava in nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . studiranje prekida 1944. jer je bio mobiliziran u JNA. a okončao i položio specijalistički ispit na Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu 1958. Medicinski fakultet u Sarajevu upisao 1950.

do 1966. a istovremeno se bavio istraživanjima u svojoj oblasti. godine. a posebno eksperimentalnim istraživanjima. a zaslužan je što je na Institutu za fiziologiju i biohemiju osnovana moderna mikroelektrofiziološka laboratorija i intracelularne registracije bioelektričnih potencijala. Uspješno i kvalitetno je obavljao nastavu iz predmeta Fiziologija za studente biomedicinskih fakulteta preko trideset godina. docenta 1964. Lowensteuna. Ordena rada sa zlatnim 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanrednog profesora 1970. ADP. godine.. Usavršavao se u nekoliko centara. te kao stipendista Nacionalnog insituta za zaštitu zdravlja SAD od 1964. godine boravio je na Institutu za fiziologiju Kolumbija univerziteta u Njujorku kod čuvenog profesora doktora Wernera R. što je rezultiralo brojnim radovima koje je prezentirao na domaćim i inozemnim kongresima i publicirao u domaćim i inozemnim časopisima. Najveći broj njegovih radova je iz oblasti neurofiziologije. priznatog svjetskog neurofiziologa. godine. Na naučnim i stručnim skupovima. Zaposlio se 1957. Također je bio koautor u osam udžbenika fiziologije i biohemije. iz čega je objavio nekoliko radova. u Institutu „Boris Kidrič“ u Vinči. Dobitnik je brojnih društvenih priznanja. u kome je napisao poglavlje iz oblasti nerava. Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva. Doktorsku disertaciju o temi „Prenatalna ekspozicija RTG zračenja niskih energija na nivo ATP. godine. te Udruženja fiziologa BiH i Jugoslavije i Udruženja farmakologa.. između ostalog. mišića i CNS. godine na Institutu za fiziologiju i biohemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prošao faze izbora asistenta 1958. u više mandata član savjetodavnih i upravnih struktura Medicinskog i Farmaceutskog fakulteta. Također se puno bavio radiobiologijom. između ostalog. a posebno je značajan njegov dopirnos štampanju udžbenika „Medicina rada“. u kom zvanju je i preminuo 1990. u stručnim časopisima i zbornicima radova prezentirao je ili publicirao preko dvije stotine naučnih i stručnih radova. Bio je aktivan društveni radnik.situ“. vodeći niz vrlo značajnih naučnoistraživačkih projekata. predavača 1962. i redovnog profesora 1976. Kliničkog centra u Sarajevu. AMP i CP u mozgu kunića tokom postnatalnog razvoja“ odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1976. biohemičara i biofizičara Jugoslavije.

godine doktorsku disertaciju o temi „O kompleksnim spojevima nikotina“.vijencem i Ordena zasluga za narod sa srebrenom zvijezdom. akademik. Medicinski fakultet upisao u Sarajevu 1944. izabran je za docenta na Katedri za medicinsku hemiju Medicinskog fakultet u Sarajevu.). te rukovodi Centrom za kontrolu lijekova pri Zavodu za javno zdravstvo Bosne i Hercegovine. Na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu izabran je 1975.-2005. godine za vanrednog profesora na predmetima Kontrola lijekova i Toksikološka hemija. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Beogradu. godine. Diplomirao je na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1956. Umro je u Sarajevu 2005. izabran je za asistenta na Katedri za biohemiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. redovni profesor Hemije Rođen je 1932. Jedno vrijeme bio je na specijalilzaciji u Halifaksu (Kanada. godine za vanrednog profesora. te okončao u Sarajevu u prvoj generaciji diplomiranih ljekara 1953. za redovnog profesora. a 1982. godine. godine osniva i rukovodi Radiološko hemijsko-biološkim laboratorijom za potrebe civilne zaštite. U periodu od 1992. godine. rukovodio Olimpijskom laboratorijom u Sarajevu sa sedam odjeljenja i 60 zaposlenih. Mostaru i Travniku. godine u Vojki kod Novog Sada. NIKULIN ALEKSANDAR (1926. godine NIKOLIN BRANKO (1932. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Sarajevu. Rezultate svojih istraživanja publicirao je u preko 100 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Dvije godine je radio u Biohemijskom laboratoriju. Na Prirodnomatematskom fakultetu u Sarajevu odbranio 1964.-2005. redovni profesor Patološke anatomije Rođen je u Sarajevu 1926. prešao u Beograd. Godine 1960. Godine 1968. godine). godine. zatim 1974. 1967. i Štokholmu (1975. Umro je u Sarajevu 1990. godine). do 1996. Za vrijeme studija bio je demonstrator nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  .). godine. Godine 1984.

godine. u Frajburgu kod profesora F. Više puta boravio je na stručnom usavršavanju u inozemstvu: od 1957. godine. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1924. eksperimentalne patologije. među kojima značajan broj originalnih radova iz područja kliničke i morfološke patologije. član Udruženja patologa Jugoslavije. Umro je 2005. 1962. 1963. gdje je završio osnovnu školu i Prvu mušku gimnaziju. specijalista patološke anatomije. Bio je izvrstan pedagog koji je u trideset godina rada na Medicinskom fakultetu odgojio brojne generacije studenata biomedicinskih fakulteta. u Frankfurtu. Odbranio je habilitaciju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1959. i 1958. bila je osnovno štivo iz predmeta Patološka anatomija. U tridesetpetogodišnjoj nastavnoj i naučnoj karijeri objavio je 107 stručnih i naučnih radova u inozemnim i domaćim časopisima.na Institutu za histologiju i embriologiju i Institutu za patološku anatomiju.). član brojnih stručnih asocijacija i organa: Savjeta Fakulteta. godine. NUMIĆ NURUDIN (1924. nakon čega biva izabran za vanrednog profesora 1966. te magistranata i doktoranada medicinskih nauka. Godine 1965. Njegova knjiga „Opća patologija“./81. te patologije respiratornog trakta uzrokovane egzogenim noksama. a sljedeće godine je biran za docenta na Katedri za patološku anatomiju./82.-1994. i 1981. godine pomoćni je asistent na predmetu Patološka anatomija. Bio je izuzetno društveno aktivan. istraživanja uloge hemijskih medijatora u upalnim procesima. godine. štampana u nekoliko izdanja. Bio je šef Katedre i Instituta za patološku anatomiju od 1961. Od 1953. Savjeta za naučni rad SRBiH. odbranio je doktorsku disertaciju „O nekim morfološkim promjenama kod akutnog djelovanja histamina“. Buchnera. Nakon Drugog svjetskog rata upisuje Medicinski fa-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . do 1957. a zatim i za redovnog profesora na predmetu Patološka anatomija. do odlaska u mirovinu 1991. i dekan 1980. te prodekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 1973. godine. predsjednik predsjedništva Udruženja univerzitetskih nastavnika. a 1966./74. godine u Sarajevu. godine u Grajsvaldu (Njemačka). a jedan dio se odnosi na eksperimentalne i morfološke studije šoka kod pokusnih životinja.

godine. godine radi na Trećoj internoj klinici. Specijalizirao je kardiološku hemodinamiku u Institutu za eksperimentalna klinička ispitivanja u Pragu. te dugogodišnji sekretar i predsjednik Kardiološke sekcije Društva ljekara Bosne i Hercegovine i generalni sekretar i predsjednik Udruženja kardiologa bivše Jugoslavije. te Fonokardiografski i Spirometrijski kabinet. godine sve do 1992. nakon čega je formirao prvu Koronarnu jedinicu u Bosni i Hercegovini. Više puta je boravio na stručnim usavršavanjima. godine specijalizira Internu medicinu i nakon položenog ispita 1961. Za svoj stručni i društveni angažman dobio je niz priznanja. gdje obnaša dužnost šefa stanice za Hitnu medicinsku pomoć. godine. a zatim u Sarajevu do 1955. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu je prošao sve faze izbora od asistenta do redovnog profesora i nastavnika na postdiplomskom studiju iz kardiologije. na kojem je diplomirao 1952. U rodnom gradu je završio osnovno i srednje obrazovanje.). Nakon obavljenog ljekarskog staža. i iz te oblasti je objavio 92 stručna i naučna rada. Nakon obavljenog ljekarskog staža radi kao ljekar opće prakse u Kalinoviku. godine. OSMANAGIĆ IZET (1919. Od 1960. Od 1956. specijalizira ginekologiju i akušerstvo u Kliničkoj bolnici „Koševo“ u Sarajevu. te član Evropskog udruženja kardiologa i Medicinske sekcije Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.kultet Sveučilišta u Zagrebu. a također i poglavlje o kardiologiji u zajedničkom udžbeniku „Interne medicine“ bosanskohercegovačkih autora. nastavio u Pragu a završio u Beogradu. uglavnom iz oblasti kardiologije na univerzitetima u inozemstvu. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je u Sarajevu 1919. Specijalistički ispit je položio na Ginekološkoj klinici u Beogradu. Cjelokupan radni vijek posvetio je kardiologiji. Medicinski fakultet počeo je studirati u Beču. a potom i direktora Gradske poliklinike u Sarajevu. Umro je u Sarajevu 1994. godine. godine rukovodi Ginekološko-akušerskim odjeljenjem nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . godine. kojom rukovodi od 1974. Bio je član brojnih stručnih i naučnih udruženja u BiH i Jugoslaviji.-1994.

Opće bolnice u Zenici. Hajdelbergu. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1953. U Hamburgu je boravio na Dijabetološkoj klinici čuvenog profesora Bertrama. Bio je izuzetan i strog pedagog. što mu je nakon povratka u Sarajevo omogućilo da počne primjenjivati. Nakon diplomiranja jedno vrijeme radi kao volonter na Hirurškoj klinici u Zagrebu. godine. a završio u Zagrebu 1936. a brojne generacije studenata biomedicinskih fakulteta i specijalista ginekologije i akušerstva pamtit će ga kao vrsnog stručnjaka i edukatora. godine. Mestwerda i u Štokholmu kod prof. Aktivno je bio angažiran i u Ginekološkoj sekciji Društva ljekara BiH. Iste godine brani habilitacioni rad i bira se za docenta Medicinskog fakulteta na predmetu Ginekologija i akušerstvo.). te ljekar u Zavodu za socijalno osiguranje u Zagrebu. a onda kao sreski ljekar u Hrvatskoj Kostajnici. Umro je u Sarajevu 1994. Frankfurtu i Beču. a četiri godine kasnije i za vanrednog profesora na istom predmetu. kada 1944. godine. godine. 60 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Nakon oslobođenja radi kao ljekar u Narodnoj miliciji Zagrebačke armijske oblasti. gdje je maturirao 1928. godine na usavršavanjima u Hamburgu kod prof. i redovnog profesora 1975. nakon čega je formirao Odsjek za maligna oboljenja pri Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu. zapošljava se kao asistent Interne klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine pristupa NOR-u. Medicinski fakultet počeo je studirati u Gracu (Austrija). a kasnije i Odsjek za ginekološku rehabilitaciju u banji Ilidža.-1983. PERINOVIĆ MILENKO (1909. godine. Dolaskom okupatorski vlasti dobiva otkaz iz službe i biva nezaposlen i živi u Bjelovaru. godine. Kotmajera. Stručno se usavršavao na Internim klinikama u Hamburgu. prvi u bivšoj Jugoslaviji. za vanrednog profesora 1968. Istovremeno je boravio u nekoliko navrata tokom 1963. za docenta 1962. i 1964. profesora Fellingera u Beču i profesora Mathesa u Heidelbergu. Gimnaziju je pohađao u Derventi i Bihaću. godine. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1909. jedinu instituciju takve vrste u BiH. godine. a za profesora emeritusa 1981. te prolazi procedure izbora. Godine 1949.

oralne antidiabetike u liječenju bolesnika od šećerne bolesti. Habilitirao je 1961. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Iskustva u vezi sa kliničkom primjenom antidijabetika“. Dugo godina je rukovodio Gastroenterološkim odjeljenjem i Odjeljenjem za dijabetes na Internoj klinici u Sarajevu. Jedno vrijeme bio je generalni sekretar Društva endokrinologa Jugoslavije. Rezultate svojih istraživanja i stručna iskustva objavio je u oko 170 stručni i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima, pretežno iz dijabetologije i kliničke farmakologije. U časopisu „Medicinski arhiv“ objavio je veliki broj prikaza stručnih knjiga i časopisa Bio je član Redakcijskog odbora časopisa „Acta Medica Iugoslavica“. Jedan je od najstarijih i najzaslužnijih članova endokrinološke sekcije Društva ljekara BiH, i jedan od pionira dijabetologije na bivšim jugoslavenskim prostorima. Kao javni i društveni radnik, priznat i cijenjen zbog svog ogromnog angažmana, odlikovan je nizom priznanja, plaketa i odlikovanja, između ostalog, Ordenom rada sa zlatnim vijencem i Ordenom zasluga za narod sa srebrenim zracima. U mirovinu je otišao sa mjesta dugogodišnjeg šefa Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. Umro je u Sarajevu 1983. godine.

PERIĆ BRANKO (1926.-1997.), redovni profesor Fiziologije i Biohemije
Rođen je u 1926. godine. Kao srednjoškolac uključio se u ilegalni pokret za odbranu grada Sarajeva, a od maja 1942. godine je učesnik NOR-a. Po završetku Drugog svjetskog rata upisuje Medicinski fakultet u Sarajevu i na njemu diplomira 1956. godine. Usavršavao se u Vinči na Institutu “Boris Kidrič” iz područja primjene radioaktivnih izotopa u medicini. Također je proveo jednu godinu na specijalizaciji iz kliničke fiziologije u Karolinskoj bolnici u Štokholmu, a 1961. godine i na Kolumbija univerzitetu u Njujorku. Nakon smrti profesora Aleksandra Sabovljeva 1963. godine preuzima rukovođenje Institutuom za fiziologiju i biohemiju do 1971. godine. Vodio je nekoliko projekata iz područja fiziologije i biohe-

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

61

mije, a rezultate istraživanja objavio je u preko 150 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim biomedicinskim časopisima. Kao nastavnik Medicinskog fakulteta u Sarajevu prošao je izbore od asistentna do profesora emeritusa. Odgojio je brojne generacije studenata svih biomedicinskih fakulteta, koji ga pamte kao izuzetno kvalitetnog edukatora. Bio je član brojnih naučnih i stručnih organizacija, kao: New York Academy of Science, European Society for Microcirculation, Rheological Society, Jugoslovenskog Društva za fiziologiju, Nacionalni komitet međunarodnog biološkog programa. Također, profesor Perić je obavljao niz društvenih i rukovodnih funkcija: bio je pomoćnik direktora Kliničke bolnice u Sarajevu za NIR, potpredsjednik PO UMC-a i dr. Za svoj javni i društveni angažman nagrađen je brojnim priznanjima. Umro je u Sarajevu 1997. godine.

POPOVIĆ VOJIN (1925.-1977.), docent Interne medicine
Rođen je 1925. godine u Ivangradu (SCG). Osnovnu školu završio je u Ivangradu, gimnazijsko školovanje započeo u rodnom mjestu, prekinuo 1941. godine, nastavio u Sarajevu i završio 1946. godine. Kao đak prve generacije studenata Medicinskog fakulteta u Sarajevu diplomirao je 1954. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Kliničkoj bolnici Koševo, jedno vrijeme radio je kao ljekar u Sreskoj zdravstvenoj stanici Sarajevo. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je decembra 1960. godine. Nastavnu karijeru započeo je na Katedri za internu medicinu kao asistent 1957. godine, da bi u zvanje docenta bio izabran 1976. godine. Ima publiciranih preko 40 naučnih i stručnih radova, uglavnom u oblasti hepatobilijarnog trakta. Naslov njegove

62

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

doktorske teze je „Promjena na jetri kod Diabetes mellitusa i međusobni odnosi oboljenja jetre i Diabetes melitusa“. Aktivno je učestvovao na mnogim naučnim i stručnim skupovima u zemlji, a također je bio i član nekoliko stručnih udruženja iz svoje oblasti. Kao učesnik rata, bio je zatvaran od okupacijskih vlasti, a završetak Drugog svjetskog rata dočekao je kao 100% RVI. Odlikovan je Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod i Ordenom rada sa zlatnim vijencem. Obavljao je niz značajnih funkcija na Medicinskom fakultetu i Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu, a također i republičkim organima. Umro je u Sarajevu 1977. godine.

