You are on page 1of 12

PROGRAM PROIZVODNJA SADNOG MATERIJALA I OSNIVANJE ZASADA DIVLJE TRENJE (Prunus avium L.

1. UPOTREBNA VREDNOST VRSTE Divlja trenja je znaajna autohtona vrsta naih uma i kao takva predstvalja polazni materijal za stvaranje mnogobrojnih sorti treanja u voarstvu u kom cilju danas slui kao podloga za kalemljenje sorti treanja i vianja. Drvo joj je cenjeno kao furnirsko u industriji nametaja pa joj je znaaj sve vei ako se uzme u obzir da ima i brz prirast. Kao primeana vrsta u etinarskim umama popravlja zemljine uslove s obzirom na to da ubrzava raspadanje etina i smanjuje kiselost zemljita.:
-

sadnog materijala sposobnog za produkciju kvalitetnog drveta brzog rasta, otpornog na bolesti i tetoine, sadnog materijala koji e se koristiti kao podloga za kalemljenje sorti treanja i vianja (dakle materijala sa jakim i razgranatim korenom, kompatibilnog sa plemkom), selekcionisanog kvalitetnog semena koje bi se nalo na domaem i inostranom tritu

2. EKOLOGIJA VRSTE
1.

Zahtevi prema zemljitu. to se zemljita tie, trenja nije veliki probira, ali joj odgovaraju bogata zemljita umerene vlanosti i reakcije bliske neutralnoj. Raste i na suvljim, sunanim poloajima. Najvanije je da je zemljite sa dubljim karbonatnim slojem kao to su peskovite ilovae (bez plitkog sloja gline), aluvijumi, gajnjae, les, karbonatni ernozem. S obzirom da je orijentacija na proizvodnji drvne mase, trenju treba unositi na teka i jako plodna zemljita (kada bujnost dolazi do izraaja u odnosu na rodnost). Trenja se ne sadi na krevinama trenje i vinje (jer je tada ugroava patogen Verticillium albo-atrum). Zahtevi prema klimi. Trenja je otporna na niske temperature pa se moe gajiti i u hladnijim podrujima. Me|utim, divlja trenja je neotporna na temperature nie od 3.8 C pri kretanju vegetacije (kada moe ve doi do pojave oteenja), 2.8C u punom cvetanju i 1.1C nakon zametanja plodova. U procesu zimskog mirovanja divlja trenja izdrava temperature nie i od 28C. Izrazita je heliofitna vrsta te joj odgovaraju june i jugozapadne ekspozicije (ukoliko na tim poloajima ne do|e do pojave oegotina, na ta je ova vrsta osetljiva). Uz uslov da su padavine tokom

2.

godine pravilno raspore|ene trenja uspeva i u podrujima sa suvljom klimom. U Srbiji se trenja javlja u mezofilnim umama (kitnjak-grab, brdske bukve, Acero-Fraxinetum i nekim drugim), ali i u pojasu aluvijalnih uma.
3.

Fenologija vrste. Cvetanje trenje zapoinje rano, poetkom aprila, i traje 427 dana, a plod se dalje razvija 28-70 dana (dakle dozreva od avgusta do oktobra) u zavisnosti od ekolokih uslova. Otpada nakon dozrevanja.

