Professional Documents
Culture Documents
Sanja Stanid
Definiranje siromatva
Siromatvo se oituje se na razliite naine: 1. nedostatak sredstava za odranje egzistencije 2. glad, neuhranjenost, slabo zdravlje 3. nedostupnost obrazovanja i drugih usluga 4. povedana smrtnost i smrtnost od bolesti 5. neodgovarajudi stambeni prostor 6. nesigurnost, diskriminacija i izolacija 7. nesudjelovanje u odluivanju i opdenito ivotu zajednice (politikom, kulturnom) Ne postoji jedinstvena i opdeprihvadena definicija siromatva Ljudi su siromani ako nemaju dovoljno sredstava za svoje materijalne potrebe i ako ih uvjeti iskljuuju iz aktivnog sudjelovanja u djelatnostima koje se smatraju uobiajenim u drutvu (Scottish Poverty information Unit, 2005)
Novo siromatvo
Siromatvo kao posljedica ekonomske krize i ekonomskih promjena koje su uvjetovale bitne promjene u drutvu Novo siromatvo oznaava situacije u kojima obitelji nisu u stanju odrati dosadanju razinu ivotnog standarda, odnosno kada prelaze iz relativno sigurnog ivota u neizvjesnost, s kojom se dosada nisu susretale Procesi koji uvjetuju novo siromatvo: 1. erodiranje sustava socijalne sigurnosti 2. masovna nezaposlenost i nestabilno zaposlenje 3. financijska nesigurnost i zaduenost 4. ranjivi tipovi obitelji
Tent city novi domovi ljudi koji su izgubili posao i imanje zbog posljedica ekonomske krize
Mjerenje siromatva
1. Objektivno mjerenje mjerenje siromatva putem razliitih statistikih podataka odreuju se razine dohotka/potronje ispod koje pojedince smatramo siromanima npr. linije odreene na temelju koarice dobara, statistiki pokazatelji kao primanje socijalne pomodi i sl.)
2. Subjektivno mjerenje - mjerenje siromatva ispitivanjem populacije - osobna procjena vlastitog siromatva, subjektivni osjedaj
Primjer objektivnog mjerenja siromatva Potroaka koarica - Nezavisni Hrvatski sindikati http://www.nhs.hr/sindikalna_kosarica
80,9%
80,0% 70,0% 60,0% 50,0% 40,0% 30,0% 20,0% 10,0% 0,0% Raspoloivi dohodak manji od potrebnog
Izvor: UNDP, 2006.
17,6% 1,5%
Raspoloivi dohodak isti Raspoloivi dohodak vei kao potrebni od potrebnog
35,1%
35,0% 30,0% 25,0% 20,0% 15,0%
18,0% 10,9%
18,7% 12,6%
4,0% 0,7%
Lako Prilino lako Uz male Uz tekoe Uz velike tekoe tekoe Ne zna
Smatrate li se siromanim
35,0% 30,0% 25,0% 20,0% 15,0%
31,8%
31,7%
18,7%
11,0%
10,0% 5,0% 0,0% Uope ne
Izvor: Caritas i CPSNC, 2004.
4,6% 2,2%
Uglavnom Ponekad da, Uglavnom ne ponekad ne da Da, u poptunosti Ne zna
32
21
Svi 1,8 8,4 60,6 5,4 4,6 1,0 7,0 23,2 33,5 3,6 66,1 9,2 76,2 1,8 20,2 14,6 12,0 21,4 25,0 18,6
Siromani 2,7 18,2 71,7 11,0 9,3 1,8 12,3 30,0 50,3 10,2 77,3 20,6 84,5 4,1 19,4 19,3 12,8 30,5 29,6 24,6
Objanjenja siromatva
1. Teorije koje smatraju siromane odgovornima za vlastito siromatvo Teorije o kulturi siromatva Oscar Lewis meu siromanima postoji kultura siromatva; siromatvo je posljedica ireg drutvenog i kulturnog ozraja u kom se socijaliziraju siromana djeca. Kultura siromatva prenosi se s generacije na generaciju, jer mladi ne vide svrhu tenje neem viem, te se mire sa ivotom u siromatvu Charles Murray kultura ovisnosti socijalna drava stvorila je supkulturu koja umanjuje znaenje ambicije; umjesto da tee boljem ivotu ljudi postaju ovisnici o socijalnoj pomodi; socijalna pomod oslabila je ambicije ljudi
2. Teorije koje smatraju da siromatvo proizvodi i reproducira drutvo Teorije strukturalnih objanjenja uzroke siromatva vide u irim drutvenim procesima klase, rod, etnika pripadnost, profesionalni poloaj, obrazovanje, oblikuju raspodjelu dobara. Nedostatak ambicije (kultura ovisnosti) posljedica je teke situacije, a na njezin uzrok. Smanjenje siromatva nije stvar promjene pojedinca nego politikih mjera ka pravednijoj raspodjeli (djeji doplatak, , minimalni dohodak)
