1. SPECIFINOSTI METODIKE NASTAVE PRIRODE I DRUTVA 1.1.

Odreenje metodike nastave prirode i drutva

gr. methodos = metoda metodiku moemo odrediti kao samostalnu znanstvenu disciplinu koja prouava zakonitosti nastave pojedinog predmeta postoji metodika svakog nastavnog predmeta metodika nastave prirode i drutva interdisciplinarno je znanstveno opredmeenje u kojem se prouavaju zakonitosti odgoja i obrazovanja sa stajalita nastave prirode i drutva u osnovnoj koli Ustroj metodike prirode i drutva

1.2. -

mnpid ma svoj ustroj koji joj daje obiljeje znanstvene samostalnosti njezini temeljni pojmovi ine njezin ustroj koji odreuje irinu i dubinu njezinih istraivanja, ali i stupanj samostalnosti u ustroju mnpid izraeni su temeljni, posebni i pojedinani pojmovi

TEMELJNI POJMOVI METODIKE : a) b) c) d) e) f) g) predmet i zadaa metodike metodologija metodike nastavni predmet priroda i drutvo u o.. sadraji nastave spoznajni proces u nastavi uvoenje uenika u prouavanje prirode orijentacija u prostoru i poimanje vremena h) materijalno tehnika osnova nastave 1.3. i) sociologijski oblici rada j) specifinosti nastavnih metoda k) pripremanje uitelja za nastavu l) specifinost nastavnog procesa m) vrednovanje rezultata rada n) izvannastavna djelatnost o) dodatna i dopunska nastava u nastavi prirode i drutva

Zadaa i zadaci metodike nastave prirode i drutva

temeljna zadaa mnpid se sastoji od :

1. struno metodikog osposobljavanja za kritiko promiljanje nastavnog predmeta prirode

i drutva

2. ostvarivanje zadaa obradom nastavnih cjelina, tema i jedinica iz njegova programa u

osnovnoj koli 3. vrednovanja toga rada

temeljni zadaci mnpid : 1. povijesni zadatak

prouavanje razvoja i oblikovanja tog nastavnog podruja povijesni pregled omoguava pravilno vrednovanje metodikih rjeenja i njihovo prilagoeno suvremeno koritenje, a spreava vraanje u naputena teorijska i praktina metodika rjeenja 2. teorijski zadatak

obuhvaa teorijsku osnovu nastavnog rada teorijska zamisao rada bila je i ostaje oslonac metodike prakse sustavno upoznavanje vanih teorijskih metodikih stavova, njihovo razumijevanje, vrednovanje, prihvaanje ili odbacivanje stalna je obveza suvremenog uitelja

3. praktini zadatak odnosi se na praktinu primjenu u nastavnoj djelatnosti uitelj je osposobljen za praktian nastavni rad ako dobro poznaje : I. materijalno tehniku osnovu nastave II. suvremenu tehnologiju i specifinosti ustrojstva nastavne ekskurzije III. planiranje, pripremanje, odjelotvorenje odg. obr. rada IV. suvremeno praenje i vrednovanje rezultata nastave i odg. obr. rada V. specifinosti rada u razliitim oblicima izvannastavnog rada VI. ralanjivanje i vrednovanje rada 4. istraivaki zadatak odnosi se na prouavanje problema nastavne prakse radi poveavanja njezine uinkovitosti

temeljna zadaa mnpid nije izrada jednog modela, ve sustava temeljenih znanja iz nastave prirode i drutva koji uitelju prua velike mogunosti za njegov stvaralaki rad u odgoju i obrazovanju tijekom nastave prirode i drutva 1.4. Interdisciplinarnost mnpid

mnpid je usko povezana za sva znanja kojih sadraji ulaze u nastavni predmet prirode i drutva

a) Didaktika - kao grana pedagogije istrauje ope zakonitosti procesa odgoja i obrazovanja koji se mogu primijeniti i na nastavu prirode i drutva - nastavni plan i program, odreenje nastavnih metoda, objanjenje nastavnog procesa, ustrojstvo i izvedba nastave i druga sustavna odreenja unutar didaktike utjeu i na mnpid b) Opa pedagogija - osigurava mnpid jasnu orijentaciju odgojno obrazovnog rada (zadae, zadatke, ope pravilnosti)

c) Komparativna pedagogija
prouava pedagogijske pojave i procese u drugim zemljama pa zato mnpid treba biti s njom povezana kako bi se uvaavala i kritiki vrednovala strana iskustva

d) Povijest pedagogije - omoguava koritenje pozitivnih, metodikih rjeenja iz prolosti i spreava nekritiko preuzimanje metodikih postupaka e) Metodologija pedagogijskog istraivanja - neposredno pomae mnpid u vrednovanju rezultata nastavnog rada svojim rezultatima f) Metodike ostalih nastavnih predmeta i podruja - najposrednije su povezane uz mnpid u cjelovitom vrednovanju nastavnog procesa u podruju nastave prirode i drutva g) Opa psihologija - prouava psihike pojave sa zadaom utvrivanja ope zakonitosti i naela psihikog ivota ovjeka h) Razvojna psihologija - uenikove psihike znaajke u dobi razredne nastave su temelj za metodiki ustroj u podruju prirode i drutva

i) Pedagoka psihologija - bavi se psihologijskim problemima uenja, a na temelju njenih rezultata mnpid oblikuje uinkovite metodike modele uenja j) Socijalna psihologija - mnpid na osnovi spoznaje sociologije o ovjekovoj povezanosti s ljudima oblikuje odgovarajue oblike rada, koji doprinose socijalizaciji uenika k) Filozofija - mnpid temelji se na odreenoj teoriji spoznaje (a filozofija tei spoznaji) l) Logika - mnpid se koristi rezultatima logike kao teorije o zakonitostima pravilnog miljenja i zakljuivanja m) Sociologija - uitelju su potrebne sociologijske spoznaje o drutvu za pravilno razvijanje pozitivnih socijalnih odnosa u razredu predmetnost mnpid ine sadraji sustratnih znanosti nastavnog podruja priroda i drutvo, pedagogijskih znanosti, psihologijskih znanosti, filozofije i logike 1.5. Metodologija mnpid

gr. methodos = postupak, razrada; logos = rije, govor metodologija je dio znanosti koji prouava postupke, putove znanstvene spoznaje metodologija mnpid dio je metodike koji prouava postupke, putove kojima se otkrivaju nove znanstvene spoznaje u podruju nastave prirode i drutva

1.5.1.Metode istraivanja mnpid

a) opisna (deskriptivna)
opisuje se karakter istraivane pojave obuhvaa prikupljanje, obradu i prezentaciju podataka te njihovu interpretaciju, izvoenje zakljuaka

b) uzrono posljedina (kauzalna)

usmjerena pronalaenju uzrono posljedine povezanosti meu pojavama

najee se koriste obje metode koje se meusobno upotpunjuju i proimaju 1.5.2.Proces istraivanja u mnpid PRIMJER : istraivanje utjecaja istraivake nastave na razinu i kakvou znanja

1. svako znanstveno istraivanje zapoinje postavljanjem problema ili pitanja istraivanja, na

koje ono treba odgovoriti

2. polazimo od pretpostavke (hipoteze) da se istraivaki usmjerenom nastavom postiu vei

odg. obr. uinci nego tradicionalnom nastavom 3. odabiremo prikladne metode (deskriptivne i kauzalne metodiki eksperiment, pokus s usporednim skupinama) 4. odreujemo izbor postupaka istraivanja (rad na dokumentaciji, ralamba sadraja nastavnog programa, sustavno motrenje izvoenja nastavnog procesa, procjenjivanje, intervju, anketiranje, testiranje i sl.)

5. odabiremo instrumente istraivanja (protokoli motrenja, upitnik, ljestvica sudova, testovi,

aparati za snimanje metodikih pojava) 6. postupak istraivanja : - vano je postii da uzorak bude reprezentativan kako bi se rezultati rada mogli usporeivati i dobiti na temelju njih izvesti zakljuak - nacrt istraivanja predvia put, a postupak istraivanja njegovo ostvarenje -

postupak istraivanja obuhvaa : poetno mjerenje u obje skupine (kontrolna i pokusna) izvoenje nastave (u kontrolnoj skupini je tradicionalna nastava, u pokusnoj je istraivaka) zavrno mjerenje (gdje utvrujemo utjecaj tradicionalne nastave i istraivake nastave na skupine) kontrolno mjerenje (utvruje se uinak zaboravljanja obje skupine)

7. obrada podataka rezultati prikazani u tablicama, grafikonima, histogramima 8. istraiva ralanjuje i tumai podatke 9. zakljuna razmatranja dobiveni podaci se usporeuju s rezultatima drugih istraivaa i
prelazi se ponovo preko cijelog tijeka istraivanja 1.5.3.Izvjee o znanstvenom istraivanju - ono sadri : a) naslov kratak i prepoznatljiv b) saetak osnovna misao i poruka c) uvod d) metodika rada e) uinci, ralamba i tumaenje uinaka f) zakljuna razmatranja g) saetak na stranom jeziku h) bibliografija i koritena literatura i) prilozi 2. NASTAVNI PREDMET PRIRODA i DRUTVO U O.. 2.1. Vanost razumijevanja meuovisnosti prirode i ovjeka

ukupan napor ovjeanstva valja usmjeriti za ivot u suglasju s prirodom, kako bi se postiglo zdravlje ljudi, zdravlje okolia i odriv razvoj sve to pred odgoj i obrazovanje djeteta postavlja nove zahtjeve tj. ono mora spoznati temelje prirodnih i drutvenih znanosti, kako bi se pripremilo za donoenje pravilnih odluka o kojima e ovisiti kakvoa okolia i cjelokupni ivot na Zemlji Razvoj ideje o uvoenju nastave prirode i drutva u kolu

2.2.

ETAPE U RAZVOJU PRIRODOSLOVLJA : 1. SKUPLJAKA ETAPA

prva znanja o prirodi poela su se sreivati i zapisivati u razvijenim kulturama na obalama velikih rijeka (Eufrata, Nila, Inda i dr.) veliku ulogu su tu imali i antiki filozofi (Thales, Anaksimander, Anaksimen, Heraklit, Empedoklo) najvredniji skuplja, sistematiar i istraiva prirode staroga vijeka bio je Aristotel smatra se i prvim prirodoslovcem (opisao je 520 ivotinjskih vrsta u 18 knjiga; osnivatelj je taksonomije u kojoj ivotinje razvrstava po srodnim skupinama) Plinije Stariji u djelu 'Historia naturalis' skupio je sve znanje o prirodi staroga vijeka

u srednjem vijeku smanjuje se zanimanje za prirodoslovna istraivanja u razdoblju renesanse poveava se zanimanje za promatranjem prirode, kako bi iva bia bila to vjernije prikazana u umjetnikim djelima (Leonardo da Vinci) razvoj prirodnih znanosti potie zanimanje za prouavanje ivih bia (E. Wotton, A. Wesalius) razvijaju se posebice astronomija i fizika (N. Kopernik, G.Galilei)

2. UVOENJE PRIRODOSLOVLJA U NASTAVU

javljaju se zahtjevi za uvoenjem prirodnih znanosti u kole i promjenom nastavnih metoda (E. Rabelais kritizira verbalnu metodu i zalae se za uenje promatranjem prirode, a s njim se slau i F.Bacon te J.Locke) J.A.Komensky : Nastava treba biti u suglasju s prirodom ; zalae se da se u kolu uvedu naravni predmeti i smatra da prirodu uenici trebaju zorno upoznati, promatrajui pojave, a ne uenjem iz knjiga ili na temelju pripovijedanja; naelo zornosti, postupnosti i sustavnosti (od lakega teemu, od poznatoga nepoznatome i sl.) J.J.Rousseau naglaava vanost prirodnih znanosti i zahtijeva da uenici upoznaju prirodu promatranjem i kretanjem u njoj, te vlastitim radom u vrtu i umu ('Emil ili o odgoju') F. Rochow zahtijeva da nastave zapoinje promatranjem stvari, da dijete naui gledati i sluati, da se vjeba u razmiljanju o svemu to ga okruuje (tzv. stvarna nastava) J.H.Pestalozzi 'otac zorne nastave' ; promatranje i uenje govorenja o predmetima koji se promatraju

3. OPISNO SUSTAVNO NASTOJANJE

K.Linne djelo 'Systema naturae' : daje pregled biljaka, ivotinja i ruda A.Lben djelo 'Prirodopis za djecu i narodne kole' : razrauje metodiku nastave prirodopisa (cilj nastave prirodopisa je upoznavanje ivota) E.Haeckl uvodi naziv ekologija (1866.) K.A.Moeblus uvodi naziv ivotna zajednica (1877.)

4. NAELO IVOTNIH ZAJEDNICA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

K.C.Junge najvei reformator nastave prirodopisa u dr.pol.19.st. : razradio je naela ivotne zajednice i postavio naela u kojima se ogleda jedinstvo prirode : naelo odravanja ili spremnosti naelo meusobne ovisnosti, organskog sklada, harmonije naelo prilagodbe, priljubljivanja, akomodacije naelo podjele rada ili diferencijacije organa nain stvaranja oblika naelo razvitka naelo izgraivanja naelo tednje naelo ovjekova djelovanja na prirodu najvea zasluga Junge-a je postavio zahtjeve za prouavanje ivota kao cjeline uvoenje promatranja i induktivne metode u nastavu prirodopisa pridonijelo je razvitku logikog miljenja uenika, a Junge naglaava da uenici trebaju stei predodbu o kretanju i razvoju ivih bia

5. KOMPARATIVNO ANATOMSKO RAZDOBLJE

J.P.Lamarck prihvaa naziv biologija za znanost o ivotu i ivim biima koji je prvi upotrijebio G.R.Treviranus (1802.) i dolazi do zakljuka o promjenljivosti organizama C. Darwin prirodni odabir

6. BIOLOGIJSKO NAELO

O.Schmeil najpoznatiji reformator nastave biologije dr.pol.19.st. ; uvodi biologijsko naelo u nastavu prirodopisa koje naglaava zornost, eksperimentalni karakter biologije : samostalne pokuse uenika i paljivo promatranje biljaka i ivotinja u prirodi i kolskom vrtu krajem 19. i poetkom 20.st. prevladava POKUS kao osnovna metoda u istraivanjima znanstvenih problema i dovodi do brzog razvoja znanosti : mikrobiologije, genetike, molekularne biologije i sl

7. EKSPERIMENTALNI PRAVAC

A.Lay - predstavnik eksperimentalnog pravca ; u sredite nastave postavio je razliite aktivnosti (crtanje, igranje, dramatiziranje, pjevanje, uzgajanje biljaka i ivotinja, izvoenje pokusa i dr.); razradio je niz uputa za razvijanje sposobnosti promatranja, izvoenja pokusa i drugih praktinih radova te je u nastavu biologije uveo pokus, kao polazite u prouavanju prirode

8. DIJALEKTIKA METODA pod utjecajem dijalektikog materijalizma i postavki o jedinstvu svijeta, o beskonanosti spoznaje, te o praksi kao izvoru i cilju spoznaje M.N.Skatkin i M.Grubi razrauju metodike nastave prirodoslovlja koje si ideologizirane (vjerovanje u autoritet uitelja i njegovo obrazloenje prirodnih pojava to ne pobuuje napredak uenika) 50 ih godina se u nove nastavne programe prirode uvodi prirodoznanstvena istraivaka metoda, a javljaju se i raznoliki programi, kurikulumi i sl. MODEL ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA U NASTAVI nastao je 1958. rabi nekoliko tehnika : a) b) c) d) sudove koji izraavaju eksperimentalnu prirodu znanosti umjesto gotovih zakljuaka pripovijest o istraivanjima uenje otkrivanjem, navoenje na istraivanje samostalno istraivanje uenika

nastao je kako bi utjecao na naine kojima uenici obrauju informacije, da potie angairanje uenika u istraivanju pobuuje irinu miljenja i sposobnost uzdravanja od donoenja sudova do odabiranja alternativa primjenjuje se u radu s uenicima svih dobi uitelji se moraju struno i metodiki usavriti ako ele primjenjivati MZI Razvoj nastave prirode i drutva

2.3.

