You are on page 1of 56

GLASNIK ME[IHATA ISLAMSKE ZAJEDNICE BO[NJAKA U NJEMA^KOJ - VIGB e.V.

Godina 5 (11) Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. Broj 5 (15)

UDARENI TEMELJI
NOVOM MUFTIJSTVU
ISLAMSKE ZAJEDNICE
Foto: Mehmed Jakubovi}

Akademija povodom jubileja 20 godina d`emata “Selam” u posjeti: Jusuf el-KKaradavi presu|uje izme|u
u regiji Baden-W
Württemberg: predstavljamo Vam d`emat Braunschweig: Rijaseta i Merhameta:
DO[LI NA DOBRI MEÐULJUDSKI BITKA ZA KURBANE
MJESEC, DVA, ODNOSI,
A OSTALI, KLJU^ USPJEHA
DVIJE, TRI DECENIJE D@EMATA
^
IMPRESSUM SADRZAJ
GLASNIK ME[IHATA ISLAMSKE ZAJEDNICE BO[NJAKA U NJEMA^KOJ (VIGB e.V.)

IZDAVA^ Me{ihat
Islamske zajednice Bo{njaka u
Njema~koj

ADRESA VIGB e.V.


“Novi SELAM”
Haarbeckstr. 6
47475 Kamp-Lintfort
Deutschland

TELEFON 02842-559728

FAX 02842-55514
ZAJEDNICA
eMAIL info@vigb.de
vigb@gmx.net U Berlinu odr`an dvodnevni sastanak predstavnika Rijaseta IZ-e i IZ-e Bo{njaka u Njema~koj:
UDARENI TEMELJI NOVOM MUFTIJSTVU IZ-ee ............................................................................................ 6
WEB www.vigb.de Interview sa Mirsad-ef. Mahmutovi}em, {efom Ureda za BD i predsjednikom komisije za dijasporu:
FORMIRANJE ME[IHATA JE HISTORIJSKI MOMENAT ZA BO[NJAKE U NJEMA^KOJ ........................................ 8
ZA IZDAVA^A Mustafa Klanco Akademija u Sindelfingenu povodom jubileja dvadeset godina bo{nja~kih d`ema'ata u Baden-Württembergu:
DO[LI NA MJESEC DVA, A OSTALI DVIJE, TRI DECENIJE .............................................................................. 11
GLAVNI I
ODGOVORNI UREDNIK Ishak Ale{evi} Razgovor s dekanom FIN-a u Sarajevu prof. dr. Enesom Kari}em:
IZ-aa BO[NJAKA U NJEMA^KOJ JE ZAIMALA SVOJ SUBJEKTIVITET ................................................................ 14
UREDNIK U REDAKCIJI Alosman Husejnovi} Selam u posjeti: D`emat Braunschweig
DOBRI ME ÐULJUDSKI ODNOSI - KLJU^ USPJEHA D@EMATA ....................................................................... 16
TEHNI^KI UREDNICI hfz. Esnaf Begi} Predstavljamo Vam: d`emat Bosansko-islamsku kulturnu zajednicu Nürnberg
Mehmed Jakubovi} REDOVITI OSVAJA^I NAGRADA ................................................................................................................ 18
Holandija: IZ Bo{njaka na prekretnici
DESIGN hfz. Esnaf Begi} [UM ZAJEDNICE ^UJEM - D@EMAT NE VIDIM ............................................................................................ 20
SEKRETAR REDAKCIJE hfz. Esnaf Begi} HRONIKA
FOTOGRAFIJE Mehmed Jakubovi} Iz na{ih d`emata:
Arhiv “Novi SELAM” HATME, ZAVR[NI ISPITI, MEVLUDI, NA[I MERHUMI ................................................................................ 24
Bo{nja~ki velikan: rahmetli general Mehmed Alagi}
MARKETING NA[ GENERAL ....................................................................................................................................... 29
I DISTRIBUCIJA [evket Zuki}
POGLEDI
TELEFON 06152977516
Jusuf el-Karadavi presuduje izmedu Rijaseta i Merhameta
FAX 06152177980 BITKA ZA KURBANE ............................................................................................................................... 34
Sagledavanje
eMAIL infokamarad@aol.com KAKO MLADIMA SAOP[TITI PORUKU ISLAMA ........................................................................................... 36
Sagledavanje
SAVJET LISTA Ishak Ale{evi}, Halim Aliba{i}, GOVOR KO@E ........................................................................................................................................ 39
Fikret Arnaut, hfz. Esnaf
