Sveuilite u Zagrebu Ekonomski fakultet

Doc.dr.sc. Vlatka Bilas

Meunarodna ekonomija
P1 Uvod u Meunarodnu ekonomiju Povijesni razvoj teorije meunarodne trgovine

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

Sadraj

Uvod u Meunarodnu ekonomiju O teoriji meunarodne trgovine Povijesni temelji razvoja teorije meunarodne trgovine: merkantilizam, Smith i Ricardo

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

Meunarodna ekonomija

Meunarodna trgovina:

teorija meunarodne trgovine, koristi od trgovine, efekti vladinih politika na trgovinu, WTO, regionalne ekonomske integracije, liberalizacija kretanja faktora proizvodnje platna bilanca, devizni teaj i devizno trite, efekti agregatne monetarne i fiskalne politike, financijske krize, postizanje unutarnje i vanjske ravnotee, odrivi razvoj

Meunarodne financije:

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

Sadraj

Uvod u Meunarodnu ekonomiju O teoriji meunarodne trgovine Povijesni temelji razvoja teorije meunarodne trgovine: merkantilizam, Smith i Ricardo

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

Teorija meunarodne trgovine

Zato zemlje trguju te koje su koristi, a koji trokovi meusobnog trgovanja? Koje proizvode bi zemlja trebala uvoziti, koje izvoziti, a koje sama proizvoditi? Koji imbenici odreuju pravac, strukturu i opseg vanjske trgovine? ime je odreen realni odnos cijena izmeu izvoznih i uvoznih proizvoda? Koji utjecaj ima vanjska trgovina na blagostanje svijeta, pojedinih zemalja i pojedinaca?

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

Razvoj teorije meunarodne trgovine

Povijesni temelji razvoja teorija meunarodne trgovine Teorija apsolutnih prednosti Teorija komparativnih prednosti Proirenje klasinog modela Komparativne prednosti i koristi od trgovine i specijalizacije Ekonomski rast, vanjska trgovina i uvjeti razmjene Transportni trokovi Relativna opskrbljenost faktorima, faktorska intenzivnost i cijene faktora proizvodnje Raspoloivost dobara i struktura vanjske trgovine

Meunarodni ivotni ciklus proizvoda Linderova teorija potranje Intra-industrijska trgovina Nesavrena konkurencija i trgovina Ekonomija opsega i specijalizacija Nacionalna konkurentska prednost Unutar-kompanijska trgovina Okoli i vanjska trgovina E-trgovina i kolaboracija kao izvor konkurentskih prednosti

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

Sadraj

Uvod u Meunarodnu ekonomiju O teoriji meunarodne trgovine Povijesni temelji razvoja teorije meunarodne trgovine: merkantilizam, Smith i Ricardo

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

Merkantilizam

Prevladavao od 17.-19. st. Posebno popularan u trgovakim nacijama: Engleska, Nizozemska, panjolska, Portugal, Francuska Osnovne znaajke:

Zlato smatrali mjerom bogatstva i zdravlja nacije (tzv. bulionizam) Zemlja e se obogatiti ako ima vei izvoz od uvoza (priljev zlata) Zalagali se za protekcionizam (intervencionisti)

Kljuno: Neka se zemlja mogla obogatiti samo na tetu drugih, odnosno ostvariti korist samo na teret ostalih (ekonomski nacionalizam)

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

Daljnji povijesni razvoj

1732. godine Richard Cantillon: Opa rasprava o prirodi trgovine (objavljeno 1755. na francuskom jeziku) 1752. godine David Hume: Ekonomske rasprave 1871. godine W.S.Jevons:Theory of political economy

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

Teorija apsolutnih prednosti - 1

1776. godine Adam Smith: Istraivanje prirode i uzroka

bogatstva naroda

Kritika merkantilizma Propagira slobodnu trgovinu: nevidljiva ruka trinog mehanizma vodi pojedinca da ostvarujui svoj vlastiti interes, esto unapreuje interes drutva uspjenije nego kada stvarno nastoji da ga unapreuje

