Professional Documents
Culture Documents
UDARENI TEMELJI
NOVOM MUFTIJSTVU
ISLAMSKE ZAJEDNICE
Foto: Mehmed Jakubovi}
Akademija povodom jubileja 20 godina d`emata “Selam” u posjeti: Jusuf el-KKaradavi presu|uje izme|u
u regiji Baden-W
Württemberg: predstavljamo Vam d`emat Braunschweig: Rijaseta i Merhameta:
DO[LI NA DOBRI MEÐULJUDSKI BITKA ZA KURBANE
MJESEC, DVA, ODNOSI,
A OSTALI, KLJU^ USPJEHA
DVIJE, TRI DECENIJE D@EMATA
^
IMPRESSUM SADRZAJ
GLASNIK ME[IHATA ISLAMSKE ZAJEDNICE BO[NJAKA U NJEMA^KOJ (VIGB e.V.)
IZDAVA^ Me{ihat
Islamske zajednice Bo{njaka u
Njema~koj
TELEFON 02842-559728
FAX 02842-55514
ZAJEDNICA
eMAIL info@vigb.de
vigb@gmx.net U Berlinu odr`an dvodnevni sastanak predstavnika Rijaseta IZ-e i IZ-e Bo{njaka u Njema~koj:
UDARENI TEMELJI NOVOM MUFTIJSTVU IZ-ee ............................................................................................ 6
WEB www.vigb.de Interview sa Mirsad-ef. Mahmutovi}em, {efom Ureda za BD i predsjednikom komisije za dijasporu:
FORMIRANJE ME[IHATA JE HISTORIJSKI MOMENAT ZA BO[NJAKE U NJEMA^KOJ ........................................ 8
ZA IZDAVA^A Mustafa Klanco Akademija u Sindelfingenu povodom jubileja dvadeset godina bo{nja~kih d`ema'ata u Baden-Württembergu:
DO[LI NA MJESEC DVA, A OSTALI DVIJE, TRI DECENIJE .............................................................................. 11
GLAVNI I
ODGOVORNI UREDNIK Ishak Ale{evi} Razgovor s dekanom FIN-a u Sarajevu prof. dr. Enesom Kari}em:
IZ-aa BO[NJAKA U NJEMA^KOJ JE ZAIMALA SVOJ SUBJEKTIVITET ................................................................ 14
UREDNIK U REDAKCIJI Alosman Husejnovi} Selam u posjeti: D`emat Braunschweig
DOBRI ME ÐULJUDSKI ODNOSI - KLJU^ USPJEHA D@EMATA ....................................................................... 16
TEHNI^KI UREDNICI hfz. Esnaf Begi} Predstavljamo Vam: d`emat Bosansko-islamsku kulturnu zajednicu Nürnberg
Mehmed Jakubovi} REDOVITI OSVAJA^I NAGRADA ................................................................................................................ 18
Holandija: IZ Bo{njaka na prekretnici
DESIGN hfz. Esnaf Begi} [UM ZAJEDNICE ^UJEM - D@EMAT NE VIDIM ............................................................................................ 20
SEKRETAR REDAKCIJE hfz. Esnaf Begi} HRONIKA
FOTOGRAFIJE Mehmed Jakubovi} Iz na{ih d`emata:
Arhiv “Novi SELAM” HATME, ZAVR[NI ISPITI, MEVLUDI, NA[I MERHUMI ................................................................................ 24
Bo{nja~ki velikan: rahmetli general Mehmed Alagi}
MARKETING NA[ GENERAL ....................................................................................................................................... 29
I DISTRIBUCIJA [evket Zuki}
POGLEDI
TELEFON 06152977516
Jusuf el-Karadavi presuduje izmedu Rijaseta i Merhameta
FAX 06152177980 BITKA ZA KURBANE ............................................................................................................................... 34
Sagledavanje
eMAIL infokamarad@aol.com KAKO MLADIMA SAOP[TITI PORUKU ISLAMA ........................................................................................... 36
Sagledavanje
SAVJET LISTA Ishak Ale{evi}, Halim Aliba{i}, GOVOR KO@E ........................................................................................................................................ 39
Fikret Arnaut, hfz. Esnaf
Begi}, Uzeir ]osi}, Murat DIJASPORA
Dugonji}, Edin D`idi}, Pa{o
Feti}, Fadil Jakupovi}, Husein U Be~u je 7. i 8. aprila odr`ana dvodnevna Konferencija imama i vjerskih savjetnika u Evropi
Johi}, Edhem Kadri}, Meho INTEGRACIJA KROZ PARTICIPACIJU .......................................................................................................... 40
Karajkovi}, Mustafa Klanco, Njema~ka za po~etnike: [ta treba znati o Zakonu o doseljavanju u SR Njema~ku
Advan Ljevakovi}, Rasim PUNO NOVOG - NI[TA SPEKTAKULARNOG ............................................................................................... 43
Mehi}, Omer Sarajli}, Pred ovogodi{nji teferi~ u Dortmundu
Sulejman Spahi}, [evket NAJVE]I SKUP BO[NJAKA U DIJASPORI .................................................................................................. 46
Zuki}, Safet @iko
TRADICIJA
PRODAJA “Novi SELAM” se dijeli
besplatno i ne prodaje se
“^estite `ene su za ~estite mu{karce” 47
A[IKOVANJE .........................................................................................................................................
INTERVALI IZLA@ENJA “Novi SELAM” izlazi tromjese~no
HUMANOST
DISCLAIMER Stavovi autora objavljenih USPJE[NA AKCIJA STIPENDIJA................................................................................................................
tekstova su njihovi li~ni, i nisu
bezuvjetno stavovi redakcije ili
izdava~a
NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 3
^
PISMA CITALACA
[ta se de{ava sa bosanskim jezikom li~i na komediju nego na {kolu, u~itel- u okviru svoje porodice njegujemo
u medijima i u dijaspori jica predaje i pita na bosanskom, a bosanski jezik. Molit }u dragog Allaha
djeca odgovaraju vi{e na njema~kom da nam da snage i mudrosti kako bi
Tor ili gol! nego na bosanskom. [to se ti~e vjero- smo sa~uvali maternji jezik od zabora-
nauke u mektebima, mislim na dija- va, kao i od drugih opasnosti koje ga
Kulturni narodi revnosno ~uvaju sporu, to }e se ubudu}e na konkurs za vrebaju.
autohtone vrijednosti svojih jezika, zapo{ljavanje imama mo}i javiti oni
budno prate njihove tokove i mijene. imami koji izvanredno dobro poznaju Mahsuz selam!
Ne zato da bi ih izolirali, ve} da bi ih onaj jezik koji se govori u stranoj zemlji
sa~uvali od retardacija i udaljavanja u kojoj se nalazi taj mekteb (njemacki, Me{anovi} Kenan
od vlastite biti. Kad god do|emo u BiH engleski, {vedski, holandski, itd.). (Aachen)
i pogledamo na{e dr`avne televizijske Nadalje dijaspora je posebna
kanale, konstatujemo da je sramotno
da se naro~ito voditelji Federalne TV,
pri~a, jer li~i na jezi~ki cirkus, po{to
imamo ljudi iz ~itave biv{e Jugoslavije
...
Bo{njacima obra}aju na hrvatskom je- u komuniciranju izme|u sebe smije{ali [ta nam donosi Me{ihat?
ziku, pogotovu na hrvatskom novo-go- su se razni dijalekti i jezici (dalmatin-
voru. Hrvatski lektori i urednici dobro ski, zagorski, bosanski, srpski, hrvats-
ki) i tako izmiksano je ispao nekakav
Sprije~ite bruku u
su odradili svoj posao. Bestidno je to
{to zauzvrat serviraju najredovnijim jezik koji jo{ imena nema. Veliki broj Stuttgartu i Münchenu!
plati{ama. Mediji bi trebalo da znaju Bo{njaka ima problem {to njihova
da su Bo{njaci ve}inski narod u FBiH! djeca vi{e ne}e da idu u BiH iz razloga Po{tovana redakcijo selam alejkum,
Zato pod hitno treba pokrenuti inicija- nepoznavanja bosanskog jezika. ^im se
tivu za "proizvodnju" lektora bosanskog maternji jezik zaboravi, automatski se Kao ve}ina pripadnika Islamske
jezika. Jezik kojim se govori i pi{e u interes i potreba za vlastitom domovi- zajednice Bo{njaka u Njema~koj s
BiH o~igledan je primjer druga~ijeg nom i familijom gubi. Zato }u Vam na pa`njom pratim posljednja de{avanja
odnosa od spomenutog. U {tampi, oso- kraju opisati jedan smije{an doga|aj koja su eto, hvala Allahu, dovela do
bito u elektronskim medijama, imamo koji se desio negdje na selu u okolini dobrog rezultata-formiran je Me{ihat.
neograni~eno mnogo nekulture izra`a- Zenice: unuk Rasim iz Frankfurta Drago mi je da se toliko uradilo pa
vanja. Imamo bosanski na bosanski do{ao na selo kod svoje nane Nazife. ho}u iskoristiti priliku i ~estitati na{im
na~in, bosanski na bo{nja~ki na~in Na`alost, unuk Rasim nije znao govo- imamima i predstavnicima d`emata
(nejma, sahat), bosanski na hrvatski riti bosanski jezik. Ambijent seoski, na velikom i dobro obavljenom poslu.
na~in (me|unarodni ~imbenici, du`- `ivot na selu ve}ini nam je poznat. U Vjerujem kao ve}ina Bo{njaka koji
nosnici, uhi}enja) i bosanski na srpski jednom momentu igraju}i fudbal na brinu o sudbini na{e IZ u Njema~koj
na~in (kad nema vajde), potom bosan- livadi, mali Rasim dade gol protiv- da }e to biti promjena nabolje. Ipak,
ski na razne na~ine i bosanski jezik na ni~koj strani i prodera se "tor, tor, tor!" ovim pismom ho}u da pitam vas u Se-
nedopustiv na~in. Opet, imate hrvatski a njegovi ro|aci misle}i da Rasim ne lamu ili glavnog imama za Njema~ku
na bosanski na~in (dvije hiljade - dvije voli igrat fudbal odvedo{e ga u tor koliko }e Me{ihat biti samostalan u
tisu}e), hrvatsko-bosansko kombinira- ovaca da mu ispune njegovu `elju. Na- dono{enju odluka? Ho}e li imati kom-
no (novinar kaze predsjedatelj, a na dalje u toj dje~ijoj igri djeca Rasima petencije da, recimo, uredi na{u Zajed-
ekranu pi{e predsjedavaju}i), pa hr- odvedo{e, odmah kraj ku}e da beru nicu po `elji njegovih ~lanova, nas
vatski bez bosanskog na~ina ({estotra- kupine. Onako beru}i kupine Rasim se d`ematlija? Konkretno: pitanje povrat-
vanjska nagrada, uporaba, zrakoplovi, sav zapetlja u bodljikavu kupinu i po~e ka ili premje{taja imama iz d`emata u
zavod...). Potom, imamo srpski na plakat i vikat "Hilfe, Hilfe!", ^uv{i to, d`emat? Ho}e li to budu}i Me{ihat
bosanski na~in, srpski na srbijanski njegova nana Nazifa povika: Snaho mo}i u~initi? Mogu li se isto tako nap-
na~in, zatim srpski u ekavsko-ijekav- daj, bogati, djetetu kifle, eno ga pla~e raviti neka sistematska rje{enja da
skim varijacijama (obekat, Beljina). sigurno je gladan. Snaha smiju}i se nam se ne de{avaju bruke poput su-
Ukratko ima svega, a najmanje o~eki- odgovori nani: ne tra`i on kifle nego on |enja izmedu d`emata i imama u Stut-
vanog bosanskog jezika. vi~e hilfe, unuk ti je u nevolji tra`i da tgartu i Münchenu? Treba tu na{u
Dragi moji Bo{njaci, ovo je svo- mu se pomogne. Jedva Rasima otpetlja- bruku sprije~iti. [ta }e tu Me{ihat mo-
jevrsna agresija na bosanski jezik. Ova {e od bodljikave kupine i onako sav iz- }i da uradi? Je li to on u mogu}nosti
situacija se ba{ uklapa u akciju greban pla~u}i obra}aju}i se svojoj u~initi? Htjeli smo Me{ihat pa bi treba-
"Kupujmo doma}e". nani: "Ich liebe dich Oma, ich liebe…", li da nam on i uvede malo reda u na{e
[to se ti~e dijaspore ona je opet a malo pogluha nana Nazifa: "Ispe}i d`emate.
pri~a za sebe, ustvari ona i najmanje }e nana ribe svom djetetu", tje{ila je
ima problema sa maternjim jezikom svog Rasima iz Frankfurta. Selam alejkum
jer novi nara{taj Bo{njaka u 75% I na kraju u ovoj tragikomediji na
slu~ajeva i ne zna bosanski jezik. I ono nekakvom njema~ko-bosanskom jeziku S.R.
malo bosanskih {kola {to ima, to vi{e mo`emo zaklju~iti koliko se trudimo da (Ime i adresa poznata redakciji)
Za{to nam je
trebao Me{ihat?
tarnje promjene i prilagodbe, pa sala osobe, a ne ideju uzvi{enog
do poslovnih organizacija. I Is- Islama.
lamska zajednica, nakon {to pro- Godine 1966. New York
|e period svoje prve faze formi- Times objavio je senzacionalnu
ranja i postepenog ja~anja dolazi pri~u o jednoj trudnici koja je
do svoje zrelosti i ona tra`i bila oboljela i bilo joj je potrebno
nu`ne promjene, u suprotnom dati infuziju. @ena je to uporno
do{la bi u stanje stagniranja i odbijala dovodeci i sebe i jo{
postepenog regresa. Me|utim, nero|enu bebu u `ivotnu opas-
pi{e: Ishak ALE[EVI] kada je u pitanju vjerska zajed- nost. Bila je pripadnica Crkve
nica, to je op{ta karakteristika Jehovinih svjedoka i po vjerskim
ko zajednica zna~i uje- za sve zajednice ove vrste, tada propisima nije smjela primiti
U Berlinu odr`an dvodnevni sastanak predstavnika Rijaseta IZ-ee i IZ-ee Bo{njaka u Njema~koj, na kojem su
UDARENI TEMELJI
NOVOM MUFTIJSTVU IZ-e
e!
U izuzetno konstruktivnoj i ustrojstva. Op}a ocjena svih u~esnika zasije- |ene su brojne izmjene u odnosu na dosa-
korektnoj atmosferi predstavnici danja jeste da je rad komisija bio vrlo otvo- da{nje stanje. Npr. d`ematski odbori }e ubu-
dvaju komisija i Savjeta gl. imama ren i korektan uz iscrpne diskusije i razmje- du}e brojati 7 ~lanova (predsjednika, zamje-
usaglasili tekst Statuta nu mi{ljenja o svakom stavku predlo`enog nika, sekretara, blagajnika i jo{ dva ~lana, a
nacrta Statuta. Ono {to se posebice isti~e vri- imam je ~lan po polo`aju). Me{ihat }e ve-
Me{ihata IZB u Njema~koj
jednim u karakteru i na~inu rada u~esnika rificirati odbor kojeg izabere skup{tina d`e-
pi{e: [evket ZUKI] zasijedanja jeste ~injenica da su sva pitanja mata. Imame }e i dalje postavljati reisu-l-ule-
rje{avana op}im konsenzusom i dogovorom ma dodjelom id`azetname, odnosno dekre-
prisutnih. ta, ali }e ugovor izmedu imama i d`emata
U
slijedu procesa reforme ustroja Islam-
ske zajednice Bo{njaka u Njema~koj, u verificirati Me{ihat. Umjesto dosada{njeg je-
prostorijama IKC Bo{njaka u Berlinu Sabor, muftija, glavni imami dnog na podru~ju IZB u Njema~koj djelovat
od`ano je zasijedanje statutarnih komisija }e 6 glavnih imama. Svaki od njih }e biti za-
Rijaseta IZ-e u BiH, Islamske zajednice Bo{- Nakon uvodnog obra}anja moderatora du`en za odre|enu oblast i predstavljat }e
njaka u Njema~koj i ~lanova Savjeta glavnog Mustafa ef. Klanco i izraza dobrodo{lice sponu izmedu d`emata i Me{ihata. Birat }e
imama. Na dvodnevnom zasijedanju je na prisutnima se obratio Mirsad ef. Mahmuto- ga imami i predsjednici, predlagati muftija a
osnovu nacrta Statuta IZ-e Bo{njaka u Nje- vi}, {ef Ureda za bo{nja~ku dijasporu i pred- imenovati reisu-l-ulema. Svi glavni imami ~i-
ma~koj, koji je uraden od strane komisije Ri- sjednik Komisije za dijasporu. On je pozvao nit }e Muftijsko vije}e savjetodavno tijelo koje
jaseta IZ-e BiH te prijedloga za izmjene i do- na prakti~an pristup radu i po{tivanje zako- poma`e Me{ihatu u radu i planiranju. Sabor
pune Statuta pristiglih iz d`emata IZ-e Bo{- na zemlje doma}ina zu uva`avanje stvari ko- IZ u Njema~koj }e biti sastavljen od po jed-
njaka u Njema~koj, usagla{ena je forma bu- je su nam zajedni~ke. Potom je pro~itan sva- nog predstavnika svakog d`emata koji je re-
du}eg Statuta IZ Bo{njaka u Njema~koj i ti- ki ~lan Statuta posebno nakon ~ega je uslije- gistriran i priznat od Me{ihata. Me{ihat broji
me definirana organizaciona shema njenog dila diskusija i izno{enje prijedloga. Predvi- 15 ~lanova od ~ega }e njih pet birati izbor-
FORMIRANJE ME[IHATA JE
HISTORIJSKI MOMENAT
ZA BO[NJAKE U NJEMA^KOJ
razgovarali: [evket ZUKI]
Muhamed HALILOVI]
Akademija u Sindelfingenu povodom jubileja dvadeset godina postojanja bo{nja~kih d`ema'ata u regiji Baden-W
Württemberg
pi{e: Bajro PERVA ja, ali je zato, kao izaslanik reisu-l-uleme Odato priznanje zaslu`nima
dr. Mustafe ef. Ceri}a, bio nekada{nji
u~enik i student rahm. dr. Ibrahima D`ana- Sve~ana akademija otpo~ela je u~e-
U Sindelfingenu, gradu pokraj
novi}a a sada dekan Fakulteta islamskih njem odlomka iz Kur'ana ^asnog. U~io je
Stutgarta, poznatom po tvornicama nauka u Sarajevu dr. Enes Kari}. Uz pro- D`afer ef. Gra~i}, imam iz Tuttlingena.