2.2.1.Nastava prirode i drutva u svijetu ova nastava se ustrojava prema psihofizikim osobinama uenika te iz toga proizlaze i zadaci u nekim dravama se nastava pid odrava u sklopu nastave materinjeg jezika, a naziva se npr. 1. 2. 3. 4. 5. 6. stvarna nastava (Austrija), upoznavanje domovine, priroda (eka), poznavanje drutva (Slovenija), prirodna i drutvena okolina (Poljska), prirodne znanosti i tehnologija (Francuska), povijest, zemljopis, znanost (SAD),

7. priroda i drutvo i sl. (Hrvatska) 2.2.2. Razvoj nastave prirode i drutva u Hrvatskoj prvi udbenik iz prirodoslovnih predmeta na hrvatskom nepoznatog autora bio je Naravopisje za porabu gimnazialnih uionicah u Hervatskoj i Savonii (1850.)

najstariji naziv tog nastavnog predmeta u Hrvatskoj potjee od F.Klaia (1858. zorna obuka; 1862. - jezikoslovna i stvarna obuka; 1866. kaiput ili stvarna obuka u pukoj uionici) POVIJESNI PREGLED :

1. nastavni predmet priroda i drutvo pojavio se u nas 1954. pod nazivom 'upoznavanje prirode
i drutva'

2. pojavom predmeta priroda i drutvo prestaje u nastavnom planu i programu postojati

nastavno podruje tzv. poetne stvarne nastave

3. time je prestala i potreba da se u 3.r. o.. uvode nastavni predmeti prirodoslovlja, zemljopisa

i povijesti 4. u oblikovanju nove hrvatske kole potrebno je, uvaavajui pozitivne povijesne tradicije, kao i suvremena pedagogijska i psihologijska istraivanja i metodika rjeenja teorijski osmisliti i oblikovati ovo vano nastavno podruje 5. u budunosti bi sredinje mjesto u nastavi prirode i drutva u 1. i 2.r. osnovne kole trebalo zauzeti uenikovo istraivanje i upoznavanje okruenja, u 3.r. blago usmjeravanje u prirodoslovlje, prostor i vrijeme u zaviajnoj regiji, a u 4.r. odvajanje prirodoslovnih od zemljopisnih i povijesnih znaajki RH 2.4. Posebnost i vanost nastavnog predmeta priroda i drutvo

2.4.1.Posebnost nastavnog predmeta priroda i drutvo > NAELA NASTAVNOG PREDMETA PRIRODA I DRUTVO : 1. naelo zaviajnosti ili ivotne blizine

ostvaruje se povezivanjem nastave prirode i drutva s uenikim okruenjem, koje se moe promatrati sa stajalita prostorne i vremenske bliskosti doivljenosti zaviaj obuhvaa naselje i prostor kraj oko kole koju uenik polazi kako uenik iri spoznaju, tako se proiruje njegov zaviaj od naselja, preko okolice, zaviajne mikroregije do domovine RH u mlaim razredima o.. sva nastava ima znaaj zaviajnosti u kojoj uenici upoznaju zemljopisne odlike, biljni i ivotinjski svijet zaviaja, povijest zaviaja, zanimanja ljudi, poduzea, ustanove, drutvene odnose i dr. spoznaje se sve ono to je blisko i iz sadanjosti, svakodnevnosti to je uenik neposredno doivio pojam zaviaja za djecu se, usporedno s njegovom dobi, postupno iri i sadrajno bogati spoznavajui kraj u kojemu ivi, sebi blisku zajednicu koja je dio vee zajednice, dijete e bolje spoznati, shvatiti i zavoljeti iru zajednicu svoju domovine, a preko nje i sve ljude svijeta

2. naelo cjelovitosti nastave prirode i drutva - cjelovitost u nastavi prirode i drutva nastoji odraziti jedinstvo pojava u koli, roditeljskom domu, okoliu, zaviaju i domovini - sadraji i metode nastavnog predmeta priroda i drutvo su cjeloviti, sveobuhvatni kompleksni kako bi uenici imali cjelovitu spoznaju - u programu nastave pid prevladava fenomenoloki orijentirana integracija, koja jednu pojavu promatra u cjelovitosti

svaka predmetna cjelina pid treba odgovoriti na temeljna pitanja njezine strukture i razvoja, odravanja ravnotee i unutarnje razmjene, te pokazati njezino sadrajno ili stvarno, logiko, vremensko i psiholoko jedinstvo OPSEG ekstenzitet sadraja nastave prirode i drutva : u nastavnim programima poznati su razliiti rasporedi nastavnog gradiva :

1. linijski ili sukcesivni raspored niu se nastavne teme jedna iza druge tijekom kolovanja 2. koncentrini raspored u svakom sljedeem razredu nastavni sadraji se produbljuju i
proiruju (u praksi se esto nepotrebno ponavljalo, ali i pretjerano proirivalo nastavno gradivo)

3. spiralno-uzlazni raspored obujam sadraja se iri postupno iz godine u godinu, ali uz manje -

ponavljanja ima vodoravnu i okomitu slojevitost koja se odnosi na irinu i dubinu nastavnog gradiva sadraji pojedinih cjelina meusobno su povezani, pa prije stjecanja novih spoznaja valja prethodno gradivo ukratko ponoviti - najpogodniji je raspored od svih - uitelj e odabrati pojave koje su odreene prostorom koji se prouava valja izabrati pojave koje su tipine za odreeni prostor ako i nakon primjene mjerila tipinosti ostaje previe sadraja tada se on smanjuje primjenom kriterija vanosti pojava za ivot ljudi - uenici e spoznati prirodne i drutvene pojave koje su odreene prostorom to se upoznaje u pojedinom razredu, pojave koje su tipine za odreeni prostor i koje su vane za ivot puanstva u uenikovu okruenju

DUBINA intenzitet sadraja nastave prirode i drutva : vano je odrediti i dubinu, kakvou spoznaje u svakom razredu umne sposobnosti uenika odreuju dubinu spoznavanja 1.r. : uenici su sposobni opisivati vanjsku pojavnost stvari i pojava (supstativni stadij); uoavaju, razlikuju, imenuju, nabrajaju 2.r. : uenici uoavaju razliite dogaaje, pothvate i promjene (akcioni stadij) 3.r. : uenici su sposobni povezati dvije pojave, razumjeti uzrono-posljedine veze (stadij relacije) 4.r. : uenici mogu uspjeno odvajati prirodne pojave od drutvenih pojava (stadij kakvoe) i razumjeti razlike mei njima

promjenljivost sadraja nastave prirode i drutva :

sadraji nastave pid nisu promjenljivi samo s obzirom na veliku raznolikost krajobraza i drutvenih pojava u RH ve i glede stalnih promjena koje se dogaaju iz godine u godinu

zadovoljavanje interesa uenika :

osim obveznih sadraja nastave pid za sve uenike, postoji i mogunost zadovoljavanja osobnih interesa uenika, koju pruaju redovna, dodatna nastava, izvannastavne i slobodne aktivnosti uenika i djelatnost u uenikim udrugama osiguravajui ueniku djelovanje u tim oblicima rada, uitelji e im omoguiti razvitak njihovih stvaralakih sposobnosti i usmjeriti ih prema stvaralatvu

2.4.2.Vanost nastavnog predmeta priroda i drutvo 1. OBRAZOVNA VANOST

sastoji se od stjecanja znanja o prirodi i drutvu, razvitka uenikih spoznajnih sposobnosti (opaanja, miljenja, pamenja), ali i od rezultata, tj. primjene znanja u svakodnevici

uenici u niim razredima pokazuju veliko zanimanje za upoznavanje prirodnih i drutvenih pojava osjetilnim opaanjem nastaju osjetilni dojmovi i oblikuju se predodbe procesima miljenja se dolazi do pojmova uenike se vodi do oblikovanja jasnih pojmova, zakljuaka, zakonitosti i znanja o pid vanost je nastave pid-a da uenici spoznaju cjelovitost, povezanost i meusobni utjecaj prirodnih izvora i uvjeta ivota, gospodarstva i ljudske zajednice na odreenome podruju stjecanje znanja materijalna strana nastave usporedno sa stjecanjem znanja, nastava pid-a razvija razliite psihofizike sposobnosti i zanimanje uenika funkcionalna strana nastave sadraji nastave pid-a pruaju velike mogunosti za razvitak percepcije (uenike treba osposobljavati za promatranje) tijekom svakog nastavnog sata, nastavom pid-a u niim razredima treba prinositi razvitku sposobnosti miljenja uz promatranje, logino i kritino miljenje nastava pid-a djeluje i na ostale psihike funkcije : pamenje, interes, pozornost, mata, emocije i sposobnost govora

a) pamenje uenici u niim razredima su skloniji mehaniko pamenju pa treba nastavu

pid-a ustrojiti na razvitak logikog pamenja

b) interes na njemu se temelji motivacija za rad / zanimanje uenika je izravno povezano za

pozornost (kod mlaih uenika je nenamjerna te je treba zamijeniti hotiminom) jer e uenici uspjenije obavljati ono za to su zainteresirani bi uenici upoznali izvornu stvarnost kakva ona jest

c) mata utjecaj mate na spoznavanje stvarnosti valja pomno odvajati od stvarnosti kako d) emocionalni ivot dobra nastava pid-a mora biti temeljena na ugodnom emocionalnom
ozraju (na humanim odnosima izmeu svih sudionika u njoj, a najvie meu uenikom i uiteljem), na emocijama prema prirodi, ostalim ljudima u zaviaju, ljudskoj zajednici

e) sposobnost govora nastava pid-a ima i velik utjecaj razvitak govora uenika, a i
bogaenje rjenika djece kolske dobi (usvajaju svakidanje, ali i znanstvene pojmove i sl.)

nastava pid-a ima i posebnu vanost u uvoenju uenika u samostalno stjecanje znanja i razvitak uenikih sposobnosti istraivaki usmjerenom nastavom uenici imaju prilike sami promatrati, opisivati, pratiti i izvoditi zakljuke o pojavama vano je da se ve od prvog razreda njeguje samostalno stjecanje znanja putem malih samostalnih istraivakih radova

2. ODGOJNO ZNAENJE

nastavom pid-a usvajaju se etiki sadraji (pravila, obiaji i norme ponaanja), kojih usvajanje dovodi do oblikovanja moralne osobnosti uenika uenik stjee posebne spoznaje o moralu, njegovoj namjeni i promjenljivosti, preko oblikovanja moralne svijesti, stavova i uvjerenja do svakidanje primjene u ljudskog zajednici tu posebnu ulogu ima uitelj s kojim se uenici ele poistovjetiti sadraji nastave pid-a pridonose estetskom odgoju, pobuuju interes i potrebu za lijepim, razvijaju sposobnosti i mogunosti estetskog doivljaja i stvaranja u svim sastavnicama ljudskog ivljenja uitelj treba poticati razvitak uenikih sposobnosti u zamjeivanju lijepoga u rijei, pokretu, zvuku, pojavama u okoliu ureivanje uionice, okolia kole, neposredno upoznavanje drutvene okoline, odlasci u prirodu, upoznavanja ustroja ovjejeg tijela, temelja zdravog ivota (istoa, prehrana i dr.)

i utjecaja ovjeka na okoli, pomau tjelesnom razvitku i izgraivanju tjelesno zdravstvene kulture uenika sadraji nastave pid-a pridonose ostvarivanju zdravstveno tjelesnog zadatka (navike za zdrav i higijenski ivot) i psihohigijenskog zadatka (aktivni odmor, rekreacija) tjelesnog i zdravtsvenog odgoja sadraji pid-a pridonose i ostvarivanju radno tehnikog odgoja tj. tehnike kulture mladih (usvajanje tehnikih znanja, izvoenje radnih operacija, upoznavanje na izvornoj stvarnosti, rad u kolskom vrtu i sl.) nastava pid-a posreduje u mnogim sadrajima kojima se ostvaruje odgoj za okoli, zdravstveni odgoj, samozatitni odgoj, prometni odgoj te odgoj za autonomiju samoostvarenje osobnosti uenika

3. PRAKTINO ZNAENJE - praktini radovi u nastavi pid-a vrlo su vani u procesu stjecanja znanja, vjetina i navika te njihovoj primjeni u svakidanjem ivotu - ima veliku ulogu u razvijanju vjetina i navika :

radne navike od redovnog pohaanja kole, ispunjavanja obveza (dz, rad u vrtu kole i sl.) do samostalnih istraivanja u nastavi i vlastitom okruenju higijenske navike odravanje osobne higijene (pravilan poloaj tijela pri uenju, zatita zuba, noenje prikladne odjee s obzirom na godinja doba, pravilna prehrana, zatita okolia i sl.) kulturne navike od odlaska u knjinicu, kino, muzeje, galerije, kazalite i poeljnog ponaanja na javnim mjestima do sudjelovanja u programima prigodom obiljeavanja nadnevaka koje slavimo i pamtimo prometne vjetine i navike steeno znanje, vjetine i navike u koli imaju pravu vrijednost samo onda kada ih uenici mogu primijeniti u svakidanjem ivotu Zadae, zadaci, odjelotvoreni zadaci nastavnog predmeta priroda i drutvo

2.5.

ZADAE NASTAVE su uopene i saetije odrednice kojima se usmjerava cjelokupan odg.obr. proces tj. nastava ZADACI NASTAVE su razrada i konkretizacija postavljenih zadaa, a esto su navedeni u nastavnim programima ODJELOTVORENI ZADACI se odnose na pojedine zadatke svake nastavne jedinice, koje odreuje uitelj za svaki nastavni sat, a oni moraju biti u suglasju s razinama znanja koje uenici spoznavaju u nastavnom satu

2.5.1.Zadae nastave prirode i drutva u okvirnom nastavnom planu i programu pid-a RH navedene su ove zadae : razviti zanimanje za spoznavanje zakonitosti o prirodi i drutvu sustavno utjecati na razvitak svih psihikih sposobnosti, osobito promatranja, opisivanja, zakljuivanja, usporeivanja i dr. uenike nauiti uporabi razliitih izvora znanja (primarnim, sekundarnim) razvijati sposobnost snalaenja u prostoru i vremenu utjecati na usvajanje i bogaenje aktivna rjenika sustavno i planski utjecati na oblikovanje higijensko-zdravstvenih, kulturnih, radnih i prometnih navika upoznati uenike s temeljnim naelima ekologije kao znanosti o odnosu organizma prema okoliu i potrebom zatite prirode utjecati na oblikovanje moralnih vrednota

10

utjecati na razvijanje osjeaja pripadnosti svojoj domovini Hrvatskoj i svojem hrvatskom narodu i ponosa to je sadanji narataj ostvario slobodnu RH

2.5.2.Zadaci nastave pid-a najee ih dijelimo na : koja se prouava u nastavi pojedinih predmeta

a) materijalni, spoznajni zadaci odnose se na stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti b) funkcionalni, psihomotoriki zadaci odnose se na razvijanje brojnih i raznovrsnih
sposobnosti (senzornih, praktinih, izraajnih i intelektualnih)

c) odgojni, afektivni zadaci odnose se na usvajanje stanovitih odgojnih vrijednosti

(moralnih, estetskih, fizikih, radnih) zadaci nastave pid-a jesu : upoznati, igrom, uenjem i radom, prirodne i drutvene pojave, njihove promjene i zakonitosti u neposrednom prirodnom i drutvenom okruenju razvijati sposobnost motrenja, kritikog promatranja, logikog zakljuivanja, miljenja, sposobnost samostalnog proirivanja i produbljivanja znanja u suglasju s psihofizikim sposobnostima primjenjivati steeno znanja i razvijati iskustvo uenika u svakodnevnoj kolskoj i ivotnoj praksi upoznati prirodne znaajnosti i ljepote zaviaja i domovine Hrvatske, te razvijati potrebu njihova uvanja, zatite i unapreivanja shvatiti povezanost neive i ive prirode i ulogu ovjeka u mijenjanju, uporabi i unapreivanju okolia upoznati temeljne prirodoznanstvene postupke, kojima ovjek upoznaje i istrauje prirodu snalaziti se u prostoru zaviaja, na zemljovidu, upoznati temelje kartografske pismenosti razlikovati sadanjost, prolost i budunost, i snalaziti se na vremenskoj traci upoznati najvanije dogaaje iz povijesti svog zaviaja i domovine Hrvatske razvijati navike planiranja i ustrojavanja rada, pravilnog odnosa prema radu i rezultatima svoje i tue djelatnosti razvijati, igrom, uenjem i sustavnim radom u uionici i izvan nje, interese, sposobnosti, radne navike, kulturu rada i odgovornost prema radu stjecati temeljna pravila i kulturu ponaanja u prometu, kako bi se znali sigurno kretati prometnicama i snalaziti se u sredstvima javnog prometa sudjelovati u razvijanju humanih meusobnih odnosa djevojica i djeaka, te pravilnim odnosom prema starijim osobama kojima je potrebna pomo unapreivati svoje drutveno ponaanja zadaci nastave se ostvaruju cjelovito i meusobno su povezani

