Professional Documents
Culture Documents
,
_
a
b ac
a
b
T
4
4
,
2
2
. x
o
a
b
2
i y
o
a
b ac
4
4
2
su koordinete tjemena .
Povrina trokuta:
2
a
v a
P
: Formula za P
'
16
2
;
3
2
...; 3333 . 0 ;
3
;
2
1
;
31 . 0
13 . 0 e
: A. 1; B. 2; C. 3; D. 4
4
6. Svaki iracionalni broj moemo zapisati kao: Beskonaan Beskonaan
A. Kvocijent dvaju B. Korijen nekog C. periodski D. neperiodski
racional. brojeva cijelog broja dec. br. dec. br.
7. Koji je broj manji: 3 ili 1.73? Odgovor 3 3.1732...
8. Koji je broj vei: ili 3.14 ? Odgovor 3.14 , jer je 3.14159
9. Za n > 4 koji je od sljedeih brojeva najvei: A.
;
4
1 + n
B.
;
4
n
C.
n
4
; D.
1
4
n
10. Koji se od navedenih brojeva nalazi izmeu
7
3
i
10
7
? A .
17
5
; B.
14
13
; C.
20
13
; D.
13
15
11. Koja je tvrdnja istinita ako znamo da je b cijeli broj?
A . b > 0 b > 0 ; B. b < 0 1/b > 0; C. b < 0 b > 0 ; D. b < 0 b
n
< 0
12. Koji od sljedeih izraza ne daje racionalan broj A .
;
4
3 3
B.
;
5 5
1
C.
2
4
; D.
3
12 . 0
13. Za koji je prirodni broj k razlomak
2
2
+
k
k
cijeli broj. (Uvrtavaj) A. 1; B. 2; C. 3; D. 4
14. Koji od sljedeih skupova sadri samo racionalne brojeve?
A .
'
4
3
16
0
,
2
8
, 16
; B.
'
41 . 1 ,
2
8
, 25
3
; C.
'
5
16
0
, , 36
; D.
'
6
3
,
3
3
,
3
27
3
15. Koju vrijednost ima razlomak
575
299
? A .
;
30
29
B.
;
25
13
C.
26
15
; D.
20
9
16. Koji je od navedenih brojeva najblii broju 6? (KALKUL.) A.2 B. 1.8
3
C.
4
7
8
; D. 35
17. Meu navedenim brojevima jedan je uljez. Koji?
A. 1.73; B. 3.14; C. 3 3 ; D. 64 . 0
18. Poredaj po veliini:
3
2
,
6
5
,
30
23
,
10
7
,
3
2
,
6
5
,
15
14
,
5
4
KALKULATOR
15
14
,
6
5
,
5
4
,
30
23
,
10
7
,
3
2
,
3
2
,
6
5
3
16
, 3
? A. 1; B. 3; C. 5; D. 7
29. Skup svih cijelih brojeva koji se nalaze izmeu brojeva n 2 i n + 2 (n je cijeli broj) jest:
A. {n1, 0, n+1}; B.{n2,n1, n, n+1,n+2}; C.{n1,n,n+1}; D.{1, 0, 1}
5
30. Kojem od navedenih intervala pripadaju brojevi 0.75 i 1
A.0.75, 2 ; B. [1, 0]; C. 1, 0.75]; D. [1 ,2
31. Rabei depno raunalo po potrebi odredite koji je od navedenih brojeva najmanji:
A. 2 8 ; B. 14.1 10
1
; C.
5
7
; D.
12
1
2
3
32. Koji od navedenih brojeva zaokruivanjem na dvije decimale, daje broj 3.78
A. 3.7699; B . 3.7739; C. 3.7791 D. 3.7866
33. Izmeu 3/5 i 5/8 umetnite tri broja (Najlake kalkulatorom)
3/5 = 0.6 = 0.600 0.61; 0.62; 0.622 5/8 = 0.625
34. Odredi nejednadbu kojoj je rjeenje [1.5 , + .
Rj. Iz x 1.5 x
2
3
/ 2 2x 3 2x 3 0
Redoslijed raunskih operacija: Zbrajanje i oduzimanje su ra. operacije I. stupnja,
mnoenje i dijeljenje II. stupnja, a potenciranje i korjenovanje III. stupnja.
Ako u zadatku imamo ra. operacije istog stupnja, raunamo ih po redosljedu kako su
naznaene. Ako imamo ra. operacije razliitih stupnjeva, prvo potenciramo
(korjenujemo), zatim mnoimo i dijelimo i na kraju zbrajamo i oduzimamo. Ako u
zadatku imamo samo okrugle zagrade najprije izraunamo u njima. Ako u zadatku imamo
zagrade u zagradi {[( )]}. Najprije raunamo ono to je unutar ( ), zatim unutar [ ] i na kraju
unutar { } zagrade. Elementarno raunanje: Uz navedeno, treba znati odreivati
apsolutne vrijednosti:
'
<
>
5 ) 5 ( 5 ; ; ; ; 0 .. ,
5 5 ; ; ; ; 0 ... , ,
x za x
x za x
x
Zadaci: Izraunaj : 1. 15 + 27 3 11 + 2 + 7 7 + 6 3 1 = ... = [2]
2. 7 ( 2) 5 ( 3) (1) = ... = [2]
3. (3 81 23) 4 2 (34 5 8 5) = ... = [620]
4. [(8 5) (2 7) (6 7) (4 3)] (5 9) = ... = [56]
5. 4 {4 [ 10 (8 11) (1 12)]} = ... = [4]
6. 3 + 2{ 3[ 8 (19 21 36 11) 23]}= ... = [9]
7. 3 8
2
2 3
4
+ 7
3
= ... = [373]
6
8. (1)
2007
(1)
2008
(1)
2009
(1)
2010
(1)
2011
= ... = [1]
9.
,
_
+ +
,
_
3
2
2
3
4 2
7
3
2
= ... =
1
]
1
21
116
10.
1
]
1
,
_
,
_
+
3
55
:
4
1
2
3
:
11
3
7
11
:
5
7
4
5
:
2
1
= ...=
1
]
1
21
224
11. Kolika je razlika izmeu 5 (7) + (1) i 20 (8 4) + 1 ? Razlika je [6]
12. Zaokruite izraz ija je vrijednost pozitivan broj. a) 10 (100) 1000 + 1
b) (1) (10) ( 1000) ; c) (10) : (2) (5) : (1); d) (1) (10) ( 100) ( 1000)
13. Koliki je rezultat umnoka
( ) ( )
2 2
1 3 1 3 +
? Rj.
( )( ) [ ]
2
1 3 1 3 +
= [ ]
2
1 3 = 4
RAUN DIOBE 1. Ako se kutovi odnose kao 8 : 13 : 15 tada su kutovi ?
Rj. : : = 8 : 13 : 15
+ + = 180
o
Iz razmjera itamo = 8k = 8 5 = 40
= 13k = 13 5 = 65
zbrojimo ove tri jednakosti = 15k = 15 5 = 75 Provjera obavezna!
180 = 36k k = 5
2. Brojevi a, b i c su u omjeru 3:4:5.Ako je njihova aritmetika sredina jednaka 12 onda su to br.?
3. Stranice pravokutnika su u omjeru 3 : 1. Opseg prav. je 104 cm. Kolika je povrina pravokut.?
4. Dva broja odnose se kao 2 : 5. Drugi broj za 18 je vei od prvog broja. Koliko iznose ti br.?
5. Broj 3 300 podijeli na tri dijela koji su u omjeru 0.2:0.4:0.5.
(Izmeu redova u omjeru 2:4:5, jer samo desnu stranu smijemo pomnoiti sa 10)
RAUN SMJESE
1. Koliki je % alkohola u smjesi koja se dobije mjeanjem 5 l 80% og alkohola i 15 l 84%?
(Koliina alkohola prije i poslije mjeanja je jednaka, pa imamo jednakost)
100
) 15 5 (
100
84
15
100
80
5
p
+ +
ili 5 80 + 15 84 = (5 + 15) p p = 83%
2. Koliko litara 60% og alkohola treba mjeati s 5l 82% og alkohola da bi se dobila smjesa
73.75% ? Rj. x 60 + 5 82 = (x + 5) 73.75 x = 3 l
3. Pomjeamo li 75 % alkohol s 90% dobit emo 90 l 80% alkohol u smjesi. Koliko je pritom
uzeto 75% alkohola?
Rj. Neka je x koliina 75% alkohola, onda je 90 x koliina 90%, pa imamo jednadbu:
x 75 + (90 x) 90 = 90 80 x = 60 l
4. Od mlijeka s 3.8% masnoe i mlijeka s 0.9% masnoe treba napraviti 100 litara smjese s 2.6%
masnoe. Koliko litara mlijeka s 0.9% masnoe treba uzeti?
Rj. Neka je x traena koliina mlijeka x 0.9 + (100 x) 3.8 = 100 2.6 x = 41.28 l
5. Morska voda sadri 5% soli. Koliko litara slatke vode treba doliti koliini od 100 litara morske
da se dobije voda s 2% soli? (PAZI, slatka voda ima 0% soli)
100 5 + x 0 = (100 + x) 2 x = 150 l
6. Zemlja tek kupljena u cvjeanici sadri 10% vode. Koliko vode treba uliti u 5 kg te zemlje da se
dobije 20% vode u zemlji? Rj. 5 10 +x 100 = (5 + x) 20 x = 0.625 kg = 625g = 6.25 dl
7. Koliko tijesta vlanosti 20% treba staviti u penicu da bi se dobilo 700g kruha vlanosti 4%?
PAZI! Koliina smjese (kruha) se na mjenja, isparava voda, pa imamo jednadbu.
(700 + x) 20 x 100 = 700 4 x = 140 g. U penicu treba staviti 840g tijesta.
8. Cijena jedne vrste alkohola je 80 kn, a druge 50 kn za litru. U kojem omjeru treba mijeati te
dvije vrste, ako se eli dobiti smjesa ija je cijena 60 kn za litru?
x 80 + y 50 = (x + y) 60 /:10y Zato? Jer traimo omjer
6 1 5 8
,
_
+ +
y
x
y
x
1 2
y
x
/:2
2
1
y
x
Traeni omjer je 1 : 2.
7
6 1 5 8
,
_
+ +
y
x
y
x
1 2
y
x
/:2
2
1
y
x
Traeni omjer je 1 : 2.
1.2.1. POSTOTNI RAUN za DR. MATURU
S ukupni 100% tni iznos (ukupna vrijednost);
P postotni iznos; p postotak (npr. 7% = 7/100 = 0.07)
Vrijedi razmjer P : S = p : 100. Iz zadane dvije veliine izraunavamo treu
Npr.
100
p S
P
ili
p
P
S
100
ili
S
P
p
100
1. Tenisa ( M. ili) je 2008. god. odigrao 120 meeva i pobjedio u njih 70%
a) Koliki postotak meeva je izgubio? Odgovor: Izgubio je 30% meeva
b) Koliki je broj meeva u kojima je pobijedio? S = 120, p = 70%, P = ?
P = Sp/100 = 84 mea u kojima je pobjedio. Krae 70% od 120 = 0.7 120 = 84
c) U 2009. god. je takoer odigrao 120 meeva. Pobjedio je u 5% vie meeva nego 2008. Koliko
je puta pobjedio u 2009. godine? Rj. S = 120, p' = 75% , P' = ?
P' = S 75/100 = 120 0.75 = 90 puta je pobjedio 2009. god. Krae: 0.75 120 = 90
1'. Uenik je na testu od moguih 70 bodova dobio 56 bodova. Koliko je to izraeno u postocima?
Rj. S = 70, P = 56, p = ? p = 100P/S = 100 56/70 = 80%. Krae: 56 : 70 100 = 80%
1''. Uenik je na testu od moguih 80 bodova dobio 80% bodova. Koliko je bodova dobio?
Rj. S = 80, p = 80, P = ? P = Sp/100 = 80 80/100 = 64 boda. Krae: 0.8 80 = 64.
1'''. Masa Jupitera priblino je jednaka 2 10
27
kg, a masa Zemlje 6 10
24
kg.
Koliki je % mase Zemlje (P) u odnosu na masu Jupitera (S)?
p = 100M
Z
/M
J
= 100 3 10
3
= 0.3 %
1
4'
. a) 75% od 120 iznosi? Rj. (75/100) 120 = 0.75 120 = 90
b) Od kojeg broja 5% iznosi
) 3 5 ( 2
7 6 2
3 : 6 1
7 : 7 10
+
+
?
P =
) 3 5 ( 2
7 6 2
3 : 6 1
7 : 7 10
+
+
=
2 2
7 12
2 1
1 10
+
+
=
4
17
4
5
3
9
+
i p = 5
S = 100P/p = 100 4.25/5 = 85
c) Od kojeg broja 22% iznosi 78.1? Rj. p = 22, P = 78.1 ; S = 100P/p = 100 78.1/22 =355
1
5'
. Zbroj 25% od 2.8 10
9
i 20% od 3.5 10
10
iznosi? Rj. 7.7 10
9
1
6'
. Ispit ima 60 bodova. Za ocjenu odlian treba dobiti najmanje 90% bodova. Anti nedostaje
jedan bod za ocjenu odlian. Koliko je bodova postigao na ispitu? S = 60, p = 90, P = ?
Rj. P = Sp/100 = 6 9 = 54. Odgovor: Ante je osvojio 53 boda.
1
7'
. CD kapaciteta 650 MB popunjen je 12%. Na CD je snimljeno jo 260MB novih podataka.
Koliki je % CDa sada popunjen?
P = 650 0.12 = 78
P
1
= 78 + 260 = 338 p
1
= (338 : 650) 100 = 52%
1
8'
. Godinjoj skuptini nogometnog kluba nazoilo je 75% lanova. Za prijedlog je glasalo 32, a
protiv 16 lanova. Nitko nije bio suzdran. a) Koliko je % od ukupnog broja lanova skuptine
8
glasovalo za prijedlog? b) Prijedlog se smatra izglasanim ako je za njega glasovalo vie od 66%
nazonih lanova. Koliko najmanje nazonih lanova mora glasovati za prijedlog da bi proao?
Rj. a) Odredimo broj svih lanova skuptine 100 (32 + 16)/75 = 64; (32 : 64) 100 = 50%
b) (48 66) / 100 = 31.68 = 32 lana
1
6'
. Obiteljska primanja u mjesecu ujku iznosila su 10 000 kn. Za reije treba izdvojiti 25%
primanja, a za podmirenje ostalih potreba u istom mjesecu obitelji je potrebno 7 000 kn. Koliko je
kuna preostalo obitelji?
Rj. 10 000 0.25 = 2 500; 2 500 + 7 000 = 9 500; 10 000 9 500 = 500 kn.
1
7'
. Masa vozila bez tereta je 4 000 kg. Nakon utovara, teret ini 60% ukupne mase. Koliko %
ukupne mase ini teret nakon to je istovareno 2/5 tereta.
Rj. 1) Neka je t teret onda imamo jednadbu t = 60% od (4 000 + t), tj. t = 0.6 (4 000 + t)
Rjeenje ove jednadbe je t = 6 000 kg. Prema tome ukupna masa iznosi 10 000 kg
2) 2/5 tereta iznosi 2/5 6 000 = 2 400 kg
3) Nakon istovara traeni % dobivamo iz
100
2400 10000
2400 6000
=
100
7600
3600
= 47.37%
tj. 21 = S 1.05 S = 21 : 1.05 = 20 cm
3
3. Ako se polumjer kruga povea za 25% za koliko se % povea opseg, a povrina?
Iz o = 2r i P = r
2
r
1
= 1.25r o
1
= 2r
1
= 2 1.25r = 1.25 2r = 1.25 o p = 25%
r
1
= 1.25r P
1
=
2
1
r
= (1.25r)
2
= 1.5625 r
2
= 1.5625 P p = 56.25%
3'. Za koliko se % treba poveati polumjer da se povrina kruga povea za 23.21% ?
P
1
= 1.2321 P
2
1
r
= 1.2321 r
2
/
r
1
= 1.11 r p = 11%
Napomena: Slino bi bilo s opsegom i povrinom KVADRATA, JEDNAKOSTRANINOG i
njegovom stranicom, jer su u fji od a.
4. Ako se brid kocke uvea za 20% za koliko e se % uveati O, a V?
a
1
= 1.2a O
1
= 6
2
1
a
= 6 (1.2a)
2
= 6 1.44a
2
= 1.44 O p = 44%
a
1
= 1.2a V
1
=
3
1
a
= (1.2a)
3
= 1.728a
3
= 1.728 V p = 72.8%.
4'. Ako se brid kocke smanji za 30% za koliko e se % smanjiti O, a V?
a
1
= (1 0.3)a O
1
= 6
2
1
a
= 6 (0.7a)
2
= 6 0.49a
2
= 0.49 O p = 51%
a
1
= 0.7a V
1
=
3
1
a
= (0.7a)
3
= 0.343a
3
= 0.343V p = 65.7%.
4''. Za koliko % treba uveati brid kocke da bi se njeno oploje povealo za 156%?
