GREKE MJERNIH SREDSTAVA

Greka pokazivanja mjernog sredstva predstavlja razliku izmedju pokazivanja mjernog

sredstva i prave vrijednosti mjerene veliine.
U pokazivanje mjernog sredstva ulaze razliite komponente greke koje se grubo mogu
klasificirati kao SISTEMATSKE i SLUAJNE greke mjernog sredstva.
SISTEMATSKE greke mjernog sredstva su one komponente greke pokazivanja koje
imaju tendenciju iste veliine i znaka za date uvjete koritenja. Zbog istog algebarskog
znaka one imaju tendenciju da se akumuliraju pa zato imaju i dodatni naziv
KUMULATIVNE greke.

SISTEMATSKE GREKE nastaju zbog:

1. Unutranjih greaka mjernog sredstva koje su prouzrokovane jednostavnim
projektom i skromnom izradom mjernog sredstva, kao to je nepaljivo graduiranje
skale, nejednakost ravnotenih grana npr. mjernog mosta, neregularna zategnutost
opruga i td. Ovaj tip greke se izbjegava pravilnim izborom mjernog sredstva za dati
mjerni zadatak, primjenom odgovarajue korekcije poslije odredjivanja vrijednosti
greke i kalibracijom mjernog sredstva.
2. Greke sredine koje nastaju u mjernom sredstvu kao posledica utjecaja promjene
uvjeta sredine , kao to su promjene temperature, atmosferskog pritiska, vlanosti,
elektromagnetnog polja, napona napajanja itd.
3. Greaka optereenja koje nastaju kao posledica postupka mjerenja tj. prikljuka
mjernog sredstva na mreu.

SLUAJNE GREKE imaju:

1. Sluajni karakter promjene bez mogunosti procjenjivanja veliine ili znaka.
2. efekat medjusobne kompenzacije.
3. nedostatak slaganja pokazivanja mjernog sredstva pri ponavljanoj primjeni istog
ulaznog signala.

Uloga sluajnih greaka mjernog sredstva posebno je vana kod preciznih mjerenja
kada je neophodna njihova statika analiza.

SLUAJNE GREKE

1. neusaglaenost pokazivanja prilikom tanih mjerenja malih vrijednosti veliina
kada je red mjerene veliine jednak redu veliine sluajnih greaka mjernog
sredstva.
2. posledica velikog razlaganja i velike osjetljivosti mjernog sredstva.
3. prisustvo odredjenih sistematskih nedostataka mjernog sredstva kao to su
prevelike dimenzione tolerancije u spojnim dijelovima i leitima te prisustvo
trenja i td.
4. sluajna greka je ili pozitivna ili negativna.
5. sluajne greke se mogu eliminirati obavljajui ista mjerenja vie puta i
prikazivanjem rezultata kao neke srednje vrijednosti nekim statistikim metodama.
6. sluajno promjenljivi efekti sredine koji prouzrokuju nekontrolisan i nepredvidiv
utjecaj na pokazivanje mjernog sredstva ( npr fluktuacija napona napajanja i td).

APSOLUTNE GREKE

Ako je x
i
izmjerena vrijednost, a x
s
stvarna vrijednost neke fizikalne veliine onda se
razlika


s
= x
i
x
s,


definie kao stvarna apsolutna greka.
Poto se u pravilu ne raspolae sa stvarnom vrijednou uzima se vrijednost za koju se
moe predpostaviti da je najblia stvarnoj i koja se zove tana vrijednost (x
t
)


t
= x
i
x
t
.



Umjesto x
t
moe se uzeti srednja vrijednost (x
s r
), te se dobije apsolutna greka srednje
vrijednosti:


x
= x
i
x
sr
.

RELATIVNE GREKE

Relativne greke praktinije je koristiti u odnosu na apsolutne radi toga to se dobiju
taniji podaci o mjerenoj veliini. Na primjer, ako je apsolutna greka
x
=0,1(V), ova
greka nije ista ako se mjeri napon 10(V) ili 100(V).

Relativna greka se definie kao odnos apsolutne greke i stvarne (tane) vrijednosti:


i t
r
t
x x
g ,
x

=
ili



i sr
r
sr
x x
g
x

=
.

Relativna greka mjernog ureaja je:


i t
r
x x
g
DV

=
,


gdje je DV dogovorena vrijednost.

Ako je nula na poetku skale, dogovorena vrijednost je mjerni opseg:


i t
r
x x
g
MO

=
.

