P. 1
Slobodna Bosna [broj 819, 19.7.2012]

Slobodna Bosna [broj 819, 19.7.2012]

|Views: 516|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jul 20, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/08/2013

pdf

text

original

DERVO SEJDI] ZA SB: KAKO SAM DO[AO DO STRASBOURGA

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Koalicija opasnih namjera LAGUMD@IJA - DODIK

DODIK JURI[A NA TRE]INU VLASTI U FEDERACIJI BiH
www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

SADR@AJ
12 UMJESTO POLEMIKE
“SB” protiv marketin{ke mafije
Nakon pro{lotjednog otkri}a „SB“ o poslovno-marketin{kom skandalu HT ERONETA, reagirao je menad`ement ove tvrtke, kao i 28 VESNA BEGANOVI], direktorica sporne marketin{ke agencije „VIA MEDIA“; njihova pisma objavljujemo u cijelosti uz komentar na{e novinarke

www.slobodna-bosna.ba
se godinama skrivao u Francuskoj, a 56 TRADICIONALNA kojem se ovih dana sudi u Vukovaru, usko^EVLJANSKA KORIDA ro }e, zahvaljuju}i srbijanskom Tu`ila{tvu Posveta Nisvetu D`anki za ratne zlo~ine, biti procesuiran i za strijeljanje Srebreni~ana u Trnovu Sedamnaesti put nakon rata u ^evljanovi}ima je, u nedjelju 15. jula, ISPOVIJEST DERVE SEJDI]A odr`ana tradicionalna bosanska korida: zbog predstoje}eg ramazana ove je godine Za{to sam tu`io Bosnu i Hercegovinu zabilje`ena najlo{ija posjeta u pora}u, no opet je bilo `ivo, veselo, raspjevano, DERVO SEJDI] (56), razigrano, raspojasano, unato~ nesnosnoj bosanskohercegova~ki Rom, prije {est ljetnoj vru}ini godina tu`io je dr`avu Bosnu i Hercegovinu Me|unarodnom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog toga {to njen Ustav kr{i ljudska i gra|anska prava a prije tri godine dobio pravnu bitku, kao i JAKOB FINCI; od tada je provedba presude u slu~aju “Sejdi}-Finci“ glavni uvjet za evropski put Bosne i Hercegovine. Na{a novinarka otkriva nepoznate detalje iz SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija biografije Derve IZDAVA^ Sejdi}a i kako je Pres-Sing d.o.o. Sarajevo izgledao njegov Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] pravni rat protiv Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] ustavnog Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] poretka BiH
Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

20 EKSKLUZIVNO
Ilid`anski festival kriminala

Istra`ni organi BiH, nakon stavljanja Nasera Kelmendija na crnu listu SAD-a, intenzivirali su aktivnosti na dokumentovanju Kelmendijevih kriminalnih aktivnosti. Na meti istra`nih organa nisu samo ~lanovi klana Kelmendi nego i njihovi poslovni saradnici, odnosno lica koja se dovode u vezu sa njihovim poslovima, poput Ismeta Omerbegovi}a Inte, biv{eg vlasnika hotela Casa Grande, koji je za svoj, ili ra~un svojih “{efova“, u vezi sa lihten{tajnskom porodicom Schreiber, nekrunisanim kraljevima legalizacije 50 KO[ARKA ilegalno ste~enih prihoda na ^udesna veza sa Brooklyn Netsima me|unarodnoj sceni

Kapiten ko{arka{ke reprezentacije BiH MIRZA TELETOVI] (27) potpisao je proteklog vikenda trogodi{nji ugovor sa NBA timom BROOKLYN NETSIMA; novinar SB razgovarao je sa Teletovi}em o ugovoru koji je sanjao cijelog `ivota, ali i sa ALEKSANDROM PETROVI]EM, selektorom reprezentacije BiH, ~iji je pokojni brat DRA@EN bio jedan od najboljih igra~a NETSA u historiji ovoga tima

24 FRANCUSKA, SRBIJA, HRVATSKA
Su|enje monstrumu iz Trnova
MILORAD MOMI], biv{i pripadnik zloglasne paravojne jedinice “[korpioni”, koji

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
SLOBODAN PAD GAVRANOVI]A

SVI SE PLA[E NJEGOVOG PREZIMENA

Dragan ^avi} uvjerljivo vodi ispred Slobodana Gavranovi}a u utrci za gradona~elnika Banje Luke
Prema anketi koju je za sopstvene potrebe radio SNSD, Dragan ^avi}, predsjednik Demokratske partije, za sada ima oko pet posto glasova prednosti anketiranih Banjalu~ana ispred svog glavnog protivkandidata iz SNSD-a Slobodana Gavranovi}a u utrci za gradona~elnika Banje Luke. Na tre}em mjestu je Nenad Stevandi}, kandidat SDS-a, kojeg su u ponedjeljak podr`ali i ~lanovi Partije udru`enih penzionera. Anketa koja je ura|ena prije desetak dana dr`i se u strogoj tajnosti, jer su naru~ioci {okirani ovakvim rezultatima, koji najavljuju izborni debakl SNSD-a, nakon 12 godina suverene vladavine.
Dragan ^avi}

Abdulah Skaka kandidat SDA za načelnika sarajevskog Starog Grada
Foto: Mario Ili~i}

ABDULAH ABDULAH SKAKA SKAKA

Novo lice na Novo lice na politi~koj sceni politi~koj sceni

Abdulah Skaka, najmla|i ~lan ~uvene sarajevske porodice berberina, i zvani~no je postao kandidat SDA u izbornoj utrci za mjesto na~elnika sarajevske op}ine Stari Grad. Ovaj 29-godi{nji Sarajlija, ~ija porodica ve} tri i pol stolje}a u Bravad`iluku, na Ba{~ar{iji, posjeduje brija~ku radnju, po prvi put ulazi u politiku kako bi SDA vratila na~elni~ku poziciju u op}ini kojom vlada ve} dvije decenije. Abdulah je izdanak porodice ~iji se sinovi ve} sedam generacija zovu Abdulah i Uzeir. Njegov dedo Abdulah ~uven je {irom BiH po obrezivanju, a tim se poslom godinama bavio i njegov otac, doktor Uzeir Skaka. ”Za mene na~elni~ka kandidatura nije politika, posao na~elnika zna~i biti dobar menad`er na ~elu dobrog tima a ne politi~ar”, ka`e za SB Skaka, ~ija je porodica duboko involvirana u politiku posljednjih decenija. Njegov dedo Abdulah jedan je od 40 osniva~a SDA. Drugi dedo, s maj~ine strane, profesor Ismet Kasumovi}, stradao je u montiranom politi~kom procesu Mladim muslimanima. Kada je odslu`io kaznu, 1989. godine, aktivno je u~estvovao u stvaranju i kreiranju politike SDA. “Moje `ivotne ambicije zadovoljene su i van politike, i to je razlog {to mi ona, kao ni vlast, nisu primarna preokupacija, ali moje okru`enje je bilo takvo da sam u svojoj ku}i imao ljude koji su bitno utjecali na politi~ke tokove ove zemlje“, ka`e Skaka. Kada mu je prvi put stranka ponudila da bude kandidat za na~elnika, odbio je. “Ali onda se ne{to desilo. Shvatio sam da je doslovce svaka mahala u Starom Gradu puna mladih ljudi koji su nezadovoljni ovakvim stanjem. Od obi~nih problema kakvi su

infrastruktura pa do onih koji se rje{avaju na dr`avnom nivou. Svaka mahala, svaka ulica ima revolucionara koji `eli mijenjati svijet. Ljudi imaju iste ideje kao i ja, `ele raditi. Zato sam odlu~io prihvatiti se tog izazova.” S obzirom na porodi~ni background, SDA je bila prirodan izbor, no Abdulah je dobrim dijelom ljevi~ar. ”Op}ina koja mo`e biti nositelj razvoja cijele dr`ave, u kojoj se svake godine mogu zaraditi milioni maraka, mora biti ~ista. Sav svoj potencijal ulo`it }u u to da Stari Grad postane svjetski poznati brand, od Vije}nice pa do stopa Gavrila Principa. Da Sarajevo i Ba{~ar{ija postanu svjetski poznato mjesto ne samo po ratu.” Abdulahova ideja je da Ba{~ar{ija bude nositelj razvoja privatnog biznisa, da za{titi svaki proizvod koji je trademark Sarajeva, od }evapa, suvenira pa do vode sa ~esme ispred Begove d`amije. “Ne smije nam se nikada vi{e desiti da se, nakon {to se pojavio slu~aj trovanja {to se mo`e desiti svakom restoranu u svijetu, Nova TV objavi kao udarnu vijest da se ‘na Ba{~ar{iji prodaje zatrovana hrana’. I da niko na to ne reagira. Ba{~ar{ija mora postati mjesto na kojem }e se raditi, na kojem }e se ljudi osje}ati ugodno, dobrodo{li. I da svi od toga zara|ujemo”, ka`e zaklju~uju}i: “[to je bilo proteklih godina, bilo je. Mene to vi{e ne zanima. Ako se budemo bavili pro{lo{}u i lo{im potezima prethodnika, onda smo zaglibili. Moramo raditi danono}no kako bi Ba{~ar{iju, Stari Grad i Sarajevo napravili svjetski poznatom destinacijom, primjerom ostatku dr`ave i cijelom regionu. Mi to mo`emo i mi }emo to i uraditi.” (N.Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

Oproštajni Valter Sarajevo Film Festival 2012.

Naravno, uhodanim strana~kim vezama rezultati su procurili i prvo stigli do Demokratske partije, ali jo{ nisu objavljeni u javnosti, a vjerojatno u RS-u i ne}e biti. “Slobodna Bosna” doznaje da u Gradskom odboru SNSD-a vlada rasulo poslije ovog istra`ivanja javnog mnijenja. Naravno, sveprisutna su sporenja da li je biv{i gradona~elnik Dragoljub Davidovi} trebao dobiti jo{ jednu {ansu, koju je tra`io, ili je kandidat trebao biti Gavranovi}, dosada{nji predsjednik Skup{tine grada kojeg, isto kao i Davidovi}a, godinama optu`uju za bezvla{}e, korupciju i mito koje vlada u Gradskoj upravi. (N. D.)

STARA AZOTARA VRIJEDI PARA

“Emka Bosnia“ gradi tvornicu autodijelova u Vitkovi}ima, u krugu nekada{nje Azotare
Gora`de se nalazi pred novom vrlo zna~ajnom investicijom u industrijskoj zoni Vitkovi}i: direktor kompanije Emka Bosnia Joachim Wolff potpisat }e sa predstavnicima Bazne hemije d.d. ugovor o kupovini 46 dunuma zemlje po cijeni od 800 hiljada KM, ~ime }e biti otklonjena prva prepreka za izgradnju nove fabrike Emka u Gora`du, gdje }e biti preseljena proizvodnja prednjeg trapa za vozila marke Mercedes, BMW i Porsche. Nakon potpisivanja ugovora sa Baznom hemijom d.d., u ~etvrtak 26. jula odr`at }e se Skup{tina Bosanskopodrinjskog kantona na kojoj bi poslanici trebali dati zeleno svjetlo nadle`nom Ministarstvu privrede da sa Emkom Bosnia potpi{e ugovor o prodaji 18 hiljada metara kvadratnih zemlji{ta sa postoje}im devastiranim objektima za 750 hiljada maraka, ~ime }e se ispuniti svi uslovi za izgradnju novog pogona Emke u Vitkovi}ima. (M.F.)
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

ZVI@DUK U PET DO DVANEAST
Pi{e: SENAD AVDI]

Taj čestit, požrtvovan, odgovoran svijet, eto, imao je potrebu da malo razdrma, unervozi političare koji su do Potočara stigli u rashlađenom voznom parku i sa nazor, prigodno, vještački ugrijanim srcima. Nešto su htjeli poručiti političarima, potpuno je nevažno iz koje su stranke, kojih su boja i dezena oni koji su, po nekoj bahatoj inerciji, uobrazili da su bogomdani da drže govore, vaze, brbljaju, poručuju, apeluju po Potočarima; i to onda “kada nije ni vrijeme ni mjesto za to”

[

ta su i{~itali, raspoznali, o ~emu su razmi{ljali, jesu li ikakve pouke izvukli Bakir Izetbegovi} i Zlatko Lagumd`ija iz zaglu{uju}ih zvi`duka (svjedoci ka`u i pogrdnih verbalnih nasrtaja-eskapada) kojima su jedanaestog jula, na dan obilje`avanja sedamnaeste godi{njice genocida i d`enaze za 520 ubijenih u Srebrenici, bili do~ekani i ispra}eni iz Memorijalnog centra u Poto~arima? Najlak{e je i najjednostavnije, ujedno i najneta~nije, taj “neprijatni, nemili akt” pripisati, kao {to je kasnije u~injeno, manipuliranju, od strane nekih (nije precizirano kojih) politi~kih i medijskih centara, “tragedijom Srebreni~ana”. Ne}e biti. Ako je to tako, kako se tvrdi, za{to se nije iz istih

Uostalom, te{ko je sa sigurno{}u tvrditi da su zvi`duci i aplauzi, pogrde i fla{e (u svakom slu~aju neprimjerene, li{ene pijeteta prema mjestu na kojem su se desile) upu}ene politi~arima pro{le srijede u Poto~arima isklju~ivo produkt, “privilegija” i instrument politi~kog, socijalnog, emotivnog naboja Srebreni~ana. U Poto~arima se na godi{njicu genocida u Srebrenici okupilo blizu 50 hiljada Bo{njaka iz cijele Bosne i Hercegovine, {to raseljenih, {to neraseljenih. Kako mo`emo znati da Izetbegovi}u i Lagumd`iji nisu zvi`dali, recimo, biciklisti iz Cazinske krajine, rudari iz Breze, demobilizirani borci iz Zenice, povratnici u Banju Luku ili Bijeljinu, studenti(ce) iz Tuzle? Svi su oni u respektabilnom broju bili nazo~ni tom “mini bo{nja~kom saboru” pro{le srijede.

Zvi`duci, uvrede koje su do`ivjeli Bakir Izetbegovi} i Zlat
“centara” naru~ilo, “iznudilo” zvi`danje @eljku Kom{i}u, Izetbegovi}evom kolegi iz Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine i drugom ~ovjeku (barem nominalno) Lagumd`ijinog SDP-a BiH? Kom{i}u se, me|utim, nije zvi`dalo, do~ekan je pljeskom, ispra}en je aplauzom. Zaslu`eno-nezaslu`eno, o tom potom. Bakira Izetbegovi}a je pred Memorijalnim centrom u Poto~arima do~ekao i izljubio njegov strana~ki kolega, zamjenik na~elnika op}ine Srebrenica ]amil Durakovi}, Zlatko Lagumd`ija je, ne{to kasnije, pohrlio u zagrljaj svom novope~enom partijskom favoritu D esnici Radivojevi}u. Durakovi}u je, taman nakon {to je “usagla{en” i promoviran u zajedni~kog, svebo{nja~kog kandidata za na~elnika Srebrenice na predstoje}im lokalnim izborima, istog dana “bira~ko tijelo” poslalo grubu, ali opominju}u poruku {ta misli o njemu pogo|en je fla{om. Do Desnice Radivojevi}a, fla{a, niti i{ta sli~no, nije doletjela vjerovatno iz razloga {to ga niko nije prepoznao, iako je cijelu svoju blasfemi~nu politi~ku karijeru izgradio kao sarajevski “kadar iz Srebrenice”.
6

Fahrudin Radon~i} nije se usudio pojaviti u Poto~arima, a da je kro~io nogom, nema sumnje da bi pro{ao kroz sli~an, mo`da i brutalniji lin~. Niko ne mo`e pogoditi ko bi iza njega (lin~a) stajao, da li bi motiv bile maligne la`i medija kojima je vlasnik, prezir prema njegovom sumnjivom “poslovnom carstvu”, rasipni{tvu, ordiji tjelohranitelja i (pre)skupih vozila koji bi ga (da se okura`io do}i) pratili.

U

maju 2001. godine odlukom tada{njeg visokog predstavnika u BiH, Austrijanca Wolfganga Petritscha osnovana je fondacija Memorijalni centar Poto~ari, a dva mjeseca docnije, jedanaestog jula iste godine, otpo~eo je organiziran, civiliziran i dostojanstven ukop `rtava srebreni~kog genocida. Od tada, pa sve do prije sedam dana, bo{nja~ke politi~ke elite, a bilo ih je razli~itih fela, od Mustafe ef. Ceri}a do Harisa Silajd`i}a, svi su oni s istim motivima koristili taj tragi~ni datum i povod za politi~ku, osobnu, promociju, pokatkad otvorenu predizbornu kampanju. Svojim populisti~kim, krajnje nepristojnim, gotovo uvredljivim maratonskim
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
ODGOVORITE LJUDIMA ODGOVORITE LJUDIMA

Bh. politi~ari moraju se navi}i da Bh. politi~ari moraju se navi}i da gra|ani o~ekuju mnogo vi{e od njihovih gra|ani o~ekuju mnogo vi{e od njihovih zakulisnih kabinetskih dogovora zakulisnih kabinetskih dogovora

solilokvijima, bo{nja~ki lideri su izo{travali vlastiti autoritet, oratorsku superiornost/nadmenost, hinjenu su}ut, a u osnovi hladnu be{}utnost; okolo njih pani~no su tutnjala vozila hitne pomo}i ukazuju}i pomo} stotinama nesretnika koji su kolabirali {to od tuge, {to od paklene, ubita~ne, neizdr`ive vru}ine.

Imaju i Bakir Izetbegovi} i Zlatko Lagumd`ija (i Fahrudin Radon~i}, bezbeli, a pogotovo Mustafa ef. Ceri}) popravni ispit, vrlo brzo, pred gra|anima, bira~ima, `rtvama: prvog vikenda u augustu obilje`avaju se dvije decenije od formiranja koncentracijskih logora u Krajini, Omarske, Keraterma, Manja~e. Neka

tko Lagumd`ija u Poto~arima niti su slu~ajni, niti su nezaslu`eni…
Ove godine, neko je pametan i odgovoran iz organizacijskog tima obilje`avanja godi{njice srebreni~kog genocida odlu~io istjerati politi~ki sadr`aj sa poto~arske komemoracije, kolektivne d`enaze. Politi~arima je, napokon, ukinuta privilegija da dociraju sa visine od sunca za{ti}enih govornica, ~itaju pripremljene govore, sole pamet bazi~no unesre}enom i trajno raspame}enom narodu, obja{njavaju im veli~inu i smisao `rtve koju su podnijeli. Ovoga puta dopu{teno je ljudima, ~estitom, po`rtvovanom, skru{enom svijetu koji je barem stotinu pedeset kilometara pje{ice, svojevoljno, iz najplemenitijih namjera, uz golema ljudski motivirana samoodricanja, preko sedam gora i mora, brda i dolova, prepje{a~io do Poto~ara. Putem kojim su tek rijetki srebreni~ki sretnici (u kontrasmjeru - prema Tuzli) uspjeli izbje}i pogubljenja u julu 1995. godine. Taj ~estit, po`rtvovan, odgovoran svijet, eto, imao je potrebu da malo razdrma, unervozi politi~are koji su do Poto~ara stigli u rashla|enom voznom parku i sa nazor, prigodno, vje{ta~ki ugrijanim srcima. Ne{to su htjeli poru~iti politi~arima, potpuno je neva`no iz koje su stranke, kojih su boja i dezena oni koji su, po nekoj bahatoj inerciji, uobrazili da su bogomdani da dr`e govore, vaze, brbljaju, poru~uju, apeluju po Poto~arima; i to onda “kada nije ni vrijeme ni mjesto za to”.
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Lagumd`ija upozori (ne zamoli, nego upravo tako, upozori!) ~lana svoje dr`avne parlamentarne ve}ine Milorada Dodika da ovaj naredi svojim lokalnim poslu{nicima u Prijedoru da ne poku{avaju sprije~iti ljude koji najavljuju dolazak iz ~itavog svijeta, da im, ne do Bog, zabrane obilazak strati{ta, logora, masovnih grobnica. Jer ovi }e to, sasvim sigurno, uraditi i bez dozvole i sa dozvolom.

R

atni zlo~ini se u Bosni i Hercegovini nisu de{avali selektivno, fragmentirano, izolirano, nasumice; oni su bili totalni, nemilosrdno precizni, projicirani. I u Prijedoru, za po~etak, i Srebrenici, za finale. Zato prema svakom od tih zlo~ina, bez obzira na “kontekst”, pragmati~ne razloge, politi~ari moraju zadr`ati isti senzibilitet i patos; ako ne}e da im se zvi`di i da ih se ga|a fla{ama, kao pro{le srijede u Poto~arima, svi se oni moraju pojaviti pred Bijelom ku}om u Omarskoj, koja je korparativnim, {pekulativnim kurvanjem krupnog kapitala postala “terra incognita” za hiljade `rtava ~etni~kih pokolja u Prijedoru i okolini. Ako se poka`e mrvica inicijative, politi~ke odgovornosti, kao {to se nije pokazala u Poto~arima, niko ne}e zvi`dati, vrije|ati, bacati fla{e na bo{nja~ke politi~are; komemoracija }e se ionako bez njih odr`ati!
7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 12. JULI
D`udista AMEL MEKI] }e na otvaranju Olimpijskih igara u Londonu nositi zasDENISA BE]IROVI]A, ko{ta trostruko vi{e od povratne karte njegovog kolege, parlamentarca tako|er, OGNJENA TADI]A. A putuju istim avionima, samo je ovaj prvi sebi od dr`avnih para rezervirao “prvoklasan let”. Kad se ambiciozni papak pokondiri, pa mu zine guzica, ni{ta gore nema! A pri~a se da je, kada je Be}irovi} prvi put prije mnogo godina letio negdje avionom, pa tra`io povratnu kartu, na pitanje uposlenice u avio-kompaniji “Dokle }ete povratnu kartu”, Lagumd`ijin SKOJ-evac odgovorio: “Kako dokle?! Pa dovde!!” po Sarajevu, nego je samo odgovarao na “provokacije muslimanske vojske”. Prije po~etka su|enja napravio je u sudnici nekoliko sklekova da bi dokazao kako ne puca po {avovima, nego da puca od zdravlja. Kada je negdje, nakon Daytona, jedna uboga nana iz Srebrenice, koja je utekla pred Mladi}evim kolja~ima, ispred ameri~ke baze “Orao” kraj Tuzle vidjela oficira da radi sklekove, diskretno ga je upozorila: “Oprostite gospodine, mislim da vam je djevojka pobjegla…”

UTORAK, 17. JULI
Jedan od najokrutnijih nacisti~kih ratnih zlo~inaca Ma|ar LASZLO CSATARY,

SUBOTA, 14. JULI
tavu Bosne i Hercegovine i tako se pridru`iti stotinama drugih nacionalnih sportskih “barjaktara”, NOVAKU \OKOVI]U, ROGERU FEDERERU, RAFI NADALU… Ko }e, me|utim, nositi bosanskohercegova~ku zastavu na zatvaranju Igara rje{avat }e se ovisno o tome “ko pre`ivi” do kraja Olimpijade. Vjerujem i nadam se da }e to biti maratonka LUCIJA KIMANI, Kenijka udata za Prijedor~anina. Na pro{lim Olimipijskim igrama u Pekingu Lucija je istr~ala maraton vrlo korektno, bila je me|u pedesetak najboljih. Pred polazak u Londonu tvrdi da je puno spremnija, br`a, ambicioznija nego prije ~etiri godine. Dodu{e, ~injenica da bi crnkinja mogla nositi zastavu BiH na Olimpijskom stadionu u Londonu potencijalno mo`e unijeti nered u ovda{nju ustavnopravnu arhitekturu. Moglo bi se desiti da kroz desetak-petnaest godina Sud za ljudska prava u Strasbourgu zatra`i od vlasti u BiH da kona~no ukinu diskriminatorske odredbe Izbornog zakona i napokon provedu presudu u slu~aju “Sejdi}, Finci, Crnci”. U sjajnom tematskom bloku o homoseksualnosti u novom broju ~asopisa “Odjek” objavljen je jedan od posljednjih intervjua MICHELA FOUCAULTA, fran-

PETAK, 13. JULI
Iz birokratskih, informativnih servisa Parlamenta Bosne i Hercegovine zasipaju medije i javnost tvrdnjama kako je potpuno normalno, prirodno i pogotovo opravdano

cuskog filozofa, antropologa, sociologa. Foucault na konstataciju novinara kako se “seksualna sloboda ograni~ila na progla{avanje tolerancije”, odgovara da se “kroz stvaranje novih oblika `ivota, odnosa i prijateljstava u dru{tvu, umjetnosti i kulturi, kroz na{e seksualne, eti~ke i politi~ke izbore treba napraviti korak naprijed”. Dakle, seksualne slobode su integralni dio korpusa svekolikih sloboda, ekonomskih, politi~kih… Glupo mi pitanje pade na pamet: da li bi banjalu~ki borci za nepovredivost i nedjeljivost “Picinog parka” dopustili odr`avanje “Gay parade” na njegovom teritoriju?!

odgovoran za holokaust nad 16 hiljada ma|arskih Jevreja, otkriven je u Budimpe{ti. Poznanici i kom{ije 97-godi{njeg Csataryja opisuju kao “mirnog, lijepog i starog ~ovjeka”. Gledam danas fotografije i televizijske izvje{taje sa pomena Dra`i Mihailovi}u u beogradskoj pravoslavnoj crkvi, u prvom redu ugnijezdila se Biljana Plav{i}, koja je u Haagu priznala da je ratni zlo~inac. Tek su joj 83 godine, ali uprkos tome je “mirna, lijepa i stara `ena”. Kakva li }e tek mirno}a i ljepota iz nje zra~iti do`ivi li Csataryjeve godine…

SRIJEDA, 18. JULI
Ju~er je @ELJKO KOM[I], ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine i potpredsjednik SDP-a BiH, javno ispoljio neslaganje sa prijedlogom SDP-a BiH o provedbi presude u predmetu “Sejdi}Finci” i ponadao se da “ovaj dokument ne}e postati zvani~ni dokument SDP-a Bosne i Hercegovine”. Danas se ZLATKO LAGUMD@IJA, ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik SDP-a BiH, u Rimu sastao sa palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom sa kojim je razgovarao “o aktuelnim politi~kim prilikama u Palestini”. Ne bi bilo zgoreg, da, kada se, ve} iz prve ruke, od predsjednika Abasa detaljno informirao o prilikama u Palestini, Lagumd`ija sastane i sa kolektivnim predsjednikom Bosne i Hercegovine Kom{i}em i rasprave aktuelne politi~ke zgode i nezgode u zemlji ~iji je ministar vanjskih poslova…
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

NEDJELJA, 15. JULI
Strane kolege koje su se ovih dana preplavile Sarajevo ho}e da obi|u Kazane, pa neki od njih od mene tra`e da im ka`em, pomognem kako se do te kasapnice sti`e, ~ude se kako nemam pojma, ne vjeruju da nikad nisam bio na Kazanima. Je li treba da zbog te ~injenice osje}am stid, nelagodu. Ne trebam, meni se ~ini. Da sam u vrijeme kada su Kazani radili “punom parom” dospio do tog u`asnog mjesta, sasvim sigurno se nikada ne bih imao priliku vratiti.

PONEDJELJAK, 16. JULI
da povratna avionska karta (Sarajevo - Rio de Janeiro) jednog poslanika, SDP-ovca
8

RATKO MLADI] je, u ha{koj sudnici danas dokazivao da nije neselektivno pucao

MINI MARKET
KEBO LUD ZBUNJENOG

LJEVICA ODUSTALA OD DESNICE

Dopredsjednik FBiH Mirsad Kebo blagovremeno sprije~io ponavljanje scenarija “Desnica“
Dopredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo nedavno se oglasio saop}enjem u kojem je pojasnio svoj politi~ki status. Klju~na poruka u njegovom saop}enju glasi: Kebo ne pomi{lja podnijeti ostavku na funkciju dopredsjednika Federacije BiH, no ostalo je nejasno kome je ova poruka upu}ena - novoj parlamentarnoj ve}ini ili njegovim partijskim drugovima iz SDA. Kebina je poruka u dva politi~ka tabora protuma~ena razli~ito: u SDP-u je tuma~e kao znak da je Kebo spreman podr`ati novu parlamentarnu ve}inu, a porukom da ne}e podnijeti ostavku `eli se osigurati u slu~aju da SDA aktivira njegovu bjanko potpisanu ostavku, kao {to se desilu u slu~aju Desnice Radivojevi}a. U taboru SDA preovladava uvjerenje da je Kebo jo{ uvijek neodlu~an a dvosmislenim porukama `eli i jednom i drugom taboru poru~iti da ra~unaju na njegovu lojalnost. (S.L.)

Sekretar Ministarstva prostornog uređenja Adnan Efendić preuzeo ovlasti smijenjenog ministra Desnice Radivojevića
Nakon skoro jednomjese~ne pauze, odr`ana je sjednica federalne Vlade u punom sastavu. Naravno, izuzev smijenjenog ministra prostornog ure|enja i dopremijera Desnice Radivojevi}a, koji se ve} neko vrijeme nalazi na godi{njem odmoru. Po svemu sude}i, novi poslodavci Desnice Radivojevi}a iz SDP-a sve su manje uvjereni da }e ovaj prebjeg nakon isteka godi{njeg odmora ponovo sjesti u ministarsku fotelju. Radivojevi} je izgubio “parnicu“ na Op}inskom sudu Sarajevo, od kojeg je tra`io za{titu od “samovolje“ federalnog predsjednika @ivka Budimira, a malo je vjerovatno da }e bolje pro}i i u sporu koji }e se, ne prije jeseni, voditi i na Kantonalnom sudu Sarajevo. Stoga je federalni premijer predlo`io a ministri jednoglasno podr`ali, da se ovlasti s ministra Radivojevi}a “privremeno“ prenesu na sekretara Ministarstva prostornog ure|enja Adnana Efendi}a.
Desnica Radivojevi}

U proteklom mandatu Efendi} je skoro pune dvije godine mijenjao ministra Salka Obho|a{a, a po svemu sude}i jednako bi dugo mogao mijenjati i sada ve} biv{eg ministra Desnicu Radivojevi}a. (A.M.)

ZEKO I OTO^I]

Mate Zeko lobira za funkciju načelnika Novog Travnika i člana NO Bosnalijeka
Mirsad Kebo

Mate Zeko, istra`itelj za ratne zlo~ine u Uredu hrvatskog ~asnika za vezu s Ha{kim tribunalom, odskora je postao i politi~ki aktivan. Zeko je, predstavljaju}i se kao kadar HSP-a, u rodnom Novom Travniku lobirao me|u lokalnim hrvatskim politi~kim strankama da podr`e nje-

govu kandidaturu za na~elnika op}ine. No, kako o~ekivanu podr{ku nije dobio, Zeki je ostalo da se nada da }e Vlada Federacije BiH uspijeti imenovati svoje ~lanove u Nadzorni odbor Bosnalijeka, budu}i da je i on jedan od kandidata. (S.M.)
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

10

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

(S)USTAVNA NEPRECIZNOST

Da li su kritike premijera Nikšića i ministra Mikulića na račun Općinskog suda politički pritisak?
HANKA VAJZOVI]
Zastupnik u Skup{tini KS

ADIS ARAPOVI]
Politolog

NERMINA MUJAGI]
Profesor na FPN-u

DA
Smatram da nije u redu komentirati odluke suda sa politi~kog aspekta. Do sada praksa nije to smatrala lijepim politi~kim pona{anjem i utoliko bi bilo te{ko podr`ati njihov komentar presude. Mogu}e da su oni u pravu, ali ~ini mi se da se to radi na drugi na~in.

DA
Mi{ljenja sam da se odluke sudova, posebno sa politi~ke pozicije, ne trebaju komentarisati. Ukoliko su istom nezadovoljni, postoje vi{e instance.

DA
Apsolutno smatram da je to politi~ki pritisak i mislim da je neprimjeren politi~koj kulturi. Sramota je da se izvr{na vlast petlja u sudsku vlast. Sudske odluke treba po{tivati, a njih mogu komentarisati samo oni koji su izvan politike.

SDP smatra da za smjenu @ivka Budimira nije neophodna dvotre}inska podr{ka oba doma Parlamenta FBiH
Po~etkom naredne sedmice, novouspostavljena parlamentarna ve}ina u Federaciji BiH predat }e Ustavnom sudu zahtjev za smjenu predsjednika FBiH @ivka Budimira. Zahtjev }e biti potkrijepljen dvotre}inskom podr{kom samo jednog od dva doma u Parlamentu FBiH, budu}i da je naknadnim ~itanjem i tuma~enjem Ustava Federacije BiH utvr|eno da ustavna odredba o smjeni predsjednika Federacije BiH nije do kraja precizno formulirana. Ustavom je definirano da predsjednik FBiH mo`e biti smijenjen odlukom Ustavnom suda “koji postupa prema zahtjevu dvotre}inske ve}ine glasova svakog doma Parlamenta Federacije“. Odredba o “dvotre}inskoj ve}ini glasova svakog doma“ u SDP-u je protuma~ena na na~in da nije potrebno obezbijediti dvotre}insku podr{ku zastupnika u oba doma, nego je dovoljna dvotre}inska podr{ka zastupnika bilo kojeg od dva doma! Na sli~an na~in SDP je svojevremeno izra~unao da je 5 tre}ina od 17, pa je posve logi~no da neophodnu dvotre}insku podr{ku “svakog doma“ tuma~i kao - bilo kojeg doma! (A.M.)
@ivko Budimir

D@ENANA KARUP-DRU[KO
Novinarka “Dana“

FARUK BALIJAGI]
Advokat

AHMED @ILI]
Advokat

NE
Smatram da kritike ne predstavljaju politi~ki pritisak na sud. Mi{ljenja sam da je najkonkretnije krenuti sa kritiziranjem pravosu|a u Sarajevu, gdje `ivi najbrojniji dio stanovni{tva u BiH i gdje su ljudska prava najvi{e ugro`ena.

DA
Skandalozno je da oni prozivaju sudije da ne poznaju zakone i ustave. Umjesto {to drugima dr`e lekcije, premijeru i ministru bilo bi bolje da se sami dr`e zakona i ustava, tada ne bi dolazilo do ovakvih slu~ajeva.

DA
Ove kritike predstavljaju opasan politi~ki atak i uplitanje u nadle`nost sudske vlasti od strane izvr{ne vlasti. Izgleda da vladavina prava (pravna dr`ava) “ne stanuje” u Vladi FBiH.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

11

IZBOR MINA S ODGO\ENIM DEJSTVOM
OPASNO POIGRAVANJE S USTAVOM OPASNO POIGRAVANJE S USTAVOM

^elnici SDP-a o~ito nisu sagledali sve posljedice ^elnici SDP-a o~ito nisu sagledali sve posljedice asimetri~nih izbornih pravila asimetri~nih izbornih pravila

12

SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

ASIMETRI^NA IZBORNA PODVALA

Novi način izbora delegata u Dom naroda, koji zagovaraju SDP i dva HDZ-a, izazvao je burne i oprečne reakcije političke javnosti u BiH; Slobodna Bosna otkriva jesu li utemeljene optužbe da SDP i dva HDZ-a ne rješavaju presudu Sejdić i Finci nego da faktički legaliziraju etničku podjelu BiH i Federacije BiH

DODIK PREUZIMA TRE]INU VLASTI U FEDERACIJI BiH?!
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

N

ovi model izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, koji zagovaraju dvije stranke nove parlamentarne ve}ine, SDP i HDZ, prema mi{ljenju @eljka Kom{i}a, dopredsjednika SDP-a, ne}e rije{iti problem diskriminacije nacionalnih manjina (slu~aj Sejdi} i Finci), ali }e, prema mi{ljenju Sulejmana Tihi}a, lidera SDA, {irom otvoriti vrata za etni~ku podjelu Federacije BiH. Predlo`eni model, smatra Tihi}, promijenio bi karakter Federacije BiH na taj na~in {to bi sada{nja federacija deset kantona prerasla u federaciju tri konstitutivna naroda.

NEJEDNAKA VRIJEDNOST GLASA
Predlo`eni model bio bi prihvatljiv pod uvjetom da je 2002. godine na druk~iji na~in rije{ena presuda Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti tri naroda na cijelom prostoru BiH, odnosno da je ustavnim amandmanima iz 2002. godine u oba entiteta uspostavljen dvodomni parlament. No, tada{nja vlast Alijanse predvo|ena SDP-om, uprkos bu~nom protivljenju SDA, pristala je na asimetri~na ustavna rje{enja: Republika Srpska ostala je ustrojena kao unitarna republika, s jednodomnim parlam-

entom koji garantira potpunu supremaciju ve}inskog srpskog naroda (jedan ~ovjek, jedan glas), dok je u Federaciji BiH uspostavljen dvodomni parlament, upravo zbog ~injenice da je Federacija BiH konstituirana kao federacija deset kantona. No, primjenom novih izbornih pravila koja zagovaraju dvije stranke, SDP i HDZ, i Federacija BiH bi kao i Republika Srpska bila ustrojena kao zajednica tri konstitutivna i jednakopravna naroda, a ne kao dosada{nja federacija deset kantona. Prema novim pravilima, delegati u Dom naroda federalnog Parlamenta i dalje bi se kao i do sada birali iz kantona, ali na potpuno razli~it na~in. Do sada je u federalni Dom naroda iz svakog kantona biran najmanje po jedan delegat iz sva tri konstitutivna naroda, dok bi se prema novim pravilima delegati u Dom naroda de jure birali iz kantona a de facto iz konstitutivnih naroda. Naime, primjenjivalo bi se pravilo nejednake vrijednosti glasa, a to prakti~no zna~i da bi glas izabranog hrvatskog delegata iz Gora`da vrijedio desetak puta manje od glasa hrvatskog delegata izabranog iz, primjerice, Hercegova~ko-neret vanskog kantona. Odgovor je jednostavan i na prvi pogled prihvatljiv: u Gora`du ima neuporedio manje Hrvata nego u HN kantonu, pa je logi~no da hrvatski delegat iz Gora`da nema jednak izborni legitimitet kao delegat iz HNK.