2.5.3.Odjelotvorenje zadataka nastave pid-a odjelotvoreni, operacionalizirani zadaci nastave pid-a ostvaruju se na svakom nastavnom satu zato je potrebno uopene zadae, neto odreenije zadatke potpuno konkretizirati tj. odjelotvoriti najlake je odjelotvoriti materijalne, neto tee funkcionalne, a najtee odgojne zadatke zadaci nastave mogu biti potpuno i nepotpuno odjelotvoreni i u prosvjetnim dokumentima

a) POTPUNO ODJELOTVORENJE - uitelj dobiva stvarnu, temeljitu i preciznu uputu koju valja ostvariti tijekom nastave

11

na temelju takve upute njemu je lako procijeniti stupanja uinkovitosti nastave pokuaj odjelotvorenja nastavnih zadataka u nas je uinjen 1992. u 'Zavodu za kolstvo' izradom Kataloga znanja za sve nastavne predmete Katalog znanja sadri programske sadraje i odjelotvorene zadatke tu su odjelotvoreni materijalni zadaci pid-a, tako da je mogue tono odrediti to i koliko uenik treba spoznati nastavom pid-a

b) NEPOTPUNO ODJELOTVORENJE - uitelj treba sam odjelotvoriti zadatke svake nastavne jedinice (mat., funk. i odgojne) - uspjeno e to odjelotvoriti materijalne i funkcionalne zadatke ako se pridrava 'Magerovih temeljnih naela' :

1. primjerenim glagolima opie djelatnost uenika 2. izabere odgovarajua pitanja na kojima e uenici pokazati postignue ostvarenja zadataka
nastave 3. opie mjerilo, kriterij, kojim e se koristiti da bi vrednovao uenikovo postignue

kako bi uitelj ostvario da naela, najprije mora ralaniti nastavni program na cjeline, teme i nastavne jedinice zatim e utvrditi sadraj, znanje, ali i razinu znanja (prisjeanje, prepoznavanje i sl.) te razvitak uenikih sposobnosti koje on treba postii osobitu pozornost valja posvetiti izboru primjerenih glagola jer oni uz opis uenike djelatnosti, odreuju obrazovnu razinu i opisuju mjerilo, kriterij (zadatke objektivnog tipa) kojima e se koristiti pri vrednovanju uenikovih postignua npr. dodati, dokazati, imenovati, izdvojiti, izmjeriti, izraunati, izraziti, nabrojiti, napisati, napraviti, navesti, nacrtati, objasniti, odgovoriti, poredati, povezati, prepoznati, razlikovati, rijeiti, sastaviti, spojiti, usporediti, urediti i mnogi drugi uitelj e za svaki nastavni sat, uvaavajui Magerova naela i primjerene glagole, odjelotvoriti nastavne zadatke i s njima uskladiti zadatke za vrednovanje uenikova postignua Sadraji nastave prirode i drutva

2.6.

nastavni plan utvruje broj nastavnih sati za ostvarivanje nastave pojedinog nastavnog predmeta tijekom jedne kolske godine nastavni program sadri zadae, zadatke i sadraje nastave pid-a, te upute za uitelje na temelju zadaa i zadataka se odabiru sadraji nastavnog predmeta pid

2.6.1.Sadraji nastavnog predmeta upoznavanje pid-a - jedno od najopsenijih istraivanja 'Osnovni pojmovi, njihov sadraj i opseg u predmetima upoznavanje prirode i drutva i poznavanje drutva', po uzorku 2153 uenika u 61 istom i 4 kombinirana razredna odjela (B.Jugovi i D.Nola, 1969.) utvruje 22 temeljna pojma koje treba usvojiti svaki uenik RH, a na temelju tih pojmova se odreuje sadraj i opseg po razredima : kola stan naselje prostor vrijeme klima poljoprivreda biljni svijet poljoprivreda ivot. svijet uma trgovina industrija rudarstvo promet veze turizam vode rijeke more pomorstvo zdravlje rad domovina Narodno oslobodilaki rat kulturna dobra

12

od utjecajem ideje o cjelovitosti nastave nastavni sadraji u programima pid-a u nas su skupljeni u nastavne teme i cjeline tri su temeljne cjeline : priroda, rad i ljudsko drutvo iz tri temeljne izdvajaju se sve ostale

2.6.2.Reforma poetne nastave prirodoslovlja suvremene reforme se zasnivaju na znanstvenim i strunim istraivanjima, a reforma poetne nastave prirodoslovlja dobiva znaenje organiziranog meunarodnog djelovanja nastoji se unaprijediti prirodoslovno obrazovanje poseban doprinos tu daje 'Meunarodni savez znanstvenih unija' (ICSU) na konferencijama ICSU utvrene su brojne teme koje bi uenici u nastavi prirodoslovlja trebali upoznati : zemlja, voda i sirovine poljoprivreda i prehrana problem energije problem zdravlja zatita okolia povezivanje obrazovanja s tehnologijom usmjeravanje obrazovanja buduim potrebama ovjeanstva etika i drutvena odgovornost znanstvenika u prirodoslovlju nastava prirodoslovlja mora biti suvremena valja iskoristiti brojne odgojne vrijednosti, unijeti nove znanstvene spoznaje i upoznati metode otkrivanja znanstvenih spoznaja posebno se istiu zahtjevi za opaanjem, praenjem i biljeenjem pojava u prirodi i laboratoriju, planiranje i izvedba praktinih radova itd. vaan je samostalan rad uenika jer to razvija njegove umne sposobnosti i osposobljava ga za samoobrazovanje

2.6.3.Poetna nastava prirodoslovlja u nekim dravama AUSTRIJA :

tzv. stvarna nastava sa sadrajima podijeljenim na podruja : zajednica, priroda, prostor, vrijeme, gospodarstvo i tehnika

NJEMAKA :

teme : opaanja na ivim biima, uvoenje uenika u istraivanje prirode i rjeavanje problema, funkcije ovjejeg tijela, biologijska ovisnost ovjeka o biljnom i ivot. svijetu, poeljno ponaanje prema ivom svijetu, problemi ekologije i zatite okolia

SAD : - (str. 57.) NIZOZEMSKA : -sadrajno podruje prirodoslovlja : iva bia (ivotinje i biljke), tvari i predmeti, okoli, vrijeme i godinja doba, pojave u tehnici, ovjeje tijelo 2.6.4.Sadraji okvirnog nastavnog plana i programa priroda i drutvo u RH iz 1995.

1. razred : kola, dom i obitelj, nae mjesto, uenik u prometu, vrijeme, prostor, priroda,
gospodarstvo, nae tijelo i zdravlje, kultura ivota, prigodne teme

2. razred : osnovna prirodno-zemljopisna obiljeja zaviaja, rodbina i svojta, snalaenje u

prostoru, priroda, gospodarstvo u zaviaju, prometni odgoj, nae tijelo i zdravlje, kultura ivota, prigodne teme

13

3. razred : snalaenje u prostoru, kartografska pismenost, upoznavanje i istraivanje prirode,

snalaenje u vremenu, osnovna zemljopisna obiljeja zaviajne regije, vode u zaviaju i njihovo znaenje, klima i ivotne zajednice zaviajne regije, gospodarstvo zaviajne regije, promet, gradsko sredite zaviajne regije, nae zdravlje

4. razred : PRIRODOSLOVLJE (uvjeti ivota, iva priroda, ovjek to sam ja,), ZEMLJOPISNA

OBILJEJA (naa domovina RH, nizinski predjeli na sjeveru i istoku domovine Hrv., breuljkasti dijelovi domovine Hrv., gorski dijelovi domovine Hrv., primorski dijelovi domovine Hrv.), IZ PROLOSTI DOMOVINE HRV., HRVATSKA SUVERENA I SAMOSTALNA DRAVA Ralamba nastavnog plana i programa predmeta pid

2.7.

2.7.1.Ralamba nastavnog plana

nastavni predmet pid ustrojava se prema okvirnom nastavnom planu i programu iz 1995.g. u 1.i 2. razredu po 2 sata tjedno (70 sati godinje) i u 3. i 4. razredu po 3 sata tjedno (105 sati god.)

2.7.2.Ralamba nastavnog programa -

nastavni program pid ustrojen je po predmetnim cjelinama predmetne cjeline : zajednica, priroda, prostor, vrijeme, gospodarstvo, promet i prigodne teme prema viem razredu se i sadraji te opseg produbljuju i proiruju u ovom je nastavnom programu vei broj nastavnih podruja (7) i vei broj manjih predmetnih cjelina (1.r. 11, 2.r. 10, 3.r. 11, 4.r. 10)

2.7.2.1. Cjelovitost sadraja nastave prirode i drutva cjelovitost u nastavi pid-a nastoji odraziti jedinstvo pojava u koli, roditeljskom domu, okoliu, zaviaju i domovini zato je nastavno gradivo rasporeeno po predmetnim cjelinama predmetne cjeline su po tematici osebujne, kompleksne jer sadre niz pojedinosti koje su s obzirom na dominirajuu osnovnu tematiku cjeline meusobno povezane npr. dom i obitelj, prostor, ivotne zajednice zaviajne regije, uvjeti ivota zbog svog sloenog sastava cjelina se ralanjuje na dijelove nastavne teme i nastavne jedinice nastavna tema je po pravilu opsegom manji, ali cjeloviti i zaokrueni dio gradiva, koncentriran oko zajednike ideje nastavna jedinica jest opseg nastavnog sadraja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat, tzv. blok sat nastavne jedinice se odreuju prema cjelini i temi, tako da se ralanjivanjem sadraja svake nastavne jedinice upoznaju pojedini dijelovi cjelokupnog sadraja nastavne jedinice, nastavne teme i predmetne cjeline tijekom obrade svake nastavne jedinice, provodi se i povezivanje, integriranje, spajanje dijelova nastavne jedinice u jednu cjelinu u stvaranju, oblikovanju predmetnih cjelina moe se poi s razliitih metodikih polazita, to dovodi do razliito usmjerenih cjelina ralamba programa pid-a pokazuje da su u njemu mnoge razliito usmjerene cjeline : fenomenoloki, metodoloki, problemski, tehnoloki i dr.

a) fenomenoloki usmjerena cjelovitost

14

b)

prevladava temeljno polazite je cjelovitost pojava u pid-u koja se nastoji odraziti i u nastavi metodoloki usmjerena cjelovitost posebno se istiu zahtjevi za : opaanje, praenje i biljeenje pojava u prirodi i ivom kutiu planiranje i izvoenje praktinih radova uoavanje uzrono-posljedinih veza izvoenje zakonitosti i njihovo matematiko prikazivanje sastavljanje jednostavnih modela za tumaenje struktura, pojava i njihovih meudjelovanja u prirodu vaan je samostalan rad uenika (postavljanje, obavljanje pokusa, izvoenje zakljuaka i koritenje strune literature) promatra pojedine probleme s razliitih vidova sa zadaom cjelovitog poimanja

c) problemski usmjerena cjelovitost

d) tehnoloki usmjerena cjelovitost - zahtijeva da uenici sagledaju primjenu znanosti u praksi - znanost mora biti u temelju znanstveno-tehnolokog razvoja drutva - uenike poticati na male 'istraivake radove' koje mogu samostalno svakodnevnom ivotu i tako uoiti primjenu znanosti

obaviti

na putu prema cjelovitoj nastavi valja uoiti temeljne znaajke svake predmetne cjeline u nastavi pid-a, a to ini temeljne znaajke cjeline, razliito se shvaa :

opa teorija sustava i kibernetika pokuale su stvoriti znanstveno utemeljen model, koji bi povezao funkcije sustava na svim razinama (od fizike, preko prirodoslovne, do socio-kulturne) u svakoj temi i cjelini moemo odrediti njezine kljune oznake : strukturu i razvoj strukture, odravanje ravnotee u njoj i razmjenu tvari, energije i informacija unutar nje a treba posjedovati :

V. Poljak : kao temeljne znaajke svake predmetne cjeline u nastavi upoznavanja pid1. stvarno ili sadrajno jedinstvo koje zahtijeva da sadraj cjeline bude relativno samostalan i
zaokruen

2. logiko jedinstvo odnosi se na povezanost dijelova same cjeline tj. da svaki dio cjeline ima
u njoj svoje prirodno mjesto

3. vremensko jedinstvo povezano je s trajanjem obrade, s opsegom sadraja cjeline; najtee

se ostvaruje jer sadraji opsegom nisu usklaeni s dobi uenika i njihovim psihofiz. osobinama 4. psiholoko jedinstvo sastoji se od toga da uenici sadraj cjeline doive cjelovito 2.7.2.2. Povezivanje predmeta sadraja nastave pid-a sa sadrajima drugih nastavnih

u suvremenoj koli nastava pid-a ima znaenje sredinjeg nastavnog predmeta u nastavi se uspostavlja koordinacija, dovoenje u suglasje, sadraja pojedinih nastavnih predmeta svaki predmet zadrava svoju samostalnost, ali su svi meusobno korelirani i povezani u harmoninu cjelinu sadraji nastave pid-a prirodno se povezuju uz sadraje nastave hrvatskog jezika, matematike, likovne, glazbene i tz kulture povezivanje s HJ : pri oblikovanju pojmova i rijei, vjebanju usmenog i pismenog izraavanja, itanju s razumijevanjem

15

povezivanje s MAT . sadraji pid-a se obrauju s koliinskog stajalita, tu ima mnogo primijenjenih zadataka kojima se matematika povezuje za svakodnevni ivot - povezivanje s LK (u dvostrukoj svezi) : s jedne strane u prirodi uoavamo mnoge lijepe oblike koji mogu posluiti kao motiv za likovno izraavanje, a s druge strane jedan jednostavan crte moe pridonijeti razumijevanju tvari i pojava u prirodi - pohod u prirodu u razliito godinje doba i na razliita mjesta treba biti povezan i uz GK te TZK - sadraji pid-a su izvor mnogih praktinih radova kojima uenici dolaze do spoznaje - oni nisu samo izvor spoznaje, ve i mjerilo za njezinu tonost, ali i rezultat i cilj spoznaje u nastavi pid-a 3. PEDAGOKO PSIHOLOKO DIDAKTIKA UTEMELJENOST NASTAVE PRIRODE I DRUTVA 3.1. Proces spoznavanja u nastavi prirode i drutva SPOZNAJA (kognicija) obino se odreuje kao proces, tijek stjecanja znanja. To je proces kojim pojedinci dolaze do osobnih uvjerenja o svom okruenju. Razumijevanje spoznajnih procesa vrlo je vano uiteljima ija je temeljna zadaa da uenicima pomognu u razvitku spoznajnog procesa. NASTAVA je specifian proces spoznavanja, koji se razlikuje od spoznajnog procesa u znanosti, ponajprije time to uenik u nastavi spoznaje ono to je u znanosti ve poznato, otkriveno. Iako se radi o tzv. didaktikom prelamanju procesa spoznaje i procesa uenja, sam tijek spoznavanja ostaje zajedniki. Uenici mogu sadraje prirode i drutva spoznavati na 3 naina: 1. osjetilno, 2. iskustvom uenika praktinim radom, 3. rijeima. To znai da e uenici svoje okruenje spoznavati preteno osjetilno - svojim osjetilima (vidom, sluhom, njuhom, okusom, opipom i dr.), praktinim radom izvoenjem razliitih operacija u svojoj okolini i prouavanjem uitelja i odraslih ivom rijeju i tekstovima. Temeljna je zadaa uitelja da pravilno vrednuje sve naine spoznavanja u nastavi prirode i drutva i da nastavu tako ustroji da ona pridonese razvitku spoznajnih procesa uenika. 3.1.1. OSJETILNO spoznavanje Djeca prije polaska u kolu, pa tako i uenici mlaih razreda osnovne kole, svoje okruenje spoznaju svojim osjetilima (vidom, sluhom, njuhom, okusom, opipom, boli, toplinom, hladnoom i orijentacijom u prostoru). Temeljnu ulogu ima osjetilo vida 90 % svih osjetilnih dojmova normalna ovjeka. Zato moemo rei da podatke o svom okruenju stjeu uenici preteno osjetilnim spoznavanjem promatranjem, motrenjem. Bez osjetilnih dojmova ne mogu se usvojiti pojmovi, sudovi, naela i teorije. Da bismo preciznije odredili osjetilno spoznavanje promatranje, razmotrimo nekoliko njegovih odrednica: 1. Promatranje nije pasivno primanje utisaka, ve je to aktivna psihika djelatnost. (Bezi) 2. Promatranje je plansko, organizarano i rukovoeno percipiranje (Poljak) 3. Promatranje u nastavi je unaprijed planirano, organizirano i rukovoeno osjetilno upoznavanje predmeta, pojava i procesa objektivne stvarnosti (Pletenac) Razmatranjem prethodnih odrednica uoava se nekoliko zajednikih oznaka osjetilne spoznaje osjtilnog promatranja, i ega proizlaze posljedice: 1. promatranje je NAMJERNO ustrojeno s jasnom zadaom, 2. osjetilni dojmovi i predodbe RALANJUJU se i RAZJANJAVAJU, 3. promatranje nije pasivno primanje dojmova, ve AKTIVNA PSIHIKA DJELATNOST, 4. misaonim se procesima PRERAUJU OSJETILNI DOJMOVI i dovode u suglasje prethodno iskustvo s novim podacima.