jednog od najboljih automobila na fesora Kari}a visoke zvanice ~inili su i Atmosfera u dvorani bila je doista sve-
svijetu - Mercedes, 25. marta 2006., Mustafa ef. Klanco, glavni imam IZ ~arska. Pokazala se opravdanom odluka
odr`ana je sve~ana akademija u Bo{njaka u Njema~koj, generalni bh konzul organizatora da se ne ide na organiziranje
povodu dvadeset godina postojanja u Stuttgartu Dragan Bagari}, predstavnik uobi~ajenog derneka na koje su na{i ljudi
bo{nja~kih d`ema'ata u oblasti Evangelisti~ke crkve Reinhardt Seibert, te u dijaspori bili dobrano navikli. Posjeta je
Baden-Württemberg. brojni imami i predsjednici d`ema'ata. U bila iznad o~ekivanja. Hfz. Esnaf ef. Begi}
programu je u~estvovao i hor ranijih u uvodnoj rije~i je, pored ostaloga, kazao:
B
a{ u ovom gradu, 1985. godine, u~enika Gazi Husrev-begove medrese, a "Ve~era{njom sve~anom akademijom pris-
tokom Ramazana, imamsku du`nost danas studenata FIN-a i nekih drugih fakul- je}amo se na{ih po~etaka. @elja nam je da
obavljao je rahmetli dr. Ibrahim ef. teta koje je predvodio Hamza Lavi}, te odamo priznanje svima onima koji su na
D`ananovi}, a potom su imamili Hamza poznati sazlija Muaz Borogovac, dok su bilo koji na~in pomogli da danas, nakon 20
ef. Suba{i} i Ibrahim ef. D`afi} da bi, moderatorsku du`nost obavili hfz. Esnaf ef. godina, mo`emo biti ovdje i obilje`avati
prije dvanaest godina, do{ao sada{nji Begi} i Bilal ef. Hod`i}. Hafiz Esnaf je ovaj jubilej..." Pa{o ef. Feti}, imam koordi-
imam Muhamed ef. Alihod`i}. Rahmetli svoje vo|enje programa korektno obavio nator za oblast Baden-Württemberg, os-
dr. D`ananovi}u nije bilo su|eno da prisu- kao da pripada profesionalnom novinars- vrnuo se na dvadesetogodi{njicu rada Isla-
sutvuje obilje`avanju ovog zna~ajnog jubile- kom - esnafu. mske zajednice Bo{njaka u ovom dijelu
Orman, h. Hajrudin Maksi}, Muhamed Safet `iko, za koga je voditelj Begi} kazao jednika i ostalih ~lanova odbora, kao i akti-
Zvizdi}, h. Nurija Kudi} i Nihad ef. Ali- da je vi~an {ali i dobrom vicu, u zahvalnici vistima koji formalno nisu na papiru. Ipak,
hod`i}. Srebrenjake su dobili i: predstavnik na Srebrenjaku je kazao: "Ako su moje zas- uspjeli smo ne{to izvu~i: "U d`ema'at sam
evangelisti~ke crkve Reinhardt Seibert, luge vezane samo za dobar vic, ja ne bih do{ao u septembru 1994. godine. Imamo
predstavnik grada za pitanja stranaca primio taj srebrenjak. Zahvaljujem se na 170 ~lanova. Svi oni imaju rije{en boravak
Ahmed Amini, pa Yavuz Kazanc i Hasan ve~era{njoj izuzetno dobroj posjeti. Hvala u ovoj zemlji. U d`ema'atu imamo d`emats-
Muhamed, te generalni konzul BiH u Stutt- Allahu d`. {. i ljudima koji su pomogli da se ki stan kupljen novcem koji je skupljan na
gartu Dragan Bagari}. Svi d`ema'ati su sve ovo organizira. @elja mi je da ubudu}e ime kupovine prostora za d`amiju. Nije bilo
dobili zahvalnice. Zahvalnice za aktivnosti u bude jo{ vi{e ovakvih skupova, da nas dovoljno novca za d`amiju, jer je grad skup,
d`ematu dobilo je i po nekoliko aktivista iz posje}uju i ovakvi ljudi poput dr. Enesa a da ne bi ljudima vra}ali pare, kupili smo
svakog d`emata, a me|u kojima su: Ðula- Kari}a. Hvala svima. Ovo je no} za pam}e- jedan stan..." Aktivnosti se odvijaju u iz-
ga Har~evi}, Dervi{ Mravovi}, h. Suljo nje..." Alija Valjev~i} iz Heilbronna je ista- najmljenim prostorijama u centru grada.
Zahirovi}, Ned`ad Gici}, Meho Valjevica, kao: "Kad smo osnivali d`ema'ate nismo mi- Mesd`id ima oko 300 m2. Istina, trebale bi
h. Muhamed Dokso, Izet Deli}, Ze}ir slili na srebrenjake i zahvalnice nego na na- im ve}e i bolje prostorije. D`ematlije za re-
Jahdadi}, Husein Hajri}, a zahvalnicu za {e Bo{njake i njihovu djecu..." Maksi} h. alizaciju tih potreba ~ekaju bolja vremena.
prve aktiviste primio je Nusret Vatre{. Oko Hajrudin iz Philippsburga zahvaljuju}i na Dobro je broj ~lanova u porastu. Na vjerskoj
pripreme sale i do~eka gostiju najvi{e pos- nagradi pozvao je imame u Njema~koj da pouci imaju 43 djece, od toga 35 je redov-
la uradile su d`ematlije iz Sindelfingena na do|u na njegov opro{tajni mevlud. Agilni i no, a 8 u~i u Kur'anu... Ka`imo na kraju da
~elu sa Muhamedom ef. Alihod`i}em i Sa- nenametljivi imam iz Sindelfingena Muha- u Sindelfingenu postoji izuzetno lijepa
fetom @ikom. Nosioci priznanja Bosanski med ef. Alihod`i} nije krio radost {to je nje- d`amija s munarom koju su podigli Turci. U
srebrenjak javno su se zahvalili na daru. gov d`ema'at bio doma}in ove akademije. sklopu d`amijskoga kompleksa nalazi se i
Tako je jedini imam dobitnik ovog priznanja Kad treba da ka`e ne{ta vi{e o sebi, o svom samoposluga, razni biroi, agencije. Imate
Nihad ef. Alihod`i} lakonski kazao: "Sve je doprinosu u radu d`ema'ata, on }e radije osje}aj da ste, na trenutak, u jednoj od
ovo dobro, sve je ovo lijepo, ali se - stari..." govoriti o sr~anom radu Safeta @ike, preds- istanbulskih mahala.
Rijaset IZ u BiH je na svojoj sjednici od 27.marta 2006 g. donio Rezoluciju o ustavnim promjenama i o tuma~enju islama.
Tekst Rezolucije donosimo u cijelosti:
BISMILLAHIR-RAHMANIR-RAHIM
Iskazuju}i zahvalanost Allahu Uzvi{enom na daru vjere koju nam je darovao preko svog posljednjeg vjerovjesnika Muhammeda
Alejhisselama i na blagodati slobode za koju su dobri sinovi dali svoje `ivote,
Uva`avaju}i vi{eslojno povijesno pam}enje, raznoliku vjersku tradiciju, razli~itu kulturnu ba{tinu, te politi~ku i ekonomsku razu|enost
bosansko-hercegova~kog dru{tva,
Polaze}i od ~injenici da je Bosna i Hercegovina me|unarodno priznata dr`ava,
Prate}i javnu raspravu o ustavnim promjenama nakon potpisivanja Dajtonskog sporazuma u novembru 1995. god. o zaustavljanju rata
i provedbi mira u Bosni i Hercegovini,
Zapa`aju}i pojave tuma~enja islama u Bosni i Hercegovini koja su izvan iskustva i tradicije bosanskih muslimana, Rijaset IZ-e u BiH na
svojoj redovnoj {esnaestoj sjednici odr`anoj u ponedjeljak 27. safera, 1427.h./ 27. marta, 2006. godine donosi:
REZOLUCIJU I II
O ustavnim promjenama O tuma~enju islama
1. Rijaset IZ-e }e se, kao i dosada, zalagati za bosansko-hercego- 1. Rijaset IZ-e je ve} du`e vrijeme suo~en sa pojavom
va~ko dru{tvo zasnovano na visokim moralnim vrijednostima i viso- neprimjerenog tuma~enja islama od nekih pojedinaca i grupa koje
kim na~elima vladavine prava. uznemiravaju muslimane i od postoje}eg dobra koje se ogleda u
2. Rijaset IZ-e smatra da dr`ava Bosna i Hercegovina treba da ima jedinstvu kelime-i tevhida i tevhid-i kelime poti~e se fitneluk koji
jedan sveobuhvatni ustav, jednog predsjednika, jednog premijera, vodi razdoru i raskolu me|u muslimanima.
jedan dr`avni parlament, jedno nezavisno sudstvo, jednu dr`avnu 2. Rijaset IZ-e je odlu~an u namjeri da za{titi orginalnost vjekov-
policiju, jednu dr`avnu odbranu i jedan cilj koji je prihvatljiv za sva- ne tradicije IZ-e u BiH koja se pokazala `ivotnom u svim prilikama
kog pojedinca i za sve narode, a to je da dr`ava bude pravedna i dje- kroz koje su prolazili bosanskih muslimani zadnjih stolje}a, poseb-
lotvorna tako da je u njoj siguran, ugodan i sretan `ivot za sve. no u kriznim trenucima za njihov opstanak kakva je bila zadnja
3. Rijaset IZ-e podr`ava javnu raspravu o ustavnim promjenama u agresija na na{u zemlju i na{ narod. Stoga, Rijaset IZ-e poziva
BiH, jer je to isuvi{e va`no pitanje da bi o njemu mogli odlu~ivati imame, hatibe i muallime da u svom radu u d`amiji, mektebu, {koli
samo pojedinci i neke politi~ke stranke. Rijaset IZ-e, me|utim, i na bilo kojem drugom javnom mjestu budu dosljednji u
osu|uje kvalifikacije i diskvalifikacije bilo koga. Javnu raspravu o tuma~enju institucionalnog u~enja islama na temeljima Kur´ana,
ustavnim promjenama treba shvatiti kao znak demokratske zrelosti Sunneta i na{eg bosansko-hercegova~kog iskustva.
na{eg dru{tva, a ne kao priliku za osvetu bilo koje vrste. 3. Rijaset IZ-e poziva sva udru`enja i sve organizacije sa islamkim
4. Rijaset IZ-e cijeni napore svih onih koji su na bilo koji na~in pri- predznakom u BiH da predstave Rijasetu IZ-e svoje programe rada
donijeli u promjenama postoje}eg Dejtonskog sporazuma u pravcu koji imaju veze sa islamom i muslimanima kako bi se ti programi
jedinstvenog Ustava Bosne i Hercegovine koji }e osigurati da uskladili sa op}im na~elima rada i djelovanja IZ-e i time pomoglo
Bosna i Hercegovina bude dr`ava po mjeri svih njezinih gra|ana i da slika o islamu i muslimanima bude adekvatna i da se zna ko je
naroda. Stoga, Rijaset IZ-e poziva sve politi~are u BiH da rade zajed- za {to odgovoran.
no na dono{enju novog Ustava Bosne i Hercegovine koji }e biti bolji 4. Rijaset IZ-e vjeruje da u Bosni i Hercegovini nema tako
od postoje}eg i prihvatljiv za sve ljude i narode u Bosni i Hercegovini. ekstremnih pojedinaca ni ekstremnih grupa koje mogu naru{iti
5. Rijaset IZ-e izra`ava zabrinutost zbog sve ve}e nezaposlenosti, jedinstvo muslimana koje se o~ituje kroz duhovni okvir IZ-a u BiH.
zbog odlaska mladih iz zemlje, te zbog mita i korupcije u dr`avnim Pa ipak, Rijaset IZ-e je svjestan da neki doga|aji u svijetu oko mus-
institucijama pa stoga poziva sve odgovorne u dr`avi i dru{tvu da se limana imaju odraza i na stanje duha kod bosanskih muslimana.
pozabave tim problemima koji su stvarna prepreka za br`i napredak 5. Rijaset IZ-e osu|uje svaku vrstu klevete i etiketiranja bilo koga
na{e zajednice. Narod je umoran od politi~kih podjela pa o~ekuje da u IZ-i, posebno na osnovu mezhebske ili ideolo{ke predrasude. IZ-
mu se ponudi prava rje{enja za bolju budu}nost u kojoj ne}e biti a je jedinstvena u svom doktrinarnom i institucionalnom u~enju
mjesta podjelama i sukobima. islama i odbija bilo kakve podjele po mezhebima. Rijaset IZ-e pozi-
6. Pou~eni primjerom onih koji su sve odbijali zato {to nisu mogli va muslimane Bosne i Hercegovine, Sand`aka, Hrvatske, Slovenije
sve dobiti, Rijaset IZ-e podsje}a da nije mudro rizikovati da se sve i bo{nja~ke dijaspore da ne nasijedaju krivim i zlonamjernim infor-
izgubi zato {to se odmah ne mo`e sve posti}i oko ustavnih promje- macijama, ve} da imaju povjerenje u organe i institucije IZ-e.
na. Treba imati uvijek na umu da se od lo{eg ne mo`e dobiti najbol-
je, ve} samo ono {to je manje lo{e. Nadajmo se da }emo jednog “O, vi koji vjerujete, budite svjesni Allahovog prisustva i nemojte
dana i mi biti u prilici da od dva dobra biramo ono najbolje. A do umrijeti druga~ije nego kao muslimani. Zato se svi zajedno uhvatite
tada svima nam je potrebno mnogo vi{e hrabrosti i mudrosti da za Allahovo u`e i nemojte se me|usobno razbijati...”
postignemo `eljeni cilj - pravedno dru{tvo i djeletvornu dr`avu. (Kur´an, 3:103)
Po{tovani ~itaoci,
od ovog broja Selama, u rubrici
Dobri me|uljudski odnosi
KLJU^ USPJEHA D@EMATA
Zajednica, ponovo uvodimo
podrubriku “Predstavljamo Vam..”,
koja je postojala u nekada{njoj
koncepciji Selama. Namjera nam je
ovdje u svakom broju Selama
predstaviti najmanje po dva
d`emata IZ-e Bo{njaka u Njema~koj.