SDP i HDZ udru`enim snagama ru{e temelje na kojima je izgra|ena federalna ustavna konstrukcija
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

13

IZBOR MINA S ODGO\ENIM DEJSTVOM
Ista pravila vrijedila bi naravno i za ve}inski bo{nja~ki i za manjinski srpski narod - sva tri naroda dobila bi idealnu tre}inu vlasti u Federaciji BiH, svi bi na isti na~in mogli predstavljati i {tititi nacionalne interese u Federaciji BiH, {to bi, naravno, bilo posve u redu ako bi se isti model primjenjivao i u Republici Srpskoj. Va`no je napomenuti da vlast izabrana na izborima 2014. ne}e odra`avati strukturu stanovni{tva iz 1991. godine, nego }e se vlast birati prema novom popisu koji bi trebao biti odr`an naredne godine. TINJA RAT SDP-ovih FRAKCIJA

POGUBNA ASIMETRIJA
Tako bi fakti~ko stanje koje bi se uspostavilo primjenom novih pravila bilo daleko od idealnog, jer bi u Republici Srpskoj i dalje bio suveren samo ve}inski srpski narod, dok bi u Federaciji BiH sva tri konstitutivna naroda imala idealnu tre}inu vlasti, i u rukama istovjetne institucionalne

SRPSKO-HRVATSKA RADNA GRUPA

Komšić demantirao Hadžića: “Ovo nije zvanični dokument“
Damir Had`i}, jedan od dopredsjednika SDP-a i jedan od najbli`ih suradnika strana~kog {efa Zlatka Lagumd`ije, javno je pred tv kamerama ustvrdio da je novi model izbora ~lanova Doma naroda dobio punu, jednoglasnu podr{ku Predsjedni{tva i Glavnog odbora SDP-a. No, @eljko Kom{i}, tako|er dopredsjednik SDP-a, koji u SDP-u predvodi sve sna`niju grupu Lagumd`ijinih oponenata, ustvrdio je da ni Predsjedni{tvo a ni Glavni odbor nisu razmatrali nova izborna pravila i da se nada kako “ovaj dokument ne}e postati zvani~ni stav SDP-a, jer ovo nije rje{enje pitanja Sejdi} i Finci“.

“Izborni paket“ Lidije Korać, Saše Magazinovića, Borjane Krišto i Josipa Merdže
Prema pouzdanim informacijama koje smo dobili iz vrha SDP-a, novi model izbora delegata u Dom naroda, “djelo“ je ~etvero~lane radne grupe koju su formirale tri partije nove parlamentarne ve}ine: SDP, HDZ i HDZ 1990. U Radnoj grupi, u ime SDP-a, sudjelovao je dvojac “eksperata“, Lidija Kora} i Sa{a Magazinovi}, u ime HDZ-a Borjana Kri{to a u ime HDZ-a 1990 Josip Merd`o. Upadljiva je ~injenica da SBB Fahrudina Radon~i}a nije imao predstavnika u spomenutoj radnoj grupi, kao i ~injenica da u radnoj grupi nije bilo niti jednog Bo{njaka.

STRANA^KI PRAVNI EKSPERTI
Novi izvorni model u FBiH osmislila je ~etvorka: Lidija Kora~, Sa{a Magazinovi}, Borjana Kri{to i Josip Merd`o

mehanizme za{tite nacionalnih interesa. Pri ~emu odlu~uju}u ulogu u oblikovanju srpske politike u Federaciji BiH ne bi imali Srbi iz Sarajeva, Zenice, Tuzle, nego skoro isklju~ivo Srbi iz Kantona 10, odnosno iz op}ina Drvar, Bosansko Grahovo, Glamo~, Kupres, koje su ve}inski naseljene srpskim stanovni{tvom. Primjenom nesrazmjernog modela vrijednosti glasa, glas srpskog delegata u Domu naroda izabranog iz Kantona 10 vrijedio bi deset puta vi{e od glasa srpskog delegata izabranog, primjerice, iz ZE-Do kantona! A kako u Drvaru, Grahovu, Kupresu i Glamo~u vlast neprikosnoveno dr`i SNSD Milorada Dodika, to bi prakti~no zna~ilo da bi upravo Dodik preko novog izbornog modela dobio idealnu tre}inu vlasti u Federaciji BiH, dakle suvereno pravo na izbor srpskog (do)predsjednika Federacije BiH i suvereno pravo na izbor srpskih ministara u Vladi Federacije BiH. Pojednostavljeno re~eno, u Republici Srpskoj ostalo bi netaknuto ve}insko odlu~ivanje (jedan ~ovjek - jedan glas), za razliku od Federacije BiH koja bi na mala vrata uvela model etni~kog glasanja, jer bi svaki zakon usvojen u Predstavni~kom domu mogao biti oboren u Domu naroda ve}inskom voljom srpsko-hrvatske koalicije.
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

14

UMJESTO POLEMIKE

Nakon prošlotjednog otkrića “SB“ o poslovno-marketinškom skandalu HT ERONETA, reagirao je menadžement ove tvrtke, kao i VESNA BEGANOVIĆ, direktorica sporne marketinške agencije “VIA MEDIA“; njihova pisma objavljujemo u cijelosti uz komentar naše novinarke

“ERO-NET“ S OVOGA POLUSVIJETA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

P

ro{lotjedno otkri}e Slobodne Bosne o najnovijem poslovnom skandalu u HT Eronetu silno je uzdrmalo menad`ment te kompanije, ali i vlasnicu sarajevske marketin{ke agencije Via Media Vesnu Beganovi}, glavnu aktericu afere. Prije sedam dana smo, podsje}amo, objavili strogo ~uvanu poslovnu tajnu - da su marketing slu`be gotovo svih medija u kojima se ogla{ava usluga mobilne telefonije “Haloo“ zaprijetile HT Eronetu obustavom objave reklama do izmirenja

dugova. Napisali smo, tako|er, da je reklamna kampanja “Haloo - plati manje“ dogovorena s vlasnicom i direktoricom agencije Via Media Vesnom Beganovi}, kojoj je pla}eno 500.000 KM. Naknadno se, me|utim, ispostavilo da direktorica Beganovi}, premda je od HT Eroneta uredno naplatila pola milijuna maraka, medijskim ku}ama uop}e nije pla}ala objavljene reklame. U me|uvremenu smo doznali da su zbog dugovanja Via Medie reklamnu kampanju “Haloo“ u posljednjih sedam dana obustavile Federalna televizija, BHT, Pink i TV Hayat. I mada smo u tekstu objavili notorne ~injenice, uslijedila su `ustra reagiranja iz Mostara i Sarajeva u kojima, unato~ o{trom

tonu i prijetnji sudskom tu`bom, nisu demantirane najva`nije informacije - da je HT Eronet platio Via Mediji 500.000 KM i da sarajevska marketin{ka agencija nije pla}ala klijentima, zbog ~ega je reklamna kampanja nasilno prekinuta. No, pozabavimo se najprije reakcijama iz Uprave HT Mostar koja se kona~no oglasila, poku{avaju}i demantirati navode iz posljednjeg, ali i iz ranijih tekstova koje smo u “SB“ objavili, pi{u}i o vi{egodi{njoj sustavnoj plja~ki te dr`avne kompanije preko fiktivnih ugovora o ogla{avanju.

DEMANTIJ KOJI TO NIJE
“Zbog velikog broja neistina koje Va{i novinari, a onda i Vi kao urednik objavlju-

TE[KE OPTU@BE, NEUVJERLJIVI ODGOVORI
I pored o{trog tona i prijetnji sudskom tu`bom, menad`ment HT Eroneta i direktorica Via Medie Vesna Beganovi} nisu demantirali da je pola milijuna KM za kampanju “Haloo” pla}eno unaprijed, a da novac za emitiranje reklama nije upla}en medijskim ku}ama

Marketin{ki kriminal vrijedan desetine miliona maraka nije “izmislila“ “SB“, nego ga je ustanovila SIPA uz pomo} INTERPOL-a
16
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

“SB” PROTIV MARKETIN[KE MAFIJE
jete na temu HT Eronet-a, iako do sada nismo reagirali jer smatramo da sve la`i o nama koje u posljednje vrijeme objavljujete zapravo najvi{e govore o onima koji ih osmi{ljavaju i onima koji ih pi{u, zbog napada na dignitet i ~lanova Uprave HT Eroneta i cijelo poduze}e objavljenih u posljednjem izdanju Va{e, nekada cijenjene, novine od 13. 7. 2012., du`ni smo reagirati. Nevjerojatno je dokle sve u izmi{ljanju i podmetanju ide autorica teksta ‘novinarka‘ Suzana Mijatovi}. Tvrdnje napisane u ~lanku ~ista su izmi{ljanja i fantazije novinarke i nalogodavaca ovoga teksta koji imaj samo jedan cilj, deplasiranje HT Eroneta i ljudi koji ga vode“, navodi se u reagiranju koje je potpisao rukovoditelj Odjela za korporativne komunikacije Vanja Gavran. Gavran (nekada{nji glasnogovornik Mesne industrije Lijanovi}i, koji nije zadovoljio ~ak ni standarde bra}e Ivankovi}-Lijanovi}) mo`da ne zna, ili ne smije znati, ali su njegovi nalogodavci zasigurno dobro upoznati odakle poti~u i gdje su “osmi{ljene la`i“ koje je o njima objavila Slobodna Bosna. Na `alost Stipe Prli}a, Zorana Bakule i njihovih poslovnih partnera, sve informacije o kriminalnom poslovanju HT Mostar koje smo objavili posljednjih mjeseci navedene su u kaznenoj prijavi Agencije za istrage i za{titu (SIPA-e) koja je u februaru ove godine dostavljena Tu`iteljstvu BiH. Istina, u ranijim smo tekstovima koristili i povjerljive informacije iz depe{a INTERPOL-a Austrije, ~iji su istra`itelji prvi po~eli ispitivati tajne ra~une ~lanova Uprave HT Mostar u austrijskim i inim bankama. Novinari “SB“ nemaju razloga sumnjati u vjerodostojnost policijskih informacijama, a Prli}u i Bakuli ostaje mogu}nost da se o inkriminacijama koje im se stavljaju na teret izja{njavaju pred pravosudnim organima. Uostalom, njihov je favorizirani poslovni ortak Neven Kulenovi}, vlasnik sarajevske marketin{ke agencije S.V.RSA, istragu koja se, u istom predmetu, protiv njega vodi u Kantonalnom tu`iteljstvu u Mostaru shvatio ozbiljno - ve} je anga`irao braniteljski tim sastavljen od vrhunskih odvjetnika iz Sarajeva i Mostara, koji je, u tom sastavu, do sada branio samo Muhameda Alija Ga{ija. “Pretpostavljam kako autorica teksta, i oni, opet napominjem, nalogodavci, ovakvih pisanja, znaju kako je HT Mostar (odnosno HT Eronet) javno poduze}e koje posluje po Zakonu o javnim nabavkama. Sve {to je predmet nabave u poduze}u nabavlja se temeljen zakonskih propisa. Tako je i kada se radi o nabavi usluga marketin{kih agencija. Agencija Via Media temeljem javnog natje~aja izabrana je za posao kreative, a agencija S.V. — RSA za
17

KAKO SU TRO[ENA SREDSTVA ZA MARKETING
Predsjednik Uprave HT Mostar Sipe Prli} i njegovi najbli`i suradnici Zoran Bakula i Davor Darabo{ ve} godinama, bez kontrole, raspola`u milijunima maraka

19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

UMJESTO POLEMIKE
poslove planiranja i zakupa medijskog prostora. Ni{ta u procesu javne nabave nije bilo spornoga i kao uvijek osnovni uvjet izbora ponuditelja posla bila je najni`a cijena. Ugovori sa spomenutim agencijama sklopljeni su nakon {to je ~etvero~lana Uprava HT Eronet-a, na prijedlog povjerenstva, donijela odluku o izboru agencija. Zato su pisanja u ovom ~lanku, kao i u nekoliko drugih koje ste objavili u ovoj godini, a na temu “spornih ugovora“ plod zlonamjernih ljudi i novinarskog reketarenja“, pi{e, nadalje, Vanja Gavran. No, ako Gavranu i njegovim nalogodavcima nema ni~ega spornog u ~injenici da menad`ment HT Mostar ponovno potpisuje ugovor o planiranju i zakupu medijskog prostora s Kulenovi}evom agencijom S.V.-RSA, iako je njihova ranija poslovna suradnja “rezultirala“ kaznenom prijavom (nanesena se {teta mjeri desetcima milijuna KM), za nas je to “povratak na mjesto zlo~ina“. Istinito, profesionalno i odgovorno izvje{tavanje o marketin{koj mafiji u BiH, i nepristajanje na njihove kriminalne metode poslovanja, “SB“ je ve} skupo stajalo. No, o tome bi {to{ta mogao kazati Neven Kulenovi} koji je, nakon {to smo u martu ove godine objavili tekst o nalazima istrage SIPA-e u HT-u Mostar, ekspresno raskinuo ugovor o ogla{avanju u Slobodnoj Bosni, iako je ranije dogovorio objavu reklama za automobile Chevrolet. PISMO VESNE BEGANOVI] I ODGOVOR “SB“

Gdje je završilo pola miliona maraka za kampanju “HALOO“
Pored “demantija“ Uprave HT Eroneta, reagiranje na pro{lotjedni tekst u Slobodnoj Bosni poslala je i Vesna Beganovi}, direktorica agencije Via Media. “Via Media nikada nije niti }e bje`ati od pla}anja svojih obaveza {to znaju svi na{i poslovni partneri. Profesionalizam i najvi{i nivo eti~nosti u obavljanju poslova su bili i jesu osnovna vodilja u poslovanju na{e agencije. Dakle, nije istina da su mediji ostali uskra}eni za svoja potra`ivanja za kampanju na{eg klijenta, isklju~ivo se radi o poslovnom odnosu Via Medie i konzorcijskog partnera Direct Medije. Istina je da je Via Media tra`ila da se poni{ti neosnovano zadu`enje kojim se tereti na{a ku}a i klijent, a koje je kona~no dostavljeno 11.07.2012. godine i jo{ uvijek nije usagla{eno (prema ~lanu 28. Stav 4. Zakona o ra~unovodstvu i reviziji FBiH). Svi oni koji u~estvuju na medijskom tr`i{tu znaju da je jedini i osnovni razlog objave to {to smo prekinuli saradnju sa monopolisti~kim agencijama. Ovaj tekst smatramo kulminacijom kampanje protiv na{ih nastojanja da se kona~no na medijskom tr`i{tu BiH uspostavi red i da svi u~esnici u procesu neometano rade svoj posao. Jasno je da monopolisti~kim agencijama to ne odgovara, stoga se pitamo ko je pravi naru~ilac teksta. Smatramo da je nedopustiva ovakva komunikacija i kori{tenje Slobodne Bosne u rje{avanju poslovnih odnosa dva pravna lica“, napisala je Vesna Beganovi}. Me|utim, kako direktorica Via Medie nije opovrgla da je od HT Eroneta unaprijed naplatila pola milijuna maraka, odnosno, da je ona potpisala ugovor za reklamnu kampanju “Haloo“, ne vidimo niti jednog razloga za{to bi se “SB“ bavila njezinim poslovnim odnosima sa drugim marketin{kim agencijama. Me|utim, kada je ve} direktorica Beganovi} naglasila da Via Media nije nikada bje`ala od pla}anja svojih obveza prema klijentima, red je da je podsjetimo da Slobodnoj Bosni plati dug od 1.848 KM, budu}i da nam objavu reklame nije platila vi{e od deset godina.

KLEVETA ZBOG KREVETA
“Tako|er demantiramo i la` u tvrdnji da je direktorica Via Medie prve unosne ugovore s HT Mostar potpisala s dugogodi{njim predsjednikom Uprave Stipom Prli}em budu}i da u to vrijeme, dakle 2010., gospodin Prli} nije bio predsjednik Uprave. Isto tako o{tro osu|ujemo zlonamjerne insinuacije o ‘bliskostima‘ nekih ~lanova na{e Uprave s gospo|om Beganovi}. Uvijek je pravilo da kada nemate argumente za neke tvrdnje onda udarate po privatnosti, iznose}i jasno, la`i. HT Eronet je izmirio sve obveze prema agenciji Via Media sukladno ugovoru, i dospjelim rokovima, za {to imamo i pismene dokaze. U me|usobne odnose ljudi u agencijama, kao i u odnose agencija s pojedinim medijima ne `elimo se mije{ati, iako je jasno da su ba{ ti odnosi razlog zbog kojeg ve} mjesecima ‘ispirete usta HT Eronetom‘ i zbog ~ega smo o~ito kolateralna {teta“, navodi se na kraju reagiranja, ponovno uz tendencioznu zamjenu teza. Uredni{tvo Slobodne Bosne, za razliku od prvih ljudi HT-a Mostar, s marketin{kim agencijama ima strogo profesionalne odnose i njihove nas me|usobne relacije uop}e ne zanimaju. Ali nas itekako zanima kada se odluke o utro{ku milijunskih sredstava u dr`avnim kompanijama donose prema, hajde
18

NERIJE[ENI POSLOVNI ODNOSI
Direktorica Via Medie Vesna Beganovi} krivnju prebacuje na agenciju Direct Media

da budemo diskretni, privatnim simpatijama. No, o tome }e, nadamo se uskoro, raspravljati Nadzorni odbor HT Mostar, budu}i da je nekolicina ~lanova ve} zatra`ila sazivanje

izvanredne sjednice sa samo jednom to~kom dnevnog reda - poslovna suradnja s marketin{kom agencijom Via Media i {teta koja je kompaniji nanesena.
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

EKSKLUZIVNO

Istražni organi BiH, nakon stavljanja Nasera Kelmendija na crnu listu SAD-a, intenzivirali su aktivnosti na dokumentovanju Kelmendijevih kriminalnih aktivnosti. Na meti istražnih organa nisu samo članovi klana Kelmendi nego i njihovi poslovni saradnici, odnosno lica koja se dovode u vezu sa njihovim poslovima, poput Ismeta Omerbegovića Inte, bivšeg vlasnika hotela Casa Grande, koji je za svoj, ili račun svojih “šefova“, u vezi sa lihtenštajnskom porodicom Schreiber, nekrunisanim kraljevima legalizacije ilegalno stečenih prihoda na međunarodnoj sceni

VEZE PORODICE SCHREIBER SA BALKANSKIM KRIMINALNIM PODZEMLJEM
CASA GRANDE CASA GRANDE
Prva, a mo`da ne ii posljednja Prva, a mo`da ne posljednja poslovna transakcija Nasera poslovna transakcija Nasera Kelmendija ii Ismeta Kelmendija Ismeta Omerbegovi}a Inte Omerbegovi}a Inte

20

SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

ILID@ANSKI FESTIVAL KRIMINALA
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

N

LUKSUZ, PRIJE SVEGA

akon {to su vlasti SAD-a po~etkom pro{log mjeseca objavile da je “kontroverzni“ biznismen Naser Kelmendi na crnoj listi nepo`eljnih tamo{nje administracije, istra`ni organi BiH intenzivirali su aktivnosti na dokumentovanju njegovih kriminalnih aktivnosti. Na meti istra`nih organa nisu samo ~lanovi klana Kelmendi nego i njihovi poslovni saradnici, odnosno lica koja se dovode u vezu sa njihovim poslovima. U dosada{njoj akciji istra`nim organima za oko je zapelo ime Ismeta Omerbegovi}a Inte, biv{eg vlasnika hotela Casa Grande, koji je za svoj, ili ra~un svojih “{efova“, u vezi sa lihten{tajnskom porodicom Schreiber, nekrunisanim kraljevima legalizacije ilegalno ste~enih prihoda na me|unarodnoj sceni.

Jahta Princess V48
Jahta Princess V48, koju je krajem aprila 2008. godine kupila firma Vo}ko u vlasni{tvu Ismeta Omerbegovi}a Inte, spada u klasu luksuznih motornih jahti. Model koji je sebi priu{tio Omerbegovi} proizveden je 2007. godine, a pokre}u ga dva mo}na Volvo motora D9 od po 575 konjskih snaga tako da jahta dosti`e brzinu od 38 ~vorova. Du`ina jahte iznosi “skromnih“ 14,5 metara, a {irina skoro ~etiri metara. Princess V48 opremljena je vrhunskom navigacionom i radarskom opremom te VHF sist e mom.

SKUPA IGRA^KA
Jahta Princess V48 pla}ena preko pola miliona eura

S JAHTOM NISI SAM
Podsje}anja radi, Ismet Omerbegovi} Inta zapravo je sagradio hotel Casa Grande, aktuelnu rezidenciju porodice Kelmendi, koju je kasnije “prodao“

VIZA
Ismet Omerbegovi} Inte 2002. putovao je u jednu od zemalja Latinske Amerike

Naseru Kelmendiju. Navodno, Omerbegovi} je bio du`an Kelmendiju koji mu je oprostio dug i za malo para 2003. godine postao novim vlasnikom Casa Grande. Me|utim, da li se tu zavr{avaju poslovni odnosi Kelmendija i Omerbegovi}a, poku{at }e utvrditi istra`ni organi. Naime, Ismet Omerbegovi} Inta vlasnik je nekoliko nekretnina na Ilid`i, preduze}a za proizvodnju sokova, autopraonica i firme Vo}ko. Njegovo ime se u ilid`anskim kuloarima spominje me|u vode}im gazdama, ali u i crnim hronikama. Posljednji put to se desilo polovinom novembra 2010. godine kada je spaljen BMW X5, vlasni{tvo Ermine Omerbegovi}, supruge Ismeta Omerbegovi}a. Vozilo je bilo parkirano ispred njihove porodi~ne ku}e u Ulici Vinka [amarli}a 2 u naselju Lu`ani na Ilid`i. Iste godine, polovinom januara uhap{eni su Midhat Bakal, zvani Mido, Adnan Smaji}, zvani ]enta, i bra}a Aldin i Admir Demirovi}. Pripadnici Odjela za

borbu protiv droge MUP-a Kantona Sarajevo doznali su da je Bakal imao unajmljeni stan i gara`u u Ulici Prve samostalne brigade, u Lu`anima. Pretresom gara`e policija je prona{la {est kilograma heroina te 36 kg paracetamola i kofeina namijenjenih za mije{anje s drogom. Ispostavilo se da je Bakalu stan iznajmio upravo Ismet Omerbegovi} Inta. Me|utim, ono {to je upalo u o~i istra`nim organima jesu sumnjive nov~ane transakcije izme|u Omerbegovi}a i njegove firme “Vo}ko“, kao i kupovina luksuzne jahte krajem aprila 2008. godine. Sporna kupovina jahte vrijedne pola miliona eura obavljena je preko jo{ spornijeg posrednika Engelberta Josefa Schreibera. Ovo ime doma}oj javnosti, uglavnom, ne zna~i ni{ta, ali je zato dobro poznato ameri~kim istra`nim i pravosudnim krugovima, te svjetskim medijima. Ime ovog lihten{tajnskog advokata i njegovog oca Engelberta Schreibera spominje se u svjetskim

Istra`ni organi poku{avaju utvrditi kako je kontroverzni sarajevski biznismen Ismet Omerbegovi} Inta, blizak klanu Kelmendi, do{ao u kontakt sa “pera~ima para“ svjetskog formata
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

21

EKSKLUZIVNO
medijima u vi{e mra~nih konteksta, a svakako najte`i je onaj za koji se vezuje teroristi~ki napad 11. septembra 2001. na New York. Naime, pred sudom u New Yorku vodi se proces u kojem su, pored svjetskih terorista i njihove mre`e, optu`eni otac i sin Schreiber, njihov partner Frank Zindel, te njihova zajedni~ka kompanija “Schreiber & Zindel“, svi sa adresom u Vaduzu u Lihten{tajnu. Njih optu`nica tereti da su povezani sa vo|ama Al-Qaide, a vode}i su ih ameri~ki medij nazvali pera~ima novca Al-Qaide. Pored veza sa Al-Qaidom, istra`ene su veze oca i sina sa pogubljenim ira~kim diktatorom Saddamom Husseinom. Schreiberi i njihovi partneri iz Vaduza optu`ivani su za pranje Saddamovog krvavog novca. A obavje{tajne slu`be zapadnih zemalja Schreiberove kompanije dovode u vezu sa pranjem novca za latinskoameri~ke narko-kartele, italijansku mafiju i ruski organizovani kriminal.

SPORNA KUPOVINA
Faksimil ra~una kojim firma Vo}ko pla}a jahtu vrijednu oko pola miliona eura spornoj kompaniji Macrotec Estb

PERA^I PARA
Za oca i sina Schreibera zainteresovali su se i hrvatski mediji u novembru 2010. godine kada je otkriveno da u istoj novoizgra|enoj zgradi u Zagrebu u [arengradskoj ulici na broju jedan obitava firma Alia savjetovanje, ~ije je suvlasnik bio biv{i premijer Ivo Sanader, ali i firma Macrotec Estb. ~iji vlasnik je porodica Schreiber, a preko koje je sarajevska firma “Vo}ar“ naru~ila luksuznu jahtu vrijednu pola miliona eura. Naime, provjerom u registru Trgova~kog suda u Lihten{tajnu, osniva~ “Macroteca Estb.“ je kompanija “Schreiber & Zindel“, ista ona koja je optu`ena u New Yorku za teroristi~ki napad 11. septembra. Ina~e, ku}na adresa Schreibera mla|eg je Kirchstrasse 37, Vaduz, dok je sjedi{te kompanije “Macrotec Estb.“ na istoj adresi, na broju 39. Kako je kontroverzni sarajevski biznismen Ismet Omerbegovi} Inta do{ao u kontakt sa “pera~ima para“ svjetskog DUBROVA^KE LJETNE IGRE

Porodica Schreiber i pljačka Dubrovačke banke
Schreiberi su s ostalim osumnji~enicima bili optu`eni za pet krivi~nih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, te zloupotreba ovla{}enja u privrednom poslovanju u slu~aju Dubrova~ke banke. Naime, preko oca i sina Schreibera, nekada{nji direktor Dubrova~ke banke Neven Bara~ otkrio je Vaduz kao poreski raj na zemlji. Oni su bili osniva~i off shore kompanija koje su poslu`ile za isisavanje novca iz te banke i njegovo transferisanje na privatne ra~une u Lihten{tajnu. Engelbert Schreiber je bio i slu`beni zastupnik off shore kompanije “Mupera“ koja je bila obuhva}ena optu`nicom za Dubrova~ku banku, a uvidom u lihten{tajnski registar firmi slu`beni osniva~i off shore firmi “Mupera“ i “Tanore“ je ve} spominjena kompanija “Schreiber & Zindel“.

formata, ostaje nepoznato. Tako|e, istra`ni organi poku{avaju utvrditi da li je firma “Vo}ar“ kupila skupocjenu jahtu za vlastite, odnosno potrebe svoga vlasnika, ili pak za potrebe njegovog “poslovnog“ partnera Nasera Kelmendija, koji dosta vremena provodi u Ulcinju na crnogorskom primorju. Na kraju, istra`ni organi morat }e utvrditi da li je pola miliona eura doista potro{eno na kupovinu jahte Princess V48, ili se radi o pranju ilegalno ste~enih para u ~emu su otac i sin Schreiber {ampioni u svjetskim okvirima!
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

22

SKANDAL NEDJELJE

Nakon godinu dana NS BiH ponovo pod sankcijama

UEFA “kaznila“ Nogometni savez BiH sa skoro pola miliona maraka zbog odbijanja Skupštine Saveza da smanji broj klubova u Premier ligi
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

vica Osim, predsjednik Komiteta za normalizaciju Nogometnog saveza BiH, vjerovatno ve} danima pjevu{i davni hit @eljka Bebeka [to je meni ovo trebalo. Iako duboko u osmoj deceniji `ivota, zdravlja na~etog te{kim mo`danim udarom, Osim je sa svojim suradnicima ulo`io mnogo napora da Savez nakon godina nedoma}inskog, ~esto i kriminalom obilje`enog rada, stavi na noge. Osim je sa svojim suradnicima uspio sa Saveza skinuti suspenziju UEFA-e i FIFA-e, reprezentaciji BiH omogu}iti igranje u kvalifikacijskim i me~evima doigravanja za odlazak na Evropsko prvenstvo. U isto vrijeme, krvavo se radilo kako bi se smanjili dugovi, okon~ali sudski sporovi, reprogramirali dugovi prema Poreskoj upravi, namaknulo ne{to novca za pripreme svih nogometnih selekcija... ^ini se kako sve to nije bilo dovoljno. Na nedavno odr`anoj Skup{tini NS BiH delegati su ve}inom glasova odbacili promjene koje su krucijalne za budu}nost nogometa u BiH. Nisu usvojeni prijedlozi o smanjenju broja klubova u Premier ligi BiH niti prijedlozi o ujedinjenju malonogometne i `enske nogometne lige. Nakon zasjedanja Skup{tine, iz FIFA-e i UEFA-e je odmah zaprije}eno sankcijama koje su ubrzo i nametnute. Naime, NS BiH ima dogovor sa ove dvije krovne nogometne asocijacije o pla}anju ukupno milion i 600 hiljada maraka koje bi bile proslije|ene Poreskoj upravi kako bi se namirio dug koji su napravili u{anovi}i, ~olakovi}i, pu{ine, jeli}i... Nakon {to na sjednici Skup{tine nisu izglasane promjene Statuta, novac je blokiran. Ve} je zabranjena uplata oko 400 hiljada maraka bez kojih NS BiH te{ko da mo`e funkcionirati ove godine. “Va`an je nekakav presti`, da se vidi i bude vi|ena to mi nije jasno“, ogor~eno }e Osim za SB. “Imali smo milion sastanaka, kopali i rukama i nogama, i nismo uspjeli natjerati ljude da po~nu raditi, da srede stadione, da po~nu ulagati u fudbal. Svi se samo bave sobom. Sarajevo je glavni grad a nema stadion na kojem klubovi i reprezentacija mogu igrati. Nisu u stanju stolice zamijeniti. To je sramota svih nas!“ Dodaje kako nije optimista da }e radovi na Bilinom
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

I

JE LI SAV TRUD NA NORMALIZACIJI BH. NOGOMETA BIO UZALUDAN
Ivica Osim, {ef Komiteta za normalizaciju Nogometnog saveza BiH

polju biti okon~ani do kvalifikacija. “Gdje }emo igrati, to je pitanje. Jel‘ nas sramota da nismo napravili pristojan stadion? Na~elnik zeni~ke op}ine je mo`da i jedini koji je shvatio da se tim ulaganjem mo`e napraviti novac. Na utakmicu reprezentacije do|e 20 hiljada ljudi, svako ostavi deset maraka i Zenica i od toga `ivi. Ostalo je da Bog sa~uva.“ Čini se kako je Ivica tek sada, zapravo, shvatio u kakvoj zemlji `ivi i s kime ima posla. Predsjedni{tvo i Izvr{ni odbor Saveza su smijenjeni tek nakon uvo|enja sankcija, no u ostalim su tijelima isti ljudi. Primjerice, ne tako davno su svi u Savezu dobijali premije kakve su svuda na svijetu privilegija isklju~ivo igra~a i stru~nog {taba. I takvih se poslastica te{ko odre}i. Skoro sva administracija, skoro sva tijela u Savezu, gotovo svi delegati Skup{tine isti su kao i prije suspenzije. Uglavnom licemjeri koji }e se u javnim ili nezvani~nim istupima kleti u Osima i promjene, a onda (ne) raditi isto ono {to ~ine godinama. Igrati za vlastitu taktiku, politiku

ili ne{to tre}e. Stoga nije ~udno {to gotovo pa svakodnevno na adrese FIFA-e i UEFA-e sti`u anonimna pisma iz Saveza. Nezvani~no, iz Saveza su na adresu FIFA i UEFA-e i prije nekoliko dana poslata pisma u kojima se du{ebri`ni~ki pi{e o lo{em zdravstvenom stanju Ivice Osima i navodnoj zabrinutosti za njegov daljnji anga`man u NS BiH. Sve zato {to je itekako jasno da je Osim svojim autoritetom otvarao vrata do kojih njegovi prethodnici nisu mogli ni do}i, da je svojom karizmom mogao u~initi da se okon~aju mnogi neophodni poslovi. No, nije ra~unao na bolesnu sujetu velike ve}ine koja se bez ikakvog osnova naziva sportskim radnicima. Slijede izbori, prvo na lokalnom nivou u BiH, a zatim mjesec dana kasnije u NS BiH i dvorske, zakulisne borbe su ve} po~ele. Kandidature za ~elna mjesta su ve} istaknute. Rovovi su iskopani, to gdje }e i kako reprezentacija igrati nikoga nije briga. Mjesta u lo`ama su unaprijed rezervirana, a to {to je travnjak grbav i razrovan, nikoga nimalo ne zanima.
23

FRANCUSKA, SRBIJA, HRVATSKA

MILORAD MOMIĆ, bivši pripadnik zloglasne paravojne jedinice “Škorpioni”, koji se godinama skrivao u Francuskoj, a kojem se ovih dana sudi u Vukovaru, uskoro će, zahvaljujući srbijanskom Tužilaštvu za ratne zločine, biti procesuiran i za strijeljanje Srebreničana u Trnovu

ZLO^INI POSLJEDNJEG “[KORPIONA“ PRED HRVATSKIM SUDOM
Pi{e: MIRHA DEDI]

ideo snimak na kojem se vidi kako pripadnici jedinice [korpioni sprovode grupu vezanih Srebreni~ana, uklju~uju}i i jednog dje~aka, do {umice u blizini Trnova, a zatim ih hladnokrvno ubijaju, ve} godinama onima koji je vide ledi krv u `ilama. Zahvalju}i tom snimku egzekutori su identifikovani i ~etvorica njih u Beogradu osu|ena na dugotrajne kazne zatvora. Na snimku se vidi kako monstrumi iz [korpiona po izlasku iz kamiona zarobljenike tjeraju izrazima za stoku - jala, jala, a zatim i da legnu potrbu{ke pored puta. Čuje se kako jedan od zarobljenika tra`i vodu, a Slobodan Davidovi} mu ka`e “kakva voda, pi~ka ti materina”. Pero Petra{evi} jednom od zarobljenika ka`e: “[ta se trese{, pi~ka ti materina”, i potom ga udara nogom u glavu. Jedan od pripadnika [korpiona komentari{e da se jedan od zarobljenika “ukakio”. Ovoj grupi [korpiona se pridru`uje Aleksandar Vukov sa jo{ dvojicom vojnika. Vidi se zatim kako Pero Petra{evi}, Aleksandar Medi}, Slobodan Medi} Boca, Milorad Momi}, Slobodan Davidovi} zarobljenike vode putem, uvode ih u livadu, tjeraju jednog od zarobljenika da puzi i da legne u travu. Kamerman komentari{e da }e baterija izdr`ati i ka`e —

V

Milorad Momi} je, kako se vidi Milorad Momi} je, kako se vidi na snimku, bio jedan od glavnih na snimku, bio jedan od glavnih egzekutora {est Srebreni~ana, egzekutora {est Srebreni~ana, od kojih su ~etvorica imali od kojih su ~etvorica imali 15 do 18 godina 15 do 18 godina

SMRT PRED KAMERAMA SMRT PRED KAMERAMA

“radite”, a Petra{evi} puca u prvog zarobljenika s le|a. Aleksandar Medi} je ~u~nuo kod jednog od zarobljenika i pitao ga da li je “prcao ne{to”, a kada je zarobljenik odgovorio da nije, Medi} mu je rekao da i ne}e. Zatim trojica zarobljenika iskora~uju da bi ubrzo bili ubijeni rafalima s le|a. Dvojica preostalih zarobljenika ustaju, a jedan od vojnika ih odvezuje da bi prenijeli le{eve zarobljenika u obli`nju vikendicu. Dok Davidovi} “ovjerava” le{eve ubijenih zarobljenika, dvojica [korpiona se smiju i

razgovaraju da li da preostalu dvojicu ostave u `ivotu. Kamera je snimila i kako zarobljenici prenose le{eve ubijenih u pravcu vikendice, i kako poslije toga [korpioni pucaju u be`ivotna tijela u vikendici, to je neko od njih prokomentarisao “Valter brani srpstvo”.