O
1
= (1 + 1.56) O
6
2
1
a = 2.56 6a
2
/:6
2
1
a = 2.56 a
2
/
a
1
= 1.6a p = 60%
4'''. Za koliko % treba smanjiti brid kocke da bi se njeno oploje smanjilo za 60.9375%?
O
1
= (1 0.609375) O
6
2
1
a = 0.390625 6a
2
/:6
2
1
a = 0.390625a
2
/
a
1
= 0.625a p = (1 0.625) 100 = 37.5%
4
4'
. Za koliko % treba uveati brid kocke da bi se njen obujam uveao za 81.5848%?
V
1
= (1 + 0.815848) V
3
1
a = 1.815848 a
3
3
/
a
1
= 1.22a p = 22%
Napomena: Slino bi bilo s polumjerom i oplojem i obujmom kugle.
9
5. Prodajna cijena proizvoda A dva puta se poveavala najprije za 25%. a zatim 20% prethodne
cijene. Koliko je ukupno poveanje?
Prvo poveanje od 25% daje cijenu: 100 + 100 0.25 = 100 + 25 = 125
Drugo poveanje od 20% daje cijenu: 125 + 125 0.20 = 120 + 25 = 145. p =145 100 = 45%
5'. Poveanje trokova ivota u travnju u odnosu na oujak je 4.2%, a u svibnju u odnosu na
travanj je 3.5%. Koliki je % poveanja trokova ivota u svibnju u odnosu na oujak?
100 + 4.2 = 104.2
104.2 + 104.2 0.035 = 107.847. p = 107.847 100 = 7.847%
5''. a) Prodajna cijena proizvoda B poveala se za 25% a zatim se nova smanjila za 10%. Koliko
je ukupno poveanje?
100 + 25 = 125
125 125 0.10 = 112.5: p = 112.5 100 = 12.5% ukupno poveanje.
b) Prodajna cijena proizvoda C poveala se za 20% a zatim se nova smanjila za 25%. Koliko
je ukupno smanjenje?
100 + 20 = 120
120 120 0.25 = 120 30 = 90: p = 100 90 = 10% ukupno smanjenje
5'''. Cijena robe poviena je za 25%. Za koliko se % mora smanjiti nova cijena da bi se dobila
stara cijena? Neka je stara cijena 100, onda je nova 125, pa imamo jednadbu:
125 x = 100 x = 0.8 p = (1 x) 100 = 20% za koji se mora smanjiti nova cijena
Objanjavam kako se radi dalje. Kako je x < 1 onda
5
4'
. Cijena nekog proizvoda prvo se poveala za 5%, a zatim smanjila za 10%. to treba napraviti
sa cijenom da da bi bila jednaka poetnoj?
100 + 5 = 105
105 0.1 105 = 105 10.5 = 94.5;; Objanjavam kako se radi dalje. x > 1 onda
94.5 x = 100 x = 1.0582 p = (x 1) 100 = 5.82% za koji se mora poveati nova cij.
5
5'
. Poveanje trokova ivota u listopadu u odnosu na rujan je 3.8%. Za koliko bi se % morali
smanjiti trokovi ivota u studenome da bi se vratili na stanje u rujnu?
Iz 103.8 x = 100 x = 0.963391 p = (1 x) 100 = 3.66%
5
6'
. Plin je poskupio 15%. Za koliko % treba smanjiti cijenu da bi konana bila bila 5.5 % vea
od cijene prije poskupljenja? Neka je stara cijena 100.
Poskupljenje od 15% daje cijenu 115. Poskupljenje od 5.5% daje cijenu 105.5.
Pa imamo jednadbu115 x = 105.5 x = 0.91739 p = (1 x) 100 = 8.26 %
- postotni raun vie ili nie 100. Ako je zadana uveana ili umanjena poetna vrijednost
tj. ako je zadano S+P ili SP tada imamo razmjer (St P):S=(100t p) : 100 Takoer vrijedi:
S + P =
,
_
+
100
1
p
S gdje je
,
_
+
100
1
p
faktor poveanja. Npr. za 24% on iznosi 1.24
S P =
,
_
100
1
p
S gdje je
,
_
100
1
p
faktor smanjenja. Npr. za 24% on iznosi 0.76
2. a) Marija je visoka m cm, a Nives n cm. Izrazom n = m + 0.15m je opisano?
Ponuena su 4 odgovora. Rj. n = m 1.15. Toan je odgovor. Nives je via od Marije za 15%
b) Kolika je nova cijena, ako je stara 150 kn i poskupljenje je 24% ? 150 1.24 = 186 kn.
c) Kolika je nova cijena, ako je stara 250 kn i snienje je 22% ? 250 0.78 = 195 kn.
2'. a) Marija je na snienju od 25% kupila vestu za 240 kn. Koliko je vesta stajala prije snienja?
10
S P = 240 i p = 25 moemo koristei faktor umanjenja pisati kao S 0.75 = 240 S = 320 kn
b) Kolika je stara cijena ako je nakon poskupljenja od 10% ona 220kn? S 1.1 =220 S =200 kn
2'. U posudici u kojoj se smrzava voda nastaje led oblika kvadra dimenzija 3.5 cm 3 cm 2 cm.
Pri smrzavanju obujam vode se povea za 5%.
1) Koliko je vode potrebno za jedan takav led? Iz S + P = V = 3.5 3 2 = 21 cm
3
tj. 21 = S 1.05 S = 21 : 1.05 = 20 cm
3
2) Koliko se takvih oblika leda moe napraviti od 1 litre vode?
(Napomena 1 litra = 1 dm
3
). Moje izmeu redova 1 litra = 1 000cm
3
. 1 000 : 20 = 50
3. Cijena udbenika poskupila je sa 60 kn na 72 kn. Izraeno u postocima, to je poskupljenje za:
Iz S (1+p/100) = S + P
tj. 60 (1+p/100) = 72/:60 1+p/100 = 1.2 p/100 = 0.2 p = 20%
4. U Republici Hrvatskoj 2004. god. roeno je 20 875 djeaka. God. 2005. roeno je 4.19%
vie djeaka u odnosu na 2004. Koliko ih je roeno 2005. god.?
Rj. S+P = S 1.0419 = 20 875 1.0419 = 21 750 je roeno djeaka u 2005. god..
5. Torba od 400 kn poskupljuje za 20%, a zatim pojeftinjuje za 15%. Kolika je najnovija cijena?
TRIK: Krenimo od cijene 100 kako bismo nali ukupno poskupljenje. 100 + 20 = 120
120 120 0.15 = 102 p = 102 100 = 2% je ukupno poskupljenje
Sada traimo novu cijenu: S + P = S 1.02 = 400 1.02 = 408 kn
6. Cijena je smanjena za 25%, a zatim poviena za 20%. Kolika je bila poetna cijena ako je
sadanja 450 kn? Rj. 100 25 = 75
75 + 75 0.2 = 90 p = 100 90 = 10% ukupno pojeftinjenje
S P = 450 tj. S 0.9 = 450 S = 500 kn
7. Vie jednakih poskupljenja npr. 5 daju faktor poskupljenja (1 + p/100)
5
Vie jednakih pojeftinjenja npr. 4 daju faktor pojeftinjenja (1 p/100)
4
Npr. za p = 12 i n = 5 faktor poskupljenja (1 + 12/100)
5
= (1+0.12)
5
= 1.12
5
dok za p = 7 i n = 4 faktor pojeftinjenja (1 7/100)
4
= (1 0.07)
4
= 0.93
4
Zadatak: a) Ako je godinji porast BND 2% koliki e porast biti za pet godina?
x = (1 + 0.02)
5
= 1.02
5
= 1.10408 p = (x 1) 100 = 10.4%
b) Ako je godinji pad BND 1.5% koliki e pad biti za etiri godine?
x = (1 0.015)
5
= 0.985
4
= 0.9413 p = (1 x) 100 = 5.87%
7'. U jezeru je otkriveno 10 grama algi. Njihova naseobina poveava se 15% tjedno.
1) Koliko e grama algi biti u jezeru nakon tjedan dana? Rj. 10 1.15 = 11.5g
2) Koliko e grama algi biti u jezeru nakon 3 tjedna? Rj. 10 1.15
3
= 15.20875g
1.2.2. Apsolutna vrijednost (modul) realnog broja
'
<
>
5 . 3 ) 5 . 3 ( 5 . 3 ; ; ; ; 0 .. ,
3 . 4 3 . 4 ; ; ; ; 0 ... , ,
r za r
r za r
r
1. Izraunaj 1 3 = A. 1 ; B. 2 ; C. 3 ; D. 4
2. Broj 3 2 bez aps. zagrada je: A. 3 +2; B. 3 2 ; C. 2 3 D. 2 3
3. Broj 1 2 bez aps. zadrade je: A. 2 1; B. 1 2 ; C. 1 2 ; D. 2 + 1
11
4. Pojednostavni:
3 8 2 4
8 3 18 4
+
A. 2 2 1; B. 3 2 2 ; C. 2 2 ; D. 1 + 2
2
5. Vrijednost izraza
3 2 2 2
je: A. 3 ; B. 1 ; C. 1; D. 3
6. Odredite vrijednost izraza 3 0.75x 0.75x 2 , za x = 4 A. 2 ; B. 1 ; C. 1; D.
2
7. Za x 2, 1 odredite vrijednost izraza x 1 + 2 + x. . A. 2x +1; B. x + 2; C. 3 ; D.
3
1.2.3. Rastavljanje na faktore Dijelimo na nekoliko dijelova
1. Svi lanovi imaju zajedniki faktor
a) 6a
2
9ab + 15a = 6a(2a 3b + 5)
b) 4a
2
(b + 2) + 4a(b + 2) + (b + 2) = (b + 2)(4a
2
+ 4a + 1) = (b + 2)(2a + 1)
2
c) (a + 1)
3
+ (a + 1) = (a + 1)[(a + 1)
2
+ 1] = (a + 1)(a
2
+ 2a + 2)
d) 5
x+1
4 5
x1
= 5
x1
(5
2
4) = 5
x1
21 = 21 5
x1
f)
3
2x3
9
x2
= 3
2x3
3
2x4
= 3
2x4
(3 1) = 3
2x4
2 = 2 3
2x4
2. Svi lanovi nemaju zajedniki faktor, ali se grupiranjem lanova moe svesti na 1.
a) a
2
b 2a
2
3ab + 6a + 5b 10 = a
2
(b 2) 3a(b 2) + 5(b 2) = (b 2)(a
2
3a + 5)
b) 9x
3
18x
2
x + 2 = 9x
2
(x 2) (x 2) = (x 2)(9x
2
1) = (x 2)(3x 1)(3x + 1)
c) x
4
2x
3
+ 2x 1 = (x
2
1)(x
2
+ 1) 2x(x
2
1) = (x
2
1)(x
2
+ 1 2x) = (x1)(x+1)(x 1)
2
2'. Kvadratnih trinoma (primjenom formule za rjeavanje kvadratne jednadbe i ispitujui
D = b
2
4ac ; PRIA: Ako je D potpuni kvadrat slijedi ax
2
+ bx + c = a(x x
1
)(x x
2
)
Ako D nije potpuni kvadrat nena rastavljanja.
a) x
2
5x + 6 = [D = 1; 3
2
1 5
; 2
2
1 5
2
1 5
2
2 1
+
t
x x
a
D b
x ]
1(x 2)(x 3) = (x 2)(x 3) GOTOVO
b) 2x
2
5x 3 = [D = 49; 3
4
7 5
;
2
1
4
7 5
4
49 5
2 1
+
t
x x x ]
2(x + 1/2)(x 3) = [mnoimo samo prvu zagradu] = (2x + 1)(x 3) GOTOVO
c) 6x
2
x 1 = [D = 25;
2
1
12
5 1
;
3
1
12
5 1
12
25 1
2 1
+
t
x x x ]
6(x + 1/3)(x 1/2) = [svaku zagradu njezinim brojem] = (3x + 1)(2x 1) GOTOVO
d) 3x
2
+ 7x 2 = [D = 25; 2
6
5 7
6
25 7
2
t
x x i
3
1
6
5 7
1
+
x
]
12
3(x 1/3)(x 2) = [minus ostavljamo ispred] = (3x 1)(x 2) GOTOVO
3. Primjenom ve spomenutih 7 vanih formula (treba ih znati uoiti u zadatku)
a) 4a
2
b
2
4a + 1 = 4a
2
4a + 1 b
2
= (2a 1)
2
b
2
= (2a 1 b)(2a 1 + b)
b) 1 8xy x
2
16y
2
= 1 (x
2
+ 8xy + 16y
2
) = 1 (x + 4y)
2
= . . .
c) 4x + 16x
4
16x
3
1 = (16x
4
1) (16x
3
4x) = (4x
2
1)(4x
2
+ 1) 4x(4x
2
1)=
d) 16x
4
8x
3
2x + 1 = 8x
3
(2x 1) (2x 1) = (2x 1)(8x
3
1) = . . .
= (2x 1)(2x 1)(4x
2
+ 2x + 1) [Diskriminanta kvadratnog trinoma D = 12, STOP]
e) a
3
b
3
+ a
2
b ab
2
= Prva dva razlika kubova = (a b)(a
2
+ ab + b
2
) + ab(a b) = ...
f) 2
2x
3
2x
= (2
x
3
x
)(2
x
+ 3
x
)
i) a
1
b b
1
a = a
1
b
1
(b
2
a
2
) =
1/ab (b a)(b + a)
1.2.4. Algebarski razlomci I. Skraivanje razlomaka: Rastavimo na faktore posebno brojnik
posebno nazivnik pa skratimo. Zadaci: 1.
1
1 2
2
2
+
a
a a
=
( )
) 1 )( 1 (
1
2
+
a a
a
=
1
1
+
a
a
; Vj.
( )
2
2 2
b a
b a
2.
2
1
) 1 )( 2 (
) 1 )( 1 (
) 2 (
) 1 (
2
1
2
2
2
2
+
+
+ +
b
b
b b
b b
b b
b
b b
b
; Vj.
3 2
1
2
2
+
a a
a
;
3 2
9
2
2
+ +
x x
x
3.
( ) [ ] [ ]
2
1
) 7 ( 2
) 1 )( 7 (
) 7 ( 2
) 4 ( 3 ) 4 ( 3
2 14
4 9
2
c
c
c c
c
c c
c
c
; Vj.
d
d
3 15
) 3 ( 4
2
;
p
p
3 6
) 3 ( 25
2
+
4.
+
+ +
+
) 3 (
) 3 )( 3 (
3
) 3 (
3
6 9
2 2 2 2
x a
x a x a
a x
x a
a x
x x a
(a + x 3) = 3 a x
5 .
+ +
1
) 1 ( ) 1 (
2
x
x y x x
1 ) 1 )( 1 (
) )( 1 (
+
+
x
y x
x x
y x x
; Vj.
1
) 1 ( ) 1 (
2
a
a b a a
;
4
) 2 ( ) 2 (
2
b
b a b b
6.
( )( )
( )
2 2
2 2
2
2 2
2 2 2 2
4 2 2 4
4 4
2 y x
y x
y x
y x y x
y y x x
y x
; Vj.
25
) 1 3 (
:
5
1 9
2
2
2
2
a
a
a a
a
1' .
,
_
,
_
b a a
b
b
a 1 1
:
ab
a b
ba
b a
:
2 2
=
) (
) )( (
b a
ab
ab
b a b a
+
= (a + b) ili = a b
2 .
,
_
,
_
+
a b a
b
b
a 1 1
: 2
ab
a b
ba
ab b a +
:
2
2 2
=
) (
) (
2
b a
ab
ba
b a
= (a b) = b a
3.
3
1
) 3 )( 3 (
3
) 3 )( 3 (
6 3
9
6
3
1
2
+
+
+
x x x
x
x x
x
x x
13
4.
2 2
2
4
2 y xy
x
xy x
y
=
) 2 (
4
) 2 ( y x y
x
x x x
y
=
xy
y x
y x xy
y x y x
y x xy
x y +
2
) 2 (
) 2 )( 2 (
) 2 (
4
2 2
Vj.