3. KARAKTERISTIKE SEMENA (PLODA) I MANIPULACIJA


-

plod divlje trenje je okruglast, debljine oko 1 cm, crvene ili crne boje, gorkast ili sladak; plod je izrazito hranljivo-dijetetske, dijetoprofilaktine i dijetoterapeutske vrednosti; bogatstvo ploda oituje se kroz sadraj mnogih materija (eeri 12%, org. kiseline - 0.7%, celuloza - 1%, pektini, tanini, antocijani, vitamini - A, B1, B3, B5, B6, C, mineralne materija, enzimi, aromatine materije itd.); osveavajueg, diuretinog, antireumatskog, umirujueg, energetskog, detoksikujueg, samoimunizirajueg, antiinfektivnog i laksativnog dejstva; plod trenje sakuplja se sa stojeih stabala ili otresanjem, odnosno nakon otpadanja sakupljaju se sa tla; sabrani plodovi prostiru se u tanke slojeve (da se ne bi upalili); mesnati deo odvaja se posebnim mlinovima, presovanjem, maceracijom, trljanjem na reetu i ispiranjem vodom, nakon ega se kotice krae vreme sue; seme se moe dobro uvati 1-2 godine u uobiajenim uslovima, odnosno do idueg prolea moe se uvati u vlanom stratifikatu s peskom na nis koj temperaturi ili, za due od 1 godine, u hermetiki zatvorenim sudo vima na temp. 0-5C; u 1 kg istog semena trenje ima proseno oko 5.700 kotica, a iz 100 kg plodova dobija se oko 8kg semena klijanje je nadzemno, ali je oteano zbog jae ili slabije izraene dormantnosti embriona i nepropustljivosti semenjae to se savladava prethodnim tretmanom (Predsetveni tretman vri se na razne naine: a) stratifikacija sa vlanim peskom ili tresetom 90-120 dana na temp. 0-5C; b) stratifikacija sa vlanim peskom (tresetom) 14 dana na temp. 18-25C i zatim 90-120 dana na temp. 2-5C; c) pre same stratifikacije seme se dri 8 dana u dnevno menjanoj vodi, zatim se primenjuje topla i vlana stratifikacija na temp. 21C u trajanju od 4-6 nedelja pre hladne stratifikacije; konano hladna stratifikacija (na temp. 4C) traje 150 dana nakon ega dolazi do pucanja semenjae i pojave korenka; seme se uklanja i seje).

4.

PROIZVODNJA SADNOG MATERIJALA

Proizvodnja sadnica divlje trenje moe se vriti na dva naina, i to generativnim (semenom) i vegetativnim putem. Sadnice dobijene na jedan od ova dva naina koriste se za poumljavanje ili kao podloge za kalemljenje sorti treanja i vianja. Podloge moraju biti prilago|ene zemljitu, klimi i povoljno delovati na razvoj, rodnost i kvalitet plodova (pa se u tom smislu proizvode podloge trenje vrapare - P. avium i raeljke - P. mahaleb).
4.1.

Generativno razmnoavanje

Proizvodnja sadnog materijala kod trenje svodi se u umarskoj praksi iskljuivo na proizvodnju generativnim nainom (semenom). Bez obzira na to da li se sejanci proizvode u umarske ili voarske svrhe potrebna je prethodna masovna i individualna selekcija divlje trenje na razliita svojstva, odnosno za umarske potrebe selekcija bi se u divljim populacijama vrila na svojstva kao to su pravnost, brzina rasta, otpornost na bolesti i sl.), dok bi se za potrebe voarstvaproizvodnje podloga-vodilo rauna svojstvima kao to su masa i razgranatost korenovog sistema, komatibilnost sa plemkom, otpornost na bolesti, tetoine, oteane ekoloke uslove. Sama setva semena (prethodno tretiranog) se sprovodi u jesen ili u rano prolee u Dunemanovim lejama. Razmak izme|u brazdi je 20-30 cm, a gustina setve je cca 60 kotica po metru dunom brazde. Dubina setve je oko 1,2 cm. Za potrebe umarstva na teren se mogu iznositi ve jednogodinje sadnice (1+0).
4.2.

Vegetativno razmnoavanje

Ovaj vid razmnoavanja sprovodi se ako elimo da budua sadnica (klon) zadri sva dobra svojstva matine biljke i sprovodi se tek nakon selekcije (ukoliko takav materijal pokazuje napred navedena dobra svojstva). Da bismo proizveli dovoljan broj takvog klonskog sadnog materijala potrebno je napraviti matinjak u kome e se nalaziti, kao matina, ona stabla koja poseduju traena svojstva. Nakon to je takav korak uinjen moe se zapoeti sa proizvodnjom potomstva na sledei nain:

1.1.1.