Pozivamo imame, predsjednike,
~lanove d`ematskih odbora i
d`emata da predstave svoje
d`emate u Va{m i na{em listu
“Selam”
B
raunschweig sa 240000 stanovnika
spada u red manjih gradova SR Nje- nemaruju}i bilo ~iji doprinos na tom planu Od osnivanja d`emata me|u ~lanovi-
ma~ke. Smje{ten u sjevernom djelu ipak odredene pojedince i njihov anga`man ma odbora bili su slijede}i aktivisti: H.
zemlje grad je poznat po Tehni~kom fakulte- treba ista}i. Medu istaknutim aktivistima u to Bukvi}, M. Ali}, H. Bilajbegovi}, M. Nuhi},
tu i nau~no-istra`iva~kom radu ali ponajvi{e vrijeme isticali su se: Hamid Lon~ari}, h. M. ]ati}, B. Hasi}, Z. Srnja, D`. Sjenar, K.
po nedaleko udaljenom gradi}u Wolfsburgu Salih Dumani}, Hasim Bukvi}, Meho Ali}, Herceglija, E. Zrni}, O. Buli}, S. Suba{i},
sjedi{tu velikog automobilskog giganta VW-a Atif Delali}, Kasim Herceglija Omer H. D`ano, A. Omerovi}, H. Kajevi}, F.
proizvo|a~a omiljenog narodnog automobi- Delali}, Mustafa Boj~i}, Salko Vuk, Zejnil Seferovi}. Aktuelni odbor d`emata danas
la. Braunschweigu gravitiraju pored Wolfs- Srnja, Safet Poljo, Bego Hasi}, Ibro Baj- ~ine: Hamid Lon~ari}-predsjednik, punih
burga jo{ i Salzgitter, Wolfenbuttel, Vechelde, rovi}, Ša}ir Bajrovi}, Hamed Bilajbego- 10 godina, Fadil Demi}-podpredsjednik,
te Braunlage. U organizacionoj strukturi vi}, Adem Omerovi}, i drugi. D`emat je Sabrija Had`iabdi}-sekretar, Kemal Ah-
IZBNJ d`emat Braunschweig spada u regiju tada brojao nekih 30-tak ~lanova. metovi}-blagajnik, te Atif Delali}, Omer
Nord. Struktura d`emata je {arolika (Bo{nja- Delali}, Salko Vuk, h.Salih Dumanji}, Šu-
ci, Albanci) ali ve}inu ~ine Bo{njaci iz Bosne Imami }o Calakovi}, D`emal Pajevi}, Mustafa Bo-
i Sand`aka. U Braunschweig kao i mnoge Prvi koji je obavljao imamsku du`nost bio ji~i}, Ibro Bajrovi} i Hafiz Buli}. D`emaat
druge njema~ke gradove dolazilo se 70-tih je Agan ef. ^olakovi}. Radio je volonterski je registrovan i upisan u sudski register
godina pro{loga stolje}a, kada su se mnogi nekih 6 - 7 mjeseci u mesd`idu koji se nala- 10.05.1995. godine.
jugoslavenski muslimani otisnuli "trbuhom zio u sklopu turske d`amije a bio je dat na
za kruhom", da bi posao na{li u rudnicima, privremeno kori{tenje. Zbog te{ke bolesti Prostorije
`eljezari ili gra|evinskim firmama. Ovoj prvoj Agan ef. morao je ubrzo zatim napustiti Svoje prve korake d`emat je napravio u
generaciji ekonomskih muhad`ira devedese- imamsku slu`bu tako da je d`emat ostao bez iznajmljenim prostorijama turske d`amije ali
tih nakon agresije na BiH pridru`ili su se imama. Nakon Agan ef. na imamsku du`nost samo za vrijeme boravka prvog imama na-
ratni muhad`iri {arolikog socijalnog i obra- stupa Muhjidin ef. Bo}oja, ali vrlo kratko 2- kon ~ega je d`emat ostao bez vlastitog d`a-
zovnog statusa.Tako se broj Bo{njaka koji 3 mjeseca, te zbog odlaska u drugi grad, mijskog prostora. Dakle, dolaskom Sabrije
Z
je oko 40% omladina. Odabrani datumi kao ajednica je pod imenom Bosanska is- agresiju na na{u zemlju. Tada{nje mje-
i mubarek no}i obilje`avaju se prigodnim sa- lamska kulturna zajednica e.V. Nürn- sto okupljanja bio je Islamski centar u
dr`ajima kao {to su mevlud, zikr ili vazu- berg (Bosnisch-islamische Kulturge- kojem djeluju razli~ite skupne musli-
nasihat. Posebno je sve~ano na godi{njem meinschaft e.V. Nürnberg) upisana u regi- mana. Dolaskom velikog broja muha-
mevludu na koji se po pravilu odazovu ima- star dru{tava 8. avgusta 1994.g. Od marta d`ira pomenuti centar biva pretjesan,
mi oblasti Nord, veliki dio d`ematlija a poseb- 1995.g. djeluje u sklopu Yeni d`amije na te se javila ideja za sopstvenim prosto-
no omladine. Tako|er, treba napomenuti, da Pleri (turska d`amija) do 15 avgusta kad rom. Iskori{teno je prisustvo dvojice
je od po~etka agresije na BiH u saradnji sa se klanja prva d`uma namaz u svojim pro- imama koji su se kao muhad`iri na{li
svim bo{nja~kim organizacijama i udru`enji- storijama. Inicijatorni odbor tada{nje za- na ovom prostoru i pristupilo se reali-
ma koji djeluju na ovom podru~ju, d`emat jednice ~inili su: Zeljkovi} Djulaga (pred- zaciji ideje.
u~estvovao u akcijama pomo}i prikupljanja, sjednik), Meho Velagi} (podpresjednik),
hrane, lijekova, sanitetskog materijala, orto- Dautovi} Abdurahman (blagajnik) i Dau- puno na preure|enju prostorija, ura|ena
pedskih pomagala i novca za BiH. Sve ovo tovi} Mustafa (sekretar). Oni su pripremi- je potpuno nova instalacija (struja, voda,
ukratko navedeno govori o uspjehu, mjereno li statut, izvr{ili registraciju i na{li prostor grijanje), ure|eno dvori{te a neki radovi }e
brojemredovnih ~lanova relativno malog d`e- kad se u aktivno sudjelovanje uklju~uje Ta- tek slijediti po pristizanju finansijskih sred-
mata, ali savakako da su uspjesi rezultat hirovi} Šerif koji preuzima izvo|enje ra- stava. Kao zna~ajan segment u otplati kre-
dobrih me|uljudskih odnosa i harmonije ko- dova na objektu. Duhovno vo|stvo zajedni- dita (a koja jo{ traje, jer sada{nji dug izno-
ja vlada na relaciji imam, odbor, d`emat. Bez ce preuzima rah. Sulejmen ef. Herak si 35 000 eura) posebno je va`na akcija
dobre koordinacije i dogovora svakako da bi D`ema'at je u februaru 1996 zvani~no do- vakifa. Zahvaljuju}i ovoj akciji u kojoj do
rezultati bili slabiji. bio saglasnost za formiranje od strane Ri- sada u~e{}e je uzelo 55 vakifa, mi smo
jaseta Islamske zajednice kad je za imama pred ciljem otplate duga a na{e d`ematlije
postavljen Hamid ef. Pintol. Od tada za- su dobile priliku da dobiju ~astan status va-
Literatura jednica postaje dio IZ-e Bo{njaka u Njema- kifa. Kroz protekli period zajednica je posti-
U d`ematu se redovno distribuiraju "Pre- ~koj a samim tim i dio IZ-e u BiH. gla zavidan nivo organiziranosti i na taj na-
porod", kao i izdnja "Selama". Ostala eduka- ~in nam se otvaraju novi vidici i novi plano-
tivna literature nabavlja se u Centrali IZBNJ. Nastanak i razvoj d`emata vi. Ti planovi obuhvataju u prvom redu rje-
{avanje duga i otvaranje puta za {to kvali-
Budu}i planovi Od 1996. do kraja 1999. godine zajed- tetnije projekte koji zavise od uvjeta rada i
d`ematskih aktivnosti nica boravi u iznajmljenim i za to posebno djelovanja. Na ovim projektima zajednicu
- Rad na kvalitetnijoj vjeronauci i pro{iri- ura|enim prostorijama koje su odgovorile od 2004.g. vodi mutevelija Šari} Izet,
vanju ~lanova Omladinskog kruga. svojom veli~inom i funkcionalno{}u potrebi zajedno sa odborom kojeg sa~injavaju:
- Aktivnosti pove}anja broja ~lanova d`emata velike zajednice. Ovo je vrijeme najmasov- Jugovi} Mustafa (podpresjednik), Smaji}
- Pospje{iti rad sekcija: horske, {ahovske, nijeg ~lanstva u zajednici kasnije i vrijeme Nijaz (blagajnik), dr. Ibrahim Had`i} (se-
stonoteniske, najve}eg odliva ~lanstva zbog povrata kretar), i ~lanovi Odbora Alija Arnaut, Ju-
- Aktiviranje rada kuhinje vikendom, te rad muhad`ira. levi} Re{ad, Salihovi} Husein, Kari} As-
na potrebnoj adaptaciji preostalog dijela U aprilu 1999 zahvaljuju}i odlu~nosti im, Hasi} Salih, Neretljak Rasim, Kari}
prostora (pomo}ni objekti u avliji d`amije), odbora a posebno tada{njeg predsjednika Esma (aktiv `ena).
- Vo|enje aktivnosti otplate duga za objekat Alije Arnauta, podpredsjednika Mustafe Planski obilazk d`ematlija, medijska
te osnivanje dopunske nastave za sve zain- Jugovi}a i imama Hamida ef. Pintola, Is- prezentacija i obimne aktivnosti doprinijele
teresirane |ake na bosanskom jeziku. lamska zajednica kupuje vlastite prostorije su da smo danas stabilna zajednica koja
U ovom kratkom predstavljanjnu d`e- na adresi Meisenstr. 17, 90443 Nürnberg. vodi dru{tveni `ivot Bo{njaka ali i Roma
mata nastojali smo spomenuti sve ono {to Prostorije su ko{tale sa tro{kovima prevoda ovog podru~ja. Danas imamo oko 330 po-
je po na{em sudu zna~ajno za jedan d`e- 550.000 DM od ~ega je Islamska zajedni- rodica koje su ~lanovi Islamske zajednice.
mat. Izbjegavali smo ponaosob navoditi sve ca je kreditirala iznos od 400.000 DM na Svojim aktivnostima pokrivamo i okolne
pojedince koji su dali doprinos formiranju i rok od pet godina a ostatak je ukupljen od gradove Fürth, Erlangen, Roth, Schwaba-
stasanju d`emata (osim slu`benih ~lanova strane d`ematlija. ch, Lauf.
odbora) a njih je zasigurno bilo. Htjeli smo Od decembra 1999.g. Islamska zajed-
na taj na~in izbje}i eventualne neugodnosti nica prelazi u vlastite prostorije koje daju Mektebska nastava
koje se pojavljuju ako ste nehotice nekoga novi kvalitet u djelovanju. Prostor sadr`i
ispustili. Svakako da je sva~iji trud makar i mesd`id, kancelariju za imama sa knji`ni- S mektebskom poukom se krenulo od
najmanji zabilje`en kod Onoga koji ni naj- com, ~ajd`inicu sa kuhinjom, abdesthanu samog po~etka rada zajednice tako da su
manje ni najve}e ne ispu{ta i kod koga je sa mokrim ~vorom, u~ionicu, posebnu pro- do dolaska Hamida ef. Pintola u tome u~es-
nagrada sigurna. Stoga molimo Allaha storiju za `ene sa posebnom ulazom te tvovali Sulejman ef. Herak, Nusreta Kur{u-
d`.{. da nagradi svojom nagradom svakog posebnom kuhinjom i malom bibliotekom. movi} i Aj{a Zeljkovi}. S obzirom da se
trudbenika prema ulo`enom trudu. Posjedujemo i veliko dvori{te i nekoliko par- radi o procesu koji je od posebne va`nosti
Amin! kinga. U protekle periodu ura|eno je zaista za samu zajednicu mektebskoj pouci se
Kulturne aktivnosti
U
teku}oj 2006. g. Islamska zajednica familija) onda bi taj broj mogao biti posve optimalan potrebama jedne zajed-
Bo{njaka u Kraljevini Holandiji nice muslimana. No, zavirite li u njenu strukturu otkrit }ete ne{to {to, vjero-
(IZBN) obilje`it }e dvije obljetnice: vatno, nijedna druga duhovna zajednica Bo{njaka u dijaspori nema.
15-godi{njicu formiranja prvog d`emata u
Rotterdamu te 5-godi{njicu osnutka asoci- je i ponajve}i kamen razdora novoformira-
jacije - IZBN, krovnoga alema {est bo{nja- nih d`emata s onim u Rotterdamu koji i u
~kih d`emata stare kraljevine, nastalih u novoj raspodjeli ~lanstva ima preko 400
posljednjih sedam godina: Rotterdama, stalnih i oko 200 povremenih ~lanova {to
Amsterdama, Arnhema, 's Hertogenbo- ga uz ~injenicu da jedini imaju kupljen ob-
scha, Veenendaala i Nijmegena. Lijep jubi- jekat za dzamiju i imamski stan te stalnoga
lej u povodu kojega vrijedi ~itaocima Se- imama svrstava daleko iznad ostalih d`e-
lama prenijeti kretanja unutar ove zajedni- mata s izuzetkom 's Hertogenboscha koji
ce iz prvog njema~kog kom{iluka te o~e- ima 250 ~lanova ali nema svoje prostorije
kivanjima od nje u narednom periodu i gdje se, tako|er, ne klanja d`uma!? Svi
posebno u svjetlu nekih zapo~etih rasprava ostali niti imaju objekat niti imama pod pu-
o na~inima funkcioniranja ove zajednice nim anga`manom u d`ematu. Bolno je saz-
danas i u bli`oj budu}nosti. nanja da i pored toliko d`emata samo dva
(Rotterdam i Amsterdam) imaju redovnu
Svi ho}e d`emat d`umu pa su Bo{njaci na velikom podru~ju
Holandije primorani i}i u marokanske i
[est bo{nja~kih d`emata u jednoj turske dzamije. Holandski ekskluzivizam u
zapadnoevropskoj zemlji mo`e nekome ing. Ahmo Turbo, predsjednik IZBN Bo{njaka je ve}i kada se zna da u drugim
izgledati malo. No, prema broju Bo{njaka u bo{nja~kim zajednicama u dijaspori takvi
Holandiji (oko 30000 ili cca 9000 familija) alno godi{njega mevluda. No, krenimo "d`emati" ne mogu dobaciti vi{e od statusa
onda bi taj broj mogao biti posve optimalan redom. ispostave/punkta za vjersku obuku. U Nje-
potrebama jedne zajednice muslimana. No, Zahtjevi za formiranjem novih d`emata ma~koj je, recimo, deset takvih "vikend
zavirite li u njenu strukturu otkrit }ete ne{to u Holandiji dugoga su vijeka ali su stvarnu d`emata" ali se u svima klanja d`uma i u~e
{to, vjerovatno, nijedna druga duhovna za- podr{ku dobili, od biv{eg glavnog imama djeca bar jedan dan, a u [vicarskoj uop}e
jednica Bo{njaka u dijaspori nema. Naime, za Holandiju i "zemlje Benelux-a" (Hasan nema takvih. Naprotiv, uprkos svim pobro-
u posljednje ~etiri godine u Holandiji je for- ef. Muji}) tek kada se spomenuti imam ve} janim ~injenicama d`emati u Holandiji
mirano isto toliko novih d`emata: Arnhem, odlu~io vratiti u Sarajevo prije tri godine. I ustrajni su u borbi za samostalnost. Neki
Veenendaal, Nijmegen i 's Hertogenbosch. do tog trenutka jedini istinski i pravi d`e- su u ovome toliko uporni da i pored silne
Rije~ je, zapravo, o d`ematima nastalim se- mat je bio i ostao Rotterdam po{to onaj u besmislenosti njihove namjere, tra`e pis-
cesioniranjem ~lanstva iz d`emata Rotter- Amsterdamu i pored po~etnih uspjeha nije meno priznanje od Rijaseta za njihov d`e-
dam koji je sredinom 90-tih godina naras- uspio odr`ati zna~ajniji broj ~lanstva potre- mat. Bo{njaci u tom gradu (Arnhem) upor-
tao na brojku od preko 1000 ~lanova. To ban za njegovu samoodr`ivost u uvjetima ni su da imaju papir crno na bijelo da i oni
ga je svrstavalo u ponajve}i d`emat bo{- rada bez prostorija te uz vrlo razorno dje- jesu d`emat a ne samo Rotterdam kako se
nja~ke dijaspore uop}e, a pribavilo mu je lovanje "egzoti~nih momaka"-popularnijih to iz malogra|anske potrebe za d`emats-
vrijednost nesumnjivo najzna~ajnijega d`- vehabija. Pojava nova ~etiri d`emata djelo- kim presti`om godinama poku{ava parirati
emata u ovom dijelu bo{nja~ke dijaspore. vala je podosta zbunjuju}e za oko 1200 "centralistima iz Rotterdama". No, tu nije
Ovdje }emo se fokusirati na spomenuta ~lanova IZ-e ina~e vrlo slabo informairanih kraj. S po~etkom ove godine jo{ je jedna is-
~etiri d`emata i njihovo (ne)funkcioniranje. o kretanjima u samoj zajednici. Nije zane- postava vjerske pouke (Utrecht) iako s 20-
Ve}ina njih egzistira s vrlo malim brojem mariv broj njih koji ni do dana dana{njega ak ~lanova IZ (!?) nanijetila formiranje pe-
~lanstva i bez uobi~ajenih d`ematskih ak- nije podr`ao ovu ideju pa je nastavio pla- tog po redu patuljastog dzemata!? Bo{nja~-
tivnosti mimo Ramazana, ako izuzmemo }ati ~lanarinu d`ematu Rotterdam makar kom trendu u Holandiji, o~igledno nema
u~enje djece (jednom sedmi~no) i eventu- bio udaljen i po 100 km od toga grada. To kraja. Ako se svemu doda, iako "virtualni"
D@EMAT ULM kvim jednim doga|ajem koji je Feti} jednim veoma lijepim i kratak, ali jezgrovit govor zatra-
ina~e bio veoma rijedak u na- naduhnutim predavanjem. `iv{i halala kao i njegovi pret-
U nedjelju, 18.12.2005 u pro- {em d`ematu. Nakon toga svo- Imam Bilal Hod`i}, ina~e vodi~ hodnici.