Korekcija k je popravak, odnosno negativna vrijednost apsolutne greke:

k =
t
.
Stvarne vrijednosti napona lee unutar granice U
i
0,1(V):

U
i
0,1(V) U
s
U
i
+0,1(V).

Na primjer, vrijednost naznaena na otporniku je R
N
=10(). Zadate su sigurne granice
greke G
1/2
=0,1(). Stvarna vrijednost otpora lei u granicama:
10 0,1() R
s
10 + 0,1(),
9,9() R
s
10,1().
Stvarna, odnosno tana vrijednost mora biti u intervalu:

x
i
G
2
x
s
x
i
+ G
1
.

Sigurne granice greke obuhvataju sve sluajne i sistematske greke.
Statistike granice greke detaljnije e biti objanjene u dijelu koji tretira sluajne greke.

Klasa tanosti mjerog instrumena predstavlja granice greke u procentima svedene na
mjerni opseg, i definise se kao:


K MO
G ,
100

=



gdje je K klasa tanosti, MO mjerni opseg.

Za elektrine mjerne instrumente postoje sljedee klase:

0,05 0,1 0,2 0,5 1 1,5 2,5 5.

Ne preporuuje se koritenje instrumenta u prvoj treini skale.


Primjer za utvrdjivanje karakteristike mjernog instrumenta

Neka je voltmetar klase 0.5 i skala od 0 do 150 V. Mjeri se napon od 75 V. Treba
odrediti najvee greke.

V
MO
K
x
K G
nd
75 . 0
100
150
5 . 0
100 100
max
= = = =
% 1 100
75
75 . 0
100 (%)
75
= = =
x
G
G
nd
V


REZULTATI I GREKE MJERENJA

Rezultat mjerenja se ne moe odvojiti od greke mjerenja. Da bi se odredila mjerna
veliina treba mjeriti vie puta i zatim procijeniti kolika je tana ili prava vrijednost
posmatrane veliine. Rezultat mjerenja ima znaaj u inenjerskoj praksi samo ako je
prikazan zajedno sa mjernom nesigurnou tj. procjenom potencijalne greke.
Rezultat mjerenja je vrijednost mjerene veliine dobijene mjerenjem. Pri ovome jasno
treba da se kako je dobijen rezultat : pokazivanje instrumenta, nekorigovani rezultat,
korigovani rezultat, srednja vrijednost dobijena na osnovi vie mjerenja i td.
Pokazivanje mjernog instrumenta definira se kao vrijednost mjerene veliine koju
daje mjerno sredstvo i izraava se u mjernim jedinicama veliine bez obzira koja je
podjela na skali instrumenta. Rezultati mjerenja se mogu prikazati u numerikom obliku,
tabelarno i grafiki.
U sluaju numerikog prikazivanja rezultata bez navedenih podataka o mjernoj
nesigurnosti neophodno je znati broj decimalnih mjesta.

Greka mjerenja ne smije da bude vea od jedinice poslednjeg decimalnog mjesta.
(npr. ako je struja 3.23 A mjerna nesigurnost je manja od 0.01 A; ili ako je napon
U=400V mjerna nesigurnost je 1V ili ako je I=2.000A mjerna nesigurnost je 0.001A.

ZNAAJNE CIFRE U MJERENJIMA

Sve cifre u rezultatu su sigurne ako su dobijene pokazivanjem instrumenta. Cifre koje
su dobijene procjenom nazivaju se nesigurne cifre.
Nula u nizu nije znaajna cifra pa tako 0.00333 ima 3 znaajne cifre; 33 000 ima 2
znaajne cifre.
Nula moe da bude znaajna cifra: 33 000 (tana) ili 6.6006 imaju po 5 znaajnih
cifara.
Ako se pri proraunu dobije vei broj cifara u odnosu na broj sigurnih cifara rezultat
treba zaokruiti na vrijednost odredjenu brojem sigurnih cifara uz najvie jednu
nesigurnu cifru.

KOREKCIJE REZULTATA MJERENJA

Korigiranje rezultata mjerenja = metroloka aktivnost kojom se poslije mjerenja
korigira rezultat u skladu sa unaprijed posebnom funkcijom da bi se eliminirale
sistematske greke ili neke druge pojave koje se smatraju smetnjom.
Nekorigovani rezultat je rezultat mjerenja prije korekcije za predpostavljenu
sistematsku greku.
Korigovani rezultat je rezultat mjerenja dobijen poslije korekcije nekorigovanog
rezultata uzimajui u obzir predpostavljene sistematske greke.

