Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK Sarajevo www.oslobodjenje.ba

DR@AVA I SREBRENICA SU VA@NIJE OD VLASTI

SUBOTA, 12. 5. 2012.

SULEJMAN TIHI], PREDSJEDNIK SDA

Godina LXVIII Broj 23.493

BRATUNAC DANAS D@ENAZA ZA 34 [EHIDA

U TABUTIMA I TROJE BRATUNA^KIH MALI[ANA

5. strana

Danas 99. vje~iti derbi na Ko{evu

I Sarajevo i @eljezni~ar `ele pobjedu

46-47. strana

U @I@I
Predsjednik FBiH uputio deklaraciju u Parlament

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Sud u Strasbourgu p
Iako ova presuda zna~i pla}anje od{tete u ukupnom iznosu od 229.740 eura, ona istodobno, prema mi{ljenju Zikrete Ibrahimovi}, zna~i da se od{teta ne}e morati isplatiti svim prijeratnim nosiocima stanarskog prava nad 1.023 evidentirana vojna stana u FBiH
Bosna i Hercegovina, odnosno Federacija BiH, ne}e morati isplatiti od{tetu svim prijeratnim nosiocima stanarskog prava nad 1.023 stana nekada{njeg vojno-stambenog fonda ukoliko se doka`e da su oni stambeno obezbije|eni u Republici Srbiji. Na ovakav zaklju~ak ukazuje presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Mago i drugi protiv Bosne i Hercegovine objavljena 3. maja ove godine.

Nema naknade o
Krupan zalogaj
Ovom presudom je raspakovan jedan veliki paket, kona~no se stavlja ta~ka na pitanje vojnih stanova. Vidimo {ta nam je raditi, treba biti mudar i raditi. Slijedi ispitivanje situacije od stana do stana. Krupan je ovo zalogaj, bi}e pla}anja, ali ne koliko bi moglo biti da se moraju nadoknaditi {tete za sve stanove, ka`e Ibrahimovi}. U FBiH postoje 1.023 stana iz biv{eg vojno-stambenog fonda ~iji je povrat odbijen na doma}im instancama i sudovima. Prema sada{njim podacima, u vi{e od 800 `ive predstavnici ugro`enih kategorija, poput ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca. (odnosno FBiH; op. a) u roku od tri mjeseca od dana kada presuda postane kona~na, treba Ljeposavi Mago platiti 53.000 eura, Jovanu Radovi}u 85.000 eura i Vasi Krstevskom 76.000 eura. Svakom od njih treba se platiti i po 5.000 eura na ime nematerijalne {tete, a Krstovskom jo{ i 740 eura na ime tro{kova i izdataka. Pomenutim osobama potrebno

Br~ko

Supervizija treba ostati

U deklaraciji stoji da nisu ste~eni uslovi za okon~anje re`ima supervizije za distrikt Br~ko, jer RS jo{ nije u potpunosti ispunio obaveze koje proisti~u iz kona~ne odluke Arbitra`nog tribunala
Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine @ivko Budimir proslijedio je u Parlament FBiH Deklaraciju o neprihvatanju ukidanja supervizije za distrikt Br~ko BiH. O ovom dokumentu izjasni}e se oba doma Parlamenta FBiH u srijedu, 16. maja ove godine. u skladu sa kona~nom odlukom, Statutom distrikta i Amandmanom I na Ustav BiH. Zatim, navodi se da eventualna odluka Upravnog odbora Vije}a za implementaciju mira (PIC) o okon~anju re`ima supervizije ne bi bila u skladu sa kona~nom odlukom Arbitra`nog suda prije negoli supervizor za distrikt Br~ko uz suglasnost sa visokim predstavnikom ne obavijesti Arbitra`ni tribunal da se oba entiteta u potpunosti pridr`avaju svojih obaveza da podr`e uspostavljanje novih ustanova opisanih u kona~noj odluci i da te ustanove funkcioni{u efikasno i trajno. Tako|er, isti~e se da bi ukidanje supervizije prije slanja pomenute odluke supervizora Tribunalu otvorilo prostor da RS dovede u pitanje kontinuiranu jurisdikciju i ovla{tenje Arbitra`nog tribunala da rje{ava sporove u vezi sa obavezama iz kona~ne odluke i proizvelo pravni vakuum za proceduru zatvaranja Tribunala.

Troje dobilo, troje odbijeno

Ova presuda se odnosi na zahtjev {est aplikanata, prijeratnih nosilaca stanarskog prava nad stanovima nekada{njeg vojno-stambenog fonda, za povrat tih stanova od kojih su ~etiri u Sarajevu, a dva u Mostaru. Oni su se `alili na povredu prava na imovinu iz ~lana 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju i prava na dom iz ~lana 8. Konvencije, te na diskriminaciju po ~lanu 14. Konvencije u vezi s ~lanom 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju. No, od {est aplikanata Ljeposave Mago, Jovana Radovi}a, Vase Krstevskog, Ivana Antonova, Milutina Banovi}a i Milutina Radojevi}a, Sud je presudio samo u korist prvih troje. Po toj presudi, BiH

Opasnost poni{tavanja
Deklaracijom se podsje}a da je pravni status distrikta Br~ko BiH regulisan kona~nom odlukom Arbitra`nog tribunala od 5. marta 1999. godine, dopunjenim aneksom iz 18. avgusta iste godine, zatim Statutom distrikta Br~ko BiH i amandmanom I na Ustav BiH, ali da su sva druga pitanja i nadle`nosti distrikta regulisani odlukama entitetskih vlada ili parlamenata. - Stoga postoji opasnost mogu}eg jednostranog poni{tavanja tih odluka od vlada ili parlamenata koji su ih donijeli. Takav razvoj doga|aja bi bio krajnje nepo`eljan, a za posljedicu mo`e imati pravni vakuum i probleme u rje{avanju tih pitanja, stoji izme|u ostalog u deklaraciji. U deklaraciji se dalje navodi da NSRS nikad nije stavio van snage odluku kojom se ne prihvata kona~na odluka Arbitra`nog tribunala o progla{enju distrikta Br~ko, te se od NSRS-a tra`i prvo da poni{ti odluku o neprihvatanju kon~ane odluke o progla{enju distrikta Br~ko i potom donese odluku ili zaklju~ak o njenom prihvatanju. Zaklju~cima, koji su predlo`eni u deklaracije, izme|u ostalog se isti~e da nisu ste~eni uslovi za okon~anje re`ima supervizije za distrikt Br~ko, jer RS jo{ nije u potpunosti ispunio obaveze koje proisti~u iz kona~ne odluke Arbitra`nog tribunala te da RS nije pokazao ni nesumnjivu spremnost da se pridr`ava svojih obaveza prema distriktu

Zikreta Ibrahimovi}: Treba dokazati da su rije{ili stambeno pitanje

je platiti i eventualni porez koji se mo`e zara~unati na sve nabrojane iznose. Za razliku od Mago, Radovi}a i Krstevskog, Sud je presudio da nije bilo kr{enja ~lana 1. Protokola br. 1 na Konvenciju u pogledu Antonova, Banovi}a i Radojevi}a. - [to se ti~e gosp. Ivana Antonova, gosp. Milutina Banovi}a i gosp. Milutina Radojevi}a, Sud isti~e da njihova stanarska prava na vojne

Nerije{ena pitanja
- Smatramo da preostala nerije{ena pitanja od vitalnog zna~aja za distrikt Br~ko, kao {to su predstavljanje distrikta u institucijama BiH, te opskrba distrikta elektri~nom energijom, moraju biti rije{ena prije nego {to se pristupi razmatranju odluke o okon~anju re`ima supervizije za distrikt Br~ko, tako|er stoji me|u predlo`enim zaklju~cima u deklaraciji. Neophodnim se navodi i dono{enje zakona o distriktu Br~ko u Parlamentarnoj skup{tini BiH kojim bi se sveobuhvatno i trajno rije{ila sva nerije{ena pitanja i sve oblasti dru{tveno-politi~kog `ivota u distriktu koje su dosad regulisane odlukama i zaklju~cima entitetskih izvr{nih i zakonodavnih vlasti.
M. \UROVI] RUKAVINA

V I J E S T I

MUSTAFA CERI]

@edni smo istine i pravde

[ezdeset dvije godine nakon ~uvene Cazinske bune, kada su se gladni seljaci digli na oru`je protiv komunisti~ke vlasti Jugoslavije koja im je uzimala `ito i stoku, ne zna se ta~an broj ubijenih tokom gu{enja pobune. Naj~e{}e se tvrdi da ih je 23 ubijeno, od ~ega se za 16 njih nikad nije obavila d`enaza. A zatim je oko 1.800 ~lanova porodica pobunjenika bilo prognano u Srbac, pa su se godinama poslije u Cazin vra}ali iz izgnanstva. Inicijativnom Op}inskog vije}a Cazin donesena je Rezolucija o osudi masovnog kr{enja ljudskih prava civilnog stanovni{tva u Cazinskoj krajini 1950. godine i zlo~ina po~injenih od re`ima biv{e Jugoslavije (FNRJ), kao i odluka o progla{enju 6. maja Danom masovnog kr{enja ljudskih prava civilnog stanovni{tva u Cazinskoj krajini. Nakon toga, rodila se i ideja da se tim osobama kona~no obavi i d`enaza, koju tada{nje vlasti nisu dozvoljavale, i kona~no u petak, na gradskom stadionu u Cazinu, oko dvije hiljade ljudi klanjalo im je d`enazu. Reisul-ulema Bosne i Hercegovine Mustafa Ceri} predvodio je d`uma-namaz na stadionu, a nakon toga klanjana je i d`enaza.

- Zahvalan sam Kraji{nicima {to su inicirali da kona~no ovdje obavimo d`enazu u odsutnosti, na{oj bra}i koja su nevino ubijena samo zato {to su tra`ila hljeba, {to su bila gladna i {to nisu mogla podnijeti nepravdu. I danas smo `edni istine, pravde i mira, ali ako je to ne{to {to ljudi daju, onda nam to i uskra}uju. Ali ne mogu uskratiti Allahovu milost, imamo vazduha i on nam je najpotrebniji, imamo vode koja nam je potrebnija i od hrane, a molim Allaha da u Krajini uvijek bude pitke vode i dovoljno hrane za sve, kazao je reisul-ulema, na {to su Kraji{nici gromoglasno aminovali. Za du{e rahmetlija prou~eni su sura Jasin i dova.
F. BENDER

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012.

U @I@I

resudio u predmetu vojnih stanova

Klju~ni izuzetak
U presudi Sud isti~e da su u pogledu gosp. Ivana Antonova i gosp. Milutina Radojevi}a, njima dodijeljena prava zakupa neograni~enog trajanja na stanove u Srbiji, odnosno u Crnoj Gori. Da bi se kvalificirali za sticanje tih prava u Srbiji i Crnoj Gori, oni su se morali odre}i ekvivalentnih prava na svoje predratne stanove u Sarajevu. Istina je da obi~no dr`ave moraju ponuditi naknadu ukoliko oduzimaju imovinu. Nadalje, ~injenica da je osoba stekla imovinsko pravo u jednoj dr`avi obi~no nije dovoljna sama po sebi da opravda oduzimanje te imovine u drugoj dr`avi. Uzimaju}i u obzir navedeno, me|utim, u izuzetnim okolnostima raspada SFRJ i ratova u tom regionu, Sud smatra da tu`ena dr`ava nije bila obavezna prema ~lanu 1. Protokola br. 1 isplatiti naknadu aplikantima za poni{tavanje njihovih stanarskih prava, uzimaju}i u obzir da su oni u me|uvremenu stekli ekvivalentna prava u drugim biv{im republikama SFRJ. Stoga nije do{lo do kr{enja ~lana 1. Protokola br. 1 u pogledu gosp. Ivana Antonova i gosp. Milutina Radojevi}a. Na kraju, gosp. Milutin Banovi} je dobio hipotekarni kredit da bi otkupio stan u Srbiji. Vlada Srbije je tvrdila da je njegov polo`aj bio u potpunosti druga~iji od polo`aja onih koji su dobili pravo zakupa na vojne stanove u Srbiji. Me|utim, Sud se s tim ne sla`e. Prvo, aplikantov kredit su sufinansirali vojni organi vlasti. Drugo, poput onih koji su dobili pravo zakupa na vojni stan u Srbiji, i ovaj aplikant se morao odre}i stanarskog prava na svoj stan u Sarajevu. Stoga, nije do{lo do kr{enja ~lana 1. Protokola br. 1 u pogledu gosp. Milutina Banovi}a. o~ekujem odbacivanje zahtjeva jer su prija{nji nosioci stanarskog prava stekli stanove u Srbiji. Sve takve slu~ajeve ovakva presuda }e potvrditi i opravdati, poja{njava Ibrahimovi}. Ona ka`e da budu}a borba BiH, odnosno Federacije ~iji je bud`et pogo|en ovakvim presudama, i na diplomatskom i na svakom drugom planu, treba i}i u pravcu da se dobiju podaci o vlasni{tvu nad stanovima u Srbiji. ipak, biti i borbe i natezanja. Na`alost, pokazao se jedan vrlo nekorektan odnos, kazala je Ibrahimovi}. Po{to postoji rok od tri mjeseca u kojem neka od strana mo`e ulo`iti zahtjev za izlazak pred Veliko vije}e Suda, ili za reviziju presude, ona postaje kona~na tek kad pro|e sva ta procedura. Od momenta postanka presude kona~nom, od{teta se mora isplatiti u roku od tri mjeseca, a BiH, odnosno Federacija ima rok od pola godine da napravi akcioni plan za provo|enje generalnih mjera iz presude koje }e prezentirati Vije}u Evrope. Ibrahimovi} najavljuje {iri sastanak sa predstavnicima vlasti u Federaciji na kojem bi se razmotrila situacija i pripremili naredni koraci, a svakako apeluje i na poja~anje diplomatskih odnosa sa Srbijom kako bi se i zvani~nim putem iz te zemlje mogli dobijati potrebni podaci.
M. \UROVI] RUKAVINA

cirima JNA udomljenim u Srbiji

Sud u Strasbourgu: Uzeo u obzir okolnosti raspada SFRJ

stanove u Sarajevu nisu prestala zbog njihove slu`be u snagama VJ, ve} zbog toga {to su se oni odrekli tih prava da bi stekli stanove u Srbiji, odnosno u Crnoj Gori. Kako su njihova stanarska prava poni{tena na osnovu objektivnih i razumnih kriterija, a ne na osnovu njihovih li~nih karakteristika, u ovom slu~aju nije do{lo do kr{enja ~lana 14. Konvencije u vezi sa ~lanom 1. Protokola br. 1. U skladu s tim, ova pritu`ba je o~igledno neutemeljena i mora biti odba~ena u skladu sa ~lanom 35. stavovima 3 (a) i 4. Konvencije, stoji doslovce u presudi. Zikreta Ibrahimovi}, zamjenica agenta Vije}a ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, bitnim smatra i to da je Sud utvrdio da ni u jednoj od {est aplikacija ne postoje indicije da aplikanti zaista `ele da se vrate u svoje prijeratno mjesto prebivali{ta, zbog ~ega su njihove `albe o povre-

di prava na dom po ~lanu 8. Konvencije odbijene kao o~igledno neosnovane, a odbijene su i aplikacije za diskriminaciju.

Umanjena {teta
- Tvrdim da je ova presuda, ipak, na{ uspjeh. Ovakva presuda daje velike mogu}nosti da mi u toku njene provedbe i za ostalih 1.023 stana mo`emo do}i do podataka o prijeratnim nosiocima stanarskog prava nad vojnim stanovima u BiH i ne}e nam se tra`iti pla}anje od{tete, odnosno naknade u svim slu~ajevima gdje doka`emo da su osobe rije{ile svoje stambeno pitanje u Srbiji. Iako }e se sad platiti odre|ena suma, {teta je mogla biti mnogo ve}a. Sud je ovaj put prihvatio sve ono {to smo dokazali. Pokazano je veliko razumijevanje za BiH. Vrlo te{ko, ali smo, ipak, uspjeli dokazati da su pomenute tri osobe dobile stanove u Srbiji. Uspjeli smo dokazati da Srbi-

DIPLOMATIJA I GRUNT Frapantno je da se podaci o vlasni{tvu nad stanovima, koji se dobijaju putem diplomatskih nota, ne podudaraju sa podacima iz gruntovnih knjiga u Srbiji
ja ima takve pravilnike koji omogu}avaju sticanje stanarskih prava u Srbiji i da su se ovi aplikanti odrekli svojih stanarskih prava da bi stekli stanove u Srbiji. Ovo {to smo uspjeli dobiti iz pravilnika iz Srbije, na osnovu kojih smo se odbranili, izvedeno je poluprivatnim putevima. Uop{te nije bilo dobavljano slu`benim, zvani~nim putevima. Ulo`eni su enormni napori i ogromna dokumentacija na osnovu koje smo sad odbranili tri stana. Ve} imam spiskove sli~nih stanova, za koje

Budu}i koraci
- Frapantno je da se podaci o vlasni{tvu nad stanovima, koji se dobijaju putem diplomatskih nota, ne podudaraju sa podacima iz gruntovnih knjiga u Srbiji. Mi pretpostavljamo da je veliki broj ovih tzv. vojno-stambenih interesenata zapravo rije{io svoje stambeno pitanje i da ne}e mo}i ostvariti povrat u BiH ili naplatu vrijednosti. Osje}am da }e,

MILORAD DODIK

SDABiH

O~ekujem da Lagumd`ija izbaci SDA

Predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik smatra da Stranku demokratske akcije treba izbaciti iz Vije}a ministara BiH. Znam da je Zlatko Lagumd`ija ve} nekoliko puta javno govorio da }e SDA, ako ne bude glasala za bud`et BiH, biti izvan vlasti na nivou BiH i FBiH. To podr`avam jer smatram da SDA treba izbaciti iz Vije}a ministara. Po{to nisam vlast u FBiH, vjerovatno Lagumd`ija treba da ih izbaci iz vlasti u FBiH. I o~ekujem da }e se to desiti, ustvrdio je Dodik, prenosi Fena. Optu`io je, tako|er, SDA da je Srebrenicu iskoristila u dnevnopoliti~ke svrhe. Kalkulantska politika SDA je, prije svega, bila usmjerena na temu Srebrenice, ali ta op{tina ne mo`e biti izuzeta ni po kojem pitanju i izbori }e se i u toj lokalnoj zajednici odr`ati po propisima koji va`e i za druge op{tine u RS-u. Tu ne}e biti promjene, rekao je Dodik. Ta situacija, ka`e Dodik, vjerovatno je poremeti-

Interes BiH va`niji od ministarskih fotelja

Nakon {to je lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik pozvao lidera Socijaldemokratske par tije BiH Zlatka Lagumd`iju da Stranku demokratske akcije (SDA) izbaci iz vlasti jer nije podr`ala prijedlog dr`avnog bud`eta za ovu godinu, SDA je ju~er u saop}enju navela da ne}e podr`ati zamrzavanje bud`eta dr`ave BiH u naredne tri godine jer to primarno zna~i atak na Bosnu i Hercegovinu i njene institucije te dovodi u pitanje njen put u ~lanstvo u evroatlantskim strukturama, prije svega EU i NATO-u. - Ne}emo pristati na legalizaciju genocida nad bo{nja~kim narodom u Srebrenici niti }emo prihvatiti izbor na~elnika iz politi~ke opcije koja uporno i permanentno negira genocid. Ne}emo pristati na rje{enja koja bi Bo{njake i druge narode u Mostaru mogla dovesti u neravnopravan polo`aj. Ne sla`emo se s okon~anjem super vizije za Br~ko distrikt jer nisu rije{ena vitalna i otvorena pitanja koja se odnose na funkcioniranje distrikta, a jo{ je na snazi odluka Na-

la i ranije dogovore {estorice najva`nijih bh. lidera. Najavio je da }e se na predstoje}em sastanku {estorke u Mostaru razgovarati o implementaciji odluke Sejdi} - Finci, te da on ide s jasnim stavovima da RS `eli da se implementira samo ono {to pi{e u toj odluci, da se eliminira diskriminacija prilikom izbora ~lana Predsjedni{tva BiH, pri ~emu je RS spreman da se umjesto rije~i Srbin navede da se bira jedan ~lan tog tijela iz RS-a. Sve spekulacije da }e se prihvatiti izbor tog ~lana u Parlamentu, ne}e se desiti, kategori~an je Dodik i nagla{ava da ga ne interesuje kako }e se to pitanje rije{iti u FBiH jer je to njihov problem i FBiH je inostranstvo.

rodne skup{tine RS-a o nepriznavanju arbitra`ne odluke, citat je iz tog saop}enja SDA. Oni koji svakodnevno negiraju Bosnu i Hercegovinu, negiraju genocid nad bo{nja~kim narodom, kao i brojne masovne, sistematske ratne zlo~ine po~injene diljem zemlje ponajmanje imaju prava da govore ko }e biti u vlasti, a ko ne}e, poru~uju iz SDA. Ova stranka nagla{ava da }e principijelno i dosljedno braniti svoje stavove, a zarad nekoliko ministarskih fotelja ne}e podr`avati one koji rade protiv interesa dr`ave Bosne i Hercegovine.

DOGA\AJI

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
U bira~ki spisak upisano je 500.000 nepostoje}ih i mrtvih osoba

Protiv skra}enja amandmanske faze za bud`et BiH

Salko Sokolovi}: Imamo 15 klju~nih primjedbi

Beriz Belki}: Dogovor lidera zamijenio raspravu

Mladen Ivankovi} Lijanovi}: Rasteretiti gospodarstvo

SDA tra`i dodatnih 50 miliona

Tosjedni~ki kandidatNikoli}, mislav pred
Insistirat }emo na tome da ne do|e do smanjenja pla}a uposlenim u policijskim agencijama, te da se osiguraju sredstva za penzije otpu{tenih pripadnika OS-a BiH do kraja cijele godine, navodi Salko Sokolovi}

DOBAR LO[

ZAO

VALENTIN INZKO
Visoki predstavnik je, ako neko pita, `iv i zdrav. I, eno ga u prijateljskoj Americi. Koja je, kao {to znamo, ve} otkrivena, pa je ovaj, ma skoro pa na{ Austrijanac - ne mora (vi{e) otkrivati. Zato je, me|utim, ve} na startu svoje ameri~ke turneje otkrio toplu vodu. Posao u BiH jo{ nije zavr{en, ekskluzivno je izvijestio svoje doma}ine u Washingtonu.

Klub poslanika SDA u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH protivi se najavi iz Kolegija da se amandmanska faza, koja, ina~e, u skladu sa Poslovnikom traje 14 dana, na prijedlog bud`eta institucija i me|unarodnih obaveza za 2012. smanji. ^lan Komisije za bud`et i finansije Predstavni~kog doma PS-a BiH Salko Sokolovi} istakao je da je skra}enje roka neprihvatljivo s obzirom na to da klubovi, a i sami zastupnici trebaju vremena kako bi adekvatno pripremili amandmane koje namjeravaju ulo`iti.

Pove}anje fiskalnog okvira

SLAVKO JOVI^I]
Slavuj sigurno nije rano zapjevao, kada je u ~etvrtak u dr`avnom Parlamentu kazao kako je u BiH op}i lopovluk i da krade ko gdje stigne. Ukratko, em je Bosna napa}ena, em je poharana. U pravu je, me|utim, i njegova drugarica Aleksandra Pandurevi} koja tra`i da Slavuj propjeva dokraja. Da, dakle, ta~no ka`e ko krade.

AUTOPUT
Kona~no sti`e i dobra vijest iz Mostara; predstavnici Konzorcija ~e{ke firme OHL@S i preduze}a Niskogradnja Lakta{i potpisali su s JP Autoceste Federacije ugovor o izgradnji pet kilometara duge dionice na ju`nom dijelu koridora 5c. Nije puno, ali koliko se u nas gradi i ovo je velika vijest.

Kada je u pitanju SDA, iz ovog kluba predlo`it }e bud`etske korekcije po stavkama u ukupnoj vrijednosti od 50 miliona KM uve}anja u odnosu na prihva}ene principe prijedloga. To bi zna~ilo da bi bud`et iznosio milijardu KM namijenjenih za finansiranje institucija BiH, u odnosu na sada{njih 950 miliona KM. - Dodatna sredstva bi se osigurala kroz uve}anje prihoda sa jedinstvenog ra~una trezora (JRT) za 50 miliona KM, odnosno pove}anjem fiskalnog okvira za BiH za taj iznos. Imamo ukupno 15 primjedbi koje }emo preto~iti u amandmane, naglasio je Sokolovi}.

Naime, Klub poslanika SDA kroz amandmane }e zatra`iti da pla}e uposlenih u policijskim agencijama - Grani~na policija BiH, Agencija za istrage i za{titu, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, Slu`ba za poslove sa strancima BiH ostanu na dosada{njem nivou, odnosno da oni ne budu obuhva}eni linearnim umanjenjem za 4,5 posto. Isto }e zatra`iti i kada su u pitanju pripadnici Oru`anih snaga BiH. Tako|er, SDA }e amandmanom zatra`iti i da se za otpu{tene pripadnike OS-a BiH (njih oko 1.600) sredstva za isplatu penzija osiguraju do kraja 2012, a ne samo do 31. marta kako je to utvrdilo Vije}e ministara BiH, te da se u bud`etu osigura dodatnih {est miliona KM za Fond za povratak BiH kako bi se osiguralo da sredstva prikupljena na donatorskoj konferenciji budu iskori{tena. Zastupnik Stranke za BiH Beriz Belki} ogor~en je i razo~aran odnosnom i procedurom koja se provodi kada je u pitanju bud`et institucija BiH.

Izostala transparentnost
- Kako su po~eli krajem pro{le godine kr{e}i Ustav BiH i zakonske procedure oko dono{enja bud`eta za 2011, tako su i nastavili. StoFoto: Senad GUBELI]

ga nije ni ~udno {to imamo ovakve posljedice. Prakti~no je onemogu}ena bilo kakva javna rasprava i o~ito je da su politi~ki lideri na sebe preuzeli tu ulogu smatraju}i da je zapravo zamjenjuje njihov dogovor. U potpunosti se ignori{u principi transparentnosti, ocijenio je Belki}. Kao dokaz da je tako, naveo je ~injenicu da su poslanici u Sarajevu, me|u kojima i on sam, prijedlog bud`eta dobili tek u ponedjeljak, 7. maja, a oni van glavnog grada i dva dana kasnije, u srijedu, a da je izja{njavanje obavljeno na sjednici 10. maja. - Ovo {to se radi i na~in koji se to primjenjuje pre{lo je svaku mjeru, upozorio je Belki}. Za Mladena Ivankovi}a Lijanovi}a zastupnika NSRB-a nije sporan bud`etski okvir za institucije BiH od 950 miliona KM, ve} na~in na koji se vodi politika. - Gospodarski sektor puni prora~un i umjesto da se rastere}uje i da se u njega usmjeravaju investicije, to se ne ~ini. A za to ima mogu}nosti, ako se `eli, cijeni Ivankovi} Lijanovi}. Dodatni izvor pove}anja prihoda s ciljem usmjeravanja u investicije vidi se u pove}anju akciza i PDV-a na luksuzne robe.
A. TERZI]

VIJEST U OBJEKTIVU

ERDAL TRHULJ
Neka pravna dr`ava radi svoj posao, bio je kratak i jasan ministar, navje{}uju}i, za prvu polovinu juna, novu skup{tinu dioni~ara Bosnalijeka, nakon {to je pro{lu sabotirao generalni direktor kompanije. Otima se Arslanagi}, ali sre}om jun nije (vi{e) daleko. A i istraga Financijske policija traje...

Nagrada UN-a
Ministarstvo sigurnosti BiH ovogodi{nji je dobitnik nagrade Ujedinjenih naroda za javnu slu`bu, {to je najpresti`nije me|unarodno priznanje u ovoj oblasti. UN je u kategoriji Promoviranje rodne ravnopravnosti u javnoj slu`bi najboljom ocijenio inicijativu ovog ministarstva Javno u~e{}e u mirovnim procesima. Ministarstvo sigurnosti je za nagradu UN-a nominirala nevladina organizacija @ene `enama iz Sarajeva, kao instituciju koja ula`e velike napore u uklju~ivanju `ena u sektor sigurnosti i ravnopravnosti spolova, posebno na promociji UN Rezolucije 1325 (@ene, mir i sigurnost) i Akcijskog plana za njenu provedbu u BiH.

VIJEST U

BROJU

miliona maraka duguje pet zdravstvenih ustanova Republike Srpske za neupla}ene poreze i doprinose radnicima.

13,3

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012.

DOGA\AJI

BRATUNAC DANAS D@ENAZA ZA 34 [EHIDA

U tabutima i troje bratuna~kih mali{ana

Tokom etni~kog ~i{}enja Bratunca, prema podacima udru`enja, ubijena 603 bo{nja~ka civila. Za ratne zlo~ine u Bratuncu, pred Ha{kim tribunalom je osu|en Miroslav Deronji}
Tabuti u kojima se nalaze kosti bratuna~kih mali{ana, trogodi{nje D`enite Salihovi}, ~etverogodi{njeg Amira Kari}a i {estogodi{nje Suade Bekti}, danas }e biti spu{teni u zemlju na mezarju Veljaci u ovom podrinjskom gradi}u. Uz bratuna~ke klince, bit }e ukopano i 18 mu{karaca i 13 `ena ubijenih 1992. i 1993. godine, tokom agresije i etni~kog ~i{}enja Bratunca.

MIR Pozivam sve nadle`ne da prona|u kosti i ostalih {ehida, kako bi bili dostojanstveno pokopani i kako bi njihove du{e na{le mir, kazao je Asim
Pozivam sve nadle`ne da prona|u kosti i ostalih {ehida, kako bi bili dostojanstveno pokopani i kako bi njihove du{e na{le mir kazao , je Asim. Bratuna~ki monstrumi njegovog su brata likvidirali u podrumu porodi~ne ku}e. Posmrtne ostatke su prona{li 13 godina nakon ubistva. kom{ija kazao je Asim. , Ispra}aju bratuna~kih tabuta, pored ~lanova porodica i prijatelja, ju~er su prisutvovali i Husein efendija Kavazovi}, muftija tuzlanski, i Ramiz Salki}, potpredsjednik Narodne skup{tine RS-a. Ina~e, tokom etni~kog ~i{}enja Bratunca, prema podacima udru`enja, ubijena su 603 bo{nja~ka civila. Za ratne zlo~ine u Bratuncu, pred Ha{kim tribunalom je osu|en Miroslav Deronji}. Tako|er, za zlo~ine na podru~ju ove op{tine su osu|ene jo{ dvije osobe, od kojih je jedna u bjekstvu. S. KARI]

Dostojanstveno
Tu`na kolona sa bratuna~kim tabutima ju~er je ispra}ena ispred Komemorativnog centra Tuzla, gdje je u proteklim godinama izvr{ena identifikacija `rtava genocida. Asim [a}irovi} ju~er je plakao pored tabuta u kojem se nalaze kosti njegovog 43-godi{njeg brata Mehmeda. Veli, potresen je, ali i zadovoljan, jer su bar kosti ubijenih prona|ene.

Zlo~inac u bjekstvu
Kad je bila egzekucija u Glogovoj, on je tada ubijen. Neka je sram i stid te ljude koji }e sa svojih prozora gledati kako se ukopavaju tijela njihovih doju~era{njih

TAKORE]I... REVOLUCIJA
U sklo pu pri pre mnih akti vnos ti za pred sto je }e lo kal ne izbo re 2012. ka ra van Plave revo lu ci je se za us tavio u Ze ni ci, gdje se odr`a la, jo{ je dna u ni zu, Boljitkova politi~ka akademija za potenci jal ne kan di da te za op}in ska vi je }a u ZDK-u. Na po li ti ~koj aka de mi ji po ten ci jalnim kandidatima nagla{ena je va`nost do bre i ade kva tne pri pre me za sva ku izbor nu kam pa nju, te va `nost po li ti ~kog progra ma sva ke lokalne orga niza cije Narodne stranke Radom za boljitak. Ge ne ra ci je mla dih lju di u BiH u po slje dnjih dva de set go di na su pre trpje le ve li ke gu bit ke i to sve iz ra zlo ga vo|enja lo {ih po li ti ka.

DOGA\AJI
VIJESTI

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Sastanak Had`i} - ^ubrilovi}

Ukinuti superviziju za distrikt

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) Dragan ^ovi} izjavio je ju~er u Br~kom da su ispunjeni svi uslovi da u distriktu bude ukinuta me|unarodna super vizija. Nakon susreta sa ~lanovima Odbora HDZ u Br~kom, ^ovi} je istakao da vi{e nikakve supervizije nisu potrebne bilo gdje u BiH pa ni u Br~ko distriktu, prenosi Srna. U posljednje vrijeme od me|unarodnog faktora u BiH mnogo je vi{e {tete nego koristi, a najbolji primjer za to je odluka visokog predstavnika za Mostar istakao je ^ovi}. Komentari{u}i mogu}nost da SDA eventualno iza|e iz federalne vlasti, ^ovi} je rekao da bi to imalo izuzetno veliku te`inu na trenutnu politi~ku situaciju u Federaciji, ali da li~no smatra da je u pitanju samo strategija rukovodstva te stranke pred dolaze}e lokalne izbore.

Izgradnju mosta na Savi ko~i Hrvatska

BiH je osigurala sredstva za Gradi{ku, ali, na`alost, Hrvatska }e ih kao partner osigurati tek 2013. godine, rekao je ministar za komunikacije BiH nakon sastanka sa resornim ministrom iz RS-a
Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Damir Had`i} tokom ju~era{njeg sastanka s ministrom saobra}aja i veza Republike Srpske Nedeljkom ^ubrilovi}em razgovarao je o projektima iz oblasti drumskog saobra}aja, prvenstveno koridoru 5c i nastojanjima da se u 2013. do|e do sve neophodne projektne dokumentacije za njegovu realizaciju. Govora je bilo i o koridoru Doboj - Banja Luka i aktivnostima na realizaciji me|udr`avnog sporazuma o izgradnji dva mosta na rijeci Savi. imala iskustva za njihovu izgradnju. Ukoliko bismo imali svoje pare, a ne posu|ivali od nekoga ko ima svoje uslove, mogli bismo raditi s doma}im kompanijama. Nadam se da }e na{a preduze}a, u~estvuju}i sa stranim partnerima, uspjeti da se plasiraju kao partneri ili podizvo|a~i, kazao je ^ubrilovi}, dodav{i da o~ekuje da 70 do 80 posto posla odradi doma}a operativa bar {to se ti~e izgradnje autoputeva u RS-u.

[ansa za Neum
Govore}i o gradnji zatvorenog koridora u Neumu, Had`i} je istakao da je BiH dala idejno rje{enje o kojem }e u utorak, 15. maja, razgovarati sa tamo{njim lokalnim vlastima. Napomenuo je da je taj projekat {ansa za Neum da se preko teritorije BiH spoji sa sjevernim dijelom zemlje, ~ime bi postao prvi grad koji bi imao dva regionalna puta, u i kroz Neum, te da ne vidi na~in na koji bi lokalni politi~ari mogli sprije~iti me|udr`avni dogovor koji je dobar za obje zemlje. L. RIZVANOVI]

Je li mogu} dogovor?
U povodu dvadeset godina nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Fakultet politi~kih nauka u Sarajevu organizirao je ju~er nau~nu konferenciju o temi Dru{tveni dijalog i politika konvergencije u BiH. Dekan Fakulteta politi~kih nauka [a}ir Filandra je kazao da konferencija, zapravo, nema nikakav unaprijed zacrtan cilj, nikakva velika o~ekivanja. - Namjera je da se povodom 20 godina va`nih doga|aja u na{im `ivotima, na{em dru{tvu i na{oj dr`avi sastane jedna grupa intelektualaca, uglavnom iz akademske zajednice, i da ne pri~a o pro{losti, o pro{lim zbivanjima, uzrocima svih zbivanja koja smo do`ivjeli, ve} da poku{a izna}i zajedni~ke osnove za jedan mogu}e novi zajedni~ki dogovor kako gra|ana, tako i naroda u BiH, kazao je Filandra.

Kreditna sredstva
- Jedan je Svilaj koji bi trebao krenuti s izgradnjom krajem juna, te Gradi{ka koji je prioritet i BiH i Hrvatske i treba ga rije{iti u najkra}em mogu}em roku. BiH je osigurala sredstva za Gradi{ku, ali, na`alost, Hrvatska }e ih kao partner osigurati tek 2013. godine. Stoga smo se dogovorili da probamo u tehnolo{kom smislu 50 posto osiguranih sredstava investirati {to je mogu}e prije i time stvoriti baznu pretpostavku za realizaciju autoputa koji sada gradi RS, poru~io je Had`i}, dodav{i da se razgovaralo i o rehabilitaciji plovnog puta Save kao najva`nijeg rije~nog koridora u BiH. Bilo je rije~i i o digitalizaciji gdje je napomenuto da se o~ekuje da }e do njene provedbe do}i do kraja 2014. kako BiH ne bi ostala evropska crna informativna rupa. Na pitanje za{to nam strane

Foto: D`. KRIJE[TORAC

kompanije rade autoputeve, a doma}e se ignori{u, ^ubrilovi} je istakao da je glavni problem u tome {to se uglavnom koriste kreditna sredstva poznatih svjetskih kreditora koji smatraju da doma}e kompanije nemaju potrebne specifikacije za izvo|enje radova. - Mi na prostoru BiH do unazad nekoliko godina nismo imali ni kilometar autoputa, tako da nismo mogli imati ni preduze}a koja su

Sastanak predstavnika `eljezni~kih kompanija iz regiona

Samo o lokalnim temama

Rukovodstvo SDPBiH organiziralo je ju~er u Zenici Dan strate{kog planiranja SDPBiH. Pred po~etak sastanka koji je otvorio predsjednik stranke, Zlatko Lagumd`ija, generalni sekretar Nermin Nik{i} izjavio je da su u toku pripreme za utvr|ivanje lista kandidata SDPa za lokalne izbore. - Prirodno je da je u svakoj od tih sredina druga~ija strategija kada su u pitanju lokalni izbori. Nastojimo da ovi lokalni izbori budu o lokalnim stvarima, da se ljudi ne opredjeljuju na lokalnim izborima za na~elnika slu{aju}i o pregovorima s Me|unarodnim monetarnim fondom, nego da vidimo kako da se gradovi naprave {to bolje, da op}inska vije}a budu funkcionalna, rekao je Lagumd`ija.

Saradnja `eljezni~kih kompanija u regionu je zadovoljavaju}a, ali postoji jo{ dosta prostora i razloga za njeno unapre|enje s ciljem pove}anja obima i kvalitete `eljezni~kog saobra}aja, navodi se u zajedni~koj izjavi koju su ju~er u Banjoj Luci potpisali predstavnici sedam `eljezni~kih kompanija s prostora biv{e Jugoslavije.

DRUM JE NAJVE]I KONKURENT

Dobra saradnja

U izjavi se isti~e potreba saradnje u oblasti rekonstrukcije i usagla{avanja strategija razvoja `eljeznica u regionu u obnovi postoje}ih kapaciteta, te zajedni~ki nastup na tr`i{tu prevoza robe i usluga. Istaknuta je i potreba sinhronizovanog nastupa kod vlada zemalja regiona u vezi s pojednostavljivanjem pograni~nih operacija, te podsticanje razvoja regionalne `eljezni~ke industrije. Direktor @eljeznica Republike Srpske Dragan Savanovi}, koji je bio

doma}in susreta direktora `eljezni~kih kompanija, kazao je da `eljeznice u ovom regionu nemaju problema u me|usobnoj saradnji, naglasiv{i da se osnovne potrebe saradnje ogledaju u tome da korisnici usluga `eljeznica u regionu na jednom mjestu ugovaraju prevoz kako ne bi morali kontaktirati pojedina~no vi{e `eljezni~kih kompanija. Tako|e, svim `eljezni~kim kompanijama, ali i dr`avama sa ovog podru~ja, u interesu je da imaju kvalitetnu `eljezni~ku mre`u, s obzirom na to da se posljednjih ~etrdesetak godina nedovoljno ulagalo u razvoj, modernizaciju i primjenu novih tehnologija u `eljezni~ki saobra}aj , naglasio je Savanovi}. Prema njegovim rije~ima, neupitna je kompatibilnost regionalnih `eljeznica, a pored `eljeznica je potrebno jo{ da se uklju~e vlade iz ovog regiona kako bi se mogle obezbijediti investicije. Savanovi} je naglasio potrebu da industrija ra-

Solidna regionalna saradnja

di u ve}em kapacitetu, jer je to glavni komitent `eljeznicama, dok im je glavni konkurent drum, u koji se ula`e mnogo vi{e nego u `eljeznice. Iznio je konstataciju po kojoj su `eljeznice u regionu ni{ta ili eventualno vrlo malo naprednije od @RS-a.

Rekonstruiranje
Predrag Jokanovi}, zamjenik generalnog direktora JP @eljeznice Srbije, ocijenio je da privatizacija ovih kompanija ne bi znatno pobolj{ala stanje u oblasti `eljezni~kog saobra}aja. Nama je potrebno restrukturiranje, ali i ve}a podr{ka na{ih vlada kako bi se u oblasti tran-

sporta roba, naro~ito nafte i naftnih derivata, vi{e afirmisao `eljezni~ki saobra}aj kazao je Jokanovi}. , Generalni direktor Saveza evropskih `eljeznica i infrastrukturnih kompanija Libor Lohman istakao je da je @RS klju~an za razvoj `eljeznica u ovom regionu i klju~noj je poziciji zbog mogu}nosti da spoji transporte sa podru~ja Jadranskog i Crnog mora prema EU. On je prenio stav EU po kojem se mora investirati u `eljeznice, dodaju}i da }e inicijativa za odr`avanjem ovakvog skupa pobolj{ati kooperaciju `eljeznica u regionu i njihovu transportnu sposobnost.
G. KATANA

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

@ivko Budimir u Brodu i Modri~i

Politika treba podr`ati uspje{ne kompanije

Predsjednik Federacije BiH ju~er je posjetio Rafineriju nafte u Brodu i Rafineriju ulja u Modri~i
Na poziv direktora Rafinerije nafte u Brodu Sergeja Kra{~uka, ju~er je predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine @ivko Budimir posjetio ovu kompaniju. Nakon razgovora sa rukovodstvom i menad`mentom, Budimir je sa doma}inima obi{ao naftna postrojenja, nakon ~ega se uputio u Modri~u kako bi se upoznao sa stanjem i u Rafineriji ulja.

Spremni za Chicago
Ministarstvo odbrane BiH, shodno politi~kim dogovorima i zaklju~cima Vije}a ministara BiH, intenzivno radi na ispunjavanju svih zadatih ciljeva, izjavio je ju~er u Sarajevu ministar odbrane BiH Muhamed Ibrahimovi}, komentiraju}i novinarski upit u vezi s o~ekivanjima uo~i samita NATO-a u Chicagu. - Rekao bih da smo u zavr{noj fa zi, iako su rokovi koji su definisani politi~kim dogovorom u Banjoj Luci malo preambiciozni da bi mogli biti rije{eni u tako kratkom vremenu, ka zao je Ibrahimovi}, podsje}aju}i da se radi o velikom broju lokacija i velikoj vrijednosti nepokretne perspektivne vojne imovine, prenosi Fena. Radi se o vojnoj imovini ~ija je uknji`ba neophodna da bi BiH u punom ka pa ci te tu kon zu mi ra la Plan za ~lanstvo u Sjevernoatlantskom savezu (MAP - Membership Action Plan), koji joj je odobren uz uvjet rje{avanja pitanja vojne imovine na samitu NATOa u Tallinnu i koji predstavlja posljednji korak na putu ka punopravnom ~lanstvu u NATO.

Predsjednik FBiH pozvao politi~are da podr`e razvoj uspje{nih firmi

^estitke doma}inima
U izjavi za novinare kazao je da je jako zadovoljan onim {to je vidio, a posebno je optimisti~an glede daljnjih ulaganja i perspektive na{e jedine nacionalne naftne kompanije. Predsjednik Federacije BiH je naglasio da bi Rafinerija u Brodu trebala imati potporu svih nivoa vlasti, jer u njoj direktno radi vi{e od hiljadu i petsto radnika. Osim toga ona vezuje za sebe brojne partnere, a po punjenju dr`avnog prora~una od indirektnih poreza svrstava se u vode}e u zemlji. - Nafta je uvijek bila i bi}e zna~ajna za gospodarstvo Bosne i Herce-

govine, pogotovo kada je u pitanju njena prerada koja se treba stalno usavr{avati i koja treba pratiti evropske standarde, kao {to se to ovdje ve} radi, kazao je Budimir i naglasio: Rafinerija Brod je garant da }e bh. tr`i{te biti snabdjeveno dovoljnim koli~inama kvalitetnih derivata, a ako se k tomu doda ~injenica da se stalno radi na pove}anju njenih prera|iva~kih kapaciteta, na ~emu ve} sada te`i ovaj kolektiv, na{a {ansa je da }emo postati zemlja izvoznica ovog blaga. Ja spadam u krug onih politi~ara koji }e podr`ati svaku uspje{nu doma}u kompaniju, ne gledaju}i na entitet u kojem se ta kompanija nalazi i radi. Budimir je ~estitao doma}inima na dosada{njim i budu}im naporima na osavremenjavanju rafi-

KVALITET Rafinerija Brod je garant da }e bh. tr`i{te biti snabdjeveno dovoljnim koli~inama kvalitetnih derivata
nerija u Brodu i Modri~i. Ruska dr`avna kompanija Zarube`njeft koja je osnovana 1967. godine ima svjetsku reputaciju u naftnoj industriji. U~estvovala je u izgradnji brojnih naftnih i gasnih kompanija u Rusiji, ali i u Iraku, Vijetnamu, Siriji, Al`iru, Jemenu i

drugim zemljama. U stoprocentnom je vlasni{tvu Vlade Ruske Federacije.

Zarube`njeft
Od 2007. godine, preko sestrinske firme Njeftegazinkor, kupovinom akcija Zarube`njeft je postao vlasnik ve}inskog dijela paketa akcija u preduze}ima Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modri~a i distributivne mre`e benzinskih pumpi Nestro Petrol. Sva ova preduze}a posluju pod za{titnim znakom Nestro koji je i zvani~ni znak Zarube`njefta. Do sada su ulo`ili u Rafineriju Brod blizu 120 miliona eura, a prema usvojenom planu investicija za narednih pet godina, ovaj iznos }e porasti na 750 miliona eura. M. BEGI]

Prosvjetari anga`ovali advokata

Sindikat osnovnog obrazovanja i vaspitanja Livanjskog kantona anga`ovao je advokata, a potpredsjednik Sindikata Filip ^elar izjavio je za lokalni radio da Sindikat prihvata odluku Suda, ali da }e prosvjetari tra`iti pravo na vi{im sudskim instancama i pokrenuti postupak za reviziju presude na Vrhovnom sudu Federacije BiH, apelaciju na Ustavnom sudu BiH, a ukoliko bude potrebno, i}i }e i do Me|unarodnog suda za ljudska prava u Strasbourg.

Nakon {to su pojedini prijetili ministru [piri}u

Pojata: Prijetnje krivi~nom prijavom su neozbiljne!

Advokatski tim sa Senkom No`icom na ~elu }e razmotriti pravne elemente za podizanje krivi~ne prijave Ministar Damir Had`i} i SDP podr`ali vojnike
- Ne}emo dozvoliti da uspije u tome po{to se radi o zakonu koji je pro{ao kompletnu parlamentarnu proceduru i Ustavni sud, ali i presude kantonalnih sudova, isti~e Pojata. Ju~er su se predstavnici biv{ih boraca sastali sa ministrom prometa i komunikacija BiH Damirom Had`i}em koji je podr`ao njihove zahtjeve te istakao da SDP stoji iza prava boraca. Nakon {to su usvojeni principi prijedloga bud`eta institucija i me|unarodnih obaveza BiH, ministar finansija i trezora BiH Nikola [piri} najavio je za ponedjeljak ili utorak izja{njavanje Vije}a ministara o izmjenama i dopunama Zakona o slu`bi u Oru`anima snagama BiH. Za isplatu penzija otpu{tenim borcima OSBiH osigurano je 19,9 miliona maraka od potrebnih 29,8 miliona.
E. GODINJAK

Nakon {to je ministar finansija i trezora BiH Nikola [piri} najavio ukidanje Zakona o slu`bi u Oru`anim snagama BiH, jedan od predstavnika penzionisanih boraca Senad Hubjer za pojedine medije je izjavio da je ministar [piri} ve} prekr{io Zakon o planiranju dr`avnog bud`eta, zato {to nije planirao isplatu penzija do kraja ove godine. Kako se navodi u Hubjerovoj izjavi, razlog tome je {to [piri} svjesno ide na to da se Zakon o slu`bi u Oru`anim snagama BiH ukine, kao i da se jedan ustavni zakon ne ispo{tuje. Zbog ovoga }e penzionisani borci podi}i krivi~nu prijavu protiv ministra, stoji u izjavi. Na ove prijetnje, ta~nije podizanjem krivi~ne prijave protiv ministra finansija i trezora BiH, reagovao je ju~er drugi predstavnik penzionisanih boraca [emsudin Pojata koji je kazao da je izno{enje ovakvih stavova i prijetnji bez pravnog

O distriktu na sjednici PIK-a

Turski ambasador u BiH Ahmet Jildiz najavio je ju~er da Turska namjerava da otvori predstavni{tvo ili kancelariju u Br~kom da bi poslovnim ljudima iz Turske bilo omogu}eno da investiraju u ovu lokalnu zajednicu. Prilikom ju~era{nje posjete distriktu Br~ko, Jildiz nije `elio da saop{ti stav Turske u vezi sa okon~anjem super vizije u distriktu, {to }e, kako je rekao, u~initi na predstoje}em sastanku Savjeta za provo|enje mira (PIK). Komentari{u}i svoju izjavu, koja je ovih dana u Republici Srpskoj nai{la na o{tre kritike, da }e zahtijevati da se predstoje}i izbori u Srebrenici odr`e na osnovu popisa stanovni{tva iz 1991. godine, ambasador Turske u BiH je rekao da mu je `ao {to su u Srpskoj njegove rije~i shva}ene kao nedobronamjerne.

osnova krajnje neozbiljno i nepromi{ljeno, po{to borci nemaju adekvatno znanje o pravnim elementima koji su potrebni za podizanje krivi~ne prijave. - To je posao na{eg advokatskog tima na ~ijem je ~elu Senka No`ica, koji, ukoliko na|u pravne elemente za podizanje krivi~ne prijave, to tek tada trebaju uraditi. Ko smo mi da prijetimo kada ne poznajemo pravne zakone? To nije na{ zadatak. Mi samo trebamo da se dr`imo

zajedno i da ~ekamo kona~no usvajanje bud`eta i raspodjelu sredstava, kazao je za Oslobo|enje Pojata. On je, tako|er, dodao da im je direktor PIO obe}ao isplatu penzija petnaest do dvadeset dana nakon usvajanja bud`eta, a rije~ je o iznosima od septembra 2010. godine zaklju~ene sa 31. martom teku}e godine. Biv{i borci smatraju da se ministar [piri} sveti ovoj populaciji tako {to poku{ava da ugasi doneseni zakon.

Foto: D. ]UMUROVI]

DOGA\AJI
VIJESTI

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Izbor ~lanova CIK-a 16. maja

Komisija za izbor i imenovanje ~lanova Centralne izborne komisije (CIK) BiH idu}e sedmice }e obaviti inter vju sa 13 kandidata za jedno bo{nja~ko i jedno srpsko mjesto u CIK-u. Prema rije~ima predsjedavaju}eg ad-hoc Komisije za izbor i imenovanje ~lanova CIK-a Zvonka Juri{i}a, inter vju je zakazan za 16. maj u prostorijama CIK-a. Juri{i} je podsjetio na to da je konkurs za dva ~lana CIK-a raspisan, budu}i da krajem juna isti~e mandat srpskom ~lanu Tihomiru Vuji~i}u i bo{nja~kom Vedranu Had`ovi}u. Svih 13 prijavljenih kandidata, pet za srpskog i osam za bo{nja~kog ~lana CIK-a, zadovoljavaju konkursom propisane kriterijume, rekao je Juri{i} za Srnu.

BiH u NATO-savezu
korak ka EU
Zamjenik komandanta [taba NATO-a za BiH brigadir dr. John Andreas Olsen odr`ao je ju~er u Sarajevu prezentaciju o temi Novi strate{ki koncept NATO-a koji je usvojen u Lisabonu pro{le godine, a predstavlja Mapu puta NATO-a za narednih deset godina.

Odr`ana prezentacija o temi Novi strate{ki koncept NATO-a

Vra}aju}i se u na{u pro{lost, koje se ne sje}amo tako rado, ali koju moramo pamtiti, u partnerstvu sa NATO-om vidim sigurnost, stabilan i ~vrst mir, naglasio je premijer KS-a Fikret Musi}

- Obi{li smo 63 op}ine na teritoriji Republike Srpske, bili smo u svim kantonima u Federaciji, univerzitetima u BiH, vojnim lokacijama, ali i u nekoliko srednjih {kola. Na{ cilj nije bio samo pru`iti informaciju ve} se i uklju~iti u jednu aktivnu deba-

Kampanja trajala godinu

Aktivna debata
Ju~era{njom prezentacijom prakti~no je zaokru`ena jedna opse`na informativna kampanja, odnosno projekat aktivnosti sa zajednicama, koje su u zadnju godinu provedene u na{oj zemlji. Cilj prezentacije pod nazivom Novi strate{ki koncept NATO-a je pru`iti relevantne i ta~ne informacije o tome {ta je NATO i {ta on to predstavlja, odnosno {ta NATO predstavlja za BiH, te kakve su prednosti ~lanstva BiH u NATO.

CILJ Na{ cilj nije bio samo pru`iti informaciju ve} se i uklju~iti u jednu aktivnu debatu, diskusiju o tome koji je najbolji sigurnosni aran`man za BiH u budu}nosti, istakao je Olsen
tu, diskusiju o tome koji je najbolji sigurnosni aran`man za BiH u budu}nosti, istakao je Olsen. U posljednju godinu, koliko traje ova kampanja, kroz nju je pro{lo vi{e od 15 hiljada bh. gra|ana, koji su upoznati o politi~kim i vojnim aspektima NATO-a, programu Partnerstva za mir, napretku postignutom u BiH te zahtjevima koji se predstavljaju pred dr`avne institucije BiH na putu ka evroatlantskim integracijama. - Ne}u se osvrnuti samo na to kako napreduje BiH u ovom integracijskom procesu, ve} }u ta-

ko|er re}i kakva je situacija u Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, odnosno u svim ovim zemljama u regionu koje jo{ nisu ~lanice NATO-a, kazao je Olsen.

Moramo pamtiti
- ^lanstvo u NATO prva je stepenica BiH ka Evropskoj uniji. Vra}aju}i se u na{u pro{lost, koje se ne sje}amo tako rado, ali koju moramo pamtiti, u partnerstvu sa NATO-om vidim sigurnost, stabilan i ~vrst mir, naglasio je premijer KS-a Fikret Musi}. M. TATAREVI]

Ati} nositelj liste SDP-a

Predsjedni{tvo Socijaldemokratske partije BiH Br~ko distrikta odlu~ilo je da predsjednik br~anskog SDP-a Esad Ati} bude nositelj liste na predstoje}im lokalnim izborima 2012. u Br~ko distriktu, javlja Fena. Ovim ~inom SDP u Br~kom je potvrdio snagu i jedinstvo, te diskvalificirao sve {pekulacije o navodnoj podjeli ili raskolu unutar SDP-a, priop}eno je iz te par tije. Iz br~anskog SDP-a su priop}ili kako nastavljaju pobjedni~kim putem u duhu socijaldemokracije u Br~ko distriktu BiH. Ove godine }emo taj put oja~ati novim mladim istaknutim ~lanovima SDP-a koji ve} dugi niz godina rade s nama na afirmaciji i ja~anju SDPa u Br~ko distriktu BiH, te uz novoizabrano rukovodstvo Foruma `ena ostvariti pobjedu i imati gradona~elnika iz redova SDP-a.

Federalni {tabl Civilne za{titel

Na ju~era{njoj redovnoj sjednici Federalni {tab Civilne za{tite (F[CZ) usvojio je preporuke - upozorenja zbog pove}ane opasnosti od po`ara na otvorenom prostoru u FBiH, koje }e biti dostavljene svim kantonalnim i op{tinskim {tabovima Civilne za{tite. Prema rije~ima Alije Tihi}a, direktora F[CZ-a, ovim dokumentom preporu~uju se poja~ane aktivnosti na informisanju gra|ana, pravnih osoba i drugih subjekata, o opasnostima koje se mogu prouzrokovati nesavjesnim paljenjem vatre na otvorenom, te analiziranje stanja protivpo`arne za{tite u kantonalnim i op{tinskim {tabovima CZ-a. - Potrebno je da se obrati posebna pa`nja na dono{enje odgovaraju}ih odluka o na~inu spaljivanja biljnog otpada i korova, a da U nastavku su|enja za zlo~ine po~injene 1993. godine u Trusini, svjedok dr`avnog Tu`ila{tva rekao je da je nekoliko dana po okon~anju napada, ukopavao ubijene kom{ije Hrvate, javlja BIRN. Svjedok Salko [ahinovi} je na su|enju {estorici nekada{njih pripadnika Armije BiH rekao da je sa kom{ijama nalazio ubijene mje{tane u ku}ama, a da je jedna grupa mrtvih bila u zaseoku Gaj. - Znate {ta zna~i kada ~ovjek vidi mrtva tijela kom{ija. Pri~alo se da je Zolja poslije ranjavanja momka Samka izvr{ila

Pove}ava se opasnost od po`ara

gu}e gasiti iz zraka. On je istaknuo da je neophodno da se Vladina odluka o implementaciji studije ga{enja po`ara vertikalnim transportom u BiH {to prije realizira i da se udru`enim sredstvima Vije}a ministara BiH, Vlada FBiH i RSa nabavi {est malih aviona za ga{enje po`ara. Jerko Ivankovi} Lijanovi}, komandant F[CZ-a, rekao je da pripremljenost pojedinih kantonalnih i op{tinskih {tabova CZ-a nije na o~ekivanom nivou. - Zato smo odlu~ili da organiziramo okrugli sto o temi Implementacija Zakona o za{titi od po`ara i vatrogastvu Federacije BiH, iskustva i pravci daljeg djelovanja - prevencija, koji }e biti odr`an 14. maja u Parlamentu FBiH, kazao je Ivankovi} Lijanovi}.
D. M.

Sve pripremiti na vrijeme

Foto: A. KAJMOVI]

Masovni protesti 21. maja

[trajk u koji je Grani~na policija BiH stupila 30. aprila jo{ traje, a kako je najavljeno i traja}e sve dok se ne rije{i njihovo pitanje. Naime, ju~er je odr`ana sjednica {trajka~kog odbora ovog Sindikata na kojoj je doneseno nekoliko veoma va`nih zaklju~aka. U dogovoru i koordinaciji sa sindikatima SIPA-e i Ravnateljstva za policijsku koordinaciju Sindikat Grani~ne policije zakaza}e masovan politi~ki protest ispred sjedi{ta Vije}a ministara BiH 21. maja. - [trajk se nastavlja, ide se dalje dok god poslodavac, odnosno Vije}e ministara ne iska`e pisanu spremnost za otpo~injanje pregovora sa Sindikatom, kazao je dopredsjednik Sindikata Svevlad Hof fman. M. P.

se u saradnji s organima koji gazduju {umama utvrde planovi obilaska i osmatranja {umskih gazdinstava, te da se odrede sredstva i snage koje }e u slu~aju potrebe biti anga`irane na ga{enju po`ara, rekao je Tihi} napominju}i da je u

nedavnom po`aru u Gora`du jedan od pripadnika CZ-a smrtno stradao, jer nije imao svu potrebnu za{titnu opremu. Tihi} je rekao da je po`ar na podru~ju Konjica, zbog mina i nepristupa~nosti terena, jedino bilo mo-

Ukopavao ubijene kom{ije

strijeljanje u Gaju, rekao je [ahinovi}. Rasema Handanovi}, zvana Zolja, biv{a pripadnica odreda Zulfikar pri [tabu Vrhovne komande ABiH, priznala je u~e{}e u strijeljanju civila i zarobljenih vojnika Hrvatskog vije}a obrane (HVO) i osu|ena je na pet i po godina zatvora. Prisje}aju}i se po~etka napada na Trusinu, svjedok je ispri~ao kako su 16. aprila 1993. pored njegove ku}e proletjeli naoru`ani vojnici prema zaseoku Kre{e, u kojem su `ivjeli Hrvati. On je ~uo da je druga grupa vojnika oti{la prema Gaju. Prema iskazu svjedoka, nakon {to se napad zavr{io, nekoliko vojnika iz Gornjeg Vakufa zaustavilo se kod njegove ku}e i pokazalo mu nekoliko fotografija Hrvata iz Trusine. Neki od njih mu je, prisjetio se, kazao da je majci jednog sa fotografije automatom pravio

kri` ali mu nije spominjao da je , pucao. Mensuru Memi}u, D`evadu Sal~inu, Senadu Hakalovi}u, Ned`adu Hod`i}u, Nihadu Bojad`i}u i Zulfikaru Ali{pagi sudi se za napad na selo Trusina u kojem je ubijeno 18 civila i ~etiri vojnika HVO-a. Prema optu`nici, Ali{pago je bio komandant odreda Zulfikar Boja, d`i} njegov zamjenik, Memi}, Sal~in i Hod`i}, pripadnici odreda Zulfikar a Hakalovi} vojnik 45. , brdske brigade Neretvica. Su|enje }e biti nastavljeno u ponedjeljak, 14. maja.