6 9
2
4 6
3
2
+
+ b b
b
= ;
2 2
2 3
9
2 3
4
y xy
x
xy x
y
+
+
= ;
2 2
2
2
4
2
y y y
x
=
JEDNAKOSTI 1. Jednakost 9a
2
+ ma + 4 = (3a 2)
2
ispunjena je za koji m? m = 12
2. Polinom x
3
ax
2
+ 12x + 8 je kub binoma samo ako je a = (2; 4; 6 ; 8)
3. Umnoak (2x +3y)(4x
2
+ axy + 9y
2
) je zbroj kubova ako je a = ( 6 ; 6; 12; 3)
4. Ako je a b = 3 te a
2
+ ab + b
2
= 9, koliko je a
3
b
3
? 3 9 = 27
5. Ako je x + y = 5 koliko je 4x + 4y + 4 ? 4(x + y) + 4 = 4 5 + 4 = 24
6. Ako je (2 4a)
3
= 24, koliko je (2a 1)
3
? 2
3
(2a 1)
3
= 24 (2a 1)
3
= 3
7. Ako je a = 3333 i b = 5555 onda je
+
+
ab b a
ab b a
4 ) (
4 ) (
2
2
? =
( )
( )
2
2
b a
b a
+
= ... = 4
2
= 16
8. Ako je x y = 4 , x
2
y
2
= 104, onda je x + y = ? 104 : 4 = 26
9. Pojednostavni: (a
2
+ b
2
) (a
2
b
2
) = ... = 2b
2
Od kuda Iz x
2
1 =3
10. Ako je (x + 1)(x 1) = 3, koliko je (x
2
x)(x
2
+ x) ? x
2
(x 1)(x + 1) = x
2
3 = 4 3 = 12
11. Ako je (x 1)(x + 3) = 7, koliko je (x + 1)
2
? x
2
+ 2x 3 = 7 x
2
+ 2x +1 = 11
Linearne jednadbe: Dobro je znati: Opi oblik lin. jedn. je ax = b;
1) za a 0 i b bit e x = b/a jedno rj. (npr. 2x = 3/:2x = 3/2)
2) za a = 0 i b 0 0 x = b, nema rj. (ne postoji broj koji pomnoen s 0 daje broj 0).
3) za a = 0 i b = 0 0 x = 0, jedn. ima rj. (jednakost je ispunjena x )
Zadaci: 1. Za koji k jedn. kx 2k + x + 3 = 0 ima: a) jedno rj. b) nema rj.
(k + 1)x = 2k 3 a) za k + 1 0 tj. za k 1 jedn. ima jedno rj. i ono je x = (2k 3)/(k+1)
b) za k + 1 = 0 tj. za k = 1 jedn. nema rj. jer bi bilo 0 x = 5
2. Za koji p jedn. 2px 2p + 3x 3 = 0 ima: a) jedno rj. b) ima rj.
(2p + 3)x = 2p + 3 a) za 2p +3 0, tj. za p 3/2 jedn. ima jedno rj. i ono je x = 1
b) za 2p +3 = 0, tj. za p = 3/2 jedn. ima rj. jer bi bilo 0 x = 0
3. Za koji m lin. jedn. (2 + m)(1 + m)x = m
2
1 ima jedno rjeenje?
A. m 1 i m 1; B. m 2 C m 2 i m 1 D. m = 2
4. x = 2 rjeenje je jednadbe:
A. x + 15 = 7; B. 2x + 1 = 5; C. (5) (x) = 10, D. (x) : 2 = 4
14
[Zadatak se najjednost. rjeava tako da se umjesto x uvrsti 2 i provjeri brojevna jednakost.]
5. Rjeenje jedn. (x + 3)
2
(x 5)
2
= 16 je: A. 1; B 2; C. 3; D. 4
6. Rjeenje jedn. (5x 2)
2
(7x +2)(1x) =2(4x 3)
2
+ 7 je: A. 3; B. 2; C. 1; D. 0
7. Rijeenje jedn.
2
1
3
3
2 +
+ x x
je: A. 2; B. 2.1; C. 2.2; D. 2.3
8. Rjeenje jedn. (x +1) : (x +3) = (x+4) : (x+5) je: A. 9; B. 7; C. 5; D. 3
SUSTAVI DVIJU LINEARNIH JEDNADBI SE MORA ZNATI. Samo za Vj.
1. Rijei sustav x + 2y = 1 i 2x + 3y = 5
2. Rijei sustav 3x + 4y = 5 i 3x + 4y = 6
3. Rijei sustav x + 2y = 3 i 2x + 4y = 6
4. Rijei sustav 2x y = 9 i x + 3y = 1
5. Rijei sustav 2x + y + 1 = 0 i 4x +3y 1 = 0
6. Rijei sustav
1
4
1
3
1
+ y x
i 1.4x 0.3y = 1.8
7. Rijei sustav 4x + 5y = 20 i x 2y = 4
8. Rijei sustav 4x + y = 5 i 2x + 3y = 3
9. Rijei sustav 3x + 4y = 5 i 7x 8y = 16
10. Koliko mora biti parametar p da sustav 2x + 4y = 3 i 3x + py = 5 nema rj.?
2x + 4y = 3/ 3 pa zbrojimo 12y 4py = 1 odnosno (12 4p)y = 1
3x + py = 5/ (2) Jedn. nema rj. za 12 4p = 0 tj. za 12 = 4p, odnosno za p = 3
11. Koliki je parametar p ako je ureeni par (2,1) rj. sustava: px+qy =7 i qx+y =3?
Uvrstimo x = 2 i y = 1 u dani sustav pa imamo: 2p + q = 7 i 2q + 1 = 3 q = 1, p = 3
4. Problemski zadaci (modeliranje)
UPUTE: Dobro prouiti zadatak, Ako je potrebno, proitaj ga i nekoliko puta sve dok ti ne
postane kristalno jasan.
Nepoznanicu standardno oznai sa x
Napii problem u obliku jednadbe s jednom ili dvije nepoznanice
Rijei jednadbu. Pazi da se ne zabuni u raunskim operacijama
Kritiki se odnosi prema rjeenju. Razmisli ima li ono smisla.
Provjeri zadovoljava li dobiveno rjeenje sve uvjete zadatka.
1. Zbroj broja i njegove polovice za tri je manji od dvostruke vrijednosti tog broja.
Koji je to broj? Rj. x + x/2 + 3 = 2x A. 6; B. 16; C. 20; D. 28
1'. Na testu inteligencije svaki toan odgovor vrijedio je 15 bodova, a za netone odgovore
oduzimalo se 5 bodova. Uenik je odgovorio na svih 40 pitanja i osvojio 280 bodova.
1) Koliko je najvie bodova mogao osvojiti na testu? Rj. 40 15 = 600
15
2) Na koliko je pitanja uenik tono odgovorio? Rj. x 15 (40 x) 5 = 280 x = 24
1''. Odreenu koliinu eera treba spremiti u pripremljene pakete. Stavi li se u svaki paket 18 kg
eera, ostat e 10 praznih paketa. Ako se u svaki paket stavi 14 kg eera, ostat e 180 kg eera
koji nije spakiran. 1) Koliko paketa imamo na raspolaganju?
x kg = x kg
18P 10 18 = 14P + 180
4P = 360 P = 90. Odgovor: Na raspolaganju imamo 90 paketa.
2) Kolika je ukupna koliina eera? 18 90 180 = 1440 kg
1'''. Mjere kutova trokuta su u omjeru 1 : 10 : 4. Najdulja stranica ima duljinu 10 cm.
Kolika je duljina najkrae stranice? (isti raun diobe, za izraunavanje kutova)
a) : : = 1 : 10 : 4 = k; = 10k i = 4k
+ + = 180
o
15k = 180 k = 12 = 12
o
; = 120
o
i = 48
o
b) Pouak o sinusima a/sin = b/sin a = b sin/sin = 2.4 cm
2. U djejoj kasici bile su ukupno 132 kn u kovanicama od 5 kn, 2 kn i 50 lipa. Kovanica od 2 kn
bilo je dvostruko vie nego kovan. od 5 kn, a kovan. od 50 lipa bilo je tri puta vie nego kovanica od
2 kn. Koliko je u toj kasici bilo kovanica od 2 kune?
5x + 2y + 0.5z = 132
y = 2x
z = 3y = 6x 5x + 4x + 3x = 132 12x = 132 x = 11 y = 22 komada
2'. U trima paketima razliitih masa stiglo je 64.2 kg narani. Masa drugog paketa jednaka je 4/5
mase prvog paketa, a masa treeg paketa je 17/40 mase drugog paketa.
1) Kolika je masa svakog pojedinog paketa?
A + B + C = 64.2
B =
5
4
A
C =
40
17
B =
40
17
5
4
A A +
5
4
A +
40
17
5
4
A = 64.2 / 200
200A + 160A + 68A = 12 840
428A = 12 840 / : 428 A = 30kg B = 24kg C = 10.2kg
2) Koliki je postotak narani u treem paketu u odnosu na prvi? 10.2 : 30 100 = 34%
3. Cijena c iznajmljivanja bungalova na n tjedana dana je formulom c = t n + d
(t je iznos tjednog najma, d je sigurnosni depozit).
Marina je za 3 tjedna platila 2 092 kn, a Maja za 5 tjedana 3 412 kn.
Koliki je sigurnosni depozit? c(3) = 3n + d = 2 092 \
c (5) = 5 n + d = 3 412 / oduzmemo od 1. ; 2.
4n = 1320
n = 660 d = 2 092 3n d = 112 kn.
3'. Mljeni proizvod dolazi u pakiranju od 330g ili 500g. Trgovac je dobio koliinu od
55 550g tog mljenog proizvoda u ukupno 140 pakiranja.
Koliko je dobio manjih pakiranja? x + y = 140 i 330x + 500y = 55 550
y = 140 x 33x + 7000 50x = 5 555
17x = 1445 x = 85
3''. kola je za odlazak svojih 708 u. na izlet osigurala 15 autobusa. Naki su autobusi imali 52, a
neki 43 sjedala. U svim autobusima sva sjedala su bila popunjena i na svakom je sjedio samo jedan
uenik. 1) Koliko je bilo autobusa s 52 sjedala?
x + y = 15 i 52x + 43y = 708
16
y = 15 x 52x + 645 43x = 708
9x = 63 x = 7 Odgovor: S 52 sjedala bilo je 7 autobusa
2) Koliko je ukupno uenika prevezeno autobusima s 43 sjedala?
Odgovor: S 43 sjedala bilo je 8 Bus-ova 43 8 = 344 uenika.
3'''. Marija je za 17 roendan dobila na dar 17 rua, bijelih i crvenih. Cijena bijele rue je 8 kn, a
crvene 9 kn. Koliko je u buketu bilo crvenih, a koliko bijelih rua ako je buket plaen 142 kn?
B + C = 17 i 8B + 9C = 142
C = 17 B 8B + 153 9B = 142
B = 11 / (1) B = 11 kom C = 6 kom
3
4
'. U koari je 89 kuglica neke su male, a neke velike. Svaka mala kuglica tei 2g, a svaka
velika 5g. Ukupna teina kuglica u koari je 256g. Koliko ima malih kuglica?
M + V = 89 i 2M + 5V = 256
V = 89 M 2M + 445 5M = 256
3M = 189
M = 63 kom V = 26 kom
4. Napii u obliku jednadbe s dvije nepoznanice. Broj a pri dijeljenju sa 7
daje kolinik b i ostatak 5. Rj. a = 7b + 5
5. Zbroj duljina kateta pravokutnog trokuta je 170 cm, a povrina 2208cm
2
Odredite duljine stranica trokuta.
a + b = 170 i ab/2 = 2208 / 2
b = 170 a a(170 a) = 4416
170a a
2
4416 = 0 a
2
170a + 4416 = 0
53 85
2
106 170
2
17664 28900 170
t
t
t
a
a
1
= 32; a
2
= 138 c =
2 2
138 32 + = 141.66cm
b
1
= 138 b
2
= 32
JEDNADBE S x = 4 x = t 4 Napomena: Jedn. ax + b = 5 nema rjeenja
1. Rijei jednadbe: a) 2x + 3 = 5 2x + 3 = t 5 x
1
= 4 i x
2
= 1
Vj. b) 1 3x = 2 NE Rj. ve 3x 1 = 2; c) 5x + 4 = 7; d) 5 2x = 2x 5 =
Vj. 2. Rij. jedn. a)
2
1
3 2
1
x
; b)
x x 2 3
5
8
3 2
1
; c) ( ) 5 3 2
2
+ x ; d)
3 4 4
2
+ x x
3. Rijei jednadbu x 1 = x + 1. P.u. x + 1 0 tj. x 1 x 1 = t (x + 1)
4. Rijei jednadbu 3 x = 2x 1. P.u. 2x 1 0 tj. x
x 3 = 2x 1 x 3 = t (2x 1)
5. Rijei jedn. a) x + 2 = 3x + 1 Nema P.u. Zato? (Jer su obje strane pozitivni brojevi)
x + 2 = t (3x + 1) x + 2 = (3x + 1) ili x + 2 = 3x + 1
x = 3 /4 x =
Vj. b) 2 x = 3x 1 ; c) 2x 1 = 3 2x ; d) 2 x 1 = x 2 ; d) 2 x = 6 3x +5
17
Kvadratna jedn. ax
2
+ bx + c=0
a
ac b b
x
2
4
2
t
osnovna formula iz koje
a
ac b b
x
2
4
2
1
manje rj. i
a
ac b b
x
2
4
2
2
+
vee rj. Zadaci su samo za vjebu:
1. Rijeite jednadbu: a) x
2
5x + 4 = 0; b) 2x
2
5x + 2 = 0; c) x
2
6x + 13 = 0
2. Rijeite jednadbu : a) x
2
5 x + 1 = 0; b) x
2
2 3 x + 2 = 0 c) a
2
2a + 4 = 0
Diskriminanta kvadratne jednadbe ax
2
+ bx + c = 0 je broj D = b
2
4ac
Diskriminanta i priroda rjeenja kvadratne jednadbe:
1) Ako je D > 0, jednadba ima dva ralna i razliita rjeenja
2) Ako je D = 0, jednadba ima dvostruko ralno rjeenje
2') Ako je D 0, jednadba ima dva ralna rjeenja
3) Ako je D < 0, jednadba ima konjugirano kompleksna rjeenja ili jedn. nema ralnih rjeenja
Zadaci: 1. Za koji realni m jedn. x
2
+ 4x + m = 0 ima jednaka rjeenja?
Jednaka rjeenja su za D = 0 tj. b
2
4ac = 0 16 4m = 0 4m = 16 m = 4
2. Za koji realni n jedn. 2x
2
x + n = 0 ima razliita realna rjeenja?
Razliita realna rjeenja su za D > 0 tj. b
2
4ac > 0 1 8n > 0 8n < 1 n < 1/8
2'. Za koji realni p jedn. (p 2)x
2
2px + p 2 = 0 ima realna rjeenja?
Realna rjeenja su za D 0 tj. b
2
4ac 0 4p
2
4(p 2)
2
0 p
2
p
2
+ 4p 4 p 1
3. Za koji realni q jedn. x
2
2x + q 1 = 0 nema realna rjeenja?
Rjeenja nisu realna za D < 0 tj. b
2
4ac < 0 4 4(q 1) < 0 1 q + 1 < 0 q > 2
5. Zbroj vrijednosti parametra m za koje jedn. 2x
2
(m 5)x + 8 = 0 ima jednaka rjeenja iznosi?
x
1
= x
2
D = 0 tj. b
2
4ac = 0 (m 5)
2
64 = 0 m 5 = t 8 m
1
= 3 i m
2
= 13
m
1
+ m
2
= 10
Vieteove formule za kvadratnu jednadbu ax
2
+ bx + c = 0
Glase: x
1
+ x
2
=
a
b
i x
1
x
2
=
a
c
daju vezu izmeu rjeenja i koeficijenata kv. jedn.
Zadaci: 1. Za koji k jednadba kx
2
+ (k
2
+ k)x 7 = 0 ima dva meusobno suprotna rjeenja?
Iz x
2
= x
1
x
1
+ x
2
= 0
a
b
= 0
k
k k ) 1 ( +
= 0 k + 1 = 0 k = 1
1'. Ne rjeavajui kvadratnu jedn. 5x
2
3x + 7 = 0 Izraunaj:
1)
1
2
1
1
+ x x =
2 1
1 1
x x
+
=
2 1
1 2
x x
x x +
=
7
3
5 / 7
5 / 3
18
2)
2
2
2
1
x x + = (x
1
+ x
2
)
2
2x
1
x
2
=
2
,
_
a
b
a
c
2
=
2
5
3
,
_
5
7
2
=
25
61
5
14
25
9
2')
2
2
2
1
+ x x =
2
2
2
1
1 1
x x
+
=
2
2
2
1
2
1
2
2
x x
x x +
=
2
2 1
2 1
2
1 2
) (
2 ) (
x x
x x x x +
=
49
61
25 / 49
25 / 61
) 5 / 7 (
5 / 14 ) 5 / 3 (
2
2
jednak je:
+ , 3
;
3 ,
; R;
19
3. Koliko rjeenja u skupu Z ima nejednadba 7 < 2x 9 A. 9; B. 8; C. 7; D.
6
4. Odredite skup na kojem su sve vrijednosti fje f(x) = 3(2 5x) vee od 1.
5. Za koji p jednadba x + p = 5 ima rjeenje x 0? p 0; p 5; p 0; p 5
x = 5 p x 0 5 p 0 p 5 p 5
7. Zapiite pomou intervala. Skup svih realnih br. x za koje je x > 1.6. Odgovor x 1.6, +
8. Skup svih realnih brojeva koji su vei ili jednaki 2 , a manji od 5 zapisujemo x [ 2, 5
9. Skup svih realnih brojeva koji su vei od 2, a manji ili jednaki od 4 zapisujemo:
A.2, 4 ; B. [2, 4]; C. 2, 4]; D.[2 ,4
10. Skupu svih realnih brojeva zadanih uvjetom x < 3 ili x 5 zapisujemo:
A., 2 ; B. 3, 2]; C. ,3 [ 5,+ ; D.