Nagrtanje

Zdrave matine biljke (prenika u korenovom vratu najmanje 8-10 mm) postavljaju se u rastresitu, plodnu i ocednu zemlju 1 godinu pre nego to pone njihova eksploatacija. Razmak izme|u matinih biljaka u redu je izme|u 30-38 cm, a razmak izme|u redova mora biti dovoljan da obezbedi nesmetanu obradu u toku
4

prolea i leta (slika 1 i 2). Pre kretanja vegetacije u toku prolea sledee godine matine biljke se seku u osnovi na visinu 1-2cm iznad nivoa zemlje (slika 3). Dva do pet novih izbojaka se najee razvija u 2. godini (a u viim godinama i vei). Kada izbojci dostignu visinu od 7-12 cm smeom zemlje i strugotine zagru se do jedne polovine svoje visine, odnosno kada dostignu visinu od 19-25 cm vri se drugo zagrtanje (opet na polovinu visine) (slika 4). Tree zagrtanje vri se sredinom leta kada su izbojci dostigli svoju konanu visinu (oko 45 cm) i tada se osnova izbojka zagre na visinu od 15-20 cm (slika 5). Prestankom vegetacije izbojci koji su razvili koren odvajaju se od matine biljke (makazama, to blie osnovi) i prenose u rasadnik na dooiljavanje. Sledee godine postupak se ponavlja. Matina biljka pri ovom nainu vegetativnog razmnoavanja, uz sve potrebne mere nege i zatite, moe biti u eksploataciji 15-20 godina (slike 6 i 7).

5.2.2. Poleganje u rov Osniva se matinjak od jednogodinjih sadnica zasa|enih u razmaku od 45-76 cm (u redu) i 1,2-1,5 m (izme|u redova) pod uglom od 30-45 u odnosu na povrinu zemlje (slika 1). Matine biljke se seku na visinu od 45-60 cm i ostavljaju da rastu jednu sezonu. Pre kretanja vegetacije matina biljka se cela polae u rov dubine oko 5cm uz prethodno uklanjanje slabijih granica. Polegnuta biljka se protiv podizanja privruje za tlo drvenom rakljicom (slika 2). Supstratom (uglavnom treset) debljine 5-7,5 cm treba da se pokrije cela biljka (i to prvo aktivne pupoljke sa 22,5 cm debljine, a kasnije izbojke do jedne polovine njihove visine). Konana visina supstrata je 15-19 cm (slika 3). Na kraju sezone supstrat se uklanja, a zakorenjeni izdanci odvajaju se pri osnovi makazama (slika 4). Sledee sezone ciklus se ponavlja. Karakteristika ovako proizvedenih sadnica, odnosno podloga divlje trenje vrapare je da omoguavaju izuzetnu vezu sa buduom plemkom, dugu ophodnju i vitalnost voarskog zasada. Raeljka se vegetativno razmnoava listovima koji se lako zakorenjuju u plasteniku pri visokoj vlanosti i uz prethodno tretiranje stimulatorima rasta (indolbuterna kiselina). Treba napomenuti da su sadnice raeljke bolje adaptirane na suvlje uslove stanita zbog izrazitijeg vertikalnog prostiranja korena nego kod divlje trenje (koji ima manje-vie horizontalno rasprostranjenje).

5.

BOLESTI I TETOINE DIVLJE TRENJE

Najkarakteristinije bolesti divlje trenje su pegavost lia (uzronik je Caccomyces hyemalis) i izaziva rupiavosti lia (Clasterosporium carpophilum), a od tetoina divlju trenju napada, kao najznaajnija, trenjina muva (Rhagoletis cerasi).