16

Misaone aktivnosti (razmiljanje, razumijevanje, vrednovanje) ine temeljne oznake promatranja u nastavi prirode i drutva. Misaoni procesi pri promatranju u nastavi se postiu pravilnim odjelotvorenjem zadatka promatranja. U odjelotvorenju zadataka promatranja uenicima valja rei: TO e promatrati, KAKO e promatrati, GDJE e promatrati, KADA e promatrati, IME e promatrati i ZATO e promatrati. Mogli bismo zakljuiti da je promatranje u nastavi prirode i drutva postupak kojim uitelj usmjerava uenikovu pozornost u odreenom smjeru, sa zadaom da spozna neka svojstva predmeta i njihovih promjena, kakva ona jesu, ne mijenjajui ih pritom. 3.1.1.1. Uvjeti promatranja Da bi se promatranje, motrenje, moglo ostvariti, trebaju biti zadovoljeni razliiti subjektivni i objektivni imbenici. SUBJEKTIVNI IMBENICI: 1. osjetila, 2. miljenje, 3. pamenje, 4. interesi, 5. pozornost, 6. mata, 7. uvstva, 8. iskustvo osobe koja promatra promatraa. OSJETILA: Samo uenik koji ima zdravo (normalno razvijeno) osjetilo, osjetilni put i osjetilni centar u mozgu moe spoznati kakvou (vid, sluh, njuh) koja se tim osjetilom spoznaje. Ako uenik ne posjeduje odreene osjetilne dojmove o prirodnim i drutvenim pojavama, proces uenja je tei. MILJENJE: Na tijek rezultata osjetilne spoznaje utjeu procesi miljenja (uenje, poimanje, razmiljanje, razumijevanje), pri emu se osjetilni podaci preoblikuju u rijei verbalne oblike miljenja, pojmove, sudove, pretpostavke, teorije. Tu sposobnost valja razvijati od prvog razreda, i to tako da uenici razliitim misaonim operacijama izdvajaju temeljna obiljeja predmeta i pojava. PAMENJE: Uinkovitost promatranja ovisi o sposobnosti pamenja, tj. o prikupljanju i pohranjivanju, te izvlaenju pohranjenih predodaba, shema, koncepata, apstrakcija i znanja, kada se to od uenika zatrai. INTERES: O osobnom zanimanju - interesu promatraa ovisi koliko e posebnosti uoiti na nekom predmetu ili pojavi. Zato e u svom radu uitelj mijenjati postupke jer ne valja istodobno uenike optereivati nagomilavanjem raznovrsnim dojmovima, jer iz toga proistjee povrnost rada. POZORNOST: Za razvitak promatranja veoma je vaan razvitak panje, pozornosti uenika. Panja uenika razredne nastave jo ima znaajke spontanosti, tj. ona je nehotina i nenamjerna (npr. velike ivotinje medjved, odmah ga zanima). Iz podruja promatranja valja ukloniti sve nepotrebno to bi moglo odvlaiti pozornost. Usporedno s razvitkom sposobnosti promatranja tee i razvitak namjerne pozornosti. MATA: Djeca imaju bujnu matu, pa katkad prirodninama i pojavama u svom okruenju oduzimaju ili dodaju pojedine dijelove, i tako stvaraju iskrivljene predodbe o okruenju. UVSTVA: U ustrojavanju promatranja valja poduzeti sve kako bi se stvorilo ugodno uvstveno ozraje odsutnost straha, koje je najpogodnije za nastavnu djelatnost i oblikovanje poeljnih stavova. ISKUSTVO UENIKA:

17

Iskustvo uenika ima takoer utjecaj na tijek i rezultate promatranja. Zato se pri ustrojavanju promatranja u nastavi prirode i drutva treba brinuti i o iskustvu uenika promatraa. OBJEKTIVNI IMBENICI: Mogu bitno poveati njegovu uinkovitost. To zahtijeva od uitelja da ih poznaje i primjenjuje pri ustrojavanju promatranja. Svaki predmet promatranja treba bitit pristupaan, blizak osjetilima uenika, kako bi ga on mogao spoznati sa to veim brojem osjetila. Predmet promatranja mora biti dovoljno velik, didaktiki koristan i prikazan u pravo vrijeme, tj. u asu spoznavanja. U osiguravanju povoljnih objektivnih uvjeta za promatranje, uitelj treba brinuti o sigurnosti uenika, to znai da treba izbjegavati promatranja koja su opasna za uenike. Uinkovitost promatranja uitelj moe poveati i upoznavanjem uenika s uporabom pomagala, ureaja, kojima se on slui pri pokazivanju predmeta promatranja i koja e u daljem radu upotrebljavati i uenici (npr. termometar, mikroskop, kompas, kasetofon, tv i video, alat..) 3.1.1.2. Uvoenje uenika u promatranje Promatraka sposobnost je podlona razvitku. Na razvitku sposobnosti promatranja valja sustavno raditi od poetka kolovanja. Djeca ve u predkolskoj dobi uoavaju mnoge prirodnine i prirodne pojave. Prepoznaju, imenuju i znaju opisati neke ivotinje, njihove navike... 1. razred Dolaskom u prvi razred djeca su u mogunosti da spoznaju jednostavne sveze meu prirodninama i prirodnim pojavama, koje su temelj za razvitak sustavnog promatranja u nastavi prirode i drutva. Uenici promatranjem mogu spoznati vanjske promjene, koje se odvijaju u pojedinim godinjim dobima i promjene u djelatnosti ljudi vezane za pojedina godinja doba. Uenici vode slikovni kalendar prirode. U prvom razredu temeljna je zadaa osjetilne spoznaje promatranja da uenici spoznaju najee prirodnine i prirodne pojave u svom okruenju, da imenuju iva bia i pojave, da ih razlikuju na osnovi svojstava i osobina, i to na temelju vidljivih vanjskih obiljeja. 2. razred U drugom razredu osjetilno je spoznavanje promatranje na vioj razini. Osim promatranja na izvornoj stvarnosti temeljenog na vanjskim obiljejima, uenici spoznaju promjene vremena, ali i ovisnost oborina od oblanosti. Velike su mogunosti za ustrojavanje promatrnaja promjena u okoliu o ivotu biljaka, ivotinja i djelatnosti ljudi. Stalna promatranja odabrane ivotne zajednice u okoliu, njegovanje biljaka i ivotinja u ivom kutiu i domainstvu proiruje djeju osjetilnu spoznaju i ne samo da pridonosi razvitku govora i miljenja, ve i utjee na uvstva i ponaanje uenika u okoliu. Svoja promatranja uenici unose u mjeseni kalendar prirode. Osim izvorne stvarnosti koriste tv, literaturu... 3. razred Dok u prvom i drugom razredu u osjetilnoj spoznaji prevladava utvrivanje i iznoenje injenica uoenih u promatranja, u treem razredu pozornost se usmjerava na otkrivanje meusobnih povezanosti pojava u okruenju, te se tako prelazi na uopavanje onoga to se promatralo na pojmovni sustav spoznavanja. Sustavno promatranje prirode i djelatnosti ljudi biljei se u mjeseni kalendar prirode s veim brojem podataka (duljina dana, tperatura, oblanost, oborine, promjene u prirodi, djelatnost ljudi), na temelju kojih uenici mogu otkriti meusobnu povezanost neive i ive prirode. Osim promatranja izvorne stvarnosti, u treem razredu zapoinje i sustvno promatranje i spoznavanje prirode izvoenjem pokusa i tumaenjem njihovih rezultata. Na temelju neposrednog promatranja u uenika se oblikuu osnovne spoznaje o prostoru (stajalite, obzor) i predstavljanjem okolnog prostora maketom, planom i zemljovidom. Sadraji treeg razreda najbolje pokazuju prijelaz od osjetilne spoznaje prema verbalnoj spoznaji. 4. razred

18

U etvrtom razredu niz je nastavnih sadraja koje e uenici uinkovito spoznavati promatranjem na izvornoj stvarnosti (npr. ivot na travnjaku, iva bia u umi, ivot uz more i u moru) i na pokusima, bilo daih pokazuje uitelj, bilo da ih izvode sami uenici. Uenici su u stanju da pronalaze i uoavaju razliita svojstva prirodnina. Osjetilna spoznaja ima velik utjecaj i na verbalno spoznavanje rijeima, koje je vrlo esto zastupljeno u nastavi etvrtog razreda osnovne kole. Ne treba zaboraviti da se osjetilno spoznavanje moe izazavati i posredno, tj. oivljavanjem predodaba na osnovi proitanog teksta ili uiteljeva opisa. Pogreno bi bilo prethodnu ralambu shvatiti kao da se spoznavanje u nastavi prirode i drutva u mlaim razredima iscrpljuje osjetilnom spoznajom, ve je to samo jedan od putova spoznavanja. U mlaim razredima uitelj vodi promatranje i u poetku se zadovoljava da uenici samo opisuju promatrano. On nastoji razvijati promatrake uenike sposobnosti, tako da oni uoe to vie pojedinosti. Voena promatranja uenika trebaju postupno prelaziti u samostalna, slobodna promatranja, a krajnji je cilj postii da ona prerastu u otkrivaka i objanjavaka promatranja. U tom e se nastojanju uitej u poetku zadovoljiti uenikim opisom promatranog izneenjem vidljive injenice, ali i pronalaenjem razmjerne i meudjelovanje meu pojavama. Uz mnogo osobnog zalaganja i strpljenja uitelj e uspjeti uvesti uenike mlaih razreda osnovnih kola u samostalno i slobodno promatranje. Razinu otkrivakog i objanjavakog promatranja postii e samo mali broj uenika. 3.1.1.3. Vrste promatranja Promatranje moemo podijeliti s razliitih polazita, primjerie, s obzirom na: 1. NAIN: neposredno ili posredno, 2. BROJ PROMATRAA: kolektivno, skupno ili pojedinano, 3. TRAJANJE: kratkotrajno ili duogotrajno. 1. S obzirom na nain promatranja, motrenja, razlikujemo neposredno i posredno promatranje, motrenje. NEPOSREDNO: je plansko, ustrojeno i rukovoeno osjetilno spoznavanje predmeta, pojava i procesa izvorne stvarnosti. NEPOSREDNO: je plansko, ustrojeno i rukovoeno osjetilno spoznavanje predmeta, pojava i procesa posrednim putem, uz pomo nastavnih sredstava i pomagala. 2. S obzirom na broj promatraa razlikujemo kolektivno, skupno ili pojedinano promatranje. KOLEKTIVNO promatranje ustrojava uitelj za sve uenike jednog odjela u trenutku prouavanja predmeta ili pojave.(istodobno svima pokazuje predmet promatranja). SKUPNO se promatranje primjenjuje u razrdnom odjelu podijeljenom na skupine (rad u skupinama). Uitelj moe ustrojiti skupna promatranja u razredu, ivom kutiu, kolskom vrtu, pri posjetima, ekskurizijama itd. Uenike valja postupno uvoditi u promatranje po skupinama. U poetku je dovoljno da skupine rjeavaju jednak isti zadatak, kako bi se priviknuli na rad u skupinama. POJEDINANO promatranje ustrojava uitelj uvijek kada uenik moe samostalno promatrati predmete i pojave u prirodi i drutvu. 3. Prema vremenu trajanja razlikujemo kratkotrajno i dugotrajno promatranje. KRATKOTRAJNO promatranje traje krae vrijeme (od nekoliko minuta do nekoliko sati).

19

U kratkotrajna promatranja ubrajamo i ona koja traju relativno dulje vrijeme, ali se odvijaju jednokratno, primjerice, ako uitelj uenike izvodi u posjet seoskom gospodarstvu, sa zadacima da promotre to sve proizvodi seljak na svom polju, u vrtu, vonjaku i staji. To e promatranje trajati dulje vrijeme, ali e se odvijati jednokratno odjedanput. Kratkotrajna promatranja su vrlo esto u nastavi prirode i drutva, a njihova je glavna znaajka to da se odvijaju u jednom dahu jednokratno. DUGOTRAJNO promatranje, motrenje, traje dulje vrijeme (od nekoliko dana do jedne kolske godine) i obavlja se vie puta. * FENOLOKA PROMATRANJA (gr. Phainomai pojavljujem se) obuhvaaju praenje pojava u prirodi tijekom izmjene godinjih doba. To je praenje sezonskih biologijskih promjena (fenofaza) u razvitku ivih bia. Fenoloka promatranja usmjerena su na uoavanje i biljeenje promjena u razvitku ivih bia tijekom godine fenofazama. Uenike valja dobro pripremiti za fenoloka promatranja, upoznati ih s temeljnom zadaom, odjelotvorenim zadacima, nainom voenja dnevnika promatranja, skiciranja, crtanja, izvoenja jednostavnih pokusa i prikazivanja rezultata promatranja. Da bi fenoloko promatranje bilo uinkovito, uitelj treba esto povesti razgovor o motrenju, sasluati to su uenici zapisali u dnevnike motrenja, usmjeriti njihovu pozornost na nove momente koje nisu zapazili. Samo stalnim zanimanjem za motrenje uitelj potie uenike da ustraju u promatranju, da se sustavno osposobljavaju za samostalno motrenje pojava u prirodi. 3.1.1.4. Kalendar prirode i djelatnosti ljudi Kalendar prirode i djelatnosti ljudi (lat. Calendae = prvi dan u mjesecu) nastavno je sredstvo i pomagalo koje uenika uvodi u sustavno motrenje i promatranje okolia. Sadraj, dubina i opseg zadaa za motrenje i nain biljeenja u kalendaru (slikama, posebnim ili dogovorenim znakovima) ovisi o dobi uenika. Bez obzira na dob uenika, kalenadar treba biti slikovit, jasan i pregledan, a uenici e u njemu redoviti biljeiti tone i precizne podatke. Kalendar prirode i djelatnosti ljudi u prvom razredu je slikovit i sadri mali broj priblinih podataka po godinjim dobima. Od drugog obrazovnog razdoblja pojave u prirodi i djelatnosti ljudi tijekom motrenja biljee se u mjeseni razredni kalendar aplikacijama, crteima ili kratkim reenicama. Uenici sva motrenja biljee na temelju neposrednog promatranja najbliih, naj rasprostranjenijih i najpoznatijih pojava u mjestu u kojemu je kola. Sve promjene valja pratiti na istim objektima koje uenici postupno upoznavaju. U drugom razredu kalendar prirode i djelatno ljudi sadri vie podataka koji se obrauju po mjesecima. Uenici treeg razreda u kalendar prirode i djelatnosti ljudi unose precizne podatke o duljini dana, temperaturi, oblanosti, smjeru vjetra, oborinama, promjenama u prirodi ... Motrenje se moe ustrojiti po skupinama uenika ili pojedinano. Motrenje u treem razredu postaje potpunije, uenici se sve vie osamostaljuju. * BEAUFORTOVA LJESTVICA ljestvica za snagu vjetra. Brojem od 0 -12 oznaio snagu vjetra, a za svaki broj, odnosno snagu daje primjere znakova koji upuuju na snagu vjetra. (npr. 2 lie na drveu uti, 8 otkidaju se granice s drvea). Tijekom motrenja nuno je sustavno kontrolirati uenika promatranja, njihov tijek, zapaanja i biljeenja. Iskustva pokazuju da je u treem razredu najpogodnije voditi kalendar prirode i djelatnosti ljudi po godinjim dobima. Podatke u razredni kalendar u poetku upisuje sam uitelj, a zatim sami uenici. Dobro voeni kalendari prirode i djelatnosti ljudi imaju znanstvenu i metodiku vrijednost. Znanstvena sadri objektivne, stvarne podatke dobivene motrenjem okolia Metodika popunjavanje kalendara zahtijeva od uenika postupnost, preciznost i sustavnost u motrenju i biljeenju. SVRHA VOENJA KALENDARA PRIRODEI DJELATNOSTI LJUDI:

