P R I P R E M I O : BRANISLAV RADAKOVI

DEFANZIVNA VONJA
- OSNOVNI ELEMENTI Sutina defanzivne vonje se moe uoiti iz samog naziva defanziva rijei koja potie od latinske rijei defaksus, to znai odbrambeni, zatitni i sl. Kada je u pitanju defanzivna vonja, radi se o najefikasnijem ponaanju u saobraaju iji je glavni motiv: dranje na odstojanju od opasnosti. Sutina i umjetnost defanzivne vonje definisana je sposobnou prilagoavanja i procjene date situacije uslovljene ponaanjem drugih uesnika u saobraaju. Mnogi vozai smatraju da defanzivno ponaanje u saobraaju uslovljava odricanje linog prava na putu, u svim prilikama i svim situacijama. Oni u tome vide inferiorno ponaanje totalno nepovjerenje prema drugima, sporu i bojaljivu vonju. Ovakvo shvatanje defanzivne vonje je potpuno pogreno. Naime, osobe koje su bojaljive, nesigurne i krajnje nepovjerljive prema drugima nisu ni predodreene za upravljane motornim vozilom. Takvi vozai dolaze u rizine situacije i njihova prividna tolerantnost je samo odraz straha a ne svjesnog i proraunatog prilagoavanja. Nasuprot ovome, defanzivni voza se aktivno prilagoava situaciji u saobraaju i njegovo samoodricanje od nekog prava u datoj kritinoj situaciji je svjesno. Ovakvo ponaanje sebi moe dozvoliti samo sigurna i stabilna linost. Defanzivna vonja svoju filozofiju bazira na 3 osnovna naela - principa: 1. ZABRANJENO - NIKAD! 2. OBAVEZNO - UVIJEK! 3. PONEKAD NI ONO TO JE DOZVOLJENO! Prva dva principa ukazuju na injenicu da se itav sistem defanzivne vonje gradi na poznavanju i usvajanju saobraajnih propisa, pri emu saobraajni propisi odreuju TA, dok umjetnost defanzivne vonje odreuje KAKO postupiti u datoj saobraajnoj situaciji. Svaki od tri navedena principa se moe praktino objasniti na konkretnim primjerima. Preticanje kao jedna od najopasnijih radnji u saobraaju je zakonski jasno omeena uslovima pod kojima se moe izvesti. Meutim, veliki broj vozaa nije svjestan svih opasnosti koje prate izvoenje ove radnje uputajui se u nedozvoljene i neprimjerne naine njene realizacije. Voza koji potuje principe defanzivne vonje nee se nikada uputati u nedozvoljeno i rizino izvoenje ove radnje, potujui kako propisana pravila saobraaja, tako i nepisana pravila etike. Pri tome defanzivni voza visoku tenziju i fiziki napor zamjenjuje zadovoljstvom u toku vonje. Defanzivna vonja promovie stav dubokog uvjerenja u obaveznost primjene propisa sa ciljem opteg dobra, a ne iz straha od mjera represije i sankcija ovlatenih lica. Sa druge strane defanzivni vozai pitanje prava prvenstva prolaska kroz raskrsnicu rjeavaju u svakoj konkretnoj situaciji zauzimajui stav da e prednost imati onaj uesnik koga su ostali uesnici u saobraaju priznali i propustili ga u datoj situaciji. KURS DEFANZIVNE VONJE. Bez sumnje najefikasniji i najpopularniji oblik dopunskog kondiciranja vozaa iji se program zasniva na rezultatima istraivanja uzroka i pojavnih oblika saobraajnih nezgoda. Kurs defanzivne vonje namjenjen vozaima amaterima, pored ostalog, iamo bi za cilj promovisanje stavova utivosti, razumjevanja i saradnje na putu, a krajnji cilj svakako jeste dizanje znaajno naruenog nivoa saobraajne kulture. Predvieni kurs bi trajao 6 dvoasova, na kojima bi se obraivale sledee teme: 1. LINA ODGOVORNOST I VONJA; 2. UPOZNAVANJE SA MJERAMA PREVENCIJE SAOBRAAJNIH NEZGODA; 3. PREPOZNAVANJE OPASNOSTI; 4. UEE NA PUTU SA DRUGIM VOZILIMA I PJEACIMA; 5. SIGURNOSNI POJASEVI, VAZDUNI JASTUCI I SIGURNOSNA SJEDITA ZA DJECU; 6. IZBOR KOREKTNOG I BEZBJEDNOG PONAANJA.