Nejednadbe koje se rjeavaju napamet.
11. Nejedn.
0
2
3
x
vrijedi za sve x za koje je: x < 2 i x 2; x > 2; x < 2; x 2
12. Rjeenje nejedn. (x +2)
2
(x 3) 0 je interval _________________
13. Rjeenje nejedn.
0
) 2 (
1
2
<
+
x
x
je interval ______________________
14. Rjeenje nejedn. 0
2
) 1 (
2
+
x
x
je interval ______________________
14'. Rjeenje nejedn.
0
) 3 (
2
2
>
+
x
x
je interval ______________________
15. Rjeenje nejedn.
0
) 1 (
2
2
+
+
x
x
je interval ______________________
15'. Rjeenje nejedn.
0
) 1 (
2
2
+
+
x
x
je interval ______________________
16. Rjeenje nejednadbe (x +3)(x 2) 0 je interval ?
kritine toke x
1
= 3 i x
2
= 2 ; manja dobiva indeks
1
vea
2
.
Sastavimo tablicu. Prva zagrada je uvijek ona koja daje manju kritinu toku.
3 2 +
x + 3 + +
x 2 +
(x+3)(x2) + +
x [3 , 2]
Koristei se gornjom tablicom odredi rjeenja sljedeih nejedn.
17. Rjeenje nejedn. (x +4)(x 1) 0 je interval _______________________
18. Rjeenje nejedn.
0
2
1
<
+
x
x
je interval _____________________
20
Gledamo trei red,
zadovoljava nas
Rj. x[3 , 2]
19. Rjeenje nejedn.
0
2
3
>
+
x
x
je interval _________________________
20. Za koji realni m jedn. (x m)
2
= 3 mx ima razliita realna rjeenja?
1) Sredimo kv. jedn. x
2
2mx + m
2
+ mx 3 = 0 x
2
mx + m
2
3 = 0
2) Razliita realna rjeenja su za D>0 tj.b
2
4ac > 0 m
2
4(m
2
3) > 0 3m
2
+ 12 > 0/:(3)
m
2
4 < 0 [Pazi! Zbog m
2
ne prebacuj ve rastav na faktore] (m + 2)(m 2) < 0.
Opet tablica iz koje itamo m 2 , 2
Napomena: Navedenu tablicu koristimo i za rjeavanje najednadbi oblika (3 + x)(2 x) < 0,
0
3
3
<
+
x
x
,
0
7
2
<
x
x
, ali ih prije upotrebe tablice moramo prevesti u oblik.: (x +3)(x 2) < 0,
0
3
) 3 (
<
+
x
x
,
0
) 7 (
) 2 (
<
x
x
odnosno (eliminiramo minuse) (x + 3)(x 2) >0, 0
3
3
>
+
x
x
, 0
7
2
<
x
x
NEJEDNADBE S x < a a < x < a; x > a x < a ili x > a (ili znai rj. je )
1. Rijei nejednadbe: a) 2x + 3 < 1 1 < 2x + 3 < 1 4 < 2x < 2 2 < x < 1
Vj. b) 3x 2 > 4; c)
2
1
1
x
; d) 3 x 2; e) 3 2x 5
2. Odredi skup cjelobrojnih rjeenja nejedn. 3 x < 2 x 3 < 2 2 < x 3 < 2
1 < x < 5 x{2,3,4}
3. Rijei nejednadbe: a) 4x + 1 3 4x + 1 < 3 ili 4x + 1 > 3
4x < 4 ili 4x > 2
x 1 ili x 1/2 tj. x , 1] [1/2, +
b) x 3 < 2; c) 3 2x 7; d) 2 3x < 5
4. Rijei sustav: a) 2 < x 3 < 4
2 < x 3 x 3 > 2 i tj. x 3 < 4
x 3 < 2 ili x 3 > 2 i 4 < x 3 < 4
x < 1 ili x > 5 i 1 < x < 7 Za konano rj. crtaj kuice
________
o
__________
o
_____________
o
____________
o
_____________
1 1 5 7
Konano rj. je presjek tj. x 1, 1 5, 7
b) 3 < x + 1 < 5; c) 1/2 3x + 2 < ; d) 1 < 2x 1 2
Kvadratna nejednadba ax
2
+ bx + c < 0, ax
2
+ bx + c > 0, ax
2
+ bx + c 0 ili 0
21
Najlake ju je rijeiti pomou ve viene tablice.
Primjer: 2x
2
5x + 2 < 0. Najprije rijeimo jedn. 2x
2
5x + 2 = 0, ija su rj. x
1
= 1/2 i x
2
= 2
pa imamo 2(x 1/2)(x 2) < 0 /:2
(x 1/2)(x 2) < 0 sada sloimo tablicu
1/2 2 +
x 1/2 + +
x 2 +
(x1/2)(x2) + +
Za 2x
2
5x + 2 0 rjeenje bi bilo x[1/2, 2]
Za 2x
2
5x + 2 > 0 rjeenje bi bilo x , 1/2 2, +
Za 2x
2
5x + 2 0 rjeenje bi bilo x , 1/2] [2, +
Vj. 3x
2
7x + 2 0; 2x
2
+ 5x + 2 < 0; 5x
2
16x + 3 > 0; 5x
2
14x 3 0
Napomena: Navedenu tablicu koristimo i za rjeavanje najednadbi oblika 5 4x x
2
< 0, tako
da ih mnoenjem sa 1 prevedemo u oblik x
2
+ 4x 5 > 0
Kvadratna nejednadba ax
2
+ bx + c < > 0 s
1. Rijei nejednadbu: a) x
2
+ 5x < 6 6 < x
2
+ 5x < 6
x
2
+ 5x > 6 i x
2
+ 5x < 6
x
2
+ 5x + 6 > 0 i x
2
+ 5x 6 < 0
(x + 2)(x + 3) > 0 i (x + 6)(x 1) < 0
Iako bi nam tablica trebala biti u glavi, nacrtajmo jednu pa ju koristimo za obje
3 2 +
x + 3 + +
x + 2 +
(x+3)(x+2) + +
Za I. x , 3 2, + i za II. x 6, 1
Konano rj. je presjek I i II. tj. x 6, 3 2, 1
Vj. b) x
2
5x < 6; c) x
2
5 < 1; d) x
2
3 < 2
2. Rijei nejednadbu: a) x
2
5x > 6 x
2
5x < 6 ili x
2
5x > 6
x
2
5x +6 < 0 ili x
2
5x 6 > 0
(x 2)(x 3) < 0 ili (x + 1)(x 6) > 0
x 2, 3 ili x , 1 6, +
Vj. b) x
2
+ 5x > 6; c) x
2
5 > 2; d) x
2
5 > 1
Korijeni I. Kvadratni (drugi) korijen pozitivnog broja a je a za koji vrijedi
( ) a a
2
,
dok za bilo koji realni broj r vrijedi r r
2
; ( ) 3 3
2
= (3) = 3
( ) ( ) 1 2 2 1 2 1 2 1 2 1
2
+ .
22
Zadovoljava nas trei red iz
kojeg itamo rjeenje i
prve i druge nejednadbe
Zadovoljava nas trei red iz
kojeg itamo rjeenje
x 1/2, 2
Takoer je
1
0
a
, 0 0 ,
( )
k
k
a a
Osnovna raunanje s ima morate znati, jer ova
skripta nije predviena za osnovna raunanja, ali ipak e se neto od toga u njoj i nai.
1 2
0
, 2
1
3 3 3
1.73
Korijeni II. Pisanje korijena u obliku potencije s razlomljenim eksponentom
2
1
a a
,
2
1
.
1
a
a
; 3
1
3
a a
,
3
1
.
3
1
a
a
; n n
a a
1
,
n
n
a
a
1
.
1
;
n
m
n m
a a
;
n
m
n m
a
a
1
;
p n np
a a
;
p
p
n np
a
a
a
1 1
Djelomino korjenovanje
b a b a
2
za pozitivan realni broj a. (Za vie vidi I. razred)
a a
2
, 2
3
3
a a a a
,
2 4
a a
, 2
5
2 5
a a a a
,
3 6
a a
, . . . ,
5 10
a a
Ova razmatranja morate znati primjeniti i za
0
2
do
10
2
kao i
0
3
do
10
3
3
3
1
1
3
4
3 4
a a a a a a
;
3 2
3
5
3 5
a a a a
; 4 4
5
4 5
a a a a
;
4 3
4
7
4 7
a a a a
Korjenovanje korijena mn mn m n
a a a
1
,
6
1
2
1
2
1
3
1
2
1
3
b a b a b a
,
_
q p n p n
n
n
p q
c b a c b a
1 1 1 1 1
1
ili
n
p q
c b a
=
npq
q pq
c b a
a je uhvatio 'virus' p i 'virus' q. . .
Heronova formula za povrinu trokuta P
=
) )( )( ( c s b s a s s
s =
) (
2
1
c b a + +
1. Izraunaj P
=
) )( )( ( c s b s a s s
=
) 17 18 )( 10 18 )( 9 18 ( 18
= 1 8 9 18 =
4 4
3 2 = 2
2
3
2
= 36cm
2
2. Odredi najmanju i najveu visinu sa stranicama a = 25, b = 29 i c = 36 s = 45.
Iz P
=
) )( )( ( c s b s a s s
= ... = 360 i P
=
2
a
v a
a
P
v
a
2
= ... = 28.8
ili P
=
2
c
v c
c
P
v
c
2
= ... = 20
3. Odredi polumjere r i u sa stranicama a = 25, b = 52 i c = 63 s = 70.
Iz P
=
) )( )( ( c s b s a s s
= 630 i P
=
r
abc
4
P
abc
r
4
= ... =32.5 ili P
=s
s
P
= ... = 9
Racionalizacija nazivnika (vidi biljenicu, tablice i ui se) Klasini zadaci:
23
1. 2
2
2 2
2
2
2
2
; 1'.
4
4
4 3
5
5
5
1
=
5
5
4
; 1''.
7 2
7 2
7 5 7
2
2
2
2
32
2
=
7
7
4
2
4 2
2.
3
3
3
3
3 3
3
3
3
3
2'.
3
32
4
=
3 5
2
4
=
3
3
3 2
2
2
2 2
4
2 2
2 4
3
3
2
3.
1 7
1 7
1 7
6
+
+
=
( )
1 7
1 7 6
+
=
( )
6
1 7 6 +
= 1 7 + ; 3'.
3 2
1
2 3
1
2 3
7
= . . . = 5
3''.
6
6
5 6
1
5 6
31
+
=...= 6; 3'''.
6 7
1
7 8
1
8 3
1
2 5
1
5 6
1
= ...= 5
Zadaci: Izraunaj: 0.
( ) +
2
2 1 ( ) +
2
3 2 ( )
2
2 3
=
2 1
+
3 2
+
2 3
=
= (1 ) 2 3 ( ) 3 2 ( ) 2 = 1 + 2 3 3 2 2 + + = 1
1.
6 2 3 8 3 4 4 3 16 4 3
3 3 3
+ +
; 1'.
2 2 64
6 6 3
2. 2
1
2
1 . 0
2 . 0
01 . 0
008 . 0
3
; 3.
4
3
2
3
2
3
9
8
1
2
6
12
6
6
3
4
; 3'. 9 3 3
27
1
2 9 18
9
6
,
_
3''.
20
5 16
4 5
20
4 20 16
10 40 5
4 5
5 4
4 5
5 4
=
20 20 10
5 4
= 5 4 = 5 2 = 10
3'''.
5 3 2
x x x
=
5 3 6
x x x
=
5 3 7
x x
=
15 14
x x
=
30 15
x
= x
3
4'
.
6 3 / 2 5
ab b a
: (a
2/3
b
1/2
)
4/3
= a
5/6
b
1/9
a
1/12
b
1/12
: a
8/9
b
2/3
= a
5/6 + 1/12 8/9
b
1/9 + 1/12 2/3
= ...
4.
3 3 3 3 3 3
5 6 5 3 2 5 3 2 1080
; 5.
4 4 5 4 3 2 4
3 3 3 3 3 27 3
6.
4 3
27 9 3 . . . 7.
12 4 3
5 125 25 . . .
8.
( ) 72 6 3
2
+
= ... = 9 8'.
( )
2
5 10 200 +
= ... = 15
9.
( ) ( ) 3 2 4 1 3
2
+
= ... = 4; 9'.
( ) ( ) 35 2 12 5 7
2
+
= ... = 4
10.
4
15 2 8 5 3 +
=
( ) ( )
4
2
15 2 8 5 3 +
= ( )( )
4
15 2 8 15 2 8 + =
4
15 4 64 =
4
4 = 2
11. 75 . 0 3
3
2
_
81 4 54
=
( ) ( )
4
3
4
3
2
3
2
_
3
3 2 3 2
=
3 2 3 2
3
2
2
3
2
_
= 3
1
= 1/3
IRACIONALNE JEDNADBE su jednadbe u kojima se nepoznanica nalazi pod korijenom.
Rjeavamo ih tako da ih svodimo na algabarske, rjeavajui se korijena.
24
1.
2
/ 2 1 + x 2.
2 2
/ 1 2 + x x
x + 1 = 4 x
2
2 = x
2
+ 2x + 1
x = 3 (Provjera obavezna) 2x = 3/:2 x = 3/2
2 4 1 3 + istina 1
2
3
2
4
9
+
znai x = 3 je rj.
2
1
4
1
2
1
2
1
nije istina pa x = 3/2 nije rj.
3.
3 7 12 + x
/
2
i tako 3 puta 4.
2
/ 4 2 3 + x x Projera
x = 4 Provjera kae je rj. x 3 = 2x + 4 4 14 3 7 +
3'.
2 1 1
3
+ x
x = 7 10 10 Na
3''.
2 1 3
3 3
+ x
prvi pogled ovo je istina, ali pod
mora biti nenegativan broj. To znai
da x = 7 nije rjeenje
5. 3 2 1 + + x x Razdvoji korijene pa kvadriraj (dva puta) ... rj. x = 3
SLINOST: Za sline likove vrijedi: Odgovarajui kutovi su jednaki i ove tri jednakosti:
1) Omjer duljina duina jednak je k koef. slinosti. Tj. a/a' = k = v/v' = o/o' = (ab)/(a'b') = ...
2) Omjer povrina jednak je k
2
. Tj. P/P' = k
2
= a
2
/a'
2
= v
2
/v'
2
= o
2
/o'
2
= ...
3) Omjer obujmova (volumena) jednak je k
3
. Tj. V/V' = k
3
= a
3
/a'
3
= v
3
/v'
3
= o
3
/o'
3
= ...
Zadaci: 1. Duljine stranica trokuta iznose 15.5 cm, 11 cm i 9.5 cm. Duljina najkrae stranice
njemu slinog trokuta iznosi 16 cm. Koliki je omjer: a) opsega, b) povrina zadanog i slinog
?
a) Rj. o
1
: o
2
= 9.5 : 16 = 0.59375 b) P
1
: P
2
= 9.5
2
: 16
2
= 0.35254
Krug r, d, o i P. Kruni prsten (vijenac) o i P
1. Opseg kruga o = 2r = d
2. Povrina kruga P = r
2
= (d
2
/4)
3. Opseg vijenca o = o
1
+ o
2
= 2(R + r)
4. Povrina vijenca P = P
1
P
2
= (R
2
r
2
)
Zadaci: 1. Ako je opseg kruga jednak 22 cm. Kolika je njegova povrina?
25
Iz o = 2r = 22 r = 11cm P = r
2
= 121 cm
2
2. Ako je povrina kruga jednaka 56.25 cm
2
. Koliki je njegov opseg?
Iz P = r
2
= 56.25 cm
2
r = 7.5 cm o = 2r = 15 cm.
