1.

PREDNOSTI POJMOVNOG PISMA Pojmovno pismo - u pojmovnom pismu se svaka rije ili dio rije i (morfem) prikazuje zasebnim slikovnim znakom - za razliku od ideografije, vi e se ne prenose obavijesti, ve reproduciraju rije i i mora se poznavati gramati ka struktura jezika - logogrami su znakovi koji predo avaju rije i i sadr avaju figurativne prikaze - u sumerskom jeziku su se logogrami mogli upotrijebiti i za gramati ke slogove (silabograme) i postaje mje avina pojmovnog i silabi kog pisma - egipatsko pismo ima znakove koji su obilje avali konkretne pojmove, a kasnije su poslu ili za obilje avanje daljnjih pojmova - imali su gotovo 500 znakova u svom sistemu - kinesko pismo u po etnoj fazi svaki znak ozna ava cijelu rije , istim znakom i homonime, ali s determinativima koji odre uju zna enje - po vanjskoj formi, kinesko pismo je slikovno Pojmovno pismo je pismo u kojemu crte ili slika postaju nositelji pojedinih rije i i pojmova koji se mogu dovoditi u odnose i stvarati asocijacije na apstraktne, afektivne i relacione pojmove; npr. kinesko pismo PIKTOGRAMI zapisi priop enja u obliku pojednostavljenih stripova u injenih od shematskih sli ica ljudi, ivotinja, biljaka, predmeta, nastamba i sl. IDEOGRAMI prvobitne sli ice se sve vi e pojednostavljuju i ve u za leksi ke govorne jedinice, tj. za pojedine rije i kao nositelje zna enja Prednosti pisma su te to je jednako za sve, iako govor nije, nezavisno je od jezika, npr. prometni znakovi 2. PREDNOSTI FONETSKOG PISMA -br a, jednostavnija I lak a komunikacija Fonetsko pismo je pismo u kojemu su 26 do 36 znakova grafemi, koji su ujedno znakovi za pojedine glasove foneme; to je pismo u kojemu glas zamjenjuje crte ; uspore uje se grafi ki znak i rije , npr. feni ki, gr ki alfabet, latinica, glagoljica, irilica, itd. Prednosti pisma su te to se komunikacija unutar jednog pisma br e u i, brzo se u i strani jezik(izgovor), mo emo uti kako se izgovara... Svaki znak predstavlja odre eni glas (ne pojam), puno manje znakova 3. LO E STRANE FONETSKOG PISMA treba znati pravilno koristiti da bi se mogli sporazumjeti -ako neko govori drugim jezikom, ne mo e nas razumjeti ?'? Razli ite rije i ponekad se isto pi u pa ne znamo to no koji pojam predstavljaju 4. KLINASTO PISMO Klinasto pismo ili klinopis je jedan od najranijih pisama. Stvorili su ga Sumerani u kasnom 4. tisu lje u pr. n. e., kao sustav piktograma. Vremenom, piktogrami su pojednostavljeni i postali apstraktnima. Klinastim pismom se pisalo po glinenim plo icama, u koje su se utiskivali znakovi komadom trske (stilusom). Otisci su imali oblik klina, po emu je pismo i dobilo ime.Sustav pisanja klinastim pismom je nastao vjerojatno oko 3000 p. n. e. u Sumeru; poslijednja upotreba se bilje i godine 75..Sumerski natpis u arhai nom monumentalnom stilu (oko 26. stolje a p. n. e.) Klinasto pismo je pro lo bitne promjene kroz razdoblje od vi e od dva tisu lje a. Sljede a slika prikazuje razvoj znaka SAG "glava"

U Mezopotamiji, Sumerani su vjerojatno stvorili najstarije pismo oko 3400. pr.n.e. U po etku su to logogrami, znakovi koji predo avaju pojedinu rije . Uskoro dolazi do fonetizacije klinastog pisma, znakovi prikazuju glasove ili glasovne skupine. Time je oko 2500. pr.n.e. klinasto pismo postalo mje avina pojmovnog i slogovnog pisma. Klinovi su nastali utiskivanjem tapi a u svje u glinu; znakovi su s vremenom izgubili svoju figurativnost. 5. MINIMALNI ALATI ZA IZRADU SLOVA NA RA UNALU Bez obzira u kojem jeziku se radi alati koji omogu uju izradu slova su 1. bazirani na Bazierovoj krivulji-ona ima minimalno 3 to ke,te mo e biti prelomljena u to ki. Radna linija mo e biti spoj 2 ravnih linija.Translacija iz 1 na ina definira u 2.Alat za slova je poseban te je smjer same krivulje.Mora postojat mogu nost da vidimo sve.Postoje alati koji osiguravaju vidljivost samog tijela slova .Spajer -omogu uje spajanje 2 to ke.Kopiranje slova je tako er va an,te spajanje vi e elemenata u jedno. Debljinska vrijednost je tako er jako va na.Ujedno se mora to no definirati gdje slovo po ima a gdje zavr ava.Preslikavanje,izra unavanje vektorskih krivulja,pode avanje broja Bazierovih to aka,Pode avanje bjelina izme u slova te alati za generiranje (moramo 1.definirati standarde. Alati za izradu slova na ra unalu su veoma ra ireni, to su uglavnom programi za crtanje poput FREEHAND, PHOTOSHOP, FONTOGRAPHER, FONTLAB, itd. (Prije je to slagar ru no slagao, ali novim dostignu ima ra unalne tehnologije, ra unala su do kraja istisnula slog i slagarnu. Slaganje se mo e realizirati na svakom dana njem ra unalu, stoga potrebno je nabaviti neki tekst editor.... za tipizirane slagarske zahvate razvijena je posebna biblioteka slagarskih rutina, potprograma i multikodova.) 6. BEZIEROVA KRIVULJA U ODRE IVANJU ZAKRIVLJENOSTI SLOVA Bazierova kriulja osnova je mnogih zaobljenih linija kao na primjer, ovojnica slovnih znakova. Bezierova krivulja je polinom tre eg stupnja. Definirana je s etiri to ke: prva, od koje to ke po inje, zadnja gdje zavr ava krivulja te dvije tangentne to ke koje odre uju smijer napredovanja linije. Krivulja odre ena sa minimalno 4 to ke, svaka ima svoju tangentu, zakrivljavanje i produ ivanje tangenta to ki utje emo na oblik krivulje. Tijelo krivulje se prostire uvijek unutar konveksnog poligona ome enog sa svoje 4 to ke 7. DEFINIRANJE LUKA SLOVA KROZ KRU NI ISJE AK Ako se slova rade kao kru ni isje ci,va no je da se ostali dijelovi kru nice,tj.da im se spojnice nalaze na istom mjestu.To je bila prija nja metoda,danas se koriste druge. Nastavak kru nog isje ka koji ima svoj centar ,sljede i luk mora imati svoje sredi te na spojnici to ke gdje smo stali od biv eg radijusa.Razlog tome je da bi oni imali zajedni ke tangente. To ke su spojene glatko, svaki par to aka se sije e u istoj to ki (sjeci te kruga) 8. SERIFI I SERIFNA PISMA Maleni ukrasni potezi, zadebljanja, na rubovima slovnih znakova. Potje u jo od rimske kapitale. Gutenbergovo pismo Tekstura ima serife. Visoki tisak najvi e o te uje rubove slova. Zbog meko e olova, gotovo sva pism od 15. do 20. stolje a imala su serife, dodatna pro irenja na krajnim dijelovima slova, kako bi slovo izdr alo vi e otisaka. Slova mehni kih pisa ih strojeva izra ena su od elika ali imala su serife kako bi se manje o te ivala indigo traka. Ofsetni tisak nema problema sa habanjima slova pa se serifi diskutiraju samo kao dizajnersko pitanje. Kod nekih fontova (renesansna antikva) serifi pospje uju itljivost jer se u podno ju slova stvara opti ka linija slovnog retka. Antikva je naj e a i najkori tenija skupina pisama. Glavna odlika su serifi na zavr ecima slova, te se zbog toga jos zovu i serifna pisma. Polugrotesk Prijelazni oblik izme u antikve (serifi) i groteska (bez serifa). Odlikuju ih mali, elegantni, vrlo esto jedva vidljivi serifi. Mogu se koristiti i za slaganje natpisa i za slaganje teksta. Maleni ukrasni potezi, zadebljanja, na rubovima slovnih znakova. Potje u jo od rimske kapitale. Gutenbergovo pismo Tekstura ima serife. Visoki tisak najvi e o te uje rubove slova. Zbog meko e olova, gotovo sva pisma od 15. do 20. stolje a imala su serife, dodatna pro irenja na krajnjim dijelovima slova, kako bi slovo izdr alo vi e otisaka. Slova mehani kih pisa ih strojeva izra ena su od elika ali imala su serife kako bi se manje o te ivala indigo traka. Ofsetni tisak nema problema sa habanjima slova pa se serifi diskutiraju samo kao dizajnersko pitanje. Kod nekih fontova (renesansna antikva) serifi pospje uju itljivost jer se u podno ju slova stvara opti ka linija slovnog retka. Serifna pisma renesansna, prelazna, klasicisti ka antikva, egyptijanna, italianne, umjetni ka i novinska antikva

9.KINESKO PISMO Kinesko pismo jedno zna enje jedan znak; - kinesko pismo u po etnoj fazi svaki znak ozna ava cijelu rije , istim znakom i homonime, ali s determinativima koji odre uju zna enje - po vanjskoj formi, kinesko pismo je slikovno Kinesko pismo se upotrebljava bez ve ih promjena ve 4000 godina. U kineskom pismu nema slova, nema ni kineskog alfabeta, nema pisa ih strojeva, ni slaga ih strojeva. U po etnoj fazi svali je znak ozna avao cijelu rije . Po svojoj unutra njoj strukturi razlikuju se znakovi koji neposredno prikazuju bi a ili predmete, te izvedeni znakovi. Stoga se na kineskim tekstovima javljaju zdru eni znakovi koji se sastoje od znaka-pojma(upu uje na izgovor) i od znaka- determinativa (pobli e odre uje zna enje). Po svojoj vanjskoj formi kinesko pismo je slikovno pismo - svaki se pojam bilje i svojom sli icom, ali je po zna enju pojmovno pismo. U prvo vrijeme se pisalo okomito, a danas se pi e horizontalno slijeva na desno. Kinesko pismo ima oko 50.000 znakova. 10. HIEROGLIFI, KAMEN OD ROSETE velika kamena plo a koja sadr i tri teksta uklesana (staro gr ko/alphabet, hijeroglife i demotsko) na li su je tamo krajem 18. st. u Nilu i pomo u toga su de ifrirali hijeroglife (j er su znali itati starogr ki). Oko 2000 god. pr. Kr. stari Egip ani su razvili na in pisanja poznat kao hijeroglifi.