STATISTIKA OBRADA REZULTATA MJERENJA

Ponavljajui mjerenja jedne iste veliine pod istim uvjetima, koristei pri tome isto
mjerno sredstvo sa dovoljno velikom rezolucijom dobijaju se razliite vrijednosti
rezultata. Pod predpostavkom da su sistematske greke eliminirane aritmetika sredina
rezultata mjerenja moe se smatrati pravom vrijednou mjerene veliine.

Aritmetika sredina je

Zadatak statistike obrade rezultata je procjena prave vrijednosti mjerene veliine i
procjene mjerne nesigurnosti korigovanog rezultata mjerenja.
Procjena prave vrijednosti mjerene veliine ukljuuje:
1. odredjivanje najvjerovatnije vrijednosti mjerene veliine za koju se prikazuje da je
jednaka aritmetikoj sredini rezultata mjerenja.
2. korigovanje ove vrijednosti za poznate sistematske greke mjerenja. Procjena
mjerne nesigurnosti ukljuuje odredjivanje njene sluajne komponente na osnovu
ponovljenih mjerenja i sistematske komponente kao posledice nepoznatih
(neiskljuenih) sistematskih greaka.



Apsolutna greka
0
x x x
i i
=

Suma apsolutnih greaka
0
1 1
) ( x n x x
n
i
i
n
i
i
=

= =

Prava vrijednost

= =
=
n
i
i
n
i
i
x
n
x
n
x
1 1
0
1 1

Aritmetika sredina
apsolutnih greaka

=
=
n
i
i
x
n
1
1

Aritmetika sredina mjerenja

=
=
n
i
i
x
n
x
1
1




Obzirom da je vjerovatnoa pojavljivanja pozitivnih i negativnih apsolutnih greaka
(ako su sistematske greke eliminirane) podjednaka moe se pisati


= x x
0


1. Pri velikom broju ponovljenih mjerenja jednako vjerovatno nastaju sluajne greke
jednakih vrijednosti ali suprotnog znaka.
2. Vjerovatnoa pojavljivanja malih greaka vea je od vjerovatnoe pojavljivanja
velikih greaka.
Na osnovi konstatacije 1. moe se zakljuiti da je lim =0 to znai da je pri velikom
broju ponovljenih mjerenja aritmetika sredina rezultata mjerenja jednaka pravoj
vrijednosti mjerene veliine.
U teoriji greaka predhodna konstatacija vee se za Gausovu metodu najmanjih
kvadrata odnosno za odredjivanje veliine A tako da slijedei izraz ima minimalnu
vrijednost


2
1
) ( ) ( A x A f
n
i
i
=

=

Pri ovome je kvadrat
2
) ( A x
i
odstupanja i-tog rezultata mjerenja od veliine A, koja
sa najveom vjerovatnoom predstavlja najbolju aproksimaciju prave vrijednosti mjerene
veliine. U praksi se esto umjesto termina aritmetika sredina koristi termin srednja
vrijednost (mean).
Ako se zna da je ukupan broj mjerenja N a da se kod analiziranja uzima uzorak (skup)
od n lanova moe se rei da je aritmetika sredina za ukupan broj od N mjerenja:

=
=
N
i
i
x N
1
1

n mjerenja treba da bude reprezentativan uzorak a to treba da znai da uzorkovanje
treba da bude sluajno.
Veliina
2
se naziva varijansa ili dispersija i jednaka je aritmetikoj sredini kvadrata
apsolutnih greaka

) (
1
0
1
2
x x
n
n
i
i
=

=

Standardna devijacija ( sdandardno odstupanje ili srednja kvadratna greka) je
odstupanje koje bi se javilo u svih n mjerenja ija je veliina takva da je kvadrat ukupne
greke jednak ukupnom zbiru kvadrata greaka mjerenja

=
=
n
i
i
x
n
1
2
1

U praksi kao to je reeno ne zna se vrijednost mjerene veliine ve se moe odrediti
samo najvjerovatnija vrijednost odnosno srednja vrijednost uzorka. Tako se moe pisati
x x
i i
=









Varijansa:

Srednja kvadratna greka:

Standardna devijacija cijelog skupa:


Standardna devijacija aritmetike sredine:


Prava vrijednost se nalazi u intervalu srednje vrijednosti standardna devijacija
aritmetike sredine



Interval odredjen predhodnom jednainom naziva se confidence interval ili interval
pouzdanosti.
Ako greke ispunjavaju navedene Gausove uvjete (sluajni procesi) vjerovatnoa da se
mjereni rezultat nadje u intervalu pouzdanosti je 67%.

