OPINA NOVI GRAD

SARAJEVO

STRATEGIJA RAZVOJA OPINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015. GODINE

STRATEGIJA RAZVOJA OPINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015. GODINE

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

SERDA-Sarajevska regionalna razvojna agencija, sufinansirala je izradu ovog dokumenta

SADRAJ

1.Uvod 2.Metodologija 3.Socioekonomska analiza 4.Izvod iz prostornog plana Kantona Sarajevo do 2023. 5.Istraivanje 6.SWOT analiza

6 9 10 65 75 97 103 105 114 184 185

II III IV V VI

Vizija Strateki ciljevi Operativni dio Projekti Implementacija Strategije Prilozi

U IZRADI STRATEGIJE UESTVOVALI

Nosioci odluke o pristupanju izradi dokumenta Strategije Damir Hadi, opinski naelnik Safet Keo, predsjedavajui Opinskog vijea Radna grupa za izradu dokumenta Strategije Hazima Pecirep Smail Hodi Tajib Delali Murat Mudelet Mersa Kustura Edina Imamovi Nihad Kasumovi Vanjski konsultanti Marija Milovi Haris ati Savjetnici i pomonici opinskog naelnika Amela Zahirovi emsudin Hadi Esad Jelekovi Ismet Burdovi Jusuf Begi Dervo olakhodi Miralem Selimovi Rada Luki Jasmina Horo Amir edovi Emir Dedovo elimir Lali Nihad Hatki Savjetodavni odbor Opinskog vijea Huso esir Vahidin Omanovi Sead Arslanagi OlgaViki Medijska promocija projekta Ahmed Zeo Naliha abanovi Nermina Drugovi

Partnerska grupa
Sarajevska regionalna razvojna agencija - SERDA Privredna komora Kantona Sarajevo Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia Kantona Sarajevo Ministarstvo za rad i socijalnu politiku Kantona Sarajevo Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo Centar za socijalni rad Novi Grad Sluba za zapoljavanje Novi Grad

Dom zdravlja Novi Grad Obrazovne institucije Javna komunalna preduzea Preduzea iz oblasti privrede Udruenja graana

Istraivanje potreba graana i privrede sa aspekta poboljanja ambijenta za ivljenje i poslovanje realizovalo Udruenje poslovnih savjetnika u BiH LESPnet, Edin Ali

1. UVOD
Cilj izrade dokumenta Strategija razvoja opine Novi Grad Sarajevo do 2015. godine (SPRONG) je da osigura strateki okvir u planiranju i provoenju prioriteta za integrisani razvoj opine, te na taj nain kreira ugodan ambijent za ivljenje stanovnika opine i za poslovanje poduzetnika. Osnovni principi primjenjivani u procesu izrade Strategije -partnerstvo u postupku izrade -zajedniko vlasnitvo i uee -transparentnost postupka -strategija je kombinacija vizije, dugoronih stratekih pravaca i srednjoronih prioriteta Proces izrade Strategije bio je voen principom saradnje sa zajednicom. U cilju prepoznavanja potreba graana i privrede za poboljanje ambijenta za ivljenje i poslovanje u opini Novi Grad, realizovano je istraivanje metodom anketiranja ciljnih grupa. Ovim modelom graani i poslovni sektor ukljuuju se na najiroj osnovi u planiranje razvojnih aktivnosti lokalne zajednice. Akteri u procesu izrade Strategije -predstavnici svih opinskih slubi -struni konsultanti -poslovni sektor -NVO sektor i graani -predstavnici svih odgovornih institucija i JKP Kantona Sarajevo Organizaciona struktura -Radna grupa - sastavljena od predstavnika opinskih slubi i vanjskih konsultanata bila je operativno tijelo procesa izgradnje strategije u svakom od ciljnih podruja. -Partnerska grupa ukljuivala je predstavnike poslovne zajednice, institucija, udruenja i graana, a na sastancima sa lanovima radne grupe razmatrala je privremene rezultate procesa izgradnje strategije, davala primjedbe i prijedloge na njih, djelovala konsultantski. -Fokus-grupe definisale su instrumente projekte za provoenje strategije.

Metodologija koritena u izradi Strategije U izradi dokumenta primijenjeni su standardi Evropske unije, projektni pristup i iroko uee svih odgovornih i zainteresovanih subjekata za razvoj lokalne zajednice.
Provedene aktivnosti: -prikupljanje podataka za socioekonomsku analizu -istraivanje potreba javnosti -socioekonomska analiza -SWOT analiza -vizija i komparativne prednosti opine -rangiranje stratekih pitanja -definisanje stratekih ciljeva i mjera -prijedlog projekata -izrada prijedloga dokumenta strategije -javna rasprava o dokumentu, usvajanje i publikovanje

Alati koriteni za uee graana -Ankete organizovane meu graanima, privrednicima -Upitnici putem kojih su graani indentifikovali prioritetne probleme -Uee NVO u radu partnerske grupe -Razmatranje nacrta dokumenta Strategije na Centralnoj javnoj raspravi i u mjesnim zajednicama -Organizovano takmienje za djecu i mlade (literarni radovi) Moja vizija Opine Novi Grad
-Za prezentaciju SPRONG-a koriteni:

Mediji: TV, radio, dnevne novine Bilten Opine Novi Grad Plakati, leci, pamfleti WEB stranica Drugi propagandni materijal -Aktivnosti nakon usvajanja dokumenta Strategije -Sveana konferencija, prezentacija Strategije -Izrada skraene verzija dokumenta

Partnerstvo i konsultacije tokom izrade Strategije omoguili su da dokument bude kompatibilan sa strategijama i programima institucija u Kantonu Sarajevo. Dokument je usklaen sa izvornim nadlenostima Opine, kao i planovima vieg reda: Prostorni plan Kantona Sarajevo do 2023. godine, Regionalna strategija ekonomskog razvoja sarajevske ekonomske makroregije, Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine, revidirana PRSP strategija BiH 2004-07.

Zakljuci i odluke vezani za izradu dokumenta Strategije -Odluka Opinskog vijea od 31. marta 2006. godine o pristupanju aktivnostima na izradi Strategije razvoja opine Novi Grad Sarajevo do 2015. godine -Rjeenje opinskog naelnika o imenovanju Radne grupe za izradu Strategije -Rjeenje opinskog vijea o izboru 4 lana Savjetodavnog odbora za izradu Strategije -Ugovor sa SERDA o sufinansiranju izrade Strategije -Ugovor sa LESPnetom (u procesu javnog odabira) za angaovanje na Istraivanju potreba javnosti (graana i privrede)

2. PROCES IZRADE STRATEGIJE (grafiki prikaz)

Radna grupa za izradu Strategije

Partnerska grupa za izradu Strategije

Socioekonom. analiza opine

Istraivanje potreba graana i privrede (LESPnet)

Identifikovanje prioritetnih problema (ankete u MZ)

SWOT analiza opine

Vizija opine i njene komparativne prednosti

Strateki cilj 1 Mjere

Strateki cilj 2 Mjere

Strateki cilj 3 Mjere

Strateki cilj 4 Mjere

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

3. SOCIOEKONOMSKA ANALIZA OPINE 1. Uvod

Socioekonomska analiza zasniva se na podacima prikupljenim iz vie izvora: opinskih slubi, institucija u kantonu Sarajevo za statistiku, AFIP- Agencije za finansijske, informatike i posrednike usluge, Zavoda za planiranje razvoja kantona Sarajevo, kao i drugih institucija u kantonu. Zadaci socioekonomske analize su slijedei: prezentiranje raspoloivih podataka o opini Novi Grad, osnova za utvrivanje njenih razvojnih potencijala, slui kao temeljni dokument za pripremu SWOT analize opine i daljih stratekih dokumenata. 2. Historijat opine Opina Novi Grad Sarajevo po nastanku je najmlaa u kantonu Sarajevo, formirana je 1978. godine. Brzim irenjem Sarajeva zbog prirasta stanovnitva i izgradnje privrednih kapaciteta, desila se i intenzivna stambena izgradnja ove opine na lokalitetu Sarajevskog polja. Izgraena su nova naselja: Ali-paino Polje, Mojmilo, Sarajpolje i Dobrinja i individualna stambena izgradnja u padinskim podrujima opine Sokolje, Brijee, Vitkovac brdo, padine Mojmila. Brem razvoj ovog podruja doprinijele su i XIV zimske olimpijske igre, odrane 1984. godine u Sarajevu. U kratkom periodu izgraena su velika stambena naselja i pratea infrastruktura, tako da je opina 1991. godine imala 136.000 stanovnika. Opina je pretrpjela velike promjene u ratnom periodu stradanja, u pogledu devastiranih stambenih i privrednih objekata, ljudskih gubitaka, pa i promjene teritorijalnih granica. Od 1996. godine, sa obnovom grada, poinje i proces intenzivne obnove, oporavka i nove gradnje na opini Novi Grad, da bi danas ovaj prostor dobio izgled moderne urbane cjeline. 3. Geografski poloaj i karakteristike reljefa Podruje opine Novi Grad sastavni je dio Sarajevskog polja i predstavlja jugoistoni dio prostrane Sarajevsko zenike kotline, najveeg tercijarnog bazena u dinarskom prostranstvu. Opina Novi Grad zahvata povrinu od 47,2 km2 to ini 3,7% teritorije kantona Sarajevo i gdje ivi 119.000 stanovnika, odnosno 29% populacije kantona. Sa june, jugozapadne i zapadne strane okruena je masivima Trebevia i Igmana. Opina je prema sjeveroistoku okrenuta Humskom brdu, iju sjevernu granicu ine Orli i u. Zapadne granice opine idu kroz naselja Reljevo i Dobroevii. Jugozapadna granice opine podudara se sa tokom Miljacke i nastavlja ulicom Aleja Bosne Srebrene. Na jugu prati liniju ulice Kurta Schorka do Bjelopoljske ceste. Preko brda Mojmilo se sputa do Novopazarske i Milinkladske ulice i dolazi do naselja Hrasno. Tokom rijeke Miljacke se vraa prema naselju Otoka. Bua-potok ini istoni dio granice opine. Granii sa opinama Novo Sarajevo, Ilida, Vogoa, Ilija i Istono Sarajevo. Prosjena nadmorska visina kotline je 500 metara. Najvia taka opine je brdo u na visini od 850 metara, a najnia u Reljevu, na sjeveru opine, 482 metra. Zemljite je vrlo sloene geoloke grae, a naroito se mijenjalo tokom prolog vijeka. Povoljne karakteristike Sarajevskog polja oduvijek su pogodovale za ivot i rad ljudi. Intenzivnim naseljavanjem i gradnjom nestajale su poljoprivredne i umske povrine i pretvarane u graevinsko zemljite.
PLANINA Brda u Volujak Golo brdo Mojmilo VISINA 850 m 824 m 793 m 590 m

Nagib terena: 6,3% prostora opine otpada na nagibe terena preko 45%, a 93,7% prostora opine na nagibe terena do 45%. Sa aspekta nagiba terena opine Novi Grad, Novo Sarajevo i Ilida predstavljaju najpovoljniji teren za prostorni razvoj. Orijentacijom prostora moe se ocijeniti da je teren opine orijentisan prema jugu 39,4%, a prema sjeveru 18,3%. Prema zapadu okrenut je 11,4%, a prema istoku 8,1%. Ravni dijelovi opine zauzimaju 22,8% povrine. 3.1. Hidroloke karakteristike podruja Vodotoci na opini su rijeke Miljacka, Dobrinja, Bosna i potoci Rjeica, Bua potok, Lepenica. Najveim dijelom opine protie Miljacka, koja se na podruju Butila ulijeva u rijeku Bosnu. Rijeka Bosna protie kroz opinu Novi Grad na potezu Butila - Reljevsko polje. Za ovaj dio opine vaan vodotok je i Rjeica na podruju Reljeva, koja se u toku obilnih padavina izlijeva i plavi okolna podruja. Rijeka Dobrinja samo malim dijelom svoga toka protie i kroz ovu opinu, i neto prije Miljacke, takoer na podruju Butila, uliva se u rijeku Bosnu.
RIJEKA Miljacka Dobrinja Bosna JEZERO 1 (jedna) bara u km cca 8 km cca 2 km cca 4 km

3.2. Geoloke karakteristike podruja Podruje predstavlja mali prostor vrlo sloene geoloke grae koji pripada dinarskom sistemu. Najmlai sedimenti, recentni aluvijum je pjeskovit i najee karbonatan, dok su stariji aluvijalni nanosi neto grubljeg sastava i izgraeni od ljunka i pijeska. Na aluvijalnu ravan se nadovezuju tercijarni sedimenti, koji su fline prirode. Sastav flinih slojeva je raznolik, a posebno njihova pojava slojeva prema povrini terena, to ima odluujuu ulogu u formiranju zemljinih asocijacija. Monost pojedinih slojeva varira, ali ih ima i preko 1 metra. Flini slojevi su izgraeni od glinaca, pjeara, laporaca i konglomerata, sa rjeim prisustvom krenjaka. Graa ovih slojeva, te razliitost u mehanikom, teksturnom sastavu igraju znaajnu ulogu u pedogenezi, a posebno ako se pojavljuju slojevi okomito na povrinu terena. Prirodni zemljini profil podruja u najveoj mjeri je izmijenjen najrazliitijim oblicima antropogenog djelovanja, ak je na nekim mjestima i potpuno uniten. Najzastupljeniji tipovi tla su antropogena, te uglavnom forme iluvijalnog, aluvijalnog i semiglejnog tla. U ravniarskom dijelu opine pojavljuju se aluvijalna karbonatna pjeskovita tla. To su najmlaa tla i vrlo su pogodna za razne povrtlarske kulture. Prema podacima iz Prostorne osnove kantona Sarajevo, visokovrijedna zemljita I, II i III bonitetne kategorije imaju malo uee u ukupnoj povrini kantona i prostorno su ograniena na povrine opina Ilida i Novi Grad. 3.3. Klimatske prilike Kontinentalna klima sa specifinostima kotlinskog karaktera. Iz tog razloga prisutne su magle u tri godinja doba. Prosjene temperature zraka su neujednaene i imaju pojave izrazito maksimalnih i minimalnih vrijednosti. este su i temperaturne inverzije kada je temperatura u kotlini nia od onih na planinama. 4. Saobraajne veze Kroz teritoriju opine Novi Grad, i to njen centralni dio, prolaze tri saobraajnice od interesa za Federaciju, od kojih je jedna dio magistralnog puta Sarajevo - Zenica na potezu Brijee - Semizovac, druga je Sarajevo - Ilida - Mostar i trea Brijee - Stup - Trnovo.

10

Takoe kroz teritoriju opine Novi Grad prolaze i dvije najfrekventnije i najznaajnije saobraajnice, jer su direktno povezane sa saobraajnicama od interesa za Federaciju: saobraajnica Bistrik - Dobrinja (gradska zaobilaznica juna longitudinala) i saobraajnica Safeta Zajke - Bua Potok - Brijee (sjeverna longitudinala). Napominjemo da su ove saobraajnice djelimino izgraene jer se koriste samo dvije saobraajne trake, a planom je predvieno etiri trake (kao gradski autoput). Glavne putne veze unutar opine
ODREDITE (od-do) Otoka-Osloboenje ( B. M.Selimovia ) Bua Potok - Rajlovac (Safeta Zajke) km 2x3 trake x 2,4km 7,5 km dvije trake 3,00 km dvije trake Napomena glavna gradska saobraajnica djelimino se poklapa sa trasom gradskog autoputa na potezu preduzee Fabulas Bua Potok veim dijelom se poklapa sa trasom june longitudinale, na dijelu vrakino budua trasa autoputa pomjera se junije prema brdu Mojmilo

Hrasno Saraj polje (Safeta Hadia)

Glavne eljeznike veze sa drugim regijama

ODREDITE (od-do) Al.most - Rajlovac (Sarajevo - amac ) Al.most - Baii (Sarajevo - Ploe ) km unutar regije 9,00 1,00 Napomena ne odvija se saobraaj u punom kapacitetu ne odvija se saobraaj u punom kapacitetu

Razdaljine
Grad Sarajevo Opina Opina Novi Grad Opina Novi Grad Opina Novi Grad Opina Novi Grad Opina Novi Grad Naselja Centar grada Bojnik Dobroevii Rajlovac Zabre Safeta Zajke Safeta Hadia km 7,00 10,00 7,00 3,50 0,50

Glavne veze sa regionalnim, transregionalnim, meunarodnim saobraajnicama (putevi, eljeznice, aerodromi)

Odredite od/do Novi Grad Autoput (Zg-Bg) 210 km Aerodrom Sarajevo 2 km Aerodrom Zagreb 415 km

Saobraajnom infrastrukturom, putevi i eljeznice, opina je povezana sa irim regionom. Povezana je sa meunar. aerodromom: Sarajevo 2 km, Dubrovnik 244 km, Zagreb 415 km, Beograd 323 km, Tuzla 133 km, Mostar 130 km. eljeznicama i magistralnim putevima povezana je sa zemljama bive Jugoslavije i drugim evropskim zemljama. Ocjena stanja Povoljan geografski poloaj, dobra saobraajna povezanost sa drugim regijama i administrativna pripadnost glavnom gradu BiH daju znaajnu prednost opini Novi Grad kada je u pitanju povoljnost teritorije za investicije. Analizom nagiba terena vidi se da 6,3 % prostora opine otpada na nagibe terena preko 45%, a 93,7 % prostora opine na nagibe terena do 45%, to predstavlja najpovoljniji teren za prostorni razvoj.

11

Ravni dijelovi opine zauzimaju 22,8% povrine. Klima je kontinentalna sa specifinostima kotlinskog karaktera. Temperature zraka su neujednaene i imaju pojave maksimalnih i minimalnih vrijednosti. Padinski dijelovi opine pokazuju nestabilnost terena i pojavu klizita, a uzrok je, pored konfiguracije terena, najveim dijelom neplanska gradnja objekata, podzemne vode i neispravna vodovodna i kanalizaciona infrastruktura (ocjena iz Prostorne osnove KS). Najvaniji resurs kantona Sarajevo predstavljaju vode Sarajevskog polja, pa samim tim i ove opine, jer je na tom podruju smjetena. 5. Stanovnitvo Na podruju opine Novi Grad na povrini od 47,2 km2 u 2005. godini bilo je 119.903 stanovnika, to je preko 20.000 stanovnika vie nego 1996. godine, a preko 16.000 manje nego 1991. godine. Stopa rasta stanovnitva 1996 2003. bila je 2,3%, a prosjena u kantonu Sarajevo je 1,5 %. Najvea koncentracija stanovnitva u kantonu Sarajevo je na podruju opine Novi Grad, u kojoj ivi oko 29% stanovnitva kantona Sarajevo. 5.1. Stanovnitvo po etnikim skupinama
Stanovnici/ Etnika pripadnost 1991. 1996. 2001. 2005 Srbi 37.736 7.125 10.337 11.350 Bonjaci 69.204 85.289 91.742 98.270 Hrvati 8.886 5.770 6.854 7.611 Ostali 20.467 1.448 2.355 2.672 Ukupno 136.293 99.632 111.288 119.903

U 2005. godini na podruju opine bilo je 81,9 % Bonjaka, 9,5 % Srba, 6,3 % Hrvata i 2,2 % ostalih. 5.2. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama (podaci MZ)
R.Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. Naziv mjesne zajednice MZ Dobrinja A MZ Dobrinja B MZ Dobrinja C MZ Dobrinja D MZ Sarajpolje MZ Olimpijsko Selo MZ Ali-paino Polje A I MZ Ali-paino Polje A II MZ Ali-paino Polje B I MZ Ali-paino Polje B II MZ Ali-paino Polje C I MZ Alipaino Polje C II MZ vrakino Selo I MZ vrakino Selo II MZ vrakino Selo III MZ Aneks MZ Staro Hrasno MZ engi-Vila MZ Otoka MZ Bua Potok MZ Dolac MZ Ali-pain Most I MZ Ali-pain Most II MZ Brijee MZ Naselje heroja Sokolje MZ Dobroevii Broj stanovnika 5.348 6.886 5.794 6.698 5.404 3.285 3.342 3.201 4.123 3.803 3.253 3.299 2.699 5.367 2.514 3.820 3.476 4.446 3.607 5.985 6.418 9.135 3.125 5.710 4.879 4.286 Broj domainstava 1.787 2.413 2.072 2.548 1.791 1.214 1.363 1.262 1.465 1.257 1.224 1.230 1.006 1.968 885 1.011 1.325 1.774 1.394 1.772 2.121 2.979 910 1.730 1.569 1.492

12

UKUPNO

119.903

41.562

Broj stanovnika na podrujima mjesnih zajednica varira od 2.000 do 9.000. Broj domainstava iznosi 41.562. Prosjena porodica ima 2,88 lanova.

13

5.3. Gustina naseljenosti U 2005. godini prosjena gustina naseljenosti na podruju opine Novi Grad iznosi 2.540 stanovnika po km2 . U istom periodu prosjena gustina naseljenosti na podruju kantona Sarajevo iznosi 321 stanovnik po 1 km2 . Gustina naseljenosti na podruju opine Novi Grad je 7,9 puta vea nego na podruju kantona. Gustina naseljenosti
Podruje Opina Novi Grad Kanton Sarajevo Povrina u km2 47,2 1.277,3 Broj stanovnika 119.903 410.031 Gustina naseljenosti (st/km2 ) 2.540,3 321

Broj domainstava
1991 Naselja Domainstva 42.958 Prosjena porodica Naselja 3,17 26 2005 Domainstva 41.562 Prosjena porodica 2,88

5.4. Prirodni prirataj stanovnitva Natalitet / Mortalitet

1991 1996 2001 2005 Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni roenih umrlih rast Roenih umrlih rast roenih umrlih rast roenih umrlih rast 1.518 597 921 1.014 642 372 1.072 864 208 1.109 897 248

U 2005. godini od ukupno roenih, prema spolu, mukih je 563, enskih 544. U istoj godini umrlih prema spolu, mukih je 482, enskih 415. Broj nasilnih smrti je 24. Broj sklopljenih brakova u 2005.g. bio je 666, broj razvedenih brakova je 6. U 2005. godini prirodni prirataj stanovnitva je 3,7 puta manji nego 1991. godine. U 2005. godini u kantonu Sarajevo broj ukupno roenih je 4.018, a broj umrlih 3.538, tako da je prirodni prirataj iznosio 480. 5.5. Stanovnitvo po starosnoj i polnoj strukturi U 2005. godini na podruju opine ivi 19,7 % stanovnitva mlaeg od 15 godina, 69,4 % stanovnitva izmeu 15 64 godine starosti (radni kontigent) i 10,9 % stanovnitva starijeg od 65 godina. U posmatranom periodu na podruju kantona Sarajevo ivi 16,4 % stanovnitva mlaeg od 15 godina, 70,1 % stanovnitva izmeu 15 64 godine starosti i 13,5 % stanovnitva starijeg od 65 godina, to upuuje na zakljuak da je povoljnija starosna struktura stanovnitva na podruju opine u odnosu na prosjek kantona. Broj stanovnika po starosnoj strukturi u 2005. godini
Dob Broj stanovn. 0-14 23.581 15 - 64 83.233 65 i vie 13.088

Populacija stanovnitva izmeu 7-14.g. 11.252 osnovne kole Polna struktura stanovnitva: 46,7 % mukarci i 53,3 % ene. Broj stanovnika po polnoj pripadnosti i starosnoj dobi (podaci MZ)
Starosna dob 0-14 15-64 65 i vie Mukarci 56.001 11.317 38.750 5.934 ene 63.902 12.132 44.290 7.480

14

Etniki sastav po mjestu stanovanja

Srbi
2001. 2005. 2001.

Bonjaci
2005. 2001.

Hrvati
2005. 2001.

Ostali
2005.

Grad Selo Ukupno

10.199 138 10.337

11.224 126 11.350

89.424 2.318 91.742

94.193 4.077 98.270

6.774 80 6.854

7.541 70 7.611

2.351 4 2.355

2.659 13 2.672

Podaci za stanovnitvo koje ivi na selu, odnose se na MZ Dobroevii. 5.6. Migracije stanovnitva Pored migracije stanovnitva prema gradu tokom nekoliko zadnjih decenija, usljed snane industrijalizacije i razvoja Sarajeva kao administrativnog, privrednog, univerzitetskog centra, najvee demografske promjene desile su se tokom proteklog ratnog perioda. Veliki broj stanovnitva je izbjegao, preteno u evropske zemlje, a s druge strane prognana i interno raseljena lica su pristizala iz drugih dijelova BiH u toku i nakon rata. Broj izbjeglih i raseljenih lica je varirao od 37.000 (1996.g.) do 1.630 lica (780 porodica) slubeno evidentiranih danas. Ocjena stanja Na podruju opine Novi Grad broj stanovnika u 2005. godini je 119.903. Stopa rasta stanovnitva na opini 1996 2003.g bila je 2,3%, a prosjena na kantonu Sarajevo je 1,5%. Gustina naseljenosti (st/km2 ) na opini Novi Grad je 2.457, a na kantonu Sarajevo je 314,5. Broj naselja (mjesnih zajednica) na opini je 26, broj stanovnika u naseljima varira od 2.000 do 9.000. Broj domainstava iznosi 41.562, prosjena porodica ima 2,88 lanova. Struktura starosne dobi stanovnitva na opini: 19,7% stanovnitva mlaeg od 15 godina, 69,4% stanovnitva izmeu 15 64 godine i 10,9% stanovnitva starijeg od 65 godina. Povoljnija je starosna struktura stanovnitva na podruju opine u odnosu na kanton. Najvee demografske promjene desile su se u ratnom periodu. Ratna djejstva u opkoljenom Sarajevu jako negativno su uticala na normalan razvoj stanovnitva i njegovu reproduktivnu sposobnost. Demografske strukture (nacionalna pripadnost, ekonomska struktura, obrazovna, starosna, funkcije fertilne strukture) su pretrpjele dalekosenije promjene ocjena iz Prostorne osnove KS. 5.7. Zaposlenost a.Broj zaposlenog stanovnitvo opine - podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo
Godina Radni odnos 2003.g. 12.969 2004.g. 16.075 2005.g. 19.530

Promjene (rast) broja stanovnika u kategoriji radni odnos rezultat je ne samo promjene statusa nezaposlenog lica, nego i promjene mjesta boravka ve zaposlenog lica, a broj tih lica prema miljenju Zavoda je znatan. b. Broj zaposlenih u preduzeima u privredi i drutvenim djelatnostima na podruju ove opine Kako se vidi iz naredne tabele prema podacima Federalnog zavoda za statistiku broj zaposlenih u privredi i drutvenim djelatnostima na podruju opine Novi Grad u 2005.g. je 15.556 lica, a prema podacima PIO 18.500. Podaci o broju zaposlenih u privredi i drutvenim djelatnostima na opini ne odnose se na ukupno zaposleno stanovnitvo opine.

Broj radno aktivnog stanovnitva 15-64 god 83.233

Broj zaposlenih 15.556 Fed. zav.za stat. 18.500 Fed. zav. PIO

15

c.Uee radno aktivnog stanovnitva opine u kantonu Sarajevo U 2005. godini broj aktivnog stanovnitva (15 65 g.) na podruju kantona Sarajevo iznosio je 273.426 a uee opine Novi Grad 30,3%. Broj zaposlenih lica u 2005. na podruju kantona Sarajevo iznosio je 93.665 a uee opine Novi Grad 16,6 %. Trend prosjek zaposlenosti u privredi i drutvenim djelatnostima i prosjene neto plate
Godine Zaposleni Neto plate u KM 2000. 13.727 2001. 14.428 486 2002. 14.218 543 2003. 14.348 566 2004. 14.365 573 2005. 15.236 623

Zaposlenost po sektorima
Preduzee Broj zaposlenih 2005.g. Zaposlenost u javnom sektoru KJKP Gras 2.025 KJKP Toplane 365 Geodetski zavod BiH 87 RTV Zaposlenost u privredi (vea preduzea) Industrija Sprind 258 E Tds 259 ica 197 Zrak 191 Kras 134 Uniklima 122 Ind. trikotae ik 43 Brojler 50 Preduzee Saobraaj Cts Eurolines CTS Tranzit Intereuropa Rtc Graevinarstvo Step Oki Euro asfalt Dijamant Trgovina Vf komerc Interex Robot komerc Merkur Asa Pva Planika flex Broj zaposl. 2005.g. 539 91 131 133 125 120 59 830 378 291 245 61 79

5.8. Nezaposlenost Broj registrovanih nezaposlenih lica sa podruja opine Novi Grad u 2005. g. iznosio je 18.646. Uee registrovanih nezaposlenih lica u broju radno aktivnog stanovnitva opine je 21,43%. U kantonu Sarajevo broj registrovanih nezaposlenih lica iznosio je 67.537. Uee registrovanih nezaposlenih lica u broju radno aktivnog stanovnitva kantona je 23,92%. Uee registrovanih nezaposlenih lica na opini u ukupno nezaposlenoj populaciji na kantonu je 27,6 %.

16

Kvalifikaciona struktura broja nezaposlenih

Struna sprema VSS V SSS NS VK KV PK NK Ukupno Broj nezaposlenih 733 315 5.092 162 157 5.685 112 6.390 18.646 ene 446 200 3.389 161 29 2.633 61 4.290 11.209 % 3,9 1,7 27,3 0,9 0,8 30,5 0,6 34,3 100

Osobe koje prvi put trae zaposlenje: 8.396 lica Kako se vidi iz prethodne tabele, najvei broj nezaposlenih je iz grupe nekvalifikovanih, zatim kvalifikovani i srednja struna sprema. Manji procenti su kod visokokvalifikovanih, vie strune spreme i lica sa visokim obrazovanjem. Trend nezaposlenosti
1996. 5.336 1997. 9.408 1998. 12.603 1999. 14.549 2000. 14.457 2001. 14.432 2002. 15.257 2003. 16.640 2004. 17.529 2005. 18.646

Pregled registrovane nezaposlenosti po duini ekanja na zaposlenje

Duina ekanja do 12 mjeseci do 3 godine do 7 godina preko 7 godina Ukupno Ukupno 4.866 5.151 4.763 3.866 18.646 ene 2.463 3.002 2.915 2.829 11.209

Pregled registrovane nezaposlenosti po godinama starosti i polu

Godine starosti od 15 do 18 od 18 do 24 od 24 do 30 od 30 do 40 od 40 do 50 od 50 do 60 preko 60 Ukupno R. Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Ukupno 53 3.383 3.454 4.398 4.580 2.568 210 18.646 kola Nepismeni Do 8 razreda o Zavrenih 8 razreda o Priueni radnici i Ns kola za Kv kola za Vk Srednja kola Via kola Fakultet Boj nezaposlenih 245 715 5.430 274 5.685 157 5.092 315 733 ene 19 1.671 2.095 2.894 2.984 1.479 67 11.209

Pregled nezaposlenosti prema zavrenoj koli i fakultetu

17

Kod srednjih kola najbrojnija nezaposlena lica su sa zavrenom: gimnazija 815, medicinska 723, ekonomska 664, mainsko-tehnika 458, elektrotehnika 384, tekstilno-tehnika 273 lica. Kod fakulteta najbrojnija nezaposlena lica su sa zavrenim fakultetom: politikim naukama 132, filozofskim 107, ekonomskim 90, pravnim 82, poljoprivrednim 42, mainskim 33, prirodno-matematikim 28, medicinskim 26, stomatolokim 20, elektrotehnikim 19. Ocjena stanja Najvei socijalni problem BiH kao zemlje u tranziciji, a samim tim i opine Novi Grad je nezaposlenost. Nezaposlenost biljei stalni rast od 1996. godine. Prema starosnoj dobi nezaposlena omladinska populacija u rasponu od 18 do 30 godina je najbrojnija (6.837) to predstavlja posebnu opasnost jer kod mladih stvara osjeaj besperspektivnosti ivljenja na ovim podrujima. Zabrinjavajui je podatak da 2.022 demobilisana borca, 343 lana porodica poginulih boraca, 532 ratna vojna invalida i 278 ostalih invalida eka posao. Posljedice velike nezaposlenosti su odlazak strunjaka sa ovih prostora, a to utie na ukupni razvoj drutva. Nezaposlenost je najvei uzrok siromatva, najvei problem pojedinca, porodice i drutva. Uporedni pregled: Nezaposlenost u FBiH, kantonu i opini Novi Grad
Godina / prosjek FBiH KS Opina 2001 267.783 52.060 14.432 2002 282.473 56.519 15.257 2003 297.328 59.791 16.640 2004 315.847 63.711 17.529 2005 338.270 67.500 18.646

Uporedni pregled: Zaposlenost u FBiH, kantonu i opini Novi Grad (u firmama)

Godina / prosjek FBiH KS Opina 2001 407.199 85.873 14.428 2002 394.132 86.012 14.218 2003 387.381 85.737 14.348 2004 388.310 90.910 14.365 2005 388.418 93.561 15.236

6.Infrastruktura 6.1.1. Putna i eljeznika struktura

eljeznike linije km Ind. linija Sarajevo Reljevo 9,00 km Sarajevo Baii 1,00 km 6,21 km/km2 2,52 m/stanovniku Ukupno 10,00 km Ukupno 3,50 km

Putevi Glavni Lokalni Regionalni Put Sarajevo - Lokalne ceste od Semizovac interesa za 5,28km kanton 59,40 km Put Sarajevo - Lokalne ceste od Trnovo 1,83km intersa za opinu i nekategorisane 192,04 km Ukupno Ukupno 7,10 km 258,54 km

Gustina saobr. mree

Gustina saobraaja mree

Opina je povezana putnom i eljeznikom mreom sa ZD kantonom i HN kantonom i dalje sa regionalnim, transregionalnim i meunarodnim saobraajnicama. Sa RS povezuje je put Sarajevo-Trnovo. Saobraajna raskrsnica od regionalnog znaaja je Baii. Na teritoriji opine Novi Grad uz eljezniku prugu Sarajevo - amac lociran je Depo Rajlovac. Na podruju Ali-painog Mosta smjetena je teretna stanica koja je povezana sa carinskim terminalom. Prema urbanistikom planu Grada Sarajeva za period 1986-2015. planirana je izgradnja koridora V-c na lijevoj obali rijeke Bosne u duini od 5 km, kao i veza grada Sarajeva sa ovim koridorom u duini 4,5 km. Na opini je sanirano i rekonstruisano 90% postojeih saobraajnica i izgraene su nove po prioritetima u mjesnim zajednicama uz uee graana. Prema podacima iz Prostorne osnove gustina cesta na podruju KS iskazane u duini cesta po povrini opine pokazuje izrazito veliku neujednaenost gustine mrea cesta u rasponu od 1,25 u Trnovu do 11,63 km/m2 u Novom

18

Sarajevu. Za opinu Novi Grad duina magistralnih cesta je 12,26 km, lokalnih 80,91 km, nekategorisane 200,75 km, ukupno 293,92 km. Gustina cesta na opini je 6,21 km/km2 , a duina cesta po stanovniku je 2,52 m/stanovnik. 6.1.2. Javni gradski prevoz Osnovni problemi karakteristini za predratno, ali i sadanje stanje mogu se u najkraem svesti na veoma spor i nedovoljnog kapaciteta tramvajski saobraaj, neadekvatne saobraajnice za narasli trolejbuski i autobuski saobraaj. Pred rat je blizu 70% putnika bilo upueno na tramvajski i trolejbuski saobraaj i to uglavnom na pravcu IlidaNearii-M.Dvor-Baarija i Dobrinja-Mojmilo-Latinska uprija. Planirana su, a novije i dopunjena, rjeenja za poboljavanje stanja kojima se predvia: -proirenje tramvajske mree put Dobrinje i Hrasnice, obezbjeenje veeg uea tramvaja kapaciteta 250-350 putnika posebno za liniju Nearii Radieva; davanje prioriteta tramvajima na raskrsnicama; uvoenje centralnog upravljanja i kontrole tramvajskog saobraaja. -proirenje trolejbuske mree u naselju Dobrinja (X transverzala) ime se stvaraju uslovi za povezivanje trolejbuskim saobraajem dva entiteta Iskustva veeg broja gradova razvijenog, ali i svijeta u razvoju, za gradove veliine pribline Sarajevu, u periodu do 2023. pa i dalje nameu kao jedino mogue rjeenje lakoinski sistem. Drugi planovi GRAS-a: -modernizacija voznog parka i postepen prelazak na veoma komforna moderna vozila velikog kapaciteta, to je posebno vano za tramvajski, trolejbuski i vozni park budue gradske eljeznice -modernizacija opreme i infrastrukture, posebno rjeenja pruge, kontaktne mree i elektovunih podstanica konano rjeavanje autobuskog i trolejbuskog depoa na novoj lokaciji u Haliloviima, te proirenje tramvajskog depoa primjereno naraslim potrebama na lokaciji Velikih drveta. 6.1.3. Zrani saobraaj Sarajevski aerodorom je smjeten na podruju opine Ilida, ali se saobraajni pristup odvija preko teritorije opine Novi Grad iz pravca grada: X transverzala preko naselja Dobrinja; zatim Bulevarom Mee SelimoviaStupska petlja - Kurta Schorka. 6.1.4. Logistika i logistike mree Teretni i logistiki centri: teretna eljeznika stanica Ali-pain most i depo eljeznica Rajlovac. Na podruju Rajlovca smjeteni su vei skladini kapaciteti preduzea: TP DC Sarajevo, Sprind, Robot, Podravka, Planet. Granini prijelazi za teretni saobraaj: na podruju opine Novi Grad- MZ Ali-pain Most smjeten je carinski terminal. 6.2. Vodosnabdijevanje i otpadne vode Koritenje i zatita voda do sada su regulisani Zakonom o vodama (Sl.novine Federacije BiH broj 18/98), Pravilnikom o vrstama, nainu i opsegu mjerenja ispitivanja iskoritene vode iz vodotoka (Sl.novine Federacije BiH broj 48/98), kao i Zakonom o vodama Kantona Sarajevo (Sl.novine Kantona Sarajevo br. 16/00). Na nivou Federacije BiH donesen je Zakon o zatiti voda (Sl.novine Federacije BiH br.33/03). Inspekcijski nadzor nad provoenjem Zakona o vodama Kantona vri nadlena Kantonalna inspekcija. Razvoj vodovodnog i kanalizacionog sistema temelji se na studiji Dugoronog rjeavanja vodosnabdijevanja, odvoenja i tretmana otpadnih voda u Kantonu Sarajevo koja je raena radi rjeavanja deficita vode u vodosnabdijevanju, ukljuujui prognoze potreba za vodom. U svrhu finansiranja izraena je i studija vodosnabdijevanja i kanalizacije kantona koja se implementira u dvije faze: master plan i studija izvodljivosti. -Stanje u oblasti vodosnabdijevanja, odvoenja i tretmana otpadnih voda pod kontrolom KJKP Vodovod i kanalizacija

19

6.2.1 Vodovodni sistem Glavni resursi vode za vodovodni sistem Sarajevo a samim tim i nae opine su podzemna akumulacija Sarajevsko polje (Baevo, Sokolovii i Stup) sa kojih se obezbjeuje oko 90% ukupnih koliina vode. Centralni vodovod Opina Novi Grad snabdijeva se vodom uglavnom iz centralnog vodovodnog sistema u Sarajevu koji je prema Zakonu o vodama Kantona Sarajevo (Slubene novine Kantona Sarajevo br. 16/00) u nadlenosti Kantona. Najvee koliine se zahvataju iz podzemne akumulacije Sarajevsko polje (87%). Transportni sistem je najveim dijelom pumpni zbog neujednaene topografije i velike razlike u visinskim kotama. Rezervoari U okviru centralnog vodovodnog sistema na podruju opine Novi Grad postoji 6 rezervoara, najvei je Mojmilo. Starost rezervoara na podruju opine Novi Grad je izmeu 20-45 godina. Transportni i distributivni sistem pod transportne cjevovode svrstavaju se glavni dovodi sa izvorita kao i spojni transportni cjevovodi izmeu dva rezervoara. Zastupljenost materijala kod distributivnih cjevovoda je raznolika elik, lijevano eljezo, azbest-cement, PVC, daktil i dr. U 1998. godini poloen je transportni cjevovod Sokolovii Mojmilo. Gubici vode - prema podacima KJKP ViK gubici vode iznose 63,5%. Uzroci gubitaka vode se javljaju po osnovu dotrajale mree (cca 50%) kao i zbog velike koliine neregistrovane vode koja se troi putem bespravnih cjevovoda i prikljuaka. Na podrujima koja su pokrivena primarnom mreom vodovoda podignuti su brojni bespravni objekti, pa i naselja koja su bespravno prikljuena na vodovodnu mreu. Regulisanje njihovog statusa vezano za bespravne prikljuke zakonski nije mogue tretirati odvojeno od statusa samih objekata, to dodatno uslonjava situaciju, a posebno to nemaju legalno rijeen ni tretman otpadnih voda koje zagauju kompletna naselja pa i postojei vodovodni sistem. Evidentno je da se radi o kompleksnim problemima koje u grad Sarajevu ni do danas nisu sistemski rijeene, mada su ovi problemi evidentni jo od perioda 70-tih godina, od perioda poetka intenzivne bespravne izgradnje na ovim prostorima. Pitanju dugorone strategije rjeavanja u oblasti vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda sa aspekta sanacije bespravne individualne stambene i druge izgradnje nije se posveivalo dovoljno panje. Lokalni vodovodi na podruju Opine Na podruju MZ Dobroevii u funkciji su tri lokalna vodovoda koji rade potpuno odvojeno, a to su: -Lokalni vodovod Djevojaka voda -Lokalni vodovod Igrite -Vodovod Rjeica Problematika vodosnabdijevanja za podruje MZ Dobroevii naroito je izraena u postratnom periodu zbog intenzivne izgradnje novih individualnih stambenih objekata na tom podruju. Vodosnabdijevanje navednog podruja tretirano je i u razvojnim planovima Vodovoda od prije rata, a vrijednost projekta kojim bi se rijeio sistem vodosnabdijevanja je prema podacima KJKP ViK 2 miliona KM. Zbog odrenih poremeaja u potronji vode, kako zbog gubitka u mrei tako i zbog priliva stanovnitva na teritoriji opine Novi Grad realno je oekivati poremeaje u snabdijevanju vodom odnosno manjak raspoloivih koliina vode. Pokrivenost urbanog dijela opine vodovodnom mreom je 100%. Pokrivenost padinskih djelova opine vodovodnom mreom iznosi 70%. 6.2.2. Otpadne vode, sistem kanalizacije Kreditom Meunarodne banke za obnovu i razvoj i sredstvima Grada u periodu 1977 1982. godina uinjeni su veliki zahvati na kanalizacionom sistemu grada pa i na opini Novi Grad. Ovim projektom bila je obuhvaena izgradnja i rekonstrukcija kanalizacione mree, te izgraen ureaj za preiavanje otpadnih voda koji se nalazi na opini Novi Grad. Ureaj za preiavanje otpadnih voda nije u pogonu od 1992. godine zbog oteenja i devastacije u ratnom periodu. Sve prikupljene upotrijebljene vode direktno se isputaju u rijeku Miljacku bez tretmana, prije nego to stignu u postrojenje. Donacijom Japanske vlade izraen je elaborat o sanaciji postrojenja sa idejnim rjeenjima odreenih poboljanja u postrojenju. U postratnom periodu 1996-2000. uraena je rekonstrukcija dijela kanalizacione mree i to sredstvima Kantona, donacijama kao i sredstvima KJKP ViK i Opine.

20

Sigurnost funkcionisanja kanalizacionog sistema U sistemu prikupljanja, odvoenja i preiavanja otpadnih voda treba da budu zadovoljena tri osnovna uslova uslov sigurnog odvoenja otpadnih voda, sanitarni aspekt i zadovoljavajui stepen preiavanja otpadne vode prije uputanja u recipijent. Utvrivanje konkretnih osnovnih zahtjeva u pogledu sugurnosti funkcionisanja kanalizacionog sistema mora da se bazira na analizi teta koje mogu biti prouzrokovane korisnicima mree usljed nemogunosti prijema i odvoenja otpadnih voda nastalih usljed nefunkcionisanja mree (pojave zaepljenja) kao i teta zagaenja koje izaziva nekontrolisano izlijevanje otpadne vode iz sistema kanalizcione mree. to se tie ispunjenja gore navedenih osnovnih uslova odvoenja i preiavanja otpadnih voda za podruje Kantona pa i opine Novi Grad, isti nisu ispunjeni samim tim to ureaj za preiavanje otpadnih voda nije u funkciji. Obzirom da se radi o objektu koji je od interesa za Federaciju, Kanton, Grad, a nalazi se na opini Novi Grad, vano je da nadlene i odgovorne institucije Federacije, Kantona i Grada trebaju hitno preduzeti aktivnosti na obezbjeenju neophodnih finansijskih sredstava za rekonstrukciju istog. Odgovornost za snabdijevanje pitkom vodom kao i za odvodnju otpadnih zagaenih voda urbanih dijelova Sarajeva je preneena od strane Federalnog ministarastva za poljoprivredu, vodoprivredu i umarstvo preko Vlade Kantona Sarajevo na preduzee KJKP ViK Sarajevo. Izgradnja nove infrastrukture je u nadlenosti opine i kantona u zavisnosti od znaaja za kanton, grad i opinu. Ve je reeno da se na teritoriji opine Novi Grad nalazi gradski preista otpadnih voda za grad Sarajevo koji nije u funkciji jer je u toku ratnih djejstava devastiran. Pored toga, poseban problem predstavlja neopremljenost padinskih dijelova kanalizacionom mreom pa se procjenjuje da 30-35% padinskih naselja nije pokriveno kanalizacionom mreom, dok naselja ruralnog karaktera koja se nalaze na lijevoj obali rijeke Bosne 100% nisu pokrivena kanalizacionom mreom. Na teritoriji opine postoje podruja (brdo Hasno i brdo Mojmilo ) koja nisu opremljena kanalizacionom mreom, slivno podruje je orijentisano prema drugom entitetu ( Lukavica ), obzirom da sadanjim propisima nije regulisana ova problematika smatramo da je neophodno pristupiti hitnom donoenju odluka na nivou entiteta, odnosno drave koji reguliu ovu problematiku. U 2006. godini Opina je u buetu planirala 1.130.000 KM za projekte izgradnje vodovodne i kanalizacione mree kao najznaajnije na ovom podruju: planirana je druga faza izgradnje separatne kanalizacione mree u ulici Safeta Zajke, zatim izrada projektne dokumentacije vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda u zoni obuhvata Bojnik Dobroevii, te sufinansiranje izgradnje kanalizacione mree u ulici Nadira Kafeia i uestvovanje u izgradnji cjevovoda Baii. Prole godine zapoeta je prva faza projekta izgradnje separatne kanalizacione mree u ulici Safeta Zajke, Orahovaka i Vitkovac, a zavretkom projekta graani ovih podruja imat e iste infrastrukturne uslove kao i oni koji ive u urbanom dijelu opine i stvaraju preduslove za izgradnju kolektora u Rajlovcu i Dobroeviima. U cilju zatite Lepenikog potoka od fekalnih i drugih otpadnih voda novogradska opina je na osnovu postojeeg Regulacionog plana u proloj godini finansirala izradu glavnog projekta kanalizacije za Zabre i projekta regulacije potoka Lepenica. U okviru projekta ureenja potoka Lepenica, Kanton Sarajevo u narednom periodu planira rijeiti i problem otpadnih voda sa deponije Smiljevii. Opina Novi Grad u saradnji sa Kantonom Sarajevo realizovat e izgradnju fekalnog kolektora kojim bi se rijeila zatita okolia. 6.3. Uklanjanje vrstog otpada i upravljanje otpadom Na teritoriji opine Novi Grad Sarajevo smjetena je glavna gradska sanitarna deponija kojom upravlja Kanton Sarajevo. Uslovi na ovoj deponiji za odlaganje otpada su povoljni, a zbog svog poloaja ima i mogunost za irenje, te je pitanje odlaganja otpada za sljedeih 20 - 30 godina rijeeno. Nedostatak ove deponije je nerijeeno pitanje odvodnih, odnosno ocjednih voda koje se ulijevaju u potok Lepenicu, a odatle u rijeku Bosnu. Aktuelno je rjeavanje procjednih voda koje se slijevaju u Lepenicu, a odatle u rijeku Bosnu. Problemi u odvozu smea i prijedlog rjeavanja problema (podaci KJKP Rad) Najvei problem su mjesta - lokacije za postavljanje namjenskih posuda za prikupljanje otpada kako kunog tako i ulinog. Za graane u objektima kolektivnog stanovanja lokacije posuda su najee na trotoarima ili zelenim povrinama. Planirani smetljarnici u viespratnicama pretvoreni su u poslovne prostore ili zaepljeni odvodi pa su posude izbaene ispred zgrade, na mjesta koja su zbog izdignutih ivinjaka nepristupana za specijalna vozila za odvoz smea.

21

Kod individualne stambene izgradne problem je neplanska tzv. divlja gradnja, gdje su saobraajnice uske ili preuske za vozila preduzea Rad, a mjesta za posude nisu odreena, niti je planiran nain odlaganja kunog otpada. Problem je i to kod plana prostornog ureenja naselja nisu obuhvaeni naini odlaganja otpada. Miljenje je da Opina treba od investitora zahtijevati rjeavanje sanitarno - higijenskih uslova odlaganja otpada, kao i izvrenje njihove zakonske obaveze da prema broju domainstava ili poslovnih objekata nabave namjenske posude za odlaganje otpada. Preduzee Rad je zajedno sa Opinom poelo zajedniki rjeavati pitanja lokacija i ureenja mjesta odlaganja kunog otpada izgradnjom nia, a to je u skladu sa Zakonom o komunalnoj istoi gdje mjesto posuda zajedniki odreuju predstavnik opine i komunalno preduzee. Preduzee Rad zapoelo je i projekat selektivnog odlaganja i prikupljanja otpada. Na podruju opine Novi Grad obuhvaene su osnovne kole i naselje Mojmilo. Sa izgradnjom sortirnice na sanitarnoj deponiji preduzee Rad e obuhvatiti i ostale dijelove opine. Da bi potpomogli razvoj primarne selekcije otpada preduzee Rad planira i reciklana dvorita za sakupljanje selektiranog otpada, kao i kunog opasnog otpada i njegove eliminacije iz osnovnih tokova otpada. Veliina povrine reciklanog dvorita je minimalna 500 m2 , sa brojem stanovnitva koje gravitira od 2.000 do 20.000 stanovnika. Potrebno je da data dvorita imaju jednostavnu dostupnost graanima i da su u podrujima preteno stambene namjene. Cilj izgradnje reciklanih dvorita je usluga graanstvu i zatita ovjekove okoline. Preduzeu Rad potrebna je pomo Opine oko iznalaenja lokacija za reciklana dvorita kao i lokacije za izgradnju zidanog objekta za smjetaj radnika na podruju opine Novi Grad.

6.4. Energetska infrastruktura i snabdijevanje Na podruju opine Novi Grad Sarajevo ne postoje prirodni energetski izvori, ali su dostupni svi vidovi energije za iroku potronju.

6.4.1. Postojee stanje elektroenergetskog napajanja Opis postojeeg stanja -Podruje opine Novi Grad Sarajevo napaja se iz baznih TS 110/10 KV transformatorskih stanica TS 110/10 KV Bua potok, TS 110/10 KV Azii, TS 110/35/10 KV Nedarii, TS 110/10 KV Otoka, te iz TS 35/10 KV Rajlovac. -Navedene bazne transformatorske stanice svojom lokacijskom rasporeenou i brojem postojeih 10 KV kablovskih elija (izlaza) omoguavaju kvalitetno napajanje elektrinom energijom postojeih kupaca na podruju Opine, dok je za napajanje novih objekata planiranih od strane Zavoda za planiranje izgradnje Kantona Sarajevo, posebno na irem podruju Rajlovca, neophodna izgradnja 110/x Reljevo, to je i predvieno Regulacionim planom a nosilac izgradnje je Elektroprenos BiH.

22

Pregled izvornih transformatorskih stanica 110/x na podruju opine Novi Grad Sarajevo Oznaka Transformatorska stanica 1. 2. 3. 4. 5. Bua potok Nedarii Azii Otoka Rajlovac Primarni napon (KV) 110 110 110 110 35 Prenosni odnos (KV/KV) 110/10 110/10 110/10 110/10 35/10 Snaga (MVA) 2x31,5 2x31,5 2x31,5 2x31,5 8

-Na ovom podruju se nalazi 349 distributivne transformatorske stanice prenosnog odnosa 10/0,4 KV od kojih je najvei dio (preko 70%) snage 630 KVA. -Srednjenaponska mrea je veim dijelom novije izvedbe i realizovana kablovima zadovoljavajueg presjeka. -Najvei problem, s obzirom na odravanje i upravljanje srednjenaponskom mreom i distributivnim transformatorskim stanicama prenosnog odnosa 10/0,4 kV, na ovom podruju ine upravo veliki dijelovi srednjenaponske mree i postojee transormatorske stanice 10/0,4 kV koji su u minulom ratu bili oeeni i koji se nalaze u upotrebi ve preko trideset godina (npr. jo uvijek se u eksploataciji nalaze pojedini srednjenaponski kablovi poloeni 1966.godine), a u svom periodu eksploatacije nisu znaajnije sanirani odnosno rekonstruisani. -Pojedine 10 kV kablovske veze su u toku rata iskoritavane do svoje maksimalne strujne opteretivnosti, tako da su trpjele veliki broj kvarova to je rezultiralo time da se na pojedinim kablovskim vezama trenutno nalazi veliki broj kablovskih spojnica raznih tipova to danas predstavlja potencijalno mjesto kvara (slaba taka). -Problem na ovom podruju predstavlja srednjenaponska nadzemna mrea putem koje se napaja podruje Reljeva, Dobroevia, Mihaljevia, Rjeice... -Posebno loa situacija je sa niskonaponskom mreom (napajanje rubnih podruja), koja je zrane izvedbe, najveim dijelom realizovana golim AIFe vodiima, razliitih presjeka koja je zbog ratnih oteenja prespajana na vie mjesta, te su na ovom podruju esti prekidi napajanja usljed padova vodia. Potronja el.energije i broj kupaca -Opina Novi Grad Sarajevo je opina sa najveim brojem kupaca elektrine energije (cca 47.000), to predstavlja ukupnog broja kupaca na podruju kantona Sarajevo. -Ovo je takoer podruje sa intezivnom izgradnjom naselja i industrije. Struktura potronje el.energije -Godinja potronja elektrine energije na podruju opine Novi Grad je reda 240 GWh, od ega najvei procenat 53% otpada na domainstva, cca 32% potroai na 10 kV, 2% potroai na 35 kV, ca 11% ostala potronja, 2% javna rasvjeta. Bespravni prikljuci -U periodu od 22.06.2003.godine do 01.12.2006.godine na podruju opine Novi Grad su realizovana 3082 bespravno izgraena prikljuka, to predstavlja 36% ukupnog broja ovih prikljuaka na podruju kantona Sarajevo. -Pretpostavlja se da manji broj ovih prikljuaka jo uvijek nije evidentiran. -Ovim su ugroena postojea elektroenergetska postrojenja po pitanju kvalitetnog napajanja el. energijom postojeih i novih kupaca. Evidentirane su mnogobrojne albe kupaca na kvalitet el. -Trokovi za izgradnju elektroenergetskih objekata koji bi omoguili normalno snabdijevanje elektrinom energijom objekata na ovim podrujima i doveli u potpunu tehniku ispravnost napajanje objekata su 1.500.000 KM. U tom smjeru su neka odruja ve djelimino sanirana, kao to su: Dobroevii, Mihaljevii i Zabre. -Za saniranje mree u ovom pogledu na nivou Kantona Sarajevo porebna su sredstva od 5.000.000 KM.