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012. OSLOBO\ENJE I NEZAVISNE NOVINE PREDSTAVLJAJU USPJE[NE @ENE

DOGA\AJI
VIJESTI

Natalija Trivi}, direktorica Programa Televizije Republike Srpske

Ista i pred kamerama i u privatnom `ivotu, Natalija smatra da je za karijeru najva`nije stalno usavr{avanje, ali i podr{ka porodice
Novinarstvo je posao koji se voli i smatram da se ljudi ra|aju sa odre|enim sposobnostima koje, ako budu pravilno usmjerene, sigurno dovode do profesionalnog uspjeha. Me|utim, potrebni su vizija i energija, koji zajedno vode do cilja, pri~a Natalija Trivi}, direktorica Programa Televizije RS-a. Iskrenost, energi~nost, direktnost i nedvosmislenost samo su neke od osobina koje je krase, ali ne treba izostaviti ni prepoznatljiv osmijeh u kojem su gledaoci {irom BiH u`ivali godinama. Kao i svaka uspje{na `ena, i Natalija je u novinarstvu prevalila dug put kako bi do{la na sada{nju poziciju koju, po svemu sude}i, obavlja na najbolji na~in, jer takvog su mi{ljenja i njeni saradnici, ali i gledaoci pored malih ekrana. Ona pojam uspje{ne `ene obja{njava na svoj poseban na~in. Naime, smatra da je uspje{na `ena ona koja izgleda kao `ena, a misli kao mu{karac.

NIKO ME NE MO@E KUPITI

Drugi o Nataliji

Umjetni nered odgovara samo pojedincima

Odga|anje odluke o odr`avanju lokalnih izbora u Mostaru ide naruku isklju~ivo onima koji su navikli vrlo dobro `ivjeti na ra~un ovog grada, izjavio je za Fenu predsjednik mostarskog Gradskog odbora HDZ-a 1990 Slaven Ragu` komentiraju}i odluku Sredi{njeg izbornog povjerenstva o odgodi odluke o raspisivanju izbora za Grad Mostar. Ragu` smatra da se u Mostaru `eli kreirati stanje vje{ta~kog i dirigiranog kaosa, kako bi se ispod njegove povr{ine moglo raditi ono {to se `eli. Odluka Ustavnog suda BiH o Mostaru je samo opravdanje koje se koristi za kreiranje i kontrolu tog umjetnog nereda. Da postoji volja, davno bi se na{ao kompromis, ali budu}i da volje nema, nema ni kompromisa, kazao je Ragu`.

Novinar se ra|a
Ideja da se bavi novinarstvom do{la je sama po sebi nakon objave konkursa za prijem novinara i voditelja na banjalu~koj Bel televiziji. Sama ponuda da radim na televiziji bila je izazov koji je zadovoljavao moju potrebu za dinamikom i stvaranjem novih vrijednosti po, jasnila je Natalija. Dakle, novinarskim poslom se po~ela baviti s nepunih 17 godina, na tada tek osnovanoj Bel televiziji, gdje je bila anga`ovana kao voditelj i novinar u dje~jem i omladinskom programu. U narednih pet godina pro{la je kroz redakcije zabavnog, jutarnjeg i informativnog programa te televizije, dok ju je potom put odveo na BHT1, te se nakon ~etiri godine, 2006, zaposlila na Radio-televiziji Republike Srpske u Redakciji informativnog programa, a od pro{le godine je na sada{njoj funkciji. U `elji da nam pojasni `ivotno opredjeljenje u pogledu posla i obrazovanja, Natalija je kazala da je nakon zavr{etka srednje {kole upisala studij `urnalistike, a nakon toga nastavila usavr{avanje na magistarskom studiju Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu na Odsjeku produkcija dramskih umjetnosti i medija. To je jednostavno moje profesionalno opredjeljenje rekla je , Trivi}eva. Kada bi ponovo birala ~ime }e se baviti, Natalija ka`e da bi opet izabrala posao koji radi, jer je to njen izbor u koji je uvijek sigurna. Ka`e da se ~ovjek treba roditi za novinara, a smatra da se novinarstvo ne mo`e podijeliti na mu{ko ili `ensko, u pogledu ko je bolji novinar i ko bolje radi svoj posao.

Svetlana PEZER - [UKALO: Natalija Trivi} je mlada, {kolovana `ena, koja je donijela novu energiju. Posjeduje snagu da napravi iskorak. Poznaje sistem funkcionisanja televizije, cijeni iskustva starijih kolega i daje {ansu mladima. U svakom slu~aju, mogu re}i da Natalija ima zacrtane ideju i viziju. Natalija je jedno lijepo, televizi~no lice. Ima ljepotu koju ekran voli! Vrlo je vje{ta u komunikaciji sa ljudima. Ne gradi autoritet na agresivnosti. Ima jednak odnos prema svim zaposlenim, nema favorizovanih, a to isto o~ekuje i od svojih saradnika.

Kompromisom se mo`e sve

Zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine Mirko Okoli} smatra da je reforma odbrane uspje{no izvr{ena, u odnosu ne neke druge segmente, jer je kompromisom i dogovorom postignuto da u bh. zajedni~koj vojsci ostaje 3. pje{adijski (Republika Srpska) puk koji }e ba{tiniti ono {to je stvorila biv{a Vojska RS-a, prenosi Fena. Uvjeren je da je vrijeme da odre|ene politi~ke par tije iz FBiH koje misle da BiH mo`e biti kreirana jedino iz Sarajeva, shvate da se ona kreira i iz Sarajeva, Mostara, Banje Luke i drugih dijelova BiH i da se na osnovu dogovora i kompromisa mo`e uraditi mnogo. Oru`ane snage su jedan od tih primjera, kazao je Okoli}.

Prema njenim rije~ima, najbitnije je stalno usavr{avanje znanja, posebno u oblastima koje volite, {to je, svakako, i njen cilj u budu}nosti. [kolovanju i usavr{avanju nikada kraja. Mislim da ~ovjek cijeli `ivot u~i, a jedina prednost u zrelijim godinama je {to se usko specijalizujete u onome u ~emu `elite da budete najbolji ispri~ala je Trivi}e, va, nagovje{tavaju}i da }e i dalje nastaviti sa usavr{avanjem znanja i obrazovanjem. Natalija ka`e da ima veoma malo slobodnog vremena i obja{njava da kada se nalazite u javnom `ivotu, posebno u medijima, ne mo`ete da budete izuzeti od svakodnevnih de{avanja. U slobodno vrijeme, u potpunosti se posve}ujem porodici. Teret radne sedmice olak{avam u mini teretani u stanu ili odlaskom na plivanje i na taj na~in jednostavno punim baterije otkrila nam je , Natalija tajnu energije koja se vidi u njenom radu. Ispri~ala nam je i da je podr{ka porodice neophodna u ovom poslu, te da je nakon stresnog dana lijepo osjetiti olak{anje u krugu porodice, onih koji vas bezrezervno podr`avaju i vole. Ka`e da joj upravo to daje snagu za dalje, te kao i svaka uspje{na `ena u svom `ivotu ima jasno postavljene prioritete, ko-

ji ponekad promijene redoslijed zbog odre|enih obaveza.

Kamere i privatni `ivot

Moji `ivotni prioriteti su poredani tako da mi je porodica na prvom mjestu, dok je posao na drugom, mada nekad budu zamijenjena mjesta u redoslijedu zbog posla koji jednostavno morate zavr{iti , navela je Natalija. Govore}i o eventualnoj situaciji da mora birati izme|u karijere i porodi~nog `ivota, bez javne funkcije, ka`e da bi se u svakom slu~aju prvenstveno odrekla karijere. Natalija u poslu, ali i u privatnom `ivotu, ima granicu koju nikada ne bi pre{la, a to je da je niko ne mo`e kupiti i nikada ne bi mogla raditi u suprotnosti sa svojim stavovima i uvjerenjima. Isto tako, upore|uju}i sebe u privatnom i poslovnom `ivotu, rekla nam je da je Natalija Trivi} uvijek ista, dakle, i pred kamerama i u privatnom `ivotu. Uzimaju}i u obzir osobine kod ljudi, moram re}i da najvi{e cijenim znanje, upornost i odgovornost u poslu. Volim pozitivne i energi~ne ljude, a ne volim ljude bez stavaka, `e Natalija i dodaje da postoji nekoliko `ena koje su joj uzor, ali ne mo`e izdvojiti nijednu jer bi bila nepravedna.
Nikola SALAPURA i Elma GODINJAK

Nada ARLOV: Na{em medijskom prostoru potrebni su energi~ni ljudi, {irokih pogleda na stvarnost koja nas okru`uje, spremni da idu ukorak s modernom medijskom scenom, ali i da jasno postave prioritete, razlu~e su{tinu od senzacionalizma... Upravo takva je Natalija Trivi}. Takva snaga i jasno postavljeni ciljevi potrebni su svakom kolektivu, a posebno javnom televizijskom ser visu zbog uticaja koji na{a televizija ima na dru{tvo. Odnos Natalije, kao direktorice programa, prema novinarima i urednicima je iskren, direktan i nedvosmislen. S njom uvijek znate na ~emu ste. A to je u ovom poslu jako va`no. I zato mi je drago {to sa tako izgra|enim, zdravim odnosima useljavamo u novi RTV dom.

Ubrzati identifikacije i ekshumacije

Institut za nestale osobe BiH odr`ao je sastanak s predstavnicima Suda BiH i tu`ila{tava iz Bosne i Hercegovine. Na sastanku je razgovarano o ubrzanju ekshumacija i identifikacija, kao i rje{avanju problema neidentificiranih posmrtnih ostataka nestalih osoba u mrtva~nicama i spomen-kosturnicama, saznaje Fena u Institutu. U 11 spomen-kosturnica i mrtva~nica u BiH nalazi se 3.000-4.000 neidentificiranih posmrtnih ostataka. Osnovni razlozi zbog kojih posmrtni ostaci le`e niz godina u ovim objektima su: nedostatak uzoraka krvi s kojima bi se uporedili ko{tani uzorci ekshumiranih osoba, ekshumirane osobe nisu iz mandata Instituta, odnosno rije~ je o osobama koje nisu iz proteklog rata.

10

CRNA HRONIKA
Eldar H, 16-godi{njak iz Sarajeva, povrije|en je u ~etvrtak na Obali Kulina bana, na tramvajskom stajali{tu Vije}nica. Njega je, prema informaciji iz MUPa KS-a, napala nepoznata osoba, koja se potom udaljila sa mjesta doga|aja. O ovom incidentu obavije{ten je tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, a slu`benici rade na rasvjetljavanju ovog krivi~nog djela, te identifikaciji i pronalasku napada~a.

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Potraga za napada~em na maloljetnika

Ukradeni laptop i kamera

Za sada nepoznate osobe obile su ku}u u naselju Crkvina kod Bosanskog [amca, u vlasni{tvu V. J, potvr|eno je iz CJB-a Doboj. Iz ku}e su ukradeni trimer, laptop, kamera i dvije fla{e alkoholnog pi}a, a uvi|ajem, koji su izvr{ili slu`benici policije, utvr|eno je da su provalnici razbili prozorsko staklo u prizemlju objekta te potom u{li. U toku je rad na identifikaciji i pronalasku kradljivaca.

BANJA LUKA Rasvijetljeno razbojni{tvo

MOSTAR Saobra}ajna nesre}a kod TC-a Piramida

Radnica kladionice inscenirala plja~ku

Banjalu~ka policija rasvijetlila je razbojni{tvo izvr{eno krajem aprila te privela i saslu{ala dvije osobe koje su, kako se ispostavilo, la`irale plja~ku i zadr`ale novac. Zbog ovih krivi~nih djela, konkretno la`nog prijavljivanja razbojni{tva i pronevjere, Okru`nom tu`ila{tvu }e, kako doznajemo iz CJB-a Banja Luka, biti dostavljene prijave protiv Tanje ]urli} (1984) i \ure Grubora (1990). Naime, 29. aprila ]urli}eva, ina~e uposlenica sportske kladionice Astra u Ulici bra}e Ma`ar, prijavila je policiji da je nepoznati napada~ u{ao u kladionicu te je udario pesnicom u glavu, a potom iz kase ukrao 2.045

KM i pobjegao. Policija je tada izvr{ila uvi|aj, te zapo~ela rad na rasvjetljavanju tog razbojni{tva. Nakon operativnih podataka koji su ukazivali na to da razbojni{tva ustvari nije bilo, policija je u ~etvrtak u Ulici bra}e Kavi}a uhapsila ]urli}evu. Tokom krim-obrade utvr|eno je da su ona i Grubor inscenirali razbojni{tvo, nakon ~ega je i on priveden na saslu{anje, te osumnji~en za pomaganje. Na osnovu naredbe Osnovnog suda Banja Luka policija je isti dan pretresla prostorije koje koriste osumnji~eni te kod Grubora prona{la crnu jaknu koju je koristio prilikom plja~ke L. S. .

Ljekari se bore za `ivot starice

Ru`a Oru~ prevezena u bolnicu i priklju~ena na respirator Vra}ala se sa tr`nice?
Sedamdeset~etverogodi{nja Ru`a Oru~ iz Mostara te{ko je povrije|ena ju~er, kada ju je, dok je prelazila cestu na pje{a~kom prelazu kod Tr`nog centra Piramida u Mostaru, fordom transitom u vlasni{tvu brze po{te EuroEkspres udario Armin J. Udar dostavnog vozila `enu je, prema pri~anju o~evidaca, odbacio nekoliko metara, gdje ju je zamalo pregazio drugi automobil. Sre}om, voza~ tog vozila je uspio usporiti i skrenuti ustranu. Jedan od svjedoka ove nesre}e ispri~ao je da se `ena, koja stanuje nedaleko od mjesta nesre}e, vra}ala sa tr`nice. Prizor je, prema njegovim rije~ima, bio stravi~an. Starica je le`ala na cesti, a na asfaltu su ostale njene stvari i nao~ale.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 071772 10 P 2 Sarajevo, 19. 4. 2012. godine U pravnoj stvari tu`itelja Sead Poturovi}, ul. M. Tita 56, 71 000 Sarajevo, protiv tu`ene [eherzada Poturovi}, ul. I. Mujezinovi}a 32, 71 000 Sarajevo, radi podjela - utvr|ivanje bra~ne te~evine, objavljuje slijede}i

POZIV
za SENAD POTUROVI] Pozivate se kao STRANKA NA PRIPREMNO RO^I[TE za 4. 6. 2012. g. u 11 ~asova pred ovaj sud u sobu broj 333/III. Sudija Rada Bjeljac, s. r. Za ta~nost - ovla{teni radnik Suda

NAPOMENA: Stranke su du`ne najkasnije na pripremnom ro~i{tu iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu }e se raspravljati o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka, o prijedlozima stranaka i ~injeni~nim navodima kojima stranke obrazla`u svoje prijedloge (~l. 79, 80. ZPP-a). Tu`eni mo`e najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tu`ilac, a bio je uredno obavije{ten, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtjeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{ten tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a). Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

Sa uvi|aja: @ena udarena na pje{a~kom prelazu

Povrije|ena pje{akinja je kolima Hitne pomo}i prevezena u mostarski Klini~ki centar, odakle nam je re~eno da je smje{tena na intenzivnoj njezi, te priklju~ena na respirator. Konstatovane su joj te{ke povrede glave, a ljekari su se ju~er borili za njen `ivot. Na mjestu nesre}e uvi|aj su obavili policija i de`urna tu`ite-

ljica Kantonalnog tu`ila{tva u Mostaru. Prve i nepotvr|ene informacije ukazuju na to da je do nesre}e do{lo zbog nepa`nje voza~a dostavnog vozila, koji, najvjerovatnije, nije vidio `enu na pje{a~kom prelazu. Ipak, ta~an uzrok nesre}e trebao bi biti poznat nakon {to stignu nalazi nare|enih vje{ta~enja.
L. S.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 071772 10 P 2 Sarajevo, 19. 4. 2012. godine U pravnoj stvari tu`itelja Sead Poturovi}, ul. M. Tita 56, 71000 Sarajevo, protiv tu`ene [eherzada Poturovi}, ul. I. Mujezinovi}a 32, 71000 Sarajevo, radi podjela - utvr|ivanje bra~ne te~evine, objavljuje slijede}i

PO ZIV
Za ALDIJANA POTUROVI] Pozivate se kao STRANKA ZA PRIPREMNO RO^I[TE za dan 4. 6. 2012. g. u 11 ~asova pred ovaj sud u sobu broj 333/III. Sudija Rada Bjeljac, s.r. Za ta~nost - ovla{teni radnik Suda

NAPOMENA: Stranke su du`ne najkasnije na pripremnom ro~i{tu iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu }e se raspravljati o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka, o prijedlozima stranaka i ~injeni~nim navodima kojima stranke obrazla`u svoje prijedloge (~l. 79, 80. ZPP-a). Tu`eni mo`e najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tu`ilac, a bio je uredno obavije{ten, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{ten tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a). Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

Vje{taci na su|enju za ubistvo Radenka Cviji}a iz Ribnika

Tragovi DNK optu`enih na|eni

na dr{kama lopate i metle

Vje{tak Zoran Obradovi} u petak je tokom svjedo~enja u Okru`nom sudu Banja Luka kazao da su tragovi optu`enog Du}e Stojakovi}a (25) i maloljetnog \. G. prona|eni na dr{ci od lopate i metle, kojima je na smrt pretu~en Radenko Cviji} (42). To je, kako rekao vje{tak, utvr|eno DNK analizom. To kom svog svje do ~e nja Obradovi} je pojasnio da su na polomljenim dr{kama lopate i metle prona|eni i tragovi stradalog Cviji}a, koji su bili izmje{ani s tragovima Stojakovi}a i maloljetnika, te dodao da tragova tre}eoptu`enog ^ede Gali}a (35) nije bilo. Stojakovi} i Gali} se, kao {to je poznato, terete da su 27. novembra 2011. sa maloljetnim \. G. (protiv kojeg se vodi odvojeni postupak), u ugostiteljskom objekatu Marakana u Donjem Zabla}u kod Ribnika napali Cviji}a, a nakon sva|e oko poslu`ivanja pi}a. Nakon toga su ga, prema optu`nici, pretukli lopatama i drvenim dr`alicama, pri ~emu je Stojakovi} Cviji}evu suprugu Tanju udario po ruci, kada je poku{ala da ih sprije~i. Cviji} je od nanesenih povreda preminuo dva dana kasnije. Vje{tak sudske medicine Dalibor Nedini} izjavio je da je Cviji} umro od posljedica udaraca u glavu. - Zadobio je vi{e podliva po le|ima, ru ka ma i gla vi. Me|utim, usljed udaraca u glavu do{lo je do unutra{njeg krvarenja u mozgu, kazao je dr. Nedini} te potvrdio da su te povrede mogle biti nanesene dr{kom od lopate ili nekim drugim sli~nim predmetom, ali i udarcima nogom. Prema navodima optu`nice, Stojakovi}, Gali} i maloljetnik su nakon {to su pretukli Cviji}a polupali inventar u kafi}u Marakana i vjetrobransko staklo na njegovom golfu1 i pobjegli. Protiv maloljetnog \. G. tako|e je potvr|ena optu`nica i njemu }e se suditi u Osnovnom sudu u Mrkonji}-Gradu. D. P.

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012.

CRNA HRONIKA
Slu`benici Jedinice grani~ne policije Zvornik preksino} su u grani~nom pojasu na lokalitetu Debela me|a sprije~ili krijum~arenje 4.000 kutija cigareta Walter wolf vrijednih oko 12.000 KM. Cigarete su otkrivene u d`eti bh. registarskih oznaka kojom je upravljao dr`avljanin BiH R. D. (1982). O doga|aju je obavije{teno Tu`ila{tvo BiH, cigarete su privremeno oduzete, a protiv voza~a slijedi prijava zbog krijum~arenja.

11

Sprije~en {verc 4.000 kutija cigareta

[kodom udarila dje~aka

U saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u ~etvrtak nave~er u Kre~anskoj ulici u Tuzli te{ko je povrije|en devetogodi{nji dje~ak. Njega je, kako je potvr|eno iz MUP-a TK-a, {kodom oktavijom udarila M. H. (1971) iz Tuzle. Dje~ak je prevezen u UKC gdje je utvr|eno da je zadobio te{ke povrede. O doga|aju je obavije{ten tu`ilac, a uvi|aj su izvr{ili slu`benici Odjela krimpolicije PU Tuzla.

Dan nakon poku{aja kra|e terenca u sarajevskom naselju Hrasno

Hrabri 9-godi{njak otjerao kradljivca?!

Sarajevska policija traga za osobom koja je u ~etvrtak nave~er u sarajevskom naselju Hrasno poku{ala ukrasti terenac volvo XC60, vlasni{tvo porodice Durakovi}, u kojem se nalazilo dvoje djece. Devetogodi{njak, koji je brane}i trogodi{nju sestru i sebe, uspio otjerati kradljivca automobila, i pored pretrpljenog {oka, dobro se osje}a, potvrdila nam je ju~er njegova tetka Emira Huski}.

Brane}i sebe i sestru dje~ak napao kradljivca, koji je utr~ao u volvo, i poderao mu majicu Pove}an broj kra|a vozila

Dvije prijave otmice

Dje~ak je dobro, on jeste ispao heroj jer je brane}i sestru, napada~u uspio iscijepati majicu, iako ga je ovaj udario. Vide}i da protiv sebe ima dvoje djece, lopov je iza{ao iz vozila, a sva je sre}a da se ni{ta gore nije desilo, i da su moja sestra i njena djeca dobro ispri, ~ala nam je Huski}eva. Sarajevsku policiju, kako smo saznali, u ~etvrtak nave~er u dva navrata gra|ani su obavijestili o dvije kra|e. Oko 21.35 policija je obavije{tena da je u Ulici Antuna Branka [imi}a ukraden volvo XC60, vlasni{tvo Merjem Durakovi}, u kojem se nalazilo njeno dvoje djece. Durakovi}eva je iza{la iz auta kako bi otpratila sina svoje sestre Emire Huski} do lifta zgrade u kojoj stanuje. Ostavila je otklju~an automobil i upaljen motor vozila. Lopov kao da je ba{ to

~ekao, u{ao je u terenac i pokrenuo ga. Kod taksi-{tanda u Ulici Azize [a}irbegovi} do broja 96, kradljivac je istr~ao iz terenca i, navodno, u{ao u golf 5, u kojem su bili njegovi sau~esnici. Prema rije~ima o~evidaca dje~ak je iza{ao iz vozila i po~eo dozivati majku, vi~u}i: Oteli su mi mamu ... Slu~ajni prolaznici odmah su mu pri{li, nazvali policiju i dojavili da je djetetu neko oteo majku, {to je kod policajaca izazvalo zbunjenost i pometnju, jer im je nekoliko minuta ranije dojavljena otmica djece... Dok su policajci stigli na mjesto doga|aja, kradljivcu, njegovim pomaga~ima i golfu nije bilo traga... Ina~e, sarajevska policija raspola`e podacima da se kra|om vozila bave 3-4 grupe sa podru~ja cijele dr`ave. Me|utim, da li su oni koji su preksino} poku{ali ukrasti skupocjeni volvo ~lanovi jedne od tih grupa, za sada nije poznato. Milan Bo`i}, {ef Operativnog tima MUP-a KS-a za kra|e vozila, isti~e da ovo nije uobi~ajen slu~aj kra|e vozila. Me|utim, sli~an slu~aj zabilje`en je na Stupu gdje je ~ovjek iza{ao iz auta da utovari cvije}e, ostavljaju}i motor upaljen. Dok je to radio, kradljivac je sjeo za volan i odvezao se. Na isti na~in 10. aprila pokraden je Senad H. na

VI[E GRUPA Sarajevska policija raspola`e podacima da se kra|om vozila bave 3-4 grupe sa podru~ja cijele dr`ave. Me|utim, da li su oni koji su preksino} poku{ali ukrasti skupocjeni volvo ~lanovi jedne od tih grupa, za sada nije poznato
je ni mogu}nost da su lopovi pratili volvo XC60, jer je u Evropi prisutan ovakav na~in kra|e skupocjenih vozila sa za{titom koja se nikako ili jako te{ko uklanja. U takvim slu~ajevima njima je bitno do}i do klju~a kojim }e upaliti vozilo, tako da ne pre`u ni od provala u stanove kako bi na{li klju~eve. Da li se ciljano i{lo i za vozilom ove gospo|e, trenutno spada u naga|anje. Bitan je momenat da li je izvr{ilac siguran da }e voza~ ostaviti vozilo upaljeno nagla, {ava Bo`i} te poru~uje da se sli~ne situacije, u kojim se vozilo ostavlja otklju~an i sa upaljenim motorom, ne bi trebale de{avati. Bitno je da gra|ani u svoja vozila ugrade bilo kakvu vrstu za{tite koja }e potencijalnog kradljivca odvratiti od namjere, ili mu bar ote`ati te tako produ`iti vrijeme kra|e. Za to vrijeme postoji mogu}nost da bude uo~en. Statisti~ki gledano, u prva ~etiri mjeseca ove godine do{lo je do pove}anja broja kra|a automobila u odnosu na isti period 2011. Pro{le godine i u tom periodu je ukradeno 141 vozilo, a ove 199. Napominjem da je preko 60 posto ukradenih vozila iz programa VW golf 2. To su vozila bez ikakve za{tite, a ne trebaju nikakva tehnika i specijalni alat za njihovu kra|u. U ovoj godini mali je broj iznude novca za otkup vozila. U periodu januar - april 2012. imali smo samo dva prijavljena djela iznude. Me|utim, mo`da je bilo takvih slu~ajeva koje vlasnici nisu prijavili policiji. Najve}i broj ukradenih vozila se prona|e, bilo da ih na|emo ostavljene na ulici ili na otpadima, gdje ih kradljivci prodaju ~itave ili u dijelovima. Pronalazili smo ih na otpadima uglavnom van Sarajeva, i to na podru~ju Kaknja, Viteza, Bijeljine... Vozila novije proizvodnje kradu profesionalni lopovi koji imaju sofisticirani alat i opremu, a u takvu kategoriju spadaju golfovi tip 5 i 6, pasati, te neki modeli {koda. Pove}anje broja ukradenih golfova 2 mo`e se, prema rije~ima na{eg sagovornika, posmatrati iz dva aspekta: Vijek trajanja tih auta je sve manji i rijetko se za njih mogu na}i originalni dijelovi, pa se auti kradu radi preprodaje dijelova. Osim toga, ova vozila nerijetko se kradu za jednokratnu upotrebu i bivaju ostavljena.

Zoran Bo`i}: Nije isklju~eno da su lopovi pratili volvo

Trgu heroja, koji je krenuo u prodavnicu. Dvojica kradljivaca su u{la u njegov pasat, a Senad H. ih je poku{ao zaustaviti. Uhvatio se za zadnji dio vozila u pokretu, te je povrije|en dok su kradljivci uspjeli pobje}i. Iako Bo`i} isti~e da je jako mala vjerovatno}a da }e lopovi i}i za nekim vozilom i ~ekati da se zaustavi, a voza~ iza|e, kako bi ga ukrali, ~injenica je da se odmah u blizini mjesta gdje se kradljivac volva preksino} zaustavio, stvorio golf 5. To, ipak, ukazuje na zaklju~ak da je ovaj posljednji slu~aj bio isplaniran. Tim prije {to lopovi novije tipove vozila, u koje spada i terenac volvo XC60, te{ko mogu dekodirati i ukrasti. Bo`i} dodaje da se ne isklju~u-

Osu|eni, a slobodni
Da golfove 2 ne kradu profesionalci, svjedo~i i primjer hvatanja maloljetnika iz Bijeljine koji su tamo ukrali auto, te njim do{li u Sarajevo. Kada im je ovdje nestalo goriva, ukrali su drugi golf u Novom Sarajevu i njim se vratili ku}i. Da je u ta vozila postavljena bilo koja vrsta mehani~ke ili elektronske za{tite, lopovi ih ne bi mogli lako ukrasti isti~e Bo`i}. , Akcije koje je policija provela pro{le godine imale su pozitivan efekat jer je veliki broj po~inilaca uhap{en i predat tu`ila{tvima, te su oni du`i period (10 do 12 mjeseci) proveli u zatvoru. U tom periodu zabilje`en je manji broj kra|a vozila. U pro{loj godini registrovano je stotinjak kradljivaca automobila koji su uhap{eni i procesuirani, me|utim 4-5 ih, saznajemo, jo{ nije uhva}eno. Za jedan broj uhap{enih izre~ene su presude nakon {to su pristali na odre|ene sankcije nagodbama sa Tu`ila{tvom. Me|utim, kako nagla{ava Bo`i}, najve}i broj njih je na slobodi i nastavlja sa kra|ama vozila.
D. PAVLOVI]

BEZ ZA[TITE Vi{e od 60 posto ukradenih vozila je iz programa VW golf 2. To su vozila bez ikakve za{tite, a ne trebaju nikakva tehnika i specijalni alat za njihovu kra|u

12

OGLASI

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Projekat je finansirala Evropska unija

Projekt implementira Igmanska inicijativa

Sadr`aj ovog teksta je isklju~ivo odgovornost Igmanske inicijative i ni na koji na~in ne odra`ava gledi{te Evropske unije

STATUSNA I IMOVINSKA PITANJA GRA\ANA NASTALA KAO POSLJEDICA RASPADA NEKADA[NJE JUGOSLAVIJE - Preporuke iz projekta Igmanske inicijative Nakon raspada nekada{nje Jugoslavije ostao je zna~ajan broj otvorenih pitanja izme|u dr`ava exJugoslavije, a posebno izme|u ~etiri zemlje na ~ijoj se teritoriji vodio rat, ili su bile umije{ane u ratni sukob: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Neka od njih su rije{ena tokom dosada{njeg procesa normalizacije odnosa, ali su neka i dalje ostala nerije{ena, me|u kojima su i statusni i imovinski problemi gra|ana. Postoji vi{e razloga za ovakvu situaciju, a najva`niji le`i u ~injenici da je ovo pitanje tijesno vezano za rje{avanje problema povratka izbjeglica, za {ta u pojedinim zemljama nije postojalo dovoljno politi~ke volje. Hitnosti i neophodnosti rje{avanja statusnih i imovinskih pitanja u zemljama Dejtonskog sporazuma doprinosi i ~injenica da se rje{avanje ovog problema nikako ne smije svesti samo na izbjegla i raseljena lica ve} i na lica koja su u raznim okolnostima tokom postojanja SFRJ sticala ova prava. Naime, jedan broj gra|ana SFRJ je sticao ova prava ro|enjem, boravkom, imovinom, radom i dr. u tada zajedni~koj dr`avi (u nekoj od republika), a ta prava ne u`ivaju, iako nemaju status izbjeglih i raseljenih lica. Da bi se pomoglo gra|anima u ~etiri zemlje koji svih ovih godina nisu uspjeli da rije{e svoja statusna i imovinska pitanja, Igmanska inicijativa je formirala ekspertsku grupu koja je istra`ila normativnu i prakti~nu stranu ovog problema i na osnovu ovog istra`ivanja sa~inila preporuke vladama ~etiri zemlje. Preporuke se nalaze u nastavku ovog teksta. Statusni problemi gra|ana Dr`avljanstvo Dr`ave Dejtonskog sporazuma treba da preispitaju i usklade propise o dr`avljanstvu i druge relevantne propise s principima i pravilima u tim konvencijama. Dr`ave sukcesorke SFR Jugoslavije trebale bi da se redovno me|usobno obavje{tavaju i dogovaraju o pitanjima ure|enja dr`avljanstva na prostoru biv{e SFRJ kako bi se njihove zakonodavne politike me|usobno uravnote`ile i harmonizovale u skladu sa pravilima i principima o sukcesiji dr`avljanstva. Time bi se, barem dijelom, ubla`ile {tetne posljedice sukcesije na gra|anskopravne odnose i ste~ena prava pojedinaca. Pozivaju se dr`ave Dejtonskog sporazuma da jo{ jednom preispitaju postoje}a zakonska rje{enja, kao i da sagledaju mogu}nosti propisivanja dodatnih olak{avaju}ih okolnosti za sticanje njihovog dr`avljanstva za dr`avljane drugih republika biv{e SFRJ koji su u njima imali prebivali{te na dan sukcesije. Naturalizacija izbjeglica Preporu~uje se dr`avama Dejtonskog sporazuma, prije svega, Crnoj Gori i Hrvatskoj, da preispitaju svoje propise i praksu prijema u dr`avljanstvo izbjeglica kako bi {to potpunije ispunile svoju obavezu omogu}avanja, u najve}oj mogu}oj mjeri, naturalizacije izbjeglica. Dvojno dr`avljanstvo Polaze}i i od toga da su u zakonima dr`ava Dejtonskog sporazuma predvi|ene mogu}nosti da se me|unarodnim ugovorima i sporazumima mo`e ustanoviti dvojno dr`avljanstvo, pod uslovom uzajamnosti, Igmanska inicijativa poziva vlade ovih dr`ava da zaklju~e bilateralne sporazume o dvojnom dr`avljanstvu kojima bi omogu}ili da dvojno dr`avljanstvo bude instrument za{tite ste~enih ljudskih prava i rje{avanja mnogih `ivotnih problema novih stranaca na prostorima nekada{nje zajedni~ke dr`ave, te rije{ili pitanja tzv. sukoba dr`avljanstva u skladu s principima utvr|enim u Evropskoj konvenciji o dr`avljanstvu i drugim standardima me|unarodnog prava. Problemi pribavljanja dokumenata U cilju rje{avanja problema pribavljanja dokumenata Igmanska inicijativa predla`e da se: - pojednostavi procedura pribavljanja dokumentacije i u tom smislu podr`ava dogovor postignut na sastanku u Podgorici Regionalne tehni~ke grupe za pojednostavljenje procedure pribavljanja dokumentacije od 7.9.2011. godine, kao i da se preduzmu sve neophodne mjere da on {to prije za`ivi u praksi; - dr`ave Dejtonskog sporazuma dodatno obave`u da {to prije stvore jednostavne, pristupa~ne, jeftine i efikasne mehanizme za pribavljanje dokumenata iz zemalja porijekla izbjeglih i raseljenih lica; - preispitaju podzakonski akti, uputstva i obrasci u upravnom postupku i uskladi praksa postupanja upravnih tijela i pravnih osoba s javnim ovla{}enjima u svrhu dosljedne primjene obaveze pribavljanja po slu`benoj du`nosti uvjerenja o ~injenicama o kojima se vodi slu`bena evidencija; - u skladu sa standardima me|unarodnog humanitarnog prava, pojednostave procedure i olak{aju uslovi pristupa pravima izbjeglica i raseljenih lica, pored ostalog, odre|ivanjem obaveze dostavljanja minimuma najnu`nijih dokumenata, odnosno dokaznih sredstava; - podr`i aktivnost nevladinih organizacija kroz prekograni~ne projekte pribavljanja dokumenata, koje i dalje uveliko nadokna|uju tromost, komplikovanost i neefikasnost dr`avnog mehanizma pribavljanja dokumenata, a ~ija aktivnost zahtijeva skromna sredstva u odnosu na efekte koji se njima posti`u. Penziono i invalidsko osiguranje Preporu~uje se nadle`nim vlastima u dr`avama Dejtonskog sporazuma da {to prije razmotre primjenu bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju, posebno mehanizme komunikacije organa za vezu i postupak rje{avanja zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju, a u cilju ubrzanja procedure rje{avanja tih zahtjeva i olak{avanja osiguranicima dokazivanja (pribavljanja dokumentacije) o ~injenicama relavantnim za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja (na primjer, pribavljanja potvrde o odjavi prebivali{ta ili odjave sa zdravstvenog osiguranja kod podru~nih slu`bi kod kojih su bili zdravstveno osigurani). Pozivaju se nadle`ne vlasti u dr`avama Dejtonskog sporazuma da sagledaju mogu}nosti dogradnje mehanizama za efikasnije provo|enje bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju i priznavanje odluka i dokumentacije koju prikupe i donesu nadle`ni organi nosioca osiguranja kod kojeg stranke imaju prebivali{te ili boravi{te i gdje podnose zahtjeve. Pozivaju se nadle`ne vlasti u dr`avama Dejtonskog sporazuma da sagledaju mogu}nosti da izmjenama postoje}ih bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju pobolj{aju polo`aj najugro`enijih penzionera, obezbje|uju}i kori{tenje prava po osnovu preostale radne sposobnosti, najni`e penzije, dodataka uz penziju, prava na tu|u njegu i pomo} i svih drugih prava po osnovu penzijskog osiguranja, bez obzira na to u kojoj dr`avi potpisnici bilateralnog sporazuma korisnik tog prava ima prebivali{te ili boravi{te, onako kako je to rije{eno Sporazumom o socijalnom osiguranju zaklju~enom izme|u Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Podsti~u se vlasti u Bosni i Hercegovini da u potpunosti implementiraju me|uentitetski Sporazum o zdravstvenom osiguranju kako ni jedna osoba ne bi do`ivjela diskriminaciju u vezi sa pristupom zdravstvenom osiguranju, posebno imaju}i u vidu ugro`ene grupe kao {to su manjinski povratnici i Romi. Imovinski problemi Neizmirene obaveze gra|anima po osnovu ra~una stare devizne {tednje Nepomirljivi stavovi zemalja sukcesorki su na {tetu deviznih {tedi{a koji su svoj novac u dobroj vjeri povjerili bankama u biv{oj SFRJ. Pozivaju se sve zemlje da utvrde zajedni~ki osnov za rje{avanje nedomicilne devizne {tednje, te da se u tom pravcu organizuje sastanak ministara finansija zemalja sukcesorki. Zemlje sukcesori bi, polaze}i od primjera Crne Gore i Republike Hrvatske, trebale rje{avati pitanje devizne {tednje svojih dr`avljana, bez obzira na kona~an ishod spora vezanog za deviznu {tednju gdje su mati~ne banke koje duguju novac imale sjedi{te. Deviznu {tednju i na~in njenog regulisanja ne treba vezivati za druga pitanja sukcesije. Bosna i Hercegovina Povrat privatne imovine i stanarskih prava Preporu~uje se Federaciji BiH da uspostavi pravni okvir koji }e omogu}iti progres u pitanju povrata vojnih stanova, a nadle`nim sudovima u BiH da predmete u vezi s nepokretnom imovinom, uklju~uju}i i sporove u vezi s vojnim stanovima, rje{avaju po hitnom postupku i tako doprinesu pravovremenom okon~anju postupaka za povrat imovine, kao i podizanju nivoa pravne sigurnosti. Preporu~uje se Vije}u ministara BiH da u saradnji sa Parlamentarnom skup{tinom Bosne i Hercegovine preduzme mjere i aktivnosti da se razrije{i pitanje preostalih blagovremeno izjavljenih, a nerije{enih prigovora na odluke me|unarodnog CRPC-a. Obnova U Bosni i Hercegovini treba ustrajati na osiguranju sredstava za obnovu stambenih jedinica skladno sa propisanim minimumom stambenih uslova za sve one koji ispunjavaju kriterijume za dobijanje pomo}i za obnovu, uz davanje prednosti najugro`enijim osobama, i to, pored ostalog, pove}anim bud`etskim izdvajanjima na svim nivoima vlasti, jer je oslanjanje na vlastita sredstva dalo najrealnije i najzna~ajnije rezultate povratka. Pored doma}ih sredstava, kona~an zavr{etak obnove mogao bi se finansijski zaokru`iti kroz povoljna kreditna sredstva i donatorska sredstva. Podsti~u se vlasti da obezbijede izbjeglicama i interno raseljenim licima u BiH romske nacionalnosti, kojima je stambena imovina o{te}ena ili uni{tena, pomo} za obnovu bez diskriminacije. Naknada {tete Preporu~uje se nadle`nim tijelima u BiH da, na osnovu prethodno provedenih istra`ivanja i pregleda stvarnog stanja u vezi sa ovim pitanjem, uspostave pravni okvir koji }e omogu}iti adekvatnu kompenzaciju ili nov~anu naknadu u obimu koji osigurava pravo na dom raseljenim osobama i izbjeglicama kao na~in re{avanja stambenih potreba specifi~nih socijalnih kategorija, a to su traumatizirane osobe, te{ki invalidi, socijalno najranjivije kategorije koje zavise od tu|e njege i pomo}i, kao i osobe koje se zbog objektivnih okolnosti ne mogu vratiti na svoje adrese prebivali{ta, a koji nisu do sada rije{ili svoje stambeno pitanje na drugi na~in. Republika Hrvatska Povrat privatne imovine i rje{avanje pitanja oduzetih stanarskih prava Imaju}i u vidu te`inu problema, njegove kontinuirane negativne posljedice za oko 100.000 izbjeglica kojima je uskra}en povratak u svoj dom, naj~e{}e u gradske sredine kao i neuspjeh do sada provo|enih pregovora i alternativnih mjera u svrhu zadovoljenja potreba o{te}enih, neophodno je da se pitanje oduzetih stanarskih prava kona~no rije{i na sveobuhvatan, pravi~an i odr`iv na~in, polaze}i pritom od Principa Ujedinjenih nacija o stambenom zbrinjavanju i povratu imovine raseljenim i izbjeglim licima (Pinheiro principi) i Rezolucije 1708 (2010) Parlamentarne skup{tine Savjeta Evrope od 28. januara 2010. o rje{avanja pitanja imovine izbjeglica i raseljenih lica. Hrvatski zakonodavac bi trebao uspostaviti pravni okvir koji }e na jedinstven, sveobuhvatan i pravedan na~in rije{iti problem svih nosilaca oduzetih stanarskih prava (ne samo povratnika). Obnova Preporu~uje se hrvatskim vlastima da {to prije usvoje promjene postoje}eg pravnog okvira i preduzmu druge mjere neophodne da se o`ivotvore ciljevi navedeni u Programu Vlade 2011- 2015. u vezi s obnovom uni{tenih ili o{te}enih stambenih objekata. Naknada {tete Preporu~uje se hrvatskim vlastima da {to prije usvoje promjene postoje}eg pravnog okvira i preduzmu druge mjere neophodne da se o`ivotvore ciljevi navedeni u Programu Vlade 2011- 2015. u vezi s naknadom {tete nastale usljed teroristi~kih akata ili javnih demonstracija, uklju~uju}i i eventualnu mogu}nost da se zapo~eti postupci za naknadu {tete po ~l. 180. ZOO dovr{e po materijalnopravnim odredbama o naknadi {tete koje su u vreme podno{enja tih zahtjeva bile na snazi. Republika Srbija Pomo} `rtvama ratnih zlo~ina u Sand`aku i njihovim porodicama Dr`ava je du`na da nadoknadi {tetu porodicama ~ije su ku}e uni{tene ili o{te}ene tokom devedesetih u selima op{tine Priboj. Veliki dio ovih porodica i dalje nema krov nad glavom i `ive kao podstanari u Priboju ili drugim mjestima. Ku}e su uni{tene ili djelovanjem zvani~nih oru`anih snaga tada{nje SR Jugoslavije (uglavnom vojske) ili dobrovolja~kih jedinica koje su tako|e bile pod komandom Vojske SRJ. Republika Srbija mora da promijeni zakone koji reguli{u administrativne reparacije civilnim `rtvama rata. Zakon o pravima civilnih invalida rata je diskriminatorski i onemogu}ava od{tetu `rtvama ili porodicama `rtava stradalih od strane Vojske Jugoslavije ili Vojske Republike Srpske. Druga dva zakona koji reguli{u ovu materiju - Zakon o osnovnim pravima boraca, vojnih invalida i porodica palih boraca i Zakon o pravima boraca, vojnih invalida i ~lanova njihovih porodica daju vojnim `rtvama ve}a prava u odnosu na civilne i poja~avaju diskriminaciju izme|u `rtava rata. Cjelokupna oblast koju pokrivaju ova tri zakona mora biti potpuno reformisana i prilago|ena me|unarodnim konvencijama i drugim me|unarodnim obavezama koje je preuzela Republika Srbija. Problemi u vezi s utvr|ivanjem i dokazivanjem sta`a osiguranja, dospjelih a neispla}enih penzija i konvalidacija sta`a osiguranja Podsti~e se Vlada Republike Hrvatske da, u skladu s namjerama izra`enim u svom Programu 20112015, {to prije posebnu pa`nju posveti rje{avanju preostalih izbjegli~kih pitanja, kao {to je i program priznavanja ste~enih penzijskih prava: U tom smislu Vlada }e voditi aktivnu politiku, kako s predstavnicima izbjeglica i zemalja u kojima se oni nalaze, tako i s me|unarodnim organizacijama Rok za konvalidaciju radnog sta`a ostat }e otvoren, pratit }e se rje{avanja zahtjeva za konvalidaciju, uz obavezu otklanjanja uo~enih prepreka i problema. Vlada }e uzeti u obzir problem onih gra|ana koji, iako su redovito upla}ivali u mirovinske fondove, nisu dobivali mirovine odre|eni vremenski period, te u dogovoru s o{te}enima razmotriti na~ine obe{te}enja. Nadle`na tijela u Republici Hrvatskoj trebala bi razmotriti mogu}nost da se posebnim zakonom rije{i pitanje revizije obra~una neispla}enih penzija osiguranicima koji za vrijeme ratnih zbivanja nisu, ne svojom krivicom, te penzije primali niti mogli primati. S obzirom na to da se radi, pogotovo u ovim recesijskim vremenima, o velikom iznosu, tu bi isplatu revidiranih penzija bilo mogu}e (i dozvoljeno) regulisati u obliku obro~ne otplate, izdavanja dr`avnih obveznica ili na drugi, za obje strane, prihvatljiv na~in. Preporu~uje se nadle`nim vlastima da promjenom pravnog okvira za konvalidaciju sta`a osiguranja primijene olak{ice u postupku dokazivanja sta`a osiguranja propisane ~lanom 99. stavkom 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i tako omogu}e svim gra|anima koji su radili na ratnim podru~jima da u birokratski nekomplikovanom i pojednostavljenom postupku ostvare svoje pravo i konvaliduju sta` osiguranja, kako bi pod jednakim uslovima mogli ostvarivati prava iz radnih i penzionih odnosa kao i svi drugi gra|ani. Uskra}ena prava po osnovu rada Preporu~uje se Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini da hitno i na bilateralnoj osnovi rije{e problem nezakonito otpu{tenih radnika.

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012.

REGION
VIJESTI

13

Logi~na koalicija s Da~i}em

Demokrati i socijalisti, navode mediji u Beogradu, o formiranju nove vlade prvo }e razgovarati s koalicijom Preokret, koju predvodi LDP ^edomira Jovanovi}a
Kandidat koalicije oko srbijanske Demokratske stranke (DS) na izborima za predsjednika Srbije Boris Tadi} izjavio je kako je dogovor postignut u srijedu s koalicijom oko Socijalisti~ke partije Srbije (SPS) Ivice Da~i}a o nastavku njihovog zajedni~kog politi~kog djelovanja logi~an korak prema stabilnosti.

Boris Tadi}, liderl Demokratske stranke Srbijel

U Sloveniji uhap{eno 50 osoba

U Sloveniji je ju~er obavljena najopse`nija policijska akcija protiv organizovanog kriminala u historiji te zemlje, a do ju~er uve~er uhap{eno je 50 osoba. Smatra se da su uhap{eni bili u samom vrhu organizovanog kriminala u Sloveniji, javljaju slovena~ki mediji. Istragom je utvr|eno postojanje kriminalne organizacije koja je djelovala na podru~ju cijelog Balkana, ali i u zemljama Evropske unije. Prema rije~ima direktora Uprave kriminalisti~ke policije Generalne policijske uprave Slovenije Marjana Fanka, osumnji~eni su trgovali svim vrstama droge, od kokaina, heroina, amfetamina i ha{i{a, ali i oru`jem. U akciji je u~estvovalo 350 policajaca i istra`ilaca, kao i specijalne policijske jedinice. Prema nezvani~nim informacijama, dio kriminalne organizacije bio je i jedan policijski slu`benik. Uhap{eni }e danas odgovarati pred istra`nim sudijom, gdje }e se izjasniti o krivici.

Dogovor nakon izbora

Da~i}eva }e koalicija, prema postignutom dogovoru, podr`ati Tadi}a u drugom krugu predsjedni~kih izbora 20. maja, a Tadi} za beogradske medije ka`e kako }e sve druge teme biti dogovorene po zavr{etku tih izbora. Koalicija oko Tadi}evog DS-a i koalicija oko Da~i}evog SPS-a bili su glavni partneri i u dosada{njoj vlasti formiranoj nakon pro{lih parlamentarnih izbora, odr`anih u maju 2008. Kako pi{u beogradski mediji, demokrati i socijalisti o formiranju nove vlade prvo }e razgovarati s koalicijom Preokret, koju predvodi Liberalno-demokratska partija (LDP) ^edomira Jovanovi}a, a iz Ujedinjenih regiona Srbije (URS) Mla|ana Dinki}a ve} im je poru~eno da na zastupnike URS-a ne ra~unaju. Prema kona~nim rezultatima srbi jan skih par la men tar nih izbora, koalicija oko opozicione Srpske napredne stranke (SNS) Tomislava Nikoli}a osvojila je 73 zastupni~ka mandata, dok je koalicija oko Tadi}evog DS-a dobila 67 mandata, a koalicija oko Da~i}evog SPS-a 44 mandata, a slijedi Demokratska stranka Srbije (DSS) Vojislava Ko{tunice s osvojenim 21 mandatom.

Tadi}: Korak prema stabilnosti

MUP pokrenuo istragu

Ministar unutra{njih poslova Srbije Ivica Da~i} potvrdio je ju~er da je u MUP stigao zahtjev dr`avnog tu`ila{tva za prikupljanje potrebnih obavje{tenja o navodima u vezi sa porijeklom i autenti~no{}u izbornih listi}a iz kontejnera, koje je u ~etvrtak pokazao lider naprednjaka Tomislav Nikoli} kao dokaz izborne kra|e. SNS je podnio krivi~ne prijave protiv NN lica zbog izborne kra|e, za koju optu`uju Demokratsku stranku Borisa Tadi}a. S druge strane, visoki funkcioner DS-a Oliver Duli} je preko svog naloga na dru{tvenoj mre`i Tviter izjavio da je vre}u s listi}ima ukrao ~lan SNS-a u Zaje~aru i dopremio je u Beograd. Republi~ka izborna komisija (RIK) saop{tila je ju~er da je predsjedni~ki kandidat Tomislav Nikoli} iznio vrlo ozbiljne optu`be na rad ovog tijela u provo|enju izbora i ocijenila da ovakve izjave predstavljaju ozbiljno ugro`avanje izbornog procesa. Nikoli} i zamjenik SNS-a Aleksandar Vu~i} su optu`ili vlast da je u bira~ki spisak dopisala 500.000 nepostoje}ih i mrtvih. najmanje 126 zastupnika. Tadi} i Da~i} sa svojim koalicijama i Preokretom ve} bi imali 130, a s URS-om 146. Uz to je mogu}e da bi im se priklju~ilo i pet zas-

tupnika Saveza vojvo|anskih Ma|ara (SVM) I{tvana Pastora, kao i ~etvorica zastupnika drugih manjinskih stranaka.

Vladika Jovan kriv za utaju poreza

Sud u Velesu proglasio je ju~er u ponovljenom postupku krivim vladiku Ohridske arhiepiskopije SPC-a Jovana (Vrani{kovskog) zbog utaje poreza. On je 2009. u odsustvu osu|en na dvije i po godine zatvora. Vrani{kovski je osu|en na dvije i po godine zatvora zbog pronevjere 250.000 eura, dok je bio vladika nepriznate Makedonske pravoslavne crkve (MPC), koja ga je ra{~inila, a Srpska pravoslavna crkva (SPC) imenovala za poglavara Ohridske arhiepiskopije i mitropolita skopskog. Ponovljeno su|enje je do danas vi{e puta odlagano zbog njegovog lo{eg zdravstvenog stanja. Vrani{kovski je uhap{en 12. decembra 2011. na grani~nom prelazu Med`itlija, pri poku{aju ulaska iz Gr~ke u Makedoniju i od tada se nalazi u zatvoru Idrizovo kod Skoplja.

Manjinske liste
Tadi} je, po podacima izbornog povjerenstva, na predsjedni~kim izborima osvojio 25,31 posto glasova, dok je Nikoli} osvojio 25,02, te }e se njih dvojica za podr{ku bira~a boriti u drugom krugu predsjedni~kih izbora. Od manjinskih lista u Parlamentu }e biti Savez vojvo|anskih Ma|ara (SVM) I{tvana Pastora s pet zastupni~kih mandata, Stranka demokratske akcije Sand`aka - dr. Sulejman Ugljanin s dva mandata i s po jednim mandatom lista Sve zajedno, lista Nijedan od ponu|enih odgovora te Koalicija Albanaca pre{evske doline.

Koalicija Preokret dobila je 19 mandata, a URS 16 mandata. Srbijanski parlament ~ini 250 zastupnika, a za formiranje parlamentarne ve}ine potrebno je

Nekoliko hiljada Albanaca na protestima u Skoplju

Kamenovana zgrada Vlade

Protesti odr`ani u nekoliko makedonskih gradova zbog policijske akcije Monstrum u kojoj je zbog ubistva pet osoba uhap{eno 20 radikalnih islamista
U nekoliko makedonskih gradova odr`an je protest Albanaca zbog policijske akcije Monstrum. U Skoplju su kamenicama razbijeni prozori na zgradi Vlade, a demonstranti su poku{ali i da u|u u zgradu, ali ih je policija sprije~ila. Ubrzo nakon toga protest je zavr{en. U Skoplju se okupilo nekoliko hiljada ljudi, a protest je po~eo poslije tradicionalne molitve petkom u d`amijama. Demonstranti, koji protestuju zbog hap{enja 20 radikalnih islamista osumnji~enih za peterostruko ubistvo pro{log mjeseca, oti{li su do zgrade suda, a zatim i pred zgradu Vlade. Kako javljaju lokalni mediji, na protestu u makedonskoj prijestolnici bili su uglavnom mladi ljudi. Kamenicama je demolirana i jedna autobuska stanica, a makedonski Kurir javlja i da je bilo poku{aja napada na jednu novinarsku ekipu. Okupljeni su uzvikivali: Mi nismo teroristi, mi smo Muslimani U^K Velika Alba, , nija a nosili su transparente: Muslimani ni, su teroristi Pri{tina, Tirana - etni~ka Alba, nijaTako|er, bilo je i transparenata protiv ma. kedonske Vlade i premijera Nikole Gruevskog, koga nazivaju teroristom i ~etnikom dok su policajcima dobacivali ubice, ubice Na . transparentima koje su nosili pi{e i da su za peterostruko ubistvo krivi Srbi i Makedonci Poziv na proteste do{ao je putem dru{tve. nih mre`a u Makedoniji. Me|utim, na istim dru{tvenim mre`ama pojavili su se i pozivi Makedonaca na kontraprotest koji bi trebao da se odr`i danas ispred zgrade Vlade u Skoplju. Organizator tog protesta nije poznat, ali se kao cilj navodi spre~avanje {irenja radikalnog islama u Makedoniji. Zbog pozivanja na nasilne proteste, direkcija za za{titu li~nih podataka Makedonije saop{tila je ju~er da }e, u skladu s nadle`nostima, brisati la`ne profile pojedinaca i grupa sa Facebooka i podnositi krivi~ne i prekr{ajne prijave zbog zloupotrebe li~nih podataka.

Okupljeni uzvikivali: Muslimani nisu teroristi, Pri{tina, Tirana - etni~ka Albanija...

14

SVIJET

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SAN U NOVOM RUHU

Zapovjednik ameri~ke vojske naredio istragu

Dempsey: Kurs bio potpuno neobjektivan i protiv na{ih vrijednosti

Vojni kurs protiv

muslimana
Na koled`u Zdru`enog {taba, u ameri~koj saveznoj dr`avi Vird`iniji, predlagani su eventualni nuklearni napadi na svete muslimanske gradove kao {to je Meka
Vode}i zapovjednik ameri~ke vojske osu dio je kurs ko ji se po ha|ao na ameri~kom vojnom koled`u na kojem se propagirao totalni rat protiv muslimana. Na~elnik Zdru`enog {taba ameri~ke vojske, general Martin Dempsey, izjavio je ju~er da je kurs bio potpuno neobjektivan i protiv na{ih vrijednosti preno, si Fena.

Zadr`ao posao
Uz pri~e s naslovnice San jo{ donosi Na kursu, na kojem se dobrovoljno prijavljivalo, na koled`u Zdru`enog {taba u ameri~koj saveznoj dr`avi Vird`iniji, predlagani su eventualni nuklearni napadi na svete muslimanske gradove kao {to je Meka. Kurs je ukinut u aprilu. Dempsey je naredio istragu kada je kurs ukinut u aprilu nakon {to se jedan od studenata usprotivio njegovom nastavnom programu. Oficiru koji je bio nadle`an za kurs, potpukovniku Matthewu Dooleyu, zabranjeno je da propagira njegov nastavni program ali je zadr`ao posao na koled`u u gradu Norfolku. Pentagon je tako|er potvrdio da je nastavni materijal s kursa, prona|en na

Ni na nebu ni na zemlji; BiH nema protivgradnu za{titu

jednoj internetskoj stranici, autenti~an. - Sada nam mora biti jasno da ne postoji ne{to {to bismo mogli nazvati umjerenim islamom. SAD zato sada moraju jasno pokazati svoje namjere. Ta barbarska ideologija vi{e se ne}e tolerisati. Islam se mora promijeniti ili }e se dovesti do samouni{tenja, kazao je potpukovnik Dooley tokom predavanja koje je odr`ao u julu pro{le godine i dodao da me|unarodni sporazumi koji {tite civile u oru`anim sukobima, kao {to je @enevska konvencija, vi{e nisu bitni. - To ostavlja otvorenom opciju, rekao je on, da historijski presedani Dresdena, Tokija, Hiroshime, Nagasakija budu nastavljeni i dovedu do uni{tenja Meke i Medine.

Rakete ne}e razbijati oblake, seljacima ostaju ki{ne molitve

Dr`avna imovina na Vla{i}u

Izvje{taj do kraja mjeseca

Pentagon se nada da }e izvje{taj o vojnom kursu biti zavr{en do kraja mjeseca, javlja BBC. Ono {to je za~u|uju}e, ka`e dopisnik BBC-a, da su brojni zapovjednici, kapetani i pukovnici morali pro}i kurs, ali nisu osjetili potrebu da ka`u u javnosti da se ne{to prili~no ~udno de{ava u ameri~koj vojsci.

Muharem Cero: ^uvam ovce i pravim sir

BH. kantautor pi{e za Olivera Dragojevi}a

Su|enje u Norve{koj

Nakon {to me o`arila kopriva, rekao sam; Sve }e ovo jednom pro}i!
Medalje ili zdravlje;

Breivika ga|ali cipelom

Brat jedne od `rtava masakra na otoku Utoyi bacio je ju~er cipelu na Andersa Behringa Breivika u sudnici u Oslu i vikao na njega: Ti si ubica, idi u pakao . Nakon incidenta, uslijedili su aplauzi i uzvici bravo u sali sudnice, {to je dovelo do privremenog prekida 17. dana su|enja. Brata 69-godi{nje osobe koju je ubio Breivik 22. jula pro{le godine u svom suludom napadu, brzo je savladala slu`ba reda i prate}i ga odvela prema izlazu dok je on na engleskom i dalje vikao: Neka ide u pakao . Ovo je prvi ozbiljni incident od po~etka procesa ekstremnom desni~aru 16. aprila, kojem se sudi za pucnjavu na otoku Utoyi, u Omladinskom kampu Laburisti~ke partije, kao i za bomba{ki napad na sjedi{te norve{ke vlade, u kojem je ubijeno 77 osoba. Cipela nije pogodila Breivika, ali jeste njegovu advokaticu Vubeke Hein Baera,

Ko sporta{ima daje anabolike?

@enska kolumna: Dina vam pri~a

Iz zemlje pod oblake

Poznati kuhaju za vas - Enes Begovi}

Cipela pogodila Breivikovog advokata

Viso~ko meso i ~orbe su moja hrana

koja je sjedila izme|u optu`enog i publike u sudnici. - Na svu sre}u, ovo je bila samo cipela, kazala je Hein Baera. Breivik je priznao da je 22. jula ubio 77 ljudi, ali norve{ki ultradesni~ar, me|utim, ne `eli da snosi krivi~nu odgovornost za ubistva, za koja i sam ka`e da su bila okrutna, ali i neophodna kako bi spasio zemlju od muslimanske invazije .

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012.

SVIJET
VIJESTI

15

Protesti u vi{e sirijskih gradova

Asad opet puca

na demonstrante
[ef sirijske opozicije optu`io je ju~er u Tokiju sirijski re`im da poku{ava da "ubije mirovni plan", koji je predlo`io Kofi Annan, pribjegavanjem terorizmu
Protesti protiv re`ima sirijskog predsjednika Ba{ara alAsada odr`avali su se ju~er u vi{e sirijskih gradova, usprkos tome {to ih nadgleda veliki broj vojnika, koji su otvorili vatru i ranili desetine demonstranata, priop}io je Sirijski opservatorij za ljudska prava sa sjedi{tem u Velikoj Britaniji.

Ne prestaje pobuna u Moskvi

Vi{e od 200 aktivista zauzelo je ju~er trg u centru Moskve u znak protesta protiv novoizabranog predsjednika Vladimira Putina i hap{enja lidera opozicije. Ju~er su aktivisti dijelili bijele vrpce, simbol protesta, i zauzeli su trg na centralnom bulevaru, javio je AP. Uli~ni protesti su izbili u nedjelju u Moskvi, dan prije Putinove inauguracije. Vi{e od 400 osoba je uhap{eno nakon {to je ranije odobreno okupljanje preraslo u sukobe izme|u demonstranata i policije. Aktivisti su izvodili "flash mobove" {irom grada od ponedjeljka, a no}i provodili na ulicama. Dvojica najistaknutijih lidera opozicije su uhap{eni u srijedu jer su ignorirali zapovijedi policijskih slu`benika. Ovi protesti su uspore|eni s pokretom Okupirajmo Wall Street. ^etvrtak nave~er je bila prva no} u kojoj nijedan aktivist nije uhap{en.