POPOVIĆ ZULEJKA (1930.-1991.), redovni profesor Pedijatrije
Rođena je u Zagrebu 1930. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Banjoj Luci. Medicinski fakultet je završila u Sarajevu 1956. godine. Kao odličan student i ljekar primljena je na specijalizaciju na Dječiju kliniku 1959. godine, a po položenom specijalističkom ispitu, zahvaljujući svom angažmanu i organizatorskim sposobnostima jedno vrijeme obavlja dužnosti šefa Odjeljenja za gastroenterologiju, a kasnije i dužnost direktora Dječije klinike i Poliklinike za dječje bolesti „Prof. dr. Milivoje Sarvan“ u Sarajevu. Prošla je sve faze izbora od asistenta do redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pedijatrija. Pionir je i osnivač Službe za dječiju alergologiju i imunologiju u BiH i iz tog segmenta je i najveći broj objavljenih stručnih i naučnih radova, te odbranjene magistarska i doktorska teza. Ima ukupno publiciranih preko 100 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu. U dva mandata bila je i predsjednik Pedijatrijske sekcije Društva ljekara BiH, te organizator nekoliko stručnih i naučnih skupova iz pedijatrije. Bila je izuzetno društveno aktivna u mnogim profesionalnim, društvenim i humanitarnim udruženjima, od Savjeta za zdravstvo i socijalnu politiku BiH, Predsjedništva alergologa i imunologa Jugoslavije do Predsjedništva pedijatara Jugoslavije. Odlikovana je Ordenom zasluga za narod sa srebrenim vijencem. Smrt ju je

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

6

a do svoje smrti 1980. kod glasovitog hirurga plastičara za nos. a svoje rezultate prezentirao je na brojnim naučnim i stručnim skupovima i publicirao u brojnim domaćim i stranim časopisima. s operacionom salom i ambulantom koje je uspješno vodio do Drugog svjetskog rata. Jula 1923. Kratko radi u Državnoj bolnici u Sarajevu. godine PRAŠTALO ŽARKO (1891. u Berlinu. godine kod čuvenih profesora Haumanna i Hajeka. ponovo preuzima dužnost šefa ORL odjeljenja. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu zavšrio je 1953. da bi ga NDH vlasti smijenile s položaja šefa odjeljenja i postavile Tvrtka Dujmušića. Dio specijalističkog staža obavlja i na ORL klinici u Njemačkoj. a onda odlazi da specijalizira ORL na Bečki medicinski fakultet u periodu od 1921. Otišao je u penziju kao redovni profesor 1960. godine. godine bio je savjetnik i predavač na ORL klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. godine vraća se u Sarajevo i radi na Hirurškom odjeljenju Opće državne bolnice kao specijalista otorinolaringolog. a osnivanjem Medicinskog fakulteta ovo odjeljenje prerasta u Kliniku za bolesti uha. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu. a ubrzo zatim iza ovog oformio je ORL odjeljenje sa deset kreveta.-1985. Medicinski fakultet je završio u Beču 1920. 64 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Svoje bogato naučno i istraživačko iskustvo koje je sticao usavršavanjima u inozemstvu. predano je prenosio studentima medicine i mlađim kolegama specijalizantima. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1925. grla i nosa. godine.). do 1923.zatekla na mjestu šefa Katedre za pedijatriju Medicinskog fakulteta 1991. PRCIĆ MIDHAT (1925. redovni profesor Otorinolaringologije Rođen je 1891. Godine 1945. godine.). profesora Josepha. a Žarko Praštalo je postavljen za šefa ove klinike u zvanju vanrednog profesora Medicinskog fakulteta.-1980.

a u periodu od 1972. docenta. vanrednog profesora do redovnog profesora Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na predmetu Sudska medicina. izabran je za redovnog profesora Fakulteta kriminalisitičkih nauka Univerziteta u Sarajevu 1993. godine. pri čemu prolazi procedure izbora od asistenta do redovnog profesora. godine bio je šef Instituta nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 6 . Prošao izborne procedure od asistenta. Također. i 1989.). Doktorsku disertaciju odbranio je 1974. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1954. U istraživačkom opusu ima oko 40 publiciranih stručnih i naučnih radova iz više oblasti forenzičke medicine objavljenih u domaćim i inozemnim časopisima. bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski arhiv“. autor je dva izdanja udžbenika „Sudska medicina“ objavljena 1986. godine. Od 1974.godine. do 1976.-2004. godine. do 1993. Njegov naučni i istraživački opus čini preko 50 objavljenih radova u domaćim i inozemnim časopisima iz opće i abdominalne hirurgije. godine. Veoma rano se posvetio abdominalnoj hirurgiji i u tom segmentu jedan je od pionira u bivšoj Jugoslaviji. Studenti ga pamte kao vrsnog pedagoga. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Član je brojnih naučnih i stručnih asocijacija u zemlji i inozemstvu. Na Hirurškoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu radi sve do svoje smrti 1985. redovni profesor Sudske medicine Rođen je u Konjicu 1922. Specijalistički ispit iz Sudske medicine položio 1958. Osnivač je i dugogodišnji šef Klinike za abdominalnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. PROHIĆ HALIL (1922. Osnovno i srednje obrazovanje stekao u Konjicu. godine. Također. godine.

Godine 1962. godine u Beogradu. položila je specijalistički ispit iz Infektologije i nakon toga je imenovana za šefa Odsjeka za neuroinfekcije Infektivne klinike. godine. PUTNIK LJUBICA (1926.za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Beogradu. asistent Infektologije Rođena je 1926. asistent Hirurgije Rođen je u Ključu 1927. angažiran u rukovodnim strukturama fakulteta i Univerziteta. Umro je u Sarajevu 2004. Specijalistički ispit iz ortopedije položio je 1960. iz ortopedije. u tom zvanju ga je zatekla i smrt 1979. godine.). Iste godine je izabran za asistenta na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Ljekarski staž je obavila u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. godine radila je u Zavodu za zdravstvenu zaštitu radnika „Pretis“ Vogošća. Bio je priznati javni i društveni radnik. godine.).-1984. Gimnaziju je završio u Sarajevu 1946.). godine na Ortopedskoj klinici Medicinskog fakulteta Sveučilištau Zagrebu. Do 1957. te zahvaljujući svojim organizatorskim sposobnostima pomogao je otvaranje nove Ortopedske klinike Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. PŠORN DRAGUTIN (1927. a Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1953. Kao slikar amater imao je više samostalnih i zajedničkih izložbi. godine.-1969. Pionir je ortopedske discipline u Bosni i Hercegovini i kao iskusan ljekar praktičar. godine. a jedno vrijeme obavljao je i funkciju predsjednika Samoupravne interesne zajdnice nauke Bosne i Hercegovine (1980. Nakon završenog studija jedno vrijeme je radio u preduzeću „Zrak“ u Sarajevu. Od 1957. 66 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine radi na Infektivnoj klinici Kliničke bolnice u Sarajevu. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1954. Važio je za dobrog edukatora koji je svoje praktično iskustvo znao kvalitetno prenijeti studentima i specijalizantima. Osnivač je i prvi predsjednik Sekcije za ortopediju i traumatologiju Društva ljekara Bosne i Hercegovine.-1979. Za asistenta na predmetu Infektivne bolesti izabrana je 1965.

gdje ostaje raditi sve do svoje smrti 1952. Nakon što je nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 6 . godine. Na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu biran je za redovnog profesora 1947. godine. Za svoj društveni i stručni angažman u Društvu ljekara Bosne i Hercegovine i Savezu društava Jugoslavije dobila je Spomen-plaketu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Wurzburgu (Njemačka) 1920. godine i šefa Katedre za rendgenologiju. Na ovom Institutu radio je sve do 1945. godine. Medicinski fakultet Univerziteta u Zagrebu završio je 1929. zaposlio se kao specijalista rendgenolog u bolnici „Milosrdna braća“. godine.).godine i u tom zvanju ju je zatekla smrt. Za kliničkog asistenta na Institutu za rendgenologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu izabran je 1927. godine. izabran je za starijeg asistenta na Katedri za ftiziologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. a zatim kao liječnik u Bosanskom Brodu.-1952. Radio je kao liječnik u Školskoj poliklinici u Varaždinu. a naslov diplomske teze bio je: „Die Erkennbarkeit von Antiqua – und Fraktur-Buchstaben im indirekten Sehen“. Stevo Radojević je jedan od pionira rendgenologije u bivšoj Jugoslaviji. godine. godine nakon obavljenog specijalističkog staža na Institutu za tuberkulozu u Golniku. godine. Educirao je i osposobio brojne doktore medicine i specijaliste rendgenologije u Bosni i Hercegovini. RADOVIĆ JOVAN (1902. gdje je ostao do 1944. Specijalistički ispit iz TBC i plućnih bolesti je položio 1948. Bila je iskusan ljekar praktičar s izraženim pedagoškim sposobnostima da svoje znanje prenese studentima.-1954. Godine 1949. Prof. godine. dr. Autor je više naučnih i stručnih radova. Godine 1921. u Sarajevu 1969. docent Pneumoftiziologije Rođen je 1902.). godine. Publicirala je ukupno 11 stručnih radova što u domaćim što u inozemnim časopisima. redovni profesor Radiologije Rođen je u Budimpešti 1892. odnosno „Josip Kajfeš“ u Zagrebu. RADOJEVIĆ STEVO (1892.

-1998. je docent na predmetu Medicinska hemija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. godine. u to doba. Bio je šef Katedre za hemiju od 1986. godine.habilitirao 1953. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. jedno vrijeme je radio kao profesor u srednjoj školi „Ognjen Prica“ u Sarajevu. Osim što je bio vješt i pedantan kliničar.). Nakon diplomiranja. izabran je za asistenta na predmetu Medicinska hemija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. započinje studij na Filozofskom fakultetu. u kom svojstvu ostaje do 1973. godine. godine izabran je za docenta na predmetu ftiziologija na istom Fakultetu. godine u Sarajevu. izabran je za docenta na Katedri za metodiku nastave iz hemije. visokog procenta tuberkuloznih bolesnika sa značajno velikom rezistencijom Kohovog bacila na postojeća antibiotska i druga antituberkulozna sredstva. vanredni profesor Hemije Rođen je 1935. Godine 1953. Godine 1961.godine. po čemu ga starije kolege pamte kao svog autoritativnog učitelja. smjer Hemija. te bio primoran intenzivno istraživati nove dijagnostičke postupke i terapijska sredstva za liječenje. Plućnim oboljenjima i tuberkulozom počeo se baviti još 1936. posjedovao je dobre edukacijske sklonosti u prenošenju znanja studentima medicine. Umro je 1954. na kome je diplomirao 1959. U doba kada su terapija i dijagnoza ovih oboljenja bili insuficijentni. U tom periodu objavio je 6 naučnih radova o suvremenoj koncepciji primjene antituberkulostatika. Iz svog područja publicirao je oko 40 naučnih i 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . do 1988. a od 1975. Doktorsku disertaciju odbranio je na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Godine 1973. RAMIĆ SALKO (1933. godine.

stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. Varšavi. Medicinski fakultet u Sarajevu završila je 1958. godine. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Fojnici 1920. Smorena teškom bolešću. Tel Avivu. Ratković-Ðokić posvećen je mjerenju aktivnostima enzima u ljudskom mozgu. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. godine. Lenjingradu. a okončao u Zagrebu 1955. Moskvi. godine i do 1976.-2004. Izabran za redovnog člana nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 69 . akademik. asistent Farmakologije i toksikologije Rođena je u Sarajevu 1932. Ratković-Ðokić se bavila problemima holinergične transmisije u humanom mozgu. umrla je 1972. od začeća do duboke starosti. godine u svojoj 40. godine. Cjelokupani naučni opus dr. Doktorsku disertaciju odbranio je u Sarajevu 1970. godine. Dr. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio na Internoj klinici Kliničkog centra u Zagrebu. preštampavan u 6 dopunjenih i izmijenjenih izdanja. Godinu dana kasnije izabrana je za asistenta na predmetu Farmakologija i toksikologija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.). godine.). Magistrirala je i doktorirala na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.-1972. Medicinski fakultet započeo studirati u Pragu. Kao nastavnik prošao procedure izbora od asistenta do profesora emeritusa na predmetu Interna medicina Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. Montpeljeu. a također. RATKOVIĆ-ÐOKIĆ DOBRILA (1932. godini života u Sarajevu. Stručno se osposobljavao u nekoliko univerzitetskih centara u inozemstvu: Parizu. Umro je u Sarajevu 1996. objavljen 1969. REZAKOVIĆ DŽEMAL (1920. Više godina provela je na specijalizaciji u Velikoj Britaniji na Institutu za animalnu fiziologiju u Brabrahamu kraj Cambridgea. bio je autor udžbenika Organska hemija za III razred gimnazije. godine.

godine specijalizira internu medicinu u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. između ostalog: Šestoaprilske nagrade Sarajeva. Dobitnik je više nagrada i priznanja. Medalje za hrabrost. nagrada ZAVNOBiH-a. Medicinski fakultet u Zagrebu završio je 1944. Bio je priznat javni i društveni radnik. godine. izabran je za asistenta na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.ANUBiH./61. te monografije: „Trombodinamo-elastografija“. godine). godine RUSTEMBEGOVIĆ FAHRUDIN (1920. Umro u Sarajevu 2004. Jedno vrijeme boravio je na usavršavanju na Institutu za bolesti srca u Londonu (školske 1960. gdje je bio referent saniteta. Ordena rada sa zlatnim vijencem. objavljena 1987.). godine. te je kao autor i koautor objavio oko 70 stručnih i naučnih rado- 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . prvo u domobrane 1943. godine u Sarajevu.. Ordena rada sa crvenom zastavom. godine. Bosansko Grahovo i Drvar) kao ljekar opće prakse. gdje je završio osnovnu školu.-1972. a specijalistički ispit polaže na Internoj klinici Medicinskog fakulteta u Zagrebu. koje je obavljao savjesno i kvalitetno. Publicirao 103 stručna i naučna rada u domaćim i inozemnim časopisima. u nekoliko mjesta BiH (Gacko. „Trombolija i tromboembolijska bolest arterija. Osnivač je Udruženja bazičnih medicinskih znanosti BiH. jedno vrijeme savezni poslanik u Skupštini SFRJ. vena i mikrovaskularnog sistema“. Za vanrednog profesora Interne medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu izabran je 1968. Novembra 1957. godine u Kliničkoj bolnici u Sarajevu radi. Tokom studija bio je mobiliziran. a i gimnaziju 1939. godine. objavljena 1980. bavio se i naučnim publicističkim radom. Bosanska Krupa. godine bira se za docenta na predmetu Interna medicina. a nakon odbranjene habilitacije novembra 1961. jedno vrijeme bio je sekretar Odjeljenja medicinskih nauka i član predsjedništva ANUBiH. u NOB. Osim nastavnih aktivnosti. Od 1951. godine. do 1956. Član nekoliko naučnih i stručnih biomedicinskih asocijacija. redovni profesor Interne medicine Rođen je 1920. a onda februara 1944. Medalje zasluga za narod. Nakon obavljenog ljekarskog staža 1946.

u Internu (klini- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Epinger) u Beču. Godine 1934. Specijalizaciju iz bromatologije s medicnskom hemijom položio je 1937. Za magistra farmacije promoviran je 1930. od kojih je većina iz područja kardiologije. Bio je član Upravnog odbora Društva ljekara BiH. Medicinskom fakultetu u Sarajevu. redovni profesor Hemije Rođen je 1906. Ruždić odlazi u Lausannu u Internu kliniku (prof. i dr. Za svoj društveni i javni angažman odlikovan je Ordenom rada sa srebrenim vijencem. Srednjoj medicinskoj školi u Sarajevu. gdje je 1933. Ruždić provodi stanovito vrijeme na usavršavanju u inozemstvu u Institutu za patofiziologiju (prof. Da bi se upoznao s organizacijom i načinom rada u medicinskohemijskim laboratorijama. Rappaport) i Internoj klinici (prof. a osim ljekarskog rada na Trećoj internoj klinici u Sarajevu bio je angažiran u nizu drugih institucija u organima upravljanja: Domova zdravlja Sarajevo. Kliničke bolnice u Sarajevu. Još kao ljekar opće prakse pokazao se dobrim organizatorom zdravstvene službe (otvorio zdravstvene stanice u Gacku. Kao vojni stipendist upisuje studij hemije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. prof. povjereno mu je da u Bolnici IV. Udruženja kardiologa Jugoslavije. godine prof. obavljao je funkciju zamjenika šefa. armijske oblasti osnuje hemijski laboratorij. godine završio klasičnu gimnaziju. godine u Travniku. gdje je 1925. Vanotti). S referatima je aktivno učestvovao na svim važnijim bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim kongresima. Sanatoriju „Lov“ (prof. godine.). te jedno vrijeme i predsjednik Kardiološke sekcije Društva ljekara BiH.-1990. RUŽDIĆ IBRAHIM (1906. Umro je 1972. promoviran u čast doktora filozofije iz predmeta hemija.va u našim i inozemnim časopisima. Silberstein). Nakon okupacije Austrije 1938. općinskim strukturama u Sarajevu. a od 1971. godine. Te iste godine uprava sanatorija „Merkur“ povjerila mu je da osnuje medicinsko-hemijski laboratorij. Iste se godine upisao na Farmaceutski odjel Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. godne. i šefa Treće interne klinike. Godine 1957. Bosanskoj Krupi i Bosanskom Grahovu).

kada je na Sveučilištu otpočeo djelovati „treći stupanj nastave“. osnovana je viša škola koju je također vodio prof. prof. Ozren Novosel“. do 1945. današnje Kliničke bolnice „Dr. Bio je počasni član Udruženja liječnika opće medicine Jugoslavije i Austrijskog društva za 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Godine 1952. Godine 1945. organizira redovitu Školu za zdravstvene tehničare laboratorijskog smjera. dužnost koju je vršio sve do odlaska u starosnu mirovinu. Savjet za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu NRH povjerava mu da pored svoje redovne dužnosti preuzme i organizaciju rada i edukaciju kadrova u kliničkohemijskim laboratorijama na području NRH. Nakon završetka usavršavanja preuzeo je organizaciju rada u Medicinskohemijskom laboratoriju Sanatorija „Merkur“. 1954.ku u Baselu. Nakon odlaska u mirovinu ostao je u Zavodu u dopunskom radnom odnosu i vodio Jedinicu za znanstvenoistraživački rad Zavoda za kliničku hemiju Kliničke bolnice „Dr. Godine 1962. Gigon) Uzrich. Ruždić. odnosno dvogodišnjeg usavršavanja visokokvalificiranih stručnjaka za voditelje kliničkohemijskih laboratorija. 1967. organizirao je i vodio pod pokroviteljstvom Savjeta za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu NRH poslijediplomski oblik jednogodišnjeg. Medicinski fakultet je uključio postdiplomski studij pod nazivom „kliničko-laboratorijska dijagnostika“ Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u svoj program. Almasay). Za svoj rad primio je brojna priznanja i nagrade: NOG Zagreba imonovao ga je zdravstvenim savjetnikom. republičkih i gradskih komisija za kliničku hemiju. Bio je jedan od osnivača i redoviti član uredničkog odbora internacionalnog časopisa „Clinica Cemica Acta“. u Institut za fizikalnu hemiju (prof. Ozren Novosel“. U periodu od 1941. godine prof. farmaceuta za rad u kliničkohemijskim laboratorijama zdravstvenih stanica. Ruždić je pored predavanja na Medicinskom fakultetu vodio i dalje kliničkohemijski laboratorij Sanatorija „Merkur“. Pored vođenja poslijedipomske nastave zajedno sa svojim suradnicima sudjelovao je u izobrazbi: stažista i specijalizanata kliničkih hemičara. Bio je član Internacionalne federacije za kliničku hemiju te je aktivno sudjelovao u radu „Expert panel on proteins“. Aktivno je sudjelovao u osnivanju i radu društvenostručnih saveznih. Objavio je 141 publikaciju.

i oficijelno prvi dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu i prvi šef Katedre za fiziologiju i biohemiju na istom Fakultetu. a u periodu od 1954. SABOVLJEV ALEKSANDAR (1907. godine u Ečki. podnosi ostavku na mjesto docenta i učestvuje kao ilegalac u jedinicama NOP-a. primio je nagradu za životno djelo od Republičkog komiteta za znanost. odbijajući da potpiše antikomunistički manifest. a gimnaziju u Velikom Bečkereku kod Zrenjanina.-1963. Završio je Medicinski fakultet u Beogradu 1937. te Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. počasni član Medicinske akademije Hrvatske. godine. U rodnom mjestu završio je osnovnu školu. Posebnu nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . godine. pa do svoje smrti 1963. do 1962.). Filozofskog i Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Od 1961. Inicijator je i osnivač Udruženja fiziologa Jugoslavije i potpredsjednik ovog Udruženja od 1959. godine. u Banatu (Vojvodina). a zatim na istoj Katedri za docenta. Svojim pionirskim radom na organizaciji stručnog i znanstvenoistraživačog rada te edukaciji kadrova u kliničkohemijskim laboratorijama postavio je solidne temelje za razvoj naše kliničke hemije. ravnopravnu s ostalim granama medicinske znanosti.mikrohemiju. godine.. Za dekana Fakulteta biran je ponovo 1953. Bio je matičar prilikom osnivanja Veterinarskog fakulteta. tehnologiju i informatiku. Područja naučnih i stručnih istraživanja profesora Sabovljeva su bila različita i mnogobrojna unutar fiziologije. godine predavao je fiziologiju i na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu. Demobiliziran je kao major JNA. redovni profesor Fiziologije i biohemije Rođen je 1907. obavljao je funkciju prorektora Univerziteta u Sarajevu. do 1956. Nakon diplomiranja izabran je za asistenta na Katedri za fiziologiju Veterinarskog fakulteta u Beogradu 1937. godine. Tokom svog 50-godišnjeg aktivnog rada svojim stručnim i znanstvenim radom znatno je pridonio da se klinička hemija u našoj zemlji razvije u samostalnu akademsku disciplinu. Jedan je od matičara Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1946. Godine 1941. patofiziologije i biohemije.