23

Podruja sa loim naponskim prilikama U tabeli 1. su data podruja sa loim naponskim prilikama a koja su planirana za sanaciju u tabelama prijedloga ulaganja Tabela 1.
Red broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. Vrsta radova R/R S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S Kod NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z Naziv projekta NN Mihaljevii 2 NN Tuzlanska 2 (1382) NN Bojnika 2 (0728) NN B.potok 2 (1032) NN Partizanska (1406) NN Osmi mart (1506) NN B.Potok 3 (1503) Nn Nearii Naselje 14 (1301) NN Nearii naselje 3 (0380) NN Nearii naselje 6 (0383) Nn Neari naselje 7 (0384) NN Vojniko polje 8 (1600) NN Mihaljevii 3 NN Zaima Imamovia 2 (1781) NN Paljevska (nova) NN Branislava Nuia (nova) NN B.potok 1 (0753) NN Vitkovac brdo (1689) NN Adema Bue 8 NN Bojnik 1 (0138) NN Reljevo uprija (0124) NN Nedarii naselje 5 (382) NN Bojnik Farma krava (0719) NN Dobroevii 3 (nova) NN Tjepovaki put (nova) NN Ne. naselje 12 (1187) NN Ne. naselje 10 (1185) Nn Ne. naselje 13 (1188) NN Demala Bijedia 4 (1518) NN Trni cen. V.Polje (1632) NN Boljakov potok 4 (1667) NN Smiljevii NN Dobroevii 1 (0126) NN Dobroevii 2 (0294) NN Dobrinja (0077) NN Velika drveta 1 (0500) NN Feroelektro 2 (0748) NN Stup 3 (0904) NN Ne.naselje 9 (1184) NN Stud.centar Nearii (0963) NN Sokolje (Z.Imam.) /1375) NN Ragiba inde (1263) NN E.Midia (1463) NN Dobrinja 47 (1546) NN Paljevo (1662) NN Papir Servis (1361) NN Reljevo dvor 1 (0125) NN Relejvo dvor 2 (0425) NN Rijeica 1 (231) NN Rjeica 2 /0372) NN Safeta Zajke 6 (0170) NN A.Bue 2 (0104) NN A.Bue 1 (0108) NN Safeta Zajke 3 (0669) NN Aneks 1 (0687) NN Hodia 3 (1191) NN Al. most 1 (0071) NN Hodia 2 (0078) NN Hodia 4 (0228) NN .Vila 2/4 (0672) NN Safeta Zajke 2 (1126) NN Ne. naselje 11 (1186) U K U P N O: Opis problema loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike loe nap.prilike Opina Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Broj kuanih prikljuaka 50 20 10 15 15 15 15 40 40 40 40 40 30 40 30 50 15 15 60 50 50 30 60 60 20 30 20 20 20 20 50 50 40 40 20 20 20 40 30 20 15 50 50 20 30 20 40 40 40 40 50 50 50 50 60 40 30 20 20 20 50 50 Duina mree (km) 1,5 0,6 0,4 0,8 0,8 0,8 0,8 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 1,4 0,6 1,0 1,5 0,8 0,8 2,5 3,0 2,0 2,0 3,0 1,0 1,0 2,5 1,0 1,0 1,0 1,0 3,0 2,0 2,0 2,0 1,0 1,0 1,0 2,5 2,0 1,0 0,8 2,0 2,5 1,0 3,0 1,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 3,0 3,0 3,0 3,0 2,0 1,5 1,0 1,0 1,0 3,0 3,0 106 km

24

Problematika sanacije postojeih elektroenergetskih objekata Na podruju opine Novi Grad u poslijeratnom periodu evidentirana su znaajna ulaganja u sanaciju elektroenergetskih objekata. Opina Novi Grad je takoer uestvovala, zajedno sa Elektrodistribucijom, u sanaciji nekih podruja. Elektrodistribucija je kroz svoje petogodinje planove planirala sve potrebne elektroenergetske objekte kako bi se snabdijevanje elektrinom energijom dovelo na zadovoljavajui nivo. Konstrukcija finansiranja jo nije u potpunosti definisana. -Ulaganja vlastitih sredstava i program donacija prioritetno su usmjeravani na sanaciju i izgradnju elektroenergetskih objekata u cilju povratka izbjeglih i raseljenih lica. Tabela 2. Plan ulaganja za 2006.godinu Obezbijeena sredstva iz budeta JP Elektroprivreda BiH Ukupna sredstva (KM) 52969 25157 43652 35914 70397 6827 54582 5841 44383 61383 401103 Vrsta objekta KBTS KB10(20) NNM NNM KBTS KB10(20) KB 10(20) NNM KBTS KB10 (20) Duina trase (m) 400 1000 1200 1260,00 20 1200 100 630,00 2000 Snaga TS (kVA) 400,00

R.br 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Naziv objekta TS 10(20)/ 0,4 kV Viteka KB 10(20) kV Viteka x 2 TP Viteka TP Paljevska (iz STS Paljevo) TS 10(20) 0,4 kV Tvornica armatura 1 KB Prikljuak tvornica armatura 1x2 KB 10(20) kV SO Novi Grad Aneks 2 TP Studentski centar Nedarii (0963) TS 10(20) 0,4 kV Demala Bijedia 7 KB 10 (20) kV Demala Bijedia 7 UKUPNO:

6.4.2. Snabdijevanje zemnim gasom Teritorija opine Novi Grad je pokrivena primarnom i sekundarnom mreom zemnog gasa koji se preko teritorije Srbije i Crne Gore uvozi iz Rusije. Pokrivenost teritorije opine zemnim gasom je 65-75%. Opina e inicirati kod nadlenog preduzea Sarajevogas i Kantona Sarajevo razvoj gasne mree i na podruju koje je nema. Sve vee kotlovnice su prilagoene ovom energentu, tj. izvrena je njihova konverzija tako da koriste zemni gas za zagrijavanje stanova. Padinski dijelovi opine na kojima stanovnitvo stanuje u individualnim stambenim objektima su takoe snabdjeveni instalacijama zemnog gasa, ali se primjeuje da je cijena ovog energenta za dio stanovnitva visoka, pa se se za zagrijavanje stambenih objekata koriste tradicaonalna goriva /drva i ugalj/. Prema naim procjenama, radi se o 15 % domainstava. 6.4.3. Snabdijevanje toplotnom energijom Najvei sistem centralnog daljinskog zagrijavanja toplotnom energijom u kantonu Sarajevo je KJKP Toplane sa sjeditem na opini Novi Grad. Karakteristike sistema KJKP Toplane na podruju opine Novi Grad: a. 16 slobodno stojeih kotlovnica ukupne instalisane snage 160 MW i b. 50 krovnih kotlovnica ukupne instalisane snage 27 MW (27 na Dobrinji snage 19,4 MW i 13 na Mojmilu ukupne instalisane snage 7,6MW). -ukupna instalisana snaga postrojenja je 187 MW, to iznosi 39% od ukupne instalisane snage svih postrojenja u sistemu KJKP Toplane. -slobodna snaga za prikljuenje novih objekata je 46 MW

25

-zagrijava 23.600 stambenih jedinica, to iznosi 50% od ukupnog broja zagrijavanih stanova u kantonu Sarajevo i 410 poslovnih jedinica. -kotlovnice koriste prirodni gas kao osnovno gorivo, a veliki broj i lako ili teko ulje (mazut) kao alternativno gorivo, to doprinosi stabilnosti energetskog sistema u opini i kantonu. -posjeduje certifikat ISO 9001 (sistem upravljanja kvalitetom), ISO 14001 (sistem upravljanja okolinom) i OHSAS 18001 (sistem upravljanja zdravljem i sigurnou na radu). 7. Privredna infrastruktura Do 1992. godine najrazvijenija privredna oblast bila je idustrija, fabrike su zapoljavale preko 10.000 radnika. (Zrak, ica, Energoinvest, Unioninvest). Danas industrija nije razvijena kao to je bila prije 1992. godine i radi u veini sa manjim kapacitetima, zaposleno je 2.500 radnika. U steaju su fabrike Energoinvest Livnica i Astro, a gotovo da i ne rade E-Armature i Zrak. Prolazei kroz proces tranziciju drutveno-ekonomskih odnosa, privredna slika opine se znaajno mijenja u korist sektora usluga: trgovine, saobraajne djelatnost, finansijski sektor... Prostorni razmjetaj privrede: Na teritoriji opine Novi Grad locirana je industrijska zona uz ulicu Demala Bijedia koja se protee na prostor Halilovia povrine 150.000,00 m2. Tu su smjetena privatizovana preduzea u djelatnosti metalske industrije: tvornica ica, E-Tds, E-Livnica, E-Armature, Uniklima, tekstilna industrija Kras i Ind. trikotae ik, hemijska industrija Astro, graevinarstva Dijamant, saobraaja Cts DC i Cts Mt Internacional. Moe se rei da je to smea zona s obzirom na zastarjele kapacitete u metalskoj industriji i da su potrebna ulaganja u nove savremene proizvodne programe. U naselju Bua potok smjetena je tvornica Zrak na veoj povrini. U ul. Halilovii su dva preduzea za reciklau Trgosirovina i Papir-servis, preduzee Step u djelatnosti graevinarstva, u saobraaju Intereuropa Rtc sa carinskim skladitima, Cementni terminal. U Baiima i Rajlovcu smjeteni su trgovinski centri i skladini kapaciteti: Interex, Vf komerc, Robot komerc, Vepro, Tp DC Sarajevo, Podravka... Tu je i autobaza Centrotransovih preduzea: Cts Eurolines za putniki saobraaj; Cts Tranzit i Cts Transport robe. Ovdje su i industrijska preduzea u djelatnosti prehrane Sprind, Brojler. U centralnom dijelu opine uz ulicu B.M.Selimovia nalaze se preduzea: Telecom inenjering u djelatnosti telekomunikacija; u proizvodnji graevinskih izolacionih materijala tvornica Bitumenka, auto saloni Asa Pva, Asa Pss, Ford auto centar Sa, Neuron komerc; trgovinski centar Merkur, Gao Komerc. U ovom podruju smjetene su i agencije veih banaka Hypo Alpe-Adria Bank, HVB Central profit banka, Raiffeisen banka, Volksbank, ABS banka, Union banka. Tu je i sjedite KJKP "Gras" sa svoja dva velika depoa ( tramvajski i trolejbuski ) sa 2000 zaposlenih. U centralnoj zoni zapoeta je izgradnja i vie privatnih privrednih objekata u djelatnosti trgovine, osiguranja... U naselju Ali-paino Polje i Dobrinja nalaze se dva trgovinska centra preduzea Merkator, u naselju Mojmilo nalazi se Hipermarket, kao i manji biznisi trgovinske i uslune djelatnosti smjeteni u stambenim poslovnim prostorima. Graevinska preduzea smjetena su na vie lokacija na opini: Dijamant, Oki, Euroasfalt, te vei broj obrtnikih firmi koja se bave ovom djelatnosu. Obrtnika djelatnost, broj obrtnika poreskih obveznika je 1.600 u raznim djelatnostima: zanatstvo, razne uslune djelatnosti, saobraaj, trgovina, zdravstvo sa disperzijom na cijelom urbanom dijelu opine. Opinski poslovni prostori Opina Novi Grad ima 192 poslovna prostora kojima upravlja i raspolae. Povrina prostora je od 10 m2 do 830 m2 . Poslovni prostori nalaze se u zgradama stambeno-poslovnog karaktera i na taj nain vrste djelatnosti koje se mogu obavljati u tim prostorima su limitirane. Pretene djelatnosti su: trgovina, kancelarija-biro, zdravstvo, te uslune djelatnosti. Planirano je formiranje Javnog preduzea za upravljanje, uvanje, odravanje objekata u vlasnitvu Opine. Analiza stanja prostornog razmjetaja privrede (podaci Zavoda za planiranje razvoja KS iz Prostorne osnove)

26

Analiza razvoja i prostornog razmjetaja zona rada u KS obuhvata prostore u kojima su izgraeni kapaciteti industrije, graevinarstva, trgovine na veliko-skladita i kamenoloma, kao oblasti koji u prostornom razvoju predstavljaju znaajne korisnike prostora. Analiza i ocjena stanja funkcionisanja ovih oblasti data je na temelju analize: pregleda povrina angaovanih za pojedine grane privrede, broja privrednih subjekata na osnovu standardne klasifikacije djelatnosti i povrina angaovanih za potrebe industrije, grevinarstva, trgovine na veliko. Prema tim podacima opine koje u relativnom odnosu imaju najvie angairanih povrina za privredne aktivnosti su opine: Novo Sarajevo sa procentom zahvaenosti privrednih povrina u odnosu na ukupnu povrinu opine od 0,505; Novi Grad 0,307; Vogoa 0,222; kao i Ilida 0,160. U zakljuku Zavoda stoji, da iz tih podataka proizlazi da je privredne aktivnosti potrebno usmjeravati u opine koje imaju manje angaovanih povrina za privredne aktivnosti. Zavod je za analizu prostornog rasporeda i odreenu tipizaciju opina u KS, u odnosu na razmjetaj industrije, kao kvantitativno mjerilo koristio lokacijski kvocijent (LQ). Lokacijski kvocijent je mjerilo pomou kojeg se odreuje prostorni razmjetaj industrije, odnosno stepen koncentracije industrije u odnosu na Kanton. LQ uzima za proraun broj stanovnika i broj zaposlenih u industriji. Ovaj pokazatelj stavlja opinu na odreeno mjesto u odnosu na prosjek razvijenosti industrije u Kantonu, pri tome se uzima da je standard prosjek 1. Opine koje imaju LQ vei od 1 imaju razvijenu industriju, a ispod 1 imaju nie razvijenu industriju. Prema podacima Zavoda opine u 2003.g.sa LQ iznad 1 su Hadii, Ilida i Novo Sarajevo. U 2004. godini dolazi do relativnog smanjenja znaaja industrije u opinama Stari grad, Centar i Hadii, a u opinama Ilija, Novo Sarajevo, Vogoa i Ilida dolazi do poveanja znaaja industrije u odnosu na prosjek Kantona. Opina Novi Grad imala je LQ u 2003. godini 0,574, a u 2004.g. 0,570. Ocjena stanja prostornog razmjetaja privrede (iz Prostorne osnove, Zavod za planiranje) Veina postojeih industrijsko - prostornih jedinica koja je u vrijeme svog nastanka bila razmjetena u ivinoj zoni tadanjeg urbanog podruja, danas je dio urbanog prostora. Povoljniji razvoj i uklapanje industrijskih kapaciteta u neposredno okruenje zahtijeva preduzimanje mjera zatite prostora. Dostignuti nivo koncentracije i razvijenosti povrina angaovanih pod industrijom na prostoru ueg urbanog podruja je takav da je svako irenje industrijskih zona u gradskim dijelovima KS onemogueno, tako da e prigradske zone predstavljati bitnu komponentu budueg razmjetaja industrije na podruju KS. Prema istom izvoru podataka, broj skladita i trgovina na veliko biljei znaajno poveanje, tako da nakon industrije predstavlja jednog od najveih korisnika prostora u KS. Jedna od bitnih karakteristika dosadanjeg razvoja trgovine na veliko je neravnomjeran prostorni razmjetaj, to ima za posljedicu raznoliku opremljenost tim sadrajem po opinama. Graevinarstvo nije vezano za lokalitet, nego za potrebe raznih gradilita, a u meusobnoj su vezi sa kapacitetima skladita, transporta i mehanizacije, kao i manjim radionikim kapacitetima.
7.1. Regulacioni planovi za privredne zone na opini

-Regulacioni plan Baii namjena industrijsko proizvodna zona povrine 16,40 ha, planirana za smjetaj 40 manjih ili veih industrijskih objekata. Karakterie je nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom. Planirano je proirenje, rekonstrukcija i izgradnja elektroenergetskih kapaciteta, vodosnabdjevenost, oborinske i fekalne kanalizacije, kablovski elektrovodovi, gasovod. U ovoj zoni ve su smjetena preduzea Drvo-dom i Domavija. -Regulacioni plan Rajlovac III namjena privredna zona, povrine 9,38 ha, planirano ukupno 34 lokacije. Karakterie je nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom i saobraajnicama. Ne postoji kanalizaciona mrea. U ovoj zoni iz ranijeg perioda posluje nekoliko preduzea. -Regulacioni plan u fazi izrade Privredna zona Rajlovac, povrine 118,20 ha. Planirana izgradnja poslovnih objekata, skladita i proizvodnih pogona. Na ovom prostoru ve su smjetena trgovinska preduza sa znatnim skladinim kapacitetima: TP DC Sarajevo, Podravka; trgovinski centar Robot-komerc, u proizvodnji Sprind i Brojler. -Regulacioni plan u fazi izrade TMZ Feroelektro, povrine 23,40 ha. Planirana izgradnja veih poslovnih objekata. Prostor karakterie slaba saobraajna povezanost sa gradom i komunalna neopremljenost itavog prostora. Planirani sadraji su prilagoeni planovima razvoja vlasnika zemljita na ovom lokalitetu. -Regulacioni plan Donje Telalovo polje, povrine 33,60 ha: planirana je izgradnja poslovnih i proizvodnih objekata. Prostor karakterie privatno vlasnitvo, komunalna neopremljenost i slaba saobraajna povezanost sa gradom.

27

8. Stambena infrastruktura U periodu od osnivanja opine 1978. godine do 1991. godine izgraen je niz velikih stambenih naselja: Ali-paino Polje, Dobrinja, Olimpijsko selo, Vojniko polje, Otoka. Broj stambenih objekata u dravnom vlasnitvu poveava se i 1991. godine iznosi 26.500 stanova. Ukupan stambeni fond danas ini 27.300 stanova. Individualna stambena izgradnja preteno je u padinskim dijelovima opine, do 1991. godine izgraeno je 11.500 kua u privatnom vlasnitvu, a danas ih ima 18.000. Prema podacima iz prostorne osnove Kantona broj stambenih jedinica na podruju opine je 43.200 sa ueem u ukupnom stabenom fondu Kantona od 23,97%, to je najvea koncentracija broja stambenih jedinica. Prosjean broj stanovnika po stanu je 2,70 na opini, a na Kantonu 2,23. Ukupna povrina stambenog fonda na opini Novi Grad je 2.692.650 m2 ili po stanovniku 23,05 m2 . Povrina stambenog fonda Kantona je 11.354.270 m2 , ili 28,27 m2 po stanovniku. Danas stambeni fond Kantona moe teoretski da zadovolji potrebe 504.742 stanovnika ili za 103.146 stanovnika vie nego to danas boravi na ovom podruju (401.696 stanovnika). Poslije ratnog perioda poela je intenzivna obnova ratom devastiranog stambenog fonda i nova stambena gradnja. U toku je izgradnja stambeno - poslovnog kompleksa Bosmal City centra - najvee zgrade na Balkanu, u naselju Hrasno, te kolektivna stambena izgradnja u naselju Bua Potok. Trenutno stanje stambenog fonda nije zadovoljavajue imajui u vidu stepen devastacije i ogranienost raspoloivim sredstvima., tete na zgradama kolektivnog stanovanja jo uvijek nisu u cijelosti sanirane. Urbane cjeline su obogaene novim sadrajima, to doprinosi ljepem izgledu naselja. Novi Zakon o odravanju zajednikih dijelova zgrada i upravljanje zgradama preciznije definie nadlenosti etanih vlasnika, upravitelja, opinskih i kantonalnih vlasti u odravanju i upravljanju stambenim zgradama. U zakonu je utvrena obaveza opina za realizaciju hitnih intervencija na stambenim zgradama, dok je za saniranje ratnih teta na stambenim objektima nadlean Kanton Sarajevo. Pojam hitne intervencije Zakon je definisao kao opravke na stambenim zgradama koje se preduzimaju u sluajevima koji mogu ugroziti ljudske ivote. Utvrena je obaveza opina da svojim aktima reguliu nain izvrenja hitnih intervencija. Budui da opina Novi Grad raspolae najveim brojem stambenih objekata na podruju kantona, kao i uzimajui u obzir veliku oteenost objekata u ratnim dejstvima, to je ova problematika bila veoma izraena u poslijeratnom periodu. Opinskim slubama su se u proteklim godinama stalno obraali stanari, upravitelji, mjesne zajednice sa zahtjevima za sanacije krovova, liftova, fasada, kao i drugih zajedenikih dijelova stambenih objekata. Opinska sluba za obnovu, razvoj i komunalne poslove ima oko 900 evidentiranih zahtjeva za sanaciju, koji se uglavnom odnose na sanaciju oteenih krovova, liftova i fasada. U periodu 2002 2005. Opina je vlastitim buetskim sredstvima izvrila sanaciju: 71 krova, 10 liftova, 7 fasada i 7 pristupnih rampi za invalidna lica, kao i finansirala istrane radove na odreenom broju objekata, izradu projektne dokumentacije na odreenom broju objekata i sl. Kanton Sarajevo u periodu 2002-2005. godina realizovao je slijedee projekte na sanaciji zajednikih dijelova objekata kolektivnog stanovanja: 53 krova, 29 oteenja na fasadama, 17 kompletnih fasada, 40 liftova kao i vea uzlaganja na 12 stambenih objekata (ulaza). Treba istai i angaman Gradske uprave, naroito u 2002. godini, realizovala je projekte sanacije zajednikih dijelova objekata kolektivnog stanovanja: 69 krovova, kao i vea ulaganja na 3 stambena objekta (ulaza). Meutim, svi realizovani projekti na sanaciji zajednikih dijelova stambenih objekata na podruju opine nisu mogli rijeiti probleme obzirom na velike poptrebe i zahtjeve u ovoj oblasti. Pristupne rampe za invalidna lica Opina je u saradnji sa Gradskom upravom tokom 2002. godine realizovala izgradnju 27 pristupnih rampi za invalidna lica za objekte javnog karaktera (ambulante, vrtii, kole, mjesne zajednice). Takoe tokom 2003/2004. godine iz budeta Opine izdvojena su sredstva za izgradnju rampi za invalidna lica, pristup stambenim zgradama kolektivnog stanovanja. Bespravna gradnja Prema podacima iz prostorne osnove KS, a na osnovu grube procjene, broj bespravno izgraenih objekata za period 1971-2003. g. iznosi na KS 43.467. Raunajui sa 1,5 stanova po objektu, broj stambenih jedinica unutar bespravne stambene izgradnje moe se procijeniti na 65.200, to je 36,2% ukupnog stambenog fonda zateenog 2003. godine. Uz pretpostavku da prosjena porodice u KS ima 3 lana, bespravno

28

izgraeni stambeni fond zadovoljava potrebe 195.600 stanovnika, odnosno 48,7% procijenjenog broja stanovnika za 2003. godinu. Ocjena stanja bespravne gradnje na opini- Opinska sluba za inspekcijske poslove: Dosadanji inspekcijski nadzor ukazuje na zabrinjavajue veliki broj sluajeva bespravne gradnje. Najintenzivnija bespravna gradnja registruje se na lokalitetima Nedaria, Dobroevia, Ahatovia, Mihaljevia, Sokolja, Zabra, Reljeva, Brijea, Mojmilo, Bojnik, Boljakov i Bua potok. Bespravna gradnja je najintenzivnija u stambenoj oblasti, rije je o stambenim objektima koji su ve u funkciji stanovanja i prikljueni su na vodovodnu, kanalizacionu, energetsku i PTT instalaciju. Uz ove bespravne objekte nije mali broj i pomonih graevina, garaa, upa i slino, to upuuje na zakljuak o vrlo intenzivnoj bespravnoj gradnji, koja i pored za sada preduzetih mjera nije bitno usporena. Sam inspekcijski nadzor ne moe dati oekivane rezultate, iako je njegova uloga znaajna i svakako da usporava i u odreenoj mjeri spreava i veu ekspanziju bespravne gradnje. U rjeavanje navedenog problema moraju se ukljuiti sve institucije (mjesne zajednice, opina, gradske i kantonalne vlasti). Ocjena stanja bespravne gradnje (iz Prostorne osnove KS) Naselja nastala koncentracijom bespravnih objekata imaju dva pravca ekspanzije- vertikalni i horizontalni. U vertikalnom smislu, bespravna izgradnja zauzima sve vie kote i nadmorske visine, te u tehnikom, a posebno u ekonomskom smislu, njihovo saniranje i opremanje postaje neopravdano. Istovremeno vri se veoma negativan utjecaj na prirodnu sredinu i ukupni kvalitet ivljenja u Gradu. U horizontalnom smislu bespravna izgradnja okupira ravniarske dijelove Kantona ugroavajui i unitavajui kvalitetene resurse, u prvom redu poljoprivredno zemljite, te podzemne i povrinske vode razliitih osobina i kvaliteta. Naselja formirana izgradnjom bespravnih stambenih objekata saobraajno su teko dostupna, neopremljena komunalnom i drutvenom infrastrukturom, monofukcionalna i bez urbanog identiteta. Mladi, boraka populacija, strunjaci, intelektualci i ostale ugroene kategorije nisu zainteresirani da svoje stambeno pitanje rjeavaju unutar bespravnih naselja. Da bi ova naselja dobila urbani karakter i postala primamljiva u trinom smislu, neophodna su velika ulaganja u komunalnu i urbanu infrastrukturu i obezbjeenje drugaijeg prostornog koncepta ovih naselja. 9. Provedbeno-planska dokumentacija Provedbeno-planska dokumentacija izraena je i usvojena za vei dio opine Novi Grad Sarajevo. Finansiranje izrade ove dokumentacije je vreno uz pomo Kantona, Grada Sarajeva i Opine Novi Grad Sarajevo. Preko 80% teritorije opine koja je izgraena, pokriveno je provedbeno-planskom dokumentacijom. U periodu od 1997. do 2006. godine uinjen je znaajan napredak u izradi ove planske dokumentacije na podruju opine Novi Grad Sarajevo kada je izraeno i usvojeno 17 regulacionih planova i 4 urbanistika projekta. To nije bilo dovoljno da se usvojeni provedbeno-planski akti implementiraju na terenu tj. da se postavke plana prenesu na teren, jer opina Novi Grad Sarajevo svojim skromnim budetskim sredstvima nije bila u stanju izdvojiti vee iznose kojima bi se obezbijedilo pripremanje graevinskog zemljita (koji obuhvata rjeavanje imovinsko pravnih odnosa, sanaciju zemljita, izradu projektne dokumentacije). Treba konstatovati da je na ovom planu vreno izuzimanje odreenih parcela na kojima su sagraeni znaajniji objekti, naroito na podruju Rajlovca. Bitno je naglasiti da je po usvajanju provedbenih planskih akata (regulacioni planovi i urbanistiki projekti) za podruje opine Novi Grad, neophodno odmah pristupiti izradi ekspropriacionih elaborata za izgradnju planirane infrastrukture (saobraajne i komunalne), a nakon toga planirati sredstva i rjeavati imovinsko-pravne odnose. Nakon rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa u svrhu izgradnje planirane infrastrukture potrebno je pribaviti projektnu dokumentaciju i predloiti finansijsku konstrukciju izgradnje sa ostalim zainteresovanim subjektima. U ovim aktivnostima nije bilo podrke ni Kantona Sarajevo niti javnih kantonalnih komunalnih organizacija da se za prostore na kojima je planirana izgradnja izvri opremanje graevinskog zemljita koji obuhvata izgradnju saobraajnica, pjeakih staza, komunalne infrastrukture (voda, kanalizacija, elektrina energija, PTT i gasne instalacije), regulacija vodotoka i na kraju izgradnja zelenila. Prema sadanjim vaeim propisima, a na osnovu Odluke o graevinskom zemljitu sve ove aktivnosti su u nadlenosti Opine, izuzev izgradnje primarne komunalne infrastrukture koja je i dalje u nadlenosti Kantona Sarajevo.

29

U planiranju budeta Opine Novi Grad Sarajevo treba voditi rauna da se za ove namjene planiraju znatno vea sredstva ukoliko elimo privui potencijalne investitore, te stvoriti uslove za izgradnju planiranih sadraja. Tabelarni pregled usvajanja provedbeno planske dokumentacije na teritoriji opine Novi Grad Sarajevo
R.br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Nadlenost za donoenje planskog akta Opina Opina Kanton Grad Grad Grad Kanton Kanton Kanton Grad Grad Grad Grad Opina Grad Grad Opina Grad Kanton Opina Grad Naziv planskog akta (Regulacioni plan ili urbanistiki projekat) Regulacioni plan naselja Sokolje Regulacioni plan Gras Regulacioni plan Otoka-Meander Regulacioni plan Alipain most I Regulacioni plan RTV Regulacioni plan Alipain most II i III Regulacioni plan Alipain most VII Regulacioni plan Rajlovac Urbanistiki projekat TMP Regulacioni plan Hepok engi Vila III Regulacioni plan Baii Regulacioni plan Stup-Nedarii Regulacioni plan vrakino selo Mlakve Izmjene i dopune Urbanistikog projekta posebnog podruja Mojmilo Regulacioni plan Zabre Regulacioni plan Bojnik-Dobroevii Urbanistiki projekat stambeno poslovne zone SP-Hepok Regulacioni plan Hrasno II Regulacioni plan Donje Telalovo polje Urbanistiki projekat Pijaca-B faza Izmjene i dopune Regulacionog plana Dobrinja Slubene novine KS 16/97 3/98 24/00 11/01 17/01 17/01 28/01 32/01 13/02 13/02 13/02 13/02 13/02 6/03 3/4 6/04 23/04 19/04 18/05 29/05

Provedbeno-planska dokumentacija koja je usvojena prije 5. 4. 1992. godine, a koja je jo uvijek na snazi
R.Br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Naziv planskog akta (Regulacioni plan ili Urbanistiki projekat) Regulacioni plan Alipaino polje Regulacioni plan Dobrinja Regulacioni plan Bua Potok II Regulacioni plan Boljakov Potok Urbanistiki projekat Mojmilo Urbanistiki projekat Saraj-Polje Regulacioni plan RTC Halilovii Regulacioni plan Gik Hidrogradnja Urbanistiki projekat stambenog ansambla Bosna Bua potok II Urbanistiki projekat Boljakov potok Godina usvajanja 1984 1981 1981 1981 1982 1986 1988 1986 1980 Odluka o usvajanju Broj slubenih novina Grada 9/74 30/81 13/81 13/81 13/82 i 22/82 26/86 20/90 20/86 14/90 6/87

10. Komunikacijska infrastruktura Fiksna i mobilna telefonija je dostupna svim graanima. Prema istraivanjima Regulatorne agencije za komunikacije, svaki peti stanovnik je vlasnik mobitela. Telekomunikacijska mrena infrastruktura za pristup Internetu je modernizirana, ali je stepen njenog koritenja jo uvijek nezadovoljavajui. Na opini je prisutno nekoliko kablovskih operatera na pruanju usluga graanima obezbjeenjem pristupa kablovskoj TV, digitalnoj TV i Internetu (Elob CTV, HS, Cabel Net)

30

TV i radio stanice
Dravne TV/Radio stanice JTVS BiH FTV TV Kanton Sarajevo RBH I R202 Privatne TV/Radio stanice TV FIVA Dnevne SAN novine sedmine

RFBIH Na podruju opine sjedite imaju dravne TV i radio stanice, te lokalne-privatne, a dostupne su i usluge drugih emitera u kantonu i regiji Sarajevo. 11.Obrazovna infrastruktura Osnovne i srednje kole
Osnovna kola Behaudin Selmanovi Umuihana uvidina Avdo Smailovi Osman Naka Mehmedalija M. Dizdar Demaludin auevi Mea Selimovi Ukupno Osnovna kola Fatima Guni Aleksa anti amil Sijari Skender Kulenovi Osman N. Hadi Al. Walidein Gazzaz Dobroevii Sokolje 15 O.. Srednja kola Gimnazija Dobrinja Mjeovita srednja kolaV Gimnazija i Biroteh.. Mjeovita srednja elektrotehnika kola

3 srednje kole

Osnovno obrazovanje
Na podruju opine u k. 2006/07. djeluje 15 osnovnih kola. Novoizgraena osnovne kola u Naselju heroja Sokolje omoguila je pohaanje preko hiljadu uenika ovog naselja i na taj nain rijeen je viegodinji problem velikog broja uenika O Behaudin Selmanovi. Nastavni proces u novogradskim osnovnim kolama pohaalo je 11.252 uenika u 426 odjeljenja. Srednjokolsko i visoko obrazovanje U oblasti srednjeg obrazovanja na podruju opine registrovane su tri srednje kole: Gimnazija Dobrinja 585 uenika, MS Peta gimnazija i birotehnika kola 766 uenika i Mjeovita srednja elektrotehnika kola 713 uenika. Izvrene su pripreme za poetak gradnje gimnazije na Dobrinji. Univerziteti Na podruju opine djeluje samo jedna visokoobrazovna institucija-Franjevaka teologija. Obdanita Na podruju opine nalazi se pet obdanita predkolskog obrazovanja JU Djeca Sarajeva koje pohaa 401 dijete i tri obdanita u privatnim vlasnitvu. Oblici podrke Opine Novi Grad u oblasti obrazovanja: - Stipendiranje uenika i studenata sa teritorije opine Novi Grad Sarajevo u kolskoj 2005/06. godini ukupno 370 uenika i studenata od ega: 78 stipendija za uenike O po 50 KM, 164 za uenike srednjih kola po 75 KM i studenti 128 stipendija po 100 KM.Stipendije se isplauju za period septembar juni, ukupno iz budeta 290.000 KM za ovu namjenu. Rang-lista kandidata za stipendije utvruje se na osnovu Pravilnika o stipendiranju uenika i studenata. - U cilju pruanja pomoi socijalno ugroenim kategorijama stanovnitva, Opina Novi Grad i u 2006. godini finansira projekat jedne ake uine, u trajanju osam mjeseci, za djecu slabog materijalnog stanja koja pohaaju O

31

sa podruja opine Novi Grad. Na prijedlog osnovnih kola ake uine prima 790 uenika. Vrijednost projekta iznosi 80 000 KM. - Projekat pomoi u nabavci knjiga i kolskog pribora za uenike romske populacije slabog imovnog stanja. - Budetom Opine za 2006. godinu planirana su sredstva u iznosu od 110 000 KM za pomo osnovnim i srednjim kolama sa podruja opine. Sredstva se dodjeljuju na osnovu priloenih projekata.

Evidentan je nedostatak kolskog prostora i to prvenstveno fiskulturnih dvorana u O Behaudin Selmanovi, O Dobroevii, a i postojea sala u O Demaludin auevi ne zadovoljava potrebe uenika ove kole. Nedostatak kolskog prostora je konstantno prisutan u novogradskim osnovnim kolama sa desne strane Miljacke zbog ega se u O Umihana uvidina, O Avdo Smailovi i O Behaudin Selmanovi od kojih svaka broji vie od 1000 uenika, ve godinama nastavni proces realizuje u tri, pa ak i etiri smjene. Skuptina Kantona Sarajevo na sjednici 23. 03. 2006. godine, donijela je zakljuak kojim se utvruje nacrt zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju na osnovu kojeg je provedena javna rasprava. Opina Novi Grad je sa jo 7 opina dostavila Vladi Kantona Sarajevo, Skuptini Kantona i Ministarstvu obrazovanja i nauke Kantona prijedlog i miljenja u vezi sa nacrtom. Zakon je usvojen u avgustu. 12. Zdravstvena zatita i socijalne usluge
Zdravstvene ustanove Domovi zdravlja Ambulante: Dravne Privatne Apoteke a. Zdravstvo cca 12 cca 12 8 primarna zdravstv. zatita zubotehnike; ope i specijal. med. Broj 2 Osnovni tretman ope i specijalistike

Sistem zdravstva organizovan je u tri nivoa: -primarna zdravstvena zatita organizovana je u 12 lokalnih ambulanti obiteljske medicine -drugi nivo zdravstvenog zbrinjavanja specijalistike usluge obavlja se u dva doma zdravlja: Otoka i Sarajpolje -nosioci bolnikog lijeenja su UKC Koevo i Opa bolnica, smjeteni na opini Centar. Privatne zdravstvene ambulante, usluge: zubotehnike; ope i specijalistike medicinske usluge. Organizaciona jedinica DZ Novi Grad u 2005. godini imala je 379 uposlenih, rasporeenih u 99 radnih timova. U primarnoj zdravstvenoj zatiti radilo je 85 timova, u specijalistiko konsultativnoj slubi 12, a u radiolokoj dijagnostici 2 tima. Radi 116 doktora raznih profila, uz zdravstvene radnike rade i 3 psihologa, 4 socijalna radnika. U 2005. godini radili su na 14 lokaliteta u dvije smjene, izuzev ambulante Ali-pain Most II i Aerodromsko naselje gdje za sada ne postoji potreba za drugom smjenom. Opina Novi Grad je u 2005. godini obezbjedila kompletan prostor za ambulantu Ali-pain Most II, a JU opremu i kadar. Uslovi u kojima se odvija rad iz dana u dan se poboljavaju uz zalaganje menadmenta JU. Opina nastoji da pomogne, a to je pokazao i angaman oko pokretanja izgradnje ambulante Ali-pain Most I ije e otvaranje znatno poboljati uslove rada, sa veim brojem timova. Jaanje zdravstvenog sektora kreditiranog od Svjetske banke planiraju se dodatne adaptacije ambulanti Alipain Most II, Dobrinja, Sokolje i Sarajpolje, kako bi se ispunili svi zahtjevi i standardi ope medicine. Veliki problem predstavlja i neuslovnost ambulantonog prostora u kojem se odvija rad na podruju MZ Ali-paino Polje A faza. Postoji i problem prilaza u centralni objekat DZ Novi Grad zbog uske ulice i parkiranja vozila graana i zbog toga potreba da se planira izlaz na drugom kraju objekta na podruju sadanje zelene povrine. Kao i u prethodnim godinama, vri se stalna edukacija kadra na svim nivoima, a u 2005. godini primljeno je 25 zdravstvenih radnika u radni odnos, meutim ni to nije rijeilo potrebe za kadrom jer je broj korisnika usluga svakim danom sve vei.

32

Na podruju cijelog kantona pa i opine Novi Grad aktuelni su i preventivni projekti zatite zdravlja kao i prevencija od narkomanije. Analiza starosne strukture korisnika zdravstvenih usluga pokazuje da su u najveem broju 30% starije osobe od 65 godina. Vodea oboljenja: kod osoba u dobi od 0-6 godina to su akutne infekcije gornjih respiratornih puteva, 71%, a isto oboljenje je preovlaujue i kod osoba od 7-18 godina- 50%. Kod osoba od 19-64 godine vei pstotak bolesti su akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 12% i hipertenzivna oboljenja 12%. Kod osoba od 65 godina i vie najbrojnije bolesti su hipertenzivna oboljenja 19%, dijabetis 7%, akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 6%. Respiratorne i druge tuberkuloze ukupan broj oboljelih lica u 2005. godini je 23. Maligne neoplazme kod populacije od 19-64 godine i preko 65 godina iznose 1% u strukturi zastupljenosti oboljenja. b. Socijalna zatita Socijalna prava graani ostvaruju u okviru Opinske slube za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, izbjegla i raseljena lica, i Opinske slube za boraka pitanja, s tim da je izvor sredstava za te namjene federalni ili kantonalni budet u zavisnosti od vrste socijalnih prava.
A 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. B 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Prava iz oblasti borako invalidske zatite Line invalidnine RVI porodine invalidnine dobitnici priznanja dobitnici priznanja zdravstvena zatita gradski prevoz rehabilitacija i banjsko lije. Oblast socijalne zatite djeiji dodatak zdravstvena zatita djece porodine invalid. CR Line invalidnine CR zdravstvena zatita CR zaposlene porodilje nezaposlene porodilje jednokratna pomo za opremu novoro. zdravstvena zatita raselj. i izbjegl. lica zdravstvena zatita za lica starija od 65 g. Sredstva Federal. minis. Federal. minis. Kanton. minis. Federal. minis. Kanton. minis. Kanton. minis. Kanton. minis. Kanton. minis. Kanton. minis. Kanton. minis. Kanton. minis. Kanton. minis. Kanton. minis. Kanton. minis. Kanton. minis. Kanton. minis. Kanton. minis. Opina Broj korisnika cca 2.922 cca 3.076 218 218 1.485 4.197 870 cca 4.264 97 591 473 32 326 513 26 cca 218 129 Napomena Prosjek mjeseno Prosjek mjeseno Ukupno Prosjek mjeseno Prosjek mjeseno Prosjek mjeseno Prosjek godinje Prosjek mjeseno Prosjek mjeseno Prosjek mjeseno Prosjek mjeseno Ukupno Prosjek mjeseno Prosjek mjeseno Prosjek mjeseno Prosjek mjeseno decembar 05

Struktura penzija po rasponima podaci PIO

Rasponi do 50 50 100 100 169 - 169 169 187 187 187 - 200 200 - 250 250 - 300 300 - 400 400 - 500 500 - 766 766 preko766 Ukupno Broj korisnika 104 106 86 6.378 1.539 90 1.084 3.570 2.651 2.917 1.050 626 83 0 20.284 Uee 0,51 0,52 0,42 31,44 7,58 0,44 5,34 17,60 13,06 14,38 5,17 3,08 0,40 0,00 100 Prosjean iznos penzije 32,01 72,74 134,77 169,40 178,27 187,64 193,64 224,15 273,54 341,90 441,51 590,86 766,19 247,68

Broj penzionera-osiguranici na opini -podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja KS

33

2003.g. 19.064

2004.g. 20.541

2005.g 22.026

Socijalne usluge, na opini djeluju: -Centar za socijalni rad -Centar za stare i iznemogle -Nekoliko nevladinih centara i organizacija za podrku specifinim socijalno ugroenim grupama graana. -Briga o djeci bez roditelja: 1.Sos Kinderdorf 2. Jetimsko naselje Struktura pomoi Centra za socijalni rad Novi Grad u 2005. godini
R.Br. Opis pomoi Opina (prosjeno mjeseno) KM 26.430 211.284 6.761 4.472 16.521 Kanton (prosjeno mjeseno) 114.415 792.079 28.125 6.415 49.049 Uee Opine u Kantonu 23,10% 26,7 % 24 % 69.72% 33,68% Index 05/04

1 2 3 4 5

6 7 8 9 10 11 12

Sredstva stalne nov.pom. Novana naknada za njegu i pomo od strane druge osobe Jednokratna novana pomo Izuzetna novana pomo Novana naknada za vrijeme ekanja na posao osoba sa psiho fiz. Smetnjama Smjetaj u drugu porodicu Smjetaj u ustanove soc. z. Zdravstena zatita korisnika i trokova bol. Lijeenja Vanredno kolovanje Subvencije Trokovi sahrana Ljekarska komisija

96 130 100 105 113

5.398 76.625 2.589 144 46.513 3.093 220

23.564 345.883 15.437 841 201.558 17.418 1.074

22,91% 22,15% 16,77% 17,11% 23,08% 17,76% 20,50%

98 101 85 88 63 47

Korisnici pomoi
R.Br. Opis pomoi Opina (prosjeno mjeseno) 152 1.769 76 22 141 Kanton (prosjeno mjeseno) 671 6.893 316 30 425 Uee Opine u Kantonu 22,60% 25,66% 24,10% 71,35% 33,27% Index 05/04

1 2 3 4 5

6 7 8 9 10 11 12

Porodice korisnici stal. nov.p. Korisnici nov. nak. za njegu i pomo od strane druge osobe Korisnici jednokratne nov. p. Korisnici izuzetne novane p. Korisnici nov. naknade za vr. ekanja na posao osoba sa psiho fiz. Smetnjama Smjetaj u drugu porodicu Korisnici u ustan. soc. z. Korisnici zdravstene zatite i lijeenja Vanredno kolovanje Subvencija grijanja Sahrane Ljekarska komisija

96 131 94 103 111

14 171 124 1 893 3 1

59 768 756 2 3.839 19 8

24,30% 22,27% 16,41% 16,67% 23,27% 15,72% 18,28%

96 101 87 33 71

33
35

Javne kuhinje: -JK Merhamet 432 domainstva sa 1071 obrokom -JK Stari grad 53 domainstva sa 139 obroka -JK Kruh Svetog Ante

34

Materijalna pomo Crvenog kria Opine Novi Grad

R.Br. 1. Naziv programa Narodne kuhinje Vrsta pomoi topli obrok za 5 dana u sedmici i subotom suhi obrok -preh.paketi 1 mjeseno -paketi sa higijen.sred. 1 mjeseno -jednokr. pelene 3 pak. mjeseno30/1 zavojni mat. ve posteljine pekiri i dr. odjev. predm. materij. pom. u obilasku porodica nestalih, a povodom uru. pisama ekshumacije nestalih popunjavanje Ante mortem obrazaca 20 prod. mjese. pomo u prehram. pak. Materijalna davanja za nastradale od mina: prehram.pak. 1 mjeseno higijen pak. 1 mjeseno Obuhvaeni su graani u stanju soc.p. a nisu koris. drugih davanja soc.p. Prehr. paketi i higijen.pak mjeseno Preh. paketi godinje higij.paketi godinje ebad godinje Ukupan broj korisnika 780 Stalni broj korisnika 780 Povremeni broj korisnika Primjedba Broj korisn. se svaki mjes. mijenja prema kriteri. daje se prosj. Potrebe gra. koji ispunj. kriterije su vee nego to su finan.mog. za stalne kor. paketi se obezbjeuju mjes. a za povremene prema mogunosti 3-4 puta god. Broj porodica je varijabilan zavisno od broja ident. nestalih

2.

Kuna njega

120 120

80 80

40 40

5 25 120 godinje 120 godinje 120 godinje 240 porodica

5 20 80 godinje 80 godinje 80 godinje

5 40 40 godinje 40 godinje

3.

Sluba traenja

Program: Upozoravanja na mine

70

35

35

Prosj. broj

Program za soc. Ugroene

Ovdje nisu iskazana davanja u odje,obui i dr. poptrebama 120 50 100 100 100 Podaci su dati u odnosu na dosadanje godinje potrebe

6.

Program Davanje u vrijeme element. nepog. i dr. Katastrofa

35

obua godinje odjea godinje

100 pari 100 osoba

13. Kultura i sport

Sportska igralita
Sportska igralita Stadion Otoka Sportska dvorana na Dobrinji Sportska dvorana u u naselju Mojmilo Sportska dvorana u privatnoj koli Gazzaz Vistafon Dvorana u islam.kult. Centru Kralj Fahd Vanjska igralita 2 boarska igralita 4 igralita za mali Nogomet 20 koarkakih igralita 4 mjeovita- mali nog. Koarka 1- odbojka na pijesku 6 - maxi ah

Na opini se nalaze 2 multifunkcionalna igralita: u naselju Al. Polje C faza: mali nogomet, koarka, stoni tenis, boanje; u naselju Bua potok Srce: mali nogomet i maxi ah. Opina danas ima ureeno 37 sportskih ploha i izgraeno 35 djeijih igralita. Od petnaest osnovnih kola, 13 kola ima fiskulturne sale, a sve kole imaju vanjska igralita. Srednje kole imaju dva vanjska igralita. Do 1984. godine i odravanja Zimskih olimpijskih igara jedini sportski objekti na podruju novogradske opine bile su rekreacione i sportske povrine pri osnovnim kolama. Pred odravanje olimpijskih igara, ova opina dobija sportsku dvoranu koja je za vrijeme rata potpuno devastirana. Danas opina ima fudbalsko igralite stadion Otoka, sportsku dvoranu na Dobrinji i u okviru privatne kole Gazzaz. Radovi na izgradnji olimpijskog bazena na prostoru Otoke su u toku, uz finansirenje vie nivoa vlasti. U ratu devastirana Sportska dvorana u naselju Mojmilo je obnovljena. Na teritorije opine djeluje 38 sportskih klubova. Objekti za kulturu Opina raspolae multimedijalnim centrom za kino projekcije, pozorine predstave, koncerte itd. Kulturni centar na Dobrinji namijenjen je za izlobe, knjievne veeri, razna druenja. Dom kulture vrakino selo namijenjen je prvenstveno za manifestacije kulturno-umjetnikih drutava. U opini svake se godine u junu odrava kulturno-sportska manifestacija Novogradski dani, u trajanju mjesec dana, a pored toga odravaju se i kulturno sportske manifestacije u povodu obiljeavanja znaajnih datuma. Kulturno historijsko nasljee -Obiljeja XIV zimskih olimpijskih igara Olimpijsko selo Mojmilo i sportska dvorana Mojmilo. -Tunel DB koji je u ratu bio poznat kao jedini izlaz iz grada i tunel spasa za opkoljeno Sarajevo. Planirana je konzervacija objekta i izgradnja prikladnog turistikog kompleksa. -Prema Urbanistikom planu Grada Sarajeva za period 1986 2015. zatieni spomenici kulture svrstani u III kategoriju su: Memievi ardak, Merhemia kua, Hadihalilovia kua-restauracija u toku, kua porodice iga. Od posebnog je interesa obezbjeenje institucionalne podrke za ehidska mezarja i spomen-obiljeja poginulim u nedavnom ratu. -Na opini su vani vjerski objekti sve tri konfesije, a u toku je izgradnja novih u skladu sa urbanistikim planovima.

36

Graditeljsku batinu ine nepokretna kulturna dobra ljudskim radom stvorena ili oplemenjena vrijednost s naroitim kulturno-historijskim znaenjem za narode. Graditeljska batina opine Novi Grad: historijsko-memorijalni kompleksi i spomen obiljeja jedno, arheoloke zone i podruja pet, objekti stambene arhitekture tri, sakralni objekti tri, groblja i nadgrobni spomenici sedam, ukupno 19. Prirodna batina kantona obuhvata prirodne cjeline i pojedinana dobra, prema Prostornom planu povrina prirodnih cjelina u ha je 51.512 za kanton Sarajevo, za opinu nema podataka.

Ocjena stanja Stanje kapaciteta drutvenih djelatnosti openito karakterie nedovoljan broj objekata predkolskih ustanova, osnovnih i srednjih kola, u oblasti kulture nema kino-dvorana i dvorana za pozorine predstave, takoe nedovoljan je i broj sportskih objekata.

Iz prostorne osnove kantona - prostorni kapaciteti objekata kulture nisu u skladu sa potrebama stanovnitva. Distribucija objekata nije prostorno pratila razvoj kantona i ove opine, tako da je sa jedne strane izraena koncentracija prostornih kapaciteta razliitih djelatnosti kulture na podruju ueg centra gdje su smjeteni najatraktivniji sadraji kulture, tako da se sve znaajnije kulturne aktivnosti i manifestacije odvijaju na tom podruju. Na ostalim podrujima kantona odreeni sadraji kulture su manje ili nikako zastupljeni. Stanje okolia i kultura ivljenja Imajui u vidu gustu naseljenost urbanih dijelova opine, te veliki broj individualnih objekata bez odobrenja, puno je izazova za obezbjeenje humanijeg i kvalitetnijeg ivota. U svrhu sistematinog pristupa zatiti ivotne okoline Opina je uradila i usvojila vlastiti ekoloki plan LEAP. U cilju unapreenja okoline i ambijenta za ivljenje i poslovanje opina izdvaja znaajna sredstva iz budeta za realizaciju projekata na cijeloj teritoriji. Kultura ivljenja je strateki vana oblast i kroz razliite partnerske programe kontinuirano se radi na podizanju ekoloke svijesti imajui u vidu izmijenjenu demografsku sliku. Ocjena - Razvojne mogunosti koje proistiu iz geografskog poloaja Teritorij kojom raspolae opina Novi Grad prua mogunosti razvoja malih i srednjih preduzea u zonama koje su namijenjene za privredu, u zonama za izgradnju takvih objekata, a ta se mogunost prua naroito u podrujima Halilovii, Baii, Rajlovac, Donje i Gornje Telalovo polje. Svojim poloajem opina ima dobru saobraajnu povezanost sa drugim opinama kantona Sarajevo, kao i sa drugim kantonima. Prepreke u razvoju 1. Velika naseljenost, odnosno stihijsko naseljavanje opine Novi Grad, koju je uzrokovala bespravna individualna stambena izgradnja; 2. Nedostatak objekata drutvene infrastrukture; 3. Velika koncentracija zagaivaa i ostalih sadraja koji ugroavaju ovjekovu okolinu na teritoriji opine Novi Grad (gradska deponija, preista otpadnih voda, velika gustina saobraaja, sjedite depoa KJKP "Gras" /tramvajski i trolejbuski/, depo "Centrotransa", glavna plinska stanica, instalacije gasovoda u Butilama, benzinske pumpe, betonare i asfaltne baze, nedostatak i neopremeljnost naselja komunalnom infrastrukturom koja datira jo od prije 30 godina i dotrajalost postojee, nekontrolisano unitavanje poljoprivrednog i umskog zemljita u ratnom i postratnom periodu, zagaenost i neureenost korita svih rijeka koje prolaze kroz teritoriju Opine, velika preduzea iji se pogoni nalaze na teritoriji opine, a koja danas nisu u funkciji ili rade u dosta smanjenom intenzitetu). Navedeni objekti su prepreka razvoju iz razloga to se ne potuju ekoloki standardi, usvojeni propisi kao i nedovoljna kontrola od strane nadlenih kantonalnih inspekcijih slubi.

OSNOVNI PODACI O FEDERACIJI BiH, KANTONU SARAJEVO I OPINI NOVI GRAD

Pokazatelj Obiljeje FBiH Kanton Opina

37

Povrina Stanovnitvo Gustina naseljenosti Starosna struktura (%) 30.06. 2005. g.

km

GDP (2004) Zaposleni ( 2005.) Nezaposleni ( 2005.) Radna snaga Uee radne snage u ukupnom stanovnitvu Stopa nezaposlenosti Izvoz (2005) Uvoz (2005) Pokrivenost uvoza izvozom

<15 15-64 65> mlrd USD broj broj % % mil. KM mil. KM %

26.110 2.323.339 89 18,22 70,34 11,44 5,66 388.418 338.270 726.688 31,28 46,54 2.625 7.779 33,7

Sarajevo 1.277,3 401.696 321 16,45 70,06 13,49 2,02 93.561 67.500 161.061 40,09 41,91 546 2.905 18,8

Novi Grad 47,2 119.903 2.540 15,32 74,27 10,40 19.530* 18.646 38.176 31,8 48,84

*uzeti su podaci o zaposlenom stanovnitvu opine

Stopa rasta broja stanovnika nije samo posljedica prirodnog rasta, ve, mnogo vie, ekonomskih migracija stanovnitva i drugih faktora, pa se moe oekivati da broj stanovnika opine Novi Grad 2015. g. bude mnogo vei od trenutnih 119.903 stanovnika. Sam trend migracija koji se moe pratiti u periodu 2001-2005. godina pokazuje da je zabiljeen priliv novih 8615 stanovnika, ukljuivi i poveanje prirodnim rastom od priblino 1.100 djece. Dakle, ekonomski i splet razliitih sociolokih faktora doprinose ubrzanom poveanju broja stanovnika opine Novi Grad, te bi ukupna populacija ove opine 2015. godine mogla dosei 138.700 stanovnika, ili i vie ako se posmatra iri spektar faktora koji utiu na demografske promjene.

Ekonomija i biznis
1. Finansijski indikatori ekonomije (podaci AFIP-a) Ostvareni rezultati poslovanja 862 pravna lica, po podrujima: A. poljoprivreda, lov i umarstvo 5; B. rudarstvo 1; C. preraivaka industrija 126; D. snabdijevanje el. energijom, gasom i vodom 2; E. graevinarstvo 90; F. trgovina

38

na veliko i malo 410; G. ugostiteljstvo 12; H. saobraaj, skladitenje i veze 81; I. finansijsko posredovanje 5; J. poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 99; K. obrazovanje 2; L. zdravstvena i socijalna zatita 8; M. ostale javne, drutvene, socijalne i line uslune 21. Tabela 1. Struktura pravnih lica
Podruja poljop. lov i um. Rudarstvo prera.ind. snabdjev. el.g.v. Graevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraaj i veze Finan. posred. Poslov. nek.i p.u. Obrazovanje Zdrav. i soc. z. Ostalo Ukupno A B C D E F G H I J K L M Broj pravnih lica 5 1 126 2 90 410 12 81 5 99 2 8 21 862 Struktu ra 0,58% 0,12% 14,62% 0,23% 10,44% 47,56% 1,39% 9,40% 0,58% 11,48% 0,23% 0,93% 2,44% 100,00%

Na podruju opine Novi Grad Sarajevo, prema dostavljenim knjigovodstvenim bilansima stanja i uspjeha bila su 862 pravna lica. Struktura najbrojnijih: trgovina 47,56 %, preraivaka industrija 14,62%, graevinarstvo 10,44 %, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 11,48 %. Zbirna tabela - Ukupni rezultati
Finansijski indikatori 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10 11 Ukupan prihod Ukupnan rashod Neto dobit Gubitak Akumulirani gubitak Ukupna aktiva/pasiva Stalna sredstva Tekua sredstva Gubitak iznad visine kapit. Kapital Dugorone obaveze Tekue obaveze Prosjean broj zaposlenih na bazi ef. sati rada Prosjena neto plata po zaposlenom 2004 862 pravna lica 1.333.965.886 1.353.150.973 33.190.856 55.125.127 133.733.841 1.557.228.291 958.074.481 577.790.544 20. 950.882 690.357.877 360.492.620 506.377.794 10.432 616 2005 862 pravna lica 1.659.913.709 1.661.757.390 47.592.066 53.616.460 156.134.353 1.891.181.557 1.093.928.650 755.892.887 41.127.104 721.226.901 492.898.322 677.056.334 11.016 645 Index 124 122 143 97 117 121 114 131 196 104 137 133 106 105

I. Pokazatelji ekonominosti -Ukupan prihod prema ukupnim trokovima% -Ukupan gubitak po radniku u KM II. Pokazatelji rentabilnosti -Odnos dobiti i kapitala% III. Pokazatelji finansijske stabilnosti i likvid. -Uee stalnih sredstava u poslovnim sred.% -Odnos izmeu gotovine prema tekuim obavez.% -Odnos potraiv. i ulaganja prema ukupnim obavez.%

2004. 98,6 5.284 4,8 61,5 8,9 31,9

2005. 99.9 4.867 6,6 57,8 9,1 33,3

Ind. 101,3 92 137,3 94,0 103,2 104,5

39

IV Drugi pokatazelji -Oprema po radniku u KM -Akumulirana dobit po radniku

17.306 11.804

18.635 15.398

108 130

Privatna preduzea sa veim ostvarenim prihodom: Interex 151,2 mil. KM, Vf komerc 128,3 mil.KM, Robot komerc 97,5 mil. KM, Asa Pva 37,9 mil. KM, Asa Pss 21,2 mil. KM, Zveevo komerc 15,3 mil. KM, F Auto centar sa 14,9 mil. KM, Wurth BH 11,3 mil. KM, Imzit komerc 8,3 mil. KM, Planika fleks 7,9 mil. KM, Brojler 7,6 mil. KM, Fabulas 7,5 mil. KM, Neuron komerc 7,7 mil. KM, Euroasfalt 7,1 mil. KM, Kovinoplastika 6,3 mil. KM, Telma 5,7 mil. KM, Aluplast 4,3 mil. KM, Oki 4,0 mil.KM, CPU 2,9 mil. KM. Privatizovana preduzea sa veim prihodom: Cts Eurolines 25,8 mil. KM, Merkur 29,4 mil. KM, Sprind 12,3 mil KM, Bitumenka 12,1 mil. KM, Step 8,2 mil. KM, Intereuropa Rtc 6,7 mil. KM, Uniklima 4,7 mil. KM, Dijamant 3,7 mil. KM, TP Dc Sarajevo 3,9 mil. KM. Dravna preduzea sa veim prihodom: JKP Gras 53,7 mil. KM, JKP Toplane 43,2 mil. KM, ica (privatizovana poetkom 2006.g.) 13,6 mil. KM, E-Tds (privatizovan poetkom 2006.g.) 5,5 mil.KM. Preduzea sa veom ostvarenom dobiti: Robot-komerc 2,7 mil. KM, Asa Pva 1,4 mil. KM, Wurth BH 1,7 mil. KM. Preduzea sa veim ostvarenim gubitkom: JKP Gras 7,1 mil. KM, JKP Toplane 3,1 mil. KM, Zrak 2,04 mil. KM, ica 1,1 mil. KM, Interex 1,2 mil. KM, Geodetski zavod 0,6 mil. KM. Pojedinani podaci o finansijskim pokazateljima preduzea nisu potpuni, jer ne raspolaemo informacijama. Bilans stanja, u pasivnom bilansu kapital uestvuje sa 38%, a ukupne obaveze sa 62%. Dugorone obaveze vee su za 37%, a tekue obaveze za 33% u odnosu na 2004. godinu. U 2005. godini zabiljeeni su ohrabrujui koraci u stvaranju jedinstvenog trita u BiH i to jaanjem centralnih institucija na nivou drave i usvajanjem jedinstvenih propisa, nadalje zabiljeen je rast tednje a sa tim i potencijalnog investicionog kapitala, odran je stabilan kurs KM i nizak nivo inflacije. Meutim, i pored tih pozitivnih pomaka, stanje u privredi je i dalje veoma sloeno i teko. To su i konstatacije Privredne komore KS u njihovoj informaciji o stanju i aktuelnostima privrede u 2005. godini. Preraivaka industrija, koja u kantonu Sarajevo, prema podacima Komore, nije dostigla ni treinu proizvodnje iz predratnog perioda, nedostaje sistemski pristup, odsustvo stratekog razvoja industrije, a izostala je i finansijska podrka izvozno orijentisanoj privredi. Nisu definisani nosioci tehnolokog unapreenja, izvoza, strukturalnog prilagoavanja itd. to bi trebalo da se definie u razvojnoj strategiji za ovu privrednu granu. U graevinarstvu su u 2005. godini izostale vee investicije, tako da je angaovanje graevinskih kapaciteta bilo nedovoljno, iako postoje veoma znaajni potencijali u ovoj grani. Osim toga realizacijom, kapitalnih investicija upoljavaju se i druge privredne grane, znaajno poveava zaposlenost. Prema ocjeni Komore, u ovoj grani prisutna je nelojalna konkurencija, rad na crno, nedovoljna kontrola, kadrovska problematika i tehnika neopremljenost, problem bankovnih garancija. Potanske i telekomunikacijske usluge imaju pozitivan trend kretanja. Telekomunikacijske usluge vezano za internet konekciju imale su rast od 13,6%, a mobilna telefonija od 7,5%. Turizam, koji zauzima sve znaajniju panju u KS, iji su potencijali veliki, ali neiskoriteni, prua velike mogunosti za ulaganje, meutim grad Sarajevo nema zvanian prepoznatljiv turistiki brend, a izostala je i znaajnija podrka vlasti na razvoju sajamskog turizma kome grad pretenduje. Finansijski sektor: u cilju jaanja trine pozicije u proteklom periodu u bankarskom sektoru desili su se procesi koncentracije kapitala kroz integraciju najveih banaka, smanjenja broja banaka, a procjenjuje se da e se taj trend nastaviti. Porasli su depoziti stanovnitva, depoziti privatnih preduzea, tedni depoziti, a kamatne stope komercijalnih banaka nastavile su silazni trend. Kontinuirano poslovanje sa visokim gubitkom KJKP Gras i Toplana, nalae potrebu da navedena preduzea zajedno sa osnivaem KS izrade dugoroan program finansijske konsolidacije, prije svega preispitivanje trokova u poslovanju mogunost tednje i racionalizacije, kao i realizacija razvojnih programa koji e omoguiti ekonominije poslovanje. Tabela 2. Broj zaposlenih na bazi ef. sati rada po podrujima
Podruje 2004. 2005. % Ind.