Hijeroglifi su zapravo male sli ice stvari i pojava koje predstavljaju. Rabljeni su za ukra avanje grobnica zna ajnijih pojedinaca. Hijeroglifi slikovno fonetsko sa elementima pojmovnog samo 25 fonema Staro egipatsko pismo- Egip ani su po tovali koncept Maata-pravednost, koji po tuju i masoni (osnovani 1717), ali se za ovaj koncept saznalo tek 1799. otkri em kamena iz Rosete, pomo u kojeg je mogu e itati hijeroglife (de ifrirani 1828). Hijeroglifi ili staroegipatsko pismo. Prva skupina znakova ozna avala je konkretne pojmove: ivotinje, biljke, alate... , a druga skupina je dobila glasovne vrijednosti poslu ila za obilje avanje daljnjih pojmova. Posebnost egipatskog na ina pisanja bilo je ispu tanje vokala. Konsonantska vrijednost nekih znakova koji su imali konkretno zna enje, a slu ili su i za opisivanje apstraktnih pojmova, ote avala je razumijevanje tekstova. Rije i koje su se sastojale od 1 konsonanta i 1 vokala, gubile su vokal. To je dovelo do nepotpunog(defektnog)alfabeta tj. do slogovnog pisma od 24 znaka tipa odre eni konsonant + bilo koji vokal. Hijeroglifi su se ucrtavali u glinu i klesani su u kamen. Namijenjeni uglavnom sakralnoj svrsi upotrebljavani su u hramovima, u grobnicama i na mrtva kim kov ezima. Kasnije su pisani i na drvetu i tkaninama, no zbog deformacija pojednostavljeni su i u velikoj mjeri postali apstraktni. Rozeta knji no slikarstvo 11. KLASIFIKACIJA OBLIKA SLOVNIH ZNAKOVA Ve smo rekli da se pismo sastoji od svih slovnih znakova, no koji su to to no i kako ih prepoznati. Slovni znakovi se dijele na sljede e: kurentna slova verzalna slova normalne brojke medievalne brojke specijalni i ekspertni znakovi znakovi interpunkcije matemati ki znakovi akcentirani znakovi Ne postoji jedinstven sistem u razvrstavanju pisama; pojmovi i oznake za pojedine pismovne skupine, i kriteriji (mjerila) za razvrstavanje pisama u pojedine skupine esto su podlo ni o troj razmjeni mi ljenja. Gruba podjela je na: tampana i pisana slova. Podjela prema namjeni: temeljna, naslovna, cirkularna, plakatna...-----nisu prikladna

Valjane podjele: Prema povijesnim epohama u kojima su pojedina nastala Prema njihovim opti kim i geometrijskim karakteristikama - te 2 podjele mire povijesne i tehni ke karakteristike, te pisma dijele na: temeljne oblike (renesansna, prelazna i klasicisti ka antikva) individualne oblike (umjetni ka antikva, polugrotesk, novinska antikva) tehni ke oblike (grotesk, egyptienne, italienne) posebne oblike, rukopisne oblike (podebljani potez - za iljeno pero, izmjeni ni potez iroko pero, jednoli ni potez - zaobljeno pero, potez kistom) profilne oblike (obrisna pisma, osjen ana pisma, rafirana pisma, ukra ena pisma). - u podjeli tehni ke naravi pisma su podijeljena po vi e-manje klasi nom principu: serifna, neserifna (grotesk, polugrotesk), rukopisna, natpisna i sl. 12. TEMELJNI OBLICI Temeljni oblici Renesansna antiqua: garamond najzna ajniji; odnos debljina uzlaznog i silaznog poteza 1:2 1:4; itljivo pismo, novinski slog; Times standardni; Prelazna antiqua: barokna; uzlazno silazni potez 1:4-1:9; koristi se za veli ine od 20 i vi e pt; Klasicisti ka antiqua: najne itljivije pismo bodoni i didot; za kratke naslove elegantno pismo; uzlazno silazni potez 1:9 1:30 Renesansna antikva - Guttenbergov cilj je bio tampati kao da je napisano - tekstovi su se pisali minuskulom, a inicijali, naslovi majuskulom - dvojni alfabet je nastao sa verzalom i kurentom, zahvaljuju i humanistima - unaprije ena tehnika itanja, pobli e odre en pravopis - renesansna antikva proiza la iz humanisti ke minuskule i zato je "krivo" nazvana - svoje savr enstvo dobiva kod tampara Nicolasa Jensona - prvu kurzivnu antikvu razvija Francesco Griffo - Claude Garamond razvija antikvu do savr enstva, oslobodio je od svega srednjovjekovnog i arhai nog Prijelazna antikva - serifi postaju tanji s ravnom bazom - Nicolas Jaugeon svaki slovni znak ucrtava u kvadrat koji je podijelio na 64 polja i svako polje na 36 kvadrati a, ali samo teorija - Pierre Simon Fournier je uveo jedinstveni mjerni sistem u tipografiji - William Caslon radi otmjenu prijelaznu antikvu dobre itljivosti - John Baskerville radi svoju antikvu koja se odlikuje egzaktnim rezom i optimalnom razlikom u debljini poteza Klasicisti ka antikva - klasicisti ka antikva je puna dosljednosti, klasi ne ljepote i odi e iz vjesnom hladno om, geometriziranim oblicima, matemati ke proporcije - Francois Didot razvija prve klasicisti ke oblike - Giambatista Bodoni razvija svoju, koja se isti e savr enom harmonijom i simetrijom te pravilno u i jasno om Klasifikacijom pisama temeljni oblici su antikva oblikovana prema povijesnim uzorcima nastalim u razdoblju od 15.do 18.st. Tu spadaju: RENESANSNA ANTIKVA rana antikva; opti ke karakter. kose po etne crte kurentnih slova i koso izvedene obline; postepeni prelazi i umjereni kontrast izme u temeljnih i spojnih poteza; mekano oblikovane zavr ne crte(serifi)postepeno rastu iz temeljnih tj. spojnih poteza Npr. GARAMOND, GARALDUS, IMPRINT, PLANTIN, BEMBO, ... PRELAZNA ANTIKVA pretklacisti ka ili tranzicionalna antikva; opti ke karakteristike blage kosine krovnih crta i oblina; ne to ja i kontrast izme u temeljnih i spojnih poteza; serifi plosnatije oblikovani Npr. ASTER, TIMES NEW ROMAN, PAGANINI, PERPETUA,...

 KLASICISTI KA ANTIKVA moderna antikva; opti ke karakteris. krovne crte kurentnih slova su vodoravne, a obline okomito; jak kontrast u debljini temeljnih i spojnih poteza; o tar prelaz izme u spojnih i zavr nih poteza(serifa) Npr. BODONI, MONDIAL, DIDOT, ONYX, ... 13. KARAKTERISTIKE KLASICISTI KE ANTIQUE, PISMOVNI REZ, ITLJIVOST Vidi 12. pismovni rez roman Uspravna slova, nazvana obi na slova, slova koja nisu deformirana niti nagnuta. Suprotno od oblique, italic, kurziva. itljivost - pogled itaoca se u tekstu prebacuje u sitnim skokovima od jedne do druge fiksacijske to ke i zadr ava se pribli no jednu petinu do jedne etvrtine sekunde i za vrijeme skoka ne percipira ni ta - prilikom svake fiksacije podru jem o trog vida se na mre nici obuhva aju samo tri do etiri slovna znaka, susjedna slova se nejasno percipiraju - time se zapravo tekst skenira i onda povezuje i obra uje - verzalni tekst se ita 9 do 19% sporije od kurentnog teksta - kurzivni tekst se s vremenom po ne sporije itati (nakon 30ak minuta i za 6,3% sporije) - pod pojmom itljivosti razumijevamo na in kojim italac reagira na poticaj koji dolazi od strane nekog teksta, me u najva nije poticaje ubrajamo sadr aj teksta, opti ka svojstva teksta i utjecaj okoline - itljivost-readibility: je kvaliteta prezentiranog teksta koja omogu uje lako u i komfor itaocu kroz neki du i period itanja (onaj kriterij kojemu mora udovoljiti neki novinski ili knji ni tekst) - itljivost-legibility: jest kvaliteta koja se odnosi na brzinu percepcije pojedina ne rije i ili pismovnog retka (onaj kriterij prema kojemu se ocjenjuje vizualna kvaliteta nekog novinskog naslova ili oglasa) Od polovice 18. do po etka 19.st. Zbog prete no stati kih elemenata ne posjeduje ritmi ke kvalitete. Pojednostavljeni, stati ki geometrizirani oblici dali su s jedne strane zanatski savr eno izvedeno pismo, ali su mu s druge strane dali izraz pretjerane glatkosti i matemati kih izra unatih proporcija-u skladu s industralizacijom. Debljine temeljnih i spojnih poteza jasno su kontrastirane. Serifi nemaju nikakav ili imaju vrlo slab izra en prijelaz; krovne crte kurentnih slova su vodoravne. Os slovnih oblina je vertikalna-nema nagiba. Jednostavni geometrizirani pismovni oblici omogu ili su obilje dopunskih rezova, koji kod renes i prelazne anti. nisu bili mogu i. Nastali su ekstremno uski ili gotovo nepodno ljivo krepki rezovi, te izvanredno krepki kurziv. itljivost 14. RUKOPISNO PISMO U DIZAJNU S RA UNALOM Rukopisno pismo - razvojem pera, kaligrafije, u enje u kolama, neprikladno za spacioniranje i slaganje teksta verzalnim slovima Rukopisna; I sheli adante, jouliet, legro; nikada se ne smije koristiti niz verzalnih slova, nisu itljiva, izmjeni no debele i tanke linije, verzalno slovo se koristi kao po etak odlomka ili inicijali; II pismo sa izmjeni nim potezom plosnatim perom, III jednoli ni potez flomasteri, kemijske, verzal u nizu je dozvoljen; IV potez kistom mistral Napravimo nacrt na eg pisma pa ga skeniramo, obradimo u photoshopu pa prenesemo u freehand i prema njemu napravimo krivulje, u Fontographeru onda otvorimo te krivulje i smjestimo ih u ku i te 15. PODJELA SLOVNOG ZNAKA PO VERTIKALNIM PISMOVNIM LIJAMA -visina kurentnih slova -visina ascendera -visina descendera -visina etvarca Descender, pismovna linija, x kurenta, x verzala, visina pisma