[ta ~ekate?
Protivre`imski aktivisti posebno su pozvali stanovnike Damaska da do|u na proteste kako bi se pobunili protiv re`ima, kako ka`u, ubica, dan nakon dva napada u prijestolnici u ko-

Protesti zbog re`ima dan nakon masakra u Damasku

26 stranih terorista

Stalni predstavnik Sirije pri UN-u Ba {ar D`a fa ri uputio je generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-moonu i ameri~kom predstavniku pri UN-u Susan Rice listu sa imenima 26 stranih terorista koji su poslati u Siriju da po~ine napade, navodi se u saop{tenju objavljenom na internet-sajtu me|unarodne organizacije. Izme|u ostalog, pismo sadr`i vi{e dokumenta o prirodi teroristi~kih aktivnosti, precizira se u saop{tenju. D`afari navodi da se na listi nalaze Francuzi, Belgijanci i Britanci.

jima je poginulo 55 ljudi, a vi{e od 300 je ranjeno. U tradicionalno Asadu nesklonoj ~etvrti Tadamon vojska je pucala na demonstrante i ranila petero. "Re`im ne oklijeva da ubija narod kako bi postigao svoj cilj... [to ~ekate? On ne oklijeva uni{tavati Damask", objavljeno je na Facebooku. Vladine snage razmje{tene su u velikom broju u vi{e sirijskih gradova, a posebno pokraj d`amija gdje vjernici ve} tradicionalno svakog petka odr`avaju proteste od po~etka pobune u martu 2011. [ef sirijske opozicije optu`io je ju~er u Tokiju sirijski re`im da poku{ava da "ubije mirovni plan" koji je predlo`io Kofi Annan, pribjegavanjem terorizmu, dan nakon dva atentata u Damasku.

- Re`im sada poku{ava da ubije Ananov plan novom tehnikom, a to je terorizam, izjavio je na pres-konferenciji {ef Sirijskog nacionalnog vije}a Burhan Ghaliun. On je kritizirao re`im predsjednika Ba{ara al-Asada da "koristi taktiku eksplozija u gradovima kako bi upla{io stanovni{tvo". Re`im i pobunjenici odbijaju odgovornost za napad koji je pove}ao strahove od gra|anskog rata u zemlji, gdje se prekid vatre stalno kr{i od njegovog stupanja na snagu 12. aprila. - Danas je Annanov plan u krizi. Ako ga sirijski re`im i dalje ne bude po{tovao, ako i dalje bude pribjegavao terorizmu i bombama, plan }e umrijeti, istakao je Ghaliun. [ef Sirijskog nacionalnog vije-

}a pozvao je me|unarodnu zajednicu da ne popu{ta s pritiscima na Damask. - Ako me|unarodna zajednica `eli spasiti Annanov plan, mora odmah po~eti. Oni koji poku{avaju ubiti plan, trebalo bi da budu pozvani na odgovornost, rekao je on.

U po`aru poginulo petero djece

U Darbyu, u Velikoj Britaniji, petero djece je poginulo ju~er ujutro u po`aru u ku}i, a {esto se nalazi u bolnici. Majku je policija privela i sumnji~e je za ubistvo, prenosi The Sun. Iako se na mjestu tragedije u pet minuta pojavilo 30-ak vatrogasaca, za petero od {estero djece nije bilo spasa. Vatrogasci vjeruju kako se po`ar {irio od prizemlja prema gore. - Policija potvr|uje kako je petero djece poginulo u po`aru na Victory Roadu, izjavio je glasnogovornik lokalne policije. [esto dijete u dobi od 13 godina preba~eno je u bolnicu i pru`a mu se lijekarska pomo}. Dvoje odraslih, koji su se nalazili u ku}i, nisu povrije|eni. Jedna od to dvoje je i majka djece. Istraga je u toku.

Osuda VSUN-a
Vije}e sigurnosti UN-a o{tro je osudilo teroristi~ke napade u Siriji i pozvalo sve strane uklju~ene u sukob da prekinu sva oru`ana nasilja i po{tuju mirovni plan UN-a. Oko 12.000 osoba, uglavnom civila, ubijeno je u Siriji od po~etka antire`imske pobune polovinom marta pro{le godine, procjenjuje sirijska organizacija za ljudska prava.

Ukrajinsko tu`ila{tvo

Timo{enko }e se suditi i za ubistvo

Optu`nica za umije{anost u ubistvo Jevgena [}erbana 1996. bit }e podignuta u naredne dvije sedmice
Ukrajinsko tu`ila{tvo podnijet }e optu`nicu za ubistvo protiv biv{e premijerke Julije Timo{enko u naredne dvije sedmice, rekao je zamjenik dr`avnog tu`ioca Renat Kuzmin. Kuzmin je u intervju za Euraktiv u Bruxellesu rekao da }e optu`nica biti podnijeta za ubistvo Jevgena [}erbana 1996. godine, koji je tada bio poslanik i jedan od najbogatijih ljudi u Ukrajini. [}erban i njegova supruga ubijeni su na aerodromu u Donjecku, a napada~i su bili u policijskim uniformama. Prema rije~ima zamjenika tu`ioca, ubice su priznale da su za to naru~eno ubistvo dobile milion dolara sa ra~una koji se dovodi u vezu sa Julijom Timo{enko i Pavlom Lazarenkom. nansiranje ubistva. Posao koji je do sada ura|en ve} je dao rezultate, izjavio je Kuzmin. On je, tako|er, optu`io Timo{enko da je zloupotrijebila pravnu proceduru zahtjevom za lije~enje u bolnici i ukazao da se 150 `ena koje su u istom zatvoru u kojem i biv{a premijerka, u Harkovu, razboljelo od iste bolesti i da su mnogi slu~ajevi te`i od njenog. Podsjetio je da o zdravstvenom stanju biv{e premijerke vode ra~una i njema~ki ljekari, kao i da je tokom boravka u zatvoru pregledana 266 puta. Timo{enko (51) tvrdi da je `rtva politi~ke osvete svog protivnika, ukrajinskog predsjednika Viktora Janukovi~a, koji ju je pobijedio na predsjedni~kim izborima 2010.

UN: Hiljade ljudi u tajnim zatvorima

U zatvorima koje dr`e libijske milicije i dalje se nalazi oko 4.000 ljudi, a mnogi od njih izlo`eni su tor turi, izjavio je {ef misije Ujedinjenih nacija (UN) u Libiji Ijan Mar tin. Mar tin je dodao da je u zemlji postignut dobar napredak u pravcu odr`avanja prvih slobodnih demokratskih izbora, ali da je postojanje tajnih zatvora jedna od "ozbiljnih prepreka" za uspostavljanje vladavine zakona, prenio je AFP. - Nastavljaju se i slu~ajevi tor ture i maltretiranja zatvorenika. Rje{avanje tog problema trebalo bi da bude prioritet libijske vlade, rekao je Mar tin u Vije}u sigurnosti UN-a. Vladaju}e Nacionalno prelazno vije}e obe}alo je da }e u junu odr`ati izbore za skup{tinu od 200 poslanika.

Timo{enko tvrdi da je `rtva politi~ke osvete Janukovi~a

Lazarenko je biv{i premijer i politi~ki mentor Julije Timo{enko. U vrijeme ubistva on je bio predsjednik privatne ukrajinske energetske kompanije koja se bavila uvozom gasa iz Rusije. Osu|en je

za pranje novca i izdr`ava kaznu zatvora u SAD-u. - Tu`ila{tvo danas istra`uje taj slu~aj i provjerava ~injenice koje ukazuju na umije{anost Timo{enko i Lazarenka u organiziranje i fi-

16

BIZNIS I EKONOMIJA

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Gora`de

Lukavac: Kako za{tititi doma}u proizvodnju?

Uvozimo korov koji

uni{tava na{u zemlju
Prevent grupacija u Bosni i Hercegovini u petak sve~ano otvara novi proizvodni pogon u industrijskoj zoni Vitkovi}i u Gora`du. Nova investicija }e znatno doprinijeti razvoju isto~ne Bosne, kroz direktno otvaranje 740 novih radnih mjesta i prijeko potrebni ekonomski poticaj. Prevent grupaciju ~ini sedam firmi ~lanica sa oko pet hiljada zaposlenika. Svi zaposlenici }e do}i u Gora`de 18. maja, kada je

Prevent otvara novu fabriku

U~esnici okruglog stola u Lukavcu donijeli su zaklju~ke koje }e proslijediti Vladi kako bi se za{titila doma}a proizvodnja
Drugog dana Me|unarodnog saj ma tu ri zma List, ko ji se odr`ava u Lukavcu, najvi{e pa`nje je privukao okrugli sto o temo: Kako i za{to za{tititi doma}u proizvodnju piva, vode i bezalkoholnih pi}a. Okrugli sto je organizovala Vanjskotrgovinska komora BiH, zajedno sa Ministarstvom trgovine, turizma i saobra}aja Tuzlanskog kantona, PPDIVUT om i sajmom List.

predvi|en bogat program za zaposlenike koji uklju~uje turnir u malom nogometu. Prevent grupacija posluje u Bosni i Hercegovini od 1999. godine i otvara jedno novo radno mjesto svaki dan. Zajedno sa ASA grupacijom, najzna~ajniji je privatni poslovni sistem u Bosni i Hercegovini i me|u vode}ima u regiji. Lider je u automobilskoj industriji i vode}i bh. izvoznik, saop}io je Prevent.

Inspekcija
Drago nam je {to smo u Vanjskotrgovinskoj komori dobili ~ovjeka po imenu Bruno Boji}, koji se stvarno zalaga`e za o~uvanje doma}e proizvodnje. Mislim da }emo s njim uspjeti, kako bismo sa Vladom napravili dobre dogovore da sa~uvamo, koliko se mo`e sa~uvati, doma}u proizvodnju kazao je Fahrudin ^utuna, sekretar sindikalne Koordinacije u grupacijama Klas, Sarajevska pivara i MIMS. Prema njegovim rije~ima, pored pivarske, u na{oj zemlji je ugro`ena i prehrambena industrija. Zbog toga, na sajmu u Lukavcu, u~esnici okruglog stola su donijeli zaklju~ke koje }e predstaviti Vladi. Jedan od zaklju~aka je da inspekcije vi{e rade. Po svoj prilici, ako se inspekcije usredoto~e na jednu stvar pa je rje{avaju mjesec, onda }e posti}i neke rezulate. Koliko sam ~uo iz izlaganja, preoptere}eni su. Ali ako uzmu mlinsko-pekarsku industriju, pivsku i da se njom bave 10 ili 15 dana, onda }e posti}i neki rezultat kazao je ^utuna. On je naveo da gra|ani na{e
Ugro`ene prehrambena i pivarska industrija

Austrotherm preuzeo
fabriku stiropora u [amcu
Lider u proizvodnji termoizolacionih materijala na tr`i{tu Bosne i Hercegovine, kompanija Austrotherm BH d.o.o, ovih dana obilje`ava petu godi{njicu otkako postoji i uspje{no posluje u na{oj zemlji. Dodatni razlog za slavlje Austrotherma BH je preuzimanje vlasni{tva nad fabrikom stiropora u [amcu koja sada, nakon fabrike u Biha}u, postaje njihova druga fabrika na teritoriji BiH, saop}eno je iz ove kompanije. Kompanija se u po~etku bavila kupovinom visokokvalitetnih termoizolacionih materijala od sestrinskih kompanija u Austriji i Srbiji, njihovim uvozom i prodajom na tr`i{tu BiH. Uspje{ni po~etni poslovni koraci kompanije na ovda{njem tr`i{tu naveli su rukovodstvo koncerna u Austriji da u jesen 2007. donese odluku da se u Biha}u izgradi najmodernija fabrika za proizvodnju termoizolacionih sti-

ma}e proizvodnje na dr`avnom nivou, kazao je Adnan Imerovi}, direktor Pivare Tuzla, pivari }e nastaviti borbu i na kantonalnom nivou. Tra`it }e, prije svega, da se zakoni, koji ve} postoje, ispo{tuju.

Pravilnici
Imamo situaciju, da po pravilniku, svako pivo koje ima ispod tri posto alkohola, mora se deklarisati kao lako pivo. Zna~i, sutra ujutro, inspekcija bi trebala sve radler pivo, osim na{eg i ~ini mi se jo{ jednog, da povu~e sa tr`i{ta. Mi to apelujemo kazao je Imerovi}. , On je naglasio da je na osnovu analize uvoznih piva, koje je radio Zavod za javno zdravstvo, ustanovljeno da karlova~ko pivo i pan pivo kvalitetom ne odgovaraju onome {to je napisano na deklaraciji. Na deklaraciji pi{e da pan pivo ima pet posto alkohola, a ono ustvari ima 4,3 posto. Zna~i, poku{avamo javnosti re}i da dobro gleda {ta jede i {ta pije kazao je Imerovi}. ,
S. K.

ropornih plo~a. - Kvalitetna termoizolacija doprinosi znatnom smanjenju tro{kova grijanja u zimskim, odnosno tro{kova hla|enja u ljetnim periodima. Potencijal ovog tr`i{ta je i prethodnih godina bio veliki, a ~ini nam se da }e on ubudu}e biti jo{ ve}i, jer naj{iri slojevi dru{tva sve vi{e shvataju koliko je u{teda energije, a samim tim i energetskih tro{kova, bitna u vremenima kada energetski izvori u svijetu sve vi{e presu{uju i kad ih je iz godine u godinu sve manje, kazao je generalni direktor Austrotherm BH Slavi{a Gaji}.

Imerovi}: Gra|ani trebaju znati {ta jedu i piju

zemlje nisu dovoljno educirani o kvalitetu doma}ih proizvoda, te se zbog toga ~esto uvoze i kupuju proizvodi sumnjivog porijekla. Svijest gra|ana nije u dovoljnoj mjeri jaka da znaju ako tro{e svoj doma}i proizvod, ~uvaju svoje radno mjesto, svoju dr`avu, svoju porodicuMi uvozimo otrovnu robu. To je korov koji uni{tava na{u dr`avu kazao je on. Pored borbe za o~uvanje do-

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE

Kursna - te~ajna lista - broj 091 - 12. 5. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU 978 EUR 1 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.515058 Kanada 124 CAD 1 1.501070 Hrvatska 191 HRK 100 26.003178 Ceska R 203 CZK 1 0.077255 Danska 208 DKK 1 0.262456 Maarska 348 HUF 100 0.672970 Japan 392 JPY 100 1.885331 Litvanija 440 LTL 1 0.565032 Norveska 578 NOK 1 0.257329 Svedska 752 SEK 1 0.217157 Svicarska 756 CHF 1 1.624159 Turska 949 TRY 1 0.843286 V.Britanija 826 GBP 1 2.428657 SAD 840 USD 1 1.507217 Rusija 643 RUB 1 0.050007 Kina 156 CNY 1 0.238848 Srbija 941 RSD 100 1.738187 SDR (Special Drawing Rights) na dan 10. 05. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 10. 05. 2012 =

1.955830 1.518855 1.504832 26.068349 0.077449 0.263114 0.674657 1.890056 0.566448 0.257974 0.217701 1.628230 0.845399 2.434744 1.510994 0.050132 0.239447 1.742543 USD BAM

1.955830 1.522652 1.508594 26.133520 0.077643 0.263772 0.676344 1.894781 0.567864 0.258619 0.218245 1.632301 0.847513 2.440831 1.514771 0.050257 0.240046 1.746899 1.53819 2.321140

Predstavljena ekonomska slika BiH

Radionica u Oxfordu
Na fakultetu St. Anthonys, Univerzitet u Oxfordu, 11. maja je odr`ana radionica pod nazivom Uticaj krize eura i mogu}nosti ulaganja u Bosnu i Hercegovinu, saop}ila je Centralna banka BiH. Na radionici su razmatrana pitanja vezana za ekonomiju BiH te su prezentovane mogu}nosti za ulaganja, a sadr`aj je podijeljen na ~etiri sesije: Polo`aj BiH u procesu pristupa EU i regionalnoj saradnji, Uticaj krize eura na finansijsku stabilnost u BiH i regiji, BiH i regionalna saradnja: potencijali za novi razvojni program i Regionalna saradnja monetarnih vlasti. Skupu su prisustvovali predstavnici CBBiH predvo|eni guvernerom Kemalom Kozari}em, neka od najve}ih imena makroekonomske politike iz univerzitetskog svijeta, direktor Odjeljenja za istra`ivanja u Centralnoj banci Albanije Altin Tanku, ~etiri biv{a, te tri sada{nja guvernera centralnih banaka iz regije: Dejan [o{ki} (Narodna ban ka Srbi je), Ra do je @u gi} (Centralna banka Crne Gore), Dimitar Bogov (Narodna banka Makedonije). Nakon uvodnih napomena Othona Anastakisa i Fikreta ^au{evi}a, radionicu je uvodnim govorom otvorio ambasador BiH u Ujedinjenom Kraljevstvu V. Britanije i S. Irske, Mustafa Mujezinovi}. Ambasador Mujezinovi} je istakao kako je ovaj doga|aj izuzetno zna~ajan jer nudi druga~iju, mnogo pozitivniju sliku BiH od one koja prevladava u medijima. Na radionici su izneseni detalji koji se ~esto ne nalaze u izvje{tajima o BiH, oni koji govore o velikim kapacitetima i potencijalima, povoljnoj geostrate{koj poziciji, sposobnim radnicima, i naporima koji se ~ine kako bi se popravilo ukupno stanje u zemlji, saop}eno je iz CBBiH.

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012.

BIZNIS/BERZE
1.491,22
821,70
Dioni~ko dru{tvo

17

Sastanak ~elnika EPBiH i sindikata rudara

BIFX

[trajka ne}e biti

Rudari zadovoljni nivoom investicija, ali nisu zadovoljni dinamikom njihove realizacije koju najvi{e ko~i Zakon o javnim nabavkama

754,14 1.778,47
Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice)

SASX-10 FIRS

897,79 797,12
Vrijednost (KM) Broj transakcija

SASX-30

BIRS

ERS10

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 11. maj/svibanj 2012.

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. D PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo 19,50 3,74 46,32 0,00 2,75 0,33 19,50 3,74 47,00 19,49 3,74 46,16 5.247 100 73 102.315,00 374,00 3.381,54 14 1 3 30,50 0,00 30,50 30,50 407.345 124.240,22 1 10,00 0,00 10,00 10,00 560 5.600,00 3

SASE: Svi emitenti u plusu

Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan promet od 235.910,76 KM. Promet na kotaciji iznosio je 129.840,22 KM. Na kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 5.600,00 KM, promet je ostvaren dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo. Kurs ovog emitenta je iznosio 10,00 KM. Na kotaciji fondova nije bilo zaklju~enih transakcija. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 124.240,22 KM. Promet na primarnom slobodnom tr`i{tu iznosio je 106.070,54 KM. Najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH Telecoma d.d. Sarajevo u iznosu od 102.315,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 19,50 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu i na tr`i{tu za emitente u ste~aju nije bilo zaklju~enih transakcija.

Rudari tra`e bolju opremu

^elnici sindikata sedam rudnika u sastavu Koncerna Elektroprivrede BiH odr`ali su ju~er u Sarajevu sastanak sa generalnim direktorom EPBiH Elvedinom Grabovicom. Na sastanku je, kako nam je re~eno, bilo rije~i i pove}anju toplog obroka, isplati regresa, pove}anju plata rudarima, investicijama o boljoj za{titi na radu. Grabovica nam je nakon sastanka kazao da su rudari zadovoljni nivoom investicija, ali nisu zadovoljni dinamikom njihove realizacije koju najvi{e ko~i Zakon o javnim nabavkama.

kovati dok se njihovi zahtjevi ne ispune. Me|utim, Grabovica nam je nakon sastanka rekao da nema razloga za ne~im takvim, ali i sindikalci su optimisti~ni nakon ovog sastanka, tako da {trajka ne}e biti. "Bili bismo najsretniji kada bismo sve probleme mogli rije{iti za jedan dan, naravno, to je nemogu}e", kazao nam je Mehmed Oru~, predsjednik Sindikata Rudnika mrkog uglja Zenica.

Problemi rije{eni
Iako svi problemi nisu rije{eni, dio njih jeste ili je rje{avanje po~elo. Tako je ju~er dogovoreno da se i u rudnicima koji ranije nisu po{tovali odluku o izjedna~avanju toplog obroka sa onim koji imaju radnici Elektroprivrede BiH, ova odluka po~ne provoditi. Svi rudari u okviru Koncerna }e u tom slu~aju imati topli obrok 15 KM dnevno. Tako|er, dogovoreno je da }e EPBiH najkasnije do 30. juna izdati nalog o isplati regresa u rudnicima koji }e biti jednak regresu u EPBiH, odnosno 907 KM. Jo{ je dogovreno da se u narednih 15 dana uradi pravilnik o pove}anju plata. Rudari su, kako je Oru~ kazao, posebno insistirali na podizanju nivoa sigurnosti na radu, odnosno modernizaciji opreme. Sigurnost rudara posljednjih dana je aktuelna tema nakon pogibije rudara u Brezi, a osim toga, danas je i godi{njica tragedije u jami Raspoto~je, Rudnik mrkog uglja Zenica. J. Sa.

Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su dionice emitenta Energoinvest d.d. Sarajevo od 2,75 posto i dostigle su cijenu od 3,74 KM, dok dnevni pad nije registrirao nijedan emitent.

Rudari optimisti~ni
"Prethodna uprava je u posljednjoj godini mandata imala 12 miliona investicija u okviru programa dokapitalizacije rudnika, a nova uprava je u godinu mandata investirala 60 miliona KM, a osim toga, u procesu investiranja je jo{ 70 miliona KM", rekao je Grabovica. On je dodao kako je dogovoreno da treba raditi na racionalizaciji rada u rudnicima kako bi se do{lo do novca koji bi se usmjerio za pove}anje plata rudarima. Tako|er, dogovoreno je da se sigurnost rada u jami podigne na vi{i nivo nabavkom bolje opreme za rad te da rudari i EPBiH zajedno nastupe prema vladi kako bi se prona{la sredstva za revitalizaciju rudnika. Rudari su pro{le sedmice zaprijetili da }e, ukoliko drugog na~ina ne bude, {traj-

Banjalu~ka berza Kursna lista za 11. maj 2012.

Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Boksit a.d. Mili}i Elektrokrajina a.d. Banja Luka Hidroelektrane na Vrbasu a.d. Mrkonji} Grad Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje Krajina GP a.d. Banja Luka RiTE Gacko a.d. Gacko Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 3,05 4,66 9,8 3,6 5,39 5,5 0,99 0,22 2,4 0 -2,71 2,04 3,05 4,66 9,8 3,6 5,39 5,5 3,02 4,66 9,8 3,6 5,38 5,38 1.760 20 145 152 678 7.471 5.366,71 93,20 1.421,00 547,20 3.654,22 41.057,84 0,75 0,301 0,53 0,47 2,95(A) 0,2 1,54 -0,13 0 0,19 0,43 0 -3,85 -0,65 0,75 0,301 0,53 0,47 2,95 0,2 1,55 0,75 0,301 0,53 0,47 2,95 0,2 1,54 1.000 4.000 390 1.012 1.035 1.320 53.548 750,00 1.204,00 206,70 475,64 3.053,25 264,00 82.509,58

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA

MEDICINSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU

O B AV J E [ T AVA
sve zainteresirane da }e: 1. DR. LEJLA BEGOVI] braniti magistarski rad pod naslovom:

KONVENCIONALNI ANTIBIOTSKI TRETMAN U ODNOSU NA OBOSTRANU TONZILEKTOMIJU U PREVENCIJI REKURENTNIH STREPTOKOKNIH FARINGITISA U ODRASLIH PACIJENATA
u petak, 15. juna/lipnja 2012. godine, u 11 sati u Op}oj bolnici "Prim. dr. Abdulah Naka{" (sala do biblioteke II sprat), Kranj~evi}eva 12.

Boska RK a.d. Banja Luka Hotel Bosna a.d. Banjaluka Novi velepromet a.d. Zvornik Nestro Petrol a.d. Banja Luka Rafinerija nafte a.d. Brod Republika Srpska - stara devizna {tednja 1 Republika Srpska - op{te obaveze Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5

0,15 0,3 0,1(A) 0,799 0,07 93,02(A) 40,74 48,21 48,5 48,73 46 45,02

-6,25 0 0 59,8 -7,89 -2,6 -3 -2,94 3,61 0,45 1,61 0,45

0,15 0,3 0,1 0,799 0,07 93,02 40,74 48,21 48,5 49 46 45,8

0,15 0,3 0,1 0,799 0,07 93,02 40,74 48,21 48,5 48,5 46 45

3.626 2.000 1.329 100 50.348 31.281 3.000 5.000 9.832 49.250 15.000 38.434

543,90 600,00 132,90 79,90 3.524,36 5.819,52 1.222,20 2.410,50 4.768,52 23.997,85 6.900,00 17.303,59

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

111,98 2,52

$ 0,67 %

1.583,60 28,66

$ 0,75 %

613,25 585,50

$ 0,69 %

PLIN
Magistarski rad se mo`e pogledati svakim radnim danom od 12 do 14 sati u Biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

SREBRO
$ 1,78 %

KUKURUZ
$ 0,34 %

$ 1,53 %

18

SARAJEVSKA HRONIKA

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Zemljoradni~ka zadruga Ilid`a

Pri kraju sanacija trgovki na Ba{~ar{iji

Kolobara han
ponovo otvoren
Pomo} i borcima i Zadruzi

Obnovu Kolobare pomogli su Op}ina, prijatelji i tada biv{i zaposleni ovog objekta, kazao je Ahatovi} Za sanaciju krovova svih uni{tenih trgovki izdvojeno 93.120 KM
Na Ba{~ar{iji po~etkom marta izbio je veliki po`ar koji jemnoge ljude ostavio bez krova nad glavom, a druge poslao na biro rada. Ipak, trgovke, gdje su pojedine radnje bile uni{tene skoro do temelja, polako vra}aju svoj stari sjaj. Najprije se {pekulisalo da je po`ar izbio u orijentalnom cafeu Damask, no do danas uzrok po`ara nije poznat. Ovaj objekta ujedno je pretrpio najve}u materijalnu {tetu. Dok za Damask jo{ nema jasnih naznaka kada }e ponovo otvoriti svoja vrata, na na{e iznena|enje Kolobara han po~eo je sa radom u novijem i ljep{em izda-

Po~ela sadnja
krompira za invalide
Krompir }e se zasaditi na parceli od 30 duluma u Rakovici, a projekat }e ko{tati oko 17.000 KM
Na lokalitetu Zemljoradni~ke zadruge Ilid`a u Rakovici, ju~er je po~ela sadnja krompira za ilid`anske RVI na povr{ini od 30 duluma. Projekt zajedni~ki finasiraju Op}ina Ilid`a sa 12.000 KM i Ministarstvo za bora~ka pitanja KS-a sa 5.000 KM, dok }e radnici Zadruge obaviti potrebne poljoprivredne radove i na kraju predati invalidima ostvareni rod. - Tro{kove sadnje krompira Op}ina ilid`a }e uplatiti za 20, a Ministarstvo za 10 duluma. Sve ovo }e biti velika podr{ka Zadruzi da uposli svoje radnike, a ujedno i zna~ajna pomo} ratnim vojnim invalidima. Nadamo se da }e i ubudu}e biti ovakvih projekta, jer imamo izuzetno dobru saradnju sa rukovodstvom Op}ine Ilid`a i resornim ministarstvom, kazao je Almir D`ankovi}, direktor Zadruge. mjera gdje se borcima u ruku daje {tap da ulove ribu, a ne riba. Treba ista}i da Ministarstvo priprema zakonski okvir za formiranje bora~kih zadruga koje }e, kao u ovom slu~aju, u svim sferama proizvodnje, poljoprivrede, zanatstva nastaviti upo{ljavnje boraca u saradnji sa njihovim udru`enjima i na~elnicima svih op}ina Kantona, najavio je pomo}nik ministra Osman Smailovi}.

Kolobara u novom izdanju

50 tona
Projektom su posebno zadovoljni krajnji korisnici, Udru`enje ratnih vojnih invalida Ilid`e koje }e za svoje ~lanove na ovaj na~in obezbijediti oko 50 tona krompira. - Na{im socijalno najugro`enijim ~lanovima }emo podijeliti od 50 do 100 kilograma krompira, koji }e bar djelimi~no popraviti njihove skromne bud`ete. Zahvalni smo na velikodu{noj podr{ci Op}ine i Ministarstva. Iako mnogi invalidi nisu sposobni za rad, potrudit }emo se da i mi ne{to doprinesemo na zasa|enim povr{inama i time poka`emo svima da ne ~ekamo samo donacije. Ve} smo u pregovorima za formiranje bora~kih mini-zadruga, kroz koje }emo mo}i realizovati i druge ve}e poljoprivredne projekte, kazao je Esad Dli}, predsjednik Udru`enja ratnih vojnih invalida Ilid`e.
Z. T.

Firma Neimari ima rok za zavr{etak posla do 26. maja

Bora~ke zadruge
- Namjera nam je da i ratne vojne invalide uklju~imo da mogu do}i na parcelu i obra|ivati je, kako bi mogli biti u prirodi i raditi ne{to korisno. Nije nam svejedno kako oni `ive i `elimo im konkretno pomo}i. Na ovaj na~in poma`emo i Zadrugu, jer }e imati sigurnu proizvodnju i poznatog korisnika, naglasio je na~elnik Ilid`e Senaid Memi}. Ministarstvo za bora~ka pitanja }e nastojati intenzivirati rad na ovakvim projektima. - Ovo je jedan od najboljih pri-

nju nego {to je bio do sada. - I sam sam se iznenadio kada sam napokon otvorio svoja vrata mu{terijama, jer nisam vidio ni po~etak ni kraj, ~esto sam se pitao odakle i kako po~eti. Ipak, nakon 56 dana uspjeli smo popra-

viti objekat, odnosno obnoviti ono {to je bilo spaljeno i poru{eno. Popravku Kolobare najprije je pomogla Op}ina Stari Grad, koja je platila promjenu krova, a onda smo uz pomo} radnika, koji su poslije ovog po`ara ostali bez

posla, brzo ra{~istili ru{evine. Bilo je onih koji me nisu ni za {ta ni pitali, ve} su samoinicijativno pomagali ne razmi{ljaju}i o parama koje u tom trenutku nisam imao, objasnio je za Oslobo|enje Adnan Ahatovi}, korisnik prostora Kolobara han. S ciljem pru`anja pomo}i ljudima koji su imali obrt u ovim trgovkama, Op}ina Stari Grad je po odluci Vije}a obezbijedila 93.120 KM za sanaciju krovova svih uni{tenih trgovki. Za ~etiri radnje, u kojima rade pripadnici bora~ke populacije, novac je uplatilo Ministarstvo za bora~ka pitanja KS-a. Sanacija krovova trgovki po~ela je krajem marta i po ugovoru radovi bi trebalo da budu zavr{eni 26. maja. Za poslove je zadu`ena firma Neimari.
M. TATAREVI]

URE\ENS PARK NAI STUPUI

Nove klupe
i pje{a~ka staza

Sanacija zida u Ulici D`eka

Iz gra dnja po tpor nog zida u Ulici D`eka kod bro ja 75, u mje snoj za je dni ca To ka - D`e ka u za vr{noj je fazi. U Slu`bi za komunalne poslove i investicije istakli su da se ra do vi odvijaju po planu, te da je do sada zavr{eno oko 75 posto posla. Novi zid bit }e izgra|en u du`ini od 27 i visini od 3,5 do {est metara. Njegovom izgradnjom bit }e sprije-

~eno obru{avanje stare ku}e i deformacija tla. Projekat sa 59.970 KM finansira Op}ina Stari Grad, a izvo|a~ radova je firma Neimari.

U okviru projekta Ozelenjavanje Ilid`e, koji zajedni~ki provodi ova op}ina i preduze}e Park, ju~er je zavr{eno ure|enje zelene povr{ina na Stupu, u blizini pijace Heco. Projekat je sa 20.000 KM finansirala Op}ina Ilid`a, a radove oko izgradnje pje{a~ke staze, postavljanja klupa i ozelenjavanja obavili su radnici Parka. - Ovo }e sada biti oaza mira i zelenila i lijepo mjesto za odmor gra|ana koji ovdje navrate ili se vra}aju sa pijace. Po{to su prolaznici idu}i kroz ovaj park ve} napravili stazu, odlu~ili smo da isti pravac poplo~amo kamenim plo~ama i cijelom du`inom postavimo klupe, kako se ostatak zelene povr{ine ne bi uni{tavao. To }e nam i ubudu}e biti praksa, pa }emo i druge staze koje su gra|ani napravili morati urediti, kazao je Senaid Memi}, na~elnik Ilid`e. Brigu o ovoj zelenoj povr{ini }e i dalje nastaviti da vodi preduze}e Parka, koje }e na ovom prostoru zasaditi jo{ zelenila i drve}a. - Drago mi je {to Op}ina Ilid`a daje veliki zna~aj ure|enju zelenih povr{ina i nastoji da ih je

Zajedni~ki projekat Parka i Op}ine Ilid`a

{to vi{e na ovom podru~ju. Ovo je samo jedan u nizu projekta koje namjeravamo zajedni~ki realizovati. Ilid`a }e nastaviti svoje dalje urbano i estetsko ure|enje, a u tome }e imati na{u punu podr{ku, naglasio je Mustafa Resi}, direktor Parka. Z. T.

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012. Legalizacija temelja objekta ASA Preventa u Novom Gradu

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

19

Gradnja kompleksa od 20 miliona eura

Novac od rente Op}ina Novi Grad mo`e usmjeriti u obnovu Doma zdravlja na Otoci, napomenuo je ministar Jusi}
Ministar prostornog ure|enja i za{tite okoli{a Kantona Sarajevo Abid Jusi} predlo`io je premijeru Fikretu Musi}u i v.d. na~elniku Novog Grada Aneru [umanu legalizaciju objekta na Otoci, koji je po~ela graditi kompanija ASA Prevent. - U pitanju je investicija od 20 miliona eura i {teta je da to ~eka. Nemamo nijednu gra|evinsku dozvolu za objekte ve}e od pet hiljada kvadrata zadnju godinu, a za ~ije je izdavanje zadu`eno Ministarstvo prostornog ure|enja, ka zao je za Oslo bo|enje Jusi}. Ministar Jusi} je istakao kako su u toku pregovori sa ~elnicima Novog Grada, u kojima im je predlo`io da Op}ina legalizuje sada{nje stanje, nakon ~ega bi Ministarstvo preuzelo izdavanje neophodnih papira. - Potrebno je da Op}ina Novi Grad naplati rentu za gradsko gra|evinsko zemlji{te, a ta sredstva mogu usmjeriti u obnovu Doma zdravlja na Otoci, na kojem su zidovi ve} popucali, napomenuo je Jusi}, te dodao da Op}ina sama i nije mogla iz svog bud`eta izna}i sredstva za ovu namjenu.

276-982

VA@NIJI TELEFONI

Lokacija za jednu od mnogobrojnih investicija ASA Holdinga

PREDSTAVLJANJE Projekat se odnosi na izgradnju stambenog i poslovnog kompleksa, vode}i ra~una o ugodnosti `ivljenja, a ASA }e ga predstaviti na predstoje}em Sarajevo Business Forumu sljede}e sedmice. To je samo jedna od na{ih investicija, ka`e Per{i}
Kao jedan od najve}ih investitora u Bosni i Hercegovini, poslovni sistem koji okuplja firme ~lanice ASA i Prevent grupacija nastavlja da razvija mnogobrojne projekte u zemlji uz zna~ajne investicije, kazali su nam iz ove kompanije. - U vezi sa projektom Agradnje u op}ini Novi Grad, mi radimo sa nadle`nim institucijama u zakonskim okvirima kako bismo napredovali sa njegovom implementacijom. Ovaj projekat se odnosi na izgradnju stambenog i poslovnog kompleksa,

vode}i ra~una o ugodnosti `ivljenja. ASA }e ga predstaviti na predstoje}em Sarajevo Business Forumu sljede}e sedmice. To je samo jedna od na{ih investicija. Sljede}e sedmice, mi }emo promovirati poslovne prilike u is to ~noj Bo sni kroz sve ~a no otvaranje Prevent Gora`de u petak, 18. maja, {to podrazumijeva otvaranje 740 novih radnih mjesta i prijeko potrebni ekonomski poticaj, kazao nam je Vedran Per{i}, rukovodilac korporativnih komunikacija ASA Holdinga.
J. M.

U Op}ini Novo Sarajevo

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

Dodijeljeno 397 stipendija

Kao {to je ve} tradicija u prethodnih pet godina, u Op}ini Novo Sarajevo se dodjeljuju stipendije za u~enike srednjih {kola i studente na Univerzitetu u Sarajevu. Ove godine je uru~eno 397 stipendija i to 193 u~enicima srednjih {kola i 204 stipendije onima koji imaju status redovnog studenta i prebivali{te u op}ini Novo Sarajevo. - Op}ina Novo Sarajevo je, slobodno mo`emo re}i, jedina koja dodjeljuje ovoliki broj stipendija i ponosni smo na to. Pare koje ula`emo u na{e u~enike i studente se uvijek vrate. Stoga se ja ali i ostali uposlenici Op}ine trudimo izdvojiti potrebna sredstva iz bud`eta za dodjelu stipendija, mada nikada ne znamo koliko }e nam novca biti potrebno, naglasio je Ned`ad Kold`o, na~elnik Op}ine Novo Sarajevo. Za dodjelu ovogodi{njih stipendija je izdvojeno oko 360.000 KM iz bud`eta Op}ine, a predvi|eno je i 600.000 za djecu bez oba roditelja i 437.000 KM za talentovanu djecu. - Ova stipendija mi zaista mnogo zna~i, jer zahvaljuju}i njoj mogu sebi da priu{tim potrebni materijal za fakultet, istakao je Nikola Krneta, student Elektrotehni~kog fakulteta. D. I.
ti, Dor tmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14,

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

4 9

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40 i 19.10 Kakanj 15.30

kholm 20.15, Beograd 22.20, Zagreb 22.00

Odlasci:
Beograd/Zagreb 6.30, Vienna 7.30 i 15.05, Banja Luka/Zurich 13.00, Munich 13.10, Istanbul 14.40 i 18.00, Koeln 19.35 i 19.55, Ljubljana 16.00, Stut tgart 17.05, Stockholm 20.55

Dolasci u Sarajevo iz:

Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40,12.50 i 18.52,Kakanj 18.35

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxelles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sa-

AVIONI Dolasci:
Istanbul 9.20 i 13.40, Munich 12.25, Vienna 14.20 i 21.25, Ljubljana 15.20, Koeln 18.55 i 19.15, Zurich/Banja Luka 19.30, Stoc-

15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Prijem za ekipu filma Djeca

Sretno u Cannesu!
Brojni filmski radnici okupili su se ju~er kod federalnog ministra kulture i sporta da bi ispratili Aidu Begi} i ekipu filma Djeca na najpresti`niji filmski festival u svijetu
Kao jedini film iz u`eg regiona, film Djeca Aide Begi}, do`ivje}e svoju svjetsku premijeru u Cannesu, 21. maja u Debussy sali festivalskog centra, centralnom objektu za sve najva`nije doga|aje koji mo`e primiti nevjerovatnih hiljadu gledalaca. Pored ove, planirane su jo{ dvije projekcije, 22. (sala Bazin) i 23. maja (sala Debussy). Povodom ove radosne vijesti za doma}u kinematografiju, ministar kulture i sporta u Vladi Federacije BiH Salmir Kaplan organizovao je prijem za ekipu filma i doma}e filmske radnike. Vlada FBiH je ina~e i najve}i finansijer filma, koji je podr`ala kroz Fonda ci ju za ki ne ma to gra fi ju sa 263.000 KM.

^ekamo sud publike

- Mi smo od po~etka vjerovali u Aidu i ponosni smo {to smo podr`ali ovaj projekt koji jasno dokazuje kontinuitet kvaliteta na{e kinematografije. Koliki kvalitet nosi na{a kinematografija, dovoljno govori podatak da imamo stopostotan u~inak, jer je jedini film koji je snimljen pro{le godine zavr{io na najpresti`nijem filmskom festivalu na svijetu. Ovo je najmanje {to smo mogli u~initi da zahvalimo ekipi filma,

Sa ju~era{njeg prijema za ekipu filma i doma}e filmske radnike

Foto: [. SULTANOVI]

kao i svim filmskim radnicima u na{oj zemlji, rekao je za Oslobo|enje ministar Kaplan. Film Djeca koji je snimljen , pod radnim naslovom Mamac , donosi borbu brata i sestre sa `ivotom u jednom od sarajevskih predgra|a, u dr`avi koja nikako da iza|e iz tranzicije. Pri~a koja mo-

`e biti primijenjena bilo gdje u svijetu koji pati pod recesijom. I dok film pro`ivljava posljednja postprodukcijska bru{enja pred premijeru, Aida Begi} ne krije svoje zadovoljstvo krajnjim ishodom. - Meni je zaista bitno da na kraju, kada snimanje stane, i pro|e monta`a, budem zadovoljna svo-

jim filmom i da me nije stid prikazati ga igdje u svijetu. Zaista je lijepo kada film dobije ovoliku pa`nju. Biti dio selekcije u Cannesu zaista imponuje i potvrda je to na{eg predanog rada, ali za krajnju satisfakciju i ocjenu koja nam je najbitnija ipak ~ekamo sud publike, govori Begi}. Aida i ekipa filma ne}e morati ~ekati dugo, tek nekih desetak dana. A na ocjenu doma}e publike }e se najvjerovatnije ~ekati do po~etka Sarajevo Film Festivala. Nezvani~no saznajemo da }e upravo ovaj film otvoriti SFF, {to bi trebalo oficijelnu potvrdu dobiti u ponedjeljak, kada je najavljeno objavljivanje te informacije na specijalnoj konferenciji za medije. Dio ekipe u Cannes putuje ve} danas, dok ve}ina odlazi iz Sarajeva u sljede}u srijedu. Na Croissetti }e se pro{etati rediteljica, producenti, monta`er i gluma~ka ekipa.

Na{ najkvalitetniji proizvod

Aida Begi} i Salmir Kaplan

Adis \apo, izvr{ni producent filma, odao nam je neke detalje vezane za boravak u Cannesu:

- Finansijski, mi }emo sami morati podnijeti ve}inu tro{kova, jer festival finansira samo smje{taj rediteljice. Sre}a je {to je na{ film, koji je imao bud`et od skoro 2,5 miliona KM, podr`an nedavno i od Eurimagesa sa 500.000 eura, ali je i dalje `alosno da je bud`et Fondacije za kinematografiju tek ~etvrtina godi{njeg bud`eta jedne od kulturnih institucija u na{oj zemlji, poja{njava \apo. A film je na{ najkvalitetniji proizvod, o~ito - detalj za razmi{ljanje ministru Kaplanu i ostalim odgovornim vlastodr{cima. Ali, ipak nije sve tako crno - ministar je obe}ao i finansijsku podr{ku ekipi filma kroz redovne stavke pravilnika o finansiranju sa dodatnih 20.000 KM. Lijep gest, ba{ kao {to je to i prisustvo brojnih filmskih radnika na ju~era{njem prijemu, na kojem su se na{li izme|u ostalih Pjer @alica, Sr|an Vuleti}, Ned`ad Begovi}, Amra Bak{i} - ^amo, gradona~elnik Alija Behmen, dogradona~elnik Miroslav @ivanovi} i mnogi drugi. Svi su oni bili slo`ni u nadi da se Aida Begi} iz Cannesa vrati sa jo{ jednim trofejom. Sretno! N. SELIMOVI]

U Kulturnom centru Biha}

Izlo`ba grafika Mehmeda Smaji}a

U Galeriji Kulturnog centra u Biha}u otvorena je izlo`ba grafika slikara Mehmeda Smaji}a iz Biha}a. Ina~e, Smaji} je poznati Bi{}anin, vi{estrani umjetnik, koji osim svoje likovnosti ima i pjesni~ku du{u, izdao je tri zbirke poezije, a i mla|i ga Bi{}ani na svoj na~in do`ivljavaju jer im je nastavnik maternjeg jezika i knji`evnosti. Sve su to razlozi zbog kojih je Galerija na otvorenju bila prepuna. Izlo`bu je otvorio na~elnik Op}ine Biha} Albin Musli}. Smaji}u je ovo tre}a samostalna izlo`ba, a u~estvovao je na preko 50 kolektivnih izlo`bi {irom regiona. Njegove koloritne grafike, zavi~ajni motivi, okamenjeni prizori ulica i mahala, starog i prolaze}eg svijeta, inspiri{u svakog posmatra~a i bude nostalgiju za nekim drugim vremenima. Dobro}udni i skromni umjetnik, a veliki gospodin sa sijedim brkovima, cijelu ve~er je bio opsjedan prijateljskim zagrljajima i srda~nim ~estitkama koje je uzvra}ao iskrenim osmijehom. Izlo`bu mu je vrijedilo prirediti, ako ni{ta, onda zbog silne ljubavi i simpatija kojima je bio izlo`en.
F. BENDER Sa otvorenja izlo`be

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012. Dani arhitekture 2012.

KULTURA

21

Grad(i) svijest
Urbani farmeri, Divlji grad, Socijalna odr`ivost, Zeleni grad i mobilnost neke su od tema kojima arhitekti iz razli~itih dijelova svijeta predstavljaju suvremene procese, projekte i pristupe
Dani arhitekture predstavljaju jedan od najve}ih doga|aja u oblasti arhitekture u Bosni i Hercegovini. Koncipirani su kao godi{nji, vi{ednevni doga|aji koji uklju~uju razli~ita predavanja internacionalnih i lokalnih arhitekata, izlo`be, projekcije filmova... Ovogodi{nji Dani otpo~eli su u ~etvrtak i trajat }e do sutra u prostorima art-kina Kriterion, Ars Aevi depoa i Galerije Collegium Artisticum. Koordinator Dana je nevladina organizacija LIFT - prostorne inicijative, unutar mre`e partnera u organizaciji (Asocijacija arhitekata u BiH, Asocijacija studenata arhitekture, Centar za savremenu umjetnost Sarajevo i Sarajevo Green Design). leni grad i mobilnost samo su neke su od tema kojima arhitekti iz razli~itih dijelova svijeta predstavljaju suvremene procese, projekte i pristupe. U art-kinu Kriterion otvorena je izlo`ba Tick the City koja ima za cilj da istra`i gradske zone, dijelove grada, ali i gradske mikrolokacije, te da u kona~nici ponudi podlogu za konstruktivan dijalog, potakne nove ideje i intervencije u gradu. Ju~er je odr`ano i nekoliko

Street Art
Tema Dana arhitekture 2012 je Grad(i) svijest i ima za cilj podsta}i stru~nu, ali i {iru javnost na promi{ljanje o dana{njim gradovima. Urbani farmeri Divlji , grad Socijalna odr`ivost Ze, ,

1.395 dana bez crvene

Ve~eras }e u 21 sat u otvorenom kinu Metalac, u okviru Dana arhitekture, biti prikazan film 1.395 dana bez crvene [ej, le Kameri} u suradnji sa Anrijem Salom i Arijem Benjaminom Meyersom (UK/BiH). Film nema dijaloga. Pri~a je pri~ana arhitekturom praznog grada - fragmenti vremena i prostora stapaju se u savr{enu filmsku situaciju. I tu je `ena koja u`urbano kora~a praznim, ili skoro praznim ulicama. - Gledao sam ovaj film u strahu, napola zatvorenih o~iju. Iako sam znao da se radi o rekonstrukciji, za mene je ovo bilo mnogo stra{nije od bilo kakvog holivudskog filma, ka`e u prikazu kriti~ar Richard Dorment (The Telegraph). predavanja. O gradu kao na{em prostoru djelovanja govorila je Edith Fikes (SAD), Mela @uljevi} (BiH) o (Re)collecting Mostar otvoreni arhiv grada Enver Ha, d`iomerspahi} (BiH) o Umjetnosti svijeta u Sarajevu a Men, sur Demir (BiH) o Graffitima/Street Artu i vizualnom kodu grada Okosnica Demirove . prezentacije percepcija je grada kroz o~i graffiti-umjetnika, propu{tena kroz filtere arhitekte. savremene arhitekture ili komercijalizaciju vizualne komunikacije? Kako mo`emo tuma~iti impulsivne kreacije ilegalnih umjetnika - kao podsvjesnu reakciju na okolinu ili vandalizam u javnom prostoru? To su pitanja na koja je Demir dao odgovore na ju~era{njem predavanju. U Galeriji Collegium Artisticum sino} je otvorena i izlo`ba Eksplozija grada ([panija), u ~ijem fokusu su Lisabon, Porto, Marseille, Montpellier, Bologna, Genoa, Naples, Milan, Central Veneto, Barcelona, Madrid, Valencia i Donostia-Bayona region.
Mr. S.

Eksplozija grada
Sa izlo`be Tick the City u art-kinu Kriterion
Foto: [. SULTANOVI]

Za{to grafiti provociraju arhitekturu ili je to obratno? Da li su graffiti odgovor na horror vacui

11 . festival BH drame u Zenici

Ve~eras
Sa konferencije za novinare uo~i otvorenja Festivala

otvorenje
U takmi~arskom programu bit }e sedam predstava: tri iz BiH, dvije iz Srbije, jedna iz Hrvatske i jedan koprodukcijski projekt u ~ijoj su realizaciji u~estvovali teatri iz sve tri dr`ave
Uposlenici BNP-a Zenica uz suradnike i prijatelje uspjeli su i ove godine u onome {to, prema svim procjenama i analizama, djeluje kao nemogu}a misija. U krajnje nestabilnom ekonomskom i politi~kom ozra~ju i ovaj put su okupili umjetnike i teatarske ansamble iz BiH i susjednih zemalja, a zeni~koj publici omogu}it }e jo{ jedan Festival BH drame, jedanaesti po redu. Ve~eras }e u 19.30 sati biti otvorena izlo`ba pod nazivom Okom, srcem, duhom , scenografskih radova Radovana Maru{i}a. U 20 sati bit }e sve~ano otvoren Festival. Prvi festivalski program zakazan je za 20.15 sati, a to je koncert Edina Karamazova uz kvartet Krakovske filharmonije. - Ovaj smo put zadr`ali pro{logodi{nje novine, a uveli smo i nove elemente u organizaciji. Sa zadovoljstvom isti~emo da }e jedna od festivalskih nagrada, ona za

Takmi~arski program

13. maj NP Tuzla sa predstavom TO 14. maj NP Sarajevo - Kad bi ovo bio film... 15. maj BNP Zenica i MESS - Pismo iz 1920 16. maj Teatar kabare Tuzla & Kazali{te Virovitica & NP U`ice - Prokleta avlija 18. maj UK Vuk Karad`i} Beograd - Bunar 19. maj Heartefact fondacija & Bitef teatar Beograd - Hipermnezija 20. maj Teatar &TD Zagreb - Mrzim istinu 21. maja (predstava u ~ast nagra|enih) NP Tuzla - Gospo|a ministarka kazao je Hazim Begagi}, direktor BNP-a. Zahvaljuju}i odabiru Jasena Boke, dramaturga iz Splita, u takmi~arskom programu bit }e sedam predstava: tri iz BiH, dvije iz Srbije, jedna iz Hrvatske i jedan koprodukcijski projekt u ~ijoj su realizaciji u~estvovali teatri iz sve tri navedene dr`ave. Me|u autorima ove su godine prisutni svi: tu su djela iz bh.

najbolju scenografiju, nositi ime po utemeljitelju Festivala i dugogodi{njem direktoru na{e ku}e - Radovanu Maru{i}u, vrsnom scenografu impresivne umjetni~ke karijere. Od ove }e godine nagrade, pored pisane plakete, imati i svoj materijalni oblik, zahvaljuju}i kreaciji Sandre Huki} - Vukovi}, akademske kiparke iz Zenice,

dramskog naslije|a, suvremeni autori, na{ nobelovac, teatarski umjetnici koji potpisuju svoje autorske projekte... Publika }e tako mo}i gledati dvije drame ra|ene po tekstovima suvremenih bh. dramskih pisaca, Almira Im{irevi}a iz Sarajeva i Radmile Smiljani} iz Banje Luke, zatim Ivo Andri} i njegovo stvarala{tvo inspirirali su jednog teatarskog autora, a u drugom slu~aju prema Andri}evom romanu ra|ena je dramatizacija koja je inscenirana koprodukcijskim snagama. Organizatori su najavili predstavu ra|enu prema dramskom tekstu Alije Isakovi}a, kojem ove godine posve}uju cijeli jedan festivalski dan. Uz predstave pripremljeni su i brojni prate}i programi, me|u kojima su izlo`be, promocije knjiga, javno slu{anje radiodrame... Studenti ASU Sarajevo predstavit }e se ispitnom produkcijom, a glumci iz banjalu~kog Mr. S. Nevid teatra predstavom.

22

OGLASI
Prilog broj 2.

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 2. ta~ka b. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta objavljujemo:

IZMIJENJENI GODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD 1.1.2011.g. do 31.12.2011.g.

GP "PUT" DD SARAJEVO Alipa{ina 22A 033/565-240 telefon; 033/565-245 fax Ivan Ergovi}, predsjednik Kre{imir Dundovi}, ~lan Edita Muli}, ~lan - ~lanovi uprave Zlatan Lovri} II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i 1.678.896, nominalna cijena 12,5 KM nominalna cijena - vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papira Na{icecement d.d., Na{ice dionica emitenta s pravom glasa PIF MI Group d.d. Sarajevo IGM d.o.o. Visoko III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: AKTIVA f) Upisani a neupla}eni kapital g) Stalna sredstva h) Teku}a sredstva i) Gubitak iznad visine kapitala j) Ukupna aktiva PASIVA f) Kapital g) Upisani osnovni kapital h) Dugoro~ne obaveze i) Kratkoro~ne obaveze j) Ukupno pasiva Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: f) Prihodi g) Rashodi h) Dobit/gubitak prije poreza i) Porez na dobit j) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja IV - PODACI O VANJSKOM REVIZORU EMITENTA - firma i sjedi{te vanjskog revizora Revsar d.o.o. Sarajevo, Dolina br. 2 - zavr{no mi{ljenje vanjskog revizora o Do okon~anja revizije poslovanja finansijskim izvje{tajima1 I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora

IZVJE[TAJ NEOVISNOG REVIZORA

Vlasnicima dru{tva GP PUT d.o.o. Sarajevo Obavili smo reviziju prilo`enih finansijskih izvje{taja dru{tva GP PUT d.d. Sarajevo (Dru{tvo) koji obuhvataju bilans stanja - izvje{taj o finansijskom polo`aju na dan 31. decembar 2011. godine, bilans uspjeha - izvje{taj o ukupnom rezultatu na dan 31. decembra 2011. godine, izvje{taj o promjenama na kapitalu i nov~ani tok - izvje{taj o tokovima gotovine za zavr{eni period godine, izlo`enih na stranicama 10 do 33. Finansijski izvje{taji pripremljeni su na osnovi Zakona o ra~unovodstvu i reviziji u BiH i FBiH i ra~unovodstvenim standardima koji se primjenjuju na teritoriji Federacije i koji obuhvataju: Me|unarodne ra~unovodstvene standarde (MRS) i Me|unarodne standarde finansijskog izvje{tavanja (MSFI) zajedno sa uputstvima, obja{njenjima, smjernicama i na~elima koje IFAC i IASB donose i koje Komisija za ra~unovodstvo i reviziju BiH prevede i objavi te primjenom ra~unovodstvenih politika izlo`enih u bilje{ci 2 uz finansijske izvje{taje. Odgovornost Uprave za finansijske izvje{taje Uprava je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju finansijskih izvje{taja u skladu s Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja i za one interne kontrole za koje Menad`ment odredi da su potrebne za omogu}avanje sastavljanja finansijskih izvje{taja koji su bez zna~ajnog pogre{nog prikazivanja uslijed prijevare ili pogre{ke, {to je i navedeno na stranici 6 na{eg izvje{taja. Odgovornost Revizora Na{a je odgovornost izraziti mi{ljenje o tim finansijskim izvje{tajima temeljeno na na{oj reviziji. Reviziju smo obavili u skladu sa Me|unarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu s eti~kim zahtjevima i planiramo, te obavimo reviziju kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li finansijski izvje{taji bez zna~ajnog pogre{nog prikazivanja. Revizija uklju~uje obavljanje postupka radi dobivanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u finansijskim izvje{tajima. Odabrani postupci ovise o revizorovoj prosudbi kao i o procijeni rizika zna~ajnog pogre{nog prikazivanja finansijskih izvje{taja uslijed prijevare ili pogre{ke. U stvaranju tih procjena rizika, revizor razmatra interne kontrole relevantne za subjektovo sastavljanje i fer prezentaciju finansijskih izvje{taja kako bi se oblikovali revizijski postupci koji su primjereni u okolnostima, ali ne i za namjenu izra`avanja mi{ljenja o efikasnosti internih kontrola poslovnog subjekta. Revizija tako|e uklju~uje ocjenjivanje primjerenosti primijenjenih ra~unovodstvenih politika i razumnosti ra~unovodstvenih procjena koje je stvorio Menad`ment, kao i ocjenjivanje cjelokupne prezentacije finansijskih izvje{taja. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dovoljni i primjereni za osiguranje osnove za na{e revizijsko mi{ljenje. Mi{ljenje Prema na{em mi{ljenju, finansijski izvje{taji prikazuju fer, u svim zna~ajnim aspektima, finansijski polo`aj dru{tva GP PUT d.d. Sarajevo na dan 31. decembar 2011. godine, rezultate njegova poslovanja, gotovinski tok i promjene kapitala za godinu tada zavr{enu u skladu sa Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji u BiH i FBiH i ra~unovodstvenim standardima koji se primjenjuju na teritoriji Federacije i koji obuhvataju: Me|unarodne ra~unovodstvene standarde (MRS) i Me|unarodne standarde finansijskog izvje{tavanja (MSFI) zajedno sa uputstvima, obja{njenjima, smjernicama i na~elima koje IFAC i IASB donose i koje Komisija za ra~unovodstvo i reviziju BiH prevede i objavi, te primjenom ra~unovodstvenih politika izlo`enih u bilje{ci 2 uz finansijske izvje{taje. Ovla{teni revizori Dru{tva: Alma Deli}, dipl. oec. REVSAR d.o.o. Sarajevo

41.472.742 41.991.566 83.464.308 24.893.582 20.986.200 5.450.849 53.119.877 83.464.308 34.377.114 45.490.101 -11.112.986 305.065 -10.807.921

Za direktora Dru{tva

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

KANTON SARAJEVO Ministarstvo za bora~ka pitanja

CANTON SARAJEVO Ministry of Veteran's affairs

POVODOM OBILJE@AVANJA GODI[NJICE ODREDA POLICIJE ZA SPECIJALNE NAMJENE LASTA, PRIPADNICIMA ODREDA POLICIJE ZA SPECIJALNE NAMJENE LASTA, SVIM PRIPADNICIMA ARBiH, TE SVIM GRA\ANIMA KANTONA SARAJEVO I BOSNE I HERCEGOVINE. OVIM PUTEM SE PRISJE]AMO SVIH [EHIDA POGINULIH BORACA BRANITELJA KOJI SU SVOJE @IVOTE UGRADILI U TEMELJE NA[E DR@AVE.
MINISTAR ZA BORA^KA PITANJA KANTONA SARAJEVO UPOSLENICI MINISTARSTVA ZA BORA^KA PITANJA KANTONA SARAJEVO ODBOR ZA OBILJE@AVANJE ZNA^AJNIH DOGA\AJA I LI^NOSTI KOORDINACIONI ODBOR BORA^KIH UDRU@ENJA KANTONA SARAJEVO SAVEZ BRIGADNIH UDRU@ENJA 1. KORPUSA

Broj licence: 3090143102 Hajrudin Had`ovi} Broj licence: 3090262100 Sarajevo, 5. mart 2012. godine

Remzija Bejtovi} Direktor

Na osnovu ~l. 63. Zakona o privrednim dru{tvima, Nadzorni odbor i Uprava Dru{tva "PAPIR SERVIS" d.d. Sarajevo objavljuje

ODLUKU O NAMJERAVANOJ REORGANIZACIJI

I U skladu sa ~l. 63, 64. i 65. Zakona o privrednim dru{tvima prihva}en je Plan reorganizacije Dru{tva "PAPIR SERVIS" Dioni~ko dru{tvo za sakupljanje i primarnu preradu industrijskih otpadaka i promet roba Sarajevo, skra}ena oznaka firme "PAPIR SERVIS" d.d. SARAJEVO, sa sjedi{tem u Sarajevu, ul. Halilovi}i br. 8, upisanog u Registar privrednih dru{tava Op}inskog suda u Sarajevu pod MBS: 65-02-0055-11 (stari broj 1-1703). Dru{tvo "PAPIR SERVIS" d.d. SARAJEVO vr{i promjenu oblika dru{tva u dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u. Nakon provedene reorganizacije, Dru{tvo }e poslovati pod firmom: "PAPIR SERVIS" Dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u za sakupljanje i primarnu preradu industrijskih otpadaka i promet roba Sarajevo, skra}ena oznaka firme "PAPIR SERVIS" d.o.o. SARAJEVO.