3.Trkai tre krunim stazama koje su od sredita udaljene 100 odnosno 110m. Koliko je dulji put
pretrao trka u vanjskoj stazi? (Slika) Rj. Razlika je 2 110 2 100 = 20 62.8 m
3'. Kvadratu opsega 32 cm upisan je i opisan krug. Kolika je razlika povrina tih krugova? [SLIKA]
o = 32 = 4a a = 8 cm r = a/2 = 4 cm R = d/2 = a 2 /2 = 4 2 cm
P
R
P
r
= (R
2
r
2
) = (16 2 16) = 16 cm
2
4. Jednakostraninom opsega 36 cm upisan je i opisan krug. Kolika je razlika povrina tih
krugova? [SLIKA] o = 36 = 3a a = 12 cm r = a 3 /6 = 2 3 cm i R = a 3 /3 = 4 3 cm
P
R
P
r
= (R
2
r
2
) = (16 3 4 3) = 36 cm
2
5. Poveanjem radijusa kruga za 8 njegova se povrina uvea 9 puta. Radijus poet. kruga je?
r
1
= r + 8 P
1
= 9P
2
1
r
= 9r
2
(r + 8)
2
= 9r
2
/ r + 8 = t 3r. U obzir dolazi samo +
pa imamo r + 8 = 3r r = 4
Dijelovi krunice i kruga:
1) Kruni luk
180 360
r o
l
2. Kruni isjeak
2 360 360
2
0
rl r P
P
i
o
i
= 2r + l
3. Kruni odsjeak: P
ko
= P
i
P
6 . 5
225
5 . 3 360 360
l
o
cm
2. Ako luk krunice pridruen sredinjem kutu = 45
o
iznosi 24 cm, koliki luk iste krunice
pripada sredinjem kutu = 75
o
? Iz l : 24 = 75 : 45 l = 40 cm
3. Odredite povrinu krunog isjeka, ako je r = 5 i l = 2 rad.
5
2
2 5
2
rl
P
i
4. Kruni isjeak ima povrinu 45 i duljinu pripadnog luka 9. Odredite polumjer krunice.
10
9
45 2 2
45
2
l
P
r
rl
P
i
i
Obodni i sredinji kut krunice (Uzmi biljenicu iz I. raz. i proui bit e dovoljno)
Tetivni i tangencijalni etverokuti (Uzmi biljenicu iz I. raz. i proui bit e dovoljno)
26
Pravilni mnogokuti (Uzmi biljenicu iz I. raz. i proui sliku i osnovne fornule dane uz nju)
=
n
360
; =
n
n 180 ) 2 (
=180
n
360
=180; ' = 180 = , K
n
= (n 2) 180, D
n
=
2
) 3 ( n n
Zadaci: 1. Unutarnji kut pravilnog mnogokuta iznosi 179
o
30'. Koliki je broj stranica?
Rj. Iz = 180
o
360
o
/n 360
o
/n = 180
o
= 30' = 0.5
o
n = 720 Moe se traiti broj
dijagonala i sl.
2. Odredi onaj pravilni mnogokut iji je jedan unutarnji kut tri puta vei od vanjskog.
Iz = 3' i ' = =
n
360
n n
360
3
360
180
180 =
n
360
4
n = 8
2'. Vanjski kut pravilnog mnogokuta jednak je 2/13 unutarnjeg. Naite broj stranica.
Rj. ' = ( 2/13) tj. = (2/13)
n
n
n n
) 2 ( 180
13
2 360
180
13
2 360
,
_
/
2 180
13
n
13 = n 2 n = 15
3. Pravilni mnogokut ima 6 puta vie dijagonala nego stranica. Ako je stranica tog mnogokuta
4 cm, opseg = ? Rj. o = n a i D
n
= 6n n(n 3) = 2 6n n
2
15n = 0 n = 15
o = 15 4 = 60 cm.
4. Zbroj unutarnjih kutova konveksnog mnogokuta (zamisli da je pravilni) jednak je 2340
o
. Koliko
dijagonala ima taj mnogokut? Rj. Iz K
n
= 2340 (n 2) 180
o
= 2340
o
n 2 = 3
n = 15 pa je D
n
= n(n 3)/2 = 15 12/2 = 90
Pravilo trojno (Proporcion alnost)
A. Proporcionalnost: Zadaci: 1. Auto na 100 km troi 6.5 litara benzina. Koliko e litara potroiti
na putu od 492 km. Rj. 100 km 6.5 l
492 km x l Prva strelica ide od x
x : 6.5 = 492 : 100 x = (6.5 492) / 100 = 31.98 = 32 l
2. U 100 ml sirupa sadrano je 2.4 g paracetamola. Koliko miligrama paracetamola ima u 10
27
Rj. 1) Jednakost obodnih kutova
nad istim lukom daje
= 98
o
. 2) Tetivni etverokut
Zbroj nasuprotnih kutova
+=180
o
daje = 82
o
.
3) = 16
o
ml sirupa? Rj. 100 ml 2.4 g
10 ml x g Prva strelica ide od x
x : 2.4 = 10 : 100 x = (2.4 10) / 100 = 0.24 g = 240 mg [Napomena: 1 g = 1000 mg]
3. Za koliko se vremena pri rotaciji oko svoje osi Zemlja okrene za 60
o
?
Rj. 360
o
24 sata
60
o
x sati Strelica uvijek ide od x
x : 24 = 60 : 360 x = (24 60) / 360 = 24/6 = 4 sata
4. Kolika je brzina 60 km/h u m/s? Rj. 60 000m 3600 s
x m 1 s Prva strelica ide od x
x : 60 000 = 1 : 3600 x = 60 000 / 3600 = 100/6 = 16.67 m 60 km/h = 16.67 m/s
4'. Kolika je brzina 20 m/s u km/h? Rj. 20 m 1 s
x m 3600 s Prva strelica ide od x
x : 20 = 3600 : 1 x = 3600 20 = 72 000 m 20 m/s = 72 km/h
5. Na karti koja ima omjer 1 000 000 Zagreb i Split udaljeni su priblino 26 cm.
Kolika je stvarna udaljenost Zagreba i Splita?
Rj. 1 : 1 000 000 = 26 : x x = 26 1 000 000 = 26 000 000 cm = 260km
6. Ako 100 ml kave sadri 66 mg kalija, koliko emo grama kalija unijeti u organizam oko
popijemo 0.5 dl kave? Rj. 100 ml = 1 dl 100 ml 66 mg
50 ml x mg Prva strelica ide od x
x : 66 = 50 : 100 x = (66 50) / 100 = 33 mg = 0.033 g (1 g = 1000 mg)
7. Maturalni: Sljedea tablica povezuje novane iznose izraene u razliitim valutama.
Popunite vrijednosti koje nedostaju.
EURO ()
1 x
VICARSKI FRANAK (CHF) 1.5462 50
BRITANSKA FUNTA (GBP) y 22.235157
B. Obrnuta proporcionalnost Zadaci:
1. 8 radnika moe obaviti neki posao za 10 dana. Za koliko e dana isti posao obaviti 5 radnika?
Rj. 8 radnika 10 dana
5 radnika x dana Prva strelica ide od x
x : 10 = 8 : 5 x = (8 10) / 5 = 16 dana
1'. Zalihe hrane za 16 zeeva dostatne su za 12 dana. Koliko e dana zalihe hrane dostajati za
12 zeeva? Rj. 16 zeeva 12 dana
28
x =
5462 . 1
50 1
= 32.3373
y =
50
235157 . 22 5462 . 1
= 0.688
12 zeeva x dana Prva strelica ide od x
x : 12 = 16 : 12 x = (12 16) / 12 = 16 dana
2. Automobilu je za put od ZG do ST potrebno 5 sati ako vozi prosjenom brzinom 92 km/h.
a) Kojom prosjenom brzinom mora voziti ako ovu udaljenost eli prijei za 4 sata?
Rj. 5 sati 92 km/h
4 sata x km/h Prva strelica ide od x
x : 92 = 5 : 4 x = (92 5) / 4 = 115 km/h
b) Za koliko sati e stii ako vozi prosjenom brzinom 130 km/h?
Rj. 5 sati 92 km/h
x sati 130 km/h Prva strelica ide od x
x : 5 = 92 : 130 x = (92 5) /130 = 3.54 h = 3 sata i 32 min
2'. Svjee gljive imaju 20% suhe tvari. Kolliko svjeih
gljiva treba suiti da bi se dobilo 1kg suhih u kojima ima 86% suhe tvari?
Rj. x kg 20 %
1 kg 86 % Prva strelica ide od x
x : 1 = 86 : 20 x = (86 1) / 20 = 4.3 kg
3. Svjee gljive sadre 90 % vode, a suene 12%. Koliko se suenih gljiva dobije suenjem
22 kg svjeih? (Probleme ovog tipa rjeavamo promatranjem onog to je nepromjenjivo,
a ovdje je to sve osim vode.) Rj. x kg suhih glj. 88 % suhe tvari
22 kg svjeih glj. 10 % suhe tvari
x : 22 = 10 : 88 x = (22 10) / 88 = 2.5 kg
M J E R N E J E D I N I C E
1. Metarske mjere za duine 2. Mjere za povrine
1 km = 1 000 m = 10 000 dm 1 km
2
= 100 ha = 10 000 a = 1 000 000 m
2
1 m = 10 dm = 100 cm = 1 000 mm 1 ha = 100 a = 10 000 m
2
1 dm = 10 cm = 100 mm 1 a = 100 m
2
1 cm = 10 mm 1 hv = 3.6 m
2
(stara mjera)
1 m
2
= 100 dm
2
= 10 000 cm
2
= 1 000 000 mm
2
1 dm
2
= 100 cm
2
= 10 000 mm
2
1 cm
2
= 100 mm
2
3. Mjere za obujme (volumene)
1 km
3
= 1 000 000 000 m
3
29
1 m
3
= 10 hl = 1 000 l (dm
3
)
1 hl = 100 l = 1 000 dl
1 l = 10 dl = 100 cl = 1 000 ml (cm
3
) = 1 000 000 mm
3
1 dl = 10 cl = 100 ml (cm
3
)
1 cl = 10 ml (cm
3
)
1 ml = 1 000 mm
3
4. Mjere za masu
1 t = 10 metrikih centi (q) = 100 kg
1 q = 100 kg
1 kg = 100 dkg = 1000 g
1 g = 10 decigrama (dcg) = 100 centigrama (cg) = 1 000 miligrama (mg)
1 dcg = 10 cg = 100 mg
1 cg = 10 mg 1 (metarski) karat = 200 mg
5. Mjere za vrijeme 6. Predmeci za tvorbu decimalnih jedinica:
1 godina = 365 dana peta (P) 10
15
deci (d) 10
1
1 dan = 24 sata tera (T) 10
12
centi (c) 10
2
1 sat = 60 minuta giga (G) 10
9
mili (m) 10
3
1 minuta = 60 sekundi mega (M) 10
6
mikro () 10
6
kilo (k) 10
3
nano (n) 10
9
hekto (h) 10
2
piko (p) 10
12
deka (da) 10 femto (f) 10
15
JEDNOSTAVNI KAMATNI RAUN
K ukupne kamate; C glavnica ; p postotak i n broj godina
100
n p C
K
;
n p
K
C
100
;
n C
K
p
100
;
p C
K
n
100
Kamatni raun vie ili nie 100, C + K ili C K
C+K=C(1+pn/100) kamatni fakt. poveanja, CK=C(1pn/100) kam. fak. smanj.
1. Uloimo li danas 10 000 kn, koliko emo imati nakon dvije godine uz dekurzivnu
kamatnu stopu od 6.5% ?
100
n p C
K
=
100
2 5 . 6 10000
= 1300 C + K = 11 300kn
2. Za koliko godina neka glavnica donese jednostvenih kamata u iznosu od 36% te
glavnice ako je godinji dekurzivni kamatnjak 9? K = 0.36C
C
n C
36 . 0
100
9
9n = 36 n = 4 godine
3. Dunik je nakon dvije godine vratio dug zajedno s jednostavnim kamatama u iznosu od 11
136kn. Kolika je bila glavnica ako je godinji dekurzivni kamatnjak 8?
Iz C(1 + 16/100) = 11 136 kn C = 11 136 : 1.16 = 9 600kn
4. Uz koji se godinji dekurzivni kamatnjak neka glavnica uz jednostavni kamatni
raun, za 8 godina povea 100% ?
Iz C(1 + 8p/100) = 2C 1 + 8p/100 = 2 8p/100 = 1 p = 12.5%
5. Dunik je nakon tri godine vratio dug zajedno s jednostavnim kamatama od
43 070 kn. Kolike su bile jednostavne kamate, ako je dekur. god.kamatnjak 6?
Iz C + K = 43 070
K
K
+
18
100
= 43 070 K(100/18 + 1) = 43 070 K = 6 570 kn
Funkcije: Fja f : A B je pridruivanje koje svakom x A pridruuje jedan element y B za
koji vrijedi y = f(x). Svaka fja je odreena svojim podrujem definicije (domenom) D, podrujem
vrijednosti (kodomenom) K i zakonom pridruivanja f.
30
Zadaci: 1. Pokaite da zadana fja zadovoljava napisanu jednakost:
f(x) = x
3
5x
2
+ 8x 4 ; f(2) = f(1)
2. Ako je f(x) = x
2
+ x + 1, koliko je (a + 1)f(a) (a 1)f(a) ?
3. Koliko je f( 1 2 ), ako je f(x) = x
2
+ 2x + 1 (Uoi kvadrat zbroja)
4. Koliko je f( 1 2
3
+ ), ako je f(x) = x
3
3x
2
+ 3x 1 (Uoi kub razlike)
GRAFOVI FUNKCIJA: 0. Elementarne fje, koje smo do sada upoznali
a) Lin. fja f: R R, f(x) = x b) Kvadratna fja f: R R, f(x) = x
2
c) Kubna fja f: R R, f(x) = x
3
d) Fja apsolutne vrijednosti f: RR, f(x)= x
e) Racionalna fja f: R\{0}R, f(x) =
x
1
f) Fje korjenovanja f:
+
0
R
R, f(x) = x
Fja je definirana za sve realne br. osim 0 Fja je def. za sve pozitivne realne br. i 0
g) Eksponencijalne fje f: RR, f(x) = e
x
h) Log fja f: R
+
R, f(x) = lnx
Asimptota je negativni dio x osi Fja je def. za sve pozitivne realne br.
31
i) Fja sin f: R R, f(x) = sinx j) fje kosinus f: R R, f(x) = cosx
A. Linearna funkcija: f(x) = ax + b. Definirana je za sve realne brojeve. Graf je pravac
y = ax + b. Jedn. pravca y = ax + b dana je u eksplicitnom obliku. Iz tog oblika pravac crtamo tako
da na osi y naemo broj b, tj. oznaimo toku (0,b), pa od nje krenemo obavezno u desno za
vrijednost nazivnika od broja a zatim gore za njegov brojnik, ako je a pozitivan broj, odnosno dolje,
ako je a negativan broj.
Ako nam je pak jedn. pravca dana u eksplicitnom obliku Ax + By + C = 0. Da bismo ga nacrtali
prevedimo jedn. pravca u eksplicitni oblik y = A/B x C/B pa ga nacrtajmo na opisani nain.
Prikai grafiki: 1. y = 2x 1; 2. 2x + 3y 6 = 0
y =
1
1
2
x
y =
2
3
2
+ x
Ako nam je pak jednadba pravca dana u segmentnom obliku x/m + y/n = 1. Crtamo ga tako da
naemo na osi x broj m i na osi y broj n pa kroz toke (m,0) i (0,n) povuemo pravac.
3.
1
2 3
+
y x
; 4.
1
3 2
+
y x
32
5. Odreivanje lin. fje f(x) = ax + b iz poznatog grafa. Odaberemo na grafu dvije toke sa lijepim
koordinatama npr. T
1
(x
1
,y
1
) i T(x
2
,y
2
), pa rijeimo sustav ax
1
+ b = y
1
i ax
2
+ b = y
2
Vj.6. U istom koordinatnom sustavu nacrtaj grafove fja f(x) =
2
1
x + 3 i g(x) = x.
Interval [2, + je rjeenje koje nejednadbe? (rijei ponuene nejadnadbe pa odlui)
x3 x; x+3 x; x3 x; 2x + 3 x
7. U istom koordinatnom sustavu nacrtaj grafove fja f(x) = 2x1 i g(x) = 2x+1.
a) Rjeenje nejednadbe f(x) g(x) je interval: _______________ Rj. je tamo gdje je f iznad g
b) Rjeenje nejednadbe f(x) g(x) je interval: _______________ Rj. je tamo gdje je f ispod g
Rj. b) sluaja raunski 2x 1 2x + 1 4x 2 x x , 1/2]
PREUZETO IZ MOJA MATURA
33
Primjer: T
1
( 2, 0) 2a + b = 0 i
T
2
( 0 ,3) 0 a + b = 3 b = 3
2a = 3 a = 3/2
pa je f(x) = 3/2 x + 3 traena lin. fja
34
Kvadratna fja f(x) = ax
2
+ bx + c . Definirana je za sve realne brojeve. Graf je parabola
y = ax
2
+ bx + c. Kojoj je tjeme u toki T(x
o
,y
o
) pri emu je x
o
=
a
b
2
i y
o
=
a
b ac
4
4
2
.
Za a > 0 otvor prema gore ( ), dok je za a < 0 otvor prema dolje ( )
Nultoke nalazimo rjeavanjem jednadbe f(x) = 0, tj. jedn. ax
2
+bx+c = 0.
Broj nultoaka ovisi o diskriminanti (D).
Za razliite realne nultoke je: x
o
=
2
2 1
x x +
i y
o
= f(x
o
)
Za jednake realne nultoke je: x
o
= x
1
= x
2
i y
o
= 0
Ako nultoke nisu realne onda je x
o
=
a
b
2
i y
o
=
a
b ac
4
4
2
.
