eBurze

SEMINARSKI RAD

Sadraj
1. UVOD ......................................................................................................................................................................... 1 2. TO SU BURZE ...................................................................................................................................................... 2 2.1. VRSTE BURZI ..................................................................................................................................................... 2 3. TO SU EBURZE ................................................................................................................................................... 3 3.1. ECN MREA ...................................................................................................................................................... 4 4. RAZVOJ BURZI KROZ POVIJEST ................................................................................................................... 6 5.PREDNOSTI, NEDOSTACI I ZNAAJ EBURZI ............................................................................................... 7 6. PRIMJERI EBURZE ........................................................................................................................................ 9 6.1. NASDAQ OMX TRGOVINSKA PLATFORMA ZAGREBAKE BURZE .............................................................. 10 6.2. TRITE NOVCA ZAGREB (BURZA NOVCA) .......................................................................................... 12 7. STANDARDNO TRGOVANJE VS ELEKTRONIKO TRGOVANJE ........................................................ 14 7.1. ZANIMLJIVOST ................................................................................................................................................ 15 7. ZAKLJUAK .................................................................................................................................................. 17

LITERATURA .......................................................................................................................................................... 18

1. Uvod
Dananje burze predstavljaju jedan vrlo vaan oblik trgovine, ali i komunikacije. One predstavljaju vrhunac dugog razvoja financijske imovine i procedura prema kojima se trgovalo tom vrstom imovine. U prolosti, na burzama se uglavnom trgovalo samo dionicama, dok se danas trguje i ostalim vrijednosnim papirima kao to su obveznice, opcije, te razne druge izvedenice (hibridi). Nekada su se investitori preko telefona i telegrafa povezivali sa burzama, no danas je to mnogo drugaije. Napredak tehnologije, prvenstveno elektronike trgovine omoguio je mnogo bri i efikasniji protok informacija. Dananji investitori mogu u stvarnom vremenu pratiti vrijednost svojih investicija preko raunala i prijenosnih ureaja, to prije nije bilo mogue. Takav razvoj tehnologije zamijenio je tradicionalno trgovanje licem u lice. Na svijetu postoji vie razliitih vrsta burzi robne, uslune, efektne i devizne, no u ovom radu naglasak je stavljen na one najpoznatije, a to su efektne burze na kojima se trguje dionicama, obveznicama i ostalim vrijednosnim papirima.

2. to su burze
Burza predstavlja organizirano mjesto na kojem se sastaju kupci, prodavai, te burzovni meetari koji prema posebno utvrenim pravilima trguju vrijednosnim papirima, novcem, te odreenim proizvodima i uslugama. Na burzama se trguje iskljuivo zamjenjivom (fungibilnom) robom, to ustvari znai da roba nije prisutna. Osnovni cilj burzi je poveati transparentnost trita vrijednosnica, poveati uinkovitost, te smanjiti trokove transakcija, ali i omoguiti zatitu od manipuliranja. Direktna kupoprodaja izmeu kupaca i prodavaa na burzi nije mogua, ve se ona vri posredovanjem za to ovlatenih burzovnih agenata (brokeri, dealeri). Dnevne teajeve za trgovinu utvruju burzovni meetari temeljem kupoprodajnih naloga kojima raspolau. Ovisno o koliini ponude i potranje dolazi do kupoprodaje vrijednosnica, robe, itd.

2.1. Vrste burzi

Postoji nekoliko vrsta burzi. Razlikujemo robne, novane, devizne, efektne i uslune burze. Na robnoj burzi roba se prodaje po standardnoj oznaci burze na kojoj su izraena sva obiljeja pripadne robe, u odgovarajuim koliinama kako bi svaka sljedea isporuka bila istovjetna s prethodnom. Na robnoj burzi nema robe, ve se ona prodaje prema odgovarajuim standardima. Uglavnom se trguje robama kao to su kava, eer, itarice, pamuk itd. Najpoznatije robne burze nalaze se u New Yorku, Londonu, Chicagu, Winnipegu, Aleksandriji, Liverpoolu, Hamburgu, Calcutti i Singapuru. Devizne burze su mjesta gdje se trguje valutama i devizama. Prodavai i kupci su uglavnom velike svjetske banke koje preko telekomunikacijskih ureaja odravaju stalnu vezu s odreenom burzom. Najznaajnije devizne burze nalaze se u New Yorku, Frankfurtu, Parizu, te Londonu. Efektna burza je burza vrijednosnih papira, odnosno burza na kojoj se trguje dionicama, obveznicama i kratkoronim kapitalom. Svakodnevno se izdaje teajna lista kao slubeni dokument kojim su prikazane dnevne kotacije obveznica i dionica. Teajevi se oblikuju nakon radnog vremena, na temelju dnevnog izvrenog prometa i sukladno metodologiji popisanoj od strane burze. Usluna burza je specijalizirana burza usluga, a naziva se jo i burza frahta. Bavi se koncentriranom ponudom i potranjom prijevoznih kapaciteta i tereta za prijevoz. Uglavnom se radi o kapacitetima u brodskom i avionskom prijevozu. Najpoznatije se nalaze u New Yorku, Londonu, Amsterdamu, Parizu i Milanu. Uz uslune burze prijevoznih kapaciteta takoer postoje i burze za posredovanje osiguranja robe u prijevozu i skladitenju.