a zatim 1968. Bio je društveno aktivan. između ostalog. nakon čega je iste godine izabran za docenta. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Dječjoj klinici u Sarajevu 1958. je demobiliziran.-1980. te načina odgovora organizma u obrambenim uvjetima. Katedru za fiziologiju i biohemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu učinio je jednom od najbolje opremljenih u tadašnjoj Jugoslaviji. Još kao specijalizant 1957. Nekoliko puta je boravio u inozemstvu na usavršavanjima. zatim Dječijoj klinici profesora van Gelderena u Lajdenu u Holandiji. a okončao ga u Sarajevu 1953. godine izabran za redovnog profesora na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. redovni profesor Pedijatrije Rođen je u Sarajevu 1923. pojedinih mineralnih frakcija. 6 mjeseci na Kardiološkoj klinici kod profesora Linda u Štokholmu. Bio je pripadnik NOV-a a 1946. Iste godine upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu. SARAJLIĆ EŠREF (1923.pažnju posvetio je istraživanju unutrašnjih materija organizma. i na Institutu 4 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . između ostalog. izabran je za asistenta na predmetu Pedijatrija. Godine 1973. nakon čega je 1975. godine. gdje je i maturirao 1944.). Objavio je više naučnih i stručnih radova u domaćim i inozemnim publikacijama. godine. Njegovi eksperimentalni radovi iz područja neurofiziologije i metabolizma fosfora u jetri su ostali prepoznatljivi na širim jugoslavenskim naučnim prostorima. a za svoj doprinos u radu dodijeljena mu je medalja za zasluge „Orden rada prvog i drugog reda“ i „Orden zasluga za narod trećeg reda“. prezentirana njegova pionirska iskustva uvođenja radioaktivnih izotopa u istraživanju metabolizma. godine. godine. odbranio je doktorsku disertaciju „Promjene u elektrokaridogramu izazvane abnormalnim koncentracijama kalijuma na izolovanom srcu i njihov značaj“. odbranio je habilitacioni rad „Carditis u toku primarnog ataka reumatske bolesti u dječjem dobu“. Godine 1963. i za vanrednog profesora na predmetu Pedijatrija. Iz područja fiziologije i metabolizma materija u ljudskom organizmu objavio je zasebnu monografiju u kojoj su. Zahvaljujući vanrednim organizatorskim sposobnostima.

Zatim je upisao Medicinski fakultet u Lionu i na njemu diplomirao 1922. Tome su doprinijeli i nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . godine u Užičkoj Požegi (SCG). Za vrijeme Drugog svjetskog rata hapšen je i proganjan. Zaslužan je i za osnivanje drugih medicinskih fakulteta u BiH. To mu je omogućilo da dječiju kardiologiju u Sarajevu podigne na evropski nivo primjenjujući najsavremenije dijagnostičke i terapijske metode u ovom segmentu.). Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu bio je dekan od 1974. Educirao je brojne studente biomedicinskih fakulteta i specijaliste pedijatrije. Nakon diplomiranja vraća se u Jugoslaviju i radi kao sreski ljekar u Aleksincu. gdje je i maturirao. upućen je u Francusku. Za kratko vrijeme. predsjednik Udruženja kardiologa Jugoslavije. akademik. od demolirane bivše bolnice željezničara pravi uređenu Pedijatrijsku kliniku Medicinskog fakulteta uz pomoć mladih saradnika koje je okupio i educirao. Otvaranjem Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Učesnik je Prvog svjetskog rata i nakon prelaska Albanije. redovni profesor Pedijatrije Rođen je 1896. potpredsjednik Udruženja reumatologa Jugoslavije. SARVAN MILIVOJE (1896. znanje i vještine. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio je na Dječjoj klinici u Beogradu. Godine 1937.-1978. predsjednik Pedijatrijske sekcije Drušva ljekara BiH. te član evropskih pedijatrijskih udruženja. uz ogromne napore. predsjednik Reumatološke sekcije. Rezultate svojih naučnih i stručnih istraživanja publicirao je u preko 100 radova u domaćim i inozemnim časopisima. Bio je značajno društveno i politički angažiran kao generalni sekretar Udruženja pedijatara Jugoslavije. Milivoje Sarvan preuzima mjesto šefa Klinike za dječije bolesti u svojstvu profesora pedijatrije. izabran je za docenta na predmetu Pedijatrija na Medicinskom fakultetu u Beogradu. godine. Profesor Sarajlić je bio osnivač Savjetovališta za kardioreumatološka oboljenja. nakon čega jedno vrijeme boravi na usavršavanju u Berlinu i Dizeldorfu. godine. Umro je u Sarajevu 1980.za kardiovaskularne bolesti Univerziteta u Padovi. godine. Aktivno je sarađivao i u ANUBiH. do 1980. a nakon završetka ponovno se vraća na svoje radno mjesto na Dječijoj klinici Medicinskog fakulteta u Beogradu.

i 1954. godine. Član je ANUBiH od njenog osnivanja. nosilac je francuskog Ordena legije časti. a jedno vrijeme i prorektor Univerziteta u Sarajevu. Poljskoj. a dobitnik je 27. Nakon diplomiranja zaposlio se kao asistent Medicinskog fakulteta na predmetu Anatomija. SAVKOVIĆ LJUBOMIR (1927. Umro je u Beogradu 1978. 6 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1956. Češkoj republici. redovni profesor Anatomije Rođen je u 1927./55. Za predavača na istoimenom predmetu izabran je 1961. te prolazi faze izbora u docenta. osim što je bio predsjednik Udruženja pedijatara. godine u Beogradu.-1992. koju je osnovao i uspješno vodio okupljajući na tim skupovima eminentne stručnjake iz pedijatrije u zemlji i inozemstvu./50. iz čega je odbranio preko 30 naučnih i stručnih radova. julske nagrade SRBiH i nagrade AVNOJ-a. te dekan 1951. Karijeru je završio kao doživotni član Udruženja pedijatara. školske godine. a jedno vrijeme. godine prelazi na ovaj Fakultet i vodi Katedru za anatomiju sve do smrti.). Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1949.brojni naučni i stručni skupovi koje je organizirao preko Pedijatrijske sekcije. između ostalog. godine. Švicaraskoj. postao je redovni član ANUBiH. godine. godine. 1992. Odbranio je doktorsku disertaciju o temi “Koštani labirint nekih chiroptera”./52. Značajnu ulogu odigrat će šestomjesečni kursevi socijalne pedijatrije koje je profesor Sarvan organizirao. Po osnivanju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli 1976. a godine 1966. Akademik Milivoje Sarvan je bio svestrana ličnost i kao javni i društveni radnik dobio je niz društveni priznanja i nagrada. bio je i predsjednik Udruženja alergologa Jugoslavije. Njemačkoj. Bio je vrstan preparator i svojim radovima je obogatio muzej Anatomskog instituta. Tokom studija bio je demonstrator na Institutu za anatomiju. vanrednog i redovnog profesora. Učestvovao je u istraživanjima iz nekoliko područja anatomije. a bio je počasni član sličnih udruženja u Francuskoj.

i član predsjedništva Jugoslavenske asocijacije ZRO. bio je predsjednik Crvenog krsta SRBiH i predsjednik Crvenog krsta SR Jugoslavije Također.-1986./65. Dugogodišnji je šef Klinike za plućne bolesti i tuberkulozu „Podhrastovi“ u Sarajevu. Od 1946. Od brojnih funkcija koje je imao značajne su: osam godina je bio predsjednik Zajednice radnih organizacija SRBiH.). prvo Unske operativne grupe. gdje je diplomirao 1944. akademik Hišam Serdarević je usnAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . Studirao je na medicinskim fakultetima u Beogradu i Zagrebu. godine. godine u Zenici. Pored svih važnih funkcija koje je obavljao za svog života. i član Odbora za ispitivanje lijekova istog odjeljenja. do 1978. Kao nastavnik pneumoftiziologije i šef Klinike i Katedre za pneumoftiziologiju dao je značajan doprinos rješavanju TBC i plućnih oboljenja u BiH. te predsjednik Odbora za rak Medicinskog odjeljenja ANUBiH. zatim od 1970. godine. Rukovodio je ili je bio član u svim značajnijim stručnim asocijacijama i udruženjima vezanim za pulmološka oboljenja i TBC u BiH i bivšoj Jugoslaviji. Profesor Hišam Serdarević je 1975. godine radi na Grudnom odjeljenju Vojne bolnice u Sarajevu. I najzad. Specijalistički ispit iz Pneumoftiziologije položio je 1949. a kasnije komandant Medicinsko-sanitetskog bataljona Osme kordunaške divizije. redovni profesor Pneumoftiziologije Rođen je 1917. Habilitirao je 1956. Gimnaziju je završio u Sarajevu 1936. bio je član Jugoslavenske komisije za saradnju sa međunarodnim zdravstvenim organizacijama. te prolazi faze izbora u vanrednog i redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. akademik./74. godine i nakon toga izabran za docenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Pneumoftiziologija. te uvođenju novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka u prevenciji i liječenju pulmoloških oboljenja i TBC.SERDAREVIĆ HIŠAM (1917. Po završetku studija angažiran je kao sanitetski ljekar. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta od 1964./67. godine izabran za redovnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH. dugogodišnji je predsjednik Komisije za plućne bolesti i TBC i Zavoda za tuberkulozu SRBiH. godine a dekan 1973. godine. do 1966.

SIMIĆ MIRON (1902. izabran je ponovno za docenta. godine zaposlio se kao ljekar na Odjeljenju za interne bolesti Opšte državne bolnice u Sarajevu. Odbranio je habilitacioni rad o temi „Hronični ga-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Orden rada sa srebrenim i zlatnim vijencem.). Danilovićem). godine. Dobitnik je niza priznanja i odlikovanja. Također je koautor knjiga „Tuberkuloza pluća“ i „Plućne bolesti“ (u prvoj sa prof. gdje ostaje do augusta 1941. u kom svojstvu je i demobiliziran decembra 1951. godine. Nakon odsluženog vojnog roka 1928. Godine 1958. godine. gdje radi kao specijalista internista i asistent do decembra 1938. a decembra iste godine i za vanrednog profesora na Katedri za internu medicinu. godine na Klinici za plućne bolesti i TBC „Podhrastovi. a zatim i Vojne bolnice u Kragujevcu. Špirom Janovićem. godine pristupa jedinicama JNA i jedno vrijeme radi kao šef Internog odjeljenja Vojne bolnice u Požarevcu. Orden Republike za srebrenim vijencem. u drugoj sa akademikom V. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beču 1927. vanredni profesor Interne medicine Rođen je u Banjoj Luci 1902. julske nagrada SRBiH. kada bježi u Srbiju.pio objaviti preko 100 stručnih i naučih radova u domaćim i inozemnim publikacijama. a često je znao i sam voditi praktične vježbe studentima. gdje u Vojnoj bolnici u Sarajevu postaje šef Odjeljenja za interne bolesti i upravnik Vojne bolnice u činu pukovnika sanitetske službe. Novembra 1944. Studenti ga pamte kao odličnog pedagoga koji je svoja predavanja držao vrlo razumljivim i jednostavnim jezikom. Smrt ga je zatekla marta 1986. gdje je bio upravnik. godine. kao što su Orden za hrabrost. dobija mjesto ljekara socijalnog osiguranja u Rudniku uglja Kostolac. objavljenoj 1967. Jedno vrijeme se educira na internim klinikama u Parizu i Beču. Januara 1947. Završio je osnovnu školu i gimnaziju u Sarajevu. godine.“. je postao upravnik Gradske bolnice u Sarajevu. a 1940. godine i izabran za docenta na Katedri za interne bolesti Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 27.-1967. Za šefa Internog i TBC odjeljenja Gradske bolnice u Sarajevu imenovan je decembra 1938. gdje 1942. godine vratio se u Sarajevo.

stritis“. akademik. godine na Hirurškoj klinici Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Transformacijom spomenute ustanove 1977. Na tom mjestu ostao je do januara 1993. Iste godine postavljen je za dekana novoosno- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . godine. godine. U nastavnom procesu Medicinskog i Stomatološkog fakulteta učestvuje od 1972. godine. godine postao je njen direktor i na toj dužnosti ostao do 1993. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu 1964. godine. redovni profesor Hirurgije Rođen je u Sarajevu 1940. vanrednog i redovnog profesora uobličava univerzitetsku karijeru. ali najznačajniji su iz hematologije. London). godine boravio je u vodećim centrima Velike Britanije za hirurgiju šake. Disertaciju o temi “Evaluacija traumatizma šake i njen značaj primarnog hirurškog tretmana u prevenciji invaliditeta” odbranio je 1981. a zatim kroz izbor u docenta. i 1977. Puno pažnje posvetio je praktičnoj edukaciji ljekara na terenu i sam je istraživao patologiju nekih područja Bosne i Hercegovine. rekonstruktivnu hirurgiju i mikrohirurgiju. godine. (Edinburg. Kao stipendista Britisch Councila – tokom 1976. godine. godine. godine kada je napustio Sarajevo. a zahvaljujući organizatorskim sposobnostima unaprijedio je Drugu internu kliniku u Sarajevu. kojom je jedno vrijeme uspješno rukovodio. te dio njih iz preventivne medicine i rehabilitacije. godine. Derbi. Specijalistički ispit iz opće hirurgije položio je 1973. STAROVIĆ BORIŠA (1940. Jedan od osnivača odjeljenja za plastičnu i raekonstruktivnu hirurgiju Hirurške klinike u UMC Sarajevo. Njegovi stručni i naučni radovi bili su iz nekoliko oblasti interne medicine. Supsbecijalistički ispit iz plastične i rekonstruktivne hirurgije položio je 1976. Umro je u Sarajevu 1967.). kada je izabran za asistenta na predmetu hirurgija. gdje započinje rad na doktorskoj disertaciji iz područja rekonstruktivne hirurgije šake.-2005. dekan 1988. Prodekan Medicinskog fakulteta postaje 1985. Bio je član nekoliko domaćih i inozemnih naučnih asocijacija. Bila je to prva doktorska disertacije iz ove medicinske oblasti na prostorima tadašnje Jugoslavije. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. U rodnom gradu završio je osnovnu školu i klasičnu gimnaziju 1958.

gdje osniva Institut za farmakologiju i toksikologiju i postaje njegov šef i prvi šef istoimene katedre. godine. Hrvatska. zasluge u radu dobio je „Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva“. Umro je u Beogradu 2005. Akademik Pavao Stern je bio jedan od najplodnijih naučnika i nastavnika Medicinskog fakulteta. proučavanjem modela oboljenja ekstrapiramidalnog sistema. zapošljava se na Institutu za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. 1913. Republika Srpska. Godine 1946. Osnivač je Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske te njen dopisni i redovni član. godine na novoosnovani Medicinski fakultetu u Sarajevu. akademik. godine. STERN PAVAO (1913. U svom bogatom naučnoistraživačkom opusu ima oko 550 stručnih i naučnih radova iz gotovo svih područja farmakologije i toksikologije. Organizator desetak kongresa. problemima transmisije u CNS. godine „Veliki pečat“ za postignute rezultate u profesiji. izučavanjem fiziološke 0 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .-1976. ili učesnik. internacionalnih stručnih sastanaka i brojnih domaćih simpozijuma. Nosilac je. generalnog sekretara i potpredsjednika. Počeo je raditi u farmaceutskoj industriji i do Drugog svjetskog rata radio je na farmakološkim instrumentima. Također je. godine.vanog Medicinskog fakulteta u Foči.). Obavljao je funkciju predsjednilka Odjeljenja za medicinske nauke. radi čega je jedno vrijeme boravio u Amsterdamu i Beču na usavršavanju. „Medalju rada“. u istom periodu. punih šest godina obavljao i funkciju rektora Univerziteta u Istočnom Sarajevu. preko 20 naučnoistraživačkih projekata u zemlji i inozemstvu. godine „Povelju humanosti Jugoslavije“. redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Varaždinu. Bio je mentor u nekoliko doktorskih i magistarskih teza na biomedicinskim fakultetima. Posebno se bavio područjem farmakologije centralnog i vegetativnog nervnog sistema. a zatim po pozivu dolazi 1948. Za svoj rad. „Prvomajsku nagradu BiH“. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1936. Novembra 2002. godine dobio je nagradu „Hipokrat“ za životno djelo i 2003. te 1990.

Obavljao je brojne i odgovorne funkcije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i Akademiji nauka i umjetnosti BiH. te i uroginekološke korektivne zahvate uz stalnu prisutnost anesteziologa nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 .uloge supstance P. Tokom Drugog svjetskog rata bio je ilegalac NOP-a. gdje je završio klasičnu gimnaziju kao učenik generacije. bio je organizator i nekoliko naučnih i stručnih skupova./52. transplantacija. Nastavnički posao počeo je kao asistent 1938. Također. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beču 1928. Purkinijevu medalju. te član redakcijskih odbora nekoliko naučnih i stručnih časopisa u zemlji i inozemstvu. godine. Godine 1952. godine nadzire izgradnju Dječje bolnice u Klaićevoj ulici i bolnice „Ivan Kajfeš“ u Zagrebu. Latzgou. Kao svog učitelja. Po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1946. Školske 1951. a odlikovan je Ordenom rada sa crvenom zastavom i Ordenom zasluga za narod sa srebrenim zracima. SZABO STANISLAV (1903.000 studenata./53. Od 1957. a u ginekološku praksu uveo je niz novih metoda: vaginalna i laparoskopska operacija po Schutu. trovanjima i ulogom histamina u ljudskom organizmu. Za redovnog profesora se bira 1950.). Također. godine u svojstvu vanrednog profesora. član JANU. zašto je dobio 27. Bio je vrstan operater. godine. godine izabran je za docenta na predmetu Ginekologija i akušerstvo na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. julsku nagradu. godine. pamtit će ga najmanje 4. bio je predsjednik Jugoslavenskog društva za fiziologiju i Jugoslavenskog društva za farmakologiju. godine preuzima organiziranje Klinike za ginekologiju i akušerstvo i vođenje Katedre na istom predmetu sve do 1952. Specijalistički ispit iz Ginekologije i akušerstva položio u Zagrebačkom kraljevskom rodilištu kod profesora Dursta. godine bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu. vratio se u Zagreb i radi u Republičkom sekretarijatu za zdravstvo i do 1955. Slovenačke Akademije znanosti in umetnosti i član nekoliko akademija nauka u inozemstvu. godine. a kasnije i ravnatelj iste bolnice do odlaska u mirovinu 1974. a već 1942.-1998. malignih tumora itd. Doktorirao je na Medicinskom fakultetu u Beču. Umro je u Sarajevu 1976. a preko 50 specijalista su okončali svoje specijalističke ispite za vrijeme rada profesora Sterna. sekretar Medicinskog odjeljenja ANU BiH. redovni profesor Ginekologije i akušerstva Rođen je 1903. Bio je dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1952. godine u Zagrebu. Wertheimu. godine.. godine je predstojnik Ginekološko-porodnog odjeljenja bolnice „Dr. Ozren Novosel“. Bio je priznat javni i društveni radnik. a također je proučavao farmakološke efekte miopatija.