Pored bolesti i tetoina znaajni uzronici propadanja divlje trenje su i viroze koje prave znaajne ekonomske tete u vonjacima (prenose se esto preko podloga za kalemljenje). Najznaajnije viroze su: albino, prstenasta pegavost Prunusa, areno lie, r|asto arenilo lia, H-bolest, sitne trenje, uvrnutost lia, viroza kratke peteljke, ruiasti plodovi, virozna smolotoina. Mere zatite sprovode se prema voarskom kalendaru fungicidima i insekticidima koji se inae koriste u umarstvu.

6.

SEMENSKI OBJEKTI DIVLJE TRENJE U SRBIJI

U Srbiji je, prema zvaninim podacima, izdvojeno 3 semenska objekta (karaktera grupe stabala) ije seme se moe koristiti za proizvodnju sadnog mate rijala. To su:
1. 2. 3. 4.

G Boljevac, U Kladovo, GJ Kamenika reka II, odeljenja 24, 31 i 32, G Ivanjica, U Ivanjica, GJ KLekovica, odeljenje 30/b umarski fakultet, GJ Go-Gvozdac, odeljenje 6/a G Kruevac, GJ Lomnika Reka, odeljenje 64/a

7.

KALKULACIJA POTREBNIH KOLIINA SEMENA I RASADNIKE POVRINE (DUNEMAN LEJE) POTREBNIH ZA PROIZVODNJU 100.000 SADNICA DIVLJE TRENJE

Potrebne koliine semena za proizvodnju odre|ene koliine sadnog materijala divlje trenje na povrinu od 1 ha prikazani su u tabeli 1.

8.

PODIZANJE INTENZIVNIH ZASADA DIVLJE TRENJE I NJIHOVA EKONOMINOST

Kako je navedeno na poetku predloga ovog programa, divlja trenja raste kao stablimino primeana vrsta u prirodnim sastojinama. Do sada ne postoje iskustva sa podizanjem intenzivnih zasada divlje trenje u svrhu proizvodnje, pre svega, kvalitetne drvne mase i plodova divlje trenje, kao nus-proizvoda. Iskustva koja postoje vezana su za prirodne sastojine hrasta lunjaka na aluvijumu u kojima je primeana divlja trenja. Obzirom na to da treba usaglasiti potrebu za kvalitetnom drvnom masom (dakle, zadovoljavanje uslova pravnosti i bezgranatosti) i brzine rasta (jer divlja trenja je brzorastua vrsta), predlaemo razmak sadnje od 3 x 3 m (dakle, oko 1100 sadnica po hektaru). Uz intenzivne mere nege u prvih 5 godina (kresanje od grana i prore|ivanje), kao i predloenu ophodnju (u takvim uslovima intenzivne

proizvodnje) od 50 godina, moemo oekivati, uz prosean prirast od 10m3/ha, masu od oko 500 m3/ha. Za sadnju treba koristiti sadnice 2+0 proizvedene u Duneman lejama. Uzmemo li u obzir iskustva koja govore da oko 60% proizvedene drvne mase ulazi u kategoriju tehnikog drveta (prvenstveno furnira), moemo oekivati, u 50toj godini, da oko 300 m3/ha ulazi u kategoriju furnirskog drveta. Uz predpostavljenu cenu od oko 500po 1m3 furnira, ostvarena zarada je oko 150.000/ha intenzivnog zasada u koju nisu uraunati trokovi podizanja zasada, njegove nege, zatite i korienja na kraju ophodnje.

9.