Crna burza oznaava ilegalnu kupoprodaju proizvoda kojima se oskudijeva u vrijeme nestaice. [http://www.dionice.com/sto-je-burza.php; http://limun.hr/main.aspx?id=9789]

3. to su eBurze
U suvremenom svijetu tehnologija se svakodnevno sve vie i vie razvija, pa tako ni burze nisu ono to su nekad bile. Napredna tehnologija poela se sukobljavati sa organizacijskom tradicijom na burzama. Samim time to trgovanje na burzama podrazumijeva da se u realnom vremenu prati stanje na burzi dolazi do potrebe za informacijskim sustavima koji e olakati pristup informacijama i za one koji kupuju i za one koji prodaju na burzama. Naime, suvremene burze vie ne predstavljaju neko odreeno mjesto na kojem se fiziki vri kupoprodaja vrijednosnih papira, roba, usluga i slino, ve su suvremene burze sastavljene od mnotva informacijskih sustava koji omoguavaju bri i efikasniji rad sa transakcijama. Informacijski sustavi koje koriste eBurze su veinom specijalizirani za prikaz podataka o trgovanju. Kako bi informacijski sustav mogao pruiti takve informacije korisnicima, potrebna je pouzdanost raunalne opreme, mree, operacijskog sustava te alata i programa za prisutp i upravljanje bazama podataka. Osnovni moduli koje informacijski sustavi na burzama openito sadre jesu: modul za informiranje, za trgovanje, kontrolu te ostale poslovne radnje meu kojima su obraivanje dokumetacije, fakturiranje i slino. Ukoliko bi dolo do bilo kakvog defekta na navedenim komponentama, informacijski ustavi koje koriste burze najvjerojatnije nebi dobro radili i pruali pravovremene informacije sudionicima trgovanja. Potreba za fizikim susretom postala je gotovo beznaajna, a brokeri i dealeri su dobili potpuno novu ulogu. Dakle, elektronika burza je svaka ona burza koja je u svoj poslovni sustav uvela informacijski sustav podran naprednom suvremenom tehnologijom koja uvelike olakava rad i samo poslovanje. Meutim, danas se sve vie spominje direktan internetski pristup burzovnoj trgovini; DMA ( Direct market access trading ). To je zapravo sustav pomou kojega je omogueno ulagateljima da izravno prstupaju burzi. Postoji razlika izmeu izravnog pristupa burzi i klasinog trgovanja. Najoitija razlika je ta to se kod internetskog pristupa burzovnom trgovanju nalog izdaje elektronikim putem a komunikacije s brokerom nema, te u brzini izlaganja naloga na burzu. Nalozi se na burzu izlau grupno, odnosno zajedno s nalozima svih trinih sudionika. Glavne prednosti koje donosi ovakav pristup trgovanju na burzama jesu: 1. Ravnopravni status svih naloga 2. Vidljivost naloga cijelom tritu

3. Dubina knjige naloga ( to se odnosi na to da su u knjizi zapisani kupci i prodavatelji, odnosno odreeni broj kupaca i prodavatelja zajedno sa podatkom o cijeni po kojoj ele trgovati ) 4. Preglednost cijena ( to se odnosi na naloge koji imaju definirani limit a onda postaju dostupni javno i samim time se poveava mogunost da se taj anlog i izvri ) 5. Sigurnost ( poto je knjiga naloga dostupna ba cijelo vrijeme trgovanja pa mora biti osigurana maksimalna zatita podataka ) Sustav je dobro osiguran i pod nadzorom je burze; pomou DMA sustava mogu se smanjiti trokovi trgovanja, odnosno transakcija. http://www.ripe.hanfa.hr/hr/edukacija/tekstovi/stoje-direktan-internetski-pristup-burzovnoj-trgovini-dma/ http://www.trgovanje-dionicama.com/kako-se-prati-stanje-na-burzi

3.1. ECN mrea

Samu ideju elektronskog trgovanja na burzama osmislio je Fischer Black jo 1971. godine. Ideja se temeljila na potpuno automatiziranoj burzi koja bi u potpunosti iskljuila potrebu za specijalistima i market-mejkerima. Fischer je tvrdio da burza mora biti ugraena u raunalnu mreu, da trokovi trgovanja moraju biti znatno smanjeni, ali bez ugroavanja stabilnosti cijena i nepotenog odnosa prema razliitim investitorima. Njegova vizija bila je da razliiti investitori meusobno komuniciraju, ali bez ljudske intervencije (posrednika). Kao odgovor na Fischerovu ideju javila se ECN mrea (Electronic Communications Network) koja automatizira proces trgovanja, ali ne mijenjajui fundamentalne funkcije koje se provode. ECN funkcionira kao knjiga u kojoj investitori postavljaju limit naloge. Ostali investitori mogu vidjeti tu knjigu na svojim ekranima, te ukoliko im prikazana cijena odogovara izdaju nalog trgujui protiv prikazane cijene. Ako se ostvari dovoljan broj naloga od strane investitora sam proces trgovanja moe se nastaviti bez posrednitva dilera. Glavni problem ECN-a je to to treba od investitora prikupiti dovoljno limit naloga kako bi se osigurala likvidnost. Ukoliko nema dovoljno takvih investitora kao jedno od rjeenja javlja se plaanje za limit naloge. Drugo rjeenje je da se dilere uvjeri da upravljaju tritem kroz ECN knjigu naloga, jer ne uivaju privilegijekoje su imali na tradicionalnim burzama. Kao tree rjeenje javlja se usmjeravanje novih naloga na druge burze onda kada one nude bolje cijene, to investitorima osigurava dobre cijene, te poveava njihovu spremnost da svoje naloge izdaju putem ECN-a.