Također. većinom iz područja ginekološke onkologije. TEFTEDARIJA MUHAMED (1921. Također. prof. godine kardiotokografiju. Učestvovao je kao dobrovoljac u akcijama izgradnje pruga Brčko . Umro u Zagrebu 1998. Nakon obavljenog ljekarskog staža. kada je otvorio savremeno koncipiranu polikliniku sa subspecijalističkim ambulantama. Szabo već 1962. a 1964. a također među prvima i dokazati uspješnost hormonskog liječenja raka endometrija. Prof. zatim potpredsjednik Udruženja ginekologa i opstetričara Jugoslavije (1968. zatim 1969. Szabo postiže u liječenju raka jajnika.). godine.Sarajevo. plinske analize ploda. a veliki značaj pridavao je razvitku kliničke citologije.-1968.). i već od 1959. ultrazvuk. Szabo intenzivno razvija eksperimentalna istraživanja na postavljanju in vitro onkobiograma i antiblastograma prilikom izbora najdjelotvornijeg citostatika. godine. te tri godine radi u Stanici za transfuziju 2 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .). odnosno indukciju ovulacije humanim menopauzalnim gonodoprinima. godine i polikemoterapiju u liječenju raka jajnika. godine u praksu uvodi vakuum-ekstrakciju prilikom poroda.). te prenatalnu genetsku dijagnostiku od 1970. redovni profesor Infektologije Rođen je u Sarajevu 1921.). Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Ordenom zasluga za narod prvog ranga (1968. godine. bio je član Njemačkog ginekološkog društva. Uvodi 1962. Značajne uspjehe prof. a za svoj društveni i naučni doprinos nagrađen je Ordenom bratstva i jedinstva sa srebrenim vijencem (1969.-1990. Szabo ima obavljena 33 naučna i stručna rada. zapošljava se u Kliničkoj bolnici u Sarajevu. Jedno vrijeme (1966. Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem (1965. a zajedno sa suprugom Janjom jedan je od osnivača Hrvatske lige protiv raka.i neonatologa. a od 1963. godine vakuum-aspiracije.-1972. godine. genetike i kolposkopije. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1950. U svom naučnom opusu prof. godine uvodi monokemoterapiju.Banovići i Šamac . čime je prvi pokušao uvesti specifične citoterapije kod karcinoma jajnika.) bio je predsjednik Ginekološke sekcije Zbora liječnika Hrvatske.) i Ordenom rada sa crvenom zastavom (1970.

U znak priznanja za svoj rad upisan je u poznatu svjetsku knjigu „Men and Women of Distinction“. U domaćim i inozemnim stručnim i načunim časopisima i drugim publikacijama objavio je oko 140 stručnih i naučnih radova. do 1979. Položio je specijalistički ispit iz Infektivnih bolesti na Infektivnoj klinici u Zagrebu 1959. godine. godine. od 1974. U nastavni proces je uključen još kao specijalizant infektologije i učestvovao je u edukaciji svih studenata biomedicinskih fakulteta do odlaska u mirovinu. Obavljao je brojne rukovodne i društvene funkcije u rukovodnim organima UMC-a Sarajevo. Organizirao je i Prvi kongres infektologa Jugoslavije. i na toj dužnosti ostao je do odlaska u mirovinu 1976. Godine 1974. Zlatna plaketa Medicinskog fakulteta (1971. odbranio je doktorsku disertaciju o temi „Hospitalne infekcije – ispitivanje hospitalnih infekcija sa posebnim osvrtom na Gram negativne uzročnike“. izabran je za docenta na predmetu Infektologija. Jedno vrijeme je obavljao i funkciju prodekana Medicinskog fakulteta. Godine 1954. Habilitirao je 1962. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  .). Za šefa Infektivne klinike i Katedre na predmetu infektivne bolesti na Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je 1971. Srebrena plaketa za samoupravljanje. Zlatna i srebrena plaketa Kliničke bolnice (1972. England 1981. Plaketa Republičkog zavoda za zdravstvenu zaštitu BiH. godine. Umro je u Sarajevu 1990.).). u kojima je jedno vrijeme bio i predsjednik ovih udruženja. Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima (1980. zatim za vanrednog profesora 1970. i redovnog profesora 1975. Plaketa Saveza ljekraskih društava Jugoslavije. Za svoj društveni i javni angažman dobio je niz domaćih i nekoliko inozemnih priznanja: Plaketa Nacionalne medicinske akademije Francuske.). Cambrige.krvi u Sarajevu. Boravio je više puta na usavršavanjima u inozemstvu. Orden rada sa srebrenim vijencem (1961. godine. godine. imenovan je za asistenta na predmetu Zarazne bolesti na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Orden rada sa zlatnim vijencem (1971. Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva 1978. Brojne generacije studenata pamte ga kao elokventnog edukatora i korektnog ispitivača. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Kortikosteroidi u liječenju zaraznih bolesti“. Udruženju infektologa BiH i Jugoslavije. godine. Godine 1964. Medicinskog fakulteta.). godine.

TELALBAŠIĆ SADŽIDA (1936.-2006.), redovni profesor Infektologije
Rođena je u Sarajevu 1936. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu diplomirala 1961. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staža, 1962. godine zaposlila se kao sekundarni ljekar na Klinici za zarazne bolesti Kliničke bolnice Sarajevo. Specijalistički ispit iz infektologije položila je 1967. godine. Magistarski rad o temi „Efekat endotoksina Salmonele Tyfi i šigele Flexner na mortilitet nekih organa gastrointestinalnog trakta“ odbranila je 1972., a doktorsku disertaciju o temi „Prilog poznavanju dijagnoze nekih crijevnih infektivnih oboljenja primjenom fekalne citodijagnostike“ odbranila je na MF u Sarajevu 1979. godine. Iste godine izabrana je za šefa Odsjeka za crijevne i parazitarne bolesti Infektivne klinike UMC Sarajevo. Od 1990. godine pa do odlaska u mirovinu 2005. godine bila je šef Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. U nastavnom procesu na Medicinskom fakultetu na predmetu Infektivne bolesti je od 1972. godine u svojstvu asistenta pripravnika, zatim je birana 1975. godine za asistenta, docenta 1984. godine, vanrednog profesora 1989. godine i redovnog profesora 1994. godine. Obavljala je funkciju šefa Katedre za infektivne bolesti od 1990. do 2005. godine. U spomenutom periodu izvodila je nastavu svim studentima biomedicinskih fakulteta, a također je učestvovala u edukaciji polaznika postdiplomskog studija kliničkog smjera te brojnih ljekara na specijalizaciji iz infektivnih bolesti. Mentorirala je nekoliko magistarskih radova. Usavršavala se u više centara u zemlji i inozemstvu, od čega dva puta u bivšem SSSR-u, 1970. i 1978. godine, također u Čehoslovačkoj 1972. godine, zatim u Poljskoj 1990. Sa radovima je učestvovala kao aktivni izlagač na više kongresa infektologije, mikrobiologije, gastroenterologije, gerontologije i dr., na nekim od njih i kao pozivni predavač. Publicirala je 97 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu, kooautor je u udžbeniku i praktikumu iz Infektologije, te autor jedne monografije. Obavljala je brojne rukovodne i društvene funkcije, između ostalog, bila je i predsjednik Infektološke sekcije Društva ljekara BiH od 1979. godine do 1990., za koji rad je dobila nekoliko društvenih priznanja. Preminula je u Sarajevu 2006. godine. 

4

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

TOMIĆ SREĆKO (1924.-1975.), redovni profesor Patološke anatomije
Rođen je 1924. godine u Dolovima kod Vareša. Završio je gimnaziju u Visokom, a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1954. godine. Za vrijeme studija medicine bio je angažiran kao demonstrator, a nakon diplomiranja izabran je za asistenta na Institutu za patološku anatomiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Položio je specijalistički ispit iz Patološke anatomije 1958. godine. Jedno vrijeme boravio je na usavršavanju na Institutu za rak u Amsterdamu, što ga je motiviralo da se usmjeri u segment onkologije. Na predmetu Patološka anatomija izabran je za docenta 1962. godine a vanrednog profesora 1968. godine, te za redovnog profesora 1975. godine. Imao je izvanredne pedagoške sposobnosti, i studenti su rado posjećivali njegova predavanja. Kao naučnik i istraživač objavio je preko 40 naučnih i stručnih radova, većinom iz opće i kliničke onkologije. Bavio se dosta onkologijom dojke, o čemu je sačinio seriju publikacija u kojima je naglašavao značaj rane prevencije i dijagnostike tumorskih oboljenja. Nastupio je s radovima na brojnim stručnim i naučnim kongresima u zemlji i inozemstvu. Kao društveni i javni radnik za svoj angažman dobio je nekolicinu priznanja, između kojih: Orden rada sa zlatnim vijencem i Orden zasluga za narod sa srebrenim vijencem. Umro je 1975. godine nakon duge i teške bolesti.

TVRTKOVIĆ RIFAT (1921.-1994.), redovni profesor Hirurgije
Rođen je u Višegradu 1921. godine. Školovao se u više mjesta a gimnaziju je završio u Prištini pred Drugi svjetski rat. Kao napredan omladinac iz anatifašistički orjentirane porodice odmah je uhapšen i logorovao je u Italiji do 1943. godine, kada odlazi u slovenačke partizane. Po završetku rata počinje studij Medicine u Ljubljani, te se po diplomiranju zapošljava na Hirurškoj klinici u Sarajevu. Specijalistički ispit je položio u Ljubljani 1957. godine. Po povratku u Sarajevo formira Odjeljenje za torakalnu hirurgiju pri Hirurškoj klinici. Usavršavao se u više stranih klinika za

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 

torakalnu hirurgiju. Na Medicinskom fakultetu biran je za asistenta, docenta, vanrednog i redovnog profesora. Godine 1979. Odjeljenje za torakalnu hirurgiju prerasta u Kliniku za torakalnu hirurgiju na čijem čelu prof. dr. Rifat Tvrtković ostaje do penzionisanja 1986. godine. Autor je i koatuor niza stručnih i naučnih radova objavljenih u domaćim i stranim časopisima, te koautor udžbenika iz Hirurgije za studente medicine i stomatologije. Odgojio je impozantan broj torakalnih hirurga, kako za vlastitu Kliniku, tako za Odjeljenja torakalne hirurgije bolnica u Mostaru, Bihaću i Prištini. Vrlo rano je inaugurirao Torakalnu hirurgiju u Sarajevu koja je i u ranijem periodu imala nivo najčuvanijih torakalnih hirurgija u Evropi, pa i u svijetu. Učesnik je većeg broja kongresa i simpozija iz Opće i Torakalne hirurgije u zemlji i inozemstvu. Godine 1986. organizirao je i bio predsjednik Kongresa hirurga tadašnje Jugoslavije održanog u Sarajevu. Po penzionisanju nije prekidao vezu sa svojom bivšom Klinikom sve do svoje smrti marta 1994. godine.

URBAN STJEPAN (1907.-1979.), vanredni profesor Biologije
Rođen je u Zagrebu 1907. godine. Klasičnu gimnaziju u Zagrebu završio je 1926., a Filozofski fakultet u Zagrebu 1931. godine. Disertaciju iz biljne citologije završio je 1936. godine. Jedno vrijeme obavljao je funkciju asistenta Botaničkog zavoda Filozofskog fakulteta, a zatim i Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu do 1942. godine. Od 1945. nastavnik je iz Botanike u Višoj pedagoškoj školi u Splitu i profesor Više pedagoške škole u Zagrebu do 1949. godine. Školske 1947./1948. godine obavlja funkciju šefa Katedre za biologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu u zvanju vanrednog profesora, gdje ostaje do 1956. godine. Godine 1957. bira se za predstojnika Zavoda za biologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Umro je u Rijeci 1979. godine. 

6

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

-1977. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu diplomirala je 1951. pamtit će je kao dobrog eruditu i edukatora. Objavila je 46 stručnih i naučnih radova iz područja ginekologije i akušerstva. ali i kao nastavnik pedagog. što joj je omogućilo da redovno prati savremena medicinska zbivanja. a okončala kao vanredni profesor 1976. a disertacionog rada „Uroporfirini u mokraći i plodnoj vodi u normalnoj i patološkoj trudnoći“. godine. Sureauna i Nettera. VOJVODIĆ ZINETA (1925.-1987. jedno vrijeme radi kao ljekar u Mostaru i Rogatici.VASIĆ DANICA (1924. Jedno vrijeme boravila je Jugoslavenskoj bolnici u Zaviji (Libija) u svojstvu šefa Ginekološko-akušerskog odjeljenja. godine. i brojni studenti medicine. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Smrt ju je zatekla na radnom mjestu u Libijskoj bolnici 1977. Specijalistički ispit iz ginekologije i akušerstva završila je u Sarajevu 1958. Nakon obavljenog ljekarskog staža u Državnoj bolnici u Sarajevu. godine. koji su je uvrstili u rang jugoslavenskih stručnjaka iz te oblasti. gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. godine. Kao nastavnik i istraživač usavršavala se na klinikama u Wupertalu kod profesora Anselmina i u Parizu kod profesora Lepagea. godine.. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu. Bila je cijenjena kao ljekar praktičar. te u Parizu kod profesora Mergera. Pripada prvoj generaciji studenata novoosnovanog Medicinskog fakulteta u Sarajevu na kojem je diplomirala 1953. vanredni profesor Ginekologije i akušerstva Rođena je u Foči 1924. odbranjenog 1973..). godine. gdje je nakon kraće bolesti maja 1977. Nastavne aktivnosti započela je izborom za asistenta 1955. godine. godine. Naslov njenog habilitacionog rada je „Terapija hipertenzivnih kasnih gestoza“ kojeg je odbranila 1964.). Još nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu  . zatim za docenta 1968. Zbog svog društvenopolitičkog angažmana u toku Drugog svjetskog rata hapšena je od strane ustaške policije. stomatologije. jer je govorila nekoliko svjetskih jezika. godine i umrla. a također je boravila i na klinikama u Varšavi. a nekolicina njih odnosi se na patološku trudnoću. i Više medicinske škole u Sarajevu. asistent Infektologije Rođena je u Banjoj Luci 1925.

godine. zatim šef Odjeljenja i šef Hospitalnog odjeljenja Klinike za infektivne bolesti. Nakon položenog specijalističkog ispita zaposlio se u Opštoj državnoj bolnici u Sarajevu kao prvi specijalista oftalmolog. Posebno se zanimala neuroinfektivnim respiratornim oboljenjima i iz ove oblasti objavila je nekoliko stručnih i naučnih radova u medicinskim časopisima. Specijalistički ispit iz oftalmologije položio na Medicinskom fakultetu u Beču 1923. godine.). Završio je gimnaziju u Sarajevu. godine izdvaja iz Hirurškog odjeljenja iste bolnice. punih 35 godina. godine. 1923. koji će osnovati očna odjeljenja u drugim bolnicama u BiH. 4. Nakon zavr-  nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Već u prvim godinama rada ovog odjeljenja. Svoje bogato iskustvo u praksi iz infektologije svesrdno je prenosila studentima biomedicinskih nauka. Također. te se pred kraj Drugog svjetskog rata vraća u Sarajevo i jedno vrijeme radi u Školskoj poliklinici u Sarajevu. Osnivač je Očnog (X) odjeljenja Opšte državne bolnice koje se 8. ljekarima. Zahvaljujući svojim organizatorskim sposobnostima jedno vrijeme je službovala kao šef Odsjeka. Bila je angažirana u upravnim strukturama Klinike i Univerzitetskog kliničkog centra. VUČIČEVIĆ MOMČILO (1891. Spomenutim odjeljenjem dr. a onda jedno vrijeme boravi u Sremskoj Mitrovici. diplomirao na Medicinskom fakultetu u Pragu 1917. specijalizantima i specijalistima infektologije. Vučičević rukovodi do početka Drugog svjetskog rata. Specijalistički ispit iz Infektologije položila je 1960. a član Bosanskohercegovačke sekcije i Udruženja infektologa bivše Jugoslavije. specijalista očnih bolesti. provela je do svoje smrti na ovoj klinici. redovni profesor Oftalmologije Rođen je 1891. kada je bila izabrana za asistenta na predmetu Infektivne bolesti na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Za svoj rad u ovim udruženjima dobitnik je nekoliko priznanja. godine i svoj cjelokupan životni vijek. značajan dio svog radnog vremena posvetio je edukaciji novih kadrova.kao apsolvent zaposlila se na Klinici za infektivne bolesti 1951. godine u Rudom. doktor Vučičević uvodi najmodernije dijagnostičke i terapijske postupke i primjenjuje znanja i iskustva dobijena usavršavanjem u inozemstvu.-1975.

godine. i koja je jedno vrijeme imala čak 250 kreveta.). Za vrijeme studija radio na Neuropsihijatrijskoj klinici profesora Wagnera von Jauregg-a u Beču.-1971. dr. Objavio je oko 90 stručnih i naučnih radova u zemlji i inozemstvu. a zatim odlazi na Medicinski fakultet u Skoplje gdje vodi Katedru za oftalmologiju do 1956. Na ovim dužnostima ostaje sve do odlaska u mirovinu 1961.šetka rata. bio je član Društva ljekara BiH. Istraživački rad profesora Vučičevića tokom gotovo punih pet decenija njegovog života pokrivao je gotovo sve segmente patologije očnih bolesti. počasni član Udruženja oftalmologa nekolicine evropskih zemalja. I nakon odlaska u mirovinu prof. godine. Redakcije Oftalmološkog arhiva i časopisa „Acta Ophtalmologica Iugoslavica“. a svoja znanja i iskustva neprekidno je usavršavao boraveći na gotovo svim većim očnim klinikama Evrope i učešćem na najvažnijim skupovima iz oblasti kojom se bavio. Odlikovan je Ordenom rada drugog reda. omiljen među kolegama i izvan. kada se ponovo vraća u Sarajevo i preuzima rukovođenje Očnom klinikom i Katedrom za oftalmologiju na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Umro je 1975. redovni profesor Neuropsihijatrije Rođen je u Mostaru 1899. akademik. Kao nastavnik i pedagog značajno je unaprijedio nastavno-obrazovni proces na Klinici kojom je rukovodio. Nakon diplomiranja osam godina je radio kao ljekar u više mjesta BiH i Makedonije. Momčilo Vučičević nije prestao obavljati ljekarsku praksu. dobio je niz plaketa i priznanja u zemlji i inozemstvu. godine u Sarajevu. već je sve do svoje smrti prakticirao u specijalističkoj poliklinici Doma zdravlja Sarajevo i na Očnom odjeljenju Vojne bolnice u Sarajevu. Kao priznati javni i društveni radnik. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položio na Klinici za duševne bolesti u Beogradu 1934. preuzima i rukovodi Očnim odjeljenjem Vojne bolnice u Sarajevu do 1948. Udruženja ofltalmologa Jugoslavije. Oftalmološke sekcije. godine. Promoviran u doktora medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beču. ZEC NEDO (1899. gdje biva izabran za asi- nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . godine. godine.