40

Poljop. lov i um. Rudarstvo Prera.ind. Snabdjev. el.g.v. Graevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraaj i veze Finan. posred. Poslov. nek.i p.u. Obrazovanje Zdrav. i soc. z. Ostalo Ukupno

9 23 2.400 413 913 3.012 26 1.340 24 607 3 220 1.442 10.432

14 28 2.197 391 922 3.723 25 1.325 30 613 8 233 1.507 11.016

0,13% 0,25% 19,94% 3,55% 8,37% 33,80% 0,23% 12,03% 0,27% 5,56% 0,07% 2,12% 13,68% 100,00%

156 122 92 95 101 124 96 99 125 101 267 106 105 106

Broj zaposlenih na bazi efektivnih sati rada se poveao za 6% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 11.016 lica. Od ukupnog broja zaposlenih, na trgovinu odnosi se 33,80%, na preraivaku industriju 19.94%, saobraaj, skladitenje i veze 12,03 %, na ostale javne, drutvene, socijalne i line uslune djelatnosti 13,68%.

Tabela 3. Ukupan prihod po podrujima u KM

Podruje Poljop. lov i um. Rudarstvo Prera.ind. Snabdjev. el.g.v. Graevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraaj i veze Finan. posred. Poslov. nek.i p.u. Obrazovanje Zdrav. i soc. z. Ostalo Ukupno 2004. 478.290 1.378.217 109.200.800 45.840.917 45.902.251 882.323.786 437.844 108.337.199 2.174.356 32.969.006 49.691 5.945.785 98.927.744 1.333.965.886 2005. 600.167 1.388.043 138.939.172 44.482.315 54.246.345 1.165.234.898 456.194 120.932.526 2.457.829 26.840.545 137.500 6.599.508 97.598.667 1.659.913.709 % 0,04% 0,08% 8,37% 2,68% 3,27% 70,20% 0,03% 7,29% 0,15% 1,62% 0,01% 0,40% 5,88% 100,00% Ind. 126 101 127 97 118 132 104 111 113 81 277 111 99 124

U 2005. godini pravna lica su ostvarila 1.659 miliona KM ukupnog prihoda ili 24% vie u odnosu na 2004. godinu. U ostvarenom prihodu trgovina je uestvovala sa 70,2%, preraivaka industrija sa 8,37%, saobraaj, skladitenje i veze sa 7,29%, ostale javne, drutvene, socijalne i line uslune djelatnosti 5,88%. Tabela 4. Ukupni trokovi po podrujima
Podruje Poljop. lov i um. Rudarstvo Prera.ind. Snabdjev. el.g.v. Graevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraaj i veze Finan. posred. Poslov. nek.i p.u. Obrazovanje Zdrav. i soc. z. Ostalo 2004. 465.801 1.370.989 114.861.188 52.326.274 45.478.886 866.054.022 521.998 112.712.452 1.303.159 51.286.299 49.494 5.836.433 100.883.978 2005. 597.231 1.682.810 138.123.981 47.511.664 53.689.992 1.138.834.301 511.236 125.994.768 2.138.875 47.642.575 130.572 6.399.572 98.499.813 % 0,04% 0,10% 8,31% 2,86% 3,23% 68,53% 0,03% 7,58% 0,13% 2,87% 0,01% 0,39% 5,93% Ind. 128 123 120 91 118 132 98 112 164 93 264 109 98

41

Ukupno

1.353.150.973

1.661.757.390

100,00%

123

U 2005. godini ukupni trokovi iznosili su 1.661 miliona KM ili 23% vie u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupno ostvarenih trokova, na trgovinu otpada 68,53%, na preraivaku industriju 8,31%, na saobraaj, skladitenje i veze 7,58 %, na ostale javne, drutvene, socijalne i line uslune djelatnosti 5, 93%. Tabela 5. Neto dobit po podrujima
Podruje Poljop. lov i um. Rudarstvo Prera.ind. Snabdjev. el.g.v. Graevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraaj i veze Finan. posred. Poslov. nek.i p.u. Obrazovanje Zdrav. i soc. z. Ostalo Ukupno 2004. 15.388 7.228 2.348.144 118.645 595.835 22.846.543 1.185 3.788.981 863.203 2.127.651 138 118.564 359.351 33.190.856 2005. 12.214 0 4.668.784 127.343 1.125.001 34.842.316 6.398 2.662.774 489.333 2.402.488 4.849 205.760 1.044.896 47.592.066 % 0,03% 0,00% 9,81% 0,27% 2,36% 73,21% 0,01% 5,59% 1,03% 5,05% 0,01% 0,43% 2,20% 100,00% Ind. 79 199 107 189 153 539 70 57 112 174 291 143

U 2005. godini ostvarena je neto dobit preko 47 miliona KM to je vie za 43% u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupno zabiljeene dobiti 73,21 % otpada na trgovinu, 9,81 % na preraivaku industriju, 5,59 % saobraaj, skladitenje i veze, 5,05% poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge. Tabela 6. Gubitak po podrujima
Podruje Poljop. lov i um. Rudarstvo Prera.ind. Snabdjev. el.g.v. Graevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraaj i veze Finan. posred. Poslov. nek.i p.u. Obrazovanje Zdrav. i soc. z. Ostalo Ukupno 2004. 3.102 0 8.495.857 6.604.002 237.937 8.422.826 85.846 8.307.079 0 20.568.533 0 9.488 2.390.457 55.125.127 2005. 9.450 294.767 4.471.384 3.156.692 666.476 11.459.197 64.125 7.925.097 174.100 23.355.725 0 7.456 2.031.991 53.616.460 % 0,02% 0,55% 8,34% 5,89% 1,24% 21,37% 0,12% 14,78% 0,32% 43,56% 0,00% 0,01% 3,79% 100,00% Ind. 305 53 48 280 136 75 95 114 79 85 97

Prema podrujima 43,56 % gubitka otpada na poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge, 21,37% na trgovinu, 14.78 % na saobraaj, skladitenje i veze, 8,34% na preraivaku industriju, 5.89% na snabdijevanje elektrinom energijom, gasom i vodom. Tabela 7. Prosjena neto plaa po podrujima
Podruje A B C 2004. 372 322 356 2005. 297 271 404 Ind. 79 84 113

42

D E F G H I J K L M Prosjek

780 364 585 316 1.207 1.219 465 331 751 721 616

852 400 575 322 1.265 1.290 532 176 724 757 645

109 109 98 102 104 106 114 53 96 105 105

U 2005. godini prosjene plae bile su najvie u finansijskom posredovanju 1.290 KM, saobraaju, skladitenje i veze 1.265 KM, snabdijevanje elektrinom enegijom, gasom i vodom 852 KM, ostale javne, drutvene, socijalne i line uslune djelatnosti 757 KM, zdravstvena i socijalna zatita 724 KM. Tabela 8. Aktiva po podrujima
Podruje Poljop. lov i um. Rudarstvo Prera.ind. Snabdjev. el.g.v. Graevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraaj i veze Finan. posred. Poslov. nek.i p.u. Obrazovanje Zdrav. i soc. z. Ostalo Ukupno 2004. 222.404 1.324.596 339.314.893 92.748.039 46.584.848 589.424.040 1.986.828 186.756.600 6.440.418 198.587.460 68.178 6.978.298 86.791.689 1.557.228.291 2005. 354.557 1.003.100 359.225.573 88.512.340 67.729.305 789.404.428 2.171.320 210.362.703 17.774.786 252.313.604 93.125 5.901.039 96.335.677 1.891.181.557 % 0,02% 0,05% 18,99% 4,68% 3,58% 41,74% 0,11% 11,12% 0,94% 13,34% 0,00% 0,31% 5,09% 100,00% Ind. 159 76 106 95 145 134 109 112 276 127 136 85 111 121

Vrijednost ukupne aktive je porasla sa 1.557 miliona KM u 2004. na 1.891 milion KM u 2005. godini ili za 21%. U ukupnoj aktivi trgovina uestvuje sa 41,74 %, preraivaka industrija sa 18,99 %, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 13,34 %, saobraaj, skladitenje i veze 11,12 %. Tabela 9. Stalna sredstva po podrujima
Podruje Poljop. lov i um. Rudarstvo Prera.ind. Snabdjev. el.g.v. Graevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraaj i veze Finan. posred. Poslov. nek.i p.u. Obrazovanje Zdrav. i soc. z. Ostalo Ukupno 2004. 53.192 268.028 279.794.213 65.419.735 18.797.422 320.629.276 1.501.690 138.154.222 4.238.038 74.190.917 0 5.363.061 49.664.687 958.074.481 2005. 64.919 276.287 291.952.791 62.576.762 16.321.760 398.390.653 1.637.863 153.266.977 12.741.792 101.716.968 0 4.589.768 50.392.110 1.093.928.650 % 0,01% 0,03% 26,69% 5,72% 1,49% 36,42% 0,15% 14,01% 1,16% 9,30% 0,00% 0,42% 4,61% 100,00% Ind. 122 103 104 96 87 124 109 111 300 137 86 102 114

43

Stalna sredstva u 2005. godini iznose 1.093 miliona KM i za 14% su vea u odnosu na 2004. godinu. Na trgovinu otpada 36,42 %, na preraivaku industriju 26,69 %. Tabela 10. Tekua sredstva po podrujima
Podruje Poljop. lov i um. Rudarstvo Prera.ind. Snabdjev. el.g.v. Graevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraaj i veze Finan. posred. Poslov. nek.i p.u. Obrazovanje Zdrav. i soc. z. Ostalo Ukupno 2004. 145.784 1.056.568 58.238.547 27.328.304 27.258.479 255.889.992 406.654 47.763.519 2.202.380 124.049.686 54.276 1.615.237 31.781.118 577.790.544 2005. 259.669 528.961 65.784.326 25.935.578 50.791.198 376.860.259 446.802 56.242.291 4.947.704 133.010.088 79.413 1.311.271 39.695.327 755.892.887 % 0,03% 0,07% 8,70% 3,43% 6,72% 49,86% 0,06% 7,44% 0,65% 17,60% 0,01% 0,17% 5,25% 100,00% Ind. 178 50 113 95 186 147 110 118 225 107 146 81 125 131

Ukupna vrijednost tekuih sredstava u 2005. poveala se za 31% u odnosu na 2004. godinu i iznosi 755,8 miliona KM. Na trgovinu otpada 49,86%, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 17,6%, preraivaku industriju 8,7%, saobraaj, skladitenje i veze 7,44 %, Tabela 11. Kapital po podrujima
Podruje Poljop. lov i um. Rudarstvo Prera.ind. Snabdjev. el.g.v. Graevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraaj i veze Finan. posred. Poslov. nek.i p.u. Obrazovanje Zdrav. i soc. z. Ostalo Ukupno 2004. 78.654 139.995 262.103.656 4.246.860 16.073.170 192.241.227 1.384.423 114.219.696 1.545.657 60.111.702 0 4.985.440 33.227.397 690.357.877 2005. 89.869 43.082 266.647.006 3.167.511 16.618.977 227.167.084 1.337.449 109.203.456 2.078.333 57.448.687 8.656 4.266.648 33.150.143 721.226.901 % 0,01% 0,01% 36,97% 0,44% 2,30% 31,50% 0,19% 15,14% 0,29% 7,97% 0,00% 0,59% 4,60% 100,00% Ind. 114 31 102 75 103 118 97 96 134 96 86 99 105

Ukupna vrijednost kapitala u 2005. iznosi 721,2 miliona KM i za 5% je vea u odnosu na 2004. godinu. Preraivaka industrija u ukupnoj vrijednosti kapitala uestvuje sa 36,97 %, trgovina 31,5%, saobraaj, skladitenje i veze 15,4 %, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 7,97%. Tabela 12. Obaveze po podrujima
Djelatnost Poljop. lov i um. Rudarstvo Prera.ind. Snabdjev. el.g.v. Graevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo 2004. 143.750 1.184.601 77.211.237 88.501.179 30.511.678 397.182.813 602.405 2005. 264.688 960.018 92.578.567 85.344.829 51.110.328 562.237.344 833.871 % 0,02% 0,08% 7,91% 7,29% 4,37% 48,06% 0,07% Ind. 184 81 119 96 168 142 101

44

Saobraaj i veze Finan. posred. Poslov. nek.i p.u. Obrazovanje Zdrav. i soc. z. Ostalo Ukupno

72.536.904 4.894.761 138.475.758 68.178 1.992.858 53.564.592 866.870.414

101.159.247 15.696.453 194.864.917 84.469 1.634.391 63.185.534 1.169.954.656

8,65% 1,34% 16,66% 0,01% 0,14% 5,40% 100,00%

139 321 141 124 82 118 135

Ukupan iznos obaveza u 2005. poveao se za 35% u odnosu na 2004. godinu i iznosi 1.169. miliona KM. U ukupnim obavezama na trgovinu otpada 48,06%, na poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 16,66%. Struktura obrtnika na podruju opine Novi Grad Ukupno 1.598 poreskih obveznika, od ega: samostalna trgovinska radnja 251, samostalna ugostiteljska radnja 131, samostalna zanatska radnja 168, samostalna zanatsko-trgovinska radnja 35, domaa radinost 283, samostalna djelatnost 40, agencije 98, prevoznika djelatnost 416, advokati 6, medicinske ustanove 17, ostale djelatnosti 153. Strane investicije (znaajnije)

-do 2000. g. C.D.E. B (Interex) Stup i Cementni terminal u ul. Halilovii

-2001.g. i 2002.g. Intereuropa RTC: privatizacija i ulaganja -2002.g. i 2003 g.- Ind. trikotae ik: - privatizacija i ulaganja -2004.g. TP DC Sarajevo - (trgovina) privatizacija i ulaganja -2005.g. Bosmal, Merkator, Grawe, Podravka.

Zajednika ulaganja - 2003.g. Zajednika ulaganja: preduzee Uniklima sa partnerom iz Slovenije Izvoz uvoz Izvoz u 2005. godini: Industrija ica 4.337.145 KM, Zrak 564.948 KM, Ind. trikotae ik 689.165 KM, Bitumenka 2.535.717 KM, Uniklima 1.827.613 KM; Saobraaj Cts Eurolines 8.330.373 KM; Graevinarstvo Step 2.571.052 KM. Uvoz: Industrija ica 6.834.755 KM; Bitumenka 1.731.407 KM, Uniklima 2.021.455 KM, Ind. trikotae ik 170.462 KM, Saobraaj Gras 7.482.196 KM, Graevinarstvo Step 1.989.276 KM, Dijamant 766.844 KM. Finansijske institucije Filijale banaka: Hypo Alpe-Adria banka-Podrunica Sarajevo, HVB Central profit banka, Raiffeisen bank, Volksbank, ABS banka, CBS banka, Union banka. Poljoprivreda Struktura zemljita (u ha) katastarski podaci
VRSTA Polja Vonjaci Travnjaci Panjaci Visoko kultivirano (staklenici) Navodnjavano zemlj. ume TOTAL Neobradivo zemlj. Privatno vlasnitvo Ukupno 924 375 461 167 1.038 2.965 285 Dravno vlasnitvo ukupno 210 25 154 42 257 688 857 TOTAL 1.124 400 615 209

1.295 3.653 1.143

45

Iz prethodnog grafikona se moe vidjeti da opina nema veih povrina odgovarajueg zemljita za poljoprivredu i razvoj stoarstva, kao i to da se zemljite koristi za izgradnju kua ili komercijalnih objekata, ime se smanjuje potencijal za razvoj ove privredne grane. Dio Sarajevskog polja koje pripada opini Novi Grad - Donje Telalovo polje, moe se koristiti za proizvodnju povra i plasteniku proizvodnju. Podruje kantona (iz Prostorne osnove KS) raspolae sa oko 51.933 ha poljoprivrednog zemljita to ini 40,8% njegove ukupne povrine. Stepen koritenja zemljita na KS, posebno obradivog, je nizak. Sarajevski kanton pokazuje nedostatak obradivog zemljita. Obradive povrine uestvuju sa 31%. Prosjena povrina gazdinstva u kantonu Sarajevo je 3,0 ha koji je izdijeljen, u prosjeku, na 7-8 odvojenih parcela, usitnjenost posjeda predstavlja veliki problem. Odnos poljoprivrednog zemljita po stanovniku na KS je 0,129 ha (svjetski prosjek je 0,40) a obradivog zemljita 0,051 ha (svjetski prosjek 0,17 ha), to znai da je stanje u kantonu daleko ispod definisanih svjetskih normi. Na opini Novi Grad odnos poljoprivrednog zemljita po stanovniku je 0.023 ha, a obradivog zemljita 0,015. Ocjena stanja (iz Prostorne osnove KS) Deficit u obradivom zemljinom prostoru, struktura poljoprivrednog posjeda (usitnjenost i fragmentarnost), kao i raspoloivost kategorija zemljita predstavljaju limitirajue faktore u planiranju razvoja proizvodnje hrane. ume i umska zemljita (iz Prostorne osnove KS) u ukupnoj povrini kantona se iskazuju kao dominantna 71.805 ha ili 56,4%. Uzurpiranost ovog zemljita je najvea na podruju opina Hadii i Ilida. Poljoprivredni posjedi i ume- podaci katastar
Posjed Broj posjeda Zajedno povrina svih posj Prosjena povrina po posj privatni 12.683 2.965 o,233 ha ha Dravni 688 ha

Vrsta kulture-procjena 2005.g.

Kultura ito Industrijske biljke Povre ajevi I mirodije Trava Jagodiasto voe Stona hrana Ostalo Privatno (u ha) 43 479 461 56 108 Dravno (u ha) TOTAL

154

615

Stoarstvo-procjena 2005.g.
Vrsta Govea stoka Svinje Perad Ovce Koze Privatno 660 63 15.000 600 290 Dravno

Turizam Na opini Novi Grad broj poslovnih jedinica je 4, broj soba 420 i broj leajeva 1.035. Hotel Exclusiv je novi hotel smjeten u naselju Rajlovac. U 2005. godini, prema statistikim podacima, broj turista koji je boravio na opini Novi Grad bio je 2.185, od toga domai turisti 767, strani turisti 1.418. Broj noenja turista bio je 4.874, od ega domai 1.798, strani 3.076. Kapaciteti za podrku poduzetnitva -Centar za razvoj biznisa Novi Grad je zajedniki projekat Opine Novi Grad Sarajevo i Sarajevske regionalne razvojne agencije SERDA. Prostor centra je namjenski ureen i svojim prostornim uslovima, solidnom informatikom podrkom moe odgovoriti namjeni prije svega pruanje pomoi MSP kod registracije preduzea, pomo u izradi biznis-plana i pruanje drugih informacija.

46

-Banke na opini Novi Grad III Lokalna vlast Opina u okviru samoupravnog djelokruga: -osigurava uslove za potivanje i zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom -osigurava lokalne potrebe stanovnitva u obrazovanju, radu i zapoljavanju, oblasti brige o djeci, socijalne zatite, kulture, fizike kulture i sporta, zatite ivotinja i bilja i zatite ovjekove okoline, -vodi urbanistiko stambenu politiku od znaaja za opinu i njen razvoj -upravlja opinskom imovinom -priprema, sufinansira i prati izgradnju komunalne infrastrukture iz nadlenosti Opine -osigurava uslove rada lokalnih radio i TV stanica u skladu sa zakonom -vodi brigu o turistikim resursima opine -osigurava koritenje i upravljanje lokalnim graevinskim zemljitem -osigurava javni red i mir -obavlja upravne poslove iz samoupravnog djelokruga -pored ovih, opina obavlja i poslove kantonalne uprave zakonom prenesene na opinskog naelnika Opina ima svojstvo pravnog lica i radi po statutu koji je u skladu sa Ustavom Federacije, kantonalnim Ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. Statut opine usvaja Opinsko vijee dvotreinskom veinom. Opinsku vlast ine Opinsko vijee (zakonodavno normativna), opinski naelnik i slube za upravu (izvrna) Opinsko vijee je predstavniko tijelo graana (31 vijenik) i organ vlasti u opini, koji svoju funkciju vri u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom Opine. Opinsko vijee donosi propise i akte u okviru prava i dunosti Opine i obavlja i sve druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom Opine, a naroito (donosi Statut Opine, Poslovnik o svom radu, obrazuje radna tijela, bira predsjedavajueg Opinskog vijea i njegovog zamjenika, sekretara i lanove radnih tijela Opinskog vijea, donosi budet i izvjetaj o izvrenju budeta, donosi programe razvoja za odreene oblasti, propise o opinskim

porezima i taksama, osniva JP i JU i druga pravna lica, raspisuje referendum, donosi propise o osnivanju i organizaciji organa uprave, utvruje nazive naseljenih mjesta). Predsjedavajui Opinskog vijea zastupa Opinsko vijee i predsjedava sjednicom Opinskog vijea. Svoju dunost obavlja profesionalno. Predsjedavajui Opinskog vijea ima svoje zamjenike koji pomau u radu predsjedavajueg i po njegovim ovlatenjima obavlja odreene poslove iz njegovog djelovanja. Za razmatranje i pripremu akata, praenje i prouavanje pitanja iz pojedinih oblasti, Poslovnikom o radu Opinskog vijea obrazovano je 15 komisija: Komisija za statut, Komisija za budet, Komisija za zatitu ljudskih prava, Komisija za predstavke, Komisija za izbor i imenovanje, Komisija za odlikovanja, nagrade i druga priznanja, Komisija za prostorno ureenje i zatitu okoline, Komisija za odnose sa vjerskim zajednicama, Komisija za boraka pitanja, Komisija za obiljeavanje znaajnih dogaaja i linosti, Komisija za ravnopravnost spolova, Komisija za pitanja mladih, Komisija za saradnju sa lokalnim zajednicama u BiH i inostranstvu, Mandatsko - imunitetska komisija, Komisija za dodjelu stanova kojima raspolae Opina. Opinski naelnik bira se neposrednim i tajnim izborima na cijelom podruju opine, na nain utvren zakonom. Opinski naelnik je izvrno-upravni organ Opine. Opinski naelnik svoju dunost obavlja profesionalno, predstavlja i zastupa Opinu. Odgovoran je za zakonito i struno obavljanje prenesenih poslova kantonalne, odnosno federalne uprave. Opinski naelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga opine, nadlean je za: -sprovoenje opinske politike, izvravanja opinskih propisa i opinskih akata i izvravanje prenesenih nadlenosti opine od strane kantona -imenovanje i smjenjivanje svih opinskih slubenika i namjetenika -osigurava saradnju opinskih slubenika sa ombdusmenima -podnosi prijedlog izvjetaja Opinskom vijeu i javnosti o provoenju opinske politike i svojih aktivnosti

47

-obavjetava Skuptinu Kantona, odnosno kantonalne organe o izvravanju kantonalne politike i kantonalnih zakona i drugih propisa i meunarodnih ugovora, kao i o stanju u odgovarajuoj oblasti, kad je izvravanje te politike i tih zakona odnosno meunarodnih ugovora povjereno opini. Struktura organizacije Opine Novi Grad Sarajevo -Opinsko vijee: predsjedavajui Opinskog vijea, Sluba za poslove Opinskog vijea -Kabinet opinskog naelnika: sekretar Opinskog organa dravne slube, Savjet opinskog naelnika Opinske slube za upravu: 1.Opinska sluba za privredu, obrazovanje, kulturu, sport i informisanje 2.Opinska sluba za boraka pitanja 3.Opinska sluba za finansije 4.Opinska sluba za urbanizam i stambene poslove 5.Opinska sluba za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina 6.Opinska sluba za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, izbjegla i raseljena lica 7.Opinska sluba za opu upravu i lokalnu samupravu 8.Opinska sluba za obnovu, razvoj i komunalne poslove Posebne opinske slube 1.Kabinet opinskog naelnika 2.Sluba civilne zatite 3.Sluba za inspekcijske poslove 4.Sluba za zajednike poslove U opini djeluje Opinsko parvobranilatvo kao poseban organ u funkciji zakonskog zastupnika Opine. Najvei rezultati Opine -modernizacija uprave i administracije verifikovane ISO standardom 9001:2000 i obezbijeen kvalitetan servis za graane -stepen upravnog rjeavanja preko 85%, praeno informatikim programom Dokument menadment u koji je ukljueno 140 slubenika -ustanovljena procedura za donoenje i transparentno rasporeivanje budeta u partnerstvu sa graanima -desetine izgraenih privredno-poslovnih i kulturno-sportskih objekata na bazi kvalitetnog urbanog planiranja koje obezbjeuje ambijent za bre investiranje, poslovanje i kvalitetniji ivot -izraeni savremeni objekti: Multimedijalni centar, sportska dvorana Dobrinja, stadion Otoka, O Osman Nuri Hadi, O Dobroevii, Dom zdravlja Sarajpolje, a u izgradnji: Bazen Otoka, Sportska dvorana Mojmilo, Srce Bua Potok, Bosmal City Centar, O na Sokolju. -obnovljena stambena i komunalna infrastruktura 85% -u cijelosti provedena implementacija imovinskih zakona -kulturni sadraji i programi priblieni graanima (Novogradski dani kulture, Sarajevo film festival i redovni programi za uenike i djecu koji afirmiu takmienja iz znanja, umjetnosti...) -aktivno ukljuivanje omladinske politike na lokalnom nivou Savjetodavni odbor mladih pri Kabinetu naelnika -izraen Lokalni ekoloki akcioni plan za zatitu okolia (Leap) -ureen je Centar za razvoj biznisa u cilju podrke brem zapoljavanju -svake godine se stipendiraju nadareni uenici i studenti (oko 300 stipendista) -uvedena praksa realizacije projekata za teko bolesne -sa vlastitim projektom Opina provodi prevenciju narkomanije -kontinuirana pomo nevladinim i neprofitnim organizacijama -aktivno partnesrtvo sa gradskom i kantonalnom upravom na zajednikim investicijama -znaajno popravljen imid Opine -Opina je dobitnik meunarodnog priznanjZlatna zvijezda IV. Opinsko finansiranje i budet

48

Opina Novi Grad Sarajevo je u skladu sa Zakonom o budetima/proraunima FBiH razvila Procedure za donoenje budeta u skladu sa Iso standardom 9001:2000. Usvojenom procedurom utvreno je da: -u julu tekue godine opinski naelnik donosi smjernice i uputstva za pripremu budeta -do 01. septembra opinske slube dostavljaju svoje finansijske planove -do 15 oktobra opinski naelnik predlae nacrt budeta Opinskom vijeu -Opinsko vijee razmatra nacrt budeta -usvojeni nacrt budeta se daje u javnu raspravu u trajanju od najmanje 21 dan -opinski naelnik do 15. novembra utvruje prijedlog budeta -Opinsko vijee razmatra i usvaja Budet opine za narednu godinu do 31. 12. tekue godine U sklopu javne rasprave o nacrtu Budeta svoje svoje uee sa prijedlozima, sugestijama i miljenjima organizovano uzimaju sve mjesne zajednice sa podruja opine Novi Grad, kao i svi drugi subjekti i graani zainteresovani za kreiranje budeta opine. Najvainiji prihodi opinskog budeta su: -porez na promet od nepokretnosti -prihod od zemljine rente -prihod od iznajmljivanja poslovnih prostora i garaa u vlasnitvu opine -komunalne takse -naknada za puteve iz cijene nafte i naftnih derivata -tekui grant iz budata Kantona Sarajevo Pobrojani prihodi ne pripadaju u cijelosti opini ve se dijele sa ostalim nivoima vlasti. Raspoloiva sredstva Opina Novi Grad svojim budetom rasporeuje za rashode iz djelokruga svoje nadlenosti: -finansira zakonom utvrene obaveze -pomae razvoj drutvenih djalatnosti od interesa za opinu -kapitalne projekte za razvoj lokalne infrastrukture i ostalih kapitalnih objekata
R.Br. 1. 2. Opis Ukupni prihodi Porez na dobit od pojedinaca Porez na dobit od poljopriv. djelat. Porez na prihod od imovine i imov. p. Porez na imovinu Porez na imovinu Porez na promet od nepokretnosti Ostali porezi Poseban porez na plau za zat.od prir... Poseban porez na plau za zat.od prir.. po osnovu ugovora o djelu i priv. posl. Prihodi od nefinansijskih javnih preduzea i finan.javnih institucija Prihodi od kamata za depozite u banci Prihodi od zemljine rente Prihodi od iznajmlj. posl. prostora i gar. Prihodi od iznaj. posl.p:v.sala, parking Prihodi od iznajmlj. ostlog- sklonita Komunalne takse Opinske komunalne takse Opinske komunalne takse-javne povr. Opinska naknade Naknada za ureenje graev. zemljita Naknada sredstava dr. nekretnina Naknada za dodijeljeno zemljite Ostale opin. nakn.-priz.pr.prven Posebne naknade i takse Naknada za upotrebu cesta za v. p.lica Izvrenje budeta sa 31. 12. 2004. 19.905.890 134.922 134.922 3.924.770 315.838 3.608.931 121.519 121.519 Izvrenje budeta sa 31. 12. 2005. 19.002.267 135.885 336 135.549 3.440.138 346.909 3.093.229 262.487 244.461 18.026 3.918.850 22.130 2.906.147 892.589 36.565 61.416 143.908 143.908 795.499 126.034 620.076 49.388 1.737.420 180.582 Plan za 2006 17.181.000 126.000 1.000 125.000 3.350.000 350.000 3.000.000 250.000 230.000 20.000 3.060.000 25.000 1.980.000 910.000 65.000 80.000 1.860.000 1.630.000 230.000 2.040.000 320.000 1.150.000 500.000 70.000 1.700.000 170.000

3.

4.

5.

2.452.085 28.626 1.480.972 821.633 55.610 65.243 159.661 159.661 4.267.258 1.339.105 2.373.178 410.082 144.892 1.922.482 164.740

6.

7.

8.

49

9.

10. 11.

12 I. 1. 2.

Naknada za upotrebu cesta vozila gra. Naknada za puteve iz cijene naft.d. Prihodi od pruanja javnih usluga Prihodi od pruanja usluga graanima Prihodi od usluga katastra Prihodi od usluga snimanja objekata Prihodi od pru. usluga ostalim-kom. Prihodi komisije za tehniko gra.obj. Opinske naknade - tenderi Ostali prihodi Ostali prihodi Tekui grantovi od ostalih nivoa v. Primljeni grantovi od Kantona Primljeni grantovi od Grada Primljeni grantovi od Kant. za kap.proj. Prenesna sredstva iz prethod. god. Ukupni izdaci Tekui izdaci Plate i naknade Bruto plate Naknade trokova zaposlenih Naknade vijeinicima u Opin.v. Doprinos poslodavaca Doprinos poslodavaca Izdaci za materijal i usluge Putni trokovi Izdaci za energiju Izdaci za komunalne usluge Nabavka materijala Izdaci za usluge prevoza i goriva Tekue odravanje Izdaci osiguranja i bankarske usluge Ugovorne usluge Tekui grantovi Tekui grantovi drugim nivoima vlade Tekui grantovi pojedincima Tekui grantovi neprofitnim organiz. Subvencije javnim preduzeima Tekua rezerva Tekua rezerva Kapitalni izdaci Rekonstrukcija i investiciono odravanj infrastrukturnih objekata Nabavka zemljita Kapitalna ulaganja u zemlji. i nabavka graevina Nabavka opreme Rekonstrukcija i investiciono odrav.

280.571 1.477.170 492.310 49.221 36.537 33.084 101.165 236.591 35.710 41.571 41.571 3.974.086 3.874.086 100.000 2.415.222 16.028.468 3.715.417 2.527.443 980.302 207.672 281.118 281.118 1.594.728 15.968 198.939 206.790 171.048 15.683 100.658 12.700 872.939 2.489.244 156.195 576.432 1.679.941 76.674 25.000 25.000 7.922.960 4.728.731 1.712.927 985.216 172.844 323.240

287.881 1.268.957 371.509 47.495 17.309 49.531 61.546 180.660 14.966 146.929 146.929 4.165.627 3.518.004 647.623 3.884.009 16.753.655 4.297.963 2.944.797 1.118.749 234.416 327.128 327.128 1.538.002 18.792 227.565 214.807 149.639 17.934 78.574 27.432 803.254 2.611.806 146.078 719.639 1.707.751 38.337 30.000 30.000 7.948.755 4.340.017 369.755 2.918.459 208.371 112.150

280.000 1.250.000 365.000 55.000 30.000 60.000 60.000 110.000 50.000 60.000 60.000 3.870.000 3.520.000 350.000 500.000 17.181.000 5.219.000 3.939.000 1.030.000 250.000 439.000 439.000 1.744.000 30.000 231.000 210.000 162.000 18.000 73.000 28.000 992.000 3.622.000 185.000 1.122.000 2.177.000 138.000 100.000 100.000 6.057.000 4.627.000 620.000 470.000 160.000 180.000

3. 4.

5.

6. III

POTVRDA ZA KVALITET USLUGA

50

4. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KANTONA SARAJEVO 2003 2023.

I Opi i posebni ciljevi prostornog razvoja A. Opi ciljevi prostornog razvoja Profiliranje kantona Sarajevo kao regionalne i evropske metropole: jaanje i formiranje novih institucija znanosti, obrazovanja, kulture, sredinu uiniti atraktivnom i privlanom za meunarodni kapital, privlanim za mlade strunjaka i njihov ostanak u zemlji, podrati visokonaune institucije i istraivaki rad, uzeti u obzir saobraajni aspekt aviosaobraaj, autoput, autobuska stanica, eljezniki saobraaj, elektronske komunikacije. Unapreenje razvojnih i integrativnih funkcija kantona Sarajevo: metropolitsko podruje, u kome se nalazi glavni grad drave BiH treba da vri uticaj na ukupan razvoj drutva. Odrivi razvoj bazirati na kompatibilnosti okolia sa ekonomskog, kulturno-socijalnog i prostornog aspekta za ovo je potrebna odgovarajua okolinska svijest graana i odgovornost sadanjih prema buduim generacijama. Pretpostaviti ubrzaniji demografski, kulturno-ekonomski i socijalni razvoj ovoga metropolitskog podruja u odnosu na BiH u cjelini pretpostavljaju jaanje urbanih, proizvodnih i uslunih funkcija u njemu. Reduciranje teta u okoliu reducirati uticaje na prirodnu sredinu zagaenu industrijom, saobraajem i drugim djalatnostima i djejstvima, kao i ratnim razaranjima, devastacijama i destrukcijom; stavljanje pod kontrolu postojeih klizita i saniranje podruja u cilju spreavanja dalje erozije. Usklaivanje politike racionalnog koritenja prostora sa oekivanom izmjenom strukture djelatnosti pod utjecajem uloge metropolitskog podruja, djelovanja slobodnog trita i stranih ulaganja, doi e do izmjene strukture djelatnosti i to u pravcu poveanja udjela produktivnih sektora i grana.

51

B. Posebni ciljevi prostornog razvoja Demografski razvoj -demografska veliina Sarajeva treba da odgovara njegovoj ulozi metropole -pokloniti posebnu panju obnavljanju stanovnitva i stvoriti uslove za normalizaciju ukupnih demografskih procesa -obnoviti naseljavanje ruralnih podruja i stvoriti uslove za njihovu demografsku revitalizaciju (poboljanje infrastrukture, podsticanje poljoprivredne proizvodnje i malih farmi) -Aktivnijom politikom povratka raseljenih osoba teiti stanju strukture stanovnitva iz 1991. godine Odrivi prostorni razvoj i ureenje -optimalna i racionalna organizacija, koritenje i zatita prostora -bilansiranje podobnih prostornih kapaciteta za urbani i ruralni razvoj -policentrini sistem razvoja kantona (disperzivna koncentracija) -obezbijediti uslove za kontrolisanu, plansku izgradnju, a ispitati mogunosti saniranja bespravne i neregulisane izgradnje i utvrivanje mjera za njeno spreavanje -racionalizacija i poboljanje kvaliteta stambene gradnje i druge fizike strukture utvrditi lokalitete za individualnu i kolektivnu stambenu izgradnju uz definisanje to racionalnijih veliina parcela -prilagoavanje prirodnim uslovima i specifinostima pejzanog i autentinog regionalnog arhitektonskog oblikovanja i izraza u sistemu izgradnje hortikulturnog okruenja uz fizike strukture u kantonu -rekonstrukcija, unapreenje i razvoj transportne, energetske, vodoprivredne i telekomunikacione infrastrukture treba biti usaglaena sa potrebama stanovnitva, privrede kantona i evropskim standardima -ouvanje bogatstva i raznolikosti pejzaa u okviru kantona-izdvojiti zatiena podruja u kantonu -ekonomski efikasnije koritenje zemljita-uvoenje trinog sistema koritenja zemljita -razvoj energetskih resursa sa zatitom okoline-maksimalna tednja el. energije, pouzdanost snabdijevanja, eventualno obezbjeenje alternativnih izvora -racionalno koritenje i eksplatacija voda, zatita izvorita, podzemnih i otvorenih vodenih tokova -smanjiti tetne uticaje na prirodnu sredinu, na urbanim i vanurbanim podrujima kantona Sarajevo -zatita i ureenje graditeljskog i prirodnog naslijea i njegovo ukljuivanje u tazvoj kantona -spreavati disponiranje industrijskog otpada bez njihovog prethodnog zatitnog tretmana -voditi aktivnosti na nivou kantona i opina u cilju zatite atmosfere i prirodnih resursa -zatita ljudi i dobara od elementarnih nepogoda Odrivi ekonomski razvoj *Profiliranje prostora kao ambijenta pogodnog za odrivu ekonomiju moe se realizirati: -ekonomskom valorizacijom znanja preko usvajanja okolinski prihvatljivih tehnologija i formiranja inkubacionih centara za naunu i tehnoloku saradnju (prostore i lokalitete koje su ranije zauzimala preduzea klasine industrije transformirati u nove proizvodne prostore tipa inkubatora, tehnolokih parkova) -iskoritavanje prednosti Sarajeva kao centra gravitacione regije i glavnog grada -otklanjanje zapreka nastalih zbog birokratske neefikasnosti, pretjeranog administriranja, neadekvatne regulative -respektiranje to manjeg okolinskog optereenja prostora -ekonomska valorizacija usluga -uvaavanje policentrinog modela razvoja -rigoroznom finansijskom i kaznenom politikom zatiti prirodne resurse -restruktuiranje javnih komunalnih preduzea u smislu podjele na javno dobro i dio koji se povjerava operatoru po osnovu javne koncesije na krai period *Profoliranje prostora kao ambijenta profitabilne ekonomije -osigurati pravnu sigurnost u ekonomskim tokovima -otvoriti proces pripremanja i opremanja jednog broja lokacija potrebnom infrastrukturom za izgradnju MSP -razviti stabilan i efikasan poreski sistem -iskoristiti geografski poloaj i povoljan geopolitiki poloaj -preduzeti mjere da Sarajevo bude atraktivno za ivot stranaca

52

*Uvoenje trinog sistema koritenja gradskog zemljita trebalo bi biti u funkciji profiliranja prostora KS kao ambijenta odrivog i profitabilnog razvoja -ekonomski efikasno koritenje zemljita i njegova racionalna alokacija na osnovu javnih licitacija -fleksibilno koritenje zemljita kako bi se vlasnici mogli ponaati u skladu sa svojim preferencijama -politiku zemljine rente, koja e rasteretiti predinvesticioni, a opteretiti postinvesticioni period obavezama -utvrivanje finansijskih mehanizama koji omoguavaju brzu koncentraciju sredstava potrebnih za finansiranje investicija u gradsko zemljite -maksimalno reduciranje vremena pripremanja zemljita i izgradnja objekata kako bi se obezbijedio maksimalan profit -poveanje efikasnosti koritenja gradskog graevinskog zemljita *Definisati ekonomsku kulturu kao historijski atribut samoodrivosti zajednice -u strukturi ukupnog drutvenog proizvoda iznai podsticaje za kulturne promjene koje e promovirati lokalne, tardicionalne odrednice i autohtone proizvode.

II Osnovna koncepcija prostornog razvoja Kantona Sarajevo 1.Podruje Kantona Sarajevo prostorna organizacija Prijedlog prostorne organizacije metropole u odnosu na Kanton Sarajevo sainjavaju: -nasljeena naglaena konceptualna organizacija metropolitanske jezgre (Sarajevo sa pet opina) kao osovinske linearne urbanizacije -naglaeni pravci urbanizacije i razvoja na pravcu sjever i jug -na buduem koridoru Vc organizacija transportno-distributivnih centara (Semizovac, Rajlovac, Tarin), te radne zone na lokalitetima Reljeva, Butila, Vlakovo, Rakovica -zeleno planinsko okruenje sa naglaenim razvojem turistike privrede, rekreacije i sporta Kvalitetna prostorna organizacija metroplitanske jezgre uz minimalno poveanje kapaciteta stanovanja, a znaajno reurbaniziranje funkcija centraliteta osobito u zoni opegradskog centra sa funkcijama kulture, sofisticiranog rada (uz univerzitetski centar parkovi znanja), zamjena funkcija u podruju stare radne zone sa funkcijama centraliteta inicirane promjenama geopolitikog poloaja Sarajeva (kongresni centar, administrativno privredni-bankarski centar, sportsko rekreativni centar, trgovaki centar, sve uz budui gradski autoput, rekonstruiranu eljeznicu). Poveanje stanovnitva od 400.000 na 440.000 (do 2023.g.) i poveanje prostornog i opeg standarda zahtijevaju dodatne povrine u cilju poveanja kvaliteta ivota. Smanjenje koncentracija stanovanja, nove povrine za radne aktivnosti, izgradnja kola i zdravstvenih ustanova u naseljima, novi kulturni sadraji su nastavak ve prisutnih aktivnosti u prostoru. Ne mogu se oekivati vea stambena naselja s obzirom na ve prisutne disperzne graditeljske aktivnosti u prostoru. Autoput Vc, kao i prikljuci kantona na isti, predstavljaju tijesnu vezu Sarajeva sa Evropom. Aerodrom Sarajevo i pored alternativa u aerodromu Visoko, ostaje bitna odrednica prostora Sarajeva, sa svim prednostima i manama. eljeznika infrastruktura dijelom postaje dio mree gradskog prometa. Javni gradski saobraaj mora biti stimulisan u odnosu na privatna vozila. izgradnja parkinga i garanih prostora mora rezultirati obustavljanjem parkiranja na gradskim saobraajnicama oslobaajui ih za cirkulaciju. Alternativni energetski izvori (vjetar, sunce, termalna voda...) su paralelne aktivnosti ka stabilnoj energetskoj opskrbi kantona. Pomjeranje panje sa tradicionalnih centraliteta grada na nove prostore mora da omogui ravnomjernije rasporeena i sredstva i ureenja, to se prvenstveno odnosi na sjeverne padinske dijelove opine Novi Grad, odvojena barijerama eljeznice od centralnog tkiva grada.

2.Stanovnitvo i naselja

53

Projekcije stanovnitva do 2023.g. -broj stanovnika 2023 g. na KS nee dostii broj iz 1991.g. -usporeniji rast prirodnog prirataja -stopa mortaliteta e se poveavati -nastavie se proces starenja stanovnitva -udio mladog stanovnitva u ukupnom stanovnitvu e se postepeno smanjivati -izrazito usporeno doseljavanje na podruje kantona Sarajevo Na podruju Kantona Sarajevo, na povrini od 1.277, 3 km2 , u 2023. godini planira se 442.000 stanovnika. Broj stanovnika e rasti prosjeno godinje po stopi od 0,5% i poveat e se za oko 40.000 u odnosu na 2003.godinu. Za opinu Novi Grad projekcija za 2023.godinu je 125.000 stanovnika, sa gustinom naseljenosti 2.648,3 st/m2 i sa godinjom stopom rasta od 0,3%. Najvea koncentracija stanovnitva e i dalje ostati u opini Novi Grad, u kojoj e ivjeti oko 28,3% stanovnitva KS. Prema procjenama u 2023.g. na podruju kantona Sarajevo od ukupno broja stanovnika 95% je gradsko, urbano stanovnitvo, 5% vanurbano, prigradsko stanovnitvo. Prema istoj procjeni, na KS jedino opine Novo Sarajevo i Novi Grad nee imati prigradsko stanovnitvo. Od ukupnog broja stanovnika 2023. godine na podruju KS u naseljima sa vie od 50.000 stanovnika (Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilida) e ivjeti 74,2% stanovnitva, u naseljima sa 20 50 000 (Stari Grad i Vogoa) 14% stanovnitva. 3. Privreda Strateka opredjeljenja razvoja Kantona Sarajevo su: *Sarajevo metropola *Sarajevo ambijent unosnog poslovanja *Sarajevo ambijent ugodnog ivljenja Koncept ambijenta, unosnog, odnosno visokoprofitabilnog poslovanja podrazumijeva: *rekonstrukcija i jaanje ekonomske osnove *dinamiziranje ekonomskog razvoja *optimalna valorizacija kompetitivnih pogodnosti KS *ekonomska valorizacija znanja *natprosjena profitabilnost po osnovu koritenja ekonomije obima, ekonomije prostora *razvoj poslovnih inkubatora i tehnolokih parkova *znaajna ulaganja u nove tehnologije, njihovo instaliranje u postojee okvire (modernizacija postojeih kapaciteta) *otvorenost prema razvoju novih grana privrede koje e postati novi generatori razvoja i finansijskih tokova *uvoenje trinog sistema koritenja zemljita *implementaciju filozofije odrivog razvoja *poveanje ukupnog nacionalnog bogatstva *poveanje ekonomske sigurnosti stanovnitva Sektori koji pruaju mogunosti za budui razvoj su: *obrazovanje univerzitet kao generator razvoja i permanentne edukacije *nauno-istraivaka i istraivako-razvojna djelatnost *razvoj malih i srednjih preduzea, posebno u podrujima koja su ekonomski i ekoloki prahvatljiva (farmaceutska, prehrambena, elektronska, optika, nekonvencionalna proizvodnja hrane, itd.) *bankarstvo, finansijske, projektantske, konsalting i druge sline usluge *trgovina *turizam i komplementarne usluge (sajamski, kongresni, zimski, banjski, sportski, urbani, kulturni, avanturistiki, meunarodni politiki samiti, sesije JIE i zapadnog Balkana) *zdravstvo visokodiferencirane zdravstvene usluge *kultura, sport, rekreacija profitabilne, atraktivne manifestacije

54

Osnovne projekcije drutvenog bruto proizvoda (GDP) I varijanta je uraena na temelju linearnog trenda, sa dijagramom rasturanja R2 =0,966, to upuuje na pouzdanost ovakve projekcije. Prema dosadanjim tendencijama prosjena godinja stopa rasta e iznositi 5,4%. To je u skladu i sa meunarodnim predvianjima za BiH. II varijanta je uraena na temelju kombinovane stope rasta GDP-a. Cijeni se da e u prvom dijelu planskog perioda prosjena stopa rasta biti 5%, usljed jo uvijek nesreene situacije u ozbiljnijem pokretanju privrednog razvoja, Oko 2010. godine oekuje se stabilizacija politikih i ekonomskih prilika u BiH, sa ofanzivnom stopom rasta od 2011. godine u iznosu od 7% prosjeno godinje. Tako e prosjena stopa rasta GDP-a u planskom periodu iznositi prosjeno 5,9% godinje. Ovo su visoke stope rasta, ali vrlo niska baza i ciljevi razvoja nameu ovakav tempo rasta GDP-a. Ako se uzme u obzir da je u razvijenim zemljama stopa rasta oko 1 do 3%, varijante stope rasta od 5,4% i 5,9% jesu visoke, ali imajui u vidu nisku bazu, ovakav rast je mogu. Opredjeljenje je za prvu varijantu, prema kojoj e ukupan GDP KS u 2023. godini iznositi 8.398 mil. KM. Prema planiranom broju stanovnika, to znai 19.772 KM per capita ili 11.406 USD prema kursu USD 2003. godine ili 12.537 USD prema kursu 2004. godine. To odgovara nivou razvijenosti Slovenije u 2005. godini, to je poeljno ali i realno mogue. Procjena zaposlenosti, nezaposlenosti i radne snage I varijanta je uraena na temelju trenda, sa dijagramom rasturanja podataka R2 =0.788, to upuuje ne ralativnu pouzdanost ove projekcije. Prema ovoj varijanti, u KS bit e zaposleno 140.000 lica, to znai da e zaposlenost rasti po prosjenoj godinjoj stopi od 2,5% do 2023. godine. Stepen zaposlenosti ukupnog stanovnitva e iznositi 31,7%. (Puna zaposlenost cijeni se danas na oko 40-42%, to je nerealno dostii) Uz ovakvo kretanje procjenjuje se da e broj nezaposlenih lica iznositi 32.000, odnosno da e nezaposlenost opadati prosjeno po stopi od 3,1%. II varijanta je uraena na temelju kombinovane stope rasta , sa veom stopom rasta do 2010. godine od 5,7%, a u drugom dijelu planskog perioda do 2023. od 3%, odnosno prosjena stopa rasta zaposlenosti iznosit e 3,1%. Nezaposlenost e se smanjiti na 28.880 lica, odnosno opadae po prosjenoj godinjoj stopi od 3,6%. Ova varijanta je ostvariva pri brzom uspostavljanju podsticajne politike situacije, te veim stranim direktnim investicijama. Dakle, broj zaposlenih do 2023. godine iznosie 140.000, uz stepen zaposlenosti ukupnog stanovnitva od 31,7% i stopu nezaposlenosti od 18,6%. 4. Prostorni razmjetaj Prostorni razmjetaj privrednih kapaciteta daje teite na razmjetaj proizvodnih zona (industrija, graevinarstvo, skladita i proizvodno zanatstvo) koje su ujedno i najvei korisnici prostora. Industrija -prilagoavanju veliine i strukture industrije prema stvarnim potrebama trita, sa teitem na prestukturiranju u manje fnkcionalne proizvodne kapacitete, odnosno izgradnja malih i srednjih preduzee u disperziji, posebno u gradskim i prigradskim naseljima. -planiranom poveanju proizvodnih zona na podruju Sarajevskog polja (Reljevo-Rajlovac-Brijee, u dolini rijeke Zujevine (Mostarsko raskre i Gladno polje) u dolini rijeke Bosne (Ilija) kao i manje izdvojenim povrinama u blizini naselja Vogoa i Semizovac, a u skladu sa opredjeljenjima da se budui lokaliteti nalaze uz primarne saobraajne tokove, da su komunalno opremljeni ili da postoji mogunost lakeg prikljuka na infrastrukturne sisteme. Graevinarstvo Imajui u vidu specifinosti graevinarstva (betonske, asfaltne baze, obimna mehanizacija, skladita graevinskog materijala) sadanji razmjetaj u prostoru, kao i budue potrebe, smjetaj kapaciteta se usmjerava na prostore novih proizvodnih zona vodei rauna o tehnolokoj i saobraajnoj povezanosti sa pogonima industrije graevinskog materijala. Skladita

55

Za oekivani razvoj robnih, robno-transportnih i distributivnih centara predviene su nove lokacije unutar proizvodnih zona sa lokacionim prednostima, prije svega sa provjereno dobrim saobraajnim vezama. Prostorna distribucija i gustina radnih mjesta U dosadanjim analizama privrede KS navedeno je 146 lokaliteta u namjeni privreda (industrija, graevinarstvo, skladita) sa ukupnom povrinom lokaliteta 755,5 ha. Planirana povrina proizvodnih zona KS za 2023. godine iznosi 1.624,32 ha. Za opinu Novi Grad 410, 62 ha. -proizvodne zone: industrija, graevinarstvo, skladita i proizvodno zanatstvo -privredne zone: prodajna skladita robe, graevinskog materijala, robni terminali, robno-transportni centri, veliki kompleksi trgovine, posebne vrste trnih i uslunih centara sa naglaenim obimom saobraaja, velikom posjetom, zatim tehnoloki parkovi, nauno-istraivaki kompleksi, slobodne zone. Osim navedenih namjena, tu mogu biti ukljuene i povrine predviene za sajmita.

56

5. Stanovanje i stambena izgradnja Prema ocjeni stanja. na podruju opine Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i veim dijelom Novi Grad, prostorni kapaciteti su iscrpljeni i prevazieni angaovanjem neuslovnih povrina zemljita koja karakterie strmi nagib, izrazita nestabilnost, velike nadmorske visine, nepovoljne orijentacije i blizina neodgovarajuih sadraja. Iz ovih razloga i oekivanog minimalnog porasta broja stanovnika u planskom periodu, unutar ovih dijelova Kantona se predvia minimalan obim nove stambene izgradnje usmjerene na povrine za koje je ve doneena provedbena prostorno-planska dokumentacija. Manji dijelovi opine Novi Grad i podruje opine Ilia su danas izloeni najintenzivnijoj izgradnji. Nepovratno se, za potrebe stambenih objekata, angauje najkvalitetnije poljoprivredno i umsko zemljite, ugroavaju zatitne zone pitke vode, postojee i potencijalne zone eksploatacije termo i termomineralnih voda, podruja prirodnog i graditeljskog nasljea, trase primarnih saobraajnih pravaca i slino. Dio osnovnog pravca razvoja se prua od opine Novi Grad preko opine Ilija, to podrazumijeva da se posredna veza ovog pravca i podruja Grada ostvaruje preko opine Vogoa. Sveukupno gledano, koncepcija prostornog razvoja funkcije stanovanja i djelatnosti stambene izgradnje do 2023. godine podrazumijeva najvei obim aktivnosti usmjeren na ureenje, sanaciju, rekonstrukciju i revitalizaciju zateenih vrijednosti. Unutar tako ureenih prostora otvaraju se mogunosti za zadovoljenje interesa dananjih i buduih investitora, to podrazumijeva da se izgradnja novog graevinskog fonda usmjerava na ve pripremljeno i ureeno graevinsko zemljite. Procjena potrebe za novim stambenim fondom do 2023: Kanton Sarajevo: broj stanovnika 442.000, prosjena brojnost porodice 3,21, broj stambenih jedinica 193.153, ukupno novih stambenih jedinica 12.833, povrina stambenog fonda u m2 12.482.753, ukupna povrina novog stambenog fonda u m2 1.128.483. Opina Novi Grad: broj stanovnika 125.000, prosjena brojnost porodice 3, broj stambenih jedinica 45.923, ukupno novih stambenih jedinica 2.723, povrina stambenog fonda u m2 2.921.382, ukupna povrina novog stambenog fonda u m2 228.732. 6. Drutvena infrastruktura Drutvena infrastruktura odreena je u dva osnovna segmenta: drutvene djelatnosti i komercijalne djelatnosti. U oblasti drutvenih djelatnosti obrauje se: predkolsko obrazovanje i vaspitanje, osnovno obrazovanje, srednje obrazovanje, vie i visoko obrazovanje, nauno-istraivaka djelatnost, kultura, zdravstvena zatita, socijalna zatita i javna uprava. U oblasti komercijalnih djelatnosti obrauje se: trgovina na malo, ugostiteljstvo, usluno zanatstvo i finansijske, tehnike, poslovne i druge usluge, Drutvene djelatnosti i nivo zadovoljenja potreba stanovnitva zahtijeva njihov dalji razvoj u skladu sa materijalnim mogunostima. Najizrazitije potrebe su za objektima pojedinih kategorija kao to su mree objekata kulture, nauke i odreenih vidova socijalne zatite, zatim osnovnog i srednjeg obrazovanja. Prema tome, u razvoju kantona posvetit e se puna panja izgradnji ovih objekata, kako u naseljima deficitarnim ovim sadrajem, tako i u novim naseljima gdje stambenu izgradnju treba paralelno da prati i izgradnja ovih sadraja. 7. Poljoprivredno i umsko zemljite Bonitetne vrijednosti zemljita, prikazane po osnovi mogunosti koritenja, iskazuju se kao novi kvalitet-agrozona. Poljoprivredna zemljita na podruju KS grupiu se u 3 agrozone: -I agrozona ukljuuje prve etri binitetne kategorije i sa aspekta zemljinih potencijala ova zona se smatra najvrednijom za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Zastupljena je u nizijskom podruju odnosno rijenim dolinama sa mogunou potpunog ureenja poljoprivrednog zemljita.