Ako se posmatra skup diskretnih vrijednosti (mjerenja) na horizontalnu osu nanose se
izmjerene vrijednosti a na vertikalnu broj mjerenja pri kojima je izmjerena ta vrijednost.
Broj ponavljanja pojedine vrijednosti naziva se uestanost (frekvencija) rezultata
mjerenja (f
i
).

Na ordinati se mogu nanositi i relativne uestanosti rezultata mjerenja (f
i
/n) umjesto
uestanosti mjerenja.
Koristei uestanost rezultata mjerenja moe se pisati da je aritmetika sredina
mjerenja :

=
=
n
i
i i
x f
n
x
1
1
mn i
n f
m
i
i
=

=1








Pri mjerenju kontinualne veliine skup mjerenja ini diskretni skup koji se razlikuje za
diferencijalno male prirataje.

Histogram je grafiki prikaz rezultata mjerenja u kome su na apscisi dati rezultati
mjerenja unutar opsega mjerene veliine a na ordinati uestanost njihovih ponavljanja.


Grupisanje rezultata u intervale histograma u odnosu na ukupan interval mjerenja R(x)
=x
max
-x
min
gdje je x
max
-najvei a x
min
-najmanji rezultat.

Moraju se obuhvatiti sve izmjerene vrijednosti i svaki pojedini rezultat mora pripadati
samo po jednom intervalu.
Broj intervala histograma je 1 + n m
Pri crtanju dijagrama na apscisu se nanose intervali histograma a na ordinatu
uestanost intervala, relativna uestanost intervala ili procentualna uestanost intervala.
Uestanost intervala je broj mjerenja koja pripadaju intervalu histograma .
PARAMETRI VJEROVATNOE REZULTATA MJERENJA

Osnovni parametri koji karakteriu vjerovatnou rezultata mjerenja su:
-gustina raspodjele vjerovatnoe mjerenja f(x)
-funkcija raspodjele vjerovatnoe rezultata mjerenja F(x)

Ako se posmatra proces mjerenja sa velikim brojem ponavljanja (n), tako da se
zbog broja mjerenja moe smanjiti irina intervala histograma tako da postaje x0.
Obvojnica histograma je u ovom sluaju neprekidna funkcija i oznaava se sa f(x). Ova
nenegativna, realna i neprekidna funkcija definirana je za svaki prirodan broj x i naziva
se gustina raspodjele vjerovatnoe mjerenja.Ova se funkcija matematski definira kao:


, kao funkciju raspodjele vjerovatnoe.

Normalna raspodjela greke se specificira sa dva parametra:
prosjenom vrijednou i varijansom. Kada je prosjena vrijednost
nula, a varijansa
2
, onda je :

80,45 80,75 81,05 81,35 81,65 81,95 Vrijednosti
mjerenja
Broj
mjerenja
1
2
3
4
5
6
7
8
9
2
2
2
1 e
f (e) exp( )
2
2
=

.

Ova funkcija zadovoljava tri uslova:

(i) f(e)0,
(ii)
ef (e)de 0

=
(prosjena vrijednost je 0),
(iii)
2 2
e f (e)de

=
(varijansa je
2
).

Najvanije osobine normalne raspodjele su:
1. Gausova funkcija gustine raspodjele je pozitivna i neprekidna za svaku realnu
vrijednost promjenljive x;
2. Strmina zvonaste Gausove krive zavisi tako to se sa smanjivanjem standardne
devijacije poveava strmina.
3. Zvonasta kriva je osno simetrina u odnosu na vertikalu kroz maksimum.
4. Povrina ispod krive je jednaka 1.
5. Vjerovatnoa da se rezultat mjerenja nadje u intervalu (x
1
,x
2
) je


6. Funkcija raspodjele je:








Standardna devijacija indirektno mjerene veliine

Ako se sa s
i
oznai standardna devijacija veliine x
i
, onda je standardna devijacija
indirektno mjerene veliine y jednaka:


2 2 2 2 2 2 2
y 1 2 n
1 2 n
df df df
s ( ) s ( ) s ... ( ) s ,
dx dx dx
= + + +


odnosno


2
n
2
y i
i i 1
df
s s
dx
=
| |
=
|
\

.)