stenta. Zaslužan je i za otvaranje Srednje medicinske i Srednje zubarske i zubotehničke škole u Sarajevu. s prekidom 1942. osnivač i nekoliko puta predsjednik Sekcije neuropsihijatara i Društva ljekara BiH. u funkciji ministra zdravlja otvara Medicinski fakultet u Sarajevu. TBC. Gimnaziju je završio u Visokom. miopatija i poremećaja funkcije mišića. Nakon diplomiranja vratio se u Sarajevo i radi u 90 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Među prvim se bavio problemom šizofrenije./51. Odgojio je prve i brojne specijaliste neuropsihijatre u BiH.). godine. godine. gdje je završio osnovnu školu. Od 1940. Objavio je oko 100 stručnih i naučnih radova u domaćim i inozemnim časopisima. do 1945.. puerikulturu.-1966. godine. a jedan je od pokretača časopisa „Život i zdravlje“. redovni profesor Interne medicine Rođen je u Sarajevu 1899. godine na dan dvadeset pete godišnjice osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu. te dekan 1950. Zatim. pri čemu se aktivno angažirao na razvoju zdravstvene službe u BiH./43. jer je kao aktivista NOBa zatvoren u logor Jasenovac. postavljen je za ministra narodnog zdravlja NRBiH. Ordenom rada prvog reda i Ordenom Republike sa srebrenim vijencem. Novembra mjeseca 1946. te Bolnica za duševne bolesti u Jagomiru i Sokocu. na kojem je postavljen za prvog šefa Katedre za neuropsihijatriju i šefa Klinike za nervne i duševne bolesti. godine. Kao član ANUBiH (tada naučnog društva BiH) vodio je nekoliko projekata iz neuropsihijatrije. te predsjednik Udruženja neuropsihijatara Jugoslavije 1960. ZIMONJIĆ BOGDAN (1899. a zapažen je njegov originalni metod ulkusne bolesti inzulinskim šokovima. Njegova naučnoistraživačka aktivnost iz područja psihijatrije i neurologije bila je obilna. Umro je 17. Medicinu je studirao na Medicinskim fakultetima u Beču i Pragu. itd. 1971. Godine 1945. Odlikovan je dva puta Ordenom rada drugog reda.. 11. zatim neuroluetičnih oboljenja. zdravstveno prosvjećivanje./48. godine radi na Neuropsihijatrijskom odjeljenju Opće Državne bolnice u Sarajevu. osnivajući institute za dermatovenerologiju. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947.

a prekid rada za njega je značio i prestanak života. gdje ga je i zatekla smrt 1966. O profesoru Bogdanu Zimonjiću. čitaonice. te da je uspio odgojiti nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 91 . a da je po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947. ostali su kao neobjavljena knjiga hematologije u rukopisu.). Medicinskog fakulteta u Sarajevu i cjelokupne zdravstvene službe u BiH. nažalost. biblioteke. trombelastografije do hemodijalize. čija iskustva će mu poslužiti da je snimio prvi elektrokardiogram u BiH davne 1923. Zaslužan je za izgradnju amfiteatra.Opštoj državnoj bolnici kontinuirano 40 godina. centralne zgrade za primjenu radioizotopa u sklopu Interne klinike. Njegovi poznavaoci kažu da nikada nije koristio godišnji odmor. imunoelektroforeze. Njegovi prvi radovi na njemačkom jeziku publicirani su u renomiranim austrijskim časopisima. nema puno biobibliografskih podataka. Učestvovao je u svim važnijim aktivnostima razvoja Opšte državne bolnice u Sarajevu. godine. nefrologiji i endemskoj nefropatiji. elektroforeze. Većina njegovih publiciranih radova je iz oblasti hematologije i primjene radioizotopa. a u dva mandata i glavni i odgovorni urednik (1959. od prve primjene EKG-a. pun ideja i planova za čiju realizaciju je vrlo često dan bio prekratak. Zna se da je cjelokupan svoj radni vijek proveo danonoćno radeći s pacijentima kao ljekar praktičar. Pozne godine posvetio je kliničkoj aplikaciji radioizotopa.-60. Bio je učenik uvaženog profesora kardiologa Wencenbacha. godine imenovan prvim šefom Katedre za internu medicinu. Zaslužan je da je u BiH subspecijalizacija iz oblasti primjene radioizotopa postala cijenjena. Uveo je u kliničku praksu sve važnije dijagnostičke i terapijske metode. laboratorije. neiscrpne energije. radioizotopa. godine na radnom mjestu redovnog profesora Katedre za interne bolesti i šefa prve Interne klinike u Sarajevu. Zato. umro je stojeći dok je radio.-66. svestran. Oni koji su ga poznavali okarakterizirali su ga osobom čiji osnovni smisao i moto života su bili samo život i rad. i 1964. Nažalost rezultate svojih istraživanja iz hematologije za života nije uspio objaviti. Bio je naučnik velike opće kulture. Pripadaju mu višestruke zasluge za razvoj i napredak sveukupne medicine u BiH. Iste godine bio je i član i jedan od osnivača časopisa „Medicinski arhiv“.

a od 1971. a u istom periodu i prodekan Farmaceutskog fakulteta u dva mandata. zaposlio se kao ljekar u Dispanzeru medicine rada Željezare u Zenici. Odbranio je doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi „Prevalencija hiperlipemija iznad granica rizičnosti i djelovanja hipolipemičkih farmaka“ 1977./1952. godine obavlja funkciju direktora Medicinskog informativnog centra „Bosnalijek“ d. vanrednog profesora 1986. Od 1990. godine. Osnovnu školu završio je u Čapljini. kliničku farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 1951. godine. Bio je član više domaćih i inozemnih naučnih asocijacija. Fond Bogdana Zimonjića. Od 1986. a u sklopu Interne klinike i oformiti i prvi Institut za radioizotope. Pro- 92 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . godine.o. Po obavljenom ljekarskom stažu u Kliničkoj bolnici Sarajevo. godine. profesor je Farmaceutskog fakulteta na predmetu Farmakokinetika i Farmaceutska informatika. godine a iz medicine rada 1972. humanist. docenta 1982. a rezultate svojih istraživanja u nekoliko segmenta farmakologije i toksikologije iskazao je u pet knjiga i 152 druge publicirane forme u stručnim i naučnim časopisima... Specijalistički ispit iz interne medicine položio 1967.o. U nastavi studentima biomedicinskih fakulteta i nastavi postdiplomskog studija na istim fakultetima učestvovao je punih 26 godina. godine obavljao je funkciju šefa Instituta za farmakologiju. tj. Diplomirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1959. do 2003. te iz farmakologije i toksikologije 1981. i 1952. redovni profesor Farmakologije i toksikologije Rođen je u Čapljini 1932. a ta sredstva iskoriste za stimuliranje nadarenih studenata medicinskog fakulteta. pedagog. a Mušku realnu gimnaziju u Sarajevu. Sarajevo.brojne kadrove iz tog domena.-2005. Za asistenta na predmetu Farmakologija i toksikologija izabran je 1977.). Zahvaljujući ugledu koji je stekao kao naučnik. Od 1969./53. godine i redovnog profesora 1993. je direktor Instituta za NIR u istoj kompaniji. godine. nakon njegove smrti realizirana je ideja njegove sestre Ljubice Zimonjić da se cjelokupna imovina profesora Bogdana Zimonjića pretvori u fondaciju. godine. ZULIĆ IRFAN (1932.

predsjedavajućeg Saveza ljekarskih društava SFRJ. predsjednika Upravnog odbora „Apoteke“ Sarajevo. Za svoj plodan društveni angažman proglašen je farmakologom decenije od strane Internacionalne lige humanista (2002. farmaceuta i farmaceutskih informatičara BiH. člana Internacionalne lige humanista. godine nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . Obavljao je funkciju sekretara i predsjednika Društva ljekara BiH. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa „Medicinski Arhiv“ i „Bosnian Journal of Basic Medical Sciences“. predsjednika Udruženja bazičnih medicinskih nauka BiH. predsjednika Naučnog savjeta „Bosnalijeka“. člana Odbora za lijekove ANUBiH.). predsjednika udruženja kliničkih farmakologa.fesor Zulić je imao značajan stručni i društveni angažman u asocijacijama u BiH i Jugoslaviji. Umro je u Sarajevu 2005.

U Bosni i Hercegovini danas postoji 5 medicinskih fakulteta. Na ovom fakultetu bila je upisana jedna generacija studenata kojoj su predavali ugledni profesori: Zdenko Križan.. diplomanata bečkog Medicinskog fakulteta iz BiH.7). osnovanih sljedećim redom: u Sarajevu 1946.. Nišu 1960. prvi osnovani medicinski fakultet u BiH (8. te poslije i Hirurške klinike Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Rijeci 1955. u Foči 1993. Kao što su utemeljitelji i prvi nastavnici na Medicinskom fakultetu u Sarajevu bili ugledni nastavnici medicinskih fakultetu iz Zagreba. godine. i Beogradu 1921... Andrija Štampar. Istina.Pogovor Osnivanje i razvoj Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Ove godine navršava se 60. godine. Muhamed Kantardžić i dr. i u Mostaru 1997. a 94 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . u Ljubljani 1919.3. u Banjoj Luci 1978. Josip Fleger. Ibrahim Ruždić. i Prištini 1970.9. kao četvrtog medicinskog fakulteta u bivšoj Jugoslaviji. Ante Šercer. Nakon sarajevskog osnovani su medicinski fakulteti u Skoplju 1947.5. tako su na kasnije osnovanim fakultetima u spomenutim mjestima nastavnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu bili utemeljitelji pojedinih katedri na kasnije osnovanim medicinskim fakultetima u bivšoj Jugoslaviji (1. a kasnije i ugledni hirurg u Državnoj bolnici u Sarajevu. kao Odjeljenje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. za što posebne zasluge ima uvaženi akademik Milivoje Kostić (akademik ANU BiH i SANU) i jedan od prvih ljekara.6. godine započeo s radom. prije zvanično otvorenog Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine. godina od osnivanja prvog medicinskog fakulteta u Bosni i Hercegovini – Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. zvanično otvorenog novembra mjeseca 1946. Stanko Sielcki. godine.10).4. godine. Novom Sadu 1960. u Sarajevu je 1944. nakon osnovanog fakulteta u Zagrebu 1917.. Vjekoslav Duančić.. u Tuzli 1976..2. Ljubljane i Beograda. Žarko Praštalo.

Za matičare su izabrani: prof.1946. dr. Otvorio ga je tadašnji ministar narodnog zdravlja. Jakov Kiljman. ljubljanski i beogradski medicinski fakultet. dr. za predmet Fiziologija i biohemija. Fakultet je službeno otavoren 16. za predmet Anatomija. za predmet Oftalmologija. Aleksandar Sabovljev i prof. a nastavnika beogradskog i zagrebačkog medicinskog fakulteta donosi odluku 10. Aleksandar Sabovljev. prof. a studenti tog fakulteta prešli na zagrebački. za nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . dr. Blagoje Kovačević.1946. doc. Teoretska nastava održavana je na Bistriku u sadašnjoj osnovnoj školi „Moris Moca Salom“. Janez Milčinski i Božidar Šavrić sa ljubljanskog medicinskog fakulteta. dr. prof. prof. Vladimir Čavka. dr. dr. za predmet Neuropsihijatrija. dr. Odmah poslije Drugog svjetskog rata posebna Komisija za zaštitu narodnog zdravlja FNRJ. Prvi izabrani nastavnici bili su: prof. a praktična nastava na klinikama i u prosekturi Kliničke bolnice u Sarajevu.11. dr. prof. Branimir Gušić sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta. Nedo Zec. Milivoje Vidaković sa beogradskog. kasnije akademik. Nedo Zec. dr. te profesori dr. godine. a prvo predavanje održao je profesor anatomije dr. Detalji o otvaranju Odjeljenja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je ubrzo zatvoren neposredno pred okončanje Drugog svjetskog rata. a zahvaljujući velikom angažmanu akademika Milivoja Kostića i još nekih bivših sarajevskih doktora.9.Slika 1. Ante Premru i prof. Jakov Kilman. godine da se odobri osnivanje Medicinskog fakulteta u Sarajevu.

u bivšim drugim republikama Jugoslavije. dr. a pukom statistikom one izgledaju ovako: Medicinski fakultet u Sarajevu od 1946. te nastavnici za predmet: Fiziku. Sreško Bošnjaković. prof.12. u Bosni i Hercegovini. te doktora praktičara. za predmet Ginekologija i akušerstvo. te je nakon 60 godina aktuelan gotovo isti prostor. Stanisalv Szabo. nešto adaptiran i proširen u odnosu na onaj prvobitni i koji je u funkciji i namjeni kakva je bila zacrtana i planirana prije 60 godina. prof. Biologiju i Hemiju.411. godine upisalo je 16. dr. te samih nastavnika i saradnika novoosnovanog Medicinskog fakulteta. Prostor je gotovo ostao isti ili se on neznatno promjenio. Na Me- 96 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Bogdan Zimonjić. do 2006. Godine 1949. prof. prof. prof. od kojih su mnogi završili svoj radni vijek obavljajući opću praksu i/ili kao specijalisti različitih specijalnosti u Sarajevu. Branko Galeb. za predmet Interna medicina. godine njih 7. Prvi šefovi katedri Medicinskog fakulteta u Sarajevu predmet Hirurgija. prof. za predmet Dermatovenerologija.2005. nakon trogodišnjeg mukotrpnog rada i angažmana utjecajnih ljudi u Sarajevu i BiH. dr. Vojin Gligić. U pitanju su impozantne cifre. ali su osposobljene i odškolovane brojne generacije nastavnika i saradnika.Slika 2. ali i u inozemstvu.395 studenata a diplomiralo s 31. Dojčin Jakšić. otvorene su novoizgrađene prostorije za pretkliničku nastavu u zgradama u kojima je Fakultet smješten i danas.

1986. godine. godine. Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu je jedan od tri prvoosnovana fakulteta Univerziteta u Sarajevu koji je zvanično počeo sa radom 2. te dekani i prodekani medicinskih fakulteta. Evropi i Svijetu. objavljeni u allmanasima štampani prigodom proslava jubileja Medicinskog fakulteta 1976. do danas) za opstanak. Neka od imena. Uvijek je prednjačio u reformama edukacije sveukupno. koji su studij završili u Sarajevu ili na nekom drugom medicinskom fakultetu u BiH ili van nje (9. a jedno vrijeme je bio u središtu zbivanja cjelokupnog reformskog procesa studija medicine. Upravo je u toku usklađivanje nastavnih planova i programa Medicinskog fakulteta u Sarajevu s onima u okruženju i u zemljama potpisnicama Bolonjskog procesa. bili su prihvaćeni od strane Svjetske zdravstvene organizacije. u sklopu proslave 30. Prilog ovom Pogovoru su spiskovi angažiraih nastavnika Medicinskog fakulteta. te aktuelni spisak danas angažiranih nastavnika i saradnika na katedrama Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.10). čiji se neki od radova citiraju u biomedicinskim bazama podataka. pa je Svjetska zdravstvena organizacija angažirala domaće i strane eksperte na njihovoj eradikaciji. nakon što su evaluirani i dokazani kao veoma uspješni.. Posebno je značajan ratni i poslijeratni period (od 1991.12. kada su u Sarajevu. godišnjice Medicinskog fakulteta boravili rektori Univerziteta od Ljubljane do Skoplja. I sam sam bio intenzivno uključen u realiziranje spomenutih aktivnosti.1949. što nije nimalo lak i jednostavan posao i što će zahtijevati truda i angažmana svih nastavnika i saradnika koji su trenutno angažirani u nastavno-obrazovnom procesu na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.dicinskom fakultetu u Sarajevu do danas magistriralo je 612 a doktoriralo 446 postdiplomaca. U nekim segmentima čak je i prednjačio u odnosu na druge fakultete u bivšoj Jugoslaviji. a to su bivši nastavnici ili đaci Medicinskog fakulteta u Sarajevu postali su ugledna i priznata svjetska imena u medicinskoj nauci. Medicinski fakultet u Sarajevu je za proteklih 60 godina doživljavao brojne razvojne nastavne i edukativne promjene nastojeći uvijek biti u korak s vremenom i razvojem medicinske edukacije i medicinskih tehnologija u zemljama u okruženju. Neki od razloga bili su da su pojedina oboljenja i zdravstveni problemi bili tipični za neka područja Bosne i Hercegovine. a primijenjeni metodi i dobijeni rezultati istraživanja.. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 9 . 1994. Naši eksperti kasnije su bili angažirani u provođenju sličnih istraživanja i aktivnosti u drugim zemljama Svijeta. održanje kontinuiteta nastavnog procesa i priključivanje reformskim procesima u sklopu Bolonjske deklaracije.

redovni profesor za predmet Oftalmologija Milojković Aleksandar. redovni profesor za predmet Hirurgija Besarović Zdravko. redovni profesor za predmet Hirurgija Pšorn Vladimir. 1973. redovni profesor za predmet Hirurgija Rezaković Džemal. redovni profesor za predmet Hirurgija Bijedić Mirjana. redovni profesor za predmet Pneumoftiziologija 9 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 31. redovni profesor za predmet Pedijatrija Mastilović Borislava. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Sarajlić Ešref. redovni profesor za predmet Hemija Hadžić Izet. redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Nikulin Aleksandar. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Ciglar Marko. redovni profesor za predmet Oftalmologija Bobarević Blanka. redovni profesor za predmet Hirurgija Kosorić Dragan. redovni profesor za predmet Farmakologija Kafka Ivan. redovni profesor za predmet Epidemiologija Gerc Josip. redovni profesor za predmet Fizika Perinović Milenko. redovni profesor za predmet Pedijatrija Hadžiselimović Hajrudin. redovni profesor za predmet Hemija Bokonjić Nenad. 8. redovni profesor za predmet Fizijatrija Filipović Zaim. redovni profesor za predmet Interna medicina Pašić Hamid. redovni profesor za predmet Patološka anatomija Obradov Slobodan. godine Banić Branislav. redovni profesor za predmet Interna medicina Riđanović Salih. redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Grujić-Vasić Jela. redovni profesor za predmet Pedijatrija Serdarević Hišam. redovni profesor za predmet Interna medicina Gaon Jakob. redovni profesor za predmet Anatomija Huković Seid. redovni profesor za predmet Interna medicina Prcić Midhat.

vanredni profesor za predmet Patološka anataomija Hadžiomerović-Rezaković Vesna. vanredni profesor za predmet Anatomija Čerkez Fadil. redovni profesor za predmet Infektologija Tvrtković Rifat. redovni profesor za predmet Biologija Teftedarija Muhamed. vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Bokonjić Risto. redovni profesor za predmet Hirurgija Veljković Miloš. vanredni profesor za predmet Fiziologija Jokić Jovan. vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Huterer Drago. vanredni profesor za predmet Pedijatrija Čuš Mirko.Stanković Dragomir. vanredni profesor za predmet Hirurgija Bošnjak Milena. redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Besarović Risto. vanredni profesor za predmet Interna medicina Gmaz-Nikulin Edita. vanredni profesor za predmet Neuropsihijatrija Bošković Sreten. redovni profesor za predmet Histologija i embriologija Švob Tvrtko. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Fajgelj Aleksandar. redovni profesor za predmet Patološka fiziologija Šalamon Tibor. vanredni profesor za predmet Fiziologija Bubić Ilduza. redovni profesor za predmet Dermatovenerologija Šćepović Mladen. vanredni profesor za predmet Infektologija Džumhur Mehmed. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Jamakosmanović Asim. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Džumhur Mirjana. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 99 . vanredni profesor za predmet Osnove marksizma Brkić Sead. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Čustović Izet. vanredni profesor za predmet Anatomija Ðorđević Dragan.