57

-II agrozona ukljuuje zemljita osrednjih potencijala, koja posjeduju ogranienja i uglavnom su manje prikladna za kultiviranje. Mogu se koristiti kao oranina tla, a preteno se koriste kao livade i vonjaci. -III agrozona ukljuuje zemljite najslabijih bonitetnih kategorija, u ovj zoni dominiraju povrine slabih panjaka i vezana su za planinska podruja. Koncept prostorne organizacije povrina uma i umskog zemljita trebao bi da bude i usmjerenje organizacijama koje upravljaju tim sistemom po pitanju zatite, ureenja, unapreenja i koritenja tih povrina kroz: -izradu programa dugorone rekonstrukcije niskoproduktivnih povrina ume u stadij stabilne -izraditi program i utrditi dinamiku realizacije poumljavanja neproduktivnih umskih povrina-goleti -gospodarenje umama na principima trajnosti i odravanja biodiverziteta 8. Kulturno historijsko i prirodno naslijee Neistraena i nevalorizovana podruja novije historije Historijsko-memorijalni kompleks u, nova evidentirana cjelina povrine 254 ha unutar ranije registrirane kategorije park-uma u (1.039 ha). Podruje znaajno po dogaajima iz perioda odbrane grada, definisano na osnovu raspoloivih saznanja i prostornih mogunosti terena. Obuhvata karakteristine lokalitete utvrenja, kote iz perioda opsade grada, a koji se trebaju objediniti, zatiti i urediti kao Memorijalni park, a prema posebnom Programu spomen-obiljeja opsade i odbrane grada 1992-1995. Ovdje spadaju i karakteristini lokaliteti urbicida i Tunel Dobrinja. 9. Sport i rekreacija Postojei sportski objekti i kompleksi se zadravaju, uz mogunost rekonstrukcije i poveanja tehnike i prostorne opremljenosti, u skladu sa meunarodnim pravilima i propisima za pojedine kategorije sportskih objekata. Planskim rjeenjem formira se mrea sportsko-rekreativnih objekata i centara (Skenderija, Zetra, Otoka, Ilida), koji relativno ravnomjerno pokrivaju teritoriju kantona i omoguavaju omasovljenje rekreativnog sportskog i kolskog sporta. Ovi objekti i centri predstavljaju kategoriju specijalizovanu za pojedine grane sporta. 10. Saobraaj i veze Stopa rasta broja putnikih vozila se procjenjuje na 3,5% - 4,5% godinje u priodu do 2010. i 3,5 4,0% u periodu 2010-2020. godina. Stopa rasta teretnog transporta procjenjuje se na bazi rasta GDP i faktora transportnog elasticiteta i kretat e se 6-7% godinje u periodu do 2010. i 4,5-6% u periodu 2010-2020. godine. Planirane primarne saobraajnice na podruju Kantona Na pravcu istok-zapad (E761), longitudinalnom razvojnom pravcu grada, od planiranih primarnih saobraajnica treba naglasiti gradsku autocestu: Butila-Brijee-Boljakov potok-Bua potok-Pofalii-Veleii-Ciglane. Juna longitudinala: petlja Ilia-Nearii-Mojmilo-Alipaino polje-Hrasno-Grbavica-Skenderija Vijenica. Sjeverna longitudinala: eljeznika stanica Sarajevo- Pofalii-engi Vila-Halilovii-Rajlovac. Dvanaestu transferzalu (planirana rekonstrukcija i dogradnja drugog kolovoza): Brijee-Stupska petlja-AerodromGranica Kantona u pravcu Trnova, te A transverzalu: Aerodrom-Dobrinja-Mojmilo. 11. Javni prevoz putnika Planirana su rjeenja za zadovoljenje potreba graana u javnom prevozu putnika kojima se predvia: -uvoenje eljeznice u sistem javnog prevoza putnika na navedenim primarnim pravcima razvoja -proirenje tramvajske mree do Dobrinje i Hrasnice -znatno proirenje trolejbuskih, kao i uvoenje linija na padinskim dijelovima gdje je to mogue Terminali Halilovii (depo trolejbusa, autobusa i minibusa) eljeznice

58

Razvoj lahkoinskog sistema prevoza bi se trebao provesti u tri faze. U prvoj fazi do 2010. izvriti poboljanja postojee pruge, u drugoj fazi pristupilo be se nabavci savremenih lahkoinskih vozila, te zapoela izgradnja nove dionice pruge preko Hotonja do Vogoe. U treoj fazi od 2015. godine predviena je modernizacija stanica i izgradnja novih dionica. Kao dio rjeenja ovog problema namee se izgradnja novoplaniranog kolosijeka pruge od Rajlovca preko Butila do Blauja, kao i planirano izmjetanje ispravljanje eljeznike pruge od Dvora do Priboja. Uvoenjem brze prigradske eljeznice koristila bi se iskljuivo moderna eljeznia vozila sa elektrovuom. Vazduni saobraaj Prema master-planu Meunarodnog aerodroma Sarajevo i prema vaeem Urbanistikom planu, planirano je i proirenje aerodroma u pravcu juga do magistralnog puta M18, ali taj dio je izvan podruja kantona Sarajevo. 12. Pota Prioritetni projekti iz oblasti potanskog saobraaja na podruju kantona Sarajevo za relizaciju do 2010. godine su izgradnja pota: na Vratniku (opina Stari Grad), u Buljakovom potoku (opina Novi Grad), u Rajlovcu (opina Novi Grad) na Bistriku (opina Stari Grad) na Soukbunaru (opina Stari Grad), u Baikom polju (opina Ilida), i na Otesu (opina Ilida). 13. Telekomunikacije Iz oblasti fiksne telefonije, koja je najrazvijenija na kantonu Sarajevo u odnosu na druge, doi e do primjene novih tehnologija u pristupnim mreama. Prije svega to e biti optiki kablovi, a i novi beini sistemi koji e irokopojasnim pristupom rijeiti mnoge probleme komunikacija na nivou govora i posebno interneta sa svim njegovim servisima. Telekom-operatori e se pojaviti kao konkurencija kablovskim TV operatorima na podrujima koje ovi nisu ili nee pokrivati svojom infrastrukturom. Procjenjuje se da e sa sadanjih 170.000 pretplatnika broj porasti na oko 200.000 na kraju 2010. godine, to e predstavljati penetraciju od oko 50 fiksnih telefona na 100 stonovnika, a to je jo uvijek nedovoljno i predstavlja donju granicu na listi srednje razvijenih zemalja Evrope. U mobilnoj telefoniji oekuje se relativno veliko poveanje broja korisnika, sa sadanjih 200.000 korisnika na oko 300.000 to e biti stepen razvoja priblian onome danas u EU. Uvodit e se nove generacije mobilne telefonije. Posebna panja bit e posveena izgradnji novih baznih stanica, oekuje se samo za potrebe BH telekoma sa sadanjih 70 za jo 50 baznih stanica. 14. Snabdijevanje vodom i odvodnja otpadnih i oborinskih voda Dugorono rjeenje vodosnabdijevanja kantona Sarajevo osigurat e se kroz budui razvoj vodovodnih sistema, to e biti provedeno u tri perioda: prva etapa realizacije (dvije do tri godine); druga do 2023. godine i postplanski period koji e biti u funkciji zatite koridora. Gubici vode se smatraju jednim od najveih problema, dostigli su 65% od ukupno proizvedene vode, od ega su tehniki gubici 59%. Cilj je smanjenje gubitka na 40%. Program smanjenja gubitka treba provesti putem rekonstrukcije vodovodne mree i to: zamjena cjevovoda radi dotrajalosti, radi nedostatnih profila, neadekvatnog cijevnog materijala kao i sve vee uestalosti evidentiranih kvarova. Slijedei korak je racionalizacija svih vidova potronje pitke vode. Izgradnja primarnih objekata centralnog vodovodnog sistema Sukladno pravcima urbanog razvoja, za naselja u do sada neurbaniziranim podrujima kao i imajui u vidu potrebe buduih privrednih subjekata, potrebno je izgraditi primarne objekte u sistemu vodosnabdijevanja a to podrazumijeva izgradnju novih rezervoara, pumpnih stanica, te transportnih cjevovoda izmeu novih pumpnih stanica i rezervoara. Osnovni pravci urbanog razvoja i poveanje radnih zona Kantona su dolina rijeke Zujevine (Mostarsko raskre i Gladno polje), dolina rijeke Bosne (Ilija) i podruja Sarajevskog polja (Reljevo, Rajlovac, Brijee). Za sva urbanizirana naselja potrebno je izgraditi distributivnu mreu kako bi se voda iz novih rezervoara mogla dovesti do potroaa. Ukljuenje bespravno prikljuenih potroaa na vodovodni sistem vrit e se nakon definiranja statusa objekata. Stavljanje u funkciju centralnog gradskog ureaja za preiavanje otpadnih voda je prioritet od najveeg znaaja, jer Sarajevo isputanjem nepreienih otpadnih voda u samom gornjem toku rijeke Bosne, predstavlja najveeg pojedinanog zagaivaa u slivnom podruju rijeke Save, pa vjerovatno i u Crnomorskom slivnom podruju.

59

U cilju poveanja efikasnosti postojeeg centralnog kanalizacionog sistema (u starijim urbanim dijelovima) i izgradnji separatne kanalizacione mree, kao to je to uraeno u novijim dijelovima urbanog podruja poto je ovo sloen i dugoroan zadatak, a nee se ni fiziki moi provesti u najuem urbanom podruju, preporuka je izgradnja kinih preliva na najznaajnijim potezima postojeeg mjeovitog sistema u etiri gradske opine. U svrhu uvezivanja u centralni kanalizacioni sistem treba nastaviti izgradnju novih kolektora i proirenje kanalizacione mree u skladu sa pravcima urbanog razvoja, uvaavajui injenicu da bi prioritet u realizaciji trebali imati kolektori u novoizgraenim jugozapadnim dijelovima kantona. Njihovo nepostojanje sada predstavlja realnu potencijalnu opasnost za resurse podzemne vode za pie. Potrebno je izvriti rekonstrukciju postojeih primarnih kolektora za otpadne vode koji zbog loeg izvoenja i neodravanja funkcionalno ne zadovoljavaju ni sadanje potrebe (hadiki, blaujski, rajlovaki) Kontinuirana izgradnja separatne kanalizacione mree za urbana podruja kantona, koja su neovisna od centralnog kanalizacionog sistema, treba biti nastavljena, a u skladu sa konkretnim uslovima. Neophodno je separatnom kanalizacionom mreom opremiti podruja na kojima e biti izvrena legalizacija bespravne gradnje. Imajui u vidu realnu situaciju na terenu, bilo bi neophodno izgraditi lokalni ureaj za preiavanje na lokalitetu Dvor (Rajlovac) i odustati od ranije planirane pumpne stanice koja je otpadne vode stanovnika smjetenih nizvodno, trebala pumpanjem vraati na centralni ureaj za preiavanje. U narednom periodu potrebna je znatno obimnija izgradnja kanala za odvodnju oborinskih voda, posebno na padinskim dijelovima kantona, kako zbog dostizanja nivoa opremanja primjerenog urbanom podruju, tako i u svrhu saniranja postojeih i spreavanja pojave novih klizita, koja predstavljaju jedan od najveih problema kantona. Kontinuirani zadatak treba da bude zamjena dotrajale kanalizacione mree u ijoj je realizaciji (zbog rata) dolo do znaajnog zaostatka. 15. Energetika U planskom periodu kanton Sarajevo e zadrati dosadanji osnovni koncept snabdijevanja energijom i energentima, preko primarnih sistema za kontinuiranu dobavu energije: elektroenergetskog i gasnog, kao i preko pojedinanih isporuka tenog naftnog gasa, tenih i vrstih goriva, putem cestovnog saobraaja ili eljeznice i odgovarajuih skladita. Usmjeravanje i praenje razvoja centralnog toplifikacionog sistema, kojim gazduje KJKP Toplane kao najveeg potroaa energije u KS mora biti kontinuirani proces, putem opsenih istraivanja, koja bi uzela u obzir sve osobenosti KS i ire regije, ekoloke uslove, fizike kaarakteristike prostora, postojea rjeenja u oblasti opskrbe toplotnom energijom-snabdijevanje gasom, mogunost sistema za koritenje razliitih oblika energije, racionalizaciju koritenja postojeeg sistema.

Struktura potronje po stanovniku (MWh/st) Finalna energija 2003 2023 vrsta goriva 0,43 0,43 Tena goriva 3,28 3,88 Zemni gas 3,24 3,66 Elektrina nergija 2,42 2,75

60

Razvoj elektroenergetskog sistema u planskom periodu odvijat e se u cilju dovoenja pogonske spremnosti i pouzdanosti na zadovoljavajui nivo, poveanja ekonominosti u napajanju (smanjenje gubitaka) te poveanje instalisane snage za potrebe prikljuenih i novih potroaa. 16.Ugroenost podruja Minska polja Ukupna povrina na podruju KS za koju postoji sumnja da je minirana iznosi 12,15% u odnosu na ukupnu povrinu kantona. Do sada je na podruju Kantona ukupno deminirano 6.000 m2 . Kontaminirana podruja Izazvana ratnim deavanjima, upotrebom municije sa osiromaenim uranijom, nalaze se na podruju KS, u opini Hadii. Poplave Potreba zatite od poplava zahtijeva sinhronizovanu i ubrzanu akciju, sprovoenje preventivnih planskih mjera ureenja slivnih podruja rijeka na teritoriji kantona i to: rijeke Bosne, Miljacke, Zujevine, eljeznice, Dobrinje i Tilave. Klizanje tla esta pojava u mnogim podrujima kantona, vezana je za odreene hidrogeoloke karakteristike tla. Na podruju kantona Sarajevo locirano je 767 klizita, od ega su 402 aktivna i 365 neaktivnih. 17. Komunalni objekti i povrine Planirana povrina obuhvata proirenje deponije sa sadanjih 52,5 ha (sa zatitinim pojasom), prema Urbanistikom planu (16,5 ha korisne povrine povrine bez zatitnog zelenog pojasa) na 94,5 ha, a to bi zadovoljilo potrebe za odlaganjem otpada do 2023. (2030.) godine. Proirenje bi obuhvatilo prostor dananjeg zatitinog zelenog pojasa, ija granica bi se takoe trebala korigovati u odnosu na predloeno proirenje. 18. Pijace i trnice (snabdijevanje) U fazi razvoja, teite je na kvalitetnom snabdijevanju svih graana na podruju kantona Sarajevo, uz respektiranje specifinih potreba stanovnitva na pojedinim podrujima. Potrebno je: -izgraditi trino-snabdjevaki centar Stup, sa prateim sadrajima -izgradnja pijace na veliko- Mostarsko raskre -obezbijediti dodatne sadraje objekata trnica i pijaca u cilju njihovog dvadesetetvoroasovnog funkcionisanja Prema prijedlogu lokacija za pijace na podruju KS, u perspektivi bi trebalo za namjenu snabdijevanja predvidjeti dvadesetak pijaca, te vie trnih centara, trno-snabdjevakih centara, pijaca na veliko. 19. Groblja Poveanje kapaciteta postojee mree grobalja u funkciji zadovoljenja potreba do 2023. godine relizirat e se poduzimanjem slijedeih aktivnosti: -izgradnjom planiranog groblja Dolac -proirenjem groblja Bare -ureenjem novih parcela na groblju Vlakovo -ureenjem i odravanjem aktivnih i zatvorenih grobalja.

61

5. ISTRAIVANJE POTREBA GRAANA I PRIVREDE SA ASPEKTA POBOLJANJA AMBIJENTA ZA IVLJENJE I POSLOVANJE U OPINI NOVI GRAD SARAJEVO -SAETI PRIKAZ(Istraivanje proveo: Udruenje poslovnih savjetnika u BiH LESPnet)

62

UVOD Istraivanje potreba graana i privrede sa aspekta poboljanja ambijenta za ivljenje i poslovanje u opini Novi Grad Sarajevo vri se u svrhu izrade dokumenta Razvojne strategije opine za period 2006-2015. godina. Rezultati istraivanja e se koristi za definisanje pojedinanih elemenata strategije i na taj nain omoguiti da budua razvojna strategija opine Novi Grad Sarajevo adekvatno odgovori na identificirane potrebe i probleme graana i privrede, i tako na najbolji nain doprinese poboljanju ambijenta za ivljenje i poslovanje. Ovakva istraivanja predstavljaju instrument za ukljuivanje graana i poslovnog sektora u plansko razvojne aktivnosti lokalnih zajednica (opina), te su ista karakteristika svih lokalnih zajedica koje su usvojile novi koncept lokalne uprave koji se temelji na aktivnoj participaciji graana i poslovnog sektora. Poboljanje ambijenta za ivljene i poslovanje podrazumijeva poboljanje u oblastima obrazovanja, kulture i sporta, zdravstva i socijalne sigurnosti, administacije, informiranosti, te svih oblika infrastrukture (voda, kanalizacija, gas, putevi i dr) . Sa aspekta zapoljavanja i ambijenta za poslovanje, veoma je bitno postojanje kvalificirane radne snage kao i kompanija koje kreiraju radna mjesta.

2. METODOLOGIJA

Istraivanje potreba graana i privrede sa aspekta poboljanja ambijenta za ivljenje i poslovanje uraeno je metodom akteriranja. Anketirane su etri ciljne grupe i to: 1. 2. 3. 4. Graani, ukupno 400 ispitanika; Savjeti mjesnih zajednica, ukupno 26 ispitanika; Udruenja graana na opini Novi Grad Sarajevo, ukupno 10 predstavnika; Privredni subjekti,ukupno 21 predstavnik anketiranih preduzea. Da bi se dobila potpuna slika stepena zadovoljstva privrednih subjekata od ukupnog broja anketiranih 10 preduzea ili obrta je do 10 zaposlenih, 8 preduzea do 50 zaposlenih, 3 preduzea preko 50 zaposlenih.

Za potrebe istraivanja kreiran je upitnik ije je sadraj, odnosno oblasti koje se trebaju uvrstiti u upitnik definisala Opina u zahtjevu za ponudu. Oblasti istraivanja za ciljne grupe graani, savjeti mjesnih zajednica i udruenja graana na opini Novi Grad Sarajevo su: 1. obrazovanje, 2. zdravstvo, 3. kultura, 4. sport, 5. stanovanje, 6. zapoljavanje, 7. socijalna sigurnost, 8. administracija, 9. informisanje, 10. infrastruktura (putevi, vodovod i kanalizacija, plin, te gradski saobraaj) Za ciljnu grupu privredni subjekti oblasti istraivanja su sljedee: I komunalna infrastruktura (putevi, vodovod i kanalizacija, plin, el. energija, gradski saobraaj), II-(administacija, trite rada i obrazovana radna snaga, informisanje), III ocjena poslovnog okruenja u opini N.G. Sarajevo. Pitanja za pojedine oblasti definirana su na osnovu predistaivanja, te analizom materijala dostavljenih od opine (Socioekonomska analiza opine Novi Grad Sarajevo, Lokalni akcioni plan za okoli opine N.G. Sarajevo, Profil

63

opine, Privreda opine, i dr.). Predistraivanje je raeno metodom intervjua, a intervjuirani su predstavnici opinskih slubi. Testno istraivanje je uraeno za grupe graani i privredne subjekte, koje je pokazalo da upitnik zadovoljava potrebe istraivanja. Radna grupa za izradu razvojne strategije opine je nakon prezentacije rezultata testnog istraivanja usvojila upitnik. Nakon testnog istraivanja izvreno je anketiranje ciljnih skupnina prema planu anketiranja. Prikupljeni podaci su obraeni i analizirani te su predstavljeni i zakljuci i preporuke.

3. DEMOGRAFSKI PODACI Uzorkom za istraivanje potreba graana i privrede obuhvaeno je 400 ispitanika. Od tog broja, 206 osoba ili 51,5% je mukog spola, dok su 194 osobe ili 48,5% enskog spola, to predstavlja ravnopravnu zastupljenost oba spola u sprovedenom istraivanju. Karakteristino je da su sve starosne skupine ravnomjerno zastupljene, te e rezultati istraivanja biti odreeni stavovima i miljenima svih starosnih skupina, to predstavlja dodatni kvalitet u istraivanju. Prema strukturi zaposlenosti, 141 osobe ili 35,25% su zaposleni po raznim kriterijima definisanim u upitniku, 68 osoba ili 17% su studenti, 94 osobe ili 23,5% su nezaposleni, zatim 75 osoba ili 18,25% su penzioneri, 20 osoba odnosno 5% su domaice (uzdravani suprunik) a dvije osobe ili 0,5% su odabrali otvorenu opciju drugo. Prema obrazovnoj strukturi, najvei broj ispitanika ima srednje obrazovanje, odnosno 262 osobe ili 65,5%. Viu strunu spremu imao je 51 ispitanik, to u procentima iznosi 12,8 %. Zatim slijede ispitanici sa zavrenom osnovnom kolom odnosno 45 osoba ili 11,3%, te ispitanici sa visokim obrazovanjem, 32 osobe ili 8%, magisterijem 2 osobe ili 0,5 %, drugo 4 osobe ili 1%, nezavrenim osnovnim obrazovanjem 4 osobe ili 1%. U uzorku nije bilo ispitanika sa zvanjem doktora nauka. Prema branom stanju, u uzorku od 400 anketiranih osoba, 258 osoba ili 64,5% je oenjeno/udato, dok su 142 osobe ili 35,5 % neoenjeno/neudato. Broj lanova domainstava ispitanika, prema uzorku pokazuje da je bilo najvie ispitanika sa 4 lana domainstava, njih 126 ili 31,5%, zatim sljede ispitanici sa 3 lana domainstva, njih 96 ili 24%, sa 2 lana domainstva 73 ili 18,3%, sa 5 lanova domainstva 58 ili 14,5%, sa 1 lanom domainstva 22 ili 5,5%, sa 6 lanova domainstva 18 ili 4,5%, sa 7 lanova domainstva 6 ili 1,5% i sa 8 lanova domainstva 1 ili 0,3%. Anketirano je 277 ili 56,8% ispitanika sa urbanog djela opine, a 173 ili 43,3% anketiranih bilo je sa rubnog/padinskog djela opine. Ovako priblian postotak zastupljenosti urbanih i rubnih djelova govori da su tokom ankete svi dijelovi opine bili jednako zastupljeni.

64

4. ANALIZA TRENUTNOG STANJA PO IDENTIFIKOVANIM OBLASTIMA 4.1. Oblast obrazovanja 1. Kvalietom udbenika u kategoriji stanovnitvo, 94 ispitanika ili 23,5% je zadovoljno, 124 ili 31% je djelimino zadovoljno, 72 ili 18% je nezadovoljno a 110 ili 27,5% je bez stava po pitanju kvalitete udbenika. Ako pogledamo strukturu odgovora po starosnim skupinama, mladi su najnezadovljniji, njih 20 ili 27,7% od ukupno 72 ispitanika koji su se izjasnili kao nezadovoljni. Starosne skupine od 26 do 60 godina su veinom zadovoljne i djelimino zadovoljne, to predstavlja vaan pokazatelj s obzirom da je to populacija koja u svojim domaistvima ima mlaih lanova koji pohaaju neku od kola (osnovnu, srednju, fakultet). 2. Opremljenou kola i uionica 18% ispitanika je zadovoljno, 34,5% je djelimino zadovoljno, 22% je nezadovoljno i 24,8% je bez stava. Stepen nezadovoljstva je vei od stepena zadovoljstva. Generalno, graani u urbanim dijelovima opine zadovoljniji su opremljenou kola (samo je 28 ili 12,3% nezadovoljno opremljenou kola) u odnosu na graane iz rubnih/padinskih djelova opine (60 ili 34,6% je nezadovoljno opremljenou kola i uionica) 3. kolskim obrazovnim programom, 16,8% ispitanika je zadovoljno, 32% je djelimino zadovoljno, 26,3% je nezadovoljno, dok je 25% bez stava. Moe se uoiti da su mladi u dobi 18-25 godina najnezadovoljnija dobna skupina. 39,5% mladih u dobi 18-25 godina nije zadovoljno kolskim obrazovnim programima, zatim slijede graani u dobi 51-60 godina sa 30,8%, te graani u dobi 26-30 godina sa 23,7%. 4. Brojem osnovih kola na teritoriju Opine, 43,5% je zadovoljno, 23,8% je djelimino zadovoljno, 12,3% je nezadovoljno, dok je 20,5% bez stava. Stepen zadovoljstva brojem osnovnih kola u rubnom padinskom dijelu opine je za 10% nii od stepena zadovoljstva u urbanom dijelu opine.Problem nedostatka osnovnih kola izraen u mjesnim zajednicama sa velikim postotkom negativnih odgovora u odnosu na ukupan broj ispitanika po toj mjesnoj zajednici. Tako npr. od ukupno 11 anketiranih graana u MZ Alipain most II njih 7 ili 63.6 % je nezadovoljno brojem osnovnih kola, zatim u MZ Brijee od ukupno 13 anketiranih njih 7 ili 53,8 % je nezadovoljno brojem osnovnih kola, zatim u MZ Naselje Heroja Sokolje od ukupno anketiranih 16 graana njih 5 ili 31,3 % je nezadovoljno brojem osnovnih kola, itd. 5. Brojem srednjih kola 20,8% ispitanika je zadovoljno, 28,3% je djelimino zadovoljno, 29% je nezadovoljno i 22% je bez stava. Generalno, sve starosne dobi ispitanika u urbanom dijelu opine zadovoljnije su brojem srednjih kola u opini od ispitanika svih starosnih dobi u rubnom padinskom dijelu. Primjeujemo da je kod ispitanika iz urbanog djela opine postoji veliki broj djelimino zadovoljnih ispitanika njih 29,5% od ukupno 227 anketiranih u urbanom dijelu opine. Takoe primjeujemo da je u rubnom dijelu opine izraen stepen nezadovoljstva gdje 42,8% ispitanika od ukupno 173 anketirana u rubnom djelu opine nije zadovoljno brojem srednjih kola. Analizirajui odgovore po starosnoj dobi uoava se znaajna razlika u stepenu zadovoljstva brojem srednjih kola iz urbanog i rubnog/padinskog dijela opine, tako npr. za starosnu dob 18-25 godina, 28,3% ispitanika iz urbanog dijela opine se izjasnilo da je nezadovoljno, dok je taj procenat u rubnom/padinskom dijelu opine 51,4%. 6. Udaljenou kola od uenike populacije 35,8% ispitanika je zadovoljno, 28,3% je djelimino zadovoljno, 14,8% je nezadovoljno i 21,3% je bez stava. 7. Dostupnou udbenika vie od 1/3 ispitanika ili 39% je zadovoljno, dok je 19,8% djelimino zadovljno. Samo 16,5% je nezadovoljno, dok je 24,8% bez stava. 8. Sportskim sadrajima u kolama 15,5% ispitanika je zadovoljno, 30,6% je djelimino zadovoljno, 22,8% je nezadovoljno, a 31,1% je bez stava. 9. Uenikim transportom 27% ispitanika je zadovoljno, 15% je djelimino zadovoljno, 32,5% je nezadovoljno i 25,5% je bez stava. Dubljom analizom odnosno pregledom odgovora ispitanika po mjesnim zajednicama primjeujemo da je nezadovoljstvo uenikim transportom naglaeno u rubnim/padinskim

65

mjesnim zajednicama, te i u odreenom broju urbanih mjesnih zajednica koje su udaljenije od centra opine i centra grada. Nezadovoljstvo uenikim transportom povezano je sa nepostojanjem bolje povezanosti rubnih djelova sa centrom opine i centrom grada. 10. Najvei procenat ispitanika nema stav o finansijskoj podrci Opine N.G. Sarajevo radu obrazovnih institucija. Razlog tome moe biti nedovoljna informiranost o aktivnostima opine po ovom pitanju. 11. Najvei broj anketiranih graana bez stava, njih 33,8% nema stava o reformi obrazovanja. Pogledamo li u tabelu ispod koja pokazuje strukturu odgovora po starosnoj dobi vidjet emo da je najvie ispitanika koji su bez stava starosne dobi 61 i vie, odnosno penzionera. Takoe visok je procenat nezadovoljnih ispitanika30%. U nezadovoljstvu reformom obrazovanja prednjae mlae starosne dobi, tako da je 43,2 ispitanika starosne dobi od 18-25 godina nezadovoljno reformom obrazovanja. 20,5% ispitanika je djelimino zadovoljno reformama obrazovanja, i smatra da su ostvareni neki pomaci ali da postoje neka podruja koja treba unaprijediti. Reformom obrazovanja zadovoljno je 15,8% ispitanika. 12. Kvalitetom i strunou nastavnog kadra u kolama najvie je djelimino zadovoljnih ispitanika ili 29,3%, koji smatraju da odreena podruja za unapreenja postoje. 27,3 % ispitanika je bez stava, a ovu skupinu sainjavaju ispitanici starosne dobi 61 i vie odnosno penzioneri. 22.1% ispitanika je nezadovoljno kvalitetom i strunou nastavnog kadra u kolama, a najnezadovoljnija je skupina mladih 18-25 godina koji smatraju da bi se kvalitet i strunost nastavnog kadra trebala znatno unaprijediti. 21,6% ispitanika je zadovoljno nastavnim kadrom u kolama. 4.2. Oblast sporta 13. Brojem sportskih objekata navei broj ispitanika je nezadovoljan, dakle 53,5%. Najvei stepen nezadovoljstva brojem sportskih objekata u mjesnim zajednicama Anex, engi Vila, Staro Hrasno, vrakino selo I i III, Dobrinja D i C, i Dobroevii. 25,3% ispitanika je djelimino zadovoljno to znai da smatraju da potrebe za sportskim objektima nisu u potpunosti zadovoljene. 11% ispitanika je zadovoljno brojem sportskih objekata dok je 10,3% bez stava. 14. Podrkom opine radu sportskih ustavnova u cilju poveanja sportskih aktivnosti i masovnosti pojedinih sportova je navei broj ispitanika nezadovoljan, 36,3%. Analizirajui odgovore po starosnoj dobi, vidimo da su mlae starosne skupine nezadovoljnije od strarijih, te npr. starosna skupina ispitanika 18-25 godina je najnezadovoljnija, itd. To ukazuje na zakljuak da bi opinska podrka radu sportskih ustanova u narednom periodu trebala biti poveana. 26,8% je onih koji su djelimino zadovoljni podrkom opine to u kazuje na injenicu da ova grupa ispitanika smatra da postoji odreena podrka opine radu sportskih ustanova ali da u odreenim segmentima ima mjesta za unapreenje. 16,3% je zadovoljno opinskom podrkom dok je 20,8% bez stava po ovom pitanju. 15. Odnosom graana prema sportskim rekvizitima na javnim sportskim terenima/igralitima 79,5% graana je nezadovoljno i ono ukazuje na injenicu da se sportski rekviziti na javnim sportskim igralitima permanentno unitavaju, 11,8 posto ispitanika je djelimino zadovoljno, 7,8% je bez stava, dok je samo 1% graana zadovoljno to dodatno govori o ovom problemu. 16. Radom sportskih klubova (na teritoriju opine N.G. Sarajevo) vei broj ispitanika odnosno 41% nije zadovoljno, 28,8% je djelimino zadovoljno, 26,3% je bez stava, dok je samo 4% ispitanika zadovoljno. 17. Promocijom sporta (organizovanje raznih oblika takmienja, npr. mini opinska liga i dr.) najvei broj odnosno 42,5% nije zadovoljno, 25% je djelimino zadovoljno, 23% je bez stava a 9,5% je zadovoljno. 18. Ukljuenou djece i omladine u rad sportskih klubova najvei procenat ispitanika odnosno 51,8 %, nije zadovoljno.

66

4.3. Oblast kulture 19. Brojem prostora za kulturno-zabavne aktivnosti (kino-sala, pozorita, kulturni centri, i dr.) veoma je visok procenat od 70,5% nezadovoljnih ispitanika. Analizom odgovora na ovo pitanje po tipu naselja utvrdili smo da nema znaajnih razlika u rezultatima, tj. u skoro istom procentu izraeno je nezadovoljstvo ispitanika iz urbanog i rubnog/padinskog dijela opine, 19,3% je djelimino zadovoljnih ispitanika, dok je 5,3% zadovoljno. 5% ispitanika je bez stava po ovom pitanju. 20. Podrkom opine radu kulturnih ustanova u cilju promocije kulture i kulturnih vrijednosti najvei broj ispitanika, 42,5% je nezadovoljno, 30% je djelimino zadovoljnih, 15,8% je bez stava, dok je samo 11,8% procenata zadovoljno. Ovako znaajan pocenat nezadovoljnih i djelimino zadovoljnih ispitanika ukazuje na potrebu bolje podrke opine radu kulturnih ustanova u cilju promocije kulture i kulturnih vrijednosti. 21. Brojem biblioteka i knjinim fondom 58,8% nije zadovoljno, 22% je djelimino zadovoljno, 10% je bez stava, a 9,3% je zadovoljno. Nadpolovina veina nezadovoljnih i znaajan procenat djelimino zadovoljnih navode nas na zakljuak da trenutni broj biblioteka ne zadovoljava potrebe graana kao i da knjini fond treba obogatiti novim naslovima. 22. Brojem kulturno-zabavnih manifestacijama u opini N.G. Sarajevo najvei broj ispitanika odnosno 52,8%, nije zadovoljno, 29,3% je djelimino zadovoljno, 10% je bez stava, a 8% je zadovoljno. Natpolovina veina nezadovoljnih i znaajan procenat djelimino zadovoljnih ispitanika. 23. Finansijskom podrkom opine razvoju kulture i kulturnim aktivnostima najvei broj ispitanika odnosno 31,5%, je nezadovoljno, 29,5% je djelimino zadovoljno, 27,3% je bez stava, a samo 11,8% je zadovoljno. 24. Projektima za razvoj kulture i ukljuenou graana u iste najvei broj graana, 61,5% nije zadovoljno, 17% je djelimino zadovoljno, 17,5% je bez stava, a samo 4% je zadovoljno. Natpolovina veina nezadovoljnih ispitanika navodi nas na zakljuak o potrebi unapreenja projekata za razvoj kulture, a posebno u svjetlu rjeavanja problema kulture ivljenja i kulture uope koji je prepoznat kao jedan od glavnih problema na teritoriju opine Novi Grad Sarajevo. 4.4. Oblast informisanja 25. Distribucijom opinskih informativnih printanih materijala, biltena i drugog najvei broj ispitanika, 60,5%, nije zadovoljno, 16,5% je bez stava, 13% je djelimino zadovoljno, a samo 10% je zadovoljno. Analizom strukture odgovora po tipu naselja utvrdili smo da nema znaajnih razlika u odgovorima ispitanika iz urbanog i rubnog/padinskog dijela opine. 26. Brojem javnih nastupa opinskih zvaninika vezano za probleme i vana ivotna pitanja graana, najvei broj ispitanika, 56,8%, nije zadovoljno, 24,8% je djelimino zadovoljno, 11,3% je bez stava a samo 7,3% je zadovoljno. Pogledamo li strukturu odgovora po tipu naselja vidimo da nema znaajnih odstupanja ispitanika iz urbanih i rubnih djelova opine, odnosno da su i jedni i drugi natpolovinom veinom nezadovoljni brojem javnih nastupa opinskih zvaninika. 27. Zastupljenou opine u medijima najvei broj ispitanika, 31,8%, je djelimino zadovoljno, 29,5% je zadovoljno, 28,5% je nezadovoljno, a 10,3% je bez stava. Gotovo je identian procenat ispitanika koji su zadovoljni, djelimino zadovoljni i nezadovoljni. Moemo konstatirati da je stepen zadovoljstva po ovom pitanju vei u odnosu na predhodna pitanja iz oblasti informisanja. 28. Najvei broj ispitanika odnosno 67%, ukoliko bi se ukazala prilika, podrao bi osnivanje lokalne RTV, 23,8% ne podrava uspostavljanje lokalne RTV. Natpolovina veina podrava osnivanje lokalne RTV.

67

4.5. Oblast zdravstva 29. Brojem ambulanti na teritoriju opine N.G. Sarajevo najvei broj ispitanika, 84,3%, je zadovoljan, 6% je djelimino zadovoljno, 9,5% je nezadovoljno, a 0,3% je bez stava. S obzirom na visok procenat zadovoljstva graana brojem ambulanti, moemo zakljuiti da je stanje u opini zadovoljavajue, odnosno da postoji zadovoljavajui broj ambulanti. 30. Brojem zdravstvenih radnika (ljekara, stomatologa, itd), visoka natpolovina veina ispitanika, 81,5%, je zadovoljna, 6,8% je djelimino zadovoljno, 10,5% je nezadovoljno, a 1,3% je bez stava. Rezultati istraivanja po ovom pitanju navode nas na zakljuak da je broj zdravstvenih radnika u opini N.G Sarajevo zadovoljavajui. 31. Opremljnou ambulanti (internistika i specijalistika oprema i sl.), visoka natpolovina veina ispitanika, 74,8%, je djelimino zadovoljna, 12% je nezadovoljno, 11,3 je zadovoljno, a 2% je bez stava. Znaajna natpolovina veina djelimino zadovoljnih ispitanika navodi na zakljuak da je potrebna odreena dodatna oprema za ambulante, pa i modernizacija u nekim segmentima. 32. Ljekarskim uslugama primarne zdravstvene zatite visoka natpolovina veina ispitanika odnosno 77,3%, je djelimino zadovoljna, 11% je zadovoljno, 10% je nezadovoljno, 1,8% je bez stava. 33. Brojem apoteka na teritoriju opine N.G. Sarajevo natpolovina veina ispitanika, 71,3%, djelimino je zadovoljna, 23,8% je zadovoljno, 4,5% nezadovoljno, i 0,5% je bez stava. Natpolovina veina djelimino zadovoljnih i znaajan procenat zadovoljnih ispitanika navode na zakljuak da je stanje po pitanju broja apoteka u opini dobro, s tim da, respektirajui 71,3% djelimino zadovoljnih ispitanika, moemo rei da bi otvaranje novih apoteka bilo potrebno. 34. Ljubaznou zdravstvenih radnika natpolovina veina ispitanika, 77% , djelimino je zadovoljna, 10% je nezadovoljno, 8,4% je zadovoljno, a 4,6% je bez stava. Uzimajui u obzir natpolovinu veinu djelimino zadovoljnih ispitanika, moemo zakljuiti da je stanje po pitanju ljubaznosti zdravstvenih radnika dosta dobro, ali da postoji potreba za dodatnim unapreenjem odnosa/ljubaznosti zdravstvenih radnika prema graanima. 4.6. Oblast socijalne sigurnosti 35. Programi socijalne zatite za nezaposlene (demobilisane borce i druge) ne postoje, stav je velike veina ispitanika, odnosno 83,3% se slae sa tvrdnjom da programi socijalne zatite za nezaposlene ne postoje, dok se 9,5% djelimino slae sa ovom tvrdnjom, 4% se ne slae, 3,3% je bez stava. Na osnovu rezultata moemo zakljuiti da se pitanju socijalne zatite nezaposlenih treba posvetiti znaajno mjesto u cilju iznalaenja rjeenja socijalne zatite za ovu grupu stanovnitva. 36. Subvencije za ugroene kategorije graana (grijanje, obdanite, jednokratna finansijska pomo i dr.) su vrlo male, to potvruje i stav 88,5% ispitanika da su subvenicije za ugroene kategorije graana vrlo male, 5,8% djelimino se slae sa ovom tvrdnjom, 3,3% se ne slae, a 2,5% je bez stava. Na osnovu rezultata zakljuujemo da su subvenicije za ugroene kategorije graana vrlo male, te da bi iste bilo potrebno poveati u cilju zadovoljena osnovnih ivotnih potreba ugroenih kategorija graana. 37. Nedostatak sigurnih kua (privremeni smjetaj rtava nasilja u porodici i dr.) potvruje stav veine odnosno 71,5%, ispitanika, 6,8% djelimino se slae sa ovom tvrdnjom, 5,8% se ne slae, a 16% ispitanika je bez stava. Rezultati istraivanja upuuju na zakljuak da na teritoriju opine postoji potreba za ovakim oblikom socijalne zatite, te da bi proirenje kapaciteta postojeih i izgradnja novih sigurnih kua bilo poeljno. 38. Finansijska sredstva za zadovoljenje potreba socijalne sigurnosti ugroenih kategorija graana su nedovoljna, stav je visoke veine ispitanika, 89,3%, 4,8% djelimino se slae sa ovom tvrdnjom, 2% se ne slae, a 4% je bez stava. Ovakva struktura odgovora navodi nas na zakljuak da bi finansijska sredstva za zadovoljenje ugorenih kategorija graana trebalo poveati.

68

39. Broj javnih kuhinja je nedovoljan, stav je znaajne natpolovine veine ispitanika, 70,5%, sa ovom konstatacijom ne slae se 7,3% se ispitanika, 5,8% se djelimino slae, 16,5% je bez stava. Evidentno je da znaajna natpolovina veina smatra da je broj javnih kuhinja nedovoljan, te da u tom smislu potrebe ugroenih kategorija graana nisu u potpunosti zadovoljene, i da je radi zadovoljenja ovih potreba otvaranje novih javnih kuhinja ili poveanje obroka u postojeim poeljno. 40. Zakonska regulativa u oblasti socijalne brige za punoljetnu djecu bez oba roditelja ne postoji i treba je kreirati: visoka veina ispitanika, 83,5% se slae da zakonska regulativa u oblasti socijalne brige za punoljetnu djecu bez oba roditelja ne postoji i da je treba kreirati, 5,3% se djelimino slae sa ovom tvrdnjom, 2,8% se ne slae, a 8,5% je bez stava. Rezultati sugeriu da veina ispitanika smatra da spomenuta zakonska regulativa ne postoji i da je treba kreirati, u cilju socijalne zatite ugroene kategorije (punoljetne djece bez oba roditelja). 4.7. Oblast zapoljavanja 41. Ulogom opine u programima podsticaja zapoljavanja, evidentno je, znaajna natpolovina veina ispitanika, 69%, nije zadovoljna, 17% je djelimino zadovoljno, 4,8% je zadovoljno, dok je 9,3% bez stava.Ovakav rezultat navodi na zakljuak da bi opina trebala zauzeti aktivniju ulogu u programima podsticaja zapoljavanja. Ovakav zakljuak ima dodatnu potporu u injenici da je problem nezaposlenosti prepoznat kao glavni problem u opini Novi Grad Sarajevo. 42. Brojem i kvalitetom programa prekvalifikacije i dokvalifikacije (NVO, Zavod za zapoljavanje), natpolovina veina ispitanika, 64,5% nezadovoljna je, 18% je djelimino zadovoljnih, 14,5% je bez stava, a 3% je zadovoljno. Ovakav rezultat ukazuje na potrebu poveanja broja programa prekvalifikacije i dokvalifikacije i njihovog kvaliteta imajui na umu injenicu da je problem nezaposlenosti prepoznat kao glavni problem u opini Novi Grad Sarajevo. 43. Brojem projekata za razvoj poduzetnitva, 51,3% ispitanika je nezadovoljno, dok je 20,5% djelimino zadovoljno, 22,3% ispitanika je bez stava po ovom pitanju, a samo 6% je zadovoljno. Ovakav rezultat ukazuje da broj projekata za razvoj preduzetnitva ne odgovara potrebama rjeavanja pitanja nezaposlenosti u opini. 44. Postojeom preduzetnikom infrastrukturom (biznis-inkubator, kreditno garantni fond za preduzetnike i poetnike u biznisu, forumi za lokalni ekonomski razvoj, biznis-centri) 43% ispitanika je nezadovoljno, 20% je djelimino zadovoljnih, 6% je zadovoljnih, 31% je bez stava. Najnezadovoljnija skupina postojeom infrastrukturom su nezaposleni i studenti. Bez stava po ovom pitanju su uglavnom penzioneri, a ovako visok procenat ispitanika bez stava moemo objasniti i injenicom da je termin poduzetnika infrastruktura prilino nov i jo nedovoljno poznat. 45. Programima edukacije za zapoljavanje i samozapoljavanje 62,6% ispitanika je nezadovoljno, 14,6% djelimino je zadovoljno, 2% je zadovoljno, 20,9% je bez stava. 4.8. Oblast stanovanja i komunalne usluge 46. Kulturom stanovanja znaajna napolovina veina ispitanika, 68,5%, nije zadovoljna, 23,5% je djelomino zadovoljno, 7,3% je zadovoljno, 0,8% je bez stava. Stepen nezadovoljstva kulturom stanovanja u urbanom i rubnom/padinskom djelu opine gotovo je identian (69,6%-urbano 67,1%-rubno). 47. Programima sanacije ratom oteenih objekata najvei broj ispitanika odnosno 42,5% djelimino je zadovoljno, 30,8% je nezadovoljno, 22% je zadovoljno, a 4,8% je bez stava. Najnezadovoljniji programima sanacije ratom oteenih objekata su slijedee MZ: engi-Vila, vrakino Selo I, II, III; Ali-paino Polje A-I; Ali-paino Polje C-II; Dobrinja D.

69

48. Dostupnou stambenog prostora najvie je djelimino zadovoljnih ispitanika, njih 30%, zatim je 26% nezadovoljnih, 24,8% bez stava i 19,3% zadovoljnih ispitanika. 49. Odravanjem zajednikih prostorija najvei procenat ispitanika, 44% je nezadovoljan, 31,5% je bez stava, 15,8% je djelimino zadovoljnih, a 8,8% je zadovoljno. Stepen nezadovoljstva odravanjem zajednikih prostorija vei je u urbanom dijelu opine, gdje je 55,1% ispitanika nezadovoljno, dok je taj procenat u rubnom dijelu znatno manji i iznosi 29,5%. 50. Programima individualne i kolektivne stambene izgradnje najvei broj ispitanika, odnosno njih 41,3%, je bez stava, 25,5% je djelimino zadovoljno, a 25% je nezadovoljno. Samo 8,3% ispitanika je zadovoljno. Ispitanici iz rubnih djelova opine mnogo su zadovoljniji od ispitanika iz urbanih dijelova. 51. Ureenjem zelenih povrina i parkova (npr. popravkom unitenih rekvizita, koenjem trave, obrezivanjem drvea i sl.) znaajan procenat ispitanika, odnosno 36,5% je zadovoljno, 36,5% je djelimino zadovoljno, 25,8% je nezadovoljno, a samo 1,3% je bez stava. Stepen nezadovoljstva je vei u rubnim djelovima opine. 52. Komunalnom higijenom (pranjem ulica, odvozom smea i dr.) najvei broj ispitanika, 36,8% je djelimino zadovoljno, 34,3% je nezadovoljno, 27,8% je zadovoljno, a samo 1,3% je bez stava. Stepen zadovoljstva komunalnom higijenom vei je u urbanim djelovima opine, dok je stepen nezadovoljstva jako izraen u rubnim dijelovima opine. 53. Brojem kontejnera za smee najvei procenat ispitanika, 35,5% je nezadovoljno, 34,3% je zadovoljno, 28% je djelimino zadovoljno, a 2,3% je bez stava. Kod ispitanika iz rubnih podruja postoji vee nezadovoljstvo. 54. Dostupnou lokacija za izgradnju novih individualnih i kolektivnih objekata za stanovanje navei broj ispitanika, odnosno 46%, je bez stava po ovom pitanju, 23,3% je nezadovoljno, 22,3% je djelimino zadovoljno, a samo 8,5% je zadovoljno. U strukturi ispitanika bez stava, najveim dijelom su penzioneri, nezaposleni, studenti, uzdravani suprunici, radnici. Nezadovoljni i djelimino zadovoljni su investiciono sposobne grupe, kao to su menaderi, slubenici, preduzetnici-slobodno zanimanje, te privatnici. 55. Putnom infrastrukturom 45,5% ispitanika je nezadovoljno, 27% je djelimino zadovoljno, 17,8% je zadovoljno, a 9,8% je bez stava. Stepen nazadovoljstva u rubnim dijelovima opine putnom infrastrukturom je izraen. 56. Parking-prostorima 41,3% ispitanika je nezadovoljno, 25,3% je zadovoljno, 24,8% je djelimino zadovoljno, a 8,8% je bez stava. Stepen nezadovoljstva parking prostorima u rubnim naseljima vei je u odnosu na urbane dijelove opine. Uzrok ovakvog stranja je neplanska gradnja naselja u rubnim dijelovima, te generalno poveanje broja automobila, te su i u urbanim naseljima sa velikim parkinzima isti postali premali za ovako veliki broj automobila. 57. Javnom rasvjetom 63,3% ispitanika je zadovoljno, pri emu je stepen zadovoljstva javnom rasvjetom vei u urbanim djelovima nego u rubnim. Najvei stepen nezadovoljstva javnom rasvjetom je kod ispitanika u mjesnim zajednicama Bua Potok, Dolac i Brijee. 58. Uslugama JKP Toplane Sarajevo 38,8% ispitanika je bez stava, pri emu 80% njih ine ispitanici iz rubnog dijela opine koji nisu korisnici usluga, 21,8% ispitanika zadovoljno je uslugama, 19% je djelimino zadovoljno, a 20,5 je nezadovoljno.

59. Cijenama komunalnih usluga 53,5% ispitanika je nezadovoljno, pri emu 53,5% ispitanika smatra cijene komunalnih usluga neopravdano visokim.
4.9. Oblast administracije 60. Procedurama i brzinom rjeavanja zahtjeva graana u opinskim slubama 57% ispitanika nezadovoljno je, 25% je djelimino zadovoljno, 13,3% je zadovoljno, a 4,8% je bez stava. 61. Profesionalnou slubenika koji su u direktnom kontaktu sa graanima 41,5% ispitanika je nezadovoljno, 36,3% je djelimino zadovoljno, 18,3% je zadovoljno, a 4% je bez stava.

70

62. Ljubaznou slubenika 47,3% ispitanika je nezadovoljno, 33,8% je djelimino zadovoljno, 16,8% je zadovoljno, a 2,3% je bez stava. 63. Angairanou opine na rjeavanju problema graana 39,3% ispitanika djelimino je zadovoljno, 37,5% je nezadovoljno, 14,8% je zadovoljno, a 8,5% je bez stava. 64. Aktivnostima opine na poboljanju ambijenta za ivljenje 37,8% ispitanika djelimino je zadovoljno, 34,3% je nezadovoljno, 18,8% je zadovoljno, a 9% je bez stava. 65. Ueem graana u procesu odluivanja 64% ispitanika je zadovoljno, 16,5% je djelimino zadovoljno, 1,5% je zadovoljno, a 18% je bez stava. 4.10.1. Putna infrastruktura 66. Odravanjem puteva (npr. sanacija udarnih rupa i sl.) 50,8% ispitanika je nezadovoljno, 30,5% je djelimino zadovoljno, 14,3% je zadovoljno, a 4,5% je bez stava. Nezadovoljstvo odravanjem puteva je neto izraenije u rubnim dijelovima opine. 67. Saobraajnom signalizacijom 40,5% ispitanika je zadovoljno, 30% je djelimino zadovoljnih, 25,3% je nezadovoljnih, i 4,3% je bez stava. 68. Brojem pjeakih staza odnosno trotoara i slino ravnomjerna je podijeljenost ispitanika. Ipak, znatno je vee nezadovoljstvo ispitanika iz rubnih djelova opine, u odnosu na one iz urbanih dijelova, obzirom da najvei broj ulica u tom dijelu grada nema trotoara zbog neplanske gradnje tih podruja opine. 69. Pristupnim putevima javnim objektima (opini, domovima zdravlja, i sl.) 48,3% ispitanika je zadovoljno, 29% je djelimino zadovoljno, 12,5% je nezadovoljno, a 10,3% je bez stava. 70. Osvijetljenou sporednih saobraajnica 38,3% ispitanika je zadovoljno, 28,1% je djelimino zadovoljno, 23,6% je nezadovoljno, a 10% je bez stava. Problem osvijetljenosti sporednih saobraajnica je problem rubnih dijelova opine kod kojih postoji dva puta vei broj nezadovoljnih ispitanika. 71. Putevima u padinskim djelovima opine 46,5% ispitanika je nezadovoljno, 18,5% je djelimino zadovoljno, 10,8% je zadovoljno, a 24,3% je bez stava. Jasno je da puteve u padinskom dijelu opine treba proiriti i asvaltirati. Treba istai da je izgradnja puteva oteana neplanskom gradnjom. 72. Odravanjem puteva u zimskom periodu 53% ispitanika je nezadovoljno, 29% je djelimino zadoljnih, 14,8% je zadovoljno, a 3,3% je bez stava. Stanovnici rubnih/ padinskih dijelova opine nezadovoljniji su od stanovnika urbanih djelova, mada je 39,6% ispitanika iz urbanih dijelova nezadovoljno odravanjem puteva u zimskom periodu. 73. Saobraajnim prometom pri ulazu u grad 62,4% ispitanika nije zadovoljno, 11,9% je djelomino zadovoljno, 2,8% je zadovoljno, a 22,8% je bez stava. Problem oteanog saobraaja prilikom ulaza u grad prepoznat od strane ispitanika, te ga je potrebno rjeavati u saradnji sa ostalim relevantnim institucijama. 4.10.2. Vodovodna infrastruktura 74. Vodovodna mrea nije adekvatna potrebama na itavom podruju opine, smatra 47,3% ispitanika, 14,3% se djelimino slae da ista nije adekvatna, 8% da je adekvatna, a 30,5% je bez stava. Neadekvatnost vodovoda naroita je izraena u rubnim/padinskim dijelovima, pogotovo onim novosagraenim. 75. Sa tvrdnjom da je pritisak vode nedovoljan, posebno u stanovima na viim etaama i padinskim djelovima opine 28,5% ispitanika se slae, 22% se djelimino slae, 24% se ne slae, a 25,5% je bez stava. 76. Sa tvrdnjom da su lokalni vodovodi u novim naseljima optereeni 33,3% ispitanika se slae, 21,3 se djelimino slae, 6,3% se ne slae, dok je 39,3% bez stava, to se prije svega odnosi na ispitanika iz urbanog dijela opine. 77. Sa tvrdnjom da gradska vodovodna mrea u novim naseljima ne postoji, 19,5% ispitanika se slae, 14% se djelimino slae, 7,5% se ne slae, a 59% je bez stava, to se uglavnom odnosi na ispitanike iz onih mjesnih

71

zajednica gdje je ovo pitanje rijeeno. Ispitanici koji dolaze iz mjesne zajednice Dobroevii u procentu od 66,7% slau sa iznesenom tvrdnjom 78. Sa tvrdnjom da neplanska gradnja optereuje postojee vodovodne instalacije 59,3% ispitanika se slae, 14,8% se djelimino slae, 2,3% se ne slae, a 23,8% je bez stava. Rezultati pokazuju da su graani svjesni problema koje neplanska gradnja donosi u oblasti vodovodne i druge infrastrukture, te da su ovim problemom pogoena rubna/padinska naselja opine. 79. Uslugama JKP Vodovod i kanalizacija 44,9% ispitanika je zadovoljno, 30,6% je djelimino zadovoljnih, 21,3% je nezadovoljnih i 3,3% je bez stava. 4.10.3. Kanalizaciona infrastruktura 80. Sa tvrdnjom da kanalizaciona infrastruktura nije adekvatna na itavom podruju opine slae se 49,8% ispitanika, 15,3% slae se djelimino, 5,5% se ne slae, a 29,5% je bez stava. 81. Sa tvrdnjom da je kanalizaciona infrastruktura u pojedinim naseljima optereena prevelikim brojem prikljuaka slae se 43,5 ispitanika, 17,3% se djelimino slae, 3,8% se ne slae, a 35,5% je bez stava. Ovako visok procenat ispitanika bez stava je sastavljen od ispitanika koji dolaza iz mjesnih zajednica kod kojih je pitanje kanalizacione infrastrukture adekvatno rijeeno, dok je visok procenat ispitanika koji se slau sa tvrdnjom iz mjesnih zajednica kod kojih pitanje kanalizacione infrastrukture nije rijeeno na adekvatan nain. 82. Sa tvrdnjom da se kanalizacione cijevi esto kvare i oteuju 38,3 ispitanika se slae, 28,3% se djelimino slae, 21,5% se ne slae, a 12% je bez stava. 83. Sa tvrdnjom da gradska kanalizaciona mrea ne postoji u novim naseljima 62,3% ispitanika je bez stava po ovom pitanju, a ispitanici koji su bez stava dolaze iz mjesnih zajednica kod kojih je rijeeno pitanje kanalizacione infrastrukture. Navei dio ispitanika koji se slau sa ovom tvrdnjom dolaze iz mjesnih zajednica kod kojih pitanje kanalizacione infrastrukture nije u potpunosti rijeeno. To su prije svih Dobroevii i Naselje heroja Sokolje. 84. Sa tvrdnjom da neplanska gradnja optereuje postojee kanalizacione instalacije slae se 63,3% ispitanika, 14% se djelimino slae, 1,5% se ne slae, a 21,3% je bez stava. Rezultati pokazuju da su graani svjesni problema koje neplanska gradnja donosi u oblasti kanalizacione i druge infrastrukture, te da su ovim problemom pogoena rubna/padinska naselja opine. 85. Sa tvrdnjom da su zaepljenja odvoda/ahtova povrinskih voda esta, 39,5% ispitanika se slae, 28,3% se djelimino slae, 17,8% se ne slae, a 14,5% je bez stava. S obzirom na rezultate, evidentno je problem zaepljenja odvoda povrinskih voda prisutan I u vrijeme obilnih padavina uzrokuje potekoe graanima. 86. Sa tvrdnjom da je finansijska podrka od svih nivoa vlasti u rjeavanju problema u oblasti kanalizacione infrastrukture nedovoljna 44,6% ispitanika se slae, 21,1% djelimino se slae sa ovom tvrdnjom, 8,5% se ne slae, dok je 25,8% bez stava. 4.10.4. Plinska infrastruktura 87. Pritiskom plina u zimskom periodu zadovoljna je veina ispitanika, s obzirom da 49% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent. 88. Dostupnou plina, odnosno plinskom infrastrukturom i mogunou prikljuka na plinsku mreu zadovoljna je veina ispitanika, s obzirom da 47,3% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent. 89. Uslugama JKP Sarajevogas zadovoljna je veina ispitanika, s obzirom da 43,8% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent. 90. Cijenom plina veina ispitanika, odnosno 46,9% nije zadovoljna.