Primjeri
1. Witstonovim mostom izvreno je 5 mjerenja jednog otpora pod istim
okolnostima. Dobijene su vrijednosti 1483, 1487, 1482, 1485 i 1480 . Kolika je
najvjerovatnija vrijednost mjerenog otpora, te standardno odstupanje pojedinanog
mjerenja s i standardno odstupanje aritmetike sredine
X
s ?
sr


Najvjerovatnija vrijednost je aritmetika sredina svih pojedinanih mjerenja, prema
kriterijumu minimalne sume kvadrata odstupanja.


= =

=
4 . 1483
1
1
n
i
i
R
n
R

=

=

=
7 . 2 ) (
1
1
1
2
n
i
i
R R
n
s

= = 2 . 1
n
s
s
R



i R
i
() (R
i
-R
sr
) () (R
i
-R
sr
)
2
(
2
)
1 1483 -0.4 0.16
2 1487 3.6 12.96
3 1482 -1.4 1.96
4 1485 1.6 2.56
n=5 1480 -3.4 11.56
7417 29.2




2. Pojedinani rezultati nekog mjerenja dati su u stupcu 2. u slijedeoj tabeli. (A)
Koliki su aritmetika sredina, standardno odstupanje i podruje pouzdanosti
aritmetike sredine za vjerovatnou 95%? (B) Za iste podatke odrediti prikladan
broj mjerenja i nainiti obradu mjerenja pomou njih.





A)

i X
i
(X
i
-X
sr
) (X
i
-X
sr
)
2

1 104.4 0.0 0.00
2 106.4 2.0 4.00
3 104.4 0.0 0.00
4 102.8 -1.6 2.56
5 105.4 1.0 1.00
6 100.4 -4.0 16.00
7 103.0 -1.4 1.96
8 103.2 -1.2 1.44
9 107.6 3.2 10.24
10 105.8 1.4 1.96
11 103.4 -1.0 1.00
12 103.8 -0.6 0.36
13 105.2 0.8 0.64
14 102.2 -2.2 4.84
15 107.0 2.6 6.76
16 106.2 1.8 3.24
17 104.8 0.4 0.16
18 104.8 0.4 0.16
19 105.4 1.0 1.00
n=20 101.8 -2.6 6.76
2088.0 64.08



4 . 104
20
2088 1
1
= = =

=
n
i
i
X
n
X



84 . 1
19
08 . 64
) (
1
1
1
2
= =

=

=
n
i
i
X X
n
s


Metod i priroda mjerenja nisu poznati pa e se upotrijebiti Studentova t-raspodjela
odakle za n=20 i P=95% t=2.1
Podruje pouzdanosti pri eljenoj vjerovatnoi dato je sa
n
ts
X
pa se dobije

086 4 . 104
20
84 . 1 1 . 2
4 . 104 =

B) Neka se napravi 7 grupa u rasponu od 100.1 do 107.7 pa e i (razlika od lijevog
ruba jedne do lijevog ruba druge susjedne grupe) iznositi 1.1. Udaljenost grupe
(intervala) od proizvoljno odabrane nulte grupe oznaava se sa d. Sredina nulte grupe je
X
0
i ona iznosi X
0
=(103.4+104.4)/2 =103.9



i=1.1 Broj lanova f d f d f d
2
100.1-101.1 I 1 -3 -3 9
101.2-102.2 II 2 -2 -4 8
102.3-103.3 III 3 -1 -3 3
103.4-104.4 IIII 4 0 0 0
104.5-105.5 IIIII 5 1 5 5
105.6-106.6 III 3 2 6 12
106.7-107.7 II 2 3 6 18
20 7 55


3 . 104
20
7
1 . 1 9 . 103
0
= + = + =

f
fd
i X X



78 . 1 )
20
7
(
20
55
1 . 1 ) (
2 2
2
= = =

f
fd
f
fd
i s


3. Kroz dui vremenski period obavljana su mjerenja gubitaka u razliitim
uzorcima trafo lima iste vrste. Gubici u svakom uzorku su mjereni 2 puta istim
uredjajem i pod jednakim okolnostima. Podaci su: (9.53 i 9.46 W), (9.31 i 9.35 W),
(9.74 i 9.79W), ( 9.48 i 9.42 W), (9.51 i 9.58 W), (9.58 i 9.53 W).Kolika je mjerna
nesigurnost (P=95%) upotrijebljenog mjernog postupka?






j i X
ji
(W)
j
X (W) (X
ji
-
j
X )
2
(W
2
)
1 1 9.53 9.495 0.001225
n
1
=2 9.46 0.001225
2 1 9.31 9.330 0.000400
n
2
=2 9.35 0.000400
3 1 9.74 9.765 0.000625
n
3
=2 9.79 0.000625
4 1 9.48 9.450 0.000900
n
4
=2 9.42 0.000900
5 1 9.51 9.545 0.001225
n
5
=2 9.58 0.001225
k=6 1 9.58 9.555 0.000625
n
6
=2 9.53 0.000625
0.01

Radi se o k ponavljanja istog pokusa oznaenih sa j=1,2,3,...,k; svaki puta sa n
j

pojedinanih mjerenja.