SMRT U@IVO
Odbrana je tokom su|enja u Beogradu ukazivala na mogu}nost monta`e kasete, me|utim, snimatelj Slobodan Stojkovi},

“Su|enje Miloradu Momi}u u Hrvatskoj za monstruozno strijeljanje Srebreni~ana pomoglo bi da se sazna potpuna istina o zlo~inima [korpiona“
24
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

SU\ENJE MONSTRUMU IZ TRNOVA

ODAO GA GLAS
Milorad Momi} zvani ^oban (47), okrivljen kao jedan od glavnih ubica zloglasne paravojne jedinice “[korpioni”, identifikovan je u Francuskoj zahvaljuju}i snimku njegovog glasa koji je poslat Interpolu

biv{i pripadnik jedinice [korpioni, na sudu je potvrdio autenti~nost snimka. Zahvaljuju}i ovom video snimku u doma{aj pravde dospio je posljednji pripadnik [korpiona koji je u~estvovao u ovoj monstruoznoj egzekuciji Srebreni~ana. Zove se Milorad Momi} i sve do pro{le godine bio je nedostupan organima gonjenja. Snimak je premijerno prikazan u sudnici Ha{kog tribunala februara 2005., na su|enju Slobodanu Milo{evi}u, a odmah nakon toga u Srbiji je uhap{eno pet pripadnika ove jedinice, uklju~uju}i komandanta Slobodana Bocu Medi}a. Jedan od egzekutora sa spiska, Slobodan Davidovi}, uhap{en je u Hrvatskoj, ali je Momi} nes19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

tao bez traga. Ispostavilo se, me|utim, da je on godinama bezbri`no `ivio u Francuskoj. U naizgled rutinskoj kontroli na jugoistoku Francuske kod Grenobla, policija je 30. januara pro{le godine uhapsila izvjesnog Guya Moniera, gra|evinskog radnika iz obli`njeg sela Verpijer. Ispostavilo se da se iza ovog identiteta krije Milorad Momi}, biv{i pripadnik [korpiona i veteran svih jugoslovenskih ratova za kojim je raspisana me|unarodna potjernica. Monier, tj. Momi} pri hap{enju nije pru`ao otpor. Smje{ten je u ekstradicioni pritvor ~ekaju}i odluku u kojoj }e zemlji biti izru~en — Srbiji ili Hrvatskoj. Tu`ila{tvo BiH, za~udo, Momi}a nije tra`ilo. Nije, kako saznajemo,

za njim ni raspisalo potjernicu. U septembru pro{le godine Momi} je izru~en Hrvatskoj. Momi}ev dosje o zlo~inima koje je po~inio u Trnovu prije nedjelju dana je Tu`ila{tvo u Osijeku preuzelo od srbijanskog Tu`ila{tva za ratne zlo~ine i donijelo nalog za provo|enje istrage zbog likvidacije srebreni~kih Bo{njaka u julu 1995. kod Trnova. Predmet protiv 47-godi{njeg dr`avljanina Hrvatske i Francuske preuzet je na osnovu odredbi Zakona o me|unarodnoj pravnoj pomo}i u krivi~nim stvarima, saop{tilo je `upanijsko tu`ila{tvo u Osijeku na svojim internet stranicama. Momi} se sumnji~i zbog krivi~nog djela ratnog zlo~ina protiv civila, odnosno da je 16. i 17. jula 1995. u mjestu Godinjske Bare u blizini Trnova u BiH, kao pripadnik [korpiona, zajedno s jo{ nekoliko pripadnika te jedinice, pucanjem iz vatrenog oru`ja u le|a ubio {est uhap{enih Bo{njaka. Njihova tijela su potom polivena benzinom i zapaljena, navelo je osje~ko tu`ila{tvo. Momi} se nalazi u pritvoru u Osijeku, a @upanijski sud u Vukovaru mu sudi za ratni zlo~in protiv civila u obli`njem selu Berku. Prije nego {to se vratimo na neobi~an slu~aj metamorfoze Momi}a u Moniera, neophodno je prisjetiti se ko su bili [korpioni i koje su akcije izvodili. Ova grupa
25

FRANCUSKA, SRBIJA, HRVATSKA
nastala je od “probranih” dobrovoljaca sa slavonskog rati{ta, mahom iz okoline [ida i Vukovara. Formalno, [korpioni su bili pripadnici vojne policije Republike Srpske Krajine i radnici obezbje|enja Naftne industrije Krajine, a zapravo su bili oru`ana jedinica pod direktnom kontrolom Jovice Stani{i}a, {efa Milo{evi}eve tajne policije, i njegovog pomo}nika Franka Simatovi}a. Oni su iz svoje baze u slavonskom mjestu \eletovci obezbje|ivali konvoje nafte, hrastovine i cigareta koji su, pod okriljem Slu`be plovili u Srbiju, a povremeno su obavljali i druge prljave poslove. Na su|enju Jovici Stani{i}u i Franku Simatovi}u u Ha{kom tribunalu, njihova odbrana je prije tri mjeseca poku{ala dokazati da [korpioni nisu bili pripadnici slu`be Dr`avne bezbjednosti ni MUP-a Srbije. [korpioni su se, tvrdio je policijski inspektor Gvozden Gagi}, nalazili na platnom spisku Naftne industrije i Ministarstva odbrane Republike Srpska Krajina, a u Bosnu i Hercegovinu su upu}eni po nalogu pomo}nika ministra odbrane Krajine Milana Milanovi}a Mrguda. Zadatak im je, tvrdio je Gagi}, bio da oja~aju front kako taj prostor ne bi pao u ruke muslimanskih snaga. Te informacije je, ka`e Gagi}, dobio od tu`ioca u Beogradu kad je po~eo da radi na predmetu [korpiona. Kasnije je, rekao je, saznao da osobe ~ije je ubistvo zablje`eno na video kaseti, poti~u iz

MONSTRUM PRED SUDOM
Momi}u, porijeklom iz sela Berak kod Vukovara, sudi se u Vukovaru za zlo~ine po~injene u njegovom rodnom selu

Kosovu. U Podujevu su [korpioni, prakti~no ~im su iza{li iz autobusa, u{li u prvu ve}u albansku ku}u te oplja~kali i pobili sve uku}ane, uklju~uju}i starce, `ene i djecu. Pobijeno je ~etrnaestoro ~lanova porodica Boguljevci, Duri}i i Ljugaliju, a ~etvero djece je nekim ~udom pre`ivjelo. U Srbiji je povodom tog zlo~ina odr`ano maratonsko su|enje, najprije pred prokupa~kim, a zatim i beogradskim sudom. Na kraju je, poslije vi{e poni{tenih presuda i vra}anja na po~etak, osu|en samo jedan pripadnik jedinice, Sa{a Cvjetan, i to na dvadeset godina zatvora. Milorad Momi}

nije bio obuhva}en optu`nicom, premda ga je jedan od svjedoka na su|enju pomenuo kao ~lana grupe koja je upala u ku}u. Su|enje grupi [korpiona zbog zlo~ina u Trnovu tako|e je bilo predmet kontroverzi. Petorica optu`enih osu|eni su na ukupno pedeset osam godina zatvora, od ~ega je komandantu Boci Medi}u pripalo maksimalnih dvadeset, kao i drugooptu`enom Branislavu Medi}u. Pripadnik [korpiona Petar Petra{evi} (koji je jedini priznao zlo~in) osu|en je na trinaest godina zatvora, a Aleksandar Medi}, koji se na snimku grubo {ali na ra~un {esna -

SRAMNA BEOGRADSKA PRESUDA: “Presuda je bila sramotna i suprotna svjedočenju majki i rodbine, i vjerujem da je to bio ključni razlog zbog kojeg je Francuska Momića izručila Hrvatskoj, a ne Srbiji”
Srebrenice, koja je od Trnova udaljena 150 kilometara. [korpioni su u BiH anga`ovani neposredno nakon {to je Ratko Mladi} “oslobodio” Srebrenicu. Ispostavilo se da je sistematsko ubijanje preko 8.000 muslimanskih mu{karaca iz srebreni~ke enklave bilo prete`ak zadatak i za Mladi}evu vojsku, pa su iz Slavonije kao ispomo} poslati [korpioni. O tome da je Mladi} u to vrijeme tra`io pomo} u ljudstvu, a Stani{i} mu je poslao [korpione, nema nikakve sumnje. Na su|enju Stani{i}u u Haagu objelodanjeni su odlomci iz Mladi}evih dnevnika i snimci razgovora izme|u Stani{i}a i Mladi}a iz kojih to jasno proizlazi. Srpska javnost je o zlo~inima [korpiona saznala u jesen 1999. godine. Ispostavilo se, naime, da su pripadnici iste jedinice, ovaj put u sastavu Specijalnih antiteroristi~kih jedinica MUP-a Srbije, u martu 1999. godine izvr{ili stra{an zlo~in na
26

[korpioni su bili oru`ana [korpioni su bili oru`ana jedinica pod direktnom jedinica pod direktnom kontrolom Jovice Stani{i}a ii kontrolom Jovice Stani{i}a Frenkija Simatovi}a Frenkija Simatovi}a

TVORCI [KORPIONA TVORCI [KORPIONA

SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

SU\ENJE MONSTRUMU IZ TRNOVA
jeme za izdr`avanje kazne, pobjegao je u Francusku. Tamo je 2000. zatra`io privremeni boravak u gradi}u [arvije kod Grenobla. Dvije godine kasnije, u novembru 2002., o`enio se Francuskinjom MariPascal, a tri godine kasnije zatra`io je dr`avljanstvo. U molbi je naveo da ve} pet godina `ivi u Francuskoj i da je o`enjen francuskom dr`avljankom. Momi} je molbu za francusko dr`avljanstvo predao u oktobru 2005. godine, mjesec dana prije nego {to je u Beogradu po~elo su|enje za ubistvo u Trnovu. U Hrvatskoj je pak Momi} 2006. godine pred @upanijskim sudom u Vukovaru optu`en za zlo~in nad civilnim stanovni{tvom u njegovom rodnom selu Berak u Slavoniji, koji se desio u vrijeme opsade Vukovara. Uprkos hrvatskoj optu`nici i srpskoj potjernici, Ministarstvo spoljnih poslova Francuske je krajem 2006. odobrilo Momi}u zahtjev za dr`avljanstvo. Francuski zakon omogu}ava naturalizovanim strancima da tokom prve godine po dobijanju dr`avljanstva “pofrancuze” ime i prezime, pa je Momi} to iskoristio i 10. aprila 2007. zvani~no postao Guy Monier. Na isti dan kada je pred Specijalnim sudom donijeta presuda za petoricu [korpiona njegovih sau~esnika u zlo~inu. Momi}eve kom{ije i kolege rekli su francuskim novinarima da je bio tih i povu~en, ali da je volio da popije i da je mjesecima prije hap{enja, imao obi~aj da se u pijanom stanju po kafanama hvali svojim ratnim “podvizima”, a poslije je, trijezan, uz prijetnje poru~ivao drugovima u pi}u da zaborave sve {to su ~uli. Po svemu sude}i Momi}a je neko od kom{ija prijavio policiji i tako se biv{i [korpion kona~no na{ao u zatvoru. Direktorka Fonda za humanitarno pravo Nata{a Kandi}, koja je imala va`nu ulogu u dostavljanju video-trake iz Trnova Ha{kom tribunalu i zastupala porodice `rtava na beogradskom su|enju, za na{ list ka`e da je bolje da se Momi}u za ubistvo Srebreni~ana sudi u Hrvatskoj zbog sramne presude kakva je bila u Beogradu. “Oni su dobili visoke zatvorske kazne, me|utim sudija je prilikom izricanja pravosna`ne presude 2007. godine rekla, a Vrhovni sud je to potvrdio, da nema dokaza da su `rtve bile iz Srebrenice. Presuda je bila sramotna i suprotna svedo~enju majki i rodbine, i vjerujem da je to bio klju~ni razlog zbog kojeg je Francuska Momi}a izru~ila Hrvatskoj, a ne Srbiji. Iako je bilo logi~no da ga predaju Srbiji gde se nalaze svi dokazi, tako|e i va`ni svedoci. Ja verujem da }e hrvatsko pravosu|e utvrditi istinu, odnosno dokazati da je jedinica streljala zarobljenike koji su dovedeni iz Srebrenice”, ka`e Nata{a Kandi}.
27

[korpioni su tijela [korpioni su tijela Srebreni~ana nakon Srebreni~ana nakon strijeljanja spalili strijeljanja spalili

ZATIRANJE ZATIRANJE TRAGOVA TRAGOVA

estogodi{njaka koji ~eka streljanje (“Jesi li prcao? E, ni ne}e{!”), osu|en je na pet godina, a Aleksandar Vukov (ina~e ~lan Arkanovih “Tigrova”) oslobo|en je optu`nice. Presuda, koja je donesena po~etkom aprila 2007., izazvala je revolt dijela javnosti, ne samo zbog blagih kazni, nego i zbog obrazlo`enja sudije Gordane Bo`ilovi}Petrovi}, koja se iz petnih `ila trudila da ospori vezu [korpiona sa bilo kojim srpskim dr`avnim organom, pa ~ak i sa geno-

cidom u Srebrenici. Iako je identitet `rtava nesporno utvr|en, sutkinja je u obrazlo`enju rekla da “nema dokaza” da je iko od ubijenih iz Srebrenice.

MOMI], FINI GOSPODIN IZ SUSJEDSTVA
[ta se zapravo za to vrijeme doga|alo sa odbjeglim Momi}em? On je jo{ 1997. godine osu|en na godinu dana zatvora zbog tu~e u jednoj diskoteci, a kad je do{lo vri-

HRVATSKA OPTU@NICA PROTIV MONSTRUMA MOMI]A

Momić je rafalom kosio komšije u rodnom selu Berak
Optu`nicom `upanijskog tu`ila{tva u Vukovaru Miloradu Momi}u stavljeno je na teret da je od po~etka septembra 1991. godine do kraja jeseni 1991. godine, kao pripadnik Teritorijalne odbrane, sa ostalim pripadnicima TO, s ciljem da preostalo civilno stanovni{tvo hrvatske nacionalnosti natjeraju na napu{tanje sela i podru~ja Berka u~ine srpskim etni~kim podru~jem, oko 120 civila, koji su ostali u selu zatvorili u halama poljoprivrednog kombinata VUPIK-a u selu i potom odveli u logor osnovan u ku}ama Marice i Petra Penavi}a i Mate Mitrovi}a. Momi} je u~estvovao u psihi~kom i fizi~kom zlostavljanju zarobljenih, sve do usmr}enja nekih od njih. Nekima su prijetili da }e ih ubiti, psihi~ki ih zlostavljali ~esto im pucaju}i iznad glave, dovodili zatvorenike u logor i tukli, odvodili na ispitivanje u podrum ku}e gdje su ih tukli. S vojnog transportera, Momi} je rafalom iz mitraljeza ubio Katu
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Garvanovi} ispred njene ku}e i time po~inio ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva. Svjedokinja Marija Penavi}, ~ija su dvojica sinova ubijena u Berku, pred sudom je svjedo~ila da je Momi} vozio tenk na njihove dvije ku}e u namjeri da ih sru{i. No, njegova majka je tr~ala ispred njega i govorila mu da ne ru{i ku}e, kako bi u njima stanovale njezine dvije k}erke. Penavi}eva je rekla da je njezin sin Dragutin vozio oca Milorada Momi}a, kada je bio bolestan. U trenutku kada je optu`enik do{ao do njezine ku}e, nakon pada sela, molila ga je i ljubila mu ruke da joj spasi sina. Molila je i oca optu`enika da spasi njezina sina. U njezinoj ku}i bilo je zato~eno 113 mje{tana Berka. Svi su pri~ali da je Momi} ubijao. Ona se tokom davanja iskaza obratila Miloradu Momi}u i kroz suze ga upitala: “Kako si mogao ubiti moga sina, zar ti nije bilo `ao?”

ISPOVIJEST DERVE SEJDI]A

DERVO SEJDIĆ (56), bosanskohercegovački Rom, prije šest godina tužio je državu Bosnu i Hercegovinu Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog toga što njen Ustav krši ljudska i građanska prava a prije tri godine dobio pravnu bitku, kao i JAKOB FINCI; od tada je provedba presude u slučaju “Sejdić-Finci“ glavni uvjet za evropski put Bosne i Hercegovine. Naša novinarka otkriva nepoznate detalje iz biografije Derve Sejdića i kako je izgledao njegov pravni rat protiv ustavnog poretka BiH

TRIJUMF “MALOG ROMA“ PROTIV DAYTONA
Pi{e: DANKA SAVI] Foto: MARIO ILI^I]

SEJDIĆ
Bra}a Romi , koja }e kasnije postati Udru`enje Roma.

P

ro{lo je gotovo ~etrdeset godina otkako je Dervo Sejdi}, penzionisani policajac i bosanski borac za prava Roma, u {koli izu~avao pravne nauke: me|unarodno i krivi~no pravo, te me|unarodne konvencije kojim se garantiraju ljudska prava. Sve se od tada iz temelja promijenilo - dr`ava (Jugoslavija) koja mu je sredinom sedamdesetih “pru`ila dobro obrazovanje“ se raspala, a progla{enje nezavisnosti Bosne i Hercegovine ga je zateklo na radnom mjestu u Specijalnoj policijskoj jedinici Dragana Viki}a na Vracama. Rat, surov i okrutan, koji je ubrzo po~eo, Dervu je natjerao da na svojoj ko`i osjeti i nepravdu samo zato {to je Rom — o njemu i njegovim sunarodnjacima nije se imao ko brinuti, pa zato, kako ka`e, ni za Rome nije bilo dovoljno humanitarne pomo}i. Tada je shvatio: bez politi~kog anga`mana nema ni ostvarivanja drugih prava. Odlu~io je da se anga`ira. Sa kolegom Alijom Abazijem ‘94. formira humanitarnu organizaciju

KAKO JE DERVO “ZADEVERAO“ DR@AVU
Rat je okon~an Dejtonskim mirovnim sporazumom, a njegov Aneks 4 donio je Ustav koji pripadnicima manjina nije davao ista prava kao konstitutivnim narodima. Umjesto gra|ana, kako je to ve} u drugim demokratskim zemljama, prava su ekskluzivno pripala konstitutivnim narodima u BiH. Politi~ari su se godinama rasipali obe}anjima kako }e izgraditi zemlju u kojoj narodi koje zastupaju u`ivati sva prava, ali Dervo je znao da je sve to {to govore {arena la`a. Jer prava koja su obe}avali narodima pripadaju svim ljudima, a zemlju na njihovo po{tivanje obavezuju i me|unarodne konvencije. Da paradoks bude ve}i, upravo Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje su potpisale i ratifikovale najve}i broj me|unarodnih ugovora, protokola i konvencija u okviru za{tite ljudskih prava i temeljnih sloboda. I ne samo to, snaga, veli~ina i ozbiljnost jedne dr`ave dokazuje se odnosom prema manjinama. Dervo je to

nau~io u [koli za unutra{nje poslove na Vracama jo{ davnih sedamdesetih godina. Isto znanje koje, ka`e, “crpi i danas“ pomoglo mu je da kasnije, iza rata, ~itaju}i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, Okvirnu konvenciju o pravima nacionalnih manjina i druge dokumente, uvidi da dejtonski Ustav “ima dosta nelogi~nosti.“ A, onda je odr`ao lekciju svima. U zemlji gdje ogroman procenat ljudi uop}e ne izlazi na izbore, uvjereni da sami ni{ta ne mogu promijeniti, svojim je anga`manom dokazao upravo suprotno: tu`io je dr`avu Bosnu i Hercegovinu i dobio spor! Nikada se od osnivanja Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu nije dogodilo da jedan gra|anin pred ovim tijelom tu`i Ustav svoje sopstvene zemlje, a on je to uradio zbog toga {to mu, kao pripadniku nacionalnih manjina, odredbe Ustava BiH i Izbornog zakona BiH onemogu}avaju da se kandidira na poziciju delegata u Dom naroda Parlamentarne skup{tine BiH i na izborima za ~lana Predsjedni{tva BiH. Nakon {to je po istoj osnovi, kao bosanski Jevrej, tu`bu protiv BiH podnio javnosti puno poznatiji Jakob Finci, dugogodi{nji bh. diplomat, te predsjednik Jevrejske zajednice,

“Nakon ~itanja presude, u Strasbourgu sam bio najsretniji ~ovjek na svijetu: “Mali Ciganin“ je dobio veliku pravnu bitku“
28
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

ZA[TO SAM TU@IO BOSNU I HERCEGOVINU
SEJDI] PROTIV BiH
Nikada se od osnivanja Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu nije dogodilo da jedan gra|anin pred ovim tijelom tu`i Ustav svoje sopstvene zemlje, a Dervo Sejdi} je to uradio zbog toga {to mu, kao pripadniku nacionalnih manjina, odredbe Ustava BiH onemogu}avaju da se kandidira za ~lana Predsjedni{tva BiH

19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

29

ISPOVIJEST DERVE SEJDI]A
predmet je objedinjen pod imenom Sejdi}/Finci. Odluka Evropskog suda za ljudska prava, donesena u decembru 2009. godine, u predmetu Sejdi}/Finci, najzna~ajnija je ikada donesena protiv BiH i zadire u sr` ustavnopravnog ure|enja zemlje. Oko na~ina na koji }e biti provedena, doma}i politi~ari lome koplja ve} tre}u godinu. POVIJESNA ODLUKA SEJDI]-FINCI POVIJESNA ODLUKA SEJDI]-FINCI

Presuda Evropskog suda za ljudska prava, Presuda Evropskog suda za ljudska prava, zadire u temelje ustavnopravnog ure|enja zadire u temelje ustavnopravnog ure|enja zemlje, a jedinstvena ii po tome {to je u ovom zemlje, a jedinstvena po tome {to je u ovom slu~aju Sud utvrdio povredu slu~aju Sud utvrdio povredu (~l.1. Protokola br. 12.) (~l.1. Protokola br. 12.)

AKO ZAISTA @ELIMO, MO@EMO MIJENJATI SVIJET
“Pogre{an je stav da su ljudi nemo}ni da mijenjaju stvari, ako se vratimo u istoriju vidimo da su upravo pojedinici bili ti koji su sa svojim idejama mijenjali svijet i dru{tva u kojima su `ivjeli“, ka`e Dervo po~etkom sedmice nakon {to smo se na{li sa njim nedaleko od ureda OSCE-a u kojem radi gotovo deset godina kao koordinator za pitanja Roma. Sejdi} se danas prisje}a juna 2006. godine kada je uz

BIOGRAFIJA DERVE SEJDI]A

Policajac sa Gorice
Dervo Sejdi} ro|en je 1956. godine u Visokom, osnovnu {kolu je zavr{io u Semizovcu, a na Vracama Srednju {kolu za unutra{nje poslove. Radio je u policijskoj stanici Bjelave, kasnije i Marijin Dvor, a 1989. godine na ispomo} odlazi u Specijalnu policijsku jedinicu na Vrace. Penzionisan je 1997. godine. Njegova prva `ena, s kojom ima dvojicu sinova, poginula je u ratu, a iz drugog braka ima jo{ jednog sina. Sa porodicom `ivi u sarajevskom naselju Gorica.

POČETAK PRAVNE BITKE: “O tužbi nikome zato nisam ni govorio sve do septembra kada sam dobio potvrdu da je predmet prihvaćen. Sud je to objavio na svojoj web stranici, a ja sam sa ovim dokazom da tužba nije odbačena mogao odahnuti“
besplatnu pravnu pomo} Javiera Leona Diaza, me|unarodnog eksperta kojeg je upoznao u BiH, “za kojeg prvobitno nije ni znao da je i advokat“, uspio pripremiti tu`bu. “O tu`bi nikome zato nisam ni govorio sve do septembra kada sam dobio potvrdu da je predmet prihva}en. Sud je to objavio na svojoj web stranici, a ja sam sa ovim dokazom da tu`ba nije odba~ena mogao odahnuti.“ Ideja o tu`bi nastala je puno ranije — nekoliko godina prije nego {to je poslana, Sejdi} je ~itaju}i saznao i to da Ustav kakav sada, izme|u ostalog, precizira da na najvi{im pozicijama vojnih i policijskih struktura u Bosni i Hercegovini mogu biti imenovani isklju~ivo pripadnici “konstitutivnih naroda“ i samo za njih su rezervisana komandna mjesta. Uo~io je i manjkavosti Zakona o za{titi prava pripadnika nacionalnih manjina, donesenog 2003. godine. Pomenuti zakon, po kojem se garantuje pravo nacionalnih manjina na u~e{}e u raspodjeli vlasti u Bosni i Hercegovini, dodatno poja{njava da }e u~e{}e nacionalnih manjina na vi{im razinama vlasti biti regulisano Izbornim zakonom Bosne i Hecergovine, koji je tako|er bio diskriminatorski kao i Ustav. Zbog toga, ali i ~injenice da je u BiH mogu}e da osoba protiv koje se vodi krivi~ni postupak za organizovani privredni kriminal (samo zato {to je pripadnik “konstitutivnih naroda“) sjedi u najvi{im institucijama vlasti i pregovara o budu}em ustrojstvu dr`ave, odlu~io je sam ne{to poduzeti. Kao koordinator Vije}a Roma Bosne i Hercegovine, Sejdi} 2003. godine organizira Okrugli sto pod nazivom “Izborni zakon i Izbori 2004.“ Zaklju~ci i preporuke sa ovog okruglog stola upu}eni su prema Parlamentu BiH i Centralnoj izbornoj komisiji, uz napomenu da }e podnijeti tu`bu Sudu za ljudska prava u Strasbourgu protiv BiH ukoliko u roku od jedne godine dr`ava ne otkloni diskriminatorske odredbe Ustava i Izbornog zakona.

“I HAVE A DREAM” NA BOSANSKI NA^IN
Danas se prisje}a odgovora koji je dobio, na upit koji je aprila 2006. godine poslao Centralnoj Izbornoj komisiji BiH. Na pitanje za{to kao pripadnik romske nacionalne manjine nema pravo da se kandiduje za predsjednika dr`ave, dobio je odgovor: “Morate mijenjati Ustav da biste mogli mijenjati i Izborni zakon koji bi vam to omogu}io.“ Ovaj dopis }e mu kasnije poslu`iti kao argument za tu`bu. U naredne tri godine u BiH nije bilo nikakvih pomaka, zatim pada tzv. aprilski
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

30

ZA[TO SAM TU@IO BOSNU I HERCEGOVINU
paket, poku{aj da se postigne dogovor klju~nih politi~kih aktera o ustavnim promjenama, Sejdi} u junu 2006. godine podnosi tu`bu-apelaciju Sudu za ljudska prava, koja je potom objedinjena sa tu`bom Jakoba Fincija, podnesenom krajem septembra iste godine. Nakon {to je Sud prihvatio tu`bu, prvi naredni dokument koji je stigao sa Suda je, kako to ve} procedura nala`e, prijedlog rje{avanja vansudskog spora sa dr`avom. ”Me|utim, nikada nas M niko od dr`avnih predstavnika tim povodom nije ni kontaktirao, ja i gospodin Finci smo razgovarali o prijedlogu Suda i slo`ili se da tu mogu}nost ne prihvatimo jer ni u to vrijeme, kao uostalom ni danas, niko nam ne mo`e garantovati da bi u slu~aju vansudskog sporazuma do{lo do tra`ene izmjene Ustava. To smo objasnili u odgovoru koje smo poslali Sudu.“ Uslijedila je javna rasprava jula 2009. godine u Strasbourgu na koju Sejdi} nije mogao oti}i jer nije imao novca za putne tro{kove. Čitanje presude zakazano je bilo za decembar. Advokati Jakoba Fincija, koji je u to vrijeme bih bh. ambasador u [vicarskoj, nisu bili u mogu}nosti da do|u u Strasbourg kao ni Sejdi}ev advokat. Alija Behmen, gradona~elnik Sarajeva, platio je

ARGUMENT ZA TUŽBU PROTIV DRŽAVE: Na pitanje upućeno Centralnoj izbornoj komisiji BiH zašto kao pripadnik romske nacionalne manjine nema pravo da se kandiduje za predsjednika države, dobio je odgovor: “Morate mijenjati Ustav da biste mogli mijenjati i Izborni zakon koji bi vam to omogućio“
Dervi povratnu kartu za Strasbourg i tako mu je pripala ~ast da Evropski sud za ljudska prava samo njemu, kako ka`e, “jednom malom Ciganu“, ~ita presudu. Presuda Evropskog suda za ljudska prava, u predmetu Sejdi}/Finci, ne samo da je najzna~ajnija ikada donesena protiv BiH jer zadire u sr` ustavnopravnog ure|enja zemlje, nego je jedinstvena i po tome {to je u ovom slu~aju Sud utvrdio povredu (~l.1. Protokola br. 12.). Ali, prije {est godina, kada je tu`ba upu}ena na adresu Suda, te{ko da je itko mogao i pomisliti koliko }e ona postati va`na za BiH. Bez uskla|ivanja Ustava BiH sa presudom Evropskog suda ne mo`e na snagu stupiti ni Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju, niti biti podnesena aplikacija za ~lanstvo BiH u Evropskoj uniji. Trebala je biti provedena do pro{lih izbora 2010. godine. Zbog toga {to se to nije desilo, Sejdi} je nakon op}ih izbora oktobra 2010. ponovo tu`io dr`avu. Od Suda u Strasbourgu je dobio odgovor po~etkom decembra 2012. da je predmet prihva}en. Sejdi} nam obja{njava: “U ovoj tu`bi tra`im i obe{te}enje u iznosu od 4 godi{nje plate ~lana Predsjedni{tva BiH, {to je oko 240.000 KM.” Ka`e da nikada ne}e odustati. Siguran je da }e presuda kad-tad biti provedena, iako ga zabrinjava na koji }e to na~in biti ura|eno. U me|uvremenu, pa`ljivo prati svaki strana~ki prijedlog o provedbi presude kojom }e ispuniti i svoj san: kandidirati se na izborima za ~lana Predsjedni{tva BiH kao nezavisni kandidat!
31

UVIJEK NEKO OKO NAS DO\E PA NAM PRIJETI

Nakon presude vlasti su ozbiljnije počele uzimati Rome
Presuda Sejdi}/Finci uticala je i na ~lanove romske zajednice, motiviraju}i ih i ohrabruju}i da se bore za svoja prava. Romi su se u BiH prvi put kandidirali za izbore 2008. godine kao predstavnici nacionalnih manjina. U op}inskih odborima sada imaju 14 svojih predstavnika, tri samostalna i 11 strana~kih. Za predstoje}e oktobarske izbore prijavilo se preko pedeset Roma i Romkinja. “Do sada smo imali jednu Romkinju u Op{tinskom vije}u Biha}a, jednu u Jablanici. Ranije je bilo 6-7 kandidatkinja, ove godine }emo imati 15-ak“, dodaje Sejdi}. Zna~ajan napredak postignut je kroz stambeno zbrinjavanje i obrazovanje, ali nije kroz zapo{ljavanje. U BiH su 2009. godine bila samo tri romska studenta, taj broj se danas popeo na skoro pedeset. Istovremeno, procenat upisanih romskih u~enika na svim nivoima se popeo sa 8 do 12 procenata na 35%. Otkako je BiH 2008. godine pristupila Dekadi za Rome izgra|eno je 220 novih stambenih jedinica, a oko 150 je renovirano. U posljednjih desetak godina izgra|eno je ukupno 500 ku}a za Rome. Ali, kada je u pitanju zapo{ljavanje, taj je procenat i dalje BOLJE OBRAZOVANJE ZA ROME U BiH vrlo nizak, svega 2 do Procenat upisanih romskih u~enika na svim nivoima se posljednjih godina popeo sa 8 do 12 procenata na 35% 3 posto.

19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

USTANAK U VITEZU

Nakon što su se stanovnici mjesnih zajednica Bila, Gaćice i Kruščica nadomak Viteza pobunili protiv izgradnje magistralnog plinovoda Zenica - Travnik, tražeći da se promijeni trasa koja prolazi kroz centar njihovih sela, započeli su otvoreni pritisci i zastrašivanja; predstavnik stanovnika Malog Mošunja STJEPAN PETROVIĆ tvrdi da mu je bivši direktor poduzeća BH-Gas ALMIR BEĆAREVIĆ nudio mito, a načelnik Općine Vitez VLADO ALILOVIĆ prijetio otkazom

IZGRADNJU PLINOVODA VRIJEDNOG 40 MILIJUNA KM OBUSTAVILI STANOVNICI VITE[KIH SELA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILI^I]

ako je po~etak radova na izgradnji magistralnog plinovoda od Zenice do Travnika ozvani~en 23. januara, kada je na sve~anoj ceremoniji potpisan ugovor izme|u poduze}a BH-Gas i konzorcija Monter-Strojarske monta`e Zagreb i GP Put Sarajevo, jo{ je uvijek neizvjesno kada }e taj projekat biti zavr{en. Plinovod u du`ini 40 kilometara predstavlja prvu fazu gasifikacije Srednjobosanskog kantona koja }e ko{tati 40 milijuna KM, s tim da je glavnina sredstava - 17 milijuna eura, osigurana iz kredita Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD-a). Kako je najavljeno na dan potpisivanja ugovora, projekat izgradnje plinovoda kroz ~etiri srednjobosanske op}ine: Busova~u, Vitez, Novi Travnik i Travnik, trebao bi biti zavr{en u roku od 12 mjeseci, do sredine januara naredne godine. No, sude}i prema reakcijama mje{tana sela Mali Mo{unj nadomak Viteza, sve su prilike kako }e gradnja, ukoliko se uskoro ne uva`e njihovi zahtjevi, jo{ zadugo biti obustavljena.

I

GRA\ANSKI OTPOR
Branko Bo{njak i Stjepan Petrovi} odlu~ni su u zahtjevima da se trasa plinovoda izmjesti iz njihovog sela

PROSTORNI PLAN BEZ PODR[KE GRA\ANA
Stanovnici vite{kih mjesnih zajednica Bila, Ga}ice i Kru{~ica, naime, ve} pune tri godine vode bitku, tra`e}i da se izmjesti primarna trasa plinovoda koja je, bez njihove suglasnosti, planirana posred naseljenih mjesta. Premda se radi o projektu od

interesa Federacije BiH, ~ija je realizacija dogovorena jo{ 2008., mje{tani ta tri sela tvrde kako, unato~ njihovom inzistiranju, op}inske vlasti u Vitezu nisu prethodno organizirale javnu raspravu, kako bi se i vlasnicima zemlji{ta, kao zainteresiranim strankama, omogu}ilo sudjelovanje u postupku. Stjepan Petrovi}, agilni 28-godi{nji predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Mali Mo{unj tvrdi da ni on, a ni njegovi susjedi, nisu protiv izgradnje plinovoda, ali jesu protiv zacrtane trase, koja bi zauvijek zaustavila razvoj tog sela. Petrovi} obja{njava da je ranijim prostornim planom

(koji je donesen jo{ ‘60.-ih godina) kroz Mali Mo{unj planirana izgradnja auto-puta. “Auto-put je planiran s lijeve strane, s desne strane je naknadno predvi|ena gradnja brze ceste, a sada bi kroz sredinu sela trebao pro}i plinovod. U takvoj bi situaciji u cijelom mjestu ostale tri slobodne parcele za gradnju“, ka`e Petrovi}, navode}i kako su, povrh svega, op}inske vlasti u Vitezu, prilikom izrade prostornog plana plinovoda, zaboravile na ranije planiranu trasu auto-puta, {to je dodatno zakompliciralo situaciju (ispostavilo se da plinovod ide trasom auto-puta). Dodajmo

Na izgradnji plinovoda jedina je profitirala Slavica Josipovi}, koja je od BH-Gasa naplatila 15.000 KM
32
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

VITEZOVI HRABROG SRCA
PROJEKAT OD INTERESA FEDERACIJE
Iako }e izgradnja plinovoda Zenica - Travnik ko{tati 40 milijuna KM, jo{ uvijek se ne zna ni kojom }e trasom biti postavljene cijevi, a kamoli isplativost investicije

tome da je zbog lo{e napravljenog prostornog plana BH-Gas tri puta mijenjao trasu plinovoda, te da }e, vjerojatno, biti koorigirana i po ~etvrti put. Stjepan Petrovi} i njegov jednako energi~an suradnik Branko Bo{njak, tajnik Mjesne zajednice Mali Mo{unj, otkrivaju kako su u protekle tri godine, koliko traje njihova borba protiv izgradnje plinovoda kroz centar mjesta, trpjeli svakojake pritiske. “Nakon {to smo se prvi put usprotivili, mene je sredinom rujna 2010. telefonom pozvao tada{nji generalni direktor BH-Gasa Almir Be}arevi} i pitao: ‘Stjepane, ima li problema?‘ Odgovorio sam da se ja upravo i bavim problemima u Mjesnoj zajednici, na {to je on kazao: ‘Ma pusti to, ima{ li ti problema? Treba li ti ku}a, stan, auto, ima{ li para?‘ Bio sam {okiran, samo sam rekao da ga mogu saslu{ati, ali da Mjesna zajednica nije moje privatno vlasni{tvo. I onda sam prekinuo vezu“, ka`e Petrovi} i priznaje kako se nikada ranije nije na{ao u situaciji da mu netko otvoreno nudi mito. No, samo nekoliko minuta kasnije uslijedio je novi telefonski poziv, ovoga puta od na~elnika Op}ine Vitez Vlade Alilovi}a. “Na~elnik mi je zaprijetio da se moram dogovoriti s Be}arevi}em i pitao me: ‘Zna{ li ti gdje radi{?‘ Moram priznati da mi nije bilo svejedno, odmah sam o svemu obavijestio ~lanove Savjeta Mjesne zajednice“, dodaje Stjepan Petrovi}, ina~e uposlenik tvrtke Economic, u vlasni{tvu Franje Rajkovi}a, nedvojbeno najutjecajnijeg ~elnika HDZ-a u Vitezu, ~iji je kadar i aktualni na~elnik Alilovi}. Tada su se, napominju Petrovi} i Bo{njak, uvjerili da, kada je izgradnja gasovoda posrijedi “jednostavno nisu ~ista posla“.

VUCI I HAJDUCI
Nakon pritiska nezadovoljnih mje{tana, u junu pro{le godine u prostorijama Op}ine Vitez odr`ana je javna rasprava, na kojoj su, uz predstavnike lokalne vlasti, do{li i tada{nji direktor BH Gasa Almir Be}arevi}, ali i izaslanstvo EBRD-a. Na{i sugovornici isti~u kako se Be}arevi} nije ustru~avao da njih i njihove susjede drsko optu`i da di`u bune, da ih nazove seoskim hajducima, zbog ~ega je prvi reagirao Stjepan Petrovi} i javno ga prozvao za poku{aj podmi}ivanja. “I tada smo ponovili da podr`avamo izgradnju plinovoda, ali ne pod ovakvim uvjetima, kao i da }emo se boriti svim institucionalnim sredstvima. Poslije smo isto poku{ali objasniti i predstavniku EBRD-a, kojeg smo nakon javne rasprave pozvali u hotel Vitez. Tada je, me|utim, uslijedilo novo iznena|enje, kada nas je i on pitao {to nam treba, koliko novca“, tvrde Petrovi} i Bo{njak. Mjesec dana kasnije, nezadovoljni su mje{tani tri mjesne zajednice posredstvom odvjetnika V lade
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

33

USTANAK U VITEZU

PODMI]IVANJE, PRIJETNJE, UCJENE
Biv{i direktor BH-Gasa Almir Be}arevi} i na~elnik Op}ine Vitez Vlado Alilovi} osobno su se, ne biraju}i sredstva, anga`irali kako bi umirili pobunjene mje{tane vite{kih sela

Sli{kovi}a podnijeli tu`bu Vrhovnom sudu Federacije BiH, ali sudska odluka jo{ nije donesena. Pojasnimo kako je tu`bu stanovnika Bile, Ga}ica i Kru{~ice ranije odbacio Kantonalni sud u Sarajevu, uz obrazlo`enje da se radi o projektu od interesa Federacije. U me|uvremenu su pobunjeni mje{tani od Op}ine Vitez zatra`ili kompletnu dokumentaciju o projektu izgradnje plinovoda, kao i studiju utjecaja na okoli{ i studiju utjecaja na sigurnost. Od tra`ene su dokumentacije dobili samo odluke koje se odnose na izgradnju plinovoda, ali ne i kartu trase i studije. “Na podru~ju Malog Mo{unja se nalaze tri kamenoloma, u kojima se vr{i miniranje, zbog ~ega tlo stalno podrhtava. Dovoljno je vidjeti ispucale zidove na{ih ku}a, pa da shvatite za{to smo zabrinuti za sigurnost svih mje{tana nakon {to se izgradi plinovod. Pored toga, imamo i vrijedna arheolo{ka nalazi{ta, koja }e izgradnja plinovoda tako|er ugroziti“, isti~e Stjepan Petrovi}. I mada }e izgradnja magistralnog plinovoda kroz vite{ka sela zasigurno odrediti budu}nost njihovih stanovnika, ~injenica je da oni sami jo{ zadugo ne}e mo}i koristiti taj energent. U sada{njoj }e fazi magistralni plinovod samo pro}i kroz Vitez, nakon ~ega tek treba prona}i koncesionara koji je spreman graditi sekundarni plinovod, budu}i da je za Op}inu Vitez, zbog malog broja potencijalnih korisnika plina i skupe infrastrukture, taj projekat trenuta~no neisplativ. No, ako se zna da je u ve}ini srednjobosanskih op}ina prijeratna privreda goto34

ŠTA TRAŽE VITEŽANI: Stjepan Petrović, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Mali Mošunj, tvrdi da ni on, a ni njegovi susjedi, nisu protiv izgradnje plinovoda, ali jesu protiv zacrtane trase, koja bi zauvijek zaustavila razvoj tog sela
SVEHRVATSKA KOALICIJA

vo uni{tena i da se tek nekolicina poduze}a bavi proizvodnjom, s pravom se postavlja pitanje opravdanosti cijelog projekta na koji }e biti potro{eno 40 milijuna KM, osim {to je na njegovoj izgradnji, javno ili tajno, profitirala nekolicina lokalnih du`nosnika.