20

Voenje kalendara prirode i djelatnosti ljudi treba posluiti uenicima, meu ostalim, da otkriju zavisnost pojava i zakonitosti u prirodi, da izgrade sloene pojmove, ali i da razviju svoje voljne i karakterne osobine. SAETAK: Osjetilna spoznaja je samo jedan od putova spoznavanja, a zadaa joj je da se dostigne pojmovna razina. S tim u svezi mogu se dati neki opi metodiki postupci: 1. uitelj treba tono odrediti mjesto i ulogu promatranja, motrenja u nastavnom procesu. 2. Usredotoenost, interes uneika je promjenljiva i njegova pozornost se ne moe dugo zadrati na pojedinom objektu, zato samo jasni zadaci promatranja mogu osigurati uinkovitu osjetilnu spoznaju. Zadatke osjetilne spoznaje, promatranja valja odjelotvoriti tako da uenik zna: ZATO, TO, KAKO, GDJE, KADA i IME e promatrati. 3. Spoznavanje uenika valja voditi odreenim pitanjima ili pismenim napucima. Njima valja ustrojiti sustav spoznavanja prema grai, strukturi, razmjeni i meudjelovanju prirodnina i pojava da ih uenik usporeuje radi spoznavanja slinosti i razliitosti. 4. Temeljna obiljeja prirodnine ili pojave potrebno je izdvojiti kako bi se mogao donijeti odgovarajui sud, zakljuak, posljedak. 5. Vrednovanje zakljuaka osjetilne spoznaje uenika valja nizom novih zadataka povezati sa svakidanjim praktinim ivotom. 6. Ne treba zaboraviti da se osjetilno spoznavanje moe izazvati i oivljavanjem predodaba na temelju spoznavanja rijeima (izlaganje uitelja, itanje teksta) i izvoenjem praktinog rada pokusa, pri emu je uenik doveden u situaciju da izaziva neku promjenu, da prati njezin tijek s veim brojem osjetila. Sve to upuuje na to da su putovi spoznavanja jedinstveni, da se meusobno isprepliu i da se samo teorijski mogu razdvojiti sa zadaom temeljitijeg spoznavanja. 3.1.2. Iskustvo uenika praktian rad kao izvor spoznaje Kao cjelokupnu nastavu, i nastavu prirode i drutva valja temeljiti na spoznajama s kojima djeca dolaze u kolu, na njihovom iskustvu. No te djeje spoznaje nisu uvijek potpune, jasne, tone, nego su esto netone i pogrene. Te nejasnoe i netonosti valja u koli odstraniti ispraviti. Zato je potrebno uenike dovesti u situaciju da steknu to vie iskustva, da svakodnevnom praksom razvijaju svoje sposobnosti. Praksa se moe odrediti kao aktivan uzajamni utjecaj ovjeka, prirode i ljudi. Usto to odreuje uvjete i karakter ovjekova postojanja, ona u sebi sjedinjuje teorijsku i praktinu djelatnost i smatra se jednom od temeljnih spoznajnih kategorija. Izmeu drutvene prakse u najirem smislu i praktinog rada postoji stanoviti odnos, ali se te dvije kategorije ne mogu poistovjetiti. Drutvena je praksa znatno iri pojam od pojma praktinog rada, odnosno drutvena praksa u sebi obuhvaa praktini rad. Budui da smo drutvenu praksu odredili kao aktivni odnos ovjeka prema prirodi i izmeu ljudi, tada bi se praktini rad odnosio na direktan aktivan odnos ovjeka prema prirodi. Praktian rad je dio drutvene prakse koji se odnosi na neposredan, djelotvoran odnos ovjeka prema prirodi. O. W. Beyer je 1885. godine nalgalsio znaenje rada, te da na prvom stupnju valja obavljati djelatnosti za koje ne treba stalno boravite (ulica), drugom stupnju djelatnosti u svezi s njegovanjem biljaka i ivotinja, zatim treba raditi u kolskom dvoritu i vrtu, te u kolskoj radionici i kolskom praktikumu. Krajem 19. st. i po. 20. st. praktian rad snano prodire u tzv. novu kolu, osobito u neke njezine smjerove, npr. radnu kolu, aktivnu kolu i dr. G. Kerschensteiner je smatrao da u kolu treba uvesti runi rad kao nastavni predmet. A. Ferriere se zalagao za ostvarivanje manualne, socijalne i intelektualne djelatnosti pomou runog rada kao princip u aktivnoj koli.

21

P. Ficker zakljuuje da se runi rad i slobodni runi rad meusobno dopunjuju i time se uspostavlja pravila odnos izmeu triju temeljnih spoznajnih kategorija: promatranja, miljenja i prakse. Predstavnici nove kole uveli su u njezin sadraj rada praktian, odnosno runi rad kao nastavni predmet i kao nastavno naelo, te mu odredili sljedeu metodiku strukturu: - postavljanje zadataka rada, - odreivanje sredstava i pomagala za rad, - planiranje izvoenja rada, - izvoenje rada, - kontrola rezultata. J. Piaget (1896. 1980.) naglasio je da praktian rad ima znaenje pokretake snage za razvitak miljenja jer se praktine operacije interioriziraju u odgovarajue misaone operacije. Prema Piagetu razvitak je postupno uravnoteenje, neprekidno prelaenje iz stanja manje ravnotee u stanje vee ravnotee. Tijekom procesa uravnoteenja valja razlikovati: 1. INVARIJANTNE funkcije koje omuguavaju uravnoteenje tijekom cijelog ivota (nasljedne su i zajednike za sve dobi). 2. PROMJENLJIVE strukture koje odreuju stanje ravnotee. Pojavljivanje potrebe izvor je neravnotee, u temelju kojeg su promjene unutar samog oraganizma i okoline. Ljudsko djelovanje sastoji se upravo od neprekidnog ponovnog uravnoteivanja, koje se dogaa tijekom cijelog ivota. Taj neprekinuti postupak omoguavaju dvije invarijantne adaptivne funkcije, namjene: 1. ASIMILACIJA usvajanje vanjskih podataka na temelju postojeeg ustroja. 2. AKOMODACIJA je prilagodba prostojeeg ustroja vanjskoj situaciji. Uz nasljedne namjene asimilacije i akomodacije, valja razlikovati strukture, tj. spoznajne sposobnosti koje se mijenjaju, a koje ine uravnoteenje (ekvilibrij) na odreenoj razini razvitka. Ti ustroji se mijenjaju i upravo promjenjivost ustroja uvjetuje da se u djece razliite dobi pojavljuju razliiti naini shvaanja svijeta. Uenje je aktivan postupak u kojem dijete (subjekt) konstruira, strukturira stvara svoje znanje u meudjelovanju s okolinom (objektom). Dijete je poslije este godine sposobno za suradnju s ostalima. Ono ima usklaen i upotpunjen spoznajni sustav, kojim se koristi u ustrojstvu i meudjelovanju s okolinom. Uz pomo tog sustava dijete uspijeva rijeiti, na stvaran nain, razliite zadatke, jer posjeduje prilagodbeno ustrojstvo, koje djeluje tako da omoguava svrhovitu ravnoteu. U tom razdoblju prevladavaju stvarne, konkretne operacije, one koje se odnose na predmete pogodne za rukovanje. Operacija oznaava djelovanje koje je poutranjeno (interiorizirano) i povratno (reverzibilno), tj. moe se odvijati u oba pravca. U spoznajni se repertoar djeteta te dobi ubrajaju logike operacije (razliite vrste numerikih operacija, logika operacija korespondencije, relacije, reverzibilnosti, kompenzacije, inkluzije, tranzitivnosti itd.), to se najbolje oituje pri rjepavanju zadataka konzervacije, tj. ouvanja koliine, mase, volumena, broja itd., u kojima se mijenjaju nebitna svojstva, a ostaju nepromijenjene bitne osobine situacije. Takvi praktini radovi esti su u nastavi prirodoslovlja u mlaim razredima osnovne kole. Adolescent nastojei da se uklopi u drutvo odraslih, tei sudjelovanju u idejama, idealima i ideologijama ire skupine. U njega se razvija sposobnost apstraktnog miljenja. Formalen operacije su posljednji stupanj umnog razvitka, a adolescenti ga veinom postiu izmeu jedanaeste i petnaeste godine ivota. Na tom stupnju razvitka adolescenti mogu postavljati pretpostavke, izvesti logike dedukcije i pokusima provjeriti ono to drugi tvrde, samostalno postaviti hipotezu, traiti i nalaziti istinu. Piagetova ispitivanja po stadijima djetetova razvitka dovela su do zakljuaka vrijednih za metodiki pristup u nastavi prirodoslovlja.

22

P. Ja. Galjperin je polazeti od temeljne postavke da su uenje i nastava oblik djelatnosti, izradio teoriju o etapnom oblikovanju umnih radnji. On zapravo smatra da je MISAONA RADNJA temeljna jedinica pomou koje se sjedinjuju PSIHIKI ELEMENTI s NJIHOVIM RADNJAMA. Svaka umna radnja ima tri funkcionalna dijela: 1. ORIJENTACIJSKI, 2. PROVEDBENI, 3. NADZORNI. Orijentacijski dio radnje je poetni dio u kojemu se uenik usmjerava na pravilnu provedbu radnje. U ovom dijelu uenik upoznaje: cilj, predmet radnje, operacije, obrazac i proces. NEPOTPUNI NAPUTAK: ueniku se najee isticanjem cilja sta priopava to, ali ne i kako treba uiti. Galjperin je, sa suradnicima, razradio ak osam tipova karakteristinih orijentacijskih temelja, od kojih su dva posebno zanimljiva, jer nude osamostavljivanje uenika za stvaralaki rad: 1. Ueniku se prikau svi elementi radnje (cilj, obrazac, operacije, nain provjere) na nekom obrascu (usmeno ili najee pismeno), a uenik samostalno sastavlja orijentacijski temelj. 2. Ueniku se daju ope znaajke radnje, dok je orijentacijski temelj uopen, pa on, na temelju njih, sastavlja orijentire pomou naputaka za sastavljanje orijentacijskog temelja (algoritma). Na svom putu, od vanjskog plana prema unutarnjem, umna radnja prolazi kroz 5 etapa: 1. U etapi prethodnog upoznavanja s radnjom uenici dobivaju orijentacijski temelj, upoznavaju se sa zadacima i nainom izvoenja radnje, tj. s izvorima znanja, s materijalom kojim e se sluiti u radu, s nainom njegove uporabe. 2. Etapom materijalne ili materijalizirane radnje uenicima se daju objekti radnje u obliku predmeta iz neposredne okolice. Radnja se uz pomo tih predmeta izvodi prema dobivenom naputku. 3. Etapa vanjskoga ili glasnoga govora je etapa u kojoj uenik izrazi rijeima ono to je praktino uinio i to je iz kojeg izvora doznao. On treba glasno iznijeti uinak svojega rada, kako bi stvorio svoj odgovarajui sustav glasnoga govora. Smatra se da je uenik ovladao etapom glasnoga govora ak mu za objanjenje radnje nije potreban naputak kako se ta radnja izvodi. 4. Etapa vanjskoga govora u sebi je etapa u kojoj uenici o radnji govore u sebi, kda se preispituju. Ona dolazi uvijek poslije etape vanjskoga ili glasnoga govora. Govor u sebi u slubi je miljenja. 5. U zavrnoj etapi etapi unutarnjega govora uenik radnju samostalno obavlja i nadzire je bez vanjskih objekata i bez vanjskog govora. Oblikovanje misaone radnje znai ne samo proces preoblikovanja vanjske radnje u unutarnju, nego i obrnuto, to je proces interiorizacije i eksteriorizacije. Galjperin dri da usvanjanje novih znanja prolazi iste etape kao i oblikovanje misaone radnje. Za uenike u poetnoj nastavi prorodoslovlja najvanija je materijalna i materijalizirana etapa rada u kojoj uenici manipuliraujui obavljaju praktine radove, dok za starije uenike ima manje znaenje. Teorija etapnog oblikovanja umnih radnji je vana jer se u njoj sjedinio proces stjecanja znanja i razvitak uenikih spsobnosti u istovjetan proces. Iz toga proistjee da ne treba strogo odvajati stjecanje novog znanja i vjebanje, ve raditi to usporedno. Uvoenjem praktinog rada u nastavi se ukida verbalizam i iskljuivi senzualizam u zornosti, a uenje se povezuje uza svakidanji ivot. Uvodei praktian rad u nastavu, treba uvijek brinuti o injenici da je nastava jedinstvo praktinoga i umnoga rada. Neki sadraji praktinih radova vie su usmjereni na stjecanje kulturnih i higijenskih navika, drugi na razvitak likovnih sposobnosti, tre na razvitak tehnikih sposobnosti, etvrti radnih sposobnosti. Praktian rad nije samo nain, put kojim dolazimo do spoznaje, kako je do sada jednostrano prikazano, ve je on i izvor spoznaje i mjerilo za tonost ljudske spoznaje.