72

4.10.5. Gradski saobraaj 91. Pokrivenou gradskim saobraajem rubnih djelova opine postoji znaajno nezadovoljstvo kod rubnih djelova opine, s tim da su ispitanici iz rubnih djelova opine za 10% nezadovoljniji od ispitanika iz urbanog dijela. 92. Brojem vozila gradskog saobraa na postojeim linijama zadovoljno je 27,5% ispitanika, djelimino 35,3%, nezadovoljno 28,3%, a bez stava je 9,0%. 93. Postojeim linijama prevoza u opini zadovoljno je 41,8% ispitanika, djelimino 29,8%, nezadovoljno je 21,5%, a bez stava je 7,0%. 94. Redovnou na linijama gradskog prevoza zadovoljno je 13,0% ispitanika, 35% je djelimino zadovoljno, 45,0% je nezadovoljno a 7,0% je bez stava. 95. Uslugama GRAS-a zadovoljno je 13,5% ispitanika, djelimino zadovoljnih je 27,6%, najvie je nezadovoljnih, i to 54,1%, a 4,8% ispitanika je bez stava. 5. ANALIZA TRENUTNOG STANJA SA ASPEKTA POSLOVNOG SEKTORA PO ODABRANIM OBLASTIMA 5.1.1. Vodovodna infrastruktura 96. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata njih 81% se sloilo sa tvardnjom da vodovodna mrea nije adekvatna na podruju opine. Djelimino slaganje sa ovom tvrdnjom izrazilo je 14% anketiranih, dok je njih 5% bilo bez stava po ovom pitanju. 97. Sa tvrdnjom da je pritisak vode u instalacijama nedovoljan, posebno na viim sparatovima i padinskim dijelovima opine sloilo se 14% anketiranih privrednih subjekata, njih 67% je izrazilo svoje djelimino slaganje, dok je njih 19% izrazilo neslaganje sa ovom tvrdnjom. Djelimino slaganje se odnosi uglavnom na padinske dijelove i vie spratove, uglavnom u ljetnim mjesecima kada je poveana potronja vode. 98. Sa tvrdnjom da su procedure vezane za prikljuenja novih poslovnih objekata na vodovodnu mreu komplikovane i skupe, sloilo se 76% anketiranih privrednih subjekata, dok se njih 24% djelimino sloilo sa ovom tvrdnjom. Jasno je da se ove procedure moraju ubrzati i pojednostaviti, te na ovaj nain stvoriti preduslovi za bre rjeavanje ovog problema. to se tie cijena, treba sugerirati njihovo smanjenje. 99. Sa tvrdnjom da smo snabdjeveni tokom itave godine dovoljnim koliinama pitke i tehnoloke vode, sloilo se 95% anketiranih privrednih subjekata, dok se 5% nije sloilo sa ovom tvrdnjom. Dakle, moemo izvesti zakljuak da je po ovom pitanju trenutna situacija na podruju opine zadovoljavajua. 100. Zadovoljstvo radom JKP Vodovod i kanalizacija iskazalo je 5% anketiranih, nezadovoljstvo radom je iskazalo 5%, bez stava je 5%, dok je 85% djelimino zadovoljno. Razlog djeliminog, a ne potpunog zadovoljstva je u visokim cijenama vode i radu servisne slube. Dakle, u ovom pravcu treba djelovati kako be se stepen potpunog zadovoljstva poveao u narednom periodu. 101. Prioritetni problem u oblasti vodovodne infrastrukture su procedure prikljuenja sa 42%, uglavno njihova kopliciranost i trajanje dobijanja saglasnosti. Stare instalacije (koje uzrokuju este kvarove i veliki gubitak vode) sa 29% predstavljaju drugi po redu problem iz ove oblasti. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 10% smatra da je prioriteni problem lo dotok vode, a bez odgovora je bilo 19% anketiranih. Dakle, treba djelovati u smislu pojednostavljenja procedura odobrenja novih prikljuaka, i svakako brzini rjeavanja zahtjeva.

5.1.2. Kanalizaciona infrastruktura 102. Sa tvrdnjom da kanalizaciona infrastruktura nije adekvatna na cijelom podruju opine sloilo se 86% anketiranih privrednih subjekata, dok je njih 14% izrazilo djelimino slaganje sa ovom tvrdnjom.

73

Problem je uglavnom lociran na padinskim (novim naseljima) dijelovima opine, privatnim stambenim i poslovnim objektima, koji u veini sluajeva nemaju adekvatne prikljuke na kanalizacionu mreu. 103. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 90% se sloilo sa tvrdnjom da su procedure vezane za prikljuenje novih poslovnih objekata na kanalizacionu mreu komplikovane i skupe, dok se njih 10% djelimino sloilo sa ovom tvrdnjom. Dakle, treba djelovati u cilju pojednostavljenja procedura i brzine rjeavanja zahtjeva, uz maksimalno korigovanje cijena, koliko je to mogue. 104. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 14% se sloilo sa tvrdnjom da se kanalizacione cijevi esto kvare i pucaju, 10% se nije sloilo sa ovom tvrdnjom, dok se 76% djelimino sloilo sa ovom tvrdnjom. Djelimino slaganje sa ovom tvrdnjom je uglavnom uzrokovano pojedinanim sluajevima kvarova i pucanja cijevi, to ni u kom sluaju ne predstavlja pravilo. Uglavnom se radi o starijim objektima gdje proces servisiranja nije uraen. 105. Sa tvrdnjom da gradska kanalizaciona mrea ne postoji u novim naseljima se sloilo 5% anketiranih privrednih subjekata, dok je svoje dleimino slaganje iskazalo 85% anketiranih. Bez stava o tvrdnji da gradska kanalizaciona mrea ne postoji u novim naseljima bilo je 10% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Djelimino slaganje sa ovom tvrdnjom temelji se uglavnom na pojedinanim sluajevima i to u oblasti privatnih stambenih i poslovnih objekata u padinskim dijelovima opine. 106. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata njih 76% se sloilo sa tvrdnjom da su zaepljenja odvoda/ahtova povrinskih voda esta, dok je 24% anketirani izrazilo djelimino slaganje. Uglavnom se navode razlozi preoptereenosti kanalizacione mree, te vrste materije koje se nau u odvodima. U cilju rjeavanja ovog problema potrebno je djelovati preventivno, odnosno servisna mrea na podruju opine bi trebala biti pojaana u vrijeme veih padavina. 107. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, na tvrdnju da je finansijska podrka svih nivoa vlasti u rjeavanju problema kanalizacione infrastrukture nedovoljna 57% je bilo bez stava, 33% djelimino se sloilo sa tvrdnjom, dok se 10% sloilo sa tvrdnjom. Visok procenat privrednih subjekata bez stava jasno implicira problem neupoznatosti anketiranih sa angamanom svih nivoa vlasti u rjeavanju problema. Djelimino slaganje sa tvrdnjom se bazira na miljenu da se moe uraditi i vie, dok je potvrdan odgovor na tvrdnju u vezi apsolutno nedovoljnog angamana svih nivoa vlasti u rjeavanju problema. Dakle, potrebno je putem sredstava javnog informiranja prvenstveno vie govoriti o angamanu svih nivoa vlasti na rjeavanju ovog problema. 108. Zadovoljstvo radom JKP Vodovod i kanalizacija iskazalo je 10% anketiranih, nezadovoljstvo radom je iskazalo 10%, bez stava je 0%, dok je 80% djelimino zadovoljno. Razlog djeliminog, a ne potpunog zadovoljstva je u visokim cijenama i radu servisne slube. Sugerirano je da se kanalizaciona infrastruktura mora uspostaviti na zadovoljavajuem nivou u svim dijelovima opine, posebno za privredne objekte. 109. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 48% smatra da je infrastruktura najvei problem. Pod infrastrukturom se smatraju i stare postojee instalacije koje se esto kvare. Procedure su najvei problem za 14% anketiranih, 24% je bilo bez odgovora, dok 14% smatra da je odravanje najvei problem u oblasti kanalizacione infrastrukture. 5.1.3. Plinska infrastruktura 110. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 95% izrazilo je svoje zadovoljstvo pritiskom plina u zimskom periodu, dok je 5% izrazilo nezadovoljstvo. Dakle, na osnovu ovih rezultata mjerenja zadovoljstva po ovom pitanju moemo biti zadovoljni trenutnom situacijom. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 95% je izrazilo zadovoljstvo dostupnou plina (odnosno mogunou prikljuka na plinsku mreu), dok je 5% anketiranih izrazilo svoje djelimino zadovoljstvo. Dakle, na osnovu rezultata, moemo biti zadovoljni trenutnim stanjem. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 67% je izrazilo zadovoljstvo radom JKP Sarajevogas, 33% izrazilo je djelimino zadovoljstvo. Razlog djeliminog zadovoljstva se uglavnom odnosi na neizvijesnost snabdijevanja plinom tokom zimskih mjeseci, dakle problemom koji se pojavljuje svake godine. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 10% procenata je izrazilo nezadovoljstvo cijenom plina, 19% je izrazilo svoje djelimino nezadovoljstvo, dok je 71% anketiranih izrazilo svoje zadovoljstvo cijenom plina. Razlog velikog procenta zadovoljnih se ogleda u injenici da je plin jo uvijek najjeftiniji izvor energije, koji je dostupan privrednim subjektima na podruju opine.

111.

112.

113.

74

114.

115.

Od ukupnog broja anketiranih, njih 38% je izrazilo nezadovoljstvo sigurnou snabdijevanja plinom tokom cijele godine, 10% anketiranih privrednih subjekata je izrazilo svoje nezadovoljstvo, dok je 52% izrazilo svoje djelimino zadovoljstvo. Djelimino zadovoljstvo se odnosi na neizvjesnost snabdijevanja tokom zimskog perioda. Ukoliko bi se obezbijedilo sigurno snabdijevanje i tokom zimskog perioda, znaajno bi se poveao procenat zadovoljnih. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 76% smatra da je sigurnost snabdijevanja prioriteni problem u oblasti plinske infrastrukture. Bez odgovora je bilo njih 19%, dok 5% smatra da su instalacije prioritetni problem. Ovo se uglavnom odnosi na pojedine prikljuke koji nisu atestirani.

5.1.4. Elektrina energija 116. Elektroprijenosnom mreom svoje zadovoljstvo je izrazilo 85% anketiranih privrednih subjekata, 5% je bez stava, dok je 10% djelimino zadovoljno. Djelimino zadovoljstvo se uglavnom odnosi na nove privredne lokacije, na kojima postoje problemi prikljuenja. 117. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 86% je nezadovoljno, dok je njih 14% djelimino zadovoljno procedurama i pripadajuim trokovima prikljuenja novih poslovnih objekata. Nezadovoljstvo se ogleda u dugotrajnim procedurama i cijenama prikljuenja, za koje veina anketiranih smatra da su neopravdani, te da se procedure mogu pojednostaviti i ubrzati. 118. Kvalitetom snabdijevanja elektrinom energijom, od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, zadovoljstvo je izrazilo 90%, dok je djelimino zadovoljno 10% anketiranih. Djelimino zadovoljstvo se odnosi na pojedine trafostanice, koje uzrokuju zastoje u snabdijevanju. 119. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 90% je izrazilo djelimino zadovoljstvo radom Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, dok je 10% nezadovoljno. Razlog djeliminog zadovoljstva je u dugotrajnim procedurama, visokim cijenama novih prikljuaka, te visokim cijenama elektrine energije za privredne subjekte. Dakle, ukoliko be se neka od ovih pitanja mogla rijeiti, poveao bi se stepen zadovoljstva radom Elektroprivrede Bosne i Hercegovine. 120. Elektromreom na lokalitetima novih industrijskih zona u opini, od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, zadovoljstvo je izrazilo 62%, dok je 38% anketiranih izrazilo djelimino zadovoljstvo. Razlog djeliminog zadovoljstav je u komplikovanim i dugotrajnim procedurama, koje za privredne subjekte predstavljaju problem. 5.1.5. Gradski saobraaj 121. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 100% smatra da je nain rjeavanja saobraajnih guvi na pojedinim mjestima u opini apsolutno neprimjeren, da se zbog ovakvih saobraajnih guvi, odnosno nemogunosti njihovog rjeavanja, gubi dragocjeno vrijeme, te se transport roba ne obavlja zadovoljavajuom brzinom. Sve ovo uzrokuje zastoje i gubitak vremena i novca. Od ukupnog broja anketiranih, kapacitetom saobraajnica je nezadovoljno 67% privrednih subjekata, dok je djelimino nezadovoljstvo iskazalo 33%. Problem kapaciteta saobraajnica je posebno izraen u vrijeme jutarnje i popodnevne pice, to izaziva niz problema privrednim subjektima na podruju opine. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 67% je izrazilo djelimino zadovoljstvo prilagoavanjem linija gradskog saobraaja novonastalim privrednim lokacijama, dok je njih 33% izrazilo svoje nezadovoljstvo. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na nove lokacije na rubnim dijelovima opine. Prioritetni problem za 61% anketiranih privrednih subjekata predstavlja broj vozila, 10% je bez odgovora, dok 29% smatra da je odravanje vozila prioritetni problem. Dakle, jasno je da se broj vozila mora prilagoditi potrebama graana, posebno u vrijeme odlaska na posao i povratka s posla. Odravanje vozila se uglavnom odnosi na ispravnost i istou. Postojeim linijama gradskog saobraaja djelimino je zadovoljno 90%, nezadovoljno je 5%, dok je 5% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata zadovoljno. Djelimino nezadovoljstvo se uglavnom

122.

123.

124.

125.

75

126.

127.

odnosi na inertnost gradskog saobraajnog preduzea u smislu prilagoavanja linija razvoju grada, odnosno novim lokacijama koje nastaju i koje imaju znaajne potrebe u smislu gradskog prijevoza. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 57% izrazilo je djelimino zadovoljstvo redovnou gradskog prijevoza u zimskom periodu, dok je 43% nezadovoljno. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na dugo ekanje sredstava javnog prijevoza, te njihovu neredovnost, to, prema miljenju anketiranih, uglavnom uzrokuje starost i neodravanje vozila. Uslugama GRAS-a od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata nezadovoljstvo je izrazilo 33%, bez stava je 5%, dok je 62% anketiranih djelimino zadovoljno. Uzroci nezadovoljstva i djeliminog zadovoljstava su uglavnom broj vozila, njihovo odravanje i sigurnost putnika. U ovom smislu potrebno je poboljati vozni park, te obezbijediti potpunu sigurnost putnika u sredstvima javnog prijevoza.

5.1.6. Putna infrastruktura 128. Odravanjem puteva, anketirani privredni subjekti su izuzetno nezadovoljni. ak 95% anketiranih je nezadovoljno, to predstavlja jasnu sugestiju nadlenim strukturama da u narednom periodu moraju djelovati u cilju rjeavanja ovog veoma vanog pitanja. Znaaj ovog pitanja za privredne subjekte je veoma veliki i jasno su potencirali njegovo hitno rjeavanje. 129. Saobraajnom signalizacijom, kao jednim od veoma znaajnih segmenata putne infrastrukture je djelimino zadovoljno 72% anketiranih, dok je 14% u potpunosti zadovoljno, a 14% nezadovoljno. Nezadovoljstvo anketiranih se uglavnom odnosilo na horizontalnu saobraajnu signalizaciju, koja je u veini sluajeva potpuno nevidljiva, to stvara potekoe u saobraaju. 130. Brojem pjeakih staza je zadovoljno 38% anketiranih, 10% nezadovoljno, dok je djelimino zadovoljstvo izrazilo 52% anketiranih privrednih subjekata. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosilo na pjeake staze u blizini novih privrednih objekata.

131. Pristupni putevi su od strane anketiranih oznaeni kao uska grla, koja nisu u stanju zadovoljiti potrebe vozila koja u toku dana dolaze na te lokacije. Odatle i srazmjerno veliki broj anketiranih privrednih subjekata 33% je nezadovoljno, dok je njih 67% djelimino nezadovoljno. Rjeavanje problema pristupnih puteva je veoma zanajno za privredne subjekte, zbog estih dolazaka na javne lokacije, uglavnom u cilju obavljanja administrativnih poslova (opina prvenstveno). 132. Osvijetljenou sporednih saobraajnica, 90% privrednih subjekata je nezadovoljno, dok je 10% izrazilo djelimino zadovoljstvo. Ovo pitanje je veoma vano za pojedine privredne subjekte sa podruja opine, upravo zbog injenice da prilaz do njihovih objekata uglavnom vodi preko sporednih saobraajnica, to im oteava transport. Putevi u padinskom dijelu (pogotovo u zimskom periodu) za 90% anketiranih privrednih subjekata su veoma loi, dok je djelimino zadovoljstvo izrazilo njih 10%. Ovo pitanje je veoma bitno za onaj dio poduzetnika koji se bavi transportom roba do maloprodajnih objekata i vlasnicima tih objekata, te im veoma loa trenutna situacija oteava svakodnevno obavljanje poslova. Od ukupnog broja anketiranih, 67% je izrazilo nezadovoljstvo odravanjem puteva u zimskom periodu, dok je njih 33% djelimino zadovoljno. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na neredovno odravanje/ienje saobraajnica, to dovodi do velikih saobraajnih guvi i estih saobraajnih nesrea. Poseban problem predstavljaju rani jutarnji sati, kada veina zaposlenih odlazi na posao, upravo u tom periodu su saobraajnice prekrivene snijegom. Kapicitetom saobraajnica je nezadovoljno 68% anketiranih privrednih subjekata, dok je 38% izrazilo djelimino zadovoljstvo. Naglaeno je da trenutni kapacitet saobraajnica na podruju opine ne zadovoljava potrebe veih privrednih subjekata, te da je transport roba u pojednim dijelovima dana u potpunosti otean. Ova injenica u znaajnoj mjeri utie na produktivnost pojedinih privrednih subjekata, dok je u veini sluajeva veoma vana za rad svih privrednih subjekata. Djelimino zadovoljstvo trenutnom situacijom po pitanju cestovnih veza izmeu pojedinih dijelova opine izrazilo je 66% anketiranih privrednih subjekata, njih 29% je nezadovoljno, dok je 5% izrazilo zadovoljstvo. Nezadovoljstvo se odnosi na cestovnu povezanost privrednih lokacija, odnosno uska grla koja se stvaraju usljed poveane frekvencije saobraaja, te nepostojanja adekvatnih pristupnih puteva.

133.

134.

135.

136.

76

137.

Prioritetni problem za 71% anketiranih privrednih subjekata iz oblasti putne infrastrukture predstavlja odravanje puteva, Uglavnom zbog saobraajnih guvi i visokih trokova amortizacije vozila. Kapacitet saobraajnica za 19% anketiranih predstavlja prioritetni problem, jer uzrokuje esta kanjenja u transportu i utie na poslovanje. Bez odgovora na ovo pitanje je bilo 10% anketiranih.

5.2. Administracija 138. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 76% je djelimino zadovoljno, 14% je izrazilo zadovoljstvo, dok je 10% nezadovoljno procedurama i brzinom rjeavanja zahtjeva poslovnog sektora u opinskim slubama. Djelimino zadovoljstvo je uglavnom uzrokovano pojedinanim sluajevima zastoja u pojedinim procedurama, te nedovoljnim informacijama o nainima rjeavnja pojedinih procedura i potrebnom dokumentacijom. 139. Cijenama administrativnih taksi i drugih davanja prilikom izdavanja potrebne dokumentacije poslovnom sektoru od strane opine, od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 67% izrazilo je djelimino zadovoljstvo, dok je 33% nezadovoljno. Veina anketiranih smatra da takse za pojedine zahtjeve mogu biti dosta nie, te da bi se na ovaj nain pomoglo privrednim subjektima. 140. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, programima podrke poslovnom sektoru u opini, djelimino je zadovoljno 52%, bez stava je 10%, dok je nezadovoljno 38% anketiranih. Jasna poruka veine anketiranih je da opina mora vie uraditi u smislu podrke razvoju privrednih subjekata, posebno u smislu obezbjeenja jednostavnijih i brih procedura rjeavanja administrativnih poslova u vezi privrednih subjekata, te stvaranja mogunosti za nova investiranja. 141. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 90% je nezadovoljno, 5% je djelimino zadovoljno, dok je 5% bez stava o ukljuenou poslovnog sektora u donoenju odluka na opinskom nivou. Veina anketiranih smatra da opinske strukture moraju vie saraivati sa privrednim sektorom u cilju osiguranja to povoljnijeg poslovnog ambijenta. 142. Od ukupnog broja anketiranih, 52% je izrazilo djelimino zadovoljstvo ljubaznou i profesionalnou opinskih slubenika, 38% je izrazilo zadovoljstvo, dok je 10% nezadovoljno. Djelimino zadovoljstvo se uglavnom zasniva na pojedinanim sluajevima, koje su imali anketirani prilikom rjeavanja administrativnih procedura. 143. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 47% smatra da je korupcija djelimino prisutna, 5% smatra da jeste, 5% smatra da nije, dok je 43% bez stava. Veliki broj onih koji se djelimino slae sa ovom tvrdnjom je uzrok uopenog miljenja da je u svim strukturama vlasti prisutna korupcija, meutim nisu se lino sreli sa sluajevima korupcije. Bez stava su oni koji nemaju nikakva saznanja o ovom problemu. 5.3. Trite rada i obrazovana radna snaga 144. Podsticajnim programima za zapoljavanje odgovornih institucija, Kantona, Zavoda za zapoljavanje, opina, NVO i dr. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 71% je djelimino zadovoljno, 5% anketiranih je zadovoljno, dok je 24% nezadovoljno. Djelimino zadovoljstvo se uglavnom odnosi na miljenje anketiranih da se po ovom pitanju mora uraditi vie u cilju dodatnog stimuliranja zapoljavanja, putem raznih podsticajnih programa i olakica poslodavcima. 145. Brojem i kvalitetom programa prekvalifikacije i dokvalifikacije, od ukupnog broja anketiranih, 48% je izrazilo svoje djelimino zadovoljstvo, 38% anketiranih je bez stava, dok je 14% nezadovoljno. Uzrok velikog procenta anketiranih privrednih subjekata bez stava je u neinformiranosti o programima prekvalifikacije i dokvalifikacije. Djelimino zadovoljni smatraju da ovi programi moraju biti usklaeni sa stvarnim potrebama privrednih subjekata.

77

146. Brojem projekata razvoja poduzetnitva, djelimino zadovoljstvo je izrazilo 19%, bez stava je 33% anketiranih privrednih subjekata, dok je 48% nezadovoljno. Nezadovoljstvo se temelji na miljenju anketiranih da ovi projekti moraju biti efikasniji i usmjereni na privredne djelatnosti koje imaju temalj za dalji razvoj. Privredni subjekti koji su bez stava uglavnom nisu upoznati sa projektima. Djelimino nezadovoljstvo se temelji na miljenju da projekti moraju biti brojniji i pristupaniji. 147. Postojeom poduzetnikom infrastrukturom na teritoriji opine, djelimino je zadovoljno 57% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, bez stava je njih 33%, dok je 10% nezadovoljno. 148. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 48% je nezadovoljno, bez stava je njih 33%, dok je 19% izrazilo djelimino zadovoljstvo programim edukacije za zapoljavanje i samozapoljavanje. Privredni subjekti bez stava po ovom pitanju uglavnom nisu upoznati sa programima, djelimino zadovoljstvo se bazira na miljenju da programi moraju biti brojniji i konkretniji. Nezadovoljni privredni subjekti tvrde da ovi programi u veini sluajeva nemaju rezultate koji se oekuju, te su samim tim loi. 149. Saradnjom izmeu poslovnog i javnog sektora vezano za pitanje identificiranje potreba za radnom snagom, od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 47% je nezadovoljno, 33% djelimino zadovoljno, 10% zadovoljno, dok je njih 10% bez stava. Nezadovoljstvo se temelji na injenici da identificiranje za potrebnom radnom snagom koje pone od privrednog sektora u cilju dodatnog zapoljavanja uglavnom ne nailazi na podrku javnog sektora. 150. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 67% je izrazilo svoje nezadovoljstvo saradnjom poslovnog sektora i obrazovnih institucija po pitanjima potreba poslovnog sektora za radnom snagom sa specifinim znanjima i vjetinama i prilagoavanjem obrazovnih institucija tim potrebama. Djelimino zadovoljstvo je iskazalo njih 19%, ovo djelimimino zadovoljstvo se uglavnom odnosi na zanatska zanimanja. Bez stava po ovom pitanju je 14% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 151. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 85% je iskazalo svoje djelimino zadovoljstvo dostupnou radne snage, bez stava je 5%, nezadovoljstvo je iskazalo 5% anketiranih, dok je 5% iskazalo zadovoljstvo. Djelimino zadovoljstvo se odnosi na kvantitet odnosno ponudu radne snage, dok je kvalitet odnosno realna upotrebljivost radne snage u veini sluajeva nedovoljna. 152. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, djelimino zadovoljstvo kvalifikacijama i vjetinama radne snage izrazilo je 52%, nezadovoljstvo je izrazilo 38%, dok je 10% izrazilo zadovoljstvo. Djelimino zadovoljstvo se temelji na injenicama anketiranih iz prakse prema kojima su kvalifikacije radne snage dovoljne za obavljanje poslova, meutim njihove realne vjetine ne zadovoljavaju potrebe svakodnevnog obavljanja poslova. Veina poslodavaca suoava se sa neophodnou dodatnih treninga uz rad, kako bi osposobili zaposlene za samostalno obavljanje poslova. 153. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 29% je izrazilo svoje nezadovoljstvo radom Zavoda za zapoljavanje, 61% je izrazio svoje djelimino zadovoljstvo, 5% anketiranih privrednih subjekata je zadovoljno radom Zavoda za zapoljavanje, dok je 5% bez stava. Nezadovoljstvo se temelji na tvrdnjama poslodavaca da Zavod za zapoljavanje nema aktivan stav i da se u veini sluajeva bavi evidentiranjem broja nezaposleni, umjesto da radnom snagom koja e zadovoljiti potrebe poslodavaca. Anketirani privredni subjekti koji su izrazili djelimino zadovoljstvo bi takoer eljeli da zavod za zapoljavanje bude aktivniji u rjeavanju problema poslodavaca i slobodne radne snage. 154. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 48% je izrazilo svoje nezadovoljstvo finansijskom podrkom zapoljavanju, djelimino zadovoljstvo je iskazalo 33% anketiranih, bez stava je 19% anketiranih privrednih subjekata. Miljenje veine anketiranih je da se podrka zapoljavanju mora poveati, te da nadlene ustanove moraju aktivnije sudjelovati u rjeavanju problema zapoljavanja. 155. Programima stipendiranja deficitarnih zanimnja djelimino je zadovoljno 14% anketiranih privrednih subjekata, bez stava je 72% anketiranih, dok je 14% nezadovoljno. Anketirani privredni subjekti nisu, u veini sluajeve, upoznati sa programima stipendiranja deficitarnih zanimnja. Nezadovoljstvo se temelji na injenici da programi stipendiranja nisu u potpunosti prilagoeni potrebama privrednih subjekata.

78

5.4. Informisanje 156. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 57% je djelimino zadovoljno, 19% je izrazilo svoje nezadovoljstvo, 19% je izrazilo svoje zadovoljstvo, dok je 5% bez stava. Djelimino zadovoljstvo se temelji na injenici da privredni subjekati, uglavnom, moraju traiti informacije. Naime, prema tvrdnjama anketiranih potrebno je da opina nudi informacije privrednim subjektima, kontinuirano i redovno, te na nain koji zadovoljava privredne subjekte (uglavnom putem javnih medija) 157. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata djelimino zadovoljstvo brojem i distribucijom printanih materijala izrazilo je 43%, nezadovoljstvo je izrazilo 14% anketiranih, bez stava je 38%, dok je zadovoljno 5% anketiranih. Bez stava su oni privredni subjekti koji nisu upoznati niti sa brojem niti sa distribucijom opinskih printanih materijala 158. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 48% je izrazilo svoje nezadovoljstvo brojem susreta predstavnika poslovnog sektora i predstavnika opinske administaracije, 33% je izrazilo svoje djelimino nezadovoljstvo, bez stava je 19% anketiranih. Nezadovoljstvo se temelji na injenici da je broj susreta nedovoljan da bi se rijeili problemi koje imaju privredni subjekti. 159. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 47% je izrazilo svoje djelimino zadovoljstvo objavljivanjem vanih opinskih informacija vezano za poslovni sektor u sredstvima javnog informiranja, 38% anketiranih je izrazilo svoje nezadovoljstvo, 10% je zadovoljno, dok je bez stava 5% anketiranih. Djelimino zadovoljstvo se temelji na injenici da broj informacija trebao da bude vei i sadrajniji, kako bi privredni subjekti imali jasnu predstavu o planiranim aktivnostima. 160. Opinskom WEB stranicom od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, svoje zadovoljstvo je iskazalo 52%, djelimino zadovoljstvo je iskazalo 19%, dok je bez stava 29% anketiranih privrednih subjekata. 161. Informacijama i uputama koje trae od opinskih slubi od ukupnog broja anketiranih svoje zadovoljstvo je iskazalo 33%, djelimino zadovoljno je 62% anketiranih, dok je nezadovoljno 5% anketiranih. 162. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 19% prima opinski bilten, dok 81% ne prima opinski bilten. 163. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 53% ne bi podralo uspostavljanje lokalne televizije, 14% bi podralo uspostavljanje lokalne televizije, dok je 33% anketiranih bez stava. 164. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 81% kao oblik informiranja preferira televiziju i radio, neposredne sastanke preferira 5% anketiranih privrednih subjekata, dok 14% anketiranih preferira pisane medije. Ovo je jasan pokazatelj da bi se sve informacije koje su u vezi vanih opinskih pitanja za privredne subjekte trebale pojaviti na televiziji i radiju, kako bi stigli do veine svoje ciljne publike. 5.5. Ocjena poslovnog okruenja 165. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 71% smatra, uzimajui u obzir sveukupno poslovanje kompanije, da su u finansijskom pogledu u odnosu na isti period prole godine u istoj situaciji, 19% smatra da su u boljoj situaciji, dok 10% smatra da su u loijoj situaciji. 166. U narednoj godini rezultati poslovanja kompanija u finansijakom pogledu za 81% anketiranih e ostati isti, 14% pretpostavlja da e u narednoj godini ostvariti bolje rezultate, dok 5% smatra da e rezultati u narednoj godini biti loiji. 167. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, za njih 71% ukupna prodaja roba/usluga u zadnjih dvanaest mjeseci je ostala ista, za 24% anketiranih privrednih subjekata ukupna prodaja se poveala, dok se za 5% anketiranih privrednih subjekata smanjila.

79

168. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 67% oekuje da e prodaja roba/usluga u njihovoj kompaniji u narednih dvanaest mjeseci ostati ista, dok 33% anketiranih oekuje da se prodaja povea. Bitan pokazatelj je da niko od anketiranih ne oekuje da se prodaja njegove kompanije smanji, to u svakom sluaju navodi na zakljuak da privredni subjekti predviaju porast trita i dalji razvoj. 169. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, za njih 85% naplaena realizacija u prvom polugoditu ove godine u odnosu na isti period prole godine je ista, za 5% anketiranih je loija, dok je za 10% anketiranih bolja u odnosu na isti priod prole godine. 170. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, dobitak je ostvarilo 90%, dok je gubitak ostvarilo 10% anketiranih. 171. Obaveze po osnovu plaanja poreza i doprinosa u prvom polugoditu ove godine u odnosu na isti period prole godine, za 48% anketiranih privrednih subjekata su iste, za 19% anketiranih privrednih subjekata su manje, dok su za 33% anketiranih vee. 172. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, za 85% broj zaposlenih je ostao isti u odnosu na isti period prole godine, za 10% anketiranih broj zaposlenih se poveao, dok se za 5% anketiranih broj zaposlenih smanjio. 173. Od ukupnog broja anketiranih, 95% smatra da e broj zaposlenih u njihovim kompanijama ostati isti u narednih est mjeseci, dok 5% anketiranih oekuje da e se broj zaposlenih u njihovim kompanijama u narednih est mjeseci poveati. 174. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 48% smatra da je dobro vrijeme da se dodatno investira u poslovnu djelatnost, dok 52% anketiranih privrednih subjekata smatra da je loe vrijeme da se dodatno investira u poslovnu djelatnost. 175. Sadanji nivo poslovanja s obzirom na raspoloive kapacitete od ukupnog broja anketiranih, 100% procjenjuje svoje poslovanje na nivou kapaciteta. 176. Opinska administracija je za 95% anketiranih uglavnom dobra, dok je za 5% anketiranih privrednih subjekata uglavnom loa. 177. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 5% je upoznato sa opinskim programima podrke razvoja poslovnog sektora, 57% anketiranih privrednih subjekata je djelimino upoznato, dok 38% anketiranih privrednih subjekata nije upoznato sa programima podrke razvoja poslovnog sektora. 178. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, za njih 57% su opinski programi podrke razvoju poslovnog sektora uglavnom dobri, za 19% anketiranih uglavnom loi, dok prema miljenu 24% anketiranih privrednih subjekata ovi programi i ne postoje. 179. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, njih 95% smatra da su uvjeti za poslovanje na teritoriji opine isti u odnosu na prolu godinu, dok 5% smatra da su uvjeti bolji. Prema miljenu anketiranih privrednih subjekata, prvih est mjeseci ove godine je relativno kratak period za potpunu ocjenu poslovnog okruenja, no svi njihovi trenutni pokazatelji govore da se ovi uslovi nisu promijenili u odnosu na prolu godini, te se moe zakljuiti da nije bilo drastinih pozitivnih ni negativnih promjena u poslovnom okruenju. 180. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, 53% informacije o razvojnim planovima opine dobija putem sredstava javnog informisanja, 33% ne dobija informacije, 14% informacije dobija od opine. 6. ZAKLJUCI SA PREPORUKAMA Prema rezultatima istraivanja, glavni problem je ekonomsko socijalne prirode, i to u kontekstu velike stope nezaposlenosti koja utie na nizak ivotni standard graana. To pogoduje poveanom stepenu kriminala, droge i drugih negativnih pojava. U tom smislu, aktivnosti na rjeavanju problema nezaposlenosti kroz razne

80

oblike projekata za podrku zapoljavanju, podrku malim i srednjim preduzeima, i projektima poboljanja klime za investiranje i poslovanje trebaju da budu prioritet u narednom periodu. Kultura ivljenja od strane ispitanika je prepoznata kao zaajan problem i u tom smislu bi opina u narednom periodu trebala da posveti panju poboljanju kulture ivljenja kod graana kroz projekte promocije kulturnih vrijednosti te edukativnim programima. Vezano za probleme kriminala, droge i korupcije, a koji su prepoznati od strane ispitanika tokom istraivanja, moemo zakljuiti da se suzbijanju kriminala treba povetiti znaajno mjesto u aktivnostima opine kroz razne programe i projekte, kako samostalne tako i zajednike, u saradnji sa zvaninim policijskim organima i nevladinim sektorom. Prema rezultatima istraivanja, poboljanje ambijenta za ivljenje i poslovnje trebalo bi ostvariti rjeavanjem identificiranih glavnih problema graana, odnosno aktivnostima na kreiranju mogunosti za zapoljavanje, poboljanje kulture ivljenja, te poboljanje ope sigurnosne situacije u opini (smanjenje kriminala). Obzirom da je ispitanika nezadovoljna kolskim obrazovnim programima, te da je 1/3 djelimino zadovoljna, logino se namee zakljuak da je unapreenje kolskih obrazovnih programa potrebno. Visok procenat nezadovoljstva trenutnim sportskim kapacitetima ukazuje na potrebu izgradnje sportskih objekata, te da bi u tom smislu trebalo poduzeti aktivnosti na podizanju svijesti graana vezano za ouvanje istih. Visok procenat nezadovoljih ispitanika promocijom sporta navodi na zakljuak kako je promocija sporta nedovoljna te bi postojeim programima promocije trebalo dodati nove. Stanje u oblasti sporta nije zadovoljavajue genaralno, pa ni po pitanju ukljuenosti djece i omladine u rad sportskih klubova, te bi se u tom smislu ovom pitanju u narednom periodu trebalo pristupiti na organiziran nain. Prostori za kulturno-zabavne aktivnosti nedovoljni su da zadovolje potrebe graana, te se moe zakljuiti da prepoznati nedostatak prostora za kulturno-zabavne aktivnosti predstavlja odreenu vrstu prepreke za razvoj kulture u opini. Postoji potreba i za dodatnim kulturno-zabavnim manifestacijama koje e zajedno sa postojeim obogatiti program kulturno-zabavnih manifestacija za graane. Potrebno je i unaprijediti distribuciju opinskih info printanih materijala, biltena i drugog Broj javnih nastupa opinskih zvaninika trebalo bi poveati Ljekarske usluge primarne zdravstvene zatite trebale bi se unaprijediti u odreenim segmentima Visok stepen nezadovoljstva kao i znaajan procenat djelimino zadovoljnih ispitanika, navode na zakljuak o potrebi razvijanja preduzetnike infrastrukture u opini, a sve u cilju rjeavanja problema nezaposlenosti. Trenutni programi za zapoljavanje i samozapoljavanje su nedovoljni za rjeavanje problema nezaposlenosti, te je broj i kvalitet istih potrebno poveati. Kulturu stanovanja potrebno je unaprijedi. Projekti unapreenja kulture ivljenja su preporueni radi unapreenja kulture stanovanja u opini. S obzirom na visok nivo nezadovoljstva odravanjem zajednikih prostorija, neophodni su projekti unapreenja kvaliteta odravanja zajednikih prostorija. S obzirom da je ili 25% ispitanika nezadovoljno, te da je 25,5% djelimino zadovoljno programima individualne i kolektivne stanogradnje, moemo rei da bi programe individualne i kolektivne stanogradnje trebalo razvijati u narednom periodu. U mjesnim zajednicama Dolac, Bua Potok i Naselje heroja-Sokolje se trebaju razvijati programi unapreenja ureenja zelenih povrina i parkova. Takoe, znaajan procenat djelimino zadovoljnih graana ukazuje na potrebu odreenih aktivnosti poboljanja u ovoj oblasti i u ostalim dijelovima opine. U mjesnim zajednicama vrakino Selo III, Bua Potok, Dolac, Naselje heroja-Sokolje, Brijee i Dobroevii trebalo bi se raditi na unapreenju komunalne higijene. Kako je procenat djelimino zadovoljnih ispitanika

81

najvei, dolazimo do zakljuka da bi aktivnosti unapreenja komunalne higijene trebalo provesti zapravo u svim dijelovima opine. Potrebno je i poveati broj kontejnera ili poveati broj sedminog odvoenja otpada. S obzirom na znaajan procenat nezadovoljnih i djelimino zadovoljnih ispitanika vezano za dostupnost lokacija za izgradnju novih individualnih i kolektivnih objekata za stanovanje, u narednom periodu predlaemo planiranje novih lokacija za individualno i kolektivno stanovanje. Potrebno je i raditi na unapreenju putne infrastrukture u definisanim dijelovima opine. Potrebno je i planirati proirenje parking-prostora izgradnjom podzemnih ili nadzemnih parking-etaa na ve postojeim parkinzima. Na osnovu rezultata ankete, moemo da zakljuimo da je stanje po pitanju javne rasvjete u opini zadovoljavajue, s tim da su odreena poboljanja potrebna u gore pomenutim mjesnim zajednicama. S obzirom na rezultate moemo rei da je zadovoljstvo uslugama JKP Toplane Sarajevo dosta dobro, a da je u nekim podrujima potrebno unapreenje usluga. Natpolovina veina nezadovoljnih ispitanika ukazuje na potrebu unapreenja procedura i brzine rjeavanja zahtjeva graana u opinskim slubama. Ovakvi rezultati ukazuju na potrebu daljeg profesionalnog usavravanja opinskih slubenika koji su u direktnom kontaktu sa graanima, s obzirom na znaajan procenat nezadovoljnih i djelimino zadovoljnih ispitanika. Preporuujemo edukaciju slubenika na temu Odlinost usluga klijentima koja tretira pitanja odnosa slubenika prema klijentima u smislu poveanja zadovoljstva klijenata. Znaajan procenat djelimino zadovoljnih ispitanika navodi na zakljuak da je opina angairana na rjeavanju potreba graana, ali da to tek djelimino zadovoljava potrebe graana u smislu pomoi opine u rjeavanju njihovih problema. Dodamo li tome takoe znaajan procenat nezadovoljnih ispitanika, moemo da zakljuimo da graani oekuju veu angairanost opine u rjeavanju svojih problema. Rezultati istraivanja pokazuju i da opina radi na poboljanju ambijenta za ivljenje, ali i da oekivanja graana u pogledu poboljanja ambijenta za ivljenje nisu u potpunosti zadovoljena, to kreira potrebu za kontinuiranim aktivnostima opine na ovim poslovima. Potrebno je i ostvariti vei nivo ukljuivanja graana u proces odluivanja u opini, kao i otklanjanje eventualnih prepreka za vee ukljuivanje graana u proces odluivanja u opini. Visok procenat nezadovoljnih i djelimino zadovoljnih graana ukazuje na potrebu kvalitetnije odravanja puteva na teritoriju opine. Saobraajna signalizacija je na zadovoljavajuem nivou naroito u urbanim djelovima opine, dok je u rubnim djelovima opine znatno vei procenat nezadovoljstva, te bi u tim dijelovima opine saobraajnu signalizaciju trebalo unaprijediti. Pristupni putevi javnim objektima su zadovoljavajui, a na nekim lokacijama potrebna su unapreenja. Osvijetljenost sporednih saobraajnica treba unaprijediti, pogotovo u rubnim djelovima opine. Potrebno je unapreenje odravanja puteva u zimskom periodu, a posebno rubnih djelova opine Stanje vodosnabdijevanja je zadovoljavajue, s tim da pojedina rubna podruja opine imaju oteano vodosnabdijevanje, te se za ta podruja preporuuje izgradnja adekvatnog vodovoda. Posebno je to izraeno u mjesnim zajednicama Naselja heroja - Sokolje i Dobroevii gdje postoji potreba za proirenjem kapaciteta lokalnih vodovoda. U naseljima Dobroevii, Naselje heroja Sokolje, Brijee, Dobrinja B itd. potrebno je izgraditi adekvatnu kanalizacionu infrastrukturu. Rubne dijelove opine potrebno je pokriti veim brojem vozila ili novim linijama gradskog saobraaja

82

6. SWOT ANALIZA OPINE NOVI GRAD SARAJEVO

83

SWOT analiza Opine Novi Grad Sarajevo

Snage -geoprometni poloaj, tranzitni poloaj, saobraajna povezanost sa drugim opinama Kantona Sarajevo i irom makroekonomskom regijom -pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH, pogodnost dostupnosti zajed. infrastrukture -pripada najrazvijenijem kantonu u FBiH, podruju koncentracije ekonomskih potencijala, centar obrazovanja, nauke i nauno-istraivakog rada, kulture, zdravstvene zatite, finansija i dr. -stanovnitvo, od svih opina u KS, ima Najvei procenat uea stanovnitva u ukupnoj populaciji KS, pozitivna stopa prirasta stanovnitva -postoje privredne zone za smjetaj malih i srednjih Preduzea, proizvodne i uslune djelatnosti -velik stambeni fond -glavno sjedite elektronskih medija -poljoprivredno i umsko zemljite na ogranienim povrinama -povoljni terenski uslovi za prostorni razvoj manji nagib terena u odnosu na KS -povoljan ambijent za investiranje -struktura opinskih programa usmjerena na zajednicu -racionalna lokalna administracija i certificirana sa ISO 9001 za visok standard usluga -Imid Opine Mogunosti -vana geoprometna pozicija na koridoru V-c -obrazovani kadrovi -ekonomski i okolinski prihvatljiva industrija u privrednim zonama i izgradnja infrastrukture u privrednim zonama -jaanje privatnog poduzetnitva -izgradnja kapaciteta drutvene infrastrukture -opina sajamski, trgovaki i usluni centar regije -valorizacija kulturnih i historijskih potencijala u razvoju turizma -poveanje kapaciteta javnog saobraaj -vea iskoritenost eljeznikog saobraaj, ukljuivanje eljeznikog saobraaj u javni gradski i prigradski prijevoz -dogradnja cestovne mree -stavljanje u funkciju ureaja za preiavanje otpad.v. -poveanje energetske efikasnosti na svim nivoima: proizvodnja, transport, distribucija i potronja energije -dostupnost institucija i istraivanja -provoenje partnerskih projekata -snaga informisanja Slabosti -nestabilnost terena u padinskim dijelovima opine i pojava klizita, prije svega zbog bespravne gradnje -neureena rijena korita -nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom, prije svega padinskih podruja Opine -visoka stopa nezaposlenosti stanovnitva i poveane socijalne potrebe -usitnjenost poljoprivrednih posjeda i nedostatak obradivog zemljita -uzurpiranost zemljita bespravnom gradnjom -ograniena prohodnost saobraajnica, -samo dio eljeznikog saobraaja u funkciji -zagaenje starim vozilima -smea industrijska zona sa zastarjelim kapacitetima, tvornicama u steaju ili pred steajem -visoka zaduenost privrede -rad na crno -neefikasne inspekcije -kod graana nedostatak poduzetnike svijesti -struktura dravnih slubenika i namjetenika -nedostatak kreativnih razvojnih podsticaja -oteano planiranje i nedostatak strategija po oblastima -nedostatak finansijskih projekcija za provedbu plan. -nedovoljno razvijeno partnerstvo sa poslovnim sekt. -nepostojanje ureenih zemljinih knjiga Prijetnje - Rizici -nedefinisana raspodjela javnih prihoda -odlazak mladih i nizak procenat prirasta stanovnitva -ovisnost o uvozu gasa i drugih energenata -poveanje procenta starijeg stanovnitva -poveanje procenta stanovnitva u stanju socijalne potrebe -visoka zaduenost privrede -bespravna gradnja -rad na crno -nedosljedna primjena zakona, slaba kontrola -poplave, klizita -nebriga nadlenih institucija -nefunkcionisanje preistaa otpadnih voda -nedostatak komunalne infrastrukture -skupo ureenje komunalne infrastrukture -nerazvijenost civilnog drutva -poremeeni kriteriji drutvenih vrijednosti -nesinhronizovane reforme

84

SWOT analiza po oblastima Opine Novi Grad Sarajevo

SNAGE a) GEOGRAFSKI POLOAJ - geoprometni poloaj, tranzitni poloaj, - saobraajna povezanost sa drugim opinama Kantona Sarajevo i irom makroekonomskom regijom - pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH, - pripada najrazvijenijem kantonu u FBiH, podruju koncentracije ekonomskih potencijala, kulture, zdravstvene zaite, finansija i dr. b) LJUDSKI POTENCIJALI - iznadprosjena obrazovna struktura u odnosu na FBIH - volja, motiv, znanje, - radne navike - marljivost, gostoljubivost - prilagodljivost - pojedinana organiziranost - poduzetniki duh, potencijal - mogunost maksimalnog angaovanja talentiranih ljudi rezervoar talenata - tradicija i iskustvo u metalopreraivakoj, tekstilnoj industriji i graevinarstvu - jeftina industrijska radna snaga - ima najvei procenat uea stanovnitva u ukupnoj populaciji KS, - pozitivna stopa prirasta stanovnitva - raspoloiva radna snaga (prepoznatljivost u BiH kao najvee lokalno trite radne snage) - nia marginalna cijena ivljenja - stipendiranje nadarenih uenika i studenata c) POSLOVNA KLIMA I INFRASTRUKTURA - prometna povezanost , dobri preduvjeti za kombinovani promet - poinje bankarska konkurencija - dobra suradnja institucija na lokalnoj razini - razvijenost financijskih institucija - solidna komunalna infrastruktura - jo uvijek zdrava voda - dinamian razvoj malih i srednjih preduzea u privatnom vlasnitvu, posebno u oblastima trgovine, graevinarstva i metalopreraivake industrije - trend rasta obima poslovanja i zapoljavanja SLABOSTI a) GEOGRAFSKI POLOAJ b) LJUDSKI POTENCIJALI visoka stopa nezaposlenosti stanovnitva znaajan nivo populacije sa niskim obrazovanjem jedan zaposleni izdrava 6 osoba rad na crno specijalistika znanja nedosljednost, nepovjerenje prevelika samokritinost i kritinost -pesimizam nedovoljno se potie rad mladih (institucionalno) nema solidarnosti prema pravim vrijednostima (ljudi sa znanjem) - nepotizam zastarjeli mentalni sklopovi nema dovoljne spremnosti graana za realizaciju zajednikih interesa iskoritenost visokoobrazovanih i ostalih kadrova kao potencijala razvoja negativna kadrovska selekcija ponavljanje tuih greaka (jalovo oponaanje) odljev kadrova odlazak mladih informatika nepismenost nema popisa kadrova i njihovih znanja neravnopravnost spolova visoka gustina naseljenosti neznatna ulaganja u obrazovanje magistara i doktora nauka nema programa doivotnog uenja

c) POSLOVNA KLIMA I INFRASTRUKTURA - Industrija u centralnom podruju opine - znaajno smanjenje industrijskih-izvoznih kapaciteta - neizgraena poduzetnika infrastruktura - neznatna ulaganja u istraivanja i razvoj - nedostatak poduzetnikog obrazovanja - smea industrijska zona sa zastarjelim kapacitetima, - tvornicama u steaju ili pred steajem - visoka zaduenost privrede - neefikasne inspekcije - korupcija - nepovoljan poslovni ambijent - administrativne prepreke - nedovoljno razvojnih programa i ulaganja u razvoj novih proizvoda

85

- uspostavljene poslovne veze sa inostranim partnerima - uspjeni primjeri zajednikih ulaganja i mjeovitog domaeg i inostranog kapitala - veliko lokalno trite - jeftini trokovi koritenja prostora - postojee i planirane poduzetnike zone - osnovan Centar za razvoj biznisa - relativna razvijenost poduzetnitva i obrtnitva - Opina trgovako usluni centar regije - Industrijski objekti koji se trenutno koriste malo ili nikako - znatan stambeni fond - pogodnost dostupnosti zajednike infrastrukture - povoljni terenski uslovi za prostorni razvoj manji nagib terena u odnosu na KS - prostorni potencijal za razvoj privrede - dovoljno mogunosti za plansko irenje opina - poeljna ivotna i radna sredina - opina dio glavnog grada - centra obrazovanja, nauke i nauno-istraivakog rada - potencijalni centar za trgovinu i razvoj - jaanje obrazovanja d) KULTURA, SPORT I REKREACIJA identitet sredine, prepoznatljivost kulturni potencijal, nasljee, tradicija arheoloko nalazite Olimpijska naselja Dobrinja i Mojmilo opina dio glavnog grada - centra obrazovanja, nauke i nauno-istraivakog rada - jaanje obrazovanja e) EKOLOGIJA - rijeen sustav zbrinjavanja otpada - briga za okoli (uraen LEAP) - snage definisane u LEAPU f) OSTALO - glavno sjedite medija g) OPINSKA UPRAVA - jaka motivacija za unapreenje - lokalna uprava postaje istinski servis graana i partner privredi - Vidljiv napredak u kvalitetu pruanja usluga (ISO 9001:2000) - rastua lokalna energija i motivacija u uspostavljanju partnerstva javnog, privatnog i nevladinog sektora, - potencijal predstavljanja opina na internetu - profiliranje po mjeri ovjeka

nedovoljna podrka poduzetnikim idejam nepovezanost faktora (lokalna samouprava, obrazovni centri, poduzetnici, financijske institucije) vanih za razvoj nizak nivo opremljenosti kola (ne)saglasnost miljenja i stavova o kljunim pitanjima odluujuim za razvoj nedovoljna informiranost poduzetnika i stanovnitva nedosljednost pravnog sustava, nepotivanje donesenih zakona, nedostatak usmjerenosti nedovoljno razvijena turistika infrastruktura nedostatak strategije razvoja nadstranakog karaktera nedovoljno poticanje obrtnitva bankarstvo-neprihvaanje rizika, nepovoljni krediti saglasnost miljenja i stavova o kljunim pitanjima odluujuim za razvoj nema informacija o prikupljanju lokalnih poreza neureene poslovne zone zastoj u stvaranju novih preduzea, nema novih preduzetnikih inicijativa i poslovnih ideja Nepovoljna postojea privredna struktura Negativni ekonomski i socijalni efekti privatizacije Izrazito negativni poslovni trendovi veine privatizovanih preduzea (posebno izraeni u velikom smanjenju obima poslovanja i zaposlenosti) Novi vlasnici ne ispunjavaju obaveze preuzete privatizacijom Gubitak tehnologija, kadrova i radnih mjesta Nedovoljna samoorganizovanost privatnog sektora, posebno u segmentu malih i srednjih preduzea Negativna lokalna percepcija preduzetnitva i preduzetnika Nedostatak organizovane saradnje i komunikacije Slaba infrastruktura za podrku poslovanju, posebno za dostizanje tehnikih standarda (ISO standardi, CE znak...) politika upravljanja zemljitem i praksa urbanistikog i regulacionog planiranja nisu usklaene sa potrebama razvoja odsustvo programa prekvalifikacije, dodatne strune i poslovne obuke neiskoritenost potencijala u urbanom turizmu nizak stepen pokrivenosti uvoza izvozom privredni potencijali skoro u potpunosti blokirani visokim cijenama energenata i ureenja zemljita

86

- nepostojanje statistiki baza za praenje i upravljanje lokalnim razvojem - Opina velika spavaonica - Nepostojanje zaobilaznice oko opine - nestabilnost terena u padinskim dijelovima Opine i pojava klizita prije svega zbog bespravne gradnje - nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom prije svega padinskih podruja - uzurpiranost zemljita bespravnom gradnjom - ograniena prohodnost saobraajnica, - samo dio eljeznikog saobraaja u funkciji - nesreenost zemljinih knjiga - stara komunalna infrastruktura - nedovoljna funkcionalna i organizacijska povezanost - nezadovoljavajua cestovna infrastruktura - nepostojanje komunalno opremljene poduzetnike zone - teritorijalna ogranienost d) KULTURA, SPORT, REKREACIJA - nedostatak objekata za kulturu, sport i rekreaciju - nedostatak kulturnih, sportskih, rekreacijskih sadraja - nema osmiljenih projekata - nema veih dogaaja - nema osmiljenih projekata koji bi osigurali dohodovnost i povezanost s turistikom ponudom - nekoritenje kulturnih i povijesnih dobara (tunel spasa.) - nevalorizovana olimpijska naselja e) EKOLOGIJA slabosti definisane u LEAP-u f) OSTALO poveane socijalne potrebe nema lokalne (opinske) TV i radija g) OPINSKA UPRAVA nedovoljna financijska podrka viih nivoa budetu, neadekvatna raspodjela PDV-a nedovoljna saradnja sa NVO sektorom nema lokalne razvojne agencije mal uticaj mladih na donoenje odluka na nivou Opine neizgreen ambijent za volonterski rad