16. ETVERAC, POLU ETVERAC U DIGITALNOJ DEFINICIJI SLOVA etverac (EM), polu etverac (en), etvrtinka Kvadratni prostor u kojem je definirano slovo. Kada odredimo veli inu pisma (type size), odredili smo veli inu etverca. Slika slovnog znaka je naj e e unutar etverca. Naj e a visina slike verzalnog slova (Xverzal) je oko 70% etverca, kurenta oko 50% (x-kurent), descendera oko -22%. Kod pisma Times te su veli ine: 68%, 47% i -21%. U pismu Arial, ti su odnosi: 72%, 52%, -21%. Kod rukopisnih oblika su ti odnosi veoma razli iti. Monotype corsiva ima te vrijdnosti: 59%, 47%, -26%. U ovom pismi je i ascender vi i od slike vrha verzala; 68%. Sa etvercem se odre uje irina svakog slova zajedno sa bjelinom do slijede eg slova, po etak slike slova, zavr etak slike slova. Premda je slika slova u ve ini slova smje tena unutr etverca, neki znakovi mogu biti ili djelomi no ili cijeli izvan etverca odnosno izvan njegove definicije. Naprimjer, matemati ki znak sume i integrala izlaze iz okvira etverca a neki akcenti su zbog prakti nog pisanja u potpunosti ispred etvrca. Pola irine etverca primjenjuje se samo na irinu slova. Naj e i slovni znak: razmak me u rije ima, je za mnoga pisma odre en polu etvercem a to je i irina slova N. Crtice koje ozna avaju prekid me u re enicam su irine etverca (em dash) a crtice me u brojkama ili prefiksi su irine polu etverca (en dash). etvrtinka je razmak koji se koristi za male razmake kao naprimjer u definiranju bjeline u formuli sin x, cos x. Taj razmak se u mnogim programima za pisanje teksta ne mo e definirati. U svezi s veli inom pisma definiraju se pojmovi etverac(EM), polu etverac(en), etvrtinka. Veli ina plohe na kojoj mo emo crtati znak, tj. kvadratni prostor u kojem je definirano slovo zovemo etverac. Kada odredimo veli inu pisma (type size), odredili smo veli inu etverca. Slika slovnog znaka je naj e e unutar etverca. Naj e a visina slike verzalnog slova (X-verzal) je oko 70% etverca, kurenta oko 50% (x-kurent). Npr. kod pisma Times te su veli ine: 68%, 47%; u pismu Arial, ti su odnosi: 72%, 52%. Sa etvercem se odre uje irina svakog slova zajedno sa bjelinom do slijede eg slova, po etak slike slova, zavr etak slike slova. Premda je slika slova u ve ini slova smje tena unutar etverca, neki znakovi mogu biti ili djelomi no ili cijeli izvan etverca odnosno izvan njegove definicije. Naprimjer, matemati ki znak sume i integrala izlaze iz okvira etverca a neki akcenti su zbog prakti nog pisanja u potpunosti ispred etverca. Pola irine etverca (polu etverac) primjenjuje se samo na irinu slova. Naj e i slovni znak - razmak me u rije ima, je za mnoga pisma odre en polu etvercem, a to je i irina slova N. Crtice koje ozna avaju prekid me u re enicama su irine etverca (em dash) a crtice me u brojkama ili prefiksi su irine polu etverca (en dash). etvrtinka je razmak koji se koristi za male razmake kao naprimjer u definiranju bjeline u formuli sin x, cos x. Tako er, to ka i zarez jednaki su etvrtini. 17. DEBLJINSKA VRIJEDNOST SLOVNOG ZNAKA U DIGITALNOJ DEFINICIJI SLOVNOG ZNAKA Debljinska vrijednost slova uglavnom uklju uje cijelu irinu slike slova sa dodatnom bjelinom do sljede eg slovnog znaka. Nulta to ka pozicioniranja sljede eg slova u tekstu je na to ki debljinske vrijednosti prethodnog slova. Svakom slovnom znaku pripisana je neka debljinska vrijednost izra ena cijelim brojem relativnih jedinica. Relativna jedinica izvedena je kao zgodno odabran dio idealnog etverca(zami ljenog kvadrata). Relativne jedinice imaju 3 va na zadatka: (1) definiraju debljinu slovnog znaka; (2)omogu avaju programu za slaganje da odredi granice pojedinih redaka u procesu isklju ivanja; (3) odre uju horizontalni transport prilikom osvjetljavanja. Gotovo svaki fotoslaga i sistem dopu ta da se smanji ili pove a debljinska vrijednost koja je pripisana nekom slovnom znaku, pa se na toj mogu nosti zasniva tzv. podrezivanje i opti ko izjedna avanje slova..... 18. DIJELJENJE RIJE I, ALGORITAM, IZNIMKE Dijeljenje rije i ima samo jdan razlog: Posti i podjednake razmake izme u rije i na cijeloj tranici. O isklju ivanju i njenim iznimkama se jo govori u poglavljima: itljivost teksta, centrirani tekst, tekst oko ilustracije, ure enje naslova, podrezivanje, spacioniranje , dijeljenje rije i. Dijeljenje rije i ima samo jedan razlog, to je posti i podjednake razmake izme u rije i na cijeloj stranici.

19. NAJ E

I SLOVNI ZNAK

U slovne znakove ubraja se i razmak izme u rije i. I upravo je razmak izme u rije i naj e i slovni znak. Naj e i slovni znak je razmak me u rije ima, za mnoga pisma odre en je polu etvercem, a to je i irina slova N. 20. PRAVILA POSTIZANJA NE ITLJIVOSTI PISMA Ne itljiva pisma posti u se 1. produljeni retci, i do 100 slovnih znakova u retku, 2. smanjena visina slova od pravila 1:100 (visina slova / udaljenost itanja), 3. svjeli ili tamni pismovni rez, 4. upotreba boje sa slabim kontrastom, 5. rafirana pisma, 6. vodoravna deformacija - pro irenje ili su avanje, 7. nejednaki razmaci me u rije ima, esta upotreba nagla avanja, kurziva, spacioniranja i podrezivanja, Pravila postizanja ne itljivosti pisma: produljeni retci i do 100 slovnih znakova u retku smanjena visina slova od pravila 1:100 (visina slova / udaljenost itanja) svijetli ili tamni pismovni rez upotreba boje sa slabim kontrastom rafirana pisma vodoravna deformacija - pro irenje ili su avanje nejednaki razmaci me u rije ima, esta upotreba nagla avanja, kurziva, spacioniranja i podrezivanja M m 21. NAGLA AVANJE U DIGITALNOJ TIPOGRAFIJI Podvla enje teksta, isticanje verzalom i kurentom, spacioniranje, kapitalama (verzalna slova veli ine kurentnih), pismovne veli ine, kurziv, bold, okvir, boja itd.

22. FORMATI U TIPOGRAFIJI A, B, C, D Najpoznatiji formati papira; A, B, C, D . Oni su napravljeni po formuli M = m 2 .

A0 povr inski definiran kao 2 1m A0=84x118 cm A1=59.4x84 cm A2=59,4x42 cm A3=29,7x42 cm A4=210x297cm B0-jedna stranica je duljine 1 m B0=141x100 cm B1=70x100 cm B2=70x50 cm B3=35x50 cm B4=35x25 cm B5=17.5x25 cm Najprirodniji format papira za na e oko je tzv. zlatni rez. Radi se u omjeru M=m*1,618 23. ZLATNI REZ U TIPOGRAFIJI Zlatnim rezom nazivamo ono pravilo koje odre uje uzajamni odnos (proporciju) dviju ili vi e veli ina na osnovu jednad be: m : M = M : (m + M) gdje je m (minor) manja, a M (major) ve a veli ina. Stru na literatura preporu a pravilo zlatnog reza kao pomo no sredstvo za odre ivanje proporcija u izboru pismovnih veli ina, du ine redaka, povr ine sloga, rubova, razmaka, itd. Za dana nji ukus proporcije zlatnog reza su izdu ene, a i standardni formati papira odstupaju od zlatnog reza (707:1000 i 618:1000).

24. TEHNI KI OBLICI PISMA Grotesk: bez serifa; helvetica, futura, universe uzlazno silazni potez jednake debljine, u novinama najvi e helvetice; Italiena veoma jako nagla eni serifi; na plakatima; Egiptiana; serifi jednake debljine kao i debljina slova; courier; OCRB najpoznatija slova groteska bez serifa, uvedeno za automatsko itanje; OCRB jako nagla eni serifi da se usljed habanja mo e pro itati Grotesk - Figgins objavljuje Antique pismo koje svrstavamo u skupinu egyptienne - Caslon objavljuje Egyptian, koji je uko eniji od Figginsovog - Figgins razra uje svoj grotesk, s lo im S - Caslon & Livermore donose Doric, Ionic i Celtic i Runic pisma - slovolivnica Berthold iza la sa Akzidenz - na ameri kom kontinentu se razvija Gothic - Edward Johnston razvija za Londonsku podzemnu eljeznicu - Paul Renner razvija Futuru - Eric Gill razvija Gill Sans Serif koji se odr ao do danas, manje tehniziran a vi e kaligrafiran, za novine - Max A. Miedinger razvija Helveticu 1957. godine, koja je postala pismo koje svi tra e - Adrain Frutiger razvija Univers - dolazi Art Deco - mora biti druga ije od ostalih Egyptienne - razvija se vi e za novine - Egyptian razvija Vincent Figgins - Memphis Rudolf Wolf - razvijaju se strojopisma od tih vrsta slova Novinska antikva - hibrid spajanjem antikve i egyptienna - Clarendon, New Clarendon - Century (L.B. Benton) - Century Schoolbook Italienne - nagla ena debljina gornjih i donjih horizontalnih poteza U tehni ke oblike pisama spadaju jednostavni pismovni oblici koji su u duhu nastupaju e tehni ke ere razvijeni u prvoj tre ini 19.st. Razvijeni su u 2 pravca: u jednom su serifi potpuno izba eni(grotesk), a u drugom su podebljani i prilago eni debljini temeljnih poteza(egyptienna). Tu spadaju: GROTESK pismo koje ima opti ki izjedna enu debljinu temeljnih i spojnih poteza, a nema zavr nih crta (serifa); npr. FUTURA, UNIVERS, GILL SANS, HELVETICA (suvrem.), HALLO, FOLIO, SIGNUM... EGYPTIENNE pismo koje ima opti ki izjedna enu debljinu temeljnih, spojnih i zavr nih crta(serifa); naziv potje e jer je nastala u vrijeme Napoleonova vojnog pohoda na Egipat; npr. ROCKWELL, MEMPHIS, BETON, CALVERT... ITALIENNE karaktersitike: neobi no nagla ena debljina gornjih i donjih horizontalnih poteza to utje e na itljivost; npr. PLAYBILL i suvrem. predstavnici - BARNUM, MAGNET, PRO ARTE 25. ULOGA SERIFA U FONTOVIMA EGIPTIANE serifi jednake debljine kao i debljina slova Serifi se javljaju 3 puta u povijesti: 1. u rimskoj kapitali... 2. u Gutenbergovom olovnom slogu da bi se izdr ljivost olovnih slova pove ala pro ireni su vrhovi slova