3.1953. vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Ljubović Esad. vanredni profesor za predmet Hemija Osmanagić Izet. Promocija prvih doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Perić Branko. 27. u sali FIS-a. vanredni profesor za predmet Patološka fiziologija Prohić Halil.Slika 3. vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Levi Mario. vanredni profesor za predmet Sudska medicina 100 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanredni profesor za predmet Hirurgija Najdanović Milutin. vanredni profesor za predmet Fiziologija Nikolin Branko. vanredni profesor za predmet Biohemija Miličević Slobodan. vanredni profesor za predmet Hirurgija Nakaš Muhamed. godine Kotjelnikov-Kureš Ksenija. vanredni profesor za predmet Fiziologija Pleho Amir. vanredni profesor za predmet Hirurgija Miholjčić Milan.

vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Šećerov Drenka. vanredni profesor za predmet Anatomija Softić Dževad. docent za predmet Hirurgija Konjicija Abdulah. docent za predmet Fiziologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 101 . docent za predmet Neuropsihijatrija Lovrinčević Antun. docent za predmet Interna medicina Hadžiselimović Sakib. docent za predmet Interna medicina Hadžimejlić Muhamed. docent za predmet Interna medicina Konjhodžić Faruk. docent za predmet Radiologija Macanović Momir. docent za predmet Oftalmologija Mujić Muzafer. docent za predmet Interna medicina Miladinović Živorad. docent za predmet Histologija i embriologija Igić Rajko. docent za predmet Pneumoftiziologija Lazović Ozrenka. vanredni profesor za predmet Hirurgija Alajbegović Rizo. docent za predmet Oftalmologija Dobardžić Rešad. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Vasić Danica. vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Vukotić Dušan. docent za predmet Fizijatrija Jadrić Stjepan. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Hrnjičević Mustafa.Samokovlija-Najdanović Rikica. docent za predmet Mikrobiologija Miličević-Kostić Miroslav. docent za predmet Oftalmologija Čupić Slobodan. docent za predmet Biohemija Kocić Dušan. docent za predmet Radiologija Hadžijahić Hasan. vanredni profesor za predmet Anatomija Šimić Srećko. docent za predmet Mikrobiologija Ðokić Strahinja. docent za predmet Farmakologija i toksikologija Ilić Žanka. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ðorđević Jelena. vanredni profesor za predmet Pedijatrija Savković Ljubomir. docent za predmet Dermatovenerologija Loga Slobodan.

docent za predmet Farmakologija i toksikologija Smajkić Arif. docent za predmet Patološke anatomija Popadić Miodrag. asistent za predmet Dermatovenerologija Bohdal-Bogdanović Lujza. asistent za predmet Interna medicina Bešlagić Edina. docent za predmet Interna medicina Popović Vojin. predavač za predmet Fizičko vaspitanje Šiljak-Bušić Vera. predavač za predmet Mikrobiologija Ibrahimbegović-Gafić Fadila. asistent za predmet Interna medicina Alagić Ahmed.Numić Nurudin. predavač za predmet Osnovi opštenarodne odbrane Hlača Danica. predavač za predmet Fizičko vaspitanje Ninković Boro. docent za predmet Epidemiologija Vukčević Smiljka. asistent za predmet Interna medicina 102 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . docent za predmet Higijena i socijalna medicina Škrkar Mirko. predavač za predmet Mikrobiologija Tvrtković Reuf. docent za predmet Interna medicina Turić Adelaida. predavač za predmet Osnovi opštenarodne odbrane Akšamija Behija. docent za predmet Patološke anatomija Bičakčić Halid. asistent za predmet Hirurgija Bajrović Remzija. asistent Boljanović Trifko. asistent za predmet Patološka fiziologija Bogdanović Borka. asistent za predmet Mikrobiologija Bašić Ifakata. asistent za predmet Mikrobiologija Bešlagić Refik. docent za predmet Interna medicina Potkonjak Dubravka. asistent za predmet Otorinolaringologija Bekić Suada. docent za predmet Hirurgija Šurbat Ranko. asistent za predmet Hirurgija Banduka Milorad. docent za predmet Sudska medicina Plamenac Pavle. asistent za predmet Fizika Bašić Fahira. docent za predmet Interna medicina Palinkašev Žarko. asistent za predmet Hirurgija Babić Miladin.

asistent za predmet Infektologija Filipović Adem. asistent za predmet Interna medicina Čagalj Slobodan. asistent za predmet Interna medicina Gabela Fikret. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ćemalović Kemal. asistent za predmet Hirurgija Bukvić Miroslav. asistent za predmet Interna medicina Budalica Mehmedalija. asistent za predmet Dermatovenerologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . asistent za predmet Neuropsihijatrija Ćeklić Obrad. asistent za predmet Interna medicina Guzina Trifko. asistent za predmet Oftalmologija Deronja Nedim. asistent za predmet Interna medicina Grujić Mirko. asistent za predmet Patološka fiziologija Džinić Lejla.Bratović Ismet. asistent za predmet Hirurgija Čustović Fatima. asistent za predmet Hemija Gerc Vjekoslav. asistent za predmet Interna medicina Drecun Mara. asistent za predmet Interna medicina Brkić Naida. asistent za predmet Hirurgija Dragojević Mihajla. asistent za predmet Ginekologija i akšerstvo Bulbulović-Telalbašić Sadžida. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Čustović Kemal. asistent za predmet Hirurgija Ðuričić Zoran. asistent za predmet Hirurgija Ćeklić Zlata. asistent za predmet Interna medicina Čengić Fikret. asistent za predmet Fiziologija Drino Esad. asistent za predmet Histologija i embriologija Dimitrijević Kosta. asistent za predmet Hirurgija Deftedarević Tevhida. asistent za predmet Fizika Gaon Igor-Davor. asistent za predmet Otorinolaringologija Cvijetić-Kapidžić Emina. asistent za predmet Infektologija Bušić Fikreta. asistent za predmet Hirurgija Gvozdenović Borislav. asistent za predmet Hirurgija Durić Osman.

asistent za predmet Otorinolaringologija Hasečić Edina. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Korkut Edib. asistent za predmet Pneumoftiziologija Hasanbegović Dženeta. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Keser-Stanković Marija. asistent za predmet Neuropsihijatrija Kahvić Mirza. asistent za predmet Hirurgija Hadžiibrahimović Meliha. asistent za predmet Fiziologija Kostić Branislav. asistent za predmet Fiziologija Kulenović Salahudin. asistent za predmet Biologija Knežević Nada. asistent za predmet Infektologija Kovačević Novica. asistent za predmet Histologija i embriologija Leovac Ankica. asistent za predmet Oftalmologija Ićindić Emina. asistent za predmet Hemija Hamzagić Hasan. asistent za predmet Interna medicina Konstantinović Petar. asistent za predmet Patološka fiziologija Jovanović Radmilo. asistent za predmet Biohemija Janković-Ðuričić Jasna. asistent za predmet Fizijatrija Knežević Vojislav. asistent za predmet Anatomija Hodžić Salahudin. asistent za predmet Patološka fiziologija Kilalić Teufik. asistent za predmet Interna medicina Kundurović Zlata. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Ilić-Stojkov Koviljka. asistent za predmet Hirurgija 104 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Hirurgija Kostić Živojin. asistent za predmet Fiziologija Ibrahimbegović Fikreta. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Lomas Mirjana. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Kulenović Husein. asistent za predmet patološka Fiziologija Kapić-Zvizdić Elvedina. asistent za predmet Interna medicina Idrizbegović Sead.Hažiibrahimović Enver. asistent za predmet Hirurgija Krstić Anto.

Slika 4. asistent za predmet Infektologija Mijatović Žarko. asistent za predmet Neuropsihijatrija Marković Zdravko. asistent za predmet Pedijatrija Mešanović Nurihana. asistent za predmet Anatomija Marković Aleksandar.1953. u amfiteatru Interne klinike. asistent za predmet Fiziologija Macanović Katarina. asistent za predmet Histologija i embriologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . godine Lopandić-Marić Milica. asistent za predmet Patološka fiziologija Mehmedbašić Vladimir. asistent za predmet Oftalmologija Miličević Nikola. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mornjaković-Deronja Zakira.10. asistent za predmet Dermatovenerologija Mahić Alma. asistent za predmet Hirurgija Ljubunčić Predrag. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mesihović Hasna. asistent za predmet Hirurgija Mimić Borko. Promocija prvih doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. asistent za predmet Interna medicina Mešić Sadžida. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Milanović Ljiljana. 16.

asistent za predmet Hirurgija Obradov Branka. asistent za predmet Hirurgija Sedlar Ðorđe. asistent za predmet Interna medicina Šošić Mirko. asistent za predmet Pedijatrija Ovčina Fehim. asistent za predmet Hirurgija Stolić Vladimir. asistent za predmet Interna medicina Tišma Ratomir. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Simitović Kemal. asistent za predmet Interna medicina Rizvanbegović Berija. asistent za predmet Hirurgija Simić Borivoj. asistent za predmet Fizijatrija Raljević Enver. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Nestorović Dimitrije. asistent za predmet Hirurgija Šurbat Gojko. asistent za predmet Hirurgija Prnjavorac Sabiha. asistent za predmet Biologija Semiz Aleksandar. asistent za predmet Fizijatrija 106 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Pedijatrija Omanić-Ibrulj Ajnija. asistent za predmet Biohemija Radulović Radoje. asistent za predmet Pedijatrija Potkonjak Mirjana. asistent za predmet Hirurgija Radovanović Jovan. asistent za predmet Anatomija Radnić Dinko. asistent za predmet Otorinolaringologija Šlaković Aiša. asistent za predmet Interna medicina Rukavina Željka. asistent za predmet Oftalmologija Šerbedžija Duško. asistent za predmet Patološka anatomija Selimović-Ðuričić Emira. asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Oručević Mubera.Muminbašić Midhat. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Selak Ivica. asistent za predmet Pedijatarija Starović Boriša. asistent za predmet Anatomija Popović Zulejka. asistent za predmet Interna medicina Robotić Zlatko. asistent za predmet Hirurgija Stančić Dušan.

asistent za predmet Neuropsihijatrija Winterhalter-Jadrić Mira. asistent za predmet Biohemija Vidaković Jovanka. redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Bokonjić Risto. redovni profesor za predmet Infektologija Ðorđević Jelena. redovni profesor za predmet za predmet Pedijatrija Džumhur Mirjana. asistent za predmet Patološka anatomija Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 14. redovni profesor za predmet Higijena Ćupić Slobodan. 11. asistent za predmet Anatomija Veljković Arifa. asistent za predmet Hemija Žeger Zrinka. asistent za predmet Biohemija Vojvodić Zineta.Todosijević Miodrag. asistent za predmet Patološka fiziologija Vujsić Zorica. asistent za predmet Pedijatrija Vukičević Tatjana. redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Brkić Sead. redovni profesor za predmet Oftalmologija Besarović Risto. asistent za predmet Mikrobiologija Vidović Ðino-Juraj. redovni profesor za predmet Anatomija Čerkez Fadil. asistent za predmet Osnove marksizma Tomić Ivan. redovni profesor za predmet Radiologija Gmaz Nikulin Edita. redovni profesor za predmet Socijalna medicina Ðorđević Dragana. asistent za predmet Infektologija Vučičević-Salama Milijana. redovni profesor za predmet Patologija Grujić-Vasić Jela. asistent za predmet Pedijatrija Veronese Zdravko. redovni profesor za predmet Hemija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 10 . redovni profesor za predmet Fiziologija Bubić Ilduza. redovni profesor za predmet Oftalmologija Dučić Vojislav. asistent za predmet Patološka anatomija Tomić Viktorija. godine Alajbegović Rizah. 1986.

Slika 5. Detalj sa proslave 30 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu, Dom mladih Skenderija, 1976. godine Hadžiomerović Vesna, redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Huković Seid, redovni profesor za predmet Farmakologija i toksikologija Hadžijahić Hasan, redovni profesor za predmet Interna medicina Jamakosmanović Asim, redovni profesor za predmet Fiziologija Jokić Jovan, redovni profesor za predmet Patofiziologija i medicina rada Kecmanović Dušan, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Konjhodžić Faruk, redovni profesor za predmet Hirurgija Kosorić Dragomir, redovni profesor za predmet Pedijatrija Kotjelnikov-Kureš Ksenija, redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Macanović Momir, redovni profesor za predmet Interna medicina Mesihović Hasna, redovni profesor za predmet Pedijatrija Miličević Miroslava, redovni profesor za predmet Oftalmologija

10

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

Miholjčić Milan, redovni profesor za predmet Biohemija Mujić Muzafer, redovni profesor za predmet Fiziologija Loga Slobodan, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Najdanović Milutin, redovni profesor za predmet Hirurgija Najdanović-Samokovlija Rikica, redovni profesor za predmet Pedijatrija Nakaš Muhamed, redovni profesor za predmet Fiziologija Nikulin Aleksandar, redovni profesor za predmet Patologija Numić Nurudin, redovni profesor za predmet Interna medicina Obradov Branka, redovni profesor za predmet Pedijatrija Perić Branko, redovni profesor za predmet Fiziologija Popadić Miodrag, redovni profesor za predmet Interna medicina Popović Zulejka, redovni profesor za predmet Pedijatrija Pleho Amir, redovni profesor za predmet Patofiziologija Potkonjak Dubravka, redovni profesor za predmet Farmakologija i toksikologija Pšorn Vladimir, redovni profesor za predmet Hirurgija Riđanović Salih, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Smajkić Arif, redovni profesor za predmet Socijalna medicina Stanković-Keser Marija, redovni profesor za predmet Patofiziologija Šćepović Mladen, redovni profesor za predmet Histologija Šećerov Drenka, redovni profesor za predmet Anatomija Šimić Srećo, redovni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Šurbat Ranko, redovni profesor za predmet Interna medicina Bokonjić Mirjana, vanredni profesor za predmet Dermatovenerologija Čengić Fadil, vanredni profesor za predmet Radiologija Dilberović Faruk, vanredni profesor za predmet Anatomija Džumhur Mehmed, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Ðokić Strahinja, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

109

Gabela Fikret, vanredni profesor za predmet Fizika Hadžimejlić Muhamed, vanredni profesor za predmet Interna medicina Hlača Danica, vanredni profesor za predmet Mikrobiologija Huterer Drago, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akšerstvo Hrnjičević Mustafa, vanredni profesor za predmet Histologija i embriologija Kilalić Teufik, vanredni profesor za predmet Biologija Kocić Dušan, vanredni profesor za predmet Interna medicina Kulenović Husein, vanredni profesor za predmet Fiziologija Levi Mario, vanredni profesor za predmet Higijena Lovrinčević Antun, vanredni profesor za predmet Radiologija Ljubović Esad, vanredni profesor za predmet Hirurgija Musafija Albert, vanredni profesor za predmet Interna medicina Milanović Ljiljana, vanredni profesor za predmet Oftalmologija Miličević Slobodan, vanredni profesor za predmet Hirurgija Nikolin Branko, vanredni profesor za predmet Hemija Plamenac Pavle, vanredni profesor za predmet Patologija Prohić Halil, vanredni profesor za predmet Sudska medicina Ramić Salko, vanredni profesor za predmet Hemija Softić Dževad, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akušerstvo Tomić Viktorija, vanredni profesor za predmet Anatomija Turić Adelaida, vanredni profesor za predmet Epidemiologija Vranić Jovo, vanredni profesor za predmet Hirurgija Winterhalter-Jadrić Mira, vanredni profesor Biohemija Defterdarević-Serdarević Tevhida, docent za predmet Oftalmologija Durić Osman, docent za predmet Hirurgija Drecun Mara, docent za predmet Fiziologija Ðuričić Emira, docent za predmet Biologija Grujić Mirko, docent za predmet Interna medicina Hamzagić Hasan, docent za predmet Pneumoftiziologija

110

nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu

docent za predmet OM sa TIPSS Radnić Dinko. docent za predmet Hirurgija Stojkov Koviljka. asistent za predmet Pneumoftiziologija Akšamija Behija. asistent za predmet Anatomija Aleksejev Igor. docent za predmet Farmakologija i toksikologija Zjuzin Nadežda. asistent za predmet Otorinolaringologija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 111 . docent za predmet Pedijatrija Zulić Irfan. asistent za predmet Pedijatrija Babić Miladin. docent za predmet Radiologija Lincender Lidija. docent za predmet Mikrobiologija Pajović Milan. asistent za predmet Hirurgija Bajrović Remzija. docent za predmet Radiologija Nadaždin Mira. docent za predmet Ginekologija i akušerstvo Miličević Nikola. asistent za predmet Hirurgija Banin Sergej. docent za predmet Infektologija Tišma Ratomir. asistent za predmet Hirurgija Aleksić Mirjana. asistent za predmet Interna medicina Alagić Ahmet. docent za predmet Hirurgija Starović Boriša. docent za predmet Fizijatrija Velković Arifa. docent za predmet za predmet Hirurgija Radulović Radoje. docent za predmet Otorinolaringologija Kapidžić Mustafa. asistent za predmet Fizijatrija Alirejsović Senija. predavač za predmet Opštenarodna odbrana Abramović Milorad. docent za predmet Biohemija Telalbašić-Bulbulović Sadžida. asistent za predmet Oftalmologija Ančić Olga.Hasanbegović Dženeta. docent za predmet Fizijatrija Gafić-Ibrahimbegović Fadila. docent za predmet Hirurgija Macanović Katarina. docent za predmet Fizijatrija Rukavina Željka. predavač za predmet Fizičko vaspitanje Todosijević Miodrag. docent za predmet Dermatovenerologija Mušanović Mirza.

asistent za predmet Neuropsihijatrija Ćuš Asja. asistent za predmet Infektologija Čardaklija Zlatko. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Bukvić Miroslav. asistent za predmet Interna medicina Bubreško Ana. asistent za predmet Sudska medicina Dragojević Blažo. asistent za predmet Fizika Bašić Maida. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Bukša Marko. asistent za predmet Pneumoftiziologija Cucić Zdravka. asistent za predmet Hirurgija Boljanović Trifko.Banduka Milorad. asistent za predmet Higijena Čeklić Obrad. asistent za predmet Otorinolaringologija 112 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Hirurgija Čustović Fatima. asistent za predmet Interna medicina Bukvić Idriz. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Dizdarević Zehra. asistent za predmet Dermatovenerologija Bratović Ismet. asistent za predmet Radiologija Bogdanović Borka. asistent za predmet Anatomija Dimitrijević Jovan. asistent za predmet Pneumoftiziologija Dobrača Ilijas. asistent za predmet Neuropsihijatrija Dimitrijević Kosta. asistent za predmet Hirurgija Dizdarević Jasna. asistent za predmet Interne medicina Ćemalović Kemal. asistent za predmet Interna medicina Bešlagić Edina. asistent za predmet Neuropsihijatrija Budalica Mehmedalija. asistent za predmet Mikrobiologija Bešlagić Refik. asistent za predmet Hirurgija Čelić Zlatica. asistent za predmet Infektologija Čengić Fikret. asistent za predmet Patofiziologija Bilenjki Desanka. asistent za predmet Interna medicina Cerić Nesiba. asistent za predmet Pedijatrija Čengić Dževad. asistent za predmet Dermatovenerologija Bekić Suada.