KAKO JE PROFITIRALA SLAVICA JOSIPOVI]
Jedna od takvih je nedvojbeno Slavica Josipovi}, zastupnica HDZ-a 1990 u Zastupni~kom domu Parlamenta Federacije BiH, koja je, po svoj prilici, me|u prvima znala da trasa plinovoda ZenicaTravnik prolazi kroz njezino rodno selo Rovna, koje se nalazi na podru~ju op}ine Busova~a. Josipovi}ka je, prema tvr d -

Obračun Slavice Josipović i Marine Pendeš spriječile njihove stranačke kolege
Zbog ~injenice da bi golemo bogatstvo te{ko mogla opravdati legalnim primanjima, Slavica Josipovi} je ~esto bila tema prozivki njezinih biv{ih strana~kih kolega iz HDZ-a. Posljednji se put to dogodilo na otvaranju asfaltiranog seoskog puta u okolici Viteza, kada je Slavica Josipovi} do{la u sukob sa doministricom obrane BiH Marinom Pende{, a nakon {to se nisu mogle dogovoriti koja }e od njih dvije prva odr`ati govor. Svjedoci `estoke sva|e tvrde kako je Marina Pende{ otvoreno provocirala Slavicu Josipovi} - spominjala je njezine ku}e, stanove i automobil Jaguar koji ona vozi. Kako joj, me|utim, ni Josipovi}ka nije ostala du`na, morale su reagirati njihove strana~ke kolege, koje su u posljednjem trenutku sprije~ile incident.
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

VITEZOVI HRABROG SRCA
@ENA JE STUB SVAKE KU]E

Supružnici Slavica i Drago Josipović posjeduju imovinu vrijednu 700.000 KM

Slavica Josipovi} je Slavica Josipovi} je dozvolu za polaganje dozvolu za polaganje plinskih cijevi kroz plinskih cijevi kroz zapu{tene {ikare na svom zapu{tene {ikare na svom imanju naplatila 15.000 KM imanju naplatila 15.000 KM

DOBRA INVESTICIJA DOBRA INVESTICIJA

Prema tvrdnjama stanovnika Rovne, Slavica Josipovi} u rodnom selu posjeduje oko 50 dunuma zemlje, {to je tek manji dio imetka koji je nekada{nja ministrica HDZ-a u Vladi Srednjobosanskog kantona a kasnije zastupnica te stranke, odnosno HDZ 1990 u Parlamentu Federacije stekla posljednjih godina. Supru`nici Drago i Slavica Josipovi} u Vitezu imaju veleljepnu

obiteljsku ku}u i poslovni prostor (od 200 kvadratnih metara), kao i zemlji{te u Hrvatskoj, procijenjeno na 110.000 KM. Sinu Goranu su nakon zavr{etka studija kupili stan u Hrvatskoj, a mla|em Nikoli u Vitezu. Nikola Josipovi} je, ina~e, zaposlen kao savjetnik doministra prometa i komunikacija BiH Rude Vidovi}a, strana~kog kolege njegove majke Slavice Josipovi}. Budu}i da je njezin

suprug Drago iz {panjolskog zatvora iza{ao po~etkom februara 2006., nakon odslu`ene devetogodi{nje zatvorske kazne po presudi Ha{kog suda za ratni zlo~in nad Bo{njacima u Ahmi}ima,

te da od tada `ivi povu~eno, nema sumnje da je brojne nekretnine i skupe automobile u vlasni{tvu njihove obitelji “zaradila“ poduzetna politi~arka Slavica Josipovi}.

njama njezinih biv{ih susjeda, u rodnom selu koje se nalazi na granici op}ina Vitez i Busova~a prije tri godine po~ela kupovati zemlji{te, navodno u namjeri da gradi vikendicu. Parcele, od kojih su neke jo{ bile pod minama (nalaze se na ratnoj liniji razgrani~enja izme|u Armije BiH i HVOa) Slavica Josipovi} je kupovala po bagatelnim cijenama - navodno je dunum zemlje pla}ala najvi{e 1.000 KM. Potom je zapo~ela s ure|enjem (kultivizacijom

zemlji{ta), koje je honorirano izda{nim sredstvima iz fondova za poljoprivredne poticaje Ministarstva {umarstva, poljoprivrede i vodoprivrede Sre dnjo bosanskog kantona, ali i federalnog Ministarstva poljoprivrede. Spekulira se kako je na ime njezinog supruga Drage Josipovi}a svake godine ispla}ivano minimalno petnaest a najvi{e 30.000 KM poticaja, iako je nepoznanica kakvom su se poljoprivrednom proizvodnjom supru`nici

Josipovi} bavili. U me|uvremenu su, nakon {to je trasiran plinovod, parcele u vlasni{tvu Josipovi}a uvr{tene na popis za prioritetno deminiranje, nakon ~ega su bageri zapo~eli iskopavanje. Kako doznajemo, kompanija BH-Gas je za izgradnju plinovoda preko njezinog zemlji{ta Slavici Josipovi} po~etkom juna isplatila gotovo 15.000 KM, koliko je naplatila polaganje plinskih cijevi na nepristupa~nom terenu, u skoro pustom selu?!

19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

35

ZA[TO PROTESTUJU BANJALU^ANI

Građanski protesti, koji su u Banjoj Luci počeli 29. maja, sa ciljem da se zaustave građevinari koji u gradskom parku grade stambeno-poslovni kompleks, prerasli su u politički događaj, protest protiv korupcije i nelegalnog sticanja imovine prvog čovjeka RS-a Milorada Dodika; naša novinarka piše na koji način je stečen novac kojim Dodik i njegov kum podižu grandiozni kompleks u centru Banje Luke

PICIN PARK PRIN^EVA DODIKA I RADI[I]A
Pi{e: MIRHA DEDI]

D

a Miloradu Dodiku nije bilo nimalo ugodno dok je ispred Muzeja dr`ao prigodnu govoranciju povodom otvaranja izlo`be slika Save [umanovi}a, dok mu je na stotine gra|ana u kasnim ve~ernjim satima iz Picinog parka zvi`dalo i nadglasalo ga uzvicima “Park je na{“, vidjelo se po Dodikovom me{koljenju i pogledima uprtim prema demonstrantima. U Banjoj Luci ve} drugi mjesec traju protesti na kojima se okupljaju gra|ani koji bubnjaju, zvi`de, pu{u u pi{taljke i uzvikuju: “Banja Luka je na{a, spasimo je od Lakta{a.“ Protesti su svakim danom sve masovniji. Na ispisanim transparentima tra`e se odgovori na pitanja pod kojim okolnostima je ovaj park privatizovan i prodat banjalu~kom tajkunu Miletu Radi{i}u, koji planira da na tom mjestu izgradi veleljepno stambeno-poslovno-hotelsko zdanje. [etnje za Picin park su odavno prevazi{le problem urbicida u centru grada. Gra|anska neposlu{nost prerasla je zapravo u masovni protest protiv politi~kog vrha RS-a na ~elu sa Miloradom Dodikom, koji je, po svemu sude}i, ve}inski vlasnik ovog zdanja koji se gradi na 30.000 kvadratnih metara.

POSLJEDNJA ODBRANA PICINOG PARKA POSLJEDNJA ODBRANA PICINOG PARKA
Banjalu~ani se svakodnevno okupljaju u gradskom Banjalu~ani se svakodnevno okupljaju u gradskom parku ii na duhovit na~in ga poku{avaju “odbraniti” parku na duhovit na~in ga poku{avaju “odbraniti”

KRITIKA ^ISTOG KUMA
Iako su radovi u parku uveliko po~eli, protesti jo{ nisu stali. Na lecima koje dijele demonstranti pi{e da protesti nisu protiv zako-

na te da im je cilj okon~ati stanje politi~kog straha. “Kada straha nestane, tirani, diktatori, autokrati i la`ni autoriteti padaju. Po~elo je i ne}e stati ovdje”, ispisano je na lecima. Mile Radi{i} je kum Milorada Dodika i blizak mu saradnik u mnogim poslovima. Obogatio se na nezakonit na~in u vrijeme dok je bio na ~elu Lutrije Republike Srpske. Od tog novca Radi{i} danas u banjalu~kom parku zajedno sa Dodikom podi`e vi{espratnicu. Ovo za na{ list ka`e Borko D`aji}, predsjednik nevladine organizacije Forum roditelja RS-a, koji svoje tvrdnje potkrepljuje brojnim dokazima.

Dokaze o krivi~nim djelima Radi{i}a i Dodika, D`aji} je dostavio i Specijalnom tu`ila{tvu RS-a, zatim Tu`ila{tvu RS-a i svim ministrima u Vladi RS-a. Ova nevladina organizacija tra`i da se Radi{i}u hitno oduzme imovina jer je ste~ena na nezakonit na~in. “Radi{i} sa platom u svojoj firmi Grand trade ne bi mogao kupiti ni bickl, a kamoli gra|evinsko zemlji{te u centru grada. Od zaposlenih u tom preduze}u smo dobili podatke da preduze}e Grand trade tokom svog poslovanja nije imalo dobiti. U taj kriminal uklju~en je Branislav Loli}, koji je bio predsjednik Upravnog odbora u Lutriji

Impresivni kompleks na najatraktivnijoj lokaciji u Banjoj Luci podi`e se novcem “namaknutim“ od malverzacija u Lutriji RS-a
36
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

DODIKOVA GRADSKA JEZGRA
Foto: Mario Ili~i} Milorad Dodik ii njegov kum Mile Radi{i} u centru Milorad Dodik njegov kum Mile Radi{i} u centru Banje Luke prave hotel ii poslovno-stambeni komplaks Banje Luke prave hotel poslovno-stambeni komplaks

NOVI DODIKOV NEIMARSKI PODUHVAT NOVI DODIKOV NEIMARSKI PODUHVAT

RS-a. Radi{i} je od novca koji je pokrao u Lutriji RS-a kupio akcije u Medicinskoj elektronici u vrijednosti od 1,7 miliona KM, za gra|evinsko zemlji{te je izdvojio 4,5 miliona KM, a za ure|enje tog gra|evinskog zemlji{ta morao je da izdvoji 4,3 miliona KM. Za otpo~injanje radova na tom objektu potrebno mu je nekoliko desetina miliona KM. Na kojim poslovima se toliki novac mo`e zaraditi?”, pita se D`aji}.

Na osnovu dokumentacije do koje je na{ list do{ao, Srebrenka Goli}, ministrica za prostorno ure|enje i gra|evinarstvo, 3. maja ove godine donijela je rje{enje kojom se investitoru, firmi Grand trade, odobrava izgradnja kompleksa poslovno-stambenih objekata u centru Banje Luke. Prva faza izgradnje ovog kompleksa podrazumijeva tri podzemne eta`e ~ija ukupna povr{ina iznosi 12.450 kvadratnih metara. Tro{kovi

ure|enja gra|evinskog zemlji{ta za izgradnju podzemnih eta`a iznose 4.390.653 KM. U rje{enju stoji da je investitor, odnosno Mile Radi{i}, izvr{io uplatu naknade za gra|evinsko zemlji{te za prvu fazu te rentu i sve potrebne takse. Prema Radi{i}evim najavama, stambeno-poslovni kompleks u centru grada trebao bi da bude potpuno zavr{en u roku od pet godina. Podsje}amo, zbog kupovine

19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

37

ZA[TO PROTESTUJU BANJALU^ANI
akcija Medicinske elektronike, Radi{i}u se sudilo pred banjalu~kim Okru`nim sudom, ali je on tokom procesa oslobo|en svih optu`bi. Zanimljivo je da radove na Dodikovom i Radi{i}evom objektu izvodi sarajevska firma Butmir ~iji je vlasnik Husein Sejo Hasibovi}, jedan od optu`enih, a potom zbog nedostatka dokaza oslobo|enih, u aferi “reket”. GRADSKA ATRAKCIJA
Picin park se nalazi u najljep{em dijelu Banje Luke

OKUPACIJA U 30 DUNUMA
Mile Radi{i} kupio je 30.000 kvadratnih metara zelene povr{ine u centru Banje Luke za manje od pet miliona maraka. Gradska uprava raspisala je konkurs za dodjelu neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta na kori{tenje radi gra|enja, a rje{enjem Skup{tine grada Banja Luka plac je potpuno nezakonito dodijeljen Miletu Radi{i}u. Tako je “kratkih rukava” ostao Slobodan Stankovi}, ~ija firma Integral in`enjering se tako|e prijavila na konkurs za dodjelu zemlje i ponudila znatno bolje uslove. Radi{i} je jedan od najbli`ih Dodikovih prijatelja. U vrijeme prvog Dodikovog premijerskog mandata, Radi{i} je bio voza~ Branislava Loli}a, tada{njeg direktora KBC Banja Luka, me|utim Dodik ga u to vrijeme postavlja za direktora Lutrije RS-a. Poznate su brojne malverzacije preko Lutrije RS-a iz tog vremena. Naime,

dikov sau~esnik u ovom kriminalnom poslu bio je Mile Radi{i}. U januaru 2009. godine Dodik je Radi{i}u povjerio jo{ jedan izuzetno profitabilan posao, uvo|enje fiskalnih kasa u RS-u. Proces fiskalizacije, prema procjenama ekonomista, ko{tao je oko 250 miliona KM. Od toga je oko 100 miliona trebalo da pripadne “ovla{tenim u~esnicima” u procesu. Koliko je posao odabira ovla{tenih proizvo|a~a fiskalnih kasa bio transparentan, dovoljno govori ~injenica da je u Ariusu,

PUCANJ U PRAZNO: Dokaze o krivičnim djelima Radišića i Dodika, Džajić je dostavio i Specijalnom tužilaštvu RS-a, zatim Tužilaštvu RS-a i svim ministrima u Vladi RS-a. Ova nevladina organizacija traži da se Radišiću hitno oduzme imovina jer je stečena na nezakonit način
Radi{i} i Dodik su u martu 2000. godine potpisali kriminalan ugovor izme|u Lutrije i kiparske firme Glori, prema kojem je iz Lutrije RS-a u narednih devet godina trebalo da se na nezakonit na~in izvu~e nekoliko desetina miliona maraka. Dodik je ugovorom odredio da od kompletne zarade kiparskoj firmi pripadne 60 posto, a Lutriji Republike Srpske 40 posto novca iz Zajedni~kog fonda, koji je formiran odmah nakon potpisivanja ugovora. Ugovorom je precizirano da }e Lutrija iz onih svojih 40 posto podmiriti i sve tro{kove i eventualne gubitke, a “Glori“ }e imati isklju~ivo dobitke. Kao nagradu za ovaj poslovni ugovor, Dodik je na poklon dobio vilu u Limasolu vrijednu nekoliko miliona eura. Zanimljivo je da u to vrijeme Dodik {alje svoju k}erku Goricu na studije na Kipar. Istovremeno, “Glori“ potra`uje od Lutrije RS-a u arbitra`nom postupku 82 miliona maraka od{tete zbog raskida ugovora. Do38

jednoj od sedam ovla{tenih firmi, osniva~ Mile Radi{i}. No, tu se njihova poslovna saradnja nije zavr{ila. Radi{i}, koji je, tako|er, Dodikov dugogodi{nji intimus i saradnik u mnogim nezakonitim poslovima, sredinom 2009. godine, uz Dodikovu pomo}, kupuje Medicinsku elektroniku. Krajnji cilj kupovine ove firme bilo je zemlji{te u centru grada, na kojem se nalazi zgrada Elektronike, koje je vrijedno nekoliko desetina miliona KM. Ova firma nalazi se na jednom od najatraktivnijih lokacija u Banjoj Luci. Tokom istrage ovog organizovanog kriminala Specijalno tu`ila{tvo do{lo je do podatka da je Radi{i}eva firma Grand trade u 2008. i 2009. postala vlasnik velike parcele gradskog zemlji{ta, od oko 30.000 kvadrata, koja se nalazi u neposrednoj blizini “Medicinske elektronike“ u centru Banje Luke. Kako na{ list saznaje, Radi{i} je za kupovinu ovog zemlji{ta dobio kredit od IRB-a RS-a u iznosu od 3,5 miliona KM.
Foto: Mario Ili~i}

VILA U PARKU
Dodikova ku}a u Bakincima prvi je njegov neimarski poduhvat
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

DODIKOVA GRADSKA JEZGRA
PORODICA DODIK - JAKI KO ZEMLJA kojom drugom zakonom predvi|enom metodom, {to bi omogu}ilo ravnopravno u~e{}e i ostalih zainteresovanih kupaca.

Dodikov zet i njegov kum nelegalno mijenjali zemljište na periferiji za parcele u centru Banje Luke!
Dragan ^avi}, poslanik Demokratske partije, u Skup{tini RS-a prije desetak dana otvorio je novu aferu u koju su umije{ani ~lanovi porodice Milorada Dodika. ^avi} je rekao je da je tri puta tra`io odgovor na pitanje ko su fizi~ke i pravne osobe koja su izvr{ile zamjenu dva hektara zemlji{ta banjalu~ke Poljoprivredne {kole i na koji na~in je to obavljeno, ali tvrdi da je od ministra prosvjete i kulture RS-a Antona Kasipovi}a dobio “knjigu bez odgovora”. ^avi} je potom optu`io Vladu da “{titi bandite po Banjoj Luci” i iznio niz te{kih optu`bi: “Sakrivaju}i ~injenice koje sam tra`io, Vi, gospodine ministre, podsti~ete govorkanja po gradu. A u tim pri~ama o kojima bruji grad se ka`e da je pet dunuma zamijenio za neku zemlju u Ivanjskoj zet Milorada Dodika, te da je pet dunuma zamijenio njegov kum Budo Stankovi}, da je vlasnik ’Dukata’ iz Lakta{a tako|e zamijenio pet dunuma i da je jo{ pet dunuma zamijenio ne}ak aktuelnog gradona~elnika Dragoljuba Davidovi}a. Su{tina zamjene je da su oni dali 10 dunuma u Ivanjskoj za pet dunuma u Gradu Banja Luka koje pretvaraju u gra|evinsko zemlji{te. Zato ne dobijam odgovor na ovo pitanje i zato vi podsti~ete govorkanja i spekulacije po gradu za koje je ne tvrdim da su ta~ne, ali tra`im ta~an odgovor“, rekao je ^avi} optu`uju}i jo{ jednom Vladu da {titi, kako je doslovno rekao, ’bandite’.”

U ZATVOR KAKO BI SPASIO KUMA
U prolje}e 2010. godine Dodik hapsi kuma Radi{i}a i jo{ ~etvoricu uposlenika IRB RS-a, navodno zbog nezakonite privatizacije Medicinske elektronike. Čitava akcija Specijalnog tu`ila{tva RS-a bila je zapravo predstava za javnost. Kontroverzni biznismen Mile Radi{i}, kako saznajemo, dva dana prije hap{enja povjerio se svojim prijateljima u Banjoj Luci da “ide u zatvor u kojem }e biti narednih mjesec dana kako bi spasio {efa”. Radi{i} je {efom zvao isklju~ivo Milorada Dodika. Zbog toga se i sumnja da je u privatizaciju Elektronike, kao uostalom i svega u Republici Srpskoj, duboko involviran aktuelni predsjednik Milorad Dodik. Kako je Dodik imao namjeru graditi na zemlji{tu Elektronike, sumnja se da je i on jedan od suvlasnika ove firme. Prema na{im saznanjima, dionice Medicinske elektronike prvobitno je trebala kupiti Vlada RS-a, me|utim, po dogovoru su prepu{tene Radi{i}u. Nakon nekoliko mjeseci Radi{i} je oslobo|en svih optu`bi. Zemlji{te mu je vra}eno odmah nakon {to ga je sud oslobodio optu`bi za me{etarenje akcijama Medicinske elektronike. Milorad Dodik i njegov kum Radi{i} su smatrali da su na ovaj na~in stavili ta~ku na cijelu pri~u, ali o~ito je da gra|ani Banje Luke misle druga~ije. Me|utim, biznismen Mile Radi{i} u cijeloj ovoj pri~i je, kako saznajemo, sporedni lik. On nikada ne bi ni do{ao u posjed miliona vrijednog zemlji{ta da nije re`isera cijelog projekta. Radi{i} zapravo predstavlja link preko kojeg se na ra~une stvarnog vlasnika trebaju sliti milioni zarade od prodaje gara`a gradskoj vlasti, zgrade Telekomu, poslovnih prostora, stanova..., svega onoga {to namjeravaju da izgrade na spornom zemlji{tu u centru Banje Luke. Protesti koji traju nisu zato usmjeren protiv Radi{i}a, ve} protiv onog koji stoji iza njega - Milorada Dodika!

Dragan ^avi}

Na tom zemlji{tu, Dodik i Radi{i} namjeravali su odmah krenuti u nove neimarske poduhvate. Me|utim, protesti radnika Medicinske elektronike su prili~no uzdrmali javnost RS-a. Doktori i medicinsko osoblje podnijeli su Osnovnom sudu Banja Luka zahtjev za otvaranje ste~ajnog postupka u Medicinskoj elektronici, u kojoj je dr`avni kapital na upitan na~in, sredinom 2009. godine, kupio biznismen Radi{i} za svega 183 hiljade KM.

Radi{i}u je IRB RS prodala jeftino akcije, nekoliko mjeseci nakon {to su dvojica {efova odjeljenja u IRB-u, Nikica Baji} i Dragan Cerovac, uparivanjem svojih naloga oborili cijenu. Akcije Medicinske elektronike su nekoliko mjeseci ranije vrijedile 45, a IRB ih je na kraju prodao za 5,5 feninga. Njih dvojica su, nesumnjivo po ne~ijem nalogu, desetostruko snizili vrijednost akcija Medicinske elektronike. Tu imovinu nije se ni poku{alo prodati bilo

19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

39

ISPOVIJEST GENERALA JNA

INTERVIEW

Blagoje Grahovac

general u penziji i analitičar geopolitike

BLAGOJE GRAHOVAC, penzionisani crnogorski general, za “Slobodnu Bosnu” govori o sprezi mafije i krupnog kapitala u regionu, ulozi Rusije u rasturanju bivše Jugoslavije, te za koje tajne službe su radili Slobodan Milošević i Veljko Kadijević

REGIONALNI KRIMINAL IMA JA^I “GENERAL[TAB” OD BIV[E JNA
Razgovarala: MIRHA DEDI]

G

eneral avijacije Blagoje Grahovac od 1998. godine i tokom bombardovanja SRJ 1999., odnosno do 9. aprila, bio je pomo}nik na~elnika General{taba Vojske Jugoslavije za Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdu{nu odbranu. Nakon skidanja uniforme postao je savjetnik za bezbjednost predsjednika Crne Gore, me|utim u posljednih nekoliko godina jedan je od naj`e{}ih kriti~ara \ukanovi}evog re`ima u Crnoj Gori. Grahovac je ujedno ~lan Savjetodavnog odbora Me|unarodnog instituta IFIMES, bavi se geopolitikom i analizira organizovani kriminal i korupciju u na{em regionu.

orijentacije. Po~ele su da pristi`u patriotske snage, ljudi koji u svojoj karijeru nisu ni mogli pomisliti da }e do}i na tako visoke polo`aje. Moja borba je trajala do suspenzije 1992. godine, a suspenzija je trajala skoro dvije godine. U prolje}e 1999. godine sam definitivno izgubio slu`bu, potom me poziva Crna Gora u borbu sa Milo{evi}evom agenturom u Crnoj Gori i tada postajem savjetnik predsjednika Crne Gore. Kada se formirala zajednica, postao sam savjetnik predsjednika dr`avne zajednice SiCG Svetozara Marovi}a i ubrzo u{ao u sukob s njim. Tada mi je je bilo jasno da su politi~ke strukture u{le u spregu sa kriminalnim. Ja sam u{ao u rat protiv toga i opet suspendovan. Mnogi su me do sada smjenj-

ivali, ali svi oni koji su to uradili bili su u zatvoru, ili ~ekaju zatvor.

MAFIJA JE JA^A OD DR@AVE
Vi zastupate tezu da su se na prostoru Balkana udru`ili organizovani kriminal i krupni kapital, i da oni po~inju preotimati geopolitiku od dr`ava… Su{tina problema je {to mafije po~inju preuzimati geopolitiku ~ak i od zvani~nih dr`ava. Do{lo je do sprege izme|u krupnog kapitala i mafije i ta sprega omogu}ila je toliki finanansijski potencijal da je u komparaciji sa dr`avama preuzela preimu}stvo. Dr`ave u ovom sistemu neoliberalnog kapitalizma su postale u su{tini socijalni slu~ajevi, jer su ostale bez imovine. Imovina i proizvodnja su pre{le u privatne ruke. Dr`ava je ostala bez izvornih kapitalnih prihoda koji se stvaraju na osnovu imovine i ostala je samo na takozvanim fiskalnim izvorima, to su porezi. Krupni kapital u sprezi sa mafijom po~inje disciplinovati dr`ave i politi~are. Naravno, politi~ari, da bi se odr`ali na pozicijama, {uruju sa mafijom i krupnim kapitalom. To je vrlo opasno jer organizovani kriminal postaje proizvo|a~ i ratova i terorizma, upravo onoga {to je najve}a prijetnja i dr`avi i narodu. Dolazimo u situaciju da ne postoji odgovor na krizne probleme. Ukoliko dr`ave ne ka`u stop organizovanom kriminalu i korNastavak na 48. stranici
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

Gospodine Grahovac, Vi ste bili na prili~no visokoj poziciji u Vojsci Jugoslavije. Zbog ~ega ste tokom NATO bombardovanja SRJ napustili slu`bu? To je drama vojni~kog `ivota. Ja sam 22. avgusta 1988. kao mlad potpukovnik do{ao na zvani~no mjesto sa obja{njenjem da }e politika Slobodana Milo{evi}a razbiti Jugoslaviju. Naravno da je tada u vojsci bilo dosta razumnih ljudi koji su brinuli za svoju zemlju i djelili su moje mi{ljenje, me|utim moji problemi po~inju krajem 1991. godine i po~etkom 1992. kada je u Vojsci bilo sve manje ljudi jugoslovenske
40

KLJUČNA ULOGA VOJNE TAJNE SLUŽBE: “KOS je imao ključnu ulogu za početak svakog rata na prostoru bivše Jugoslavije i sreća ovog naroda je što se umiješala međunarodna zajednica, inače bi KOS i danas proizvodio ratove”

KAKO JE RASTURENA JUGOSLAVIJA
CRNA GORA NA CRNA GORA NA MAFIJA[KOM PUTU MAFIJA[KOM

Blagoje Grahovac, general Blagoje Grahovac, general avijacija u penziji ii jedan od avijacija u penziji jedan od najve}ih kriti~ara vlasti u najve}ih kriti~ara vlasti u Crnoj Gori, Mili \ukanovi}u je Crnoj Gori, Mili \ukanovi}u je savjetovao da se povu~e iz savjetovao da se povu~e iz politike, u protivnom, sudi}e politike, u protivnom, sudi}e mu najbli`i saradnici mu najbli`i saradnici

19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

41

EVROPA, ODMAH NOVCEM EU-a Više od ostalih Evropljana, Nijem POLJSKA O@IVJELA evropskih ekonomskih integrac SVOJE SELO pozitivnijem svjetlu
Novac EU-a omogu}io je da se u nerazvijenim regionima Poljske otvori 34.000 novih radnih mjesta u prethodnih pet godina. Prema podacima Agencije za restrukturiranje i modernizaciju poljoprivrede, koja prenosi www.euroactiv.rs, ova radna mjesta otvorena su na selu i u najmanjim gradovima u nerazvijenim regionima Poljske u okviru Programa razvoja seoskih sredina za period od 2007. do 2013. godine. Agencija projekte male privrede na selu finansira iz dva programa vezana za poljoprivredu. Poljska je, ina~e, zahvaljuju}i novcu iz evropskih fondova u periodu od 2004. do kraja 2010. godine pove}ala svoj bruto doma}i proizvod (BDP) za 6%.

BIV[I POLICAJAC OSUMNJI^EN ZA UBISTVO RUSKE NOVINARKE POLITKOVSKAJE
Biv{i policajac Dmitrij Pavlju~enkov optu`en je za suu~esni{tvo u ubistvu ruske novinarke Ane Politkovskaje, u oktobru 2006. godine, i on je prvi osumnji~enik u tom slu~aju koji }e iza}i pred sud, javljaju ruski mediji. Glasnogovornik ruskog istra`nog povjerenstva Vladimir Markin je agenciji Interfax rekao da }e Pavlju~enkovljev slu~aj biti upu}en na posebni sud jer je osumnji~eni, koji je u vrijeme ubistva bio vi{i policijski slu`benik, pristao na suradnju s istra`iteljima. Po tu`iteljima je ~e~enski poslovni ~ovjek Lom-Ali Gajtukajev, navodno povezan s kriminalnim krugovima, dobio novac da ubije Politkovskaju od neimenovane osobe “nezadovoljne” njenim ~lancima o kr{enjima ljudskih prava, zloupotrebom vlasti i kra|i dr`avnog vlasni{tva. Kako bi izvr{io plan, Gajtukajev je organizirao zlo~ina~ku grupu od {est osoba u kojoj je bio i Pavlju~enkov. Njegova je uloga navodno bila da utvrdi adresu Politkovskaje i napada~u osigura

Istraživanje američkog Istraživačkog Pew Centra, o kojem piše BBC, pokazuje da su Nijemci više proevropski orijentirani nego što je to slučaj sa većinom u osam evropskih zemalja koje je ispitao Pew Centar

P

o izlasku ovog broja Slobodne Bosne iz {tampe, (19. juli), njema~ki poslanici }e na specijalnoj sjednici glasati o pove}anju pomo}i EU-a [paniji na 100 milijardi eura za njene problemati~ne banke. Odnos Njema~ke prema du`ni~koj krizi i daljim potezima EU-a, koji uveliko ovise upravo o stajali{tu ove zemlje, jedno je od najva`nijih pitanja trenutno u Evropi. Odbijanje kancelarke Njema~ke Angele Merkel da pru`i pomo} zadu`enim zemljama eurozone se naj~e{}e obja{njava podijeljenim osje}anjima njema~kih bira~a,

ukorijenjenim strahom od inflacije i nespremno{}u da spase one u problemima. Ali, anketa koju je proveo Istra`iva~ki Pew Centar u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama, o kojoj u analizi za BBC pi{e ovih dana Bruce Stokes, jedan od direktora ovog Centra, pokazuje koliko je ovo pitanje kompleksno. Njema~ka javnost je spremna da pru`i Angeli Merkel vi{e prostora za manevrisanje nego {to se vjeruje, ali kancelarka ima problem sa svojom konzervativnom politi~kom bazom, pokazalo je nedavno istra`ivanje Istra`iva~kog
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

44

mci vjeruju u prednosti cija i vide Evropsku uniju u
NJEMA^KI POGLED NA KRIZU U EVROPI
Istra`ivanje koje je proveo Pew Centar pokazuje da su nezaposlenost i rast cijena u zemlji, a ne inflacija u EU ono ~ega se Nijemci pla{e

oru`je. Pavlju~enkov je tako|er svojim podre|enima naredio da prate novinarku ne rekav{i im da nije rije~ o policijskom poslu.

POVRAT CRKVENE IMOVINE U ^E[KOJ
^e{ki parlament izglasao je zakon o vra}anju imovine koju je kr{}anskim crkvama zaplijenio komunisti~ki re`im u biv{oj ^ehoslova~koj izme|u 1948. i 1989. godine, u vrijednosti od 2,95 milijardi eura. Crkve, me|u kojima i Katoli~ka, do`ivjele su ozbiljne progone 1948. - 1989. godine, uklju~uju}i i konfiskaciju imovine. Nekoliko stotina sve}enika strpano je u zatvor. Povrat crkvene imovine bio je planiran jo{ od “Pli{ane revolucije” 1989. godine, ali do sada nije dobio dovoljnu politi~ku podr{ku u ovoj uglavnom ateisti~koj zemlji centralne Evrope. Zakonom se predvi|a povrat 56 posto konfiskovane imovine u ukupnoj vrijednosti od 2,95 milijardi eura - uglavnom je rije~ o zgradama i zemlji{tu - a usvojena je i odluka o isplati financijske od{tete od 2,3 milijarde eura u sljede}ih 30 godina.

POVRATAK SILVIJA BERLUSCONIJA
Pew Centra. On dalje navodi da su, za razliku od euroskepti~nih naslova u njema~kim tabl oidima, Nijemci vi{e proevropski orijentirani od ve}ine gra|ana u osam evropskih zemalja koje je ispitao Pew Centar krajem marta ove godine. Njemci, naime, vi{e od ostalih Evropljana vjeruju u prednosti evropskih ekonomskih integracija i vide Evropsku uniju u pozitivnijem svjetlu. Zapravo, Merkelova je najpopularniji lider u Evropi. Osam od deset Nijemaca misle da je uradila dobru stvar po pitanju rje{avanja evropske ekonomske krize. Anketa Infratesta i ARD-a tako|er je pokazala da su dvije tre}ine Nijemaca zadovoljne njenim sveukupnim u~inkom, a njih 58 posto vjeruje da je njen stav o krizi ispravan i odlu~an. Istra`ivanja Pew Centra tako|er sugeriraju da su Nijemci voljni da razmotre razli~ite politi~ke akcije o kojima se raspravlja u Evropi. Bolno iskustvo Njema~ke sa hiperinflacijom 1920-ih ~esto
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

se navodi kao glavni argument za tvrdnje da Njema~ka nikada ne}e podr`ati agresivne inicijative Evropske centralne banke za ubla`avanje krize u Evropi. Ipak, Nijemci su vi{e zabrinuti zbog nezaposlenosti (njih 70 posto ka`e da je to glavna prijetnja), a ne zbog inflacije (njih 56 posto). Me|u evropskim narodima koje je Pew Centar ispitao, Nijemci najmanje strahuju od rasta cijena. Njema~ka javnost je podijeljena oko pomo}i drugima, (49 posto njih podr`ava pru`anje finansijske pomo}i problema ti~nim evropskim privredama, dok se 48 posto protivi). Podr{ka javnosti takvoj pomo}i je porasla sa 42 posto koliko je iznosila 2010. godine. Protivljenje toj akciji ne dolazi od njema~ke javnosti, ve} od kancelarkine konzervativne politi~ke baze. Oko polovina (53 posto) njema~kih konzervativaca se protivi spa{avanju, dok me|u ljevi~arima ta cifra iznosi 40 posto. (D. Savi})

Biv{i italijanski premijer Silvio Berlusconi imao je ponajve}i uticaj na posljednjih 30 godina povijesti Italije, ali po mi{ljenju ve}ine Italijana (53%) negativan, pokazalo je istra`ivanje instituta DEMOS-COOP, a prenijeli italijanski i drugi mediji. Pad Berlusconijeve vlade 55 posto Italijana do`ivljava kao najva`niji pozitivan doga|aj koji je uticao na noviju italijansku povijest dok ih danas ~ak 64 posto kao negativnu pojavu ocjenjuje i sam njegov izlazak na politi~ku scenu. Berlusconi je ina~e najavio povratak u politiku jer, kako ka`e u intervjuu za njema~ki list Bild, ne mo`e da ostavi svoju stranku na cjedilu. “^esto i uporno su me molili da ponovo predvodim svoju stranku, Narod slobode, na parlamentarnim izborima u aprilu. Mogu samo da ka`em da nikad ne}u ostaviti na cjedilu svoju stranku, koja }e uskoro opet nositi naziv Naprijed Italija”, izjavio je on.

45

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Privreda Makedonije grabi krupnim koracima Izgradnja vjetroparka Podvele`je kasni dvije godine Bh. privrednicima prezentiran ameri~ki GSP Pad deviznih rezervi BiH

Sjedinjene Države odobrile Bosni i Hercegovini povlašteni carinski status
Bosna i Hercegovina je uvr{tena na spisak dr`ava koje u`ivaju povla{teni carinski tretman Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Rije~ je o poznatom Generalnom sestemu povlastica (GSP), koji je po~etkom sedmice prezentiran u Sarajevu u organizaciji Ambasade Sjedi njenih Ameri~kih Dr`ava i Ureda predstavnika za trgovinu iz Washingtona. Osnovna svrha ove prezentacije bila je da pru`i informacije o tome kako kompanije iz BiH mogu u potpunosti iskoristiti povlastice GSP programa, s posebnim naglaskom na olak{anje razumijevanja i prakti~nih koraka da bi se kvalificirali za bescarinski tretman u okviru GSP programa. William Jackson iz Ureda predstavnika za trgovinu u izjavi novinarima rekao da je BiH ve} odranije jedan od korisnika GSP programa te da mnogi poljoprivredni i industrijski proizvodi dolaze u SAD bez carine. Jackson o~ekuje i da }e program GSP doprinijeti rastu i unapre|enju ekonomije i stvaranju novih radnih mjesta u BiH. Prezentacije se odr`avaju za sve zainteresovane kompanije iz BiH koje `ele pove}ati izvoz u SAD, jer je Generalni sistem povlastica SAD-a program dizajniran za unapre|enje privrednog rasta u zemljama u razvoju pru`anjem povla{tenog duty-free uvoza za 4.800 proizvoda iz 129 zemalja. SAD su nedavno pro{irile ovaj povla{teni carinski tretman proizvoda porijeklom iz Bosne i Hercegovine do augusta 2013. godine.
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

EVROPSKI IZGLED MAKEDONSKE PRIJESTOLNICE
Turska tvrtka Cevair u centru Skoplja gradi ~etiri tornja vrijedna 300 miliona eura

BDP Makedonije porastao 3,2 posto - najviše u regiji
Me|u dr`avama nastalim raspadom biv{e Jugoslavije, ve} nekoliko godina zaredom najve}i rast bruto doma}eg proizvoda ostvaruje Makedonija. U protekloj godini makedonski BDP porastao je 3,2 posto, {to je najvi{e ne samo na prostoru ex-Jugoslavije nego i na prostoru evropskog jugoistoka. Ekonomski stru~njaci se sla`u u ocjeni da je sna`an rast makedonske ekonomije potaknut zna~ajnim prilivom stranih investicija, kao i u ocjeni da su strane investicije porasle nakon opse`nih i temeljitih reformi poslovnog okru`enja koje je provela makedonska vlada. Pored ostalog, Makedonija je uvela jedinstven porez na prihod i korporativni porez od 10 posto, te potpuno ukinula poreze na kapitalnu dobit. Makedonija je me|u prvima na prostoru ex-Jugoslavije uvela moderan elektronski katastar nekretnina, sistem za elektronsko pla}anje poreza i registraciju na jednom mjestu za novoosnovane tvrtke. Strani ulaga~i u Makedoniji mogu ra~unati i na “ulaga~ku premiju“ kroz otplatu 50 posto cijene nakon dovr{etka proizvodnog objekta.
46

Na drugoj strani, makedonska vlada je pokrenula agresivnu ekonomsku diplomatiju, koja se pored ostalog ogleda i u kadrovskom ja~anju tamo{nje FIPA-e, agencije za privla~enje stranih investicija, koja je svoje promotore instalirala u {est dr`ava sa zadatkom da potencijalne investitore upoznaju s privrednim potencijalima Makedonije. Rezultat nije izostao - Makedonija je ve} drugu godinu zaredom lider na prostoru exJugoslavije po privla~enju stranih investicija “po glavi stanovnika“ i, {to je puno va`nije, Makedonija je lider po privla~enju greenfield investicija, tj. investicija s ledine. U kratkom roku na makedonskom tr`i{tu pojavile su se mo}ne tvrtke iz Amerike (Johnson Metty), Rusije (Protek), Njema~ke (Mercedes, Koromberg&Schubert), Turske (Sisecam Holding, DEV, KOC) itd. Golemi trud makedonske vlade krunisan je nedavnim po~etkom izgradnje impresivnog stambeno-poslovnog kompleksa (280.000 kvadratnih metara!) u centru Skoplja u koji }e turska tvrtka Cevair Holding investirati 300 miliona eura!