3. u EGYPTIENNI serifi su nastali za potrebe pisanja pisa im strojem; s li no kao i kod Gutenbergovih slova, samo je razlika u tome to su slova bila od elika pa su uni tavala traku; druga iji su obli, da ne bi poderali traku i onemogu ili namotavanje 26. INDIVIDUALNI OBLICI PISMA individualne oblike (umjetni ka antikva, polugrotesk, novinska antikva), Umjetni ka antikva - pojmom umjetni ke antikve su obuhva ena ona pisma koja nisu oblikovana prema povijesnim uzorima, svaka nosi obilje je svoga autora - za etnikom umjetni ke antikve se smatra Otto Eckmann - Walter Diethelm, Hermann Zapf, A. M. Cassandre, Aldo Novarese, Adrian Frutiger - Jovica Veljovi (beogradski dizajner) Individualni oblici pisama su ona pisma koja nose individualno obilje je svojeg autora i nisu oblikovana neposredno prema povijesnim uzorima; pisma toga vremena pokazuju sklonost prema zaobljenim i mekim formama u kojima dominira slikarski toplo vo enje linije. Tu spadaju: UMJETNI KA ANTIKVA poznata kao i pisana antikva jer se uglavnom oslanja na suvremeno rukopisno pismo; npr. KLANG, PALATINO, ICONE,ISABELL... PLUGROTESK prelazni oblik izme u antikve i groteska; serifi su zamjenjeni neznatnim podebljanjem na krajevima temeljnih i spojnih poteza; razlika u debljini poteza mo e biti manje ili ja e nagla ena; npr. OPTIMA NOVINSKA ANTIKVA nastala s ciljem da se stvori tipografsko pismo maxim itljivosti namjenjeno slaganju teksta za novine i asopise; nastala spajanjem antikve i egyptienna; pokazuje umjerenu razliku u debljini temeljnih i spojnih poteza, a ima vrlo nagla ene serife; npr. EXCELSIOR, VOLTA, CLARENDON, EGIZIO... 27. PROFILNI OBLICI U DIZAJNU SA PROGRAMIMA ZA VEKTORSKU GRAFIKU - obrisna pisma, osjen ana pisma, rafirana pisma, ukra ena pisma Profilni oblici obrisna, osjen ana, rafirana, ukra ena pisma; freehand, corel, ilustrator; u ovim programima mogu e je od svakog fonta napraviti profilni oblik 28. ABLONSKO PISMO, PODRU JE UPOTREBE Takvi fontovi su kori teni za ablone, imaju prekide (slova) i pune oblike. Oni spadaju u profilne oblike koji se koriste na naslovnim stranama. ablonsko pismo ima karakteristi nu formu koju ine tzv. mosti i unutar isprekidane pismovne plohe; takva slova daju dojam kao da su nastala preslikavanjem uz pomo ablona ili patrona; npr. STENCIL, FUTURA BLACK; kako ablonsko pismo spada u UKRASNA PISMA upotreba je uglavnom u ukrasne svrhe to jo potje e od srednjeg vijeka gdje su se obilno ukra avala po etna slova pojedinih odlomaka kako bi se uzdigli od ostalog teksta 29. ZA TITNE LINIJE U TIPOGRAFIJI Vodoravne i vertikalne ravne linije su se u fotoslogu iscrtavale to ka po to ka, crtica pdo crtice. laserski fotoslog iscrtava to kice a vidimo ih kao glatku finu liniju. 1. za titne linije 2. ukrasne linije Sigurnosne linije se koriste u slu benim dokumentima. Ako se preko te linije napi e tekst, mijenjanjem teksta se mijenjaju i linije pa se zato te linije koriste za provjeru autenti nosti npr. vlastoru nog potpisa. Sigurnosne ekovi, novci, knji ice Za titne linije su vi estruke linije sastavljane od tankih paralelnih ravnih, valovitih ili zmijoliko isprepletenih crta, koje se upotrebljavaju za vrijednosne obrasce(nov ane doznake, uputnice, ekove, mjenice, obveznice, police) kao

podloga za upisivanje nov anih iznosa; imaju svrhu da onemogu e brisanje i popravljanje upisanog iznosa; ve inom dolaze u debljinama od 18, 20 ili 24 pt i u obi ajnim sistematskim du inama od 2 do 20 cicera. Sigurnosne linije se koriste u slu benim dokumentima. Ako se preko te linije napi e tekst, mijenjanjem teksta se mijenjaju i linije pa se zato te l inije koriste za provjeru autenti nosti npr. vlastoru nog potpisa. 30. DEFINIRANJE VISINE SLOVNOG ZNAKA OBZIROM NA ITLJIVOST

itljivost slova (teksta): Ljudsko oko najbolje vidi slova na udaljenosti oko 25-30 cm. Zato se ta udaljenost uzima kao daljina sa koje provjeravamo da li su slova itljiva. Najbolji omjer za itanje slova je 1:100 (omjer udaljenosti oka od teksta i veli ine slova). Za idealnu itljivost slovnih znakova uzima se 52 znaka po retku. Razmak izme u rije i je slovni znak i ubraja se u tih 52 slova. Pod pojmom itljivosti razumijevamo na in kojim itatelj reagira na poticaj koji dolazi od strane nekog teksta. itljivost slova (teksta): Ljudsko oko najbolje vidi slova na udaljenosti oko 25-30 cm. Zato se ta udaljenost uzima kao daljina sa koje provjeravamo da li su slova itljiva. Najbolji omjer za itanje slova je 1:100 (omjer udaljenosti oka od teksta i veli ine slova). Za knji no itanje s udaljenosti oko 30 cm slova su naj e e veli ine od 10 do 12 to aka pismovnog reza bez pro irenja, nisu kurzivna, nisu podebljana, nemaju nikakve efekte nagla avanja ili ukra avanja. Neki fontovi su jako ne itljivi (npr. klasi na antiqua) i zato se oni nikada ne koriste u slu benim dokumentima, ve se tamo koriste slova koja su izrazito itljiva i lako prepoznatljiva. Serifi (okomiti i jo bitnije vodoravni potezi (male crtce) na dnu i na vrhu fonta) vizualno povla e crtu ispod retka teksta i time olak avaju itanje odnosno pra enje linije teksta. Op e je pravilo da u tijelo teksta ide serifni font (postoje izuzeci). itljivost tako er jako ovisi o pismovnom rezu. Slika verzalnih (X-visina) slova je 70% definicije visine, kurentna x-visina je oko 50% definirane visine. Slova koja koriste 20% prostora u etvercu su najbolja za itanje. 31. IDEALNI BROJ SLOVNIH ZNAKOVA U RETKU Za idealnu itljivost slovnih znakova uzima se 52 znaka po retku. Razmak izme u rije i je slovni znak i ubraja se u tih 52 slova. Dobra itljivost teksta zasniva se na optimalnoj du ini retka , a najugodniji za itanje bit e onaj tekst koji u jednom retku sadr i izme u 50 i 60 slovnih znakova, pa tako dobivamo vrst suodnos izme u du ine retka i pismovne veli ine (tekst ne e nikad sadr avati manje od 30, a vi e od 90 znakova u retku). Za idealnu itljivost slovnih znakova uzima se 52 znaka po retku. Razmak izme u rije i je slovni znak i ubraja se u tih 52 slova. 32. ISKLJU IVANJE RETKA OBZIROM NA ITLJIVOST Poravnanje ( alignment ), isklju ivanje teksta: ure ivanje teksta po inje definiranjem izgleda poravnavanja lijevog i desnog ruba. Tipografi tu aktivnost nazivaju isklju ivanje teksta. Na a praksa naj e e dizajnira tekst razvu en na puni format (justified) sa poravnatim stupcima s lijeve i desne strane. Uobi ajna su jo tri na ina isklju ivanja: u lijevo - s lijeve strane je poravnat tekst, a s desne strane je nazup ena linija (neredoviti kraj), u desno - s lijeve strane je neredoviti po etak a desna strana je poravnata, u u sredinu - i s lijeva i s desna je tekst jednako nazup en sa centrirnim redcima. Ova tri na ina naj e e su slagana bez dijeljenja rije i sa jednkim bjelinama me u rije ima u cijelom tekstu. Isklju ivanje retka se posti e se slijepim materijalom tzv. isklju cima; razlikujemo etverce, polu etverce, tre inke, etvrtinke i spacije od 1, 1.5 i 2 tipografske to ke. 33. KODOVI NA IH SLOVNIH ZNAKOVA U UNICODU Rije slovni znak kori ten je razli itim kontekstima. U kontekstu kompjutorskih operativnih sustava, on je esto je definiran kao oblik u fontu koji predstavlja karakter - ifrirani kod koji se pojavljuje na ekranu ili kao