1976. Detalj sa proslave 30 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu. asistent za predmet Interna medicina Gribajčević Mehmed. asistent za predmet Hirurgija Durić Amira. asistent za predmet Gaćinović Željka. asistent za predmet Oftalmologija Golemac Slavko. asistent za predmet Patofiziologija Elez Sekula. asistent za predmet Interna medicina Godler Zdenka. asistent za predmet Dermatovenerologija Gaon Igor-Davor. asistent za predmet Hemija Gerc Vjekoslav. asistent za predmet Interna medicina nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . asistent za predmet Patofiziologija Ðuričić Zoran. godine Dragojević Mihaila. asistent za predmet Hirurgija Ðuričić Jasna. asistent za predmet Radiologija Filipović Adem. Dom mladih Skenderija. asistent za predmet Interna medicina Frašto Milica.Slika 6. asistent za predmet Otorinolaringologija Fazlagić Nijaz. asistent za predmet Interna medicina Drino Esad.

asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Guzina Trifko. asistent za predmet Histologija i embriologija Lekić Meliha. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Kulenović Dušanka. asistent za predmet Mikrobiologija Kovačević Novica. asistent za predmet Fiziologija Kadić Naim. asistent za predmet Oftalmologija Krnić Havuša. asistent za predmet Interna medicina Kević Vera. asistent za predmet Pedijatrija Kesić Vera. asistent za predmet Epidemiologija Hodžić Lutvo. asistent za predmet Interna medicina Krstić Ante. asistent za predmet Fizijatrija Kulenović Alma. asistent za predmet Fiziologija Kodrić Ljiljana. asistent za predmet Interna medicina Idrizbegović Sead. asistent za predmet Hirurgija Kovačević Slavica. asistent za predmet Hirurgija Gvozdenović Borislav. asistent za predmet Interne medicina Kundurović Zlata. asistent za predmet Neuropsihijatrija Kulenović Salahudin. asistent za predmet Hemija Leovac Ankica. asistent za predmet Infektologija Jaganjac Nermina.Gmaz Zoran. asistent za predmet Hirurgija Kahvić Mirza. asistent za predmet Mikrobiologija Kosorić Bojana. asistent za predmet Hirurgija Ibrahimbegović Fikreta. asistent za predmet Infektologija Kapidžić Nedžib. asistent za predmet Oftalmologija Ibrahimović Enver. asistent za predmet Radiologija Kazić Nadija. asistent za predmet Dermatovenerologija Gaon Dejan. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Jovanović Jena. asistent za predmet Patologija Kapetanović Bakir. asistent za predmet Higijena 114 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Pedijatrija Hodžić Salahudin.

asistent za predmet Pedijatrija Ovčina Fehim. asistent za predmet Mikrobiologija Potkonjak Mirjana. asistent za predmet Anatomija Pavelić Dragan. asistent za predmet Pedijatrija Lomas Mirjam. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mirić Slavica. asistent za predmet Socijalna medicina Omanić Ajnija. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Muminbašić Midhat. asistent za predmet Fiziologija Mimić Borko. asistent za predmet Patologija Mehmedbašić Vladimir. asistent za predmet Histologija i embriologija Mulabegović Nedžad. asistent za predmet Hemija Milić Miloš. asistent za predmet Hirurgija Radovanović Jovo. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Minić Tatjana. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Nakaš Emina. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Mešanović Nurhijana. asistent za predmet Interna medicina Nikšić Dragana.Lojpur Vera. asistent za predmet Fizijatrija nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . asistent za predmet Fiziologija i biohemija Nikolić-Bartl Jasna. asistent za predmet Hirurgija Lomigorić-Oručević Amila. asistent za predmet Fiziologija Marković Zdravko. asistent za predmet Otorinolaringologija Radičević Nada. asistent za predmet Biohemija Radović Nikola. asistent za predmet Neuropsihijatrija Pešić Biljana. asistent za predmet Fiziologija Radotić Milan. asistent za predmet Histologija i embriologija Ljubunčić Predrag. asistent za predmet Interna medicina Mijatović Žarko. asistent za predmet Radiologija Mornjaković Zakira. asistent za predmet Socijalna medicina Oručević Mubera. asistent za predmet Anatomija Papić Ksenija.

asistent za predmet Interna medicina Rustempašić Sonja. asistent za predmet Patologija Valjevac Kemal. asistent za predmet Otorinolaringologija Šlaković Šemsudin. asistent za predmet Pedijatrija Stojkov Milan. asistent za predmet Hirurgija Slijepčević Omiljko. asistent za predmet Neuropsihijatrija 116 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . asistent za predmet Anatomija Telebak Boriša. asistent za predmet Hirurgija Šabanović Snježana. asistent za predmet Higijena Stančić Duško. asistent za predmet Epidemiologija Todorović Goran. asistent za predmet Hirurgija Simatović Kemal. asistent za predmet Interna medicina Vidović Juraj Ðino. asistent za predmet Biohemija Šurbat Gojko. asistent za predmet Oftalmologija Tomić Ivana. asistent za predmet Dermatovenerologija Stolić Vladimir. asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Veljkov Nemanja. asistent za predmet Oftalmologija Šimunović Vladimir. asistent za predmet Neuropsihijatrija Riđanović Zoran. asistent za predmet Hirurgija Sandić Marijana. asistent za predmet Interna medicina Ramić Habiba. asistent za predmet Infektologija Robović Zlatko.Raljević Enver. asistent za predmet Histologija i embriologija Škobić Mario. asistent za predmet Patološka anatomija Semiz Aleksandar. asistent za predmet Radiologija Šlaković Aiša. asistent za predmet Interna medicina Šošić Mirko. asistent za predmet Ginekologija i akušerstvo Tomić Amra. asistent za predmet Hirurgija Šerbedžija Duško. asistent za predmet Interna medicina Šuško Irfan. asistent za predmet Neuropsihijatrija Selak Ivica. asistent za predmet Anatomija Tanović Indira.

asistent Rimpapa Zlatan. asistent k atedra za biologiju sa huMaNoM geNetikoM Kilalić Teufik. asistent za predmet Infektologija Vujisić Zora. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 . asistent za predmet Pedijatrija Zečević Esma. vanredni profesor Galijašević Samra. asistent za predmet Mikrobiologija Zečević-Bušić Ifakata. 9. asistent k atedra za MediciNsku fiziku Kulenović Fahrudin. asistent k atedra za MediciNsku iNforMatiku Mašić Izet. redovni profesor. asistent za predmet Sudske medicina Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 31. vanredni profesor. 1994. viši asistent Ibrulj Slavica. šef Katedre Jakupović Safet.Vidović Zrinka. asistent za predmet Pedijatrija Zurovac Gordana. redovni profesor. godine k atedra za MediciNsku heMiju Lekić Meliha. šef Katedre Vobornik Slavenka. šef Katedre Ðuričić Emira. viši asistent Muharemović Zijad. redovni profesor Gaon Igor. docent. asistent za predmet Patologija Vojvodić Zineta. asistent za predmet Anatomija Žujo Hamza. asistent za predmet Otorinolaringologija Željo Amela. šef Katedre Nikolin Branko. docent Omerbašić Ago. vanredni profesor Redžić Amira.

docent Kulenović Amela. docent Milić Miloš. redovni profesor. redovni profesor. šef Katedre k atedra za tjelesNi odgoj Ibrahimbegović Fadila. asistent Hasanović Aida. viši asistent Vidović Tatjana. redovni profesor. docent Nakaš Emina. šef Katedre Ovčina Fehim.k atedra za biogeNetiku Sofradžija Avdo. viši asistent Festić Emir. asistent k atedra za bioheMiju Winterhalter Mira. vanredni profesor Huskić Jasminko. šef Katedre k atedra za MediciNsku sociologiju Pajović Milan. asistent Jadrić Radivoje. redovni profesor. predavač k atedra za eNgleski jezik Karaula Jasna. asistent Kamenčić Huse. docent Gornjaković Srđan. šef Katedre Radovanović Jovan. vanredni profesor. asistent k atedra za aNatoMiju Dilberović Faruk. vanredni profesor 11 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . šef Katedre Kundurović Zlata. asistent k atedra za fiziologiju Mujić Muzafer. asistent k atedra za histologiju i eMbriologiju Hrnjičević Mustafa. šef Katedre Kulenović Husein. redovni profesor.

redovni profesor. stručni saradnik Valjevac Kemal. asistent Miljanović Mirjana. docent Čustović Elvedina. viši asistent Tomić Ivana. viši asistent Rajman Iris. docent Juroš Marina. asistent k atedra za patološku fiziologiju Pleho Amir. šef Katedre Bešlagić Refik. šef Katedre Bešlagić Edina. redovni profesor Kapić Elvedina.Mornjaković Zakira. stručni saradnik nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 119 . redovni profesor. viši asistent Vidović Zrinka. šef Katedre Selak Ivan. šef Katedre Potkonjak Dubravka. asistent Mešić Haris. vanredni profesor Radović Svjetlana. asistent Šečić Damir. viši asistent Loga Svjetlana. viši asistent Markotić Alemka. asistent k atedra za farMakologiju i toksikologiju Zulić Irfan. vanredni profesor Omeragić Edo. vanredni profesor Mulabegović Nedžad. asistent k atedra za patološku aNatoMiju Plamenac Pavle. redovni profesor. redovni profesor. docent Šarčević Adnan. asistent Pleho Amra. asistent k atedra za Mikrobiologiju i parazitologiju sa iMuNologijoM Hlača Danica.

asistent k atedra za sudsku MediciNu Kulenović Husein. šef Katedre Prohić Halil. šef Katedre Grujić Mirko. šef Katedre Arnautović Atif. vanredni profesor Nikšić Dragana. redovni profesor Bratović Ismet.k atedra za epideMiologiju Telebak Boriša. asistent k atedra za socijalNu MediciNu. redovni profesor. vanredni profesor. docent k atedra za higijeNu Ćatović Sejdo. šef Katedre Omanić Ajnija. asistent Žujo Hamza. vanredni profesor. docent. docent 120 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . redovni profesor Babić Mirsad. vanredni profesor Gribajčević Mehmed. vanredni profesor Puvačić Zlatko. vanredni profesor Bukša Marko. redovni profesor. viši asistent Filipović-Hadžiomerović Aida. docent Haračić Midhat. šef Katedre Čustović Fatima. asistent Dobrača Ilijas. docent Slijepčević Omiljko. orgaNizaciju zdravstveNe zaštite i historiju MediciNe Smajkić Arif. vanredni profesor Hotić Semra. docent Zec Svetlana. redovni profesor Hadžijahić Hasan. asistent k atedra za iNterNu MediciNu Hadžimejlić Muhamed.

viši asistent Vukobrat-Bijedić Zora. viši asistent Kučukalić Elma. asistent Kesić Vera. asistent Hrisafović Zorislav. 1947. viši asistent Dilić Mirza. Nađa.Slika 7. viši asistent Ćatović-Rašić Senija. asistent Unčanin Snježana. docent Arslanagić Amila. viši asistent Loza Vesna.-1954. asistent Haračić Azra. Raljević Enver. viši asistent Golemac Slavko. viši asistent Mešanović Nurihana. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu. viši asistent Aličehajić-Borovac. viši asistent Kulenović Indira. viši asistent Berbić-Fazlagić Jasmina. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 121 .

vanredni profesor Lincender Lidija. asistent k atedra za radiologiju i oNkologiju Čengić Fadil. asistent Todorović Ljubica. viši asistent Kapidžić Nedžib. šef Katedre Dizdarević Zehra. šef Katedre Cerić Ismet. asistent Stanić Dragiša. viši asistent Obralić Nermina. redovni profesor. redovni profesor. viši asistent Jovanović-Gmaz Mirjana. docent Kantardžić Dželaludin. viši asistent Džirlo Kaćuša. viši asistent k atedra za iNfektivNe bolesti 122 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . docent Dimitrijević Jovan. viši asistent Klančević Melika. redovni profesor. viši asistent Bešlić Šerif. vanredni profesor Cerić Nesiba. vanredni profesor Mušanović Mirza. docent Daneš Vera.k atedra za pNeuMoftiziologiju Konjicija Abdulah. viši asistent Lukić Zdravko. viši asistent Fišeković Saida. vanredni profesor Bašić Hiba. viši asistent Žutić Hasan. šef Katedre Dalagija Faruk. viši asistent Mehić Bakir. viši asistent Kučukalić Abdulah. viši asistent k atedra za Neuropsihijatriju i MediciNsku psihologiju Loga Slobodan.

viši asistent Drnda Alija. redovni profesor. asistent k atedra za derMatoveNerologiju Arslanagić Naima. asistent Nikulin Boris. šef Katedre Mesihović Hasna. redovni profesor. viši asistent Kapetanović Ahmo. šef Katedre Čengić Dževad. asistent Mehanić Snježana. vanredni profesor Čengić Hadžo. docent Kapetanović Bakir. docent Čardaklija Zlatko. asistent k atedra za pedijatriju Veljković Arifa. docent Idrizbegović Sead. šef Katedre Gačinović Željka. šef Katedre Bukvić Idriz. viši asistent Knor-Bukvić Tanja. viši asistent Koluder Nada. docent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 . asistent Muminbašić Nermin. redovni profesor Anić Olga.Telalbašić Sadžida. vanredni profesor. redovni profesor. viši asistent Alendar Faruk. asistent k atedra za giNekologiju i akušerstvo Šimić Srećo. docent Bukvić Miroslav. viši asistent Begić Kerim. asistent Perva Sejfulah. viši asistent Dizdarević Jadranka. asistent Pinjo Fikreta. viši asistent Mehmedbašić Senad.

viši asistent Kovač Edina.Slika 8. asistent Popović Neven. viši asistent Ibišević Mirsad. MaksilofacijalNu hirurgiju i stoMatologiju 124 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . docent Cucić Zdravka. asistent Terzić Rešad.-1974. šef Katedre Alajbegović Rizah. viši asistent Saračević Ediba. vanredni profesor. asistent Saračević-Pačuka Nedžija. 1955. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Zečević Esma. asistent k atedra za oftalMologiju Teftedarija Tevhida. viši asistent Heljić Suada. redovni profesor Milanović Ljiljana. redovni profesor Čengić Ferid. asistent k atedra za otoriNolariNgologiju.

redovni profesor. docent Drino Esad. vanredni profesor Budalica Mehmedalija. asistent Lazović Mufid. šef Katedre Durić Osman. docent Ćibo Safet. docent Durić Amira. vanredni profesor Šišić Fuad. vanredni profesor Radnić Dinko. viši asistent Hiroš Mustafa. asistent k atedra za hirurgiju i ratNu hirurgiju Konjhodžić Faruk. asistent k atedra za fizijatriju i rehabilitaciju Zjuzin Nadežda. viši asistent Hadžiahmetović Zoran. docent Guska Safet. redovni profesor Kapidžić Adnan. šef Katedre Mišanović Željko. vanredni profesor Rukavina Željka. viši asistent Alagić Jasminka. docent Dizdarević Salahudin. viši asistent Buljina Amir. docent Čustović Kemal. asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 . viši asistent Šakota Slavica. viši asistent Kulenović Faruk. viši asistent Pinjo Emir. viši asistent Milutinović Slavica. vanredni profesor. redovni profesor. šef Katedre Hasanbegović Dženeta. viši asistent Šestan Muhamed. docent Ljubić Božo.Bušić Ifakata.

vanredni profesor 126 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . redovni profesor. viši asistent Korać Fehim. asistent Busuladžić Mustafa. šef Katedre Omerbašić Ago. vanredni profesor. redovni profesor. asistent k atedra za opšte NastavNe predMete Žiga Jusuf. docent Rimpapa Zlatan. šef Katedre k atedra za MediciNsku iNforMatiku Mašić Izet. vanredni profesor. asistent Tahmiščija Aida. redovni profesor. šef Katedre Ovčina Fehim. docent Muharemović Zijad. stručni saradnik K atedra za anatomiju čovjeKa Dilberović Faruk. stručni saradnik k atedra za biofiziku Vobornik Slavenka. docent Metović Azra. asistent Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerzitetu u Sarajevu na dan 31. viši stručni saradnik Novo Ahmed. 2006.Šabanović Selver. šef Katedre Kudumović Mensura. asistent Mušanović Jasmin. šef Katedre Ibrulj Slavica. redovni profesor. 3. godine k atedra za MediciNsku heMiju Lekić Meliha. viši asistent Ðulić Eldina. asistent k atedra za biologiju sa huMaNoM geNetikoM Redžić Amira. šef Katedre Mijanović Mirjana.