Begi}, Uzeir ]osi}, Murat DIJASPORA
Dugonji}, Edin D`idi}, Pa{o
Feti}, Fadil Jakupovi}, Husein U Be~u je 7. i 8. aprila odr`ana dvodnevna Konferencija imama i vjerskih savjetnika u Evropi
Johi}, Edhem Kadri}, Meho INTEGRACIJA KROZ PARTICIPACIJU .......................................................................................................... 40
Karajkovi}, Mustafa Klanco, Njema~ka za po~etnike: [ta treba znati o Zakonu o doseljavanju u SR Njema~ku
Advan Ljevakovi}, Rasim PUNO NOVOG - NI[TA SPEKTAKULARNOG ............................................................................................... 43
Mehi}, Omer Sarajli}, Pred ovogodi{nji teferi~ u Dortmundu
Sulejman Spahi}, [evket NAJVE]I SKUP BO[NJAKA U DIJASPORI .................................................................................................. 46
Zuki}, Safet @iko
TRADICIJA
PRODAJA “Novi SELAM” se dijeli
besplatno i ne prodaje se
“^estite `ene su za ~estite mu{karce” 47
A[IKOVANJE .........................................................................................................................................
INTERVALI IZLA@ENJA “Novi SELAM” izlazi tromjese~no
HUMANOST
DISCLAIMER Stavovi autora objavljenih USPJE[NA AKCIJA STIPENDIJA................................................................................................................
tekstova su njihovi li~ni, i nisu
bezuvjetno stavovi redakcije ili
izdava~a
NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 3
^
PISMA CITALACA
[ta se de{ava sa bosanskim jezikom li~i na komediju nego na {kolu, u~itel- u okviru svoje porodice njegujemo
u medijima i u dijaspori jica predaje i pita na bosanskom, a bosanski jezik. Molit }u dragog Allaha
djeca odgovaraju vi{e na njema~kom da nam da snage i mudrosti kako bi
Tor ili gol! nego na bosanskom. [to se ti~e vjero- smo sa~uvali maternji jezik od zabora-
nauke u mektebima, mislim na dija- va, kao i od drugih opasnosti koje ga
Kulturni narodi revnosno ~uvaju sporu, to }e se ubudu}e na konkurs za vrebaju.
autohtone vrijednosti svojih jezika, zapo{ljavanje imama mo}i javiti oni
budno prate njihove tokove i mijene. imami koji izvanredno dobro poznaju Mahsuz selam!
Ne zato da bi ih izolirali, ve} da bi ih onaj jezik koji se govori u stranoj zemlji
sa~uvali od retardacija i udaljavanja u kojoj se nalazi taj mekteb (njemacki, Me{anovi} Kenan
od vlastite biti. Kad god do|emo u BiH engleski, {vedski, holandski, itd.). (Aachen)
i pogledamo na{e dr`avne televizijske Nadalje dijaspora je posebna
kanale, konstatujemo da je sramotno
da se naro~ito voditelji Federalne TV,
pri~a, jer li~i na jezi~ki cirkus, po{to
imamo ljudi iz ~itave biv{e Jugoslavije
...
Bo{njacima obra}aju na hrvatskom je- u komuniciranju izme|u sebe smije{ali [ta nam donosi Me{ihat?
ziku, pogotovu na hrvatskom novo-go- su se razni dijalekti i jezici (dalmatin-
voru. Hrvatski lektori i urednici dobro ski, zagorski, bosanski, srpski, hrvats-
ki) i tako izmiksano je ispao nekakav
Sprije~ite bruku u
su odradili svoj posao. Bestidno je to
{to zauzvrat serviraju najredovnijim jezik koji jo{ imena nema. Veliki broj Stuttgartu i Münchenu!
plati{ama. Mediji bi trebalo da znaju Bo{njaka ima problem {to njihova
da su Bo{njaci ve}inski narod u FBiH! djeca vi{e ne}e da idu u BiH iz razloga Po{tovana redakcijo selam alejkum,
Zato pod hitno treba pokrenuti inicija- nepoznavanja bosanskog jezika. ^im se
tivu za "proizvodnju" lektora bosanskog maternji jezik zaboravi, automatski se Kao ve}ina pripadnika Islamske
jezika. Jezik kojim se govori i pi{e u interes i potreba za vlastitom domovi- zajednice Bo{njaka u Njema~koj s