otisak na papiru. Primjer slovnog znak su a, b, C, D, a b d e kako iz fonta Times tako i iz fonta Zapf Dingbats. /u352/`8a /u272/`5f /u268/`5f /u262/`5f /u381/`8e 34. DJELJENJE RIJE I S RTF FORMATOM Dijeljenje rije i ima samo jdan razlog: Posti i podjednake razmake izme u rije i na cijeloj tranici. O isklju ivanju i njenim iznimkama se jo govori u poglavljima: itljivost teksta, centrirani tekst, tekst oko ilustracije, ure enje naslova, podrezivanje, spacioniranje , dijeljenje rije i. Pravila pogledat tablicu Word file spremimo u rtf formate, onda ga otvorimo u notepadu i primjenjujemo dijeljenje rij i pomo u \- sistema 35. IDEALNI RAZMAK ME U RIJE IMA Razmak izme u rije i - optimalni razmak izme u rije i, te ko je precizno odrediti, a on ponajvi e ovisi o du ini rije i, tj. to neki jezik ima du e rije i, razmaci mogu biti manji. Ipak, postoje dva glavna pravila koja se odnose na razmak izme u rije i, a to su: kao prvo, razmak izme u rije i trebao bi biti ve i od onog izme u pojedinih slova, a manji od onog izme u pojedinih redaka teksta, drugo pravilo ka e da bi razmak trebao biti jednak naj e em slovnom znaku u tekst. Ovo drugo pravilo ovisi o jeziku, pa bi tako, statisti ki gledano, u hrvatskom jeziku razmak trebao iznositi irinu kurentnog slova "a", u njema kom irinu kurentnog slova "n", a u anglosaksonskom svijetu se uglavnom navodi irina verzalnog slova "I". Kao neformalno pravilo ipak se ustalilo ono o malom slovu "n". U svakom slu aju, razmak izme u rije i trebao bi biti jednak, a ako ve ne jednak, onda barem to konzistentniji. To je mogu e kod tekstova koji su poravnati u lijevu ili desnu stranu, ili po sredini, dok je kod teksta koji je poravnat s obje strane, uo ljivo da razmak me u rije ima esto nije jednak, te da varira od retka do retka. Svaka rije je opti ki definirana grani nom bjelinom; razmaci izme u rije i ra lanjuju pismovno tkivo (tekst) i ine ga razumljivim( itljivim); razmaci dijele pismovno tkivo na rije i nejednakih du ina i poklanjaju mu ritam. Razmak izme u rije i za pismo normalnog reza trebalo bi iznositi dvije petine pismovnog sto ca; u praksi se kod slaganja obi nog teksta stavlja polu etverac; razmak ovisi i o irini reza kod uskog pisma razmak je razmjerno manji, a kod irokog pisma ve i; kao najprikladniji razmak izme u rije i uzima se irina kurentnog slova n. 36. PODREZIVANJE, SPACIONIRANJE, ALATI U DIGITALNOJ TIPOGRAFIJI PODREZIVANJE (KERNING) Smanjenje razmaka me u slovima. nastoji se ujedna iti bjeline me u svim slovima unutar rije i. Obavezna primjena u naslovima koji imaju pove ana slova. U fontovima postoji mogu nost automatskog zapisivanja razmaka me u parovima slova tzv. estetski programi. Potpuno podrezivanje se naziva priljubljuvanje gdje se slika susjednih slova dodiruje. To se samo ru no mo e urditi. Oblikovanje teksta mo e i i prostore peklapanja slova, naziva se sexi slaganje Ako elimo vodoravno spacionirati tekst mo emo to raditi s naredbom ashow Podrezivanje - smanjenje razmaka me u slovima; nastoji se ujedna iti bjeline me u svim slovima unutar rije i; obavezna primjena u naslovima koji imaju pove ana slova; u fontovima postoji mogu nost automatskog zapisivanja razmaka me u parovima slova tzv. Estetski programi; potpuno podrezivanje se naziva priljubljuvanje gdje se slika susjednih slova dodiruje; to se samo ru no mo e urediti. Oblikovanje teksta mo e i i prostore preklapanja slova, naziva se sexi slaganje Spacioniranje na in isticanja pojedinih (va nijih) dijelova teksta razmicanjem slova umetanjem tankih isklju aka (spacija); najgori je na in isticanja jer razara obrisnu sliku rije i i ote ava itanje; spacionirati se ne mo e jednoslovna rije ; prilikom spacioniranja treba proporcionalno pove ati i razmak izme u rije i; to ka, zarez, diviz, apostrof, navodni znakovi i zagrade se ne odvajaju razmakom u spacioniranom tekstu; brojke se u pravilu nikada ne spacioniraju; pogre no je spacioniranje i poludebelog pisma i kurzivnog i rukopisnog.

Alati u digit. tipografiji 37. PISMA BEZ SERIFA I PISMA SA POLUSERIFIMA grotsko pismo (sans serif) Slovni oblici bez serifa. Predstavnici su Helvetica, Futura, Avant Garde, Frutiger, Univers. Pismo se klasificira unutar tehni kih oblika. Polugrotesk Prijelazni oblik izme u antikve (serifi) i groteska (bez serifa). Odlikuju ih mali, elegantni, vrlo esto jedva vidljivi serifi. Mogu se koristiti i za slaganje natpisa i za slaganje teksta. Optima, Americana I Copperplate Pisma bez serifa su pisma koja spadaju u tehni ke oblike pisama; najpoz pismo je GROTESK tj. FUTURA, UNIVERS, GILL SANS, HELVETICA, UNICA, FOLIO Pisma sa poluserifima je pismo POLUGROTESKA tj. OPTIMA 38. PISMA AHA, MATEMATIKE, FIZIKE, KARAKTERISTIKE SLAGANJA SU POJMOVNA PISMA Pojmovno pismo - u pojmovnom pismu se svaka rije ili dio rije i (morfem) prikazuje zasebnim slikovnim znakom - za razliku od ideografije, vi e se ne prenose obavijesti, ve reproduciraju rije i i mora se poznavati gramati ka struktura jezika - ahovska tipografija poznaje oko 120 posebnih znakova koji su izvedeni tako da koriste znakovlje koje nam je ve poznato; matematika i fizika imaju standardne znakove koje danas nalazimo u ve ini fontova. 39. KAREAKTERISTIKE ITALIJENE

Italiena veoma jako nagla eni serifi; na plakatima Gore I dolje - pismo neobi no nagla ene debljine serifa i donjih horizontalnih poteza koje pismo ini atraktivnim, ali mu osjetno razara itljivost 40. IZMJENI NI I JEDNOLI NI POTEZ U RUKOPISU rukopisne oblike (podebljani potez - za iljeno pero, izmjeni ni potez - iroko pero, jednoli ni potez - zaobljeno pero, potez kistom) Rukopisna; I sheli adante, jouliet, legro; nikada se ne smije koristiti niz verzalnih slova, nisu itljiva, izmjeni no debele i tanke linije, verzalno slovo se koristi kao po etak odlomka ili inicijali; II pismo sa izmjeni nim potezom plosnatim perom, III jednoli ni potez flomasteri, kemijske, verzal u nizu je dozvoljen; IV potez kistom mistral - izmjeni ni potez efekt irokog pera, mijenja se debljina linije slova ovisno o polo aju; jednoli ni potez zaobljeno pero, slova jednake debljine. 41. KOREKTURA, OBILJE AVANJE I GLAVNA PRAVILA ---7 LINKOVA - pronala enje i ispravljanje tamparskih pogre aka; podjela na teksutalne i rubne znakove, tekstualni nisu to no odre eni dok rubni imaju odre en izgled i zna enje; unutar otiska ni ta se ne mijenja nego se pogre ka samo ozna ava u tekstu i ponavlja na rubu; ispravci pogre aka korekture vr e se prekri ivanjem ili podcrtavanjem (brisanje nije dozvoljeno).

42. IZRA UJAJ VELI INE U T IPOGRAFIJI: 24 NONPARELA = .... CICERA, = ... TO AKA, =..... MILIMETARA, = .... TIPOGRAFSKIH TO AKA Tipometar je du ina od 30 centimetara 300 mm / 133 = 2,256 mm Ova velicina se zone nonparel. Nonparel je 6 tipografskih tocaka tipografcka tocka (pi e se tp) ; 1 tp = 0,376 mm cicero =12 tp ; cicero je 4,51 mm nonparel = 6 tp ; kolonel = 7 tp ; petit =8 tp ; borgis = 9 tp ; garmond = 10 tp ; srednjak = 14 tp Inc se ovdje uzima kao du ina od 2,54 cm Inc / 6 je velicina koju nazivamo pica. Pica je 4,233 mm Pica se dijeli na 12 tocaka. 1 tocka ( pi e se 1p)je 0,353 mm 1 pica je manja od 1 cicera za 6,6% ( 4.51 / 4,233 = 1,066) 43. DEFINICIJA I PODJELA TIPOMETRA Pogledaj prethodno Tipog. veli ine 4 mjerna sustava: Didotov mjerni sustav u Evropi: tipometar 30 cm; dijeli se na 133 dijela koji se zovu nonparell (bez premca), 2 nonparella=1 cicero Pica: 1 inch=6 dijelova-6 pica (1 pica - 7% manji od cic), 1 pica-engleski cicero, 1 pica dijeli se na 12 dijelova, 12 pointa engleski, 1 cic=12 pt; Inchi, i metri ki - tipometar je du ine od 30 centimetara; 300 mm / 133 = 2,256 mm; ova veli ina se zove nonparel. Nonparel je 6 tipografskih to aka, pi e se tp; 1 tp = 0,376 mm. 44. PISMOVNI REZ, ZACRNJENJE U TIPOGRAFIJI Pismovni rez s obzirom na odnos bijeline i tamno e se klasificira kao tanki (thin), ultra svjetli, svjetli (light), normalni, poludebli, debeli (bold) (masni - fet) i ultra debeli (black). Npr. slovo B ima debeli pismovni rez, dok slovo B ima tanki pismovni rez. No postoje i razne druge stilizacije kao npr. thin, ultra thin, condensed, itd. debljina slovnih linija (weight) Relativno zatamnjenje tekst. Pismovni rez s obzirom na odnos bijeline i tamno e se klasificira kao tanki (thin), ultra svjetli, svjetli (light), normalni, poludebli, debeli (bold) (masni - fet) i ultra debeli (black) - podjela prema debljini i irini reza; debljina nje ni, obi ni, poludebeli i debeli; irini uski, obi ni i iroki rez; poseban rez predstavlja kurziv koji tako er mo e biti nje an ili predebeo, uzak ili irok; svako znatnije odstupanje od normalnih proporcija ote ava itljivost. 45. KARAKTERISTIKE PISMA GROTESK, POLUGROTESK - Grotesk nema serife, jasno i isto tehni ko pismo, razlika u debljin i poteza ne postoji

- polugrotesk serifi ne postoje ali postoje neznatna zadebljanja na krajevima slova, razlika u debljini poteza neznatna, ali prisutna.