Nakon odsluanih asova navedenih tematskih oblasti, svim kandidatima bi se uruila zvanina potvrda - CERTIFIKAT o odsluanom KURSU defanzivne vonje, s tim to bi polaznici kursa uvaavanje i prihvatanje naela defanzivne vonje potvrdili svojim buduim ponaanjem u saobraaju. Na ovom kursu nije predviena klasina provjera znanja polaznika, ostavljajui prostor da polaznici sami prihvate prednosti koje prua defanzivna vonja. Osnovni sadraji navedenih tematskih cjelina bi se mogli koncipirati na sledei nain: 1. LINA ODGOVORNOST I VONJA. Odgovornost kao relativno obiljeje defanzivnog vozaa usko je povezana sa cjelokupnom strukturom i dinamikom linosti iako se ne moe egzaktno utvrditi koja osobina - psihika funkcija ima najznaajniju ulogu za ponaanje u saobraaju, istraivanjima je dokazano da je veoma uticajna kombinacija vie osobina, naroito trajnih karakteristika linosti koje sutinski determiniu organizaciju osobina i ponaanja ovjeka (temperament, karakter, inteligencija). Usklaena organizacija osobina se sigurno ogleda kroz odgovorno ponaanje u saobraaju. Ova tematska sjelina treba da ukae na evidentne razlike izmeu odgovornih i neodgovornih vozaa u konkretnim saobraajnim situacijama. Nezrela i neodgovorna linost sklona je regresivnim i nezrelim reakcijama. Istraivanjem recidivista povratnika u saobraaju utvren je visok procenat onih kod kojih su primarne karakteristike agresivnost, emocionalna nezrelost, netolerantnost, neuravnoteenost i neodgovornost. Vozai sa ovakvom konstalacijom i organizacijom osobina ne potuju pravila ponaanja u saobraaju i osnovne propise, zbog ega e veoma teko prihvatiti principe defanzivne vonje. OBLAST: Saobraajna psihologija. 2. UPOZNAVANJE SA MJERAMA PREVENCIJE SAOBRAAJNIH NEZGODA. Jedan od najbitnijih preduslova bezbjedne vonje jeste upravo poznavanje mjera prevencije saobraajnih nezgoda. U ovoj tematskoj cjelini panju treba posvetiti mjerama prevencije koje su neposredno vezane za vozae kao to su: odnos vozaa prema vozilu, putu i drugim uesnicima u saobraaju. Defanzivni voza bi morao biti upoznat sa osnovnim vozno-dinamikim karakteristikama svog vozila, kako bi vonju mogao uskladiti sa zahtjevima trenutne situacije u saobraaju. Odravanje vitalnih sklopova vozila je dunost i obaveza svakog svjesnog vozaa (ureaj za upravljanje, koenje, pneumatici i dr.). Poznavanje propisa i pravila ponaanja u saobraaju su osnova za sticanje vozake dozvole dok ova tematska cjelina treba da integrie ova znanja vozaa u uslove defanzivne vonje. OBLAST: Saobraajna tehnika i propisi. 