W
k n
X X
s
k
j
j
k
j
nj
i
j ji
041 . 0
6 12
01 . 0
) (
) (
1
1 1
2
=

=
= =

Mjerna nesigurnost metode ne smije ovisiti o broju mjerenja pa se obino izraava
granicama ovisnim o standardnom odstupanju. Vjerovatnoi P=95% odgovaraju granice
1.96 . Prema tome, mjerna nesigurnost metode pri P=95% iznosi:
1.96x0.041 W =0.08 W.

4. Iz ukupno 10 000 otpornika nominalnog iznosa 1000 odabran je uzorak od
200 otpornika ije je mjerenje dalo srednju vrijednost 1001.0 uz standardno
odstupanje od 2.0 . Odrediti na temelju ovih podataka koliko otpornika u cijelom
skupu odstupa od nazivnog iznosa za vie od 0.5%.
R
n
=1000; n
uk
=10 000; n
uz
=200; R
sr.uz
=1001.0; s
uz
=2.0

R
n
0.5%=5, prema tome treba odrediti koliko e otpornika biti izvan granica 995-
1005.
Iz uzorka R
sr uz
s daje granice 999-1003
R
sr uz
s daje granice 997-1005
R
sr uz
s daje granice 995-1007
To e dakle biti otpornici iznad +2s i ispod -3s- Prema tablicama (Gausova razdioba)
izvan 2s nalazi se 4.55% a iznad +2s je polovica od toga dakle 2.275%. Izvan 3%
nalazi se 0.27% a ispod -3s polovica dakle 0.135%.
Ukupno e izvan eljenog podruja biti 2.275 +0.135 =2.41% svih otpornika ili 241
komada.

5. Napon izvora izmjeren je 100 puta u istim uslovima voltmetrom dometa 12 V i
klase tanosti 0.2. Srednja vrijednost svih rezultata je bila 9.75 V a standardno
odstupanje pojedine vrijednosti 14 mV.Kolika je mjerna nesigernost srednje
vrijednosti uz statistiku sigurnost 68.3%?

Stvarna vrijednost mjerene veliine lei sa velikom vjerovatnoom u pojasu
tolerancije oko mjernog rezultata- irina tog pojasa definirana je mjernom nesigurnou
koja se oznaava sa u(X)

Mjerna nesigurnost sadri dvije komponente:
-standardna nesigurnost tipa A (oznaava se sa u
A
), i
-mjerna nesigurnost u
B
.
Standardna nesigurnost tipa A je komponenta mjerne nesigurnosti koja prizilazi iz
statistike raspodjele mjernih rezultata- moe se iskazati eksperimentalnom standardnom
devijacijom. Dobija se statistikom analizom rezultata uzastopnih mjerenja i naelno
odgovara sluajnim pogrekama u klasinom pristupu. Ako je n10 standardnom
devijacijom s dobro se procjenjuje standardna devijacija beskonanog skupa (~s), pa
vai:

n
s
u
A
=

Kod prebrojivog skupa rezultata (n<10) sa nepoznatim rasipanjem procjena s pomou
standardne nesigurnosti odredjuje se prema Studentovoj t-raspodjeli:

n
s
t u
A
=

Vrijednosti t za razliite nivoe pouzdanosti su

n 3 5 6 8 10 20 30 50 100 200
P=68.3% 1.32 1.15 1.11 1.08 1.06 1.03 1.02 1.01 1.00 1.00
P=95% 4.30 2.78 2.57 2.37 2.26 2.09 2.05 2.01 1.98 1.97
P=99% 9.93 4.60 4.03 3.50 3.25 2.86 2.76 2.68 2.63 2.54

Standardna nesigurnost tipa B predstavlja komponentu koja proizilazi iz oekivane
vjerovatnoe i podataka koji se mogu pronai, objasniti i kontrolirati. Naelno odgovara
sistematskim grekama u klasinom pristupu. Za veliine sa jednolikom vjerovatnosnom
raspodjelom u intervalu irine 2X u ijem centru lei rezultat mjerenja X veliine X(
sve vrijednosti te veliine lee u okolini X oko rezultata mjerenja) standardna
devijacija osnovnog skupa je X/ 3 . Standardna nesigurnost u
B
je:
B
u =
3
max
X
=

Za statistiku sigurnost od 68.3% vai
2 2
B A
u u u + =
gdje je
u
A
standardno odstupanje srednje vrijednosti a u
B
procijenjen iznos sistematskih greaka.
U sluaju da se radi o granicama pogreaka mjernog instrumenta vrijedi
3
G
u
B
= . Iz
K=0.2 G=0.212 =24 mV.