Prednosti ECN sustava: 1. Proces se odvija automatski. Nalozi se izvravaju putem ECN-a bez ljudske intervencije prema cijena/vrijeme prioritetu 2. Anonimnost - identitet trgovaca se ne otkriva 3. Niski trokovi 4. Brzina izvrenje naloga i potvrda vre se elektronski za manje od jedne sekunde 5. Mogu se programirati da nude kompleksnije naloge ECN je najprikladniji za aktivne dionice i trgovinu umjerenog obujma. Manje je pogodan za manje i neaktivne papire, kod kojih je potrebno sponzorstvo dealera kako bi se odrala likvidnost. Ono to su floor brokeri radili u prolosti da bi trgovali velikim nalozima danas rade "upstairs" brokeri koji takoer trguju usporeno ali putem razliitih elektronikih sustava.

4. Razvoj burzi kroz povijest

Kupoprodaja raznih roba stara je koliko i sam ovjek. Ljudi su oduvijek razmjenjivali svoje stvari; to je bilo poznato kao takozvana trampa. Razvijanjem ovjekovih sposobnosti kroz vrijeme razvijali su se razni oblici kupoprodaje, pa je tako nastala i burza. Povijesni razvoj burze protee se kroz nekoliko stoljea. Burza kao institucija prvi se puta javila u 13. stoljeu i to u Italiji, a kao sustav je evoluirala kroz stoljea. Prvo investicijsko trite roeno je davne 1792. godine kada je prodano prvih pet vrijednosnih papira i to tri dravne obveznice i dvije bankarske dionice. Buttonwood Sporazum je povijesni pakt koji je potpisalo oko 24 brokera i trgovaca. U tom paktu oni su se sloili o trgovini vrijednosnim papirima koja je ukljuivala proviziju. Burza u New Yorku (NYSE) je nastala kao rezultat ovog sporazuma. NYSE koja je bila i ostala najvea globalna burza, te njezin odbor osnovani su na Wall Streetu. U povijesti burze najvei svjetski krah nastao je 1853. godine kada je trite izgubilo oko 45% svoje vrijednosti. Godine 1895. donesen je prijedlog da tvrtke ponu pruati godinja financijska izvjea svojim dioniarima. Razvoj Interneta omoguio je brokerima i klijentima pristup informacijama na tritu dionicama i trgovanje preko raunala. To je predstavljalo veliki korak u razvoju burze. Napredak informacijske i komunikacijske tehnologije kroz vrijeme predstavljao je pokretaku snagu u povezivanju svih globalnih burzi, te je omoguio laku trgovinu i laku meusobnu komunikaciju izmeu raznih sudionika na ovakvom tritu.

[http://translate.google.hr/translate?hl=hr&sl=en&tl=hr&u=http%3A%2F%2Fwww.makemoney-stock-value-investing.com%2Fstock-market-history.html&anno=2]

5.Prednosti, nedostaci i znaaj eBurzi

Suvremeno poslovanje svakim danom sve vie napreduje. Iako je svaka promjena koju donese suvremeno poslovanje veinom pozitivna i donosi mnoge prednosti te poboljanja u poslovanju, naravno da postoji i negativna strana; odnosno nedostaci. Danas je za sve burze svijeta glavni slogan: Bre, jeftinije, inovativnije, a to mogu postii samo one burze koje su automatizirane. U tom smislu interesantan je stav strunjaka za burzovno poslovanje, koji kau: Danas, ako napusti radni stol, u mogunosti si da izgubi nove informacije, a prije 30 godina, ako nisi iao na burzu, a sjedio si za svojim stolom, proputao si priliku da uje nove informacije. [Bazdan, Z., Najnoviji trendovi na financijskim tritima: burze postaju virtualne financijske institucije, Sveuilite u Dubrovniku, Dubrovnik , 2005, str. 97-98]. Dakle, prema Bazdanu danas je vrlo jednostavno trgovati na eBurzama. Trgovci ili brokeri koji su zadueni za poslovanje na eBurzama jednostavno sjede pred raunalom i prate situacije koje se dogaaju na burzi koju prate, odnosno na kojoj trguju; to se zove on-line trgovanje. Kada se situacija okrene u korist brokera, on jednostavno reagira u korist svojega klijenta ili svoju osobnu korist. Iz toga moemo zakljuiti da eBurze imaju slijedee prednosti; rad na daljinu (teleworking) odnosno rad i trgovanje putem raunala iz vlastite kue, bez da je broker fiziki prisutan na burzi, nema vie izdavanje naredbi rukama na podiju burze pri emu postoji velika vjerojatnost izdavanja krivih naredbi. Prema Bazdanu, kao prednost se moe navesti i nepostojanje izravne komunikacije brokera i njegovog komitenta, ve mogu komunicirati putem Internet mree odnosno putem elektronike pote to za sobom povlai jo jednu prednost a to je smanjenje visine provizija koje naplauju brokeri. Prednost predstavlja i sigurnost. Sustavi se osiguraavaju na vie razina, kao i prepoznatljivost osoba koje dostavljaju informacije i trguju; to je postignuto kroz razine komunikacije izmeu servera i pojedinog raunala, prijave na sustav raunala, te prijave na aplikaciju. Nedostaci elektronikog trgovanja na burzama mogu prouzrokovati vrlo ozbiljne gubitke: Navest emo primjer brokera Lehman Brothersa iz Londona, koji je u rujnu 1999. izazvao paniku na Londonskoj efektnoj burzi. Naime, radilo se o velikoj transakciji, gdje je licitirao putem Interneta, te je umjesto 1.150 penija ponudio 1.250 penija po dionici. Nakon njegove ponude dolo je do lanane reakcije na podiju burze, ime je izazvao pad cijena dionica mnogih kompanija, to je dovelo do drastinog pada londonskog indeksa FTSE-100 (Financial Times Stock Exchange). Na kraju je izraunato da je teta za ulagatelja prouzroena od tog poteza brokera Lehman Brothersa iznosila 13 milijardi funti. [Bazdan, Z., Najnoviji trendovi na financijskim tritima: burze postaju virtualne financijske institucije, Sveuilite u Dubrovniku, Dubrovnik , 2005, str. 97]. Prema navedenom citatu moe se zakljuiti kako ni sustav