storijama Islamskog kulturnog jim milozvu~nim glasovima, ovogodi{njim had`ijama je pris- Za petog had`iju Ibrahima Ko-
tupio predstavljanju had`ija. On va~evi}a se ve`e posebna pri~a
E NA HAD@U
NA[E HAD@IJ
Vjen~anja
U periodu od avgusta 2005.g. do mart a
2006.g. u d`ematu Kamp-Lintfort pred ima-
mom Mustafa ef. Klanco brak su sklopili:
S
a rahmetli generalom Mehmedom
timi troje ~estite djece Se- r. Fatima Dedi} Alagi}em upoznao sam se prvi put
nadu, Mihadu i Muju sa kao vojnik, novembra 1976. godine u
kojima su `ivjeli, radili i po- lom i svojom djecom Fati- njom su bili njen ]amil i Somboru. Bio je kapetan prve klase i kom-
rodicu gradili. Islamski us- ma je uvijek materijalno njena djeca. andant garnizona oklopnih jedinica u
mjereni i islamski odgojeni pomagala d`amiju i d`e- Vijest o Fatiminoj smrti ovome gradu, a ja regrut u poznatom reg-
znali su kao porodica da mat. Do~ekala je Fatima da iznenadila je njenu rodbi- rutnom centru Avijacije biv{e JNA. Bli`i ro-
su to sve Allahove blagoda- ima svoje zetove, svoju nu, kom{iluk, d`ematlije i |ak moje supruge Mustafa Puri} je u
ti. snahu, svoje unuke. Svoju sve one koji su je poznava- Somboru `ivio sa svojom porodicom i slu`-
Po~etkom osamdesetih go- unu~ad posebno je voljela li. D`enazu rahmetli Fatimi bovao na `eljeznici, bili su ku}ni prijatelji
dina pro{log vijeka, ]amil i i pazila i sa svojim ]ami- smo klanjali u na{em rahmetli generala i njegove supruge Ziske.
njegova Fatima bili su me- lom bila sretna zbog njih. d`ematu u ~etvrtak Tako sam se i ja upoznao sa "na{im prvim
|u prvim u~esnicima for- Do~ekala je Fatima da njen 19.01.2006 god. Ve} budu}im generalom", kako mi je nekoliko
miranja d`emata u Essenu ]amil do|e u penziju pa odavno nije bila ve}a d`e- puta isticao svoje proro~anstvo Mustafa Pu-
daju}i svoj materijalni i su jedan dio vremena pro- naza kao {to je bila d`e- ri}, kojem su vojni~ke vrline i op~injenost
moralni doprinos ja~anju vodili u Bosni i Hercegovi- naza na{oj rahmetli Fatimi. Alagi}eva vojni~kim pozivom
d`emata. Fatimu krasi bez- ni, a jedan dio vremena u Prisustvo velikog broja d`e- upali u o~i, ~ije se uvjerlji-
broj lijepih, islamskih i lju- Njema~koj. U BiH bila je matlija, rodbine i prijatelja, vo predvi|anje da }e on
dskih osobina. Bila je na{a k}erka sa porodicom, a u prisustvo hfz. Esnaf ef. postati general i to ba{
Fatima d`omet kakvog je Njema~koj druga k}erka i Begi}a te Ned`ad ef. "na{", to jest, prvi i
trebalo nadaleko tra`iti. @e- sin sa svojim prodicama. Be~i}a govori o plemenito- pravi na{ bo{nja~ki
ljela je i htjela da svakom @eljeli su ]amil i Fatima da sti i dobroti na{e rahmetli general, obistinilo. Za
nagodi i da svakom ugodi. budu pomalo kod svih. Fatime. Tako|er, d`enaza ta tri mjeseca obuke,
Nije se moglo kod nje pos- Neo~ekivano i pomalo brzo rahmetli Fatimi obavljena u slobodnom vreme-
jediti bez sofre, sa zado- Fatima se razboljela. Bila je i u BiH, u G. Dubrava- nu sam imao ~ast
voljstvom je pripremala if- je u bolnici i pod nadzo- ma, op}ina @ivinice, u ned- ~esto
tare i pozivala svoje kom{i- rom ljekara koji su ~inili ko- jelju 22.01.2006. godine
je i d`ematlije da ih ugosti liko su mogli da pomognu na mezarju Plane uz pri-
i do~eka zajedno sa svojim Fatimi. Njen ]amil i njena sustvo velikog broja kom{i-
]amilom i svojom djecom djeca bili su uz nju da joj ja, rodbine i prijatelja koji
u tim mubarek ramazans- pomognu i da joj koliko su do{li da isprate rah. Fa-
kim no}ima. Bila je uvijek mogu olak{aju. I sam sam timu na Ahiret. Njen ple-
nasmijana, radosna i vese- bio u bolnici prisutan kada meniti lik ostat }e u sje-
la. Nije se u d`amiji ni{ta sa velikim naporom Fatima }anju njenom mu`u, djeci,
de{avalo bez njenog pri- izgovara {ehadet: “E{hedu sestri, bra}i, snahi, zetovi-
sustva ako je ikako mogla en la ilahe illelah, ve e{he- ma, unu~adima, rodbini
da do|e. Posebno se isti- du enne Muhammeden kom{ijama, d`ematlijama i
cala svojim radom dolaze}i abduhu veresuluhu.” To je svima koji su je poznavali.
i ~iste}i d`amiju kad god je ponavljala nekoliko puta. Neka joj Allah d`.{. podari
to trebalo i to je uvijek radi- Svoju plemenitu du{u pre- lijepi d`enet, a ~lanovima
la od srca i sa velikom lju- dala je Allahu d`.{. Gospo- njene porodice lijepi sabur.
bavlju. Tako je i svoju djecu daru svjetova u srijedu uju-
odgajala. Sa svojim ]ami- tro 18.01.2006 u 7 sati. S (Hasandi} D`emal ef.)
NA[ GENERAL
dru`iti se sa njim i u vi{e navrata biti nje-
gov gost i njegove supruge Ziske u njiho-
vom domu, kao {to su i oni bili nekoliko pu-
ta gosti mojoj porodici u Sarajevu, a kasni-
je, posebno, ~ini mi se, kada je rahmetli
general polagao za majora, odsjeo je kod
nas u dva navrata po desetak dana. Moram
ista}i da sam zaslugom generala Alagi}a,
nakon obuke u Somboru dobio prekoman-
du u Rajlovac. To je sredio preko svojih ko-
lega oficira, {to je bilo ~udno starje{inama
u Rajlovcu, pa sam se tu, u vojsci, osje}ao
kao kod ku}e. Dugo vremena se nismo
vi|ali, da bismo se skoro dvadeset godina
poslije, ta~nije 23. novembra 1995. godi-
ne, ponovo sreli u gradu Hammu u Nje-
ma~koj, kada je u njegovu ~ast organiziran
skup kojem je prisustvovao veliki broj gra-
|ana BiH, posebno njegovih Kraji{nika. Pri-
je toga sam kao novinar pratio aktivnosti Mezar r. generala Alagi}a (Foto: Mehmed Jakubovi})
Kraji{nika na pomo}i BiH i 7. korpusu, o
~emu sam objavio vi{e tekstova u listovima 70%, u aktivnostima na prikupljanju pomo- glavne aktivnosti treba skoncentrisati na
koji su u to doba izlazili u dijaspori, kao }i Bosni i Hercegovini i 7. Korpusu Armije povratak, posebno `ena i djece. "Kolone
{to su Nova Bosna i Euro Bosna. BiH sa 95%. Poslije toga rije~ je uzeo ge- povratka trebaju biti duge od pet do deset
neral Mehmed Alagi}, koji istakao da je on hiljada ljudi, a na ~elu im treba biti bh.
Me|u Kraji{nicima u dijaspori ovdje u posjeti svojoj majci koja je iz ambasador, jer mi tamo moramo na silu,
Sanskog Mosta izbjegla u Njema~ku kao i po{to je cilj da se mi raselimo, pa je to
Ovom prilikom `elim ukratko iznijeti drugi Bo{njaci iz cijele BiH, te da koristi sada i ubudu}e va{a ratna zada}a. Morate
sje}anja i utiske na taj susret sa ge- priliku da se na ovom skupu zahvali svima biti jedinstveni, a ne razjedinjeni, {to samo
neralom Alagi}em. Osman Hasanbe- na ogromnoj pomo}i koju su poslali, ide u prilog na{em neprijatelju, koji jo{ nije
govi}, kao koordinator svih akcija Kra- isti~u}i da je to logisti~ki korpus za os- pobije|en. Treba nam mobilizacija pameti i
ji{nika za pomo} Armiji BiH i 7. kor- lobo|enje na{e dr`ave. Naglasio je da sada iskustva u izgradnji zemlje. Zasada je voj-
pusu, govorio je o finansijskoj pomo- ska na{a najja~a i najorganizovanija snaga,
}i za 1994. i '95 godinu, koja je izno- Poni`avaju}e hap{enje koja ide za pet kopalja ispred ostalih insti-
sila milione DM, te na stotine {lepera A onda jo{ ve}e iznena|enje i {ok za tucija u sistemu vlasti i dr`ave. Vojska treba
hrane, obu}e, automobila, kamiona i mene, u jednom momentu general se svima da bude primjer, pa i vama ovdje u
autobusa, sanitetskog materijala i dru- interesira mogu li mu pomo}i kako bi dijaspori. Na{ narod se mora nacionalno,
gog, navode}i i pojedince koji su najvi{e se sastao sa gospodinom Harisom vjerski, kulturno, politi~ki i dr`avotvorno os-
donirali i uplatili sredstava do ta- Silajd`i}em. Ostao sam bez rije~i. Ipak vje{tavati uz primjer i puno po{tovanje na-
da. On je jo{ istakao veliku ak- govorim da }u poku{ati, istovremeno i {ih boraca. Na{ narod jo{ uvijek ne zna do-
tivnost izbjeglica, koji pored razmi{ljam, {ta je to s nama i na{im voljno {ta je vjera, {ta dr`ava, a {ta nacija,
pomaganja svojih familija, odnosom prema na{im velikanima?! i na tome treba raditi s na{im narodom, {to
rodbine i prijatelja i kod A drugi dan po dolasku u Sarajevo, u je glavni zadatak na{e inteligencije." Dru`e-
ovih sredstva u~estvuju svim sredstvima informisanja je vijest nja sa rahmetli ge-neralom su potrajala do
sa da je generala Alagi}a na poni`avaju}i kasno u no}, kada je u jednom momentu
na~in uhapsila bo{nja~ka policija i da kroz jedan neposredni razgovor nastao po-
je preba~en u Sarajevski zatvor, odakle du`i intervju koji }e biti objavljen u knjizi
}e ubrzo oti}i u Hag. ovog autora "Istaknuti Bo{njaci u dijaspo-
BITKA ZA KURBANE
Od kada je Rijaset IZ BiH, krajem Treba znati da su, posljednjih godina, upra- bana" i medijski udar ~ija je o{trica i ovaj
juna pro{le godine, preko Vije}a za vo Bo{njaci iz dijaspore naj~e{}i mu{terije put bila okrenuta prema Rijasetu?
fetve donio odluku da kupovina kur- "Merhametovih kurbana" iz daleke zemlje IZ BiH i Merhamet su jo{ tokom agresi-
bana preko MDD Merhamet BiH u kengura. je na BiH zapo~eli zajedni~ku akciju kupo-
Australiji nije {erijatski ispravna vine jeftinih kurbana u Australiji. Oni koji
zapo~eo je vi{emjese~ni "tihi rat" Merhamet duplo jeftiniji su tada bili u Bosni mogu se sjetiti d`inov-
skih transporta brodovima od Australije do
izme|u ovog dobrotvornog dru{tva i
Kako za one iz domovine tako i za kup- Bosne desetaka hiljada kurbana. No, upra-
duhovnog vo|stva bosanskih musli-
ce iz dijaspore presudan razlog za izbor vo onda kada je Rijaset zaklju~io da se
mana u Sarajevu.
kurbana bila je upola jeftinija cijena onih treba okrenuti sto~nom fondu koji nudi BiH
upla}enih kod Merhameta. Za podsje}anje te tako pripomo}i i bosanskim uzgajiva~i-
pi{e: Alosman HUSEJNOVI] ma stoke da ne{to zarade odustali su od
Bo{njaci koji su uplatili kurban preko IZ
BiH trebali su izdvojiti 150 eura a preko dotada{njeg aran`mana s MDD Merhamet
P
rili~no o{tro sro~ena fetva (mjerodav- Merhameta samo 75 eura! Tako se dogo- BiH. Kao sto to obi~no biva, "ro|ak" (Mer-
no mi{ljenje muslimanske uleme o dio golemi apsurd da i najdiscipliniraniji hamet) koji se i sam malo osladio novcem
nekom vjerskom pravnom pitanju) ~lanovi IZ u d`ematima zapadne Evrope ra- od biznisa u Australiji otrgnuo se kontroli
unijela je pometnju, zabunu ali i zabrinu- dije izaberu jeftiniji kurban iz Merhameta pa je odlu~io nastaviti akciju sam. Nekako
tost me|u hiljade ~lanova IZ BiH, posebno nego onaj koji im se nudi u njihovoj d`ami- u to vrijeme de{ava se i podjela u Merha-
one u dijaspori, da nisu uzalud dali novac. ji. Odakle, IZ BiH "slu~aj Merhametovih kur- metu gdje pobjednici ustrajavaju u nastav-
N
a tragu razmi{ljanja o problemima
2006.g. imao realizaciju od: .............................. - 10.000 kurbana mladih mi ponajprije mislimo na mla-
dost uop}e, na njeno op{te stanje na
- MDD “Merhamet”: ............................................ - 2005.g.: 18.180 kurbana po~etku ovoga vijeka. Potom, mi mislimo
- 2006.g.: 16.200 kurbana muslimansku mladost. Svakako je uz ovo pot-
- Islamska zajednica Bo{njaka u Njema~koj: .........- 2005.g.: 1.264 kurbana rebno analizirati svijet u kojem `ivi ta mla-
- 2006.g.: 1.330 kurbana dost, uvjete i perspektive duhovnog rasta i
- MDD “Merhamet” Njema~ka: ............................ - 2005.g.: 18.180 kurbana razvoja populacije mladih. Ono {to je poseb-
- 2006.g.: 16.200 kurbana no va`no ovdje ista}i jeste ~injenica da su za
mlade svi zainteresirani u smislu pridobijan-
tove akcije i Merhametovih mu{terija me|u iz Kamp-Lintforta smatra da su nu`ne pro- ja mladih za sebe i svoje ideje, po~ev od onih
nama. Pa, i iz prvih safova u na{im d`ami- mjene u vo|enju akcije kurbana. dobrih i plemenitih pa do manipulatora i
jama. Mislim da akciju kurbana unutar IZ u obmanjiva~a kojih ima posvuda. Srednjovje-
BiH treba inovirati i nanovo osmisliti jer je ~ni su na kormilu. Oni djeluju u samim sre-
Nu`ne promjene u vo|enju akcije! apsurd da svaka medresa zasebno vodi ak- di{tima `ivota i rada. Mladi tek treba da stupe
ciju. Zato smatram da }emo to kad-tad mo- na scenu `ivota. Oni uz koji su mladi oni
Malo je onih u IZ BiH, u domovini i dija- rati uraditi kroz institucije IZ-e-dodao je ef. imaju perspektive i budu}nost. Stari su pak
spori, koji nisu iskazali zabrinutost zbog Klanco. Tek ne{to lo{iji rezultati Merhameta na marginama `ivota po strani i izvan zbivan-
o~iglednog uspjeha Merhametove akcije s u ovogodi{njoj akciji u odnosu na onu iz ja i postepeno dru{tveno i fizi~ki nestaju. Ka-
kurbanima ali i nastale tihe podjele u d`e- 2005 g. najbolji su pokazatelj ko je pobije- da su u pitanju mladi mo`emo re}i, bez pret-
matima "ko je gdje kupio kurban". dio u ovogodi{njoj "bitki za bosanske kur- jerivanja, da zajedno sa ostarjelima, i o jed-
“Mi iz Me{ihata IZ u Njema~koj smo jo{ bane". Rijasetova fetva do`ivjela je fijasko. nima i drugima mnogo se i pi{e i govori, a
pro{le godine inicirali pitanje kurbana od- No, ovdje se name}e jedno drugo, jednako ustvari puna pa`nja zaista nedostaje, kako za
nosno postavili pitanje mogu li humanitar- va`no pitanje, kako do pomirenja dvije va`- one koji tek trebaju da stupe na scenu, tako
ne organizacije voditi akciju jer je kurban ne institucije u Bo{njaka koje su uz agresi- i za one koji sa nje odlaze.