Osnovni oblici kvadratne fje
Za bilo koju kv. fju: f(x) = ax
2
+ bx + c
Za kv. fje u kojima je istaknuto tjeme: f(x) = a(x x
o
)
2
+ y
o
Za kv. fje u kojima su istaknute 'lijepe' nultoke: f(x) = a(x x
1
)(x x
2
)
Za kv. fje s dvostrukom nultokom: f(x) = a(x x
o
)
2
Za kv. fje s 'runim' nultokama: f(x) = a[x
2
(x
1
+ x
2
)x +x
1
x
2
]
Dobro ih upamtite (igrajte se i spavajte s njima)
35
1) D > 0 fja ima dvije
razliite realne
nultoke
2) D = 0 fja ima jednu
dvostruku realnu
nultoku
3) D < 0 fja nema
realnih nultoki
Primjer 1. Odredi nultoke, ekstremnu vrijednost, intervale pada i rasta i nacrtajte graf fje
f(x) = 3x
2
+ 6x + 9
1) Vodei koeficijent a = 3 < 0 znai otvor parabole je prema dolje
2) Nultoke 3x
2
+ 6x + 9 = 0 /: ( 3)
x
2
2x 3 = 0 x
1
= 1, x
2
= 3
3) Tjeme x
o
=
2
2 1
x x +
= 1 i y
o
= f(x
o
) = f(1) = 3 + 6 + 9 = 12 T(1, 12)
4) Fja raste na intervalu , x
o
= , 1 , pada na intervalu x
o
, + = 1, +
Primjer 2. Odredi kvadratnu fju f(x) = ax
2
+bx+c za koju vrijedi: f(1) =2, f(0) = 2 i f(2) = 4
f(1) = 2 a b + c = 2
f(0) = 2 c = 2
f(2) = 4 4a +2b + c = 4 Uvrstimo c = 2 u 1. i u 2. jednskost pa nakon sreivanja
dobivamo sustav a b = 0
2a + b = 3 ija su rjeenja a = 1 i b = 1 f(x) = x
2
x + 2
Vj. 2'. Fja f(x) = ax
2
+ bx + c ima za x = 1 najveu vrijednost 3, a za x = 1 ima vrijednost 0.
Izraunaj f(5). (Uputa: Poznati su podaci: x
o
= 1, y
o
= 3 i f(1) = 0)
2''. Fja f(x) = ax
2
+ bx + c ima za x = 1 najveu vrijednost 8 a za x = 3 ima vrijednost 0.
Odredi f(x+1). (Uputa: Poznati su podaci: x
o
= 1, y
o
= 8 i f(3) = 0)
Primjer 3. Najveu vrijednost y
o
=4 kv. fja prima za x
o
= 1. Ako je k tome f(0) =6, odredi tu fju.
1) Kad znamo koordinate tjemena, onda f(x) = a(x x
o
)
2
+ y
o
, koja nakon uvrtavanja koordinata
tjemena dobiva oblik f(x) = a(x +1)
2
+ 4
2) f(0) = 6 a(0 + 1)
2
+ 4 = 6 a = 2 uvrstimo u 1)
3) f(x) = 2(x +1)
2
+ 4 = 2(x
2
+ 2x + 1) + 4 = 2x
2
+ 4x + 6
Primjer 4. Ako su 1 i 3 nultoke kv. fje ija najvea vrijednost iznosi 8. Odredi tu fju.
1) Kad znamo 'lijepe' nultoke onda f(x) = a(x x
1
)(x x
2
) i x
o
=
2
2 1
x x +
f(x) = a(x + 1)(x 3) i x
o
= 1
2) f(x
o
) = 8 a(1 + 1)(1 3) = 8 a = 2 uvrstimo u 1)
3) f(x) = 2(x +1)(x 3) = 2(x
2
2x 3) = 2x
2
+ 4x + 6
36
5) Nacrtajmo graf fje
Primjer 5. Odredi kv. fju iji graf dira os apscisa u toki s apscisom 3, a prolazi tokom (5, 12).
1) Graf dira os apscisa znai da fja ima dvostruku nul toku x
1
= x
2
= x
o
= 3, onda
f(x) = a(x x
o
)
2
= a(x 3)
2
2) T(5, 12) znai f(5) = 12 a(5 3)
2
= 12 a = 3 uvrstimo u 1)
3) f(x) = 3(x 3)
2
= 3(x
2
6x + 9) = 3x
2
18x + 27
Primjer 6. Odredi kv. fju ija je jedna nultoka 1 5 , a graf prolazi tokom T(1, 15).
1) Neka je x
1
= 1 5 onda je x
2
= 1 + 5 'rune' su pa je f(x) = a[x
2
(x
1
+ x
2
)x +x
1
x
2
]
2) Uvrstimo nultoke f(x) = a[x
2
2x + 1 5] = a(x
2
2x 4)
3) T(1, 15) znai f(1) = 15 a(1 2 4) = 15 a = 3 uvrstimo u 2)
4) f(x) = 3(x
2
2x 4) = 3x
2
+ 6x + 12
Vj. 6. Odredi kv. fju ija je jedna nultoka 1 i, a graf prolazi tokom T(1, 2).
6'. Odredi kv. fju ija je jedna nultoka 3 1, a najvea vrijednost fje je 3/2.
B. Kvadratna fja f(x) = ax
2
+ bx + c . Definirana je za sve realne brojeve.
Graf je parabola y = ax
2
+ bx + c.
I. Koju crtamo pomou tjemena i jedne istaknute toke, ako je oblika:
y = ax
2
, T(0,0); y = ax
2
+ c, T(0,c); y = a(x x
o
)
2
, T(x
o
,0); y = a(x x
o
)
2
+ y
o
, T(x
o
,y
o
)
Prikaimo grafiki: 1. f(x) = x
2
4 2. f(x) = x
2
+ 4 , je elementarna
Tjeme T(0, 4). Odredimo jo Tjeme T(0, 4). Odredimo jo
jednu njezinu toku npr. f(2)=0 jednu njezinu toku npr.f(2)=0
pa odredimo njoj simetrinu s pa odredimo njoj simetrinu s
obzirom na os parabole tj. s obzirom obzirom na os parabole tj. s obzirom
na pravac x = x
o
. Konkretno x = 0 na pravac x = x
o
. Konkretno x = 0
a = 1 > 0 znai otvor parabole prema gore a = 1 < 0 znai otvor prema dolje
3. f(x) = 2x
2
4, a = 2 > 0, 4. f(x) = 2x
2
+ 4, a = 2 < 0,
T(0, 8), f(2)=0 i os par. x = 0 T(0, 8), F(2)=0 i os par. x = 0
37
5. f(x) = (x 1)
2
; a = 1 > 0, 6. f(x) = (x + 1)
2
, a = 1 > 0,
T(1,0) ; f(0) = 1 i os par. x = 1 T(1,0) ; f(0) = 1 i os par. x = 1
7. f(x) = (x 1)
2
; a = 1 < 0, 8. f(x) = (x + 1)
2
; a = 1 < 0, ;
T(1,0); f(0) = 1 i os par. x = 1 T(1,0); f(0) = 1 i os par. x = 1
9. f(x) = 2(x 1)
2
3, 10. f(x) = 2(x +1)
2
+ 3, to je
a = 2 > 0, , T(1, 3) a = 2 < 0, ; T(1,3)
f(0) = 2(0 1)
2
3 = 1 f(0) = 2(0 + 1)
2
+ 3 = 1
i os par. x = 1 (Vidi sliku) i os par. x = 1 (Vidi sliku)
Kvadratna fja f(x) = ax
2
+ bx + c graf je parabola y = ax
2
+ bx + c.
II. Koju crtamo pomou nultoki i tjemena, ako je oblika: f(x) = a(x x
1
)(x x
2
), gdje su
x
1
i
x
2
nultoke fje, T(x
o
,y
o
). Koord. tjemana raunamo iz
2
2 1
0
x x
x
+
i y
o
= f(x
o
)
11. f(x) = (x 1)(x 3), to je 12. f(x) = 3(x + 1)(x 3), to je
a = 1 > 0, ; nultoke x
1
=1, x
2
= 3, a = 2 < 0, ; x
1
= 1 i x
2
= 3
apscisa tjemena x
o
=1/2(x
1
+x
2
) = 2 x
o
=1/2(1 + 3) = 1
ordinata tjemena y
o
=f(x
o
)=f(2)= 1 y
o
=f(x
o
)=f(1)= 12, T(1,12)
T(2,1)
38
Kvadratna fja f(x) = ax
2
+ bx + c graf je parabola y = ax
2
+ bx + c.
III. Koju crtamo pomou nultoki i tjemena, gdje su x
1
i
x
2
nultoke fje, koje dobivamo
rjeavanjem jednadbe f(x) = 0 odnosno ax
2
+ bx + c = 0 i T(x
o
,y
o
), gdje je
2
2 1
x x
x
o
+
ili
a
b
x
o
2
odnosno y
o
= f(x
o
) ili
a
b ac
y
o
4
4
2
13. f(x) = 2x
2
+ 4x 6 14. f(x) = 3x
2
+ 6x + 9
a = 2 > 0, ; nultoke x
1
= 3, x
2
= 1, a = 2 < 0, ; x
1
= 1 i x
2
= 3
apscisa tjemena x
o
=1/2(x
1
+x
2
) = 1 x
o
=1/2(1 + 3) = 1
ordinata tjemena y
o
=f(x
o
)=f(1)= 8 y
o
=f(x
o
)=f(1)= 12, T(1,12)
T(1, 8)
15. Na slici je graf kvadratne fje
f(x) = ax
2
+ bx + c
Odredite koef. a, b i c
16. Na slici je graf kvadratne fje
f(x) = a(x x
o
)
2
+ 3
Odredite koef. a, b i c
39
Zadatak rjeavamo tako da na grafu odabetemo
tri toke s poznatim koordinatama ps ih uvrstimo
u zadanu fju.
T(2, 1) 1 = 4a + 2b + c
A(0, 5) 5 = 0 a + 0 b + c c = 5
B(4, 5) 5 = 16a + 4b + c. Uvrstimo c u prvu
i treu jednadbu, dobivamo sustav
4a + 2b = 4 / (2)
16a + 4b = 0 pa zbrojimo 8a = 8
odnosno a = 1 b = 4
Dakle a = 1, b = 4 i c = 5 su traeni koef.
Kako je ovdje u igri tjeme uz njega nam je potrebna jo
samo jedna toka.
T(2, 3) f(x) = a(x + 2)
2
+ 3
A(0, 1) 1 = a(0 + 2)
2
+ 3 4a = 4
pa je a = 1
Dobiveni a = 1 uvrstimo u
f(x) = (x + 2)
2
+ 3 ; kvadriramo
f(x) = ( x
2
+ 4x + 4) + 3 sredimo
f(x) = x
2
4x 1.
Dakle a = 1, b = 4 i c = 1 su traeni koef.
17. Na slici je graf kvadratne fje
f(x) = a(x x
1
)(x x
1
)
Odredite koef. a, b i c
17. Na slici je graf kvadratne fje
f(x) = a(x x
1
)(x x
1
)
Odredite koef. a, b i c
Vj. 18. Na slici je graf kvadratne fje Ovdje provedi izraun.
f(x) = a(x x
o
)
2
+ y
o
Odredite koef. a, b i c
Vj. 19. Na slici je graf kvadratne fje Ovdje provedi izraun.
f(x) = ax
2
+ bx + c
Odredite koef. a, b i c
40
Kako su ovdje u igri nultoke x
1
= 1 i x
2
= 3, dovoljno
je uz njih uzeti jo jednu istaknutu toku grafa. Neka je
to tjeme T(1, 4).
1. Uvrstimo nultoke u zadanu fju pa imamo
f(x) = a(x + 1)(x 3)
T(1, 4) 4 = a(1 + 1)(1 3)
4 = 4a a = 1
Dobiveni a uvrstimo u
f(x) = (x + 1)(x 3) = (x
2
2x 3)
f(x) = x
2
+ 2x + 3; a = 1; b = 2 i c = 3
20. Na slici je graf kvadratne fje Ovdje provedi izraun.
f(x) = a(x x
o
)
2
y
o
Odredite koef. a, b i c
21. Na slici je graf kvadratne fje Ovdje provedi izraun.
f(x) = a(x x
o
)
2
+ 3
Odredite koef. a, b i c
PREUZETO IZ MOJA MATURA
41
42
GRAFOVI FJA S Definirane su za sve realne brojeve.
1. Prikai grafiki fje: a) f(x) = x ; b) f(x) = x
2. Prikai grafiki fje: a) g(x) = 2x4 =2|x2|; b) g(x) = 2 x = x 2
[2 x pomaknut za 2 u desno] [ x pomaknut za 2 u desno]
3. Prikai grafiki fje: a) h(x) = 2 x + 3; b) g(x) = 2 x + 3
[2 x pomaknut za 3 gore] [2 x pomaknut za 3 gore]
Napomena: f(x) = 2 3x ne crtaj ve okrei = 3x 2 sad crtaj. Isto vrijedi i za
g(x) = 2x 3 ne crtaj ve = 2x + 3 ili h(x) = 2 x 3 = 2 x+ 3
4. Prikai grafiki fje: a) f(x) = x + 1 2; b) g(x) = x + 2 1
[ x pomaknut za 1 lijevo i 2 dolje] [ x pomaknut za 2 lijevo i 1 dolje]
43
1) Odredimo toku loma
to je x = 0
2) Izraunamo vrijednost fje
u toki loma i tokama
lijevo i desno od nje. f(0) =
0,
f(1) = 1 i f(1) = 1
3) Nacrtamo sliku
1) 2x 4 = 0 tj.
x = 2
2) f(2) = 0
f(0) = 3
f(4) = 3
3) Nactramo graf
1) lom je za
x = 1
2) f(1) = 2
f(3) = 0
f(1) = 0
3) Nacrtajmo
sliku
5. Na slikama su grafovi fja: f(x) = 3/2 x + 3; g(x) = 2 x + 1 + 2 ; h(x) = x 2 ;
k(x) =
2
1
x 1. Pridrui fju grafu.
7. Koristei se grafikim postupkom rijei jednadbu: 3x + 2 = x
44
Zadatak je najlake rijeiti koristei se
grafovima dviju fja f(x) = 3x+2
g(x) = x
Rjeenja su apscise toaka u kojima se
grafovi sijeku.
Vidimo da se grafovi ne sijeku, znai
jednadba nema rjeenja.
Eksponencijalna funkcija:
Def. Eksponencijalna fja je fja f(x) = a
x
, gdje je a pozitivan realni broj razliit od 1.
Naziv E fja stoga to se varijabla pojavljuje u eksponentu
Napomena: Najvanije baze E fje su brojevi 10, 2 i e.
10 zbog toga to raunamo u dekadskom sustavu
2 zbog toga to raunala raunaju u binarnom sustavu
e = 2.718281828 . . . zato to se u prirodi sve stvara po exp. fji f(x) = ae
bx
,
koju stoga zovemo i prirodna exp. fja
Exp. fja je definirana za svaki realni broj x, odnosno: Domena (podruje definicije)
exp. fje je skup realnih brojeva R.
Kodomena (skup vrijednosti, slika) exp. fje je skup pozitivnih realnih br.
GRAF EXP. fje f(x) = a
x
Os apscisa je asimptota grafa exp. fje f(x) = a
x
[dobro upamti ove grafove]
za a > 1 fja je rastua. (lijeva slika) Iz x
1
< x
2
f(x
1
) < f(x
2
)
za 0 < a < 1 fja je padajua.(desna slika) Iz x
1
< x
2
f(x
1
) > f(x
2
)
Grafovi s bazama a i 1/a simetrini su s obzirom na os y. Svi prolaze tokom (0,1)
Koristei se gore navedenim grafovima primjetimo da su za sve baze, vrijednosti exp. fje pozitivni
brojevi. Krako exp. fja f(x) = a
x
prima samo pozitivne vrijednosti.
45
a >1
0 < a <1
Graf fje g(x) = a
x
simetrian je grafu fje
f(x) = a
x
s obzirom na
y os. Fja g(x) = a
x
padajua je fje. Pozitivan
dio x osi njezina je
asimptota.
x
a
,
_
1
a
x
Prikamo grafiki neke vanije eksponencijalne fje.
1. f(x) = 2
x
2. f(x) =(1/2)
x
=2
x
;
3. f(x) = 2
x
4. f(x) = 2
x
= (1/2)
x
6.
6'.
6''.
46
Na slici je prikazan graf fje f(x) = a
x
+ b. Za tu fju je
1) 0 < a < 1 , b > 0
2) a > 1 , b > 0
3) a < 0 , b < 0
4) a > 1 , b < 0 Slii 2
x
3
Na slici je prikazan graf fje g(x) = a
x+b
. Za tu fju je
1) 0 < a < 1 , b < 0
2) a > 1 , b 0
3) 0 < a < 1, b > 0
4) a > 1 , b < 0 Slii 2
x +1
= (1/2)
x +1
Logaritamska fja je inverzna eksponencijalnoj fji. Ako je f(x) = a
x
onda je f
1
(x) = log
a
x
Log fja je definirana za svaki realni broj x > 0, odnosno: Domena (podruje definicije) log fje je
skup pozitivnih realnih brojeva R. Kratko D
log
= R
+
Kodomena (skup vrijednosti, slika) log fje je skup realnih brojeva.