9 . 13 )
3
24
( )
100
14
( )
3
( ) (
2 2 2 2
= + = + =
G
n
s
u
mV

6. Pri umjeravanju ampermetra u 6 taaka na opsegu 6A redom su utvrdjene stvarne
vrijednosti : 1.02A; 1.98A; 3.03A; 4.04A; 5.01A; 5.99A.Koja klasa tanosti zadovoljava
instrument?

Svaki se instrument umjerava na vrhu skale i u preostalim takama ravnomjerno
rasporedjenim niz skalu. Za navedene stvarne vrijednosti oitanja iznosile su redom:
1A,2A,3A,4A,5A i 6A.Apsolutne vrijednosti pogreaka su redom: 20mA,20mA,30mA,
40mA,10mA i 10mA.Najvea pogreka je 40mA to prema mjernom opsegu od 6A
iznosi 0.04/6 =0.67%. Razred ili klasa tanosti moe biti 0.1; 0.2; 0.5; 1; 1.5; 2.5; 5. Ovaj
ampermetar moe biti klase tanosti 1.


7. Koliko iznose postotne statistike granice pogreaka kapaciteta ploastog
kondenzatora ako su granice pogreaka razmaka d izmedju elektroda 0.08%,
promjera D krunih elektroda 0.05% a dielektrine konstante zraka 0.02%.

Kapacitet ploastog kondenzatora je
d
S
C
r 0

=
. S je povrina elektroda i ako su
krune onda je
d
D
C
D
S
r
4
)
2
(
2
0

= =

Statistike granice pogreaka sloene veliine raunaju se kao

=
n
i
i
i
y
G
x
y
G
1
2 ' '
) (


2
2
0
4d
D
d
C
r

=

d
D
D
C
r
2
0

=

d
D C
r
4
2
0

)
100
(
16 4 16
2
2
4 2
0 2
2
2 2
0
2
2
4
4 2
0
2
' '
C
G
d
D
G
d
D
G
d
D
G
D
r
d
r
C
+ + =

2 2
4 2
0
2
2
2
4 2
0 2 2
4 2
0
2
2
2
2 2
0
2
2 2
4 2
0
2
2
4
4 2
0
2
' '
%
100
16
16
100
16
4
100
16
16

G
D
d
d
D
G
D
d
d
D
G
D
d
d
D
G
r
D
r
r
D
r
r
C
+ + =



2
2
2
2
2
2
2
2
2
' '
%
100 100 4 100

G G
D
G
d
G
r
D d C
+

+ =



05 . 0 4 08 . 0 4
2 2 2
%
2
%
2
%
' '
%
+ = + + =

G G G G
D d C


8. Otpornici od 22 imaju standardnu devijaciju 0.5%, a otpornici od 82 imaju
standardnu devijaciju 1%. Koliku postotnu standardnu devijaciju ima paralelna
kombinacija ta dva otpora?


2 1
2 1
3
R R
R R
R
+
=
, 2
2 1
2
2
2
2 1
2 1 2 2 1
1
3
) ( ) (
) (
R R
R
R R
R R R R R
R
R
+

=
+
+
=

,
2
2 1
2
1
2
3
) (
(....)
R R
R
R
R
+

= =

3
2
2
2
2 1
2
1 2
1
2
2 1
2
2 2
2
2
3 2
1
1
3
3
100
)
) (
( )
) (
( ) ( ) (
R R R
R
R R
R
R
R
R
R

+
+
+
=

=



2
% 1
2 1
1 2
% 05
2 1
2
2
2
2 1
2 1
2
2 1
2
1
2
1
2 1
2 1
2
2 1
2
2
% 3
) ( ) ( 100
) (
100
) (

R R
R
R R
R
R R
R R
R R
R
R R
R R
R R
R
+
+
+
=
(
(
(
(

+
+
+
(
(
(
(

+
+
=


% 45 . 0 %) 1
22 82
22
( %) 5 . 0
82 22
82
(
2 2
% 3
=
+
+
+
=


9. Otpor nazivne vrijednosti 1 , opteretiv do 1W, treba izmjeriti UI metodom. Na
raspolaganju su slijedei mjerni instrumenti: a) ampermetar 2A, kl. 0.2; b)
ampermetar 1A, kl.0.5; c) voltmetar 1.5 V, kl.0.2; d) voltmetar 1V, kl.0.5. Koje se
najue sigurne postotne granice pogreaka mogu dobiti?