46. RAZLIKA PISMA EGIPTIANA I ITALIENA

Italiena veoma jako nagla eni serifi; na plakatima; Egiptiana; serifi jednake debljine kao i debljina slova - i egiptiana i italiena imaju jednake debljine temeljnih i spojnih poteza, ali imaju razli iti oblik serifa te im je samo zacrnjenje druga ije, egiptiana ima okomite tanke serife jednake debljine kao i potez, a italiene jako debele prenagla ene serife. 47. OCR FONTOVI, KARAKTERISTIKE OCR-A i OCR-B OCRA najpoznatija slova groteska bez serifa, uvedeno za automatsko itanje; OCRB jako nagla eni serifi da se usljed habanja mo e pro itati - fontovi za lako prepoznavanje, ovo se odnosi na digitalne ure aje: OCR-A namijenjen da ga prepoznaju i itaju samo digitalni ure aji; OCR-B namijenjen da ga lako prepoznaju i itaju i ure aji i ljudi (barcode); pisma za opti ko itanje. 48.) opti ko itanje - kod skeniranja raznih vrsta pisama ili slova, uz postupak u enja kad kod komp.do e do problema s kvalifikacijom/spremanjem tog slova/fonta kojeg nema zapisanog u svojoj memoriji,pa nas pita gdje e ga smijestiti/spremiti da li pod novi font ili ve postoje i te koji e mu kod dodijeliti na tipkovnici. Nakon toga nas vi e ne e pitati za svako slovo posebno (ako su slova istog fonta kao i ono prvo) ve e automacki svakom slovu dodjeliti njegov kod na tipkovnici i spremiti ga tamo gdje smo mu rekli i za ono prvo. 49. KLASIFIKACIJA PI FONTOVA Imamo neke tipi ne fontove koji su za ne to namjenjeni. Pi font su saobra ajni znakovi,note.Taj znak je nastao nazio ?? jer ti znakovi ne spadaju u fonetske znakove i numerike..Sve ostalo su pi fontovi,a klasifikacije su mu prema struci (medicina,,kemija,svi oni imaju svoje pifontove) - razni simboli koje koristimo: astrolo ki, ahovski, priroda, strelice itd. - Oblici pisma koji predstavljaju ideogramske znakove: matemati ki znakovi, opis tehni kih pojmova, crtice, strelice, ..... 50. KARAKTERISTIKE DEBLJINSKIH VRIJEDNOSTI BROJAKA Dvije vrste debljinske vrijednosti 1.vrsta masovno definiranje je da brojke imaju jednu debljinsku vrijednost,razlog tome je potpisivanje i urednost po vertikalnoj tablici.Svi fontovi imaju jednaku debljinsku vrijednost koji su polu etverac. 2.vrste su slobodni fontovi Oni imaju svoju slobodnu debljinsku vrijednost - brojke se sla u u polu etvercu, ali i za njih vrijedi isto pravilo M : i = 18 : 5 51. SLIKA SLOVNOG ZNAKA IZVAN ETVERCA, DIZAJN U PROGRAMIMA Z A IZRADU DIGITALNIH FONTOVA etverac je parvokutnik unutra kojeg se postavljaju slika slovnog znaka i njegova geometrija. Tokom pisanja taksta kada definiramo visinu slova, mi definiramo visinu etverca a ne visinu slike slova. Slika slova za ve inu slova, smje tena je unutar etverca, a neki slovni znakovi djelomi no ili u cjelosti (neki samostalni akcenti) izlaze iz etverca. kod matemati kih znakova te kod kva ica;

52. VISINA KURENTNIH SLOVA

Visina kurentnih slova (a,c,e,i...) je do 50% etverca, spu tanje descendera u kurentnim slovima (j, g,p...) je od 20 do 30%. - oko 50% etverca - udaljenost od pismovne linije do gornjeg ruba kurentnih slova a,c,e,i,n,m,o,... 53. PISMOVNI REZ MIKROTIPOGRAFIJE Mikrotipografija: upotreba znakova interpunkcije, odlomak, inicijali, isticanje u tekstu (podvla enjem, verzalnim slovima, kurzivnim pismom, spacioniranjem, debljinom slovnih znakova), stupnjevanje pismovnih veli ina, uvla enje, okvir, isticanje bojom. - mikrotipografiju predstavljaju razmaci me u rije ima, isklju ivanje, rubne bjeline, razmak izme u stupaca, odlomci ili pasusi, naslovi i me unaslovi. 54. PRIMJENA I ITLJIVOST SLOVA U NEGATIVU Slovni znakovi boje papir a okolina je tonirana, naj e crno. Boje okoline se trebaju tikati kao spot boje. Ako se slova bojaju tada se slova moraju tiskati kao spot boje. Nemogu e je u tisku odr avati pasere (registre boja) na razini fino e spojnih poteza u slovnim znakovima. Posebno je to va no u pismovnom rezu kao naprimjr klasicisti ka antikva. Tekst u negativu je mnje itljiv od teksta sa crnim slovima na bijelom papiru. - slova u negativu su slabije itljiva osobito ako boje nisu dovoljno konstantne i ako se primjenjuju za tisak moraju biti bez serifa. 55. TRAPPING U COLOR TIPOGRAFIJI Trapping digitalnih fajlova je proces kompenziranja za pogre nu registraciju u procesu printanja kod printanja malih podru ja gdje se preklapaju boje kod susreta objekata. - proces pode avanja preklapanja boja slova da bi se izbjegle (manje primje ivale) rupe i pogre ke nastale u tiku. 56. IMENA I VELI INE SLOVNIH ZNAKOVA U DIDOTOVOM SUSTAVU

Tipometar je du ina od 30 centimetara 300 mm / 133 = 2,256 mm Ova velicina se zone nonparel. Nonparel je 6 tipografskih tocaka tipografcka tocka (pi e se tp) ; 1 tp = 0,376 mm cicero =12 tp ; cicero je 4,51 mm nonparel = 6 tp ; kolonel = 7 tp ; petit =8 tp ; borgis = 9 tp ; garmond = 10 tp ; srednjak = 14 tp - 4 dijamant, 5 perl, 6 nonparel, 7 kolonel, 8 petit, 9 borgis, 10 gramond, 12 cicero, 14 srednjak, 16 tercija, 20 tekst, 24 dupli cicero 57. DEFINICIJA TIPOGRAFSKE TO KE I TO KE U PICA SUSTAVU Pica se dijeli na 12 tocaka. 1 tocka ( pi e se 1p)je 0,353 mm - tipografska to ka nastala je dijeljenjem veli ine od 30 cm odnosno tipometra, a pica je 1/6 incha. 58. KARAKTERISTIKE PLAKATNOG FONTA Odnos visine slike verzala i udaljenosti itanja je 1:100. Kod plakata na kojeg gledamo s udaljenosti od 20 metara , visina verzala treba biti 20 cm, a kurenata 10 cm - mostovi koji dijele slovo. 59. RAZLIKA IZME U KURZIVA I ELEKTRONI KOGA KURZIVA" Nagnuta slova 12 stupnjeva od vertikale s elemntima rukopisnog oblika. Posebno su dizajnirana slova a, b, f, g. Elektronski kurziv su slova koja su matemati ki nagnuta lijevo ili dsno a dizajn, pismovni rez, deformacije su ostale istim kao orginalno slovo. Kurzivna pisma su manje itljiva pa se upotrebljavaju za nagla avanje, isticanje, pekid ritma itanja naj e e u osnovnom (body) fontu. - nagnuta slova 12 stupnjeva od vertikale s elementima rukopisnog oblika; posebno su dizajnirana slova a, b, f, g; elektronski kurziv su slova koja su matemati ki nagnuta lijevo ili desno a dizajn, pismovni rez, deformacija su ostale istim kao orginalno slovo. 60. TIPOGRAFSKE KOMANDE I OZNA AVANJE TIPOGRAFIJE U PROGRAMIMA WORD, INDESIGN, FREEHAND Tipografske komande-koriste se u InDesignu,... Mo emo Ih spremit kao kod.Komande su standardi gotove se i zovu istim imenom Npr.Bold,Italic,.. - tekst mo emo ozna avati rije po rije ili cijeli od jednom pomo u mi a i izbornika ili kratica na tipkovnici. 61. POSTSCRIPT TIPOGRAFIJA, MINIMALNI KOMANDNI JEZIK OZNA AVANJA PISMA. To je digitalni ud benik o grafi kom jeziku za opis stranice koja je podloga mnogim programima od Pagemakera, Freehanda, Coreldrowa do programa koji su za ti eni i primjenjivi samo na ra unalima za posebne namjene u podru ju multimedije koji uklju uju video, zvuk, crte , sliku i animaciju. ?????????????? - post script je programski jezik za oblikovanje grafike na stranicama za tisak; ??? 63. KONVERZIJA TIPOGRAFIJE TABLI NOG SLOGA PRIMJENJENA U RAZLI ITIM PROGRAMIMA Tabli ni slog je uvijek bio problem za konverzu jer tablica ima kolone i redove.Komande za njih su se po ele standarizirati s fotoslogom .Oni uklju uju irinu tablice,razmake izme u tablica,okolinu .Prilikom konverzije moramo voditi ra una o tome da ne radimo u nekom nekompatibilnom programu .Generacije sloja tipografije su imale problema s tablicama.Comande su se sada standarizirale kroz html program .Kad tablice prelaze iz InD. Programa je dobro tablicu prethodno fiksirati .Oblikovanja se nisu standarizirala dok Adobe to nije kupio. irina stupaca ,linije koje su vidljive i nevidljive ,sjena,debljina sjene,visina -to su comande tablica. konverzija - komane za tabli ni slog su se po ele standardizirati ( visina, irina, vidljiva -nevidljiva tablica koja se prihva a u svim programima, po etak i kraj tablice, dinami ke (slobodne) i fiksne tablice, fiksne po