Drutvena iskljuenost
razliiti naini na koje su pojedinci odvojeni od potpunog sudjelovanja u irem drutvu nesudjelovanje u drutvenim aktivnostima, nedostatku drutvenih veza i modi, te dezintegriranosti koja marginalizira i prikraduje
Socijalna iskljuenost se najede poima kao zaarani krug koji ima tri sastavnice: nezaposlenost, siromatvo i socijalnu izolaciju
Spiralni efekt - sastavnice socijalne iskljuenosti utjeu jedna na drugu i stvaraju spiralu nesigurnosti
Tenzije u Reduciranje socijalnih veza obiteljskim Oteano i branim sudjelovanje i socijalna odnosima u drutvenim izolacija Tekode u Pogorani aktivnostima traenju posla i odnosi s dugotrajna prijateljima, Pogoravanje nezaposlenost susjedima, ivotnog srodnicima Gubitak standarda i rizik od posla siromatva
5. Iskljuenost s obzirom na poinjenje zloina: Zatvorenici, bivi zatvorenici, maloljetni delikventi, rtve zloina. 6. Iskljuenost s obzirom na obrazovanje: osobe s niim stupnjevima obrazovanja 7. Iskljuenost s obzirom na zdravstveno stanje: osobe s posebnim potrebama, osobe s mentalnim bolestima, osobe zaraene HIV/AIDS-om i hepatitisom C, osobe s problemom ovisnosti o alkoholu i opojnim drogama, osobe oboljele od genetskih i kroninih bolesti. 8. Iskljuenost s obzirom na invaliditet: osobe s tjelesnim i senzorikim invaliditetom, osobe s mentalnim/intelektualnim tekodama
Istraivanje socijalne iskljuenosti Izvjede o siromatvu, nezaposlenosti i socijalnoj iskljuenosti UN 2006 http://www.undp.hr/upload/file/104/52134/FILENAME/Siromastvo,%20neza poslenost%20i%20socijalna%20iskljucenost.pdf
Tri kljuna prostora prikradenosti nezaposlenost, siromatvo i izolacija generiraju i reproduciraju jedna drugu, a time i socijalnu iskljuenost
Socijalna iskljuenost je regionalno uvjetovana - via od nacionalnog prosjeka je u Slavoniji, dok najvii stupanj ukljuenosti, nalazimo u zagrebakoj regiji, Primorju i Istri
Rizik SI smanjuje se za 85 % ako je ispitanik zavrio srednju kolu, a gotovo nestaje ima li viu ili visoku naobrazbu
Zakljuci istraivanja
15% populacije pripada skupini socijalno iskljuenih (siromani, neumreeni, bez posla) Meu socijalno iskljuenima natprosjeno su zastupljene ene i osobe koje ive u seoskim sredinama (vjerojatnost socijalne iskljuenosti 2,24 je puta veda meu ispitanicima koji prebivaju u seoskoj zajednici) Oni koji su ostali nezaposleni povedali su stupanj svoje socijalne izolacije tijekom godine dana, a oni koji su se zaposlili vidno su je smanjili Nemaju svi nezaposleni jednaku vjerojatnost zapoljavanja, jer njihove razliite karakteristike mogu utjecati na vjerojatnost njihova zapoljavanja; npr. bogatiji imaju dvostruko vede izglede da de dobiti posao od siromanih, osobe dobrog zdravlja imaju dvostruko vede izglede da de dobiti posao od osoba loeg zdravlja, mlae osobe imaju priblino tri puta vede izglede za zapoljavanje od starijih osoba
Politika ukljuivanja
drutvene mjere s ciljem smanjivanja problema trebaju biti usmjerene prema najugroenijim pojedincima, a to su osobe starije od 45 godina, manjkave naobrazbe, siromane, dugotrajno nezaposlene te pojedinci naruenog psihikog i fizikog zdravlja
Uspjena politika ukljuivanja ima dva uporita: 1. oslabljivanje mehanizama prikradivanja (gospodarskog, radnog i sociokulturnog) - drutvene mjere koje potiu zapoljavanje, rast ivotnog standarda i socijalnu suradnju 2. smanjivanju rizika da de djeca socijalno iskljuenih i sama zavriti kao iskljuena drutvene aktivnosti usmjerene na socijalno iskljuene obitelji