Na osnovu ~lana 248. Zakona o tr`i{tu vrijednosnih papira, Dru{tvo za upravljanje investicijskim fondovima "PROF-IN" d.o.o. Sarajevo, u ime i za ra~un Zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom "PROF-PLUS" d.d. Sarajevo

II Dionice dosada{njih dioni~ara dioni~kog dru{tva pretvaraju se u udjele ~lanova dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u, koji su srazmjerni njihovom u~e{}u u osnovnom kapitalu dru{tva, koji se ne mijenja, niti stanje imovine, kao ni obaveze prema du`nicima i vjerovnicima. UPRAVA DRU[TVA

O B J AV L J U J E
da je Zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom "PROF-PLUS" d.d. Sarajevo, sa sjedi{tem u Ulici Mehmed-pa{e Sokolovi}a br. 15, Sarajevo, 7.5.2012. godine, kupio i time pove}ao u~e{}e u ukupnom broju dionica s pravom glasa emitenta Biha}ka pivovara d.d. Biha}, Ul. Vini~ka bb, Biha}, oznaka dionice BIPVR. Nakon izvr{ene kupovne transakcije ZIF "PROF-PLUS" d.d. Sarajevo posjeduje 254.694 redovne dionice emitenta Biha}ka pivovara d.d. Biha}, te je tako pove}ao u~e{}e u ukupnom broju dionica s pravom glasa ovog emitenta iznad 10%.

24 Pogledi

12. maj/svibanj 2012.

Raspisivanje lokalnih izbora u BiH

ko je suditi po najavama srebreni~kih udru`enja, na obilje`avanju 17. godi{njice genocida u Srebrenici, 11. jula, nisu dobrodo{li zastupnici Socijaldemokratske partije (SDP) BiH - Denis Be}irovi}, Sa{a Magazinovi}, Nermina ]emalovi}, Danijela Martinovi}, Anto Domazet, Mirsad Me{i}, Mirza Ku{ljugi} i Nermina Zaimovi} - Uzunovi}, jer su jedini predstavnici iz Platforme u FBiH, ali i bo{nja~kih stranaka ~iji lideri dogovaraju modalitete rje{enja pitanja izbora u Srebrenici, na posljednjoj sjednici Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH glasali za usvajanje bud`eta institucija i me|unarodnih obaveza za 2012. Jer, predstavnice, majke ubijenih i nestalih okupljenih u srebreni~ka udru`enja jasno su rekle glas za bud`et je glas za legaliza-

Dvostruka bitka za
A
ciju genocida u Srebrenici. Takvi u Srebrenicu, smatraju udru`enja, ne samo 11. jula ve} nikada vi{e nisu dobrodo{li.

Ni 2010. nije bila opomena

Bijes Srebreni~ana izazvala je ~injenica da je Centralna izborna komisija BiH po~etkom ove

vo da glasaju za izbor za na~elnika i odbornike za Skup{tinu op{tine Srebrenica ma gdje je tog momenta bilo njihovo mjesto prebivali{ta. Ta, povla{tena pravila, s obzirom na to da se u Srebrenici desio genocid 1995. i da je na desetine hiljada `itelja tog gradi}a raseljeno ne samo di-

zavr{ena su neuspjehom, jer je protiv njih glasalo svih 14 poslanika u Predstavni~kom domu PSBiH iz RS-a. A bez entitetske podr{ke, bar jedne tre}ine, koje ni je bi lo, iz mje ne za kon skih odredbi nisu mogle pro}i. Ni predsjednici ~etiri bo{nja~ke stranke SDP-a, SDA, SBB-a

Srebreni~anima nije ostalo ni{ta drugo ve} da do 23. augusta prijave mjesto prebivali{ta i glasaju u svom gradu i tako sami spasu Srebrenicu
sedmice, u ponedjeljak, 7. maja, donijela odluku o raspisivanju i odr`avanju lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, a da nije rije{eno pitanje njihovog glasanja. Naime, na lokalnim izborima 2008. Srebreni~ani su imali praljem BiH ve} i Evrope i svijeta o~ekivali su i na lokalnim izborima 2012. No, to se nije desilo. Poku{aj da se u proceduri kroz izmjene i dopune Izbornog zakona BiH osiguraju ista rje{enja 2012. kao i prije ~etiri godine i SBiH na dva sastanka, jednom u Srebrenici, a drugom u Sarajevu, nisu postigli rje{enja za Srebrenicu. A mogli su definirati barem zajedni~ke kandidacijske liste za u~e{}e na lokalnim izborima u Srebrenici, za na~el-

nika i odbornike u Skup{tini op{tine. Nisu. Zbog suprotstavljenih mi{ljenja ko bi trebao biti na njihovom ~elu. Vode}im bo{nja~kim predstavnicima iz FBiH tako nije adekvatna opomena bila ni situacija sa op}ih izbora 2010. kada je zbog nestrana~kog jedinstva prvi put nakon Daytona u Predstavni~ki dom PSBiH iz RS-a izabrano svih 14 poslanika isklju~ivo iz jednog naroda - srpskog. Vratimo se lokalnim izborima: Centralna izborna komisija BiH je prilikom raspisivanja lokalnih izbora jasno poru~ila izbori u Srebrenici }e se provesti i odr`ati po redovnim, zakonskim pravilima, kao i za sve druge op}ine/op{tine i lokalne sredine. Sada je sve na Srebreni~anima. Da se aktiviraju i izbore za svoj opstanak. Rok za to je 23.

12. maj/svibanj 2012.

Pogledi 25

Juri{ na Banju Luku

Srebrenicu
august, kada se zaklju~uje Centralni bira~ki spisak (CBS). Do tog datuma, odnosno 45 dana prije odr`avanja izbora, postoji mogu}nost da se promjenom adrese prebivali{ta bira~ upi{e na bira~ki spisak za glasanje za drugu izbornu jedinicu, u ovom slu~aju Srebrenicu. Nakon 23. augusta novi podaci ne}e biti prihva}eni. Bira~ }e se u tom slu~aju na}i na bira~kom spisku za glasanje gdje je do promjene adrese stanovao.

Manje i odborni~kih mjesta

No, bitka za Srebrenicu za ove lokalne izbore je dvostruko va`na. Osim {to se ne}e primijeniti pravila iz 2008. koja se odnose na mogu}nost glasanja za lokalne izbore u toj izbornoj jedinici bez obzira na mjesto prebivali{ta, od 2012. u skladu sa izmjenama

i dopunama Izbornog zakona RS-a prvi put }e se primijeniti i novi, redukovani broj odborni~kih mandata. Tako }e, umjesto dosada{njih 27, Skup{tina op{tine Srebrenica brojati 23 odbornika, plus jedan mandat koji je rezerviran za nacionalne manjine. Smanjenje broja odborni~kih mandata za ~etiri, u svakom slu~aju, smanjuje {ansu za u~e{}e i participaciju ve}eg broja politi~kih subjekata u radu lokalnog parlamenta. Ove odredbe }e se primijeniti iako nije izmijenjen Statut Op{tine Srebrenica s obzirom na to da zakonski akt, u ovom slu~aju Izborni zakona RS-, ima primat u pravnom tuma~enju. Sli~ne probleme koje imaju Srebreni~ani mu~e i Mostarce. Odr`avanje lokalnih izbora za izbor vije}nika u Gradsko vije}e Mostara za sada je odgo|eno,

jer ne postoje zakonske odredbe po kojim bi se oni proveli s obzirom na to da je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim odredbe Sta tu ta Gra da Mos ta ra i Izbornog zakona BiH kojima su izbori bili definirani. Izbori u Mostaru trebali bi se odr`ati najdalje izme|u 14. oktobra i 7. novembra, a ho}e li, zavisi od toga da li }e biti politi~kog dogovora za izmjene Izbornog zakona BiH i Statuta Grada Mostara. Jo{ ga nema, a nije ni na vidiku. Ako izbora ne bude u Mostaru, tom gradu prijeti totalni kolaps jer }e nakon objave rezultata lokalnih izbora gradska vlast biti nelegitimna i nelegalna i niti ijedna odluka ne}e mo}i biti donesena i provedena. Stoga se zasigurno Srebreni~anima i Mostarcima ne mo`e re}i sretni vam lokalni izbori 2012.
Almir Terzi}

redstoje}i lokalni izbori vi{e nego ikada ranije u Republici Srpskoj bi}e jasan indikator odnosa gra|ana prema aktuelnoj vlasti. Banja Luka }e tu igrati presudnu ulogu. Pobijedi li udru`ena opozicija nakon 12 godina vladavine SNSD-a, to }e, smatra analiti~ar agenci je Pri me Co mu ni ca ti on Sr|an Puhalo, ozna~iti i po~etak kraja dominacije te stranke na politi~koj sceni ovog entiteta. Nakon dva mjeseca pregovora, u kojima je trebalo pomiriti naizgled nepomirljivo i obuzdati pojedina~ne apetite u interesu op{teg cilja, u petak su predsjednici gradskih odbora sedam srpskih opozicionih stranaka u Banjoj Luci donijeli odluku da zajedni~ki kandidat za gradona~elnika bude vanstrana~ka li~nost. Rije~ je o ekonomisti Sr|anu Pra{talu. Iz {turih podataka dostupnih na internetu Pra{talo je do sada bio na ~elu Aktiva invest fonda i predsjednik Nadzornog odbora JP ^isto}a Banja Luka. U jo{ kra}em obrazlo`enju predstavnika udru`ene opozicije tek je navedeno da je rije~ o mladom i perspektivnom ~ovjeku i da mu je osnovna prednost {to do sada nije bio politi~ki anga`ovan. Ho}e li Pra{talo u}i u utrku za gradona~elnika, bi}e definitivno odlu~eno tokom naredne nedjelje, kada }e kona~nu potvrdu dati SDS i PDP. Ove dvije stranke klju~ni su faktor banjalu~ke opozicione scene. SDS jer je najja~a opoziciona stranka u RS-u, a PDP na nivou grada. Ako se potvrdi Pra{talova kandidatura na opoziciji, ostaje obaveza da zajedni~ki, bez fige u d`epu, radi na njegovoj politi~koj promociji i nametne ga kao li~nost kojoj }e gra|ani biti spremni dati povjerenje. Od njega pak zavisi ho}e li se biti u stanju nositi s protukandidatom SNSD-a. Prva is tra `i va nja ja vnog mnijenja o izlaznosti na predstoje}e izbore u Banjoj Luci, koje je proveo Prime Comunication, pokazuju da je ne{to vi{e od 50 posto glasa~a spremno obaviti svoju gra|ansku du`nost. Puhalo isti~e da njih ~ine dvije grupe ljudi - ~lanovi stranaka i ve} opredijeljeni, te starija populacija koja glasanje sma tra oba ve zom. Za

opoziciju bi ve}a izlaznost na izbore bila ve}a {ansa. Ali daleko je va`nije da opozicija na|e na~in kako da animira apstinente, kojih je od izbora do izbora sve vi{e istakao je , Puhalo. SNDS jo{ i ne pomi{lja da obznani ime svog kandidata. Nezvani~no se saznaje da unutar stranke postoji vi{e pretendenata na tu funkciju, od aktuelnog gradona~elnika Dragoljuba Davidovi}a do ministra zdravlja RS-a Ranka [krbi}a. Zanimljivo je i da gra|ani nesrpske nacionalnosti ovih dana pa`ljivo prate aktivnosti opozicije vezane za dogovor oko kandidata za gradona~elnika Banje Luke. I za razliku od analiti~ara, pa i same opozicije, oni bi najradije na tom mjestu vidjeli lidera Demokratske partije i biv{eg predsjednika RS-a Dragana ^avi}a. Zajedni~ki nastup opozicije za sada je izvjestan jo{ u Trebinju, te Bijeljini, u kojoj }e podr`ati kandidata SDS-a. U Prijedoru se pak mo`e ~uti kako SDS i SNSD dogovaraju zajedni~kog kandidata za na~elnika, kako bi prekinuli dominaciju DNS-a, odnosno Marka Pavi}a. U RS-u su na snagu stupile izmjene Izbornog zakona kojima se u ve}em broju op{tina smanjuje broj odborni~kih mjesta. Iako je Klub Bo{njaka pred Ustavnim sudom RS-a pokrenuo postupak za{tite vitalnih nacionalnih interesa, zahtjev je odbijen. Za ionako malu bo{nja~ku i hrvatsku populaciju u RS-u smanjenje broja odbornika u lokalnim skup{tinama zna~i i podizanje izbornog praga, ali strana~ke centrale u Sarajevu to o~ito nije previ{e zabrinulo. Predsjednica Op{tinskog odbora SDA Prijedor Zinaida Ho{i} kazala je da iz centrale jo{ nisu dobili nikakvu uputu o formiranju zajedni~ke liste sa SDP-om BiH i Strankom za BiH. Za nas bi to bilo izuzetno dobro, a takva je situacija i u ve}ini drugih op{tina u RS-u, ali od nas na terenu malo zavisi izjavila je , Ho{i}. O~ekivati je da i u Banjoj Luci Bo{njaci tre}i izborni ciklus zaredom ne dobiju nijednog predstavnika, jer poziv gradskog odbora Stranke za BiH, upu}en SDP-u i SDA, za sada je bez odgovora.
Gordana Katana

26 Pogledi

12. maj/svibanj 2012.

Sulejman Tihi}, predsjednik SDA

Dr`ava i Srebrenica su va`nije od vlasti

Sve {to je ura|eno u Srebrenici, SDA je uradila, tvrdi predsjednik ove stranke i za Oslobo|enje govori o odnosima koalicionih partnera, bud`etu Bosne i Hercegovine, lokalnim izborima... Kakve dugove vra}a Dragan ^ovi} Miloradu Dodiku? Za{to Radon~i} sva|a SDA i SDP? Ko je prevario Zlatka Lagumd`iju?
Razgovarala: Vildana Selimbegovi}

Gospodine Tihi}u, pitanje svih pitanja lokalnih izbora 2010. je Srebrenica. Mo`ete li objasniti zahtjev za izmjenu Izbornog zakona dan nakon raspisivanja lokalnih izbora: je li to uop}e mogu}e? Zar se time ne dovodi u pitanje legalitet i legitimitet izbora? I ono najva`nije - {ta se ~ekalo? - Sve je mogu}e ukoliko postoji volja zakonodavca, kod nas u Bosni i Hercegovini - visokog predstavnika. Mo`e se napraviti izuzetak kada je u pitanju Srebrenica i da se na to ne odnosi op}i rok od {est mjeseci kada se ne mogu mijenjati zakoni prije izbora.

Gdje `ivi predsjednik

Prema sada{njim politi~kim odnosima, ne postoji spremnost srpske strane da podr`i izmjene zakona. To bi jedino mogla uraditi me|unarodna zajednica preko visokog predstavnika, jer mi mislimo da je to njihova obaveza, s obzirom na odgovornost koju imaju zbog svega {to se desilo u za{ti}enim zonama Srebrenica i @epa, odgovornost koja postoji i za ukupne procese koji su nakon Dejtonskog sporazuma vo|eni u Srebrenici. Mi smatramo da i presude Ha{koga suda za ratne zlo~ine na podru~ju biv{e Jugoslavije i Me|unarodnog suda pravde na odre|eni na~in name}u obavezu da me|unarodna zajednica i dalje brine o Srebrenici. Mislimo da nijedan zakon, pa ni izborni, ne mo`e biti u suprotnosti sa Konvencijom o spre~avanju genocida, ne mo`e biti u suprotnosti sa presudama ha{kih i doma}eg suda, koje su potvrdile genocid. Imam dojam da je javnost u nedoumici, pa Vas molim objasnite nam za{to su majke Srebrenice toliko sigurne da }e SNSD-ov kandidat, ukoliko se ne promijeni Izborni zakon, postati na~elnik i ~ega se sve boje? - Pa vidite, svi moraju krenuti od pretpostavke da je Srebrenica u Republici Srpskoj. Tu vrijedi sistem i pravni propisi RS-a, koji imaju druga~ije politi~ke ciljeve u odnosu na stranke kao {to je SDA i ostale, uvjetno re~eno, sa sjedi{tem u Sarajevu, odnosno stranke bosanske orijentacije. Moram ista}i ~injenicu da smo nakon Daytona imali potpunu opstrukciju bilo kakvih aktivnosti u Srebrenici. Treba imati u vidu da je Srebrenica potpuno razru{ena i uni{tena i da je na prvim izborima u

Srebrenici jedino SDA u~estvovala. Druge stranke nisu vjerovale u mogu}nost obnove Srebrenice. I kada je SDA do{la na vlast, imali smo stalne opstrukcije, kako iz Republike Srpske tako i od Federacije i gotovo nikakve podr{ke sa dr`avnog nivoa. Uzmite bud`ete pa }ete vidjeti da smo tek unazad dvije godine imali stavke povratka. Evo, ove godine nemamo ni marke. Poku{avaju se sada zamijeniti teze i odgovornosti za sada{nje stanje prebaciti SDA: sve {to je ura|eno u Srebrenici, SDA je uradila! Zamjenom teza nastoji se umjesto odgovornosti srpske politike za genocida i odgovornosti za opstrukcije povratka i obnove Srebrenice, SDA proglasiti odgovornom. Poku{avaju se izmi{ljati nekakve pri~e o nenamjenskom tro{enju donacija, iako smo svi svjesni da implementacija donatorskih sredstava nije i{la ni preko SDA ni preko op}ine, nego su donatori direktno implementirali. Sve {to je ura|eno i obnovljeno, deset hiljada ku}a, infrastruktura i ostalog - mi

jinoj Ba{ti, Loznici, U`icu, neki u Bijeljini... Za{to ranije nisu pokrenute aktivnosti? Hajra ]ati} je prije nekidan u Oslobo|enju rekla: Bo{njaci sve rade pet do dvanaest. - To je proces na kojem mi stalno insistiramo. Me|utim, ljudi iz Srebrenice nemaju povjerenje u sustav u Republici Srpskoj i oni `ele da budu vezani u jednom formalnom smislu sa Federacijom. Ne samo zbog sigurnosnih elemenata nego i zbog ekonomsko-socijalnih. Imamo primjere ljudi koji 10 godina `ive u Srebrenici s li~nom kartom iz Federacije. Predsjednica Udru`enja, recimo, Hatid`a je takav primjer. Te{ko je njih ubijediti da ne}e izgubiti ni jedno pravo u Federaciji, jer su do unazad dvije godine gubili prava. Tako da to jeste mo`da i do politike, ali je i do ljudi koji trebaju da donesu odluku. Gospodin Dodik je pro{le sedmice u Oslobo|enju rekao da je duboko uvjeren da bi na~elnik

[ta je realno rje{enje? - Mi smo dogovorili da poku{amo putem revizije bira~kih spiskova iz bira~kih spiskova izbaciti sve one koji su umrli i one koji ne `ive u Srebrenici, koji su fiktivno upisani. Pa predsjednik Op}inskog vije}a `ivi u Bajinoj Ba{ti. Drugo, poku{at }emo kroz naknadnu registraciju da oni koji `ive u Srebrenici a koji nisu registrovani, izvade li~ne karte. Poku{at }emo i da oni koji su, da tako ka`em, u nekom pokretu izme|u Federacije i Srebrenice, da uti~emo da se opredijele za Srebrenicu kako bi se napravio etni~ki balans u bira~kom spisku i dobila nekakva ravnopravna pozicija za izbor kako na~elnika tako i Op}inskog vije}a.

Bojkot izbora
Me|utim, ukoliko se budu nastavile opstrukcije, ukoliko bude problema oko revizije, ukoliko Centralna izborna komisija ni{ta u tom pravcu ne uradi, ukoliko bude opstrukcija u pogledu registracije... Morate znati da se povratnici i ljudi koji `ive u inozemstvu pa `ele izvaditi li~nu kartu suo~avaju s problemima, po nekoliko puta moraju i}i da bi se prijavili, tra`e im se nekakve potvrde o ZK izvatku, ugovori o zakupu, izjave da neko mo`e koristiti stan, recimo, sin od oca.... U Federaciji to ne mora. U Federaciji je dovoljno da sa li~nom kartom do|e{ i da se prijavi{. A da ne spominjem - pao sistem... Znate, kada su ljudi na godi{njem odmoru, do|u iz inozemstva i `ele li~nu kartu, onda su i slu`benici na godi{njim odmorima ili treba novi papir, a kad se sve to skupi, pao sistem... Toga se bojimo. Ako se, dakle, poka`e opstrukcija u reviziji i u registraciji bira~a, mi u SDA bismo mogli posegnuti za onom krajnjom mjerom - bojkot izbora. [ta bi to zna~ilo? - To bi zna~ilo zadr`avanje postoje}eg stanja u bira~kom spisku i to bi se oslikalo na rezultate izbora. Da tako ka`em, ove bosanske, bo{nja~ke stranke bile bi simboli~no zastupljene i u Op}inskom vije}u, na~elnik bi bio iz politi~ke opcije koja negira i minimizira genocid. Mi ne `elimo svjesno da legalizujemo izbor kandidata iz politi~ke opcije koja negira genocid. Na{im u~e{}em bismo pristali na to, suglasili se s genocidom. Koje bi bile posljedice za Bo{njake koji `ive u Srebrenici? - Sigurno da bi se to negativno odra-

BIRA^KI SPISAK U toj strukturi bira~kog spiska od oko 12.000, mi imamo tek oko 1.800 Bo{njaka upisanih u bira~ki spisak. Bez obzira {to u Srebrenici `ivi 4.000 Bo{njaka. Preostali su Srbi, od kojih mo`da ni 2.000 ne `ive u Srebrenici, nego u Bajinoj Ba{ti, Loznici, U`icu, neki u Bijeljini...
smo vodili te projekte. Da vidim da li je neka druga stranka i jednu ciglu donijela u Srebrenicu. Ako je obnovljeno deset hiljada ku}a i ako se vratilo deset hiljada ljudi, u ~emu je onda problem sa registracijom bira~a? - Zbog ~ega postoji bojazan da bude izabran kandidat SNSD-a? Zbog toga {to se svjesno u Republici Srpskoj uticalo na demografsku sliku, na etni~ku strukturu bira~kog spiska. Imamo izme|u hiljadu i dvije hiljade ljudi srpske nacionalnosti, po slobodnoj procjeni, koji su upisani u bira~ki spisak a uop}e ne `ive u Srebrenici. Imamo najmanje dvije hiljade Srebreni~ana koji su se vratili, koji `ive u Srebrenici, a koji nisu na bira~kom spisku jer imaju li~ne karte u Federaciji. Zbog ostvarivanja prava iz oblasti zdravstva, obrazovanja, invalidnina, penzija i svega drugog... Tako da u toj strukturi bira~kog spiska od oko 12.000 mi imamo tek oko 1.800 Bo{njaka upisanih u bira~ki spisak. Bez obzira {to u Srebrenici `ivi 4.000 Bo{njaka. Preostali su Srbi, od kojih, mo`da, ni 2.000 ne `ive u Srebrenici, nego u BaSrbin u Srebrenici imao i ve}u odgovornost nego Bo{njak. [ta Vi mislite? - Mislim da i gospodin Dodik i svi politi~ari iz Republike Srpske moraju biti svjesni ~injenice koja je utvr|ena u ha{kim sudovima, da su za genocid u Republici Srpskoj odgovorne vojne i policijske snage RS-a, odnosno politika koja je iza toga stajala. I da oni ne bi trebali da insistiraju na rje{enjima da na~elnik Op{tine Srebrenica bude iz reda srpske naroda. Pogotovo u kontekstu politike i izjava koje se daju s ciljem negiranja ili minimiziranja genocida. Oni moraju biti svjesni odgovornosti i najmanje bi trebalo da se tu mije{aju i budu isklju~ivi. Moraju imati osje}aj i ljudski i moralni da ne diraju ovu najte`u ranu, za koju oni imaju odgovornost, odnosno politike koje su dovele, izme|u ostalog, i do Republike Srpske. Rekao sam i gospodinu Dodiku da ukoliko bi na~elnik bio iz reda srpskog naroda, da bi se ~esto puta i neki manji problemi koji i sada postoje, kad je na~elnik iz reda bo{nja~kog naroda, vi{e politizirali, vi{e bi se to fakturisalo RS-u.

12. maj/svibanj 2012.

Pogledi 27
- Mislim da se trebalo omogu}iti porodicama ubijenih vojnika da na miru odaju po~ast, polo`e cvije}e za svoju djecu, bra}u, sestre, kako to i dolikuje kada je u pitanju takav ~in. Ja `elim da podsjetim na jednu stvar: prije dvije godine dao sam jednu izjavu koja je nai{la na osudu i razli~ito tuma~enje. Tad su bili upu}eni i zahtjevi da ja uputim izvinjenje kad je u pitanju Dobrovolja~ka. To je tra`io Rijaset Islamske zajednice. Tada sam rekao, kad je u pitanju Dobrovolja~ka, da nema odgovornosti vojnog i politi~kog rukovodstva za ubistva pripadnika biv{e JNA. Ali, ljudi su ubijeni i to se u ratu zove zlo~in i za to treba neko da odgovara. Mislio sam na neposredne izvr{ioce. Vrijeme je to i pokazalo: ~uli smo izjave neposrednih u~esnika, pripadnika policije koji su svjedo~ili kako je {est vojnika ubijeno bez opravdanog razloga i povoda. Ljudi ubijeni su ne~ija djeca i bra}a i treba omogu}iti da im njihovi najbli`i odaju po~ast i tom prilikom ne budu uznemiravani. Podsje}am da je ceremonija bila na jedan pristojan na~in najavljena. Svi koji prijete i vrije|aju porodice `rtava, trebaju znati da i mi, Bo{njaci, veoma ~esto u raznim prilikama odajemo po~ast na{im nevinim `rtvama {irom Republike Srpske i da se takvo pona{anje mo`e odraziti upravo kada mi odajemo po~ast povodom raznih obilje`avanja godi{njica, povodom odr`avanja masovnih d`enaza... Vidjeli ste nedavno kako je kamenovana povorka u Vlasenici: to je pona{anje koje zaslu`uje svaku osudu. zilo najvi{e na one koji `ive u Srebrenici i one koji namjeravaju da se vrate. Oni bi sigurno odustali. Dugoro~no, mislim da je cilj te politike uzimanja pozicije na~elnika da se sje}anje i obilje`avanje godi{njice genocida u Srebrenici minimizira i na neki na~in prigu{i. Sva ta obilje`avanja su vezana za na~elnika i lokalnu zajednicu. Ako na ~elu te zajednice bude neko ko negira genocid ili ga minimizira, normalno je da ne}e biti podr{ke, ispo~etka bi to kao i{lo, onda bi nastupile opstrukcije, u tre}oj fazi bi bilo jo{ gore... Tako da ova pri~a me|unarodne zajednice da }e sje}anje i obilje`avanje ostati njihova briga meni se ne ~ini realna. Ja, na`alost, u to ne vjerujem. Davali su oni nama i druga obe}anja pa su kasnije od njih odustajali. Majke Srebrenice su rekle da i bo{nja~ke partije koje budu glasale za bud`et nemaju {ta tra`iti u Srebrenici 11. jula. - Poslanici SDA su protiv bud`eta, kao {to su glasali i na{i ministri. Je li to zbog Srebrenice ili onih ranijih primjedbi na bud`et? - Znate da smo imali primjedbe i prije zahtjeva iz Srebrenice. Na odre|eni na~in, zahtjevi Udru`enja iz Srebrenice korespondiraju sa na{im stavovima o bud`etu, izme|u ostalog i zato {to bud`et u svojoj projekciji nije predvidio ni jednu marku za povratak. Bila je donatorska konferencija isklju~ivo namijenjena povratku i Bosna i Hercegovina se kao dr`ava obavezala u~estvovati sa dijelom sredstava? - I to govori u prilog ~injenici da smo za povratak trebali imati osigurana sredstva. I da je bud`et i fiskalni okvir pravljen potpuno pogre{no i pod pritiskom iz RS-a, na koji je, na`alost, nasjeo SDP i prihvatio da se bud`et BiH zamrzne u naredne tri godine, dok bud`eti entiteta mogu da rastu. To ugro`ava funkcionisanje postoje}ih institucija, ugro`ava evropski put BiH, a moramo imati u vidu ~injenicu da je bud`et BiH ve} zamrznut tri godine, da su plate 2009. smanjene svim zaposlenim za 25 posto i da od tada uop}e nisu rasle. Sad opet treba da se smanje. To je atak na dr`avu. Predsjedni{tvo je reklo jedno, Vi je }e mi nis ta ra ra di druga~ije? - Predsjedni{tvo je usvojilo deklarativan stav koji nije promijenio ni jednu cifru, pa ni cifru vezano za smanjenje pla}a. To je vi{e bio poziv Vije}u ministara. Da li Vije}e ministara radi druga~ije, ne znam. Jer mi iz SDA smo potpuno isklju~eni kad je u pitanju fiskalni okvir i bud`et, ~ak na{ zamjenik ministra, ~ak ni zaposleni u odjelu u Ministarstvu nisu u~estvovali u pravljenju bud`eta. To je do{lo od ministra finansija navodno iz Banje Luke. S kim je usagla{avao, ja ne znam. Gospodin Dodik tvrdi da ste Vi bili na sastanku kada se razgovaralo o bud`etu. - Zadnji sastanak je bio u Banjoj Luci i razgovarali smo o svemu. I o Srebrenici, izme|u ostalog. Ja sam to kandidirao na dnevni red. Ali ono {to smo dogovorili - to smo i zapisali, a to je pitanje vojne i dr`avne imovine. Pravo da vam ka`em, ne sje}am se neke posebne pri~e o bud`etu.

Dobrovolja~ka

Bosanski d`entlmeni
Bilo je raznih tema, mogu}e da je negdje sporedno spomenut bud`et, ali ni{ta nije dogovoreno. Kao {to nismo dogovorili Sejdi} - Finci, Srebrenicu, tako ni bud`et nije dogovoren. Dogovor o bud`etu i fiskalnom okviru treba da bude dokument, sa nizom elemenata, a ne nekakav pau{alni ili d`entlmenski sporazum. Znamo svi koliko kod nas vrijedi d`entlmenski sporazum. D`entlmenski sporazum na bosanski na~in? - Da sam u~estvovao u tom dogovoru, ja bih ga i potpisao i po{tovao. Svako ko tvrdi da je postignut dogovor, na~elan, bilo kakav - ne govori istinu. Dodik nudi argumente: Bosna i Hercegovina ima garantovana primanja, entitetima primanja mogu i padati, a ne samo rasti, tim prije {to ve} osje}amo novi udar recesije? - Pazite, to je gospodin Dodik rekao u Oslobo|enju. Ako ste ga slu{ali na BN televiziji, rekao je kako je nadmudrio neke politi~are u Sarajevu i kako je uz veliki napor uspio da se bud`et dr`ave smanji, a bud`et Republike Srpske u ovoj godini raste jo{ 11 posto. Do ove godine, od 2009. - porastao je 75 posto. Ima Dodik i jedan prijedlog: najavljuje da }e nakon dogovora {estorke o implementaciji presude Sejdi} - Finci zatra`iti moratorij na politi~ka pitanja i bavljenje ekonomijom. [ta ka`ete? - Ideja da se vi{e bavimo ekonomijom, privredom i razvojem jeste dobra i to bi trebalo svakako uvrstiti na dnevni red {estorke. Me|utim, ne}emo mo}i isklju~iti politi~ka pitanja. Sla`em se da se napravi promjena redoslijeda prioriteta, ali 28. nas zovu u Bruxelles, svu {estoricu i ne}emo mo}i izbje}i politi~ke teme. One su vezane za funkcionisanje sistema i evropski put. U me|uvremenu }e biti i samit NATO-a u Chicagu: {ta o~ekujete?

? ?

? ?

28 Pogledi
- O~ekujem da do samita mi donesemo odluku o raspodjeli vojne imovine i na taj na~in ispunimo posljednji uvjet koji je pred BiH da u Chicagu potvrdimo MAP... Gdje je sad zapelo? - Direktno sam u~estvovao u tom dogovoru. Dok je trajao sastanak {estorke, diktirao sam taj sporazum u kabinetu gospodina Dodika, radio dvije - tri verzije dok nismo usaglasili kona~nu. Nakon toga, mi smo razmijenili desetak raznih verzija, sporazuma i odluka me|usobno i ovih dana je sve usagla{eno, ja tako vjerujem, i sada imamo kona~an tekst koji je rezultat odre|enih kompromisa koji smo morali svi da napravimo... Znate, da se preto~i jedan politi~ki sporazum u akt, treba puno znanja, strpljenja i spremnosti da se usaglasi. E sad mo`ete zamisliti koliko ima posla u provo|enju presude Sejdi} - Finci jer moramo direktno promijeniti ~etiri ~lana Ustava, indirektno jo{ mo`da deset ~lanova. Nakon toga, treba promijeniti odredbe Izbornog zakona, poslovnike... uvjeti za ukidanje supervizije bez obzira na postignuti napredak koji je najve}i u BiH. Upravo zbog toga, da ne bismo ugrozili dobar primjer implementacije Dejtonskog sporazuma i Odluke o superviziji, smatramo da prije ukidanja supervizije na nivou dr`ave BiH treba donijeti zakon u distriktu Br~ko kojim se osigurava finansiranje distrikta na stabilan i siguran na~in, koji nije podlo`an raznim politi~kim uticajima. Treba osigurati predstavljanje distrikta Br~ko u institucijama BiH i u zakonodavnoj i izvr{noj vlasti. Sada gra|ani distrikta mogu biti indirektno predstavljeni, a ne kao distrikt Br~ko. Treba rije{iti pitanje infrastrukture, a potom grupu pitanja vezanih za funkcionisanje distrikta Br~ko koja su rije{ena zakonima i odlukama entitetskih institucija. I {to je najbitnije, {to je minimum ispod kojeg se ne mo`e, mora se staviti van snage Odluka Narodne skup{tine RS-a koja ne prihvata Odluku arbitra o formiranju distrikta Br~ko i mora se donijeti odluka o ukidanju entitetske linije. U NSRS-u, a ne na Vladi. Vlada nije nadle`na za takvu odluku. Po svim informacijama, PIC ide u pravcu ukidanja supervizije? - Mi kao odgovorna stranka ukazujemo na sve rizike takve odluke. Federacija je jedna od strana aneksa Dejtonskog sporazuma koji tretira pitanje distrikta Br~ko. U Parlament FBiH je oti{la Deklaracija koja ima za cilj da jo{ jednom skrene pa`nju ~lanicama PICa da prije dono{enja odluke sagledaju sve elemente zbog kojih smatramo da se takva odluka ne treba donijeti. O~ekujem da }e Deklaracija nai}i na podr{ku u Parlamentu FBiH. Razgovarali ste sa ambasadorima? - Ambasadori PIC-a su dobili instrukcije u pravcu dono{enja takve odluke, s tim {to bi se vjerovatno zadr`ala funkcija arbitra. Mislim da je najgora da se neki ultimatumi po~nu prelamati preko distrikta, a svjedoci smo da ih ima i to sve mo`e samo komplikovati situaciju u BiH. Kad razgovaramo sa nekim od ambasadora, nailazimo na razumijevanje. Ali ambasadori otprilike prenose ono {to su vlade odlu~ile.

12. maj/svibanj 2012.

MUSLIMANI I PIC Da jedna zemlja, koja zastupa Islamsku konferenciju, bude usamljena, a da druge zemlje ne poka`u solidarnost prema bosanskim muslimanima u Srebrenici. To, zapravo, oja~ava pri~e, protiv kojih se borim u proteklih 11 godina, da sve {to nam se de{ava de{ava se samo zato {to smo muslimani BUD@ET Predsjedni{tvo je usvojilo deklarativan stav koji nije promijenio ni jednu cifru, pa ni cifru vezano za smanjenje pla}a. To je vi{e bio poziv Vije}u ministara. Da li Vije}e ministara radi druga~ije, ne znam. Jer mi iz SDA smo potpuno isklju~eni kad je u pitanju fiskalni okvir i bud`et

Distrikt Br~ko
Mislim da se nalazimo u finalu, postoji jasan politi~ki dogovor o provo|enju presude, `elimo i mimo presude osigurati legitimitet etni~kog predstavljanja, tu prvenstveno mislim Hrvata. Ali kad se ide u konkretizaciju tog posla, vidimo koliko je to slo`eno, ne samo politi~ki nego i formalnopravno. Po nekom na{em internom dogovoru, dali smo gospodinu ^ovi}u da taj proces vodi, s obzirom na prigovore o nedostatku legitimiteta u predstavljanju Hrvata. Ina~e, nekad je te`e popraviti ku}u nego novu napraviti. Tako je i sa Ustavom. Nekad je lak{e napraviti novi ustav nego praviti korekcije. Dobro, ho}e li biti sastanka 16. maja? - Znam da gospoda ^ovi} i Lagumd`ija razgovaraju, to mi je rekao gospodin ^ovi}. Vjerovatno }u se i sastati s njim da govorimo o konkretnim rje{enjima. Mi imamo prijedloge, ali `elimo da ~ujemo doma}ina sastanka, koji je zadu`en za tu pripremu i da ponudi svoja rje{enja. Kako SDA vidi rje{enja? - Ba{ zbog slo`enosti problema i pravnog regulisanja, mislim da bismo nas {estorica lidera trebali da napravimo dogovor o provo|enju presude Sejdi} - Finci i da se slo`imo da se osigura legitimitet etni~kog predstavljanja, ne samo ~lana Predsjedni{tva nego i Doma naroda i da jedan od stavova bude da tra`imo od Venecijanske komisije da u sklopu na{eg politi~kog dogovora napravi rje{enja koja }e zadovoljiti i zahtjev presude Sejdi} - Finci i na{ politi~ki dogovor. [ta je najspornije? - Puno je zamki. Mi ne `elimo asimetri~na rje{enja a postoje takve tendencije. Ne}emo pristati na tre}u izbornu jedinicu. Ne}emo pristati na rje{enja koja bi bila ispod Daytona. Vije}e za implementaciju mira namjerava odlu~ivati o superviziji u Br~kom. Po nekim informacijama, o~ekuje se kraj supervizije? - Mi smatramo da nisu ispunjeni

trikta, Turska je usamljena, na`alost. A to nije dobra poruka. Da jedna zemlja koja zastupa Islamsku konferenciju bude usamljena, a da druge zemlje ne poka`u solidarnost prema bosanskim muslimanima u Srebrenici. To zapravo oja~ava pri~e, protiv kojih se ja borim u proteklih 11 godina, da sve {to nam se de{ava - de{ava se samo zato {to smo muslimani. Ja ne `elim da u to vjerujem. Ne `elim. Ali, ovo sa Srebrenicom, to prepu{tanje me|unarodne zajednice kao i 95. samo ja~a one politi~ke snage koje govore da se nama sve de{ava samo zato {to smo muslimani. SDA je glasala protiv bud`eta: {ta se de{ava sa koalicijom? - Ja sam rekao jo{ prije nekoliko mjeseci, kad je usvojen fiskalni okvir, da je nama u SDA va`nija dr`ava nego koalicija. Prema tome, te prijetnje o izbacivanju SDA iz vlasti nas ne poga|aju: ako misle da je to dobro, da je to u interesu dr`ave Bosne i Hercegovine, da mi zbog bud`eta i svega ostalog budemo izba~eni, neka preuzmu odgovornost i neka to urade. U kakvim ste relacijama sa gospodinom Lagumd`ijom? - Ima vrijeme kada se dobro radi i sura|uje, ima vrijeme kada se pojavljuju ve}e razlike i kad se politi~ki sukobljavamo. Mislim da smo sada do{li u kuliminaciju razlika. Ali se ipak nadam da }e razlike biti prevazi|ene i da }emo se opet vratiti u jednu normalu. @elim da vjerujem da }e SDP odustati od te politike, poku{aja da majorizira, da dominira... SDP mora shvatiti da ima SDA kao potpuno ravnopravnog partnera. Ne mo`e dominirati i donositi odluke mimo znanja SDA. Najva`nija odluka poslije Ustava jeste fiskalni okvir. I to donijeti bez ikakve konsultacije sa SDA, naprosto nije uredu. Kakve su relacije sa ostalim koalicionim partnerima? - Vidite, normalno je da se mi oko bud`eta sukobljavamo i sa SNSD-om. Oni su uspjeli nadmudriti SDP i dobi-

ti ovakvu odluku o fiskalnom okviru i na{e protivljenje njima ne odgovora. Mi tu imamo problem sa SNSD-om. Zato su oni u toj, da tako ka`em, potkoaliciji, ne{to bli`i sa SDP-om nego s nama. Mi direktno udaramo na njihov politi~ki cilj, a to je obezvre|ivanje institucija BiH. Sad im je SDP prihvatljiviji od nas. Kakvi su stavovi HDZ-a? - Dok je bio gospodin Vranki} i dok je gospodin Bevanda bio u federalnoj Vladi, imali su druga~ije stavove kada je u pitanju dr`ava Bosna i Hercegovina, pogotovo Vranki} kad je u pitanju funkcionisanje institucija BiH. Znam i stav gospodina ^ovi}a i HDZa, gdje se daje prioritet dr`avi u odnosu na entitet, pogotovu sad kad nisu u vlasti u Federaciji.

Koga disciplinira Radon~i}

Za{to je HDZ pristao? Mogu samo da pretpostavim da ^ovi} vra}a dugove Dodiku zbog podr{ke koju mu je dao u formiranju Vije}a ministara. Ne mogu do}i do drugog zaklju~ka. Njima nije interes ja~anje bud`eta entiteta jer nisu u vlasti. Ho}e li biti prekompozicije? Radon~i} se u Avazu hvali kako se Lagumd`ija o svemu dogovara s njim. Kako Vi na to gledate? - Da li }e do}i do prekompozicije ili ne}e, ne znam. Radon~i} je rekao u Srebrenici da on ne}e da u~estvuje u vlasti i da ne `eli da u~estvuje u discipliniranju SDA od SDP-a. Zar to nije iznena|enje za Vas, s obzirom na dosada{nje napade Avaza na SDA? - Jeste. Zaista sam se iznenadio, ali je on rekao da ne `eli da SDP njega koristi kao nekakav mehanizam za discipliniranje SDA i rekao je da je odbio ponudu da bude u Vije}u ministara. Je li Vi vjerujete Radon~i}u? - Ja samo govorim {ta je on rekao. Bez obzira na njega, mi imamo svoju politiku, imamo na{e stavove. Nama je va`nija dr`ava nego ho}emo li biti u vlasti. Neka SDP preuzme odgovornost. Ako treba neko da nas izbaci zbog dr`ave i zbog Srebrenice iz vlasti, neka to uradi - neka se zna zbog ~ega. Kakve rezultate o~ekujete na lokalnim izborima? - O~ekujemo bolje rezultate nego na op}im izborima. To su pokazali vanredni izbori za op}ine Srebrenik, Travnik, Vogo{}u, Ilid`u, Sanski Most, Vukosavlje, gdje je SDA pobijedila na{e politi~ke protivnike. Mislim da bi na{ rezultat izbora mogao da se kre }e izme|u onih ko je smo imali 2008. i rezultata koje smo imali 2010. i da budu bolji nego 2010. godine.

Usamljena Turska
Koliko znam, kada je u pitanju Srebrenica, pa i ove najave oko Dis-

? ?

12. maj/svibanj 2012.

Oglasi 29

Na temelju ~lanka 40. ~lana 52. Statuta Dru{tva za upravljanje fondovima"KAPITAL INVEST" d.o.o. Mostar, Nadzorni odbor Dru{tva na sjednici odr`anoj 10.5.2012. godine usvojio je odluku o sazivanju Skup{tine i objavljuje:

O B A V I J E S T
o sazivanju Skup{tine udjeli~ara Dru{tva za upravljanje fondovima DUF KAPITAL INVEST d.o.o. Mostar I. Skup{tina Dru{tva za upravljanje fondovima KAPITAL INVEST d.o.o. Mostar, saziva se za 5.6.2012. g. s po~etkom u 12 sati u sjedi{tu Dru{tva, Ulica kneza Branimira 2.

II. Za sjednicu Skup{tine predla`e se slijede}i:

Dnevni red
1. Izbor radnih tijela Skup{tine a. Predsjednik Skup{tine b. Dva ovjeriva~a zapisnika 2. Dono{enje odluke o promjeni adrese udjeli~ara Dru{tva 3. Dono{enje odluke o pove}anju kapitala Dru{tva 4. Dono{enje odluke o usvajanju izmjena i dopuna Statuta Dru{tva 5. Dono{enje odluke o razrje{enju ~lanova Nadzornog odbora Dru{tva, radi isteka mandata 6. Izbor i imenovanje ~lanova Nadzornog odbora Dru{tva 7. Dono{enje odluke o usvajanju temeljnih elemenata ugovora za ~lanove NO Dru{tva III. ^lan ili ~lanovi ~iji udjeli ~ine najmanje desetinu osnovnog kapitala imaju pravo izvr{iti dopunu dnevnog reda dostavljanjem obrazlo`enog materijala upravi Dru{tva i ~lan ili ~lanovi ~iji udjeli ~ine najmanje dvadesetinu osnovnog kapitala mogu dati prijedlog po to~ki 6. Dnevnog reda s neophodnom dokumentacijom reguliranom Zakonom o investicijskim fondovima, Zakonom o gospodarskim dru{tvima i Pravilnikom o sadr`ajima zahtjeva, postupku izdavanja dozvole i uvjetima za ~lanove uprave, Nadzornog odbora ili ~lana (dioni~ara) dru{tva za upravljene u roku od osam dana od dana objavljivanja obavje{tenja o sazivanju Skup{tine. IV. U skladu sa ~lankom 243. Zakona o gospodarskim dru{tvima, ovla{teni udjeli~ar ST HAMMER d.o.o. Ljubljana, udjeli~ar ~iji udjeli ~ine najmanje dvadesetinu osnovnog kapitala Dru{tva, predlo`io je kandidat za Nadzorni odbor, koji je usvojen od Nadzornog odbora Dru{tva. Prijedlog kandidata je kako slijedi: Marjana Drame, Nata{a Mahne i Vladimir Juki}. V. Nakon objavljivanja, ~lanovi Dru{tva imaju pravo da u sjedi{tu Dru{tva-Mostar, Kneza Branimira 2. i u sjedi{tu podru`nice - Cazin, N. Pozderca 19/2, izvr{e uvid u dokumentaciju i isprave koje se odnose na prijedlog odluka uvr{tenih u dnevni red Skup{tine. VI. Skup{tina mo`e odlu~ivati ako sjednici prisustvuje osobno ili putem punomo}nika ~lanovi ~iji udjeli ~ine polovinu temeljnog kapitala Dru{tva. Za ostvarivanje svih ili pojedinih prava, ~lan Dru{tva mo`e ovlastiti punomo}nika pisanom izjavom sukladno Zakonu. Skup{tini Dru{tva mogu prisustvovati ~lanovi ili punomo}nici ~lanova koji su se prijavili Odboru za glasanje najkasnije tri dana prije odre|enog za odr`avanje Skup{tine. Nadzorni odbor

UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

OBAVIJEST
1) Mr. Sr|an Puhalo branit }e na Filozofskom fakultetu u Sarajevu doktorsku disertaciju pod naslovom:

Psihosocijalne dimenzije relacija izme|u socijalne percepcije i etni~ke pripadnosti kod srednjo{kolaca u Bosni i Hercegovini
Odbrana }e se odr`ati 11. 6. 2012. godine u 10 sati, u Dekanatu Filozofskog fakulteta, sala 82/I. 2) Mr. Elvis Vardo branit }e na Filozofskom fakultetu u Sarajevu doktorsku disertaciju pod naslovom:

Na osnovu Odluke o sazivanju Skup{tine Dioni~kog dru{tva Centralno grijanje Tuzla broj: 01-5439-2012/XXII8, donijete na sjednici Nadzornog odbora odr`anoj 9.5.2012. godine, a u skladu sa Zakonom o privrednim dru{tvima, Statutom i op}im aktima Dru{tva, Nadzorni odbor Centralno grijanje d.d. Tuzla, objavljuje:

Osobine li~nosti i stil rukovo|enja kao odrednice uspje{nosti menad`era

Odbrana }e se odr`ati 18. 6. 2012. godine u 10 sati, u Dekanatu Filozofskog fakulteta, sala 82/I. Primjerci disertacija nalaze se u Dekanatu Fakulteta i mogu se pogledati svakim radnim danom u vremenu od 9 do 15 sati. 3) \enita Tuce branit }e magistarski rad iz psihologije pod naslovom:

O B A V J E [ T E NJ E
o sazivanju XIII redovne Skup{tine dioni~ara DD Centralno grijanje Tuzla Skup{tina dioni~ara DD Centralno grijanje Tuzla }e se odr`ati u prostorijama dru{tva ulica Kre~anska 1 4.6.2012. godine (ponedjeljak), sa po~etkom u 13 sati. Za XIII redovnu Skup{tinu dioni~ara predla`e se slijede}i DNEVNI RED: 1. Izbor radnih tijela Skup{tine - Zapisni~ara i ovjeriva~a zapisnika 2. Verifikacija zapisnika sa dvanaeste Skup{tine DD "Centralno grijanje" Tuzla, odr`ane 8.6.2011. godine; 3. Usvajanje Izvje{taja o poslovanju za 2011. godinu DD Centralno grijanje Tuzla sa Izvje{tajem Odbora za reviziju i vanjskog revizora i Odlukom o raspodjeli dobiti dru{tva; 4. Usvajanje Izvje{taja o radu Nadzornog odbora DD Centralno grijanje Tuzla za 2011. godinu; 5. Usvajanje Plana poslovanja DD Centralno grijanje Tuzla za 2012. godinu. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa ima pravo pisano predlo`iti izmjene i dopune dnevnog reda i prijedloga odluka Skup{tine Dru{tva, najkasnije u roku od 8 dana od dana objavljivanja obavje{tenja o sazivanju Skup{tine. Prijedlog se podnosi Nadzornom odboru u pisanom obliku, neposredno ili preporu~enom po{iljkom na adresu Dru{tva, DD Centralno grijanje Tuzla, Kre~anska 1. Svaki dioni~ar ili njegov punomo}nik ima pravo u prostorijama dioni~arskog dru{tva, u ulici Kre~anska br. 1, izvr{iti uvid u sve isprave i prijedloge odluka uvr{tenih u dnevni red Skup{tine svakim radnim danom od 10 do 14 sati, po~ev od dana objavljivanja ovog obavje{tenja. U slu~aju da dioni~ara zastupa punomo}nik, isti mora imati punomo} potpisanu od dioni~ara koji punomo} daje i ovjerenu u skladu sa zakonom. PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA DD CENTRALNO GRIJANJE TUZLA Mr. sci. Senad Arslanagi}, dipl. ecc.

Percepcija roditeljskog pona{anja i obiteljsko funkcioniranje kao odrednice prilagodbe kod adolescenata
Odbrana }e se odr`ati 13. 6. 2012. godine u 10 sati, u Dekanatu Filozofskog fakulteta, sala 82/I. 4) Ikbala ]ati} branit }e magistarski rad iz knji`evnosti pod naslovom:

Rod i politika u djelu Arundhati Roy

Odbrana }e se odr`ati 20. 6. 2012. godine u 10 sati, u Dekanatu Filozofskog fakulteta, sala 82/I. 5) Adis Zili} branit }e magistarski rad iz historije pod naslovom:

Humska vlastela Radivojevi}i-Jurjevi}i-Vlatkovi}i i njihovo doba

Odbrana }e se odr`ati 21. 6. 2012. godine u 10 sati, u Dekanatu Filozofskog fakulteta, sala 82/I. Zainteresirani mogu pogledati radove u prostorijama Fakulteta, najkasnije osam dana prije odbrane. Pristup svim odbranama je slobodan.

30 Pogledi

12. maj/svibanj 2012.

Zoran ^egar, visoki policijski slu`benik

BOG PRA[TA,

ALI JA NE!
Viki} je heroj za one koji pojma nemaju {ta se sve de{avalo u ratu u Specijalnoj jedinici Ne bih se iznenadio ako sam i danas na nekom spisku za likvidaciju. Zato sam stalno naoru`an
Kako se pred rat raspala Specijalna jedinica MUP-a RBiH? - No} prije nego }e se raspasti, govore}i za televiziju o toj jedinici ~iji sam pripadnik, rekao sam da me ne zanimaju nacionalne podjele, da }u braniti svoj grad. Sad, evo, moram da pitam, kako su heroji odbrane Sarajeva i BiH postali oni koji su nas ostavili u Krteljima, kada smo izvla~ili naoru`anje, na milost i nemilost neprijateljima? I pitam ko je u moje ime dogovorio da zgrada MUP-ove {kole na Vracama pripadne MUP-u Republike Srpske? Ako je to bio dogovor, za{to nisu u~enike i uposlene upozorili pa da napuste zgradu {kole? I za{to su nas odmah vratili sa Vraca kada smo na po~etku mogli uzeti Vraca i dr`ali u obru~u jedinice MUP-a RSa koje su do{le preuzeti tu zgradu. Tada je, zapravo, po~eo rat u Sarajevu. Koja je, po Vama, najzna~ajnija bitka za Sarajevo? - Ona o kojoj se najmanje pri~a, pi{e. Vodila se u no}i s 5. na 6. april, oko 2.20 sati ujutro, na Vrbanja mostu. Paravojne srpske formacije su tog jutra htjele presje}i Sarajevo na dva dijela i to linijom Vrbanja most - Kasarna mar{al Tito - Vojna bolnica - Ko{evsko Brdo - Vogo{}a, Poljine Mrkovi}i. Ujutro, oko jedan iza pono}i, zvao je sada rahmetli Asim Dautba{i} i rekao da di`em ljude kako znam i da to spri-

da je dobio bubi-bubi i da mi je rekao da to nije njegova pamet. Nakon toga sam od rahmetli Asima Dautba{i}a dobio la`ne, divlje papire, a tada{nji ministar Jusuf Pu{ina mi je dao nalog da iza|em iz Sarajeva i radim na deblokadi grada. Onda sam, po sistemu kaputi} pa puti} oti{ao , na Stup, u Delminijum, kod Ive i Mirka ^... koji su mi omogu}ili da napustim Sarajevo. I kad ptica nije mogla u Herceg-Bosnu, ja sam stigao do Kre{eva, u ku}u Du{ka i Ive Kuli{a. Tada sam iz Zagreba od Franje Tu|mana, predsjednika Hrvatske, Gojka [u{ka, ministra obrane i generala Ivana ^ermaka dobio i dovezao dva {lepera naoru`anja za deblokadu grada. Na`alost, ~uo sam da je upotrebljavano u srednjoj Bosni i oko Konjica protiv Hrvata, pa su mi iz Zagreba poru~ili da sam odli~no podijelio oru`je. Mislio sam da ste Sarajevo napustili po nalogu Predsjedni{tva BiH, nakon one afere s uzimanjem nekoliko stotina sarajevskih Srba za taoce koje ste, kasnije, razmijenili za svoju porodicu? - Morate znati da su moj otac, majka, sestra i njena k}erka bili zarobljeni, odvedeni u Kulu. Poru~ili su mi da }e ih prvo jebati, pa zaklati! Nazvao sam nekog Lizdeka, koji je bio zadu`en za razmjene i ministra Momu Mandi}a. I tra`io da ih puste. Nisu htjeli. Dao sam rok od 24 sata da

- Do~ek delegacije RS-a u Dobrovolja~koj je sramota za sve Sarajlije koji imaju karakter i obraz. Onako lajati i urlati na ljude koji su do{li da pozdrave svoje mrtve, nikada nisam ni ~uo ni vidio. Ubio si majci sina i onda je naziva{ pogrdnim imenima i psuje{ mrtvog sina. Neka se stide. Ako ovi {to su ih verbalno napali nisu htjeli da do|u, trebala je policija zabraniti skup. Bolje bi im bilo da su te porodice odveli na }evape. Ba{ bih volio da vidim kako }e im ovi vratiti? Ovako, nema su`ivota i pra{tanja. Bosnu ne rastura Dodik, nego na{e budale. Dobar su im povod dali. U Dobrovolja~koj jeste napravljen zlo~in. Za mene je zlo~in ~im je neko ubijen. Imaju organi koji se time bave, pa neka to i obave. Da su to odradili na vrijeme, ne bi se sada de{avalo ovo {to se de{ava, ne bi hapsili ljude koji veze s tim nemaju. telefonom ~uo sa kolegama specijalcima na suprotnoj strani, Miodragom Repijom, Milenkom Kari{ikom, plakao im na telefon i pitao {ta }e biti, kako }e rat zavr{iti?! Repija je nakon rata dolazio u Sarajevo kod Viki}a. Svi oni dolaze kod Viki}a, on ih voda po Sarajevu i tako ih rehabilitira. Nismo se izgleda borili da nama bude dobro, nego ~etnicima i ratnim profiterima. Trebalo bi da vidite {ta je taj Viki} napisao o meni i sve bi vam bilo jasno. Da je uz sebe dr`ao visokoobrazovane kadrove, da ih nije otjerao, bilo bi bolje i njemu i dr`avi. Ipak, Viki} slovi za heroja odbrane Sarajeva. - Viki} je heroj za one koji pojma nemaju {ta se sve de{avalo u ratu u Specijalnoj jedinici. Pitajte one oko njega {to ih je rastjerao i otjerao iz slu`be zato {to mu znaju prljavi ve{. Samo referenti iz Buturovi}Polja mogu pri~ati nama iz Specijalne jedinice ko je ratni heroj i koga on ne da da ide u penziju. Neka ga vodi sa sobom na Jablani~ko jezero. Bit }e nam svima lak{e. Dobitnik ste Zlatne policijske zna~ke. Oduzeta Vam je, pa vra}ena?! - Zlatko Mileti} i njegovi r... su mi oduzeli tu zna~ku, skinuli me sa sa spiska. Nisam, valjda, pogodan. Ne drogiram se, nikog seksualno ne zlostavljam. I zato, valjda, ne valjam! Bilo bi lijepo da Mileti} objasni gdje su nestale pare iz dvije specijalne kase. Kako i za{to je na specijalnu jedinicu potro{io 14.000.000 KM, za{to je za njih kupovao protivpje{adijske mitraljeze, gdje je zaplijenjena droga? Gdje su predmeti o krivi~nim djelima pojedinih mo}nika i za{to nisu procesuirani? Ja da sam htio raditi {to su tra`ili od mene, bio bih sada ministar MUP-a i bandu koja mi je uni{tila zdravlje tu`it }u dok ima sudova. Bog pra{ta, ja ne pra{tam! Ako me pravda ne zadovolji na sudu, ja }u je uzeti u svoje ruke. Mileti} je za mene bolestan ~ovjek i treba mu pomo}i. On treba, i nadam se da ho}e, odgovarati za mnoge stvari koje su se desile za njegovog terora u FUP-u. Ja sam ga tamo postavio i doveo. Sada se izvinjavam svima onima kojima je na bilo koji na~in na~inio neko zlo. Mene je otjerao prvoga zato {to mu uvijek u lice mogu sve re}i. Ho}ete re}i da u FMUP-u ima kriminala? - Ho}u re}i da policija nije imuna na kriminal. Kao {to }u re}i da zahtijevam od direktora FUP-a i ministra da se izvr{i u MUP-u test uposlenika na drogu, provjera diploma i, naravno, revizija ~inovanja po{to je Mileti} to uradio protivzakonito. Rekli ste kako Vam je rahmetli Asim Dautba{i} u tri navrata rekao da ste na spisku za likvidaciju? - Jesam! Prvi put me je upozorio na [eve, potom kada sam bio u Njema~koj. I onda kad sam se vratio u MUP, rekao mi da se pazim dobro, da sam mnogima trn u

Dobrovolja~ka

[EVE U svom sam stanu zatekao Ned`ada Herendu, pripadnika [eva, kako mi montira eksplozivnu napravu. Naravno da je dobio bubi-bubi i da mi je rekao da to nije njegova pamet
je~imo. Uradilo je to nas 11 specijalaca, naoru`anih automatima, jednom zoljom i osom, tri kumulativne mine za ru~ni baca~. U to doba su ovi koji danas slove kao heroji odbrane sjedili u podrumima Doma policije i Predsjedni{tva RBiH i to u tigovim kompletima pla~u}i za ~etnicima. Pritom, nisu znali jesu li Srbi, Hrvati ili Muslimani! A dio ih to ne zna ni danas. Govorili ste i o tome kako ste stalno na nekim listama za likvidacije. - Jesam! Recimo, pratio me KOS jo{ od 90. godine i ozvu~io mi stan i vozilo. Bio sam, jo{ za rata, na listi za likvidacije koju su napravile [eve. Dojavu o tome dobio sam od svog ~ovjeka koji je bio anga`ovan u [evama. U svom sam stanu zatekao Ned`ada Herendu, pripadnika [eva, kako mi montira eksplozivnu napravu. Naravno puste moje, ina~e }u, rekao sam, pobiti sve ove Srbe koje sam uzeo za taoce. Razmjena je obavljena na Vrbanja mostu. Nikome od tih Srba koje sam uzeo za taoce ni dlaka s glave nije falila. [ta Vam je, kada ste uzeli Srbe za taoce i nakon svega, rekao Dragan Viki}, komandant Specijalne jedinice? - A {ta }e mi on re}i? Viki} cijeli `ivot gleda samo sebe. Prvo sebi, pa on, pa opet on, pa pare, pa opet pare, pa sve ostalo. Tako Viki} razmi{lja. U ratu je dobio 35 kila, njegovi kerovi su u ratu bolje `ivjeli od specijalaca. Pojeo je stado janjaca u vrijeme kad je osam specijalaca jelo jednu konzervu ribe. Metka nije opalio. Istina, jednom je u blindiranom vozilu oti{ao do Dobrinje da vidi {ta mu je sa stanom i da uzme stvari iz stana Esada ]eske. Tokom rata se

12. maj/svibanj 2012.

Pogledi 31 Dvadeset godina od stradanja dr. Silve Rizvanbegovi}

k Federalne uprave policije

Za njom je plakao grad

Bila je predana svom poslu, pomagala ljudima i pacijentima. Tako je i zavr{ila `ivot, rade}i... Ubijena je 17. maja 1992. hicima iz tada{nje Kasarne Mar{al Tito
unih 20 godina je pro{lo od prerane smrti jedne od najboljih doktorica u Sarajevu u to vrijeme. Dr. Silva Rizvanbegovi} je 17. maja 1992, poku{avaju}i da spasi druge `ivote, izgubila svoj. To je bilo njeno zadnje putovanje, zadnji zadatak koji, ne svojom krivicom, nije uspjela da zavr{i.