vertikali, horizontali, osjen ane, u boji itd. ). Slova su se standardizirala dok se programi tek po inju stardardizirati, npr. Adobe CS3 gdje se lako sve prebacuje iz jednoga u dr.program bez ikakvih problema. Jo uvijek se nisu standardizirale formule, kada se prebacuju ili alju iz programa u program neostaju u izvornom obliku. 64. TIPOGRAFIJA NA WEBU Oduvek je tipografija bila nepravedno zapostavljana kada je web dizajn u pitanju. Stari browseri i njihovi render engine-i nisu dozvoljavali mnogo igranja sa tipografijom. Najnoviji browseri i standardi u web dizajnu, uz pomoc css-a dozvoljavaju da se i na web sajtovima mo e igrati sa tipografijom, pa cak mogu da budu i prava tipografska remek dela. Jedini je problem to veliki broj web dizajnera, obicno iz lenjosti i neznanja i dalje ignori u ove mogucnosti.Jedna od prvih stanica koje obavezno treba posetiti je onlajn ud benik The Elements of Typographic Style Applied to the Web - a practical guide to web typography na adresi webtypography.net koji se stalno dopunjuje i gde mo ete nauciti ta sve mo ete i kako to da izvedete, po tujuci web standarde.Jo jedan, takode jako koristan sajt je Typetester na kome mo ete isprobavati tipografska re enja za va sajt i odma videti kako ce to izgledati. - tablice, html codes 67. PODE AVANJE PARAMETARA MIN, OPT, MAX ZA RAZMAK IZME U RIJE I >SN min, opt, max< -Razmak izme u rije i odre en je jedinicama etverca. Parametri odre uju minimalni broj jedinica, optimalni broj i maksimalni broj jedinica etverca. min najbli e pribli avanje rije i opt optimalan razmak max najve i razmak izme u rije i u jedinicama irine etverca Budu i da irina etverca ovisi o modifikaciji pisma, to se i obra unski sistem razmaka izme u rije i korigira smanjuje ili pove ava proporcionalno modifikaciji. Komanda SN odre uje irinu slovnog znaka, pa tako i slovnog znaka s varijabilnom vrijedno u debljine razmaka izme u rije i. 68. RAZMAK IZME U RIJE I U VERZALNOM PISMU Razmak izme u rije i - optimalni razmak izme u rije i, te ko je precizno odrediti, a on ponajvi e ovisi o du ini rije i, tj. to neki jezik ima du e rije i, razmaci mogu biti manji. Ipak, postoje dva glavna pravila koja se odnose na razmak izme u rije i, a to su: kao prvo, razmak izme u rije i trebao bi biti ve i od onog izme u pojedinih slova, a manji od onog izme u pojedinih redaka teksta, drugo pravilo ka e da bi razmak trebao biti jednak naj e em slovnom znaku u tekst. Ovo drugo pravilo ovisi o jeziku, pa bi tako, statisti ki gledano, u hrvatskom jeziku razmak trebao iznositi irinu kurentnog slova "a", u njema kom irinu kurentnog slova "n", a u anglosaksonskom svijetu se uglavnom navodi irina verzalnog slova "I". Kao neformalno pravilo ipak se ustalilo ono o malom slovu "n". U svakom slu aju, razmak izme u rije i trebao bi biti jednak, a ako ve ne jednak, onda barem to konzistentniji. To je mogu e kod tekstova koji su poravnati u lijevu ili desnu stranu, ili po sredini, dok je kod teksta koji je poravnat s obje strane, uo ljivo da razmak me u rije ima esto nije jednak, te da varira od retka do retka.?????????????????? - slovo N 69. PODREZIVANJE, PRILJUBLJIVANJE I SPACIONIRANJE U TIPOGRAFIJI povezivanje (ligature) Dva ili vi e slova su vezala zajedno u samojedan glas. Kod na je to lj i nj. Ostali primjeri su fi, fl. U kodu bi to trebalo biti jdno mjesto ali osim na olovnom slogu i fotoslogu danas se to vi ne kodirana taj na in. Oblikovno bi ta dva znaka trebalo podrezati vi e ngo ostale znakove ime se nagla ava postojanje jednog glasa. Neki Adobini fontovi imaju jedan kod za pisma ffi, ff, ffl. podrezivanje (kerning) Smanjenje razmaka me u slovima. nastoji se ujedna iti bjeline me u svim slovima unutar rije i. Obavezna primjena u naslovima koji imaju pove ana slova. U fontovima postoji mogu nost automatskog zapisivanja razmaka me u parovima slova tzv. estetski programi. Potpuno podrezivanje se naziva priljubljuvanje gdje se slika susjednih slova dodiruje. To se samo ru no mo e urditi. Oblikovanje teksta mo e i i prostore peklapanja slova, naziva se sexi slaganje - pribli avanje, preklapanje i udaljavanje slova,

-Spacioniranjem i podrezivanjem razmaka izme u slova mijenjamo pismovni kontrast pa ova dva efekta slu e za tipografsko isticanje u tekstu. Naj e e se koriste u dizajniranju slova i me usobnom ure enju razmaka dvaju susjednih slovnih znakova. 70. PISMOVNI REZ AKCENATA U NA EM PISMU -neki akcenti su zbog prakti nog pisanja u potpunosti ispred etvrca. 71. PLANIRANJE CRTE A KAO SLOVNOG ZNAKA U DIGITALNOJ TIPOGRAFIJI - Napravimo na crte pa ga skeniramo, obradimo u photoshopu pa prenesemo u freehand i prema njemu napravimo krivulje, u Fontographeru onda otvorimo te krivulje i smjestimo ih u ku i te u koje pripada. 72. FONTOVI ZA VI EJEZI NU TIPOGRAFIJU unicode...pa ono kao do 127 bita ascii, 128- 159 neki posebni, za komandene jezike i 160-255 promjenljivi dio za razlicite jezike 73. UNICOD kodiranje, ASCII kodiranje, 7-bitno kodiranje, 8-bitno kodiranje slovnih znakova karakter, kod slovnog znaka (character, sharacter cod) Rije karakter se u tipografiji koristi u razli itim zna enjima. U kontekstu moderne kompjutorske obrade teksta podrzumijevamo ifru smje taja slovnog znak unutar tablice fonta. Tako su za slova a, d, B, R respektivno pozicije 65, ...... u decimalnom rasporedu odnosno u heksa rasporedu su to 40, ............. Naj e e su kodovi raz mje teni u 8-bitnom rasponu - bajtu, (256 polo aja). Razli iti oprativni sutavi nastoje ujedna iti pozicije kodova. Ne ameri ko i ne englsko podru je razli ito kodira nacionalne znakove to je posebno izra en problem za odnose Macintosha i Windowsa. Op irnija diskusija i raspored na ih znakova vidi: UNICOD, CRO karakteri. - najnapredniji sistem kodiranja UNICODE, ASCII samo human readable fonts 74. KARAKTERISTIKE SLOVNIH ZNAKOVA U PIKSEL GRAFICI Slovo je osnovni element kojim definiramo grafi ki znak. Slika digitaliziranih slova koja se koriste u ra unalnoj tehnologiji sastavljena je od 20-1000 to kica po duljini cm. Informacija o slovnom znaku nije grafi ki poistovje ena sa slikom slovnog znaka kakvu vidimo na ekranu ili otisnutu na papiru. Podaci koji predstavljaju slovni znak su: 1. bitmapa ili rasterizirana slika 2. grafi ki crte sastavljen od to kica i realizacije to kica 3. koordinate to kica koje le e na ovojnici slovnih znakova i matemati ki postupak za izradu slovne slike. Svaki od ovih triju na ina digitalizirane reprezentacije slovnog znaka ima nekoliko podina ica, ovisno o pojedinim programskim rje enjima, ra unalima na kojima se upotrebljavaju i ure ajima za prikaz i ?????????????' 75. SLOVNI ZNAKOVI SA DEFINICIJOM PREKO KOMANDI ZA KRU NE ISJE KE 76. PREDNOSTI BEZIEROVE KRIVULJE U POSTUPKU OSVJETLJAVANJA I IZRADE TISKOVNE FORME 77. KARAKTERISTIKA KOMANDI U TIPOGRAFIJI OBLIKOVANJA RAZLOMAKA Pogledaj 65 78. MINIMALNE KOMANDE ZA OBLIKOVANJE TEKSTA U PRIPREMI ZA TISAK Min.comanda je font,veli ina,rzvod izme u comanda,razmak izme u rije i,isklju ivanje,unutar fonta da li je regular,da nije pocrtan,da li je Italic,Bold.Programi su slo eni tako da definiraju minimalne comande. min.kom. za tisak - to su sve komande koje se koriste pri pisanju teksta u Wordu ili kojem dr.programu (potrebno ih je navesti ),

a to su: vrsta fonta, veli ina, razmak izme u rije i, slova, podebljana ( bold), kosa (italik), podcrtana ( ), slova u boji, uvu eni, izba eni tekst, ozna en bojom, brojkama itd. 79. KLASIFIKACIJA PISMA POSEBNIH OBLIKA, PROFILNIH OBLIKA Posebni- svaki font koji izgleda starinski, rustikalno Profilni- osjen ano, obrisno, ablonsko, rafirano, ukra ajna, plakatna -koriste se za naslove, dolaze samo u verzalu Profilni oblici: - obrisna pisma - osjen ana pisma - rafirana pisma - ukra ena pisma 80. TEHNI KI OBLICI, KLASIFIKACIJA Pogledaj 24 U tehni ke oblike pisama spadaju jednostavni pismovni oblici koji su u duhu nastupaju e tehni ke ere razvijeni u prvoj tre ini 19.st. Razvijeni su u 2 pravca: u jednom su serifi potpuno izba eni(grotesk), a u drugom su podebljani i prilago eni debljini temeljnih poteza(egyptienna). Tu spadaju: GROTESK pismo koje ima opti ki izjedna enu debljinu temeljnih i spojnih poteza, a nema zavr nih crta (serifa); npr. FUTURA, UNIVERS, GILL SANS, HELVETICA (suvrem.), HALLO, FOLIO, SIGNUM... EGYPTIENNE pismo koje ima opti ki izjedna enu debljinu temeljnih, spojnih i zavr nih crta(serifa); naziv potje e jer je nastala u vrijeme Napoleonova vojnog pohoda na Egipat; npr. ROCKWELL, MEMPHIS, BETON, CALVERT... ITALIENNE karaktersitike: neobi no nagla ena debljina gornjih i donjih horizontalnih poteza to utje e na itljivost; npr. PLAYBILL i suvrem. predstavnici BARNUM, MAGNET, PRO ARTE 81. EMA DIJELENJA RIJE I NA RA UNALU SA IZNIMKAMA

Pogledaj 18

82. PISMA KOJA NEMAJU AKCENTE Pisma koja nemaju akcente (engleska latinica i srpska irilica) mogu imati manji razmak za komprs. (Komprs tekst u kojem je vertikalna udaljenost me u pismovnim linijama jednaka definiranoj veli ini slova) ->razmak izme u redaka 83. PISMA KOJA IMAJU DVOJNOST VERZALA I KURENTA to su od renesansne antigue pa nadalje kada su se javila majuskula (verzalna slova) i minuskula (kurentna slova) kao stapanje dva alfabeta- rimske kapitele i karolin ke minuskule...i to je stvorilo veliki problem ....iz cega se razvio danasnji dvojni alfabet...jedno pismo sa udvostru enim brojem slova (verzal i kurent). Majuskule su se koristile samo za naslove i inicijale, i dekorativna uloga, a minuskula za tekst!!! 84. IDEALNI BROJ SLOVNIH ZNAKOVA U RETKU -50 slovnih znakova (negdje pi e 52) 85. NAJ E I SLOVNI ZNAK