Skicirajte si grafove log fje f(x) = log
a
x
za a > 1 i za 0 < a < 1
Os ordinata je asimptota grafa log fje f(x) = log
a
x [dobro upamti ove grafove]
Ovisno o bazi za log fju f(x) = log
a
x vrijedi:
1) Za a > 1 fja je rastua. (lijeva slika) Iz x
1
< x
2
f(x
1
) < f(x
2
)
Za 0 < a < 1 fja je padajua. (desna slika) Iz x
1
< x
2
f(x
1
) > f(x
2
)
2) Zajednika nultoka ovih fja je x
o
= 1. (to je nultoka fje?)
Nultoka fje je apscisa toke u kojoj graf fje sijee os x.
Grafovi s bazama a i 1/a simetrini su s obzirom na os y. Svi prolaze tokom (1,0)
U jednom koordinatnom sustavu nacrtajmo oba grafa
47
Na slici je prikazan graf fje
1) f(x) = 2
x
1
2) f(x) = 2
x
+ 1
3) f(x) = 2
x
1
4) f(x) = 2
x
+ 1
Graf fje g(x) =
x
a
1
log
simetrian je grafu fje
f(x) = log
a
x s obzirom na x os.
Fja g(x) =
x
a
1
log
padajua je fja.
Pozitivan dio y osi njezina je
asimptota.
a > 1
0<a<1 <1<
Prikamo grafiki neke vanije logaritamske funkcije
1. f(x) = log x 1'. g(x) = lnx = log
e
x 1''. h(x) = log
2
x
Koristei se gore navedenim grafovima primjetimo da su za baze > 1, logaritmi brojeva veih od
jedinice pozitivni, a manjih od jedinice negativni. Za baze > 1 log fja raste.
3. f(x) = log
2
x =
x
2
1
log
4. f(x) = log
2
(x)
Za baze izmeu 0 i 1 log fja pada.
Koristei se gore navedenim lijevim grafom primjetimo da su za baze izmeu 0 i 1, logaritmi
brojeva veih od jedinice negativni, a manjih od jedinice pozitivni. Za te baze log fja pada.
5. f(x) = log
2
x 6. g(x) =
x
2
1
log
48
8. Na slici je graf fje f(x) = log
a
x.
Odredite a.
Odaberimo toku grafa kojia nije na x osi, a
ima lijepe koordinate. Npr. (4,2) pa je
uvrstimo u danu fju.
2 = log
a
4 = log
a
2
2
= 2 log
a
2 a = 2
Graf fje (korjenovanja) Definirana je za sve nenegativne realne brojeve.
1. f(x) = x 2. g(x) = x
3. h(x) = x 3''. h(x) = x
4. f(x) =
x
4'. f(x) =
x
Graf racionalne fje f(x) =
x
1
Definirana je za sve realne brojeve x 0.
Da bismo je nacrtali najbolja je tablica x 3 2 1 1/2 1/3 1/3 1/2 1 2 3
f(x) 1/3 1/2 1 2 3 3 2 1 1/2 1/3
49
Dobro dobro upamti ovaj graf, jer se pomou
njega crtaju svi dalje navedeni.
Primjeujemo da su obje koordinate osi
asimptote grafa ove fje.
Odredimo barem tri
toke grafa.
(0,0) (1,1) i (4,4)
pa nacrtamo glatku
krivulju kao na lijevoj
slici.
1. g(x) =
2
1
x
1'. h(x) =
2
1
+ x
[1/x pomaknut za 2 u desno] [1/x pomaknut za 2 u lijevo]
2. f(x) =
x
1
2'. g(x) =
2
1
x
2''. h(x) =
2
1
+ x
[1/x zrcaljen preko x osi] [1/x zrcaljen preko x osi, [1/x zrcaljen preko x osi,
pa pomaknut za 2 u desno] pa pomaknut za 2 u lijevo]
Graf fje sinx: Definirana je za sve realne brojeve. Periodina je s periodom 2. Zato je dovoljno
poznavati i skicirati njezin graf na intervalu [0, 2].
Omeena je tj. smjetena je unutar pruge c y c
1) f(x) = sinx; 2) g(x) = 2 sinx; [ 2 y 2] 3) h(x) = sinx; [...]
4) f(x) = sin2x; 5) g(x) = 3/2sin2x;
Period za obje je P = 2/2 = . Znai dovoljno je nacrtati grafove na intervalu [0, ]
50
6) f(x) = 3/4sin(x/2); P = 2/(1/2) = 4 7) g(x) = 2sin(/6) x; P = 2/(/6) =12
Dobro gledaj i uoi razlike u grafovima: I.irina pruge, II. nultoke
Prva ima irinu |3/4|, a druga |2|. Nultoke prve su 0, 2, 4, ... a druge 0, 6, 12, ...
8) f(x) = sinx; to bi gori sad je doli 9) g(x) = sinx sve iznad osi x
10) f(x) = sinx ; 11) g(x) = sinx sve ispod osi x
Graf fje kosinus: Definirana je za sve realne brojeve Period 2
1) f(x) = cosx 2) g(x) = cosx
Vj. 3) f(x) = cosx , 4. g(x) = cosx
51
5. Koliko rijeenja ima jednadba 2sinx 1 = 0 na intervalu [2, 2] ?
Rj. Napiimo jedn. u obliku sinx = , pa je zadatak najlake rijeiti koristei se grafovima dviju fja
f(x) = sinx i g(x) = .
6. Koliko rijeenja ima jednadba 4sinx 1 = 0 na intervalu [2, 2] ?
9. Koliko rijeenja ima jednadba sin2x = (1/4) x
2
?
10. Koliko rijeenja ima jednadba sin2x = log
3
x ?
52
Treba dobro gledati
Sa slike itamo 8 rj.
Zadatak je najlake rijeiti koristei se
grafovima dviju fja f(x) = sin2x i
g(x) = ()x
2
Sa slike itamo 3 rj.
Zadatak je najlake rijeiti koristei se grafovima
dviju fja f(x) = sin2x i
g(x) = log
3
x
Sa slike itamo samo jedno rj.
Zadatak je najlake rijeiti koristei se
grafovima dviju fja f(x) = sinx i
g(x) = 1/2
Rjeenja su apscise toaka u kojima se
grafovi sijeku. Ne pitaju nas koje su to
apscise ve samo koliko ih ima.
Sa slike itamo 4 rjeenja
11. Koliko rijeenja ima jednadba sinx = x/10 ?
12. Koliko rijeenja ima jednadba sinx = 2
x
na intervalu [2, 0] ?
NULTOKE FJE: su realni brojevi za koje je vrijednost fje jednaka 0.
Dobivamo ih rjeavanjem jednadbe f(x) = 0
1. Odredi nultoku fje f(x) = 3x 2 Linearna jedn. 3x2=0, Rj. je x = 2/3
2. Odredi nultoke fje f(x) = x
2
10x + 21 Kvadratna jedn. x
2
10x+21=0, Rj. su [3 i 7]
3.Odredi nultoke fje f(x) = 2x
2
5x + 2 Kvadratna jedn. 2x
2
5x + 2 =0 Rj. su [1/2 i 2]
PREUZETO IZ MOJA MATURA
53
Zadatak je najlake rijeiti
koristei se grafovima dviju fja
f(x) = sin2x i
g(x) = x /10
Sa slike itamo 19 rj.
Zadatak je najlake rijeiti koristei
se grafovima dviju fja f(x) = sinx i
g(x) = 2
x
Sa slike itamo 6 rj.
Komplesni brojevi: z = x + yi algebarski ili opi prikaz kompleksnog broja
Rez Imz Kako je i 1 to je a i a
Potencije imaginarne jedinice: i
o
=1; i
1
= i; i
2
= 1; i
3
= i; sve ostale se svode na ove etiri
dijeljenjem eksponenta brojem 4 i zapisivanjem potencije s eksponentom ostatak dijeljenja.
Npr. Koliko je i
23457
= [Gledaj dvoznamenkasti zavretak eksponenta] = i
57
= i
4
14 + 1
= i
1
= i
54
__
z
= x yi je kompleksno konjugirani broj broja z = x + yi. Npr. z = 2 + 3i;
__
z
= 2 3i
Dobro je znati:
(1+ i)
2
=2i; (1 i)
2
= 2i; ( 3 + i)
3
=8i; ( 3 i)
3
= 8i; (1+i 3 )
3
= 8; (1i 3 )
3
= 8
Zadaci:
1. Odredite realne brojeve x, y ako vrijedi 2(yi + x) + 4y = 4i + 3.
Oslobodimo i, mnoenjem 2x + 4y + 2yi = 3 + 4i
Realni dio jednak realnom 2x + 4y = 3, a imag. imag. 2y = 4 y = 2 uvrstimo ga u prvu
2x + 8 = 3 2x = 5 x = 5/2
Vj. 1'. Odredite realne brojeve x, y ako vrijedi 3y + 2(x + yi) = 3 + 6i.
2. Odredite realne brojeve x i y iz jednakosti (2 3i)x (1 +4i)y = i + 3
2'. Odredite x, yR iz jednakosti
i
i
yi
i
xi
+
+
1 1
i
i yi i xi
+
+ +
1 1
) 1 ( ) 1 (
/ 2 Oslobodimo i ...
y x + (x+y)i = 0 + 2i
y x = 0
y + x = 2 Rijeite ovaj sustav . . .
3. Odredite kompleksan broj z ako je: 3iz = 4 2i. Neka je z = x + yi
3i(x+yi) = 4 2i
3xi + 3yi
2
= 4 2i
3y + 3xi = 4 2i 3y = 4, a 3x = 2
y = 4/3, x = 2/3, pa je traeni broj z = 2/3 (4/3)i
4. Odredite kompleksan broj z ako je: (2 + 3i)z = 2i. Neka je z = x + yi
(2 + 3i)(x+yi) = 2i
2x + 2yi + 3xi + 3yi
2
= 2i
2x 3y +(3x + 2y)i = 0 + 2i 2x 3y = 0 / 2
3x + 2y = 2/ 3
4x 6y = 0 / 2\ +
9x + 6y = 6/ 3
13x = 6; x = 6/13 , y = 4/13 z = 6/13 + (4/13)i
5. Podijelite
3 4
3 2
+
+
i
i
=
i
i
i
i
4 3
4 3
4 3
3 2
+
+
=
16 9
) 9 8 ( 12 6
+
+ + + i
=
25
18 i +
=
i
25
1
25
18
+
6. Podijelite
i
i
2 5
2 3
+
=
i
i
i
i
2 5
2 5
2 5
3 2
+
+
=
4 25
) 15 4 ( 6 10
+
+ + i
=
29
19 16 i +
=
i
29
19
29
16
+
55
7. Odredite imaginarni dio kompleksnog broja
i +
5
4
.
Rj.
i
i
i
5
5
5
4
=
1 25
4 20
+
+ i
=
i
13
2
13
10
+
. Dakle
13
2
5
4
Im
,
_
i
8. Koliko je i
2
+ i
5
+ i
8
+ i
11
+ i
14
+ i
17
+ i
20
+ i
23
+ i
26
+ i
29
? Najbolje pjeke, svaki
eksponent vei od 4 dijelimo s 4 i zapisujemo i
ostatak dijeljenja
.
i
2
+ i
1
+ i
o
+ i
3
+ i
2
+ i
1
+ i
o
+ i
3
+ i
2
+ i
1
=
1 + i + 1 i 1 + i + 1 i 1 + i = 1+i
9. Koliko je i i
4
i
7
i
10
i
13
i
16
i
19
i
22
i
25
i
28
? Najbolje pjeke
i i
o
i
3
i
2
i
1
i
o
i
3
i
2
i
1
i
o
i 1 (i) (1) i 1
(i) (1) i 1 = i
5
= i
1
= i
10.Izra.
555
444 333
222 111
,
_
i i
i i
=
555
2 3
1
,
_
i
i i
=
555
1
1
,
_
i
i
=
555
1
1
1
1
,
_
i
i
i
i
=
555
1 1
2
,
_
+
i
= (i)
555
= i
3
= i
Modul kompleksnog broja z = x+yi =
2 2
y x + =
__
z
= xyi pozitivan je realni broj
Dobro je znati: 1) z =
__
z
=
2 2
y x + . Npr. 3+4i = 3 4i =
2 2
4 3 + = 25 = 5
2) z
__
z
= z
2
= x
2
+ y
2
; z
1
z
2
= z
1
z
2
. Rijeima, modul umnoka jednak je umnoku
modula. Slino modul kvocijenta ; Dok je z
n
= z
n
Zadaci:
1. Koliko je
( )
i
i
+
+
1
3 1
2
=
i
i
+
+
1
) 3 1 (
2
i
i
+
+
1
3 1
2
( )
1 1
3 1
2
+
+
2 2
2
2 4
2
2
2
4
2. Izraunaj z , ako je
( ) ( )
( )
3
3 3
3 1
1 2 1
i
i i
z
+
+ +
. Rj. z =
( ) ( )
( )
3
3 3
9 1
1 1 4 1
+
+ +
=
3
3
1
10
2 5
,
_
= 1
3. Izraunaj z , ako je ( )( )( ) ( ) ( )( ) i i i i i i z + + + 3 2 1 1 2 1 3 1
Rj. z =
i i i i i i + + + 3 2 1 1 2 1 3 1
z = 1 3 1 2 1 1 1 1 2 1 3 1 + + + + + + = 2 3 2 2 = 24
4. Izraunaj z ako je z =
( )
33
3
2 1
2 5
,
_
+
i
i
Rj. z =
33
3
2 1
2 5
,
_
+
i
i
=
33
3
2 1
4 5
,
_
+
+
= 3 1
33
= 3
56
5. Izraunaj z
22
ako je z =
( ) i 4 3
5
1
; z
22
= z
22
=
22
) 4 3 (
5
1
i =5
22
( )
22
16 9 + = 5
22
5
22
=1
6. Izraunaj z
44
ako je z =
( ) i 3 7
4
1
; z
44
= . . . = 1
Vj. Preuzeto iz Moja matura
7. Broj (1 + i
2011
)
2
zapiite u obliku a + bi. Rj. (1 + i
2011
)
2
= (1 + i
3
)
2
= (1 i)
2
= 2i = 0 2i
8. Broj
( )
2
2011
3 1 i +
zapiite u obliku a + bi. Rj. = 2 + 2i 3
9. Broj (1 + 2i)
3
zapiite u obliku a + bi. Rj. (1 + 2i)
3
= (1 + 6i 6i
2
+ 8i
3
) = 5 2i
10. Kompleksan broj
i
i
2 3
3 2
+
jednak je: A . i ; B. i ; C.
i
2
3
3
2
; D.
i
2
3
3
2
+
11.
i
i
+
1
4 6
jednako je: A . 1 5i ; B. 5 + i ; C. 1 10i; D. 10i
12. Ako je z = a + bi kompleksan broj koji nije 0, a
__
z
njemu konjugiran broj, tada je z
__
z
:
A . imaginaran broj; B. pozitivan realan broj; C. nenegativan realan broj; D. 0
13. Odredite a, b R tako da brojevi z = a 2 + (b + 3)i i w = 0.5a + 3bi budu
konjugirano kompleksni. Rj. a 2 = 0.5a & b + 3 = 3b a = 4 & b = -
14. Svi brojevi koji imaju isti modul kao i broj z = 1 + i 3 u koordinatnom sustavu nalaze se?
Odgovor: Na krunici sa sreditem u ishoditu polumjera z = r = 5
15. Apsolutna vrijednost (modul) kompleksnog broja 5 + 2i jednak je: [7, 5, 29 , 21 ]
Logaritmi: U slubenim formulama nedostaju ove, a u zadacima ih ima:
b
k
b
a
a
k
log
1
log
,
b n b b
a
a
a
n
n
log log log
1
,
b b
a
a
log log
1
,
b
k
b
a
a
k
log
1
log
+
....[x
1
= 2, x
2
= 3]
Eksponencijalne nejednadbe: Osnovne: A. S bazom veom od 1.