KOOPERANTSKI ODNOSI U RATNOM OKRUNJU VEZANI ZA PROGRAM PROIZVODNJE SADNOG MATERIJALA I PODIZANJA ZASADA DIVLJE TRENJE

Osnovni ciljevi kooperantskih odnosa u ratnom okruenju su ekolokog, biolokog, socijalnog i ekonomskog karaktera. Na bazi kooperantskih odnosa sa seoskim domainstvima moe se ostvariti proirenje proizvodnje vokarica, a time i divlje trenje na poljoprivrednim povrinama koje nisu u funkciji intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Na taj nain bi se stvorili uslovi za znaajnu proizvodnju sirovine za proizvodnju hrane bez upotrebe pesticida, a to je u ovom trenutku vanije i kvaltetne drvne sirovine. itava proizvodnja bi se odvijala u organizaciji i pod imenom Javnog preduzea "Srbijaume". Proizvodnja plodova i drveta divlje trenje bila bi u funkciji proizvodnje i snabdevanja sirovinom kapaciteta za proizvodnju xemova, sokova, alkoholnog pia, konditorskih proizvoda i proizvodnju kvaltetne drvne mase, pre svega. Pored proizvodnje industrijskih sirovina zasadi vokarica bi u budunosti predstavljali i dragocenu semensku bazu za proizvodnju sadnog materijala. Kooperativna proizvodnja sa seoskim domainstvima bi dala znaajan doprinos ekonomskom razvoju sela brdsko-planinskin podruja, a na taj nain bi se u izvesnoj meri smanjio intenzitet socijalnih migracija iz tih podruja i zaposlili dodatni ljudski kapaciteti koji su u ratnom okruenju ostali bez posla. Sa gledita interesa drave i preduzea mogue je znaajno unapre|enje korienja ukupnih funkcija uma, kao i mogunosti ostvarivanja znaajnih ekonomskih efekata. U razvoju kooperantskih odnosa bie obuhvaene ove aktivnosti:
1. 2. -

Sakupljanje plodova i proizvodnja semena vokarica za proizvodnju sadnog materijala Namenska proizvodnja sadnog materijala divlje trenje generativnim i vegetativnim putem vrsta obra|enih u ovom programu proizvodnja i isporuka sadnog materijala izrada uputstava za osnivanje, negu i korienje zasada vokarica organizacija i nain otkupa plodova vokarica
7

procena uroda, kontrola sakupljanja i kvaliteta plodova i uvo|enje u primenu mehanizovanih sredstava za sakupljanje plodova sklapanje kooperantskih ugovora pri isporuci sadnog materijala sa neophodnom dokumentacijom za osnivanje zasada (posedovni list, skaica parcela, analiza zemljita, struno miljenje o mogunosti uzgoja odabrane vrste i dr) ekonomska analiza opravdanosti osnivanja zasada u cilju obezbe|ivanja ekonomske dobiti Javnog preduzea i kooperanata uz osiguranje trajnih prihoda izrada programa prerade plodova u sopstvenim pogonima i prera|ivakim kapacitetima kooperanata sklapanje dugoronih ugovora za isporuku plodova vokarica sa proiz vo| aima konditorskih proizvoda iznai mogunost sklapanja ugovora sa inostranim partnerima u cilju angaovanja stranog kapitala u proizvodnji plodova vokarica obezbediti finansijsko uee kod Fonda za ume i Fonda za razvoj nerazvijenih podruja za proizvodnju sadnog materijala i osnivanje zasada

1 2 u 000 kom 3 POTREBAN BROJ SADNICA kom. 4 % 5 kom. 6 % 7 kom. 8 kg 9 gr/m 10 m 11 12 13 14 15 16 m m2 m2 kom. m2 NORMA SETVE % GUBITKA U SEJAL. POVR. JEDNOG POLJA POVR. POD STAZAMA (20%) BROJ POLJA U PLODOREDU % KLIJAVOSTI POTENC. BROJ SADNICA IZ 1kg SEMENA semena)BROJ SADNICA SA GUBICIMA (iz 1 kg POTR. KOLI. SEMENA ZA 1 CIKLUS PROIZ. UKUPNA DUINA BRAZDI U SEJALI[TU RAZMAK SETVE (IZME\U REDOVA) UKUPNA POVRINA SEJALITA Hsr BROJ ZRNA U 1kg (za realizaciju) VRSTA SADNOG MATER.