BiH o~igledan je primjer druga~ijeg nom i familijom gubi. Zato }u Vam na pa`njom pratim posljednja de{avanja
odnosa od spomenutog. U {tampi, oso- kraju opisati jedan smije{an doga|aj koja su eto, hvala Allahu, dovela do
bito u elektronskim medijama, imamo koji se desio negdje na selu u okolini dobrog rezultata-formiran je Me{ihat.
neograni~eno mnogo nekulture izra`a- Zenice: unuk Rasim iz Frankfurta Drago mi je da se toliko uradilo pa
vanja. Imamo bosanski na bosanski do{ao na selo kod svoje nane Nazife. ho}u iskoristiti priliku i ~estitati na{im
na~in, bosanski na bo{nja~ki na~in Na`alost, unuk Rasim nije znao govo- imamima i predstavnicima d`emata
(nejma, sahat), bosanski na hrvatski riti bosanski jezik. Ambijent seoski, na velikom i dobro obavljenom poslu.
na~in (me|unarodni ~imbenici, du`- `ivot na selu ve}ini nam je poznat. U Vjerujem kao ve}ina Bo{njaka koji
nosnici, uhi}enja) i bosanski na srpski jednom momentu igraju}i fudbal na brinu o sudbini na{e IZ u Njema~koj
na~in (kad nema vajde), potom bosan- livadi, mali Rasim dade gol protiv- da }e to biti promjena nabolje. Ipak,
ski na razne na~ine i bosanski jezik na ni~koj strani i prodera se "tor, tor, tor!" ovim pismom ho}u da pitam vas u Se-
nedopustiv na~in. Opet, imate hrvatski a njegovi ro|aci misle}i da Rasim ne lamu ili glavnog imama za Njema~ku
na bosanski na~in (dvije hiljade - dvije voli igrat fudbal odvedo{e ga u tor koliko }e Me{ihat biti samostalan u
tisu}e), hrvatsko-bosansko kombinira- ovaca da mu ispune njegovu `elju. Na- dono{enju odluka? Ho}e li imati kom-
no (novinar kaze predsjedatelj, a na dalje u toj dje~ijoj igri djeca Rasima petencije da, recimo, uredi na{u Zajed-
ekranu pi{e predsjedavaju}i), pa hr- odvedo{e, odmah kraj ku}e da beru nicu po `elji njegovih ~lanova, nas
vatski bez bosanskog na~ina ({estotra- kupine. Onako beru}i kupine Rasim se d`ematlija? Konkretno: pitanje povrat-
vanjska nagrada, uporaba, zrakoplovi, sav zapetlja u bodljikavu kupinu i po~e ka ili premje{taja imama iz d`emata u
zavod...). Potom, imamo srpski na plakat i vikat "Hilfe, Hilfe!", ^uv{i to, d`emat? Ho}e li to budu}i Me{ihat
bosanski na~in, srpski na srbijanski njegova nana Nazifa povika: Snaho mo}i u~initi? Mogu li se isto tako nap-
na~in, zatim srpski u ekavsko-ijekav- daj, bogati, djetetu kifle, eno ga pla~e raviti neka sistematska rje{enja da
skim varijacijama (obekat, Beljina). sigurno je gladan. Snaha smiju}i se nam se ne de{avaju bruke poput su-
Ukratko ima svega, a najmanje o~eki- odgovori nani: ne tra`i on kifle nego on |enja izmedu d`emata i imama u Stut-
vanog bosanskog jezika. vi~e hilfe, unuk ti je u nevolji tra`i da tgartu i Münchenu? Treba tu na{u
Dragi moji Bo{njaci, ovo je svo- mu se pomogne. Jedva Rasima otpetlja- bruku sprije~iti. [ta }e tu Me{ihat mo-
jevrsna agresija na bosanski jezik. Ova {e od bodljikave kupine i onako sav iz- }i da uradi? Je li to on u mogu}nosti
situacija se ba{ uklapa u akciju greban pla~u}i obra}aju}i se svojoj u~initi? Htjeli smo Me{ihat pa bi treba-
"Kupujmo doma}e". nani: "Ich liebe dich Oma, ich liebe…", li da nam on i uvede malo reda u na{e
[to se ti~e dijaspore ona je opet a malo pogluha nana Nazifa: "Ispe}i d`emate.
pri~a za sebe, ustvari ona i najmanje }e nana ribe svom djetetu", tje{ila je
ima problema sa maternjim jezikom svog Rasima iz Frankfurta. Selam alejkum
jer novi nara{taj Bo{njaka u 75% I na kraju u ovoj tragikomediji na
slu~ajeva i ne zna bosanski jezik. I ono nekakvom njema~ko-bosanskom jeziku S.R.
malo bosanskih {kola {to ima, to vi{e mo`emo zaklju~iti koliko se trudimo da (Ime i adresa poznata redakciji)