EPBiH umjesto 16 gradi 2 vjetroturbine
Po~etkom januara pro{le godine, Skup{tina Hercegova~ko-neretvanskog kantona dala je koncesiju Elektroprivredi BiH na izgradnju vjetroparka Podvele`je koji obuhvata izgradnju 16 vjetroagregata snage 46 MW. Elektroprivreda BiH se obvezala da }e prve dvije vjetroturbine izgraditi do jula 2011. godine a preostalih 14 do kraja decembra 2012. godine. No, po svemu sude}i, do kraja 2012. godine ne}e biti izgra|ana ni jedna vjetroturbina, budu}i da je nova uprava EPBiH na ~elu s Elvedinom Grabovicom tek prije nekoliko dana isposlovala potpisivanje aneksa na koncesiju kojim su postavljeni novi rokovi za izgradnju HE Podvele`je. Prema izjavama direktora EPBiH, do kraja augusta ove godine EPBiH }e raspisati tender za izbor izvo|a~a radova za izgradnju prve dvije vjetroturbine ukupne snage 4 MW, koje su prema propozicijama iz koncesije trebale biti izgra|ene jo{ u julu protekle godine! Grabovica nije otkrio kada }e EPBiH zapo~eti izgradnju preostaih 14 vjetroturbina niti je pak otkrio kako }e zaokru`iti finansijsku konstrukciju vrijednu 125 miliona KM. Ranija uprava EPBiH namjeravala je cijeli projekat finansirati vlastitim sredstvima (oko 125 miliona KM), no u maju pro{le godine, nova uprava kompanije na ~elu s Grabovicom odlu~ila je preusmjeriti obezbije|ena sredstva na neke druge projekte a izgradnju vjetroparka Podvele`je finansirati kreditnim sredstvima. IZGUBLJENO VRIJEME
EPBiH s dvije godine zaka{njena po~inje gradnju dvije vjetroturbine na Podvele`ju

“Za ovakav projekat mo`emo dobiti povoljan kredit“, izjavio je Grabovica u julu pro{le godine za Dnevni avaz. No, godinu kasnije Grabovica nije imao odgovor na pitanje iz kojih }e izvora EPBiH finansirati vjetroparka Podvele`je, a pogotovo na pitanje kada }e zapo~eti a kada okon~ati izgradnja preostalih 14 vjetroturbina, koje su,

ponavljamo, prema prvobitnom kon cesionom ugovoru trebale biti izgra|ene do kraja 2012. godine. Prema novom koncesionom ugovoru, rok za realizaciju projekta pomjeren je za pune dvije godine (s decembra 2012. na decembar 2014. godine), ali pod uvjetom da u dopunskom vremenu EPBiH uspije zaokru`iti finansijsku konstrukciju.

Devizne rezerve BiH manje za 300 miliona KM
Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozari} potvrdio je pad deviznih rezervi BiH za oko 300 miliona KM. “To ukazuje na slabost ekonomije“, rekao je Kozari} koji je ustvrdio da je potrebno poduzeti “hitne mjere i reforme kako bi se olak{alo poslovanje i poja~ao realni sektor te pokrenule velike investicije“. Devizne rezerve BiH tokom 2011. godine nisu se bitnije mijenjale, a lagani pad je krenuo ve} po~etkom januara 2012. godine da bi sredinom juna pale na 5,750 milijardi KM, {to je za oko 300 miliona KM manje nego na po~etku godine.
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

47

ISPOVIJEST GENERALA JNA
Nastavak s 40. stranice

NA ISTOM PUTU, S ISTIM ZADATKOM
Fahrudin Radon~i} i Milo \ukanovi}, prijatelji i poslovni partneri

upciji, mogu se o~ekivati i kataklizmi~ke promjene. Kako gra|ani da to prepoznaju? Uzmimo moju dr`avu ro|enja, to je Bosna i Hercegovina, (Nevesinje). Narod kome ja pripadam, srpski narod, u vremenu Drugog svjetskog rata bio je simbol antifa{izma. Ako sada analiziram moj etnos u BiH, do}i }u do zaklju~ka da u njemu postoji jedan veliki stepen neofa{izma. On se ogleda u animozitetu prema svakom `ivom ko mu etni~ki, ili vjerski ne pripada. Sedamnaest godina nakon rata u mom etnosu rat je osnovna tema razgovora. Uzmimo drugi etnos - bo{nja~ki. Prije 25 godine u civilizacijskom smislu bio je najemancipovaniji u svijetu kada govorimo o pripadnicima islamske vjere. Potpuno su evropski izgra|eni. Danas imamo reaktivno djelovanje prema nekim retrogradnim kulturama, a sve pod izgovorom vjere. Ako je neko mogao slu`iti za primjer preduzetni{tva bili su Hrvati iz zapadne Hercegovine. Danas imamo slu~aj da mali broj njih `ivi u izobilju, dok je ve}i dio veoma nezadovoljan nepravdom i pati za starim vremenima prema kojima je imao svojevremeno odbojnost. Je li to genetska gre{ka? Da li je to neki feler u narodu? Isti je to narod, kao {to je bio i prije trideset godina, nego je su{tina {to svi od na{ih naroda imaju svoje mafije koji su u sprezi sa ljudima iz krupnog kapitala, imaju dubok prodor u politi~ke krugove, politi~ki mogu da preusmjeravaju, truju narod i zava|aju ga. Upravo najbolji ambijent za funkcionisanje mafije i organovanog kriminala je uvo|enje crva zavade me|u narodom, a nacion je uvijek taj de`urni alat koji mo`e da se ubaci kao sredstvo razdora i to mafije veoma dobro znaju.

RADON^I] I \UKANOVI] SU NA ISTOM ZADATKU
Vi ste jedan od naj`e{}ih kriti~ara re`ima Mila \ukanovi}a. Da li mafija vlada Crnom Gorom? Gotovo sve dr`ave ex-yu prostora su u tom problemu. Imamo balkanki tumor spregu organizovanog kriminala, mafije i politi~ke elite. Niti jedna dr`ava na Balkanu nije tako ugro`ena od transverzale organizovanog kriminala kao {to je Crna Gora. Me|utim, postoji jedna dobra okolnost. Ni u jednom ambijentu ex-yu prostora nije se probudila takva gra|anska hrabrost kao {to se probudila u Crnoj Gori. Politika je sada u zoni straha i zbija redove. Nesre}a je {to politi~ari koji su spregnuti sa mafijama imaju sisteme kako da rade u izbornim vremenima. To su klasi~ni pacovski kanali. Oni imaju razra|en sistem sigurnog glasa koji se zaniva na zastra{ivanju, podmi}ivanju, ucjenjivanju i raznim oblicima pritisaka da ve`u sigurnog glasa~a. To je u Crnoj Gori
48

ODABIR SLUŽBE: “Moguće je očekivati prodaju Pobjede jer ljudi koji su se obogatili kupac - Fahrudin Radončić i prodavac Milo Ðukanović, su iz iste kancelarije. Preko službi bezbjednosti su pronađeni oni koji su politički ambiciozni, špekulativno vrlo spretni i službe su njih odabrale i isturile u zone politike i biznisa”
detektovano i samim tim je put rje{enja izvjesniji. [to se ti~e \ukanovi}a, on je imao moju podr{ku kad je po~eo otklon od Milo{evi}eve politike i svjedo~i}u u njegovu korist {ta je dobro uradio, a {to gra|anima nije poznato. Ima moju podr{ku u borbi za samostalnu dr`avu Crnu Goru i {to je napravio otklon od mitomanske istorijske zalu|enosti da pripadamo isto~nom prostoru. Me|utim, \ukanovi} nema moju podr{ku u triku koju primjenjuju politi~ari na Balkanu, a to je vrlo glasna pri~a o evroatlanskim integracijama, a sve ~ine da se one uspore i da tajkuni i mafija{i sa isto~nih prostora do|u i okupiraju prirodne resurse zemlje. U preuzimanje geopolitike od strane mafije, u tom njihovom strate{kom zadatku, jedno od va`nih stvari jeste da osvoje prostor obrazovanja, prosvjete i medija. I zato danas privatnih univerziteta, banaka i privatnih medijskih tajkunskih

ku}a ima kao gljiva. Oni su im potrebna kako bi osvajali prostor. Egzaktan primjer da tajkuni preuzimaju medijske ku}e je prodaja podgori~ke “Pobjede” sarajevskom tajkunu crnogorskog porijekla Fahrudinu Radon~i}u… “Pobjeda” je klasi~ni propagandni bilten u funkciji odre|enog klana. Mogu}e je o~ekivati da }e do}i do te transkacije jer ljudi koji su se obogatili, kupac Fahrudin Radon~i} i prodavac Milo \ukanovi}, u su{tini su na istom zadatku. Oni su iz iste kancelarije. Ne zaboravimo da su radili zajedno u Savezu omladine Podgorice na istom zadatku. Pri tome treba imati u vidu ko je razbio SFRJ. Preko slu`bi bezbjednosti su prona|eni oni koji su politi~ki ambiciozni, {pekulativno vrlo spretni i slu`be su njih odabrale i isturile u zone politike i biznisa. Njihovi ciljevi koje brane su ve} godinama zajedni~ki. Mafije na ex-yu prostoru su zavadile narod i nacije, a one su u istovremeno u najve}em bratstvu i jedinstvu. Danas su mafija{ki general{tabi osposobljeniji od onih armijskih. Ja upozoravam da azijatsko-balkanska-ju`noameri~ka trasverzala na kojoj ordiniraju mafije imaju osposobljeniji general{tabe nego {to ih ima NATO. Milan Ro}en, ministar vanjskih poslova Crne Gore i jedan od najbli`ih saradnika Mila \ukanovi}a, nedavno je najavio ostavku. Vi ka`ete da je Ro}enova uloga bila vrlo zna~ajna za Crnu Goru. U kom smislu? Kad je Ro}en najavio ostavku, ja sam kazao da narod ne `ivi u zabludi jer oni }e samo jednom oti}i i to kada budu odvedeni iza re{etaka. Ro}en je bio ~ovjek Bore Milo{evi}a, brata Slobodana Milo{evi}a. Najve}e poverenje Jevgenija Primakova je imao i Boro Milo{evi}, ina~e decenijska
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

KAKO JE RASTURENA JUGOSLAVIJA
alfa i omega ruske politike na Balkanu. Milan Ro}en, general Branko Krga i jo{ neka zvu~na imena su Borovi izabranici, ~iji rad on i danas nadzire. \ukanovi}, Bulatovi} i Marovi} mo`da su bili svjesni da su ba{ oni bili Ro}enovi izabranici, koji je u to vrijeme bio ideolo{ka eminencija iz sjenke u Savezu komunista Crne Gore. Da li je slu~ajno da su upravo Ro}en i general Krga, u kriti~nom periodu po jugoslovenske narode, upu}eni na „diplomatske“ du`nosti u Moskvu? Da li je slu~ajno da su ba{ crnogorski funkcioneri kasnije branili Krgu od smjene sa du`nosti na~elnika General{taba Vojske Jugoslavije do posljednjeg dana? Da li je slu~ajno da je ba{ Ro}en imenovan za ambasadora SCG u Moskvi? PO^ETAK RATA U BiH

Sve pitomce i učenike iz Sarajeva i Mostara sam na početku rata vratio u Beograd
“U Sarajevu sam slu`bovao od 21. novembra 1991. do 31. marta 1992. godine. Prvog aprila 1992. godine sam suspendovan. Razlog je bio {to sam se protivio Milo{evi}evoj politici i {to sam bez naredbe 23. marta u Beograd izmjestio 274 u~enika iz Vojne gimnazije iz Mostara. Svi su bili Srbi i Crnogorci. Po{to sam procjenjivao da }e se desiti zlo, predao sam maloljetnu djecu Srbiji. Tada sam bio komandant Vazduhoplovne vojne akademije koja je pre{la iz Zadra u Rajlovac. Sve pitomce iz akademije, dakle avijaciju, koji su tako|e bili Srbi i Crnogorci, 30. marta sam iz Rajlovca premjestio u Beograd.”

RUSIJA NE]E OVLADATI SRBIJOM
Zanimljivo je da zvani~na Rusija u posljednje vrijeme iskazuje veliki interes za Srbiju. Nakon sastanka srbijanskog predsjednika Tomislava Nikoli}a sa Putinom, Srbiji su ponu|eni aran`mani od nekoliko milijardi dolara. [ta Vi mislite o uticaju Rusije na srbijanske zvani~nike? Jugoslavija je razbijana po scenariju velike geopoliti~ke igre KGB-a, koji je zaigrao na nacionalisti~ku matricu. Tada{nji Sovjetski Savez je znao da nikako ne}e mo}i zaustaviti Sloveniju i Hrvatsku da idu u Evropu, ali im je bilo stalo do pozicija na Balkanu i zaigrali su na razvaljivanju Jugoslavije. Ali takvom da pravoslavni narod, ostane pod njenim uticajem, a katolici da idu u zonu Vatikana. To je gnusna igra KGB-a i odra|ena je preko odre|enih slu`bi. Ja sam 1990. godine sa generalom Antunom Tusom, koji je tada bio komandant Vazduhoplovstva JNA, a ja njegov pomo}nik, boravio u SAD-u. Tamo smo napravili dogovor o prodaji 900 aviona koji bi se proizveli u mostarskom Sokolu. To je bio avion G-4. Ugovor je bio gotovo napravljen. Da smo u{li u taj projekt, ~itava Jugoslavija bi naredne ~etiri godine radila u tri smjene. To je bio ogroman program. Bilo smo na pragu realizacije, ali se onda ubrzano u{lo u razvaljivanje zemlje i to mo`e biti jedan od parametara da se nekom veoma `urilo da Jugoslavije ne ode prema zapadu. Mnogi politi~ari danas u Srbiji i Crnoj Gori pri~aju bu~nu pri~u o evropskim integracijama, dok ruski tajkuni vr{e okupaciju privrednih resursa. To je politi~ka zamka. Ona je u velikoj mjeri uspjela u Crnoj Gori. Me|utim, u Srbiji ne}e! Zbog toga {to su Evropa i SAD prepoznale tu geopoliti~ku zamku i prema Srbiji okrenuli ponudu koja se ne mo`e odbiti. Treba znati da Srbija vijekovima ima sistemsku gre{ku. Gra|anska svijest u Srbiji preferira Evropu, a politi~ka svijest vijekovima je preferirala istok. Zahvalju}i vrlo sna`noj gra|anskoj svijesti i hrabrosti Beograda, Srbija jo{ uvi19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Tvrdite da su strane tajne slu`be bile kreatori raspada biv{e Jugoslavije. Ka`ite nam kakva je bila uloga vojne tajne slu`be, famoznog KOS-a, u rasturanju biv{e zemlje? KOS je imao klju~nu ulogu za po~etak svakog rata na prostoru biv{e Jugoslavije i sre}a ovog naroda je {to se umije{ala me|unarodna zajednica, ina~e bi KOS i danas proizvodio ratove. General Mom~ilo Peri{i} bio je Va{ nadre|eni. On je oficir iz Srbije koji je u Ha{kom tribunalu dobio najvi{i kaznu - 27 godina za pomaganje i podr`avanje zlo~ina nad Bo{njacima u BiH od 1993. do 1995. godine. Bili ste zajedno u General{tabu i vjerovatno Vam je poznato na koji na~in je on sve pomagao Ratku Mladi}u? Iako sam sa Peri{i}em zajedno slu`bovao u tri garnizona - Podgorici, Sarajevu i Beogradu, odbio sam da pred Ha{kim tribunalom svjedo~im kao svjedok njegove odbrane, jer svaki general, ako je ~ist, njemu svjedoci i odbrana ne trebaju. Moj princip je da ako je neko kriv treba da bude osu|en, zbog tog mog stava bio sam u velikim problemima od ha{kog suda. Me|utim, moj stav je da ne}u da se bavim nekim ko je iza re{etaka i zbog toga ne}u odgovoriti na va{e pitanje. U vrijeme NATO bombardovanja SR Jugoslavije bili ste prvi ~ovjek RV-a i PVOa, kako sada, vi{e od deceniju kasnije, gledate na to bombardovanje? Tokom NATO bombardovanja generali ulizice su se utrkivali ko }e vo|i prijaviti vi{e oborenih aviona i onda je i{ao svako ve~e izvje{taj. Do{li su do 79 oborenih aviona, onda je general Dragoljub Ojdani} na jednoj sve~anosti povodom Dana vojske kazao da je oboren 61 avion. Me|utim, oborena su samo dva. Istina je da je bilo o{te}enih, ali su svi oni sletjeli na alternativne aerodrome. U tom periodu SR Jugoslavija je prilikom NATO udara izgubila 151 letilicu.
49

BORBA PROTIV KANCERA BORBA PROTIV KANCERA

“Balkanski tumor je sprega “Balkanski tumor je sprega organizovanog kriminala, organizovanog kriminala, mafije ii politi~ke elite” mafije politi~ke elite”

jek nije postala `rtva svojih isto~nih zabluda, nego se koprca i bori. Ta proevropska svijest }e, ma ko bio na vlasti, pobijediti. Kad smo ve} kod uticaja Rusije na ove prostore, `elim da Vas pitam za va{eg kolegu, generala Veljka Kadijevi}a, ~ija je uloga bila jedna od klju~nih za po~etak rata u Hrvatskoj i BiH. On `ivi mirno u Moskvi, pi{e knjige o svom vi|enju rata… Od raznih slu`bi je ubacivana teza da je Kadijevi} zbog toga {to je {kolovan na zapadu ameri~ki ~ovjek, isto se to govorilo i za Slobodana Milo{evi}a, jer je i on na zapadu edukovan i {kolovan. Upravo su te crve sumnje ubacivali njihovi vrhovni poslodavci sa istoka. To je o~ito jer da su njih dvojica bili ljudi zapada, porodica Milo{evi} ne bi emigrirala u Rusiju, niti bi Kadijevi} oti{ao da `ivi u tu zemlju. Tajne slu`be i osobe koje geopoliti~ki razmi{ljaju vrlo dobro znaju profile osoba koje zbog interesa mogu ne{to da odrade. Ja li~no mislim da su Milo{evi} i Kadijevi} bili ideolo{ki komunisti ruskog tipa. Na vrijeme su ih otkrili, odnosno na vrijeme su na njih tipovali.

KO[ARKA

Kapiten košarkaške reprezentacije BiH MIRZA TELETOVIĆ (27) potpisao je proteklog vikenda trogodišnji ugovor sa NBA timom BROOKLYN NETSIMA; novinar SB razgovarao je sa Teletovićem o ugovoru koji je sanjao cijelog života, ali i sa ALEKSANDROM PETROVIĆEM, selektorom reprezentacije BiH, čiji je pokojni brat DRAŽEN bio jedan od najboljih igrača NETSA u historiji ovoga tima

Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

I OPET, MIRZA
B
“SANJARIO SAM O NBA“

ila je to mo`da i najuzbudljivija nedjelja u njegovom `ivotu. Najbolji strijelac ko{arka{ke Eurolige u protekloj sezoni, kapiten reprezentacije BiH Mirza Teletovi} stigao je u Sarajevo na okupljanje novog nacionalnog tima koji za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo naredne godine u Sloveniji priprema selektor Aleksandar Petrovi}. Dan kasnije otputovao je u New York, gdje je potpisao trogodi{nji ugovor sa Brooklyn Netsima, timom iz NBA sa velikim ambicijama. U nedjelju uve~er bio je u Sarajevu, ve} ujutro na treningu sa reprezentativnim suigra~ima. “BiH ima tri miliona gra|ana i 85 posto

njih zna da su New Jersey Netsi promijenili ime u Brooklyn Netse. Oni imaju najbolje mi{ljenje o ovom timu“, kazao je Teletovi} na konferenciji za novinare u New Yorku, nakon potpisa trogodi{njeg ugovora. Vrijednog skoro 16 miliona dolara.. Iako umoran od puta, od vremenske razlike, sasvim sigurno i veoma uzbu|en zbog najve}eg izazova u karijeri, Mirza je i dalje jedan od najboljih i najvrednijih na treninzima reprezentacije. Rije{io je va`no pitanje u `ivotu i potpuno se posvetio pripremama. Njemu treninzi nikada ne padaju te{ko. “Cijelog `ivota je ko{arka moja velika `elja. Ko{arka me smiruje. Nikada se njome ne bih bavio da mi stvara stres. Mene ko{arka opu{ta, ko{arka je neki moj svijet u kojem se osje}am ugodno i u

“U Brooklyn Netsima naredne bi sezone mogla igrati dva Hercegovca Mirza Teletovi} iz Jablanice i Mostarac Bojan Bogdanovi}“
50
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

^UDESNA VEZA HERCEGOVINA-BROOKLYN
kojem se dobro snalazim“, ka`e Teletovi} za SB. “Kada sam potpisivao ugovor, nisam imao tremu. Ve} tri ili ~etiri mjeseca sam znao da idem u NBA. Pitanje je samo bilo u kojoj }u ekipi nastaviti karijeru. Na kraju smo se odlu~ili za Brooklyn Netse jer imaju odli~nu mom~ad, koja mo`e da se takmi~i na visokom nivou“, dodaje. “Razgovarao sam puno sa svojim menad`erom Ra`natovi}em i shvatilo smo da su Netsi najbolja solucija. U prvoj godini sam maltene jedina ~etvorka u ekipi. Kreator igre Deron Williams je imao veliku `elju da ba{ ja do|em u ekipu kako bi im ‘pro{irio’ teren. Svidjelo mu se kako igram u Evropi i insistirao je na tome da me dovedu.“ Iako su detralji transfera jo{ ranije bili dogovoreni, Mirza je ipak u New Yorku proveo cijeli dan na pretragama i dogovorima. “Prvo smo imali press konferenciju, a zatim i sistematski pregled koji je trajao {est sati. Bio je zaista detaljan, pregledali su me, {to se ka`e, od a do `. Iako se sve odvijalo velikom brzinom, ipak sam uspio malo i da pro{etam gradom, da se upoznam sa New Yorkom, pogledam neke stvari....“, pri~a nam. “Kada pogleda{ taj dio grada, shvati{ da je zapravo bitan dio New Yorka. Brooklyn je jedna zaista fina sredina. Ljudi vole sport, vole ko{arku, prezadovoljni su {to su u svom dvori{tu dobili jednu tako jaku ekipu, tim s kojim `ele u NBA ligi napraviti velike stvari.“ Ka`e kako nije dobio nikakav poseban plan priprema sa reprezentacijom. “Program rada je upotpunosti prepu{ten selektoru Petrovi}u. Čelni ljudi Netsa su u stalnom kontaktu sa njim. U kontaktu su sa njim godinama ne samo sada kada sam ja oti{ao tamo, nego i zbog njegovog brata, pokojnog Dra`ena. Znam {ta trebam raditi da ostanem u formi, a prvog oktobra po~injem pripreme sa Netsima. Do}i }u spreman tamo, to je sasvim sigurno.“ Nakon {to smo u pretpro{lom broju Slobodne Bosne objavili `ivotnu pri~u Mirze Teletovi}a, na na{em je portalu neko ko ga o~ito dobro poznaje, napisao: “Ovaj de~ko bi trebao biti uzor dje~acima u BiH! Kao dijete bio je
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

‘bljedunjavi mr{avko’, no to ga nije sprije~ilo da cijele dane provodi pod ko{em i tako bez prestanka. [utirao je po cijeli dan. Nije bio nikakav Messi niti Pele, ali je bio gadno uporan. Po~injao bi ujutro a zavr{avao s mrklim mrakom. Da je igrali{te na ‘Betonskoj’ imalo rasvjetu, Mirza bi u NBA zavr{io s 18. Neka ti je sretno, mirni dje~a~e!“ Njegova Jablanica dakla je nekolicinu vrhunskih sporta{a, poput nogometa{a Vahida Halilhod`i}a, Hasana Salihamid`i}a ili Emira Tufeka. Mirza ka`e da nema tajne, da bi vrhunskih sporta{a bilo jo{ i vi{e da u rodnom gradu postoje ozbiljni uslovi za rad i razvoj talentiranih igra~a. “Jablanica jeste mala sredina, ali se u tom gradu puno djece bavi sportom. U Jablanici se djeca bave svim sportovima, od rukometa, fudbala, ko{arke, tenisa, odbojke... I u svim tim sportovima ima sjajne, nadarene djece. Na`alost, rijetko ko od te djece dobije pravu priliku da se nastavi usavr{avati, da se poka`e na vi{em nivou. Na`alost, iako ima talenata, rijetki postanu sporta{i na vrhunskom nivou kakvi su bili Vaha, Braco Salihamid`i} ili, eto, i ja.“ Nije mogao biti siguran da }e, pri~a nam, postati vrhunski ko{arka{. No, tome je stremio svakog dana tokom djetinjstva. Čak i u te{kim ratnim godinama. “Svako dijete koje se po~ne baviti ko{arkom sanjari da jednog dana zaigra u NBA. [to se rata ti~e, zna{ kako ka`u na{i ljudi: {to te ne ubije, u~ini te jo{ ja~im. Tri godine smo proveli u tom u`asu, ali sve ti to da vi{e snage, da ti motiva da {to vi{e radi{, da napreduje{.“

KVINTESENCIJA POJMA OLIGARH
Klju~na osoba u ambicijama Netsa u narednim godinama je osamnaest milijardi dolara te`ak ruski oligarh Mihail Prohorov koji je ovaj klub, tada jo{ uvijek New Jersey Netse, kupio prije dvije godine. Prohorovu, ina~e visokom ta~no dva metra, ko{arka je velika strast. Nakon {to je prvo kupio moskovski CSKA i odveo ih do dva naslova evropskih prvaka, Prohorov se zatim bacio u NBA i kupio Netse. On je milijarder, playboy, najpo`eljniji ne`enja u Rusiji. Oku{ao se i u politici, no bez ve}eg uspjeha. Ruski list Kommersant pi{e kako je u septembru 2011. godine njegova politi~ka karijera prekinuta tek {to je po~ela. Do{ao je na ~elo stranke Pravedna stvar postaviv{i zadatak da je uvede u parlament. Me|utim, do izbora nije stigao. Na kongresu stranke ve}inom glasova je opozvan s du`nosti predsjednika partije i objavio je da je napu{ta. A zatim je za mnoge neo~ekivano objavio namjeru da se kandidira za predsjednika Rusije i uspje{no je prikupio dva miliona potpisa potrebnih za podr{ku. Ro|en je tre}eg maja 1965. u Moskvi, u porodici visokog ~inovnika Dr`avnog komiteta za sport tada{njeg
51

KO[ARKA
SSSR-a, zavr{io je Moskovski finansijski fakultet. Pri~a se da je njegov prvi posao jo{ u studentskim godinama bila proizvodnja modernih farmerki. Prije odlaska u politiku bio je predsjednik privatnog investicijskog fonda i predsjednik savjeta direktora kompanije za va|enje zlata. Za sebe tvrdi da je teenager i mangup, {to potvr|uju skandali vezani za njegovo ime. Prije pet godina na nekoliko dana ga je pritvorila francuska policija. Osumnji~en je da je u zimski centar Courchevel doveo djevojke za svoje bogate prijatelje. Tokom istrage je kazao da je doveo `ene zato {to “voli dru{tvo pametnih, lijepih i mladih saputnica“. Kasnije je krivi~ni postupak obustavljen da bi 2011. dobio orden Legije ~asti zbog ja~anja kulturnih veza izme|u Rusije i Francuske. Tokom ‘90-ih radio je u bankarstvu, a poslije susreta s Vladimirom Potanjinom postao je njegov poslovni partner. U Rusiji je to bilo vrijeme privatizacije velikih dr`avnih preduze}a. Pod kontrolom biznismena Oneksim-bank na konkursima je kupio kompaniju Noriljski nikal, naftnu kompaniju SIDANKO i drugu aktivu. Ova preduze}a kupljena, po tvrdnjama nekih, za oko tre}inu svoje realne vrijednosti, uvela su biznismene u desetorku najbogatijih ljudi u Rusiji. Poslije skandala u Francuskoj Prohorov i Potanjin su po~eli da dijele svoj zajedni~ki biznis. Uo~i svjetskog pada tr`i{ta Prohorov je uspje{no prodao dio svoje aktive zbog ~ega je dobio nadimak sretnik. Prili~no je egzoti~an u svojim tro{kovima. Prije dvije godine je kupio New Jersey Netse i tako postao jedini stranac koji posjeduje klub u NBA. Obe}ao je da }e za pet godina u~initi da postane najja~i u ligi. Od 2004. godine osniva~ je dobrotvornog fonda. Njegova suvlasnica i rukovodilac je Mihailovljeva sestra Irina. Fond podr`ava kulturne, obrazovne i nau~ne inicijative. Godine 2010. godine `elio je u Rusiji proizvesti ekonomi~an gradski automobil male klase. Kandidirao se i na nedavnim izborima za predsjednika Rusije, ali nije uspio pobijediti Vladimira Putina. Politi~ki analiti~ari u Rusiji upozoravali su kako je njegova kandidatura obi~na farsa koja ima za cilj pomo}i Putinu, odnosno da na svoju stranu odvede dio reformski orijentiranih glasa~a. “Igraju}i ulogu Putinovog konkurenta na predstoje}im izborima, Prohorov }e umiriti i ubla`iti raspolo`enje demonstranata, koji su preplavili gradske trgove u cijeloj zemlji. Me|utim, istovremeno su njegove {anse da postane predsjednik jednake nuli. Gra|ani Rusije najvi{e mrze oligarhe koji su oplja~kali zemlju ‘90-ih godina, a Mihail Prohorov je kvintesencija pojma oligarh. Tako|er je spreman dosje skandala koji mu se pripisuju i kojem mo`e pribje}i dr`avna
52

^VRSTA, DUGOGODI[NJA POVEZANOST
Aleksandar Petrovi} i njegova majka bili su gosti Netsa na posljednjoj utakmici u New Jerseyu

{tampa kako bi diskreditovala njegovu predizbornu kampanju“, tvrdio je pred izbore u martu ove godine politi~ki stru~njak Sergej Markov.

NERASKIDIVA VEZA
Brooklyn Netsi su, tako|er, klub za koji je neraskidivo vezan i selektor repreze-

ntacije BiH Aleksandar Petrovi}. Njegov brat, pokojni Dra`en Petrovi}, dvije je godine nosio dres ovoga kluba. “Petrovi}i i Netsi, to je neraskidiva veza“, pri~a nam Aleksandar Petrovi}. “Čak i kada su promijenili vlasnika, menda`ment Netsa je ostao u sjajnim odnosima sa na{om familijom. Mama i ja smo bili pozvani na DRA@EN PETROVI]
Najbolji Evropljanin koji je nosio dres Netsa

SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

^UDESNA VEZA HERCEGOVINA-BROOKLYN
priliku, nakon {to su se u medijima pojavile pri~e o Dra`enovim nesuglasicama sa nekim od suigra~a ili sa pomo}nim trenerom koji je smatrao kako “tro{i“ previ{e lopti. Te 1993. godine, Dra`en je bio na pragu Knicksa, ali... Oti{ao je sa reprezentacijom Hrvatske u Poljsku odigrati kvalifikacijsku utakmicu. Po povratku stigla je vijest iz Njema~ke koja je rastu`ila ~itav svijet. Opkoljeno Sarajevo, u kojem su ljudi ginuli svaki dan, plakalo je za Dra`enom Petrovi}em. “Netsi su ostali svakodnevni dio na{eg `ivota, to je i logi~no“, sje}a se Aco Petrovi}. “U Zagrebu egzstira Dra`enov muzej koji je jedan od najposje}enijih muzeja u Hrvatskoj. Muzej ima separe, dio koji je posve}en Dra`enovom `ivotu u Netsima. Isto tako, u Dra`enovom lokalu su tri slike, ogromne fotografije ~ak u ve}oj veli~ini od prirodne, na kojima je Dra`en u dresu Netsa.“ Nakon Dra`ena, u NBA je igralo mno{tvo ko{arka{a sa prostora biv{e Jugoslavije. Neki su dosegli pristojne rezultate, ve}ina ih je ipak propala, vrativ{i se u Evropu kako bi o`ivjeli svoje karijere. Petrovi} je uvjeren kako }e Mirza Teletovi} u NBA biti itekako uspje{an, da tamo ne}e do`ivjeti sudbinu, recimo, Mate

TAJKUN ZALU\EN KO[ARKOM
Mihail Prohorov je, nakon kupovine moskovskog CSKA, postao i vlasnik Brooklyn Netsa

zadnju utakmicu koju su Netsi igrali u New Jerseyu prije selidbe u Brooklyn. Meni je iznimno drago da bi dva bh. ko{arka{a slijede}e godine mogla igrati u Netsima. Jedan je, naravno, Mirza Teletovi}. A drugi je Mostarac Bojan Bogdanovi}.“ Kada je Dra`en stigao u Netse, kazao je: “Sada je sve gotovo, dobio sam ovdje {to sam htio. Nitko me sada ne}e zaustaviti.“ Njegov u~inak bio je, u prosjeku 20 minuta i 10 ko{eva po utakmici, {to ga je ~inilo jednim od najboljih u ligi. U drugoj je sezoni postao jo{ bolji, jedan od najopasnijh napada~a u NBA. Sa prosjekom od 20,6 ko{eva po utakmici, te sa postotkom {uta od 51 posto, Dra`enu je dodijeljena titula ACIN PLAN ZA KVALIFIKACIJE ACIN PLAN ZA KVALIFIKACIJE

najboljeg {utera u NBA. Sa njim su Netsi prvi put u{li u doigravanje. Ve} tada su ga u svojim redovima htjeli kom{ijski New York Knicksi. Veliki Pat Riley nanju{io je

TAJNA JABLANICE: “U Jablanici se djeca bave svim sportovima... I u svim tim sportovima ima sjajne, nadarene djece. Nažalost, rijetko ko od te djece dobije pravu priliku da se nastavi usavršavati, da se pokaže na višem nivou. Nažalost, iako ima talenata, rijetki postanu sportaši na vrhunskom nivou“
Skelina ili Brune [undova koji su svoje ameri~ke karijere proveli sjede}i na klupi. “Mirza ne}e propasti“, kategori~an je Petrovi}. “Odlazak u NBA je njemu osobno velika nagrada za sve {to je napravio u `ivotu, ali nama to nije optere}enje. Mi }emo poku{ati kroz pripreme Mirzu staviti definitivno u najkomotniju mogu}u poziciju, a {to se ti~e reprezentacije, bit }e sli~no onome {to je igrao ove godine u Caji Laboral“, ka`e Petrovi}, zaklju~uju}i: “Siguran sam u to, on }e puno lak{e u Netsima dolaziti u priliku da {utira i poga|a. Pogledajte polufinale {panskog prvenstva. Sve mom~adi koje su igrale protiv Caje Laboral, sa Veli~kovi}em i Miroti}em igrale su 40 minuta face to face, svi su mogli ne{to napraviti. Mirza je bio uni{ten u tom takti~kom pogledu. Toga u Americi nema, tamo su i Deron Williams i Joe Johnson, imat }e puno vi{e prostora za onaj najja~i dio svoje igre, a to je {ut za tri poena.“
53

Otvoriti prostor za kreaciju ii ~udesni {ut Mirze Teletovi}a Otvoriti prostor za kreaciju ~udesni {ut Mirze Teletovi}a

19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

MEDIJSKI TEROR U RE@IJI SFF-a

Prema Ugovoru o medijskom partnerstvu, BHRT svake godine isplaćuje direktoru Sarajevo Film Festivala MIRSADU PURIVATRI 35.000 KM u gotovini i više od 53.000 KM u kompenzacijama, kroz korištenje marketinškog prostora; zbog potcjenjivačkog, bahatog tretmana, javni servis i njegovi uposlenici ogorčeni su ponašanjem direktora SFF-a

MEDIJSKI REKET MIRSADA PURIVATRE

SAMO ZA “RED CARPET”
Purivatra ve} godinama daje prioritet medijima iz susjedne Hrvatske u odnosu na doma}e medije koji prate Festival

Gazdi SFF-a bh. mediji su samo vi{ak i teret - njegovi prioriteti su hrvatski “ekskluzivci“ sa Nove TV i iz “Glorije“
54
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

EKSKLUZIVE I CENZURE
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

e} ~etvrtu godinu generalni medijski partner Sarajevo Film Festivala je BHRT. Saradnja sa BHRT-om po~ela je nakon {to je Purivatra odlu~io raskinuti ugovor o partnerstvu sa Federalnom televizijom, uz obrazlo`enje kako je zna~aj same manifestacije prevazi{ao entitetsku razinu, te da treba i}i na dr`avni nivo. Ove godine, me|utim, novinari i reporteri BHRT-a susreli su se sa brojnim problemima u realizaciji programa tokom pra}enja SFF-a a za sve su, ka`u, “zaslu`ni“ bahatost i arogancija ljudi iz organizacije Festivala, ponajvi{e Press slu`be SFF-a. Naime, umjesto obe}anih ekskluzivnih intervjua sa gostima i ekskluzivnog pra}enja najva`nijih festivalskih doga|aja, kolege sa BHRT-a su nerijetko bili potpuno u sjeni novinarskih ekipa iz susjedne Hrvatske, na prvom mjestu Nove TV i magazina Gloria, kojima je SFF dao prioritet u odnosu na svog glavnog medijskog partnera. Sve to mo`da i ne bi bilo iznena|uju}e da prema Ugovoru o medijskom partnerstvu, kako saznaje “SB“, BHRT svake godine Purivatri ne ispla}uje 35.000 KM u gotovini, te 53.500 KM u kompenzacijama, odnosno kroz kori{tenje marketin{kog prostora. Sli~an princip, tvrde na{i izvori, primjenjuje se i za pomenute medije iz Hrvatske koji imaju ekskluzivno pravo pra}enja pojedinih festivalskih doga|aja i razgovora sa gostima.