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

10

Teorija apsolutnih prednosti - 2

Bogatstvo nacije odreeno je nacionalnom produktivnou Nacionalna produktivnost odreena je podjelom rada i specijalizacijom Domaa proizvodnja je izvor bogatstva, a ne akumuliranje zlata Trokovi proizvodnje zavise od koliine rada potrebne za proizvodnju robe (rad je savreno mobilan unutar zemlje, a imobilan meu zemljama)

Koristi od trgovine proistjeu iz koritenja apsolutnih prednosti Zemlje e izvoziti one proizvode koje ona moe proizvoditi efikasnije, a uvoziti one koje ne moe Ako zemlje trguju u skladu s tim principom, sve e ostvariti dobitke od trgovine

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

11

Teorija apsolutnih prednosti - 3

Proizvodnja po satu Zemlja X A B 2 1 Y 1 3

?
Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

12

Teorija apsolutnih prednosti - 4

Proizvodnja po satu Zemlja X A B Ukupno 2 1 3 Y 1 3 4

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

13

Teorija apsolutnih prednosti - 5

Proizvodnja po satu Zemlja

X A B
Ukupno

Y 0 6
6

4 0
4

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

14

Teorija apsolutnih prednosti - 6

Vrijeme za proizvodnju 1 jedinice X Y 1 sat 5 sati 3 sata 6 sati

Zemlja A B

?
Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

15

Teorija komparativnih prednosti Davida Ricarda - 1

U obzir uzima samo jedan proizvodni faktor rad Trokove proizvodnje mjeri utrokom rada u proizvodnju nekog proizvoda Pretpostavke:

2 zemlje i 2 proizvoda savrena konkurencija nepostojanje transportnih trokova mobilnost faktora proizvodnje unutar zemlje, imobilnost faktora proizvodnje meunarodno konstantni trokovi proizvodnje

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

16

Teorija komparativnih prednosti Davida Ricarda - 2

Zemlja A B Vrijeme za proizvodnju 1 jedinice X Y 1 sat 5 sati 3 sata 6 sati

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

17

Proirenje modela meunarodne trgovine

Zemlja A B
A: 1 sat rada = 7 B: 1 sat rada = 4

Vrijeme za proizvodnju 1 jedinice X Y 1 sat 5 sati 3 sata 6 sati

Zemlja A B

Cijena po jedinici proizvoda X Y 7 35 12 24

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

18

Prisjetimo se

Devizni teaj - cijena jedne jedinice stranog novca izraeno u jedinicama domaeg novca Rast deviznog teaja znai deprecijaciju domae valute Pad teaja znai aprecijaciju domae valute

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

19

Utjecaj promjene deviznog teaja na komparativne prednosti - 1

Ako je teaj 1 = 0,8 tada se cijene mogu izraziti u valuti zemlje B

Zemlja A B Cijena po jedinici proizvoda X Y 5,6 28 12 24

Pretpostavimo da valuta zemlje A nominalno aprecira: 1=1,8

Zemlja A B Cijena po jedinici proizvoda X Y 12,6 12 63 24
20

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

Utjecaj promjene deviznog teaja na komparativne prednosti - 2

Pretpostavimo nominalnu deprecijaciju valute zemlje A: 1=0,7 Zemlja

A B

Cijena po jedinici proizvoda X Y 4,9 24,5 12 24

Iz svega navedenog proizlazi: Ako valuta zemlje A aprecira, uvoz e biti jeftiniji i izvoz skuplji Ako valuta zemlje A aprecira preko odreene granice, zemlja A nee moi vie izvoziti Ako valuta zemlje A deprecira preko odreene granice, zemlja A nee biti voljna uvoziti robu Y
21

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

Utjecaj promjene plaa na komparativne prednosti - 1

Zemlja A B Vrijeme za proizvodnju 1 jedinice X Y 1 sat 3 sata 5 sati 6 sati Cijena po jedinici proizvoda X 7 12 Y 35 24

Cijena rada u A i B: A: 1 sat rada = 7 B: 1 sat rada = 4 Pretpostavimo da je teaj 1=1 Zemlja A B Cijena po jedinici proizvoda X Y 7 35 12 24
22

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

Utjecaj promjene plaa na komparativne prednosti - 2

Zemlja A B Cijena po jedinici proizvoda X Y 12 12 60 24
Pretpostavimo da su plae u zemlji A pale na 4,8! Pretpostavimo da su plae u zemlji A porasle na 12!