Pravi mentor
Uprkos tome {to je kod ku}e imala porodicu, doktorica Silva je, u bijelom ambulantnom vozilu sa jasnim i vidljivim oznakama Crvenog kri`a, po{la u pomo} ranjenim i unesre}enim sugra|anima. Ipak, vozilo je u jednoj od glavnih sarajevskih ulica pogo|eno sa ~etiri metka, ispaljena iz Kasarne Mar{al Tito Sudbi. na, ali i Silvina dobrota i `elja da pomogne drugima, odvele su je pravo u smrt. Prim. dr. Tihomir Bera bio je u~enik pokojne dr. Rizvanbegovi}. On je posljednji doktor kojem je ona bila mentor i bio je uz nju u njenim posljednjim trenucima `ivota. - Tu no} bio sam u drugom vozilu iza nje i ja sam je mrtvu donio u Hitnu pomo}. Poku{ao sam da je reanimiram, ali nisam uspio i to se, na`alost, zavr{ilo tako kako se zavr{ilo. Doktorica Silva je bila {ef smjene koji je bio predan svom poslu i iz tog razloga nije ni `eljela pustiti kolege same na teren, istakao je prim. dr. Bera. Dr. Rizvanbegovi} je bila doktor koji je osmislio i napravio edukacioni centar u Zavodu za hitnu medicinsku pomo}, nekad prije rata. Bila je predana svom poslu, pomagala je mladim doktorima, uvijek je bila spremna da ih uputi, nau~i i postavi na noge. U sebi je imala dovoljno empatije i svoj posao je smatrala pozivom, a ne zanimanjem. Tako je i zavr{ila svoj `ivot, rade}i... Na pitanje da li je dr. Silva bila strog profesor, prim. dr. Bera odgovara da to nije gledao na taj na~in. - Da bi neko od teorije pre{ao u praksu, mora imati pravog mentora, a ja sam imao sre}u da sam imao pokojnu doktoricu Silvu Rizvanbegovi} za mentora, kazao je prim. dr. Bera, te dodao kako mu je svaki trenutak s njom ostao u sje}anju, svaki je vrijedan i nijedan se ne mo`e izdvojiti. Doktoricu Rizvanbegovi} su izgleda mnogi zaboravili. Njeno ime se u javnosti pominje samo za godi{njicu njene smrti. Svi koji se sje}aju doktorice Silve i dan-danas sa nekim posebnim toplim osje}ajem govore o njenoj dobroti i ljepoti. Za njom je te davne godine plakao cijeli grad, svi su je voljeli. Kada je poginula, svima su bila puna usta nje, svi su `alili, a danas je malo ko i pomene. Ni{ta u ovom gradu {to bi podsje}alo na pokojnu doktoricu nema. Jedino mala ulica u sarajevskom naselju Ned`ari-

Identiteti
Zanimljiva je ta pri~a o Va{im vi{estrukim identitetima, tipa Jimi ili Tony Brown. Ako nije problem, objasnite kako ste ih dobili, tim prije {to Vas optu`uju da radite ili ste radili za SIS?! - Prvo, ako me pitate takve gluposti, onda trebate bar znati imena kojim sam se slu`io. Kao ozbiljan novinar trebali ste znati da se ti ID ne otkrivaju i onaj ko ih je izdao, zna za{to je to uradio i koji su razlozi. Od vas je, u najmanju ruku, jako neozbiljno, da ne budem grublji, {to me pitate takvo {to. To da sam radio za SIS, ~ista je la` i glupost. Onaj ko treba da zna, on i zna {ta sam radio i za koga.

}i. Ulica u kojoj niko ne zna ko je osoba sa plo~e na kojoj pi{e adresa, ulica koja nema nikakve veze sa njom, prljava i zapu{tena, a doktorica Silva nije bila takva. Naprotiv!

Voljela je ovaj grad

Upravo zato, njezinim prijateljima nije jasno za{to se ba{ ta ulica zove po Silvi, za{to nije Kolodvorska ulica preimenovana, jer to je ulica u kojoj je ona izgubila `ivot da bi poku{ala da spasi `ivote sugra|ana. Ona je voljela ovaj grad i ljude u njemu. I sad se sje}aju njenih rije~i izgovorenih kada je po~eo rat: Ja ostajem ovdje, ja pripadam ovom gradu. I tu je i ostala, zauvijek. Internacionalna liga humanista je svoje najve}e priznanje dodijelila posthumno dr. Rizvanbegovi}. Da vne 2007. go di ne ne ko li ci na gra|ana Sarajeva pokrenula je inicijativu da se Hitnoj pomo}i u Sarajevu da ime po dr. Silvi Rizvanbegovi}. Inicijativa je pokrenuta sa nadom da }e joj se pridru`iti mnogi koji to osje}aju kao dug prema herojima u bijelom i oni koji se sje}aju veli~anstvene pojave doktorice Rizvanbegovi}, koja nije samo spa{avala `ivote ranjenih Sarajlija i Sarajki ve} je uz to svojim likom poklonila volju svima koji su je imali priliku vidjeti da sakupe snagu i hrabrost i da ustraju i u najte`im vremenima. Inicijativa, kao {to vidimo, nije imala uspjeha, ali lijepo je znati da je makar neko imao `elju da ne{to promijeni.
Minela Pamuk

oku zato {to puno znam. Ne bih se iznenadio ako sam i danas na nekom spisku za likvidaciju. Zato sam stalno naoru`an, spreman. Prema tome, bujrum! Vratimo se ratu. Govorili ste, javno, i o ratnim zlo~inima po~injenim nad sarajevskim Srbima. O silovanju, ubijanju djevoj~ica koje su izbacivali na ulicu govore}i da ih je ubio srpski snajperista. O ubistvima Srba samo da bi se uselilo u njihove stanove. - Sve je to tako i bilo. Pet silovanih djevojaka su preko Bistrika pobjegle iz opkoljenog Sarajeva. Danas neke od njih `ive u Grockoj, kraj Beograda, i svjedo~e u jednom od procesa koji se vode zbog ratnih zlo~ina. I {ta }emo sa silovanim curicama koje su, preko mosta kraj hotela Bristol, kriminalci natjerali pa im je pucano u le|a? @elim svakome da se vrati onako kako je radio i zaslu`io. Sre}a pa nas sve ~eka isti sud. Valja umrijeti i jorgan pojesti. Do-

{lo je vrijeme da je sramota re}i da si bio u ratu. Mi se nismo izgleda borili da nama bude dobro, nego kriminalcima, neobrazovanim i onima {to su pucali po nama. Opet, kao prije rata, gdje god do|em, sjedi neko od njih. Pitam se, koliko li na{ih sjedi TAMO? Idete u mirovinu? - U mirovinu }u i}i kada se za to steknu uslovi, a ne kada to neko bude htio. Oti}i }u sutra ako }e na moje mjesto do}i neko od djece mojih kolega koji su poginuli u Specijalnoj po~etkom rata. [ta je ^egar dao Bosni, a {ta Bosna ^egaru? - Ja sam Bosni dao sve: zdravlje, prijatelje i kumove, brak. Ona je meni uzela sve. @ivim sam ko vuk. Ne mogu sam sebe da gledam kad mi je lo{e. Opet bih za Bosnu ginuo i ponosan sam na sve ono {to sam uradio.

Asaf Be~irovi}

32 Pogledi

12. maj/svibanj 2012.

Pogledi 33

REPORTA@A

Grad budu}nosti i tradicije

Doha, glavni grad Katara, male zaljevske dr`ave koja u posljednjih deset godina ima jedan od najbr`ih ekonomskih razvoja, klasi~na je slika modernizacije tradicionalnog dru{tva

e{ko je odrediti koji od doga|aja u modernoj historiji zemlje Perzijskog zaljeva kao {to je Katar ima ve}u va`nost. Zvani~na povijest ka`e da je ova zemlja ostvarila neovisnost od britanskog protektorata 1971. godine. Ipak, nekih ~etrdeset godina nakon ostvarivanja te neovisnosti kulturolo{ki tragovi decenija prisustva Britanske imperije na ovom podru~ju i danas su itekako prisutni, urezani u mentalitet stanovni{tva ove zemlje - od malih svakodnevnih sitnica do generalnog sistema tretmana gostiju i radnika.

Uvezeni radnici
Kao drugi doga|aj vrijedan pa`nje izdvaja se i ustoli~enje dana{njeg emira Hamada bin Khalife Al Thanija - koji je smijenio svog oca u nenasilnom dr`avnom udaru 1995. godi-

ne, {to je bio prvi korak ka blagoj redefiniciji ove zemlje i njezino usmjeravanje ka potpunoj modernizaciji, odnosno pribli`avanju Zapadu - ali uz o~uvanje tekovina islamske, odnosno monarhisti~ke tradicije, {to je o~ito jedna od va`nijih ideja dana{njeg emira ove zemlje. Jedan od posljednjih va`nih doga|aja koji }e, mogu}e je, iznova redefinirati glavni grad Dohu, kao i ~itavu zemlju, odnosi se na decembar 2010. godine, kada je zemlja Katar progla{ena doma}inom Svjetskog fudbalskog prvenstva 2022. godine, kao jo{ jedan va`an korak koji }e ovu zemlju pribli`iti svijetu. Od prvih trenutaka prilikom dolaska u glavni grad Dohu, postaje vi{e nego jasno da je i grad i zemlja, kao {to ka`u pojedini ~esti gosti kao {to je londonski imam, {eik Ahmed Saad, sistem koji se sastoji od vi{e razli~i-

tih pod-sistema za razli~ite tipove gostiju, odnosno ljudi koji posje}uju ovaj grad i zemlju ili `ive i rade u njoj, sve u skladu sa stereotipima koji mogu postojati u vezi sa va{om kulturalnom pozadinom . Tako je u ovom slu~aju gosta prilikom izlaska sa aerodroma sa {irokim osmijehom na licu do~ekao Filipinac koji radi kao hotelski predstavnik na aerodromu. Vozilo koje goste treba prevesti od aerodroma do hotela, na primjer, vozi Indijac, a na recepciji hotela upoznali smo Ju`noafrikanca. Sli~na je situacija i sa manjim lokalnim radnjama i trgovinama gdje se ~esto mogu zate}i i Sudanci, Egip}ani, Lebanonci, ili Kinezi - naj~e{}e kao najamni radnici. Statistike ka`u da otprilike 94% radne snage u Kataru ~ine strani uvezeni radnici, a ponajvi{e ih dolazi iz Indije i Filipina - i bilje`i se ka-

ko jedan dobar dio tih stranih radnika, emigranata koji su zavedeni povoljnim poslovnim ponudama `ive , pod uvjetima koji su daleko od onoga {to bi bio standard i fer odnos prema uposlenicima, pogotovo imaju}i u vidu izuzetno visoki standard `ivljenja koji se praktikuje u ovoj zemlji. Nema sumnje da je razlog tomu svjetska kriza u okolnim zemljama regije Bliskog istoka i ~injenica da je Katar jedna od rijetkih zemalja koje uslijed ovakve situacije ostvaruje izuzetan ekonomski rast, ponajvi{e zahvaljuju}i porastu cijena prirodnog gasa, {to je, naravno uz naftu, glavna izvozna sirovina ove zemlje i kao takva pod jakim je patronatom vojnih snaga SAD-a. Zvani~ni jezik zemlje je arapski, no budu}i da je zemlja jako dugo bila britanska kolonija, ali i zbog velikog broja upravo stranih radnika iz dru-

gih dijelova svijeta, uz blago prilago|avanje pri slu{anju razli~itih akcenata mogu}e je slu`iti se s engleskim jezikom u bilo kojoj situaciji. Isto tako mora se biti dobro pripremljen na {iroke osmijehe i izljeve gostoprimstva (potpuno netipi~ne za na{e podneblje), sve uz uobi~ajene fraze kojima se zavr{ava svaka re~enica (Yes sir Thank you sir Right , , away sir), uz izbjegavanje bilo kakvog direktnog razgovora o tome kako je to `ivjeti u Dohi. Sli~na situacija zati~e se bilo gdje u gradu, na njegovim ulicama, gdje je gotovo svaki susret obilje`en osmijehom i pozdravom na engleskom jeziku. Zapravo, tolika koli~ina prijaznosti pomalo je u kontrastu sa onim {to mo`emo prona}i zapisano ili ~uti u samom gradu o uslovima u kojima dobar dio tih ljudi `ivi i radi. Svi kasniji dodiri sa super-

modernim i superiorno dizajniranim tekovinama ove zemlje mogu biti blago naru{eni ovim utiscima, budu}i da se pred o~ima konstantno odvija slika onoga {to bi se moglo nazvati kolonijalnim naslije|em, a u dana{njem kontekstu imenuje se i kao moderno robovlasni{tvo , na koje maltene svi u ovoj zemlji reaguju sa osmijehom pa i sami ra, dnici, kao na ne{to {to je kao takvo sastavni dio `ivota protiv kojeg te{ko da se mo`e bilo {ta uraditi. U tom duhu postaje o~it i proces velike izgradnje grada koji je po~eo prije nekih desetak godina, a ~ija se intenzifikacija tek o~ekuje za nekih pet godina, kada se uveliko o~ekuje zahuktavanje pripremnih radova za izgradnju objekata neophodnih za odr`avanje Svjetskog nogometnog prvenstva 2022. godine. Ono na ~emu se sada ponajvi{e radi, a zbog ~ega grad i danas izgleda kao jedno veliko gradili{te, jeste uglavnom izgradnja infrastrukture neophodne da podr`i narednu fazu u procesu usavr{avanja razvoja Dohe. S tim u vezi, ~esto se isti~e kako je sasvim mogu}e da neke od nedavno izgra|enih veleljepnih gra|evina budu tek tako sru{ene, a da na njihovom mjestu izniknu nove, mogu}e i mnogo ljep{e od onih koje su bile tu - tako ne{to u Dohi, naime, uop}e nije rijetkost. Ve} danas Doha - sa svim svojim motivima u stvarnosti izgleda daleko ljep{e i fantasti~nije od bilo ~ega {to se ima priliku vidjeti kroz raznorazne uljep{ane postprocesuirane promotivne spotove, fotografije, bro{ure ili letke bilo koje druge lokacije u svijetu. Odnosi se to kako na supermoderni finansijski centar grada, ili tzv. West Bay (po svemu uspijeva u tendenciji da bude ljep{i od Manhattana), koji je jo{ uvijek u izgradnji i u kojem su zgrade jo{ uvijek mahom nepopunjene, tako i na ponovnu iz-

gradnju tradicionalnog dijela grada Souq Wakif. Govore}i o tome jedini pravi problem s kojim se neminovno susre}emo u Dohi jeste nedostatak autenti~nih starih gra|evina koje ~ine historiju ovog grada. Drugim rije~ima, sve u Dohi je potpuno novo, uklju~uju}i i tradicionalne stare dijelove grada za koje se ka`e da postoje preko 100 godina, a koji su danas rekonstruirane verzije onoga {to je nekada bilo na tom mjestu.

Obrazovni grad
Jedan od va`nijih segmenata Dohe u posljednje vrijeme jeste projekat koji se defini{e kao prelazak sa

zgrada pojedinih fakulteta u okviru ovog obrazovnog grada odno, sno ono {to stoji kao fakt prilikom prolaska pored bilo koje od napravljenih zgrada u Dohi, jeste koli~ina pa`nje koja se poklanja estetskom, dizajnerskom ure|enju gra|evina, kao i unutra{njim uvjetima pod kojima borave studenti, gdje se do~ekuju gosti, odr`avaju predavanja, ili bilo koja druga vrsta doga|aja - kao primjer upotrebe najnovijih tehnologija i dostignu}a u bilo kojem segmentu `ivljenja u bilo kojem polju obrazovanja. Jedan dobar dio toga odnosi se, opravdano, na specifi-

FUDBAL Jedan od posljednjih va`nih doga|aja koji }e, mogu}e je, iznova redefinirati glavni grad Dohu, kao i ~itavu zemlju, odnosi se na decembar 2010. godine, kada je zemlja Katar progla{ena doma}inom Svjetskog fudbalskog prvenstva 2022. godine
ekonomije koja se temelji na proizvodnji goriva (prije svega prirodni gas i ulje, odnosno nafta) na ekonomiju koja }e se zasnivati na znanju, odnosno obrazovanju i nau~nim istra`ivanjima. U skladu s tom idejom, primjerice, mnogo je pa`nje poklonjeno jo{ jednom novonastalom dijelu grada koji se zove Education City (obrazovni grad) koji u sebi ugo{}ava nekoliko elitnih ameri~kih univerziteta sa najboljim profesorima u svojim oblastima i sa, naravno, najboljim mogu}im uvjetima koje student mo`e imati kako bi se ostvario kao obrazovana jedinka koja }e pomo}i dalji razvoj zemlje i svijeta. Iako je na svakom od ugo{}enih fakulteta proces obrazovanja tek zapo~et - ve} sada neke od njih obilje`ava mi{ljenje kako su jedni od najboljih na svijetu. Ono {to stoji kao trenutno najfascinantniji segment svake od ~no ure|enje `ivota zbog surovih klimatskih uvjeta. Drugi dio govori o op}oj premre`enosti grada gdje je prakti~no nemogu}e na}i ugao u kojemu ne postoji pristup be`i~nom internetu, {to je tek banalni dio tehnolo{kog razvoja ovog grada. Jedan od glavnih utisaka kojim odi{e Doha jeste rasko{ u kvaliteti koja }e biti vi{e izra`ena u odnosu na bilo {ta iste vrste {to postoji u bilo gdje svijetu. S obzirom na takve uvjete u kojima `ivi i radi ve}ina populacije i ne treba ~uditi odsustvo potrebe za bilo kakvim negodovanjima ili na insistiranju ne~ega {to se na Zapadu defini{e kao sloboda govora Nekih ve}ih problema sa . islamskom tradicijom na ovom mjestu strani gosti, posjetitelji ove zemlje te{ko da mogu imati.
Emil Prutina

34 Pogledi

12. maj/svibanj 2012.

Jedan od najpoznatijih bosans

RADI]EVA JE MOST K
Stvaranje u okru`enju Sarajeva koje je vizuelno slojevito, slo`eno, tra`i taktilnost i mudrost jednog velikog Ple~nika. Taj veliki majstor je generacijama dao recepte o tome kakva je obaveza graditi i stvarati u Gradu. Njegovi objekti, koji su nastajali 1930-ih godina, danas su razglednice Ljubljane

Pi{e: Amir Vuk Zec

ad misli{ o stolici, misli{ o sobi. Kad misli{ o sobi, misli{ o ku}i, kad ku}u misli{, sanja{ grad... Ovo je parafrazirana misao velikog Luisa Kahna. Usud na{, onih koji stvaraju, ono {to }e biti dobro svih nas je da moramo gledati iznad datosti i o~iglednosti u odnosu na prve asocijacije. Uvijek misli za nivo vi{e. Zato misliti most - zna~i misliti prije svega o obalama, da bi ta najdemokrati~nija gra|evina, koja slu`i i siromahu i bogata{u isto (kako bi rekao Andri}), bila rezultat htijenja obiju strana. Mi se u Sarajevu kre}emo uglavnom uz ili niz pravac Miljacke, uz ili niz tramvajsku prugu. Sarajevo je izrazito longitudinalni grad. Rijetke su nam aktivne po-

12. maj/svibanj 2012.

Pogledi 35

skih arhitekata pi{e o Sarajevu

pre~ne ulice. [trosmajerovu, jednu od najboljih i najljep{ih ulica, uze{e nam stolice ne Harisove, nego , stolice kafi}a.

San Voje Dimitrijevi}a

Kulovi}a ulicu na{a stru~no-urbanisti~ka, a time i politi~ka svijest, nije nikada uspjela artikulirati i pored atributa kao {to su: Pozori{te mladih, hotel Bosna, zgrada ZOI, blizina Narodnog pozori{ta i Titove ulice, sa pogledom na Trebevi} i Mejta{. Pomalo zaboravljena Radi}eva, nekada presti`na ulica socrealisti~kog `ivljenja, zbog blizine FIS-a i Parku{e, Velikog parka, nakon rata postaje primije}ena i otkrivena smjelim i jedinstvenim iskorakom Bybooka. Taj entuzijazam da se u poratnom Sarajevu otvori knji`ara sa kafeterijom i odabranom muzikom, bio je intelektualno ostrvo. Logi~ni nastavak ratnog otpora kulturom naspram barbarizma {to nas poklopi. Svojim urbanitetom bio je i ostao rasadnik pozitivne energije. A kad to pi{em, mislim na opravdanost te namjene na datom gradskom lokalitetu. Podsje}a na zaboravljeni nekada{nji Umjetni~ki paviljon na uglu Kralja Tomislava i Titove ulice, ili galeriju nezaboravne

pokojne Mirjane, moje drage teta Mire. To su bili prostori neposredne komunikacije kulture i Sarajlija. To je bio i Bybook u poratnim godinama Sarajeva. On nam je otkrio Radi}evu, tajnu popre~nu ulicu. Nekada{nja Trasa je postala Meeting Point, koji svakim filmskim festivalom razbudi obalu uz Akademiju. Bilo je u to vrijeme vi{e nego jasno da }e se biv{a Robna ku}a ili re-

Enko Mehmedba{i}, najuporniji fan stare Parku{e. Nemate koga danas pozdraviti, niti prepoznati u staroj Parku{i. One 2002. godine na~elnik Op{tine Centar je bio, kao i uvijek, u Op{tini Centar - na~elnik iz SDP-a, Ljubi{a Markovi}. Bilo je to ne vrijeme ru`a - kako je pjevao Goran Gerin, nego vrijeme da se obale od interesa za `ivot u Sarajevu spoje. I tako raspisa{e konkurs, opet za

prijedlogu prof. Obrali}a o Sahan mostu. Onda su raspisali konkurs koji je sadr`avao ne{to novo u raspisu i obi~ajima takvih programa. Tra`ili su predra~unsku aproksimativnu procjenu za radove na realizaciji mosta. Dobro pitanje je pola odgovora Negdje sam pro~itao da je jo{ . Le Corbusier napisao: Za projektni zadatak treba mi genijalac, a za dizajn malo talenta... To je i bitna ka-

PARKU[A Prvo je egzistirala poslijeratna provincijska varijanta, a onda su je kona~no sveli na ove restlove koje sad zaobilazimo. U ovoj sada{njoj ne sjedi ni Enko Mehmedba{i}, najuporniji fan stare Parku{e
dizajnirati ili nanovo graditi. [to i bi. Jednako htijenje, rekao bih, sada samo neostvareni san - na `alost svih nas Sarajlija - koji pamtimo, a na sramotu svih Sarajlija koji, kako vole re}i, participiraju u vlasti (a mi svi znamo ko je vlast): izgubili smo kultnu kafanu Parku{u. Prvo je egzistirala poslijeratna provincijska varijanta, a onda su je kona~no sveli na ove restlove koje sad zaobilazimo. U ovoj sada{njoj ne sjedi ni most ispred Akademije, {to je bio stari san velikog Voje Dimitrijevi}a: Pont dArt - Most umjetnosti. Bilo je mnogo konkursa prije toga. Kao primjerice, konkurs uo~i samog rata, kad je pokojni prof. Ravnikar poslao ideju sa mostom na kojem raste drve}e 2002. godine je, . mislim, odr`an drugi poslijeratni konkurs za taj most. Uveliko se tada u kuloarima govorilo o aktivnostima na Akademiji, ta~nije o rakteristika djelovanja ~ovjeka koji je promijenio ovu planetu. Arhitekti su (uz prethodno pomenutog, navedimo i ~uveni dvojac Bauhausa, W. Gropius i L. Mies van der Rohe) promijenili, ili na neki na~in porobili svijet svojim idejama vi{e nego bilo koji osvaja~ zabilje`en u historiji. Ovaj trojac je zaslu`an {to nema velike razlike izme|u bilo kojeg grada sa prefiksom novi, bio to Pariz ili Travnik. Dakle, 2002. bio je ra-

spisan konkurs za most bez jasnog projektnog zadatka. Na{ projektni zadatak definirali smo tako {to smo ga sro~ili u motu Radi}eva je mostDa obrazlo`imo: . most je tada po na{em vi|enju trebao spojiti dvije jasno definirane obale. Mi smo to podijelili u tri interesne sfere. PRVO Obala Maka Dizdara, {etnica uz Akademiju, koja ima rijetko ostvarenu gradsku sekvencu u Sarajevu. Ta {etnica od Skenderije do Dva ribara ima ~arobnost i zavodljivost zbog otklona i distance koju rijeka tvori zajedno sa uli~nim platnom uz Obalu Kulina bana. Bajlonova zgrada, nekad kino Tesla, a danas Art-kino Kriterion, zgrada Pravnog fakulteta, Po{ta - kao da se gizdaju zbog nas, koji ih sa one strane rijeke gledamo. E, ta strana je potcrtana definiranim koritom, dok je Obala Maka Dizdara {karpa. Na{ prijedlog je bio da se obala izradi terasasto i na strani, odnosno obali Akademije, onako kao {to je veliki Ple~nik pribli`io Ljubljanicu `iteljima Ljubljane u prostoru Trnova. Na{a zamisao je bila da stvorimo stepenastu (nekada{nju hipi) klupu. Ta obala je okupana kasnim zapadnim suncem i bila bi povremeno oboga}ena cvije}em, osvijetljena

36 Pogledi

12. maj/svibanj 2012.

LED rasvjetom, bila bi poveznica novih generacija Sarajlija i Miljacke. (Sada postoje generacije koje nisu nikad ni dotakle Miljacku...). Tako rasvijetljene cvjetne stepenice su na{ prijedlog ure|enja kontakta mosta sa obalom. Normalno, tretirali smo i cijelu {etnicu, koja ima nepisano pravilo koje se ~ita u prostoru. Ispred svake ku}e i objekta uvijek stoji mali predgovor. Tu {etnicu i pri~u bi trebalo nastaviti makar do Drvenije. DRUGO U na{em programu most je bio drugostepeni. Osmislili smo spu{tenu drvenu rampu Most-kapija. Trebao je biti od drveta: tim materijalom, drvetom, podredili smo ga pje{aku. I trebao je biti uzak, da bi bio most susreta, jer znamo da nizvodno imamo `eljezni most, koji je narod nazvao Ajfelov, a nekad je bio Most saobra}aja. Silnice osvijetljene LED rasvjetom, sa krunom u vidu okvira - kapije, iznad koje je trebao da stoji LED display sa projekcijom slika prolaznika. Po uzoru na ~uvenu instalaciju Brace Dimitrijevi}a i njegovog Slu~ajnog prolaznika, bio bi promotor onog kojeg kamera zumira svakih pola sata ili du`e. Zamislite djecu koja ~ekaju da ih kamera uhvati ili da pola sata njihova slika bude na displayu? Normalno, to je bilo prije drvenog mosta arhitekte Renza Piana. Vrlo je

va`no spomenuti da je cijena mosta tada po prora~unu iznosila 400.000 KM, jer smo ostatak novca do milion KM, koji je bio namijenjen za most, namjeravali potro{iti na stavku jedan i tri. TRE]E - RADI]EVA Neobi~na u svom tlocrtu sa su`enim izlazom i ulazom koji se tako ~ini zbog unutarnjeg pro{irenja dvori{ta parka. Mi smo to nazvali Mi{olovkom za art (ART-NET). Parterni sadr`aj Radi-

li u parter ove ulice, da se otvori jo{ koja galerija fotografije, arhitekture, minijature i sl. i da se formira, normalno, probrana ugostiteljska scena. Svjesni smo bili nadolaze}eg i sada aktuelnog problema Radi}eve ulice. U slu~aju da se otvori niz kafi}a, svi }e pomjeriti ba{te do parka i desilo se upravo ono {to nismo htjeli da se desi. Radi}eva sada djeluje konfuzno. To je vizuelni nered koji proizlazi iz pogre{ne premise.

nansirali bi vlasnici iznajmljenog prostora. ^vrsta nadstre{nica {titila bi one pod njom, kao i stanare na gornjim spratovima od buke. Radi}eva - e tu je osnovna caka cijelog problema, a ne u mostu. Radi}eva bi bila podre|ena pje{aku. Kako? Bila bi zatvorena za saobra}aj od 18 do 6 sati. Ukinuli bismo parkiranje uz ulicu, jer smo znali da }e u okolini biti izgra|ene gara`e. Ukinuli bismo trotoare i kolovoz

DUBAI-EFEKTI Spektakl, to je glavni proizvod dana{njeg dru{tva. Sve {to pravimo mora biti novi reper u gradu, vi{e i od najve}eg do tada, u kontrastu naspram zate~enog - spektakl je suprotnost dijalogu
}eve kontroli{e Op{tina. Tu skoro ni{ta nije privatizirano. Sugerirali smo da se povede ra~una o namjeni partera ulice. Spomenuti Buybook nas je naveo da se o tom prostoru misli kao o Greenwich Villageu u New Yorku, ili Sohou u Londonu. Mo`da pretenciozno, ali tada, osim onog u Buybooku, nije bilo nijednog kafi}a. Predlagali smo da Collegium Artisticum svojim djelovanjem preseNa{ prijedlog je bio da se naspram galerija i poslovnih prostora napravi zajedni~ka obodna nadstre{nica. Ta ogromna natkrivena ba{ta mogla bi se koristiti nedjeljom kao art-market, a mogla bi biti ~ak i pozornica. Unutar te ART-NET nadstre{nice bila je predvi|ena ophodna pje{a~ka staza - koridor. Time bismo {titili stanare, posjetitelje izlo`bi i goste. Izradu te zbirne nadstre{nice fiopremili kamenom kockom, gradskim urbanim prostira~em, ugodnijim za o~i pje{aka, a ne za automobile. Kao {to u Zagrebu nema razlike u visini izme|u trotoara i kolovoza u Ilici. Normalno, u to bismo ugradili savremenu LED scensku rasvjetu. Prostor parka koji je ostao izme|u te povremeno pje{a~ke ulice i obodne nadstre{nice smo mislili pretvoriti u urbani zeleno-rekreativni }ilim. Bila bi to urbana ponja-

va pro{arana travom koja se mo`e gaziti, dreniranim pojasevima {ljunka, cvije}a i njegovanog rastinja. Konkurs smo zavr{ili devizom da je Enterijer mali urbanizam, a urbanizam veliki enterijer U arhi. tekturi se `ivi, arhitektura se ne pravi da se u nju gleda. Zvani~no smo na konkursu dobili i prvu nagradu. Onda je kolegica Aida Dajd`i}, koja je tako|e u~estvovala na tom konkursu, podnijela krivi~nu prijavu protiv ljudi u Op{tini Centar i poslala pismo g. Petritschu, tada visokom predstavniku u BiH. U svom pismu je tvrdila da je na{ Biro (koji se tada zvao New Way, danas Studio Zec) podmitio i potkupio `iri. Tako je nepovratno izgubljen milion KM za tu namjenu, ve} pripremljena sredstva su preusmjerena u ne{to drugo, dok je vo|en upravni spor. Mi nikada nismo dobili obja{njenje za{to i kako je to zavr{eno. To je bilo prije deset godina. Do sada smo mogli imati most ve} osam godina. Dakle, kad je Op{tina ponovno raspisala konkurs, mi smo Op{tinu i arhitekte ponovno podsjetili na taj na{ projekat iz 2002. godine. Dobro ste uo~ili, Op{tina ima rje{enje za Radi}evu i Obalu Maka Dizdara iz 2002. godine! U obrazlo`enju za konkurs od

12. maj/svibanj 2012.

Pogledi 37

2007. nagla{avamo da slo`ena heterogena urbana struktura u prostoru oko Akademije sa mo}nom siluetom Trebevi}a iza nje tra`i suptilan pristup. Nagla{avamo da to nije prostor za egzibicije i spektakl forme. Vrlo dobro znamo u kojem vremenu `ivimo: izra`eni neomoderni fragmentizam; Norman Klein je to definirao kao elektronski barok. Svjetski trend je arhitektura Guy Debordovog Dru{tva spektakla kako on , to odre|uje: ...jezik spektakla tvore znakovi vladaju}e proizvodnje koji su istodobno cilj te proizvodnje... Spektakl, to je glavni proizvod dana{njeg dru{tva. Sve {to pravimo mora biti novi reper u gradu, vi{e i od najve}eg do tada, u kontrastu, nametnuto spektaklom na{eg vremena, naspram zate~enog - spektakl je suprotnost dijalogu. Ti Dubai-efekti kako ih ja zovem, ta arhitektura , postoji i ostvarena je u Sarajevu. Agresivnim publikacijama takvih znakova putem MEMA (kulturolo{kih replikatora uporedivih sa genima, kako ih definira R. Dawkins) mi mijenjamo sliku Sarajeva. Zaboravljamo, opet da ponovim, na dijalog, neophodan u stvaranju u ovom Gradu. Stvaranje u ovako heterotopi~nom okru`enju Sarajeva koje je vizuelno slojevito, slo`eno, tra`i taktilnost i mudrost je-

dnog velikog Ple~nika. Taj veliki majstor je generacijama dao recepte o tome kakva je obaveza graditi i stvarati u Gradu. Njegovi objekti, koji su nastajali 1930-ih godina, danas su razglednice Ljubljane.

Primjer Tromostovja
Negdje 1937, kada se zbog frekventnijeg i narastaju}eg saobra}aja, pojavila potreba za pro{irenjem tada jednog mosta, kao i zbog

sljedan sebi i gradu u kojem je stvarao - svojoj Ljubljani. Znao je da ni{ta ne izlazi iz mode kao moda. Sje}am se da je veliki Nikola Ba{i} (tvorac ~udesnih morskih orgulja Zadra) bio tada asistent na na{em Fakultetu i u~io nas govore}i da mladi arhitekti treba da listaju stare ~asopise! Nije to konzervativan stav, nego prava poruka u~itelja, jer ni{ta nije pogubnije po obrazovanje od aktuelnog. Promjenom

forma koja pripada toj novoj geometriji. Moebius traka je MEMA iz koje je izvu~ena forma mosta kod Akademije. Mnogi su primjeri primjene tog oblika, od Escherovih grafika, dana{nje arhitekture, dizajna enterijera. Na{ arhitekta Mladen Jadri} je sli~nim arhitektonskim izrazom dobio konkurs, tako|e za projekat mosta. Most je smjelo konstruktivan, inspiriran mostom grupe 3LHD u Ri-

MODA Znamo da je Ple~nik bio informiran, znao je on tada i za Loosa i moderne pravce, ali ostao je dosljedan sebi i gradu u kojem je stvarao - svojoj Ljubljani. Znao je da ni{ta ne izlazi iz mode kao moda
tramvaja, koji je trebao povezivati obje obale stare Ljubljane, genijalni majstor je to rije{io tako {to sa bo~nih strana formira dva nova pje{a~ka lu~na mosta, koji su se kao i mostovi u Veneciji, trebali prema zamisli starog proto-majstora Ple~nika, zrcaliti u mirnoj Ljubljanici. Ljubljana je danas poznata po Tromostovju - e to je reper! Znamo da je Ple~nik bio informiran, znao je on tada i za Loosa i moderne pravce, ali ostao je dooru|a za crtanje, prelaskom sa trokuta i raj{ne na kompjuter, u{li smo u tzv. generi~ku arhitekturu. Njen fundament jeste fraktalna geometrija Madelbrota, to jeste arhitektura `ivog i subatomskog svijeta, suprotnost Euklidovoj geometriji, koja je svojstvo ~ovjeka. Pravi kut ugao, kojeg nema u prirodi, metafizika je ljudskog htijenja i `ivljenja izme|u horizontale i vertikale. Geometrija mosta je matematska jeci, jer se radi o primjeni konstruktivnih principa iz brodogradnje. To je sigurno forma koju }emo zavoljeti. Ono {to nedostaje je odgovor {ta }e biti sa Obalom i Radi}evom! Mi smo svoj projekat poklonili Op{tini, ako ga misle koristiti za potrebe ure|enja Obale M. Dizdara i Radi}eve. Bilo je najava u {tampi da }e se to desiti. Vizualni identitet novog mosta tra`i high-tech tretman obale, kao {to je to bio slu~aj sa splitskom

Rivom, prethodno spomenute grupe 3LHD. To je ono {to smo, citiraju}i Luisa Kahna, rekli na po~etku. Zbog lo{eg projektnog zadatka koji se koncentrisao samo na most, kao posljedicu smo dobili danas diskutabilne billboarde. Vrlo je va`an taj kontakt mosta koji te`i da bude most 21. stolje}a i {karpe i tretmana Obale iz 19. stolje}a. To je ono o ~emu treba razgovarati. To je ono na ~emu je `iri trebao insistirati, to je trebalo biti - bit projektnog zadatka, jer je most tada opravdan. Kao kad bi napravili most za saoba}aj sa nedefiniranim protokom. Da bi most za`ivio, moramo se potruditi da rije{imo Obalu Maka Dizdara - {etnicu uz Akademiju i Radi}evu. Radi}eva je most... Sve je opet na stru~njacima, jer projektni program su pisali, birali, projektovali i izvodili stru~njaci, stru~njaci su pisali i tu`be - dakle, nije sve do politi~ara. Zato ovo pismo treba shvatiti kao doprinos rje{avanju nedefiniranog odgovora koji se name}e postavkom mosta. Ne}emo sad ostaviti dijete bez pelena. Moramo ga umotati pametnim pje{a~kim tokovima. Mladim kolegama svaka ~ast, a molim da ovo ne shvate kao kritiku, nego kao karakterizaciju problema koji je na~et ovim mostom.

38 Pogledi

12. maj/svibanj 2012.

OSVRT

Pri~a o magarcu iz Mostara

@
ivjeti u Mostaru je sre}a za one koji ga do`ivljavaju kroz njegovu slojevitu pro{lost i kada se uvijek ne razmi{lja o jadima koji je do`ivio u posljednjih 20 godina, a naro~ito u periodu rata 1991 - 1995. godine. Uporno se nastojim odvojiti od tog vremena pa promatrati ljude i sve njegove mediteranske ljepote koje su prelijepe, ~ak pjesni~ki i likovno izazovne. ^ovjek koji je do{ao u Mostar mora poznavati nekoliko pravila svih mediteranskih gradova kao {to su Dubrovnik, Split, Rijeka, Genova ili Venecija i veoma }e lagano `ivjeti sa svima i nitko mu ne}e uputiti ma i najmanji prezir. Do{ljak nipo{to ne smije javno re}i da je Mostarac, mora prepoznati i s po{tovanjem se odnositi prema onima koji su kao pravi i ro|eni, treba poznavati ugledne i ~uvene, solidno savladati povijest grada sa stajali{ta odnosa unutar njegovog gradskog prostora te kona~no imati za prijatelje makar dvojicu koji su sve ovo savladali i koji }e te opominjati na ove filigranske nijanse u pona{anju. Naravno, nisu uvijek te{ke svjetske teme predmetom na{ih razgovora. Razgovarali smo ~esto o razvoju grada i Hercegovine pa i o skulpturi magarca u prirodnoj veli~ini koja je postavljena u mjesnoj zajednici Avenija ispred nove gradske tr`nice - pijace gdje se uzdi`u urbani blokovi socijalisti~kih stambenih zgrada. Ina~e, grad Mostar je vo}em i povr}em snabdijevan iz prigradskih naselja Ili}i, Jasenica, Ra{tani, Gnojnice koje je bilo natovareno u sepetima i transportirano do tr`nice - pijace isklju~ivo na magarcu - kenjcu kako bi ga nazivali u doma}em `argonu. Na prostoru sada{nje tr`nice nalazilo se malo stolarsko poduze}e koje je preseljeno da se izgradi nova gradska tr`nica za gra|ane ovog naselja u kojoj }e se prodavati vi{kovi poljoprivrednih proizvoda kooperanata velike firme HEPOK, koja je nastajala i stasaMostarcima ili Mostar Piriji Poznato je da . ovaj vizionar se ~esto sukobljavao sa dijelovima mostarskih politi~kih elita oko pravaca razvoja Mostara i Hercegovine i da je kao pravi Mediteranac uporno do kraja `ivota ostajao na svojim tezama pa ~ak i po cijenu uklanjanja sa gospodarskih pozicija koje je obna{ao. Koliko je magarac zaista bio znatno vi{e od obi~ne doma}e `ivotinje u skoro svakom mediteranskom domu kroz povijest, vidimo po posebnom poglavlju u kultnom knji`evnom djelu najve}eg knji`evnika ro|enog u Mostaru Predraga Matvejevi}a pod naslovom Mediteranski brevijar koje je objavljeno , 1987. pa potom na 23 svjetska jezika. Ovo djelo je dobilo vi{e europskih presti`nih knji`evnih nagrada. Takva saga o magarcu nije vjerojatno napisana ni na jednom svjetskom je-

U znak zahvalnosti prema dobroj `ivotinji odlu~eno je postaviti skulpturu u prirodnoj veli~ini. To se desilo 70-ih godina pro{log stolje}a
cu s osobitom simpatijom. Dostojevski }e povjeriti Knjazu Mi{kinu, Idiotu, svoju slutnju da je magarac dobar ~ovjek Ni veliki slika. ri nisu ga mimoi{li. Giotto ga je ovjekovje~io u Assisiju, Boticelli u Firenci, Beato Engeliko je na njegova le|a posjeo Gospu u dugoj plavoj haljini s novoro|enim Spasiteljem u naru~ju. I u sjevernijim krajevima, gdje ina~e vi{e vole paradne konje nego obi~nu magarad oslikali su ga i Drer i Rebrandt. Chagallovi magarci ponekad lete, jedan mu ~ak svira na violini. Drevni je Napulj odlu~io da se omiljeni ciuccio na|e na partenopejskom grbu. Majstor Buvina ostavio nam je njegov lik u duborezu koji krasi vrata splitske katedrale. Magarca ja{e Sancho Panza na spomenicima u Sevili i na trgu [panjolske u Madridu. Mudri Nasrudin- hod`a prejahao je na magare}em samaru barem pola Ana-

S Franjom i Bo`om
Za mene je olak{avaju}a okolnost {to sam u poodmakloj, moglo bi se re}i zreloj, dobi stjecajem poslovnog anga`mana i uz pomo} ratnog mete`a se na{ao 1996. godine u Mostaru i uvijek mislim da }u se vratiti u moj Konjic te dovr{iti `ivot i biti sahranjen na gradskom konji~kom groblju gdje me ~eka grobnica mojih roditelja. Po{to sam u Mostaru neobavezno i shva}am ovaj boravak kao produ`eno dugogodi{nje istra`iva~ko turisti~ko izbivanje i po{to nemam ama ba{ nikakvih ambicija da se politi~ki, poslovno i bilo kako guram pa ne moram razmi{ljati o silnim lukav{tinama koje su karakteristi~ne za sve mediteranske gradove i gra|ane i koja u ova vremena su poprimile nevi|enu kombinatoriku, skoro pa umjetni~ku nijansu. Kako istra`ujem Mostar i Mostarce, upoznao sam dvojicu prijatelja sa kojima veoma ~esto razgovaram o gradu, njegovoj povijesti, interesantnim doga|ajima koji su Mostar smjestili u ambijente politi~kih, kulturnih i sportskih zna~ajki ex-Jugoslavije, Bosne i Hercegovine, pa ~ak i Europe. Jedan od njih je mr. Franjo Boras, dugogodi{nji gospodarstvenik i ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine. Na prvim demokratskim izborima 1990. godine je dobio nezamislivih 426.000 glasova Hrvata u Bosni i Hercegovini te kao jedan od najve}ih du`nosnika u~esnik i svjedok mnogih razgovora u zemlji i europskim prijestonicama tijekom posljednjeg rata, a drugi Bo`o Bevanda, predratni generalni direktor @eljeznica BiH, zastupnik u Parlamentu BiH. Njih dvojica su `ivi vremeplovi doga|anja u BiH i Mostaru u vi{e od 60 godina. Razvijaju}i misli i podsje}aju}i se na vremena u kojima su bili u `i`i doga|anja, ne mogu se oteti dojmu da njihovi sudovi o doga|ajima u kojima su u~estvovali ili bili prisutni odudaraju od op}e usvojenih mi{ljenja u javnosti, pa ~ak i u znanstvenoj literaturi. Oni nemaju nikakvog osobnog razloga da doga|aje interpretiraju druga~ije i ja im vjerujem. Generalno, moj zaklju~ak se svodi na poznatu da povijesnu istinu pi{u pobjednici ili oni koji su u nekom vremenu superiorniji ili imaju druga~iji interes.

LISKALUK Beogradski tjednik Duga je objavio ~lanak o tom magarcu i da bi Mostarcima dao do znanja da i on ima smisla za liskaluk, postavio pitanje da li je Pirija postavio magarca Mostarcima ili Mostar Piriji
vala u pravog giganta proizvodnje i prometa. Njen direktor je bio ~uveni vizionar Osman Pirija. U znak zahvalnosti prema dobroj `ivotinji kojoj svi gra|ani duguju zahvalnost, a izazovi suvremenog doba joj oduzimaju funkciju, odlu~eno je postaviti skulpturu u prirodnoj veli~ini. To se desilo 70-ih godina pro{log stolje}a. Tada ve} je magarac kao biblijsko prijevozno sredstvo bio sve rje|i na svim prostorima Mediterana jer ga zamjenjuju nova prijevozna sredstva. Tr`nicu i magarca u odljevu od bronze je naru~io i platio HEPOK i direktor Osman Pirija. Magarca je izradio Marijan Kockovi}, dubrova~ki kipar. Interesantno, na samom po~etku posljednjeg rata skulptura je iznenada nestala da bi isto tako bila vra}ena ne{to poslije potpisa dejtonskog mira i postavljena u neposrednoj blizini ranijeg mjesta. Moji sugovornici ne znaju tko ju je odnio, gdje je bila skrivena tijekom rata i tko ju je vratio. Beogradski tjednik Duga je objavio ~lanak o tom magarcu i da bi Mostarcima dao do znanja da i on ima smisla za liskaluk, postavio pitanje da li je Pirija postavio magarca ziku. Koliko je magarac zna~ajan u ovoj interesantnoj knji`evnoj formi o Mediteranu gdje je enciklopedijski obuhva}eno sve ono {to ga ~ini u prirodnoj ljepoti, kulturi, knji`evnosti, povijesti, umjetnosti i obi~aju da mu je pisac posvetio skoro tri stranice teksta od ukupno 220. Magarac je stao u knji`evnim opisima uz bok Aleksandrijske biblioteke, kairskog muzeja, atinskog Akropolja i venecijanskih kanala. Ta dobra i dobro}udna `ivotinja je gotovo nestala iz na{ih sje}anja. Evo dijela ulomka velikog knji`evnika u Mediteranskom brevijaru: U Talmudu i Bibliji spominje se na mnogo mjesta, a ni islamski hadisi ga ne zanemaruju. Pomagao je i Abrahamu i Mojsiju. Na le|ima deset magaraca i deset magarica Josipova su bra}a donijela iz Egipta `ito da prehrane gladne Judejce. Ni gr~ka ni rimska knji`evnost nisu zaboravile vjernoga i odanog ~etvorono{ca. Lukijan iz Samosate proslavio se opisom preobrazbe Lukija iz Patrasa u magarca. Potaknuo je Apuleja da napi{e Zlatnoga magarca Filozof Buridan vezao . je svoje ime uz magar~evo. Kant je u svojim zemljopisnim predavanjima prilazio magardolije. Stari i Novi zavjet odali su mu priznanje za zasluge: za pomo} karavanama, za rad koji obavlja, za teret koji nosi, za usluge onome koga ja{e. Strpljiva je `ivotinja pomogla Svetoj obitelji da pobjegne od Herodova pokolja neja~i u Egipat. Novoro|enoga Spasitelja grijala je u {tali svojim dahom. Bo`iji je sin na Nedjelju palmi ujahao u Jeruzalem na le|ima magar~evim (Mk 11,2-11, Iv 12,1416), a prorok je najavio da upravo tako ulazi Mesija (Zah 9,9).

Simbol Hercegovine
I magarac i Mediteranski brevijar i knji`evnik Predrag Matvejevi} i Osman Pirija pripadaju Mostarcima ma kako sada{nje vrijeme bilo od zaborava, zbog tmurnih oblaka koji nikako ne dopu{taju da se vratimo sebi i `ivotu koji nam znatno vi{e nudi, a Franjo, Bo`o i ja `elimo da sve ovo shvatimo kao vrijeme u kome ne mora sve izgledati tu`no, a mo`da bi bilo dobro da ga se izmjesti sa sada{nje lokacije na neku koja ima ve}i volumen prostora jer on ne samo {to je jedan od simbola Hercegovine nego je dio sje}anja sada{njih stanovnika. Ivan An|eli}

12. maj/svibanj 2012.

Pogledi 39

Igra se jo{ jedan sarajevski fudbalski derbi

Ko pilav bez bibera

Na snazi je i dalje odluka o zabrani dolaska gostuju}ih navija~a

Okrnjeni spektakl
No, u posljednje vrijeme kao da se sve urotilo protiv spektakla. Kao da se svi trude da obezvrijede ne{to {to treba gajiti, praviti od toga istinski fudbalski ugo|aj. Jer, kako objasniti ~injenicu da u posljednja ~etiri okr{aja, da ne idemo dalje u pro{lost, dva puta je publika bila o{te}ena, igra~i nisu imali dodatnu podr{ku sa tribina, pa samim tim ni derbi vi{e nije bio ono {to bi trebao da bude. To je isto kada bi kuharu rekli da napravi pilav bez bibera, jer ma kako dobar majstor bio, nije to ni nalik na dobar pilav. Ne ka`e se d`aba: lego je ko biber po pilavu. Isto je to i sa derbijima. U prolje}e 2010. su bordo i plavi momci igrali na Ko{evu pred praznim tribinama, jer je Sarajevo je bilo ka`njeno zabranom prisustva publike. Derbi se dogodio ba{ u to vrijeme. Jesenas na Grbavicu nisu smjeli do}i navija~i Sarajeva, bar ne organizovano i sa vidljivim klupskim obilje`jima, jer je Komitet za normalizaciju Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH (N/FSBiH) donio odluku da navija~i gostuju}ih timova ne smiju na utakmice zbog poznatih de{avanja i ispada huligana u Mostaru i Banjoj Luci, kada su prekinuti susreti Zrinjski - Vele` i Borac - @eljezni~ar. Iako je ta odluka donesena u prvo vrijeme samo do kraja jesenjeg dijela, Komitet je tu svoju odluku produ`io i na prolje}e, tako da je ona na snazi i dan-danas. Ka`u, nisu se stekli uslovi. Odluka je odluka i mora se po{tovati, ali koliko je ona apsurdna u duelima sarajevskih ekipa moglo se najbolje vidjeti u srijedu na stadionu Otoka kada je Olimpic ugostio Sarajevo. Otkako je obnovljen stadion na meandru Miljacke, na njemu se obi~no okupi par stotina fudbalskih zaljubljenika, ali u sriSumorna slika derbija pred praznim tribinama

SVJETSKI DOGA\AJ To je utakmica koju navija~i i igra~i ~ekaju sa posebnim nestrpljenjem, susret za koji mnogi ka`u da spada u red najve}ih svjetskih fudbalskih ugo|aja. Kako je prije nekoliko godina objavio njema~ki list Bild, sarajevski derbi je uvr{ten me|u 20 najve}ih na svijetu
Sve zaista obe}ava dobru fudbalsku predstavu. Na`alost, ne}e biti bibera za pilav, ne}e biti navija~a @elje na jugu. Niko ne spori da je odluka Komiteta za normalizaciju N/FSBiH jesenas donesena u najboljoj namjeri da za{titi ljudske `ivote, jer se sva{ta moglo dogoditi u orkestriranom divljanju huligana, o~igledno dobro upu}enih iz centara mo}i {ta trebaju raditi, ali sigurno je i to da {to du`e traje, sve je vi{e upu}ena protiv fudbalske igre i razloga njenog postojanja - zabave za narod. Davno su rimski vlastodr{ci otkrili tajnu (hljeba i igara) kako treba podi}i narod i dr`ati ih mirnim. Kod nas poku{avaju da prona|u neki specijalni recept: hljeba je sve manje, a ako ovako nastave, ne}e biti ni igara. Treba, ipak, biti optimista pa se nadati da }e 100. derbi, na Ko{evu ili Grbavici, svejedno, prote}i u punom ugo|aju, tribina obojenih u plavu i bordo boju, a, po obi~aju koji se odnosi i na ovaj dana{nji, neka pobijedi bolji. Samo da ne bude nerije{eno, da se navija~i imaju s ~im prepucavati do jubilarnog okr{aja.
Branko Majstorovi}

Spektakl ~ine i navija~i sa svojim koreografijama

jedu je bio pun. Znalo se da su do{li navija~i tima sa Ko{eva da bodre svoje ljubimce, ali do{li su bez vidljivih klupskih oznaka, {alova i zastava, ali i uobi~ajenih navija~kih rekvizita. Mada je ambijent bio ugodan, nedostajalo je uobi~ajenog folklora, {arenila koji fudbalskoj utakmici daju dozu spektakla. Danas je subota i na{ najve}i stadion, koji nosi ime jedne od legendi sarajevskih derbija, Asima Ferhatovi}a Haseta, igra~a za koga je vezan i mit da je nakon njegovog {uta na Grbavici pukla stativa, sprema se za novi duel. Ali, ne}e to

biti nikakav spektakl, nedostaja}e opet dueli dva navija~ka tabora, ne}e biti zastava i u plavo obojene ju`ne tribine. Za svaki slu~aj, da ne bude zabune i neko ne zaluta na taj dio ko{evskog zdanja, organizator je odlu~io da vrata tog dijela ostanu zaklju~ana. Zna~i, gledaoci }e mo}i na tri strane svijeta, ali ne i na jug. Te{ko je zamisliti da ne}e na tribinama biti navija~a @eljezni~ara, ili da se karte ne}e prodavati onima koji }e na susret do}i u plavim majicama, ne ka`emo i dresovima, mada su karte za zapadnu tribinu ne{to skuplje nego za

isto~nu i sjevernu, gdje se okupljaju najvatreniji navija~i Sarajeva, ali uvijek su i bile skuplje.

Dobra uvertira
Mada ovaj okr{aj, kako malo bolji statisti~ari ka`u 99. po redu, ne}e odlu~ivati o tituli i time dodatno opteretiti fudbalere, sva doga|anja uo~i njega samo dodatno motivi{u. Igra~i Sarajeva su pomalo neo~ekivano u srijedu pora`eni u utakmici sa Olimpicom. Dodu{e, minimalno, ali poraz je poraz i uvijek boli, a derbi je prilika da se koliko-toliko iskupe pred svojim navija~ima. Fudbaleri @eljezni~ara su tri kola prije kraja pobjedom na svojoj Grbavici protiv Slavije i definitivno obezbijedili novu titulu, tako da na ko{evski teren mogu da istr~e bez gr~a, odigraju kako najbolje mogu i poku{aju da produ`e svoj niz uspjeha i nepobjedivosti u ovoj sezoni.

ZAKLJU^ANI JUG Za svaki slu~aj, da ne bude zabune i neko ne zaluta na taj dio ko{evskog zdanja, organizator je odlu~io da vrata tog dijela ostanu zaklju~ana. Zna~i, gledaoci }e mo}i na tri strane svijeta, ali ne i na jug. Te{ko je zamisliti da ne}e na tribinama biti navija~a @eljezni~ara, ili da se karte ne}e prodavati onima koji }e na susret do}i u plavim majicama

Fotosi: A. KAJMOVI]

ada u Sarajevu ka`ete derbi, svi odmah pomisle na susrete Sarajeva i @eljezni~ara. To je utakmica koju navija~i i igra~i ~ekaju sa posebnim nestrpljenjem, susret za koji mnogi ka`u da spada u red najve}ih svjetskih fudbalskih ugo|aja. Kako je prije nekoliko godina objavio njema~ki list Bild, sarajevski derbi je uvr{ten me|u 20 najve}ih na svijetu. Dueli na{ih premijerliga{a na{li su se u probranom dru{tvu velikana kao {to su argentinski superklasiko izme|u River Platea i Boca Juniorsa, {kotskog Old Firma Celticsa i Rangersa, italijanskog okr{aja gladijatora Rome i Lazia na Olimpicu kao i Milana i Intera na San Siru, ili vatrenog atinskog duela Panatinaikosa i Olimpijakosa te beogradskih klubova Partizana i Crvene zvezde. U tom dru{tvu probranih u TOP 20, mada se ovom izboru Bilda mo`e na}i mnogo zamjerki, imponuje ~injenica da se za derbije na Ko{evu ili Grbavici ~ulo daleko van granica na{e zemlje.

40 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredila: Sanja \uki}

12. maj/svibanj 2012.

SEDAM SVJETSKIH DANA

Hollande predsjednik Francuske

Socijalista Francois Hollande zvani~no je u ~etvrtak progla{en predsjednikom Francuske po{to je, prema kona~nim rezultatima glasanja, osvojio 51,6 posto glasova. Ustavno vije}e progla{ava Francoisa Hollandea predsjednikom Francuske. Njegov mandat }e trajati pet godina, u skladu sa Ustavom i po~et }e najkasnije 15. maja u pono} izjavio je predsjednik Usta, vnog savjeta Jean-Louis Debre. Odlaze}i predsjednik Nicolas Sarkozy osvojio je 48,4 posto glasova. Reuters

Biv{i predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev izabran je u utorak u Donjem domu ruskog parlamenta za predsjednika vlade, na prijedlog predsjednika Vladimira Putina, koji je sve~ano inauguriran dan ranije. Za kandidaturu Medvedeva glasalo je 299 poslanika, a protiv su bila 144. Duma ima 450 poslanika. Predstavljaju}i kandidaturu, Vladimir Putin je poslanicima rekao da je uvjeren da }e Medvedev biti otvoren za saradnju sa parlamentom i svim zastupljenim partijama. Medvedev treba u roku od sedam dana da predstavi Putinu novi sastav vlade, koji Putin treba da potvrdi. Reuters

Rotacija u Kremlju

Dan pobjede

Rusija je tradicionalnom vojnom paradom na Crvenom trgu u Moskvi 9. maja obilje`ila svoj najve}i nacionalni praznik - Dan pobjede nad fa{izmom u Drugom svjetskom ratu. Vi{e od 14.000 vojnika u~estvovalo je u paradi, a defileu armije i naoru`anja prisustvovali su veterani Drugog svjetskog rata, predsjednik Vladimir Putin, premijer Dmitrij Medvedev, kao i vi{e hiljada diplomata, zvanica i novinara. - Donijeli smo oslobo|enje svim narodima svijeta, poru~io je Putin i dodao da je Rusija i ovog 9. maja pokazala svijetu dio svoje vojne sile i potvrdila da se ponosi svojom ulogom u Drugom svjetskom ratu. Reuters

Drugi krug
Na izborima za srbijanskog predsjednika, odr`anim u nedjelju, najvi{e glasova osvojili su kandidat koalicije predvo|ene Demokratskom strankom Boris Tadi} i kandidat Srpske napredne stranke Tomislav Nikoli}, koji idu u drugi krug izbora za predsjednika, a koji }e se odr`ati 20. maja. Izborna komisija je na temelju obra|enih vi{e od 97 posto gla-

12. maj/svibanj 2012.

Nedjelja u slikama

Pogledi 41

Lideri najve}ih gr~kih politi~kih stranaka najavljivali su da }e parlamentarni izbori, odr`ani 6. maja, pomo}i da se zemlja izbavi iz duboke finansijske i politi~ke krize. Umjesto toga, izborni rezultati nagovje{tavaju jo{ ve}u politi~ku krizu sa neizvjesnim ishodom - ho}e li se uop}e konstituirati bilo kakva vlada ili }e uskoro uslijediti novi vanredni izbori. Dvije velike stranke, koje jedine podr`avaju finansijske aran`mane sa Evropskom unijom, MMF-om i Svjetskom bankom, na izborima su dobile samo 32 posto glasova - ND 19, a PASOK 13 posto. Gotovo 70 posto bira~a svoje glasove je dalo ekstremnoj desnici koja je dobila 10 posto, neonacistima koji imaju 7 posto glasova i nevjerovatnog 21 poslanika ili ekstremnoj ljevici, koja je dobila preko 30 posto glasova, od ~ega Syriza 16, a bolj{evi~ka komunisti~ka partija 9 posto. Reuters

Novi izbori u Gr~koj?

Masakr u Damasku

Dva bomba{a samoubice raznijeli su se u ~etvrtak u glavnom gradu Sirije s tonom eksploziva, pri ~emu je poginulo najmanje 55 osoba, dok je 372 ranjeno. Eksplozija se dogodila u gusto naseljenom dijelu grada u vrijeme kada zaposleni i u~enici odlaze na posao i u {kole, izvijestila je sirijska novinska agencija. To je bio najsmrtonosniji napad u Siriji od pobune protiv re`ima Ba{ara al-Asada, koji je po~eo u martu 2011. Opozicijski pokreti za organizaciju napada krive vladu, koja za napad optu`uje pokret. Reuters

sova objavila kako je na parlamentarnim izborima koalicija oko Nikoli}evog SNS-a osvojila 24,01 posto glasova ili 73 od ukupno 250 zastupni~kih mandata, dok je koalicija oko Tadi}evog DS-a dobila 22,07 glasova, odnosno 67 mandata. S osvojenih 14,54 posto glasova na tre}em je mjestu koalicija oko SPSa Ivice Da~i}a. Reuters

Zvani~nici Me|unarodnog olimpijskog komiteta (MOK) i djevojke obu~ene u anti~ku gr~ku no{nju su u Olimpiji upalili su u ~etvrtak olimpijski plamen, a krajnje odredi{te baklje bi}e doma}in ovogodi{njih Igara London. Olimpijska baklja }e 18. maja biti preba~ena avionom u Veliku Britaniju, a onda }e tokom 70-dnevne turneje priliku da je vide imati stanovnici svih ve}ih gradova u toj zemlji. Plamen je upaljen zracima sunca, a put od 12.000 kilometara do Olimpijskog stadiona u Londonu zapo~ela je u rukama Spirosa Janotisa, gr~kog {ampiona u plivanju na 10 kilometra, koji je ro|en u Liverpulu. Reuters

Olimpijski plamen

42 Oglasi
UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU raspisuje

12. maj/svibanj 2012.