4 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


UVODNIK

Za{to nam je
trebao Me{ihat?
tarnje promjene i prilagodbe, pa sala osobe, a ne ideju uzvi{enog
do poslovnih organizacija. I Is- Islama.
lamska zajednica, nakon {to pro- Godine 1966. New York
|e period svoje prve faze formi- Times objavio je senzacionalnu
ranja i postepenog ja~anja dolazi pri~u o jednoj trudnici koja je
do svoje zrelosti i ona tra`i bila oboljela i bilo joj je potrebno
nu`ne promjene, u suprotnom dati infuziju. @ena je to uporno
do{la bi u stanje stagniranja i odbijala dovodeci i sebe i jo{
postepenog regresa. Me|utim, nero|enu bebu u `ivotnu opas-
pi{e: Ishak ALE[EVI] kada je u pitanju vjerska zajed- nost. Bila je pripadnica Crkve
nica, to je op{ta karakteristika Jehovinih svjedoka i po vjerskim
ko zajednica zna~i uje- za sve zajednice ove vrste, tada propisima nije smjela primiti

A dinjenost ljudi u niho-


vom dru{tvenom, eko-
nomskom, kulturnom, a iznad
se na promjene gleda i nevoljko i
sa rezervama prema ovim prom-
jenama, kao da one u namanju
tako potrebnu krv. Stvar je na
kraju zavr{ila na sudu. Sud iz
New Jerseya donio je odluku da
svega u njihovom vrjednosno-ori- ruku nisu ni potrebne, niti se ispo{tuje pravo jo{ nero|enog
jentacionom pogledu, te da te`e nu`ne. "Materijal" na kojem po- djeteta, i bili su spa{eni i majka i
ka jedinstvenim ciljevima, a ~ivaju vjerske zajednice to je dijete. I na{ hod naprijed jeste
me|usobno su povezani i prizna- du{evno izgra|ivanje, razvijanje na{ hod za i u korist na{e djece,
ti, i grade jedinstvenu istintucio- i ja~anje u dobru, i spre~avanje i majki, o~eva i onih jo{ nero|enih.
nalnu organizaciju, onda bi nam suzbijanje zla. Jedan nemateri- Ovaj napor jeste te`ak, ali je
svima podjednako trebalo biti i jalni, duhovan rad ali od ~ijeg uzvi{en jer on zna~i pripremu
jasno i drago da smo na putu rezultata dobro die u korist svih humusa, i novu krv za nov
izgradnje jedne moderno struk- ~lanova kako zajednice, tako i islamski `ivot nas ovdje. Mi u
tuirane zajednice u cjelini od dru{tva u cjelini dajuci doprinos ovom ~asu trebamo duhovno
horizontalnih ka vertikalnim pobolj{anju u moralnom pogledu, ~iste, moralno jake, uporne, sav-
strukturama. Moderan svijet a bez ~ega nema ni u ma kojoj jesne, i spremne na odricanja sve
podlo`an je stalnim preispitivan- oblasti uspjeha. Ima i onih koji vas. U to ime "Selam" vas
ja svojih struktura, njhove funk- Zajednici pristupaju sa pozicija srda~no selami!
cionalne povezanosti i uspje{- li~ne koristi, afirmacije nekih
nosti u postizanju zadatih pla- svojih vlastitih ciljeva. U S po{tovanjem, va{
nova i ciljeva. Ovo ~ini i na{a Zajednici vide {anse za uspon na
Islamska zajednica. vi{e. Sve je ovo normalno i ljuds-
Nema vi{e vje~itih za- ki, kada iza toga ne bi postojao
jednica po~ev od bra~ne i poro- krajnji cilj a to je: Poku{aj da se
di~ne koja prolazi krize i unu- izgradi Zajednica koja bi afirmi- Ishak Ale{evi}