vjerski ~in. Tek nakon godinu dana donse- ju na BiH ali i poslije nje uglavnom zajed-
na je fetva i mi je podr`avamo,” ka`e Mus- no nastupale u ovom vjerskom ~inu. Dok Mladi i stariji
tafa ef. Klanco, glavni imam za Njemacku jedni, de facto, `ele zadr`ati monopol nad
dodaju}i da, “po{to se radi o fetvi ulu-l-em- kurbanima drugi, osokoljeni dobrim rezul- Iako je mladost potencijal koji garantuje
ra vrijednost kurbana kupljena na drugi tatima i povjerenjem mu{terija, sve manje budu}nost vjeri, naciji, dr`avi, i premda se
na~in (Merhamet) je umanjena posebno za osje}aju potrebu konzultiranja mjerodavnih zna da onaj ko ima za svoje ideje mladost
one koji iz BiH uplate kurban u Australiji". vjerskih institucija. Za neki zajedni~ki osmi- imat }e i garantovanu budu}nost, mo`emo
Iako nije bio izri~it iz njegove se izjave da {ljen projekat koji bi imao za cilj jeftiniji slobodno ista}i da se na mlade gleda kako sa
naslutiti da upravo kurbani kupljeni preko kurban obi~nom ~ovjeku, po svemu sude}i, dozom opreza i rezerve tako i sa dozom ne-
Merhameta iz dijaspore ne bi se trebali jo{ }emo morati sa~ekati. Ovogodi{nja Mer- povejrenja. Nije to samo bojaz od nedostatka
"prepoznati" u Rijasetovoj fetvi ili su, u naj- hametova nagrada oti{la je u ruke reisu-l- znanja i iskustva kod mladih, nego najprije
lo{ijem slu~aju, "kurbani ~ija je vrijednost uleme dr Mustafe ef. Ceri}a. Mo`da stvari strah od novoga. Mladi su puni snage, volje i
ne{to umanjenija". No, pored svega, imam napokon krenu u `eljenom pravcu. nastojanja i oni `ele i ho}e svijet religijskog
da u~ine druga~ijim i bli`im sebi. S druge
strane nu`an je susret mladih i starijih, kako
bi se formirao put kretanja islama u budu}-
nosti. Mi vidimo, to se na planu nauke, tehni-
ke, tehnologije, pa i filozofije i umjetnosti vrlo
uspje{no odvija, dok na relaciji preno{enja
vjerskih vrijednosti i morala, sa starijih na
mlade to ide ote`ano. Razlog je vrlo jasan.
Svijet religijskog su`en je na priznavanje
temeljnih vrijednosti i u~enja, dok u naj{irem
smislu izostaju obredna praksa i islamsko
djelovanje i pona{anje. Zapravo pitanje je {ta
moderna porodica od islama prakticira u
smislu obreda i moralnog djelovanja, i da li
ona osim toga da treba vjerovati, ima jo{ {ta
drugo ponuditi mladima?! Osim krize religije
u porodici, {to je temeljni problem kada su u
pitanju mladi, mi se susre}emo i sa nizom
Sagledavanje
problema unutar zapadnih dru{tava u kojima nopravno nosi sa daleko ni`im u~enjima, jer opredijeliti u posve novom smijeru. Dalje, na-
su i islam i muslimani manjina. Prvo, to je mu nedostaju svi potrebni mehanizmi njego- dolaze}e generacije ve} su ro|eni i ukorijen-
odkrivenost i dostupnost svih vrsta u~enja. vog preno{enja u stvarnost i neometanog, jeni njihovim roditeljima tu|oj, a njima posve
Nema vi{e nikakvih tajni. Sve je mogu}e i vid- permanentnog utjecaja na mlade. bliskoj i dragoj sredini Zapada. Oni `ive vla-
jeti i spoznati. Razli~ite vjere, sekte, u~enja, stite `ivote neodvojeni iz svijeta drugih mla-
filozojie, ideologije, sve je to dostupno u mo- Izme|u tradicionalnog i modernog dih. Poha|aju iste {kole, imaju iste uzore,
mentu kada se to i zazeli. Koliko je ovo pred- slu{aju istu muziku, govore istim jezikom,
nost, toliko je jo{ vi{e nedostatak, jer je goto- Na{i mladi ljudi pitaju se: Da li se prepu- jednako se hrane, obla~e i friziraju, idu na is-
vo nemogu}e danas sve sto se `eli prenijeti, stiti trenutno popularnim idejama sekulariz- ta mjesta, i tamo se zajedno sastaju i imaju
a da se osim pitanja kako ne postavlja istov- ma, ili se opredijeliti prema tradiciji, prema iste manire. Sasvim pogre{no bi bilo inzistira-
remeno i pitanje za{to i za{to ne na drugi na- islamu u kojem su ro|eni. Oni su neodre|e- ti na tome da se nove generacije odreknu svi-
~in. Tako da je kontinuitet u preno{enju i tu- ni, nedore~eni, zbunjeni. To je pozicija ~ovje- jeta u kojem su i kojem pripadaju. Ovim mla-
ma~enju ispresijecan i ne te~e ravnolinijski. ka na raskr{}u. Nekada su dileme bile da li dim ljudima treba znati {ta ponuditi i na ka-
biti manje ili vi{e dosljedan, a danas je to da kav na~in im to {to `elimo iz islama dati. Iz
Drugo, to je aktivni utjecaj svih ovih razli~itih
li biti to {to su i moji roditelji ili ne, i da li se sredina u kojima `ive mladi struje dva nega-
u~enja. One nisu samo gole ~injenice. To su
tivna utjecaja, koji ih mo}no iritiraju. Prvi je
ideje koje ho}e da pridobiju za sebe. One se
Dileme mladih: nepotrebno i preveliko zaziranje evropskog
takmi~e i name}u, u neograni~enoj slobodi
Zapada od islama i muslimana u smislu stal-
djelovanja. Tre}e, mladi se ve} u najranijem Na{i mladi ljudi pitaju se: Da li se nog podsje}anja na muslimanski prodor i vi-
dobu u~e da su posve slobodni u svojim izbo- prepustiti trenutno popularnim {estoljetnu vlast u Španiji, ju`noj Italiji, na Ba-
rima, po~ev od jela, pi}a, garderobe, radno- idejama sekularizma, ili se opredijeliti lkanu, a drugi je pogre{no u~enje da je islam
ga mjesta i sredine za `ivot, do ideja koje }e prema tradiciji, prema islamu u kojem azijsko, isto~nja~ko u~enje i da nije mogu}
ih odrediti i kona~no formirati, a kojima }e su ro|eni. Oni su neodre|eni, sklad modernog `ivota i islama?! Pri tome,
poslije slu`iti, pokoravati im se i isticati ih i nedore~eni, zbunjeni. To je pozicija svjesno se pre{u}uje da su i judeizam i kr{-
braniti. Islam se je na{ao u istoj ravni sa svim ~ovjeka na raskr{}u. Nekada su dileme }anstvo ro|eni u Palestini. Dok iz krugova
idejama i duhovnim orijentacijama, i ma koli- bile da li biti manje ili vi{e dosljedan, muslimanskih migranata mlade poga|a to
ko on nagla{avao svoju snagu Bo`anske ide- a danas je to da li biti to {to su i moji da muslimani ovdje u Evropi nastupaju
je i naj~i{}eg i najprihvatljivijeg u~enja, on se roditelji ili ne, i da li se opredijeliti u najprije kao dio svog plemena, rase i nacije
suo~io sa ogromnim problemom da se rav- posve novom smijeru. pa tek potom kao i muslimani. Na Zapadu `i-
Sagledavanje
GOVOR KO@E
pi{e: Rasim MASLI]
Lj
udima je uglavnom, bili oni zdravi ili bolesni, iz tu|eg ili
vlastitog iskustva, poznato da u sklopu medicine postoje ja, ve} da ti do`ivljaji, ako su negativni, stvaraju energetske ciste
razli~ite oblasti, koje se granaju u sve sitnije i sitnije dije- koje pritiskom ka dubini dovode do oboljenja me|u koje se ubra-
love, i kako praksa pokazuje tendencija ras~lanjivanja je konstant- ja i rak, a ako su pozitivni, rastere~uju organizam i pridonose
na. Mi danas imamo stru~njake koji se bave nuklearnom medici- zdravlju. Postaviti se u tu|u ko`u je ~esto upotrebljavan izraz kod
nom, jednom dosta komplikovanom nau~nom disciplinom, koja blagih ljudi koji imaju suosje}aj prema sebi sli~nima i `ele ~initi
upotrebom radio-aktivnih elemenata posti`e zadivljuju}e rezulta- dobro dok osjetiti na vlastitoj ko`i upu}uje na va`nost iskustva bez
te u dijagnosticiranju bolesti, te u lije~enju stitne `lijezde i nekih ~ega se individualana ili kolektivna svijest i znanje ne daju ni
vrsta ko`nih rakova, a na njenu primjenu u nau~nom istra`ivan- zamisliti. Braniti vlastitu ko`u, ne mo}i iz vlastite ko`e, skupo pro-
ju polazu se velika nadanja. Iako isticanje ove medicinske grane dati svoju ko`u, ne `eljeti biti u ne~ijoj ko`i, ne osje}ati se dobro
nema baš bliske veze sa onim o ~emu ce biti rije~i, piscu se u vlastitoj ko`zi samo su dio mudrosti bogatih poslovica koje se,
~inilo jednostavnije uputiti nas na slo`enost medicine kao nauke medicinski gledano, podudaraju sa funkcijama ko`e u ~emu se
nego nabrajati sve njene vrste i podvrste, koje zbunjuju i one koji manifestira odnos ~ovjeka prema samom sebi i svemu drugom.
se njom bave. Ovo nam otvara nova vrata u vrt Allahove svemu- Ko`a je najve}i organ ~ula u kojoj nervni svršeci i krajnja tjeleš-
drosti gdje namjerno skrivena nauka najve}eg Mudraca obuh- ca slu`e za receptore ili detektore za osje}aj pritiska, dodira,
va}a stvaranje, `ivot, smrt i ponovno ro|enje nebesa i zemlje i vibracije, hladno}e, toplote i bola. Zadaci su joj mehani~ka, top-
svega što je izmedju njih, od onog najve}eg do onog najmanjeg. lotna, teku}inska, zra~na i infektivna zaštita te štednja i
Malo bi ljudi na pitanje gdje je njihova granica sa koje oni pos- sakupljanje energije za slu~aj nedovoljne ishrane. Sposobnost
matraju, doku~uju, prihvataju i do koje dopire cijeli vanjski svijet pam}enja jednog njenog dijela, recimo stoma~ne potko`e, gdje
spomenulo svoju ko`u a kada bi im se to tvrdilo, mnogi bi se u principu poka`u prve pojave debljanja, mo`e se pratiti prili-
sumnji~ili to sitno iz milijardi }elija utkano platno koje im je kom njene transplantacije na neki drugi dio tijela, koja bi ukoliko
nerazdvojiv prostira~ i ogrta~ i vanjski i unutarnji svijet, od stva- bi se transplantirala na lice, u~inila mogu}im da se salo, izazva-
ranja do vje~nosti. no prekomjernim jelom ili neprirodnim lu~enjem hormona, umje-
Pri bilo kojoj vrsti udarca iz vana ko`a prva osjeti a onda ništa sto u stomaku pojavi na licu.
ne izostavljaju}i, iscrpno prenosi informacije na udaljene dijelove Pokušajte zamisliti koliko bi platili kada bi od nekog proizvo|a-
tijela, tkiva, organe, kosti da bi napokon kao u kompjutoru poh- ~a odje}e mogli kupiti jedno odijelo koje ovisno od vašeg raspo-
ranjene informacije postale dio organizma što neminovno dje- lo`enja ili `elje ima sposobnost postati košulja, cipele, rukavice ili
luje na nematerijalne manifestacije ~ovjekove cjeline ku}ni mantil, traje
odnosno na duh i dušu. Pored odavno poznate koliko i vaš
~injenice da na psihi~kom nivou negativni `ivot i sa-
do`ivljaji remete ~ovjekovu ravno- mo se,
te`u koja je temelj zdravlja, znaju}i
danas se zna da tijelo, ne
samo da ima sposobnost
pohranjivan-
U
podnošljivijom. U tom kontekstu vrijedno pa`nje je spomenuti da je rije~ uvodnoj rije~i prof. Enes Schafkeh,
Mesih - Pomazanik, naj~es}e koriš}eno Isa`ovo ime u Kur´anu, a potje~e od doma}in i predsjednik IZ-e R Austrije,
arapske rije~i meseha (dodirnuti, potrati) i da je on sam, rekao da }e i oni koji podsjetio je na Konferenciju u Grazu
ga budu slijedili ~initi ~uda sli~na onima koje je i on ~inio. 2003. godine koja je tretirala pitanja aktu-
elna u tom vremenu, "dok }e se ova Konfe-
šta je za vas najbolje, u vru}im ljetnjim rom, razvijenih na Zapadu, posti`u se ta- rencija baviti pitanjima koja danas ti{te mu-
danima pretvara u tanki pamuk, lan ili svi- kozvanom kranio-sakralnom terapijom ko- slimane Evrope: integracija u dru{tvo, polo-
lua zimi vas, ravnaju}i se prema vanjskoj ja djeluju}i na kranio-sakralni ritam (Ri- `aj `ene muslimanke, obrazovanje imama,
temperaturi, obavija odgovaraju}im tam kojim se liker proizveden u mozgu, ekonomski polo`aj muslimana. Muslimani u
krznom. Zamislite li zatim, da isto odijelo kru`e}i kroz ki~menu sr`, kre}e do naj- Evropi `ele biti aktivni sudionici i partneri u
svijesno vaše najdublje intimnosti, u donjeg njenog dijela i obrnuto) jednostav- dru{tvu gdje `ive. Njihov cilj niti `elja nije
vašem interesu prema svakom pojedincu no briše `ivotne traume ljudi i ja~a imuni izgradnja odvojene i izolirane zajednice",
mijenja ~ak i boju, šalje signale ljubavi ili sistem. Dijete, prije nego po~ne razumje- poru~io je prof. Schafkeh te dalje je napo-
mr`nje, mjeri intenzitet i brzinu osje}aja vati rije~i i govoriti, savršeno komunicira menuo da ovom Konferencijom "ne poku{a-
te da ga je proizvo|a}, ugra|uju}i u sa majkom putem dodira. Dodir je, naro- vamo na}i rje{enja za muslimane u svijetu,
njega vaše genetske karakteristike, osigu- ~ito u ranim godinama `ivota, i te kako va- ve} prvenstveno za muslimane u Evropi jer
rao od kradje ~ineci ga prepoznatljivim `an u razvoju pojedinca. Me|utim, za~u- smo mi njeni stanovnici i dr`avljani."
me|u milijardama drugih (prstni otisci) |uje da ljudi, kao da se dodirom nikad ni
`elja za jednim takvim odijelom zasigurno suo~ili nisu. Zapostave ovu ~injenicu, i Islam u Evropi - gostuju}i tim
bi vam porasla! Isto~nja~ka civilizacija je nesvjesno oskudjevaju u ne~emu što bi se
duboko poznavala ulogu ljudske ko`e te bez trunke sumnje lijekom za duh, dušu i U toku Konferencije prezentirano je
metode lije~enja dodirom za što imamo tijelo dalo nazvati. sedam referata koja su, iz razli~itih uglova,
dokaze u drevnim knjigama i drugim pre- Odista je nesretan onaj koji barem ukazali na osnovne probleme s kojima se
danjima. Jedno od ~ula ~iji su detektori jedamput u `ivotu osjetio nije kako mu sa- muslimani Evrope danas susre}u.
smje{teni u ko`i je osje}aj dodira koje je mo pri pomisli na neku dragu osobu ili Dr. Beata Winkler, direktor monitoring
podlo`no zakonu Najmudrijeg doga|aj trnci tijelom prolaze. Ili, da mu centra za rasizam i ksenofobiju EU, dala je
omogu}avalo Isa´u sinu Merjeminom da, ruka drage mu osobe, u muci smiraj pregled situacije i polo`aja muslimana u ze-
specifi~no vremenu svoga poslanstva, do- donosi, i da li je uopšte potrebno nagla- mljama EU. Istakla je da u Evropi
dirom lije~i i najte`e bolesti kao što je lep- šavati, kako vjernik u safu, dijele}i skruše- preovla|uju stereotipi po kojima su svi mus-
ra. Sam Muhammed a.s. je nakon dova ni namaz sa bra}om, ~vrsto utkan u u`e, limani duboko religiozni i funtamentalisti.
koje je u blizini bolesnika u~io polagao osje}a snagu, koju, kada zasebno obavlja Tako|er, ona smatra da se evropski musli-
ruke na oboljela mjesta pa bi bol ili nesta- namaz nema. Stoga je Muhammed a.s. mani trebaju ja~e boriti protiv ekstremizma
jala ili postala podnošljivijom. U tom kon- naglasio da je namaz tijelo uz tijelo i do u svojim redovima jer "ekstremizam plijeni
tekstu vrijedno pa`nje je spomenuti da je dvadesetsedam puta vrijedniji od onoga pa`nju medija i time se ote`ava prihvatanje
rije~ Mesih - Pomazanik, naj~es}e koriš- zasebno obavljenog! Budu}i da nauka od ve}inskih zajednica."