KON KU R S
za izbor Na osnovu ~lana 24. a u vezi sa ~lanom 74a. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12), te u vezi sa ~l. 1. Uredbe o primjeni Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH u Hercegova~ko-neretvanskom kantonu Vlade HNK-a, br. 01-102-243/12 od 15.2.2012. godine, Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, u ime Ureda za zakonodavstvo Vlade Hercegova~ko-neretvanskog kantona, objavljuje izvr{ioca, u jedno od nau~nonastavnih zvanja: docent, vanredni profesor ili redovni profesor na 1. Odsjeku za automatiku i elektroniku, za u`u nau~nu oblast: 1.1. ELEKTRONI^KE KOMPONENTE I SISTEMI, u radni odnos sa punim radnim vremenom ..................................................................1 izvr{ilac 1.2. DIGITALNE STRUKTURE I OBRADA SIGNALA, u radni odnos sa nepunim radnim vremenom ..............................................................1 izvr{ilac Ugovor o radu zaklju~uje se na period izbora u odre|eno zvanje. UVJETI: Kandidati treba da ispunjavaju uvjete utvr|ene Zakonom o visokom obrazovanju - pre~i{}eni tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo" br. 22/10), op}im aktima Univerziteta u Sarajevu i Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu. Uvjeti koje kandidat treba da ispunjava za izbor u nau~nonastavno zvanje su za: - docent: nau~ni stepen doktora u datoj oblasti, najmanje tri nau~na rada objavljena u publikacijama koje prate relevantne baze podataka utvr|ene za Fakultet, pokazane nastavni~ke sposobnosti; - vanredni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju docenta, najmanje pet nau~nih radova objavljenih u publikacijama koje prate relevantne baze podataka utvr|ene za Fakultet, objavljena knjiga recenzirana od najmanje jednog recenzenta referentnog na me|unarodnom nivou, originalni stru~ni uspjeh kao {to je projekt, patent ili originalni metod, te mentorstvo najmanje jednog kandidata za stepen drugog ciklusa studija, odnosno mentorstvo ostvareno u postupku sticanja nau~nog stepen magistra nauka po predbolonjskom procesu, sve nakon izbora u zvanje docenta; - redovni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju vanrednog profesora, najmanje dvije objavljene knjige recenzirane od najmanje jednog recenzenta referentnog na me|unarodnom nivou, najmanje osam nau~nih radova objavljenih u priznatim publikacijama koje prate relevantne baze podataka utvr|ene za Fakultet, te mentorstvo najmanje po jednog kandidata za stepen drugog i tre}eg ciklusa studija, odnosno mentorstvo ostvareno u postupku sticanja nau~nog stepen magistra nauka i doktora nauka po predbolonjskom procesu, sve nakon sticanja zvanja vanrednog profesora; Svi nau~ni radovi, knjiga, projekt, patent ili originalni metod moraju biti iz oblasti na koju kandidat konkuri{e. Prilikom izbora u isto ili vi{e zvanje uzimaju se u obzir samo objavljeni radovi, knjige i rezultati vlastitih istra`ivanja u primjeni, projekti te mentorstva nakon izvr{enog posljednjeg izbora u zvanje. Kandidat koji ranije nije sudjelovao u realizaciji nastavnog procesa u visoko{kolskoj ustanovi obavezan je da pred studentima i komisijom za pripremanje prijedloga za izbor u zvanja odr`i pristupno predavanje iz nau~ne oblasti za koju je konkurisao. Kandidati koji se prijavljuju na konkurs, obavezni su u svojoj prijavi nazna~iti jedno od zvanja na koje se prijavljuju. KANDIDATI UZ PRIJAVU TREBA DA PRILO@E: - biografiju - ovjerenu kopiju diplome o zavr{enom elektrotehni~kom fakultetu ili drugom srodnom tehni~kom fakultetu - ovjerenu kopiju diplome ili drugog dokumenta o ste~enom nau~nom stepenu doktora tehni~kih nauka - potvrdu o provedenom najmanje jednom izbornom periodu u prethodnom zvanju - objavljene knjige - nau~ne radove iz oblasti na koju kandidat konkuri{e objavljene u publikacijama koje prate relevantne baze podataka utvr|ene za Fakultet, nakon posljednjeg izbora - stru~ne radove iz oblasti na koju kandidat konkuri{e - potvrdu o mentorstvu kandidatu drugog i tre}eg ciklusa studija, odnosno kandidatu za sticanje nau~nog stepena magistra i doktora nauka po predbolonjskom procesu, nakon posljednjeg izbora. Prijava kandidata za odre|eno zvanje treba da sadr`i najmanje dokumentaciju kojom se ispunjavanju uvjeti za izbor u zvanje na koje su konkurisali. Kandidati koji se prijave za izbor na vi{e razli~itih nau~nih oblasti, za svaku prijavu dostavljaju kompletnu dokumentaciju. Kandidati koji su u inostranstvu stekli diplomu, prila`u nostrificiranu diplomu. Dokumenta se dostavljaju u originalu ili u ovjerenoj kopiji. Prijave se dostavljaju u pisanoj i (po mogu}nosti) u elektronskoj verziji - CD. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Prijave se podnose na adresu ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb, Sarajevo Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

J AVNI NAT J E ^ A J
za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Uredu za zakonodavstvo Vlade Hercegova~ko-neretvanskog kantona 2 / 328 Stru~ni suradnik za studijsko-analiti~ke i stru~no-operativne poslove...............- 1 (jedan) izvr{itelj

Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu Javnog natje~aja koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uvjeti: Pored op}ih uvjeta predvi|enih ~l. 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH, kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uvjete utvr|ene Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji, i to: - VSS, VII stupanj stru~ne spreme - zavr{en pravni fakultet - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS Prijavljivanje na natje~aj: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na natje~aj dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Hercegova~ko-neretvanski i Zapadnohercegova~ki kanton ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetska diploma (nostrifikovana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj dr`avi nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. god.) 2. potvrdu/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS 3. kandidati koji obavljaju poslove namje{tenika u organu dr`avne slu`be i koji su stekli VII stepen stru~ne spreme, du`ni su dostaviti: - dokaz da su zaposleni u organu dr`avne slu`be kao namje{tenici i dokaz da imaju najmanje pet godina radnog iskustva u organima dr`avne slu`be nakon polo`enog stru~nog ispita za namje{tenika - dokaz o polo`enom stru~nom ispitu za namje{tenika 4. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Hercegova~ko-neretvanski i Zapadnohercegova~ki kanton, u Mostaru, A. Bu}a bb, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba) Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu, izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uvjete natje~aja, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uvjeta natje~aja dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati }e biti obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Imena kandidata se ne objavljuju. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od prijema obavje{tenja o rezultatima natje~aja, dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uvjeta natje~aja. Prijavu na natje~aj, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od dana objave javnog natje~aja u "Slu`benim novinama Federacije BiH", putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu FBiH Odjeljenje Agencije za Hercegova~ko-neretvanski i Zapadnohercegova~ki kanton Adema Bu}a bb, 88000 Mostar sa naznakom: "Javni natje~aj za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Uredu za zakonodavstvo Vlade Hercegova~ko-neretvanskog kantona" Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave, ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

Na osnovu ~lana 7. i 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH ("Sl. novine FBiH", broj: 34/03), ~lana 27. Zakona o ustanovama ("Sl. list RBiH", broj: 6/92, 8/93 i 13/94), ~lana 53b. Zakona o socijalnoj za{titi, za{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodice sa djecom ("Sl. novine TK-a", broj: 12/00, 5/02, 6/03, 8/06, 11/09 i 17/11), te ~lana 30. Pravila JU Centra za socijalni rad Sapna, Upravni odbor JU Centar za socijalni rad Sapna na sjednici odr`anoj 9.5.2012. godine, donosi odluku kojom se raspisuje: ZA IZBOR I IMENOVANJE DIREKTORA JU CENTRA ZA SOCIJALNI RAD SAPNA 1. Objavljuje se javni konkurs za izbor i imenovanje direktora JU Centra za socijalni rad Sapna (u daljem tekstu: Centar) 2. Opis pozicije direktora Organizuje i rukovodi, zastupa i predstavlja Centar, obezbje|uje obavljanje funkcija Centra, predla`e Upravnom odboru mjere za efikasno i zakonito obavljanje djelatnosti Centra, predla`e unutra{nju organizaciju i sistematizaciju poslova Centra, predla`e osnovne planove rada i razvoja Centra, izvr{ava odluke Upravnog odbora Centra, odlu~uje o pravima iz radnog zakonodavstva, podnosi izvje{taje o radu i finansijskom poslovanju Upravnom odboru, vr{i i druge poslove u skladu sa Zakonom i Pravilima Centra. 3. Kandidat za direktora treba da ispunjava sljede}e uslove: a. Op}i uslovi - Da je dr`avljanin BiH, - Da je stariji od 18 godina, - Da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u BiH u periodu od 3 godine prije objavljivanja konkursa, - Da se na njega ne odnosi ~lan IX I. Ustava BiH, - Da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH. b. Posebni uslovi

JAVNI KONKURS

- Zavr{en diplomski studij - VSS ili postdiplomski studij/nau~no zvanje iz oblasti: socijalnog rada, socijalne pedagogije, prava, psihologije, defektologije i sociologije sa 5 godina radnog iskustva u oblasti socijalne za{tite, - Da ima zavr{en fakultet dru{tvenog smjera - VSS pod uslovom da u oblasti socijalne za{tite ima 3 godine radnog iskustva na rukovode}im poslovima, - Da posjeduje ECDL certifikat poznavanja rada na ra~unaru, - Da nije ka`njavan, - Da se ne vodi krivi~ni postupak, - Da posjeduje organizacione sposobnosti i sposobnosti rukovo|enja ljudskim resursima. 4. Uz prijavu, sa kra}om biografijom, adresom i kontakt-telefonom potrebno je dostaviti: - Uvjerenje o dr`avljanstvu, - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih, ne stariji od 6 mjeseci, - Diplomu o zavr{enoj visokoj stru~noj spremi ili nau~nom zvanju, - Uvjerenje o radnom iskustvu, - Ovjerenu izjavu kandidata za alineje 3, 4 i 5 iz ta~ke 3. pod a, - ECDL certifikat poznavanja rada na ra~unaru, - Uvjerenje o neka`njavanju, ne starije od 3 mjeseci, - Uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak, ne starije od 3 mjeseci. 5. Direktora Centra imenuje Upravni odbor uz prethodnu saglasnost Izvr{nog organa Op}ine. Mandat izabranom kandidatu traje 4 godine. 6. Prijave sa dokazima o ispunjavanju navedenih op}ih i posebnih uslova (original ili ovjerene kopije) dostaviti na adresu: Javna ustanova Centar za socijalni rad Sapna - Upravni odbor Poslovno-zanatski centar, 75411 Sapna, sa naznakom: "Prijava na konkurs" Krajnji rok za podno{enje prijava je 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja. Konkurs }e biti objavljen u Slu`benim novinama FBiH i dnevnom listu Oslobo|enje. Nepotpune i neblagovremene prijave se ne}e razmatrati. UPRAVNI ODBOR

ELEKTRO GRUPA d.d. Jajce Hrvoja Vuk~i}a Hrvatini}a 68 70101 Jajce Mjesto i datum: Jajce, 11.5.2012. godine

OBAVJE[TENJE O SAZIVANJU SKUP[TINE

Nadzorni odbor "Elektro Grupe" d.d. Jajce na sjednici odr`anoj 11.5.2012. donio je odluku o sazivanju IV (~etvrte) redovne Skup{tine Dru{tva za dan 4.6.2012. godine sa po~etkom u 11 h na adresi ZAVNOBiH-a b.b., Jajce (zgrada kablovske televizije). Za Skup{tinu se predla`e slijede}i dnevni red: - Izbor radnih tijela Skup{tine (izbor predsjednika Skup{tine, zapisni~ara i 2 (dva) ovjeriva~a zapisnika Skup{tine), - Razmatranje i usvajanje zapisnika sa prethodne I (prve) vanredne Skup{tine Dru{tva, - Razmatranje i usvajanje godi{njeg finansijskog izvje{taja za 2011. godinu sa izvje{tajem Nadzornog odbora, vanjskog revizora i Odbora za reviziju, te izvje{taja direktora, - Dono{enje odluke o na~inu raspodjele ostvarene dobiti za 2011. godinu - Dono{enje odluke o izboru vanjskog revizora za 2012. godinu, - Dono{enje odluke o emisiji korporativnih zamjenjivih obveznica javnom ponudom, - Dono{enje odluke o potpisivanju ugovora o gra|enju MHC "Voljevac". Skup{tina mo`e odlu~ivati ukoliko je na njoj zastupljeno vi{e od 30 % ukupnog broja dionica sa pravom glasa. Pravo odlu~ivanja na Skup{tini ima dioni~ar koji se na listi dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira FBiH nalazio 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku, ako on pada u neradni dan. Za sve dodatne informacije, potrebne materijale za valjano dono{enje odluka na Skup{tini, te prijedloge o izmjenama i dopunama dnevnog reda Skup{tine zainteresirani se mogu obratiti na telefon/fax broj 00387 30 657 955, mail adresu: elektro.grupa@gmail.com, po{tom: Elektro Grupa d.d. Jajce, Hrvoja Vuk~i}a Hrvatini}a br. 68, Jajce, BiH, ili li~no na adresi Dru{tva uz prethodni kontakt. Elektro Grupa d.d. Jajce Predsjednik NO

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012.

POMO] U KU]I

43

Na{al svakodnevnical

Tri ~arobne rije~i

NOVOSTI I PREPORUKE

U nezavidnoj situaciji su obje osobe, i ona koja je povrijedila, ali i ona koja je povrije|ena
Nema osobe kojoj se nije dogodilo da bude povrije|ena ne~ijim postupkom ili rije~ima i da nije zamjerila onome ko ju je povrijedio. Neopra{tanje i zamjeranje mogu da budu izvori mnogih frustracija i negativnih osje}aja u svakodnevnom `ivotu. Kada do|e do sukoba izme|u dvije strane, nema pobjednika dok ne nastupi pomirenje. U nezavidnoj situaciji su obje osobe, i ona koja je povrijedila, ali i ona koja je povrije|ena. Izviniti se mo`da jeste te{ko, ali primiti izvinjenje jo{ je te`e. Treba da oprostimo i zaboravimo, ali obi~no odugovla~imo s izgovaranjem tri ~arobne rije~i: @ao mi je. Postoje oni koji smatraju da ~ak ni najbolje izvinjenje ne mo`e da nadoknadi {tetu. Takvim razmi{ljanjem i sebi i drugima zagor~avaju `ivot. Opra{tanje otvara vrata radosti i zadovoljstvu. Kada neko poku{a da vam se izvini, poku{ajte da budete otvoreni. Razmi{ljajte o ~injenicama koje bi mogle da na{tete va{em odnosu ukoliko ne `elite da oprostite. Izvinjenje ne smije biti samo forma, a `ao mi je nije kraj razgovora. Treba oprostiti, ali treba i insistirati na razgovoru o nemilom

doga|aju ili konkretnom problemu. Cilj je da se otkriju uzroci pona{anja osobe koja je pogrije{ila kako bi se ono {to bolje razumjelo. Svakako, postoje i one sitnice koje u nama uzrokuju zamjeranje, one su dio svakodnevice, a osobe koje nas povrijede samo su slu~ajni prolaznici. Biti sposoban da se pre|e preko sitnica pitanje je emocionalne zrelosti, a o njima nije potrebno filozofirati. ^injenica je da se prag tolerancije pove}ava s godinama, posebno kod onih koji imaju porodicu. Zato, da biste olak{ali sebi i da biste mir no spa va li, po ku {aj te da oprostite sve {to nije vrijedno zamjeranja i sva|e.

Brokoli dijeta podrazumijeva primjenu pet na~ina ishrane tokom deset dana. Prva dva dana traje prvi re`im, sljede}a dva dana - drugi i tako do kraja kada se dijeta zavr{ava petim re`imom ishrane. Namirnice koje se koriste u ovoj dijeti odli~an su izvor vitamina C, koji ubrzava metabolizam i podsti~e mr{avljenje. Brokoli je jedno od najkorisnijih povr}a, i prema istra`ivanjima, sadr`i velike koli~ine vitamina i minerala. Tako|er, brokoli je jedan od najboljih izvora kalcija koji igra veoma va`nu ulogu u mr{avljenju. Obroci brokoli dijete sadr`e ra zli ~i te na mir ni ce: mrkvu, krompir, ribu, crveno meso, `ivinsko meso, paradajz, ra`evi hljeb, zeleno povr}e, biber, maslinovo ulje, crni luk. Mo`ete piti obi~nu i mineralnu vodu, a ponekad i nemasne mlije~ne napitke.

Brokoli dijeta

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

Zaboravite na sve skupe tonike i sami napravite svoj, a novac radije potro{ite na dobru hidratantnu kremu s laganim efektom matiranja. Recept je vrlo jednostavan, a potrebno vam je manje od tri minute da ga napravite. Potrebno je pola litre vode i jedan limun. Priprema i nano{enje: U pola litre vode iscijedite jedan limun, a njegovu koricu izrendajte i pomije{ajte sa svime. Ostavite 24 sata da odstoji. Nanosite ga vaticom ujutro i uve~er na o~i{}eno lice. Ovaj tonik je prirodan, bogat vitaminom C i ne sadr`i hemikalije. ^isti ko`u pa joj daje lijep i blistav izgled. Svakodnevno ga upotrebljavajte i uskoro }ete mo}i da ka`ete zbogom masnoj ko`i i tom sjaju lica koji vas toliko nervira.

Zaboravite na skupe tonike

Vrela pink boja zavladala je planetom, a glavni promoteri su poznate svjetske zvijezde. Holivudske glumice, popularne pjeva~ice, manekenke, starlete, supruge i k}erke poznatih mu{karaca svakodnevno se pojavljuju u ru`i~astim pantalonama, haljinama, bluzama... Jarka pink nijansa naj~e{}e se u svijetu mode vezuje uz djevoj~ice i ~uvenu lutku Barbiku, ali ove sezone je izgleda op~inila ve}inu `ena. U njoj zra~e optimizmom, tako da im ljepota i njegovan izgled dolaze do izra`aja. Ovog prolje}a nose je Eva Longorija, Gwyneth Paltrow, Jennifer Lopez, Sarah Jessica Parker, Lilli Alen, Britney Spears, Victoria Beckham, Gwen Stefani, Jessica Alba, Rihanna, Beyonce, Paris Hilton, Elizabeth Hurley kao i supruga princa Williama Kate i njena sestra Pippa Middleton.

Vrela pink zavladala planetom

Kola~ s makom
Potrebno:
100 g integralnog p{eni~nog bra{na ka{ika-dvije maslinovog ulja 2 ka{ike maka 80 g sme|eg {e}era 2 jaja pola kesice suhog kvasca {e}er u prahu za posipanje kesica-dvije {laga Pjenasto umutite {e}er sa uljem, dodajte dvije vrste bra{na i nastavite da mutite. Dodajte jedno po jedno jaje, kvasac i mak i sve sjedinite. Dobijenu smjesu sipajte u dobro podmazan i bra{nom posut kalup za torte i pecite 30 minuta u rerni zagrijanoj na 200 stepeni. Pe~eni kola~ ostavite da se malo ohladi, pa`ljivo ga preru~ite na poslu`avnik, pospite {e}erom u prahu i servirajte sa {lagom.

Priprema:

44

OGLASI

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012.

Dr. Fadil Ademovi} ^etni{tvo u slu`bi okupatora i kvislinga (1941-1945) (46)

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
Engleski avanturista D`ejms Smit osnovao je prvo englesko naselje na tlu Sjeverne Amerike, koje je kasnije po njemu dobilo ime D`ejmstaun. Ro|en {vedski prirodnjak Karl Line, osniva~ i prvi predsjednik [vedske akademije nauka i umjetnosti i Prirodnja~kog muzeja, jedan od najve}ih botani~ara svih vremena. Umro je 1778. Ro|en francuski kompozitor @il Masne. Komponovao je preko 20 opera, uglavnom lirske tematike, kao i balete, oratorijume, orkestarsku muziku, kantate, solo pjesme (Manon, Verter, Don Kihot, Tais). Umro francuski kompozitor Danijel-Fransoa Espri Ober, autor opera u kojima se smjenjuju govorne i pjeva~ke dionice (Fra Diavolo, Crni Domino). Umro ~e{ki kompozitor Bed`ih Smetana, osniva~ ~e{ke opere i moderne muzike (Prodana nevjesta). Britanija uspostavila protektorat nad Sjevernim Borneom i Brunejom. Ro|en ameri~ki in`enjer D`ulijus Rozenberg, koji je, sa suprugom Etel, 1953. godine, kao prvi civil u SAD-u, osu|en na smrt i pogubljen zbog {pijuna`e, uprkos kampanji {irom svijeta da im bude po{te|en `ivot. Vrhovni sovjet SSSR-a usvojio prvi sovjetski ustav. Mar{al Jozef Pilsudski izvr{io je dr`avni udar i uspostavio vojnu diktaturu u Poljskoj. Engleski kralj D`ord` VI krunisan u Vestminsterskoj opatiji u Londonu. Ceremoniju je prenosila televizija BBC, prvi put u`ivo. Predajom njema~kog generala Fon Arnima u Tunisu zavr{ene su borbe u Sjevernoj Africi u Drugom svjetskom ratu. Zvani~no je okon~ana sovjetska desetomjese~na blokada Berlina tokom koje je grad snabdijevan iz Savezne Republike Njema~ke vazdu{nim mostom. Umro ameri~ki filmski glumac i jedan od najve}ih re`isera nijemog filma Erih fon [trohajm (Pohlepa, Svadbeni mar{, Kraljica Keli). Osnovana ujedinjena dr`ava Kongo (kasnije Zair, pa opet Kongo), s Leopoldvilom, danas Kin{asa, kao glavnim gradom. Zapadna Njema~ka uspostavila diplomatske odnose sa Izraelom, a arapske zemlje su prekinule odnose sa vladom u Bonu. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da u svijetu ima vi{e od 34.000 oboljelih od side. Tzv. skup{tina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini je na zasjedanju u Banjoj Luci donijela odluku o formiranju Vojske Republike Srpske i osnivanju novinske agencije SRNA; nemo}ni da sprije~e {irenje sukoba u BiH, posmatra~i EZ napustili Sarajevo. U Me|ugorju potpisan sporazum o prekidu neprijateljstva izme|u Armije RBiH i HVO-a. Sporazum potpisan u skladu s nare|enjem predsjednika Predsjedni{tva BiH Alije Izetbegovi}a i predsjednika HDZ-a BiH i lidera samozvane hrvatske republike Herceg-Bosne Mate Bobana. Sporazum nije ispo{tovan, borbe su nastavljene. Palestinska policija stigla na Zapadnu obalu u okviru priprema da od Izraela preuzme grad Jerihon, sjedi{te palestinske autonomije u toj oblasti. Vlasnici Rokfeler centra u Njujorku, iza kojih je stajao japanski kapital, objavili bankrot. Predsjednik Rusije Boris Jeljcin i ~e~enski vo|a Aslan Mashadov potpisali sporazum o obustavi neprijateljstava. U dva samoubila~ka bomba{ka napada u ^e~eniji poginulo je najmanje 75, a povrije|ene stotine osoba. Umro princ Sadrudin Aga Kan, biv{i komesar Agencije Ujedinjenih nacija za izbjeglice i izaslanik UN-a za Afganistan. Iranski predsjednik Mohamad Katami doputovao u Liban i on je prvi iranski lider koji je posjetio Liban od islamske revolucije 1979. godine. U eksploziji gasovoda u Lagosu, glavnom gradu Nigerije, poginulo oko 200 osoba. O{te}en veliki portret biv{eg kineskog predsjednika Mao Cetunga, koji se nalazi na ulazu u Zabranjeni grad u Pekingu jo{ od 1949, i to na mjestu gdje je progla{eno osnivanje Narodne Republike Kine. Portret je bio o{te}en i 1989. tokom studentskih demonstracija, a novinar koji je tada ga|ao portret jajima osu|en je na 16 godina zatvora.

45

^etnici u usta{koj promid`bi

Saradnja Dra`e Mihailovi}a i ~etni~kog pokreta sa nacifa{isti~kim okupatorima i njihovim kvislinzima u svjetlu njema~kih, italijanskih, engleskih, ameri~kih, ruskih, ~etni~kih, endehazijskih i nopovskih istorijskih izvora
Zaslu`uje pohvalu dio ~etnika koji su shvatili da je svaki daljnji pothvat besmislen, a nastavak ovog bolj{eviziranja Srbstva vodi u propast (...) i pristupili saradnji sa hrvatskim vlastima na suzbijanju i uni{tavanju bolj{eviziranih odmetnika. Usta{ko-~etni~ko savezni{tvo nije sti{avalo promid`bu NDH usmjerenu protiv partizanskih bandi, kraljevske izbjegli~ke vlade i njihovih zapadnih pokrovitelja. Znatno je, dodu{e nakratko, ubla`en stav prema ~etni~kim formacijama s kojima je NDH sklopila sporazume o saradnji. ~eno da su u vrijeme trajanja aprilskog rata, prvih dana nakon progla{enja NDH, 13, 14. i 15. aprila u Hercegovini, posebno u ^apljini i okolini zapo~eli ~etni~ki pokolji hrvatskog stanovi{tva i razaranje hrvatskih sela. Od tada djelatnost tih ~etnika ne prestaje, ka`e se u Sivoj knjizi, mada je krajem 1942. godine do{lo do razkola, te je jedan dio - uvidjev{i svoj krivi put - napustio zlo~ina~ku djelatnost pukovnika Mihailovi}a. Novi list donosi i dio Lorkovi}evog govora o jugoslovenskoj kraljevskoj vladi u Londonu. Engleski krila{i - rekao je on - bacali su opetovano me|u ~etnike zlatnike, funte i dolare, ali su spu{tali i engleske ~asnike, stru~njake za {pijuna`u i sabota`u od kojih su nekoji po na{im domobrancima ve} zarobljeni. Emigrantska velikosrbska tzv. vlada u Londonu nosi politi~ku i kriminalnu odgovornost za desetke tisu}a poubijanih Hrvata, ponajvi{e `ena i djece, te za stotine popaljenih i uni{tenih hrvatskih naselja i za druga golema uni{tavanja narodnog dobra izvr{enog po ~etnicima. Po tom svom djelovanju ta emigrantska skupina u Londonu predstavlja samo produ`enje svega onoga, {to je hrvatski narod kroz 22 godine iskusio od raznih beogradskih vlasti, te joj barem s toga gledi{ta pred o~ima hrvatskog naroda doista i pripada naziv jugoslvenska vlada. Dodao je da je cilj ~etnika ponovno zarobljavanje hrvatskog naroda i jo{ ve}e pro{irenje Srbije, nego {to je bilo 1918. godine. Novi list i druge usta{ke novine (10. II 1943.) nalaze otrie`njenje kod ~etnika Dra`e Mihailovi}a. Prenose izjavu zarobljenog ~etni~kog potpukovnika i jednog od Dra`inih komandanata po kojoj su ~etni~ki oficiri imali vrlo malo volje za borbu po{to su svim silama nastojali da se iz nje izvuku, jer su vodili ra~una jedino o svojoj dobrobiti i vlastitom boga}enju. Rekao je i to da su

1607. 1707. 1842.

1871. 1884. 1888. 1918. 1925. 1926. 1937. 1943. 1949. 1957. 1961. 1965. 1988. 1992. 1993.

1820.

Florens Najtingejl

Ro|ena engleska bolni~arka Florens Najtingejl, koja je otvorila prvu {kolu za bolni~arke. U Krimskom ratu (185356) organizovala je prvu ekipu za njegu ranjenika.

Siva knjiga
Kralj Petar II je 1. oktobra 1941. godine putem Londonskog ra di ja upu tio pro glas srpskom narodu za dizanje ustanka. Smatraju}i da to dakako nije u~injeno bez znanja engleskog ratnog vodstva, usta{ki je tisak o{tro napao banditskoplja~ka{ki zna~aj djelatnosti Dra`e Mihailovi}a biv{ih jugoslovenskih oficira sada srbijanskih oficira u ~etni~kim jedinicama i razkralja Petra Ni tada nije . izostala pohvala ulozi dijela ~etnika koji su shvatili da je svaki daljnji pothvat besmislen, a nasta vak ovog bolj {e vi zi ran ja Srbstva, da vodi u propast (...) pristupio suradnji s hrvatskim vlastima na suzbijanju i uni{tavanju bolj{eviziranih odmetnika. Usta{ko-~etni~ka kolaboracija uo~ljiva je i u Sivoj knjizi pod naslovom Odmetni~ka zvjerstva i pusto{enje u Nezavisnoj Dr`avi Hrvatskoj u prvim mjesecima `ivota hrvatske narodne dr`ave. Ta Siva knjiga bi}e predata i Sarajevu u dvorani bioskopa Dom 11. lipnja-juna 1943. godine. Ovu knjigu je usta{ki ministar vanjskih poslova Mladen Lorkovi} 16. januara 1943. godine uru~io diplomatskim predstavnicima i novinarima akreditovanim u Zagrebu. U broju od 24. januara Novi list u Sarajevu objavio je Lorkovi}ev govor povodom nastanka ove knjige. Tom prilikom je re-

Dra`a i ~etnici potpuno zavisni od Londona i Moskve. Na taj na~in je u usta{koj propagandi i SSSR kao {ti}enik NOP-a predstavljen za{titnikom ~etni{tva koje je tajni saveznik Moskve.

Opisi pokolja
Nijedan musliman ne}e ostati glasi jedan od naslova u Spremnosti (23. maja 1943.). Ovaj tekst Novi list prenosi na svojim stranicama pod naslovom Dokumenti o ciljevima ~etnika Dra`e Mihailovi}a. Uz tekst je i obja{njenje javnosti kako bi ~etnici D.M. htjeli ostvariti etni~ki ~istu veliku Srbiju u federativnoj Jugoslaviji. Opisani su ~etni~ki pokolji muslimanskog stanovni{tva u kotarevima ~ajni~kom, fo~anskom, vi{egradskom, pljevaljskom i priedorskom. Opisane su i ~etni~ke torture nad Muslimanima u tim krajevima. ^etnicima list prebacuje {to u toku operacije Vajs nisu izdr`ali partizanske napade u kojima su razbijene njihove glavne formacije, tako da se njihova vojni~ka snaga nikad vi{e nije oporavila do kraja rata. List ukazuje da ~etnici nisu odr`ali obe}anja data vojnim i civilnim vlastima NDH da }e pripomo}i borbu protiv partizana nego su pobjegli glavom bez obzira pred partizanskim bandama. Domalo iza toga, krajem septembra (28. IX 1943.), isti list pi{e da ~etnici D.M., ukoliko ih jo{ ima i u koliko nisu pri{li partizanima, sada jo{ jedini uni{tavaju katoli~ke crkve i d`amije. Partizani to vi{e ne ~ine. Kako se u ovim ratnim prilikama {tampa slu`ila i poluistinama, neistinama i dezinformacijama, objavljuje da se Dra`a i Tito, da zametnu trag slu`ni{tvu istom gospodaru, prividno (...) grde i ~arkaju, a da se ne bi njihovi slugan~i}i otvoreno potukli i da se oni sami ne bi ozbiljno posva|ali o nagradu, plien i glavnu rie~, podielili su po engleskom nalogu i planu uloge, podru~ja i parole.
(Sutra: U raskoraku sa stvarno{}u)

Pablo Neruda

1904.

1904. Ro|en ~ileanski pjesnik Pablo Neruda. Bio je u~esnik [panskog gra|anskog rata, nakon kojeg se posvetio idealima socijalne pravde. Dobitnik je Nobelove nagrade za knji`evnost 1971. (Suton Dvadeset , ljubavnih i jedna o~ajna pjesma , [panija u srcu).

1994. 1995. 1997. 2003. 2003. 2003. 2006. 2007.

Protagonisti i privr`enici istorijskog desni~arskog revizionizma i velikosrpske politike otvorili su procese antifa{izacije fa{izma devastiranjem istorijske nauke i istine koju je ta nauka do danas utvrdila. ^ine to poku{ajima rehabilitacije i predstavljanjem ~etni{tva i Dra`e Mihailovi}a kao oslobodila~kog i antifa{isti~kog pokreta. Takve tvrdnje i nastojanja nacionalisti~ke istoriografije i aktuelne politike u Srbiji i RS-u u potpunosti opovrgava i ~ini neosnovanim kapitalno djelo dr. Fadila Ademovi}a ^etni{tvo i ~etni~ka propaganda u ju`noslovenskim zemljama u Drugom svjetskom ratu (1941-1945) Zbog mnogobrojnosti izvo. ra i racionalnosti upotrebe prostora u ovom feljtonu nisu mogli biti nazna~eni izvori datih historijskih ~injenica. Svako ko je zainteresovan, te izvore i njihovo porijeklo mo`e na}i u knjigama kod izdava~a - KULTB (direktor i urednik Mustafa Kapid`i}), tel. 033/238-090.

2001.

Peri Komo

2001. Umro popularni pjeva~ Peri Komo, ~iji je opu{teni vokalni stil {est decenija vladao scenom, sa baladama kao {to su Uhvati zvijezdu padalicu i Nemogu}e .

46

SPORT
BOSNA I HERCEGOVINA
Premijer liga BiH uta pob ner por 27. kolo d:p-g bod

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Fudbaleri Sarajeva do~ekuju @eljezni~ar

1. @eljezni~ar 2. [iroki Brijeg 3. Sarajevo 4. Borac 5. Olimpic 6. Zrinjski 7. Zvijezda 8. Rudar 9. Travnik 10. Vele` 11. Leotar 12. ^elik 13. GO[K 14. Slavija 15. Sloboda 16. Kozara

27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27

21 16 16 16 13 11 11 9 9 7 8 7 7 8 8 4

4 8 4 3 6 9 6 4 4 9 6 8 8 2 2 7

2 3 7 8 8 7 10 14 14 11 13 12 12 17 17 16

63:12 43:15 44:25 41:21 33:21 43:36 32:31 27:38 36:48 26:31 23:33 26:37 23:38 29:57 17:45 17:35

67 56 52 51 45 42 39 31 31 30 30 29 29 26 26 19

Trijumfom se iskupiti
Nismo jo{ ostvarili cilj, Evropu i mislim da su na{i motivi ve}i. Ekipa se uigravala kroz cijelo prvenstvo s obzirom na to da su u njegovom toku dolazili novi igra~i, rekao je {ef stru~nog {taba Dragan Jovi}
Fudbaleri Sarajeva do~ekuju danas @eljezni~ar u 99. vje~itom derbiju. Bordo sastav zavr{i}e petu uzastopnu sezonu bez osvojenog trofeja i me~ protiv kom{ija sa Grbavice mu je prilika da svojim navija~ima priredi radost pobjedom koja bi zna~ila osiguranje pozicije za plasman u Evropu. da li }e biti u kombinaciji. Ovo je moj prvi derbi u ulozi trenera Sarajeva, u sezoni koja nije zadovoljila o~ekivanja navija~a, uprave i nas u stru~nom {tabu. Uz dobar pristup, poku{a}emo se osvajanjem tri boda iskupiti za propuste u nekoliko utakmica. Serija @eljezni~ara pokazuje da je u boljoj formi, a rastere}en je po{to je osigurao titulu. Nismo jo{ ostvarili cilj, Evropu i mislim da su na{i motivi ve}i. Ekipa se uigravala kroz cijelo prvenstvo s obzirom na to da su u njegovom toku dolazili novi igra~i. Nadam se boljoj igri oba tima u odnosu na prethodne derbije. @elim da me~ protekne korektno na terenu i tribinama rekao je Jovi} na ju~era, {njoj zajedni~koj konferenciji za novinare u prostorijama ASA grupacije. Strateg ko{evskog premijerliga{a uvjeren je da njegovi izabrani-

za kikseve
Sarajevo - @eljezni~ar (17 sati)
Stadion Asim Ferhatovi} Hase na Ko{evu. Po~etak: 17 sati. Sudija: Edin Jakupovi} (Biha}), pomo}nici: Elvis Pro{i} (Cazin) i Sreten Udovi~i} (Prijedor). Delegat: Vitomir [ili} (Sarajevo). SARAJEVO: Adilovi}, Tatomirovi}, Torlak, Zrnanovi}, Belo{evi}, Husi}, Sesar, Sulji}, Matko (Krpi}), Husejinovi}, Haski}. Trener: Dragan Jovi}. @ELJEZNI^AR: Gu{o, B. ^oli}, Vasili} (Kerla), Bogi~evi}, Kvesi}, Svraka, Nyema, Selimovi}, Zeba, Bekri} (Jamak), Adilovi}. Trener: Amar Osim. ci mogu pobijediti novog prvaka na{e zemlje. Siguran sam da }e pokazati kvalitet koji posjeduju. @eljo ima raznovrstan igra~ki kadar, opasan je na svim pozicijama. Njegovi igra~i iz veznog reda ~esto posti`u golove, a rival je izuzetno fizi~ki pripremljen. Jovi} je priznao da je na njega uticao poraz od Olimpica mo`da vi{e nego na fudbalere. Mada je Sarajevo moglo zavr{iti posao protiv vukova, prema Jovi}evim rije~ima, nakon me~a sa Zrinjskim po~elo se razmi{ljati o najve}oj utakmici na{eg fudbala.

SUBOTA, 17 SATI SARAJEVO: Sarajevo - @eljezni~ar (Sudije: Jakupovi}, Elv. Pro{i}, Udovi~i}) ZENICA: ^elik - Rudar Prijedor (^ui}, Kuljaninovi}, Vinceti}) [IROKI BRIJEG: [iroki Brijeg - Travnik (Kaplan, Alispahi}, Smaji}) TREBINJE: Leotar - Zrinjski (Burekovi}, Kuni}, Dujak) BOS. GRADI[KA: Kozara - Olimpic (Arnautovi}, Grabus, Tomas) IST. SARAJEVO: Slavija - Zvijezda (Paji}, Ba{i}, Peri}) MOSTAR: Vele` - Borac (Pilav, Ibri{imbegovi}, Su~i}) GABELA: GO[K - Sloboda (Vukasovi}, Janji}, Taborin)

Me|unarodni nogomet
ENGLESKA Premiership

Slaba sezona
NEDJELJA: Chelsea - Blackburn (16), Ever ton - Newcastle (16), Manchester City - Queens Park Rangers (16), Norwich - Aston Villa (16), Stoke - Bolton (16), Sunderland - Manchester United (16), Swansea - Liverpool (16), Tot tenham - Fulham (16), West Bromwich Albion - Arsenal (16), Wigan - Wolverhampton (16).
ITALIJA Serie A

NEDJELJA: Juventus - Atalanta (15), Fiorentina - Cagliari (15), Milan - Novara (15), Parma - Bologna (18), Cesena - Roma (18), Lazio - Inter (20.45), Chievo Lecce (20.45), Genoa - Palermo (20.45), Napoli - Siena (20.45), Catania - Udinese (20.45).
[PANIJA Primera

Recimo da }e {ef stru~nog {taba tima sa Ko{eva Dragan Jovi} debitovati na klupi u me~evima sa plavim timom. Dodatni motiv za fudbalere aktuelnog viceprvaka BiH bi}e nastojanje da se izjedna~e u me|usobnom skoru jer @eljo ima pobjedu vi{e u prvenstvenim duelima (30-29, uz 39 nerije{enih rezultata). Nemamo problema sa kartonima. Emir Obu}a i Vu~ina [}epanovi} su roviti i vidje}emo

Nada u pobjedu
Mogu}e da je to bilo nesvjesno. Bi}e te{ko protiv @eljezni~ara, kojeg sam gledao nekoliko puta.

FK @ELJEZNI^AR Prvak BiH gostuje na Ko{evu

SUBOTA: Sociedad - Valencia (20), Betis - Barcelona (22). NEDJELJA: Getafe - Zaragoza (20), Levante - Athletic (20), Real - Mallorca (20), Rayo Vallecano Granada (20), Espanyol - Sevilla (20), Malaga - Spor ting (20), Villarreal - Atletico (20), Racing - Osasuna (20).
FRANCUSKA Le Championnat

Titula }e biti sla|a uz

@eljezni~ar u 99. vje~iti derbi ulazi kao novi prvak BiH, te }e poku{ati u najte`oj utakmici ovog prolje}a jo{ jednom dokazati zbog ~ega je tako suvereno prvi ove sezone Osim nema problema oko sastava, ali ni oko motivacije igra~a, koji s nestrpljenjem ~ekaju vje~iti derbi
U svim gradskim derbijima igranim u Evropi, a u kojima su se sastajali crveni i plavi, pobjedu je odnosila ekipa u plavim dresovima. City je tako u obje utakmice savladao United u Manchesteru, Lazio je oba puta dobio Romu, a Inter je ubilje`io dvije pobjede protiv Milana. Prema ovome, tradiciju plavih pobjeda danas bi trebao nastaviti i @eljezni~ar, koji je slavio u prvom dijelu sezone protiv bordo sastava sa 1:0... ne pobijedili u svim va`nim me~evima. Uglavnom smo sve va`ne utakmice pobijedili. U svim bitnim me~evima smo igrali ozbiljno i tvrdo, {to mi daje razloga za optimizam. Me|utim, derbi je van svih konteksta. Mi jesmo bolji, ali u derbijima odlu~uju neke druge stvari smatra Amar , Osim, menad`er @elje i dodaje kako bi po njegovim statistikama @eljo mo`da danas trebao , izgubiti Naime, u ~etiri titule, koliko je osvojio sa @eljom, Osim iz derbija protiv Sarajeva ima {est bodova, ~etiri i jedan, a kako je nje go va eki pa po bi je di la u prvom dijelu sezone, sad je red na tri boda, {to zna~i da }e plavi izgubiti... Titula bi bila mnogo sla|a kada bismo pobijedili u derbiju. Igramo najva`niju utakmicu u dr`avi i naravno da }emo dati sve od sebe da pobijedimo. Utakmica sa Sarajevom za nas je uvijek najva`nija decidan je , Osim, koji se ne sla`e sa Jovi}evom konstatacijom da Sarajevo ima ve}i motiv u dana{njem me~u. Mo`da ima, a mo`da i nema. Oni jo{ nisu matemati~ki osigurali Evropu, mada jesu!? Ovo je derbi. Imamo iste motive kao i oni smatra menad`er , plavog tima, koji nije `elio svesti igre Sarajeva na jednog igra~a, u ovom slu~aju konkretno na Saida Husejinovi}a. Bilo bi ru`no prema ostalim igra~ima re}i da je Husejinovi} prevaga, jer igramo protiv ekipe koja ima 52 boda. Dakle,

NEDJELJA: Ajaccio - Lyon (21), Bordeaux - Lorient (21), Brest - Valenciennes (21), Caen - Sochaux (21), Dijon Toulouse (21), Marseille - Auxerre (21), Montpellier - Lille (21), Nancy - Saint Etienne (21), Nice - Evian (21), PSG - Rennes (21).
HRVATSKA HNL

SUBOTA: Hajduk - Lokomotiva (19), Osijek - Zadar (19), Karlovac - Rijeka (19), Lu~ko- [ibenik (19), Dinamo - Split (19), Cibalia - Zagreb (19), Slaven Belupo - Istra (19).
SRBIJA JSL

Dobri pod pritiskom

Uosta lom, @e lje zni ~ar, kao malo puta do sada, u 99. vje~iti derbi ulazi kao favorit, ~ime pre uzi ma pri ti sak na svo ja ple}a, {to nije tako ni lo{e, s obzirom na to da su plavi, za razliku od Sarajeva, ove sezo-

SUBOTA: Sloboda PS - Hajduk K. (17), Metalac - Jagodina (17), Novi Pa zar OFK Beograd (17), Radni~ki K. - Par tizan (17), Smederevo - Javor(17), Borac ^. - Vojvodina (17), BSK Bor~a - Spar tak (17), Crvena zvezda - Rad (19).

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012.

Olimpic oslabljen protiv Kozare

SPORT

47

Jusufbegovi}

poziva na oprez
U zadnje tri utakmice ulazimo s vjerom da mo`emo iza}i u Evropu i sve }emo podrediti ispunjenju tog cilja, ka`e trener najmla|eg sarajevskog premijerliga{a
Herojskom pobjedom protiv Sarajeva (1:0), fudbaleri Olimpica ponovo su u igri za plasman u Evropu, a da bi ostali ravnopravni konkurenti kom{ijama sa Ko{eva i Borcu, na dana{njem gostovanju kod Kozare nemaju pravo na kiks. A, da vukovi ne}e imati lagan posao u Bosanskoj Gradi{ci govore dvije stvari. Prva, rezultat Kozare u pro{lom kolu, kada su na stadionu Pod Bijelim brijegom savladali Zrinjski, te druga, ~injenica da trener Nedim Jusufbegovi} ne}e mo}i ra~unati na ~etvoricu standardnih prvotimaca (Milo{ Vidovi}, Velibor \uri} kartoni, Sead Bu~an i Amir Zolj povrede). Rezultat Kozare u Mostaru je veliko upozorenje. Dobili su Zrinjski po{teno i zaslu`eno. Svako opu{tanje mo`e nas ko{tati gubitka bodova. Od igra~a }u tra`iti da maksimalno ozbiljno shvate ovu utakmicu. Samo ako tako u|emo u utakmicu mo`emo se nadati povoljnom rezultatu, odnosno

Mo`e li Sarajevo pobijediti @eljezni~ar nakon posta od 7. novembra 2009. godine?

Bili su rastr~ani i protiv Slavije, pokazav{i snagu kolektiva. Nadam se da }emo odigrati lijepo i posti}i gol istakao je Jovi}, kada , smo ga pitali da li bordo tim mo`e kona~no dati pogodak u derbijima na stadionu Asim Ferhatovi} Hase na kojem su ~etiri po, sljednja duela zavr{ena nepopularnim rezultatom 0:0. Ulaznice za derbi 28. kola Premijer lige izme|u Sarajeva i @eljezni~ara su od ju~e u prodaji. Cijene su 6 KM (tribina sjever), 10 (istok) i 15 (zapad). Kapije stadiona bi}e otvorene u 15 sati. U predigri }e igrati mla|e selekcije Sarajeva. Navija~i @eljezni~ara ne}e mo}i prisustvovati me~u sa klupskim obilje`ijima zbog odluke Komiteta za normalizaciju N/FSBiH o zabrani organizovanog dolaska pristalica gostuju}ih ekipa.
Z. RA[IDOVI]

Direktor FK Sarajevo Dino Selimovi} ~estitao je @eljezni~aru osvajanje naslova prvaka BiH, kojeg je zaslu`io kvalitetnim igrama u ovoj sezoni. Poku{a}emo pobijediti kom{ije i tako im barem malo pokvariti slavlje. Du`e vrijeme radimo na izgradnji ko rek tnih odno sa i zdravog rivaliteta koji je po tre ban ka ko bi je dan klub povukao drugi da bude {to bolji izjavio je Seli, mo vi}, te naglasio da Sarajevo ne}e specijalno do~ekivati @elju, osim, mo`da, do~eka sa Sjevera.

Selimovi} ~estitao titulu kom{ijama

Vukovi nemaju pravo na kiks

pobjedi ka`e Jusufbegovi}. , Olimpic }e u posljednja tri kola Premijer lige BiH poku{ati susti}i Borac, odnosno Sarajevo, dvije ekipe dr`e pozicije koje vode u Evropsku ligu. Do kraja je sve mogu}e. Ni{ta nije izgubljeno i borit }emo se do kraja. U zadnje tri utakmice ula-

zimo s vjerom da mo`emo iza}i u Evropu i sve }emo podrediti ispunjenju tog cilja naglasio je Jusuf, begovi}. Vjerovatni sastav: Hamzi}, Suljevi}, Vuj~i}, [kalji}, Regoje, Pljevljak, Durak, Muharemovi}, Harba, Smaji}, Kapi}.
S. [I[I]

NK Zrinjski

Peri} trener do kraja sezone

Dragan Peri} novi je trener fudbalera mostarskog Zrinjskog. Nekada{nji pomo}nik Bla`a Sli{kovi}a, a kasnije i Dragana Jovi}a, te Marijana Bloudeka ovu funkciju }e obavljati do kraja teku}e sezone. Ekipu je u prethodna tri kola vodio Dra`enko Bogdan uz savjetovanje Bla`a Sli{kovi}a, upisav{i jednu pobjedu i dva poraza. Bogdan }e ostati u Peri}evom stru~nom {tabu, a debi na klupi plemi}a novi trener }e imati danas na gostovanju kod Leotara na Policama.

z pobjedu na derbiju
@eljo `eli nastaviti niz nepora`enosti i na Ko{evu

zaslu`ili su da ih se ne gleda kroz prizmu jednog igra~a. Posljednja ~etiri derbija na Ko{evu zavr{ila su 0:0, a Osim se nada da ne}e biti tako i ovaj put. Prije svake utakmice ka`emo da o~ekujemo golove i dobru igru, a bude 0:0. Ne znam {ta bi se trebalo desiti da utakmica ne bude tvrda. Mo`da bi brzi gol pomogao atraktivnosti utakmice, ne znam. Sad kad bih rekao da bih volio da izgubimo, a da bude 4:3, neko bi rekao da se zezam, pa ne}u to re}i (smijeh), ali ~injenica je da su posljednje utakmice bile negledljive. Na Grbavici je bilo 1:0, dakle bio je gol, ali igra nije bila specijalna. Mo`da kvalitet igra~a nije na nivou, jer ih sputava va`nost utakmice, odnosno va`nost derbija prevazilazi kvalitete igra~a, koji evidetno znaju igrati, ali se nisu u stanju nositi sa pritiskom, koji ovaj susret donosi. U ovim utakmicama igra~i se trude da ispo{tu-

ju disciplinu i odgovornost, tako da ispa{ta kvalitet smatra , Osim i nudi rje{enje u smanjenju lige...

D`eko pri`eljkuje
Nekada{nji omladinac i prvotimac @eljezni~ara, danas napada~ Manchester Citya Edin D`eko, dana{nji vje~iti derbi gleda}e ispred TV ekrana i navijati, naravno za plave. O~ekujem da ovaj derbi bude mnogo bolji i kvalitetniji nego prethodni, kada se nije imalo mnogo toga za vidjeti. @eljo dolazi na Ko{evo kao prvak i ovom prilikom im ~estitam na suvereno osvojenoj tituli, a Amaru Osimu `elim da pobijedi gradskog rivala i tako u potpunosti zaokru`i fantasti~nu sezonu ka`e D`e, ko, kojeg u nedjelju o~ekuje borba za titulu prvaka Engleske protiv QPR-a. City bi u slu~aju trijumfa postao prvak Engleske, {to bi Edinu bila druga titula u Ligama petice, ~ime bi postao prvi bh. igra~ u historiji kojem je to po{lo J. Li. za nogom.

Osim ne mo`e pogrije{iti

Kad bi liga bila manja, onda bismo ~e{}e igrali sa Sarajevom, a tada bi, vjerovatno, te utakmice bile manje stresne pa bi mogao do}i kvalitet do izra`aja rije~i su Osima, koji , pred derbi protiv Sarajeva nema problema oko sastavljanja ekipe. U konkurenciji su svi, osim suspendovanog Mirsada Be{lije, te odranije povrije|enog Sulejmana Smaji}a, pa Osim ponovo ima slatke muke koga staviti u po~etni sastav. Ove se zo ne, uos ta lom, ne mo`e pogrije{iti, jer svi koji su dobili priliku za igru i iskoristili su je, tako da }e se @eljin sastav bukvalno znati tek nekoliko sati pred utakmicu.
J. LIGATA

pobjedu @elje

48

SPORT

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Vele` do~ekuje biv{eg prvaka

Travnik pred put u [iroki Brijeg

Pola tima u autu

Nakon pobjede nad Leotarom, Travnik sa velikim olak{anjem danas putuje u [iroki Brijeg. Opstanak je na vidiku, pa je duel sa velikim favoritom me~ koji nema posebnu te`inu za vezire. Pobjedom protiv Leotara napravili smo klju~ni iskorak prema opstanku u Premijer ligi. No, danak su uzeli `uti kartoni i ozljede pa }emo u [iroki Brijeg putovati bez pola tima. Po{to doma}in nema rezultatski imperativ, o~ekujemo obostrano otvorenu utakmicu na zadovoljstvo doma}e publike istakao je Ner, min Ba{i}, pomo}ni trener NK Travnik. Odbrana se pokazala kao bolji tim vezira, a jedan od igra~a koji je u uzlaznoj formi nakon oporavka od ozljede je ofanzivni bo~ni Darko Mi{i}. [iroki jeste favorit, ali mislim da u jednoj otvorenoj igri i mi mo`emo ~ekati i do~ekati

Ro|eni `ele prekinuti crnu seriju

Borac u Mostaru

vizira Evropu
Fudbaleri Borca, sada ve} biv{i prvaci BiH, na gostovanju kod Vele`a u Mostaru poku{at }e potvrditi plasman u Evropsku ligu. Banjalu~ani su dobru formu potvrdili u duelu protiv Go{ka, kojeg su ku}i ispratili sa {est golova u mre`i. Ipak, svjesni su da }e u Vrap~i}ima imati mnogo te`i zadatak. Spremni smo i fizi~ki i psihi~ki za gostovanje kod Vele`a. U~init }emo sve da do|emo do bodova. Izborili smo plasman u Evropu u odnosu na Zrinjski, a sada nam ostaje da to isto uradimo kada je u pitanju drugi pratilac, Olimpic. Vjerujem da }e nakon ovog kola i ta dilema biti rije{ena. Svjesni smo da ne}emo imati lagan zadatak, jer Mostarci su nezgodna

Nermin Ba{i} i Darko Mi{i} na konferenciji za novinare

ekipa. Samo pravim pristupom mo`emo do povoljnog rezultata ka`e Slavi{a Bo`i~i}, , trener Borca, koji u ovom duelu ne}e mo}i ra~unati na povrije|ene Kruni}a, @ari}a i Radulovi}a. Vele` }e pred doma}im navija~ima poku{ati prekinuti crnu seriju od dva uzastopna poraza. Ro|enim su bodovi potrebni kako bi prebrinuli sve brige oko opstanka u eliti. Trener Asmir D`afi} ne}e umnogome mijenjati sastav koji je igrao prethodne dvije utakmice. Izuzev odranije povrije|enih Hasanovi}a, Kazazi}a, Laki~evi}a i Hebibovi}a, na raspolaganju }e imati sve igra~e.
S. [.

svoju priliku ka`e Mi{i}. , U ekipi Travnika ne}e biti po`utjelih Nermina Varupe, Ribi}a i Red`epija te povrije|enog kapitena Elvedina Varupe, a upitna je jo{ nekolicina rovitih igra~a. Vjerovatno }e i njih trener Arapovi} odmoriti, jer nakon [irokog na Pirotu sti`e Rudar, protiv ko-

jeg }e veziri tra`iti novu pobjedu kako bi na posljednje gostovanje u Zenicu otputovali bez ikakve zebnje i kalkulacija. Vjerovatni sastav: Fejzi}, Terzi}, Mi{i}, Oru~, La{tro, Batovanja, ^uri}, Zatagi}, Popovi}, Cassio, Simeunovi}.
ENI news

Priznanje za bh. sudiju na EP

Ale~kovi} glavni
kandidat za finale
Emir Ale~kovi}, na{ najbolji sudija sa FIFA znakom, mo`da }e suditi finalnu utakmicu Evropskog prvenstva za kadete koje se igra u Sloveniji. Bh. arbitar dijelio je pravdu na dva susreta u grupnoj fazi turnira (Njema~ka - Island 1:0 i Holandija - Poljska 0:0), te je dobio pozitivne kritike, {to ga je promovisalo u glavnog kandidata za su|enje u finalnom susretu. Naime, od 12 glavnih sudija, UEFA je nakon grupne faze osmoricu ve} poslala ku}i, a preostala ~etvorica, me|u kojima je i Ale~kovi}, privest }e turnir kraju. Dvojica }e suditi polufinalne susrete, jedan }e dijeliti pravdu u finalu, dok }e jedan biti delegiran za ~etvrtog sudiju u poslje- Ale~kovi} je dobio pohvale od nadre|enih dnjoj utakmici EP. S obzirom na to da je Ale~kovi} imao najbolje rezultate na testiranju, te da je u prethodna dva susreta perfektno odradio posao, za{to je dobio i pohvale kontrolora Kirosa Vasarasa, o~ekuje se da dobije povjerenje ~elnika UEFA, te da sudi finalnu utakmicu. To bi bilo veliko priznanje za na{eg sudiju, ali i nagrada za N/FSBiH, odnosno sudijsku organizaciju bh. ku}e fudbala koju u posljednje vrijeme besprijekorno vode Salem Proli} i Ibrahim Hasanbegovi}. Polufinalni susreti igraju se 13. maja, a sastaju se: Njema~ka - Poljska (17.30 sati) i Holandija - Gruzija (20.30).
S. [.

Prema izboru portala spox.com

Vedad Ibi{evi}, bh. napada~, izabran je u idealnu jedanaestorku mjeseca aprila u evropskim ligama, u izboru portala spox.com. Na{ napada~ odigrao je sjajnu polusezonu u Stuttgartu, a u proteklom mjesecu je postigao tri gola, upisav{i pri tome i dvije asistencije. U izboru spox.com portala Ibi{evi} je jedini klasi~ni napada~ koji se na{ao na listi najbo-

Ibi{evi} u idealnom evropskom timu

ljih igra~a mjeseca aprila u Evropi, a dru{tvo u ofanzivi mu prave Sociedadov Agirretxe, te Sienin Destro. U veznom redu su Pilkington (Norwich), Turan (Atletico Madrid), Eagles (Bolton), Rigoni (Chievo), dok su Weligton (Malaga), Ba{a (Lille) i Zabaleta (Manchester City) najbolji defanzivci aprila mjeseca. Na golu idealne jedanaestorke na{ao se Sunderlandov Simon Mignolet.

Pripreme nogometa{a Hrvatske za EP 2012. godine

Izaberi i budi jedan od odabranih!

Iskoristi super ponudu i to samo do po~etka Eura 2012. Prostraniji od monovolumena Udobniji od limuzine
S obzirom na to da je Hyundai Motor Company jedan od glavnih sponzora i oficijelnih partnera Euro Cupa 2012. koji }e se ovog puta odr`avati u Poljskoj i Ukrajini, Hyundai Auto BH tom prilikom je pripremio niz pogodnosti za svoje kupce i ljubitelje brenda. Jedna od prvih aktivnosti u nizu jeste ix35 Euro Cup ponuda samo za deset odabranih modela. Pa tako pojedine od 10 modela mo`ete prona}i za ve} od 33.950 KM, {to ~ini u{tedu ve}u od 5.000 KM. Vremena je zaista malo, mo`da vi budete vlasnik upravo jednog od odabranih. Vi{e informacija i detaljno o deset odabranih ix35 mo`ete prona}i na na{oj web stranici, kao i na stranicama na{e dilerske mre`e! Klikni na head line web stranice i izaberi, vremena je malo, a odabranih jo{ manje! M. O.

Selektor hrvatske reprezentacije Slaven Bili} objavio je, 29 dana prije po~etka Eura, popis igra~a s kojima }e krenuti na pripreme, a potom i na svoje drugo veliko natjecanje. Na popisu za pripreme Hrvatske u Rovinju te u Bad Tatzmansdorfu su ovi igra~i: golmani: Pletikosa, Suba{i}, Kelava, Bla`evi}, odbrambeni igra~i: Buljat, Vida, ]orluka, [imuni}, Lovren, Pranji}, Vrsaljko, Schildenfeld, Strini}, vezni igra~i: Srna, Ba delj, Duj mo vi}, Kranj ~ar, Vu ko je vi}, Rakiti}, Modri}, Peri{i}, Ili~evi}, napada~i: Oli}, Jelavi}, Eduardo, Mand`uki}, Kalini}. Bili} je najavio kako }e se reprezentacija okupljati u dva dijela, jer je dijelu igra~a sezona ve} zavr{ila, a nekima }e potra-

Bili} objavio {iri spisak igra~a

jati ~ak do 20. maja. Bili} je ponovno progovorio o svom odlasku s klupe i kako bi to moglo utjecati na igra~e: Dao bih ~ast i zna~aj ovim igra~ima koji su na popisu. Nisam glup ni zatvoren prema novinama, znam da vas puno stvari zanima, a izme|u ostalog i pitanje novog izbornika. Tu je vrh HNSa, razgovarali smo otvoreno, ja }u zaklju~iti svoju pri~u s Eurom. Vi ste ve} na{li izbornika. Bit }u najve}i navija~ Hrvatske, ali ovo je moje zadnje prvenstvo. Hvala HNS-u i cijeloj naciji na povjerenju. Dao sam sve od sebe, makar mi je glupo ovo pri~ati, jer tek me ~eka najve}i posao. Ne razmi{ljam {to }e biti kasnije, mislim samo o ovom svetom cilju kazao je Bili}. ,

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012.

Zavr{en 42. me|unarodni {ahovski turnir Bosna 2012.