23

Ako je uenik stekao odreena znanja praktinim radom, bit e sposoban primjenjivati ih u iovotu kad mu zatrebaju. Praktian rad u nastavi prirode i drutva jest izvor, put, kriterij, rezultat i cilj spoznaje, te ga treba tretirati kao jednu kariku spoznajnog procesa i otro razlikovati od praktrinoga, runog rada, kojega je zadaa izrada nekog predmeta. 3.1.3. Spoznavanje rijeima U spoznavanju rijeima uspostavlja se posredna povezanost izmeu uenika i predmeta spoznavanja. Ta sveza se uspostavlja pojmom. POJAM se moe odreivati s vie teorijskih stajalita. Sa stajalita logike pojam je misaona tvorevina koja sadri bitna obiljeja i odnose predmeta i pojava. Psiholozi pod pojmom podrazumijevaju opu predodbu. Prema nominalistima, postoje samo imena koja mogu imati pojedinana ili opa obiljeja, a kako pojmovi nisu ni stvari ni imena, oni zapravo ne postoje. Po teoriji realista, pojam je odraz bitnih svojstava realnih predmeta i procesa, kao i njihovih svojstava i meudjelovanja. Pojam je predmet miljenja, to znai da uenici do njega dolaze miljenjem. Pojam uenici stjeu misaonim operacijama (analiziranjem, sintetiziranjem, poistovjeivanjem, razlikovanjem, usporeivanjem, planiranjem, pretpostavljen, mijenjanjem, induciranjem, konkretiziranjem, asociranjem, klasificiranjem, definiranjem, dokazivanjem, usustavljivanjem, suprotstavljanjem, zakljuivanjem i dr.) Drugi naglasak u odreivanju pojma istie da je pojam misao o bitnim obiljejima predmeta i pojava onih obiljeja koja su zajednika za itav skup predmeta na koje se pojam odnosi. Zato moemo rei da je pojam skup bitnih, tipinih oznaka neke skupine objekata ili pojava koji je stvoren misaonim procesima na temelju usporeivanja i ralambe pojedinih objekata i pojava, odvajanjem bitnih obiljeja od nebitnih i uopavanjem takvih bitnih obiljeja na sve pojave i objekte iste vrste. Rije kao element govoa je izriaj pojma. Ona je nositeljica smisla, a smisao odreuje neki pojam. Rije je znak, simbol iza koje se krije neki smisao. Zato u govoru susreemo pojavu da razliiti jezini izriaji, tj. rijei mogu izricati isti smisao. Dok je predodba slika odreene nenazone stvari ili pojave, dotle je pojam sloaj oznaka koje, iako su izraene jednom rijei, mogu vrijediti za itav niz jednakih ili slinih premeta i pojava. Pojmovi nisu dani sami od sebe, njih treba stvarati na temelju predodaba. Apstrahiranjem, odjeljujui pojedine predodbene oznake, ralanjujemo zapravo predodbe i dobivamo tako pojedine misli. Zatim, generaliziranjem, uopavanjem zajednike oznake skupine predmeta. Na putu stvaranja pojma nalazimo najprije analiziranje, ralanjivanje pojedinih predodaba, zatim apstrahiranjem, izdvajanje od njih pojedinih oznaka, te generaliziranje, uopavanje preostale oznake u jedinstvenu novu tvorevinu pojam. Determiniranjem, omeivanjem, moemo od bilo kojeg opeg pojma dobiti ui pojam. Generealiziranjem dobivamo openite pojmove, a determiniranjem manje openite. Sadraj pojma sadri u sebi skup oznaka koje su sloene u posebnom misaonom jedinstvu. Sve ozanke nisu jednako znaajne. Jedne pokazuju temeljno, bitno i nazivamo ih BITNIMA, druge su MANJE BITNE, izvedene iz prvih, a tree su SLUAJNE NEVANE. Doseg pojma ini skup svih pojedinanih predmeta na koje se taj pojam odnosi. Opseg pojma ini skup niih pojmova koje obuhvaa jedan vii pojam. On se odreuje prema podrujima na koje se odnosi, a ne prema broju. Dodavanjem oznaka opem pojmu poveava se sadraj pojma a smanjuje opseg. Sadraj pojma i opseg pojma stje u obrnutom odnosu.

24

H. J. Klausmeier je 1980. godine naveo mnogo vei broj svojstava kojima se moe odrediti, definirati bilo koji pojam (mogunost uenja, mogunost uporabe, vrijednost, uopenost, jaina, struktura pojma, apstarktnost primjera i brojnost primjera). Znanstveni pojmovi su znanstvene tvorevine nastale dugim sustavnim misaonim operacijama niza generacija, i uenici ih tijekom nastave prirode i drutva trebaju postupno i sustavno razvijati i stjecati svojim umnim sposobnostima. 3.1.3.1. Stjecanje pojmova u nastavi prirode i drutva H. J. Klausmeier razradio je teoriju uenja i ravitka pojmova (Winsconsin Model) u kojoj je, uz ralambu sadraja nastave nastavnih postupaka, ponaanja uenika i iskustvenih istraivanja, posebnu pozornost pridao razvitku pojmova i nainu njihove uporabe u strukturi znanja. U svojim iskustvenim istraivanjima poao je od pretpostavke da uenici u nastavi prirodoslovlja ak i u osnovnoj koli trebaju raditi kao znanstvenici, tj. da stjecanje pojmova treba prolaziti kroz postavljanje pretpostavke, motrenje i zakljuivanje. Prema Winsconsin modelu, uenje pojmova u djece prolazi kroz etiri razine: - KONKRETNE - STVARNE RAZINE, - RAZINE IDENTITETA JEDNAKOSTI, - KLASIFIKACIJE RASPOREIVANJA, - FORMALNE APSTRAKTNE RAZLIKE. Te etiri razine prolazi uenje istog pojma od njegove najranije pojave do najzrelijeg razumijevanja. Kako bi se pojam oblikovao, stvorio na bilo kojoj razini, potrebni su odreeni vanjski i unutarnji imbenici. UNUTARNJI IMBENICI obuhvaaju odgovarajue misaone operacije koje na svakoj razini ovise o uenju i sazrijevanju, razvitku uenika. VANJSKI IMBENICI za uenje pojmova ini nastava koju valja paljivo planirati, tako da odgovara razini razvitka pojma. Pojmovima steenim na niim razinama mogu se rjeavati jednostavni problemi koji zahtijevaju samo povezivanje osjetilnih percepcija. Pojmovima steenim na viim razinama mogu se utvrivati novi sluajevi kao primjeri i neprimjeri tog pojma, spoznavati nadreeni, usporedni i podreeni odnosi, raumijevati naela klasificiranja tog pojma i rjeavati problemi. Dijete moe nauiti ime pojma i imena njegovih svojstava na bilo kojoj razini. Na svakoj od razina stejcanja pojmova sudjeluju odreene misaone operacije. Na KONKRETNOJ stvarnoj razini stjecanje pojma odvija se prepoznavanjem predmeta koji je uenik ranije doivio. Pri tome se odvijaju misaone operacije: skretanje pozornosti na posebnost predmeta, njegovo razlikovanje od drugih predmeta, oblikovanje predodbe i njezino pamenje. Da je uenik usvojio pojam na RAZINI IDENTITETA jednakosti moe se zakljuiti na osnovi toga to e ga prepoznati kao ranije doivljen predmet, dogaaj ili odnos, ali u drugom prostoru i vremenu. Uz misaone operacije ukljuene u stjecanje pojma na konkretnoj razini ( skretanje pozornosti, razlikovanje, pamenje) na ovoj se razini pojavljuje i generaliziranje, uopavanje zajednikih oznaka. Za RAZVOJNU razinu klsifikacije rasporeivanja vana je misaona operacija generaliziranja. Uenici na nioj razini klasifikacije mogu tono odrediti mnoge sluajeve kao primjere ili neprimjere jednog predmeta, dogaaja ili radnje, ali jo ne mogu izravno navesti temelj, osnovu svoje kategorizacije. Na viem stupnju klasifikacije, uenici su u stanju razlikovati manje vidljiva svojstava pojmova i tono generalizirati vei broj primjera koji su jednako i pripadaju istoj klasi skupini.

25

Teorija uenja i razvitka pojmova precizirala je nastavne uvjete koji olakavaju stjecanje pojmova na poetku razine klasifikacije: 1. Provjerava je li pojam nauen na razini identiteta 2. Inoenje najmanje dvaju primjera i jednoga ili dvaju neprimjera pojma 3. Navoenje imena pojma i pomaganje ueniku da povee ime pojma za primjer 4. Uporaba iduktivne metode dopunjene metodom izlaganja, ako je potrebno. Tako se uneiku pomae da razlikuje i imenuje odlike odreenog pojma. 5. Uporaba induktivne metode dopunjene metodom izlaganja pomae ueniku da definira odredi pojam. 6. Osiguravanje povratne informacije ueniku. 7. Davanje novih primjera i neprimjera pojma koje uenik traba prepoznati da bi mogao upotrebljavati pojam. 8. Ponavljanje prethodnih koraka, ako je potrebno. Od stjecanja pojma na nioj razini klasifikacije do podizanja na viu razinu klasifikacije, ili na fomalnu razinu, moe proi i nekoliko godina. Na FORMALNOJ apstraktnoj razini pojam je usvojen kada uenik odreuje, definira pojam pomou njegovih svojstava odlika ili kada moe utvrditi razliku izmeu pravih primjera i neprimjera toga pojma i tu svoju klasifikaciju izgovoriti rijeima. Kako bi postigao tu razinu, potrebno je da uenik navede ime pojma, i da razlikuje i imenuje njegova pripadajua svojstva. Na formalnoj razini pojmovi se mogu stjecati induktivnim i deduktivnim operacijama. U induktivnim operacijama uenici odreuju pojam na temelju pojedinanih primjera, odnosno logiki put ide od pojedinanoga prema opem. (npr. Mljet je kopno okrueno morem. Otok je kopno okrueno vodom.) U deduktivnim operacijama proces zakljuivanja ide od opega na pojedinano. Uenicima se izlae ime pojma i njegova pripadajua svojstva odlike. Stjecanje pojma na formalnoj razini vrednuje se tako da se ueniku izloe dva primjera jedne klase, a on treba odrediti onaj koji se trai i zatim pokazati zato ga je tako svrstao, sluei se svojstvima koja odreuju taj pojam. Klausmeier, na temelju iskustvenih istraivanja, predlae konbiniranje induktivnih i deduktivnih operacija kao uinkovitog naian stjecanja pojmova na formalnoj razini. Ako se uenicima sve izloi, ako ne pokuavaju oblikovati i vrednovati pretpostavku, moe uslijediti nerazumijevanje pojma. Opsena longitudinalna iskustvena istraivanja s uenicima osnovih kola potvrdila su teoriju uenja i razvitka pojmova i Klausmeieru omoguila da iz njih izvede sljedea naela razvitka pojmova: 1. Razvitak pojmova se odvija kroz etiri uzastopno vie razine nepromjenljivim slijedom. 2. Razina stjecanja bilo kojeg pojma je razliita u uenika iste dobi. 3. Isti uenici stjeu razliite pojmove razlilitom brzinom. 4. Pojmovi naueni na viim razinama uspjenije se koriste za razumijevanje odnosa podreeni nadreeni, za razumijevanje naela i za rjeavanje problema. 5. Znanje imena pojma i njegovih svojstava olakava sjtecanje tog pojma na razliitim razinama i mogunost njegove uporabe. Rukovodei se tim naelima, nastavu je potrebno planirati i prilagoditi spoznajnim sposobnostima uenika. Kakao bi se to postiglo, Klausmeier je dao niz preporuka za ustrojavanje nastave i njezinog vieizvornog okruenja kojima se postie djelotvornije usvajanje pojmova: 1. Uenik treba motivirati za stjecanje pojmova. To e se postii ako im se najavi koji e se sadraji - pojmovi uiti. 2. U procesu uenja imenuju se pojam i njegova pripadajua obiljeja. Verbalizacija pojma ueniku olakava induktivne i deduktivne misaone operacije na formalnoj razini. Kako bi uenici motivirali za uenje imena pojma, pojam na poetku sata treba napisati kako bi ih uenici tijekom poduanja prepoznali.

26

3. Uiteljeva definicija odreenje pojma treba sadrati sva njegova svojstva odlike. Jesu li uenici razumjeli definiciju pojma, uitelj moe utvrditi ako uz definiciju navede i niz primjera i neprimjera pojma koje klasificiraju. 4. Posebnim naglaavanjem bitnih svojstava pojma uitelj uenike upozorava na njih. 5. Za uspjeno stjecanje pojmova vano je voenje uenika u uenju pojmova. Ako uenici samo moraju uiti pojmove, esto lutaju, zato ih je potrebno poduavati da prepoznavanjem primjer i neprimjera pojma, vrednovanjem i klasificiranjem usvajaju i uinkovit put za uenje pojmova. 6. Uenicima treba dati povratnu informaciju poslije svakog njihovog odgovora.Uenika koji je netono odgovorio valja upozoriti da je pogrijeioi pomoi mu da ispravi odgovor. Jedna od temeljnih zadaa nastave prirode i drutva jest da pravilnom odgovarajuih nastavnih metoda i sredstava preoblikuje uenike osjetilne u spoznaje, tako da uenik istodobno u pojmu uoava i konkretno i ope. Metodiki nastavi prirode i drutva imaju zadau da razvijaju uenike misaone operacije konkretnog u ope, ali i opega u konkretno. uporabom pojmovne postupci u prelaenja

Temeljni metodiki postupak oblikovanja pojma mogao bi se odvijati prema ovim stupnjevima: - promatranje i upoznavanje neposredne stvarnosti - izdvajanje odreenoga prirodoslovnog obiljeja - oblikovanje prirodoznanstvenog pojma i njegova nosioca rijei - usvajanje znaka za prirodoznanstveni pojam - izgraivanje prirodoznanstvenog modela neposredne stvarnosti - uporaba usvojenog prirodoznanstvenog pojma rijei, znaka i modela u rjeavanju novih zadataka. Pojmovi se poinju oblikovati i u prvom razredu, ali su tek uenici u dobi oko desete godine u mogunosti pojmu dati obiljeja koja se sve vie pribliavaju znanstvenim obiljejima pojmova. Zato se u nastavi i tijek spoznavanja postupno mijenja. 3.1.3.2. Pretpostavke djelotvornog spoznavanja rijeima U svezi s tijekom spoznavanja rijeima u nastavi prirode i drutva u osnovnoj koli valja odgovoriti na pitanja: kada koristiti verbalni put spoznavanja, to uinicima prenijeti u gotovom obliku i kako oblikovati sustav pojmova za uenike. U nastojanju da izbjegnu verbalizam u nstavi, pojedini uitelji nastoje potpuno odbaciti spoznavanje rijeima. To je pogrean stav jer je izraavanje rijeima jedno od temeljnih naina izraavanja i prenoenja misli. U nastavi prirode i drutva spoznavanje rijeima treba koristiti uvijek kada je uitelj siguran da se ono temelji na osjetilnim podacima i kada je rezultat uenikovih misaonih operacija. Nastava prirode i drutva ne smije se temeljiti i zaustaviti samo na motrenju, nego se treba voditi do misaonih operacija i pojmova, ali i obrnuto, polaziti od rijei, pojmova i pronalaziti ih u okruenju. Uenicima rijeima treba prenositi gotova znanja kojih je osjetno spoznavanje neuinkovito i neekonomino, zbog vremenske i prostorne udaljenosti, te opasnosti pri neposrednom upoznavanju. Glede ustrojavanja sustava pojmova u uenika osnovne kole znano je iz povijesti nastave prirodoslovlja da je potrebno vie uvaavati psihologijske, pedagogijske i metodike nego znanstvene zahtjeve. 3.2. Specifinosti nastavog procesa u nastavi prirode i drutva Nastavni proces valja shvatiti kao odreeni tijek, slijed dogaanja koji nije do kraja odreen. U njemu sudjeluju razliite sastavnice i imbenici: uitelj, uenik, nastavno gradivo, komuniciraje u nastavi, spoznavanje, oblici rada, metode rada, materijalno tehniki temelji nastave, planiranje nastae, metodiko oblikovanje nastave.

27

Za njegovo uspjeno izvoenje vano je spoznavati njegove sastavnice i njihove meusobne odnose, ali i njegov slijed, red zbivanja ustroj. 3.2.1. Metodiko oblikovanje nastavnog procesa Temeljna je zadaa nastave prirodei drutva spoznavanje uenikova okruenja. Metodiko oblikovanje nastavnog procesa nastoji pronai i utvrditi njauinkovitiji redoslijed ustroj sastavnica nastavnog procesa. Pedagozi su nsatojali utvrditi koje sve stupnjeve, etape treba proi nastavni proces da bi bio djelotvoran. V. Poljak kao osnovne dijelove ustroja nastavnog procesa izdvaja etape: - pripremanje, - obradu nastavnog sadraja, - vjebanje, - ponavljanje, - provjeravanje, a za svaku etapu navodi da ima: 1. spoznajnu, 2. psiholoku, 3. materijalno tehniku, 4. metodiku STRANU. L. Bognar i M. Matijevi smatraju da osnovne etape u dogojno obrazovnom procesu trebaju biti: - dogovor, - realizacija, - evaluacija, jer tim osnovnim etapama prolazi svaka zajednika ljudska aktivnost zasnova na meusobnom uvaavanju svojih sudionika. F. Jelavi iznosi da je u nstavi potrebno organizirati sljedee aktivnosti: - pripremanje, - prijam i obradu novih sadraja, - vjebanje, - ponavljanje, i aktivnosti vrednovanja (ispitivanja i ocjenjivanja). Svako oblikovanje ili usvajanje pojma iz prirode i drutva i njegovog nositelja rijei i znaka treba proi kroz sve etape nastavnog procesa, a to su : - uvod ili priprema, - obraivanje novih nastavnih sadraja, - vjebanje, - ponavljanje, - provjeravanje. 3.2.1.1. Uvod ili priprema U pripremanju ponavljamo odgovarajue nastavno gradivo na poznavanju kojeg se temelji obrada novoga gradiva. Uenika treba pripremiti i motivirati za nastavnu djelatnost kako bi znao ne samo to e uiti nego i kako e raditi i doi do odreenih spoznaja. Vana je sastavnica pripreme odreivanje i najava zadae nastavne djelatnosti (naziv nastavne jedinice), a dobro je ako toj najavi prethodi ponavljanje problema i dogovor o njegovu rjeavanju iz ega se moe izvesti i rodoslijed i nain rjeavanja problema, odnosno zadae nastave (plan rada). Naziv nastavne jedinice i plan rada mogu se ispisati i na kolsku plou. U materijalno tehnikoj pripremi treba obuhvatiti pripremu nastavnog prostora, nastavnih sredstava i pomagala, materijala i pribora za praktian rad, tiskanog metrijala, smjetaj uenika u nastavnom prostoru i ostalo to osigurava uspjeno izvoenje nastave.