}eno Isa`ovo ime u Kur´anu, a potje~e potvrdjuje Kur´anske istine, a ne obrnu- Dr. Richard Potz, direktor instituta za
od arapske rije~i meseha (dodirnuti, pot- to, iz izlo`enog se da zaklju~iti da ko`a pravnu filozofiju, pravo religija i kultura u
rati) i da je on sam, rekao da }e i oni koji kao i cijeli celularni (}elijski) svijet ima Be~u, ukazao je na pravni polo`aj islama u
ga budu slijedili ~initi ~uda sli~na onima sposobnost govora, te da }e imaju}i i spo- zemljama EU. Istakao je Austriju kao prim-
koje je i on ~inio. Isto~nja~ka medicina in- sobnost pam}enja, svjedo~iti protiv ljudi jer za tretiranje islama i polo`aj muslimana
spirisana duhovnoš}u razvila je najrazli- na Sudnjem danu (Kur´an 41; 19-21) ili koji bi trebale primjeniti sve EU zemlje. Jer,
~itije metode lije~enja dodirom kao sto su da }e (prema jednom drugom ajetu) nes- islam je, zahvaljuju}i Bo{njacima, priznat
akupresura, do-in, anma, reiki, šiacu, ti- retnici preko svoje ko`e trpiti d`ehen- 1912.g. Na temelju tog zakona 1971.g. Mu-
betanski pulsing i druge. Svima je jedinst- nemske kazne ("kada god im se ko`e slimanska socijalna slu`ba, koju su predvo-
veno polaganje ili pritisak rukama na ispr`e i sagore, Allah }e im stvarati nove dili, opet, Bo{njaci bila je prete~a dana{nje
odre|ene energetske ta~ke. Dodir je u da bi iskusili kaznu") a to i nije malo, pa zvani~ne IZ-e R Austrije koja predstavlja sve
drevnoj akupunturi, sastavni i najsigurniji da muslimane ohrabri u istrajnosti na is- muslimane u Austriji.
na~in dijagnosticiranja. I danas ne mali poljavanju islama, i bratskoj ljubavi bez Ayatollah Sayed G. Abbas, predsjednik
broj isto~nja~kih lije~nika samo dodirom koje sve re~eno ne bi imalo nikakvog {iitskog isl. centra u Hamburgu, ukazao je
uspostavlja precizne dijagnoze. Najbrilija- smisla. na ~injenicu da je islam navikao na surad-
ntnije uspjehe metodom lije~enja dodi- nju i su`ivot s drugim religijama "i to nije
INTEGRACIJA
KR Z PARTICIPACIJU
Zgrada evropskog parlamenta u Strazburu
ni{ta novo. Ali, nova je situacija u kojoj se i pitanja polo`aja `ene muslimanke u EU, ne probleme i pitanja muslimana danas u
islam susre}e s drugim religijama kada je navode}i primjere diskriminacije u {koli, na EU: obrazovanje, politika i ekonomija, inte-
on u manjini, kada "igra utakmicu na tu- poslu, ulici i sl. gracija i participacija, `ena, omladina i eko-
|em terenu." On smatra da prvo muslimani Mr. Amir Zaidan, dekan IPA u Be~u, logija. Nakon vi{esatnog rada po grupama,
moraju me|usobno rje{iti dileme koje ima- smatra da islam u Evropi ne treba stan- na zajedni~koj sesiji izne{eni su zaklju~ci
ju te potom ustanoviti prioritete koji se ti~u dardizirati ve} institucionalizirati. "Islam u svakog radnog stola. Osnovne poruke svake
njihovog `ivota u Evropi. Evropi treba biti razumljiv i prihvatljiv, ne radne grupe preto~ene su u tekst deklara-
Qudrat Shah, rukovodilac Slu`be za samo muslimanima ve} i nemuslimanima. cije upu}ene evropskim vladama.
jednakost u Bradfordu, V. Britanija, ukazao Razlika i pluralizam su darovi od Boga i "Generalno gledaju}i, muslimani su
je na ulogu i odgovornost imama u referatu tako se prema njima treba i odnositi", rekao postali sinonim za "stranca" od kojeg se tre-
kojeg je bazirao na iskustvu kojeg ba{tine u je dalje Zaidan. ba dr`ati {to dalje", ka`e se, izme|u osta-
Bradfordu. Upoznao je prisutne sa modeli- log, u tekstu te se pozivaju vlade u Evropi za
ma i na~inima rje{anja problema koje imaju Integracija ne zna~i nestanak ve}u potporu u savladavanju jezika zemlje
ili su imali imami te istakao da je danas doma}ina i me|ureligijske susrete, kao jed-
imamima u Bradfordu omogu}ena edu- U sklopu Konferencije organizirano je nim od vidova brorbe protiv rasizma i is-
kacija }ak i putem interneta. {est radnih stolova, koji su tretirali odre|e- lamofobije. "Integracije nije jednosmjeran
Dr. Murad W. Hoffmann, ~lan Central- put ve} obostrani proces", navodi se u dek-
nog vije}a muslimana Njema~ke, u svom iz- laraciji te iznosi poruka vladama da moraju
laganju je konstatirao da nemuslimani, ka- ponuditi priliku muslimanima ili rizikuju
da govore o integraciji muslimana, pod tim nastanak socijalnih nemira i protesta, sli~-
podrazumijevaju asimilaciju. S druge stra- nih onima nedavno u Francuskoj. Deklara-
ne, muslimani integraciju shvataju kao od- cija ohrabruje evropske vlade da olak{aju i
r`anje njihovih vrijednosti, ~ine}i tako dio motiviraju muslimanke u njihovoj potrazi za
multireligijskog mozaika Evrope. "Muslimani razumijevanjem i prihvatanjem. Da li }e ve}
Evrope `ele da ih se kona~no prestane sa- naredna konferencija imama biti odr`ana u
mo tolerisati, ve} da budu aktivni sudionici Briselu, kako je za`elio gosp. Weninger,
koji imaju mnogo toga da ponude," kazao savjetnik evropskog komesara za dijalog
je, izme|u ostalog, dr. Hofman. me|u religijama, ostaje da se vidi. Ono {to
Amina Shakir, voditelj Sekcije `ena pri je sigurno jeste da muslimani u Evropi sve
Evropskoj islamskoj konferenciji, govorila je glasnije pozivaju EU da im pru`i odgovara-
o islamu i demokratiji navode}i kao nu`nu ju}i pravni okvir za nesmetano u`ivanje
potrebu u~e{}a muslimana u funkcioniran- svojih osnovnih prava, odnosno, da im
ju dr`ave u EU. U svom se izlaganju dotakla samo omogu}i da budu ono {to jesu.
Dr. Schüssel (austrijski kancelar), prof. Schakfeh (predsjednik IZ-e Austrije) i visoke zvanice
Puno novog -
NI[TA SPEKTAKULARNOG
pi{e: mr. Mile LASI] {tini, isti boravak i po Zakonu o doseljavan-
ju, iako se on sada zove "Aufenthaltser-
Z
ahvaljuju}i dobroti uredni{tva "Sela- laubnis". Ova "dozvola boravka" ograni~e-
ma", posebice gospodina Alosmana na je i dalje, odnosno uvjetovana razlogom
Husejnovi}a, s kojim se "susre}em" i zbog kojeg su stranci i do{li u Njema~ku
na stranicama "Oslobo|enja" i manje poz- (zbog posla, studija ili spajanja familija). Za
natog, ali prefinjenog lista za bosansko- sve ljude s "nesigurnim boravcima", koji
hercegova~ku dijasporu u Skandinaviji "Bo- `ele, {to je prije mogu}e i status stalnog
sanska po{ta", imam evo ~ast i priliku da useljenika, va`no je znati da moraju doka-
se oglasim i na stranicama lista Islamske zati da razlog zbog koga su do{li u Njema~-
zajednice Bo{njaka u SR Njema~koj. Za ku postoji jo{ uvijek i {to je jo{ va`nije mo-
prvo javljanje koncentrirat }u se na Zakon raju dokazati da su integrirani. U ovom
o doseljavanju ("Zuwanderungsgesetz"), kontekstu se i vidi zna~enje tzv. integracij-
koji je usvojen sredinom jula 2004 g., a ko- egzistiraju. Od 01. januara 2005. godine skih te~ajeva, koje malo tko posje}uje, a
ji je u neku ruku "ustav" ili "temeljni zako- useljenici dobivaju ili privremeni boravak, trebalo bi, jer se na njima u~i njema~ki
nik" za sve strance u SR Njema~koj, pa i ("Aufenthaltserlaubnis"), koji je uvijek ogra- jezik i upoznaju njema~ke kulturne i dru{-
nas iz Bosne i Hercegovine. Prema podaci- nicen, ili pravo na naseljavanje ("Niederlas- tvene posebnosti. Novi zakon o doseljavan-
ma Ambasade BiH u Berlinu, u SR Njema- sungserlaubnis"). Ka`imo odmah, ljudi sa ju predvi|a, naime, da se i strancima sa
~koj `ivi cca 160.000 bh. gra|ana od kojih "sigurnim boravcima" ne treba da `ure u "nesigurnim boravcima" boravak produ-
150.000 ima uredan boravak, dok ostatak urede za strance prije nego {to im isteknu `ava bez problema, ukoliko doka`u da su
ima jo{ uvijek tzv. nesigurni boravak. postoje}e dozvole boravka ili njihovi va`e}i integrirani. A potom, nakon pet godina, ako
paso{i i putovnice. "Pretvaranje" starih os- nisu ostali bez posla i ako nisu osumnj~eni
I "nesigurni" ohrabreni nova boravka u "Niederlassunserlaubnis" zbog nekog kriminalnog delikta, imaju
slijedi automatski. Stranci s nesigurnim bo- pravo i na stalni boravak. Va`no je, tako|er,
U ovom trenutku `ivi svega 6,7 milijuna ravcima, primjerice "Aufenthaltsbewilligu- znati da primatelji ALG II nemaju pravo na
stranaca u Njema~koj, makar su oficijelne ng" ili "Aufenthaltsbefugnis" dobijaju, u su- dobivanje stalnog boravka, ako ga ve} nisu
statistike, ne tako davno iskazivale skoro ranije ostvarili. Stalni boravak, dobijaju sa-
osam milijuna stranaca u SR Njema~koj. Po{tovani ~itaoci, mo oni stranci ubudu}e koji mogu iza}i na
Mali broj od tog i{~ezlog milijuna ljudi se kraj bez dr`avne pomo}i! [to se ti~e izbje-
"vratio ku}i", u mirovinu ili u kov~ezima, ve- od ovog broja Selama, u rubrici glica iz BiH, ukoliko su ovdje ve} dugo i
}ina "i{~ezlih" je u me|uvremenu dobila Dijaspora, mo`ete se obratiti ukoliko ve} posjeduju radnu dozvolu po
pitanjima na koja nemate odgovore starom zakonu situacija se znantno pobolj-
njema~ko dr`avljanstvo. Stranci su, kako
ili ih ne mo`ete dobiti u okru`enju {ala. Primjerice, ako je netko prvo imao ta-
~itatelji "Selama" dobro znaju, do stupanja
u kojem `ivite a va`na su vam. kozvani "Duldung", pa potom dobio "Auf-
na snagu Zuwandeerungsgesetza imali
Pitanja se, prvenstveno, mogu ticati
brojne boravi{ne statuse. Statistike govore, enthaltsbefugnis", a radio je pet godina u
nekih statusnih nejasno}a po
da je oko milijun i pol stranaca imalo ogra- Njema~koj i boravio du`e od sedam godi-
pitanju boravka u Njema~koj,
ni~enu dozvolu boravka, dva miljuna je na, mo`e mu se dodjeliti stalni boravak. No,
dr`avljanstva, socijalne pomo}i,
posjedovalo stalni, neograni~eni boravak, a zdravstvenoga i privatnog i oni koji su radili manje od pet godina ima-
manje od milijuna je imalo "Aufenthaltsbe- osiguranja, poreza itd. Redakcija i ju {anse u~vrstiti boravi{ni status pod uvje-
rechtigung", do Zakona o doseljavanju naj- saradnici Selama potrudit }e se tom da su dobro integrirani. Dakle, oni
sigurniji status boravka u SR Njema~koj. prona}i sve odgovore na va{a imaju za po~etak pravo na "Aufenthaltser-
Osim pomenutih dodjeljivani su i drugi pitanja ve} u narednom broju. laubnis". Najgore je bilo i ostalo izbjeglica-
"statusi": za studente i deta{irane radnike Adresa je: ma koje su po starom zakonu posjedovale
"Aufenthaltsbewilligung", za izbjeglice "Dul- VIGB e.V. samo "Duldung", jer }e i nadalje dobijati
dung" ili "Aufenthaltsbefugnis",iz humani- Haarbeckstr. 6 47475 samo taj status "trpljenja". To se odnosi tre-
tarnih razloga, itd.. Stupanjem na snagu Kamp-Lintfort, nutno na ~ak 200. 000 izbjeglica u Nje-
Zakona o doseljavanju ti statusi vi{e ne e-mail: info@vigb.de mackoj, me|u kojima je i nekoliko hiljada
Tektonske promjene u cjelokup- ni po~ek njema~ko dr`avljanstvo, uz preu- novina pri ~emu je otpao tzv. bodovni sus-
nom zakonodavstvu o strancima zetu obvezu da kasnije donese ispis iz rani- tav, koji se primjenjuje decenijama u, reci-
jeg dr`avljanstva, mora to naknadno u~ini- mo, SAD i Kanadi. Sa dobijanjem "dozvole
Netko je duhovito primjetio da je najva`- ti, ina~e mu prijeti gubitak njema~kog dr- o nastanjivanju, automatski je odobreno
nije postignu}e Zakona o doseljevanju {to `avljanstva. Ovom restriktivnom odredbom doseljeniku i ~lanovima njegove familije i
je njime i definitivno priznato da je Njema~- je u me|uvremenu pogo|eno vi{e od pravo na rad. Svi ~lanovi obitelji dobijaju is-
ka postala "useljeni~kom zemljom". Jer, Za- 50.000 turskih te vi{e od 20.000 hrvatskih tu osnovu boravka. Istu dozvolu boravka
kon o doseljavanju je kona~no regulirao pi- dr`avljana. Interesantno, da se ovo pitanje mo`e u iznimnim slu~ajevima dobiti i stra-
tanja doseljavanja u Njema~ku, iako je u u mnogim komunama vi{e i ne pote`e za nac koji nije ispunio ove uvjete, ako se - na-
pojmovnom smislu isklju~io rije~ "useljava- Bosance i Hercegovce. Nije neva`no znati, kon pojedina~ne provjere - procjeni da je
nje", a ilegalno useljavanje isklju~io per de- uzgred re~eno, da je uvedena i obveza da njegov boravak u SR Njema~koj od izuzet-
finitionem. Kako je ve} re~eno, od 01. ja- se prije prijema u dr`avljanstvo ili odobra- nog privrednog ili posebnog regionalnog
nuara 2005. godine na snazi je i Uredba o vanja stalne dozvole o nastanjivanju mora- interesa, dakle s pozitivnim posljedicama
integracionim kursevima ali je samo stotin- ju prikupitii saznanja Slu`be za za{titu us- za privredu i dru{tvo. Posve je novo {to su
jak hiljada stranaca pro{le godine poha- tavnog poretka o odre|enoj osobi. Naj- u "Zuwanderungsgesetzu" otvorene mo-
|alo takve kurseve, a jo{ ih je puno manje va`nije {to na{i dr`avljani u SR Njema}koj gu}nosti da strani studenti nakon uspje{no
ove kurseve s uspjehom zavr{ilo. Pri ovomu trebaju znati jeste, da su se brojne odred- zavr{enog studija mogu ostati u Njema~koj
svemu treba znati da je rije~ i o obvezama be nekada{njeg Zakona o strancima preto- jo{ jednu godinu u potrazi za poslom, {to
doseljenika prema integracionim kursevi- ~ene u Zakon o boravku ("Aufenthaltsgese- je sada regulirano i u "Aufenthaltsgesetzu",
ma, {to je relevantno posebice za primatel- tz"), te da je u njega ugra|en ve} pomenu- a {to im pru`a mogu}nost ostanka ovdje
je ALG II i ljude koji su ocjenjeni kao nedo- ti reducirani broj boravi{nih mogu}nosti na ~im prona|u posao. Ka`imo, tako|er, da se
voljno integrirani. Oni se mogu - u skladu s dvije: ograni~ena dozvola boravka (Befris- dosada{nji tzv. dupli postupak odobravanja
postoje}im uredbama - uputiti na tzv. integ- tetes Aufenthaltserlaubnis) te neograni~e- dozvole za boravak i posao zamjenjuje, u
racione kurseve, a pri povredi obveza u~es- na dozvola o nastanjivanju (Niederlassung- pravilu, internim postupkom usagla{avanja,
tvovanja na ovim kursevima mogu do`ivjeti serlaubnis). Novo boravi{no pravo ne ori- {to u praksi zna~i da }e stranci dobijati
kra}enja primanja, a u nekim slu~ajevima jentira se vi{e po "naslovima boravka" nego dozvolu rada i dozvolu boravka na istom
ostati i bez dozvole boravka. No, najva`nije po "ciljevima boravka", koji se dijele u kate- mjestu. Radna dozvola se dodjeljuje u is-
bi bilo shvatiti da je u sopstvenom interesu gorije: {kolovanje, zapo{ljavanje, spajanje tom aktu sa dozvolom boravka od strane
svakoga tko ovdje `ivi, a ne govori (dovoljno familije i humanitarni razlozi. vlasti za strance, ukoliko su upravni organi
dobro) njema~ki jezik, da poha|a integra- nadle`ni za tr`i{te rada suglasni. U SR Nje-
cione kurseve. U svezi s promjenama Zako- Stru~njaci naprijed - ostali stoj ma~koj, me|utim, va`i do daljnjega zab-
na o dr`avljanstvu ka`imo da se po novom rana dolaska ni`e kvalificirane radne sna-
zakonu definitivno isklju~uje tzv. pre}utno Du`ni smo kazati da je Zakon o dosel- ge, s tim da je mogu} izuzetak za odre|e-
dvojno dr`avljanstvo, {to su godinama kori- javanju otvorio mogu}nost doseljavanja za ne kvalifikacijeske grupe, {to se po potrebi
stili i b-h dr`avljani, kojima se takvo {to, visokokvalificiranu radnu snagu, dakle stru- regulira zakonskim uredbama. Izuzeci su
pak, trpjelo zbog rata u na{oj zemlji. U jed- ~njake-specijaliste, za koje je predvi|eno mogu}i u "zasnovanim slu~ajevima", kaza-
nu rije~, otpala je "Inlandsklausel" iz 2000. odobravanje trajne dozvole boravka od mo- li su zakonodavci, ako postoji javni interes
godine, pa svatko tko je dobio na svojevrs- menta dolaska u Njema~ku, {to je istinska za zapo{ljavanje. Novina je i uva`avanje
P
ro{le godine, 26.juna tu. Pro{le godine natjecalo se
njema~ki grad Dortmu- 36 ekipa iz Njema~ke, Luk-
nd bio je centralno mje- semburga, Holandije. Za taj
sto okupljanja Bo{njaka iz ci- sportsko-takmi~arski dio bili
jele Njema~ke. Vi{e od 6.000 su zadu`eni Enver Smriko,
posjetilaca po lijepom i sun- Ahmet Ahme~kovi} i Mirnes
~anom vremenu do{lo je na Hasani}. Oni su uz svoje po-
tradicionalni teferi~ u taj maga~e budno pratili igre na
grad. To je bilo jedanaesto po terenu i uredno bilje`ili rezul-
redu okupljanje na{ih ljudi u tate. Pobjednik pro{logodi{-
Dortmundu, i ostalo je upam- njeg turnira bila je fudbalska
}eno po izuzetno dobroj i pro- ekipa iz njema~kog grada
fesionalnoj organizaciji, po fer Kamp-Lintforta.