SPORT

49

Erdo{ iz drugog plana

Po slje dnje ko lo na 42. me|unarodnom {ahovskom turniru Bosna 2012. koje se igralo u hotelu Saraj u povodu 22. maja, Dana prijema Bosne i Hercegovine u UN, po obi~aju, ponudilo je pravu triler-zavr{nicu. Do tada vode}i dvojac, Antipov i Postny, u me|usobnom duelu nakon vrlo oprezne igre sporazumjeli su se na remi. Tim rezulta tom omo gu }i li su Mel kumyanu i Er do {u da im se eventualnim pobjedama priklju~e u vrhu s istim zbrojem poena. Tragi~ar turnira, armenski velemajstor i aktuelni svjetski prvak u blitzu iz Var{ave 2011. godine, Hrant Melkumyan gubi tre}u partiju zaredom i ostaje daleko u pozadini. Fenomenalan start s 5.5/6, upropastio je katastrofalnom igrom u posljednjoj tre}ini turnira! Sjajnu priliku za kona~an trijumf nepogre{ivo koristi 25-godi{nji ma|arski ve{ovu stranu. Va`niji rezultati 9. kola: Antipov-Postny remi, Erdo{-Nabaty 1:0, Melkumyan-Ipatov 0:1, Beljavski-\uki} 1:0, Palac-Kurajica remi, Cvitan-Yilmaz remi, Brki}-Predojevi} remi, BogutDizdarevi} 0:1 (bez igre), Jankovi}-D. Nestorovi} 1:0, Stojanovi}[utkovi} 1:0... Kona~an poredak na A turniru: Erdo{ (HUN, 2624), Antipov (RUS, 2433) i Postny (ISR, 2651) 6.5, Ipatov (TUR, 2561) i Beljavski (SLO, 2613) 6, Cvitan (CRO, 2541), Nabaty (ISR, 2553), Yilmaz (TUR, 2536), Palac (CRO, 2604), Ko`ul (CRO, 2593), Kurajica (BiH, 2556) i Dizdarevi} (BiH, 2462) 5,5... Kona~an poredak na B turniru: N. Hod`i}, M. Mrn|i} i Konji~anin 7, Veleski, Jovi} i Dragani} 6,5, Aleksandra Dimitrijevi}, Banduka, Had`ovi}, Marija Petrovi}, Had`i-Manev i Ka~akovski 6...

[iroki ve~eras do~ekuje Igokeu

Veli}: Favoriti smo

i to nije problem
[iroki u finale doma}e lige ulazi kao trostruki uzastopni prvak dr`ave, a u ovoj sezoni je ve} stigao do jednog trofeja, nakon {to je slavio u Kupu. Aktuelni bh. prvak bio je i hit regionalne lige, {to je dovoljan razlog da ponese ulogu favorita protiv Igokee. Dodatnu olak{icu za [iroki predstavlja i prednost doma}eg terena. Ulo ga fa vo ri ta nam ne predstavlja problem. I ranije smo se nalazili u sli~noj ulozi i uvijek smo je znali opravdati. Meni je najva`nije da su svi igra~i zdravi, a oni su svjesni te`ine posla koji je pred nama. Iskustvo nas je u~ilo da prednost doma}eg parketa ne mora biti prednost. Nama je cilj osvojiti naslov, a ho}emo li finale dobiti s 3-0 ili 3-2 najmanje je va`no isti~e trener Ivan , Veli} te dodaje: Prva utakmica je uvijek va`na, ali u seriji od pet utakmica nije presudna. Svakako bi u slu~aju na{e pobjede na Igokei bio veliki pritisak jer u drugoj utakmici ne bi smjeli imati pravo na kiks. Mi bismo, s druge strane, uvijek imali prostora za popravni, ali nadam se da ne}e biti potrebe za to. Dr`ali smo u prvenstvu doma}i parket, a ni u Jadranskoj ligi nije puno ekipa odnijelo bodove iz Pe ca re za klju ~io je sjaj ni , stru~njak na klupi [irokog.

lemajstor Viktor Erdo{. Velika po bje da nad Izra el cem Na batyem u kona~nici donijela mu je vrijednu prvu nagradu, sve po~asti koje pripadaju pobjedniku i novih 12 rejting poena. Isti skor imali su i novi ruski GM, 15-godi{nji Mikhail Antipov, te prvi rejting favorit, Izraelac Evgeny Postny, no najbolji dodatni kriterij, rejting performans (2713), oti{ao je na Erdo-

NBA Denver razbio Lakerse

Philadelphia izbacila Bullse

Philadelphia je postala tek peta ekipa u istoriji NBA koja je, kao osma ekipa regularnog dijela sezone, u prvom krugu doigravanja izbacila prvopostavljeni sastav - Chicago Bullse. Andre Iguodala pogodio je dva slobodna bacanja 2.2 sekunde prije kraja utakmice za vodstvo 76ersa 79:78, nakon {to je na drugoj strani Omer Asik proma{io dva pri vodstvu Bullsa 78:77. Chicago je ostao bez time-outa, pa je Rip Hamilton morao sa svoje polovice, pod pritiskom igra~a Philadelphije, poku{ati pogoditi za pobjedu i nije bio daleko. Pogodio je obru~, ali lopta se odbila daleko od njega i neopisivo slavlje u Philadelphiji moglo je po~eti. Protivnik 76ersima u polufinalu Istoka bit }e Boston, koji je uspio odr`ati svoje vodstvo protiv Atlante u samoj zavr{nici susreta. Paul Pierce pogodio je dva slobodna bacanja za 83:80 vodstvo Celticsa 1.3 sekunde prije kraja susreta, nakon {to je napad ranije Al Horford proma{io jedno od dva slobodna bacanja kojima bi Atlanta stigla do izjedna~enja. Hawksi su bili bez minute predaha pa je Jeff Teague morao poku{ati sa svoje polovice pogoditi za produ`etak, me|utim nije uspio ni izbaciti loptu s obzirom na to da se zabio u Rajona Ronda. Bolest je ipak bila ja~a od Kobea Bryanta pa su Denver Nuggetsi slavili u {estoj utakmici protiv Los Angeles Lakersa (113:96) i odveli seriju do sedme utakmice. Bryant je za tri i pol ~etvrtine ubacio 31 poen i upisao ~etiri asistencije kada je ipak morao sjesti s obzirom na to da Lakersima vi{e nije bilo pomo}i kod rezultata 101:73, osam minuta prije kraja. Rezultati - Isto~na konferencija: Philadelphia - Chicago 79:78, Philadelphia dobila seriju 4:2, Boston - Atlanta 83:80, Boston dobio seriju 4:2. Zapadna konferencija: Denver - LA Lakers 113:96, serija je izjedna~ena na 3:3.

Premijer liga BiH za rukometa{e

Studenti gosti Gora`du

Rukometa{i Bosne BH Telecom gostova}e ve~eras kod ekipe Gora`da u utakmici 6. kola doigravanja Lige {est za prvaka Bosne i Hercegovine. Za razliku od ranijih sezona, kada su bili neprikosnoveni, ovog puta studenti su veoma daleko od uloge favorita u duelu sa starim rivalom, koji je dobre igre u teku}oj sezoni krunisali najve}im uspjehom u istoriji kluba, osvajanjem naslova pobjednika Kupa BiH. Zanimljiva rukometna predstava o~ekuje se u me~u izme|u ^elika i Borca u zeni~koj Areni, a ni{ta manje interesantan dvoboj ne}e biti ni nedjeljna utakmica u Doboju, gdje }e rukometa{i Sloge ugostiti ekipu Izvi|a~a. Poredak: 1. Borac 12 bodova, 2. Sloga 9, 3. Gora`de 9, 4. Izvi|a~ 6, 5. ^elik 6, 6. Bosna BHT 3. Satnica doigravanja 6. kola Lige {est za prvaka BiH: subota: Gora`de - Bosna BHT (19.30 sati), ^elik - Borac (19), nedjelja: Sloga - Izvi|a~ (19). G. V.

Memorijal Hakija Turajli}

U~estvuju bokseri iz deset zemalja

[esnaesti me|unarodni memorijalni bokserski turnir Hakija Turajli} koji se prire|uje u znak , sje}anja na biv{eg potpredsjednika Vlade BiH koji je 1993. godine ubijen na kontrolnom punktu Vojske RS-a u Ned`ari}ima, bi}e odr`an danas i

sutra u dvorani KSC Ilid`a. Na memorijalu, koji je i ove godine uvr{ten u kalendar EUBC (Evropske bokserske asocijacije), u~estvovat }e borci iz [panije, Jordana, Rumunije, Srbije, Makedonije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Kosova i BiH. Reprezentacija BiH nastupit }e u najja~em sastavu, predvo|ena D`emalom Bo{njakom. Danas su na rasporedu polufinalni me~evi od 18 sati, dok su finala na programu sutra od 13 sati.

CSKA i Olympiacos u finalu

Ko{arka{i CSKA i Olympiacosa plasirali su se u finale Eurolige. U prvom polufinalnom susretu zavr{nog turnira Eurolige u Istanbulu, Moskovljani su pobijedili branitelja naslova ekipu gr~kog Panathinaikosa sa 66:64 (15:29, 17:5, 19:21, 15:9), dok je u drugom polufinalnom me~u Olympiacos bio bolji od Barcelone rezultatom 68:64 (17:11, 16:18, 17:18, 18:17). Finalna utakmica na programu je u nedjelju u 20 sati.

INTERVJU Dr. Smail Zup~evi}, Pedijatrijska klinika Sarajevo

Ne smije postojati strah od imunizacije

KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE

S kim se igrao Da~i} kad je bio mali?!

REPORTA@A

Washington u tre{njevom cvijetu

50

OGLASI

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 24, a u vezi sa ~lanom 74a. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slu`bene novine Federacije BiH, broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12), te ~lana 1. Zakona o primjeni Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine u Kantonu Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 08/11), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, u ime Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, objavljuje

Na osnovu ~lana 24, a u vezi sa ~lanom 74a. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH" br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12) i ~lana 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novine TK" br. 12/10 i 1/12), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Op}ine Sapna, objavljuje

J AV N I K O N K U R S za prijem dr`avnog slu`benika u Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo

6 / 313 Stru~ni savjetnik za poduzetni{tvo i privatnu inicijativu......................................- 1 (jedan) izvr{ilac -

JAVNI K O N K URS
za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Op}ini Sapna 4 / 297 Stru~ni saradnik za branila~ko-invalidsku za{titu i op}u upravu u Op}inskoj slu`bi za dru{tvene djelatnosti, branila~ko-invalidsku za{titu i op}u upravu................- 1 (jedan) izvr{ilac

Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, i to: - VSS - ekonomski fakultet - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba ). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine), 2. potvrda/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS, 3. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton Gora`de, u Sarajevu, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br.19/V, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba.). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati }e biti obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Imena kandidata se ne objavljuju. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u Slu`benim novinama FBiH, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V 71000 Sarajevo sa naznakom "Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo" Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uvjeti: Pored op}ih uvjeta predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i posebne uvjete, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji: - VSS - VII stepen stru~ne spreme, pravni fakultet, - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci, nakon zavr{ene visoke stru~ne spreme. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75 000 Tuzla, ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetska diploma (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ, nakon 6.4.1992. godine), 2. potvrda/uvjerenje o radnom sta`u u struci, nakon zavr{ene visoke stru~ne spreme, 3. kandidati koji obavljaju poslove namje{tenika u organu dr`avne slu`be i koji su stekli VII stepen stru~ne spreme, du`ni su dostaviti: - dokaz da su zaposleni u organu dr`avne slu`be kao namje{tenici i dokaz o pet godina radnog iskustva u organima dr`avne slu`be, nakon polo`enog stru~nog ispita za namje{tenika i - dokaz o polo`enom stru~nom ispitu za namje{tenika, 4. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH (mo`e se dobiti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75 000 Tuzla, ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uvjete konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika bi}e du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uvjeta konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati }e biti obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Imena kandidata se ne objavljuju. Izabrani kandidat du`an je u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uvjeta konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u Slu`benim novinama FBiH, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu FBiH Odjeljenje Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton Slatina broj 2, 75 000 Tuzla sa naznakom: "Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Op}ini Sapna" Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

Dobro jutro uz u Va{em domu!

SARAJEVO
Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727

ZENICA

POSEBAN POPUST ZA PENZIONERE I RVI

DOBOJ
Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572

20

%
OSLOBO\ENJE

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja

Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

TUZLA

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Slatina 8, 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/210 426

MOSTAR

POSEBAN POPUST
ZA PLA]ANJE UNAPRIJED % pretplata do 6 mjeseci

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar, Tel/Fax 036/581 139

6 mjeseci 12 mjeseci

10

20

pretplata do 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, SPARKASSE bank DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012.

OGLASI

51

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE

za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE

Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJE se ku}a u Lu`anima-Ilid`a, Ul. [emsudina Sarajli}a br. 8, 185 m2, vrt-500 m2. Mob. 061/552-783, zvati od 10-20 sati. IZDAJEM prazan dvosoban stan, potpuno adaptiran, 54m2+balkon, 2 kat, cen. grij. kab. ^. Vila, (Vjetrenja~a). Mob. 061/217-897.k IZDAJEM gara`u, ul. Koturova. Mob. 061/224-786.k IZDAJEM prostor za sve namjene mo`e za predstavni{tvo ul. alipa{ina 113. Tel. 062/320-998.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k IZDAJEM sobu, centralno grijanje, kablovska, zaposlenom mu{karcu.N.S. Socijalno. Tel. 062/619-677 i 659-895.k POSLOVNI prostor Skenderija, 10m2, 100KM. Mob. 062/619-361.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak intereta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k IZDAJEM povoljno smje{taj za studente ili uposlene, cijena sa re`ijama 150 i 200KM. Mob. 062/878-502.k IZDAJEM dva poslovna prostora u zgradi Papagajka jedan 40m2 a drugi 20m2.Tel. 061/141-676 i 033/535-165.k IZDAJEM prazan trosoban stan, novogradnja, Bu}a potok kod Interexa. Mob. 061/509-259.k IZDAJEM namje{ten dvosoban stan na Grbavici sa grijanjem, blindo vratima, kod {opinga. Tel: 062/724-819.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru zaposlenoj osobi cen.grijanje S. Grad. Tel:538598 i 61/928-057.k IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om kod OHR-a 400KM strancu ili poslovnom ~ovjeku.Tel. 061/323-347. IZDAJEM povoljno poslovni prostor u Papagajci 32m2 pogled na Miljacku. Tel. 063/639-691.k IZDAJEM namje{ten stan kod Narodnog pozori{ta. Mob. 061/275-666.k IZDAJEM jednoiposoban stan, kod [opinga, Grbavica, 40m2, polunamje{ten. Mob. 062/917-811.k IZDAJEM-prodajem opremljen restoran, sa ba{tom, kod Visokog, uz rijeku Fojnicu. Mob. 062/530-640.k IZDAJEM gara`u, blizu FDS, Pofali}i. Mob. 062/439-329, 061/437-719.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan 64m2 na Dobrinji 5, 350KM. Tel. 061/869-688, 061/862-326.k IZDAJEM lijepo namje{ten stan 65m2 sa pristupom interne tel. Tel. 062/527254.k IZDAJEM manju lijepo namje{tenu sobu sa posebnim ulazom, kupatilo, grijanje, strogi centar, studentu, samcu. Tel. 061/217-897.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u Ul. ^obanija. Tel. 062/326-484.k IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om kod OHR-a 400KM poslovnom ~ovjeku ili strancu. Tel:061/322-347.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan kod okretaljke Jezero. Tel.033/442-994 i 061/525-795.k IZDAJEM zidanu gara`u sa kanalom, ul. Zagreba~ka 75. Tel. 033/810-387.k IZDAJEM prostor 50m2 pogodan za kancelarije, igraone, servise.Tel: 061/357786.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k IZDAJEM prostranu garsonjeru, centar, Mejta{, namje{tenu, zasebnu, sa dvori{tem i vrtom, za jednu ili dvije osobe. Mob. 061/869-396.k IZDAJEM stan u ku}i i skladi{ni prostor, Gladno polje, Ilid`a. Tel. 440-747, 066/068-461.k IZDAJEM stan na Bistriku, 1/1, adaptiran, 350 KM. Tel. 044166971, 062/334-836.k IZDAJEM lijepo namje{ten stan, 65m2, poseban ulaz, pristup internetu. Tel. 538-364.k

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

PRODAJA
PRODAJA: Ciglane - Husrefa Redzica, odlican trosoban, 79 m2, dvije velike terase 20m2, ostava 8 m2. Povoljno. Tel: 061/214-856.sms PRODAJEM trosobne stanove u novogradnji na Stupu ugrun}en. Cijena 1m2 1399 sa PDV-om. Tel: 061/548-023.sms PRODAJEM trosoban stan na Kosevskom brdu, iv sprat, jukiceva, 75m2, 160000 km,. Tel: 063/474-534.sms PRODAJEM poslovni prostor 17m2,Skenderija plato, vl. 1/1, 35.000 KM. Hitno. Tel:033/541-746.sms NOVOGRADNJA, Stup, Tibra II 27.90m2 u izgradnuji, cijena po dogovoru. Tel: 061/415-787.k JEZERO, Nahorevo, 57m2+podrum, prizemlje, 100.000 KM. Tel. 062/619-361.k ALIPA[INA ul. 66m2, 2 sprat, plin, i Grbavica 53m2, prizemlje. Mob. 062/156882.k GARSONJERA 25m2 na Aneksu, 4 sprat i Hrasnica 78m2, 2 sprat. Mob. 061/724-504.k KU]A, D. Vogo{}a, 200m2, stan. prostora+16.96m2 oku}nice, 160.000 KM. Tel. 062/907-831.k KRALJA Tvrtka 55m2, 4 spr. 123.000 KM, M. M. Ba{eskije 109.m2, 2 spr. 2.300 KM/m2. ul. Oslobo|enja Sarajeva 65,4m2. Tel. 062/959-129.k STAN, Centar ul. Odoba{ina 1 spr. 65m2, useljiv, 1900KM/m2. Tel: 062/907-831.k GRBAVICA, ul. Grbavi~ka 14 spr. 72m2, 130,000KM, Grbavica ul. B. Mutaveli}a 6 spr. 67m2, 117,000KM. Tel. 065/819-136.k STAN, centar, 40m2 i 47m2, Grbavica, 52m2, 1.800KM/m2. Mob. 061/865-011.k PRODAJEM plac za vikendicu, livada, Reljevo-Paljevo, 1.470m2, put, struja. Tel. 033/218-753.k DOLAC Malta, Paromlinska, 59m2, 8 sprat, 1.900 KM/m2, Vojni~ko P. 67m2, potpuno adaptiran, VP, 1.650 KM, Mojmilo, Mob. 062/383-064.k PRODAJEM ku}u u centru, tri sprata, dvije gara`e + prate}i objekat. hitno! Mob. 062/337-925.k NAHOREVO -Studenac nova ku}a 10x8 dvije gara`e 2 dunuma vo}njaka i ba{te cijena po dogovoru vi|enju. Tel:061/352112 i 061/157-718.k DOBRINJA V, Trg grada Prato, 67m2, 7 sprat, adaptiran, fizi~ki ima 77m2, 105.000 KM, ^engi} V. ul. B.M.Selimovi}a, 4 sp. renoviran, 35m2, 77m2. Mob. 062/383-064.k

PRODAJEM u Bla`uju 3 dunuma, ku}a u izgradnji, gra|evinska. Tel. 033/628699.k PRODAJEM ku}u na Kromolju 240m2 stambenog prostora i 500m2 zemlji{ta, sva infrastruktura. Mob. 062/591-105.k PRODAJEM vikendicu 70m2, 1.940m2 zemlje pod vo}em, Binje`evo - Mi{evi}i. Tel. 033/525-120.k NAMJE[TEN trosoban stan internet, kablovska alram grijanje sa 2ije terase mogu i studenti.Tel:062/226-665.k BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk (preko puta ~evabd`inice @eljo), 90m2, 2 sprat, 220.000 KM, Mojmilo, Olimpijska, 80m2, VP, 1.350 KM/m2. Mob. 062/383064.k STANOVI: N. Sarajevo 44m2, Hrasno 53 i 65m2, Dobrinja 49, 68 i 88m2, Alipa{ino P. 78m2, Isto~no S. 60m2, Pofali}i 40m2, Mojmilo 55m2. Mob. 061/375787. www.nerasbih.com MEJTA[ 63m2, dvoiposoban, detalno renoviran, et. grij. ju`na strana, 2 kat. Mob. 061/148-810.k GRBAVICA, Zagreba~ka, 2 kat, 53m2, 2 balkona, cen. grijanje. Mob. 061/148810.k NOVO Sarajevo, renoviran, 98m2+pro{irenje na 130m2, gara`a, 210.000 KM. Mob. 063/555-858.k FERHADIJA, izuzetan polo`aj, 78m2, 4 kat, 2 terase, mogu}nost pro{irenja. Mob. 061/148-810.k KU]E: Vratnik (kod Hendek d`amije), Reljevo, Rakovica (na putu Ilid`a-Rakovica) i vikend ku}e Pale (Potoci, Krivoglavci). www.nerasbih.com BREKA, 105m2, 2 eta`ni, 2 terase, cen. grij. 235.000 KM. Mob. 063/555-858.k KU]A, Ljubljanska, 195m2, dobro stanje, 95.000 eura. Mob. 063/555-858.k M. DVOR, 90m2, 3 kat, 2.000 KM/m2. Tel. 033/222-506.k CIGLANE, 33m2, 4 kat+terasa. Tel. 033/222-506.k BISTRIK, 75m2, troiposoban, renoviran. Mob. 061/148-810.k TITOVA, 147m2, 3 kat, ju`na orjentacija, ~etverosoban, eta`. grijanje. Tel. 033/222-506.k OTOKA, 89m2, troiposoban, dobro stanje, 2 balkona, cen. grijanje. Mob. 061/148-810.k OTES, 60m2+pro{irenje za 60m2 sa dozvolom, 85.000 KM. Mob. 063/509365.k PELJE[AC-Sreser, prodajem 200m2, pla`a uz more, mogu}e dokupiti, 70 eura/m2. Tel. 200-449.k

KISELJAK-Dra`evi}i, plac 1.380m2, asvalt, voda, struja. Tel. 200-449.k DOLAC M. Fojni~ka, 56m2, 1 sprat, 1.850 KM/m2, Dobrinja 3, VP, 56m2, 1.400 KM/m2, apartman na Jahorini, 33m2+16m2 podrum, 78.000 KM. Mob. 062/383-064.k DALMATINSKA, Centar, stan 121m2, visoko prizemlje, mogu}a i stambeno poslovna kombinacija. Tel. 033/221-533.k PRODAJEM na Ba{~ar{iji strogi centar 116m2, I sprat, renoviran, eta`no grijanje. tel. 033/536-763. PRODAJEM vikendicu Kiseljak-Pale{ka }uprija sa 2200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851, 061/555-949.k PRODAJEM trosoban stan 86m2 + dva balkona, ul. E. [ehovi}a 7/III. Tel. 063/493-648.k PRODAJEM na Vi{njiku dvosoban stan vp, 64m2. Tel. 066/321-485.k PRODAJEM stan na M. Dvoru Ul. Kralja Tvrtka, 77m2 za 190.000KM, treba manja opravka. Tel. 058/483-561. STANOVI prodaja: Marijin Dvor u Kralja Tvrtka, 96m2, I sprat, eta`no grijanje struja/plin, pogodan i za poslovni prostor. 061/183-211.k PRODAJEM vikendicu 70m2 u Glavati~evu-centar, prizemlje, dvije gara`e, terasa, oku}nica. Mob. 061/146-147.k STARI Grad, Dugi Sokak, trosoban stan 81m2, 200.000 KM. Tel. 066/024042.k PRODAJEM stan u centru, Ul. Kulovi}a 8. Tel. 063/589-315, 066/426-283.k JEDNOSOBAN stan, I sprat, prodajem bez agencije, 28.000 eura u gotovini, obnovljen, mogu}nost dokupa gara`e. Mob. 061/103-110.k PRODAJEM trosoban stan, 93m2, kod crkve Sv. Ante - Bistrik. Tel. 00387/ 61827391.k POFALI]I, prodajem stan, ul. Zahida Panjete 7D, II sprat, novogradnja. Mob. 063/971-797.k GRBAVICA prodajem trosoban stan na XIV katu 74m2 fiksno 1500m2. Tel. 061/080-257.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 II sprat kod Doma Armije.Tel:445371.k MARIJIN Dvor, V. Peri}a, 106m2, trosoban, dva mok. ~vora, dvostrano orjentisan. Mob. 062/254-859.k N. SARAJEVO, ku}a sa 3 stana, na placu od 420m2, manje devastirana, vl. 1/1. Mob. 061/160-601, 664-775.k POFALI]I, blizu FDS, ku}a s dva trosobna stana, dvije gara`e, oku}nica 441m2. Mob. 062/439-329, 061/437-719.k BOLNI^KA, stan 77m2, 12 kat. Mob. 062/758-330.k POLJINE, 3 dunuma zemlje za ku}u, sa kompletnom infrastrukturom. Mob. 063/661-856.k KU]A, Kova~i, 150m2, gara`a, na 300m2 placa. Mob. 062/758-330.k CENTAR, pos. prostor 60m2, za sve namjene. Mob. 061/335-591.k ^OBANIJA, stan 84m2, 1 kat, povoljno. Mob. 062/758-330.k PRODAJEM trosoban stan 69m2, 4 sprat, Ilid`a-Lu`ani. Tel. 621-976.k BREKA, stan 105m2, dvoeta`ni. Mob. 062/758-330.k OREBI] ku}a na sprat vo}e, gara`a, ~atrnja blizu, more i prodavnica, 190.000 eura. Tel. 0046 763383888.k PRODAJEM gara`u 11m2 na Marijin Dvoru Kranje~vi}eva ulica. Tel:061/188270.k PRODAJEM ku}u na Jablani~kom jezeru. Tel:061/875-291.k PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sarajevu razli~itih lokacija i kvadratura.Tel:061/415-786.k POFALI]I, blizu FDS i OBN-a ku}a p+s. dva trosoban stana. Tel. 062/243-329 i 061/437-719.k PRODAJEM staru bosansku ku}u, Ul. Mihrivode 45, preko puta d`amije, 175m2 sa oku}nicom. Tel. 061/299-653.k PRODAJEM stan na Alipa{inom polju 69m2, X sprat, ul. Ante Babi}a nova stolarija, dvostrano orijentisan. Tel. 061/836764.k

ZAMJENA
MIJENJAM jednosoban stan 49m2, Grbavica kod [opinga, za pristojnu vikendicu od Mostarskog raskr{}a do Rakovice. Mob. 062/623-690, 033/613-230.k MIJENJAM dvosoban stan 53m2, u Hrasnom, za jednosoban, uz doplatu. Tel. 652-338.k STAN u Sarajevu, 52m2, mijenjam za Banja luku, mo`e i prodaja. tel. 033/542-668.k MIJENJAM vikend ku}u, gra|evinska i upotrebna dozvola, 4 dunuma zemlje, pola pod vo}em, okolina Sarajeva za Novi Grad RS, za vikend ku}u ili stan. Mob. 065/674-417 i 052/753-292.k

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360-084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777-033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

PONUDA
IZDAJEM jednosoban stan, namje{ten, ^engi} Vila I, centralno grijanje, lift. Tel. 526-022, 061/916-429. 2674

IZDAJEM dvosobni, udobno i potpuno namje{ten i opremljen stan na ^engic Vili.Tel: 061/223 -029.sms

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012.

TEHNIKA
PRODAJEM termoakumulacionu pe} trojku. Tel. 063/864-775.k

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
CERADA za M-307 sa arnjevima, 200KM. Mob. 065/346-222.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247-186 i 061/785-535.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973.k PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249631.k PRODAJEM pe} na centralno grijanje, sa bojlerom za san. vodu. Mob. 061/182-128.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k

53

OSTALO
Velika akcija!!! AKCIJA prodajem orginal tableta za potenciju od najboljih svjetskih proizvo|a~a, 2 kutije+gratis, samo 49KM.Diskrecija zagarantovana, dostava pouze}em u cijeloj BiH. Tel:062/484-339. 734 PRODAJEM plastenike nove, od PVC cjevi, svih dimenzija, sa novim UV najlonom, garancijom i prevozom. Mob. 065/666-567.sms Prodajem gusane radijatore dvodjelne visina. 60.cm. 7.km po rebru Tel: 061/351713.sms PRODAJEM 2 boce propan butan 50km obe.Tel: 063/577-992.sms PRODAJEM stajsko gnojivo. Mob. 061/515-235.k PRODAJEM pr`ionicu kafe sa kompletnom opremom. Tel:061/187-001.k PRODAJEM 20 metalnih stolica za ba{tu. Pogledati u cafe Ambasadoru. Tel.061/100-314.k PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM sobna vrata (5 komada) u odli~nom stanju, jeftino. Mob. 061/869396.k KUHINJA, sudoper+5 vise}ih dijelova, 150 KM. Mob. 065/346-222.k PRODAJEM o~uvan klavir ^aika, cijena 2.000 KM. Mob. 061/143-111.k PRODAJEM {iva}u ma{inu Singer Viktoria i pfaff, u koferu, povoljno na 2 rate uz garanciju. Mob. 061/145-504.k PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do-13 sati, na 061/199 328.k PRODAJEM {pajz servis za 12 osoba Rojal-Tifani. Tel. 657-504. PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tamp~e 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532-497.k ZIDNO ogledalo 200x75. Mob. 066/973852.k PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Mob. 061/323-906.k PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo Suslea, fiksno 100KM.Tel.061/194-929.k CENTAR, dvosoban, 1 sprat, 56m2, austrougarska gradnja, vrlo povoljno. Mob. 061/350-448.k KOLEKCIJA 503 fotografske karte BiH, 1:25.000 najbolje dosada{nje karte VGI/JNA. Tel. 032/244-417.k PRODAJEM preparirano mladun~e tigra, cijena po dogovoru. Tel: 061/275440.k PRODAJEM pi{tolj CZ 7,65 komplet sa okvirima, futrolom i municijom, uredni papiri. Mob. 061/130-348.k [IVA]A ma{ina Singer Raritet, 100 god. povoljno. Mob.061/909-320.k

Dvanaestog maja 2012. navr{ava se dvije godine od prerane smrti na{eg dragog i voljenog oca i supruga

ZAPOSLENJE
POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999012. FRIZERSKOM salonu potreban frizer za `ene i mu{karce.Tel: 061/900-620.sms

VOZILA
PRODAJEM Renault 19, mo`e i u dijelovima. Mostar, 063/213-009.sms PRODAJEM Isuzu Rodeo, cijena po dogovoru. Tel. 033/811-321, 062/993-269.k PRODAJEM-mijenjam Ibisu, 2006. god. metalik, 3 vr. registrovana do 8/2012. pre{la 108.000 km, full oprema, rezer. 2 gume. Mob. 061/217-897.k PRODAJEM kombi Transport TDI T4, 2000. god. Smart Mercedes, 2003. god. Mob. 061/809-763.k PRODAJEM Renault Megan 2000g. 1,6 ful oprema, reg. april 2013. g. servisna knjiga.pre{ao 145.000KM. Tel:062/690-900.k JUGO Koral, registrovan do kraja 2012. pre{ao 11.187 km, 2006. god. Tel. 443743.k PRODAJEM Golf 2, druga ruka, gara`iran, u odli~nom stanju, dizel, neregistrovan. Mob. 062/990-639.k PRODAJEM izuzetno o~uvan Reno Megan, benzinac, 99. god. 140.000 km, cijena po dogovoru. Mob. 0617165195.k BMW serija 3, kompakt, 2005. god. sjedi{ta crna, karambolka, far, spojler pragova. Mob. 063/405-987.k KOMBI VW, T4, 2,5 TDI, 150 ks, 2003. god. pre{ao 217.000 km, cijena 14.000 KM fiksno. Mob. 061/689-171.k VENTO dizel, kraj 94. god. u odli~nom stanju. Mob. 061/203-772.k PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama, 12.500KM. Mob: 062/855-888.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k MERCEDES B klase 180 CDI 2010.god. Tel:061/208-414.k PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan u oktobru. Tel. 033/536-765 i 061/134544.k PRODAJEM Golf IV TDI, 2002. god karavan, cijena 9200KM. Tel. 061/135356.k PRODAJEM Audi 90, 1984. godina, sivi metalik, tek registrovan u odli~nom stanju. Mob. 061/434-374.k PRODAJEM Opel Corsa 1,2 benzin, 98. god tek registrovan, gara`iran u odli}nom stanju. Tel. 061/375-168.k PRODAJEM izuzetan auto za malo para, Reno megan sport. Tel. 061/165195.k PRODAJEM Landrover dugi benzinac u odli~nom satnju gara`iran 1973. god za 15.000KM sa rezervnim dijelovima. tel. 058/483-561.k

AHMO ([A]IRA) PA^O

12. 5. 2010. - 12. 5. 2012.

KUPOVINA
AGENCIJA kupujem staru deviznu stednju od{tetu obveznice isplate vr{imo uz predhodni dogovor na nacin kako to vama odgovara,gotovinski ili bankovno transakcijom.Diskretno profesionalno na vase zadovoljstvo.Tel 063/351-572.sms KUPUJEM sve vrste dionica i akcija sa Sarajeva i Banjal berze i prodajem certifikate za otkup stana ili firme u FBiH. Tel: 061/188-488.sms KUPUJEM staru deviznu stedmju ratnu ostetu idionice isplata odma. Tel: 066/734673.sms KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM manji stan na relaciji od Ba{~ar{ije do Otoke, do 50m2. Mob. 061/106-571.k KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323-906.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869-608.k KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, dionice, isplata odmah, povoljno. Mob. 061/268-892.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEMO stanove u Sarajevu ili vr{imo posredovanje, uz proviziju od 3%. Tel. 654-793.k KUPUJEM stare satove zidne |epne ru~ne ordenje, zna~ke i ostalo.Tel:033/456-505 i 061/214-405.k KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stri nakit i ostalo. Tel: 033/456-505 i 061/214-405.k KUPUJEM lomljeno, dukate i ostale predmete od zlata, najvi{e pla}am. Mob. 061/965-126.k KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate i zlatne satove. Mob. 061/553640.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k

USLUGE
MIKADO-Alu `aluzine, trakaste, dual, plise i rolo zavjese, harmonika vrata i vanjske roletne. www.mikadobh.com Tel. 033/ 789-999, Mob. 061/551-515. 800

Vrijeme prolazi, a ljubav i tuga ostaju vje~no u na{im srcima. S ponosom i po{tovanjem ~uvat }emo uspomenu na tebe. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. S ljubavlju, supruga Naila, sin Edin i k}erka Aida
2723

ALU @ALUZINE 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel:033/211-484, 033/767-995, 061/131-447. 001

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k VITALIS, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.k DOM VITALIS, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.k KIRBY - dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi 5KM/sat, itisoni 1,5KM/m2, firma Glanz. Tel. 061/350688.k MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k 2575 PROF. engleskog, sudski tuma~, prevodi-ovjerava dokumente, dr`i ~asove. Mob. 062/612-399. 840 ANTIVIRUSNA za{tita, instalacija windowsa, rje{avanje kompjuterskih problema, ugradnja komponenti. Brz dolazak na adresu. Mob. 061/170-085. 2539 KVALITETNO vr{imo ru~no pranje ~ilima i itisona, dolazak na adresu je besplatan. Tel. 033/221-945. 802 KERAMI^AR radi brzo kvalitetno i povoljno. Tel: 061/811-736.k KERAMI^AR zvati na Tel: 061/460-606.k

BRU[ENJE, lakiranje, postavljanje svih vrsta parketa, {ipoda, postavljamo panel parkete i laminate, sve uz garanciju. Mob. 061/989-109.sms FIZIOTERAPEUT nudi usluge fizikalne terapije. Mob: 061/ 079- 820.sms PARKETAR postavljam, brusim, lakiram sve vrste podova.Tel: 061/867799.sms PREVOZ putnika novim klima kombijem, Sarajevo, more, {irom BiH, a i van granica, dolazim na adresu. Mob. 062/671-603.k PROFESIONALNO ~i{}enje Krcher aparatima }ilima, tepiha, itisona, namje{taja i auto sjedi{ta. Mob. 062/738-728.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k TELEFONIKO servis popravlja stare i nove be`i~ne telefone izrada telefonska instalacija. Tel. 061/141-676.k MOSTAR, ozbiljna `ena pazila bih stariju osobu ili ~uvala dijete, u va{em stanu. Samo ozbiljne ponude, mob. 062/600318.k PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Zainteresirani se mogu oglasiti na tel:061/201-685.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k

MAJSTOR Dino jednosoban stan 200KM sa pripremom zidova bjelo ili u bojama. Tel. 061/529-608.k MOLERSKO farbarski poslovi povoljno, kvalitetno i ~isto. Tel. 061/262-973.k ISCJELJENJE duhovnim putem pomo}u u~enja Brune Greninga. Tel. 062/256376.k INSTRUKCIJE iz matematike dolazak na adrese. Tel. 062/916-472, 061/536-973.k INSTRUKCIJE iz matematike, uspje{no i povoljno. Tel. 466-736, 061/506-755.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i ~as 6KM. Tel. 033/621-976.k SERVISIRANJE i umre`avanje ra~unara, instalacija, windowsa, ~i{}enje od virusa, antivirusa, za{tita. Mob. 062/654-140.k KOMBIJEM ve}im povoljno vr{im prevoz selidbe, kabastog otpada i drugo. Mob. 062/423-123.k OBAVLJAMO molersko-farbarske radove, {panske zidove, termo fasade, povoljno. Mob. 061/351-558.k RADIM antikorozivnu za{titu automobila (pod), varenje, farbanje i poliranje, povoljno, Ilija{. Mob. 061/552-547.k VODOINSTALATER, popravka i ugradnja instalacija, sanitarija, bojlera. Mob. 061/180-120.k KOMBIJEM vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948.k STAKLARSKA radnja Edo, izvodi staklarske radove, uramljivanje slika, ogledala. H. Kre{evljakovi}a (Papagajka), od 8-19. Tel. 221-902, 061/130-034.k

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom

na{em dragom prijatelju

na{oj voljenoj tetki

dr. OGNJENU (SRE]E) [IMI]U

Ostali smo sa nezaboravnim uspomenama iz na{ih gimnazijskih dana. Tu`ni za kraj svih na{ih dru`enja. Ipak, dio smo `ivota na{eg [imeta IV 2 razred Gimnazije Ognjen Prica - generacija 70/74. god:. Zulejha, Nevzeta, Bilja, Olivija, Emina, Aida, Dijana, Sanda, Buba, Rajka, Veja, Teufik, Sudo, Mladen, Tahir i dr.
2712

dr. OGNJENU (SRE]E) [IMI]U

DRAGICI SLIJEP^EVI]

Hvala Ti za sve lijepe trenutke koje smo proveli zajedno. Teo i Miro
2720

Tvoji: Brana, Mishel, Jovan i Tijana

090

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJE

na{oj voljenoj

dragom tati i dedu

na na{u dragu drugaricu

FADILU KU^UKU
Uvijek }emo te voljeti. Sin Rijad i unuk Ridvan

SANJU STJEPANOVI]
13. 5. 2010 - 13. 5. 2012.

DRAGICI SLIJEP^EVI]

S ljubavlju, po{tovanjem, uvijek zahvalni, tvoji Slavica i Davor Kraji{nik sa porodicom

090

Njene Aida i Enisa

2714 2712

POSLJEDNJI POZDRAV

USLUGE
OZBILJNA gospo|a ~isti stanove, ku}e, pos. prostore u Sarajevu. Tel. 440-747, 066/068-461.k PERA^ stakala (stanovi, ku}e, pos. prostori, itd.) u Sarajevu. Tel. 440-747, 066/068-461.k VODOINSTALATER opravlja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e, sifone, ventile, penzionerima jeftinije usluge. Mob. 061/205-803.k ELEKTRI^ARSKE usluge: el. pe}i, bojleri, indikatori, automatski osigura}i, itd. Mob. 061/048-497.k NJEMA^KI advokat iz BiH zastupa u svim pravnim stvarima u Njema~koj. Mob. 061/537-739.k NUDIMO povoljno vo|enju svih knjigovodstvenih poslova. Tel:061/160-020.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za djecu i odrasle, prevodi. Tel. 065/572966.k IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k SIGURNOSNA/protuprovanla vrata po mjeri. Izrada i postavka novih vrata, demonta`a starih vrata, popravka brava... Mob: 061/141-659.k ZIDARSKO-tesarski radovi: zidanje, maltanje, betoniranje, krovovi, vrste {alovanja, povoljno. Mob. 062/134-827.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.k

Tu`nim srcem javljamo rodbini, kumovima, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

na{oj voljenoj tetki

DRAGICA (SAVE) SLIJEP^EVI]

preminula 11. maja 2012. u 75. godini. Primanje sau~e{}a u kapeli u Gacku 12. maja 2012. godine od 11 do 12 ~asova, a ispra}aj posmrtnih ostataka iz kapele Gacko kre}e u 12 ~asova na porodi~no groblje u selu Samobor, gdje }e se obaviti sahrana u 13 ~asova. O`alo{}eni: brat @arko, snahe Emira i Boba, brati~ne Nata{a, Tatjana i Nevena, brati} Brane, snaha Mishel, unuk Jovan, unuka Tijana, te porodice Slijep~evi}, Durutovi}, Zirojevi}, Lu~i}, Vukoti}, Tadi}, Deli}, Kraji{nik, \urasek, Dubakovi}, D`onlagi}, Lazzari i ostala mnogobrojna rodbina, kumovi, prijatelji i kom{ije
090

DRAGICI SLIJEP^EVI]

S ljubavlju i tugom u srcu. Tvoje: Nata{a, Tatjana i Nevena

090

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj voljenoj tetki

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani TIK UZ MORE, www: villa-bianca- neum.com, e-mail: villabianca@hotmail.com, info@villa-bianca-neum.com. Tel. ++387(0)36 884 125

Sa neizmjernom tugom javljamo rodbini i prijateljima da je moj dragi

DRAGICI SLIJEP^EVI] EMIR A. ^ENGI]

Tvoji Ivana i Stefan
090

BRA^NE PONUDE
TUZLAK, `ivi u Norve{koj kraj Osla, 56. godina, 170/75, profesor muzike u penziji, situiran, zdrav, razveden, djeca odrasla i odselila, isklju~ivo radi braka `eli da upozna skomnu i slobodnu `enu do 50 godina sa ili bez djece. Edo Elezovi}, telefon 0047 9100 3828 ili mail: edware@nline.no 001A

DUBROVNIK, iznajmljujem komplet opremljen stan za ljetovanje Centar Starog grada 50m od Stradunja tv. klima, svi ku}anski aparati i cijena jako povoljna.Tel. 061/891-046. 001A

nakon kra}e bolesti preminuo u petak, 11. maja 2012, u 74. godini. Datum i vrijeme sahrane bit }e naknadno objavljeni. Njegova Tanja
2722

Dvanaestog maja 2012. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti

TRPANJ, iznajmljujem malu ku}u za odmor na moru. Tel. 00385922019246. 2491

MIHAJLO MI]OVI]
S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe. Tvoji najmiliji
2710

NEUM izdajemo i apartmane uz more povoljno 063/322-271 i 036/884-711. 001A NEUM, povoljno izdajem apartmane, smje{ten uz more.Tel:063/327-098, 036/884-169.k

U OREBI]U izdajem apartmane i sobe savremeno opremljeno i povoljno. Iskoristite sve prednosti pred sezone, ljepota Orebi}a i sadr`aji u na{oj ku}i. Mob. 061/252-782.k IZDAJEM apartmane u Igalu blizu pla`e. Tel. 061/537-739.k

PROVEDITE ugodne prvomajske praznike u Vili Musi} u Dubrovniku. Kontakt tel:00385 91 507 87 00 e-mail:srecko.music @du. com.hr. www.villa-music.tk TRPANJ na moru, povoljno izdajem sobe i apartmane, vlastiti parking. Tel. 00385989938666.

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012.

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

55

Dvanaestog maja 2012. navr{ilo se 40 dana od kada je na ahiret preselila na{a draga

FARUK (had`i ]AZIMA) PA[I]

iz Visokog

FADILA ]UR^I]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 10. maja 2012, u 75. godini. D`enaza }e se klanjati u subotu, 12. maja 2012. godine, poslije ikindija-namaza (16.43 sati) ispred Perta~ke d`amije Visoko, a ukop }e se obaviti na gradskom groblju u Visokom. Prevoz obezbije|en ispred Seblja. O`alo{}eni: supruga Ata, sin Muhamed, k}erka Aida, unuka Lejla, unuci Malik i Haris, zet Mustafa, snaha Mediha, sestre Hiba i A{ida, snaha Mejra, brati}i i brati~na, sestri}i i sestri~na, Babi} E{fer i Fata, te porodice Pa{i}, Festa, Trako, Kadri}, Had`imujagi}, Adamovi}, Hromi}, [i{i}, Zorlak, Stovro, Dervoz, \ur|evi}, Arnautovi}, Ekmi}, Skopljak, Dervovi}, Omerbegovi}, Dilberovi}, Kapid`i}, Had`imehanovi}, Had`imehmedagi}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 16.45 sati u ku}i `alosti u Ulici Hase~i}a br. 2 - Visoko. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
002

S ponosom, ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo te u srcima. Tvoji: suprug dr. D`evad, k}erke Amra i Nerma i brat Asim sa porodicama. Tevhid }e se prou~iti u subotu, 12. maja 2012. godine, u 16 sati u Ulici Ismeta Mujezinovi}a 16/II, a hatma-dova }e se pokloniti istog dana na mezarju Bare u 15 sati.
2716

Dvanaestog maja 2012. navr{ava se sedam dana od smrti na{eg dragog supruga, oca i dede

ZAHVALNICA
Ovim putem izra`avamo zahvalnost osoblju Odjela ortopedije Op}e bolnice Prim. dr. Abdulah Naka{, dr. \ozi}u, dr. Tahmazu, te medicinskoj sestri Emini Karabegovi}. Zahvaljujemo i osoblju Gerontolo{kog centra Ned`ari}i, posebno sestrama Mireli, Bahri, Jasmini i Elviri, te Almiru i [evalu. Zahvale dugujemo i svoj rodbini, prijateljima i radnim kolegama na izrazima sau~e{}a i prisustvu na posljednjem ispra}aju.
2714

dr. FADILA KU^UKA

Supruga sa djecom i unucima Tevhid }e se prou~iti u ponedjeljak, 14. maja, u 14 sati u d`amiji Hrasno.

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga majka

Sje}anje na dragog nam tatu i dedu Nakon {est godina, i dalje `ivi{ u na{im srcima

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

MURADIJA OMERBEGOVI], ro|. \AKOVAC

preselila na ahiret u petak, 11. maja 2012, u 82. godini. D`enaza }e se klanjati u subotu, 12. maja 2012. godine, poslije podne-namaza u haremu Begove d`amije, a ukop }e se obaviti u 14.30 sati na gradskom groblju Bare. Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 13.45 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: k}eri Muhterema i Melida, unuci Tarik, Ensar i Enes, zetovi Ibrahim Muharemovi} i Samir Lokvan~i}, sestra [ef}eta Mekuli, zaove Mevluda i Melaheta, snaha Hadija \akovac i Mersiha Muharemovi}, brati}, brati~na, sestri}i i sestri~ne, te porodice \akovac, Omerbegovi}, Muharemovi}, Lokvan~i}, Mekuli, Gluhavi~anin, Crnovr{anin, Smailbegovi}, Durakovi}, ^ubela, Red`epagi}, Halilagi}, Rahi}, Ba{i} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u stanu merhume u Ulici kolodvorska br. 7/V.
000

dr. FADILU KU^UKU

AHMO ([A]IRA) PA^O
12. 5. 2010 - 12. 5. 2012.

DRAGO VUKADINOVI]
Nemam dovoljno rije~i da opi{em prazninu u srcu. @eljka sa porodicom
111

Ljubav prema tebi vje~na je i nikada ne}e pasti u zaborav. Vje~no }e{ ostati u na{im srcima. Neka ti je vje~ni rahmet. Majka i bra}a sa porodicama
2721

Iris sa porodicom Bi~ak~i}

2714

IN MEMORIAM

Dvadeset godina tuge i sje}anja

FARUK (ENVERA) ARNAUTOVI]

12. 5. 1992 - 12. 5. 2012.

SOFIJA BENDER, ro|. D@AMARIJA

11. 1. 1930 - 12. 5. 2002.

Najboljoj supruzi, majci i baki... S ljubavlju i po{tovanjem,

OSLOBO\ENJE

Seka, k}erke Ajla i Samra sa porodicom

2719

tvoja obitelj
845

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
na dragu majku

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Prije sedam dana prestalo je da kuca plemenito srce na{eg supruga, oca, svekra i dede

TU@NO SJE]ANJE

\OKA (OBRADA) \OGOVI]

FAHRIJA MUSI]
12. 5. 2002 - 12. 5. 2012.

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima i svim onima koji su prisustvovali ispra}aju i koji suosje}aju s nama u na{em bolu. O`alo{}ena porodica
2703

Tvoji sinovi: Fikret, Mirsad i Senad, snahe Ha{a Zlata, Aida i Arijana, unu~ad Mirza, Dijana i Zlatan i praunuka Azra
2704

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJE

na na{e drage roditelje

KARAJOVANOVI]

NUSRETA (KADRIJE) HALILOVI]

preselila na ahiret u petak, 11. maja 2012, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 12. maja 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erka Amela, zet Mustafa, unu~ad Muamer i Selma, zet Alen, snaha Edina, praunu~ad Eman, Dani i Adin, sestre Mevlida, Razija i \ulzida, zet Hasan, sestri}i Senad, [evket, Mirsad, Samir, Suad, Senad i Enes, sestri~ne Seka, Sumeija, Nihada, Jasna, Merima, Sabina, Samira i Suada, te porodice Halilovi}, Agi}, Karasulji}, Begi}, Ahmetovi}, Tatli}, Ljubun~i}, Aranautovi}, Selimovi}, Guti}, Bajrektarevi}, D`afi}, Bo{njak, Berbi}, Zuli}, Kari}, ]osi}, Seli}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici kasindolska br. 180 - Ilid`a.
000

FIKRET PIKE (NUME) HUSEINBEGOVI]

preselio na ahiret u ~etvrtak, 10. maja 2012, u 60. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 12. maja 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Hidajeta, sinovi Aldin i Adnan, bra}a Midhat i Nihad, snahe Jasminka, Emina i Munira, brati}i Denis, Anel i Alen, brati~ne Ajla i Neira, svastike Nevzeta, Nedreta, Na|areta i Nerma, bad`e Fikret i Ibrahim, strine Safeta, Zlata i Advija, tetke Ai{a, Sabera i Munevera, te porodice Huseinbegovi}, Pribinja, Beglerovi}, Podrug, Mirvi}, Gu{o, Habibija, Ajanovi}, Buharalija, Duri}, Ga~anovi}, Kevelj, Gudi}, Tinjak, Muratbegovi}, Nuhbegovi}, Jusufbegovi}, @dralovi}, Paljanin, Ali}, Genjac, Be{irevi}, Me{anovi}, Tutnjevi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici olimpijska br. 3/III.
000

VLADO
12. 5. 2010 - 12. 5. 2012.

DESANKA, ro|. TODOROVI]

4. 4. 1996 - 12. 5. 2012.

Beskrajno nam nedostajete! Po dobru Vas pamtimo, s ljubavlju i po{tovanjem spominjemo i u srcima zauvijek nosimo. Va{a djeca: Aco, Ljilja, Bodo i Boba sa porodicama
2690

SJE]ANJE

Danas, 12. maja 2012. godine, navr{ava se ~etrdeset dana otkako nas je napustio na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

MUHAMED HENDA (ALIJE) BO[NJI]

iz Mostara

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga Dvanaestog maja 2012. navr{ava se 5 godina od smrti na{eg profesora

Uvijek }e{ biti u mojim mislima i dragim sje}anjima ne samo kao dobar otac nego kao i moj najbolji prijatelj.

SEVDA (MUSTAFE) [ABOVI]

preselila na ahiret u ~etvrtak, 10. maja 2012, u 69. godini.

Tvoja k}erka Dajana

88108

POSLJEDNJI POZDRAV

MEHMED HUDOVI] SAKIB (HAMZE) [AHOVI]

Zahvalni: supruga D`ehva [ahovi} sa djecom Eldinom i Nadinom
843

na{oj dragoj

D`enaza }e se obaviti u subotu, 12. maja 2012. godine, u 13.30 sati na mezarju Prizren - Ustikolina. O`alo{}eni: k}erka Mejrema, br}a Halil i Omer, zet Himzo, unu~ad Enes, Elvir i Enisa, snahe Senija i Muniba, brati}i, brati~ne, sestri~na, djeveri D`emo i Esad, zaova Ziba, jetrve, djeveri}i, te porodice [abovi}, Lagarija, Gabela, Bali}, Vejo, Hod`i}, ^olakovi}, Trako, Deli}, Kadi}, Ljuca, Pa{ali}, [abanovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije podne-namaza u d`amiji Ustikolina. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
2642 000

iz Zvornika

Dvije godine si sa mnom u sje}anju i lijepim uspomenama. Supruga Nada

SIMHI LANGOF
Nevzeta i Jasmin
2708

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012.

IN MEMORIAM

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
na na{e drage

57

ADILA DIDA LEPETI]

1932 - 2011.

JOZO LEPETI]
1930 - 2004.

Sa puno ljubavi i velikim po{tovanjem sje}amo se na{ih dragih tetke i tetka. Porodica Vujasinovi}
111

Danas se navr{ava tu`na godina od kada nije sa nama na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

U subotu, 12. maja 2012. godine, navr{ava se 40 tu`nih dana otkako je preselila na ahiret na{a draga

AZRA HUMA^KI], ro|. GOLO[

16. 4. 1941 - 12. 5. 2011.

ALMAS (HAMDE) AHMETSPAHI]

ekshumacija 1972 - 1992.

RASMA ZUKANOVI], ro|. SPAHI]

iz Dervente

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na Tebe. Suprug Hajro, sinovi Alen i Almin sa porodicama
829

preselio na ahiret od zlo~ina~ke ruke kao {ehid 1992. godine u Vi{egradu u 19. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 12. maja 2012. godine, u 17 sati na mezarju Grahovi{te - Vogo{}a. O`alo{}eni: otac Hamdo, sestra Almasa, amid`e Asim i Ismet, tetke Hamijeta, Magbula i Zineta, daid`a Ramiz, tetci Meho, Zizo i Mujo, amid`i}i Fadil i [efkija, amid`i~ne Fadila, [emsa, Alena i Dina, teti}i Enes, Muhamed, Nino i Senad, teti~ne Fazila, Fahrija, Rabija, Remzija, Esma, Enisa, Sabina, Melisa i Alisa, daid`i~ne Fahira, Amra, Mu{a i Hedija, te porodice Ahmetspahi}, Zeba, Tabakovi}, @uni}, Rahman, ^ovrk, Mujkanovi}, Fo~o, Peco, D`aferovi}, [alji}, Musi}, Kadri}, Kurti}, Omerovi}, Ali~kovi}, Pjano, Karaman, Hamzi}, [i{i}, Alji}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza u 17 sati u gradskoj d`amiji u Vogo{}i. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

POMEN

Trinaestog maja 2012. navr{avaju se dvije godine od smrti na{e voljene

O`alo{}eni: sin Keno, k}erke Dada, Seka i Mica, sestra Rabija, bra}a Ago i Zaim, snahe Vesna, Bogdana, Be{ira, Sadeta i Enisa, zetovi Zdravko, Senad i Halil, unuci Eldin, Kenan i Miron, unuke Adnana, Maja i Adisa, brati}i, brati~ne, sestri} i sestri~na, te porodice Spahi}, Zukanovi}, [koro, Mehmedovi}, Had`imuratagi}, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti u subotu, 12. maja 2012. godine, u 13 sati u gradskoj d`amiji u Derventi.
2701

prof. dr. NADE@DA KNE@EVI] VUKSANOVI]

redovni profesor Gra|evinskog fakulteta

SJE]ANJE

Danas, 12. maja 2012, navr{ava se 12 tu`nih i bolnih godina od smrti moje drage supruge, majke, nane, make

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Vje~ito tu`ni: suprug Predrag i k}erke Du{ica i Ranka sa porodicom

2634

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

HAMZETE VESNE RIZVI], ro|. PATAK

iz Mostara

SJE]ANJE

Dvanaestog maja navr{ava se 13 godina otkako nije sa nama na{ dragi

BAHRIJA (ADILA) [APOVI]

Draga moja suprugo, ja, tvoj mu`, nikad te ne mogu zaboraviti ni preboljeti te dok sam `iv. Dok ja `ivim, u meni je tuga i bol ne prestaje, `ivje}e{ u mom srcu.

AZIZ ^ORBO

preselila na ahiret u srijedu, 9. maja 2012, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 12. maja 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo.

Bila si odli~na majka i baka. Bila si partizanka, borac i bolni~arka 15. majevi~ke brigade. O tvojoj hrabrosti za spa{avanje ranjenika u borbi pisali su borci u knjigama, za mene si bila najljep{i cvat koji nikad ne}e uvenuti. Ti si bila moje sunce, moja pjesma najljep{a koje vi{e nema, samo tuga i bol zbog tvog gubitka. Tvoj suprug Salko, k}erka Nada, zet Peter, unuk Mark Posjeti}emo tvoj grob 12. maja 2012. godine u 14 ~asova na groblju Bare, ateisti~ka parcela, i polo`iti cvije}e.
2041

Vrijeme prolazi, ali uspomene ne blijede na na{eg dragog supruga, babu, deda, punca i svekra. Molimo Allaha d`.{. da mu podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. S ljubavlju i po{tovanjem supruga Habiba, djeca i unu~ad
111

O`alo{}eni: porodice Cetini} i Tri{i}, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Alipa{ino Polje, C faza. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

58

PREDAH

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Ne }e te ima ti strpljen ja za sa ra dnju s dru gi ma. Ko le ge i su ra dni ci }e vas `iv ci ra ti spo ro {}u ili ne efi ka snim rje {e nji ma pro ble ma. Pri vla ~it }e vas oso be ko je u`i va ju po pu lar nost u dru {tvu. Impresionirat }e vas dru{tveno{}u, ali i dubokim d`epom. Problemati~na ko`a zahtijevat }e vi{e pa`nje. Posvetite vi{e vremena sebi. Razmi{ljat }ete o stru~nom usavr{avanju ili upisivanju poslijediplomskog studija, {to }e se pokazati dobrim ulaganjem u budu}nost. Vrijeme }ete najradije provoditi u dru{tvu najmilijih. Slobodni }e biti vrlo privla~ni te }e u`ivati veliku pa`nju suprotnog spola, a poznanstvo s jednom osobom pokazat }e se fatalnim. Pravi je trenutak da se rije{ite {tetnih navika. Blizanci koji se bave nekim kreativnim zanimanjem osjetit }e nalet inspiracije i u rekordnom roku dovr{iti davno otpo~ete projekte. Zbog usamljenosti biste mogli sniziti kriterije i zapo~eti vezu s osobom koja vas ne privla~i. Budite promi{ljeniji jer biste na kraju mogli bespotrebno povrijediti osobu kojoj je stalo do vas. Osje}at }ete umor, opustite se. Mo rat }e te pri onu ti na po sao uko li ko `e li te do }i do re zul ta ta. Pri hva ti te po mo} su ra dni ka, jer }e te se sa mi te {ko no si ti sa oba ve za ma. Za tva ra nje u ku }u imat }e ne po vo ljan u~i nak na va {e ra spo lo `e nje. Ne }e te po `a li ti uko li ko do go vo ri te ka vu s pri ja te lji ma ili izve de te par tne ra na ve ~e ru. Sklo ni ste tu `nim mi sli ma. Odgovarat }e vam samostalni rad, budu}i da ne}ete imati strpljenja za saradnju s okolinom. Va{e }e se izjave krivo tuma~iti, {to }e dovesti do mnogih nesporazuma. Nemojte zapo~injati rasprave s voljenom osobom, jer biste u `aru sva|e mogli izre}i stvari koje ne mislite. Osjetljivo zdravlje bit }e jasan znak da neke navike morate po~eti mijenjati. Dobro slaganje s kolegama pomo}i }e vam da br`e rije{ite komplicirane zadatke s kojima se ve} du`e vrijeme mu~ite. [arm i popularnost pomo}i }e vam u osvajanju suprotnog spola. Ipak, privla~it }e vas zauzete ili emocionalno nezrele osobe s kojima ne}ete uspjeti ostvariti trajniji odnos. Aktivan na~in `ivota otklonit }e vam depresivne misli. Mo gli bis te ima ti pro ble ma zbog ne po slu {nos ti ili ne po {ti va nja auto ri te ta. Uko li ko ne `e li te iz gu bi ti na klo nost {e fo va, na u~i te po ne kad dr`a ti je zik za zu bi ma. Mrzo vo ljni ste i nervo zni, a za je dlji vim ko men ta ri ma bez po tre be }e te po vri je di ti naj bli `e. Ner vo za i ne mir re zul ti rat }e ne sa ni com ili pro ba vnim te go ba ma. Saradnici }e od vas stalno tra`iti pomo} znaju}i da ste sposobni i da se u sve razumijete. Za svakoga }ete imati dovoljno vremena, {to }e se znati cijeniti. Slobodni bi se mogli upustiti u vezu s osobom koja im ni{ta ne zna~i, samo zato {to se tre nutno osje}aju usamljenima. Izbjegavajte vo`nju pod uticajem alkohola. Ne dos ta tak sa mo po uz da nja bit }e gla vna pre pre ka u os tva re nju am bi ci ja. Zbog stra ha da ne ka `e te ne {to glu po, dru gima }e te pre pus ti ti da se bo re za us pjeh. Ako ste u ve zi, par tner }e vas uvje ri ti da tre nu tno, ipak, ni je po vo ljno vri je me za upu {ta nje u be spo tre bne tro {ko ve. Bo ra vi te {to vi {e na svje `em zra ku. Mnogo }ete razmi{ljati o poslovnoj budu}nosti. Nezadovoljstvo trenutnom situacijom nagnat }e vas da po~nete intenzivnije tra`iti bolje pla}eni posao. Raspolo`eni ste za ljubavna osvajanja. @eljni pa`nje i romantike, koristit }ete sve zavodni~ke vje{tine kako biste privukli ne~iju pa`nju. Tjelesne aktivnosti pomo}i }e vam da ostanete u dobroj formi. Nesporazumi sa saradnicima uveliko }e vas omesti u radu. Neki od vas }e biti uvjereni da im jedan kolega radi iza le|a, {to ne}e biti daleko od istine. Zauzeti }e do}i u napast upustiti se u vanbra~ni flert. Razmislite isplati li se zbog trenutka strasti riskirati odnos s partnerom. Tokom ~itavog dana }ete biti pospani i umorni. Tra`ite li novi posao, prijatelj na visokoj poziciji mogao bi vam pru`iti pomo}. Njegova podr{ka osigurat }e vam razgovor za posao koji }e odgovarati va{im kvalifikacijama. Samci }e u`ivati u upoznavanju novih ljudi, no osobe na koje budu nailazili ne}e biti zainteresirane za zapo~injanje ozbiljne veze. Relaksirajte se u dru{tvu vama dragih ljudi.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: pseto, rival, erist, va, ta, okser, z, uri, teror, kimi, on, moruna, k, n, poku}stvo, inat, nitrat, period, raja, ari, baku, t~, rasko, aksa, ks, urasti, e, eter, kaolin, rimsko pravo.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC Oslobo|enje Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu Premio Giornalistico Paolo Borsellino koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te Maria ss Assuanta u saradnji sa Asocijacijom Paolo Borsellino sa sjedi{tem u Rimu i Zlatni trofej za kvalitetu (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Danas sun~ano i toplo. Minimalna temperatura od 7 do 15, maksimalna dnevna od 26 do 32C. U toku no}i na sjeveru naobla~enje sa ki{om i pljuskovima uz umjeren do jak sjeverni vjetar i pad temperature. Narednih dana prete`no obla~no, povremeno sa ki{om, osjetno hladnije i vjetrovito. U Sarajevu prije podne sun~ano, popodne prete`no sun~ano. Puha}e slab, sjeverni vjetar. Minimalna temperatura 11, maksimalna dnevna 27C.