V

^EKAJU]I ZVIJEZDE I ZVJEZDICE
SFF posljednjih godina pretvorio se u biznis, turizam i “lov” na poznate li~nosti

POTCJENJIVA^KI ODNOS
Zbog pritu`bi svojih novinara, generalni direktor BHRT-a M uhamed Bakarevi} uputio je 12. jula protestno pismo direktoru SFF-a Mirsadu Purivatri. Povod je bio zaka{njelo i nepotpuno izvje{tavanje BHRT-a o dolasku legendarnog fudbalera Erica Cantone na Festival. “Nedopustivo je stavljanje ekipe BHRT-a, umjesto kako je Ugovorom definirano u ekskluzivni status, u status jedne od medijskih ku}a koje prate Festival, programski je {tetna nekoordinacija va{ih ljudi, {to je za posljedicu imalo vi{esatno nefunkcionalno dr`anje mobilne ekipe na ~ekanju i potpuno programski zaka{njelu reakciju plasiranja vijesti. Pitamo se u ~emu je onda ekskluzivitet statusa BHRT-a kao Generalnog medijskog partnera SFF-a, gdje se ogleda partnerski odnos ukoliko mi sa jedne strane dajemo sve resurse na raspolaganje, promotivno-programski smo do sada bezbroj puta iskazali sna`nu podr{ku Festivalu, no sa Va{e strane, i pored dosada{njih upozorenja na sli~ne propuste, na`alost, nemamo adekvatan odnos“, navodi, izme|u ostalog, Bakarevi} u pismu upu}enom Purivatri.
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Sa sli~nim problemima suo~io se i Milan Trivi}, direktor BH Radija 1 i ~lan Poslovodnog odbora BHRT-a. “Na{i urednici i reporteri nisu zadovoljni odnosom ljudi iz organizacije SFF-a prema novinarima. Mi ne tra`imo ni{ta specijalno - BHRT ima ugovor kao glavni medijski pokrovitelj Festivala, ali kolege to u svom radu ne osje}aju. Naprotiv, vi{e isti~u potcjenjiva~ki odnos SFF-a prema na{oj ku}i“, ka`e Milan Trivi}. “U kojoj mjeri . je to ta~no, ne mogu vam re}i, jer jo{ nisam razgovarao ni s kim iz organizacije SFF-a, ali o~igledno je potrebno da rukovodstvo dvije ku}e razjasni i otkloni ove probleme. Od SFF-a, kao i od svakog drugog, o~ekujem da mojim kolegama obezbijede normalne i profesionalne uslove za rad.“ Medijska cenzura, koju iz godine u godinu sve agresivnije poku{avaju nam etnuti organizatori SFF-a, posebna je pri~a. Kada je Slobodna Bosna prije pet godina objavila kriti~ki tekst o SFF-u i poslovnim malverzacijama direktora Purivatre, novinari na{eg magazina automatski su izbrisani sa mailing liste SFF-a - pozivi za press konferencije i ostale doga|aje prestali su stizati, a najvi{e ~emu se od organizatora sada mo`emo nadati jeste dobijanje akreditacije za pra}enje Festivala. Brojne kolege iz drugih medija, koji su jo{ uvijek koliko-toliko u Purivatrinoj “milosti“, sve glasnije se `ale kako uposlenici Press slu`be SFF-a konstantno poku{avaju kontrolisati koje }e se i kakve informacije o Festivalu objavljivati u novinama, na radiju i televizijama. O strahovladi koju su Purivatra i njegov tim zaveli me|u ovda{njim medijima mo`da najbolje govori ~injenica da su rijetke na{e kolege koje su spremne zvani~no govoriti o svemu ovome, jer se boje da bi mogli ostati bez posla. Leila Kurbegovi}, urednica kulture na TVSA koja ve} godinama prati Festival, ka`e da se od po~etaka ove filmske smotre do danas mnogo toga promijenilo, i to u negativnom smislu. “SFF se pretvorio u biznis, turizam, razne promocije, zabave i ‘lov‘ na poznate li~nosti. Najmanje se govori o onome {to bi trebala biti

. su{tina - a to je film“, ka`e Leila. “Bitno je ko je, kako je, s kim je pro{ao red carpetom, iliti crvenim }ilimom. Bitno je dolazi li neki holivudski glumac ili glumica. Tako se crvenim tepihom {e}u pjeva~i, fudbaleri, manekenke, politi~ari i kvazipoliti~ari, a sve je tje{nje postalo za one kojima je film strast i ljubav.“

SVEGA IMA, A NAJMANJE FILMA
Odnos prema doma}im medijima je iz godine u godinu sve lo{iji, nagla{ava na{a sagovornica: “ A ne treba zaboraviti ~injenicu da su upravo doma}i mediji svojim pozitivnim pri~ama, izvje{tajima i reporta`ama izgradili ovaj Festival. Danas smo mi ti koji posljednji saznamo sve, dok kolege iz regije imaju servirane informacije, zakazane ekskluzivne intervjue...“ Sve ovo je, podsje}a Leila Kurbegovi}, mnogo ranije uo~io i nekada{nji selektor programa Panorama i Posve}eno, ugledni njujor{ki filmski kriti~ar Howard Feinstein, koji je u na{ grad doveo Mikea Leeja, Alexandera Paynea, Bellu Tarra, Petera Mullana i mnoge druge. Feinstein je, podsjetimo, pro{le godine otkazao saradnju SFF-u, a tu odluku obrazlo`io je u tekstu koji je objavljen na filmskom web portalu indieWIRE, pod naslovom Za{to sam ostavio svoje srce u Sarajevu: {izofrenija filmskih festivala. “Ve}ina filmskih festivala nastali su na korporativnom ili na neprofitnom-umjetni~kom modelu koji otvara prostor za neslaganje, ili bar za debatu. U slu~aju Sarajevo Film Festivala, koji je Purivatrino privatno vlasni{tvo, kruti organizacijski {ablon zabranjuje konstruktivne promjene. Kao u vrijeme komunisti~kog diktatora Mar{ala Tita, nefleksibilna hijerarhija od vrha prema dnu je norma. Niko ne talasa“, napisao je izme|u ostalog biv{i selektor SFF-a, nakon ~ijeg je odlaska ukinut program Panorama koji je godinama bio me|u najpopularnijim festivalskim segmentima.
55

TRADICIONALNA ^EVLJANSKA KORIDA

SKA JAN A EVL RID ^ KO

Sedamnaesti put nakon rata u Čevljanovićima je, u nedjelju 15. jula, održana tradicionalna bosanska korida: zbog predstojećeg ramazana ove je godine zabilježena najlošija posjeta u poraću, no opet je bilo živo, veselo, raspjevano, razigrano, raspojasano, unatoč nesnosnoj ljetnoj vrućini

SAJAM KREME I SELJAKA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I]

N
56

a{em dragom, nikad pre`aljenom, rahmetli Nisvetu D`anki, zamjerali su {to je u svom TV serijalu Pozitivna geografija ruralnom dao prednost u odnosu na urbano. “Jok”, kazao je D`anko u posljednjoj, odjavnoj epizodi Geografije: “Urbanog je bilo taman onol’ko kol’ko ga ima u Bosni!” A, ima ga, znamo, malo. Evo, recimo, ako je Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo Film Festivala, personifikacija urbanog, kako je

dozvolio da mu pro{le sedmice, crvenim tepihom ispred nacionalne teatarske ku}e, pro{eta J elena Rozga, interpretatorica Bi`uterije, jedne od najprimitivnijih i najimbecilnijih pjesama koje su od Daytona naovamo snimljene na ovim prostorima? I za{to se, uop{te, tamo svake godine promovi{u raznorazne rozge i jo{ raznovrsnije mazge?!

PI[TI, ZVI@DI I SIJEVA
No, prepustimo Rozgu i zvijezde priglupe hrvatske serije Larin izbor, koje tako|e “zasja{e” na sarajevskom “red carpetu”, upravo toj “urbanoj” pri~i, i kre-

nimo na Čevljansko polje, ~etrdesetak kilometara udaljeno od Sarajeva, kako bi prisustvovali tradicionalnoj Koridi. Eto, ba{ da vidimo da li }e ~lanovi izvorne grupe Refkini ahbabi u{etati pod tendu, njima namijenjenu, kora~aju}i crvenim tepihom. Ma ne, nikako i nikada, oni su pro{etali travom od vrelog julskog sunca po`utjelom. Ba{ ~udno, jelde? A u {atoru, gdje se jaje u kakvom lon~i}u na stolu mo`e skuhati za pet, {est minuta, gledamo kolo za raju, jarane, ahbabe. Sve pi{ti, zvi`di i sijeva, a oluja se ne sprema. A piva nikad nije dovoljno hladna. I dok je, onako kao ~aj od hmelja, pijuckamo pod
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

POSVETA NISVETU D@ANKI

NE SAMO SAJAM KREME I SELJAKA, VE] SAJAM - SVEGA
Na ^evljanskom polju mogli ste i u`ivati u svje`em zraku, kupiti dres Edina D`eke, pojesti glavu{u i slu{ati Refkine ahbabe

Po broju posjetilaca najve}a korida u BiH odr`ava se u ^evljanovi}ima, a po broju bikova koji se takmi~e prvo mjesto jo{ uvijek dr`i ona Grme~ka
suncobranom, mala sarajevska je u opticaju, razgovaramo sa Besimom Gljivom, predsjednikom Organizacionog odbora narodnog teferi~a u Čevljanovi}ima. Pitamo ga, u startu, kako to da ne{to {to je Zakonom zabranjeno obezbje|uje MUP Kantona Sarajevo: “Odli~no pitanje, ~estitam. Toliko se brzo u na{oj dr`avi mijenjaju zakonski i podzakonski akti da vi novinari ni ne uspijete skontati kad su se promijenili. Zakon o za{titi i dobrobiti `ivotinja je donesen, me|utim, na istoj sjednici je donesen zaklju~ak da se podzakonskim aktom, u ~lanu 4, odobri tradicionalno odr`avanje natjecanja bosanskih bakova, a ne borbi bikova, pod odre|enim pravilima. A, pravila su: ne o{triti rogove, ne hu{kati `ivotinje na borbu, ne nagoniti, ne izlagati strahu, ne
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

prisiljavati ih ni na {ta {to nije prirodno. Svaka ovakva manifestacija je legalna, ako je legalno prijavite. Nadle`no ministarstvo u svakom kantonu treba da izda veterinarsku saglasnost, koja iziskuje prethodne radnje: da imate kvalitetno ogra|en prostor, da ste pribavili dovoljno policajaca - a ja ovdje imam 150 policajaca, pedeset za{titara i 180 lokalnih redara - a imam ~ak i sanitetska i vatrogasna vozila. Kad sve to pribavite, kad zaokru`ite, onda dobijete i veterinarsku saglasnost. I, normalno, trebate predo~iti zdravstvene kartone svih bikova koji se bore.” Ali, haj’mo biti ta~ni i precizni, pa pro~itati i ovo: Na osnovu ~lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na

42. sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 17. i 29. decembra 2008. godine, i na 25. sjednici Doma naroda, odr`anoj 26. februara 2009. godine, usvojila je: Zakon o za{titi i dobrobiti `ivotinja. Potom slijedi: Poglavlje II. - Za{tita `ivotinja pri dr`anju i uzgoju. Član 4. - Za{tita `ivotinja pri dr`anju. Idemo dalje, samo na slovo “f”, jer predugo je sve to za ubaciti u novine: Posebno je zabranjeno: Provjeravati o{trinu `ivotinje na drugoj `ivotinji, hu{kati jednu `ivotinju na drugu, te prire|ivati borbe `ivotinja, uklju~uju}i borbe pasa, bikova, medvjeda, pijetlova kao i svih ostalih `ivotinja... Eto. No, nismo inspekcija i nismo na Čevljansko polje do{li da podsje}amo na Zakon, nije to na{a ni du`nost ni obaveza, ve} idemo u “obilazak”.
57

TRADICIONALNA ^EVLJANSKA KORIDA

^EVLJANSKI AHBABI
Besim Gljiva, predsjednik Saveza klubova uzgajiva~a i ljubitelja bosanskog bika u BiH (fotografija lijevo); glavni i odgovorni urednik Slobodne Bosne Senad Avdi}, rukovodilac obezbje|enja ^evljanske koride Samir ^aji}, jedan od direktora u Sarajevskoj pivari (koga ovom prilikom molimo da nam se javi da se, kona~no, upoznamo) i jo{ jedan ~lan glavnog obezbje|enja, Nijaz Selimovi} (fotografija desno)

Ka`u nam na Čevljanskom polju da je posjetilaca duplo manje nego pro{le godine, a mo`da i tri puta. Ustvari, posjeta je mo`da i najlo{ija od 1996., kada je prvi put poslije rata odr`ana Čevljanska korida, ~ije je premijerno izdanje zabilje`eno ~etrdeset i devet godina ranije, kada su se ~obani iz ovog kraja, potpuno neorganizovano, po~eli uklju~ivati u sportske discipline: bacanje kamena s ramena, bacanje klisa, utrke, hrvanje i mini koride. A razlog za ovogodi{nju slabu posjetu je predstoje}i ramazan. Jer, Bo{njaci prestaju piti heftu, petnaest ili mjesec dana prije svetog mjeseca, kako ko sebi odredi. Pa je tako ove godine zabilje`en dolazak tridesetak hiljada posjetilaca. Uh, kako li je tek kad se ovdje usidri njih 80.000, kao pro{le godine! Ne mo`e{ se s parkinga i{~upati do pono}i. I, ne dolaze na Čevljansko polje samo Bo{njaci, da ne bude zabune, ve} svi konstitutivni narodi u na{oj dr`avi, ali i oni ostali. Ne bi se iznenadili da smo ugledali i Sejdi}a i Fincija.

mevlud, iako podr`avam i mevlud, samo u pravo vrijeme”, obja{njava Besim Gljiva. Posljednjih godina sami se finansiraju, a kompletna manifestacija odr`ava se na privatnim livadama. “Ako imate privatnu livadu, tu nijedan zakon ne mo`e uticati.” Zakup livada se pla}a od prihoda dobijenog prodajom ulaznica; jedan tiket ove je godine ko{tao 5 KM. Ulaznice se napla}uju samo onima koji su do{li glavnim putem, a Polju se mo`e pri}i i iz nekoliko drugih pravaca, gdje nema naplatnih punktova. Dnevni obrt je, prema gruboj procjeni, VUKAN \UKA, PRVE GUSLE BiH

negdje oko 500.000 KM, a gazde svih tezgi, ra`anja, ro{tilja, {tandova i fri`idera, imaju odobrenja za rad mada, veli Gljiva, “ima i seljaka koji svoju janjad trebaju prodati, a nemaju fiskalnih ra~una”. Pitali smo na jednoj tezgi mo`e li se ne{to platiti kreditnom karticom. Odgovorili su nam da mo`e, ali samo iza prikolice, dok punkt za pla}anje postoji i u ~etinarskoj {umi, koja jednim dijelom zatvara “amfiteatar”. Kad, nekad po`utjelom nekad pra{njavom stazom, pro{etate od ringi{pila, koji ozna~ava start provoda, pa do samog

“U našoj državi sam uvijek prvi ili drugi”
“Vidite li onaj plavi kamion?”, pita nas Besim Gljiva dok stojimo taman iznad prostora ogra|enog za borbu bikova: “E, oti|ite tamo i pitajte ko je Vukan \uka. A to je, da znate, trenutno najbolji guslar u BiH. Recite samo da vas je poslao organizator.” Oti|osmo, prona|osmo Vukana kako odmara u hladu plavog kamiona i pozvasmo ga na ~a{icu razgovora. “U ^evljanovi}e sam do{ao na poziv organizatora Gljive. U Bosni i Hercegovini se nekada odr`avao Festival guslara, a i sada imamo tu manifestaciju. Imamo je i u Srbiji i u Crnoj Gori. Me|utim, danas postoji i Savez guslara za sve tri dr`ave. I onda se, u maju svake godine, odr`avaju republi~ki festivali, a negdje u septembru i festival koji organizuje Savez, a na kojem nastupa po deset najboljih iz tri dr`ave. Kod nas sam uvijek prvi ili drugi, a na saveznom takmi~enju me|u prvih pet”, ka`e \uka i odgovara na pitanje mo`e li se `ivjeti od gusli: “Ne mo`e. Ali, ja pravim gusle. Pored toga, radim i drugu rezbariju, pa mogu nekako da se uklopim.”

MANIFESTACIJA NA PRIVATNIM LIVADAMA
U nedavnom intervjuu, jedan od vode}ih sociologa i politologa u regiji, prof.dr. Dra`en Lali}, rekao nam je da se na fudbalskim stadionima i oko njih u BiH “navija~i me|usobno dominantno sukobljavaju kao ‘~etnici’, ‘usta{e’ i ‘balije’“. Na Čev ljanskom polju nema sukoba, a ni posjetioci se ne oslovljavaju prethodno spomenutim “terminima”. “Bo`e sa~uvaj! Spreman sam da ovu manifestaciju prekinem onog momenta kad na|ete bilo kakav simbol, znak, ili bilo {ta {to }e iritirati neku drugu stranu. I trudimo se da ne napravimo
58

Vukan \uka, Vukan \uka, guslar iz Bijeljine guslar iz Bijeljine

SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

POSVETA NISVETU D@ANKI
prostora za borbu bikova, mo`ete zaklju~iti da ste na Čevljanskom polju, te nedjelje 15. jula, vidjeli isklju~ivo nasmijana lica, ~uli raspjevana grla i da ste mogli kupiti sve osim aviona. Mogli ste se jeftino i obu}i i najesti. Po~ev{i od tezge iznad koje pi{e: Skoro sve po 1 KM. ]evape ste mogli kupiti za dvije, a kilogram pe~ene janjetine za 25 KM. To su “artikli” koji se, uz sokove i pivo, na ovakvim “susretima” najbolje prodaju. Fudo iz Visokog, kod kojeg smo masno objedovali, re~e nam da je do 16 sati prodao ~etrdeset janjadi: “Da su mi dvije Čevljanske koride godi{nje, ni{ta vi{e ne bih trebao raditi.” [to zna~i da nema potrebu raditi do 15. januara 2013. godine. I zaista, tamo je jedini problem {to mo`e nestati mesa. Jesmo li mi to ~uli da izvjesna individua u {atoru najavljuje pjesmu Adidas dimije? Postoji jedna kompozicija koja se tako zove, ali je sigurno da je pjesma u tom trenutku, ~uli smo to bez tehni~kih problema, bila “za Dinu iz Ljubljane i za sve Spahi}e {irom svijeta”. A kad bi se sva kola u Polju stopila u jedno, mogla bi se komotno pozvati Guinnessova komisija, pa da potvrdi novi kolo-rekord. Jednom razigranom spletu ruku i nogu, gledamo, podr{ku daju dvojica pjeva~a. Jedan na mikrofon galami: “Jo{ malo pa nestalo”, dok drugi jeca i arlau~e u isto vrijeme: “Ka`i mala koliko je sati, da te do|e lola milovati...” Opleti! “Objektu”, pak, u kojem pjeva Rizo Hamidovi} ne mo`e se ni pri}i.. Gu`va je u Polju kao u sarajevskoj Ferhadiji, kad su se pro{le sedmice integrisali dijaspora, gosti SFF-a i domicilno stanovni{tvo. “Ono je Nihada s Hayata, najbolja pjeva~ica u BiH”, re~e neko, a njegov jaran, kad je ugledao centralnu pozornicu stacioniranu na {leSPORT I ZABAVA SPORT I ZABAVA peru, nadovezuje se: “Dobro je to, ali ovdje pra{ine ima k’o na Divljem zapadu.” [to je uz dim s ro{tilja vjetrom nanesen i u`egle rosne kapi {to niz lice slijevaju se, jedinstven osje}aj v sodelovanju z naravo. Srebrenika, Han Pijeska, Zvornika, Kalesije, iz Krajine i Hercegovine, iz Olova, Vlasenice... A pobijedili su, 15. jula, i to }e vam vjerovatno puno zna~iti: Maks, Brijezonja, Brisko, Zlatonja, Lozonja, Baron i Bri`an. Gazdama bikova po ugovoru je pla}en dolazak i borba njihovih ljubimaca, pa organizatore ni ne interesuje ko je koga pobijedio. Mada, ni{ta od isplate ako se ne pobodu. A pobjednicima raste, i to je najve}a nagrada, tr`i{na vrijednost ako pobijede u Čevljanovi}ima. “Kao Edinu D`eki kad da go Manchester Unitedu”, re~e neko iza nas na centralnoj pozornici. S na{e lijeve strane sjedi Milenko Srdi}, legenda svih korida i teferi~a u BiH, komentator, animator, zabavlja~. Obratio se i nama, u pauzi izme|u dvije konferanse: “Au, Slobodna Bosna je ~itana, zato po~injem. Ja sam Milenko Srdi}, Kakanj, Rudnik mrkog uglja, povr{inska eksploatacija. Vodim ove manifestacije u Čevljanskom polju, evo ve} ~etrnaesta godina. Pisati istorijat ove ~evljanske manifestacije veoma je te{ko i tebi kao novinaru, profesionalcu, a kamoli meni kao rudaru. Ali, hajde da ispratimo ovu borbu...” Te{ko je pohvatati, zaista, sve ono {to izgovori Milenko u vrijeme borbe. No, idemo sa nekim parcijalnim best ofom. “Maks je, izgleda, u rikvercu, a imamo dva rikverca: sporohodni i brzohodni”; “Uh, uh, gdje pobje`e... Zvijezda tjera mjeseca”; “Pozdravljamo na{e goste iz Obale Slonova~e, gdje je ro|en ~uveni fudbaler Didier Drogba”; “Posjeta nam je ove godine ne{to slabija, zbog ramazana. Ali, govorio je jedan hod`a: Samo lo~ite, ali ako ve} lo~ete, onda neka to bude Sarajevska”; “Pro{le godine sam na Grme~u ~estitao Bajram, pred 120.000 ljudi”; “Kriminal nam je u rasulu, zato ga imamo na sve strane”. A, prije nego {to krenemo nazad, u Sarajevo, opet }emo se, uz du`no po{tovanje, sjetiti Nisveta D`anke. “Na{ rahmetli D`anko je prvi ~ovjek iz svijeta novinarstva koji je ovu manifestaciju, ovakvu kakva jeste - a ja je zovem bosanski lonac, gdje ima i kreme i seljaka, i cigana i lopova - digao u eter. Svake godine bio je na{ dragi gost. D`ankin odlazak veliki je gubitak upravo za ovog, obi~nog ~ovjeka”, govori nam Besim Gljiva, koji obavlja i funkciju predsjednika Saveza klubova uzgajiva~a i ljubitelja bosanskog bika u BiH i jo{ ka`e da se, po njihovom kalendaru koji se mora po{tovati, u na{oj dr`avi tokom godine organizuju osamdeset i dvije koride. Savez, jo{ i to, ima dvadeset i jedno udru`enje i 25.000 ~lanova. Sljede}a Čevljanska korida bi}e odr`ana tre}eg dana Ramazanskog bajrama. “Bi}e to spektakluk”, rekao bi Nisvet D`anko. Eh...
59

“KREATIVNI NERED” I KREATIVNI RAD
A Samira Čaji}a, rukovodioca obezbje|enja na Čevljanskoj koridi, vlasnika i direktora Agencije za za{titu ljudi i imovine Cipos i nekada{njeg pripadnika Specijalne jedinice MUP-a RBiH - Odred policije Bosna, pitamo kako se, zapravo, mo`e kontrolisati taj “kreativni nered”: “Kreativnim radom. A ako se desi problem, reagiramo u zavisnosti od stepena ozbiljnosti. Ne mo`emo grubo reagirati na sitne probleme. Krenemo od upozorenja, razgovora, u koordinaciji s policijom, koja nekada naredi da se prestane s vr{enjem neke aktivnosti. Bez policije ovdje ni ne mo`emo odr`avati javni red i mir. U biti, mi ovdje i nismo zadu`eni za javni red i mir koliko smo zadu`eni da odr`avamo kontrolu na ovim sedam, osam prilaza i da sve uo~ene prekra{aje prijavimo policiji, koja sa svojim interventnim patrolama probleme rje{ava shodno sa zakonom. Ovaj posao na Čevljanskoj koridi radim peti put. I ne mogu re}i da nije bilo incidenata, ali se ni{ta ekstremno nije desilo. Ponosan sam {to da sada nisam uo~io nijedan incident na bazi vjerske, nacionalne, rasne, polne netolerancije. Ljudi igraju kola, provode se, a mi kao tehni~ka lica ovdje smo da im to omogu}imo.” Jo{ nekoliko detalja: po broju posjetilaca u BiH je najve}a Čevljanska, a korida koja okuplja najvi{e bikova je Grme~ka. U subotnjem programu ovogodi{nje Čevljanske koride bile su tri, a u nedjelju sedam borbi bikova ili natjecanja bosanskih bakova. Bikovi su doputovali iz Kaknja,

Ovogodi{nju ^evljansku koridu Ovogodi{nju ^evljansku koridu pratilo je oko 30.000 posjetilaca pratilo je oko 30.000 posjetilaca

19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

GARANTNO PISMO ZA @IVOT

Početkom ove sedmice u Ljubuškom je premijerno prikazan dokumentarni film o NEDELJKU NEÐI GALIĆU, Hrvatu koji je tokom rata uz pomoć falsifikovanih garantnih pisama spasio oko hiljadu Bošnjaka iz logora Heliodrom; najava prikazivanja ovog filma, koji je snimljen u produkciji NVO “Gariwo“, izazvala je burne reakcije lokalnih udruga proisteklih iz rata, koje su tražile zabranu projekcije; “SB“ donosi priču o Neđi Galiću, hrabrom čovjeku, heroju i “izdajniku“

SCHINDLER IZ LJUBUŠKOG
Pi{e: MAJA RADEVI]

U

NE\O GALI] (1949 - 2010)
Herojski ~in Hrvata iz Ljubu{kog u vremenu zla

nekim sretnijim vremenima, Ljubu{aka Nedeljka Ne|u Gali}a (1949 - 2010) u njegovom kraju spominjali bi mo`da najvi{e po tome {to je bio prvi mladi} u Ljubu{kom koji je nosio dugu kosu. Zbog te “buntovne“ kose, pri~a njegov sin Bojan, Ne|u su svojevremeno izbacili iz srednje {kole. Ali, nije se on tako lako predao: tu`io je {kolu i na kraju dobio presudu. [kola mu je morala platiti od{tetu, a Ne|o je od dobijenog novca kupio dvije gitare i osnovao bend. “Ne|o je bio druga~iji. Nosio je dugu kosu, svirao je gitaru, {lampavo se obla~io, vozio je fi}u, slu{ao Rolling Stonese... Rekao mi je da se zaljubio u moj osmijeh, a ja sam ‘pala’ na ru`e, na knjige koje mi je kupovao, poeziju koju mi je ~itao... Vjen~ali smo se 9. maja, na Dan pobjede nad fa{izmom, {to je na neki na~in obilje`ilo cijeli na{ brak, na{ `ivot“, pri~a Ne|ina supruga [tefica Gali}.

KRV I HIMNA
Do po~etka ‘90-ih godina, Ne|o, [tefica i njihovo troje djece `ivjeli su u Ljubu{kom. Ne|o je radio kao fotograf, djeca su i{la u obdani{te i `ivot je tekao mirno, bez velikih potresa. A onda je do{lo vrijeme bu|enja “nacionalne svijesti“ i svrstavanja u torove. “Bilo je to nepun mjesec poslije ubistva Bla`a Kraljevi}a, po~etkom septembra 1992. Sa Li{tice, gdje sam odr`ao ispite za studente Gra|evinskog i Ma{inskog fakulteta, si{ao sam u Ljubu{ki. [etao sam Ljubu{kim uzdu` i poprijeko, obu~en u

maskirnu vojnu uniformu sa starim bosanskim grbom - plavi {tit sa zlatnim ljiljanima - na grudima. Jo{ nije bilo pravog sukoba izme|u Armije i HVO-a. Osim radoznalih pogleda na ljiljane na mojoj vojni~koj bluzi, nisam izazvao nikakvu naro~itu podozrivost, mada sam se pribojavao, jer su neke naznake sukoba ve} postojale. Bla`a su zapravo i ubili mu~ki zato {to je odlu~io da se pridru`i vojsci sa ljiljanima. Kad sam ve} pomi{ljao da se vratim u Mostar, u dnu Ljubu{kog u izlogu radnje u prizemlju - sad znam da je to radnja i ku}a porodice Ne|e Nedeljka

Gali}a - ugledao sam ogroman grb sa ljiljanima. Dotle nisam nigdje ve}i i ljep{i bosanski grb vidio: blje{tavo plavi {tit sa zlatno`utim ljiljanima. Ogroman, metar sa metar. Pored ljiljana na mojim grudima, to je sigurno bio jedini grb sa ljiljanima tog dana u Ljubu{kom“, sje}a se prof. dr. Behd`et Mesihovi}. Pri~a o Ne|i Gali}u, laureatu Nagrade Du{ko Kondor za gra|ansku hrabrost, koja mu je posthumno dodijeljena ove godine, ispri~ana je kroz dokumentarni film Ne|o od Ljubu{kog autorice Svetlane Broz, u re`iji Mirka Kurili}a. Film je ra|en u

Protiv filma o Ne|i Gali}u ustali su oni koji su u ratu “hrabrost“ dokazivali hapse}i civile i odvode}i ih u logore, za razliku od Ne|e koji ih je spa{avao
60
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

PRI^A O NE\I GALI]U
produkciji NVO Gariwo, a premijerno je prikazan 16. jula u prostoru op}inske Vije}nice u Ljubu{kom, uprkos o{trom protivljenju nekoliko tamo{njih udru`enja hrvatskih branitelja i invalida Domovinskog rata koji su tra`ili zabranu prikazivanja zbog “iskrivljavanja istine“ o ratnim doga|ajima na ovom podru~ju i “uno{enja nemira“ me|u lokalno stanovni{tvo. Uo~i po~etka projekcije, pred zgradom Vije}nice okupilo se tridesetak gra|ana koji su, uz prepoznatljiv nacionalisti~ki kolorit, nosili zastave HercegBosne i Hrvatske i pjevali domoljubne (prete`no Thompsonove) pjesme. Sli~ni prizori na ulicama Ljubu{kog mogli su se vidjeti i 1993. godine, kada se `ivot Ne|e i [tefice Gali}, zajedno sa `ivotima hiljada Bo{njaka iz Ljubu{kog, zauvijek promijenio. “Odjednom su po~eli barjaktari hodati ulicama i nositi hrvatske zastave. U po~etku su te zastave bile zavezane skupa s bosanskim, a kasnije same. Kad je Ne|o prvi put ~uo hrvatsku himnu na Humcu, u sveti{tu Svetog Ante, rekao mi je: [tefice, bi}e krvi. Ova himna na ovim prostorima mo`e zna~iti samo krv“, sje}a se [tefica Gali}. Ne|ino predvi|anje uskoro se obistinilo. Memnuna Mahi} u filmu govori o 15. avgustu 1993. - dan koji, kako ka`e, Bo{njaci iz Ljubu{kog ne}e zaboraviti: “Od ranog jutra vojnici su u kombijima i{li od ulice do ulice i pozivali Bo{njake da se jave ispred zgrade tada{njeg MUP-a. Ljudi su i{li i javljali se, ne znaju}i da ih tamo ~ekaju ve} pripremljeni kamioni. Sve koji su do{li tog dana ukrcali su u kamione i odveli na Heliodrom.“ Tih dana Ne|o Gali} oti{ao je u policijski sto`er. Molio je da prestanu odvoditi Bo{njake: “Ljudi moji, ovo je ludost, ne mo`ete to raditi, ovo je zlo~in!“ Neki zapovjednik iz sto`era, ~ije ime [tefica ne pamti, odgovorio je njenom mu`u: “Ne}e nama komunjare zapovijedati PRIZNANJE ZA GRA\ANSKU HRABROST
Gali}u je ove godine posthumno dodijeljena Nagrada Du{ko Kondor

s kim }emo mi Hrvati `ivjeti! Ako ti je `ao balija, ho}e{ i ti s njima?“ Ne|o se tog dana vratio ku}i slomljen, ka`e [tefica: “Nismo znali {ta da radimo...“ Nedugo nakon “incidenta“ u sto`eru, u ku}u Gali}a faksom je stiglo pismo `ene iz Stoca. Bilo je to garantno pismo za jednog od Bo{njaka koji su bili zato~eni na Heliodromu. Garantna pisma HVO je uva`avao, ali samo uz jedan uvjet: svako koga na temelju pisma oslobode iz logora, mora oti}i iz Ljubu{kog u roku od 48 sati. “Poslije tog prvog, pisma su na na{ faks po~ela da sti`u jedno za drugim. Po cijele dane i no}i stizala su garantna pisma, koje sam ja izjutra ~itala i dijelila `enama. @ene su stajale ispred na{e ku}e i ~ekale“, pri~a [tefica. “U to vrijeme prozvali su nas ‘mud`ahedinska ambasada‘, jer smo pomagali tim ljudima.“ Uprkos tome {to su znali da ih ~eka protjerivanje iz njihovih domova, porodice koje su dobile garantna pisma od rodbine ili prijatelja iz inostranstva, smatrale su se sretnima. Ali, spas nije stizao faksom Gali}a za sve - bilo je i onih za koje nije imao ko poslati pismo, ka`e [tefica: “Bilo je stravi~no gledati te `ene koje su iz dana u dan ~ekale, a nisu dobijale garantno

pismo. Plakale su, sjedile na stepeni{tu ku}e, molile... Nismo znali {ta da radimo. I onda smo po~eli krivotvoriti pisma.“ Ne|o Gali} i njegova supruga mjesecima su kopirali originalna garantna pisma da bi ih zatim, sa promijenjenim imenima, nosili u policijski sto`er. Iz logora Heliodrom na taj na~in spasili su vi{e od hiljadu Bo{njaka. Mnogi su prona{li uto~i{te u njihovoj ku}i, poput nane Habibe Kari}, koja je sa Ne|om, [teficom i njihovom djecom `ivjela oko dva mjeseca: “Prona{ao je kasetu na kojoj u~i hod`a i pu{tao mi je da slu{am, da bi mi bilo ugodnije u njihovoj ku}i. Eto, koliko je bio pa`ljiv i fin.“

ZA ^ISTU NACIJU
Ono {to je Ne|o uradio za svoje sugra|ane Bo{njake tokom rata u Ljubu{kom zauvijek ga je obilje`ilo, kao i njegovu porodicu. Na`alost, ne na onaj dobar, pozitivan na~in. Ljudi su prijetili, pljuvali, okretali glavu. U svakoj normalnoj zemlji na svijetu, Ne|o Gali} bi bio epski junak, heroj kojem bi podigli spomenik. Za ve}inu Hrvata iz Ljubu{kog, Ne|o je bio nacionalni izdajnik. Nakon {to su svi preostali Bo{njaci protjerani iz Ljubu{kog, Ne|o i [tefica odlu~ili su se za dobrovoljno izbjegli{tvo. “Ne|o je rekao: ‘Ja ne bih mogao dignuti glavu od stida ako ostanem ovdje. Ne mogu ostati sa fa{istima koji `ele ‘~istu’ naciju. Evo im, neka ostanu, neka `ive sami, ~isti.’ I tako smo i mi oti{li za na{im prijateljima, u neizvjesnost“, pri~a [tefica. Porodica Gali} pro`ivjela je nekoliko mirnih godina u Če{koj Republici, u Pragu, a onda su odlu~ili da se vrate u Ljubu{ki, misle}i: rat je davno zavr{en, stvari su se sada promijenile, ljudi su se promijenili. Ubrzo po povratku u rodni grad shvatili su, me|utim, da je u mentalnim sklopovima mnogih njihovih sugra|ana sve ostalo manje-vi{e isto kao i devedesetih godina: i dalje su im okretali
61

PROTESTI UO^I PREMIJERE FILMA U LJUBU[KOM
Uprkos najavama udruga HVIDRA-e, ispred Vije}nice se okupilo tek 30-tak prosvjednika
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

GARANTNO PISMO ZA @IVOT
SVETLANA BROZ, AUTORICA FILMA O NE\I GALI]U

“Građane Ljubuškog u strahu drži šačica fašista i huškača“
“Tresla se gora, rodio se mi{“ - ovako Svetlana Broz, autorica filma Ne|o od Ljubu{kog, ukratko opisuje proteste dijela gra|ana Ljubu{kog zbog prikazivanja filma o Ne|i Gali}u. “Bilo je mnogo pretnji, ru`nih tvrdnji i komentara na raznim internet stanicama. Ti stavovi dolaze od onih koji jo{ nemaju hrabrosti da se suo~e sa istinom, od onih koji su shvatili da istina prvi put nakon 19 godina dolazi u njihov mali grad sa ovim filmom, i da }e verovatno morati da odgovore svojoj deci na pitanje: A gde si ti tata bio, i {ta si radio kad su odvodili na{e kom{ije Bo{njake u logor?“, ka`e Svetlana Broz. “Ipak, film je prikazan pred prepunom salom, publika je na kraju dugo aplaudirala i to je na{a najve}a nagrada. Ono {to je mene zaista obradovalo i {to mi je dalo nadu jeste ~injenica da su u sali bili ljudi koji pripadaju razli~itim etni~kim grupama i svi su oni sa velikom pa`njom odgledali film. Sna`ni aplauz na kraju bio je aplauz koji je zaslu`io Ne|o Gali}, svojim `ivotom i borbom za ljude. Sva istina o ’93. godini,

DOKUMENTI LJUDSKE DOKUMENTI LJUDSKE HRABROSTI HRABROSTI

Profesor Uwe Kitzinger, Profesor Uwe Kitzinger, Svetlana Broz ii Memnuna Mahi} Svetlana Broz Memnuna Mahi}

progonu Bo{njaka i etni~kom ~i{}enju Ljubu{kog slila se u ~oveku koji se jedini tome suprotstavio. Kako to ka`e jedan od na{ih sagovornika u filmu - u to vreme je u regiji Ljubu{kog `ivelo oko 40.000 ljudi, i svako od njih je mogao u~initi isto {to i Ne|o Gali}. Da ih je bilo jo{ samo dvadeset takvih kao Ne|o, mo`da bi sve bilo druga~ije. Ali nije bilo nikog osim njega.“

Problem suo~avanja sa istinom i pro{lo{}u nije problem samo Ljubu{kog, nego velikog dijela Bosne i Hercegovine, nagla{ava Brozova: “Taj problem je, naravno, najizra`eniji kod onih koji su u~estvovali u zlo~inima, a oni koji nisu ~inili zlo~ine okretali su glavu na drugu stranu. Ti ljudi, koji su bili pasivni posmatra~i, po meni su tako|er odgovorni, jer }utanje

je sau~e{ni{tvo u zlo~inu. Ali ako tada nisu imali hrabrosti, zbog straha od onih koji su nosili oru`je i mislili da su svemogu}i, danas, 19 godina kasnije, }utanje i pristajanje je po meni najve}i zlo~in. Ljubu{aci danas imaju {ansu da priznaju kako je stra{no ono {to se dogodilo 1993. godine, da ka`u da su njihove kom{ije stradale, da tra`e oprost i da im garantuju da se tako ne{to vi{e nikad ne}e ponoviti. Tek tada }e Ljubu{ki imati mogu}nost za jednu novu etapu. @alosno je da su ve}ina Ljubu{aka danas prestravljeni od iste te grupice hu{ka~a koja je harala devedesetih. Kako nije sramota regiju od 30.000 ljudi da se pla{i jedne {a~ice razularenih bandita, koji sa svojim fa{isti~kim insignijama dr`e u potpunoj stravi ~itav grad?!“ Film Ne|o od Ljubu{kog snimljen je kao dio projekta “Budi promjena - napravi ne{to“, u okviru kojeg }e biti realiziran dokumentarni serijal o ljudima koji su iskazali gra|ansku hrabrost u ratovima na prostoru biv{e Jugoslavije, najavljuje Svetlana Broz.