28

Vrijeme trajanja pripremanja treba biti u suglasju s njegovim znaenjem za daljnju nastavnu djelatnost, ni predugo, ni prekratko, onoliko koliko je potrebno. U pripremanju nastavnog procesa razlikujemo etiri temeljne sastavnice: materijalno tehniku, metodiku, spoznajnu i psiholoku. Materijalno tehnika priprema sastoji se od osihuravanja potrebnih materijalno tehnikih uvjeta za uinkoviti nastavni proces. Metodika priprema obuhvaa izbor odgovarajuih metodikih postupaka. Spoznajna priprema uenika sastoji se od ponavljanja relevantnoga nastavnog gradiva potrebnog kao predznanje za obradu novoga nastavnog sadraja. Psiholoka priprema se sastoji od motiviranja uenika za buduu nastavnu djelatnost. 3.2.1.2. Obraivanje novih nastavnih sadraja Obraivanje, obrada, prouavanje novih nastavnih sadraja je jedna od temeljnih etapa nastavnog procesa. U njoj se uspostavlja neposredna sveza izmeu uenika i novog nastavnoga gradiva. Obraivanje nove nastavne grae treba razlikovati od predavanja jer ono sadri misaone procese kojima uenik prerauje, spoznaje, informacije koje dolaze do njega. Dva su temeljna puta spoznavanja: indukcija i dedukcija. U nastavi prirode i drutva treba kad god je mogue dati prodnost induktivnom putu, jer e uenik na temelju niza iskustvenih informacija, injenica izvesti odreeno misaono poopenje generalizaciju. Na putu generalizacije V. Poljak upozorava na najee pogreke u procesu stjecanja znanja, koje nastaju ako se uenicima prezentiraju: - samo injenice, a ne prelazi se na generalizaciju, - premali broj injenica pa uenici teko napreduju do generalizacije, - injenice samo na sekundarnim izvorima znanja (verbalna i knjika znanja), - samo generalizacije bez odgovarajuih injenica. S druge strane, u deduktivnom putu spoznavanja uitelj e, polazei od znanstvenih, gotovih pojmova i zakonitosti, osigurati niz uenikovih aktivnosti kojima e uenik opredmetiti, konkretizirati, primijeniti to gotovo znanje i preraditi ga od apstraktnog u konkretno. U natavi prirode i drutva obraivanje novoga nastavnog sadraja moe, dakle, polaziti od konkretnoga prema apstraktnome, ali i od apstraktnog prema konkretnome. Vrlo je vano precizno odrediti koliinu sadraja nastave, a time i znanja njegovog ekstenziteta (koliine injenica i generalizacija), intenziteta (kakvoe, dubine pojmova) i strukturu (logiku sreenost injenica i generalizacija). Obrada novih sadraja odvija se preteno o u nastvnom procesu sustavom malih spoznajnih koraka, dok se ne obradi sadraj cijele nastavne jedinice, primjerice, pri obradi nastavne jedinice - Ako poar plane, u drugom razredu, ti bi koraci mogli biti: vatra, poar, gaenje poara, znaenje vatrogasne slube. Na dobro obavljenom obraivanju novih nastavnih sadraja temelje se daljenje etape nastavnog procesa vjebanje, ponavljanje i provjeravanje.

3.2.1.3. Vjebanje Poto su uenici u obraivanju novog nastavnog sadraja spoznali novu nastavnu grau i shvatili informaciju, valja ih zaposliti na njezinoj preradi, jer e je samo tako usvojiti. Temeljna je razlika izmeu vjebanja i ponavljanja to to se vjebanjem razvijaju uenike sposobnosti, a ponavljanjem se uvruje znanje uenika. U nastavi prirode i drutva vrlo je vana etapa vjebanja u kojoj se razvijaju sve uenikove sposobnosti: praktine, senzorne, izraajne i misaone. Svaka pravilno oblikovanja radnja treba imati dobar spoznajni temelj.

29

Pri vjebanju razlikujemo pripremanje vjebanja i samo vjebanje: U pripremanju vjebanja treba odrediti to e se i zato vjebati, ponoviti znanje na kojem se temelji vjebanje i osigurati materijalne uvjete vjebanja. Uitelj e uenike pouiti rijeima i pikazati kako se izvodi radnja pouiti i instruirati ih. Vjebanje moemo ralaniti na: 1. poetno ili uvodno vjebanje uenici prerauju, prevode uiteljevu instrukciju u radnju, poetno vjebanje uitelj nadzire. 2. temeljno ili sredinje vjebanje uenik moe objasniti svoje postupke, uenik izvoenje moe sam nadzirati samonadzor. 3. zavrno ili dopunsko vjebanje uenik postie najveu brzinu ili uspjeh u vjebanju i nee je moi poboljati daljnjim vjebanjem na isti nain. 3.2.1.4. Ponavljanje Kao etapa nastavnog procesa ponavljanje se ne moe svesti samo na spreavanje zaboravljanja, iako je znano da se trajnost pamenja moe osigurait estim ponavljanjem i njegovim koritenjem, uporabom u svakidanjem ivotu. Sa stajalita kakvoe ponavljanja razlikujemo: reproduktivno i produktivno ponavljanje. Reproduktivno ponavljanje je dosjeanje, reprodukcija otrprije poznatoga gradiva, najee onim slijedom kojim je usvojeno. Zbog velikog broja injenica i elje da se mnogo naui gradivo se ponavlja istim slijedom kojim se spoznaje i obrauje, navode se isti primjeri za objanjavanje pojedinih pojava. U takvu se ponavljanju najvie aktivira samo pamenje, pa ga esto nazivamo i mehanikim, formalnim i pasivnim ponavljanjem. Produktivno ponavljanje je koritenje, uporaba otprije poznatog nastavnog gradiva na potpuno nov nain. Ponavljajui produktivno obraene nastavne sadraje u nastavi prirode i drutva uenici e meu poznatim injenicama i pojavama pronalaziti i otkrivati dotada nepoznate odnose, meudjelovanja i povezanosti. Uenici pri produktivnom ponavljanju primjenjuju razliite misaone operacije, npr. usporeivanje, ralanjivanje, zdruivanje, klasificiranje, konkretiziranje, generaliziranje, strukturiranje, rjeavanje problema i dr., to pozitivno utjee na kakvou znanja u nastavi prirode i drutva. Produktivno ponavljanje sadraja nastave prirode i drutva zahtijeva neprekidnu stvaralaku primjenu znanja. 3.2.2. Vremensko trajanje nastavnog procesa. Vremensko trajanje nastavnog procesa teorijski nije ogranieno, traje onoliko koliko je potrebno. U nas je zakonski na snazi razredno predmetno satni sustav. U njemu je osnovna vremenska jedinica nastavni sat, koji, u pravilu traje 45 minuta. Za uenike najmlaih razreda preporuuje se nastavni sat od 30 35 minuta, jer uenici te dobi ne mogu due usredotoiti pozornost. U starijim se razredima zbog praktinih radova i izvanuionike nastave koriste i blok sati koji traju 90 minuta. Nastavni proces u prirodi i drutvu moe trajati i due u sklopu projektnog istraivakog dana, ali i vrlo krakto vrijeme kao petminutna nastava prirode i drutva. 3.2.2.1. Petminutna nastava prirode i drutva ili pet minuta prirode i drutva Uvoenje pet minuta prirode i drutva omuguava da e aktualna pitanja koja zanimaju uenike objasne u nekoliko reenica. Time se u nastavu ukljuuju i sadraji koje uenici sami odaberu. Temelj za uvoenje petminutne nastave prirode i drutva je injenica da uenici otvoreno iznose odreene sadraje i injenice koje su promatranjem uoili ili koje im uitelj ponudi.

30

To vrijedi i za televizijske i novinske informacije, kao i za zapaanja i rezultate njihovih promatranja u okoliu koje se u odreenim godinjim dobima pojavljuju. U petminutnoj nastavi velike su mogunosti rada: od objanjenja najjednostavnijih pojava u okruenju, bolesti, ozljeda, zatite okolia u lokalnim razmjerima sve do globalnih ekolokih problema. Razumljivo je da uitelj treba dati prve poticaje za petminutnu nastavu svojim izborom, primjerice prigodom polaska na izvanuioniku nastavu, a uenika moe pataknuti pitanjima: to se gradi?, to tamo cvate?... Hoi li uenici postaviti pitanja ovisi o njihovu iskustvu i odnosu izmeu njih i uitelja. Treba istaknuti da petminutna nastava prirode i drutva nije prigodna nastava (koja je planirana prema nadnevcima u kalendaru), nije unaprijed planirana, nije cjelovita nastavna jedinica niti izlika za odustajanje od programirane i pripremljene nastavne jedinice. Pet minuta prirode i drutva moe bit esto zastupljeno na nastavnom satu, bilo na poetku, bilo na kraju sata, ovisno od sluaja do sluaja, o razredu, o stilu rada pojedinog uitelja i mnogim drugim imbenicima. Svakako pet minuta prirode i drutva vremenski je najkrai teaj nastave prirode i drutva. 3.2.2.2. Nastavni sat Cjelovitost nastavnog sata proistjee iz njegove sadrajne, psiholoke i metodike cjelovitosti. Sadrajnu cjelovitost nastavnog sata ini odreena koliina injenica i generalizacija koja tvori smislenu sadrajnu cjelinu nastavnu jedinicu. Nazivlje nastavnih jedinica treba biti tako odabrano da na najbolji nain iskazuje ono to se radi na nastavnom satu. Psiholoko jedinstvo nastavnog sata oituje se u njegovoj primjerenosti dobi i spoznajnim mogunostima uenika da ga doivi kao cjelinu. Metodiku cjelovitost odreuje jedinstvena zadaa nastavnog sata, kao i svrhovito umreavanje svih metodikih postupaka kako bi se ona ostvarila. U nastavi prirode i drutva moemo razlikovati: Uvodni sat, sat obraivanja novih nastavnih sadraja, sat vjebanja, sat ponavljanja i sat provjeravanja. Bez obzira na vrstu i mikrostrukturu, za svaki nastavni sat treba odrediti: zato se radi zadaa, to se radi sadraj, kako se radi metode, tko radi oblici rada, ime se radi sredstva i gdje se radi mjesto rada. 3.2.2.2.1. Uvodni sat Uvodnim satom uvodimo uenikeu nastavnu djelatnost, bilo na poetku kolske godine, bilo na poetku svake nastavne cjeline, kako bismo ih upoznali s opim nastavnim zadaama i sadrajima koje e uskoro obraivati. 3.2.2.2.2. Sat obraivanja novih nastavnih sadraja O njemu govorimo uvijek kada se obrauje novo nastavno gradivo, bez obzira na vrijeme trajanja obrade novoga gradiva. Obraivanje novih nastavnih sadraja sadri sve etape nastavnog procesa, od uvoda, obrade, vjebanja, ponavljanja do provjeravanja. Pripremni ili uvodni dio sata treba omoguiti prirodno povezivanje gradiva s ve poznatim injenicama, kao i stvaranje povoljnog ozraja i poticanje uenika za stjecanje novih znanja. Dakle, bez suvinog okoliavanja, didaktiziranja i dosadnog ponavljanja, treba kroz stvaranje problemske situacije pripremiti i dovesti uenika do zadae i svrhe sata: zato e, to e i kako e spoznati novo gradivo. U pripremi treba istaknuti naziv nastavne jedinice i dogovarati plan rada i nain na koji e se obraditi novo gradivo. Obrada novog nastavnog gradiva galvni je i vremenski najdui dio sata. Odvija se u nekoliko (tri do etiri) mala spoznajna koraka.

31

Temeljna je uloga uitelja u obraivanju novoga gradiva da postupno osposobljava uenike za samorad, dovodei ih u neposredan odnos s novim nastavnim sadrajem, koristei se pritom pozitivnim iskustvima suvremenih strategija uenja. Vjebanje je sastavni dio nastavnog sata u kojemu se uvjebavaju radne operacije i druge aktivnosti sa zadaom ostvarivanja funkcionalnih zadataka nastave i razvitka uenikovih sposobnosti. Ponavljanjem se novo nastavno gradivo strukturira i povazuje s ranije obraenim kako bi se trajnije zadralo u pamenju. Provjeravanje je zavrna etapa nastavnog sata u kojoj uenici i uitelj dobivaju povratnu inforamciju o djelotvornosti zavrenog sata. 3.2.2.2.3. Sat vjebanja i ponavljanja Sati vjebanja i ponavljanja razlikuju se od sati obraivanja nove grae time to oni ne sadre etapu obraivanja novih nastavnih sadraja. Ustrojavamo ih na poetku kolske godine, nakon obraene nastavne teme i cjeline, ili pojeidinog odgojno obrazovnog razdoblja. Njihova je temeljna zadaa trajno usvajanje znanja koje se ponavalja ili uvjebava. Sat uvjebavanja ustrojavamo radi ostvarivanja funkcionalnih zadataka nastave. Sat ponavljanja organiziramo nakon obraivanja i usvajanja novoga gradiva radi njegovog trajnog zapamivanja, utvrivanja, strukturiranja i primjenjivanja u praksi. U uvodnom dijelu sta dogovorit e se s uenicima to, zato i kako e ponavljati ili vjebati. Najbolje je da uenici samostalno rade na unaprijed pripremljenim zadacima. Na kraju nastavnog sata potrebno je nizom zadataka objektivnog tipa utvrditi njegovu djelotvornost. 3.2.2.3. Projektni istraivaki dan U suglasju s namjerama projekta najee razlikumo dva oblika koji se mogu i povezati: 1. Proces projekt u kojeg je sredite postupak, tijek planiranja, ostvarenja i meudjelovanja sudionika u radu uenika i uitelja. Zadaa je projekta usmjerena preteno na tijek, postupak, put a ne toliko na rezultat rada. 2. Produkt projekt je usmjeren na krajnji rezultat spoznaju, jer je projekt prikladniji za usvajanje spoznaja od drugih nastavnih oblika. Uenici tijekom rada stjeu iskustvo koje ranije nisu poznavali. Radno iskustvo uenika bilo je u funkciji projekta, a temeljna je zadaa bila spoznavanje odreenog sadraja. Iskustva su pokazala da je najuinkovitiji rad kakda ima ovakav tijek: 1. pokretanje projekta odreivanje zadae, 2. raspravljanje o pokretanju istraivanja u razredu, 3. planiranje i istraivanja: razrada teme i prihvaanje odgovoarajueg postupka rada, 4. izvoenje istraivanja rad na ostvarivanju preuzetih obveza 5. zavretak projekta istraivanja izvjetaj o rezultatu istraivanja i njegovo iznoenje u javnost, 6. nakon zavretka rada valja jo jedanput sagledati sve stadije planiranja i izvoenja istraivanja i tekoe u njegovu ostvarivanju kao i u primjeni u svakidanjem ivotu. Nakon odabira nastavnog sadraja uitelj stvara porijekt, nacrt za predstojeu nastavnu djelatnost, imajui na umu: zadau problem koji valja rijeiti; materijal i pribor kojim e se koristiti; postupak naina izvoenja i vremensko razdoblje u kojem e raditi. Sve izvore znanja koji se koriste u projektima dobro je izloit na preglednom plakatu. 3.2.3. Suvremeni pristupi nastavi prirode i drutva Nastava je danas u naim kolama veim dijelom tradicionalna. Tradicionalna nastava je kombinacija nastavnikova izlaganja i demonstriranja natavnih sredstava. dominacija verbalnih metoda, kao i dominantan status nastavnika koji prua gotove informacije. Suvremeni se pedagozi slau da se tradicionalna nastava zamijeni suvremenijom, u kojoj e, umjesto uiteljeva izlaganja prevladavati otkrivanje uenika, umjesto uiteljeva pouavanja