Prunu s avium VRST A DRV EA Tabela br. 1.: Potrebna rasadnika povrina i koliina semena za proizvodnju 100.000 sadnica starosti 2+0 2+0 100 5,700 80 4.560 15 3,420 29,3 60 489 0,3 147 29 2 352

10. KALKULACIJA

TROKOVA PROIZVODNJE SADNOG MATERIJALA , PODIZANJA I ODRAVANJA INTENZIVNOG ZASADA DIVLJE TRENJE I TROKOVI SEE I IZRADE

10.1.

Trokovi proizvodnje sadnog materijala

Ulazne parametre predstavlja koliina semena i potrebna rasadnika povrina (Duneman leje) za proizvodnju 100.000 sadnica divlje trenje (tabela 2 i 2a).

Tabela 2: Trokovi proizvodnje sadnog materijala i semena (za 100,000 sadnica) Potreb na koliin a semen a (kg) 1 29.3 Raunato za broj sadnica (2+0) (kom) 4 100000 Ukupna cena sadnog materijala (Eu) 6 30000 Ukupna cena semena i sadnog materijala (Eu) 7 30366.25

Cena 1 kg semena (Eu) 2 12.5

Ukupna cena semena (Eu) 3 366.25

Cena sad. mat.

(Eu/kom) 5 0.3

Tabela 2a: Trokovi proizvodnje sadnog materijala i semena (za 1 ha zasada) Potreb na koliin a semen a (kg) 1 0.80 Raunato za broj sadnica (2+0) (kom) 4 2300 Cena sad. mat. prema cenovniku JP "Srbijaume" (Eu/kom) 5 0.3 Ukupna cena sadnog materijala (Eu) 6 690 Ukupna cena semena i sadnog materijala (Eu) 7 700

Cena 1 kg semena (Eu) 2 12.50

Ukupna cena semena (Eu) 3 10

10.2.

Trokovi podizanja i nege zasada (u prve 3 godine)

Trokovi podizanja i nege zasada prikazani su u tabeli 3. Tabela 3: Trokovi podizanja i nege zasada (u prve 3 godine) Cena podizanja 1ha intenzivnog zasada Cena nege 1 ha zasada u prve 3 godine Ukupni trokovi podizanja i nege

() () () 1 2 3 700,00 500,00 1200,00 Napomena: Kolona 1 je zbir trokova oranja, pripreme, kopanja jama i sadnje sadnica po hektaru. Kolona 2 predstavlja polovinu trokova prikazanih u kol. Trokovi see i izrade na kraju ophodnje (od 50 godina) Trokovi see i izrade na kraju ophodnje (od 50 godina) prikazani su u tabeli 4. Tabela 4: Trokovi see i izrade na kraju ophodnje (od 50 godina) za 1 ha intenzivnog zasada Trokovi see i izrade po 1m3 1 (15 )
11. EKONOMINOST

Predpostavljena masa na kraju ophodnje po 1ha (m3) 2 (300 )

Ukupni trokovi see i izrade (din) 3 (4.500)

PROIZVODNJE 1 HA INTENZIVNOG ZASADA DIVLJE TRENJE ZA PROIZVODNJU FURNIRSKOG DRVETA

Prostom raunicom oduzimanja trokova proizvodnje 1 ha intenzivnog zasada divlje trenje od mogueg prihoda moe se ostvariti sledea dobit. Tabela 5: Mogua dobit od podizanja 1 ha intenzivnog zasada divlje trenje Red Troak/prihod . br. 1. Ukupni trokovi semena i sadnog materijala 2. Ukupni trokovi podizanja i nege zasada 3. Trokovi see i izrade na kraju ophodnje UKUPNO TROKOVI 4. Mogui prihod od drvne mase sa 1 ha intenzivnog zasada UKUPNA DOBIT 1.113,00 1.200,00 4500.00 6.813,00 30.000.00 29.318,00

U proizvodnju, odnosno trokove nije ukljuena mogunost korienja i ploda trenje (kao nus-proizvoda), te se i dodatni prihodi naknadno mogu ukljuiti kao pozitivan efekat proizvodnje ove vredne vrste drvea.

11

12

You might also like