POBJEDA NAD POBJEDA NAD FA[IZMOM FA[IZMOM

POTRESNO SVJEDO^ANSTVO

Ne|o ii [tefica Gali} Ne|o [tefica Gali}

Gali}eva supruga [tefica ii k}erka Ma{a Gali}eva supruga [tefica k}erka Ma{a (u sredini) na premijeri u Ljubu{kom (u sredini) na premijeri u Ljubu{kom

le|a na ulici, napadali, prijetili bombama, nazivali ih komunjarama... Ne|ini prijatelji ka`u da zbog svega toga Ne|o vi{e nikad nije bio isti - razo~arenje i stres donijeli su mu te{ku bolest, a prije nego {to je umro, svojoj `eni rekao je da ne `eli da ga sahrane u Ljubu{kom, da mu pljuju po grobu. Ne|o Gali} sahranjen je na mostarskom groblju Sutina, blizu grobova
62

svojih ro|aka, partizana i antifa{ista kojima se ponosio. Mo`da je najve}a pobjeda Nedeljka Ne|e Gali}a, Oscara Schindlera iz Ljubu{kog, u rije~ima njegovih sinova u filmu: “I ja bih to isto napravio da sam bio na njegovom mjestu, da se sada sve ponovi.“ “Moj tata je poseban, ~ovjek ispred vremena, uvijek“, ponosno ka`e Ne|ina k}erka Ma{a.

Djeca Ne|e Gali}a zaista se imaju ~im ponositi. Za razliku od one grupice “prosvjednika“ koji su se po~etkom ove nedjelje okupili ispred Vije}nice u Ljubu {kom, koji i dalje sanjaju “~istu“ naciju i pjevaju Thompsonove hitove, i najve}i im je strah da ih njihova djeca ne pitaju {ta su radili za vrijeme rata.
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

IZ DNA DU[E I SRCA

Rođena je u Sarajevu, odrastala u Mariboru, školovala se u tom gradu, u Ljubljani i u Klagenfurtu, trenutno živi u Austriji, a za dva mjeseca je u Berlinu, gdje će studirati na tamošnjoj prestižnoj Jazz akademiji; našem saradniku MIRNA BOGDANOVIĆ je, između ostalog, govorila o svojoj dosadašnjoj karijeri, o Sarajevu i o svom zamišljenom cilju: SAD-u

JAZZ JE NJEN IZBOR
Mirna Bogdanovi}, Sarajka u Mariboru, Ljubljani, Klagenfurtu, Berlinu...

SAV TAJ MIRNIN JAZZ
Pi{e: TONI SKRBINAC (Maribor)

K

o zna {ta bi i s tatom, @eljkom Bogdanovi}em, djetetom iz sarajevskog Aneksa, bilo da je ranije dobio gitaru, i{ao u muzi~ku {kolu, imao pravu ekipu? Ovako, dobacio je do predgrupe na koncertu Zdravka ^oli}a u Celju prije nekih desetak godina i do svirke na svadbama i proslavama raznih jubileja. Otkako je do{ao u Maribor, prije dvadeset i dvije godine, uz sve poslove koje je radio stalno je pjevao i svirao sa svojim orkestrom Balkan ekspres. Oni na slovena~koj sceni predstavljaju ne{to kao otprilike d`uboks ili yuboks za nostalgiju. Malo sevdaha, malo starogradske, malo Indexi, Dugme i razne estradne zvijezde sa nekada{nje muzi~ke scene.

U MUZI^KOM OCEANU
No, @eljko je sa svojom Maribor~ankom Darijom u ovaj slovena~ki grad, osim svoje gitare i kofera, donio i dvogodi{nju djevoj~icu, Mirnu Bogdanovi}. A ona je na vrijeme imala i dobila sve ono {to on nije. Sa sedam upisala muzi~ku, Odsjek klavir, u dvanaestoj dobila i gitaru, sa nepunih {esnaest ve} se otisnula na nestalni, a zamamni put estradni. Prije nekoliko dana gostovala, kao i njen momak J ure u Mariboru, na ~uvenom Lent Festivalu. Jazz i to kakav jazz, u interpretaciji Mirne u Jureta! Sama ka`e da je kona~no stigla do muzi~kog oceana u kojem se ne vidi ni dno ni kraj. To je jazz sa nebrojenim mogu}nostima, sa neprestanim izazovom da se u~i, u~i i sti~e novo iskustvo. A za{to i kako
64

se dogodilo da Mirna Bogdanovi}, kojoj su muzi~ki kriti~ari i publika predvi|ali veliku karijeru na slovena~koj pop i rok sceni, ode me|u jazziste? “Sada mogu re}i da je to bilo slu~ajno. Naprosto sam na{la neke interpretacije velikih jazz zvijezda i onda sam po cijeli dan pjevu{ila te pjesme. Nisu mi i{le iz glave i srca. Uve~e sam, recimo, nastupala sa jednim od svojih bendova, pjevala na{e pjesme, ali cijeli dan sam bila u jazzu”, ka`e Mirna. Nakon zavr{ene ni`e i srednje muzi~ke {kole Mirna je upisala Akademiju u Ljubljani. U srednjoj se po~eo doga|ati preokret. Pozvali su je u tipi~ni rok sastav Jogurt, koji je na slovena~koj sceni obilje`io jedno vrijeme. Brzo se zasitila, pa pre{la u drugu grupu, Papir. Oni su njegovali mije{ani stil: malo popa, malo roka a malo i jazza. Mirna je postala ime o kojem se govori, pjeva~ica koja se slu{a i na brojnim koncertima i na slovena~kim radio-stanicama, gdje su se vrtili hitovi pomenutih sastava. A onda je krenulo sa jazzom. Isklju~ivo i potpuno mu se predala. Upisala solo pjevanje na Akademiji u Klagenfurtu. Sjajni u~itelji, prekrasna iskustva. Ali, ide se dalje. “Odlu~ila sam poku{ati na dvije akademije za jazz, onoj u Grazu i onoj u Berlinu. Obje su presti`ne i zahtjevne, s tim {to je berlinska sami vrh. U Grazu su primali dva studenta izme|u nas trideset, u Berlinu dva izme|u {ezdeset”, veli na{a sagovornica. Najprije je primljena u Grazu. A onda i u Berlinu. A {ta je to {to Mirnu toliko odu{evljava u tom jazzu? “Pa, jazz je, za razliku od svega {to se ra|a iz tonova i predstavlja muziku, najkomotniji, najslobodniji. Kad nastupam sa jazz bandom dovoljno je da se pogledamo, ka`emo samo jednu rije~ i... svi padamo u poseban

muzi~ki trans. Nema nota i partitura koje te ograni~avaju, pa mo`da i sputavaju. Kad pi{em komade, nekako ih najlak{e prenosim u jazz interpretaciji. A, pjevam i pi{em o ljubavi, valjda je to najnormalnije s obzirom na moje godine. Mo`da jednog dana bude i drugih motiva i pri~a, ali za sada su to samo ljubavne storije.”

DUGO, TOPLO LJETO
Mirna uglavnom nastupa u Sloveniji i u Austriji, gdje u posljednje vrijeme njen Jure i ostali ~lanovi benda i `ive. “U Sloveniji se te{ko mo`e `ivjeti od jazza, u Austriji je puno lak{e i udobnije. Moj cilj je Amerika. Tamo je kolijevka jazza i tamo je scena i publika najzahtjevnija. Bila sam pro{le godine u New Yorku, imala sam ~ast da upoznam i ve~eram sa jednom, ne jazz zvijezdom nego mogu slobodno re}i jazz legendom, Esperanzom Spalding i nije mi trebalo puno da shvatim da je to izazov kojem te`im. No, do tada moram jo{ u~iti. Iako znam da ta pri~a sa u~enjem ne prestaje dok si `iv. I jo{ ne{to: dok sam bila na slovena~koj estradnoj sceni, puno puta sam ~ula svoje kolege, kad napi{u neki
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

JAZZ NOTE RO\ENE SARAJKE
festivala do jazz festivala. Bio je Maribor, nastupali smo i Jure i ja, bila je zatim Ljubljana, a prije neki dan sam bila i u Rotterdamu, na presti`nom jazz festivalu Nordsee. Fantasti~no iskustvo. Opet sam srela Esperanzu Spalding, a upoznala sam i neke nove likove koji su top-izvo|a~i, sa planetarnom prepoznatljivo{}u. Bila sam u dru{tvu jedne Gretchen Parlato iz Californije, kojoj je muzika kao genetski neprekinuti lanac, jo{ njen djed je bio veliki muzi~ar. Zatim, upoznala sam jednog Roberta Glaspera koji sara|uje sa recimo Madonnom, najve}im raperima, uglavnom krema svjetske muzi~ke scene. Ja sam svakako imala sre}u da radim sa dosta sjajnih profesora, koji su smatrali da mi je mjesto me|u izvo|a~ima koji su do ju~er bili moji idoli. Oni ih poznaju i onda ka`u: Mirna, kad si ve} u Americi, dobro je da upozna{ jednu Esperanzu. I onda ja, koja bih do ju~er bila sretna da dobijem autogram od te zvijezde, odem s tom damom na ve~eru.” U Sarajevu je ro|ena, dakle, a u Mariboru je odrastala i ve} dugo je gost u tom gradu, gdje `ive njeni roditelji. “Činjenica jeste da ve} du`e vrijeme odsustvujem i samo povremeno dolazim u Maribor. Osim mojih roditelja, tu su i neki prijatelji s kojima rado iza|em. Ali, moj `ivotni put ve} dugo odre|uje moja ljubav prema jazzu i gdje me te slatke obaveze pozovu - tamo idem. Bila je Ljubljana, pa onda Klagenfurt, predstoji Berlin. A, poslije Berlina, kao {to sam ve} rekla, Amerika. To je neki zami{ljeni cilj. Ako ga ostvarim bi}u sretna, ako ne... ne znam, ne

Mirna Bogdanovi}: “Nadam da }u jednog dana gostovati na sarajevskom Jazz Festu koji je, s obzirom na kvalitet, u samom evropskom vrhu“
komad, kako pitaju: Da li }e se ovo dopasti publici? Oni se samo to pitaju, a u jazzu je malo druga~ije. Kad pi{em, onda je osnovno da se meni ne{to dopadne, da to bude iz dna moje du{e, iz srca i onda je to to. Mi, naravno, pi{emo za publiku, ali da bi nam publika vjerovala, moramo najprije mi biti zadovoljni s onim {to smo uradili”, obja{njava Mirna. Na programu je dugo, toplo ljeto. Do berlinskog po~etka pri~e su jo{ dva mjeseca. More, odmor, ili? “Vjerovatno }u skoknuti malo i na more. Ali, odmor, i to najljep{i, za mene je lutanje od jazz
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

razmi{ljam o neuspjehu, jer do sada ga nije bilo. U Sarajevu su, pak, jo{ samo grobovi mog djeda i bake. Ali, ja sam sa Sarajevom kad god sam sa svojim tatom. Tamo je bio njegov `ivot. Iako se nadam da }emo jednog dana gostovati i na sarajevskom Jazz Festu. Koji je, s obzirom na kvalitet, u samom evropskom vrhu, tako da bi i meni bila ~ast da nastupim u Sarajevu. A onda bih sa svojim tatom najradije ukrala neke sate ili dane. Oti{li bi i na Aneks, gdje je on mladovao, obi{li neke kafi}e o kojima je puno puta govorio. I, nadam se, upoznala bih neke nove prijatelje iz grada do kojeg mi je jako stalo.”
65

“STONES” MAGIJA

0 5

Odlasci u Ameriku i veliki koncerti sa kojima su upravo THE ROLLING STONESI započeli, antologijske pjesme, skandali, ženidbe, filmovi - jedna se nova kultura u tim šezdesetim godinama definitivno digla iz pepela i otvorila nepregledne prostore stvaralaštva; zostavština “Stonesa” je tako velika da čini neprijeporan dio najvažnijih događaja u kulturi XX stoljeća, a upravo o tome i piše naš saradnik

The Rolling Stones

KVARTET ZA FE[TU
Charlie Watts, Keith Richards, Ronnie Wood i Mick Jagger

66

SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

UZBUDLJIV ROCK AND ROLL
Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI] (London)

T

e ve~eri je u isto~nom krilu Somerset Housea u Londonu doista bilo sve~ano. Naime 12. jula je otvorena izlo`ba u po~ast pola stolje}a rolanja po sceni najve}eg od najve}ih rock sastava u povijesti - onoga koga poznajemo pod imenom Rolling Stones. Na otvaranju su se ukazali svi (pre`ivjeli!) - uz ~etvorku Sir Mick Jagger, Keith Richards, Ronnie Wood i Charlie Watts, tu su bili i negdanji basista Bill Wyman i gitarista Mick Taylor, potom novinari i fotografi koji su ih godinama

JOŠ UVIJEK SE KOTRLJA...
Sa “Stonesima“ nam nikada nije bilo dosadno, nikada nas, pa makar bili i u godinama, nisu ostavljali ravnodu{nima
pratili, me|u njima i Beogra|anin Branislav Ra{i} Ra{a i drugi. Sjajna izlo`ba, sa mnogo fotografija koje posebno dokumentiraju prvi period njihova rada, dakle prvi nastup u ~uvenom londonskom klubu Marquee, izlazak prvi singleova, odlaske u Ameriku i pojavljivanja u va`nim ameri~kim TV emisijama, ali i neke od klju~nih doga|aja kasnije, kada je grupa zasjela na sam vrh i tu ostala sve do danas.

OD PRITVORA DO KRALJICE
Pola stolje}a od prvog nastupa, a 68godi{nji Sir Mick je ve} najavio koncerte ove jeseni, ne turneju nego samo koncerte, i rekao da rade ne{to u New Yorku, sa njima je vje`bao i Bill Wyman, ali da nema govora o njihovu ukazanju u programima Olimpijskih igara. Jedostavno, nije ih bilo skupa od 2007., ali o~ito da ova obljetnica ne}e pro}i tek tako. I bez toga, zaostav{tina Rolling Stonesa je tako velika da ~ini neprijeporan dio najva`nijih doga|aja u kulturi XX stolje}a. Od dana kad su snimili prve pjesme, pojavili se kao dio uzbibane londonske blues scene po~etkom ‘60-ih godina Stonesi su pro{li sve: imali velike uspje{nice, snimili gomilu antologijskih plo~a, odr`ali koncerte i po malim klubovima i na stadionima i na otvorenim prostorima, bili su integralni dio dru{tvenih skandala i svojom su pojavom sabla`njivali konzervativce diljem svijeta, zatvarani, a potom primani od Kraljice koja im je dodjeljivala ordene i titule sira, potom prerani odlasci ~lanova, ne samo Briana Jonesa, nego i jo{ nekih. Ukratko, sa Stonesima nam nikada nije bilo dosadno, nikada nas, pa makar bili i u godinama, nisu ostavljali ravnodu{nima. Jo{ vi{e ako ve} njihove suputnike iz po~etkog perioda The Beatles nismo imali priliku do`ivjeti na koncertima u ovim krajevima, Rolling Stonesi su nas na ovaj ili
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

onaj na~in pohodili i dio tog sjaja i karizme koja ih okru`uje smo i mi osjetili. I kroz licencna izdanja njihovih klju~nih plo~a, i gledaju}i neke od filmova koji govore o njima, i kroz prijevode nekih od knjiga iz opse`ne bibliografije koja prati njihovu karijeru, ali i koncerte od kojih onaj dalekih ‘70-ih u Zagrebu ostaje u pam}enju, a onda su do{li ponovo Zagreb na otvorenom, pa Beograd, Crna Gora. Jah, jo{ i ovo, ako RS hiberniraju ve} koju godinu, njegovi su pojedini ~lanovi vi{e nego aktivni - Mick i Keith su u vi{e navrata bili dio razli~itih tribute koncerata, bubnjar Charlie Watts se svako malo uka`e u nekom od jazz klubova sa odli~nim malim sastavima, Ronnie Wood svirao je recentno tribute koncert u po~ast velikoj etiketi Chess Records, imao i izlo`be slika, biv{i basista Bill Wyman vodi odli~an retro sastav Rhythm Kings, sa kojim je tako|er imao zapa`en nastup u Zagrebu, sam je va`an arhivista Rolling Stonesa i amater arheolog. Objavio je vi{e knjiga, a evo ga sada ponovo sa njima. Sve glazbene enciklopedije na po~etku priloga o RS-u ka`u jednostavno “definitivan rock sastav”. I dodaju najdugovje~niji. Prvo
67

“STONES” MAGIJA
su se na{li Keith i Mick, i{li skupa u {kolu, onda je do{ao multiinstrumentalista Brian Jones, a na legendarnom prvom nastupu je bila druga ritam sekcija, bubnjar Mick Avory, kasnije u Kinks-ima, a onda su do{li i jazz bubnjar Charlie Watts i bas gitarista Bill Wyman, uz {kotskog klavijaturistu Iana Stewarta, koji je ostao u sjeni, mada je bio jedan od utemeljitelja RS-a. Dok su njihovi oponenti i ujedno supatnici The Beatles razvijali jedan druga~iji zvuk, RS }e krenuti kao dio britanskog blues booma sa po~etka ‘60-ih, sa bazi~nim zvukom, ekstrovertnim Mickom Jaggerom kao prednjim ~ovjekom, pro`etim machizmom i otvorenim igranjem seksualnim simbolima, uz dodatak engleskog humora i camp odmaka. Prvi }e snimci biti oni na kojima prera|uju ameri~ke blues i rane rock klasike, na koje je svijet skoro zaboravio. Single iz 1963. Come On je pjesma Chucka Berryja, a prvi eponimski LP je uz sna`ne gitarske riffove i eksplozivno pjevanje sadr`avao i prve zvu~ne eksperimente multitalentiranog Briana Jonesa.

KAD JE KOTRLJANJE ZAPO^ELO
Uz to, polako se budi skladateljski talent tandema koga }e sve do danas ~initi Richards i Jagger, dok je pozadinu, pripremljene skandale i medijske ujdurme orkestrirao njihov menad`er i producent Andrew Loog-Oldham. Snimanje pjesme I’am A King Bee Slima Harpoa 1964., dovodi ih u dodir sa inovativnim producentom Jayom Millerom, i otada studio za njih postaje novi instrument u kome }e nastajati njihove ma{tovito skladane i producirane pjesme. Prva u nizu je danas legendarna (I’Cant Get No) Satisfaction sa fantasti~nim riffom, distorziranim gitarskim zvukom i eksplozivnim pjevanjem Micka Jaggera. Sve to }e ostati za{titni znak grupe do danas - utemeljenost u crna~koj glazbi, koliko i engleskoj kulturi, bizarno pona{anje i jedan isko{eni pogled na svijet. Tandem Richards-Jagger }e u narednim godinama izbaciti niz pjesama koje }e postati instantni klasici `anra i definitivno ih u~vrstiti na ~elnim pozicijama na svjetskoj rock sceni. Poput Under My Thumb ili Let’s Spend The Night Together iz 1966., ali i prekrasnih balada kakve su As Tears Go By iz 1965. i Ruby Tuesday, te otvorenih kriti~kih rije~i kakve su iskazivali u naslovima poput Get Off My Cloud (1965.) i Mothers Little Helper (1966.), a tu je i pjesma Have You Seen Your Mother, Baby, Standing In The Shadow? Ipak, prve }e velike plo~e obilje`iti sklonost Briana Jonesa ka eksperimentiranju i kori{tenju raznih egzoti~nih instrumenata, koje }e RS voditi u prostore istra`ivanja, ne{to sli~no kao i The
68

Beatlese. Pravi je primjer skladba Paint It Black iz 1966., u kojoj Jones svira sitar, tekst ima nadrealisti~ke konotacije i halucinantnu atmosferu. RS odgovaraju na remek-djelo The Beatlesa Sgt. Pepper albumom Their Satanic Majesties Request (1967.), pro`etim referencama na drug kulturu ‘60-ih, te space i sci-fi elemente. Naredni album Beggar’s Banquet je odgovor kako bi “Delta blues” heroji zvu~ali u pravim studijskim uvjetima, jednostavna, ali sna`na plo~a koja }e po mnogo }emu definirati ono {to }e kasnije raditi, izbaciv{i pritome klasike poput Sympathy For The Devil, Street Fighting Man i Salt Of The Eart. Paradoksalno, dan nakon {to }e Briana Jonesa, pokreta~ku i stvarala~ku snagu RS-a u tom periodu, na}i mrtva u njegovom

bazenu 1969., pjesma Honky Tonk Woman }e se popeti na prvo mjesto top lista i ozna~iti definitivno to {to rade RS: sna`an gitarski riff Keitha Richardsa je vukao jednu klaustrofobi~nu atmosferu, a nju bilje`imo i na sljede}oj velikoj plo~i Let It Bleed. Paralelno odr`avaju i veliki open-air free koncert za Briana Jonesa u Hyde Parku, snimljen i na dokumentarnom filmu, dok }e Jagger blistati kao glumac u filmu Performance iz 1968. godine. Dakle, tu je sve - odlasci u Ameriku i veliki koncerti sa kojima su upravo oni zapo~eli, velike pjesme, skandali, `enidbe, filmovi - jedna se nova kultura u tim ‘60-im definitivno digla iz pepela i otvorila nepregledne prostore stvarala{tva. Mick sa Marianne Faithfull snima odli~an kaubojski film Ned Kelly, a 1969., u grupi je tada gitarista
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

UZBUDLJIV ROCK AND ROLL
u razne afere, a onda se opet okupljaju za snimanja plo~a ili turneje. Sve do 2007., kada su se posljednji puta kotrljali po svijetu. Na mjesto basiste zasjeda jo{ jedan jazzista Daryl Jones, nekada{nji suradnik Milesa Davisa, Stinga i inih veli~ina. Ipak, plo~e poput Dirty Work (1986.), Steel Wheels (1989.), te Woodoo Lounge (1994.), iznova potvr|uju da se njihova stvarala~ka i izvo|a~ka ma{ta i magi~nost nisu u potpunosti uru{ile i da su i nadalje sposobni da keiraju uzbudljiv rock’n’roll. Sa pripadaju}im gigantskim turnejama, koje }e ih u vi{e navrata dovesti i u na{e krajeve da potvrde da ono {to smo slu{ali i gledali preko plo~a, filmova, knjiga (prvi broj starog serijala D`uboksa je imao upravo njih na naslovnici!) i svega ostalog i u direktnom dodiru sa RS magijom ostaje neokrnjen. Napokon, u ovim je krajevima iza{lo vi{e knjiga na jezicima koje svi razumijemo - posljednja je prevedena sjajna autobiografska proza Keitha Richardsa Life/@ivot iz pro{le godine, kada je bila me|unarodna uspje{nica, odli~an prijevod rock’n’roll fanatika Dejana Cuki}a u Srbiji, knjige su i prevo|ene i pisane od strane na{ih autora, posljednjih smo 20-tak i vi{e godina dobijali skoro sve njihove plo~e promptno na na{em diskografskom tr`i{tu, a RS su se, ka`emo, svako malo ukazivali na velikim koncertima okolo. Dovoljno da i sami u`ivo do`ivimo ono prekrasno uzbu|enje kad Keith i Ronnie o`e`u one prepoznatljive riffove, kad ritam sekcija zaswinga, a Mick baci publici u lice svoj neosporni {arm, dekadenciju i ekstrovertiranost. Tako je bilo na U{}u u Beogradu, kad su Rolling Stonesi iznova potvrdili da su najve}i od najve}ih, barem kada je rock’n’roll cirkus u pitanju.

NIKAD I NI[TA BEZ NJIH
Na fotografijama su tri najzna~ajnije postave The Rolling Stonesa, benda koji je prije pedesetak godina promijenio muzi~ku sliku svijeta; na pojedina~nim fotografijama su, pak, Mick Jagger i Keith Richards, uz Lennona i McCartneyja, najve}i autorski dvojac u istoriji rock and rolla

bazi~na u zvuku It’s Only Rock and Roll sa autoironi~nim refleksijama na titulu najve}eg rock’n’roll sastava na svijetu, pa Black & Blue (1976.), potom Some Girls (1978.) sa disco uspje{nicom Miss You, te Emotional Rescue i Tattoo You, te Undecover - sve plo~e koje se pojavljuju po~etkom ‘80-ih pokazuju da RS imaju snage da nastave stvarati vrhunski rock i da ga sviraju na koncertima. Koji postaju sve ve}i i odr`avaju se na ogromnim stadionima i u najve}im sportskim dvoranama, sa ogromnim produkcijama i inovacijama, iz grupe odlazi Charlie Watts, potom i Mick Taylor, da bi ga zamjenio ex-Faces gitarista Ronnie Wood. Svaki za sebe zvijezda, svaki organizira svoj `ivot, ulazi

Mick Taylor, de{ava se i veliki koncert u kalifornijskom mjestu Altamont, na kome }e pripadnici Hell’s Angels ubiti jednog crnca, {to je sve dokumentirano filmom Gimme Shelter. Te ‘60-te su zavr{ene u krvi, drogi i rock’n’rollu, rekli bi.

[IRENJE BAZI^NOG ROCKA
Sedamdesete }e ostati bez The Beatlesa, ali RS nastavljaju {iriti bazi~ni rock po cijelom svijetu. Pro{iruju}i pri tomu taj bazi~ni blues/R&B zvuk dodirima sa drugim kulturama - od jamajkanskih, preko eksperimentalnih do disca i punka. Plo~e poput Sticky Fingers (1971.) i dvostruki Exile On Main Street godinu potom su daljnja remek-djela, sa gomilom antologijskih pjesama, potom dolaze Goats Head Soup sa predivnom baladom Angie ,
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

69

KULT MARKET
GOJIRA

MUZIKA In memoriam - Jon Lord

L’Enfant Sauvage
Nebrojene pozitivne kritike stoje iza banda Gojira i njihovog studijskog albuma L’Enfant Sauvage. Radi se o francuskom metal bandu, koji je osnovan 1996. pod nazivom Godzilla. Album “Divlja djeca” sadr`i deset pjesama i strelovito se penje top ljestvicama. A sve pod etiketom izdava~ke ku}e Roadrunner Records.

Odlazak “gospodara” rocka

THE HEARTBREAKS

Funtimes
Izgleda da je “srcolomcima” kona~no svanulo vrijeme zabave. The Heartbreaks izdali su svoj debitantski album pod nazivom Funtimes. Album ~ini deset pjesama. Rije~ je o britanskom indie rock bandu nastalom potkraj 2009., ~iji prvijenac Funtimes potpisuje izdava~ka ku}a Nusic Sounds.

Nekada{nji klavijaturista Nekada{nji klavijaturista Deep Purplea bio je Deep Purplea bio je rock pronalaza~ rock pronalaza~

ZBOGOM, LORDE ZBOGOM, LORDE

KAISER CHIEFS

Souvenir: Singles 2004-2012
Kad nema{ ni{ta novo ti recikliraj staro, nepisano je pravilo koje su doslovce primijenili momci iz banda Kaiser Chiefs. Rije~ je o izboru od {esnaest singlova Kaiser Chiefsa, koji su snimljeni u proteklih osam godina. Kompilaciju potpisuje izdava~ka ku}a Universal Music.

Umro je Jon Lord, najve}i od najve}ih. Nakon duge borbe sa zlo}udnom bolesti, s ovoga svijeta oti{ao je pionir rock‘n‘roll zvuka. Po mi{ljenju mnogih rock kriti~ara, Lord se smatrao jednim od za~etnika rock zvuka kakav danas poznajemo. Lord je, zapravo, za rock zvuk ono {to je Nikola Tesla za struju - pronalaza~. Davne 1968. skupa s bubnjarom Ian Paiceom i gitaristom Ritchiejem Blackmooreom osniva Deep Purple. Osim u svira~kom, ostavio je i neizbrisiv trag u skladateljskom segmentu rock za~etaka. Izme|u ostalog, autor je svevremenskog hita i svojevrsne himne budu}eg heavy metal pokreta, Smoke On the Water. Njegov potpis nose i pjesme Black Night, Highway Star, Space Trackin i mnogi drugi hitovi ovog sjajnog banda. Lordov doprinos rock glazbi je naprosto nemjerljiv. Uveo je revoluciju u glazbu, tako {to se odva`io upotrijebiti hammond crkvene orgulje, te spojiti blues i rock zvuk svojim virtuoznim klavirskim izvedbama. Najve}u pozornost na sebe skrenuo je koncertnom turnejom Deep Purplea po Japanu, koja je na sre}u zabilje`ena na vinil i postala poznata kao Made in Japan, kada je bravuroznim solo dionicama japanske fanove ostavljao bez daha. Lord je prvi klavijaturist koji je uspio u stopu pratiti nekog gitaristu u solo dionicama. Pa tako i Ritchieja Blackmoorea, {to je udarilo temelj jednoj posve novoj glazbenoj eri. Jon Douglas Lord rodio se u Leicesteru, 1941. godine. Duga~ku glazbenu karijeru,

koju je zapo~eo u Deep Purpleu 1968., nastavio je 2002. kao solo izvo|a~. Bio je ~lan banda Whitesnake. Sa bandom Davida Coverdalea snimio je osam studijskih albuma. Dubok trag ostavio je i u bandovima: Paice, Ashton & Lord, The Artwoods i Flower Pot Men. Radio je sa najboljima. A od njega su u~ile generacije. Ipak, sa mati~nim bandom napravio je najvi{e. Lordovo `ivotno djelo bio je Concerto for Group and Orchestra, koncert odr`an u Royal Albert Hallu, koji je, uz pratnju Kraljevske filharmonije, odsvirao Deep Purple. Tisu}e koncertnih izvedbi, milijunski tira`i, planetarna popularnost, za razliku od mnogih njegovih kolega, nisu promijenili Lorda. Ostao je miran, dostojanstven, samozatajni rocker. (M. Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. 2. 3. 4. 5. Chairlift: Sidewalk Safari Alt-J: Fitzpleasure dEUS: Quatre mains The Cast of Cheers: Family Clement Marfo & Frontline ft. Kano: Mayhem 6. Metric: Youth without youth 7. H-Blockx: Can’t get enough 8. Goldie ft. Natalie Duncan: Freedom 9. Joe Walsh: Analog Man 10. Motor ft. Martin L Gore: Man Made Machine
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

70

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “The Shame” (Velika Britanija, 2011.), reditelja Stevea McQueena
GOL ME\U VUKOVIMA

Frank Beyer
Bruno Apitz je po vlastitom romanu napisao scenarij za ovaj film iz 1962. godine. Rije~ je o veoma bitnom i vrijednom autobiografskom romanu. Film je crno-bijeli i sniman je na 16-milimetarsku filmsku vrpcu. Radnja se de{ava u koncentracijskom logoru Buchenwald. U njega sti`e nekoliko mu{karaca, koje su tamo prebacili iz Auschwitza. Jedan od njih donosi kofer u kojem je dje~ak od ~etiri godine. Zarobljenici se trude da se dje~ak ne razotkrije, jer bi to bilo pogubno. Dje~ak je nada. Nada koju nikakvi koncepti ubijanja ne mogu ubiti. Ocjena: 5

Zarobljen u slobodi
OPTERE]ENOST SEKSOM
Kriti~ari tvrde da Kriti~ari tvrde da je The Shame dobra je The Shame dobra studija ljudske studija ljudske usamljenosti ii o~aja usamljenosti o~aja

Brandon je iz New Yorka, u tridesetim godinama je i ima izrazit nagon za seksom. Te{ko ga kontrolira. Uspje{an je na poslu koji se ti~e reklama i ima luksuzni stan. Iako naizgled ima sve... Nema. I `ivot mu je ispunjen raznolikim seksualnim odnosima. Sve je to s jedne strane sloboda, no s druge o~ito ropstvo. Optere}en je masturbiranjem, prostitutkama, pornografijom... Naizgled, on je neobi~an primjer mu{karca, a zapravo ima jako mnogo mu{karaca koji `ive na sli~an na~in. Otuda ne iznena|uje {to film kvalitetno komunicira s gledateljima. Ponajvi{e zbog identificiranja s osobom ili situacijom u filmu. Otu|enost kroz seksualnost, seksualnost kroz otu|enost... to su teme koje se isprepli}u u The Shameu. Brandon se nekako snalazi u svojoj seksualno{}u optere}enoj svakodnevnici. Sve dok mu ponovno u `ivot ne u|e sestra Sisi, koja ga jako voli. Emotivno je rastrojena. Nema gdje da `ivi, tako da su njih dvoje prisilno u istom stanu. Steve McQueen je za Stid anga`irao iste ljude koji su radili na njegovom filmu Glad, iz 2008. godine. U ekipi su bili Michael Fassbender, koji je za Stid bio prvi i jedini izbor. Scenaristkinja je Abi Morgan. Snimanje je po~elo u o`ujku, a trajalo je do kraja svibnja 2011. godine. Britanska producentska ku}a Momentum Pictures producirala je film, a Fox Searchlight Pictures je za 400.000 kupio prava da distribuira ovaj film. Premijerno je prikazan na Venecijanskom filmskom festivalu. Prikazan je i na festivalima u Torontu, Denveru, New Yorku, Londonu, te svugdje reklamiran kao drama o incestu i seksualnoj ovisnosti. O~ito je to publiku zanimalo.
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Najavljivan je kao najo~ekivaniji britanski film godine. Do sada je zaradio vi{e od devet miliona dolara u kino distribuciji, pa je tako na 7. mjestu na listi komercijalno najuspje{nijih filmova za punoljetne. Autor filma je pojasnio naslov i rekao da se taj Stid odnosi na stid koji mu{karci osjete nakon seksa. Kriti~ari vele da je film dobra studija ljudske usamljenosti i o~aja. The Shame se smatra vrhuncem karijere glumca Michaela Fassbendera. Za tu ulogu je dobio Volpi pehar na Filmskom festivalu u Veneciji pro{le godine, a bio je nominiran i za Nagradu udru`enja filmskih kriti~ara Zlatni globus. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Ice Age 4: Continental Drift (Steve Martino, Mike Thurmeier) 2. The Amazing Spider-Man (Marc Webb) 3. Larin izbor: Izgubljeni princ (Tomislav Rukavina) 4. Man in Black 3 (Baryy Sonnengeld) 5. Snjeguljica i lovac (Rupert Sanders)

KI[NI OGRTA^

Rituparno Ghosh
Rituparno Ghosh je napisao scenario (baziran na pri~i O. Henryja) i re`irao film Ki{ni ogrta~. Mannu je u velikoj krizi. Bez posla je i bez novca. Odlazi u Kulkutu, s namjerom da posudi ne{to novca. Sre}e ljubav iz mladosti. Bili su zaru~eni. Iako im je oboje sada prete`ak `ivot, jedno drugom glume da su sretni i uspje{ni. No, istina uvijek ispliva... Ocjena: 4

MAJKA I PROSTITUTKA

Jean Eustache
Originalni naslov filma je La maman et la putain. Rije~ je o crnobijelom ostvarenju iz 1973. godine. Sam autor ovako ga je opisao: “Opis normalnog tijeka doga|aja bez dramatizacijskih pre~aca.” Veoma zanimljiv film. Ocjena: 4

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Lea i Darija (Branko Ivanda, Ars Septima, Blitz film i video) 2. The Help (Tate Taylor, DreamWorks SKG/Continental film) 3. The Muppets (James Robin, Walt Disney Pictures, Continental film) 4. Parada (Sr|an Dragojevi}, Delirium/Blitz film i media) 5. Incendies (Denis Villeneuve, Discovery film)

71

KULT MARKET
AUTOMOBILI

SPORT Čudesni svijet privatluka

SEAT Leon

Kako kupiti nogometni klub
MO] NOVCA
Kao u pjesmi, pare pokre}u svijet, politiku i nogomet

SEAT je prikazao novi Leon u verziji sa pet vrata i najavio da }e po prvi put ovaj automobil biti ponu|en u jo{ dvije karoserijske izvedbe - sa troja vrata i kao karavan, {to predstavlja ponavljanje uspje{ne formule primijenjene na model Ibiza.

MOTOCIKLI

Honda Crossrunner
Uzmite VFR800, stavite podignut upravlja~, ugradite du`e opruge, skinite sportsku oplatu i stavite ne{to {to podsje}a na enduro difuzore i dobi}ete novi model - Crossrunner! U osnovnoj verziji Hondin Crosrunner ko{ta 10890 eura.

DESIGN

Renault Alpine A110-50
Zvani~nici Renaulta potvrdili su da }e proizvodna verzija koncepta Alpine 110-50 ko{tati 50.000 eura i da bi mogao da se na|e u prodaji do 2015. godine. Koncept je dobio nekoliko vizuelnih elemenata koji ga direktno povezuju sa legendarnim prethodnikom, uklu~uju}i poznatu Alpine Blue boju.