Ako bi plae u zemlji A rasle iznad 12, zemlja B ne bi vie kupovala robu X u zemlji A

Zemlja A B

Cijena po jedinici proizvoda X Y 4,8 12 24 24

Ako bi plae u zemlji A pale ispod 4,8, zemlja A ne bi vie kupovala proizvod Y od zemlje B

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

23

Vie proizvoda u modelu - 1

Uvjet izvoza neke robe Zemlja A e izvoziti robu j ako je:

aj*WA*RA < bj*WB

gdje su: aj i bj koliine rada po satu pri proizvodnji robe j u zemlji A i B WA i WB plae po satu rada u zemljama A i B RA je teaj valute zemlje A (jedinice valute zemlje B po jedinici valute zemlje A)

Uvjet izvoza robe j zemlje A moe se pisati:

aj/bj < WB/(WA*RA)

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

24

Vie proizvoda u modelu - 2

Vrijeme za proizvodnju 1 jedinice a b c d e 2 2 3 4 5 7 6 4 4 3

Zemlja A B

Cijena rada u A i B: A: 1 sat rada = 3 B: 1 sat rada = 1 Pretpostavimo sada teaj valuta: 1 = 0,5 Koje e proizvode izvoziti zemlja A?

?
25

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

Vie proizvoda u modelu - 3

WB/(WA*RA)=1/(3*0,5)=0,67

Zemlja A B

a 2 7

Vrijeme za proizvodnju 1 jedinice b c d 2 3 4 6 4 4

e 5 3

WB/(WA*RA) = 0,67

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

26

Vie zemalja u modelu

Zemlja A B C Vrijeme za proizvodnju 1 jedinice X Y 2 sata 3 sata 3 sata 5 sati 3 sata 6 sati

Autarkini odnosi cijena: u zemlji A: 1Y=1,5X (ili 1X=0,67Y) u zemlji B: 1Y=1,67X (ili 1X=0,6Y) u zemlji C: 1Y=2X (ili 1X=0,5Y)
Koja e zemlja izvoziti X, a koja Y?

?
27

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

Granice klasinog modela

Model pretpostavlja punu specijalizaciju Nije definiran izvor produktivnosti rada, postavlja se pitanje je li to kapital Postoji potreba ukljuivanja ostalih faktora proizvodnje, ne samo rada Ne uzimaju se u obzir transportni trokovi Ne moe objasniti intra-industrijsku trgovinu

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

28

Testiranje Ricardove teorije

MacDougall je ustanovio kako su nadnice u SAD-u u prosjeku dvaput vie od onih u Velikoj Britaniji to je vodilo zakljuku da SAD u onim industrijama u kojima je rad u SAD-u vie od dvaput produktivniji od onog u Velikoj Britaniji ima izvoznu prednost. Ova je teza testirana na 25 proizvoda i na njih 20 su se predvianja modela pokazala tonim Stern je doao do slinih zakljuaka Kohler i Bruce-Brand su proveli istraivanje za period 1970.-2000. godine u junoafrikoj industriji. Pokazali su kako trokovi rada po jedinici proizvoda jesu uistinu znaajna determinanta konkurentnosti ove industrije u promatranom razdoblju ime potvruju Ricardov model Radovi:

MacDougall, J. (1951) British and American exports: A study suggested by the theory of comparative costs, Part I, The Economic Journal, 61, str. 697-724 MacDougall, J. (1952) British and American exports: A study suggested by the theory of comparative costs, Part II, The Economic Journal, 62, str. 487-521 Stern, D. (1962) British and American productivity and comparative costs in international trade, Oxford Economic Papers, 14, str. 275-296 Kohler, M. i Bruce-Brand, J. (2003) Comparative cost advantage and trade performance in South African manufactures: 1970-2000, The Economic Society of South Africa, Conference. Dostupno na: http://www.essa.org.za/download/papers2003.htm [5.12.2007.]

Meunarodna ekonomija, akademska godina 2011/2012; Predavanje P1 Vlatka Bilas

29

10