i korektnim sportskim takmi- Posebnu radost publici su Organizacioni odbor teferi~a
~enjima, po dobroj pjesmi, te priu{tili najmla|i, koji su svo-
bh. kulinarskim specijaliteti- jim nastupom i otvorili pro{-
ma. Gra|ani BiH koji `ive u logodi{nje dru`enje u Dort-
Luksemburgu, Francuskoj, mundu. Prema informacija-
[vicarskoj, Holandiji, tako|er ma organizatora, tada je na
su u ve}em dijelu bili u Dort- teferi~u u Dortmundu prodato
mundu. Dok su djedovi i nane 1.400 kg pe~enja, 3.200 kg
~uvali unuke, dotle su se nji- }evapa, 50 kg kobasica i 180
hovi roditelji veselili, {etali, ig- kg pomfrita. Za sladokusce
rali fudbal ili svi zajedno zai- posebno iznena|enje je bila
grali u kolu. Veliku odgovor- baklava pristigla iz Sarajeva.
nost za ovaj nezapam}eni Naime, Zilha [eta koja radi u
susret bh. Gra|ana u dijaspo- narodnoj kuhinji u Sarajevu,
ri snosio je organizacioni od- ina~e tetka koordinatora za
bor u sastavu: Omer ef. Sa- javnost teferi~a u Dortmundu,
rajli}, Mustafa Ajanovi}, Hil- Mustafe Ajanovi}a, napravila
mo Aleti}, Ahmed ^amd`i}, je 500 baklava, a Mustafini
Azem Ali}, Himzo Imamovi} roditelji Hajran i Niska u vrlo Veselo raspolo`enje kod posjetilaca
i Sabahudin D`anko. Oni su kratkom roku su ih rasproda-
uz neizmjernu pomo} i svih li.
ostalih ~lanova Islamske za- Ove godine uz pratnju
jednice iz Dortmunda, te ~la- orkestra "Slatka tajna"na tefe-
nova FK "Sarajevo-Bosna" ri~u u Dortmundu u muzi~-
u~inili i dali sve od sebe od kom dijelu programa nastupit
ranih jutarnjih sati pa do kas- }e Semir Ceri}-Koke, Zehra
nih ve~ernjih sati da sve bude Bajraktarevi}, Nihad Alibe-
u redu, te da svaki posjetitelj govi} i specijalni gost iznena-
i gost ode zadovoljan svojoj |enja.
ku}i. Nesumnjivo je da }e i Prema rije~ima Omera ef.
ove godine i na ovogodi{njem Sarajli}a, sve pripreme se ve}
teferi~u biti isto tako, a mo`da polako bli`e svom kraju, tako
i bolje. Ove godine, ovaj tradi- da }e 04. juna biti sve sprem-
cionalni teferi~ u Dortmundu no za ponovno veliko okuplja-
bit }e organiziran 04. juna, a nje bh. dijaspore na tradicio-
ve} sada prijavilo se i dosta nalnom teferi~u u Dortmundu. “[efovi” sportskih takmi~enja
A [ I KOVA N J E
pi{u: M. SERDAREVI]/A. OMANI]
S
eksualni odnos izvan, odnosno prije Momci se sa djevojkom sastaju ponajvi{e
braka, apsolutno je zabranjen, jednako kod komu{anja, zatim kod hatmi, sunneten- A kad htjedoh da bage otkop~am
mu{karcima kao i `enama. Ova islam- ja i u svatovima... Iza kako su se upoznali i Sm'je{a{e se brci i solufi,
ska premisa ima veoma duboke korijene u zavoljeli, stanu momci sa svojim djevojkama Brci mavi, a solufi vrani,
svakodnevnim odnosima me|u bosanskim a{ikovati. A{ikuju obi~no samo petkom i bla- to se dvoje podudarit more!
muslimanima, pa se ovakvo pona{anje prije gdanom poslije podne. ^im je narod podne Zagrli{e dilber Umihane,
zaklju~enja braka, (naravno i u toku braka), otklanjao i iz d`amije iza{ao, idu momci pod Prosu{e se ogre od |erdana
bez rezerve o~ekuje i pretpostavlja, bez obzi- prozore ili na vrata svojim djevojkama. Djevo- Potra`ismo zelenu livadu
ra na to kako se stvamo pona{a pojedinac, jke su se dotle obukle u najljep{a odijela, po- Te padosmo na zelenu travu
naro~ito danas. Kako je osnov braka prije metale sve svoje nakite na se i stoje iza demi- |e padosmo tu i osvanusmo."
svega ljubav i obostrana simpatija, mladi su ra ili na vratima ili u ba{~i iza plota ili `ivice,
i u vrijeme potpunog skrivanja `ene nalazili bez zavija~a i ~ekaju ko }e putem pro}i..." O tome da mladi} ulazi u ku}u djevojke
na~ina da se vide, porazgovaraju, upoznaju A{ikovanje podrazumijeva razgovor, bez i nema ni govora. ^ak i danas, kad su se mn-
se, odnosno da a{ikuju. Hangi jo{ 1906. pi- najmanje intimnosti. Premda narodna pjes- oge vrijednosti izmijenile, porodice koje vode
{e: "Jer se muslimanske djevojke kriju pomi- ma daje naslutiti i ne{to druga~iji odnos: ra~una o svom statusu i o ugledu vlastite
slio bi ~ovjek da se momak i djevojka mogu k}eri, makar i dozvoljavale da u ku}u ulaze
te{ko upoznati, i da se `ene po `elji ili po za- "Sino} po|oh iz Mori}a hana prijatelji i {kolski drugovi, odnosno kolege,
povijedi roditelja ili posredovanjem starijih Sretoh Umu iz vru}a hamama ne}e dozvoliti da momak koji se zabavlja sa
`ena, koje poznaju momka i djevojku, te da Sretosmo se u sokaku tijesnu djevojkom ulazi u njenu ku}u prije nego li se
se i vjen~aju, a da se prije nisu ni vidjeli. U Pa joj rekoh i dva i tri puta: utvrde zaruke, odnosno prije vjen~anja,
prija{nja vremena, do pred nekih pedeset Dilber Umo skloni mi se s puta! pogotovo ne - ako je djevojka sama u stanu,
do osamdeset godina, tako je i bilo... Ne {}ede se ukloniti Uma, odnosno sama u ku}i.
Koliko se vodilo ra~una o ~estitosti djevojke, govori podatak da je pona{anju u bo{nja~koj porodici. Uostalom, upravo za vrijeme
nekada momak, koga neka djevojka nije htjela za mu`a, znao sa~e- posljednjeg rata veoma su u~estali slu~ajevi sklapanja braka, jer su
kati kada ona krene na vodu ili negdje van ku}e, potegnuti je za ru- usljed strahota ratnog djelovanja brojni slu~ajevi da se mladi sklan-
ku ili dimije. To je bilo dovoljno da se djevojka smatra osramo}enom jaju jedno kod drugog. Kako stanovanje "pod istim krovom" nije prim-
i da se odmah uda za ne`eljenog. U protivnom, u svojoi sredini bi jereno, to upravo roditelji insistiraju na vjen~anju.
dobila naziv "potegnuta" {to joj je ote`avalo udaju. Naravno, momak
iz tzv. bolje ku}e nikada tako ne{to ne bi u~inio. Ovaj ru`an na~in pri- Za{tita ~asti djevojke
mamljivanja ve} je davno potpuno i{~ezao.
Danas se a{ikovanje, odnosno zabavljanje kako se uobi~ajeno ka- "Oni koji obijede ~estite, bezazlene vjernice neka budu prokleti i na
`e, odvija mnogo slobodnije. Mladi se sastaju sami i kre}u po uobi- ovom i na onom svijetu; njih ~eka patnja nesnosna." Kur'an, XXIV,
~ajenim mjestima kao i ostala omladina {irom svijeta. Me|utim, ima- 23.
ju}i u vidu da je seksualni odnos, izvan braka, izri~ito zabranjen, a O ~asti djevojke naro~ito se vodi ra~una. Zadivljuje, kad se gleda-
to zna~i i svaki vid predbra~nih odnosa, mladi nerado govore o toj te- ju `enidbeni obi~aji, narodne pjesme i pri~e, koliko je duboko uvje-
mi, bez obzira kako se uistinu pona{aju. Jer se o~ekuje pona{anje u renje da je te`ak grijeh osramotiti, prevariti i ostaviti ~estite djevojke.
skladu sa islamskim propisima. Pri tom ve}ina porodica, a naro~ito Ka`e se "najte`e su suze djevoja~ke". U tom kontekstu je shvatanje
tradicionalne, ne prihvataju slobodniji na~in zabavljanja mladih. Vri- da je veliki sevap sakriti djevoja~ku sramotu. ^ak i danas, naro~ito
jedno je napomenuti da ove porodice imaju identi~an stav prema osobe koje pomno njeguju vjerske, odnosno tradicijske na~ine po-
mu{karcima kao i prema `enama iako se, generalno uzev{i, to ne bi na{anja, strogo vode ra~una da ne ka`u bilo {ta ru`no o djevojci, ba{
moglo tvrditi kad je rije~ o tzv. op}em mnijenju. Iz ovih razloga se u iz razloga da se ne ogrije{e. Istovremeno, nije rijedak slu~aj da rodi-
pravilu u krugu porodice ne govori o seksualnim odnosima me|u telji natjeraju na brak sina, upravo zato {to znaju da je njegova dje-
mladim, kao ni me|u starijim. Cak i u slu~aju kada se radi o du`oj vojka ostala u drugom stanju. Pitanje za{tite ~asti djevojke, a time i
vezi, ili kako se obi~no ka`e o du`em zabavljanju, gdje se manje-vi{e ~asti porodice i prihvatanje novog ~lana je iznad interesa ~ak i vlasti-
mo`e o~ekivati ~ak i predbra~ni odnos, tog sina. Naravno, danas se niko ne mo`e
okolina se pona{a kao da ne primje}uje ili natjerati na brak. Radi se o stavu roditelja, o
ne zna za takvu mogu}nost. Nerado se njihovoj `elji i stavu, u krajnjoj liniji, ~itave
govori o zajedni~kim izletima i pu- porodice. Iz istih razloga znaju biti veoma
tovanjima, o zajedni~kim godi{njim odmo- bumi sukobi unutar porodice kada sin i
rima... Stoga, ako je djevojka do{la u pos- k}erka a{ikuju, odnosno zabavijaju se ili
jetu i iz bilo kojih razloga ostaje nekoliko "hodaju" sa neodgovaraju}im partnerom,
dana, odnosno ostaje "na konaku", pa bilo da se radi o osobi koja ne pripada bo-
makar to bilo i do vjen~anja, strogo se sansko-muslimanskom kulturnom krugu,
vodi ra~una da spava odvojeno; ~ak }e bilo o osobi koja ne odgovara statusu poro-
majka poslati sina u kom{iluk na spava- dice. Onog momenta kada se rodi dijete,
nje, a sama }e spavati u istoj sobi s dje- porodice }e zauzeti druga~iji stav. U svakom
vojkom ili }e obezbijediti da sa djevojkom slu~aju, pravila lijepog pona{anja nala`u da
spava sestra, druga djevojka iz kom{iluka se naro~ito o djevojci, ali i o mladi}u, ne go-
ili roda, ~uvaju}i na taj na~in ne samo vore ru`ne rije~i. Dobro odgojena osoba }e
~ast mladih ve}, {to je naro~ito va`no, radije pre{utjeti, ako nije u stanju re}i ne{to
~ast porodice. U protivnom, okolina }e lijepo...
manje zamjeriti mladim, koliko }e zamje- ________________
riti roditeljima na pona{anju koje je (Tekst je prenesen iz knjige
krajnje netakti~no i potpuno neprimjereno A{ik-pend`er “Bo{nja~ka kultura pona{anja”.)
B
roj ~lanova "Fond GHb" u 2005 godi-
ni je 200 na osnovu bankovnih i
uplata putem kase u pro{loj godini.
^lanarina ~lanova fonda kre}e se u izno-
sima; 5, 7, 10, 15, 20, 30 i 50,- EUR.
U 2005. godini vo|ene su slijede}e
akcije:
1. U akciji "Dan d`amija 2005" pomo}
je dodjeljena:
- Med`lisima IZ-e u Srebrenici i Vlasenici,
- za gradnju d`amije r. generala Meh-
meda Alagi}a u d`ematu Fajtovci, MIZ
Sanski Most,
- Med`lisu IZ-e Kladanj,
- d`ematu Gajevi, MIZ-e Sarajevo
2. U akciji "Pomo} bolesnicima", koja je Stipendisti, roditelji i zvani~nici IZ-e prilikom dodjele stipendija
vo|ena u aprilu 2005" na ime lije~enja
sredstva su ispla}ena sljede}im osobama:
- Mersudin Ali},
- Elvedin Durmo,
- Eldina Rami},
- Mejra Tiratli},
- Amra ]esko, (Han Pijesak), izbjeglica
u selu Kralupi, Visoko,
- Nermin (Samira) ^aji},Te{anj
- djetetu dr. A}ifa Skenderovi}a.