1. 28 3
x 5
> 84 / : 28 3
x 5
> 3x 5 > 1 x > 6
1'. 4 0.4
x 2
< 25 / :4
4
25
5
2
2
<
,
_
x
. Neka bude baza >1
2 2
2
5
2
5
,
_
<
,
_
x
2x <2 x >0
Osnovne B. S bazom izmeu 0 i 1:
2. 0.75
x 1
> 0.75
0. 5
x 1 < 0.5 x < 1.5
Logaritamske jednadbe: I. Skupina log
a
x
1
= log
a
x
2
x
1
= x
2
. Uz P.u. x
1
> 0 i x
2
> 0
1. log
3
x = 1: [P.U. x > 0 i zamjenimo 1 s log
3
3] log
3
x = log
3
3 x = 3
1'. log
5
(x + 2) = 1: [P.u. x + 2 > 0 odnosno x > 2]
log
5
(x + 2) = log
5
5
1
x + 2 = 5
1
x = 1/5 2 = 9/5 Zadovoljava P.u. pa je rjeenje
1''. Rjeenje jednadbe log(x 3) = 2 zadovoljava uvjet
x 0 , 0 < x 2, 2 < x 4 , 4< x 6, x > 6
Rj. P.u. x 3 > 0 x > 3 i log(x 3) = log10
2
x 3 = 0.01 x = 3.01
Logaritamske nejednadbe: Osnovne:
1. log
5
(x + 3) > 1 = log
5
5 i P.u. x + 3 > 0 x > 3
Rj. x + 3 > 5 x > 2 to presjeeno s P.u. daje konano rj. x > 2
1'. Sva rjeenja nejedn. log
2
(x1)
3
6 ine interval: 1, ; ,1.25]; 1, 2]; 1, 1.25 ] ;
Rj. 1) P.u. x 1 > 0 x > 1
2) 3log
2
(x 1) 6 / : 3 log
2
(x 1) 2 = log
2
2
2
x 1 x 1.25
1''. Rjeenje nejedn. 2
log(2x 3)
>
1
2
je : x > 1,35; x > 1,45; x > 1,75; x > 1,55; x > 1,65
Rj. P.u. 2x 3 > 0 x > 3/2; Rj. 2
log(2x 3)
> 2
1
log(2x 3) > 1 = log10
1
2x 3 > 0.1 2x > 3.1 x > 1.55 to zajedno s P.u. daje x > 1.55
1
5'
. Skup svih rjeenja nejednadbe log(2x 3) < 0 je:
{x R: x>2}; {x R: x>3/2}; { x R: x>3}; [2,3]; { x R: 3/2<x< 2}
Rj. P.u. x > 3/2 i log(2x 3) < 0 = log1 2x 3 < 1 2x < 4 x < 2
2.
1 log 0 ) 1 3 ( log
2
1
2
1
> x
i P.u. 3x 1 > 0 3x > 1 x > 1/3
Rj. PAZI baza logaritma je manja od 1 zato se nakon skidanja logaritama mijenja znak
nejednakosti 3x 1 < 1
x < 2/3 i P.u. x > 1/3 daje rj. x 1/3 , 2/3
59
Vektori: Iz A(x
A
, y
A
) i B(x
B
, y
B
)
+ j y y i x x AB
A B A B
) ( ) (
Bilo koji vektor dan svojim koordinatama:
+ j v i v v
y x
; duljina
2 2
y x
v v v +
a
i
b
danih koordinatama:
y y x x
b a b a b a +
Kut meu vektorima danih koordinatama cos =
2 2 2 2
y y y x
y y x x
b b a a
b a b a
+ +
+
Za okomite vektore
a
i
b
vrijedi:
b a
akko je
y y x x
b a b a b a +
= 0
Jedinini vektor vektora
+ j y i v v
y x
dan je formulom
2 2
0
y x
y x
v v
j v i v
v
+
+
i
+ (5 2)
j
= 2
i
+ 3
j
2. Odredi duljinu vektora
a
= 4
i
+ 3
j
Rj.
2 2
y x
a a a +
= 9 16 + = 5
3. Odredi skalarni umnoak vektora
a
i
b
ako je
5
a
,
4
b
i kut = 60
o
.
Rj.
b a b a
cos = 5 4 cos60
o
= 20 0.5 = 10
4. Odredite (2
i
+ 3
j
) (
i
4
j
). Ovo je skalarni umnoak vektora danih svojim
koordinatama: Rj. 2 1 + 3 ( 4) = 2 12 = 10
3. Vektori
+ j i a 3
i
+ j i b 2
zatvaraju kut?
Rj. cos =
2 2 2 2
y y y x
y y x x
b b a a
b a b a
+ +
+
=
4 1 1 9
1 2 1 3
+ +
+
=
2
2
2 5
5
=
4
sin
0
2
1
2
2
2
3
1
cos
1
2
3
2
2
2
1 0
tg
0
3
3
1
3 +
Sinus je neparna fja tj. sin( ) = sin, kosinus je parna fja tj. cos( ) = cos
Zadaci: 1. U pravokutnom trokutu jedna kateta je dva puta dulja od druge. Koliki je manji iljasti
kut tog trokuta? Rj. Neka je a = 2b, onda je
2
1
2
b
b
a
b
tg
= 26
o
33' 54''
62
Koristei se ovom tablicom lako je odrediti
vrijednosti svih kutova koji su viekratnici ovih
kao npr. ,...
6
11
,
6
7
,
6
5
Ako ne ide napamet
,...
4
7
,
4
5
,
4
3
nacrtaj si trigonom
,...
3
5
,
3
4
,
3
2
krunicu.
2. U pravokutnom trokutu hipotenuza je tri puta dulja od jedne katete. Koliki je iljasti nasuprotne
katete tog trokuta? Rj. Neka je c = 3a, onda je
3
1
3
sin
a
a
c
a
=19
o
28' 16''
3. U pravokutnom trokutu hipotenuza je 2.5 puta dulja od jedne katete. Koliki je iljasti uz tu katetu
tog trokuta? Rj. Neka je c = 2,5b, onda je
5 . 2
1
5 . 2
cos
b
b
c
b
= 66
o
25' 19''
Trigonometrijske jednadbe: U treem razredu smo ih uili. Za maturu ponovite i dobro nauite
rjeavati osnovne na int. [0, 2] i sve one koje se svode na osnovne. Zadaci: 5.1./1.2.
1. Odredi sva rjeenja jednadbe sin x =
2
1
. Sl. Rj. x
1
=
6
+ 2k ili x
2
=
,
_
6
x
+ 2k.
1'. Rijei jednadbu sin x =
2
2
na intervalu [0, 2]. Sl. Rj. x
1
=
4
ili x
2
=
4
3
.
1''. Rijei jednadbu 2sin
,
_
3
x
x
= 3 na intervalu [0, 2]
Rj. sin
,
_
3
x
x
=
2
3
. Sl. za x
1
... x
3
=
3
+ 2k x
1
=
3
2
+ 2k
ili za x
2
... x
3
=
,
_
3
x
+ 2k x
2
= + 2k = (2k + 1)
za k = 0 x
1
=
3
2
ili x
2
= oba zadovoljavaju P. u.
za k = 1 x
3
=
3
8
ili x
4
= 3 oba nisu iz zadanog intervala tj. nisu rjeenja GOTOVO
2. Odredi sva rijeenja jednadbe cos x =
2
2
. Sl.
Rj. x = t
4
+ 2k, k Z
3. Rijei jednadbu tg
,
_
4
2
x
= tg
4
na intervalu [0, ] .
Pazi TRIK jedn. mi smo uili jedn. tg(2x
4
) = 1. Sl.
63
Rj. 2x
4
=
4
+ k x =
4
+
2
k
, k Z x
1
=
4
ili x
2
=
4
3
16. 3. 2011.
3'. Rijei jednadbu 3 tg
,
_
3 4
x
= 1 na intervalu [0, ]. Sl.
Rj. tg(
4
3
x
) =
3
1
=
3
3
4
3
x
=
6
+ k
3
x
=
4
+ k / 3 x =
4
3
2
+ 3k =
4
+ 3k, k Z
PREUZETO IZ MOJA MATURA
64
65
MEUSOBNI POLOAJ PRAVCA I PARABOLE odreujemo na dva naina.
1. Grafiki, tako da u istom koordinatnom sustavu nacrtamo i pravac i parabolu, pa ...
2. Raunski, tako da rijeimo sustav linearne (jedn. pravca) i kvadratne (jedn. parabole). Taj sustav
rjeava se tako da se iz linearne jednadbe izrazi jedna nepoznanica pomou druge, pa se uvrsti u
kvadratnu. Koja tada postaje kvadratna s jednom nepoznanicom. Ako tako dobivena kvadratna
jednadba nema realnih rjeenja, tj. njezina diskriminanta D = b
2
4ac je < 0, pravac i parabola
nemaju zajednikih toaka. Ako pak kvadratna jedn. ima jedno realno rjeenje, tj. D = b
2
4ac je =
0, pravac i parabola imaju jednu toku zajedniku, tj. pravac dodiruje parabolu u tom sluaju pravac
je tangenta parabole. Ako pak kvadratna jedn. ima dva razliita realna rjeenja, tj. D = b
2
4ac je >
0, pravac i parabola imaju dvije zajednike toke, tj. pravac sijee parabolu u dvije toke u tom
sluaju pravac je sekanta parabole.
Zadaci: 1. Odredimo meusobni poloaj pravca x + y 5 = 0 i parabole y = x
2
+ 2x + 1
I. Grafiki: Vidi sliku. Pravac i parabola
nemaju zajednikih toaka. Vidi sl.
66
II. Raunski: Rijeimo sustav
x + y 5 = 0 i y = x
2
+ 2x + 1
y = 5 x 5 x = x
2
+ 2x + 1
x
2
3x + 6 = 0
ispitujemo diskriminantu
D = b
2
4ac
D = 9 24 = 15 < 0
znai pravac i parabola
nemaju zajednikih toaka
2. Odredimo meusobni poloaj pravca 2x y 4 i parabole y = x
2
4x + 5
I. Grafiki: Vidi sl. Pravac dodiruje parabolu
3. Odredimo meusobni poloaj pravca x + y = 1 i parabole y = x
2
2x 1
I. Grafiki: Vidi sl. Pravac sijee parabolu
u dvije toke
MEUSOBNI POLOAJ PRAVCA I KRUNICE, ELIPSE, HIPERB. i PARAB.
Odreuje se na isti nain kao i meusobni poloaj pravca i parabole.
67
II. Raunski: Rijeimo sustav
2x y 4 = 0 i y = x
2
4x + 5
y = 2x 4 2x 4 = x
2
4x + 5
uvrstimo x
2
6x + 9 = 0
dobiveni ispitujemo diskriminantu
x = 3 D=b
2
4ac = 3636 = 0
y = 2 (x 3)
2
= 0 x = 3
Znai pravac i parabola se dodiruju u
toki T(3, 2)
II. Raunski: Rijeimo sustav
x + y = 1 i y = x
2
2x 1
y = 1 x 1 x = x
2
2x 1
uvrstimo x
2
x 2 = 0
dobivene ispitujemo diskriminantu
x = 1y = 2 D=b
2
4ac = 1+8 = 9 > 0
x = 2y = 1 Rj. ove jedn. su x
1
= 2, x
2
=1
Znai pravac i parabola se sijeku u
tokama T
1
(1, 2) i T
2
(2, 1)
II. Raunski: Rijeimo sustav
Ax + By + C = 0 i x
2
+ y
2
= r
2
Npr. 2x + 3y 5 = 0 i x
2
+ y
2
= 9
ili 3x 2y + 4 = 0 i (x 2)
2
+ (y 3)
2
= 4
Zahtjevniji zadaci
1. Nogometni golman ispucava loptu sa zemlje. Putanja lopte opisana je funkcijom
h(x) = 0.005x
2
+ 0.4x , gdje je h visina lopte iznad zemlje , a x horizontalna udaljenos od mjesta
ispucavanja. Veliine h i x izraene su u metrima.
a) Na kojoj je visini lopta kada je njezina horizontalna udaljenost od mjesta ispucavanja 25 m?
b) Odredimo najveu visinu lopte.
c) Na kojoj e udaljenosti od gola lopta pasti na zemlju? Nacrtajmo skicu.
68
II. Raunski: Rijeimo sustav
Ax + By + C = 0 i b
2
x
2
+ a
2
y
2
= a
2
b
2
Npr. x 2y + 3 = 0 i 4x
2
+ 9y
2
= 36
ili 2x + y 4 = 0 i 1
6 10
2 2
+
y x
II. Raunski: Rijeimo sustav
Ax + By + C = 0 i b
2
x
2
a
2
y
2
= a
2
b
2
Npr. 4x 3y 5 = 0 i 9x
2
16y
2
= 144
ili 5x + 2y + 5 = 0 i 1
3 9
2 2
y x
II. Raunski: Rijeimo sustav
Ax + By + C = 0 i y
2
= 2px
Npr. 2x 3y 4 = 0 i y
2
= 8x
ili 5x + 3y + 2 = 0 i y
2
= 6x
2. Srednji 15. red sportske dvorane moe primiti 400 gledatelja. Svaki prethodni red prima 10
gledatelja manje, a svaki sljedbeni 10 gledatelja vie.
2.1. Koliko redova ima dvorana? Ovdje se radi o rastuem aritmetikom nizu.
Ako je srednji red 15 onda svih redova ima 29.
2.2. Koliko gledatelja moe primiti prvi red?
Poznati su nam podaci: n = 15, a
15
= 400 i d = 10. Trai se a
1
.
Iz a
n
= a
1
+ (n 1)d a
1
= a
15
14d = 400 140 = 260 sjedala
2.3. Koliko je gledatelja u dvorani, ako su sva mjesta popunjena?
Iz S
n
= n/2(a
1
+ a
n
) = n/2(2a
1
+ (n 1)d) S
29
= 29/2(2 260 + 28 10) = 11 600 gladatelja.
2.4. Sveana loa moe primiti 78 gledatelja, a smjetena je unutar podruja od
5. do 10. reda. Svaki njezin red poevi od najnieg ima dva sjedala vie od
prethodnog. Koliko je sjedala u 1. redu loe?
Poznati su nam podaci n = 6, S
6
= 78, d = 2. Trai se a
1
.
Iz S
n
= n/2(2a
1
+ (n 1)d 78 = 3(2a
1
+ 5 2) = 6a
1
+ 30 6a
1
= 78 30 a
1
= 8
3. Trkai: Prvi trka prolaskom kroz cilj dobiva nagradu od 4500 kn, a svaki
sljedei 250 kn manje.
3.1. Koliku nagradu je dobio deseti trka? Ovdje se radi o padajuem aritmetikom nizu.
Poznati su nam podaci: a
1
= 4 500 i d = 250 . Trai se a
10
.
Iz a
n
= a
1
+ (n 1)d a
10
= a
1
9d = 4 500 2250 = 2 250 kn
3.2. Odredite formulu C(n) za nagradu (u kunama) koju je dobio n ti trka.
Iz C
n
= n/2(a
1
+ a
n
) = n/2(2a
1
+ (n 1)d) C
n
=
2
n
[9 000 250(n 1)]
3.3. Koji je po redu trka koji je dobio 1000 kn?
Iz a
n
= a
1
+ (n 1)d 1 000 = 4 500 250(n 1) 250(n 1) = 3 500 n = 15
3.4. Koliki je najvei mogui broj trkaa koji su dobili nagradu?
69
Rj. a) h(25) = 0.0050 25
2
+ 0.4 25 = 6.87m
b) y
o
= 9
020 . 0
16 . 0 020 . 0
4
4
2
a
b ac
c) To je druga nulto. fje h =0.005x
2
+0.4x
Tj. drugo rjeenje jednadbe
0.005x
2
+ 0.4x = 0
x(0.005x + 0.4) = 0 x
2
= 80 m
Iz a
n
= 0 4 500 250(n 1) = 0 250(n 1) = 4500 n 1 = 18 n = 19
4. Kola: Kad je penica ukljuena 5 minuta dosei e temperaturu od 60
o
. Kad je ukljuena 10
min. temp. e biti 95
o
. Pretpostavimo da temp. penice linearno ovisi o vremenu.
a) Odredite linearnu fju koja opisuje kako temp. penice ovisi o vremenu. Iz f(x) = ax + b i uvjeta
zadatka imamo sustav f(5) = 5a + b = 60 \
f(10) = 10a + b = 95 / oduzmemo
5a = 35 a = 7 b = 25 f(x) = 7x + 25
b) Kolika je temperatura penice nakon 25 min? f(25) = 7 25 + 25 = 200
o
c) Kola treba staviti u penicu kada je u njoj temperatura 186
o
. Nakon koliko minuta kad ukljuimo
penicu to treba uiniti? Iz f(x) = 7x + 25 = 186 7x = 161 x = 23 min
VANO! Rjeavajui zadatke iz do sada provedenih matura doao sam do zakljuka.
Kod rjeavanja zahtjevnijih zadataka meurezultate ne zaokruujte, jer ete samo tako dobiti
tona rjeenja, odnosno rjeenja koja e biti slubeno objavljena.
Molim korisnike ove skripte, da mi dojave svaku primjedbu, bilo da je naelne prirode, bilo da je
rije o pogreci u tisku, ili je pak pogreka u samom zadatku ili rjeenju.
Napomena: Iako je ovo moje intelektualno vlasnitvo, koje je poput svakog drugog vlasnitva,
neotuivo, zakonom zatieno i mora se potivati. Dozvoljavam da se ova skripta umnoava bez
mog doputenja.
Za sada od mene toliko.
Puno uspjeha na maturi eli Vam autor skripte,
Milivoj Smoljak, prof. matematike.
70