elektronikog poslovanja na burzama nije potpuno pouzdan i da postoji velika vjerojatnost utjecaja ljudskog faktora na poslovanje. Takoer, kao nedostatak moemo navesti i mogunost ruenja raunalnog sustava na burzama ili pak nestanak elektrine energije koji moe prouzroiti velike tete ukoliko se ne osigura od takvog dogaaja. Internet je postao virtualni prostor za trgovanje. Tzv. Web-mjesta koja su specijalizirana za takvu trgovinu, alternativno se nazivaju i financijskim portalima (Financial Portals). Klasificirani su u sljedee skupine, i to: - Web-mjesta za istraivanje mogunosti ulaganja, - Web-mjesta za praenje portfelja, - Web-mjesta investicijskih fondova, te posebno - Web-mjesta specijalizirana za elektronske burze efekata. [Bazdan, Z., Najnoviji trendovi na financijskim tritima: burze postaju virtualne financijske institucije, Sveuilite u Dubrovniku, Dubrovnik , 2005, str. 97]. Na elektronskim burzama investitor je obavezan naprije platiti polog. Na taj nain se on registrira i moe poeti sa radom odnosno trgovanjem. Nedostatkom moemo smatrati to to je potrebno poznavati elektronski aukcijski postupak. Da bi trgovali na elektronskim burzama, dovoljno je da: iz svoje banke prebacite odreeni iznos novca na raun kompanije koja se bavi elektronskom trgovinom, te vam se tada automatski otvara tzv. izravni gotovinski raun (strait-account), uz napomenu da samo otvaranje ovog rauna nije besplatno, otvara vam se platforma na kojoj se nalaze vrijednosnice, birate vrijednosnicu ili vie njih, na nain da ukucavate njezin/njihov simbol i koliinu, i ukoliko elite kupiti, ukucate naredbu buy, a ukoliko elite prodati, ukucate naredbu sell. [Bazdan, Z., Najnoviji trendovi na financijskim tritima: burze postaju virtualne financijske institucije, Sveuilite u Dubrovniku, Dubrovnik , 2005, str. 98]. Veliki nedostatak ovakvog elektronskog trgovanja na burzama jest anonimnost. Naime, kako je ve prethodno spomenuto, korisnik se mora registrirati kako bi mogao trgovati putem Interneta i samim time gubi svoju anonimnost koju ima kod trgovanja na klasian nain.

6. Primjeri eBurze
Zagrebaka burza
Zagrebaka burza je hrvatska burza vrijednosnih papira. Osnovana je 1991. godine te nastavlja tradiciju Zagrebake burze za robu i vrednote koja je bila aktivna od 1918. do 1946. Od veljae 1992. pridrueni je lan Federacije europskih burza (Federation of European Stock Exchanges FESE) i Svjetske federacije burzi (Fdration Internationale des Bourses de Valeurs FIBV). Burza je osnovana kao dioniko drutvo, neprofitna i nevladina institucija, od strane 23 banke i 2 osiguravajua drutva. Dioniari Burze su prvenstveno banke, osiguravajua drutva i privatne brokerske kue. No, to se tie pristupa trgovini, on je ogranien na ovlatene burzovne posrednike, brokere i 40 brokerskih kua koji su lanovi Zagrebake burze, s tim da lanovi mogu biti samo pravne osobe. Slubeni indeks burze je CROBEX. Obnova Zagrebake burze je zapoela 1992. godine i tada se vrijednosnim papirima na burzi trgovalo na velikim organiziranim drabama na kojima su brokeri bili fiziki prisutni. Oni su se nalazili u posebnoj prostoriji, izravno su isticali svoje ponude, izvikivali ih i na taj nain su zakljuivali svoje transakcije. Isticanje ponuda i transakcije su se biljeile u raunalo kako bi se bitni podaci mogli na kraju prikazati na monitorima koji su bili razmjeteni po dvorani. Tada se moglo trgovati samo jednim vrijednosnim papirom. No, 1994. godine uvodi se elektroniki trgovinski sustav koji je omoguio da brokeri lanovi burze trguju na burzi na nain da uope ne naputaju svoje urede. Prvih pet godina nakon koliko je uveden sustav elektronikog trgovanja, vrijednost Zagrebake burze je porasla gotovo 10 puta (982.6%). Kako se razvijala sama burza tako se s njom razvijala i tehnologija koju je burza koristila u svome poslovanju. Zbog nastojanja da pojeftini i pojednostavi trgovanje, 1994. burza uvodi svoj prvi sustav trgovanja: TEST-1. Ovaj je sustav lanovima burze omoguio trgovanje izravno iz svojih ureda koristei samo osobno raunalo i modem. Na taj nain bilo je omogueno svim lanovima burze da jednostavno saznaju stanje na Zagrebakoj burzi i to na nain da su stupili u kontakt sa sredinjim raunalom u sjeditu Burze i onda su preuzeli paket sa svim transakcijama koje su se do toga trena dogodile. Poelo se trgovati veim brojem vrijednosnih papira a ne samo s jednim kao do tada. Od 1995. godine uz pomo i podrku CARNET-a Zagrebaka burza je predstavila svoje prve internetske staranice na kojoj su se mogli nai nekakvi osnovni podaci vezani uz rad Burze, te redovna dnevna izvjea o trgovanju te o tome kako su se kretale cijene. Prva u Europi i jedna od prvih u svijetu, Zagrebaka burza je predstavila svoje internetske stranice. 1997. godine uvodi se prvi elektroniki sustav za trgovanje u realnom vremenu. To je bio TEST- 1.5. Njegovo poboljanje