3. Pomo} nastradalim u cunamiju u JI-Aziji,
4. Pomo} oficirima ARBiH u Den Haagu,
5. Akcija Srebrenica 2005,
6. Pomo}i `rtvama zemljotresa u Pakistanu,
7. Akcija pomo}i porodici r. Red`ifa ef.
Me{trovca koju su vodili imami regije NRW,
8. U akciji jednokratnih pomo}i instituci-
jama IZ- u BiH, d`ematima Me{ihata IZBNJ
i pojedincima sredstava su ispla}ena:
- "El~i-Ibrahimpa{ina" Medresa, Travnik, Naibu-r-Reis IZ-e u BiH, hfz. Ismet-ef. Spahi} uru~uje prvu stipendiju
- "Osman ef. Red`ovi}" Medresa, Visoko,
- Islamska pedago{ka akademija, Biha}, ~a i Prijedor (za 2006. po odluci Rija- GHb" dodijelio je ove godine 156 stipendi-
- MIZ-e @ivinice, d`emat Plane, seta na ime ~lanarine d`ematlija IZBNJ), ja: 126 stipendija x 500,00 EUR i 30 sti-
- MIZ-e Srebrenica, - jednokratne pomo}i iz Bejtu-l-mala pendija x 250,00 EUR.
- studentu Hod`i} Suadu, Me{ihata IZBNJ-e dodjeljene su slijede- Ukupan ulaz svih vo|enih akcija iznosi
- Besim ef. ^ani}, na ime lije~enja }im d`ematima: Berlin, Hamburg, Hamm, 165.327,54 EUR. Ukupan izlaz svih vo|e-
- Genga Sabit, na ime lije~enja Hannover, Köln, Ulm, Witten, Bochum, nih akcija iznosi 193.433,00 EUR Razlika
- Muslime Helfen e. V., na ime iftara Tuttlingen, Balingen, Rosenheim, Bre- iznosa od 28.105,46 EUR ispla}en je u
- uplata na ime pomo}i MIZ-e: Banovi}i, merhaven, Bremen, Braunschweig, Nür- gore navedene svrhe iz mjese~ne ~lanarine
Olovo, Bratunac, ^ajni~e, ^apljina, Fo- nberg, Ravensburg, Castrop-Rauxel, Löh- ~lanova fonda i bejtu-l-mala Me{ihata.
~a i Prijedor (za 2005. po odluci Rija- ne, Velbert, Gaggenau, Karlsruhe, Weis-
seta na ime ~lanarine d`ematlija IZBNJ), senthurm i Wiesbaden. Molimo Allaha d`. {. da Vama i Va{oj
- uplata na ime pomo}i MIZ-e: Banovi}i, 9. Akcija stipendiranja u~enika i stude- pordici podari svako dobro i da Vam Va{a
Olovo, Bratunac, ^ajni~e, ^apljina, Fo- nata u BiH 2005: Upravni odbor "Fond hajirli djela ukabuli.
Islamska zajednica Bo{njaka u Njema~koj (VIGB e.V.) U~esnici u akciji stipendija 2004.g.
"Humanitarni Fond "Gazi Husrevbeg" raspisuje
500 EUR
KONKURS
za dodjelu dvije jednogodi{nje stipendija za 2006/07 godinu AACHEN: Hasanovi} Aziz
(uplata za semestar): DORTMUND: Miljkovi} Ahmi}- Hama, Miljkovi} Sa}a,
1) za studenta tre}e godine pravnog fakulteta (jedna stipendija) Salihbegovi} Enes, Salihbegovi} Muhamed, Ivojevi}
2) za studenta tre}e godine ekonomije (jedna stipendija) Rabija, Kustura Sabahko
Kandidati su du`ni poslati i prilo`iti slijede}u dokumentaciju: DÜSSELDORF: Delali} Muharem
1. Molba, slika, adresa i broj telefona ESSEN: Had`imuji} Samir, Krupi} Emira
2. Potvrdu o polo`enim ispitima na fakultetu (kopija) FRANKFURT (BKC): Bektaš Dervo, Bektaš Latif,
3. Potvrda od sekretarijata fakulteta (da ne ponavlja godinu) Filipovi} Mahira, Hod`i} Sakib, Mehi~i} Huso, Omi}
4. Ku}na lista
5. Potvrda o primanjima roditelja ako rade ili ~ek od penzije (kopije)
Safet, Pehratovi} Meho
HANAU: Had`iselimovi} Bakija
Molbe primamo samo do 01. Septembra 2006 god. na adresu:
HAGEN: Selimanjin Musa (600 EUR), Jaganjac Lejla
VIGB e.V. HANNOVER: Bajramovi} Jasmin, Musli} Mithat
"Humanitarni Fond Gazi Husrevbeg"
Haarbeckstr. 6
KAMP-LINTFORT: Pezi} Zehra i Alija, Avdi} Mirzet i
47475 Kamp- Lintfort Mirsada
KIRCHHEIM/TECK: Seferovi} Enes (2 stipendije),
Ljubijanki} Adila
Esselamu alejkum, sam izgubila. Shvatila sam da,
KÖLN: Omerovi} Hajrudin (2 stipendije), Ba}evac
Zovem se Skopljak Fatka i ovim hvala Allahu d`.{., ima jo{ ljudi
putem `elim da se zahvalim za koji imaju dobro srce i {iroku Izet, Ibrahimovi} Sakib
stipendiju koju ste dodijelili ruku. Vjerujte da novac koji ste OBERHAUSEN: Rahmanovi} Fikret (2 stipendije),
mojoj k}erki Fahri. Onaj dan nam poklonili ide u jako dobre Kereš Mujo
kada ste vr{ili podjelu `eljela svrhe, a to je {kolovanje moje OFFENBACH: Velagi} Hajrudin, Had`i} Muzafer, Mu-
sam Vam zahvaliti, ali nisam djece. Moj sin poha|a Medresu janovi} Rasim, Bajraktarevi} Šerif
imala snage i hrabrosti javno u Travniku i ~etvrta je godina i ULM: Sulejmanovi} Kemal i Hasija, Ja{arevi} Rami-
istupiti, jer ne bih izdr`ala, a da bio bi prinu|en sad ve} pri za, Ja{arevi} Halid (2 stipendije)
ne zapla~em. Sama pomisao da kraju da napusti tu {kolu da WEISSENTHURM: Dugi} Hazim
ne mogu vi{e pomo}i svojoj nije bilo Vas. A i za ostalo troje WITTEN: Kadri} Edo (2 stipendije), Kadri} Sedika,
djeci daje mi bol u grudima. U djece }e u puno ~emu pomo}i.
Fejzi} Sakib,
proteklih nekoliko godina mog Zato u svoje li~no i u ime svoje
`ivota pretrpjela sam puno nes- ~etvoro djece Hamida, Fahre,
retnih trenutaka i poni`enja da Jasmine i Kadre od srca veliko
sam izgubila vjeru u ljude. Va{ hvala. Neka Vas sve d`ematlije U~esnici u akciji stipendija 2004.g.
gest i dobro djelo koje ~inite Allah nagradi. 300, 250, 200 EUR
prema drugim ljudima vratilo HVALA I ALLAHIMANET
mi je tu vjeru koju Skopljak Fatka
CASTROP-RAUXEL: Mehmedovi} Namir (250,- EUR)
DORTMUND: Šistek Asim (300,- EUR), Avdi} Ferid
(250,- EUR), Ahme~kovi} Ahmet (250,- EUR),
FRANKFURT (BKC): Hod`i} Munir ef. (250,- EUR)
HAGEN: Tu~e Osman (300,- EUR), [eki} Huse
(200,- EUR), Nuki} Nijaz (200,- EUR), @iga Rasim ef.
(200,- EUR)
Pismo zahvale za HANAU: Kari{ik Ibrahim (300,- EUR)
dodijeljenu stipenediju INGOLSTADT: Avdi} Hikmet (250,- EUR)
OBERHAUSEN: Bronja Amela (250,-)
KÖLN: ]ati} Alija (250,-), [ahtan Arzija (250,- EUR),
WEISSENTHURM: Kadiri} D`evad (250,- EUR)
WUPPERTAL: Belki} Mevludin (250,- EUR),
Ajanovi} Eldar (250,- EUR)
DOBITNICI STIPENDIJA
akcija za 2005./2006.g.
Agi} Ai{a - Visoko Rahmnovi} Hasmira - Kalesija Vrco Sadeta - Donji Vakuf
Ahmetagi} D`enana - Sarajevo Ribi} Selma - Sarajevo Zahirovi} Almin - Novi Travnik
Ba{i} Nedim - @ep~e Rogovi} Admir - @ivinice Arnautovi} Sanida - Mrkonji} Grad
Beci} Muamer - Zvornik [abi} Mirela - Vlasenica Avdi} Eldina - Srebrenica
Bekta{ Alma - Zenica [abi} Nud`ejma - Visoko Avdi} Selver - Zvornik
Brigi} Emira - Banovi}i [abi} Sanela - Vlasenica Be{lija Mud`ahid - Sanski Most
^ano Azra - Sarajevo [ehi} Nijaz - Livno Bi{i} Sumeja - Zenica
^au{evic Midhat - Kladanj [ehi} Selvedina - Gornji Vakuf Brankovi} Omer - Sarajevo
^av~i} Aldin - Sarajevo Sejkanovi} Anela - Zavidovi}i Buzar Nermina - Zagreb
]elam D`enana - Travnik Sijamhod`i} Fadila - Bos. Caki} Nermina - Novi Travnik
Deli} Sanita - Zenica [kilji} Haris - Nemila ^olakovi} Naza - Nemila
Ðelilovi} Bilfan - [ipovo Smajlovi} Sead - Sarajevo ]erimovi} Mirnesa - Vlasenica
Dilberovi} Samra - Sarajevo Suba{i} D`enana - Novi Travnik ]osi} Sedada - Konjic
Durek D`enana - Mrkonji} Grad Suljkanovi} Edis - Tuzla Demirovi} Arnel - Konjic
D`ino Elmin - Konjic Tabakovi} Suada - Pura~i} Dudi} Seldina - Srebrenica
D`ino Sanela - Fojnica Uzunali} Naida - Visoko Ðuli} Merhila - Travnik
Gosto Adis - Mostar Uzunovi} Merjema - Biha} Had`i} Muhamed - Amman
Gosto Minela - Mostar Valjevac Harun - Fojnica Hamza Emina - Sokolac
Hasandi} Aida - Visoko Velagi} - Softi} Lejla - Mostar Hidi} Emina - Vitez
Hasandi} Mersiha - Visoko Veli} Muhamed - Breza Hod`i} Fatima - Zenica
Hela} Izudin - Sarajevo Ajeti Alisa - Ljubu{ki Isakovi} Ilma - Zenica
Hero Mehmed - Prozor Balihod`i} Munevera - Donji Vakuf Jazvin Kenan - Konjic
Hfz. Kalabi} Osman - Te{anj Bekta{ Amila - Zenica Joldi} Mustafa - Jajce
Hodo Sanela - Gora`de Be{lagi} Edina - Cazin Jusi} Sabid - Bu`im
Hod`i} Edis - Velika Kladu{a Cajdin Ernad - Gornji Vakuf Karad`a Mehmed - Jajce
Hod`i} Eldina - Puraci} Camd`i} Adnan - Sarajevo Klopi} Nermina - Sarajevo
Horo Anisa - Sarajevo Efendi} Amar - Zenica Krki} Adnan - Skender Vakuf
Hubljar Harun - Bugojno Hambo Semir - Foca Malko~ Fahra - Novi Travnik
Huremovi} Kenan - Te{anj Hrustanbegovi} Haris - Sarajevo Mehmedovi} Alma - Zvornik
Ibri{evi} Nihad - Tuzla Huji} Ammar - Pazari} Memi{ Mirza - Donji Vakuf
Jakubovi} Edina - Srebrenica Jahi} Vahida - Kalesija Memi{ Muris - Donji Vakuf
Jakubovi} Haris - Sanski Most Mahmutovi} Zehra - Visoko Mujezinovi} Emil - Foca
Korajli} Enisa - Te{anj Me{inovi} Amela - Doboj Mujki} Nermina - Sarajevo
Kulani} Ahmed - Kalesija Me{ki} Ahmet - Maglaj Nani} Mersudin - Bosanska Krupa
Kusur Senad - Od`ak Mili} Armin - Sarajevo Neimarlija Jasmin - Kakanj
Maharetovi} Asmir - Olovo Mr{o Almir - Gora`de Patkovi} Sedida - Zenica
Ma{i} Mad`ida - Sarajevo Muji} Berina - @ep~e [abanovi} Enisa - Konjic
Memi} Mirzad - Zvornik Patkovi} Benjamin - Zenica [abi} Ermin - Breza
Me{trovac Suvada - Jajce Pezer [efika - Vitez Sarajli} Erma - @ep~e
Muhibi} Venhar - Sarajevo Red`i} Ahmed - Zenica [ego Mirnesa - Donji Vakuf
Muhi} Adaleta - Sarajevo [ehovi} Amil - Fojnica Selimovi} Zejd - Travnik
Nurkovi} Ahmed - Sarajevo Selimovi} Emira - Zenica Smaji} Fatima - Zenica
Orli} Suad - Zenica [ljivo Alema - Jajce Tutmi} }elebija - Nemila-Zenica
Osmanovi} Aida - Srebrenica Sulji} Ahmed - Tuzla Tutmi} Emira - Nemila-Zenica
Peski} Sakib - Vitez Tufekci} Saliha - Zenica Zahirovi} Mirela - Doboj
KUPUJMO DOMA]E
JAVNI POZIV DIJASPORI U AKCIJI KUPOVINE DOMA]EG BOSANSKOHERCEGOVA^KOG PROIZVODA ZA VRIJEME
LJETNIH OVOGODI[NJIH ODMORA
Kada se pro~ita naslov ove akcije na prvi pogled to izgleda nemogu}e ali ipak je to ostvarljivo. Postavlja se pitanje
kako se to mo`e uraditi? Kako to realizovati?
Kada budemo boravili u BiH za vrijeme na{ih ovogodi{njih odmora svakako moramo kupovati
namjernice za svakodnevne vlastite potrebe kao i ostale robe {iroke potro{nje. Tada moramo i
trebamo isklju~ivo kupovati - DOMA]E BOSANSKOHERCEGOVA^KE PROIZVODE!
To su oni artikli koji su proizvedeni u BiH a po svaku cijenu maksimalno izbjegavati uvozne
artikle koji dolaze u BiH iz zemalja ~itavog svijeta.
Pod parolom " NEKA NA[I PROIZVODE A MI ]EMO OD NJIH KUPOVATI " neka bude
jedna ovogodi{nja akcija pomo}i koja se mo`e pretvorit u trajnu naviku svih gra|ana BiH.
Ovom akcijom pokazimo PATRIOTSKO pona{anje, dokazimo SOLIDARNOST prema na{oj
ekonomiji, tako }emo najbolje pomo}i na{u jedinu nam domovinu BiH.
Mi koji `ivimo i radimo u dijaspori svi bismo voljeli ~uti kako na{i najmiliji u BiH dobro `ive, zato pomozimo im da
nisu BIJEDNI, SIROMA[NI i GLADNI. Ovakvim patriotskim odnosom
prema doma}em proizvodu na{a proizvodnja bi procvjetala a to automatski daje priliku ve}eg
zapo{ljavanja. U kratkom roku u BiH svi bi bili zaposleni, solidno bi `ivjeli od svojih zara|enih
primanja, tako da ne bi vi{e zavisili od me|unarodne crkavice ili pomo}i koju im mi po{aljemo
iz dijaspore.
Dragi BO[NJACI i BO[NJAKINJE veliki je dio sudbine u na{im rukama - ovom akcijom
poku{ajmo zaustaviti propadanje na{e privrede u BiH, poka`imo ODLU^NOST to je jedini na~in OPSTANKA, pomozimo
na{ima da imaju bolje sutra i svijetliju budu}nost budu}ih generacija.
Zato jo{ jednom APELUJEMO da se svi uklju~imo u ovu akciju KUPOVINE DOMA]EG
PROIZVODA kako ne bi na{a domovina BiH postala kolonija siroma{nih ljudi do kona~nog
nestanka.
HAD@D@
2006./2007.g.-1427.h.
ECONOMY-GRUPA BUSINESS-GRUPA*
od 12.12.2006.g. do 12.01.2007.g. od 20.12.2006.g. do 10.01.2007.g.