Kulenović Amela. viši asistent Avdagić Nesina. redovni profesor Šuško Irfan. asistent Arslanagić Selma. asistent k atedra za histologiju i eMbriologiju Mornjaković Zakira. viši asistent Kapur Eldan. asistent Arnautović Ajla. redovni profesor. asistent k atedra za bioheMiju Winterhalter-Jadrić Mira. viši asistent Voljevica Alma. šef Katedre Kundurović Zlata. asistent Beganović-Petrović Amira. vanredni profesor Babić Nermina. asistent K atedra za fiziologiju čovjeKa Nakaš-Ićindić Emina. asistent Valjevac Amina. asistent Lujinović Almira. šef Katedre Huskić Jasminko. viši asistent Začiragić Asja. vanredni profesor Aličelebić Selma. viši asistent Hadžović Almira. viši asistent Sarač-Hadžihalilović Aida. viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 12 . asistent Lepara Orhan. asistent Talović Elvira. vanredni profesor Hasanović Aida. viši asistent Vučković Ilvana. redovni profesor. vanredni profesor Jadrić Radivoj. vanredni profesor. docent Ćosović Esad. šef Katedre Radovanović Jovan.

šef Katedre Zvizdić Šukrija. šef Katedre 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu. viši asistent Hadžihasanović Mufida. vanredni profesor Hamzić Sadeta. 1975. viši asistent Babić Mirsad. viši asistent k atedra za patološku fiziologiju i MediciNu rada Bešlagić Refik. vanredni profesor.-2006.Slika 9. redovni profesor. šef Katedre Selak Ivan. redovni profesor Tomić Ivana. viši asistent Dorić Mirsad. docent. viši asistent k atedra za patologiju Radović Svjetlana. viši asistent Mahmutović Sabina. viši asistent k atedra za Mikrobiologiju i parazitologiju Bešlagić Edina. Kiseljaković Emina. viši asistent Hasić Sabaheta.

asistent Čustović Elmedina. viši asistent Rakanović-Todić Maida. docent Puvačić Sandra. viši asistent Džubur-Bešić Amela. toKsiKologiju i KliničKu farmaKologiju Mulabegović Nedžad. šef Katedre Kapić Elvedina. viši asistent Kusturica Jasna. redovni profesor. asistent K atedra za higijenu i zaštitu životne oKoline Ćatović Sejdo. viši asistent Omeragić Edin. asistent Bešlagić Omer. viši asistent Šečić Damir. docent Mujčić-Kurspahić Amira. redovni profesor. viši asistent Kulo Aida. asistent K atedra za farmaKologiju. asistent Pleho-Kapić Amna. redovni profesor. docent Musić Miralem. šef Katedre Nikšić Dragana. docent Loga-Zec Svjetalana.Salihović Habiba. šef Katedre Čavaljuga Semra. viši asistent k atedra za socijalNu MediciNu. šef Katedre nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 129 . redovni profesor. redovni profesor Mijanović Mirjana. asistent Pepić Esad. orgaNizaciju zdravstveNe zaštite i historiju MediciNe Omanić Ajnija. asistent k atedra za epideMiologiju i zdravstveNu statistiku Puvačić Zlatko. docent Memija-Pozderac Meliha. viši asistent Čabaravdić Mirsad.

redovni profesor Bukša Marko. asistent Stančić Alma. vanredni profesor Gerc Vjekoslav. docent Vukobrat-Bijedić Zora. redovni profesor Haračić Midhat. redovni profesor. šef Katedre Dobrača Ilijas. vanredni profesor Dilić Mirza. redovni profesor Arslanagić Amila. stručni saradnik Šeremet Zimka. vanredni profesor Mehić Bakir. stručni saradnik k atedra za sudsku MediciNu Selak Ivan. redovni profesor. docent Ćatović Amra. docent Kulenović Indira docent Mesihović Rusmir. asistent Aganović-Mušinović Izeta. docent Lozo Vesna. šef Katedre Dizdarević Zehra. vanredni profesor Heljić Bećir. vanredni profesor Žutić Hasan. vanredni profesor Berbić-Fazlagić Jasmina.Biščević Azra. docent Kučukalić-Selimović Elma. stručni saradnik Mačkić-Ðurović Mirela. asistent K atedra za internu medicinu i KliničKu propedeutiKu Gribajčević Mehmed. viši asistent Kadribašić Ribana. docent 10 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . stručni saradnik Tanacković Fikreta. viši asistent Žujo Hamza. docent Rašić Senija.

viši asistent Sofo-Hafizović Alma. docent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 11 .Resić Halima. asistent Hodžić Enisa. asistent Mlaćo Akif. viši asistent Filipović Ifet. viši asistent Velija-Ašimi Zelija. asistent k atedra za Neuropsihijatriju. viši asistent Šurković Ismana. docent Čukić Vesna. asistent Landžo Elvedin. viši asistent Paralija Belma. docent Buturović-Aščić Belma. viši asistent Kulić Mehmed. asistent Kurtčehajić-Pošković Azra. viši asistent Sokolović Šekib. asistent Unčanin-Medžović Snježana. vanredni profesor Daneš Vera. asistent Bijedić Vildana. viši asistent Lačević Nadir. viši asistent Gornjaković Srđan. viši asistent Vanis Nenad. docent Oruč Lilijana. docent Lončarević Nedim. redovni profesor. viši asistent Bureković Azra. viši asistent Alićehajić-Borovac Nađa. asistent Džemidžić Jasminka. viši asistent Hadžimurtezić Zlatan. šef Katedre Fišeković Saida. viši asistent Dizdarević-Bostandžić Amela. Neurologiju i MediciNsku psihologiju Kučukalić Abdulah.

vanredni profesor Koluder-Ćimić Nada. asistent k atedra za radiologiju i oNkologiju Lincender Lidija. viši asistent Lomigorić Jasenko. viši asistent Bravo-Mehmedbašić Alma. redovni profesor. vanredni profesor Bešlić Šerif. viši asistent Mehanić Snježana. viši asistent Bešlagić Vanesa. docent Bešlija Semir. viši asistent Mehmedika-Suljić Enra. vanredni profesor. redovni profesor Obralić Nermina. asistent Prevljak Sabina. asistent 12 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanredni profesor Klančević Melika. šef Katedre Dalagija Faruk. asistent Vranešić Melin. šef Katedre Čengić Dževad. viši asistent Ličanin Zoran. asistent Ibralić Muris. viši asistent Kapetanović Igbal. viši asistent Hižar Ivanka. viši asistent Mornjaković Amela. docent Ličanin Ifeta.Alajbegović-Kurtović Azra. viši asistent Drnda Alija. viši asistent Kantardžić Nermina. viši asistent Ðelilović Jasminka. docent Bašić-Čabaravdić Hiba. viši asistent Salčić-Dizdarević Dubravka. asistent k atedra za iNfektivNe bolesti Dautović Sajma.

vanredni profesor Gavrankapetanović Faris. viši asistent Hadžismajlović Ademir. viši asistent Talić-Tanović Adnana. redovni profesor Ćibo Safet. redovni profesor Šišić Fuad. redovni profesor Durić Amira. viši asistent Hiroš Mustafa. viši asistent Dizdarević Kemal. asistent Osmić Akif. docent Suljević Ismet. redovni profesor Dizdarević Salahudin. šef Katedre Kandić Zuvdija. vanredni profesor Aganović Damir. docent Junuzović Dželaludin. vanredni profesor Gavrankapetanović Ismet. viši asistent Omerbegović Meldijana. redovni profesor Solaković Emir. viši asistent Akšamija Goran. viši asistent Karabeg Reuf. asistent Hadžiosmanović Vesna. redovni profesor Čustović Kemal. docent Tanović Haris. viši asistent Hadžimuratović Adnan. asistent Topalović-Četković Jasna. redovni profesor Budalica Mehmedalija. viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 .Pinjo Fikreta. vanredni profesor Hadžiahmetović Zoran. redovni profesor. redovni profesor Hujić Halid. asistent k atedra za hirurgiju i ratNu hirurgiju Durić Osman.

asistent Karavdić Kenan. docent Knor-Bukvić Tanja. asistent Bešić Asim. asistent Firdus Nedžad. redovni profesor. asistent Vranić Haris. asistent Ahmetović Amir. šef Katedre Prohić Asja. asistent Džanković Fuad. asistent k atedra za derMatoveNerologiju Arlasnagić Naima. viši asistent Alendar Faruk. asistent Vila Haris. viši asistent 14 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . vanredni profesor Mehmedbašić Senad. viši asistent Kasumagić-Halilović Emina. šef Katedre Dizdarević Jadranka. asistent Hadžihasanović Emir. redovni profesor. asistent Omerhodžić Merim. asistent Salihagić Sanela. asistent Prcić Alden. asistent Zvizdić Zlatan. asistent Maksić Senad. docent Godinjak Zulfo. asistent Kapetanović-Begić Sadeta. asistent k atedra za giNekologiju i akušerstvo Bukvić Idriz. asistent Radnić Davor. docent Kapetanović Ahmo. vanredni profesor Izetbegović Sebija.Čerimagić Zinaida. asistent Hadžimehmedagić Amel.

asistent Muminbašić Nermin. asistent k atedra za oftalMologiju Alikadić-Husović Amila. docent Alajbegović-Halimić Jasmina. viši asistent Hadžagić-Ćatibušić Feriha. docent. asistent Deković Sanjin. asistent Abadžić-Sarić Nidžara. šef Katedre Heljić Suada. asistent Murtezić Senad.Bašić Ejub. viši asistent Selimović Amina. asistent Maksić-Kovačević Hajrija. viši asistent Gavrankapetanović-Smailbegović Fatima. asistent Kovač Edina. vanredni profesor Saračević Ediba. viši asistent Begić Kerim. asistent Imširija-Galijašević Naima. viši asistent nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . viši asistent Sakić Meliha. asistent Terzić Rešad. viši asistent Nikulin Boris. viši asistent Begić Zijo. asistent k atedra za pedijatriju Mesihović-Dinarević Senka. viši asistent Šabanović-Hasanbegović Snježana. šef Katedre Alimanović-Halilović Emina. vanredni profesor. asistent Mišanović Verica. viši asistent Zupčević Smail. viši asistent Miličić-Pokrajac Danka. vanredni profesor Hasabnegović Edo. asistent Imširija-Idrizbegović Lejla.

viši asistent Ahmedbegović-Sarajlić Zehra. viši asistent Tanović Edina. docent. šef Klinike Alagić-Smailbegović Jasminka. vanredni profesor.Hajjir Huda. šef Katedre Rašić Senija. redovni profesor. asistent Šaković Adisa. viši asistent Serdarević Raif. zamjenik šefa 16 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . viši asistent K atedra za porodičnu/obiteljsKu medicinu Mašić Izet. šef Katedre Jatić Zaim. docent. asistent Šakota-Marić Slavica. redovni profesor. MaksiofacijalNu hirurgiju i stoMatologiju Kapidžić Adnan. viši asistent Saračević-Paćuka Nedžmija. docent Volić Aida. asistent Karup Ševala. asistent k atedra za iMuNologiju Haračić Midhat. asistent k atedra za fizijatriju i rehabilitaciju Vavra-Hadžiahmetović Narcisa. asistent k atedra za otoriNolariNgologiju. šef Katedre Avdić Dijana. asistent Resić Mudžahid. viši asistent Miladinović Ksenija. viši asistent Šarac Erol. asistent Muftić Mirsad. docent Meholjić-Fetahović Ajša.

Avivcena. Selak I. 2006. 60(3): 3-4. 8. godišnjice rada Medicinskog fakulteta u Sarajevu. godine.-1998. Nikulin A. Mašić I. Med Arh. Postdiplomski studij Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1963.1944. 1999: 1-42. 1986. 1994: 10314. 7. 1994: 5-11. 1996.Literatura 1. Mašić I. Kulenović H.-1996. Konjhodžić F. U: Almanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu . Avicena. Sarajevo. 1998: 6-20. 50(3-4): 113-9. Sarajevo. Durić O. Sarajevo. 2. U povodu 40. Smajkić A. Pedeset godina kontinuirane medicinske edukacije u Sarajevu. Hadžiselimović H. Jubilej bosanskohercegovačkog zdravstva: osnivanje prvog Mediciskog fakulteta u BiH. Tuzla. Medicinski arhiv. 4. 1971.-1971. 10. Sarajevo. 2004. 9. 3. U: 20 godina Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli 1976.1946. 5. Mašić I. Macanović M. godišnjice rada Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Hadžiahmetović I. Zemaljska bolnica u Sarajevu. Sarajevo. 35(5-6): 245-7. Mulabegović N. godine. 6. Povodom 25 godina rada Medicinskoga fakulteta. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 1 . Almanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Mulabegović N. Korijeni medicine i zdravstva u BiH. Sto dvadeset godina organiziranog zdravstva u Tuzli.-1994. Kulenović H. Mašić I. Avicena.: 5-35. Povodom 50 godina rada Mediciskog fakulteta u Sarajevu.godine. 1981. U: 25 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu . Medicinski arhiv. Sarajevo. Avicena. Mašić I. U povodu 35.

Index imena Aranicki Miloš Berić Milenko Besarović Zdravko Bijedić Mirjana Bobarević Blanka Brkić Ibro Brkić-Hadžijahić Naida Brkić Sead Bubić-Huković Ilduza Bušić Vera Ciglar Marko Ćuš Mirko Čavka Vladimir Čustović Izet Deželić Mladen Dimitrijević Dimitrije Doder Aleksandar Ðorđević Blagoje Ðorđević Jelena Džirlo-Todorović Jasna Fajgelj Aleksandar Filipović Zaim Fleger Josip Fried Robert Gabela Fikret Gaon Jakob Gerc Josip Grin Ernest Gvozdenović Milan Hadžimusić Nedžat Hadžiselimović Hajrudin Hamzagić Hasan Herlinger Ivo Horvat Josip Huković Seid Jadrić Stjepko Jamakosmanović Asim Jokić Jovan Kafka Ivan Kantardžić Muhamed Kapidžić Mustafa Kaufer Leopold Kaunic Pavao Knežević Vojislav 5 6 7 8 9 10 11 12 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 21 22 23 24 24 26 26 27 28 29 30 31 32 33 33 35 35 37 38 39 40 40 41 42 43 44 Konjicija Abdulah Kopač Zvonimir Kostić Milivoje Košak Ratko Kovačević Blagoje Kretić Miroslav Križan Zdenko Kulenović Husein Kulenović Salahudin Levi Mario Lukač Feodor Milin Radivoj Milojković Aleksandar Nakaš Muhamed Nikolin Branko Nikulin Aleksandar Numić Nurudin Osmanagić Izet Perinović Milenko Perić Branko Popović Vojin Popović Zulejka Praštalo Žarko Prcić Midhat Prohić Halil Pšorn Dragutin Putnik Ljubica Radojević Stevo Radović Jovan Ramić Salko Ratković-Ðokić Dobrila Rezaković Džemal Rustembegović Fahrudin Ruždić Ibrahim Sabovljev Aleksandar Sarajlić Ešref Sarvan Milivoje Savković Ljubomir Serdarević Hišam Simić Miron Starović Boriša Stern Pavao Szabo Stanislav Teftedarija Muhamed 44 45 46 47 48 49 50 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 60 61 62 63 64 65 65 66 66 67 67 68 69 69 70 71 73 74 75 76 76 78 79 80 81 83 1 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu .

Proslava “100 godina Zemaljske bolnice u Sarajevu”.11. god. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu 19 .Telalbašić Sadžida Tomić Srećko Tvrtković Rifat Urban Stjepan Vasić Danica 84 85 86 86 87 Vojvodić Zineta Vučičević Momčilo Zec Nedo Zimonjić Bogdan Zulić Irfan 88 89 90 91 92 Slika 10. 17.1994.

te prolazi faze izbora u docenta (1992. godine.javnog zdravstva Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 2001. rođen je 6. Postdiplomski studij iz Socijalne medicine i organizacije zdravstvene zaštite završio je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1978. Svjetske asocijacije za telemedicinu i eZdravstvo od 2005. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom mjestu. do 2006. godine. a nakon položenog specijalističkog ispita kao asistent istraživač na istom predmetu zatim asistent (1988. godine. do 2006. godine. biran je za redovnog profesora na predmetu Porodična/Obiteljska medicina na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Po završenom studiju zapošljava se i radi na Institutu za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite na Medicinskom fakultetu Univereziteta u Sarajevu kao liječnik opće prakse na projektu “Sadržaj rada ljekara u porodici i mjesnoj zajednici”.) i redovnog profesora (1998.) na predmetu Medicinska informatika. „Materia Socio Medica“ i „Acta Informatica Medica“. Također je autor preko 30 knjiga i monografija. 140 nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu . a doktorsku disertaciju s naslovom “Evaluacija kompjuteriziranog informacionog sistema primarne medicinske zaštite” odbranio je na istom fakultetu 1990. Izabran je za predsjednika 22. godine.). Godine 1992. godine u Gračanici. godine. godine. izabran je za redovnog profesora na predmetu Porodična medicina na Zdravstvenom fakultetu Univerziteta u Zenici. godine. Osnivač je Društva za medicinsku informatiku BiH 1988. godine. te član Izvršnog komiteta Evropske asocijacije medicinske informatike (EFMI) od 1994. osniva Katedru za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. te međunarodni naučni skup „eZdravstvo i eEdukacija“ 2005. koji će se održati u Sarajevu 2009. od kojih desetak u ratnom vremenu. Godine 2005. Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu završio je 1976. Drugi kongres medicinske informatike Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 2004. Generalne skupštine Svjetske asocijacije medicinske informatike (IMIA) od 1994. godine.IZET (MUHAMED) MAŠIĆ. Aktivno je učestvovao s radovima i kao voditelj sesija na više svjetskih i evropskih kongresa javnog zdravstva. godine. godine. Evropskog kongresa medicinske informatike (MIE2009). godine. Među posljednjim organiziranim skupovima su: Prvi kongres medicinske informatike Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem 1999. te Evropske asocijacije javnog zdravstva (EUPHA) od 2000. Trenutno je glavni i odgovorni urednik časopisa: „Medicinski arhiv“. medicinske informatike i porodične medicine. Nostrificirao je diplomu na Medicinskom fakultetu u Insbruku (Austrija).6. Magistrirao je o temi “Evaluacija informacionog sistema porodičnog zdravlja” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1985. godine a za profesora iste škole biran je 1989. BiH. Specijalistički ispit iz iste oblasti položio je 1982. do 2006. Objavio je kao autor i koautor preko 500 bibliografskih jedinica u domaćim i inozemnim publikacijama. godine na predmetu Socijalna medicina. Biran je za predavača Više medicinske škole u Sarajevu 1986. Godine 2002. Do sada je organizirao preko 50 naučnih i stručnih skupova. godine. vanrednog profesora (1994. Prvi kongres socijalne medicine . Bio je glavni i odgovorni urednik pet biomedicinskih časopisa. a član redakcijskih odbora nekolicine drugih časopisa u zemlji i inozemstvu.1952.) do izbora u zvanje docenta 1991. godine. godine.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful

Master Your Semester with Scribd & The New York Times

Special offer: Get 4 months of Scribd and The New York Times for just $1.87 per week!

Master Your Semester with a Special Offer from Scribd & The New York Times