se oitovalo kroz neprekidnu vezu lanova Burze sa Zagrebkom burzom, a sve nove ponude i transakcije slane su im odmah; automatski. Ova je verzija omoguavala da i oni brokeri koji koriste stariju verziju; TEST-1, mogu i dalje poslovati na Burzi. Krajem 1999. godine Zagrebaka burza je uvela treu generaciju svojega elektronikoga sustava nazvanog MOST. MOST je nastupio s brojnim inovacijama meu kojima su: jednostavno korisniko suelje, uvodi automatsko sklapanje transakcija, te je bio izraen na nain da se je mogao jednostavno prilagoavati novim potrebama, financijskim proizvodima te proirivati u budunosti. Zagrebaka burza uvodi u svibnju 2000. godine sustav MOSTich, koji omoguava praenje trgovanja na Burzi u realnom vremenu preko Interneta. Postoje dva MOSTIich paketa; MOSTich.start koji za cijelo vrijeme trgovanja prua kljune informacije za deset odabranih vrijednosnica te MOSTich.pro koji za cijelo vrijeme trgovanja prua kljune informacije za dvadeset odabranih vrijednosnica. Meutim, na Zagrebakoj burzi je razvijen jo jedan sustav koji se naziva MOSTich Master, koji je namijenjen institucionalnim investitorima. To je najnovija verzija sustava za distribuciju trgovinskih informacija, a koja omoguava prijavu transakcija elektronskim putem. Pretplata na sustav bila je mogua ili kroz brokerske kue ili kroz Burzu. Vie nije potrebna fizia prisutnost, nego lanovi drabi mogu sudjelovati u javnim drabama izravno iz svojih ureda. Na taj se nain bitno smanjuju trokovi a i omogueno je obavljanje veeg broja drabi. Do jeseni 2007. godine sustavi na kojima se je odvijala trgovina na Zagrebakoj burzi bili su zadovoljavajui za tadanji stupanj razvoja hrvatskog trita kapitala. No, te godine dolo je do spajanja Varadinske burze i Zagrebake burze i nastale su nove okolnosti poslovanja. Naime, dolo je do uvrtenja veeg broja vrijednosnih papira, poveao se volumen trgovanja, dolo je do prirodnog razvoja trita kapitala i slino. Zbog tih razloga pojavila se potreba implementacije novoga sustava koji e moi zadovoljiti potrebe brzo rastuega hrvatskoga trita. Od jeseni 2007. Zagrebaka burza koristi X-stream trgovinsku platformu NASDAQ OMX-a. [http://zse.hr/default.aspx?id=26]

6.1. NASDAQ OMX trgovinska platforma Zagrebake burze

Na projektu uvoenja trgovinske platforme OMX sudjelovali su timovi djelatnika Zagrebake burze i OMX-a gotovo devet mjeseci. Uvoenje ove platforme nije utjecalo na cijene dionica, barem ne kratkorono ali je zato omoguilo tehnoloki iskorak k veoj sigurnosti trgovanja. Jedna velika prednost platforme OMX se ogleda u mogunosti nadogradnje platforme novim instrumentima i tehnologijama. OMX platforma sadri trgovinski sustav X-stream pomou kojeg