U Evropi nogometni klubovi su ili u privatnom vlasni{tvu pojedinca, ili jedan ili vi{e investitora imaju upravlja~ki paket i klub se nalazi na berzi, ili klubom upravljaju udru`enja ~lanova. Naravno, u svakom od ovih modela postoje “podmodeli”, tako da se kod “privatnog vlasnika” mo`e govoriti o lokalnom biznismenu koji ula`e sopstveni novac u lokalni klub ili se do preuzimanja kluba sti`e kori{tenjem zajmova... U pojedina~ne vlasnike klubova, pored ostalih, spadaju Roman Abramovi~, {eik Mansour Bin Zayed ( Manchester City ), M alcolm Glazer (Manchetser United)..., dok Stan Kroenke (Arsenal, 67 posto akcija) ili porodica Agnelli (Juventus) kotiraju svoje klubove na berzi i u takvom modelu mogu}e je kupovati ili prodavati dionice odre|enog kluba. Kada su udru`enja ~lanova u pitanju, i tu postoje razlike, a dva osnovna pristupa su {panski i njema~ki. U slu~aju Reala i Barcelone svi oni koji pla}aju godi{nju ~lanarinu u~estvuju u izboru predsjednika i na prvi pogled to je najdemokratskiji na~in izbora. Ali, jednom ustoli~eni predsjednik onda u periodu izme|u dvije skup{tine prakti~no ima ovla{tenja monarha. U vremenu dok ekonomska kriza drma dr`avama eurozone, ono {to ~elnici UEFA-e ho}e jeste era odgovornog vlasni{tva, kada se ula`e na duge staze u izgradnju stadiona i infrastrukture kao i u stvaranje igra~a iz sopstvenih {kola. Kao i u privredama zemalja, i u nogometnim klubovima osnovni problem je da se vi{e tro{i nego {to se zara|uje. Svojevremeno je i UEFA,

pripremaju}i finansijski fair play, obznanila da su u finansijskoj 2010. prihodi 665 klubova porasli za 6,6 posto (na 12.800.000.000 eura), ali su zato i tro{kovi sko~ili za milijardu eura, pa se na drugoj strani medalje nalazi balast te`ak 14.400.000.000 eura. Ili 56 posto klubova je u minusu od 8.400.000.000 eura. Nedavno je plan predsjednika UEFA-e Michela Platinija za sre|ivanje finansijskog stanja dobio najzna~ajniju mogu}u podr{ku. Evropska komisija je odlu~ila da je zamisao da se od 2014/15 iz takmi~enja isklju~e svi gubita{i sa minusom ve}im od dozvoljenog (45 miliona eura po sezoni u prethodne tri godine), u skladu sa va`e}im evropskim zakonima. U takvom rasporedu snaga ~ini se da je njema~ki model vlasni{tva najprihvatljiviji. U Bundesligi strani investitori (ili doma}i pojedinci) mogu maksimalno da dobace do 49 posto vlasni{tva (tj. navija~i uvijek imaju 50 posto, plus jedna dionica), ostatak je obavezno u rukama navija~a. Jedina tri izuzetka su dva fabri~ka kluba, Bayer iz Leverkusena (~uvani farmaceutski gigant) i Wolfsburg (Volkswagen) te Hoffenheim gdje milioner Dietmar Hopp posjeduje 96 posto dionica, ali u isto vrijeme ima samo 49 posto glasa~kog prava. Ina~e, od 2000. i u Njema~koj je mogu}e da pojedinac prebaci 50 posto udjela u vlasni{tvu, ali tek ako 20 godina kontinuirano ula`e u klub. To {to pojedinci nemaju kontrolni paket omogu}ava da prihod ostane u klubu i ne mo`e da se tro{i na podizanje zajmova ili na neki drugi posao koji nije u vezi sa klubom. (Priredio: N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

72

KULT MARKET
LIFESTYLE U Kliničkom centru Srbije za godinu dana o trošku države operisano stotinjak gojaznih osoba
SAD

“Truvada“

Borba protiv pretilosti
Ameri~ka Agencija za hranu i lijekove odobrila je novi lijek “Truvada”, ~ija preventivna upotreba smanjuje rizik od dobijanja virusa HIV. Lijek proizvo|a~a Gilead Sciences iz Kalifornije namijenjen je zdravim osobama koje su pod velikim rizikom od dobijanja virusa HIV-a putem seksualnog odnosa s inficiranim partnerima.

IRSKA

Ljubavni DNK
Ljudi }e uskoro imati mogu}nost da `ivotnog saputnika odaberu na temelju kompatibilnosti gena. DNK testiranje je sve jeftinije i nau~nici smatraju da }e za pet do deset godina ve}ina ljudi mo}i sebi priu{titi analizu genetskog koda, na temelju koje mogu prona}i i odgovaraju}eg partnera, re~eno je na konferenciji Euroscience u Dublinu.

NOVE HIRUR[KE PROCEDURE
Laparoskopski zahvati u KCS-u ko{taju izme|u dvije i 3.000 eura

Direktor Klini~kog centra Srbije (KCS) prof. dr. \or|e Bajec izjavio je kako je u ovom Centru za godinu dana ura|eno 96 operacija gojaznih osoba, kao i da su pacijenti zbirno izgubili oko ~etiri tone tjelesne mase. Prema njegovim rije~ima, pacijent sa najve}om tjelesnom te`inom, koja je iznosila oko 315 kilograma, devet mjeseci nakon operacije ima 248 kilograma, {to zna~i da je izgubio 67 kilograma. Operacije kod gojaznih osoba ne rade se samo zbog estetike, ve} prvenstveno zbog pobolj{anja zdravlja pacijenata i u{tede dr`avnog novca, ka`e Bajec. U razgovoru za Tanjug, direktor Klini~kog centra Srbije isti~e da je prije godinu dana u KCS po~eo hrabar poduhvat vezan za operaciju ekstremno gojaznih osoba. “Uvedena je nova hirur{ka procedura, za koju se mo`e re}i da je neobi~na u odnosu na hirurgiju koju sam u~io 30 godina unazad“, kazao je Bajec. Prema njegovim rije~ima, ura|en je veliki posao - pregledano je oko hiljadu, a operisano stotinjak pacijenata sa izvanrednim rezultatima. “Mo`emo se pohvaliti da . smo u ovom domenu najbolji u regionu i
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

zato privla~imo pacijente i iz Republike Srpske i Crne Gore“, istakao je Bajec. Na~elnik Centra za metaboli~ke poreme}aje Dragan Mici} ka`e da je na nedavno odr`anom Kongresu o gojaznosti u Lionu, Centar za metaboli~ke poreme}aje KCS-a uvr{}en me|u najbolje u Evropi. U Multidisciplinarnom centru za lije~enje gojaznosti KCS-a prije godinu dana su ura|ene prve tri operacije ekstremno gojaznih pacijenata, koje su obavljene timski, zajedno sa kolegama iz Norve{ke. U ovom Centru rade se tri vrste laparoskopskih operacija u lije~enju gojaznosti: postavljanje prstena oko `eluca, su`avanje `eluca cijelom du`inom, ~ime se spre~ava uno{enje ve}e koli~ine hrane, te takozvani gastroenteralni bajpas. Jedna intervencija „skidanja“ kilograma uz pomo} pomenutih operativnih zahvata u Srbiji ko{ta izme|u dvije i tri hiljade eura. Prema zvani~nim statistikama, u Srbiji `ivi oko 100.000 morbidno pretilih osoba kojima je potrebna operacija, a ovakve zahvate finansira Republi~ki fond za zdrastveno osiguranje (RZZO). (M. Radevi})

RUSIJA

Vogue
Rusko izdanje renomiranog modnog magazina Vogue na naslovnici za avgust donosi manekenku Natashu Poly bez ijednog nedostatka na licu - ali i bez ruke. Natasha na fotografiji gleda preko ramena, ali njena ruka, koju je podigla iznad glave, nespretno je “odsje~ena” u Photoshopu.

73

KULT MARKET
KOLUMBIJA

CRVENI FENJER Draga, kako je bilo na poslu?

Sofia Vergara

U braku sa porno zvijezdom
Kolumbijka je nedavno napunila 40 godina, a ~ini se kako s vremenom samo izgleda bolje. U najnovijem izdanju ~asopisa Esquire, Vergara je pokazala tijelo kojeg se ne bi posramile ni njezine upola mla|e kolegice.

SRBIJA

Jelena Karleu{a
BILL NA NEBU
Porno zvijezda Ryder Sky napustila je posao i odlu~ila probiti se u pornografiji

Srpska turbofolk zvijezda svoj je novi album Diva najavljivala provokativnim krvavim videima, a sada je objavila i nekoliko fotografija sa snimanja spota na kojima pozira polugola.

AUSTRALIJA

Miranda Kerr
Ova 30-godi{nja manekenka, koja je u braku sa glumcem Orlandom Bloomom, pozirala je za ljetnu kolekciju brenda donjeg rublja Victoria’s Secret.

Porno zvijezda Ryder Sky i njen suprug Bill slave tre}u godi{njicu braka. Ve} sutra, Sky }e morati da pred kamerama oralno zadovolji sasvim drugog (ili sedmog) mu{karca. Odmah nakon snimanja, 24-godi{nja glumica u filmovima za odrasle u sasvim obi~noj garderobi odlazi u svoje toplo porodi~no gnijezdo. Bill radosno do~ekuje suprugu i da na stolu u dnevnoj sobi ne stoji stakleni vibrator (sa ugraviranim Skyinim imenom), prizor ovog zagrljenog para bio bi sasvim uobi~ajena romanti~na slika. Sky i Bill su se upoznali dok su zajedno radili u jednoj kompaniji. Imali su i vi{e nego solidan brak. Onda je pred Billa stavljen prili~no te`ak izazov — njegova `ena dala je otkaz na

mjesto asistenta izvr{nog direktora i postala porno glumica s punim radnim vremenom. “Ponekad razmi{ljam o tome {to radi na poslu, dok sam ja sam u krevetu. Ni{ta negativno, vi{e sa nekom sjetom“, ka`e on. “Tako je biti u braku sa porno zvijezdom. Dok vi radite va{ ‘obi~an’ posao, va{a supruga provodi osam sati dnevno u seksu sa raznim mu{karcima. Onda se treba izboriti sa ljubomorom i objasniti prijateljima i kolegama na fin na~in ~ime se bavi va{a supruga. Uz sve to, njoj je seksa sasvim dovoljno na poslu, pa kad do|e ku}i, uglavnom nije raspolo`ena za ma`enje. Mi naj~e{}e zakazujemo seks“, ka`e Bill, ali i nagla{ava da mu to manje smeta od ~injenice da njegova `ena krije da je u braku. “Ona ne nosi burmu, ~ak ni van seta. Za{to se stidi braka?“ Bill se, tako|e, vi{e puta na{ao u neprijatnoj situaciji na svom prethodnom poslu, jer su njegove kolege na fotografiji koja se nalazila na njegovom radnom stolu prepoznavali svoju omiljenu porno zvijezdu. Ipak, kako ka`e, on nije ljubomoran zbog supruginog novog radnog mjesta. “Ne gledam na to kao na seks. Jasno je da je penis nekog drugog mu{karca u mojoj `eni, ali to {to oni tamo rade nema veze sa emocijama. Ona nikad ne do`ivi orgazam na poslu. To ostavlja samo za nas“, uvjeren je Bill. (N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

74

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Na 11. DOKUFEST-u u Prizrenu prikazano 160 filmova
BEOGRAD

Assante

Festival koji gradi mostove
Holivudski glumac Armand Assante, jedan od aktera nastavka filma Montevideo, Bog te video Dragana Bjelogrli}a, sastao se 16. jula sa predsjednikom Srbije Tomislavom Nikoli}em, a medijima je prenio da su razgovarali i o filmovima, mada Nikoli} “nema vremena da ih gleda”. “Djeluje da je duboko posve}en Srbiji i zabrinut za sve”, rekao je Assante o Nikoli}u, koji ga je primio u Predsjedni{tvu Srbije.

IN\IJA
SVIJET U MALOM
Na DOKUFEST dolaze i brojni gosti iz BiH, Srbije, Hrvatske...

Scena Fest
Kulturni centar In|ija organizuje od 20. do 29. jula 13. Scena Fest koji obuhvata, pored pozori{nih predstava, koncerte, filmske projekcije i izlo`be. Publika }e, izme|u ostalog, mo}i vidjeti stand up komediju Sr|ana Jovanovi}a Grupna terapija, duodramu Hipertenzija Svetislava Basare, te filmove Klip Maje Milo{, Prakti~an vodi~ kroz Beograd sa pevanjem i plakanjem Bojana Vuleti}a i Parada Sr|ana Dragojevi}a.

Prizren je ovih dana bio “svijet u malom”, pi{u reporteri Deutsche Wellea. Za ~lana `irija Sanjina Pejkovi}a, filmskog teoreti~ara i doktoranta na Univerzitetu Lund u [vedskoj, DOKUFEST je “najljep{i i najve}i festival na Balkanu“. “Ovo je fantasti~an festival, jedan od rijetkih gdje ~ovjek stvarno mo`e da se osje}a prirodno, opu{teno, da gleda fantasti~ne filmove iz ~itavog svijeta. Pozitivno je do}i ovdje i dobiti neku drugu sliku ~itavog regiona. Bez nekog la`nog glamura, pravljenja pijace od filmskih festivala, neke {minke, a filmovi se biraju sa stvarno dobrim ukusom za ono {to se de{ava u svijetu. Zna~i, nismo ograni~eni sami na sebe. Nije samo pri~a o nama Balkancima, biv{im Jugoslovenima - ko je po~eo koji rat...“, ka`e Pejkovi}. Sr|an Ke~a iz Srbije, pro{logodi{nji pobjednik DOKUFEST-a sa filmom Pismo ocu, ove godine bio je specijalni gost i u~esnik panela o temi “Suo~avanje sa pro{lo{}u“. “Neke moje kolege razumiju vrlo dobro situaciju na DOKUFEST-u i dolazili su ovdje i ranije. Neki, opet, mo`da ne razumiju. Mislim da to ustvari ne zavisi ni od generacije kojoj pripadaju. Prosto zavisi od toga da li su bili na Kosovu, ili nisu. Ljudi koji su imali priliku da do|u ovdje, ili na bilo koji drugi festival na Kosovu, bolje razumiju situaciju. Upoznali su neke ljude odavde, a oni koji nisu, vjerovatno ne
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

razumiju i to je to. Mislim da taj susret treba da se desi.“ Pored filmskih projekcija, svake ve~eri organizovani su nastupi na otvorenom poznatih muzi~kih bendova sa prostora cijelog Balkana. Nastupile su i grupe iz Bosne i Hercegovine i Makedonije, kao i DJ iz Beograda i nai{li na izvanredan prijem kod publike. Me|u gostima Festivala bila je i Sara Stojkovi} iz Subotice: “Moram priznati da nisam o~ekivala festival ovih razmjera u Prizrenu. Veoma sam zadovoljna programom, a samim gradom sam fascinirana - to moram da ka`em. Posjetila sam Prizren i prije sedam godina i iznenadila me je kulturna ponuda grada.“ Mladi Prizrenci u Festivalu vide dobru priliku da ostvare komunikaciju sa svojim vr{njacima van Kosova. Nemaju ni{ta ni protiv onih koji dolaze iz Srbije. Jedan od njih, Aljban Krasni}i, ka`e: “Ja sam Albanac, ali imao sam priliku da se ovdje upoznam sa mnogim Srbima, Bosancima i Hrvatima. Govorili smo na engleskom, iako ja pomalo poznajem njihove jezike. Po meni, jako je va`no {to su oni do{li ovdje, tim prije {to su imali mnoge predrasude, kako su mi priznali. Mislili su da je ovdje jo{ ona predratna situacija. Ja bih veoma rado oti{ao na neke festivale u Srbiji, gdje sada imam i prijatelje, naprimjer na Exit festival.“ (Priredila: M. Radevi})

PULA

Filmski letak
Prate}i program 59. Festivala igranog filma u Puli, Cinemaniac, u saradnji sa Centrom za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) iz Beograda, predstavlja od 22. jula do 6. avgusta izlo`bu Filmski letak kultnog reditelja Slobodana [ijana. U okviru izlo`be 23. jula bi}e uprili~en i razgovor sa [ijanom, uz projekcije filmova koje je sam izabrao.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Najava je standardna, a Odjek je ona dobra, stara revija za umjetnost, nauku i dru{tvena pitanja iz Sarajeva. Naravno, Odjek otvara kolumna glavne i odgovorne urednice Nermine Kurspahi}, koja se ovaj put zove: Najgori od svih. Slijede Ogledi, Svijet knji`evnosti, Su~eljavanja, Dru{tvene teme, Razmatranja i Prikazi.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

DINO ŠARAN, frontmen grupe “Letu štuke” iz Sarajeva

Organizatori “Ba{~ar{ijskih no}i” bili su drski, bahati i bezobrazni
Prije svega, htjeli smo svirati, zato smo i dogovorili koncert. I, naravno, jako nam je `ao {to su na{i fanovi razo~arani. @elim naglasiti da nam pare nisu bile prioritet. Imali smo svoju cijenu, na koju je organizator i pristao. Me|utim, shvatili smo da razglas tamo nije dovoljan da pokrije tu manifestaciju. Normalno, tra`io sam od organizatora da poja~a razglas, jer nelogi~no je da se svira koncert za pun trg, a da svirku ~uju samo prva tri reda. A na na{u molbu, organizatori su odreagovali vrlo drsko, bahato i bezobrazno, kao {to je to i karakteristi~no za na{u sredinu. Vjerujem da va{e fanove nije obradovala informacija da ste otkazali koncert koji je bio zakazan za 18. juli, na platou ispred BBI Centra u Sarajevu, a u okviru Ba{~ar{ijskih no}i. Organizatori tvrde “da ste samoinicijativno otkazali nastup” na Festivalu... Ho}ete li, onda, najaviti va{e koncerte u narednom periodu? Koncert za Sarajlije organizova}emo najesen, u vlastitoj produkciji. A prvi sljede}i nastup [tuka je na Ferragosto Jam Festivalu u Orahovici, u Hrvatskoj, 4. augusta.

Na osnovu Pravilnika o organizovanju, Studentsko pozori{te u Banjoj Luci raspisalo je 15. jula Konkurs za originalni studentski dramski tekst. Pravo u~e{}a imaju svi oni koji trenutno studiraju na Univerzitetu u Banjoj Luci, bez obzira na mjesto prebivali{ta. Rok za slanje tekstova je 15. oktobar ove godine.

Nova izlo`ba umjetni~kih radova u Raiffeisen Galeriji u Sarajevu otvorena je 17. jula. Ovaj put, predstavio se Bojan Stoj~i}, student na Odsjeku grafi~ki dizajn sarajevske Akademije likovnih umjetnosti. Memorandum o saradnji Raiffeisen banke i Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo potpisan je krajem 2009. godine.

Peto izdanje festivala Vrtovi Stoca, Vrt Evrope otvoreno je 18. jula, u Muzeju [ari}a ku}a, izlo`bom fotografija Stolac moje mladosti [efke Rizvanovi}a i koncertom Gradske limene glazbe-muzike Stolac. Organizator, za Stolac i regiju, izuzetno zna~ajne kulturne manifestacije i ove godine je Centar André Malraux iz Sarajeva.

NARCISA CVITANOVIĆ, producentica u sarajevskom Udruženju “Kontakt”
NARCISA CVITANOVI]
“Radionicu vodi Aleksandar Josipovi}, plesni pedagog i ~lan Me|unarodnog odbora za ples UNESCO-a”

Press konferencija, 19. jula u 10.30 sati, CIPS, Zmaja od Bosne 8, Kampus UNSA, Plava zgrada. I, Sarajevo. A {ta? “Dvadeset i tri partnerske organizacije iz 14 gradova BiH tokom 2012. i 2013. provode ~etiri projekta koji imaju za cilj unaprijediti u~e{}e `ena u vlasti i osna`iti mlade politi~are i politi~arke u oblasti rodne politike”...

Posjetismo i tuzlarije.net. “U utorak, 17. jula je u Ku}i plamena mira otvorena manifestacija 7 dana Astronomije u Tuzli, a prisutnima su se obratili Ervin Adrovi} i Emir Tanovi}, koji su prezentovali dosada{nje i budu}e aktivnosti njihovog udru`enja; bilo je rije~i i o aktuelnoj izlo`bi Astrofotografija.

76

SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

Fra MARIJAN KARAULA, autor knjige “Franjevci Bosne Srebrene u Albaniji”

Lijepa zemlja - Albanija!
Ne mo`emo mi ni predstaviti koliko Vi mo`ete objaviti. Povod za ovaj na{ kratki razgovor je Va{a nova knjiga: Franjevci Bosne Srebrene u Albaniji, koju je nedavno objavio Hrvatski katoli~ki mjese~nik Na{a ognji{ta iz Tomislavgrada... Knjiga ima ~etiri nejednaka dijela, u kojima se mo`e na}i puno zanimljivih informacija o dr`avi Albaniji, albanskom narodu, Katoli~koj crkvi u Albaniji i djelovanju franjevaca, napose bosanskih franjevaca, u ovoj nama susjednoj, a tako nam nepoznatoj zemlji. Doista je zanimljivo koliko se mi trudimo da posjetimo i upoznamo dr`ave u Zapadnoj Evropi, posebice neke, a ne padne nam na pamet da odemo i upoznamo jednu zemlju, kao {to je Albanija, koja nam je i svjetonazorski i fizi~ki puno bli`a. Koliko dugo je nastajala ova knjiga? Za nastanak knjige presudan je datum 8. XII. 2010., kada sam prvi put posjetio Skadar odnosno Albaniju. Toga dana se, naime, u golemoj skadarskoj katedrali slavila sveta misa, kojom se zatvarao vi{egodi{nji kanonski proces za progla{enje bla`enima 40 albanskih mu~enika. Radi se uglavnom o `rtvama komunisti~kog sustava, temi koja mi je otprije bliska i koju ve} nekoliko godina prou~avam. Ali, nije samo taj doga|aj presudio o mom zanimanju za Albaniju koliko moje otkri}e kako mi je nepoznata ova lijepa zemlja. Otada sam po~eo prikupljati sve ono {to je po na{im znanstvenim ~asopisima i dnevnom tisku pisalo o Albaniji a odnosilo se ponajprije na djelovanje bosanskih franjevaca u njoj. Veliko mi je otkri}e bilo da su oni nazo~ni tamo ve} od kraja 18. stolje}a i da su puno u~inili za tamo{nji narod, posebice za subra}u franjevce. Uskoro }ete, sigurno, objaviti jo{ neko izdanje. [ta nas to od Vas, dakle, o~ekuje u narednom periodu? Imam nekoliko zapo~etih projekata, koje nikako ne uspijevam privesti kraju. Volio bih da u sebi prona|em malo strpljivosti i privedem kraju rad koji govori o odnosu komunisti~kog sustava prema mojoj redovni~koj zajednici, govori o poginulim i zatvaranim franjevcima te o uzurpaciji stambenog prostora. Ima tu doista puno toga nepoznatog i zanimljivog.

Dizanje svijesti o problemima invalida u BiH
Do 24. jula u Sarajevskom ratnom teatru }e trajati sedmodnevna radionica Na to~kovima. Organizator je Udru`enje Kontakt iz Sarajeva. “Na{e udru`enje ima za cilj podsticanje i istra`ivanje izvedbenih umjetnosti u BiH i na ovaj na~in `eli kroz pozori{ni diskurs utjecati na podizanje svijesti o svakodnevnoj diskriminaciji i preprekama sa kojom se susre}u osobe sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini. Poku{a}emo ohrabriti u~esnike u otvaranju i prihvatanju sebe kroz scenski izraz, u upoznavanju novih potencijala tijela i njegovog kretanja i stvaranju novih mogu}nosti komunikacije, interakcije i socijalizacije”, obja{njava Narcisa Cvitanovi}, producentica u Udru`enju Kontakt i izvr{na producentica ovog projekta. U sklopu projekta se odr`ava Radionica, edukativno-umjetni~kog i rehabilitacionog karaktera, u kojoj u~estvuju osobe sa invaliditetom i profesionalni glumci i glumice. “Radionicu vodi Aleksandar Josipovi}, plesni pedagog i ~lan Me|unarodnog odbora za ples UNESCO-a. Izuzetno nizak nivo svijesti na{eg dru{tva o uslovima `ivota i potrebama osoba sa invaliditetom u BiH te o na~inima njihovog integriranja, s pravom izaziva nezadovoljstvo osoba sa invaliditetom. Iz njihovog nezadovoljstva, na~inom na koji su tretirani, nastala je ideja da se kroz pozori{ni izraz predstave javnosti na na~in koji oni smatraju najprikladnijim i najdostojanstvenijim. Cilj projekta jeste dizanje svijesti dru{tva o preprekama, koje zbog na{eg nemara i nesenzibilnosti svakodnevno postavljamo pred osobe sa invaliditetom”, ka`e Narcisa Cvitanovi}. Finalni rezultat Radionice }e biti prezentacija, koju }e Kontakt uprili~iti 24. jula, u prostorijama Sarajevskog ratnog teatra u 21 sat.
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

77

PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}

Britanski zlo~ini J
o{ i danas se u Velikoj Britaniji vidi kako je to bila kolonijalna velesila. Ali ta mo} je po~ivala na nevi|enom nasilju. Sudionici jedne od posljednjih kolonijalnih pobuna sad su tu`ili Veliku Britaniju. Dana{nja Kenija je bila samo jedna od mnogih zemalja gdje su bijeli kolonizatori jeftino kupovali golema podru~ja zemlje i `ivjeli u obilju. Visoravan oko glavnoga grada Nairobija je me|u kolonizatorima bila poznata kao Happy Valley, sretna dolina, zbog plodnog tla i gotovo besplatne radne snage uro|enika koji su obra|ivali zemlju za veleposjednike. Naravno, dok je engleskim kolonijalnim vlastodr{cima to mo`da i bila “sretna” dolina, za tamo{nje uro|enike i prije svega plemena Kikuyu, Embu i Meru nije bilo ni~ega ~emu bi se mogli radovati. Jo{ od po~etka 20. stolje}a sustavno su tjerani sa svojih pradavnih pa{njaka i jedino im je preostalo raditi za prido{lice, bijele “gazde” kako bi uop}e mogli pre`ivjeti. Nakon 2. svjetskog rata je zapravo postalo jo{ gore. Dok su se u Velikoj Britaniji jo{ ra{~i{}avale ru{evine, a hrana i gorivo dobivali samo na kartice, u kolonijama poput Kenije je sve jo{ izgledalo kao nekad. Ali dojam je varao: Indija i Pakistan su ve} bili na putu prema nezavisnosti, Malezija je tako|er te`ila postati samostalna dr`ava, a ~ak i u Africi je kolonija Zlatna obala (budu}a Gana) dobila vladu koja }e je odvesti u nezavisnost. Sve to je pobudilo nadu i kod autenti~nih stanovnika Kenije kako je i njihova nezavisnost nadomak ruke i kako }e kona~no prestati otima~ina njihove zemlje. Umjesto toga, za Kenijce je stanje postalo neizdr`ivo. Ve} za vrijeme rata su uro|enici morali gladovati da bi se hrana slala u Veliku Britaniju, a po~etkom ’50-ih je jo{ po~ela i nova otima~ina zemlje. Mnogi Kenijci su sudjelovali u ratu u Europi i vi{e nisu htjeli prihvatiti vladavinu bijelih kolonizatora. Vremenom se po~elo {iriti nasilje i napadi na veleposjednike. Odgovor kolonijalnih vlasti je bio brutalan: borbe su trajale godinama, ali je Mao-Mao-ustanak (nazvan po zakletvi koje su polagali pobunjenici) vojno ugu{en. Slu`bene statistike govore kako su u borbama poginula 63 britanska vojnika, 33 bijela kolonizatora i vi{e od 1.800 uro|eni~kih Kenijaca koji su kao policajci i pomo}ne jedinice bili na strani kolonijalne sile. Koliko je pobunjenika poginulo te{ko je re}i: slu`beno se govorilo o 11.500 mrtvih, ali je lako mogu}e da je bilo i deset puta vi{e `rtava! Oni koji su uhap{eni, morali su biti spremni na najgore. Na hiljade ih je bilo osu|eno na smrt vje{anjem, a me|u uhi}enima je bio i Wambugu Nyingi. On je danas u Londonu gdje, kao jedan od rijetkih pre`ivjelih, tu`i vladu Velike Britanije za zlo~ine koje je po~inila u gu{enju nemira, osobito u logorima koje je osnovala za pobunjenike. Wambugu zavr}e nogavice svojih hla~a i pokazuje svoje noge ljekaru. One su prepune malenih o`iljaka, a oko gle`njeva su debeli o`iljci stari vi{e od pola stolje}a. “Stalno su nas tukli. Bijelci su nas silili da na koljenima idemo

preko stijenja, a oko gle`njeva smo imali okove.“ @ivot u logorima je bio pakao. Postoje samo procjene koliko je ljudi zajedno sa `enama i djecom, u njih bilo zatvoreno i pripremano za izgnanstvo u druga, jo{ neplodnija podru~ja. Oni koji su i izbjegli smrt vje{anjem jo{ uvijek su morali svakog dana strahovati za `ivot. Zato~enike se mlatilo do smrti, svjedo~e i o kastracijama i o silovanjima zato~enih `ena. Ali ~ak i bez nasilja, prijetila je smrt od gladi jer im se davalo jedva dovoljno hrane za `ivot. Pobuna Mao Mao je ugu{ena, ali je ipak raspalila plamen koji je doveo do nezavisnosti Kenije po~etkom ’60-ih.

78

SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

PATINASTA KUTIJA

[ta re}i? Komane~i!
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

KRALJICA GIMNASTIKE
Na|a Komane~i osvojila je pet zlatnih olimpijskih medalja
Bila je to prva desetka u `enskoj gimnastici do tada. Na Ljetnim olimpijskim igrama koje su u Montrealu odr`ane 1976. godine. Dobila ju je Rumunka Na|a Komane~i, za nastup na dvovisinskom razboju. To su one dvije {ipke, razli~itih visina, kada letite odozgo prema dole, i kontra. Ne vi, nego oni, gimnasti~arke i gimnasti~ari. Imala je tada Na|a tek ~etrnaest godina. Pa je morala i dobiti roditeljsku saglasnost za put u Kanadu. Gdje je u sedam razli~itih vje`bi dobila sedam desetki, osvojila je tri zlatne medalje, od ~ega jednu u vi{eboju. Podigla je taj sport na puno ve}u razinu nego {to je bio do tada. Eh, te njene akrobacije... Na narednoj Olimpijadi, u Moskvi 1980., bila je ~etrnaest centimetara vi{a, a osvojila je jo{ dvije zlatne medalje. Zna~i, ukupno pet zlata na najva`nijoj sportskoj manifestaciji na svijetu. U njenoj kolekciji su jo{ i tri srebra i jedna bronza. Svjetski slavna, priznata i poznata Na|a je, ipak, `ivjela u dr`avi kojom je vladao kreten, Nicolae Ceausescu. Nakon {to je njen trener sa svojom suprugom 1981. zatra`io i dobio azil u SAD-u, Na|a je bila pod prismotrom rumunske tajne slu`be: Securitatea. Osim u trenucima kad ju je seksualno zlostavljao predsjednikov sin Niku. Osam godina nije mogla otputovati u inostranstvo, ali je, na svu sre}u, uspjela pobje}i 1989., one godine kada su, na katoli~ki Bo`i}, strijeljani Nicolae i njegova supruga Elena. A, Na|a Komane~i i danas `ivi u obe}anoj zemlji {to Amerika se zove.

STRIP ARTIST

19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

79

LA: AMIR BJELANOVIĆ TU “Ja sam meteorolopata”
by ALMIR PANJETA

Foto: Milutin Stoj~evi}

1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Ja izdati ne znam.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti astronaut? Nisam, sanjao sam da }u biti kosmon aut.
rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa o! Perfektn

4. [ta morate imati u fri`ideru? Struje. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Raju. 6. [ta svaka `ena mora imati u nov~aniku a mu{karac u ta{ni? @ena mora imati {ta god misli da treba da ima, a mu{karac isto. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Ne znam ni {ta sam, vjeruje{ li?
8. Da je danas smak svi jeta, Iza{ao bih iz skloni{ta da {ta biste sutra u~inili? vidim da li je jo{ neko `iv .

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Mistrija. 10. Jeste li meteoropata? Ja sam meteorolopata. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Ima, puno. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Pa, ja mislim ovo prvo, jelde? 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Pitam se, otkud li mu repa za nju... 14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih nikoga od politi~ara strpao u zatvor. 15. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i? Ko je to? 16. Vjerujete li da u radiju `ive mali ljudi? Vjerovao sam nekada, a kad sam gitaru uklju~ivao u radio aparat, onda sam vidio da nema malih ljudi. 17. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Sharon Stone.

18. Osoba koja vas `ivcira? Damir Arslanagi}. 19. Tange ili badi}? Bademantili}. 20. [ta obla~ite kad `elite izgledati sexy? Duge ga}e i kalo{e. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Svi u planine!

80

SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

REAGIRANJA
Udru`enje veterana odreda policije „Bosna“ - Uredni{tvu
Viki}a, a od koga je ~itav svoj radni vijek imao punu podr{ku u svim svojim stavovima. Njegovo pona{anje je u najmanju ruku nekorektno prema ~ovjeku koji ga je uvijek podr`avao. Njegova odvratna retorika vi{e prili~i nekom neobra zovanom, nekulturnom i ulicom vaspitanom huliganu, nego ~ovjeku koji sebe predstavlja “herojem odbrane grada”, a to svakako nije, ve} naprotiv, sve drugo, samo to ne. Postavlja se racionalno pitanje: Ko to daje podr{ku Zoranu ^egaru da se ovako javno pona{a, te daje izjave navedenog karaktera kao policijski slu`benik... Ko mu je pomogao da se po dolasku iz Australije, odmah zaposli u policiji, ~ak na mjesto komandanta Federalne specijalne jedinice, a bez sigurnosnih provjera, koje su obavezne za svakog uposlenika policije... Ko to daje podr{ku Zoranu ^egaru da se ponovo vrati na posao, poslije samoinicijativnog penzionisanja 2010. godine, kada je oti{ao u invalidsku penziju zbog oboljenja od PTSP-a...? Na kraju, medije, gra|ane i javnost obavje{tavamo da je na zajedni~koj sjednici upravnih odbora kantonalnog i federalnog nivoa, odr`anoj dana 16.05. 2012. godine, donesena Odluka da se Zoran ^egar bri{e iz ~lanstva Udru`enja veterana odreda policije “BOSNA”, zbog nedoli~nog pona{anja, a koje {teti ugledu udru`enja. Ta }e se Odluka verifikovati na Federalnoj skup{tini koja }e se uskoro odr`ati. Udru`enje veterana odreda policije “Bosna“ Dakle, ta~no je da mi imamo poslovni objekt u Tuzli, ali nije ta~an redoslijed kako je koji objekt nastajao, da li najprije kozmeti~ki dio ili restoran. Ali to sada nije va`no. Va`no je da `elim reagirati na dio teksta u kojem se govori o navodnom dugovanju gospodina \onlagi}a prema firmi “Yves Rocher” u iznosu od 280.000 KM. Potpuno razumijevaju}i namjeru i shvataju}i zna~aj rije~i “navodno”, `elim da sa indignacijom odbacim uop}e bilo kakvu pomisao o nekakvom dugu i, ne daj Bo`e, nekorektnom odnosu gospodina \onlagi}a i mog supruga Sabahudina Resi}a. Na{a vi{e nego korektna saradnja nastavljena je i poslije prerane smrti mog supruga Sabahudina. ^ak s velikim zadovoljstvom mogu da istaknem potpuno pozitivnu ulogu gospodina Mirsada \onlagi}a ~ijom zaslugom je sa~uvana na{a imovina i zajedni~ka investicija, a poslovni odnos i prijateljstvo niti u jednom segmentu nisu do`ivjeli bilo kakvu negativnu promjenu. Svakako da moram dodati kako sam zaprepa{tena ~injenicom da se ovakve neistine plasiraju bez prethodne provjere, {to nanosi i {tetu uva`enom i ~asnom ~ovjeku, poznatom i priznatom ne samo u na{oj zemlji nego i izvan granica Bosne i Hercegovine, te koji to svakako nije zaslu`io. Iskreno mi je `ao {to je do{lo do pisanja teksta poput onog u Va{oj reviji, koji odudara od stvarnosti, te se nadam da }e gospodin \onlagi} i njegova divna obitelj dostojanstveno podnijeti navedene neistine. Srda~no, Mihana Resi}

Udruženja veterana odreda policije “Bosna” donijelo je odluku da se Zoran Čegar briše iz članstva zbog nedoličnog ponašanja, a koje šteti ugledu Udruženja
Po{tovani, Molimo vas da objavite na{e reagovanje na intervju gospodina Zorana ^egara, objavljen u “Oslobo|enju” 12.05.2012. godine. Napominjemo da je to samo jedan u nizu medijskih istupa u printanim medijima, kao i na raznim TV stanicama, u kojima govori i djeluje izuzetno destruktivno i poni`avaju}e protiv ~asnih boraca i specijalaca slavnog odreda specijalne policije MUP-a RBiH, Odreda policije “BOSNA”, kao i pripadnika ARBiH. Za{to ovo tra`imo? Zato {to }e neki na{i navodi o li~nosti gospodina Zorana ^egara, a koji mo`da nisu poznati {iroj javnosti, dati jasniju sliku o tom ~ovjeku, samozvanom “heroju odbrane grada”. Naime, ~injenica je da je gospodin Zoran ^egar bio pripadnik specijalne jedinice, te da je u prethodnom krvavom ratu, proveo ukupno tri mjeseca, a nakon zatvaranja nekoliko stotina nevinih gra|ana srpske nacionalnosti na stadionu “Ko{evo”, napustio Bosnu i Hercegovinu. Za vrijeme ratnog perioda od tri mjeseca, koje je proveo u ratu kao pripadnik specijalne jedinice “BOSNA”, gospodin Zoran ^egar je svojim samoinicijativnim akcijama i destruktivnim djelovanjem nanio veliku {tetu svojoj specijalnoj jedinici. Dok je boravio u Australiji (u toku rata navodno je bio u Hrvatskoj, nekim zemljama Evrope, te na kraju u Australiji), ^egar je po~eo permanentne manipulantske medijske napade na ratnog komandanta Kemala Ademovi}a. Svojim dolaskom iz Australije u Bosnu i Hercegovinu, ^egar nastavlja sa tom praksom destrukcije i neprimjerenih izjava i prema ratnom komandantu Draganu Viki}u, a koji traju sve do sada, evo ve} dugi niz godina. Udru`enje se nikada nije ogla{avalo u pogledu negativne retorike, ali zadnji intervju, koji je dao dnevnom listu “Oslobo|enje”, zaista je prevr{io mjeru. Ovom prilikom moramo re}i da Zoran ^egar, medijski manipulant, u kontinuitetu blati, kleve}e i poni`ava ratnog komandanta
19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Mihana Resi} - Uredni{tvu

Ne postoji nikakav dug Mirsada Ðonlagića prema firmi „ Yves Rocher“, naša saradnja je više nego korektna
(“Mirsad \onlagi}, potpredsjednik SBB-a i profesor sa iznimno sumnjivom nau~nom biografijom, `eli fotelju ministra energije, rudarstva i industrije”, SB, br. 817) U posljednjem broju Va{e revije objavljen je tekst o uva`enom gospodinu Mirsadu \onlagi}u. Na pomenuti tekst imam niz primjedbi, ali }u dati komentar na dio teksta koji govori o odnosu gospodina Mirsada \onlagi}a i firme “Yves Rocher”. Tako|e se nadam da }ete moje reagiranje objaviti sukladno Zakonu o informiranju.
81

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->