-razmak izme u rije i 86. PREDNOSTI POJMOVNOG PISMA -nezavisno je od jezika (pojmovi su crte i). Kada ne to nacrtamo, taj crte je rije . Npr. Kinesko pismo -pojmovno pismo reproducira rije i od kojih je obavijest sastavljena. Poredak znakova to no odgovara slijedu rije i pa primalac obavijesti mora poznavati gramati ku strukturu jezika na kojem je obavijest dana. -klinopis -egipatski hijeroglifi -kinesko pismo 87. PREDNOSTI FONETSKOG PISMA -komunikacija unutar jednog jezika se brzo iri (jezik se mijenja, pismo ostaje isto) 88. LO E STRANE FONETSKOG PISMA -ukoliko ne znamo znakovlje, ne razumijemo to pi e. (pi e kako se izgovara) 89. FORMATI PAPIRA ZA TISAK -najpoznatiji su A, B, C, D. ->po formuli M=m2 A0 povr inski definiran kao 1m2 84 x 118 cm A1 59,4 x 84 cm A2 59,4 x 42 cm A3 29,7 x 42 cm A4 29,7 x 21 cm B0 jedna stranica duljine 1m 141 x 100 cm B1 70 x 100 cm -Zlatni rez M=m x 1,618 90. KARAKTERISTIKE ETVERCA Sa etvercem se odre uje irina svakog slova zajedno sa bjelinom do slijede eg slova, po etak slike slova, zavr etak slike slova. Premda je slika slova u ve ini slova smje tena unutr etverca, neki znakovi mogu biti ili djelomi no ili cijeli izvan etverca odnosno izvan njegove definicije. Naprimjer, matemati ki znak sume i integrala izlaze iz okvira etverca a neki akcenti su zbog prakti nog pisanja u potpunosti ispred etvrca. Pola irine etverca primjenjuje se samo na irinu slova. 91. RAZLIKA VERZALNIH I KURENTNIH SLOVA - verzali dvolinijski sistem; itaju se sporije i s vi e napora, ali su elegantnija i otmjenija od kurentnih

- kurenti etverolinijski sistem; ne podnose vertikalno nizanje riej i (zahtijevaju horizontalno povezivanje) 92. IDEALNA VELI INA SLOVNIH ZNAKOVA 70 % cetverca za verzal, 50% za kurent i -22% za descender 93. PRAVILA POSTIZANJA NE ITLJIVSTI PISMA -posti u se: 1. produljeni retci, i do 100 slovnih znakova u retku, 2. smanjena visina slova od pravila 1:100 (visina slova / udaljenost itanja), 3. svjeli ili tamni pismovni rez, 4. upotreba boje sa slabim kontrastom, 5. rafirana pisma, 6. vodoravna deformacija - pro irenje ili su avanje, 7. nejednaki razmaci me u rije ima, esta upotreba nagla avanja, kurziva, spacioniranja i podrezivanja, 94. ITLJIVOST KLASICISTI KE ANTIQUE -zbog prete no stati kih elemenata u svojim oblicima, klas. antiqua ne posjeduje naro ite ritmi ke kvalitete 95. RAZLIKA IZME U POLUGROTESKA I GROTESKA - grotesk nema serife, jasno i isto tehni ko pismo, razlika u debljini poteza ne postoji - polugrotesk serifi ne postoje ali postoje neznatna zadebljanja na krajevima slova, razlika u debljini poteza neznatna, ali prisutna. 96. RAZLKA IZME U NOVINSKE ANTIQUE I RENESANSNE ANTIQUE Novinska antigua je citljivija (max citljivost ima)... za novine i casopise spoj izmedu antigue i italiane...ima vrlo naglasene serife (naglasenije od renesansne i ravnije) dok su potezi umjereni isto kao u renesansnoj antiqui 97. RAZDJELI SLOVA U 6 SLOVNIH LINIJA PO VISINI

descender, pismovna linija, x-kurent, X-VERZALA, ascender, visina slova 98. RAZLIKA IZME U DEFINIRANE VISINE SLOVA I VISINE SLIKE SLOVA slova visina slike slova je X-verzala i kurenta, a visina slova je vrh cetverca

99. EMU SLU I AUTOMATSKO DJELJENJE RIJE I Kod punog formata uvodimo dijeljenje rije i da bi bjelina u tekstu bila podjednaka 100. MINIMALNI ALATI U DIGITALIZACIJI SLOVA isto kao i 5.samo to digit.obuhva a i spremanje font,itd.tj.sve digitalno. izrada predloska, skeniranje....itd. i onda alati u palet u fontographeru.... 3 vrste tocaka (kutna, krivuljna i tangentna) 101. IDEALNA VELI INA RAZMAKA IZME U RIJE I -Taj razmak se odre uje alatima .. a po starim pravilima je jenak irini slova n (kurentno pimo) i N (verzalno pismo). Sada nja praksa ima ne to ve i razmak a odre uje ga grafi ki urednik. (razmak izme u rije i za pismo normalnog reza trebao bi iznositi 2/3 pismovnog sto ca) - op enito je razmak izme u rije i proporcionalan razmaku izme u redaka 102. ISKLJU IVANJE TEKSTA I DISKUSIJA TLJIVOSTI Ure ivanje teksta po inje definiranjem izgleda poravnavanja lijevog i desnog ruba. Tipografi tu aktivnost nazivaju isklju ivanje teksta. Na a praksa nej e e dizajnira tekst razvu en na puni format (justified) sa poravnatim stupcima s lijeve i desne strane. Uobi ajna su jo tri na ina isklju ivanja: u lijevo - s lijeve strane je poravnat tekst a s desne strane je nazup ena linija, u desno - s lijeve strane je neredoviti po etak a desna strana je poravnata, u u sredinu - i s lijeva i s desna je tekst jednako nazup en sa centrirnim redcim. Posljdna tri na ina naj e e su slagana bez dijeljenja rije i sa jednkim bjelinama me u rije ima u cijelom tekstu. Taj razmak se odre uje alatima .. a po starim pravilima je jenak irini slova n (kurentno pimo) i N (verzalno pismo). Sada nja praksa ima ne to v i razmak a odre uje ga grafi ki urednik. Puni format bi obavezno imao aktiviran program za dijeljenje rije i. 103. NAGLA AVANJE U TEKSTU Kurzivna pisma su manje itljiva pa se upotrebljavaju za nagla avanje, isticanje, prekid ritma itanja naj e e u osnovnom (body) fontu. 108. KARAKTERISTIKE ABLONSKOG PISMA Takvi fontovi su kori teni za ablone, imaju prekide (slova) i pune oblike. Oni spadaju u profilne oblike koji se koriste na naslovnim stranama. kurziv, podebljani tekst, pocrtani, uokvireni, uvu eni, spacioniran ili podrezan... itd. Pa o svakom tom svojstvu kazes nesto 109. KAKTERISTIKE ARAPSKOG PISMA arapsko pismo se razvilo od natabejskog, prvi kuran pisan kufskim pismom koje se nadopunjavalo (posebnim znakovima harakatima, hare etima) - razvija se kurzivno pismo nashi, ita se s desna u lijevo, oblik pojedinog slova je ovisan o etiri pozicijske varijante (sam, po etak, sredina, kraj) -elektronski kurziv (oblique) Slovni znakovi su istog oblika kao i osnovni tekst ali nagnuti. Slovne to ke na baznoj liniji su na istom mjestu kao i osnovni dizajn a gornje to ke su pomaknute u desno. naj e e je nagib slova 12 stupnjeva. - kurziv nagnuto pismo; isticanje dijela teksta izmjenom vertikalne osi slovnog znaka, neki slovni znakovi dobivaju elemente rukopisnog pisma, npr. a -> a

-> kod elektronskog kurziva zadr ava se pismovna linija, a deformira se slovni znak, dok kod obi nog kurziva slovo nije u potpunosti na pismovnoj liniji. 110. UKRASNE LINIJE I SIGURNOSNE LINIJE U TIPOGRAFIJI Linije: u tipografiji se upotrebljavaju kao okviri, za podcrtavanje, kao ukrasi i kao sigurnosne linije.Za podcrtavanje nekih va nih djelova teksta se koriste ravne i valovite linije. Sigurnosne linije se koriste u slu benim dokumentima. Ako se preko te linije napi e tekst, mijenjanjem teksta se mijenjaju i linije pa se zato te linije koriste za provjeru autenti nosti npr. vlastoru nog potpisa. Ukrasne linije su tipi ne za nacionalna obilje avanja. Uz njih (ili u njih) se mogu staviti i neki ukrasni elementi (zvjezdice, trokuti i,..). - izmjeni ni potez ( iroko pero) - jednoli ni potez (zaobljeno pero) - podebljani (za iljeno pero) - potez kistom 106. KLASIFIKACIJA TEHI KIH OBLIKA SLOVA - grotesk - egiptijana - italien 107. PROFILNI OBLICI I NJIHOVE GRUPE - obrisna pisma - osjen ana pisma - rafirana - ukra ena 108. KARAKTERISTIKE ABLONSKOG PISMA to svojim rjecima malo iz bilj....da zbog sablona imaju one prekide...ali zbog stila onda imaju i sva slova koja i ne bi trebala imati npr. ( m ili m....ili sta ja znam...) 109. KAKTERISTIKE ARAPSKOG PISMA monumentalno je i uglato....prvo arapsko pismo je kufsko i imalo je manjkavosti...nije imalo slovnih znakova za vokale, a i neki slovni znakovi su bili isti za par razlicitih konsonnata...pa se zato uvode dijakriticki znakovi za njihovo raspoznavanje (1-3 tockice ispod ili iznad, a u Kuranu i za vokale takvi znakovi), pisalo se na kozi i papirusu, a kasnije i papiru. Razvilo se onda zaobljeno kurzivno pismo nash bez verzala... s desna u lijevo , slova medusobno povezana....oblik slovnog znaka ovisio je di se nalazi ( slovo samo za sebe- izolirani oblik, na kraju rijeci- finalni oblik, unutar rijeci- medijalni oblik i na pocetku-inicijalni oblik). Nije bilo djeljenja rijeci vec je slagar umetao produzetke (horizontalne poteze ) da popuni bjeline u retku. 110. UKRASNE LINIJE - Dekorativne ili ornamentalne linije slu e uglavnom za slaganje okvira kod oglasa i tiskanica, kao npr. diplome, svjedod be - Kombinirane linije dolaze u garniturama koje omogu avaju brojne kombinacije u jednobojnom ili vi ebojnom tisku. 111. SIGURNOSNE LINIJE U TIPOGRAFIJI - vi estruke linije, sastavljene od tankih paralelnih ravnih, valovitih ili zmijoliko isprepletenih crta, koje se upotrebljavaju za vrijednosne obrasce(uputnice, ekove, mjenice) kao podloga za upisivanje nov anih iznosa. Svrha im je onemogu avanje brisanja i popravljanja upisanog iznosa.