10

se trguje na Zagrebakoj burzi. NASDAQ OMX X-stream je platforma koja je u potpunosti integrirana i moe objediniti trgovanje dionicama, obveznicama, te ostalim izvedenicama vrijednosnih papira jer omoguava uvoenje trgovinskih funkcionalnosti kroz dodavanje unaprijed definiranih i pripremljenih modula. Prema zahtjevima trita, na taj se nain olakava pristup trgovaca i svih ostalih sudionika trita samom sustavu kroz X-stream programsko suelje zvano API. Sudionici mogu adaptirati suelje u svoje radne stanice koje koriste Windows okruenje. Dodatni trgovinski moduli omoguavaju: 1. Promjenu algoritma za matching i alokaciju 2. Izraune prinosa, provizija i poreza 3. Distribuciju informacija 4. Promjenu trgovinskih paramatera koje ukljuuju i short selling, cross trading, dogovorne transakcije, promjenu vrste naloga, tipa i cijene kao i postavljanje ogranienje prema veliini naloga i tickeru 5. Kontrolu trgovanja kroz circuit breakers, trgovinski kalendar ili kalendar vanih dogaaja 6. Market making model 7. Provjeru i procjenu naloga, podeavanje prema pravilima o spreavanju manipulacije 8. Plug-in Functionality Library X-stream Objects Poseban je naglasak stavljen na injenicu da platforma i itava nova infrastruktura reduciraju rizik prekida u radu sustava kroz disaster recovery mehanizme. Zagrebaka burza je uspjeno implementirala rezervnu lokaciju trgovanja. Rije je o potpuno dislociranoj, te energetski i komunikacijski neovisnoj lokaciji u odnosu na primarnu lokaciju u Zagrebu. Takva rezervna lokacija osigurava kontinuirano i nesmetano trgovanje u sluaju ispada primarne lokacije u sreditu Burze. Nova trgovinska platforma predstavlja tehnoloku osnovicu za daljnji razvoj trgovine jer je svojim kapacitetom sposobna primiti i procesuirati mnogo vei broj naloga i transakcija od prethodnih dvaju sustava. Sukladno stanju na hrvatskom tritu kapitala sustav je optimiziran za rad na dnevnoj bazi s 15.000 transakcija i 45.000 naloga. Ako bi se dnevni promet na zagrebakoj burzi znatno poveao, taj bi se problem mogao relativno brzo rijeiti nabavom dodatnih HW komponenti koje bi viestruko proirile postojee kapacitete. Ono to najvie interesira sudionike trita kapitala je puno vea dostupnost sustava zaprimanju naloga i trgovanju putem Interneta. Naime, Zagrebaka burza je svojim lanovima ponudila API suelje koje omoguava izradu i razvoj vlasitih trgovinskih aplikacija prema njihovim potrebama, te spajanje istih s njihovim trgovinskim sustavom.

11

[http://issuu.com/hrvoje-neomedia/docs/hanfa#download]

6.2. Trite novca Zagreb (Burza novca)

Trite novca i kratkoronih vrijednosnica d.d. osnovano je 1990. godine, u skladu sa Zakonom o tritu novca, kao ureeno mjesto javnog trgovanja sudionika novanog trita. Osnovna djelatnost Trita novca je organizirano povezivanje ponude i potranje instrumenata novanog trita: novca (kuna i deviza), kratkoronih vrijednosnih papira, dugoronih vrijednosnih papira u posljednjoj godini dospijea, te ostalih instrumenata novanog trita. [http://www.trzistenovca.hr/o_nama.asp?page_id=o_nama] Trite novca je 2004. godine uvelo sustav elektronikog trgovanja koji se naziva SETT. Ovaj sustav uvelike pridonosi modernizaciji i razvoju novanog trita u Hrvatskoj, a njime se mogu koristiti svi sudionici novanog trita. SETT omoguava trgovcima da kroz trenutanu elektroniku razmjenu podataka poveu ponudu i potranju instrumenata novanog trita s trgovanjem u realnom vremenu. Bitan je integritet informacija o; trgovanju novcem ( u to spadaju kune i devize) te kratkoronim vrijednosnicama i ostalim instrumentima novanog trita, to sudionicima trita donosi razliite prednosti. Meu prednosti se ubrajaju: 1. Uspjenije upravljanje dnevnom likvidnou 2. Uspjenije upravljanje ukupnim poslovanjem 3. Transparentnost ukupnog trgovanja 4. Uinkovitost i suvremenost trgovanja 5. Zadovoljstvo svih sudionika Sve transakcije kratkoronih vrijednosnih papira koje su skolpljene u SETT-u automatski se prenose u Sustav prijeboja i Sredinje depozitarne agencije. Sve transakcije se i zakljuuju u SETT-u a svim sudionicima su dostupni podaci koji ih zanimaju u realnom vremenu. Na primjer, dostupni su im podaci o: 1. Kretanjima na tritu novca 2. Ponudi 3. Potranji 4. Sklopljenim transakcijama Sustav omoguava da se istodobno moe trgovati razliitim instrumentima novanog trita i to u realnom vremenu. Ono to je bitno i vano sudionicima je to da imaju pravodobnu informaciju

12

o kretanjima na tritu (ponudi, potranji, sklopljenim transakcijama, iznosima, i slino), a upravo to je ono to SETT omoguava uz dodatno kreiranje razliitih izvjea kako bi sudionici mogli kroz njih pregledati eljena stanja i transakcije. Sudionici koji mogu pristupiti u sustav SETT jesu:

1. Hrvatska narodna banka 2. Ministarstvo financija RH 3. Banke 4. tedionice 5. Drutva za osiguranje i reosiguranje 6. Drutva za upravljanje fondovima 7. Fondovi (mirovinski, investicijski, novani) 8. Ostale financijske institucije propisane Zakonom [http://www.trzistenovca.hr/sustav_sett.asp?page_id=sustav_sett] Princip rada sustava SETT zapravo je vrlo jednostavan. Ponuda ili potranja sudionika za bilo kojim instrumentom novanog trita mora se u sustav SETT prijaviti putem naloga. Nakon to je transakcija sklopljena, sudionici su duni ispisati zakljunicu. Zakljunica je dokument u kojem je navedeno koji su bili uvjeti uz koje je transkacija ugovorena. Do podataka o stanju sudionika, ponudama i potranjama sustav SETT dolazi tako da sudionici upisuju podatke o dnevnoj likvidnosti. Na taj nain sustav generira potreben podatke koji predstavljaju informaciju drugim sudionicima. Takoer, obveza sudionika je objavljivati tromjesene podatke iz financijskih izvjetaja. Sustav obrauje podatke iz izvjetaja te tako generira potrebne podatke i pokazatelje, koji opet nekom drugom sudioniku predstavljau informaciju. Prednosti koje je elektroniko trgovanje i primjena SETT sustava donijele tritu novca jesu: 1. On-line trgovanje; to obuhvaa jednostavnost trgovanja, preglednost i sigurnost trgovanja 2. Preglednost instrumeneta novanog trita; prema vrsti, ponudi i potranji, cijene i slino 3. Ugovaranje transakcija u skladu s limitima svakog sudionika 4. Javnost svih podataka; to omoguuje odraz ukupnosti trgovanja s time da se poimenini sudionici ne vide 5. Sustav je siguran i kroz uvoenje raznih potvrda autentinosti (korisniko ime i lozinka), prepoznaje se osoba kojadostavlja informacije i trguje

13

Londonska Burza
Londonska burza je 2011. godine prela na novi sistem elektronikog trgovanja temeljen na Linux operacijskom sustavu. Taj prelazak je okarakteriziran jednim od najveih tehnolokih postignua Londonske Burze. Naime, Lonndonska je burza bila vrlo esto na meti kritika zbog brzine izvoenja transakcija i pouzdanosti njihova izvrenja. Tako se uveo sustav za potporu elektronikom trgovanju koji se naziva Millennium IT engine koji je razvijen u programskom jeziku C++ i radi na operacijskom sustavu SUSE Linux. Ova platforma je zamijenila platformu koja je bila nadograena 2007. godine po cijeni od 40 milijuna funti; pokazala se nestabilnom i skupom a nazivala se TradeElect te se temeljila na Microsoft .Net arhitekturi na Windows serveru i SQL serveru. Ta platforma je uzrokovala dosta velike probleme na Londonskoj Burzi zato je 2009. godine donesena odluka o ukidanju platforme.

7. Standardno trgovanje vs elektroniko trgovanje

S ciljem da se poblie objasni razliku izmeu klasinog trgovanja na burzama i elektronikim burzama, naveden je primjer usporedbe NADSAQ-a i NYSE-a. Naime, NASDAQ je amerika elektronika burza dionica sa sjeditem u New Yorku na kojoj se u potpunosti trguje putem Interneta i s najboljom tehnologijom. Naime obina raunala kakva koristi NYSE nisu se u stanju natjecati sa tehnologijom koju koristi NASDAQ. Internet olakava transakcije i ubrzava ih, i na toj se burzi takav nain poslovanja smatra nuim upravo zbog velikog broja transakcija koje se dnevno na njoj dogaaju. NASDAQ se koristi mreom kako bi mogao spojiti one koji kupuju dionice i one koji ih prodaju te zbog brze povratne informacije o dogaajima i transakcijama na burzi. Prednost naina poslovanja NADSAQ-a je takoer lei u brokerskim uslugama; poto individualni investitori ne mogu samostalno nastupiti na tritu, potrebna im je pomo brokera. Brokeri na jednostavan nain povezuju investitora s prodavaem, nakon to se investitor izjasnio o svojim eljama, te na jednostavan nain putem Interneta prate kako se kreu ponude i transakcije na tritu. NYSE je takoer amerika burza na kojoj se trguje dionicama ali ona jo uvijek ne trguje elektronikim putem u velikim razmjerima; odnosno vrlo mali postotak transakcija se odvija putem Interneta. Koristi se sustvima za potporu trgovanju ali se preferira trgovanje na Trading floor-u. Na NYSE trgovanje se odvija na slijedei nain: najprije

14

investitor daje naredbu svome brokeru koju koliinu dionica odnosno koji iznos je spreman dati za dionice nekog poduzea koje kotira na burzi. Nakon to je broker primio naredbu od investitora proslijeuje je do slubenika koji na takozvanom podiju kontaktira trgovca odnosno brokera poduzea ije se dionice ele kupiti. Ono to slijedi jest pregovor brokera jedne i druge strane o konanoj cijeni dionce a kada je cijena dogovorena, pregovaranje je gotovo. Dakle, kupci i prodavai se okupe u dvorani burze i nadmeu se tako dugo dok ne zakljue posao. Zakljuak ove usporedbe je da se kod elektronikih burzi poslovanje odvija znatno bre s lakim pristupom informacijama o transakcijama i stanju na burzi, dok su kod standardnog trgovanja brokeri fiziki prisutni na burzi i direktno pregovaraju s drugim brokerima to sam proces tgovanja dionicama ini sloenijim. Tehnologija koju koristi NYSE za dio trgovanja dionicama koji se odvija elektronikim putem zove se SuperDot. SuperDot sustav pomae usmjeravanju manjih naloga za kupnju i prodaju ali slui i za prijenos izvjetaja o realiziranim trgovinama. Ovaj sustav je dio ECN odnosno elektronike komunikacijske mree pomou kojeg se prenose narudbe od strane lanova, odnosno kupaca do Trading floora te vraa natrag kupcu izvjetaj o obavljenim transakcijama. Dakle, radi se o tome da poruke putuju od kupaca do CMS-a (Central Message Switch) putem kojega se povezuju kupac i sustav trgovanja kojega koristi burza. CMS zatim proslijedi poruku odnosno narudbu do SuperDot sustava kojega koristi NYSE. Poruka se u SuperDot sustavu obrauje i alje tako obraenu poruku do PPS-a (Post Support System). PPS je unutranji ureaj koji dozvoljava sustavima za viestruku obradu da komuniciraju sa ureajima na podiju te reducira optereenost tih sustava kako nebi dolo do zastoja prilikom obrade podataka odnosno poruka koje se alju na podij. SuperDot zapravo obuhvaa niz podsustava kao to su DOT, Limit II, OARS. Sustav moe dnevno obuhvaati do milijardu transakcija dnevno bez nekih znaajnijih kanjenja u komunikaciji. Pravila trgovanja na burzi obvezuju trgovca odnosno brokera da isvrava naredbe koje dolaze iz SuperDot sustava, da izvri naloge za kupnju ili prodaju te da prije nego izvri te naloge provede njihovu provjeru.