87

MOGUNOSTI KANTONALNO, REGIONALNO, NACIONALNO I GLOBALNO POSLOVNO OKRUENJE - vana geoprometna pozicija na koridoru Vc - regionalno povezivanje - integracija, globalizacija - decentralizacija - uvoenje EURA - politika klima koja podrava ulaganje i razvoj - vezivanje nae privredne infrastrukture za gospodarsku infrastrukturu EU - pozitivni efekti globalizacije - ugled postojeih privrednih subjekata - ekonomski i okolinski prihvatljiva industrija u privrednim zonama i izgradnja infrastrukture u privrednim zonama - razvoj malih preduzea kroz trening i inkubatorski razvoj - formiranje partnerskih odnos izmeu javnog i privatnog sektora - podrka razvoju privrede kroz grantove za dodatno zapoljavanje - razvoj izvozne orijentacije i izvoznog potencijala privrede - promocijom novih trgovinskih, finansijskih i investicionih shema usmjerenih izvozu - dostizanjem poslovnih i tehnikih standarda EU - promocijom privrednih potencijala aktiviranje neiskoritenih unutranjih resursa - jaanje partnerstva javnog, privatnog i nevladinog sektora aktivno uee u projektima regionalnog razvoja i pristup evropskim predstrukturnim fondovima - poveanje kapaciteta mree javnog saobraaja - vea iskoritenost eljeznikog saobraaja i ukljuivanje eljeznikog saobraaja u javni gradski i prigradski prijevoz - dogradnja cestovne mree - stavljanje u funkciju ureaja za preiavanje poveanje energetske efikasnosti na svim nivoima: proizvodnja, transport, distribucija i potronja energije LJUDSKI POTENCIJALI - naseljenost - potencijal mladih ljudi - dijaspora - sustavno poticanje i promoviranje poduzetnitva, ideja i inovacija - dobra obrazovna struktura - privlaenje mladih i obrazovanih ljudi i dijaspore - stalno struno i poslovno usavravanje na konceptu cjeloivotnog uenja

PRIJETNJE - RIZICI KANTONALNO, REGIONALNO, NACIONALNO I GLOBALNO POSLOVNO OKRUENJE - integracija, globalizacija - nepoznavanje prednosti integracije prema EU - prevelika centralizacija poreznog i financijskog sustava - neorganiziranost drave uprave (nestrunost, birokratizam) - nema osmiljenog nadzora nad poslovanjem - poduzea - zakonska regulativa (politika dominira nad - strukom), neefikasnost - nedefinirana uloga lokalne zajednice u privrednoj sferi - opa nelikvidnost i nezaposlenost - negativni efekti otvaranja privrede i globalizacije - tretiranje kao objekta tuih strategija - nedosljedna zakonska regulativa - brojni radnici su plaeni "na crno" - neodluno djelovanje meunarodnih organizacija za obnovu i razvoj - domae trite ne prati globalna kretanja - ne postoji podrka izvoznih aktivnosti ( nema adekvatne podrke banaka) - nepovoljna kreditna sredstva - ovisnost o uvozu gasa i drugih energenata - visoka zaduenost privrede - pravna i politika nestabilnost - spor proces reformi u svim sferama - pogoravanje ope ekonomske i egzistencijalne situacije (nezaposlenost, siromatvo...), smanjeno lokalno trite, nizak ivotni standard i slaba kupovna mo stanovnitva - nedovoljan stepen decentralizacije - minimizirana uloga opina - nepovoljno poslovno okruenje u BiH - skupa elektrina energija i svi drugi energenti - skupe telekomunikacione usluge - skupa administracija - administrativne i regulativne barijere - nepodsticajno finansijsko okruenje - opta privredna nelikvidnost - sporo prestrukturiranje privrednog sistema - negativni ekonomski i socijalni efekti privatizacije - zastoji u privatizaciji i prestrukturiranju stratekih preduzea - nepodnoljivo visok udio sive ekonomije u BiH - neusklaenost programa strunog obrazovanja sa potrebama privrede

88

OSTALO - valorizacija kulturnih i historijskih potencijala u razvoju turizma - razvoj civilnog drutva - institucionalno jaanje NVO sektora

LJUDSKI POTENCIJALI - jeftina radna snaga - informatika nepismenost - odliv mladih obrazovanih ljudi OSTALO masovne epidemije poplave, klizita globalne klimatske promjene etniki sukob slab javni prijevoz siromano opremljeni domovi zdravlja nerazvijen NVO sektor dominacija politike u svemu

89

II VIZIJA I KOMPARATIVNE PREDNOSTI OPINE

90

II V I Z I J A Opina Novi grad je privredni, trgovako-sajamski centar BiH na koridoru V-c. Opina ima razvijenu prometnu, komunalnu infrastrukturu, predstavlja podruje modernih urbanih cjelina koji se harmonino uklapaju u urbanistiku strukturu glavnog grada BiH, kojem ova opina administrativno pripada. To je sredina sa privlanim poslovnim okruenjem i subjektima koji prate razvoj modernih tehnologija.
-Padinski dijelovi opine harmonino se uklapaju u urbanu cjelinu -Potez Baii Rajlovac je prostor ureenih privrednih zona u kome su smjetena MSP proizvodne i uslune djelatnosti prihvatljive za okoli -Trgovinski i sajamski centar regije sa disperzijom modernih objekata na cijeloj teritoriji opine -Podruje sa modernim saobraajnicama i vanim saobraajnim voritem (Baii), tramvajskim saobraajem kroz centralni dio i prema Dobrinji, eljeznikim saobraajem koji je ukljuen u javni i prigradski prevoz -Ureeni otvoreni vodotoci u skladu sa ekolokim standardima -Razvoj opine na principima odrivog razvoja, sa demografskom i privrednom ekspanzijom, potivanjem ekolokih standarda -Rast zapoljavanja i podizanje nivoa ivotnog standarda predstavlja najvaniji prioritet -Realizovani projekti za vodu, kanalizaciju, vrst otpad, poveanje energetske efikasnosti -Uspostavljen sistem socijalne brige i podsticaja za najugroenije kategorije -Lokalne inicijative -Razvijeno civilno drutvo

KOMPARATIVNE PREDNOSTI
Analiza strategije snaga i prilika (strategija maxi maxi) daje pokazatelje za identifikaciju komparativnih prednosti. To su ujedno i najsnaniji resursi za fokusirani razvoj. Svaka mogunost (prilika) koja proizlazi iz SWOT analize i koja je obuhvaena snagama, moe se posmatrati kao temelj za identifikaciju komparativnih prednosti i kao ulazni podatak za strateke orijentacije. -Geostrateki poloaj izraen putem komunikacijskih veza (putevi, eljeznice, vazduni transport, koridor V-c) i pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH i najrazvijenijoj regiji. -Potencijali za razvoj ljudskih resursa imajui u vidu visoku uee u populaciji na kantonu Sarajevo i pozitivan prirast stanovnitva, irok spektar obrazovanosti stanovnitva, dostupnost obazovnih, naunih institucija -Privredne zone za smjetaj MSP i velikih preduzea -Trgovinsko - usluni centar regije -Stambena infrastruktura, saobraajna infrastruktura, sjedite elektronskih medija -Kulturni i historijski potencijal za razvoj turizma -Kapaciteti javnog saobraaja -Prostorne mogunosti -Velike zelene povrine

91

III STRATEKI CILJEVI

92

III A. STRATEKA PITANJA I KRITINA PITANJA ( iz SWOT analize Opine Novi Grad,
preteno iz sfere utjecaja Opine i struke, radne i partnerske grupe koje su predloile intervencije) Oblast Strateka pitanja Kako smanjiti visoku stopu nezaposlenosti stanovnitva? Kako poveati nivo obrazovanja stanovnitva? Kako smanjiti rad na crno? Kako afirmirati poduzetniki duh i svijest o samozapoljavanju kod stanovnitva? Kako poveati informatiku pismenost stanovnitva? Kako unaprijediti socijalnu zatitu stanovnitva? Kako uticati na ubrzanje provoenja reforme obrazovanja? Kako unaprijediti partnerstvo obrazovnog sistema i poslovnog sektora? Kako unaprijediti obrazovanje? Kako zadrati mlade kadrove i strunjake u opini? Kako stvoriti kritinu masu obrazovanih ljudi koji e mijenjati stanje u svim segmentima drutva? (nositelji promjena) Kako ulagati u razvoj nadarene djece? Kako ulagati i izgraditi poduzetniku infrastrukturu? Kako efikasnije upravljati infrastrukturom u privrednim zonama? Kako stimulisati razvoj poduzetnitva (mladih, ena, demobilisanih boraca, djece bez roditelja i drugih)? Kako poboljati i ubrzati razvoj lokalnih izvora finansiranja? Kako smanjiti naviku ovisnosti od socijalne pomoi? Kako efikasno provoditi politiku upravljanja zemljitem i prostorom u skladu sa potrebama razvoja (poseban akcenat na privredne zone)? Kako definisati statistike baza lokalnog razvoja? Kako unaprijediti partnerstvo meu subjektima razvoja? Kako unaprijediti kanale informisanja? Kako unaprijediti strateko planiranje i saradnju subjekata razvoja? Strateko kritino pitanje

Ljudski potencijal (fokus-grupa I)

Pitanje 1

Kako unaprijediti poslovnu klimu i razviti ljudski potencijal u cilju razvoja postojeih privrednih subjekata i stvaranja novih?

Poslovna klima (fokus-grupa I)

93

Kako uticati na formiranje funkcionalnih proizvodno-uslunih zona? Kako unaprijediti turistiku ponudu? Kako poveati broj uspjenih MSP i afirmirati iste? Kako privui domaa i strana ulaganja? Kako poveati konkurentnost ONG? Kako promovisati ONG kao centar poduzetnike i razvojne infrastrukture? Kako privui strana ulaganja?

Infrastruktura (fokus-grupa II)

Kako usaglasiti katastar i zemljine knjige? Kako unaprijediti programe ureenja graevinskog zemljita (komunalna opremljenost, rjeavanje imovinskopravnih odnosa)? Kako izgraditi turistiku infrastrukturu? Kako izgraditi i sanirati infrastrukturu u padinskim dijelovima opine? Kako sanirati prostore napadnute nelegalnom gradnjom? Kako bre i efikasnije rjeavati problem klizita? Kako sistemski unaprijediti izgradnju i odravanje puteva? Kako ublaiti negativne efekte gradske infrastrukture? Kako osigurati dovoljno parking-prostora u ONG? Kako osigurati ekoloku infrastrukturu? Kako razviti svijest ljudi o odrivom razvoju? Kako podii nivo kulture ivljenja? Kako zatititi imovinu?

Pitanje 2 Kako unaprijediti infrastrukturu na principima odrivog razvoja?

Ekologija Kako razviti infrastrukturu za kulturu, Pitanje 3 sport, rekreaciju i turizam? Kako efikasnije koristiti objekte za kulturu Kako unaprijediti i optimalno sport, rekreaciju i poveati zadovoljstvo koristiti kapacitete za kulturu, graana? sport, rekreaciju i turizam?

Kultura, sport, rekreacija i turizam (fokus-grupa III)

94

Opinska uprava (fokus grupa-IV)

Kako uskladiti prijenos ovlatenja i obaveza sa namjenskim izvorima finansiranja? Kako obezbijediti trajne partnerske programe finansiranja infrastrukture? Kako kadrovski ojaati lokalnu upravu? Kako poveati uee graana u odluivanju? Kako do profesionalnog i ljubaznog slubenika? Kako mjesne zajednice mogu animirati, ukljuiti i aktivirati graane? Kako poveati informisanost graana? Kako poveati saradnju sa NVO sektorom? Kako poveati uee partnera u projektima ONG? Kako poveati efikasnost administracijeuskladiti je sa potrebama graana?

Pitanje 4 Kako unaprijediti opinsku upravu u skladu sa potrebama lokalne zajednice?

Identifikovane najkrupnije probleme razmatrala je partnerska grupa i proirena radna grupa za izradu Strategije. Izvreno je grupisanje stratekih pitanja preteno iz sfere uticaja Opine, kao i ire zajednice, raznih odgovornih i zainteresovanih subjekata, institucija i pojedinaca. Utvrena je ira lista znaajnih problema, od kojih za jedan broj nije mogue dati odgovor u kratkom roku, bez istraivanja i bez strategija ostalih odgovornih institucija i nivoa vlasti. Strateka pitanja ovog tipa su: -Kako smanjiti visoku stopu nezaposlenosti? -Kako smanjiti rad na crno? -Kako zadrati mlade i strunjake? -Kako smanjiti ovisnost od socijalne pomoi?

95

III B. STRATEKI CILJEVI, MOGUE MJERE I PROJEKTI Strateki ciljevi su putokaz za ostvarenje definisane vizije razvoja opine. Identifikovana su etiri strateka cilja: 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 2. Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 3. Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture, sporta, rekreacije i turizma 4. ONG je lider primjer moderne lokalne samouprave Za svaki strateki cilj definisane su mjere kao most izmeu stratekih i operativnih (projekti) dijelova stratekog dokumenta. Projekti su kratkoroni alati za provoenje mjera. Lista predloenih projekata je odgovor na najznaajnije probleme ili podruja intervencija. Da bi se realizovali projekti, najvaniji uslov jesu finansijska sredstva, ali e efikasnost u provoenju stratekih projekata uveliko zavisiti od: -Stepena jaanja lokalne zajednice u smislu harmoniziranja ovlatenja sa pripadajuim javnim prihodima i brojem stanovnika koji ive na teritoriji opine -Nivoa partnerstva sa privrednicima, drugim nivoima vlasti, institucijama, NVO i graanima -Od brzine i kvaliteta provoenja reforme javne uprave

96

Tabela Prikaz stratekih ciljeva, mjera i projekata Strateki ciljevi Strateki prioritet 1. Unapreenje poslovne klime i razvoj ljudskog potencijala u cilju razvoja postojeih privrednih subjekata i stvaranja novih (fokus-grupa I) Mjere 1.1. Lokalni ekonomski razvoj Projekti 1.1.1. Izrada akcionog plana lokalnog ekonomskog razvoja ONG za period 2007 2009. 1.2.1. Izrada elaborata o efikasnom opremanju graevinskog zemljita i upravljanje u privrednim zonama 1.2.2. Izgradnja Sajmita u Rajlovcu 1.2.3. Izrada odrivog programa rada CRB Novi Grad

1.2. Izgradnja infrastrukture za podrku poduzetnicima (fizike i uslune)

Strateki cilj 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima Privreda i poduzetnici imaju kvalitetne preduvjete za razvoj i ostvaruju visoku stopu zapoljavanja. Zaposlenost je iznad prosjeka BiH. Privredne i poduzetnike aktivnosti najveim djelom realizuju se u privrednim zonama. ONG je trgovako sajmini centar BiH na koridoru V-c. ONG je sredina sa privlanim poslovnim okruenjem i subjektima koji prate razvoj modernih tehnologija.

1.3. Stvaranje pozitivnog imida o poduzetnitvu i samozapoljavanju 1.4.Poboljanje nivoa obrazovanja

1.3.1. Program kampanje u kolama 1.3.2. Program kampanje u lokalnom mediju

1.4.1. Edukacija o samozapoljavanju 1.4.2. Edukacija u informatici za ciljne grupe 1.4.3. Informatika za svakoga 1.4.4. Projekat podrke opismenjavanju nepismenih stanovnika opine

1.5.Razvoj informativne podrke

1.5.1. Informacijska mrea o ponudi i potranji za zanimanja u saradnji sa Slubom za zapoljavanje (trajni program CRB) 1.5.2. Izrada programa statistikih baza za praenje indikatora lokalnog razvoja 1.5.3. Stalna informiranost javnosti i poduzetnika 1.5.4. Promocija ONG

97

Strateki prioritet 2. Razvoj moderne infrastrukture po principima odrivog razvoja (fokus-grupa II)

2.1. Izgradnja nedostajue komunalne infrastrukture

Strateki cilj 2. Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja. ONG ima razvijenu prometnu, komunalnu infrastrukturu, predstavlja podruje modernih urbanih cjelina koje se harmonino uklapaju u urbanistiku strukturu glavnog grada BiH.

2.2. Razvoj cestovne mree, javnih parkinga

2.1.1. Izrada projektne dokumentacije po programu prioriteta opremanja komunalnom infrastrukturom 2.1.2. Izrada projektne dokumentacije za odvodnju otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP Rajlovac III 2.1.3. Izgradnja kanalizacionog sistema otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP Rajlovac III 2.1.4. Izgradnja separatne kanalizacione mree naselja Sokolje 2.1.5. Izrada projektne dokumentacije odvodnje otpadnih voda od Zabra (magistralni put M 17) do Dvora (Idejni i Glavni projekat) 2.1.6. Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabre 2.1.7. Izgradnja primarnog vod.sistema, pumpnih stanica i sekundarne vodovod. mree u obuhvatu RP Bojnik- Dobroevii. 2.1.8. Izgradnja separatne kanalizacione mree za obuhvat RP BojnikDobroevii 2.1.9. Izgradnja tri rezervoara: Reljevo, Donji Mihaljevii i Brijee 2.1.10.Separatna kanalizaciona mrea u naseljima Dobrinja A i Dobrinja B 2.1.11.Rjeavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Bajrama Zenunija br. 1-6 i Ive Andria br.1-9 2.1.12.Rjeavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Ive Andria br. 2-8, T.M.prijateljstva br.1-18 i Ante Babia br. 1-13 2.2.1. Izgradnja cestovne mree u obuhvatu RP Donje Telalovo Polje 2.2.2 Izgradnja javnih parkinga 2.2.3. Izgradnja mostova na primarnim gradskim saobraajnicama Most na rijeci Bosni u Rajlovcu Most na VIII transferzali Most na X transferzali Most na XI transferzali 2.2.4. Izgradnja primarnih gradskih saobraajnica - A transferzale (potez od X do XII transferzale) - X transverzale (potez od ul. D.Bijedia do eljeznike pruge Sarajevo - Zenica ) -XI transferzale (potez od Feroelektra do Dobrinje I) -XII transferzale (potez od Baia

do Dobrinje I druga traka) -IX transferzala (potez od ulice Demala Bijedia do ulice Safeta Zajke) 2.2.5. Proirenje trolejbuske mree u naselju Dobrinja 2.3. Sanacija klizita i spreavanje bespravne gradnje 2.4. Novi izgled stambenih i poslovnih objekata 2.5. Poboljanje uslova za rad u O i predkol. ustanovama 2.3.1. Program sanacije klizita 2.3.2. Program mjera na spreavanju bespravne gradnje 2.4.1. Redizajniranje stambenih i poslovnih objekata 2.5.1. Dogradnja kolskog objekta Osnovne kole Dobroevii i izgradnja fiskulturne sale 2.5.2. Izgradnja kolskog objekta O u MZ Aneks 2.5.3. Dogradnja kolskog objekta Osnovne kole Umihana uvidina i izgradnja fiskulturne sale 2.5.4. Izgradnja kolskog objekta Osnovne kole u MZ Zabre 2.5.5. Ureenje dvorita i fasada svih vrtia na opini Novi Grad 2.6.1. P-3897 - Brijee, povrine 13.500 m2 P-3885 - Mojmilo, povrine 25.110 m2 P-4636 - u, povrine 62.925 m2 P-5205 Paljevo, povrine 54.864 m2 2.7.1. Ureenje rijeke Bosne od mosta u Reljevu do Butila etapa I 2.7.2. Izvoenje radova na regulaciji rijeke Miljacke dionica: RTV domHalilovii 2.8.1. Izgradnja stanova u kolektivnim stambenim objektima na teritoriji opine Novi Grad

2.6. Deminiranje

2.7. Zatita od poplava

2.8. Izgradnja novih stambenih jedinica u skladu sa planiranim stratekim opredeljenjima iz prostornog plana KS 2.9. Obavezna procedura tehnikog prijema novoizgraenih ili rekonstruisanih infrastrukt. objekata (gas, el. nergija,voda i kanalizacija, PTT) 2.10. Efikasniji inspekcijski nadzor

99

Strateki prioritet 3. Razvoj i efikasno koritenje kapaciteta za kulturu, sport, rekreaciju i turizam (fokus-grupa III)

3.1.Izgradnja objekata za kulturu, sport, rekreaciju i turizam

3.1.1. Projekat zavretka izgradnje stadiona Otoka 3.1.2. Projekat zavretka izgradnje SRCEBua potok 3.1.3. Park ume Mojmilo 3.1.4. Dom Reljevo 3.1.5. Historijsko-memorijalni kompleks u- memorijalni park u 3.1.6. Valorizacija kulturno-historijskog nasljea 3.2.1. Programi aktivnosti u oblasti kulture i sporta i povezanost sa turistikom privredom 3.3.1. Osnivanje javnog preduzea za upravljanje objektima za javnu upotrebu u vlasnitvu Opine Novi Grad Sarajevo 4.1.1. Provoenje reforme lokalne uprave 4.1.2. Odravanje kvaliteta usluga u skladu sa ISO 9001:2000 4.1.3. Formiranje moderne press slube ili pokretanje osnivanja lokalne TV 4.1.4. Podizanje efikasnosti lokalnog planiranja 4.1.5. Vektorizacija i digitalizacija analognih planova katastarskog operata Opine i formiranje GIS-a 4.1.6. Ukljuivanje graana u procese i aktivnosti Opine 4.1.7. Projekti finansijske podrke ONG inicijativama graana u MZ 4.1.8.Promocija projektno orijentiranog pristupa u radu opine, predstavljanje i promocija PPP (Public Private Partnership) koncepta 4.2.1. Formiranje odjela za zatitu okolia 4.2.2. Projekti iz LEAP-a

Strateki cilj 3. Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture, sporta, rekreacije i turizma. ONG je privlano mjesto za ivljenje, sa bogatim rekreacionim i kulturno zabavnim sadrajima. Strateki prioritet 4. Razvoj lokalne uprave i civilnog drutva (fokus grupa-IV) 3.2.Unapreenje turizma, sporta i kulture

3.3.Efikasno upravljanje i namjenska upotreba objekata za sport, kulturu u vlasnitvu Opine 4.1.Razvoj lokalne uprave

Strateki cilj 4. ONG je lider primjer moderne lokalne samouprave. Stepen razvoja partnerstva sa privredom i NVO sektorom je na zavidnom nivou. Razvojne projekte realizuju sva tri sektora uz veliko uee graana. 4.2. Lokalna okolinska zatita

4.3. Razvoj civilnog drutva

4.3.1. Formiranje ureda za saradnju sa NVO 4.3.2. Raditi i uspjeti zajedno 4.3.3. Projekt finansijske podrke opine Novi Grad NVO-u 4.3.4. Mladi i mogunosti i perspektive zapoljavanja u BiH

4.4. Program socijalne pomoi stanovnitvu u stanju socijalne potrebe

4.4.1. Istraivanje potreba svih korisnikih grupa socijalne brige 4.4.2. Prevencija narkomanije na podruju

100

opine 4.4.3. Inicijativa prema Kantonu za angaovanje socijalnog radnika i psihologa u kolama 4.4.4. Projekt osposobljavanja mladih starijih od 18 godina, bez oba roditelja za samostalan ivot (djece poginulih boraca, civilnih rtava rata i djece bez roditeljske skrbi) kojim prestaje aktivna zakonska podrka 4.4.5. Projekt razvijanja volonterizma i samopomoi - mree uzajamne pomoi

101

IV PROJEKTI

102

Podruje Strateki cilj - mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.1. Lokalni ekonomski razvoj 1.1.1.Izrada akcionog plana lokalnog ekonomskog razvoja ONG za period 2007. 2009. Podsticanje drutveno-ekonomskog razvoja ONG Smanjenje nezaposlenosti Povezivanje ONG s meunarodnom zajednicom (prezentiranje i upoznavanje s ukupnim privrednim, prirodnim, materijalnim i ljudskim resursima) kroz razliite programe. Izgradnja konsenzusa i podizanje javne svijesti o LER-u Podsticanje privrednog oivljavanja-obnove privrede i cjelokupnog prostora kroz razvoj preduzetnikog okruenja. Aktiviranje privatne tednje i resursa. Podsticanje kapaciteta lokalne ponude i inkorporiranje lokalnih akcija u nacionalni okvir. Proirenje finansijskih mogunosti, promovisanje dostupa mikro i makro kredita preduzetnitvu i proizvoaima.

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

- Organizirati radnu grupu - Rad na izradi LER-a - Izrada operativnog plana (programi i projekti) - Provoenje, praenje i auriranje LER-a ONG, KS, SERDA, Privredna komora, zainteresirani poduzetnici, NVO-i - Podstaknut drutveno-ekonomski razvoj ONG - Rast zaposlenosti - Povezana ONG s meunarodnom zajednicom (prezentirana i upoznata s ukupnim privrednim, prirodnim, materijalnim i ljudskim resursima) kroz razliite programe. - Izgraen konsenzus i podignuta javna svijest o LER-u - Podstaknuto obnovljenje privrede i cjelokupnog prostora kroz razvoj preduzetnikog okruenja. - Aktivirana privatna tednja i resursi. - Podstaknut kapacitet lokalne ponude i inkorporirane lokalne akcije u nacionalni okvir. - Proirene finansijske mogunosti, izvreno promovisanje dostupa mikro i makro kredita preduzetnitvu i proizvoaima. 2007. 2008. 2009. Stalno

Oekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

30.000 KM ONG, KS, SERDA, zainteresirani poduzetnici, NVO

103

Podruje Strateki cilj

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.2.Izgradnja infrastrukture za podrku poduzetnicima (fizike i uslune) 1.2.1.Izrada elaborata o efikasnom opremanju graevinskog zemljita i upravljanje u privrednim zonama Izrada i implementacija rjeenja iz ovog elaborata su jedan od kljunih preduslova za olakanje investiranja i privlaenje investitora na podruje opine. Svrha ovog projekta je pronalaenje optimalnog modela za otkup i izgradnju primarne infrastrukture, te privlaenje investicija i formiranje opinskog fonda za ureenje zemljita. 1. Snimanje stanja u zoni RP 2. Analiza postojeeg stanja 3. Organizovanje sastanaka i OS na nivou kantona i opine 4. Usaglaavanje prijedloga modela finansiranja, otkupa i izgradnje Aktivnosti e biti povjerene konsultantskoj kui koja e u saradnji sa Opinom predloiti optimalna rjeenja za ovu problematiku. Sve ulazne podatke e Opina staviti na raspolaganje

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

1. Potpuna slika postojeeg stanja u planiranim privrednim zonama (anliza i izvjetaji) 2. Predloen kvalitetan model i nain finansiranja 3. Predloene aktivnosti za izradu podzakonskih akata 2007. 2008. X 2009 x

Period implemtanacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Ukpna vrijednost projekta je 120.000 KM i izvor finansiranja je opinski budet. Mogue je vriti sufinansiranje iz sredstava budeta kantona ili SERDA-e

104

Podruje Strateki cilj

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.2. Izgradnja infrastrukture za podrku poduzetnicima (fizike i uslune) 1.2.2.Izgradnja Sajmita u Rajlovcu Stvaranje uvjeta i obezbjeenje prostora za prezentaciju privrednih dostignua i tehnologija te kreiranje centralnog prostora (sajminog) na podruju kantona Sarajevo. Obzirom da na podruju KS ne postoji sajmini prostor, te da je izgradnja ovog sajmita od interesa za kanton ali i BiH, zbog svog poloaja (Sarajevo, V-c koridor) podrazumijeva se da e i drugi subjekti iskazati interes za ovaj projekat. Projekat podrazumijeva izgradnju regionalnog sajmita sa najveim i najposjeenijim prostorom u BiH otvorenog i zatvorenog tipa 1. Izrada projektne dokumentacije i poslovnog plana (konsultantska kua) 2. Izgradnja (investicije) 3. Promocija sajmita (Opina, Kanton, FBiH, BiH) 1. Izraena projektna dokumentacija za sajmite na podruju RP Donje Telalovo polje 2. Izgraeno sajmite 3. Promovirana privreda Kantona Sarajevo i BiH i pojaana aktivnost na ekonomskom planu 2007. 2008. x 2009. X

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implemtanacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Investiranje u prvu fazu projekta treba da bude finansirano iz opinskog budeta i da obuhvati aktivnosti izrade projektne dokumentacije i poslovnog plana za sajmite. Vrijednost tog dijela projekta je 250.000 KM. Sufinansiranje mogue iz sredstava KS.

105

Podruje Strateki cilj-mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.2. Izgradnja infrastrukture za podrku poduzetnicima (fizike i uslune) 1.2.3.Izrada odrivog programa rada CRB Nastaviti sa zapoetim razvojem infrastrukture za podrku poduzetnitvu na opini na nain da se definie organizaciona struktura Centra za razvoj biznisa, plan aktivnosti CRB, obezbijedi partnerstvo. Cilj je kvalitetna i trajna podrka poduzetnitvu i zapoljavanju. Moderno opremljeni prostor CRB omoguava irok spektar aktivnosti. - Rjeavanje organizacione strukture CRB - Definisanje plana aktivnosti CRB - Planiranje budetske linije za CRB - Kvalitetna marketinka promocija Centra Opina, SERDA -Uspostavljena moderna organizaciona struktura CRB -Definisan plan aktivnosti Centra -Obezbijeeno kvalitetno pruanje usluga ciljnim grupama -Realizovani projekti podrke razvoju poduzetnitva -Obezbijeeno partnerstvo u funkcionisanju CRB -Trajna funkcija CRB na principima regionalnog i lokalnog razvoja

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

2007. Period implemtanacije x

2008. x

Stalno x

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

50.000 KM Opina Novi Grad, kao i finansiranje od strane partnera

106

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.3.Stvaranje pozitivnog imida o poduzetnitvu i samozapoljavanju

Strateki cilj-mjera

Naziv projekta

1.3.1.Inicijativa za izradu zajednikog projektaprogram kampanje u kolama Evidentan je nedostatak poduzetnike inicijative kod stanovnitva. Svrha projekta je da se kod mladih afirmira poduzetnitvo uvoenjem u kolske programe praktine nastave o poduzetnitvu kod uenika O (sedmi i osmi razred) i srednjih kola -Upuivanje inicijative prema Kantonu Sarajevo -Donoenje odluka -Izrada programa -Obezbjeenje partnerstva u realizaciji projekta -Obezbjeenje inicijalnih finansijskih sredstava Opina, Kanton, kole -Omogueno sticanje osnovnih znanja prema starosnoj dobi ciljnih grupa -Povean interes za profesionalnu orijentaciju i poduzetnitvo kod mlae populacije i sticanje znanja o poduzetnitvu 2007. 2008. X Stalno x

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (pertneri)

Oekivani rezultat

Period implemtanacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Inicijalna sredstva Opine i partnera (Kanton, kole)

107

Podruje Strateki cilj mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.3.Stvaranje pozitivnog imida o poduzetnitvu i samozapoljavanju 1.3.2.Program kampanje u lokalnom mediju Kampanjom u lokalnim medijima eli se afirmirati poduzetnitvo i na taj nain razvijati poduzetnika inicijativa i znanje kod stanovnitva -Putem tendera odabrati marketinku firmu za realizaciju projekta -Putem lokalnog medija provoditi aktivnosti: edukacija o poduzetnitvu promocija najuspjenijih poduzetnika -Pokrenuti privredne novine Opina, mediji, Privredna komora, KS -Obezbijeen kvalitetan program promocije poduzetnitva -Press sluba u saradnji sa Opinskom slubom za privredu... izdaje privredne novine sa aktuelnim informacijama -Pojaan interes za poduzetnitvo i samozapoljavanje kod nezaposlene populacije 2007. 2008. x Stalno x

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

x 10.000 KM kao i partneri

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Opina, SERDA

108

Podruje Strateki cilj - mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.4.Poboljanje nivoa obrazovanja

1.4.1.Edukacija o samozapoljavanju Vei problem na opini je visoka nezaposlenost stanovnitva. Jedna od mogunosti breg zapoljavanja je putem samozapoljavanja, zapoinjanje sa vlastitim biznisom, za to su potrebna odreena znanja i vjetine koje nedostaju nezaposlenim licima. Svrha projekta je omoguiti sticanje odreenih znanja o poduzetnitvu -Javni poziv za iskazivanje interesa i uspostavljanje baza podataka potencijalnih polaznika kurseva -Usmjerena kampanja prezentacije projekta prema ciljnim grupama -Objavljivanje tendera za izbor edukatora -Definisanje programa edukacije za poetnike u biznisu opi kurs i po oblastima -Nagraditi najbolje poslovne ideje -Pomo u iznalaenju finansijskih sredstava Centar za razvoj biznisa Novi Grad, SERDA, finansijske institucije, KS -Izabran kvalitetan edukator -Sainjen detaljan plan i program edukacije -Omogueno sticanje opih znanja o poduzetnitvu -Realizovani kursevi -Olakan pristup finansiranju za poetnike u biznisu 2007. 2008. x Stalno x

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implemtanacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Permanentna edukacija zainteresovanih za samozapoljavanje kroz grupe 10 15 lica Opina i partneri u skladu sa mogunostima (SERDA, Zavod za zapoljavanje, KS)

109

Podruje Strateki cilj mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.4. Poboljanje nivoa obrazovanja

1.4.2.Edukacija u informatici za ciljne grupe Edukacija teko uposlivih kategorija stanovnitva u cilju obezbjeenja odreenih prednosti kod zapoljavanja - Edukacija RVI radno sposobnih preko 45.god. - Demobilisani borci i lanovi ehidskih porodica preko 45 g. starosti - Nezaposleni graani usljed privatizacije preko 45. godina - Nezaposlene ene preko 35.god. starosti -Javni poziv za iskazivanje interesa i uspostavljanje baze podataka potencijalnih polaznika kurseva -Odabrati certificiranu firmu za edukaciju -Uspostavljanje modernog programa edukacije -Usmjerena kampanja prezentacije projekata prema ciljnim grupama -Obezbjeenje finansijske podrke projektu Opina, Kanton, kole, sluba za zapoljavanje -Omogueno sticanje opih znanja iz informatike za polaznike kurseva -Izvren izbor firme za edukaciju -Realizovani opi kursevi iz informatike -Uspostavljen kontinuirani program edukacije 2007. 2008. x Stalno x

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

130.000 KM na godinjem nivou Opina, Kanton -Poeti sa pripremom u 2007. godini

110

Podruje Strateki cilj - mjera

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.4. Poboljanje nivoa obrazovanja

Naziv projekta

1.4.3.Informatika za svakoga Podii razinu informatike pismenosti graana ONG do 2015. god. obavezna informatika pismenost svih sa zavrenom osnovnom kolom Poveanje inform. pismenosti graana za 30% do 2015. Poveana potranja za informatikom edukacijom Formirati radni tim za provedbu ovog projekta Studija postojeeg stanja sa prijedlogom mjera Poduzimanje svih potrebnih mjera u cilju informatikog opismenjavanja Utvrditi postojeu razinu informatike pismenosti Utvrditi dostupnost kompjuterske opreme u kolama Definirati eljenu razinu informatike pismenosti - utvrditi potrebe opine tj. definirati eljenu razinu informatike pismenosti, odnosno kakav profil strunjaka je potreban u informatikom smislu za privredni razvoj Izraditi prijedlog informatizacije kolskih ustanova, te umreitisistem:kola-kola,kola-opina Kanton,ministarstva, informatiki objediniti podatke (o uenicima, knjigovodstvene evidencije i dr.) Nabavka informatike opreme ONG, KS, obrazovne institucije, nadlena federalna i dravna ministarstva, SERDA, zainteresirani poduzetnici, NVO i drugi Obavezna informatika pismenost svih koji zavravaju osnovnu kolu Poboljana kvaliteta informatikog obrazovanja Poveana inform. pismenost graana za 30% do 2015. Poveana potranja za informatikom edukacijom Povean broj korisnika raunala u domainstvima i odgojnoobrazovnim institucijama 2007. 2008. Stalno x x

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

130.000 KM ONG, KS, SERDA, zainteresirani poduzetnici, NVO

111

Podruje Strateki cilj-mjera

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.4. Poboljanje nivoa obrazovanja

Naziv projekta

1.4.4.Projekat podrke opismenjavanju nepismenih stanovnika opine Socioekonomska analiza opine pokazala je da postoji i manji broj stanovnitva koji nemaju odreeno osnovno obrazovanje. Svrha projekta je podsticaj programu opismenjavanju nepismenih stanovnika opine u partnerstvu sa kolama -Utvrditi grupu zainteresovanih odraslih nepismenih osoba za opismenjavanje -Organizovati kontinuirane programe opismenjavanja -Obezbjeenje prostora, nastavnog kadra minimalno na dva lokaliteta -Obezbijediti partnerstvo u realizaciji projekta: Opina, Ministarstvo obrazovanja, O i NVO -Usmjerena kampanja prema ciljnoj grupi Opina, kole, Ministarstvo za obrazovanje i NVO -Organizovani kontinuirani programi opismenjavanja sa kolama -Obezbijeeno partnerstvo u realizaciji programa 2007. 2008. x Stalno x

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implemtanacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

U 2007. godini Opina obezbjeuje inicijalna sredstva 60 polaznika etiri razreda O Opina, Ministarstvo obrazovanja KS

112

Podruje Strateki cilj-mjera

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.5.Razvoj informativne podrke

Naziv projekta

1.5.1.Informacijska mrea o ponudi i potranji za zanimanja u saradnji sa slubom za zapoljavanje, trajni program rada CRB Svrha projekta je obezbjeenje aurnih informacija o ponudi i potranji za zanimanja u saradnji sa slubom za zapoljavanje. Ovim projektom unapreuje se partnerstvo izmeu Opine i slube za zapoljavanje, poslodavaca i nezaposlenih -Uspostava koordinacionog tima za implementaciju projekta -Obezbjeenje tehnikih uslova za modernu komunikaciju izmeu partnera -Definisanje aktivnosti pojedinano partnera -Promocija projekta CRB Novi Grad, sluba za zapoljavanje, poslodavci, nezaposleni -Obezbjeene aurne informacije za nezaposlene i poslodavce o ponudi i potranji za zanimanja -Uspostavljena trajna komunikacija izmeu partnera 2007. 2008. x Stalno x

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implemtanacije

20.000 KM Opina i partneri Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Opina, sluba za zapoljavanje

113

Podruje Strateki cilj-mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.5.Razvoj informativne podrke

1.5.2.Izrada programa statistikih baza za praenje lokalnog razvoja Opinskoj upravi potrebni su cjeloviti statistiki indikatori praenja lokalnog razvoja. Svrha predloenog projekta je definisanje najznaajnijih indikatora statistikih baza, obezbjeenje tehnikih uslova i partnerstvo u realizaciji projekta -Informativna kampanja o projektu -Obezbjeenje materijalno-tehnikih uvjeta -Definisanje indikatora statistikih baza lokalnog razvoja -Uspostavljanje kontinuiranog praenja lokalnog razvoja -Uspostavljanje institucionalnih partnerstava svih subjekata lokalnog razvoja Opina, kantonalne institucije, Privredna komora, pravni subjekti na podruju Opine -Uspostavljena jedinstvena baza podataka za lake donoenje poslovnih odluka -Aurni i kvalitetni indikatori lokalnog razvoja 2007. 2008. x Stalno x

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

20.000 KM Opina Novi Grad, kao i partneri

114

Podruje Strateki cilj- mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.5.Razvoj informativne podrke

1.5.3.Stalna informiranost javnosti i poduzetnika Sistemom stalne informiranosti osigurati da graani budu informirani i animirani o svim bitnim pitanjima ONG. -Izrada Plana poveane informisanosti graana -Unaprijediti postojei sistem informiranja putem web stranice ONG, koritenjem elektronskih medija i komercijalnih i javnih glasila -Organizirati povremene javne skupove ili gospodarske tribine ONG, KS, zainteresirani poduzetnici i javni mediji -Sistemom stalne informiranosti osigurano da su poduzetnici i svi graani informirani i animirani o svim bitnim pitanjima ONG. -Uraen plan poveane informisanosti graana -Unaprijeen postojei sistem informisanja -Povean broj javnih skupova / tribina 2007. 2008. Kontinuirano i trajno 2009. Kontinuirano i trajno

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

Kontinuirano i trajno

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Plan 6.000 KM godinje, cijenei potrebe nakon istraivanja

115

Podruje Strateki cilj- mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.5.Razvoj informativne podrke

1.5.4.Promocija ONG Kontinuirana promocija ONG, opinskih vrijednosti, turistike i poduzetnike ponude. - Objediniti interes svih subjekata u zajednikom nastupu na promocionom planu ONG - Zavisno od interesa utvrenog u prethodnoj aktivnosti, osmisliti koncept promocionog plana ONG - Organizirati izradu i obnavljanje promocionog plana ONG, KS, TZ KS, zainteresirani poduzetnici, NVO -Izvrena kontinuirana promocija ONG, opinskih vrijednosti, turistike i poduzetnike ponude. -Realizovano partnerstvo u promociji ONG -Realizovan koncept promocionog plana 2007. 2008. Kontinirano i trajno 2009. Kontinuirano i trajno

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

Kontinuirano i trajno

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Promocioni plan 6.000 KM Na godinjem nivou promocione aktivnosti 150.000 KM

116

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj - mjera

2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.1.Izgradnja nedostajue komunalne infrastrukture 2.1.1.Izrada projektne dokumentacije po programu prioriteta opremanja komunalnom infrastrukturom Ovaj program treba da uspostavi prioritete, kao i modalitete finansiranja i sufinansiranja opremanja komunalnom infrastrukturom na podruju ONG. Jedan od ciljeva projekta je i efikanso troenje budetskih sredstava i dokazivanje opravdanosti pojedinih investicija, kao i redoslijeda investiranja. 1. Analiza stanja 2. Organiziranje sastanaka sa opinom i drugim 3. Predlaganje mjera i modela finansiranja za pojedina podruja Sve aktivnosti bi trabalo da vodi neovisna konsultantsko-ekspertska kua u saradnji sa opinskim radnim timom koji bi uestvovao u pripremi postojeih ulaznih parametara. 1. Analizarano stanje i uspostavljeni prioriteti 2. Predloeni modeli finansiranja sanacije 2007. x 2008. 2009.

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implemtanacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Projekat se finansira iz opinskog budeta i eventualno KS. Potrebna sredstva su 200.000 KM

Napomena: Ovaj projekat tretira sve padinske dijelove ONG koji nisu opremljeni komunalnom infrastrukturom

117

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj mjera

2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.1.Izgradnja nedostajue komunalne infrastrukture 2.1.2.Izrada projektne dokumentacije za odvodnju otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP Rajlovac III Izrada projektne dokumentacije je jedan od osnovnih preduslova za izgradnju adekvatne kanalizacione mree u planiranoj privrednoj zoni Rajlovac III. Svrha ovog projekta je da se stvore uslovi za konano ureenje graevinskog zemljita sa aspekta opremanja kanalizacionom infrastrukturom jer je na predmetnom lokalitetu izgraen znatan broj stambeno-poslovnih objekata koji svoje otpadne vode direktno i indirektno isputaju u postojei rigol eljeznike pruge.Takoe sve otpadne i oborinske vode iz padinskih naselja koja gravitiraju prema ovom podruju (Brijee i Sokolje) zavravaju u rigolu eljeznike pruge. 1. Na osnovu usvojenog RP Rajlovac III i analize postojeeg stanja izraditi projektni program i raspisati javni tender za izradu projektne dokumentacije ( nosilac: Opina Novi Grad Sarajevo) 2. Izrada projektne dokumentacije (odabrana projektantska kua) 3.Revizija projektne dokumentacije Izraen projektni program, dodijeljen ugovor i izraena projektna dokumentacija i izvrena revizija projektne dokumentacije 2007. 2008. X i izvori

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Ukupna vrijednost realizacije projekta je 75.000,00 KM finansiranja su slijedei: 1. Opina Novi Grad Sarajevo

118

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj mjera

2. Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.1.Izgradnja nedostajue komunalne infrastrukture 2.1.3.Izgradnja kanalizacionog sistema otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP Rajlovac III - izgradnja adekvatne kanalizacione mree privredne zone Rajlovac III - poboljanje sanitarno higijenskih uslova ivljenja i poslovanja - zatita infrastrukturnog koridora eljeznica i cesta - zatita okolia - zatita ireg podruja opine, posebno naselja lociranih u ovom dijelu opine od negativnog uticaja otpadnih i oborinskih voda 1. Na osnovu postojee projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti, rijeiti imovinsko-pravne odnose i graevinske dozvole (nosilac: Opina Novi Grad Sarajevo) Izraditi elaborat koji sadri finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: Opina, KJKP "ViK", Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia) Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoau radova (vie faza) Izgradnja kanalizacione mree (vie faza) Ustupanje na upravljanje i odravanje izgraene mree nadlenom komunalnom preduzeu

Naziv projekta

Svrha projekta

2. Aktivnosti i nosioci (partneri) 3. 4. 5.

Oekivani rezultati

Izgraena adekvatna kanalizaciona mrea kojom upravlja i odrava nadleno komunalno preduzee 2008-2012.

Period implementacije

x Ukupna vrijednost realizacije projekta je 6,500.000,00 KM i izvori finansiranja su slijedei:

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

1. Opina Novi Grad Sarajevo 2.Federalna direkcija cesta 3. Kanton putem nadlenih ministarstava 4. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 5. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.)

119

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj mjera

2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.1.Izgradnja nedostajue komunalne infrastrukture

Naziv projekta

2.1.4.Izgradnja separatne kanalizacione mree naselja Sokolje - izgradnja adekvatne kanalizacione mree naselja - poboljanje sanitarno higijenskih uslova ivljenja - zatita okolia - zatita planirane privredne zone -"Rajlovac III" i s druge strane stambene zone u Zabru - zatita ireg podruja opine, posebno naselja lociranih u ovom dijelu opine od negativnog uticaja otpadnih i oborinskih voda Prethodno rijeiti rekonstrukciju Rajlovakog kolektora, izgradnju glavnog kolektora u Zbru i izgradnju separatne kanalizacione mree u okviru RP "Rajlovac III" (predloeni projekti u okviru stratekih ciljeva-razvoj moderne infrastrukture) 1. Na osnovu postojee projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i dozvole (nosilac ONG) 2. Izraditi elaborat koji sadri finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: ONG, KJKP "ViK", Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia) 3. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoau radova (vie faza) 1. Pribavljene potrebne saglasnosti, rijeeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeene graevinske dozvole (2010.godina) 2. Izraen elaborat (2010. godine) 3. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u vie faza 4. Izgraena separatna kanalizaciona mrea (2011.-2015.) 2007. 2008. 2010 2015. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 5.700.000,00 KM izvori finansiranja su slijedei: 1. Opina Novi Grad Sarajevo 2. Uee graana po osnovu obaveza za ureenje zemljita (legalizacija i redovan postupak) 3. Kanton putem nadlenih ministarstava 4. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 5. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.) i

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

120

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj mjera

2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.1.Izgradnja nedostajue komunalne infrastrukture 2.1.5.Izrada projektne dokumentacije odvodnje otpadnih voda od Zabra (magistralni put M 17) do Dvora(idejni i glavni projekat) Izrada projektne dokumentacije jedan je od preduslova za rjeavanje pitanja odvodnje otpadnih voda naselja i privrednih zona lociranih sa desne strane rijeke Bosne nizvodno od glavnog gradskog preiivaa 1.Na osnovu postojee planske dokumentacije i stanja na terenu izraditi projektni program (nosioci: Opina, KJKP "ViK", Zavod za planiranje putem formirane radne grupe) 2.Raspisivanje javnog tendera za izradu projektne dokumentacije(nosilac: Opina Novi Grad Sarajevo) 3.Izrada projektne dokumentacije (nosilac: odabrana projektantska kua) 4.Revizija projektne dokumentacije(nosilac: odabrana firma) Izraen projektni program, dodijeljen ugovor,izraena projektna dokumentacija, izraena revizija projekta 2007. 2008. 2010 2015.

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

Period implementacije

x Ukupna vrijednost izrade projekta je 80.000,00 KM i izvor finansiranja je opinski budet. Mogue je vriti sufinansiranje iz sredstava budeta Kantona

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

121

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj mjera

2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.1.Izgradnja nedostajue komunalne infrastrukture 2.1.6.Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabre Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabre je jedan od kljunih preduslova za stvaranje tehnikih mogunosti odvoenja otpadnih voda iz dijela naselja Sokolje (slivno podruje prema Zabru) i kompletnog naselja Zabre. Svrha ovog projekta je zatita postojeih vodotoka (Lepenica i Bosna) od negativnih uticaja svih otpadnih voda koje se isputaju u vodotoke, poboljanje sanitarno-higijenskih uslova ivljenja odnosno sveukupna zatita okolia ireg podruja opine, posebno naselja i privrednih zona lociranih u ovom dijelu opine. Prethodno realizovati izradu projektne dokumentacije i izgradnju glavnog kolektora od magistralnog puta do novoplaniranog ureaja za preiavanje Reljevo-Dvor (predloeni projekti u okviru stratekih ciljeva-razvoj moderne infrastrukture) 1. Na osnovu postojee projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti, rijeiti imovinsko-pravne odnose i graevinske dozvole (nosilac: Opina Novi Grad Sarajevo) 2. Izraditi elaborat koji sadri finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: Opina, KJKP "ViK", Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia) 3. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora Izvoau radova (vie faza) 1. Pribavljene potrebne saglasnosti, rijeeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeene graevinske dozvole (2008.godina) 2. Izraen elaborat (2008. godine) 3. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u vie faza (2009.god.) 4. Izgraena separatna kanalizaciona mrea (2009.2013.god.) 2007. 2008 2013. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 1.600.000,00 KM izvori finansiranja su slijedei: i

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

1. Opina Novi Grad Sarajevo 2. Kanton putem nadlenih ministarstava 3. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.)

122

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj mjera

2. Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.1.Izgradnja nedostajue komunalne infrastrukture 2.1.7.Izgradnja primarnog vod.sistema, pumpnih stanica i sekundarne vodovodne mree u obuhvatu RP Bojnik-Dobroevii Razvoj distributivne mree, odnosno omoguavanje snadbijevanja vodom iz kantonalnog vodovodnog sistema za naselja Dobroevii, Bojnik i dr. Napomena: Prethodno uraditi potrebnu tehniku dokumentaciju za realizaciju projekta 1.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti, rijeiti imovinsko-pravne odnose i graevinske dozvole (nosilac: Opina Novi Grad Sarajevo) 2.Izraditi elaborat koji sadri finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kua) 3.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoau radova (vie faza) (nosilac: Opina Novi Grad Sarajevo) 4.Izgradnja vodovodne mree i pumpnih stanica (vie faza) 5.Ustupanje na upravljanje i odravanje izgraene mree nadlenom komunalnom preduzeu 1.Pribavljane potrebne saglasnosti, rijeeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeene graevinske dozvole (2008.godina) 2.Izraen elaborat (2008. godine) 3.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u vie faza (2009.god.) 4.Izgraena primarna vodovodna mrea, pumpne stanice i sekundarna vodovodna mrea (2009-2015.god.) 5.Trajno rijeeno pitanje vodosnabdijevanja lokaliteta BojnikDobroevii iz kantonalnog vodovodnog sistema( sadanje vodosnabdijevanje je iz lokalnog vodovoda)

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

2008 2015. Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3.200.000,00 KM izvori finansiranja su slijedei: Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. Opina Novi Grad Sarajevo 2. Kanton putem nadlenih ministarstava 3. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.) i

123

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj mjera

2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.1.Izgradnja nedostajue komunalne infrastrukture 2.1.8.Izgradnja separatne kanalizacione mree za obuhvat RP Bojnik Dobroevii -izgradnja adekvatne kanalizacione mree u zoni obuhvata RPBojnik Dobroevii -poboljanje sanitarno-higijenskih uslova ivljenja -zatita okolia -zatita ireg podruja opine, posebno naselja lociranih u ovom dijelu opine od negativnog uticaja otpadnih voda Prethodno zavriti izradu projektne dokumentacije (uslov: usaglaavanje trase sa izmjenama trase na koridoru V-c) 1. Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti, rijeiti imovinsko-pravne odnose i graevinske dozvole (nosilac: Opina Novi Grad Sarajevo) 2. Izraditi elaborat koji sadri finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kua) 3. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoau radova (vie faza) (nosilac: Opina Novi Grad Sarajevo) 4. Izgradnja separatne kanalizacione mree (vie faza) 5. Ustupanje na upravljanje i odravanje izgraene mree nadlenom komunalnom prduzeu 1.Pribavljane potrebne saglasnosti, rijeeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeene graevinske dozvole (2008.godina) 2.Izraen elaborat (2008. godine) 3.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u vie faza (2009.god.) 4.Izgraena separatna kanalizaciona mrea (2009-2013.god.) 2007. 2008 2013. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 8.750.000,00 KM izvori finansiranja su slijedei: i

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

1. Opina Novi Grad Sarajevo 2. Kanton putem nadlenih ministarstava 3. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.)

124

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj mjera

2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.1.Izgradnja nedostajue komunalne infrastrukture

Naziv projekta

2.1.9.Izgradnja tri rezervoara: Reljevo, Donji Mihaljevii i Brijee Razvoj distributivne mree, odnosno omoguavanje snabdijevanja vodom iz kantonalnog vodovodnog sistema za naselja Dobroevii, Bojnik i dr. (iznad visinske kote r. Igman (525 MNM)) 1.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti, rijeiti imovinsko-pravne odnose i graevinske dozvole (nosilac: Opina Novi Grad Sarajevo) 2.Izraditi elaborat koji sadri finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kua) 3.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoau radova (vie faza) (nosilac: Opina Novi Grad Sarajevo) 4.Izgradnja rezervoara (vie faza) 5.Ustupanje na upravljanje i odravanje izgraene mree nadlenom komunalnom prduzeu 1.Pribavljane potrebne saglasnosti, rijeeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeene graevinske dozvole (2007.godina) 2.Izraen elaborat (2007. godine) 3.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u vie faza (2008.god.) 4.Izgraena tri rezervoara (2007-2013.god.) 2007 2013. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3.400.000,00 KM izvori finansiranja su slijedei: i

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

1. Opina Novi Grad Sarajevo 2. Kanton putem nadlenih ministarstava 3. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.)

125

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj mjera

2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.1.Izgradnja nedostajue komunalne infrastrukture 2.1.10. Separatna kanalizaciona mrea u naseljima "Dobrinja A" i "Dobrinja B" Zatita okolia Izgradnja adekvatne separatne kanalizacije - u realizaciju projekta ukljuiti Kanton Sarajevo putem nadlenog Ministarstva prostornog ureenja i zatite okolia - obezbijediti sredstva za realizaciju projekta - raspisivanje javnog poziva za izvoenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuaa - izgradnja adekvatne separatne kanalizacije - zatita okolia - trajno rjeenje separatne kanalizacije - poboljanje sanitarno higijenskih uslova ivljenja i spreavanje hidrinih i drugih epidemija 2008. 2009. x 2010. x

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

1.300.000,00 KM Opina Novi Grad Sarajevo i strateki partner za realizaciju projekta (sufinansiranje)

126

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.1.Izgradnja nedostajue komunalne infrastrukture 2.1.11.Rjeavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Bajrama Zenunija br. 1-6 i Ive Andria br. 1 9 - zatita okolia - trajno rjeenje prikupljanja i transporta podzemnih voda poboljanje sanitarno higijenskih uslova ivljenja i spreavanje hidrinih i drugih epidemija U realizaciju projekta ukljuiti Kanton Sarajevo putem nadlenih ministarstava i drugih subjekata Pribavljanje potrebne urbanistiko-tehnike dokumentacije (saglasnosti, dozvola i dr.) Obezbijediti sredstva za realizaciju projekta raspisivanje javnog poziva za izvoenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuaa izgradnja adekvatnog drenanog sistema

Strateki cilj mjera

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

- Pribavljena urbanistiko tehnika dokumentacija - Obezbijeena sredstva - Sproveden tender i dodijeljen ugovor - Izvedeni radovi na izgradnji drenanog sistema 2009-2011.

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

230.000,00 KM Opina Novi Grad Sarajevo i strateki partner za realizaciju projekta (sufinansiranje)

127

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.1.Izgradnja nedostajue komunalne infrastrukture 2.1.12. Rjeavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Ive Andria br. 2 8, T.M. prijateljstva br. 1 18 i Ante Babia br. 1 13 - zatita okolia - trajno rjeenje prikupljanja i transporta podzemnih voda poboljanje sanitarno higijenskih uslova ivljenja i spreavanje hidrinih i drugih epidemija U realizaciju projekta ukljuiti Kanton Sarajevo putem nadlenih ministarstava i drugih subjekata Pribavljanje potrebne urbanistiko-tehnike dokumentacije (saglasnosti, dozvola i dr.) Obezbijediti sredstva za realizaciju projekta raspisivanje javnog poziva za izvoenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuaa izgradnja adekvatnog drenanog sistema

Strateki cilj mjera

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

- Pribavljena urbanistiko tehnika dokumentacija - Obezbijeena sredstva - Sproveden tender i dodijeljen ugovor - Izvedeni radovi na izgradnji drenanog sistema 2009-2011.

Period implementacije

X 400.000,00 KM Opina Novi Grad Sarajevo i strateki partner za realizaciju projekta (sufinansiranje) (izraen glavni projekat)

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

128

Podruje Strateki cilj - mjera Naziv projekta Svrha projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.2.Razvoj cestovne mree, javnih parkinga

2.2.1.Izgradnja cestovne mree u obuhvatu RP Donje Telalovo Polje Izgradnja moderne komunikacijske mree u skladu sa planskom dokumentacijom koja bi poboljala saobraajnu infrastrukturu i povezala i otvorila pristup privrednoj zoni Donje Telalovo Polje je jedan od prioriteta ONG. 1. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kua) 2. Rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa (opina) 3. Stvaranje partnerskih odnosa sa investitorima u smislu sufinansiranja izgradnje (opina i investitori) 1. Izraena projektna dokumentacija 2. Rijeeni imovinsko-pravni odnosi 3. Stvaranje saobraajnih uslova za pristup privrednoj zoni RP Donje Telalovo polje 2007. 2008. x 2009. X

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implemtanacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Finansiranje prve faze, tj izrade projektne dokumentacije bi vrila optina i vrijednost te faze je 60.000 KM u 2007. godini. Ostale faze bi se finansirale kroz partnerstvo opine i investitora i KS.