3. PREPOZNAVANJE OPASNOSTI. Evidentna je injenica da su situacije u saobraaju uvijek nove ili sline ali nikada iste i kao takve se ne mogu nauiti pa reakcije vozaa na date okolnosti ne mogu biti iste. Uslovi odvijanja saobraaja su sloeni sa izrazitom dinamikom promjene situacija koje pred vozaa permanentno postavlja nove zahtjeve. Rizik je pratei element odvijanja saobraaja a kada e se on konkretizovati u opasnu situaciju zavisi od mnogo faktora. Ova tematska cjelina treba da ukae na znaaj razvijanja saobraajnog ula (drumske svijesti) koje pomae vozaima da unaprijed predvidi odvijanje date saobraajne situacije i u skladu sa njom postupi na najsigurniji nain. Krajnji cilj je da voza opasnost PREPOZNA, IZBJEGNE ili SAVLADA. OBLAST: Saobraajna tehnika i propisi. 4. UEE NA PUTEVIMA SA DRUGIM VOZAIMA I PJEACIMA. Ova tematska cjelina obrauje meusobne odnose uesnika u saobraaju, sa posebnim osvrtom na pjeake, kao najugroeniju kategoriju (utivo, tolerantno, promiljeno i bezbjedno). Obraivale bi se karakteristine situacije na pjeakim prelazima naroito u zonama gdje su djeca dominantni kao uesnici u saobraaju. Apeluje se na prilagoavanje brzine u cilju adekvatne reakcije. OBLAST: Saobraajna tehnika i propisi.

5. SIGURNOSNI POJASEVI, VAZDUNI JASTUCI I SIGURNOSNA SJEDITA ZA DJECU. Nabrojani elementi spadaju u osnovne elemente pasivne bezbjednosti vozila ija je funkcija zatita posade vozila i ublaavanje nastalih posljedica estine saobraajnih nezgoda. Ova tematska oblast upoznaje vozae sa uinkom nabrojanih elemenata pri saobraajnoj nezgodi. OBLAST: Mainstvo, mehanika-motoristika. 6. IZBOR BEZBJEDNOG I KOREKTNOG PONAANJA. Ova tematska oblast predviena je za kraj programskih cjelina i u sutini predstavlja presjek obraenih tema, izdvajajui elemente koji treba da budu primarni u izboru bezbjednog i korektnog ponaanja. ZABRANJENO - NIKAD! OBAVEZNO - UVIJEK! PONEKAD NI ONO TO JE DOZVOLJENO! kao principi defanzivne vonje bi se utemeljili na konkretnim saobraajnim situacijama (proputanje vozila na raskrsnici, prilagoenje brzine, preticanje i sl.). OBLAST: Saobraajna tehnika i propisi. Za sve tematske cjeline predviena je audio i vizuelna prezentacija relevantnih sadraja.

ZAKLJUAK: Defanzivna vonja predstavlja imperativ savremenog saobraaja, to potvruju brojni kursevi koji se odravaju u velikom broju saobraajno razvijenih zemalja. Drutvo mora biti spremno da u svoj program preventive saobraajnih nezgoda, koje se ogleda kroz obuku u vonji, obezbjedi odgovarajui prostor za organizaciju i primjenu kursa defanzivne vonje, kao znaajnog sistema dodatne obuke vozaa. Pri tome treba apelovati na osiguravajua drutva, slube tehnikih pregleda i druge javne ustanove da maksimalno podre ovaj program u smislu davanja odreenih bonusa (popusta) bezbjednim - defanzivnim vozaima. Defanzivna vonja sigurno zasluuje panju da bude pretpostavka vizije obuke u XXI vijeku i kod nas. LITERATURA: 1. 2. 3. GADGET: Guarding automobile divers through guidance education and technology, EU project number: RO - 97-SC.Z235, EU programme: 4, Frame Research Programme 6.1 Transport, Bern, 1999.godine. Lieutenant - Colonel K.S. Harrison, Directeur - Gestion des acitivites (logistigues) Gestion des Transports, Kanada, 2001.godine. Miloevi, S. Teorija saobraajnih nezgoda, Beograd, 1994.godina