Ako je P
Rmax
=1W onda uz R
n
=1 znai da maksimalan napon koji se smije dovesti na
otpornik iznosi U=1V, odnosno maksimalna struja koja otpornikom smije protjecati
iznosi I=1A.Kako je relativna pogreka instrumenta najmanja pri najveem otklonu to se
i napon i struja postavljaju upravo na te vrijednosti. Granice pogreaka instrumenata su:
|G
Aa
|=0.2%2A=4 mA; |G
Ab
|=0.5%1A=5 mA;
|G
Vc
|=0.2%1.5V=3 mV; |G
Vd
|=0.51V=5 mV
Poto su procentualne granice pogreaka mjerenja napona odnosno struje jednake:
|G
U%
|=|G
V
|/U i |G
I%
|=|G
A
|/I, to slijedi:

|G
Vc%
|=(3 mV)/(1V) =0.3% |G
Vd%
|=(5 mV)/(1 V) =0.5%
|G
Ia%
| =(4 mA)/(1 A) =0.4% |G
Ib%
| =(5 mA)/(1A) ==.5%


I
U
R =

I U
R 1
=

2
I
U
I
R
=

R
G
I
U
G
I
G
I
R
G
U
R
G
I U I U R
100 1
2
'

)
`

+ =
)
`

=


{ }
% %
2
'
%
100 100
1
I U I U R
G G G
U
I
I
U
G
U
I
I
G + =
)
`

+ =


Dakle,
'
% R
G bie minimalan kada su obje granice pogreaka G
U%
i G
I%
minimalne a to u
ovom sluaju vrijedi ako se odaberu ampermetar pod a) i voltmetar pod c). Tada e biti
'
% R
G =0.7%






10. Snaga tereta poznatog aktivnog otpora odredjena je mjerenjem njegovog
napona. Ako su granice pogreaka izmjerenog napona 0.3% a otpora 0.2% kolike
su statistike granice pogreaka tako odredjene snage ?


R
U
P
2
=

R
U
U
P
2 =

2
2
R
U
R
P
=

+ =
|

\
|

+
|

\
|

=
P
G
R
U
G
R
U
G
R
P
G
U
P
G
R U R U P
100 4
2
4
4
2
2
2
2 2
' '



2 . 0 3 . 0 4 4 100 100
4
2 2 2
%
2
%
2 2
4
2
4
4
2 2
4
2
2
2
' '
%
+ = + = + =
R U R U P
G G G
U
R
R
U
G
U
R
R
U
G

11. Voltmetar zanemarive pogreke mjeri napon izvora 10 puta, sa rezultatima :
5.01; 5.02; 4.99; 5.00; 5.01; 5.02; 5.02; 5.01; 4.99; 5.02 V. Izraunati mjernu
nesigurnost izmjerenog napona i iskazati mjerni rezultat.

Rezultat mjerenja :
V U
n
U
i
i
01 . 5 009 . 5
1
10
1
= =

=

Standardna nesigurnost tipa A:

3
10
1
2
10 8 . 3 ) (
) 1 (
1

=
=

=

i
i
U
U U
U U
n n
n
s
u

Mjerni rezultat je:
V u U U
U
) 0038 . 0 01 . 5 ( = =


12. Ampermetar zanemarive pogreke mjeri struju 5 puta sa rezultatima: 1.006;
1.003; 1.001; 1.000; 1.005A.Izraunati nesigurnost i iskazati mjerni rezultat.

Rezultat mjerenja
003 . 1
1
5
1
= =
i
I
n
I
A
Standardna nesigurnost tipa A je:
n
s
t u u
I
I I I
=

Za n=5 faktor t=1.15 (uz P=68.3%). Nesigurnost struje iznosi:

3
5
1
2
10 14 . 1 15 . 1 ) (
) 1 (
1

=

= =

I I
n n
t
n
s
t u
i
I
I = 1.3 mA

Iskaz mjernog rezultata (uz P=68.3%) :
) 0013 . 0 003 . 1 ( = =
I
u I I
A