129

Podruje Strateki cilj - mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.2.Razvoj cestovne mree, javnih parkinga 2.2.2.Izgradnja javnih parkinga Izgradnja objekata za rjeavanje problema saobraaja u mirovanju u poslovnim i komercijalnim zonama opine koje su najvie optereene. Projekat bi se realizirao po principima partnerstva privatnog i javnog sektora te se na taj nain izbjeglo veliko investiranje od strane opine u rjeavanje ovih problema, kerirala nova radna mjesta i osvario direktan prihod u budet opine. 1. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kua) 2. Principi PPP-a predstavljeni na svim nivoima opinske vlasti (konsultantska kua) 3. Dodjeljivanje koncesija ili drugi ugovorni modeli za realizaciju projekta (opina uz podrku konsutantske kue) 1. Izraena projektna dokumentacija 2. Promoviran PPP koncept na nivou opine 3. Realizacija projekata po PPP principima 2007. 2008. x 2009.

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implemtanacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

150.000 KM za projektovanje i obezbjeenje partnerstva

130

Podruje Strateki cilj - mjera

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.2.Razvoj cestovne mree, javnih parkinga 2.2.3.Izgradnja mostova na primarnim gradskim saobraajnicama. Most na rijeci Bosni u Rajlovcu Most na VIII transferzali Most na X transferzali Most na XI transferzali

Naziv projekta

Svrha projekta

Povezivanje naselja na lijevoj i desnoj obali rijeke Miljacke i Bosne, te stvaranje uslova za kvalitetnije odvijanje motornog i pjeakog saobraaja.

Aktivnosti i nosioci (partneri)

- Donoenje odluke - Izrada eksproprijacijskog elaborata - Rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa - Objavljivanje tendera za izradu projektne dokumentacije - Izdavanje urbanistike saglansosti i odobrenja za graenje - Implementacija uz pomo Kantonalnog ministarstva prometa i komunikacija i JP Vodoprivreda BiH.

Oekivani rezultat

Znatno poboljani uslovi odvijanja motornog i pjeakog saobraaja. Bolje povezivanje zona stanovanja sa zonama privrede industrije, to ima za posljedicu skraivanje distanci u odlasku na radno mjesto kao i povratku sa istog, te stvaranje ugodnijeg ambijenta za ivot i rad. 2007. 2008. do 2015. X

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

131

Podruje Strateki cilj - mjera

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.2.Razvoj cestovne mree, javnih parkinga

Naziv projekta

2.2.4.Izgradnja primarnih gradskih saobraajnica A transferzale (potez od X do XII transferzale) X - transverzale (potez od ul. D.Bijedia do eljeznike pruge Sarajevo - Zenica ) XI-transferzale (potez od Feroelektra do Dobrinje I) XII-transferzale (potez od Baia do Dobrinje I druga traka) IX -transferzala (potez od ulice Demala Bijedia do ulice Safeta Zajke)

Svrha projekta

Izgradnja planiranih saobraajnica ime se bolje povezuju longitudinalni saobraajni pravci u gradu, to e doprinijeti otklanjanju uskih grla na ovim pravcima i suzbiti eventualne saobraajne guve.

Aktivnosti i nosioci (partneri)

- Donoenje odluke - Izrada eksproprijacijskog elaborata - Rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa, - Objavljivanje tendera za izradu projektne dokumentacije, - Izdavanje urbanistike saglasnosti i odobrenja za graenje, - Implementacija uz pomo Kantonalnog ministarstva prometa i komunikacija.

Oekivani rezultat

Znatno poboljani uslovi odvijanja motornog, pjeakog i saobraaja u mirovanju. 2007. 2008. 2015. x

Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

132

Podruje Strateki cilj mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.2.Razvoj cestovne mree, javnih parkinga

2.2.5.Proirenje trolejbuske mree u naselju Dobrinja Izgradnjom trolejbuske mree u pojasu X transferzale na potezu od Dobrinje V do Naselja starosjedilaca stvaraju se uslovi za povezivanje dva entiteta sa trolejbuskim saobraajem

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Na osnovu potpisanog protokola nosioci aktivnosti su: SERDA Grad Istono Sarajevo Grad Sarajevo KJKP GRAS Sarajevo Opina Novi Grad Sarajevo Optina Istono Novo Sarajevo Optina Istona Ilida Uspostava krunog toka trolejbuskog saobraaja to obezbjeuje sigurnije i ravnomjernije odvijanje saobraaja na ovom prostoru

Oekivani rezultat

2007. Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

2008.

2009.

3.800.000 KM

133

Podruje Strateki cilj - mjera

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.3.Sanacija klizita i spreavanje bespravne gradnje 2.3.1.Program sanacije klizita Definiranje prioriteta za sanaciju Spreavanje nastanka novih klizita Izgradnja i rekonstrukcija postojee vodovodne i kanalizacione mree radi radi spreavanja i otklanjanja uzroka Izrada prijedloga podzakonskih akata koji bi definirali minimum infrastrukturne opremljenosti za postojee objekte do legalizacije Analiza stanja Modeli i prijedlozi Sastanci i koordinacija na opinskom i viem nivou Koordinacije aktivnosti, sanacije na terenu

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

1. 2. 3. 4.

Oekivani rezultat

1. Definirani prioriteti za sanaciju 2. Model finansiranja sanacije 3. Odluka o minimum infrastrukturne opremljenosti za objekte do legalizacije 4. Sanacija klizita prema prioritetima i spreavanje bespravne gradnje 2007. x 2008. x 2013. x

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Opina vri sufinansiranje prioriteta u vrijednosti od 300.000 KM u 2007. godini. Dok bi za implementaciju programa bilo potrebno najmanje 15.000.000 KM koji bi bili obezbijeeni u budetu opine, KS ili ak i drugih viih instanci, u skladu sa predloenim programom do 2013.

134

Podruje Strateki cilj - mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.3.Sanacija klizita i spreavanje bespravne gradnje 2.3.2.Program mjera na spreavanju bespravne gradnje Jedan od glavnih problema sa kojim je opina Novi Grad suoena a koji je i generator mnogih drugih negativnih pojava na podruju opine je bespravna gradnja. Svrha ovog projekta je: - Stvaranje uvjeta za legalnu gradnju - Donoenje provodive planske dokumentacije - Zatita neizgraenog zemljita - Legalizacija obejkata koji se mogu lagalizirati 1. Snimanje stanja (aurno) (konsultantska kua) 2. Modeli koji bi se mogli primijeniti za sanaciju i onemoguavanje dalje bespravne gradnje (konsultantska kua) 3. Izrada planske dokumentacije kojom bi se omoguila legalna izgradnja (konsultantska kua) 4. Efikasno djelovanje inspekcijskih organa (konsultantska kua) 5. Edukacija stanovnitva o podizanju nivoa svijesti (opina i marketing agencija) 1. Snimak postojeeg stanja 2. Program sanacije i legalizacije objekata 3. Izraena planska dokumentaija kao preduslov za legalnu gradnju 4. Informirano stanovnitvo 5. Napravljen program rada inspekcija 2007. 2008. x 2009. x

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Finansiranje ovih aktivnosti bi se odvijalo iz opinskog budeta u vrijednosti od 600.000 KM u tri godine.

135

Podruje Strateki cilj - mjera

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.4.Novi izgled stambenih i poslovnih objekata 2.4.1.Redizajniranje stambenih i poslovnih objekata Objekti u opini Novi Grad posebice stambeni, zbog svog izgleda i dizajna djeluju deprimirajue na ivot ali i na radne sposobnosti. To se moe promijeniti redizajnom fasada. Novi izgled stambeno poslovnih objekata koji nee djelovati deprimirajue na stanovnitvo i poslovne ljude mogue je postii kroz investiranje u redizajniranje vanjskog izgleda objekata. Opina Novi Grad dio je kantona Sarajevo i grada i nalazi se na ulazu u grad, te je potrebno poboljati imid tog dijela grada, kako prva impresija posjetilaca glavnom gradu BiH ne bi bila negativna. 1. Projekat sa prioritetima i modalitetima finansiranja poslovni plan (konsultantska kua) 2. Pronalaenje partnera (konsultantska kua) 3. Izrada fasada (prema projektu i planu) 1. 2. 3. 4. Izraen projekat i odabrani modeli finansioranja Definirani partneri za realizaciju projekta Humaniji ambijent za ivot i rad Osvjeene fasade velikih stambenih i poslovnih objekata 2007. 2008. x 2009. x

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Prve dvije faze projekta bi se finansirale iz opinskog budeta i njihova vrijednost bi bila 100.000 KM, u 2007. godini. Osim toga do 2009. Opina bi izdvojila iz budeta oko 2.000.000 KM za direktno finansiranje prioriteta, dok bi ostatak sredstava izdvojio KS ili partneri u projektu.

136

Podruje Strateki cilj - mjera

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.5.Poboljanje uslova za rad u O i predkolskim ustanovama 2.5.1.Dogradnja kolskog objekta Osnovne kole Dobroevii i izgradnja fiskulturne sale Postojea kolska zgrada ne zadovoljava potrebe zbog malog broja uionica i velikog priliva uenika. kola nema fiskulturnu salu.

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

-Planirati inicijalna sredstva -Upuivanje inicijative Kantonu Sarajevo

Oekivani rezultat

-Obezbijeena inicijalna sredstva u budet Opine -U skladu sa inicijativom realizovan projekat

2007. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja x

2008. x

Inicijalna sredstva u visini od 45.000,00 KM planirana u budetu Opine za 2007. godinu

137

Podruje Strateki cilj - mjera

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.5.Poboljanje uslova za rad u O i predkolskim ustanovama 2.5.2. Izgradnja kolskog objekta Osnovne kole u MZ Aneks Obezbjeenje uslova za kolovanje uenika MZ Aneks i dijela vrakinog Sela -Upuivanje inicijative Kantonu Sarajevo -Upuivanje inicijative Opini Novo Sarajevo za partnerstvo u projektu -Planiranje inicijalnih sredstva u budetu Opine -Obezbjeenje zemljita -Obezbijeena inicijalna sredstva u budetu Opine i zemljite za objekat -U skladu sa inicijativom realizovan projekat 2007. 2008. x 2009 x

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Inicijalna sredstva u visini od 150.000 KM za obezbjeenje zemljita i izradu projekta - iz budeta Opine Mogui partner i Opina Novo Sarajevo

138

Podruje Strateki cilj - mjera

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.5.Poboljanje uslova za rad u O i predkolskim ustanovama 2.5..3. Rekonstrukcija i dogradnja kolskog objekta Osnovne kole Umihana uvidina i proirenje fiskulturne sale Postojea kolska zgrada ne zadovoljava potrebe zbog malog broja uionica i velikog broja i priliva uenika -Upuivanje inicijative Kantonu Sarajevo -Planirati inicijalna sredstva I faza graevinskih radova: -Potrebno izvriti sanaciju kolske zgrade II faza graevinskih radova: -Proirenje fiskulturne sale -Izgradnja odreenog broja novih uionica

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Realizovan projekat: -obezbijeena inicijalne sredstva -izvrena sanacija kolske zgrade -proirena fiskulturna sala i izgraene nove uionice 2007. 2008. x 2009 x

Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Inicijalna sredstva iz budeta Opine

139

Podruje Strateki cilj - mjera

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.5.Poboljanje uslova za rad u O i predkolskim ustanovama 2.5.4. Izgradnja kolskog objekta Osnovne kole u MZ Zabre

Naziv projekta

Svrha projekta

Zbog oekivanog poveanja broja stanovnika i djece kolskog uzrasta na ovom lokalitetu, potrebno je planirati izgradnju objekta osnovne kole.

Aktivnosti i nosioci (partneri)

-Planirati inicijativu prema Kantonu Sarajevo -Planirati inicijalna sredstva

Oekivani rezultat

-Obezbijeena inicijalna sredstva u budet Opine za realizaciju projekta -U skladu sa planom aktivnosti realizovan projekat 2007. 2008. 2010 2015. X

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Inicijalna sredstva u budetu Opine

140

Podruje Strateki cilj - mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.5.Poboljanje uslova za rad u O i predkolskim ustanovama

2.5.5.Ureenje dvorita i fasada svih vrtia na Opini Novi Grad Svrha ovog projekta je obezbjeenje standardnih ambijentalnih uslova za rad obdanita. Planira se savremeno ureenje dvorita i izgleda objekata to doprinosi unapreenju kvaliteta usluga obdanita. Ovo podrazumijeva hortikulturno ureenje dvorita, obezbjeenje ograda i sigurnosnih kapija, adaptacija i redizajniranje fasada 1. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kua) 2. Uspostva partnerstva sa KS i JKKP (opina) 3. Obezbijeena finansijska sredstva (opina i partneri) 1. Izraena projektna dokumentacija 2. Obezbijeena sredstva i uspostavljeno partnerstvo 3. Svih pet dvorita i objekata ureeno, sigurno i povean broj korisnika usluga obdanita. 2007. x 2008. x 2009.

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Projektna dokumentacija finansirana iz budeta opine i iznosi 20.000 KM. Finansijeri izvedbenih faza su KS, KJKP i Opina i to u vrijednosti po projektnoj dokumentaciji.

141

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj mjera

2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.6.Deminiranje 2.6.1.P-3897 - Brijee, povrine 13.500 m2 P-3885 - Mojmilo, povrine 25.110 m2 P-4636 - u, povrine 62.925 m2 P-5205 Paljevo, povrine 54.864 m2 ista povrina. Povrina se nalazi na linijama ratnih djejstava iz odbrambenog rata. asovi istorije, izleti, poljoprivredne aktivnosti, povratak raseljenog stanovnitva Izvianje i reizvianje navedenog teritorija, te obezbjeenje donatora s obzirom da opina Novi Grad ne moe sama rijeiti ova pitanja

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

ista teritorija 2007. 2008. x

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

50.000,00 KM godinje u budetu Opine + donatorska sredstva

142

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Razvoj moderne infrastrukture u skladu sa principima odrivog razvoja 2.7. Zatita od poplava

Strateki cilj mjera

Naziv projekta

2.7.1.Ureenje rijeke Bosne od mosta u Reljevu do Butila etapa I Ovaj projekat je potrebno realizovati u koordiniranom djelovanju federalnih i kantonalnih ministarstava, grada Sarajeva, opine Novi Grad Sarajevo, JP Vodno podruje slivova rijeke Save i JP Direkcija cesta FBiH kao ovlatenog predstavnika investitora koridora V-c sarajevska obilaznica-lot 1

Svrha projekta

Zatita okolia od negativnog uticaja voda i dr. Privoenje zemljita konanoj namjeni prema RP Privredna zona Rajlovac ija izrada je u toku Zatita podruja uz rijeku Bosnu od izlijevanja iz korita i spreavanje nastanka teta objektima,saobraajnoj i komunalnoj infrastrukturi 1. Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i graevinske dozvole (nosilac: Opina Novi Grad Sarajevo, Kanton Sarajevo) 2. Izraditi glavni projekat za I etapu (nosilac Opina Novi Grad) 3. Izraditi elaborat koji sadri finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kua) 4. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoau radova -vie faza (nosilac: Opina Novi Grad Sarajevo), Kanton Sarajevo i Federacija BiH) 5. Izvoenje radova na regulaciji (vie faza) 5. Pribavljane potrebne saglasnosti, rijeeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeene graevinske dozvole (2007.godina) 6. Izraen glavni projekat za I etapu (2007. godina) 7. Izraen elaborat (2007. godine) 8. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u vie faza (2007.god.) 5.Izvedeni radovi na regulaciji (2007-2009.) 2007-2009.

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 8.000.000,00 KM izvori finansiranja su slijedei: i

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

1. Opina Novi Grad Sarajevo (rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa) 2. Kanton putem nadlenih ministarstava 3. Federacija BiH (Ministarstvo prometa i komunikacija Direkcija za ceste i Ministarstvo vodoprivrede -JP Vodno podruje slivova rijeke Save) 4.Grad Sarajevo

143

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj mjera

2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.7.Zatita od poplava 2.7.2.Izvoenje radova na regulaciji rijeke Miljacke dionica : RTV dom- Halilovii -Privoenje zemljita konanoj namjeni prema usvojenom RP -Zatita podruja uz rijeku Miljacku od izlijevanja iz korita i spreavanje nastanka teta objektima,saobraajnoj i komunalnoj infrastrukturi 1.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i graevinske dozvole (nosilac: Opina Novi Grad Sarajevo) 2.Izraditi elaborat koji sadri finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kua) 3.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoau radova (vie faza) (nosilac: Opina Novi Grad Sarajevo) 4.Izvoenje radova na regulaciji (vie faza) 1.Pribavljane potrebne saglasnosti, rijeeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeene graevinske dozvole (2007.godina) 2.Izraen elaborat (2007. godine) 3.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u vie faza (2007.god.) 4.Izvedeni radovi na regulaciji (2007-2011.) 2007 2011.

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

Period implementacije

X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3.500.000,00 KM izvori finansiranja su slijedei: i

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

1. Opina Novi Grad Sarajevo (rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa) 2. Kanton putem nadlenih ministarstava 3. JP za Vodno podruje slivova rijeke Save 4. Zavod za izgradnju KS 5.Investitori putem preuzetih obaveza po ugovoru sa Opinom Novi Grad Sarajevo

144

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj - mjera

2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima odrivog razvoja 2.8.Izgradnja novih stambenih jedinica u skladu sa planiranim stratekim opredeljenjima iz prostornog plana Kantona Sarajevo

Naziv projekta

2.8.1.Izgradnja stanova u kolektivnim stambenim objektima na teritoriji Opine Novi Grad

Svrha projekta

privoenje zemljita konanoj namjeni, stvaranje uslova za zamjenu stambenog fonda- dotrajalih stambenih jedinica za nove stambene jedinice, obezbjeenje uslova za stambeno zbrinjavanje mladih, visokoobrazovanih kadrova, rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa konkurs za dodjelu lokacija realizacija izgradnje (investitori) potencijalni investitori graevinska preduzea i fondovi za izgradnju stanova, javne kantonalne komunalne organizacije, Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo, Opina Novi Grad

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Izgradnja 1.023 stana u naseljima: - Dobrinja 434 - engi Vila 211 - Bua potok 200 - Alipain Most VII 178 2007. / 2008. x

BGP ukupno 98.908 m2

Period implementacije

2015. X

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Fondovi potencijalnih investitora

145

Podruje Strateki cilj - mjera

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture, sporta, rekreacije i turizma 3.1.Izgradnja objekata za kulturu, sport, rekreaciju i turizam

Naziv projekta

3.1.1.Projekat zavretka izgradnje stadiona Otoka Svrha projekta je zavretak stadiona Otoka sa prateim objektima u cilju zadovoljavanje potreba graana KS te promociju rekreativnih, sportskih i kulturnih sadraja. Osim toga, potrebno je ostvariti i odrivost projekta tako to bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima, te programi koritenja po ciljnim grupama 1. Projektna dokumentacija (izrada ili revizija) (konsultantska kua) 2. Plan poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kua) 3. Zavretak graevinskih radova i prateih objekata (investitor opina) 4. Izrada programa za mlade (konsultantska kua u saradnji sa opinom) 1. 2. 3. 4. Glavni projekat izraen Plan poslovanja i upravljanja objektima zavren Izgraen objekat i puten u rad Napravljen program za mlade 2007. 2008. x Finansiranje prve faze iz optinskog budeta bi bilo oko 80.000 KM, druge faze oko 60.000 KM u 2007. i 2008. godini. Trea faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 1.000.000 KM u 2007. i 2008. etvrta aktivnost bi se finansirala iz opinskog budeta u vrijednosti od 40.000 KM U 2008. godini. 2009.

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

146

Podruje Strateki cilj - mjera

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture, sporta, rekreacije i turizma 3.1.Izgradnja objekata za kulturu, sport, rekreaciju i turizam 3.1.2.Projekat zavretka izgradnje SRCE Bua potok Svrha projekta je zavretak sportsko rekreacionog kompleksa sa sportskom dvoranom za zadovoljavanje potreba graana te promocija rekreativnih, sportskih i kulturnih sadraja. Osim toga, potrebno je ostvariti i odrivost projekta tako to bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima 1. Izrada glavnog projekta sportske dvorane (konsultantska kua) 2. Izrada plana poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kua) 3. Izvoenje radova (opina i partneri) Glavni projekat Plan poslovanja i upravljanja objektima Izgraen objekat i puten u rad 2007. x 2008. x 2009. x

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Projektna dokumentacija u budetu 2007. godine, a izvoenje u Vrijednosti 2.700.000 KM sa partnerima 2008-2009.godina.

147

Podruje Strateki cilj - mjera

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture, sporta, rekreacije i turizma 3.1.Izgradnja objekata za kulturu, sport, rekreaciju i turizam 3.1.3.Park ume Mojmilo

Naziv projekta

Svrha projekta

Projekat podrazumijeva izgradnju kapaciteta rekreativnog, kulturnog, sportskog i turistikog sadraja te njihovu promociju u sklopu park ume Mojmilo, koji e sadravati aboretum, botaniki vrt, sankalite i sline sadraje. 1. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kua) 2. Izrada plana izgradnje i upravljanja kompleksom (konsultantska kua) 3. Formiranje partnerstva privatnog i javnog sektora (konsultantska kua i opina) 4. Izgradnja kompleksa (opina, Kanton i investitori) 5. Promocija sadraja Park uma Mojmilo (konsultantska kua, opina, Kanton) 1. 2. 3. 4. 5. Izraena projektna dokumentacija Plan izgradnje i upravljanja kompleksom napravljen Projekat u formi PPP Izgraen kompleks Promotivne aktivnosti izvrene 2007. x 2008. x 2009.

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Finansiranje prve faze iz optinskog budeta bi bilo oko 100.000 KM, druge faze oko 80.000 KM u 2007.godini, te tree faze 40.000 KM. etvrta faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 3.000.000 KM u 2008 godini kao ietvrta faza u vrijednosti od 60.000 KM U 2008. godini.

148

Podruje Strateki cilj - mjera

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture, sporta, rekreacije i turizma 3.1.Izgradnja objekata za kulturu, sport, rekreaciju i turizam 3.1.4.Dom u Reljevu Svrha projekta je opremanje i svrsishodno koritenje doma kulture u Reljevu u cilju zadovoljavanje potreba graana tog naselja te promociju kulturnih, zabavnih i edukativnih sadraja. Osim toga potrebno je ostvariti i odrivost projekta tako to bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima, te programi koritenja po ciljnim grupama sa posebnim osvrtom na mladu populaciju. 1. Projektna dokumentacija (izrada ili revizija) (konsultantska kua) 2. Plan poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kua) 3. Zavretak graevinskih radova i prateih objekata (investitor opina) 4. Izrada programa za mlade (konsultantska kua u saradnji sa opinom) 1. 2. 3. 4. Glavni projekat izraen Plan poslovanja i upravljanja objektima zavren Izgraen objekat i puten u rad Napravljen program za mlade 2007. X 2008. x 2009. x

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Finansiranje prve faze iz opinskog budeta bi bilo oko 40.000 KM, druge faze oko 50.000 KM u 2007. godini. Trea faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 200.000 KM u 2008. i 2009.

149

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture, sporta, rekreacije i turizma 3.1.Izgradnja objekata za kulturu, sport, rekreaciju i turizam 3.1.5.Historijsko-memorijalnI kompleks u- memorijalni park u Realizovati postavke iz Prostornog plana Kantona Sarajevo podruja posebnih obiljeja na teritoriji Kantna za lokalitete i mjesta znaajna po dogaajima iz rata 1992-1995. godina i perioda opsade grada, a definirana kao historijsko-memorijalni spomenici 1.Izrada posebnog programa strune komisije za zatitu i ureenje Memorijalnog parka u (nosilac: Kanton Sarajevo) 2. Javni natjeaj za izradu projektne dokumentacije (nosilac: Kanton Sarajevo) 3.Definisanje obuhvata i rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa (nosilac: Kanton Sarajevo i Opina) 4.Pribavljanje potrebnih saglasnosti i graevinske dozvole (nosilac: Kanton Sarajevo i Opina) 5. Izgradnja Memorijalnog parka u (nosilac: Kanton Sarajevo) 1.Izraen poseban programa strune komisije za zatitu i ureenje Memorijalnog parka u (2007) 2. Javni natjeaj za izradu projektne dokumentacije (2007-2008.) 3.Definisan obuhvatai rijeeani imovinsko-pravnih odnosi (2008-2009.) 4.Pribavljane potrebne saglasnosti i graevinske dozvole (2009.) 5. Izgraen Memorijalni park u (2010-2015.- vie faza)

Strateki cilj - mjera

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

2007 2015. Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije e se utvrditi na osnovu projektne dokumentacije i eksproprijacijskog elaborata Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. Kanton putem nadlenih ministarstava, zavoda i strune komisije 2. Opina Novi Grad Sarajevo e pruiti podrku ovom projektu kroz aganman nadlenih slubi za rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa i izdavanja potrebnih saglasnosti i dozvola

150

Podruje Strateki cilj - mjera

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture, sporta, rekreacije i turizma 3.1.Izgradnja objekata za kulturu, sport, rekreaciju i turizam 3.1.6.Valorizacija kulturno historijskog nasljea Ovim projektom obezbijedit e se zatita i adekvatna valorizacija postojeeg kulturno-historijskog naslijea i jaanja kapaciteta turistike ponude opine Novi Grad. Kao tri glavne turistike atrakcije projekat e se koncetrirati na valorizaciju tri grupe objekata a) kompleks tunel spasa b) turistiko selo Mojmilo i sadraji c) kua Hadihalilovia 1. Realizacija projekta kue Hadihalilovia, uz projektnu dokumentaciju i program koritenja i upravljanja (konsultantska kua) 2. Urbanistikog rjeenja tunela spasa i program koritenja i upravljanja u saradnji sa privatnim sektorom (konsutlantska kua) 3. Izrada programa za kulturne manifestacije u Olimpijskom selu (opina) 1. Kua Hadihalilovia u funkciji turistike ponude opine 2. Izraen urbanistiki projekat tunela spasa, te napravljen program koritenja i upravlajnja u skladu sa PPP principima 3. Napravljen program kulturnih manifestacija u Olimpijskom selu Mojmilo 2007. x 2008. x 2009. x

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Finansiranje prve aktivnosti iz optinskog budeta bi bilo oko 150.000 KM, druge aktivnosti oko 15.000 KM u 2007. godini, te izvoenje u irem partnerstvu po studiji izvodljivosti

151

Podruje Strateki cilj - mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture, sporta, rekreacije i turizma 3.2.Unapreenje turizma, sporta, i kulture 3.2.1.Programi aktivnosti u oblasti kulture i sporta i povezanost sa turistikom privredom - Odrati i unaprijediti postojee manifestacije - Ostvariti partnerstvo sa ostalim zaintersovanim subjektima - Javno ustanovljavanje interesa potencijalnih partnera - Planiranje programa, sredstava i nosioca - Promotivna kampanja Opina i partneri -Ostvareno partnerstvo u realizaciji programa -Poveana ponuda kulturno- sportskih sadraja uz sinergetske efekte veeg broja uesnika -Zadovoljstvo stanovnika opine i motivacija da se aktivne ukljue u manifestacije zabavno sportskog sadraja -Doprinos razvoju turizma i poveanje interesovanja turista da posjete opinu

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

2007. Period implementacije x

2008.

Stalno

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

350.000 KM Opina, kao i ulaganja partnera (80.000 KM Novogradski dani; 90.000 KM Grant za razvoj kulture i sporta; 180.000 KM Podrka ostalim projektima kulture i sporta od znaaja za opinu)

152

Podruje Strateki cilj - mjera

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture, sporta, rekreacije i turizma 3.3.Efikasno upravljanje i namjenska upotreba objekata za sport, kulturu u vlasnitvu Opine 3.3.1.Osnivanje javnog preduzea za upravljanje objektima za javnu upotrebu u vlasnitvu Opine Novi Grad Sarajevo -Rijeiti upravljanje i tekue odravanje -Rijeiti efikasno namjensko korienje objekata u javnoj upotrebi vlasnitvo Opine -Izrada normativnih akata i registracija -Obezbjeenje finansijskih sredstava etapno -Postavljanje menadmenta i org. ema -Osamostaljivanje samostalnog pravnog subjekta -Opina -Sportska drutva, kulturna drutva i agencije -Specijalizovano preduzee za efikasno upravljanje, odravanje i korienje u skladu sa potrebama graana -Nova radna mjesta, kao mogunost za bru reformu javne uprave -Ureena igralita i objekti 2007. x 2008. x 2009. do x 2011.god x

Naziv projekta Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

-Opina: u 2007.god. 100.000 KM, u 2008.god. 500.000 KM i dalje po finansijakom planu do 1.500.000 KM -Partneri: privredna drutva, sportska drutva, Grad Sarajevo, sponzori

153

Podruje Strateki cilj mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave 4.1.Razvoj lokalne uprave 4.1.1.Provoenje reforme lokalne uprave Uspostava kvalitetne lokalne administracije u skladu sa lokalnom samoupravom -Donoenje odluke vezano za zbrinjavanje zaposlenih neadekvatne strune spreme -Izmjene Pravilnika Jedinstvenog opinskog organa uprave -Zapoljavanje kvalitetnog i kreativnog visoko obrazovanog kadra educiranog za poslovne dravne uprave i projektnom pristupu u rjeavanju problema u naredne 3 godine u strukturi uposlenih poveanje godinje prosjeno za 10 VSS Opina -Usvojene odluke o kadrovskom jaanju Opine -Realizovano zapoljavanje kvalitetnog i kreativnog visoko obrazovanog kadra -Poboljanje u kvalitetu pruanja usluga lokalne administracije -Kvalitetnije planiranje i upravljanje projektima -Uspjenija saradnja sa partnerskim organizacijama na realizaciji zajednikih programa

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

2007.

2008.

2009.

x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

150.000 KM za 10 novozaposlenih za jednu god. Opina

154

Podruje Strateki cilj mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave 4.1.Razvoj lokalne uprave 4.1.2.Odravanje kvaliteta usluga u skladu sa ISO 9001 : 2000 Svrha projekta je uspostavljanje efikasne lokalne uprave, motivisanje i osposobljavanje rukovodstva, slubenika i namjetenika Opine u pravcu zadovoljavanja potreba i oekivanja graana i drugih korisnika usluga opinske administracije, uz primjenu svjetski prihvaenih standarda djelovanja javne uprave

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Odgovornosti i ovlatenja su utvreni Pravilnikom o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji Jedinstvenog opinskog organa uprave i posebnih slubi.

Oekivani rezultat

-kvalitetno i blagovremeno ispunjavanje zakonskih zadataka, zatita prava pojedinaca i javnog interesa -odvojenost politike i administracije -zakonito provoenje upravnih postupaka uz potivanje zakonskih rokova -pojednostavljenje procedure za stranke i preglednost poslovanja -ostvarivanje zacrtanih programa 2007. 2008. 2009.

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Projekat odravanja kvaliteta usluga u skladu sa meunarodnim sistemom kvaliteta ISO 9001:2000 je dugoroan i vremenski neogranien U uem smislu gledano postoje redovni godinji trokovi po osnovu potpisanog ugovora sa certifikacijskom kuom, a odnose se na redovne godinje provjere funkcionisanja sistema kvaliteta. S obzirom da ovaj projekat obuhvata i proces strunog obrazovanja i usavravanja, obezbjeenje materijalno-tehnikih uslova, proces informisanja i neke druge procese, neophodno je za odravanje ovog projekta u budetu za 2007.g. planirati sredstva od 30.000 KM

155

Podruje Strateki cilj - mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave 4.1.Razvoj lokalne uprave 4.1.3.Formiranje moderne press slube ili pokretanje osnivanja lokalne TV Svrha projekta je potreba za uspostavljanjem moderne press slube i efikasnom distribucijom informativnih materijala u cilju kvalitetnog informisanja graana i sveukupne javnosti. Elaborat o finansijskoj opravdanosti osnivanja lokalne TV pokazat e da li je Opina u mogunosti formirati vlastitu TV ili koristiti usluge drugih. - Organizovanje savremene press slube - Izrada elaborata o finansijskoj opravdanosti osnivanja lokalne TV. - Konsenzus svih uesnika u donoenju odluka o nainu organizacije lokalnog medija Opina -Uspostavljena moderne press slube -Obezbjeenje trajne programske sheme putem lokalne TV -Aurno i kvalitetno informisanje javnosti -Vee interesovanje javnosti za tekue aktivnosti lokalne uprave -Vea motivacija graana za aktivno ukljuivanje u aktivnosti lokalne zajednice

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

2007. Period implementacije x

2008.

2009.

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

- 50.000 KM PRESS sluba sa opremom Elaborat e pokazati potrebna finansijska sredstva za osnivanje TV Opina

156

Podruje Strateki cilj-mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave 4.1.Razvoj lokalne uprave 4.1.4.Podizanje efikasnosti lokalnog planiranja Osposobljavanja cjelokupnog menadmenta za efikasno planiranje u skladu sa standardima planiranja - Definisanje programa edukacije - Interna i eksterna edukacija samostalno i uz pomo konsultanata - Izbor konsultanata i literature - Periodina savjetovanja i okrugli stolovi Opina, dravna agencija, SERDA, Privredna komora -Planiranje u skladu sa ekonomskim razvojem u svim segmentima, projektni pristup -Uspjeniji menadment -Obezbijeeni kvalitetni konsultanti i literatura -Obezbijeene panel-diskusije na temu unapreenje planiranja -Bri razvoj lokalne zajednice 2007. 2008. x Stalno x

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

10.000 KM godinje Opina

157

Podruje Strateki cilj - mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave 4.1.Razvoj lokalne uprave 4.1.5.Vektorizacija i digitalizacija analognih planova katastarskog operata Opine Novi Grad Sarajevo i formiranje GIS-a Formiranje baze podataka (GIS), koja e omoguiti fizikim i pravnim licima bri i ekonomian pristup informacijama evidentiranim u katastarskom operatu (internet) i auriranje podataka katastra sa stanjem u zemljinoj knjizi i stvarnim stanjem na terenu. -Izbor vanjskih saradnika (konsultanata) -Nabavka odgovarajueg softvera (programskih paketa) i pratee opreme (hardver) -Skeniranje analognih planova katastarskog i gruntovnog premjera -Vektorizacija skeniranih planova -Formiranje baze podataka -Formiranje GIS-a -Edukacija slubenika i namjetenika samostalno i uz pomo konsultanata (spoljnih saradnika) -Izrada digitalnog orto-foto snimka za podruje opine Novi Grad Nosilac navedenih aktivnosti je Opina uz pomo vanjskih saradnika (Federalne uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove i dr.) -Brza i efikasna administracija -Efikasan razvoj lokalne zajednice kroz pruanje podataka i podrke razvojnim planovima Opine i Kantona Sarajevo -Uspjean menadment 2007. x 2008. x 2009. X

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Ukupna vrijednost projekta 250.000,00 KM Projekat se finansira iz opinskog budeta (sredstva ostvarena kroz naplatu usluga katastra) i donacije Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, te eventualnim donacijama kroz uee u projektima EU.

158

Podruje Strateki cilj - mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave 4.1.Razvoj lokalne uprave 4.1.6.Ukljuivanje graana u procese i aktivnosti Opine (animiranje graana putem MZ) -Ukljuivanje veeg broja graana u donoenje odluka, te ukljuivanje istih u procese i aktivnosti Opine -Razvoj lokalne samouprave

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

-Definisanje plana aktivnosti -Interna i eksterna edukacija organa mjesnih zajednica -Uvezivanje NVO na realizaciji projekata

Opina, organi mjesnih zajednica, graani, NVO -Vea informiranost graana o svim aktivnostima Opine -Afirmisanje uloge zbora graana i masovnije ukljuivanje graana u donoenje odluka u pravcu razvoja lokalne samouprave -Efikasnije i realnije planiranje -Uspjenija saradnja sa organima mjesnih zajednica i graanima na realizaciji projekata

Oekivani rezultat

2007. Period implementacije x

2008.

2009.

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

3.000 KM (edukacija) Opina

159

Podruje Strateki cilj - mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave 4.1.Razvoj lokalne uprave 4.1.7.Projekti finansijske podrke ONG inicijativama graana u MZ

Svrha projekta

-Poveanje sudjelovanja graana u rjeavanju njihovih lokalnih krucijalnih problema u ONG -Osnaiti zajednice i poveati njihovu spremnost da se aktivno ukljue u razvoj svojih sredina, -Stvaranje okruenja za uspostavljanje civilnog drutva. -Poveanje informiranosti ONG o potrebama graana i zadovoljiti ih u skladu sa mogunostima -Omoguiti graanima da grade budunost ONG -Razviti povjerenje izmeu graana i ONG -Dobiti potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Poveati sudjelovanje graana u provedbi zajednikih projekata -Poveanje odgovornost ONG u rjeavanju problema zajednica. -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta -Odrediti kriterije -Finansijsku podrku projektima u 26 mjesnih zajednica -Razvoj kapaciteta koji ukljuuju treninge, radionice i strune konsultacije -Izrada planova finansiranja usklaenih sa potrebama graana i strategijom ONG -Izrada plana kako provesti, pratiti i aurirati MZ, ONG, KS, NVO, i drugi -Poveano sudjelovanja graana u rjeavanju njihovih lokalnih krucijalnih problema u ONG -Osnaene MZ i poveana njihova spremnost aktivnog ukljuenja u razvoj svojih sredina, -Stvarano okruenje za uspostavljanje civilnog drutva. -Poveana informiranosti ONG o potrebama graana i njihovo zadovoljenje u skladu sa mogunostima -Omogueno graanima da grade budunost ONG -Razvijeno povjerenje izmeu graana i ONG -Izgraena potpora za lokalne aktivnosti i ulaganja -Poveano sudjelovanje graana u provedbi zajednikih projekata -Poveana odgovornost ONG u rjeavanju problema zajednica. 2007. 2008. x 2009. x 70.000 KM godinje

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

3.000 do 5.000 KM po MZ x 16 MZ

ONG, KS, doprinos graana i lokalne zajednice, poduzetnika

160

Podruje Strateki cilj

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave 4.1.Razvoj lokalne uprave 4.1.8.Promocija projektno orijentiranog pristupa u radu opine, predstavljanje i promocija PPP (Public Private Partnership) koncepta Svrha projekta je da se uposlenicima u opini predstavi projektno orijentirani pristup u radu, kako bi se obaveze efikansije izvravale, napravila distribucija ovlasti i obaveza, stvorili uslovi za evaluiranje rada uposlenika na objektivan nain, te da se stvore uslovi za promociju Partnerstva Privatnog i Javnog sektora (primjena metodologije u praktinom smislu). Ovakav pristup bi stimulirao ulaganja na podruju opine. 1. Obuka za sve uposlenike o projektnom pristupu (konsultantska kua) 2. Akcioni plan tranformacije rada uposlenika na projektno orijentirani pristup. (konsultantska kua u saradnji sa opinom) 3. Alati koji se koriste u projektnom pristupu (obuka) konsultantska kua 4. Tehnika podrka u implementaciji akcionog plana (konsultantska kua). 4. PPP koncept prezentacija (konsultantska kua) 5. Alati za implementaciju PPP koncepta (obuka konsultantska kua) 6. Razvoj pilot PPP projekata (konsultantska kua u saradnji sa opinom) 7. Implementacija PPP projekata (opina uz podrku konsultanta) 1. Obueni uposlenici vezano za projektni pristup 2. Implementiran akcioni plan za uvoenje projektnog pristupa u rad opine 3. Obueni uposlenici za primjenu PPP koncepta u praksi 4. Realizirani PPP projekti 5. Ostvareni dodatni prihodi za opinu iz realizacije PPP projekata 6. Bolja i konkretna saradnja sa privatnim sektorom u realizaciji projekata 2007. 2008. 2015. x x

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Vrijednost projekta je 20.000 KM na godinjem nivou. Izvor finansiranja je opinski budet. Mogue je vriti sufinansiranje iz sredstava budeta kantona ili SERDA.

161

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj mjera

4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave 4.2.Lokalna okolinska zatita

Naziv projekta Svrha projekta

4.2.1.Formiranje odjela za zatitu okolia Obezbjeenje kapaciteta za provoenje projekata za zatitu ivotne sredine od strane lokalne zajednice -Izmjene i dopune pravilnika organizacione strukture -Organizovanje odjela za zat. okolia -Upoljavanje najmanje 2 VSS odgovarajue struke i dodatnih vjetina, znanja i iskustva -Partnerstvo sa zajednicom -Izrada programa edukacije na lokalnom nivou za sve Opina -Uspostavljen odjel koji provodi i realizuje zakone, planove i projekte vezano za zatitu okolia -Uspostavljen odriv razvoj lokalne zajednice 2007. 2008. x Stalno x

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

50.000 KM Opina, kao i ulaganje partnera

162

Podruje Strateki cilj-mjera

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave 4.3.Razvoj civilnog drutva

Naziv projekta

4.3.1.Formiranje ureda za saradnju sa NVO Uspostava efikasne, partnerske saradnje sa NVO na principima civilnog drutva - Definisanje plana aktivnosti - Uspostava ureda i ovlaenja referenta - Potpisivanje memoranduma o razumijevanju Opine i NVO - Edukacija Opina, NVO -Uspostavljen ured -Poboljan nivo saradnje Opine i NVO 2007. 2008. X Stalno x

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvor finansiranja

5.000 KM (edukacija uposlenika) Opina

163

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj - mjera

4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave 4.3.Razvoj civilnog drutva

Naziv projekta

4.3.2. Raditi i uspjeti zajedno

Svrha projekta

Uspostava jasnih i transparentnih procedura meusobne saradnje i partnerstva izmeu Opine i nevladinog sektora

Aktivnosti i nosioci (partneri)

- Potpisivanje sporazuma izmeu naelnika, predsjedavajueg OV i nevladinih organizacija u vezi procedura saradnje na teritoriji Opine / CPCD Sarajevo partner u ovom dijelu

Oekivani rezultati

- Efikasnija raspodjela budetskih sredstava za NVO - Unapreenje saradnje i razumijevanja u skladu s principima civilnog drutva, tako poeljnog partnerstva na rjeavanju zajednikih problema lokalne zajednice - Jaanje kapaciteta Opine i NVO - Ozbiljniji rad NVO 2007. 2008. x

Period implementacije x

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Veoma mala sredstva, uglavnom dobra volja, informisanje i institucionalno postupanje

164

Podruje Strateki cilj - mjera

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave 4.3.Razvoj civilnog drutva

Naziv projekta

4.3.3.Projekt finansijske podrke ONG nevladinim organizacijama

Svrha projekta

-Poveanje sudjelovanja graana u procesu odluivanja u ONG i stvaranje okruenja za uspostavljanje civilnog drutva. -Poveanje informiranosti ONG o potrebama graana i zadovoljiti ih u skladu sa mogunostima -Omoguiti graanima utjecaj na budunost ONG -Razviti povjerenje izmeu graana i ONG -Dobiti potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Poveati sudjelovanje graana u provedbi zajednikih projekata -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta -Odrediti kritina podruja -Detaljna studija postojeeg stanja NVO sektora sa prijedlogom mjera -Izrada planova finansiranja usklaenih sa potrebama graana i strategijom ONG -Izrada plana kako provesti, pratiti i aurirati ONG, KS, NVO, i drugi -Poveano sudjelovanje graana u procesu odluivanja u ONG i stvoreno okruenja za uspostavljanje civilnog drutva. -Poveana informiranost ONG o potrebama graana i zadovoljenje istih u skladu sa mogunostima -Omoguen utjecaj graana na budunost ONG -Razvijeno povjerenje izmeu graana i lokalne samouprave -Dobivena potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Poveano sudjelovanje graana u provedbi zajednikih projekata 2007. x x KM ONG, KS, 2008. 2009. x

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

165

Podruje Strateki cilj - mjera Naziv projekta

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave 4.3.Razvoj civilnog drutva

4.3.4.Mladi i mogunosti i perspektive zapoljavanja u BiH Krajnje ozbiljno pristupiti pronalasku rjeenja za suzbijanje nezaposlenosti kod mladih Promovirati mogunost honorarnog ili povremenog zapoljavanja Promovirati mogunosti samozapoljavanja Promovirati i podsticati uspjene mlade poduzetnike

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Savjetodavni odbor mladih i Komisija za mlade Opinskog vijea Partneri: Nadlene opinske slube, Centar za razvoj biznisa Opine Novi Grad

Oekivani rezultati

Smanjenje broja nezaposlenih mladih osoba u naoj opini. Uticati da jedan dio ovih projekata bude kontinuirana aktivnost Opine, ali i da se prenesu na vee nivoe (Kanton, Federacija) 2007. 2008.

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Planirati i izdvojiti sredstva za realizaciju ovih projekata (iz opinskog budeta) na godinjem nivou u iznosu od 30.000.,00 KM

Napomena: Da bi realizacija predloenog projekta bila i mogua unutar opinskih organa potrebno je: -Zvanino usvojiti dokument Rezultati istraivanja potreba mladih od strane opinskog naelnika i Opinskog vijea -Obavezati opinske slube na poboljanju onih segmenata rada koji mogu uticati na rjeavanje problema identifikovanih u ovom dokumentu

166

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj mjera

4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave 4.4.Program socijalne pomoi stanovnitva u stanju socijalne potrebe

Naziv projekta

4.4.1.Istraivanje potreba svih korisnikih grupa socijalne brige Imajui u vidu sveprisutno siromavo, visoku nezaposlenost, socijalne i zdravstvene potrebe odreenih grupa graanstva, neophodno je istraiti specifine potreba ranjivih grupa i obezbijediti pomo - Javno istraivanje - Analiza rezultata - Izrada programa i prihvatanje istog na OV - Planiranje finansijske podrke za projekat soc. brige - Promocija projekta Opina, Kanton, NVO -Definisan program socijalne pomoi -Uspostavljena baza podataka korisnika socijalne pomoi -Kontinuirana pomo najugroenijim kategorijama stanovnitva -Obezbijeeno finansiranje projekta 2007. 2008. x Stalno x

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta

_________________ KM, Opina i dodatno partneri

167

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj - mjera

4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave 4.4.Program socijalne pomoi stanovnitva u stanju socijalne potrebe 4.4.2.Prevencija narkomanije na podruju Opine Novi Grad Sarajevo Smanjenje broja novih konzumenata, zaustavljanje daljeg sputanja dobne granice novih ovisnika, te usvajanje zdravih stilova ivota. Projekat je utemeljen na interdisciplinaranom pristupu i sadri itav niz potprojekata koji se odnose na tri nivoa preventivnog djelovanja: primarnog, sekundarnog i tercijalnog, daje se prioritet primarnoj prevenciji koja podrazumijeva kontinuiran edukativni rad sa kolskom djecom i roditeljima. -Provesti anketu o pojavnosti ovisnosti meu djecom i mladima u osnovnim i srednjim kolama uz analizu i objavu rezultata -Razvijati inovativne pristupe u prevenciji zloupotrebe opojnih droga -Osigurati vru integraciju preventivnog djelovanja kroz dodatni rad u kolama i vannastavnim aktivnostima -Javnim tribinama, seminarima, okruglim stolovima i radionicama educirati nastavnike, direktore, roditelje, stanovnitvo o tetnosti uticaja opojnih droga, nainima prepoznavanja znakova konzumiranja opojnih droga -Uspostaviti saradnju sa printanim i elektronskim medijima, te kolskim biltenima o aktivnostima provoenja programa prevencije -Provesti program prevencije narkomanije za prosvjetne djelatnike i roditelje za prepoznavanje i pruanje pomoi uenicima s rizinim ponaanjem, te pruanje pomoi uenicima koji su ve poeli konzumirati sredstva ovisnosti -Ukljuivati djecu i mlade u sadraje organiziranog provoenja slobodnog vremena, koji potiu njihovu socijalizaciju, odmor i razonodu Opina, Kanton, NVO Razvijena svijest o postojanju problema irenja ovisnosti o drogama i drugim psihoaktivnim supstancama kod mladih, te razvijanje sistemskog pristupa u njihovom rjeavanju. Smanjenje stope kriminaliteta i poveanje sigurnosti graana 2007. 2008. X 2009 x

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta

Na godinjem nivou 75.000 KM sa moguim uveanjem sredstava uz obezbjeenje finansiranja dijela projekta od strane partnera

168

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj - mjera

4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave 4.4.Program socijalne pomoi stanovnitva u stanju socijalne potrebe 4.4.3.Inicijativa prema Kantonu za angaovanje socijalnog radnika i psihologa u kolama Smanjenje devijantnih pojava u kolama, mjera prevencije za spreavanje sociopatolokih pojava kod djece u kolama

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

- Upuivanje incijative prema KS - Donoenje zakonskog okvira - Ustanovljavanje dinamike provoenja projekta - Obezbjeenje namjenskih izvora finansiranja

Oekivani rezultat

Opina, Kanton, kole -Uspostavljen institucionalni okvir za organizovanje neophodnih zanimanja u kolama -Smanjenje devijantnih ponaanja kod djece

2007. Period implementacije x

2008. x

Stalno X

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

169

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj -mjera:

4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave 4.4.Program socijalne pomoi stanovnitva u stanju socijalne potrebe 4.4.4.Projekt osposobljavanja mladih starijih od 18 godina, bez oba roditelja za samostalan ivot ( djece poginuli branitelja, civilnih rtava rata i djeca bez roditeljske skrbi) kojima prestaje aktivna zakonska podrka Adekvatna integracija mladih u sve aktivnosti drutvene zajednice prema njihovim sposobnostima kako ne bi bili zloupotrijebljeni kao ranjiva populacija -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta u partnerstvu sa NVO -Izrada plana aktivnosti -Treninzi, radionice i individualni rad, finansijska pomo, pomo pri zapoljavanju, samozapoljavanju ONG, KS, Centar za socijalni rad, NVO, i drugi -Omogueno mladima da grade sigurnu vlastitu budunost -Osposobljeni mladi stariji od 18 godina, bez oba roditelja za samostalan ivot -Poveana odgovornost ONG u rjeavanju problema zajednica.

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultat

2007. Period implementacije x

2008. x

2009. x

20.000 KM godinje NVO 80.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja ONG, KS, NVO, doprinosi graana i lokalne zajednice, poduzetnika

170

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj -mjera:

4.ONG je lider - primjer moderne lokalne samouprave 4.4.Program socijalne pomoi stanovnitva u stanju socijalne potrebe

Naziv projekta

4.4.5.Projekt razvijanja volonterizma i samopomoi - Mree uzajamne pomoi Organizovanje mree uzajamne pomoi graana jedni drugima i soc.p

Svrha projekta -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta u partnerstvu sa NVO -Izrada plana aktivnosti -Kreiranje softvera za podrku Mree -Animiranje korisnika i propagandne aktivnosti -Izgradnja Mree -Administrativna podrka Mrei u partnerstvu sa NVO -Organizacija sedminih i mjesenih druenja i razmjena informacija

Aktivnosti i nosioci (partneri)

ONG, KS, Centar za socijalni rad, NVO i drugi -Razvijena Mrea uzajamne pomoi graana jedni drugima i socijalno ugroenim kategorijama -Poveana odgovornost ONG u rjeavanju problema zajednica.

Oekivani rezultat

Period implementacije

2007.

2008. X

2009. x

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

10.000 KM godinje NVO 10.000 KM ONG, KS, NVO, doprinosi graana i lokalne zajednice, poduzetnika

171

V PROVEDBA I IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE 1.Ovaj dokument usvaja Opinsko vijee i opredjeljuje se za trajno postupanje po istom. 2.Opinski naelnik osigurava realizaciju Strategije i imenuje posebno tijelo za praenje realizacije, u sastavu: -Predstavnici Jedinstvenog opinskog organa uprave -Predstavnici poslovnog sektora -Predstavnici nevladinih organizacija -Predstavnici viih nivoa vlasti 3.Realizaciju Strategije provode opinske slube u okviru svojih nadlenosti, u saradnji i sa vladinim, nevladinim i poslovnim sektorom. partnerstvu

4.Auriranje provedenih aktivnosti i projekata radi se svake godine, a revidiranje Strategije u okviru 3 godine.

172

VI PRILOZI

1.Projekti drugih institucija 2.Prijedlog opinskih slubi, javnih preduzea, kola, NVO na poboljanju stanju u nadlenim oblastima 3.Program Javnih investicija Kantona Sarajevo 2006 2008 Zavod za planiranje razvoja KS 4.Najbolji ueniki rad na temu Moja vizija opine Novi Grad 2015. godine 5.Analiza anketnih upitnika popunjenih od strane graana (u MZ) u sklopu informativne kampanje o Strategiji

173

1.Projekti drugih institucija Kanton Sarajevo Ministarstvo obrazovanja i nauke a. Podruje Strateki cilj - mjera Naziv projekta OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Moderna infrastruktura po principima odrivog razvoja Poboljanje uslova za rad u kolama

Izgradnja objekta Gimnazije u Opini Novi Grad

Svrha projekta

Obezbjeenje uslova za kolovanje uenika srednjeg obrazovanja

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Obezbjeenje finansijskih sredstava i provoenje procedure po zakonu o javnim nabavkama BiH

Oekivani rezultati

Obezbjeeni uslovi za kolovanje 1450 uenika srednjeg obrazovanja

2007. Period implementacije 1.000.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

2008. 1.000.000 KM

cca 5.000.000.KM

Obrazac ispunjen prema radnom materijalu dokumenta okvirnog budeta Kantona Sarajevo 2007-2009.g.

174

b. Podruje Strateki cilj - mjera Naziv projekta OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Moderna infrastruktura po principima odrivog razvoja Poboljanje uslova za rad u kolama Izgradnja dvorane za fiziko vaspitanje O Behaudin Selmanovi

Svrha projekta

Obezbjeenje uslova za izvoenje nastave iz predmeta fiziko vaspitanje u O Behaudin Selmanovi

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Obezbjeenje finansijskih sredstava i provoenje procedure po zakonu o javnim nabavkama

Oekivani rezultati

Obezbijeeni uslovi za nastavu iz predmeta fiziko vaspitanje za 650 uenika osnovnog obrazovanja

2007. Period implementacije 1.000.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

2008.

cca 1.000.000 KM

Obrazac ispunjen prema radnom materijalu dokumenta okvirnog budeta Kantona Sarajevo 2007-2009.g.

175

Kanton Sarajevo Ministarstvo prometa i komunikacija Direkcija za puteve a Podruje OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj - mjera

2.Moderna infrastruktura po principima odrivog razvoja Izgradnja novih saobraajnica koje e omoguiti bri protok saobraaja Istok-Zapad

Naziv projekta

Projektna dokumentacija Juna longitudinala od IV XII transferzale -Izgradnja saobraajnice Juna longitudinala od IV XII transferzale -Rjeavanje guvi na junim dijelovima Kantona Sarajevo

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Izrada glavnog projekta sa etiri trake na pojedinim dionicama i denivelisanje raskra Hrasno i Aneks

Oekivani rezultati

2007. Period implementacije

2008.

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

176

b Podruje OPINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Moderna infrastruktura po principima odrivog razvoja Izgradnja novih saobraajnica koje e omoguiti bri protok saobraaja kroz centralni dio Kantona Sarajevo

Strateki cilj - mjera

Naziv projekta

Projektna dokumentacija Sjeverna longitudinala od VI XII transferzale -Izgradnja saobraajnice Sjeverna longitudinala od VI XII transferzale -Rjeavanje guvi na sjevernim dijelovima Kantona Sarajevo

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Izrada projektne dokumentacije

Oekivani rezultati

2007. Period implementacije

2008.

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

177

KJKP RAD Podruje OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj - mjera

2.Moderna infrastruktura po principima odrivog razvoja

Naziv projekta

1.Projekat ureenja lokacija posuda 2.Projekat odvojenog prikupljanja i recikliranja kunog otpada -Trajno odreivanje lokacija posuda za odlaganje kunog otpada -Ureenje lokacija posuda za odlaganje kunog otpada i ekoloki istija sredina -Smanjenje koliine odloenog otpada na deponiji uvoenjem selektivnog odlaganja, prikupljanja i recikliranja istog -Precizno odreivanje lokacija posuda za odlaganje kunog otpada -Izgradnja nia za smjetaj posuda za odlaganje kunog otpada -Postavljanje posuda za selektivno odlaganje kunog otpada za papir, plastinu i metalnu ambalau -Edukacija graana o prednostima selektivnog odlaganja kunog otpada

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

-Poveanje stepena ekoloke svijesti graana i smanjenje deponovane koliine otpada na deponiji -Izgradnja 40 nia i postavljanje 180 reciklanih posuda 2007. 2008. x

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

1.Izgradnja nia cca 160.000 KM 2.Postavljanje reciklanih posuda cca 138.600 KM

178

KJKP "TOPLANE" Podruje Strateki cilj - mjera OPINA NOVI GRAD SARAJEVO Smanjenje emisija iz loita u krovnim kotlovnicama kojima upravljaju KJKP Toplane kao prioritetnog projekta Kantonalnog plana zatite okolia Kantona Sarajevo (KEAP) Rekonstrukcija krovnih kotlovnica Projekta obuhvata veu rekonstrukciju krovnih kotlovnica tj. ugradnju kondenzacionih kotlova i veu rekonstrukciju pumpnog sistema, sistema odravanja pritiska, sistem daljinskog upravljanja i nadzora i dr -Smanjenje potronje gasa za 10-15% -Smanjenje emisije NOx ispod 120 mg/m3 dimnih plinova -Smnjenje emisije CO ispod 100 mg/m3 dimnih plinova -Smanjenje energetske potrinje u krovnim kotlovnicama -Sniavanje ukupne energetske podtronje na nivou kompanije -Sniavanje emisije polutanata u dimnim gasovima i dovoenje ispod zakonskih propisanih veliina -Obezbjeenje finansijskih sredstava -Izrada glavnih projekata (mainski, elektro i graevinskih) -Tenderske procedure za nabavku opreme, nabavku i ugradanju opreme -Ukupna uteda u potronji gasa na nivou svih kotlovnica cca 13-15% -Visok stepen iskoritenja sistema 94-95% -Emisija CO 10 puta manja -Emisija NOx cca 2 puta manja -Povrat ulaganja na osnovu utede gasa u periodu 5-6 godina

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

2007-2010. Period implementacije x

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

6,1 milion KM (na podruju opine Novi Grad 3,6 mil.KM)

179

KJKP "GRAS" Podruje Strateki cilj - mjera Naziv projekta OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Poboljanje javnog gradskog saobraaja irenjem mree ekoloki istog i energetski efikasnog trolejbuskog saobraaja Izgradnja trolejbuske mree do Aerodromskog naselja Povezivanje Aerodromskog naselja i aerodroma Sarajevo sa centralnim dijelovima grada Omoguiti putnicima aerodroma Sarajevo i graanima Aerodromskog naselja da koriste javni prevoz koji do sada nisu imali Izrada projekta na osnovu idejnog rjeenja, nabavka stubova, trolejbuske mree i ovjesnog materijala te napojnih kablova, graevinski radovi i montaa te izgradnja 4 stajalita trolejbusa (Uraditi kontaktnu mreu trolejbusa u duini od 1.200 m, kanal za kablove napajanja iz EVP Dobrinja i 4 nie za stajalite trolejbusa) Povezivanjem ovog naselja i aerodroma Sarajevo sa drugim dijelovima grada poveat e se broj putnika trolejbuskog vida prevoza i ostvariti ekonomska korist za Gras. Aerodromsko naselje i aerodrom nemaju drugi vid javnog prevoza prema gradu. 2007. 2008.