7.1. Zanimljivost
U skladu s gaenjem trgovanja na klasian nain, uprave mnogih burzi vre prenamjenu podija. Interesantan je primjer burze Baltic Exchangea iz Londona, kultnim i donedavno jedinstvenim mjestom za trgovanje brodskim prostorom u svijetu. Naime, od prije izvjesnog vremena, zbog uvoenja elektronske trgovine i na toj burzi, pojavio se viak prostora. Danas se njihov podij za trgovanje moe iznajmiti za svadbe i sline zabave. U tom smislu, The Economist je jo 9. svibnja 1998. sjajno predvidio ovaj globalni trend. [Bazdan, Z., Najnoviji trendovi na

15

financijskim tritima: burze postaju virtualne financijske institucije, Sveuilite u Dubrovniku, Dubrovnik , 2005, str. 96].

Wall Street
Kupoprodaja dionica na Wall Streetu bila je vrlo jednostavna. U dvorani burze kupci i prodavai su pregovarali i zakljuivali posao. No, 1998. godine taj se trend u potpunosti ukinuo. SEC osnosno Securities and Exchange Commission je ovlastila elektronika trita na konkuriranje tradicionalnim burzama poput NYSE-a. Kako je vrijeme prolazilo i kako se je uveo novi nain trgovanja na burzama tako se mijenjala i tehnologija koja je podravala takav nain trgovanja. S time, obina raunala nisu mogla zadovoljiti zahtjeve za suvremenim poslovanjem a Wall Street je uveo super raunala koja su predstavljala jako veliku konkurenciju ostalim burzama. Takva raunala koja koristi Wall Street imaju snane algoritme koji su u stanju izvravati milijune naloga u sekundi i skenirati na desteke javnih i privatnih trnica istovremeno. Na taj se nain iskazuje velika mo i konkurentnsot Wall Streeta, gdje se nalozi i strategije mogu mijenjati u roku od nekoliko milisekundi. Tako dolazi do pojave high frequency trgovaca odnosno trgovaca visoke frekvencije koji koriste super brze kompjutere. Koristei se njima, prisiljavaju sporije investitore na odustajanje od profita. U 2009. toj godini pojavio se jedan oblik trgovanja visoke frekvencije koji se naziva flash nalog. Naime, radi se o tome da burze na kojima se trguje dionicama, poput Wall Streeta, doputaju nekim svojim klijentima da na kratko provire u naloge prije nego se ti nalozi uope objave na burzi. Naravno, to se vri uz naknadu. Kako se koriste jakim super raunalima, oni koji su dobili kratak uvid u naloge prije nego to su objavljeni, mogu brzo (radi se o mislisekundama) postaviti svoj nalog prije onoga kojega su pogledali. Takvi trgovci visoke frekvencije na taj nain samo zbunjuju ostale ulagae zato to u gotovo istom trenutku izdaju i otkazuju kupoprodajne naloge a superraunala na taj nain zbunjuju ulagae kako bi odustali od profita. http://cromalternativemoney.org/index.php/en/media/news/obavezno-ekonomsko-obrazovanjeistina-o-trgovanju-dionicama-na-burzama.html

16

7. Zakljuak
Nain na koji posluju eBurze moe se smatrati vrlo uspjenim i uinkovitim. Na ovakav nain pojednostavljuju se sloene i na papirnatoj dokumentaciji zasnovane transakcije. Na poetku uvoenja elektronikog poslovanja na burze, to su bili pokuaji automatiziranja poslovanja koji su na kraju rezultirali poveanjem brzine rekacije na promjene na burzama a udaljenost je prestala biti presudan faktor u poslovanju. Danas brokeri imaju mogunost pristupa burzama s bilo kojeg kraja svijeta bez da su fiziki prisutni na burzi i trguju na jednom mjestu uz dovikivanje i papirologiju. Isto vrijedi i za samostalne investitore, imaju mogunost pristupiti trgovanju na burzi iz svojeg doma; jedini preduvjet je pristup internetu i znanja za rad na raunalu i s transakcijama. Za burze je vrlo bitno da se pravovremeno i brzo razmijene informacije kako bi se mogle poduzeti daljnje akcije i kako nebi dolo do gubitaka zbog neposjedovanja informacija. Upravo je ta potreba ispunjena kod eBurzi.

17

Literatura

[http://limun.hr/main.aspx?id=33064]

18