Danas u centralnoj i isto~noj Evropi obla~no sa ki{om, a obilne padavine se o~ekuju u Poljskoj, oblasti Alpa i zapadnim dijelovima Hrvatske, dok }e na Pirinejskom poluostrvu i jugu Balkana poslije podne biti nestabilno sa pljuskovima. U ostalim predjelima prete`no sun~ano. Maksimalne temperature od 8 do 15 na sjeveru i zapadu Evrope, dok }e najtoplije biti na jugu Pirinejskog poluostrva od 30 do 34C. Na Balkanskom poluostrvu danas sun~ano i toplo. Na jugu i jugoistoku nestabilno sa pljuskovima i grmljavinom. Maksimalna temperatura od 24 do 30C. U toku no}i naobla~enje sa ki{om, lokalnim pljuskovima sa grmljavinom, umjerenim sjeverozapadnim vjetrom i padom temperature zahvati}e sjeverne i zapadne predjele Balkana.

60

KULTURNI VODI^
PIRATI! BANDA NEPO@ELJNIH
animirana avantura, re`ija: Peter Lord i Jeff Newitt, uloge: Hugh Grant, Salma Hayek, Brendan Gleeson... po~etak u 12.10 sati.

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

SARAJEVO

PIRATI! BANDA NEPO@ELJNIH

animirana avantura, re`ija: Peter Lord i Jeff Newitt, uloge: Hugh Grant, Salma Hayek, Brendan Gleeson... po~etak u 10.30 i 12.30 sati.

uloge: Zac Efron, Taylor Schilling, Blythe Danner... po~etak u 14, 16, 18 i 20 sati.

STREETDANCE 2 3D
romansa, muzi~ki, re`ija: Max Giwa, Dania Pasquini uloge: George Sampson, Sofia Boutella, Falk Hentschel... po~etak u 17.30 i 19.15 sati.

LORAKS
animirana avantura, re`ija: Chris Renauld i Kyle Balda, uloge: Danny DeVito, Zac Ephron, Taylor Swift... po~etak u 12 sati.

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej Alije Izetbegovi}a i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

KINA
CINEMA CITY
STREETDANCE 2 3D
plesni mjuzikl, re`ija: Max Giwa i Dania Pasquini, uloge: Falk Hentschel, Sofia Boutella, George Samson... po~etak u 14.15 i 16.15 sati.

NEOBI^NA [UMA I VUKOVA GLUMA

autor: Vladimir \or|evi}, re`ija: Muhamed Nametak, igraju: Kenan Kasum, Harun Skender, Igda Jari}, Tamara Mili~evi}- Stili}, Nina Mehi~i}, Lamija Prguda, Adna Hasani}, Ajla Valjevac, Amina Hod`i}, Amina ]uri}, Ishak Jalimam, Kerim Demiri po~etak u 11 sati.

PROJEKT X

KINOTEKA
@IVOT JE LIJEP
re`ija: Vincente Minnelli, uloge: Gene Kelly, Leslie Caron, Oscar Levant... po~etak u 19 sati.

POZORI[TA
NARODNO
DRVENI SANDUK TOMASA VULFA
drama, autor: Danilo Ki{, re`ija: Gradimir Gojer, igraju: Vladimir Jokanovi}, Miraj Grbi}, Muhameda Jamakovi}a po~etak u 19.30 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

OSVETNICI 3D
stripovski spektakl, re`ija: Joss Whedon, uloge: Robert Downey Jr., Samuel L. Jakson, Scarlett Johansson... po~etak u 14, 17, 20 i 23 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

komedija, re`ija: Joe Carnahan, uloge: Thomas Mann, Oliver Cooper, Jonathan Daniel Brown... po~etak u 22 sata.

SJENE TAME
fantazijska komedija, re`ija: Tim Burton, uloge: Johnny Depp, Michelle Pheiffer, Eva Green... po~etak u 13.30, 15.45, 18, 20.15 i 22.30 sati.

AMERI^KA PITA: PONOVO NA OKUPU

KAMERNI
JA, MAHALU[A
autor: Indira Ku~uk-Sorgu~, re`ija:Mirela Trepani}, igraju: Nela \enisijevi}, Nenad Te{i}, Ansambl Cabaret po~etak u 20 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

TUZLA

LORAKS
animirana avantura, re`ija: Chris Renauld i Kyle Balda, uloge: Danny DeVito, Zac Ephron, Taylor Swift... po~etak u 13 sati.

GALERIJE
komedija, re`ija: Jon Hurwitz i Hayden Schlossberg, uloge: Jason Biggs, Alyson Hannigan, Chris Kline... po~etak u 13, 15.15, 17.30, 19.45 i 22 sati.

ZENICA

BLACKBOX
Prva samostalna izlo`ba fotografija Ivana Koromana, pod nazivom Iz daljina, kristalizirala se, tokom dvogodi{njeg rada na uli~noj fotografiji, u svojevrstan protest kako protiv moderno-materijalisti~kog, u osnovi cini~nog, shvatanja odrastanja, tako i protiv kruto analiti~ke percepcije umjetnosti. Izlo`ba je za posjete otvorena do 17.maja.

ALVIN I VJEVERICE 3: URNEBESNI BRODOLOM

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA

SJENE TAME

KINA
MULTIPLEX EKRAN
OSVETNICI

GOETHE-INSTITUT
Izlo`ba plakataNi{ta nije obavljeno, Klausa Staecka, sastoji se od ~etrdeset plakata koji predstavljaju karakteristi~an pregled neumornog provociranja, agitovanja, upozoravanja, pra}eno neumoljivom vjerom u kriti~ko razmi{ljanje i umjetni~ko prosvje}ivanje. Izlo`ba je za posjete otvorena do 31. maja.

Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata Haim James Pinto. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

animirana, avantura re`ija: Mike Mittchel, uloge: Justin Long, Matthew Gray Gubler, Jesse McCartney... po~etak u 11.30 sati.

fantazijska komedija, re`ija: Tim Burton, uloge: Johnny Depp, Michelle Pheiffer, Eva Green... po~etak u 13.45, 16, 18.15, 20.30 i 22.45 sati.

BIHA]

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova Amira ]ati}a, studenta Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Grafika. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Banke u ul. Zmaja od Bosne bb, a za sve posjetioce je otvorena radnim danima od 8 do 16 sati.

BANJA LUKA

21 JUMP STREET
akciona komedija, re`ija: Phil Lord i Chris Miller, uloge: Channing Tatum, Jonah Hill, Ice Cube... po~etak u 13.30, 15.45, 18, 20.15 i 22.30 sati.

BOJNI BROD

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa Ku}a od kamena. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

stripovski spektakl, re`ija: Joss Whedon, uloge: Robert Downey Jr., Samuel L. Jakson, Scarlett Johansson... po~etak u 15, 18 i 20.30 sati.

KINA KINA
MULTIPLEKS PALAS
OSVETNICI 3D
stripovski spektakl, re`ija: Joss Whedon, uloge: Robert Downey Jr., Samuel L. Jakson, Scarlett Johansson... po~etak u 13.30, 15.30, 18.15 i 21 sat.

UNA
IGRE GLADI
akcija, drama re`ija: Gary Ross, uloge: Jennifer Lawrence, Liam Hemsworth, Josh Hutcherchson... po~etak u 18.15 i 21.15 sati.

AMERI^KA PITA: PONOVO NA OKUPU

komedija, re`ija: Jon Hurwitz i Hayden Schlossberg, uloge: Jason Biggs, Alyson Hannigan, Chris Kline... po~etak u 14.30, 17, 19 i 21 sat.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

OSVETNICI
stripovski spektakl, re`ija: Joss Whwdon, uloge: Robert Downey Jr, Samuel L. Jackson, Scarlett Johansson... po~etak u 12, 18 i 21 sat.

MUZEJI
BO[NJA^KI
Izlo`ba Salima Obrali}a Po~itelj i zimi i ljeti 1978-2011., kao i stalne postavke U fokusu kolekcije, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, te ostale kolekcije Instituta, otvorene za posjete svakim danom osim nedjelje od 9-16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail: info@bosnjackiinstitut.ba.

JACK AND JILL

komedija, re`ija: Dennis Dugan, uloge: Adam Sandler, Katie Holmes, Al Pacino... po~etak u 16, 18.30 i 20.15 sati.

ZAUVIJEK TVOJ

akcija, SF re`ija: Peter Berg, uloge: Liam Neeson, Taylor Kitsch, Rihanna... po~etak u 18.20 sati.

OGLEDALCE, OGLEDALCE
re`ija: Tarsem Singh, uloge: Lily Collins, Julia Roberts, Armie Hammer... po~etak u 11 i 13 sati. drama, romansa, re`ija: Scott Hicks,

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012.

SP OR T

TV PROGRAM

61

Sarajevo - @eljezni~ar
16.55 BHT1
NOGOMET, BH TELECOM DERBI KOLA

SP

OR T

Greenberg
ROMANTI^NA KOMEDIJA
Greenberg, 2010.

21.50 TV1/MRE@A
26-godi{nja Florence Marr je slatka i bri`na, sjajna s djecom i psima. @ivi u L.A. te radi kao osobna asistentica bogatoj obitelji Greenberg koja je na odmoru. Brat njezina {efa, svje` iz mentalne ustanove, sti`e iz New Yorka i boravit }e u njegovoj ku}i. Ime mu je Roger (Ben Stiller) i 40-godi{nji je stolar. Kad stigne, o~igledno je da mu treba Florencina pomo}. Ne vozi, suvi{e analizira, ima kratak fitilj i nije navikao na podsmijehe. Tako|er, nije bio u L.A. ve} 15 godina, stoga se sastaje sa starim prijateljima i neuspje{no raspravlja o pro{losti i sada{njosti.

[iroki WWin - Igokea

19.25 BHT1
KO[ARKA: FINALE PLAY OFF-A PRVENSTVA BIH

Re`ija: Noah Baumbach Uloge: Ben Stiller, Greta Gerwig, Jennifer Jason Leigh, Rhys Ifans, Chris Messina, Susan Traylor

Zdravo, Robbie!
12.15 BHT1

SE

Seoski u~itelj
RI
23.00 BHT1

FIL

Na pla`i je povrije|ena foka, a po~initelj je pobjegao. Farmer Paul i njegov sin ostavljaju foku ispred Prihvatili{ta za foke, ali se nikome nisu javili. Mo`da poznaju po~initelja i `ele ga za{tititi? Anne dobija poziv koji promijeni `ivot cijele njene porodice.

JE

Nepodno{ljiva lako}a postojanja

23.10 FTV
The Unbearable lightness Of Being, 1988.

FIL

Venkovsky Ucitel, 2008

DRAMA
Re`ija: Bohdan Slma Uloge: Pavel Liska, Zuzana Bydzovsk, Ladislav Sediv, Marek Daniel

ROMANTI^NA DRAMA
Re`ija: Philip Kaufman Uloge: Daniel Day Lewis, Juliette Binoche, Lena Olin, Derek de lint, Erland Josephson, Pavel Landovsky

Melroce Place
13.05 FTV

Ella otkriva da joj neko u WPK smje {ta. Jo nah odlu~uje prirediti zabavu u dvori{tu da proslavi novi uspjeh. Jane se sukobljava sa Amandom zbog toga {to ova nije otpustila Ellu. Lauren je {okirana nakon {to joj Michael zaprijeti da }e otkriti njenu tajnu ukoliko ona ne spava s njim.

Talentirani mladi u~itelj zapo{ljava se u seoskoj {koli. Tamo upoznaje mladu majku i njezinog problemati~nog 17-godi{njeg sina. S majkom razvija dubok prijateljski odnos u kojem ih povezuju zajedni~ke dvojbe, nade i ~e`nja za ljubavlju. Kada mu u posjetu do|e biv{i partner, shva}a da u selu niko ne zna da je seoski u~itelj gay, te da gaji intenzivne osje}aje spram sina svoje prijateljice. Njegove ljubomorne reakcije pokre}u lanac doga|aja.

Zmija
22.00 OBN TRILER
Re`ija: Eric Barbier Uloge: Yvan Attal, Clovis Cornillac, Pierre Richard, Simon Abkarian Snake/Le Serpent, 2006.

FIL

Tomas je hirurg i ubica `ena koji `ivi u ^ehoslova~koj {ezdesetih godina pro{log stolje}a. Zaljubljen je u seljanku Terezu, konobaricu koju je upoznao na `eljezni~koj stanici, {to njegova povremena ljubavnice Sabrina odobrava. I ne samo to, Sabrina i Tereza postaju ~ak bliske prijateljice. Sovjetske trupe u to vrijeme suzbijaju pobunu gra|ana me|u kojima su se na{li i Tomas, Sabrina i Tereza. Taj }e ih doga|aj probuditi iz iluzije u kojoj su `ivjeli te usmjeriti njihove `ivote u potpuno druga~ijim smjerovima.

Crveno usijanje
00.45 TV1/MRE@A
Red Heat,1988.

FIL

AKCIJA/KOMEDIJA
Re`ija: Walter Hill Uloge: Arnold Schwarzenegger, James Belushi, Peter Boyle, Ed O'Ross, Gina Gershon, Richard Brigh

Nepobedivo srce
20.10 FTV

Vincent Mendel je modni fotograf koji `ivi mirnim obiteljskim `ivotom do po~etka neobi~nih doga|aja. Ima suprugu i dvoje zlatne djece i odli~no zara|uje od svog posla. No Vincentov se brak odjednom na|e u krizi koja postaje sve dublja, te se na koncu zavr{ava brakorazvodnom parnicom. Kao da ni to nije dovoljno, Vincent biva optu`en za silovanje i ubojstvo mlade `ene.

Arnold Schwarzenegger je u ulozi ruskog policajca kojeg su poslali po ruskog narko-dilera koji je uspio da pobjegne u SAD, ali su ga tamo uhapsili i on ~eka da ga vrate u Rusiju. James Belushi je privremeni Schwarzeneggerov partner. Kad narko-diler uspije pobje}i iz zatvora, njih dvojica moraju ga prona}i...

Dan lo{e sre}e

23.25 NOVA
Hard Luck, 2006.

FIL

Vjetar i lav
21.10 HRT2 AKCIJA
Re`ija: John Milius Uloge: Sean Connery, Candice Bergen, Brian Keith, John Huston, Geoffrey Lewis, Simon Harrison The Wind And The Lion, 1975.

FIL

AKCIJA
Re`ija: Mario Van Peebles Uloge: Wesley Snipes, Cybill Shepherd, Mario Van Peebles, Jackie Quinones, Luis Guzmn

I pored izgleda za veliku pjeva~ku karijeru i nastup u Metropolitan operi u New Yorku, Miroslav se odlu~i vratiti u Vr{ac te postane slu`benik u banci Novakovi}a. Njegovom povratku posebno se obradovao Sta{a. Milenin otac Aleksa Novakovi} i Miroslav odlaze u Sloveniju posjetiti Milenu koja se lije~i u ~uvenom sanatorijumu za tuberkulozne bolesnike Golnik. Tu njenog oca ~eka veliko iznena|enje

Biv{i diler Lucky poslije izlaska iz zatvora `eli krenuti putem iskupljenja. No nakon izlaska iz zatvora pronalazi sakrivenu drogu koja mu donosi nove probleme. Uz suu~esnicu Angelu daje se u bijeg od korumpirane policije i kapetana Davisa. Kako bi stvari bile kompliciranije Lucky ima s kapetanom Davisom nera{~i{}ene ra~une iz pro{losti. U me|uvremenu ku}anica iz predgra|a nastoji sakriti dokaze zlo~ina.

Skupina Berbera, predvo|ena {eikom Mulaijem Ahmedom Raisulijem, upada u pala~u u gradu Tangieru i otima Amerikanku Eden Perdicaris i njezinu djecu. Ponosni i vrlo okrutni Raisuli `eli otmicom pokazati svim marokanskim plemenima kako je marokanski sultan sluga zapadnih gospodara. Ameri~ki predsjednik Theodore Roosevelt koristi priliku kako bi javnosti dokazao svoju hrabrost i odlu~nost te odlu~i poslati vojsku u Maroko...

62
BHT

TV PROGRAM
08.00 08.05 08.30 08.50 09.05 09.20 09.30 09.45 10.00 10.20 10.45 10.50 11.20 11.50 12.05 13.05 13.50

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

07.30 Prirodna ba{tina BiH: U kanjonu Neretve 08.00 BHT vijesti 08.15 Tribunal 08.45 Josip Pejakovi}: U ime naroda (r) Program za djecu i mlade 09.15 Move with Mimic, animirana serija, 17/26 (r) 09.20 Rostam i Esfandijar, animirani film 10.45 Dobri Robin Hud, animirani film (r) 11.00 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 12.00 BHT vijesti 12.15 Zdravo Robbie!, igrana serija, 27/37 13.05 ^ovjek sa zlatnom rukom, ameri~ki igrani film 15.15 BHT vijesti 15.25 EURO panorama 15.50 Nova avantura, magazin 16.55 Nogomet, BH Telecom derbi kola: Sarajevo @eljezni~ar, prijenos 19.00 Dnevnik 1 Sport Vrijeme 19.25 Ko{arka: Finale Play Off-a Prvenstva BiH: [iroki WWin Igokea, 1. utakmica, prijenos 21.10 Ima neka tajna veza, koncert solidarnosti za Jadranku Stojakovi}, prijenos 22.45 BHT vijesti 23.00 Seoski u~itelj, igrani film 01.00 Zdravo Robbie!, igrana serija, 27/37 (r) 01.45 ^ovjek sa zlatnom rukom, ameri~ki igrani film (r) 03.45 Seoski u~itelj, igrani film (r) 05.40 Pregled programa za nedjelju

FTV

Vijesti Lutkokaz Piplinzi Poko An|ela Anakonda Mala princeza Kako to Moj veliki prijatelj Jagodica Bobica Ku}ni svemirci Tomica i prijatelji Sarajevska hronika Mozaik religija, vjerski program Dnevnik 1 Crna krava, bijelo mlijeko (r) Melrose Place, serija, 16. epizoda Doktor sa jezera, njema~ki igrani film, 3. dio.

06.01 Mamut, film (r) Muzi~ki program 08.00 Vijesti Mala TV 08.10 U no}noj ba{ti,crtana serija 09.10 Medvjedi}i dobrog srca, crtana serija 09.35 Fragolanija, crtana serija 10.00 Me|unarodni |ur|evdanski festival dje~ije pjesme Banjaluka 2012., snimak 12.00 Dnevnik 1 12.15 Rije~ vjere, religijski program (r) 12.40 Vez,emisija etno muzike (r) 13.10 Muzi~ki program (r) 13.40 Iz iksa u iks, serija (r)

RTRS

06.05 Kinali kar, igrana serija, 9. ep. (r) 07.00 Najava programa 07.05 Kinali kar, igrana serija, 10. ep. (r) 08.00 Vijesti 08.05 Trkan, serija, 10. ep. (r) 09.00 Vijesti 09.05 Trkan, igrana serija, 11. ep. (r) 10.00 Vijesti 10.05 Trkan, igrana serija, 12. ep. (r) 11.00 Vijesti 11.05 Trkan, igrana serija, 13. ep. (r) 12.00 Vijesti plus 12.20 Okusi kultura, dokumentarni serijal, 2/13

TV1

06.45 Kad li{}e pada, serija, 271. ep. 07.30 Bumba, crtani film 07.50 Nodi, crtani film 08.10 Moji d`epni ljubimci, crtani film 09.00 Garfield, crtani film 10.05 Pokemoni, crtani film 10.30 Gormiti, crtani film 11.00 Ben 10 Ultimate Alien, crtani film 11.35 Winx, crtani film 11.57 Televoting: Tvoje pjesme, moji snovi 12.00 Air Buddies III, dje~iji igrani film 13.40 Sport centar 13.50 Biometeorolo{ka prognoza 13.55 Autoklub 14.30 Svi na selo 14.55 Vremenska prognoza

HAYAT

06.15 Hrabri konj Spirit, ameri~ki animirani film 08.30 Zvijezde Granda, muzi~kotakmi~arski show (r) 11.10 Top speed, sportskolifestyle emisija (r) 12.00 Info top 12.10 Vremenska prognoza 12.15 Gold Music, muzi~ka emisija 14.00 Nemogu}a misija, reality emisija (r) 15.00 Hrabri ljudi, reality emisija 15.50 Info top 16.00 Vremenska prognoza 16.05 Mala nevjesta, serija 17.00 Show time, zabavna emisija

PINK

06.20 Iron Man, crtani film 06.45 Atomska Betty, crtani film 07.40 Farhat, crtani film 08.05 Bunny Maloney, crtani film 08.20 Gladiatori, crtani film 08.40 Metajets, crtani film 09.20 Top shop 09.40 Crtani film 09.45 Top shop 10.05 Kismet, serija 11.05 Kismet, serija 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.05 Bakina kuhinja, kulinarski show 14.05 Skrivena kamera, humoristi~ni program

OBN

Mala princeza

09.20

Medvjedi}i dobrog srca

CSI: Las Vegas

09.10

20.05

Garfield

09.00

Hrabri ljudi

15.00

Gladiatori

08.20

15.30 Vijesti 15.40 Michael Palin: Sahara, dokumentarna serija, 2. epizoda 16.40 Zaljubljen u Leah, ameri~ki igrani film 18.25 Lud, zbunjen,normalan, igrana serija, 15. epizoda (r) 19.10 Super Loto, prijenos izvla~enja 19.20 BH Telecom: U susret EURU 2012, reporta`a 19.30 Dnevnik 2 20.10 Nepobedivo srce, igrana serija, 15. epizoda 21.15 Ledeni tornado, kanadski igrani film 22.55 Vijesti 23.10 Nepodno{ljiva lako}a postojanja, ameri~ki igrani film 02.05 Dnevnik 2 (r) 02.35 Pregled programa za nedjelju

14.05 Kapetan Le{i, film 16.00 [arene ka`e, zabavni program 16.30 Za.druga, emisija za mlade 17.00 Vijesti 17.10 Ah, ta planeta! 17.35 Poprokaut 18.05 Art ma{ina, emisija iz kulture 18.55 Magazin lige {ampiona 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.05 Zakletva, dok. film 21.10 Koncert solidarnosti, direktan prenos 22.45 Dnevnik 3 23.05 Ko{arka, finale Plej offa: [iroki - Igokea, snimak 00.55 Kapetan Le{i, film (r) 02.35 Magazin lige {ampiona (r) 03.00 Dnevnik (r) 03.30 Rije~ vjere, (r) 03.55 Za.druga (r) 04.20 Ah, ta planeta! (r) 04.45 Akademija (r) 05.10 Muzi~ki program

13.00 Vijesti 13.10 Ruska obe}anja, igrani film 15.00 Vijesti 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 32. ep. (r) 16.50 Vijesti plus 17.05 Tajna slu`ba, igrana serija, 3/12 18.05 Otok smrti, igrana serija, 12/13 (r) 19.00 Dnevnik TV1 20.05 CSI: Las Vegas, igrana serija, 17. ep. 21.00 Otok smrti, igrana serija, 13/13 21.50 Greenberg, igrani film 23.40 CSI: New York, 10/22 00.30 Pono}ne vijesti 00.45 Crveno usijanje, igrani film 02.10 No}ni program

15.00 Ispuni mi `elju 16.00 Tvoje pjesme, moji snovi, muzi~ki show 18.00 Tvoje pjesme, moji snovi - making of, zabavni program 18.30 S druge strane, info. program r. 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Horizonti 19.52 Televoting: Tvoje pjesme, moji snovi 19.55 Kad li{}e pada, 272. ep. 21.00 Hajde da se volimo 3, igrani film 22.55 Sport centar 23.00 Djevojka iz Jerseya, igrani film 00.50 Alli sa vama 01.20 Astro Num Caffe Reprizni program 03.20 Vijesti u 7 04.00 Tvoje pjesme, moji snovi - making of

18.40 Paparazzo: Lov na poznate, reality emisija (r) 19.30 Kursad`ije, zabavna emisija 20.00 Pare ili `ivot, serija 21.00 Zvijezde Granda, muzi~kotakmi~arski show 00.00 Kongo, ameri~ki film
AKCIJA/AVANTURA Re`ija: Frank Marshall Poslovni ~ovjek po{alje svoga sina u opasne divljine Konga u ekspediciju potrage za izvorom dijamanata nevjerojatne veli~ine, koji su toliko golemi i ~isti da bi se mogli koristiti kao mo}ni laserski prenosnici. Kad kontakt s ekspedicijom zamre, u potragu je poslan tim na ~elu s biv{om agenticom CIA, biv{om zaru~nicom nestalog. U timu su jo{ i opasni pla}enik, znanstvenik sa gorilom koja umije govoriti te avanturist u potrazi za rudnicima kralja Solomona...

02.00 Hrabri konj Spirit, animirani film (r)

14.15 Top shop 14.35 Jelovnici izgubljenog vremena, kulinarski show 15.40 Kismet, serija 16.40 Vox Specijal, talk show 17.20 Balkanske prevare, reality drama 17.50 Dejana talk show, talk show 18.50 OBN Info informativni program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.15 Bakina kuhinja, kulinarski show 20.05 Prolupali mafija{, igrani film 22.00 Zmija, igrani film 00.00 Propali mafija{, igrani film 02.05 Zmija, igrani film 03.50 ^uvari planeta, dok. program 04.50 ^uvari planeta, dok. program

Michael Palin: Sahara

15.40 FTV
Ova epizoda Sahare zapo~inje sa Palinovim prelaskom rijeke Senegal i odlaskom iz Mauritanije, ~ime napu{ta arapsku Afriku i ulazi u podru~je koje nastanjuju afri~ki crnci pod jakim francuskim utjecajem iz kolonijalne pro{losti. Putovanje ga potom vodi do otoka Goree, mjesta sa kojeg su odvo`eni afri~ki robovi za Ameriku, odakle se upu}uje za Dakar, Bamoko u Maliju, Djenne, Mopti i dolazi do velike afri~ke rijeke Niger. S Nigera se zapu}uje u narednu fazu svog putovanja -Timbuktu.

SE

RI

JA

TV SA

07.00 Program za djecu 10.00 Kike tike ta~ke, u`ivo 11.05 Ime moje {kole 11.55 Autoshop magazin 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Labirint, (r) 14.20 Voljenom gradu s ljubavlju, snimak koncerta 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Bisage Vehida Guni}a 16.30 U`ivo iz Bagdada, film 18.15 Sarajevu s ljubavlju 18.30 Dnevnik TVSA - vremenska prognoza 19.00 Kike tike ta~ke (r) 20.00 An|eli gvozdenih ~eljusti, film 22.00 Drugi gradjanski rat, film 23.40 Prokletstvo Mona Lize 00.25 Dnevnik TVSA (r)

TV TK

11.00 Glas Amerike 11.30 Po{tar Pat, dje~iji program 12.00 Vijesti 12.15 Pandamonium, dok. program (r) 13.00 Kaffe Istanbul,muzi~ki program 14.00 Bingo {ou, muzi~ki program 15.30 Skrivena kamera 16.00 Dnevnik 1 16.45 Za svaku bolest trava raste 17.00 Pandamonium, dok. program 17.45 Moj dom, magazin 18.05 Na selu na sijelu, dok. zabavni program 19.00 Dnevnik 2 19.45 Pri~e za laku no}20.05 Udarni talas, dok. program 21.00 Otok smrti, serija 21.50 Greenberg, film 23.45 Vijesti 23.50 Biografije tajkuna: Neiman Marcus 00.30 Mlad, mla|i, najmla|i, muzi~ki program 01.00 Dnevnik (r)

MRE@A

08.05 Trkan, igrana serija, 10. ep. (r) 09.05 Trkan, igrana serija, 11. ep. (r) 10.05 Trkan, igrana serija, 12. ep. (r) 11.05 Trkan, igrana serija, 13. ep. (r) 13.10 Ruska obe}anja, igrani film 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 32. ep. (r) 18.05 Otok smrti, igrana serija,12/13 (r) 21.00 Otok smrti, igrana serija, 13/13 21.50 Greenberg, igrani film 23.40 CSI: New York, igrana serija, 10/22

TV MOSTAR

08.05 Trkan, igrana serija, 10. ep. (r) 09.05 Trkan, igrana serija, 11. ep. (r) 10.05 Trkan, igrana serija, 12. ep. (r) 11.05 Trkan, igrana serija, 13. ep. (r) 13.10 Ruska obe}anja, igrani film 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 32. ep. (r) 18.05 Otok smrti, igrana serija,12/13 (r) 21.00 Otok smrti, igrana serija, 13/13 21.50 Greenberg, igrani film 23.40 CSI: New York, igrana serija, 10/22

TV ZENICA

08.00 Turkan, igrana serija, (r) (TV izlog) 12.00 Odlika{i, dje~iji program 12.30 Muzi~ki program 13.00 Ruska obe}anja, igrani film 15.00 Vijesti Stanje na putevima i vremnska prognoza 15.10 Sredinom (r) 16.00 Muzi~ki program 17.05 Oni dolaze 17.30 Putopisi, rep. 18.00 Sfera, (r) 19.00 Vijesti Stanje na putevima i vremenska prognoza 20.00 Selu u pohode TV izlog(poslije emisije) 21.50 Igrani film 23.40 Vijesti (r) Stanje na putevima i vremenska prognoza

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Frej`er, serija 09.00 Denis napast 09.10 Vjerski program 09.20 Program TV Sahar 10.00 7 dana u Vogo{}i 10.30 Te{anjska hronika 11.00 Bonaventura 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Frej`er, serija 14.00 Na{a realnost 15.00 Mujo gleda lijepu Nizamu, doma}i film 17.00 Flash vijesti 17.05 Put istine 18.00 Pozitivni formati 18.30 Majstori kuhinje 18.55 Eko poruke 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Legende BH sporta 21.00 Zanimljive pri~e 21.20 Vijesti 21.40 Dragulj u kruni, serija 23.00 Istra`itelji, serija 00.00 Vijesti (r) 00.20 Talas vreline, film

TV VOGO[]A

07.00 Hronika op}ine Had`i}i (r) 07.30 Putopisi 08.00 Info IC Kakanj (r) 08.30 Sa sevdahom u srcu 09.00 Program za djecu i mlade 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 VOA (r) 11.00 Telenovela (r) 15.00 Info IC Kakanj (r) 15.30 Dom2 (r) 16.00 Hronika op}ine Had`i}i (r) 16.30 Putopisi 17.00 Zanati koji nestaju 17.30 Extreme, sportski program 17.40 Sa sevdahom u srcu 17.50 Crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 Auto Shop Magazin 20.00 Ritam regije Srebrenica 20.30 Cazinska hronika 21.00 Nije te{ko biti ja 22.00 Sportski program 23.30 I.R.I.B.

TV USK

08.00 Lea Parker, serija (r) 10.00 Vijesti 10.09 Lea Parker, serija (r) 11.10 Lea Parker, serija (r) 12.00 Vijesti 12.09 Igrani film 13.50 @ene, ljudi i ostali, serija 14.30 Vijesti 14.35 Muzi~ki tv poser 14.45 Za svaku bolest trava raste, dok. serijal. 15.05 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 17.05 Omiljeni gradovi svijeta: Venecija, dok.program 18.05 Duhovni svijet, vjerski program 18.40 Crtani film 19.00 Dnevnik 1 19.46 Muzi~ki program 20.05 Hronika kraji{kih gradova 21.00 Otok smrti, serija 21.50 Igrani film 23.50 Vijesti 23.55 Auto shop magazin

TV SLON

13.02 Capri, 3 epizode 15.40 Folk-top 10, muzi~ka emisija 16.35 Nije te{ko biti ja, zabavno muzi~ki program 17.25 SMS centrala, muzi~ki program 18.00 Crno i bijelo, vikend izdanje 18.30 Vremenska prognoza 19.00 TV Liberty 19.30 SMS centrala, muzi~ki program 20.00 KVIZ Extra 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.30 Mra~na strana digitalnog svijeta, dokumentarni program (r) 23.00 Slon extra Info 23.15 Pregled programa za nedjelju

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Serija 12.30 Familijarna namje{taljka (r) 14.00 Tu|e-sla|e 15.00 Subotom u 3 16.00 Dnevnik 1 16.15 Subotom u 3,nastavak 17.55 Kao kod svoje ku}e 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vitafon 20.40 Nijesmo mi od ju~e 21.10 BN music 22.15 Dnevnik 3 22.30 Crveno, edukativno-zabavna emisija 23.25, film

TV ATV

07.00 Farma, emisija o agraru 08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 Pokemoni 10.30 Gormiti 11.00 Ben Ten 11.55: Vijesti 12.00 Narukvica iz Bordeauxa, film 14.30 Auto {op magazin 15.00 ATV specijal 16.30 Stil 17.00 Prema zapadu, serija 18.00 Kursad`ije 18.50 Agro kutak 19.00 Vijesti 19.35 Arena, sportski program 19.45 Cinema Magica hronike 19.55 Kad li{}e pada, serija 21.00 Hajde da se volimo 3, film 23.00 Djevojka iz Jerseya, film 01.00 No}ni program

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012.

07.09 S Me|unarodne smotre folklora: Novi Zeland (r) 07.40 Hrvatska kronika BiH 08.01 Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: Pla}enik, {panjolsko -talijanski film 09.49 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 HAK - Promet info 10.14 Ku}ni ljubimci 10.48 Pol oriha, dokumentarna serija 11.17 Normalan `ivot, emisija o obitelji 12.00 Dnevnik 12.10 Sport 12.12 Vrijeme 12.17 TV kalendar (r) 12.29 Veterani mira, emisija za branitelje 13.10 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin 13.42 Prizma, multinacionalni magazin 14.30 manjinski Mozaik 14.45 HAZU portreti: Zoran Bujas (r) 14.59 Eko zona 15.29 Ti ~udesni mladunci, dokumentarna serija 16.28 Euromagazin 17.00 Vijesti u pet 17.09 Vrijeme sutra 17.10 HAK - Promet info 17.20 Reporteri: Let iznad Kremlja 18.23 Potro{a~ki kod 18.52 Globalno sijelo 19.20 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.59 Sport 20.05 Vrijeme 20.10 Do posljednjeg zbora 21.52 Pacifik, serija 22.55 Dnevnik 3 23.10 Sport 23.13 Vrijeme sutra 23.16 Vijesti iz kulture 23.31 Plavu{a, ameri~ki film 01.22 Filmski maraton: Ni~ije dijete, ameri~ki film (r) 03.10 Filmski maraton: Il Mercenario, {panjolsko-talijanski film (r) 04.52 Skica za portret (r)

TV PROGRAM
05.55 Dodir s neba, serija 06.40 Zauvijek susjedi, serija (r) 08.25 Peppa, crtana serija (r) 08.30 Peppa, crtana serija 08.40 Astro boy, crtana serija (r) 08.05 Gormiti, crtana serija (r) 09.30 Pokemoni, crtana serija (r) 09.55 Pokemoni, crtana serija 10.20 Divino novo ruho, serija 12.20 Larin izbor, serija (r) 14.55 10 sekundi za bijeg, igrani film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Provjereno, informativni magazin (r) 18.05 Nad lipom 35, humoristi~no-glazbe ni show 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Zapovjedna odgovornost, igrani film 21.45 ^ovjek iz sjene, igrani film 23.25 Dan lo{e sre}e, igrani film 01.15 Ptice smrti, igrani film 02.50 Zapovjedna odgovornost, igrani film, (r) 04.25 Ezo TV, tarot show 05.40 Dnevnik Nove TV (r)

63
L. SH OW

HRT1

08.15 Generalna {pica 08.18 Opera box 08.51 Animanijaci 1, crtana serija (r) 09.12 Alba i Adam, serija za mlade 09.38 Mala TV Baltazar: Kroja~ Silvestar, crtani film (r) Danica i lisica turistica, crtani film (r) ^arobna plo~a: II. razred (r) 10.05 Ku}ni svemirci, crtana serija (r) 10.33 Guliverova putovanja, ameri~ki film 11.24 KS Automagazin 12.00 Bleiburg, prijenos mise 14.10 Obrtnik i partner 14.40 Magazin UEFA EURO 2012. 15.10 Tako to rade kauboji, ameri~ki film (r) 16.54 EP u kajaku i kanuu, snimka 17.21 4 zida 17.54 Ru`iona (r) 18.24 Mijenjam svijet: Pedala nije {ala, dokumentarni film za mlade (r) 18.55 Vaterpolo, EL - Final four, prijenos finala 20.13 Sveta geometrijaStonehenge i mjerenje svijeta, dokumentarni fim 21.10 Vjetar i lav, ameri~ki film (r) 23.20 Mankellov inspektor Wallander 2, serija 00.50 Radovan Vlatkovi} i Simfonijski orkestar HRT-a podravnanjem Pavla De{palja 02.04 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05.27 No}ni glazbeni program: Chansonfest 2000. Ve~er novih {ansona (r) 06.45 No}ni glazbeni program: Svirci moji 1., Ivana Kindl (r)

HRT2

NOVA

08.00 Druga strana Srbije, dok. program 08.30 Kontekst, talk-show 09.00 Moj susjed - Osama, dok. program 09.30 Nova zora za ju`ni Liban, I dio, dok. program 10.00 Kontekst, talk-show 10.30 Mustafa Akkad - Od Hapela do Holywooda, II dio, dok. program 11.00 Kontekst, talk-show 11.30 Reporter - Dje~ak iz Burme, I dio 12.00 AJE program 14.00 Finansijski krah, ep. 2, dok. program 15.00 Kontekst, talk-show 15.30 Moj susjed - Osama, dok. program 16.00 Vijesti, program 17.00 Nova zora za ju`ni Liban, I dio 17.30 Kontekst, talk-show 18.00 Vijesti, program 19.05 Reporter - Dje~ak iz Burme, II dio 19.30 Druga strana Srbije, dok. program 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 AlJazeera Business 22.00 Vijesti 23.05 AlJazeera Business 23.30 Reporter - Dje~ak iz Burme, II dio

AL-JAZEERA B.

10.00 10.05 11.00 11.05 11.30 12.15

Vijesti @ikina {arenica Vijesti Gra|anin, info Knjiga utisaka Gastronomad, zabavni program (r) 12.30 Plava ptica 2, magazin za djecu 13.00 Dnevnik 13.30 Uvi|aj, info 14.00 Tv minijature, program za dijasporu 14.15 Vi i Mira Adanja Polak, zabavni program 15.00 Vijesti 15.10 Jelen top deset, muzi~ki program (r) 16.03 Vojna akademija, serija (r) 17.00 Petkazanje, dok. program (RTV) 18.00 Robna ku}a, zabavni program 18.30 Kvadratura kruga, dok. pr. 19.00 Slagalica, kviz 19.30 Dnevnik 20.05 Vojna akademija, serija 21.00 Bez vize, program za dijasporu 21.30 Tv lica... kao sav normalan svijet, zabavni program 22.30 Uvi|aj, info (r) 23.00 Svijet sporta, sportski program

RTS

07.00 Jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Dokumentarni serijal 10.00 Vijesti 10.05 Mostovi, repriza 10.30 Robin Hud, repriza 11.45 Mozaiku 12.15 Spotovi 12.30 Sat TV 13.00 Jutarnji program, repriza 15.00 Blic biznis i dijaspora 15.15 Muzika 15.30 Dnevnik 1 15.45 Spotovi 16.00 TV arhiv 17.00 Agrosaznanje 18.00 Art magazin 18.30 Dokumentarna emisija 19.00 Program za djecu 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat TV 20.30 Profil 21.00 Sat TV 21.30 Muzika 22.00 Dnevnik 3 22.30 Otvoreno 23.30 Fudbal: Rudar Mogren, reporta`a

RTCG

Lonci i poklopci
12.00 OBN

KU

Zanimljivi recepti i ove subote }e se pripremati u kuhinji Vjekoslava Kramera. Povr}e u umaku od sira poslu`eno kao toplo predjelo odu{evit }e gledatelje razli~itih ukusa. Za glavno jelo Vjeko }e kuhati pire krumpira sa ~e{njakom i pohani pure}i odrezak u bademima. Pripremom proljetnog kola~a, Vjeko }e vam pokazati bogatstvo okusa koje nosi prolje}e.

Show time

TA L

SH

OW

17.00 PINK

08.30 Fitnes 08.45 Biciklizam, Tour of Italy 09.30 Tenis, WTA Madrid, [panija, ~etvrtfinale 11.00 Reli, Francuska, u`ivo 12.00 Tenis, WTA Madrid, [panija, u`ivo, polufinale 13.45 Biciklizam, Tour of Italy

EUROSPORT

03.30 Tenis, WTA Madrid, [panija, ~etvrtfinale 07.30 Biciklizam, Tour of Italy 08.30 Australijski fudbal 11.30 Biciklizam, Tour of Italy 12.00 Fudbal, Japanska J. League, u`ivo

EUROSPORT 2

DISCOVERY

10.00 Ljudskih ruku djelo, Azije 10.55 Stvaranje budu}nosti 11.50 Gra|evinske intervencije 12.45 X-ma{ine 13.40 Vrhunsko graditeljstvo 14.35 Vrhunsko oru`je 15.30 Velike selidbe 16.25 Kako se pravi? 16.55 Kako se to pravi 17.20 Ljudskih ruku djelo, Azije 18.15 Pozadina avionskih nesre}a 19.10 Borba sa silama prirode 20.05 Kako se pravi? 20.35 Kako se pravi? 21.00 Obnova Japana 21.30 Ispovijest mafija{a 21.55 Pre`ivljavanje 22.50 Da li biste pre`ivjeli? 23.45 Ugalj

N. GEOGRAPHIC

11.00 Ekspedicija u divljinu: Prolje}e u Jeloustonu 11.40 Megafabrike: Mi{len 12.35 [apta~ psima: Vojna deri{ta 13.30 Duboka d`ungla: Nove granice 14.25 Zvijezde na stijenama: Napad na Nijagaru 16.15 [apta~ psima: Hadson i Orkid, Kontrola `ivotinja u Los An|elesu 17.10 [apta~ psima: Gas, Ebi i Vini 18.05 Sekunde do katastrofe: Po`ar na skija{koj stazi 19.00 Prvaci forenzike: Toksikologija 19.55 Megafabrike 21.00 [apta~ psima: Za{to se psi bore 21.55 ^udovi{ta iz {ume 22.50 Zvijezde na stijenama: Dan D 23.45 [apta~ psima

Tour of Italy

13.45

EP U-17, Slovenija
14.00 Tenis, WTA Madrid, [panija, u`ivo, polufinale 15.45 Tenis, WTA Madrid, [panija, polufinale 17.30 Fudbal, EP U-17, Slovenija 20.00 Biciklizam, Tour of Italy 21.00 Australijski fudbal 22.00 Ameri~ki fudbal u sali 00.30 Fudbal, EP U-17, Slovenija

17.30

14.45 Biciklizam, Tour of Italy, u`ivo 17.30 Reli, Francuska 18.00 Reli, Francuska, u`ivo 19.00 Tenis, WTA Madrid, [panija, polufinale 21.00 Superkombat 23.30 Biciklizam, Tour of Italy 00.30 Tenis, WTA Madrid, [panija, polufinale

06.30 Odbojka, kvalifikacije za OI: Slovakia - Italy 09.30 NBA Action 10.00 Odbojka, kvalifikacije za OI: Spain - Bulgaria 11.30 Premier League Magazin 12.00 Euroleague Final Four: CSKA Panathinaikos 13.45 NBA Live 14.00 Najava Premier League 14.30 SK STUDIO, direktno 15.30 ATP Masters Madrid, polufinale, direktno 17.30 Inside Grand Prix 18.00 Real NBA 18.30 Najava Premier League 19.00 ATP Masters Madrid, polufinale, direktno 21.00 Euroleague Final Four: Olympiacos Barcelona 23.00 Odbojka, kvalifikacije za OI, polufinale 00.45 Real NBA 01.15 NBA Live 01.30 Odbojka, kvalifikacije za OI, polufinale 03.00 Mobil 1 The Grid 03.30 TWS - PAJA 04.30 NBA play off Game 7: LA Lakers - Denver, direktno

SPORT KLUB

09.00 ESPN Documentary 10.00 Beachvolley Bejing Women Finale 11.00 Box: Kotv Classics 12.00 Hokej Sp: Rusija - [vedska 14.00 Atletika Diamond Liga: Doha 17.00 Fudbal Jelen Super Liga prenos

ARENASPORT 1

Box

11.00

19.00 Fudbal - Liga [ampiona: Magazin 20.00 Fudbal Njema~ki Kup: Borussia Dortmund Bayern Mnchen prenos 22.00 Fudbal Liga Evrope: Atletico Madrid Athletic Bilbao 00.00 Rukomet Asobal: Barcelona - Atletico Madrid

12.00 Hokej NHL: 14.00 Kotv Magazin 14.30 Motosport Mundial: Magazin 15.00 Beachvolley Swatch Grand Prix: Bejing Women Finale 16.00 Ko{arka Srpska Liga: Partizan Radni~ki Kg 18.00 Rukomet - Bundes Liga: Magazin 18.30 Rukomet Asobal Liga: Huesca - Puerto Sagunto 20.15 Rukomet Asobal Liga: Barcelona Atletico Madrid 22.00 Ufc: Jones - Evans 00.00 Ameri~ki Fudbal NFL: Season Review Ny Giants - New Orleans 03.00 Box: Kotv Classics Ep 36. 04.00 Kotv Magazin 04.30 Rukomet EHF Liga [ampiona: Finale G1 Gyor - Budu}nost 06.00 Atletika

ARENASPORT 2

VIASAT HISTORY

13.00 778 - Pjesma o Rolandu 14.00 Drugi svjetski rat u boji 15.00 U potrazi za Hajdnom 16.00 Zavo|enje u gradu: Kako je nastao {oping 18.00 Privatni `ivot uskr{njeg remek djela: Hap{enje Hristovo 19.00 Tutankamon: Tajne dje~aka kralja 20.00 Rim nije izgra|en za jedan dan 22.00 Salvador Dali: Pri~a o dva grada 23.00 U potrazi za Hajdnom 00.00 Zavo|enje u gradu: Kako je nastao {oping 02.00 Privatni `ivot uskr{njeg remek djela: Hap{enje Hristovo 03.00 Tutankamon: Tajne dje~aka kralja

ANIMAL PLANET

10.25 Posao za psa 10.55 Sve o ma~kama 11.50 Spa{avanje divljih `ivotinja 12.45 Zaljubljenici u ma~ke 13.40 Budu}i veterinari u Africi, 2 epizode 14.35 Velika petorka 15.30 Priroda Britanije, 2 epizode 16.25 Avanture sa pandama sa Najd`elom Marvenom 17.20 Planeta mutanata, 2 epizode 19.10 Velike morske avanture 20.05 Karina: Uzbudljivi safari, 2 epizode 21.00 Pavijani sa Bilom Bejlijem, 2 epizode 21.55 @ivotinje u bjekstvu, 2 epizode 22.50 Policija za `ivotinje 23.45 Divlje i bez cenzure

UNIVERSAL

06.00 Dijagnoza: Ubistvo, serija 07.00 Ubistva u Midsommeru, serija 09.00 Vidovnjak, serija 14.00 Monk, serija 19.00 Bra}a i sestre, serija 20.00 Havaji 5-0, serija 21.00 Ameri~ki odmetnici, igrani film 23.00 Sve po zakonu, serija

TV1000

06.00 Zakletva, igrani film 08.00 Bejb, igrani film 10.00 Sjaj, igrani film 12.00 Ogi Rouz, igrani film 14.00 Da~, igrani film 16.00 Sanjala sam pravu ljubav, igrani film 18.00 Ljudska priroda, igrani film 20.00 Film subotom uve~e: Bez zlih namjera, igrani film 22.00 Obu~ena da ubije, igrani film 00.00 Tajne, igrani film 02.00 Zagrij me, igrani film

FOX LIFE

09.35 Houp i Fejt, serija 10.00 Svi vole Rejmonda, serija 12.30 Kako sam upoznao va{u majku, serija 14.40 Houp i Fejt, serija 15.05 Houp i Fejt, serija 15.30 Uvod u anatomiju, serija 16.25 Dr Haus, serija 17.20 Dr Haus, serija 18.15 Osveta, serija 19.10 Vaspitanje za po~etnike, serija 19.35 Vaspitanje za po~etnike, serija 20.00 Titanik: Krv i ^elik Documentry 21.00 Jednom davno, serija 22.00 Bogoboja`ljive namigu{e, serija 22.55 Dodir, serija 23.45 Gimnazijske traume, serija 00.35 Seks i grad, serija

FOX CRIME

10.55 Red i zakon, serija 11.40 Red i zakon, serija 13.20 Red i zakon, serija 14.10 Imitator, serija 15.00 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 15.50 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 16.40 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 17.30 Tijelo je dokaz, serija 18.20 Tijelo je dokaz, serija 19.10 D`ordan, serija 20.00 Bouns, serija 20.55 Detektiv na Floridi, serija 21.45 Kasl, serija 22.35 Inspektor Montalbano, serija 00.15 Ar~er Animation 00.40 Ar~er Animation 01.05 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija

HBO

06.00 Krupna riba, film 08.05 Svadbena torta, film 09.35 25. ro|endan Rock and Roll Ku}e slavnih, film 11.55 Vrlo zapetljana pri~a, film 13.35 Hollywood: Na snimanju IX, 1. ep., serija 14.00 Klinci su zakon, film 15.20 Jack i Jill, film 16.40 Ve~era s idiotom, film 18.35 Cinema verite, film 20.05 Izvorni kod, film 21.35 Bloodworth, film 23.10 Najbolji tata na svijetu, film 00.45 Staten Island, film 02.20 Strava u Ulici brijestova, film 03.55 Stvoreni jedno za drugo, film 05.30 Hollywood: Na snimanju IX, 1. ep., serija

CINESTAR

09.00 Emile, igrani film 11.00 Ni~ija budala, igrani film 13.15 Slatke brige, igrani film 15.00 Mali veliki Cezar, igrani film 17.00 Jeste li za tenis, igrani film 19.00 Taxi 3, igrani film 21.00 Casino..., igrani film 00.15 Pod opsadom 2: Podru~je mraka, igrani film 02.15 Operacija Delta Force 4, igrani film

Zavr{en 42. me|unarodni {ahovski turnir Bosna 2012.

Erdo{ iz drugog plana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
subota, 12. maj/svibanj 2012.

49. strana

SKANDAL U VATIKANU

Istraga sve}enika

zbog pedofilije

Sedmorica sve}enika problemati~nog reda Kristovih legionara nalaze se pod istragom zbog seksualnog zlostavljanja maloljetnika, a dvojica zbog neprikladne intimne veze sa `enama
Vatikan istra`uje sedmoricu sve}enika problemati~nog reda Kristovih legionara zbog seksualnog zlostavljanja maloljetnika, a dvojica su pod istragom zbog navodnog kr{enja sakramenta svetog reda i kori{tenja svog duhovnog vodstva kako bi ostvarili neprikladne intimne veze sa `enama.

Stav SAD-a se nije promijenio

U Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama postoji veliki interes za pitanje Srebrenice i BiH, izjavio je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. No, kako je rekao, ameri~ki stav po pitanju Srebrenice se nije izmijenio. U Americi je mogao ~uti ono {to je ve} ranije izjavio ameri~ki ambasador u BiH Patrick Moon, to jeste da ne o~ekuje promjenu Izbornog zakona BiH u vezi sa Srebrenicom, kao {to se to dogodilo uo~i lokalnih izbora 2008. godine, kada je pod pritiskom me|unarodne zajednice taj grad izuzet iz op}ih izbornih pravila. Srebrenica je veoma osjetljivo pitanje. To je briga cijele me|unarodne zajednice. Me|utim, stavovi Amerike su isti kao oni koje je ranije iznio ambasador Moon. No, osjetio sam tu veliku brigu i da im nije svejedno {ta se tamo de{ava. Oni }e sve to pratiti veoma pa`ljivo. U Vije}u za implementaciju mira vlada takvo raspolo`enje da glasanje u Srebrenici treba pre}i na jedan normalan ritam. Bitno je da su spiskovi korektni, da ne glasaju ljudi iz Srbije i da su kandidati za na~elnika koji ne negiraju genocid, izjavio je Inzko za agenciju Anadolija.

Prikrio zlo~ine
Kristovi legionari na{li su se u centru pa`nje, kada je dokazano da je njihov osniva~, sada ve} pokojni Marciel Maciel, progla{en krivim za silovanje i zlostavljanje sjemeni{taraca. Iako su njegovi nasljednici tvrdili kako su njegovi grijesi samo njegovi, a ne ~itavog reda, vatikanska istraga nekolicine ~lanova reda pokazuje da tajnovitost koju je Maciel stvorio u redu kako bi prikrio svoje zlo~ine omogu}uje i drugim pripadnicima reda da ~ine isto, prenosi Fena. Kristovi legionari, javljaju svjetski mediji, potvrdili su da su dokazi o sedmorici sve}enika predani Kongregaciji za nauk vjere, a neki od njih stari su i desetlje}ima. - Tokom zadnjih nekoliko godina u nekoliko zemalja poglavari zajednica Kristovih legionara zaprimili su optu`be protiv nekih sve}enika o te{kim nemoralnim radnjama i ozbiljnim kaznenim djelima koje su po~inili neki Legionari, stoji u slu`benoj izjavi reda u kojoj je i nagla{eno kako je posve}en istra`ivanju optu`bi i za{titi prava svih uklju~enih. Uz to {to su optu`be proslije|ene Vatikanu, Legionari obja{njavaju kako su pritu`be proslije|ene i dr`avnim slu`bama, ali nije poznato jesu li protiv optu`enih sve}enika
PATRIJARH IRINEJ U TREBINJU - Patrijarh srpski Irinej stigao je ju~e u Trebinje, gdje su ga do~ekali najvi{i zvani~nici Srpske pravoslavne crkve i Republike Srpske, kao i vi{e hiljada vjernika iz isto~nohercegova~kih op{tina i susjednih crnogorskih gradova. Tokom trodnevne posjete patrijarh }e posjetiti Gacko, Nevesinje i Mostar. Tako|er }e posjetiti Mrkonji}e, rodno selo Vasilija Ostro{kog i Tvrdo{kog kao i Saborni hram Svetog Vasilija Ostro{kog u Nik{i}u. ODOBREN LIJEK ZA PREVENCIJU HIV-a - Panel ameri~kih eksperata odobrio je ju~er prvi put lijek za prevenciju HIV-a kod zdravih osoba. Panel je preporu~io ameri~kim regulatorima da odobre dnevnu pilulu pod nazivom Truvada osobama kod kojih postoji visok rizik od zaraze HIV-om. Neki zdravstveni radnici i grupe aktivista u zajednici oboljelih od side usprotivili su se odobravanju lijeka. OBAMA NA VE^ERI KOD CLOONEYA PRIKUPIO 15 MILIONA DOLARA - Ameri~ki predsjednik Barack Obama rekao je na sve~anoj ve~eri kod glumca Georgea Clooneya da je podr{ka istospolnim brakovima logi~an nastavak njegove vizije SAD-a. Ve~era je organizirana u sklopu Obamine kampanje za jo{ jedan mandat na mjestu predsjednika SAD-a i skupila je gotovo 15 miliona dolara.

Papa Ivan Pavao Drugi smatrao je Maciela za model vjere

pokrenute istrage, s obzirom na to da je u nekim slu~ajevima mo`da ve} nastupila zastara. Skandal koji je izazvao osniva~ reda jedan je od najgorih skandala Katoli~ke crkve u 20. stolje}u, s obzirom na to da je Maciel smatran jednim od velikih katoli~kih uzora pravog vjernika, a red koji broji oko 900 sve}enika ~esto je bio hvaljen zbog privla~enja finansijskih sredstava, jednako kao i novih kandidata. Papa Ivan Pavao Drugi smatrao je Maciela za model vjere. Ipak, kada su svjetski mediji po~eli istra`ivati slu~aj osniva~a Kristovih legionara, javnost je doznala kako postoje dokazi jo{ iz 50-ih godina pro{log stolje}a da je Maciel bio pedofil ovisan o drogama.

Vatikan ga je sankcionirao tek 2006. godine i osudio na do`ivotnu pokoru i molitvu za svoje zlo~ine. Umro je 2008.

Moon podr`ava REKOM

Ambasador SAD-a u BiH Patrick Moon primio je predstavnike Koalicije za REKOM u BiH koji su mu predstavili osnovni cilj Regionalne komisije i njenu primarnu funkciju, a to je utvr|ivanje ~injenica o ljudskim stradanjima u proteklim ratovima na podru~ju regiona i stvaranje javnog prostora za ogla{avanje svih `rtava u regionu. Ambasador Moon nedvosmisleno je podr`ao osnivanje REKOM-a, isti~u}i da je impresioniran ciljevima, inkluzivno{}u i dosada{njim postignu}ima Koalicije za REKOM, naro~ito ~injenicom da je zadatak REKOM-a rasvijetliti sudbinu svih `rtava u regionu, bez obzira na njihovu etni~ku pripadnost. U delegaciji su bili Zdravko Grebo, Dino Mustafi}, D`enana Karup - Dru{ko i Edina \urkovi}, saop}eno je iz Udru`enja Tranzicijska pravda, odgovornost i sje}anje u BiH.

Zavjet {utnje
Umro je dvije godine kasnije, nakon ~ega su Kristovi legionari objavili kako je njihov poglavar imao troje djece s dvije `ene te kako je zlostavljao sjemeni{tarce. Veliki problem, prema mi{ljenju Vatikana, bio je zavjet kojim su Kristovi legionari obe}ali kako ne}e kritizirati ~ine nadre|enih, zbog ~ega su mnogi od njih, koji su zaista vjerno po{tivali svoje zavjete, {utjeli o tome {to se doga|alo u zajednici. Papa Benedikt XVI 2007. godine naredio je da se ukloni zavjet o nekritiziranju nadre|enih.

Specijalna promocija u Turskoj

[oping-festival u Ankari
Ankara, glavni grad Turske, ozvani~ila je po~etak organizacije Ankara {oping-festivala 2012. koji }e se odr`ati od 8. juna do 1. jula ove godine u okviru kojeg }e turska prijestolnica biti predstavljena kao svjetski va`na {oping-destinacija. Ankara, grad triju civilizacija, organizacijom Festivala sa raznovrsnom ponudom `eli postati novi {oping-raj Turske. Osim {opinga, Ankara svojim posjetiteljima nudi bogatu kulturnu i historijsku ba{tinu, svojih 50 muzeja, historijskih lokaliteta, mno{tvo trgova~kih centara, tr`nica, univerziteta, bolnica, tehno-parkova, vrtova, toplica i hotela. Tokom Festivala, sve prodavnice smje{tene u 40-ak trgova~kih centara u gradu, nudit }e proizvode kupcima sa enormno visokim popustima. Anka-

ra ne}e biti samo doma}in ljubiteljima {opinga nego i centar mno{tva kulturnih i umjetni~kih doga|aja. Tokom 23 dana Festivala, posjetitelje o~ekuju nastupi brojnih umjetnika i muzi~kih grupa {irom Ankare, a poseban doga|aj za goste }e biti nastup iznena|enja jedne velike svjetske muzi~ke zvijez-

de, ~ije se ime dr`i u tajnosti. Brojne knji`are }e organizirati dane potpisivanja knjiga, u okviru kojih }e ~itatelji imati priliku da se upoznaju i razgovaraju sa autorima. Ulice Ankare }e za ovu priliku biti posebno ukra{ene svjetlosnim efektima, {to }e dati dodatni ugo|aj festivalskoj atmosferi.

Bingo 37+ dva dobitka 12.533,99 KM, kartice kupljene u Tuzli i Sanskom Mostu, Deseterac: 7 dobitnika po 2.148,68 KM, Peterac: 4.507 dobitnika po 5,57 KM

29 44 3 26 1 12 70

45 27 41 46 42 84 89

4 81 60 11 16 50 49

19. kolo 5 14 23 8 74 61 47 43 73 48 38 85 40 54 9 13 83 24 7 63 87 79 31 6 19 86

nezvani~an izvje{taj

JACK POT u narednom kolu oko:

1.850.000 KM

BINGO PLUS: 5 7 6 2 7 0