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

Period implementacije 01. 06 - 01.09. 1.200.000 KM (400.000 KM Budet Kantona i 800.000 KM putem kredita)

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

180

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj - mjera

Trajna sanacija putem remonta i modernizacije tramvajskog voznog parka a sve u cilju prevoenja tramvajskog u lakoinski prevoz Izgradnja hale za modernizaciju tramvaja u KJKP Gras

Naziv projekta

Svrha projekta

Na prostoru uz postojeu halu odravanja tramvaja dograditi halu povrine 800 m2 sa 2 kolosijeka dijelom za pjeskarenje i pomonim prostorijama Obavljanje montae instalacija grijanja, vazduha pod pritiskom i odsisavanja odjeljenja pjeskare te opremanje objekta dizalicama, platformama za rad na visini i drugom opremom (izgradnja hale, elina konstrukcija, dva kolosjeka od kojih jedan prolazni, odvojen dio za pjeskarenje i demontau tramvaja opremanje hale za remont i modernizaciju tramvaja na slijepom kolosijeku i za tekue odravanje na prolaznom kolosijeku) Na povrini od 800 m2 radionikog prostora obavljat e se pjeskarenje nakon demontae tramvaja, fina i zavrna montaa mehanike i elektrike tramvaja SATRA, a na polaznom kolosijeku obavljat e se tekue odravanje dijela tramvaja u koritenju. 2007. 01.03 30. 09. 2008.

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

1.200.000 KM

181

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj - mjera

Trajna obnova i razvoj tramvajskog vida prevoza, najznaajnijeg segmenta javnog prevoza u Sarajevu, te njegovo postupno provoenje u lakoinski prevoz primjeren buduim potrebama Sarajeva

Naziv projekta

Sanacija i rekonstrukcija tramvajske pruge u Sarajevu, faza 2007. i 2008. godine Sanirati i rekonstruirati dio tramvajske pruge koja je u objektivno najloijem stanju i ugroava normalno odvijanje tranvajskog saobraaja. Sanirati i rekonstruirati segment tramvajske pruge na armiranobetonskoj ploi od Baarije do Tehnike kole i pruge na pragovima od Stupa do Ilide uz prelaze preko pruge RTV dom i Tehnika kola. Izrada projektne dokumentacije, obezbjeenje sredstava, izbor najpovoljnijeg izvoaa radova. Demontaa postojeeg gornjeg stroja pruge u gradskom dijelu, sanacija AB ploe i montaa novih ina, sistem oslanjanja i zatvaranje kolosijeka. Kod pruge na pragovima kompletna zamjena gornjeg i donjeg stroja pruge.

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

Sanacijom i rekonstrukcijom tramvajske pruge, obezbjeuje se siguran, brz i pouzdan tramvajski saobraaj, smanjuju vibracije koje tete okolne objekte i buka, produava vijek trajanja, smanjuju trokovi odravanja. 2007. 2008. 01. 06 - 31.10

Period implementacije 01.06- 31. 10.

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

8.900.000 KM Dio sredstava obezbijeen donacijom i iz budeta Kantona, nedostajua sredstva obezbijedit e se iz kredita

182

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj - mjera

Trajna obnova i razvoj tramvajskog vida prevoza, najznaajnijeg segmenta javnog prevoza u Sarajevu, te njegovo postupno provoenje u lakoinski prevoz primjeren buduim potrebama Sarajeva

Naziv projekta

Remont i modernizacija tramvaja KD, K-2 tramvaji SATRA 2 i 3, druga faza projekta (15 tramvaja) Remontom i modernizacijom dotrajalih zglobnih tramvaja KD, K-2 dobiti savremene dvodijelne i trodijelne, niskopodne tramvaje SATRA 2 i 3, udobne za putnike, pouzdane i ekonomine. To e biti tramvaji koji e slijedeih 20-ak godina obavljati ovaj vid prevoza. U prvoj fazi su uraeni i testirani prototipovi, uraena i od GRAS-a preuzeta sva konstrukciona i tehnoloka dokumentacija, uraeni alati i pristupi. Ugovorena je isporuka opreme i komponenti od Simensa i Parsa, u toku su aktivnosti na prvim tramvajima u E-VMC i GRAS-u.

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

15 modernizovanih tramvaja SATRA, od ega 5 trodijelnih, dijelom niskopodnih, obezbjeuje vie od 3500 putnih mjesta. Savremeni, udobni i pouzdani tramvaji SATRA privui e nove putnike, smanjiti saobraajno zaguenje i zagaenje vazduha, omoguiti GRAS-u vei prihod i stabilnije poslovanje. 2007. 2008. 01. 01 do31.03.

Period implementacije 01.01 do 31.12.

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

23,5 mil. KM Obezbijeeno je finansiranje druge faze ueem Vlade Kantona, GRAS-a u radnom angaovanju i kreditom RFZ banke

183

Podruje

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO

Strateki cilj - mjera

Unapreenje i razvoj tramvajskog vida prevoza, postupna transformacija tramvajskog u lakoinski prevoz putnika u KS

Naziv projekta

Sistem centralnog upravljanja i kontrole saobraaja

Svrha projekta

Saobraajni dispeerski centar u GRAS-u kojim bi se sa jednog mjesta upravljalo i kontroliralo kompletno odvijanje javnog, gradskog prevoza, svih vidova Izrada idejnog i izvedbenog projekta, ugovaranje i isporuka opreme, montaa opreme, uspostavljanje sistema centralnog upravljanja i kontrole saobraaja iz saobraajnog dispeinga

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Oekivani rezultati

Pouzdan, brz i udoban tramvajski saobraaj obezbijedit e vei broj korisnika, dobit e se redovnost i pravovremeno informiranje putnika. Potrebno je znaatno poveanje brzine koja se namjereva rijeiti, izmeu ostalog i prioritetima na raskrsnicama 2007. 2008. 01. 01-31. 12. 01. 01 -31.12.

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

2.000.000 KM

184

Podruje Strateki cilj - mjera

OPINA NOVI GRAD SARAJEVO Trajna obnova trolejbuskog voznog parka u okviru sanacije, obnove i razvoja trolejbuskog vida prevoza

Naziv projekta

Nabavka podvozaka, elektroopreme i karosiranje 30 trolejbusa za grad Sarajevo Postepeno obnoviti trolejbuski vozni park koji trenutno ine trolejbusi prosjeno stari 17 godina, veoma nepouzdani u koritenju i skupi u odravanju. Karosiranje trolejbusa u Sarajevu u elinoj ili aluminijskoj izvedbi karoserija na isporuenim podvozima i montaa isporuene elektropreme u GRAS-u.

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Izrada izvedbenih projekata, konstrukcione i tehnoloke dokumentacije, nabavka podvoza i kompleta elektroopreme, nabavka materijala za karoserije. Izrada po jednog prototipa solo i zglobnog trolejbusa, a potom serija do ukupno 30 trolejbusa.

Oekivani rezultati

Sa 30 novih trolejbusa, od ega 15 zglobnih, GRAS dobiva 3.900 putnih mjesta za udoban i pouzdan prevoz ekonominim i ekoloki istim trolejbuskim saobraajem. U znatnoj mjeri se anagauju domae firme na izradi komponenti na karosiranju i montai. 2007. 2008. 01. 01-31. 12. 2009. 01. 01- 31.12.

Period implementacije

01. 03-31. 12. 15.000.000 KM

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

185

Projekti Ministarstvo vanjskih poslova BiH -Donacija NR Kine cca 4 mil. KM za izgradnju Gimnazije na Dobrinji -Planirana izgradnja ambasade i rezidencije Ruske Federacije u ulici Bulevar M. Selimovia, pored Rtv doma, povrina graevinske parcele iznosi 7.104 m2 . Federalno ministarstvo zdravstva Na osnovu strategije za razvoj primarne zdravstvene zatite, usvojenoj na 176. sjednici Vlade Federacije BiH od 06.11.2006. godine predvieno je jaanje primarne zdravstvene zatite kroz izgradnju i opremanje ambulanti obiteljske medicine. U toku 2006. i 2007. godine na podruju Novog Grada planirane su slijedee ambulante: -Dobrinja 2 -Saraj-Polje -Sokolje -Alipain Most -Bua Potok -Ali-paino Polje B faza Ukupna procijenjena vrijednost graevinskih radova i opremanje ambulanti je 286.500 KM, uz uee Kantona Sarajevo od 30%. Ovo je strateki projekat sa definiranim odrednicama prema opinama. Drugi projekti u okviru Strategije su definirani odrednicama prema kantonima, a njihovo odreivanje krajnje lokacije za implementiranje bit e precizirano u suradnji sa kantonalnim ministarstvima zdravstva. Naravno, uz ovo e biti potrebne i saglasnosti opina, kao i ispunjavanje prethodno definiranih uvjeta osiguravanje prostora, odreena finansijska potpora i sl. (naki drugi programi zdravstvene zatite, prevencije oboljenja, sprijeavanje irenja i prevencije HIV/AIDSA i drugi projekti). Kanton Sarajevo Ministarstvo stambenih poslova Projekti koje Ministarstvo planira realizirati na podruju svih opina KS: 1.Strateki cilj:poboljanje uslova stanovanja Naziv projekta: Sanacija ratnim djejstvima oteenih krovova, fasada, liftova i hidrofleksa Krajnji cilj: Stvaranje uslova za normalno koritenje raspoloivog stambenog fonda Ciljevi projekta: Zatita objekata od dalje devastacije i stvaranje uslova za normalno odravanje stambenih objekata 2.Strateki cilj:Proirenje kapaciteta stambenog fonda kolektivnog stanovanja u skladu sa demografskim kretanjima stanovnitva Naziv projekta: Stvaranje uslova za pokretanje nove stambene izgradnje kolektivnog stanovanja Krajnji cilj: Stambeno zbrinjavanje mladih i kadrova Ciljevi projekta: Stvaranje povoljnih trinih uslova za stambeno zbrinjavanje mladih i kadrova 3.Strateki cilj: Optimalizacija energetske potronje Naziv projekta: Projekat ENESANSA Krajnji cilj: Poboljanje termoizolacione zatite postojeeg stambenog fonda kolektivnog stanovanja Ciljevi projekta: Poboljanje toplinskog efekta u stanovima, odnosno objektima na kojima je prethodno loe izvedena termika zatita 4.Iznalaenje novih modaliteta za odravanje postojeeg stambenog fonda kolektivnog stanovanja Naziv projekta: Stvaranje uslova za kontinuirano odravanje postojeeg stambenog fonda Krajnji cilj: Uspostavljanje sistema odravanja Ciljevi projekta: Odravanje stambenog fonda u skladu sa tehnikim normativima

186

JP Elektroprivreda BiH, podrunica Elektrodistribucija Elektrodistribucija Sarajevo u svojim planovima predvia ulaganje u izgradnju elektroenergetskih objekata na teritoriji opine Novi Grad na godinjem nivou od 500.hilj. do 3 mil KM. ED Sarajevo smatra da opina Novi Grad treba sufinansirati projekte izgradnje elektroenergetskih objekata sve dok u praksi primjenjuje sistem naplate takse za ureenje graevinskog zemljita u postupku izdavanja odobrenja za graenje. Prijedlog Plana ulaganja za 2007.godinu Sredstva iz budeta JP Elektroprivreda BiH
R.br.
1. 2. 3. 4. 5. 6.

Naziv objekta
TP Adema Bue 4 (1054) TP Boljakov potok 3 (1503) TP Vitkovac brdo (1689) TP Boljakov potok 4 (1667) TP Rjeica 2 (0372) TP Zabre 2 (0860) U K U P N O:

Ukupna (KM)

sredstva
47872 64744 47872 53207 39020 22578 275293

Vrsta objekta
NNM NNM NNM NNM NNM NNM

Duina trase (m)

800 1500 800 1000 1000 500

Plan ulaganja za 2006-2008. godinu Obezbijeena sredstva iz kredita EBRD

R. br.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13

Naziv objekta
KB 10(20)kV HRASNO 1 VRBOVSKA 2 TS 10(20)0,4 kV VRBOVSKA 2 TP VRBOVSKA 2 STS 10(20)0,4 kV MIHALJEVII 3 UKB 10(20)kV MIHALJEVII 3 TS 10(20)0,4 kV BRAE MULI KB 10(20) kV BRAE MULI X2 TP BRAE MULI TP ADEMA BUE 3 (0821) TP RAGIBA DINDE )1263) TP SAFETA ZAJKE 2 (1126) STS 10(20)0,4 kV TJEPOVAKI PUT TJEPOVAKI PUT UKUPNO:

Ukupna sredstva (KM)

27188 52216 44342 14950 42174 52869 21146 37316 49467 54352 64470 14985 38182 513655

Vrsta objekta
KB10(20) KBTS NNM STS UKB10(20) KBTS KB10(20) NNM NNM NNM NNM STS UKB10(20)

Duina trase (m)

800

Snaga TS (kVA)
630

1000 160 800 630 300 1000 1000 1100 1500 160 700

Plan ulaganja za ostale godine Sredstva iz raznih izvora

R. br.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

Naziv objekta
TP ZAIMA IMAMOVIA 2 (1781) TP BOLJAKOV POTOK 2 (1032) TP PARTIZANSKA (1406) MIHALJEVII 3 BRANISLAVA NUIA BRANISLAVA NUIA X2 BRNAISLAVA NUIA TP BOLJAKOV POTOK 1 (0753) TP BOJNIK 1 (0138) TP RELJEVO UPRIJA (0124) TP BOJNIK FARMA KRAVA (0719) TP BOJNIK BRDO (1626) TP TRNI CENTAR VOJNIKO POLJE (1632) TP VELIKA DRVETA 1 (0500) TP FEROELEKTRO 2 (0748)

Ukupna sredstva (KM)

37336 62664 25550 37512 60695 47539 61220 42872 62772 93971 51639 72869 33868 42041 46978

Vrsta objekta
NNM NNM NNM NNM KBTS KB10(20) NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM

Duina trase (m)

600 2000 800 1500

Snaga TS (kVA)

630 700 1500 800 1500 2000 1000 2000 1000 1000 1000

187

16. 17 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68.

TP ESADA MIDIA (1463) TP ADEMA BUE 6 (1512) TP DOBRINJA 47 (1546) TP RELJEVO DVOR 1 (0125) TP RIJEICA 1 (0231) SAFETA ZAJKE 6 TP SAFETA ZAJKE 3 (0669) PALJEVO 2 PALJEVO 2 PALJEVO 2 TP DOBRINJA 16 (1253) VOJNIKO POLJE 5 BOLJAKOV POTOK 1 PALJEVSKA ZABRE 3 ADEMA BUE 8 TP DEMALA BIJEDIA 4 (1518) TP ADEMA BUE 1 (0108) TP ADEMA BUE 2 (0104) TP HADIA 3(1191) TP ALIPAIN MOST 1 (0071) TP HADIA 2 (0078) TP HADIA 4 (0228) TP NEDARII NASELJE 11 (1186) U 1 PALJEVSKA STS 10(20)0,4 k TJEPOVAKI PUT ZABRE 2 ADEMA BUE 8 TJEPOVAKI PUT U 1, X2 ADEMA BUE 8x2 ASTRO (0772)- OTKUP TP DOBRINJA 10 (1247) TP TEOLOKI FAKULTET (0804 UKLAPANJE TS 110/10-20 KV RELJEVO TP NAZOROVA (0413) TP REZAEVA (1382) TP ZABRE 1 (0122) TP HRASNO 2 (0567) KB BAIKO POLJE 7-TS 6, RP RAJLOVAC 3 KB RAJLOVAC DEPO(755)-TS 6,RP RAJLOVAC 3 KB RAJLOVAC KOLONIJA 1-TS 6, RAZLOVAC 3 TP ZAIMA IMAMOVIA 1 (1375) TP ADEMA BUE 5 (1381) TP BREZANSKA U 1 VELIKA DRVETA 1 VELIKA DRVETA 1 RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) TP DEMIROVIA (1208) UKUPNO:

73777 115297 41133 70928 61198 78825 113297 16269 42498 41968 12564 13808 31045 29831 36775 47031 18459 37760 59272 43862 54940 44312 64164 48062 39292 16270 14985 42261 57842 38182 53268 26326 40000 20383 45933 600000 84355 84555 28902 40000 36539 36540 40010 1757 23406 23406 68089 20010 39822 15270 78075 20274 48043 3676209

NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM STS UKB10(20) NNM NNM KBTS KBTS UKB10(20) NNM NNM NNM NNM NNM nnm NNM NNM NNM NNM KBTS STS STS KBTS TS10 UKB10(20) KB10(20) KB10(20) KBTS NNM NNM KB10(20) NNM NNM NNM NNM KB10(20) KB10(20) KB10(20) NNM NNM NNM NNM KB10(20) TS10(20)0,4 STS UKB10(20) NNM NNM

2000 3000 1000 2000 2000 2000 3000 160 800 1000 300 630 630 800 1000 1200 500 1000 1500 600 1500 600 2000 1000 250 160 160 630 630 700 1000 400 630 300 1000 10000 2000 2000 1000 1000 800 800 900 600 800 800 2000 250 630 160 1500 700 1000

Izgradnja elektoenergetskih objekata za nove regulacione planove Podruje opine Novi Grad je veoma perspektivno za izgradnju novih industrijskih zona i stambenih naselja i u tom pogledu je Elektrodistibucija Sarajevo iz raspoloivih regulacionih planova uradila pregled potrebnih radova za izgradnju srednjenaponske elektroenergetske mree.

188

Regulacioni planovi za koje je potrebno izgraditi srednjonaponsku elektroenergetsku mreu kablovi 10 (20) kV i TS 10(20)0,4 kV
R.br.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.

Naziv objekta
TS-RP Alipain Most I KB-RP Alipain Most I TS-RP Alipain Most II,III KB1-RP Alipain Most II,III KB2-RP Alipain Most II,III TS-RP RTV KB1-RP RTV KB2-RP RTV TS-RP Poslovna zona Stup KB-RP Poslovna zona Stup TS-RP Trg meunarodnog prijateljstva KB-RPTrg meunarodnog prijateljstva TS RP Alipain Most VII KB RP Alipain Most VII RP Bojnik Dobroevii RP BOJNIK DOBROEVII TS RP Baii KB1 RP Baii KB2 RP Baii TS RP Priv.zona Donje Telalovo polje KB1 RP Priv.zona Donje Telalovo polje TS RP Rajlovac III KB RP Rajlovac III TS RP Mojmilo KB RP Mojmilo TS RP Zabre KB RP Zabre TS RP Memorijalni muzej D-B Dobrinja Butmir KB RP Memorijalni muzej D-B Dobrijnja Butmir TS RP Otoka Meander UKUPNO:

Vrsta objekta
KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB 10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS

Duina trase (m)

2490

Broj TSca
6 3

1210 2650 6 2233 2530 5 2030 7 610 7 1850 5 2500 9 1210 3630 12 8460 7 5500 1 240 3 1100 1 58 38301 6 78

Problematika izgradnje nedostajuih elektroenergetskih objekata Problem neefikasnosti ulaganja u EES Problematika sanacije postojeih i izgradnje nedostajuih elektroenergetskih objekata, dodatno je optereena vrlo komplikovanom i sporom procedurom: Dobijanja odobrenja za prokop javnih povrina Rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa za postavljanje EEO Dobijanja urbanistike saglasnosti i odobrenja za graenje

Zakljuci Potrebni su znaajni zahvati na saniranju i poboljanju naponskih prilika, posebno rubnih podruja i podruja koja su napadnuta bespravnom izgradnjom Evidentan je problem loih naponskih prilika rubnih podruja opine ( procjenjujemo da bi se godinja ulaganja u rjeavanje problema u napajanju elektrinom energijom moglo znaajno poveati ukoliko bi se ubrzale procedure dobijanja odobrenja za graenje) Proceduru izdavanja saglasnosti za izgradnju i sanaciju elektroenergetskih objekata treba pojednostaviti i maksimalno ubrzati

189

U buduem periodu je potrebna izgradnja primarnog izvora u smislu izgradnje nove transformatorske stanice TS 110/20/10 kV Reljevo, snage 31,5 MVA a u drugoj fazi snage 2x31,5 MVA, gdje je nosilac izgradnje Elektroprenos BiH kao i izgradnja srednjenaponske elektroenergetske mree za realizaciju regulacionih planova.

KJKP PARK" Ukupna povrina travnjaka na podruju opine Novi Grad iznosi 1.065.434 m2 . U odnosu na druge opine u kantonu Sarajevo posjeduje najvee zelene povrine (u urbanom dijelu). Zahvaljujui dobroj saradnji opine Novi Grad i KJKP Park u proteklom periodu podruje opine je dobilo urednije zelene povrine, nove mlade aleje, nova igralita i td. Novi trgovinski centri na opini i drugi izgraeni objekti sa hortikulturnim sadrajem daju izgled evropskog grada. U cilju da se sauva ono to je ve uraeno, preduzee Park predlae ozbiljan rad na edukaciji djece i omladine, kao i aktiviranje saradnje izmeu kola, predkolskih ustanova, preduzea Park i Opine Novi Grad. U kolama potrebno je aktivirati ekoloke sekcije, stvarati pozitivan odnos djeteta prema prirodi i okolini, razvijati takmiarski duh uvoenjem raznih oblika nagraivanja, kao i primjenom kaznenih mjera od strane eko policije. Preduzee Park u narednom periodu planira nastaviti sa hortikulturnim ureenjem opine po mjesnim zajednicama kao to je: ureenje padinskog dijela naselja Anex, koje se prua prema naselju Otoka i ukljuujui prostor ispod zgrade Suda BiH; vrakino Selo sa mladim sadnicama, ruinjacima i djeijim mobilijarom; u Bua Potoku rekonstrukcija zaputenih povrina uz eljezniku prugu; rekonstrukcija i ureenje zelenih povrina u ulici S. Zajke, na Ali-painom Polju sadnja nove aleje, postavljanje parkovskih klupa, popravak djeijeg mobilijara; u Olimpijskom selu sadnja novih sadnica, ruinjaka; u Dobrinji planiraju se nove sadnice, grmlja, ruinjaci, nova igralita; ... Na glavnim saobraajnicama B.M. Selimovia i X transferzala na potezu Nearii Dobrinja zasaditi ukrasne sadnice, grmlje i sezonsko cvijee.

190

2. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Sektor za drutveno ekonomsko planiranje Organizaciona jedinica za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj Kantona Sarajevo Program javnih investicija Kantona Sarajevo 2006-2008
R. br. A Naziv projekta Tekui projekti Vlada Kantona Tekui u implement. Obrazovanje Osnovno obrazovanje 2004 do 2006.g ONG Sarajevo Budet Budet 4.150.000 551.485 3.100.000 551,485 3.800.000 551.485 350.000 Opina Novi Grad Sarajevo Br. Sporazuma 11-14-1130718.3/05 po rebalansu Budeta za 2005.g Status projekta Sektor Podsektor Period impl. Finansijer Nain finansira nja Vrijednost projekta Ukupno osig. Sred. Realizacija sa 2005.godinom Planirana 2006, sredstva 2007, Lokacija Napomena

2008.

Izgradnja O u Naselju heroja Sokolje, Opina Novi Grad Sarajevo

UKUPNO: Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica I izbjeglice B 1 Kandidovani projekti Dogradnjai opremanje objekta slube socijalne zatite Novi Grad

7.701.485

3.651.485

4.351.485

350.000

Kandidova ni

Socijalni zatita porodice, djece, omladine i ena

2006 2008 god

Min. za rad, soc.pol. ras .lica I izbjeglice

Budet

2.000.000

30.000

1.000.000

970.000

Opina Novi Grad Sarajevo

Ministarstvo za boraka pitanja A 1 Tekui projekti Obnova ratnog tunela Tekui u impl. Opina Ilia Budet 350.000 200.000 150.000 50.000 150.000 Djelimino provedena studija izvodljivost

Ostalo Muzeji

2005 do 31.12.2007

Minist. Za boraka pitanja

Projekat zapoljevanja demobilisanih boraca

Tekui u impl.

Socijalni Zapoljavanje

3005 do 31.12.2008.

Minist. Za boraka pitanja

Budet

26.160.000

21.600.000

19.660.000

1.500.000

2.500.000

2.500.000

Kanton Sarajevo, sve Opine U planiranim sredstvima za 2006.g. ukljueno je 2.000.000 KM za ureenje graevinsko g zemljita

Projekat rjeavanja stambenih potreba boraca branitelja

_Tekui u impl.

Prostorno ureenje Stanovanje

2005 do 31.12.2008

Minist. Za boraka pitanja

Budet

72.690.000

45.690.000

32.750.000

12.940.000

13.500.000

13.500.000

Kanton Sarajevo, sve Opine

Kandidovani projekti Projekat obiljeavanja znaajnih dogaaja, datuma I linosti iz perioda odbrambenooslobodlakog rata 1992 1995 godine Projekat obiljeavanja vatrenih taaka opsade I odbrane Sarajeva

Kandidovan i visoki Prioriteti

Zav.Za zdrav.zat. kolst-zaposlen. Stamb. P. I spomen obiljeja

2006 do 31.12.2008.

Ministarstvo za boraka pitanja

Budet

500.000

100.000

200.000

200.000

Kanton Sarajevo, sve opine

Djelimino provedena studija izvodljivost

Kandidovan i visoki prioritet

Ostalo Muzeji 2006. do 31.12.2008. Ministarstvo za boraka pitanja Budet 900.000 40.000 430.000 430.000

Kanton Sarajevo, sve opine

Djelimino provedena studija izvodljivost

Projekat uzgradnje memorijalnog centra na brdu U Projekat obiljeavanja veih stradanja graana Sarajeva u periodu agresije 1992 1995. godine

Kandidovan i visoki prioriteti

Ostalo Muzeji 2006. do 31.12.2007. Ministarstvo za boraka pitanja Budet 2.000.000 40.000 960.000 1.000.000 Novo Sarajevo

Djelimino provedena studija izvodljivost

Kandidovan i srednj prioriteti

Ostalo Muzeji

2006. do 31.12.2008.

Ministarstvo za boraka pitanja

Budet

400.000

40.000

180.000

180.000

Kanton Sarajevo, sve opine

Djelimino provedena studija izvodljivost

Ministarstvo zdravstva A Tekui projekti Projektna studija pripremlje na procjena uticaja na okolinu sprovedena studija izvodljivos ti

Nabavka medicinske opreme JU Dom zdravlja Sarajevo

Tekui u implement

Zdravstvo Prim. I spec. konsul. Zdrav. zatite

06.2005. 12.2008.

Ministarstvo zdravstva

Budet

600.000

200.000

100.000

100.000

200.000

200.000

Kanton Sarajevo

Ministarstvo privrede A Tekui projekti Zakljuak Vlade KS br. 02-05336115/05 Pripremlje na procjena uticaja na okolinu

Uzgoj I zatita uma U Kantona Sarajevo

Tekui u implement.

Poljopriveda, umarstvo I vodoprivreda umarstvo

01.01.2005 do 31.12.2008.

Kanton Sarajevo

Budet

15.949.416

7.221.016

3.555.428

3.728.400

2.500.000

2.500.000

Kanton Sarajevo

Ministarstvo prostornog ureenja A Tekui projekti Opina Novo Sarajevo, Novi Grad , Centar, Ilida, Hadii I Ilija Opina Stari grad, Centar, Vogoa, Novo Sarajevo, Novi Grad I Ilida Opina Stari grad, Centar, Vogoa, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilida I Nisu predviena sredstva u Budetu za 2006.god. Nisu predviena

Projekat mjeraa utroka toplotne energije ispred/u objektima I i II faza

Tekui u implement.

Energetika Elektroenergetski 01.04.2004. do 01.06.2006

Kanton Sarajevo KJKP Toplane Budet

930.000 1.214.256

930.000 1.214.256

930.000 808.000 406.256

Rekonstrukcija vodovone (8km) I kanalizacione mree

Vodoprivreda Tekui u implement. Ostalo sakup. Prei. I distribucija vode Energetika

22.08.2005. do 15.12.2005.

Kanton Sarajevo

Budet

3.300.000

3.300.000

2.044.995

600.000

Sistem daljinskog nadzora I upravljanje nabavke distribucije gasa

Tekui u implement. Prirodni gas 01.10.2004. do 30.10.2008 Sarajevogas Kanton Sarajevo F BiH Vl. ue. Budet Budet 220.000 600.000 350.000 200.000 200.000 200.000 100.000

192

Istono Sarajevo UKUPNO Sarajevogas 4 Izgradnja laboratorije za servisiranje, kalibraciju I badarenje malih I srednjih plinomjera Tekui u implement. Energetika Kanton Sarajevo F BiH Prirodni gas 01.10.2005. do 30.10.2008 Vl. ue. Budet Budet 1.170.000 400.000 850.000 50.000 600.000 Opina Novi Grad Sarajevo 200.000 250.000 200.000 250.000 50.000 370.000 300.000 300.000

sredstva u Budetu za 2006.god Nisu predviena sredstva u Budetu za 2006.god. Nisu predviena sredstva u Budetu za 2006.god Nisu predviena sredstva u Budetu za 2006.god.

UKUPNO

1.850.000

250.000

250.000

950.000

550.000

100.000

Sarajevogas 5 Sanacija unutarnjih gasnih instalacija I dimnjaka na gasnom sistemu Kantona Sarajevo Tekui u implement. Energetika 01.03.2002. do 30.10.2008 Kanton Sarajevo F BiH

Vl. uee. 3.500.000 Budet 5.000.000 Budet 1.500.000 500.000 100.000 70.000 1.000.000 Kanton Sarajevo 3.000.000 3.100.000 100.000

Prirodni gas

UKUPNO 10.000.000 B Kandidovani projekti Kanton Sarajevo 1 Rekonstrukcija krovnih kotlovnica Kandidovan i projekti Energetika Elektroenergetski Prosotrno ureenje Klizita 3 Deminiranje ugroenih podruja u Kantonu Sarajevo Rekonstrukcija, sanacija I adaptacija vjerskih objekaa Rekonstrukcija hortikulturnih sadraja (aleje, travnjaci, parkovi, staze, imobilijar, RZC Pionirska dolina) Realizacija programa radova na spomenicima batine Odlagalite komunalnog odpada Smiljevii Izrada prostorne planske dokumentacije Izgradnja I rekonstrukcija javne Kandidovan i projekti Deminiranje Kultura, sport I religija Za. Kult. Istor. I prir. Nas. 2006. god Kanton Sarajevo Budet 200.000 200.000 01.06.2006. do 31.12.2010. KJKP Toplane UKUPNO Budet Vl. Uee 100.000 100.000 100.000 100.000 Opina Centar, Novi Grad I Hadii 3.100.000 3.170.000 2.530.000 2.700.000 1.600.000

Nisu predviena sredstva u Budetu za 2006.god

Sanacija klizita u Kantonu Sarajevo

Kandidovan i projekti

2006.god

Kanton Sarajevo

Budet

650.000

650.000

Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo

Kandidovan i projekti

2006.god

Kanton Sarajevo

Budet

300.000

300.000

Kanton Sarajevo

Kandidovan i projekti

Prosotrno ureenje Zatita okolia Kultura sport I religija Za.kult.istor I prir..nas Prost. ureenje Kom. higijena Prost. ureenje Prost. planiranje Energetika 2006.god Kanton Sarajevo Budet 150.000 150.000 Kanton Sarajevo

Kandidovan i projekti Kandidovan i projekti

2006.god

Kanton Sarajevo

Budet

200.000

200.000

Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo

2006.god

Kanton Sarajevo

Budet

400.000

400.000

8 9

Kandidovan i projekti Kandidovan i projekti

2006.god 2006.god

Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo

Budet Budet

606.000 100.000

606.000 100.000

193

10

rasvjete na podruju Kantona Sarajevo Izgradnja I rekonstrukcija vodovodne I kanalizacione mree Opina Novi Grad

Elektroenergetika

Vodoprivreda Kandidovan i projekti Distribucija vode 2006.god Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Budet Budet 350.000 350.000

11

Nastavak projekta mjeraa utroka toplotne energije ispred/u objektima III faza

Vl. Uee Kandidovan i projekti KJKP Toplane Energetika Elektroenergetski 01.01.2006. do 30.06.2007 UKUPNO: Kanton Sarajevo KJKP Toplane Lokalni/Strani Lokalni/Strani 02.01.2006 do 01.01.2011 UKUPNO Kanton Sarajevo Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski 01.01.2006 do 01.01.2011 KJKP Toplane UKUPNO: Kanton Sarajevo KJKP Toplane Lokalni/Strani Lokalni/Strani Budet Vl. Uee 10.000.000 Budet Vl. Uee Donacija Kredit 2.000.000 2.000.000 2.000.000 Budet Vl. Uee Donacija Kredit 4.000.000 1.000.000 2.000.000 1.000.000 1.860.000 1.860.000

Opina Novi Grad Sarajevo Opina Novo Sarajevo, Novi Grad , Centar, Ilida, Hadii I Ilija Sedam Opina Kanton Sarajevo Sedam Opina Kanton Sarajevo

Nisu predviena sredstva u Budetu za 2006.god. Nisu predviena sredstva u Budetu za 2006.god. Nisu predviena sredstva u Budetu za 2006.god.

12

13

14

Sistem daljinskog upravljanja I kontrole II I III faza Zavretak rekonstrukcije na postrojenjima za proiz. Distrib. I trans. Toplotne en. (II faza) Postrojenje za kombinovanu proizvodnju cca 5 MW toplotne I 5 MW elektrine energije (mala kongeneracija) Proizvodnja crvene kalifornijske gliste sa proizvodnjom Lumbrihumusa

Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski

Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski 01.03.2007 do 01.0.2009 UKUPNO: Kanton Sarajevo Kandidovan i projekti Prostorno ureenje JKP PARK 2006 - 2007 UKUPNO: Budet Vl. Uee 8.000.000 136.540 50.000 186.540 186.540 4.000.000 4.000.000

Opina Novi Grad Sarajevo

15

Opina Novi Grad Sarajevo

Nisu predviena sredstva u Budetu za 2006.god. Nisu predviena sredstva u Budetu za 2006.god.

Ministarstvo prometa I komunikacija A Tekui projekti Projektovanje vertikalne signalizacije Centar za upravljanje I nadzor nad radom semaforiziranih ras. Izgradnja hale za modernizaciju tramvaja u KJKP GRAS Kandidovani projekti Izgradnja trolejbuske mree do Aerodromskog naselja Ministarstvo prometa I komunikaciaj Ministarstvo prometa I komunikaciaj GRAS GRAS/Banka Tekui u implement. Promet 8 mjeseci UKUPNO: 1.200.000 400.000 400.000 800.000 Devet Opina Kantona Sarajevo Stari Grad, Centar, Novi Grad I Ilida

Tekui u implement.

Promet

22.04.2004 do 22.04.2006

Budet

280.000

280.000

180.000

100.000

Tekui u implement.

Promet

12.2004 do 12.2007

Budet Uee Kredit

2.500.000 400.000 800.000

300.000 400.000

260.000 400.000

350.000

1.000.000

800.000

Kanton Sarajevo

3 B

Vlada K. Sarajevo Kandidovan i visoki prioriteti Promet 18 mjeseci Gras UKUPNO:

Budet Kredit

400.000 800.000 1.200.000

400.000 800.000 1.200.000 Opina Novi Grad Sarajevo Ino banka, EBOR

194

Sanacija I rekonstrukcija tramvajske pruge u Sarajevu

Promet Kandidovan i visoki projekti Prometna infrastruktura

Vlada K. Sarajevo Banka 24 mjeseca UKUPNO:

Budet Kredit 4.900.000 4.000.000 8.900.000 2.500.000 1.900.000 4.400.000 2.400.000 2.100.000 4.500.000

Kanton Sarajevo

Direkcija za puteve Kantona Sarajevo A Tekui projekti Min. pro. I kom. Budet Vanbud. Fond 8.950.000 3.050.00 8.950.000 3.050.000 Djelimino pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimino pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimino pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimino pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti

Direkcija za ceste Promet Rekonstrukcija prometnice Ilida Baarija Tekui u implement. Prometna infrastruktura 07.06.2005. do 31.06.2007

Kanton Sarajevo UKUPNO: 12.000.000 8.950.000 3.050.000

Promet Stupska petlja granica Kantona Sarajevo Tekui u implement. Prometna infrastruktura 01.01.2005 do 31.12.2008 Ministarstvo prometa I komunikacija Budet 20.000.000 222.000 222.000 5.350.000 10.000.000 Budet Direkcija Opina Ilida Promet Izgradnja cest Butmirska Kasindolska M17 Tekui u implement. Prometna infrastruktura Opina Ilida 450.000 316.817 900.000 450.000 450.000 200.000

Opina Novi Grad Sarajevo I Ilida

2005 do 2006

Opina Novi Grad Sarajevo I Ilida

Promet Juna longitudinala, I etapa Tekui u implement. Prometna infrastruktura

2008 Ministarstvo prometa I komunikacija Budet 50.000.000 49.900 49.900 10.000.000 10.000.000 Vie Opina

195

3. A. Prijedlozi opinskih slubi na popravljanju stanja u odreenim oblastima -Opinska sluba za inspekcijske poslove U cilju prevazilaenja tekog stanja u oblasti bespravne gradnje u narednim aktivnostima, panju bi trebalo usmjeriti na nekoliko sljedeih vanih pitanja: *Prema sadanjim propisima, procedura i postupak uklanjanja bespravno sagraenih objekata traje dui period, u kome vremenu investitori, ako su zateeni na temeljima objekta u momentu kontrole, uspijevaju do momenta prinudnog uklanjanja ukroviti cio objekat. Otuda razmiljanja da bi trebalo pojednostaviti i ubrzati postupak, to zahtijeva odreene promjene u sada vaeim propisima. Neki pomaci su u tom smislu uinjeni, ali jo uvijek nedovoljno efikasni prema izraenoj problematici bespravne gradnje; *Oblast i problematika graenja zasigurno zahtijevaju kvalitetniji proces planiranja i u tom pogledu odgovorniji odnos nadlenih institucija. Ovim nainom znaajno bi se uticalo na sve protivrjenosti razvoja i osiguralo da se naa naselja i teritorije prilagode svim savremenim zahtjevima socijalnih, tehnikih, ekonomskih i kulturnih uslova ivljenja. *Znaajno pitanje predstavlja i dozvoljena legalizacija bespravnih objekata koja se mora organizovanije i bre provoditi. S tim u vezi su i ocjene da bi trebalo sagledati sadanje kriterije i prema zahtjevu vremena izvriti nuna prilagoavanja u smislu da se otvori mogunost ire primjene na ve izgraene i odavno useljene bespravno sagraene objekte; *Moraju se vrlo ozbiljno i odgovorno sagledati postupci javnih preduzea koja dozvoljavaju prikljuke struje, vode, grijanja pa i ptt linija na bespravno graene objekte. Ovakve pojave zasigurno da mogu u odreenoj mjeri uticati na intenzitet bespravne gradnje, a s druge strane u pitanju su ozbiljne nezakonitosti za ovakva ponaanja. *Nuno je postupak i proces pribavljanja tehnike dokumentacije naroito kad su u pitanju urbanistike saglasnosti i graevinske dozvole, uiniti znatno efikasnijim i jednostavnijim. Ako se to obezbijedi, smanjit e se u dobroj mjeri intenzitet bespravne gradnje odnosno broj objekata koji se sada registruju kao bespravna gradnja. Nedavno usvojeni propisi otrije sankcioniu ove pojave i odgovornosti nadlenih subjekata, to e uticati na brojnost ovakvih pojava; *Stambena politika je takoe znaajan segment u ovim mjerama. Utvrivanjem dugorone politike korienja graevinskog zemljita, ukljuivo i pitanje graevinske rente, parcelacija i nadziivanje, znaajno bi uticalo na stanje u oblasti graenja i sve protivrjenosti s tim u vezi. *Ukoliko se radi o poslovnim objektima odobrenje za rad odnosno bavljenje odreenom djelatnou istog ne moe se izdati prije nego objekat bude tehniki primljen odnosno dobije upotrebnu dozvolu. *Sloenost i osjetljivost ove problematike nuno zahtijeva iru ukljuenost nadlenih struktura, kako u opini, tako i ire i zajedniko djelovanje na najveem broju pitanja od ijeg pravovremenog rjeavanja ovisi ukupno stanje u ovoj oblasti. *Nadalje, mimo naznaenih sadrajno vie eksternih mjera, mogui su odreeniji napori u okvirima opinske uprave to ukljuuje zajednike napore resornih slubi iz oblasti urbanizma, graenja, katastra, mjesnih zajednica, sudova, veu saradnju sa graanima, to moe doprinijeti da se i preventivnim mjerama utie na svijest, svu ozbiljnost i poljedice bespravne gradnje. Predloene mjere, ako bi se pravilno shvatile i dosljedno provodile, zasigurno bi imale pozitivne efekte, odnosno manje problema, manje bespravne gradnje, djelotvornije i uspjenije anagaovanje inspekcije u pojedinim sluajevima bespravne gradnje: -Opinska sluba za obnovu, razvoj i komunalne poslove (izvod iz informacije za Opinsko vijee o stanju i poduzetim mjerama na sanaciji krovova i liftova...). Opinska sluba za obnovu, razvoj i komunalne poslove raspolae evidencijom zaprimljenih zahtjeva za sanaciju zajednikih dijelova stambenih zgrada kolektivnog stanovanja (krovovi, liftovi, fasade) od 2001. godine, ali isti ne predstavlja stvarno stanje stambene infrastrukture na podruju ove opine. Obzirom da je Kantonalno ministarstvo stambenih poslova nadleno za sanaciju ratom oteenih stambenih objekata kolektivnog stanovanja, te da je u saradnji sa Sarajevostanom od 1996. godine vreno snimanje ovakvih objekata, isti posjeduje relevantnije podatke o oteenim i saniranim objektima. Prvi put donesen je Zakon o odravanju zajednikih dijelova zgrada i upravljanja zgradama od strane Skuptine KS 2001.g. a 2004 godine novim zakonom preciznije su definisane nadlenosti etanih vlasnika, upravitelja, opinskih i kantonalnih vlasti u odravanju i upravljanju stambenim zgradama. U ovom zakonu utvrena je obaveza opina za realizaciju hitnih intervencija na stambenim zgradama, dok je za saniranje ratnih teta na stambenim objektima nadlean KS.

Kantonalno ministarstvo za stambene poslove za 2006. godinu namjerava na podruju ove opine investirati vea finansijska sredstva za sanaciju zajednikih dijelova zgrada. U tom cilju je opinska Sluba za obnovu, razvoj i komunalne poslove aurirala svoje evidencije, te u saradni sa upraviteljima i savjetima mjesnih zajednica kandidirala nadlenom Ministarstvu prijedlog prioritetnih objekata za sanciju zajednikih dijelova, prijedlog objekata na kojima bi trebalo izvriti hitnu sanaciju liftova, kao i prijedlog objekata na kojima bi trebalo izvriti hitnu sanaciju krovova. U skladu sa Zakonom o odravanju zajednikih dijelova zgrada i upravljanju zgradama, definisane obaveze opine da svojim aktima utvrdi nain provoenja hitnih intervencija na stambenim objektima, pripremljen je prijedlog Odluke o nainu provoenja hitnih intervencija u kojoj su tano utvrene aktivnosti i nosioci aktivnosti za odreene faze realizacije hitnih intervencija na objektima kolektivnog stanovanja. Odluka je nakon provedene javne rasprave usvojena na sjednici Opinskog vijea, dana 29. 03. 2006. godine. Nakon usvajanja odluke pokrenute su aktivnosti na utvrivanju prijedloga liste objekata na kojima e se izvoditi hitne intervencije i isti je predloen Opinskom vijeu na usvajanje. Nakon toga pristupit e se realizaciji projekta sa odabranim izvoaem radova. B. Prijedlozi KJKP u cilju poboljanja stanja u odreenim oblastima -Prijedlog KJKP Rad dat je u socioekonomskoj analizi u taki 6.3. -Uklanjanje vrstog otpada i upravljanje otpadom. -KJKP Toplane, prikaz kapaciteta i instalisane snage kotlovnica dat je u socioekonomskoj analizi u taki 6.4.Energetska infrastruktura i snabdijevanje. Kao loa praksa istaknuto da se i pored postojanja slobodne snage u postrojenjima KJKP Toplane, za zagrijavanje novih objekata koji se nalaze u njihovoj blizini dozvoljava gradnja pojedinanih kotlovnica na gas. -KJKP Gras, plan poboljanja stanja u ovoj oblasti dat je u socioekonomskoj analizi u taki 6.1.2. Javni gradski prevoz C. Obrazovanje prijedlozi osnovnih kola O Demaludin auevi Prijedlog unapreenja oblasti obrazovanja i socijalne zatite Uvidom u kvalifikacionu obrazovnu strukturu populacije nae opine koja izmeu ostalog broji i 245 nepismenih, 715 osoba sa nepotpunom osmogodinjom kolom, zajkljuuje se da veliki broj odraslih osoba nema zavrenu osnovnu kolu. U cilju poboljanja obrazovne strukture stanovnitva uoava se poreba da se organizuje kola za odrasle, a to je predvieno i pedagokim standardima. O Demaludin auevi ima dugogodinje iskustvo u organizovanju i relizaciji pripremne nastave i vanrednog polaganja razrednih ispita, to je pretpostavka u preuzimanju uloge organizatora i realizatora kole za obrazovanje odraslih. Takoe, u oblasti socijalne zatite predlae angaovanje socijalnog radnika sa odgovornou za 2-3 osnovne kole. Na ovaj nain socijalni radnik i pedagog kole bi zajednikim, kontinuiranim radom mogli rjeavati i preventivno djelovati na socio-patoloku situaciju unutar porodica uenika, direktno iz kole, kao najee prve institucije kojoj se lanovi porodice obraaju za pomo D. Udruenja graana UG SOS za spreavanje okrutnosti nad ivotinjama Prijedlozi za poboljanje stanja u ovoj oblasti i drugo: -Edukacija o zatiti ivotinja u lokalnoj zajednici (evropski standardi, prava ivotinja, dobre prakse iz regije i svijeta) -Umreavanje slinih organizacija i kreiranje temelja za osnivanje dravnog udruenja -Kampanja zagovaranja za Zakon o zatiti ivotinja na dravnom nivou -Promocija humanog pristupa zbrinjavanja ivotinja -Zagovaranje osnivanja centra za zatitu ivotinja -Promocija volonterizma kroz edukaciju i kroz angaovanje istih -Radionica za djecu i mlade u osnovnim i srednjim kolama izgradnja svijesti -Pet terapija sa djecom sa invaliditetom (autizmom,...) -tampanje prirunika za djecu -Promocija saradnje sa vlastima; saradnja sa medijima i kreiranje razliitog kreativnog promotivnog materijala

197

4.Najbolji ueniki rad na temu: MOJA VIZIJA OPINE NOVI GRAD SARAJEVO 2015 2015. ja u ve imati 5 godina radnog staa, ako budem imala sreu da se zaposlim, jer u do 2010.godine zavriti fakultet. Ne znam jo tano ta u biti, ali svejedno je, to god budem radila, namjera mi je da to radim dobro i da bude svrsishodno. Ako budem reiser, reirat u predstave u novootvorenom Novogradskom pozoritu jer graani ove opine zasluuju malo vie od Novogradskih dana kulture jedanput godinje i dovoenja pjevaa sumnjivog kvaliteta u Akvu. Oni zasluuju da imaju svoje pozorite sa stalnim repertoarom domaih i svjetskih dramskih pisaca, da imaju bioskop, galeriju itd. U koprodukciji sa televizijom snimila bih film o tome kako su graani ove opine preivjeli etiri godine rata stanujui na prvoj odbrambenoj liniji, pokazujui uda od junatva i strpljenja kao i trpljenja. Premijera filma koji bi se zvao Zaarani krug ili Mali ljudi istinki heroji bila bi besplatna za sve graane i odrala bi se u velikoj kino bati negdje, recimo u C fazi. Takoer bih snimila jedan dokumentarac o opinskim slubenicima i u njemu bih pokazala koliko su slubeni a koliko neslubeni prema onima koji tu dolaze da rjeavaju neke svoje probleme, ima li mita i korupcije, ima li familijarnih i prijateljskih veza i tela, izdvojila bih one koji se znaju ponaati profesionalno i one koji to ne znaju pa vas gledaju poprijeko kad se pojavite kao da ste mu nasrnuli na vlastitu kuu. Izdvojila bih pismene od nepismenih i ukazala na potrebu njihovog opismenjavanja u svakom pogledu, a ne samo u pravopisnom. Ako zavrim fakultet politikih nauka, pravo ili ekonomiju, trudit u se da opinu ojaam ekonomski i politiki, da modernizujem njenu upravu, da zaposlim prave ljude na prava mjesta koji nee biti tu zbog sebe ve zbog opih interesa svih onih koji tu ive i potrauju neka svoja prava. Napravila bih elaborat u saradnji sa NAIM I SVJETSKIM POZNATIM I PRIZNATIM INSTITUTIMA U VEZI S PROIZVODNJOM ZDRAVE HRANE, razvit u dobre i obostrano korisne kooperantske odnose sa poljoprivrednim proizvoaima i na naim ureenim pijacama prodavat e se uglavnom domai a ne uvozni proizvodi sumnjivog kvaliteta. za to seljake moramo stimulisati, a zakonsku legislativu, posebno kad je u pitanju uvoz hrane, doraditi ili upotpunosti promijeniti. Kad bih bila naelnik Opine, ne bih se nijednog trenutka dvoumila oko toga treba li najmnogoljudnijoj sarajevskoj opini gimnazija ( jedna ili dvije) i treba li zajedno sa Gradom konano neto uiniti da se napokon realizuje projekat izgradnje novogradske gimnazije. Nije li sramota da nam gimnazijalci i 11 godina nakon rata ive i rade u ratnim uslovima, po neuslovnim prostorijama sa skoro nikakvom opremom. Kakav primjer dajemo mladima? Kakvu im poruku odailjemo? elimo li im rei da su oni na margini ili da je obrazovanje na zadnjem mjestu? Neka tvornice ice i eksera, neka i Zore, neka i reciklae otpada, neka velikih auto-kua, neka banaka, neka i velikih trgovakih centara, neka i Avaza, ali trebaju nam i kole, i obdanita, i pozorite, i bioskop, i sportske dvorane, i lijepo ureeni i pametno osmiljeni parkovi, i etalita za odmor, za razonodu, za duu nau. Trebaju nam I NATPISI TIPA: Molimo vas da ne gazite travu, da ne unitavate okoli, da ne bacate posvuda otpatke, da ne pljujete po ulici, da pomognete starijim i invalidima i sl. Valjda bi ljudi stekli naviku da se u skladu sa tim i ponaaju. Ako zavrim studij arhitekture i hortikulture, uredila bih postojee trgove, parkove, oplemenila bih ih ukrasnim drveem i cvijeem, ponekom neobinom fontanom i skulpturom nekog poznatog, ali i nekog mladog autora kipara. Uredila bih prostore za djecu, napravila bih neku vrstu diznilenda za njih gdje bi mogli sami ili sa svojim roditeljima provoditi svoje slobodno vrijeme i tako se rekreirati i razvijati svoju matu, zamiljajui se u raznim ulogama. Ako bih bila pedagog ili psiholog ili openito prosvjetni radnik, dodatno bih opremila prostore po kolama (ako ne moemo izgraditi nove) gdje bi se djeca nakon obavezne nastave bavila slobodnim aktivnostima prema svojim sklonostima kako bi bila manje na ulici i manje pred televizorom na kojem gledaju sapunice i filmove sumnjive vrijednosti i sluaju muziku jo sumnjivije vrijednosti. Naravno, to trai dodatni angaman strunjaka i vie novca, ali to je ulaganje u mlade kako bismo dobili mentalno i fiziki zdrave linosti, budue korisne lanove drutva koji e se svojom pameti i svojim radom oduiti svojoj zajednici na najbolji nain. U svakoj koli bih napravila malu ambulantu

198

(ljekar ope prakse i zubar) da djeca ne moraju za svaku sitnicu ii u dom zdravlja i gubiti vrijeme ekajui na pregled ili na opravdanje. Imam ja jo ideja, ali mislim da je i ovo dosta. Da bih mogla da ostvarim svoje planove, potrebno je da Opina Novi Grad u svojoj Strategiji razvoja da prioritet zapoljavanja mladih kao i tome kako ovu opinu uiniti prijatnim i privlanim mjestom za ivot Posebno. Opina mora planirati kako rijeiti problem maloljetnike delikvencije i donijeti plan preventivnih mjera da se delikvencija u korijenu sprijei. Opet smo na terenu obrazovanja i mladih i starijih . Ja sam maturant i dat u sve od sebe da steknem to bolje obrazovane i na nama je svima da nau opinu uinimo to ljepim mjestom za ivot, ali morate nam dati ansu, TO MORATE PLANIRATI U STRATEGIJI RAZVOJA.

Maturantica Pete gimnazije arkinovi Zlatana

199

5. ANALIZA ANKETNIH UPITNIKA U MJESNIM ZAJEDNICAMA U OKVIRU STRATEKOG PLANA RAZVOJA OPINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015. GODINE PRIORITETI PRIJEDLOZI Redni Mjesna zajednica Broj obnova i komunalne drugi broj anketa nezapoizgradnja usluge i problemi Najvaniji razvojni projekti slenost infrastruktu servisi re 1. MZ Dobroevii 55 46 46 32 1 izgradnja vod. i kan. mree u Dobroeviima 2. Naselje heroja Sokolje 39 30 18 22 otvaranje fabrike, izgradnja pote, sprotskih i kulturnih objekata 3. Brijee 39 26 14 23 sanacija bespravne gradnje, izgradnja sprotskih terena i tvornice za zapoljavanje 4. Alipain Most I 41 39 24 32 5 zavriti regulacioni plan, soprtski tereni izgradnja nadvonjaka 5. Dolac i Bua Potok 137 119 61 101 izgradnja izletita na ui i izgradnja ceste do deponije,sanacija klizita, izgradnja o.. 6. Dobrinja D 51 46 25 25 7. Alipain Most II 19 16 1 1 3 izgradnja fabrika, stambena problematika 8. Dobrinja C 36 3'0 17 17 stambena pitanja, izgradnja doma zdrvlja 9. Dobrinja A i B 37 27 22 10 izgradnja bazena na Dobrinji, izgradnja tramvajske pruge 10. Saraj Polje 55 51 30 40 izgradnja pote, obnova doma slijepih 11. Alipaino Polje C-I i 56 39 22 9 6 poboljanja sigurnosti graana, kultura ivljenja, C-II borba protiv dorge i kriminala, projekti razvoja biznisa, socijalni projekti, izgradnja rampi za ivalide, razvoj privrede,izgradnja kino dvorane 12. Alipaino Polje B I i B 58 47 16 10 2 podrka pokretanju proizvodnje, borba protiv II kriminala i narkomanije 13. Olimpijsko selo 50 26 32 41 projekti za sufinasiranje pripravnika, zakon za lijeenje ovisnika, razvoj privrednih djelatnosti 14. vrakino Selo II 50 43 36 27 legalizacija objekata, razvoj PTT usluga 15. Staro Hrasno i engi 100 51 31 32 5 izgradnja proizvodnih objekata, regulisanje Vila saobraaja u mirovini, urediti djeije vrtie 16. vrakino Selo III 50 38 41 12 ureenje park ume Mojmilo i ureenje zelenih povrina 17. Aneks 50 33 5 24 4 izgradnja osnovne kole i ambulante 18. Alipaino Polje A 1 33 28 4 6 ureenje parkovskih povrina i pokretanje proizvodnih pogona 19. Alipaino Polje A 2 33 26 12 11 3 realizacija projekata iz oblasti proizvodnje 20. Otoka 50 37 4 30 obnova obdanita parkin prostori i olimpijski bazen 21. alter sala Opine 29 17 6 objekti za edukaciju mladih, izgradnja garaa,zatititi investicije uloene u infrastrukturu, obnova fasada zgrada, zatita ivotne sredine 22. svega 1.068 814 467 505 29