32

samorad uenika, umjesto izlaganja problema divergentno, stvaralako miljenje itd.

rjeavanje problema, umjsto jednoumlja

Ako se, u irem smislu, didaktikim modelima moe oznaiti skraena snimka situacije, prikazana u obliku pogodnom za usmjeravanje uiteljeva djelovanja i za njegovo tumaenje, takva bi se nastava mogla oznaiti modelom: navoenja na istraivanje uenje otkrivanjem, samostalnog uenikog istraivanja, konstruktivistikog pristupa poetnoj nastavi prirodoslovlja i istraivaki usmjerene nastave. 3.2.3.1. Navoenje na istraivanje uenje otkrivanjem Oblik navoenja na istraivanje osigurava da uenik vidi znanstveno istraivanje u postupku i da je u nj ukljuen, jer mora izvesti nedostajui pokus ili proputeni zakljuak. Brojna navoenja valja poredati po teini kako bi uenike postupno vodila prema sloenijm zamislima. Navoenje na istraivanje ima obino sljedee metodike etape: 1. uenici su upoznati s problemom kojim se znanstvenik bavi, dani su im neki podaci o poduzetim istraivanjima; 2. uenici su upueni da pokuaju tumaiti podatke i da se bave problemima pouzdanih i nepouzdanih tumaenja; 3. uneici se nvavode da pokuaju nainiti pokuse kojima bi provjerili odreene imbenike uz manju vjerojatnost pogrenog tumaenja podataka. 3.2.3.2. Samostalno ueniko istraivanje Bit samostalnog istraivanja jest to da uenike ukljui u samostalno istraivanje u nekom podruju, pomaui im da ustanove zamiljeni ili metodoloki problem unutar podruja istraivanja i pozivajui ih da oblikuju naine rjeavanja toga problema. Tako oni otkrivaju spoznaje i uvode se u znanstveni nain miljenja. On se sastoji od sljedeih dijelova ili etapa: - u prvoj etapi ueniku se postavlja neko podruje istraivanja, ukljuujui metodologije kojima e se sluiti. - u drugoj etapi problem se strukturira tako da uenik ustanovi tekoe u istraivanju. - u treoj etapi uenika zamolimio da razmilja o problemu, tako da moe odrediti problem, ukljuen u istraivanje. - u etvrtoj etapi doveden je u priliku da razmilja o nainu rapiavanja, rjeavanja problema, bilo uz pomo preinake pokusa, bolo skupljanjem podataka, drukijim ustrojem podataka itd. Otvoreni um oekuje se da je takav um openito otvoren za dokaze, osobito sklon sluati tue miljenje, a sve to kao sastavni dio prosuivanja. Pozitivna obiljeja otvorena uma su: 1. kritian odnos prem prikazanim injenicama; kritino e razmatranje svega s ima je ovjek suoen neizbjeno potaknuti lananu reakciju do 2. znatielje prema 3. stvaralatvu, to su idue dvije osobitosti ovoga stupnja. Uloga uiteljeva u tom radu se mijenja, on gubi ulogu izvora znanja i postaje oraganizator, ustrojitelj nastavnog rada. Njegov je zadatak da potie uenika na istraivanje. 3.2.3.3. Konstruktivistiki pristup u poetnoj nastavi prirodoslovlja Suvremena konstruktivistika filozofija istie vanost iskustva, predznanja, pretkoncepcije uenika. U ustrojavanju nastavnog tijeka valja uvaavati etiri temeljne postavke: 1. jedino uenik sam moe neku stvar nauiti; nitko ne moe uiti za njega. 2. uenici e u otvorenom razgovoru iznijeti i braniti svoje misaone pretkoncepcije. 3. uenicima valja na prikladan nain rei da su znanstvene istine prilagoene njihovim misaonim sposobnostima. 4. pouavanje nije prosto prenoenje znanja, ve ini ustrojavanje problemskih nastavnih situacija.

33

3.2.3.4. Suvremeno poimanje istraivaki usmjerene nastave U istraivakoj se nastavi uenik potie da sam istrauje, otkriva i samostalno dolazi do odreenih spoznaja, uz odgovarajuu uiteljevu pomo. Na potrebu povezivanja spoznajnog procesa u znanosti i spoznajnog procesa u nastavi prirode i drutva upozoravaju mnogi znanstvenici. J. Piaget istie utjecaj otkria na djetetov samostalan razvitak. Zato u nastavi treba ostvariti ili rekonstruirati uvjete koji pomau, rekli bismo, sasmootkrivanju ako u budnosti elimo imati pojedince koji e biti produktivni i kreativni, a ne repetitivni. J. S. Bruner je pristaa uenja metodom otkrivanja. Cilj je sluenja tom metodom da se uenik naui kak e upotrijebiti informaciju za rjeavanje problema. Ipak je istaknuo naelo: Uenje je akt otkria. Uenje pomou otkria ima sljedee prednosti: - nastava otkrivanjem ne brine samo o sadraju ve i o tijeku otkria - poveava unutarnju uenikovu motivaciju - poveava uenikovu intelektualnu mo - uenici se osposobljavaju u tehnici otkrivanja, odnosno uinkovitijeg uenja - uenik ustrojava svoje osobne podatke i zna gdje e pronai podatke koji su mu potrebni - poveava sposobnost ustrojavanja znanja i sposobnost uenika. V. Juri suvremenu nastavu prirodoslovlja nazvao istraivaki orijentiranom nastavom. Nastavni proces treba kreirati situacije u kojima moe doi do pitacaja za rjeavanje problema, a, naravno, prije toga za njegovo otkrivanje ili upuivanje na problem. Uobiajeno je razlikovati nekoliko stupnjeva: 1. motivacije problemska situacija, 2. tekoe upoznavanje problema, 3. rjeenja postavljanje pretpostavke, istraivakog plana, 4. rada i izvoenja izvoenje pokusa, mjerenja, usporeivanja, 5. zadravanja i vjebanja, te stupanj 6. postignua, provjeravanja i primjene nauenog postignutog. Kako uklopljenost rjeavanja problema nije u funkciji kakvu ima istinsko otkrivanje problema i traganje za nepoznatim u znanosti, nego je u funkciji obrazovanja, model i tijek nastave ukljuuje, u osnovi, tri faze: a) novi spoznajni rad (stupanj dobivanja i rjeavanja problema), b) stupanj vjebe, c) stupanj primjene. Temelj, tijek i znaenje istraivaki usmjerene nastave je to da uenika potie da sam istrauje, otkriva, samostalno dolazi do odreenih spoznaja i usvaja prirodo znanstvenu metodu, uz odgovarajuu pomo uitelja. Tako ustrojen nastavni proces usmjerava mlade prema stvaralatvu. 4. UVOENJE UENIKA U PRIRODOSLOVLJE 4.1. Izbor i raspored nastavnoga gradiva u prirodoslovlju Rukovodei se naelima: zaviajnosti, cjelovitosti spoznaje, tipinosti i vanosti prirodnina i pojava u prorodi valja izabrati nastavne sadraje iz prirodoslovlja. 4.2. Metode i postupci spoznavanja prirodoslovlja 4.2.1. Prirodno znastvena metoda Prirodoslovlje je uvelike zaduilo znanost time to je razvilo svoju metodu istraivanja na osnovi pokusa.

34

Prirodoznanstvena metoda razvijena je, dakle, u okrilju prirodoslovlja kao posebna metoda istraivanja na temelju motrenja prirode i pokusa i iz njega izvedenog zakljuka koji moe svatko provjeriti kad je jednom izveden. 4.2.2. Prirodoznanstveni postupci Uenike mlaih razreda osnovne kole tijekom uvoenja u prirodoslovlje treba praktinim radom upoznati s pojedinim prirodoslovnim postupcima, na primjer: motrenjem ili promatranjem, opisivanjem, uspreivanjem, mjerenjem, prikupljanjem i zapisivanjem podataka, razvrstavanjem i vrednovanjem, prikazivanjem podataka, zakluivanjem i objanjavanjem podataka, izborom i povezivanjem ovisnih i neovisnih veliina... 4.2.2.1. Motrenje promatranje Motrenje djeteta razlikuje se od promatranja odraslog ovjeka. Izvanjski imbenici, posebice nastava, mogu bitno utjecati na bri razvitak spsobnosti promatranja. Tijekom razvitka promatranja dobro je uenicima izraditi podsjetnik motrenja. Podsjetnik motrenja u etvrtom razredu moe biti dosta sloen, pri promatranju biljaka, ivotinja, ivotnih zajednica. Biljee se podaci: ime, stanite, razvitak, graa ... 4.2.2.2. Opisivanje deskripcija Opisivanje je oblik izraavanja rijeima, a primjenjuje se kada se ele verbalno izraziti vanjaska svojstva prirodnina (objekata, predmeta i bia) i pojava. Opisivanje e biti temeljitije ako se njime obuhvati to vie osjetilnih podruja i njihovih dojmova. Opisivanje u prirodoslovlju treba biti objektivno, tono i detaljno. Opisivanjem se promatrano sjedinjuje u cjelinu. 4.2.2.3. Usporeivanje Usporeivanje je specifina djelatnost kojom uenik stavlja u meusobni odnos dva lana usporeivanja ili vie njih kako bi utvrdio to je meu njima isto, a to su specifine razlike. Usporeivanjem u prirodoslovlju na osnovi poistovjeivanja i razlikovanja, steeno znanje spoznajno se izotrava do najveeg mogueg stupnja. 4.2.2.4. Mjerenje Mjerenje je usporeivanje neke veliine s odgovarajuom ljestvicom kako bi se odredila brojana vrijednost te veliine. Svrha je mjerenja to tonije odreivanje veliine prirodnine ili pojave koju spoznajemo. U poetnoj nastavi prirodoslovlja mjerimo: duljinu, masu, vrijeme, temperaturu. Pri mjerenju treba razlikovati spravu za mjerenje od mjernih jedinica kojima iskazujemo izmjerenu veliinu. 4.2.2.5. Prikupljanje podataka Uenici mogu prikupiti podatke pod neposrednim ili posrednim uiljevim vodstvom ili samostalno promatranjem, praktinim radom i mjerenjemu razredu ili okoliu. 4.2.2.6. Zapisivanje podataka Uenici prikupljene podatke trebaju zapisati prema dobivenim napucima ili na drugi odgovarajui nain. Podaci se mogu zapisati rijeima, brojevima, crteem, ispunajvanjem tablica i fotografskim zapisom. 4.2.2.7. Podjela i vrednovanje podataka Podjela, razvrstavanje i strukturiranje je ralanjivanje neke cjeline na sastavnice. Svaka se cjelina moe podijeliti na prema razliitim stajalitima, a prilikom podjele imenujemo to stajalite i dosljedno ga se pridravamo. Pri vrednovanju - klasificiranju podataka izvedeni se lanovi cjeline vrednuju po odreenom kriteriju. Uobiajeno je da se vrednovanjem izvedene sastavnice ispisuju po ljestvici vrednovanja okomito. 4.2.2.8. Prikazivanje podataka

35

Prikupljene podatke uenici mogu prikazati pregledno i to pomou shema, histograma i grafikona. 4.2.2.9. Zakljuivanje i objanjavanje podataka Zakljuivanje se moe odediti kao: najsloenji oblik miljenja, misaoni proces kojim izvodimo jedan sud iz jednog suda ili vie drugih sudova, vie ili manje sloeni akt misaone djelatnosti S metodikog stajalita zakljuivanje je misaona djelatnost kojom, se na temelju utvrenih injenica, izvodi zajednika zavrna spoznaja o njihovoj istinitosti. Objanjavanje njime se misaono prodire do temeljnih veza i odnosa u stvarnosti kako bi se upoznala njihova zakonitost. 4.2.2.10. Izbor i povezivanje neovisnih i ovisnih veliina U prirodoslvnim iskusktvenim istraivanjima razlikujemo dvije vrste pojava: 1. pojave koje su uzrok kojeg uinak elimo ispitati (neovisne varijable). One se mijenjaju u istraivanju, pa se odreuje uzrokuje li to neke promjene na posljedak. 2. pojave koje su posljedak, tj. rezultat te uinkovitosti (ovisna varijabla). Ona se u iskustvenom istraivanju promatra i odreuje se uzrokuje li promjena u neovisnoj varijabli neke promjene u toj pojav, tj. ovisi li ona o neovisnoj varijabli. Pri iskustvenim istraivanjima u poetnoj nastavi prirodoslovlja posebnu pozornost valja obratiti na izbor uzroka i njihov uinak na promatranu pojavu. 4.2.2.11. Oblikovanje pretpostavke hipoteze Pretpostavke hipoteze su unaprijed pretpostavljeni odgovori na istraivaka pitanja ili problem. S obzirom na postavljanje pretpostavke tijekom nastavnog procesa, moemo razlikovati prethodnu, tekuu i dopunsku hipotezu. Prethodna uenicima postavljaju prije prouavanja o novoj temi radi poticanja spoznajne radoznalosti uenika. Tekuu postavljaju uenici tijekom prouavanja novih sadraja. Dopunske slijede nakon obrade sadraja tijekom ponavljanja, provjeravanja gradiva, pa i pri rjeavanju dopunskih zadaa. 4.2.2.12. Planiranje Planiranje je misaona aktivnost kojom ovljek unaprijed razrauje i usmjerava svoju djelatnost, imajui na umu: zadau problem koji treba rijeiti; materijal i pribor kojim e se koristiti; postupak nain izvoenja i vremensko razdoblje u kojem e raditi, ukratko da o predvienoj djelatnosti najprije dobro promisli. Uitelj planiranjem stvara projekt, nacrt za svaku predstojeu nastavnu djelatnost. 4.2.2.13. Odabir materijala i pribora za istraivanje Pri planiranju istraivanja potrebno je posebnu pozornost pridati odabiru materijala i pribora za rad. Ve nakon nekoliko prvih istraivanja uenici mogu sami odabrati materijal i pribor za istraivanje, za to ih valja postupno osamostaljivati. 4.2.2.14. Izvoenje istraivanja Ivode se pokusi umjetno potiu prirodne promjene kako bi ih temeljitije upoznali i istraili. Izvode se u laboratoriju. Prvi se pokus naziva kontrolnim pokusom. Uenik tijekom istraivanja vodi biljeke o istraivanju. One obino sadre podatke o materijalu i priboru koji se koristio, postupku to je radio, rezultatu do kojega je doao. Ako su uenici sustavno uvoeni u izvoenje istraivanja, tada e u etvrtom razredu moi planirati i ivoditi i sloenije samostalne istraivake projekte. 4.2.2.15. Izvjee o istraivanju U svom izvjeu uenik treba napisati: naslov, pitanje i problem koji je istraivao. Zatim ukratko opisati materijal i pribor kojim se sluio, kao i metode, postupke, kojima se koristio u radu. Osobitu pozornost valja pridati opisu uoenih promjena, brojanim podacima i oblikovanju zakljuaka koji iz pokusa proistjeu, te njihovoj primjeni u svakidanjem ivotu. Metodika primjena prirodoslovnih postupaka u nastavi i uenju moe se grubo stupnjevati ovako: 1. uitelj izvodi pojedinani prirodoslovni postupak i tako pouava uenika u izvoenju,

36

2. uenici uz uiteljevu pomo sudjeluju u izvoenju odreenog prirodoslovnog postupka, 3. uenici se samostalno koriste prirodoslovnim postupkom u spoznavanju okolia.

37