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 5


ZAJEDNICA

U Berlinu odr`an dvodnevni sastanak predstavnika Rijaseta IZ-ee i IZ-ee Bo{njaka u Njema~koj, na kojem su

UDARENI TEMELJI
NOVOM MUFTIJSTVU IZ-e
e!
U izuzetno konstruktivnoj i ustrojstva. Op}a ocjena svih u~esnika zasije- |ene su brojne izmjene u odnosu na dosa-
korektnoj atmosferi predstavnici danja jeste da je rad komisija bio vrlo otvo- da{nje stanje. Npr. d`ematski odbori }e ubu-
dvaju komisija i Savjeta gl. imama ren i korektan uz iscrpne diskusije i razmje- du}e brojati 7 ~lanova (predsjednika, zamje-
usaglasili tekst Statuta nu mi{ljenja o svakom stavku predlo`enog nika, sekretara, blagajnika i jo{ dva ~lana, a
nacrta Statuta. Ono {to se posebice isti~e vri- imam je ~lan po polo`aju). Me{ihat }e ve-
Me{ihata IZB u Njema~koj
jednim u karakteru i na~inu rada u~esnika rificirati odbor kojeg izabere skup{tina d`e-
pi{e: [evket ZUKI] zasijedanja jeste ~injenica da su sva pitanja mata. Imame }e i dalje postavljati reisu-l-ule-
rje{avana op}im konsenzusom i dogovorom ma dodjelom id`azetname, odnosno dekre-
prisutnih. ta, ali }e ugovor izmedu imama i d`emata

U
slijedu procesa reforme ustroja Islam-
ske zajednice Bo{njaka u Njema~koj, u verificirati Me{ihat. Umjesto dosada{njeg je-
prostorijama IKC Bo{njaka u Berlinu Sabor, muftija, glavni imami dnog na podru~ju IZB u Njema~koj djelovat
od`ano je zasijedanje statutarnih komisija }e 6 glavnih imama. Svaki od njih }e biti za-
Rijaseta IZ-e u BiH, Islamske zajednice Bo{- Nakon uvodnog obra}anja moderatora du`en za odre|enu oblast i predstavljat }e
njaka u Njema~koj i ~lanova Savjeta glavnog Mustafa ef. Klanco i izraza dobrodo{lice sponu izmedu d`emata i Me{ihata. Birat }e
imama. Na dvodnevnom zasijedanju je na prisutnima se obratio Mirsad ef. Mahmuto- ga imami i predsjednici, predlagati muftija a
osnovu nacrta Statuta IZ-e Bo{njaka u Nje- vi}, {ef Ureda za bo{nja~ku dijasporu i pred- imenovati reisu-l-ulema. Svi glavni imami ~i-
ma~koj, koji je uraden od strane komisije Ri- sjednik Komisije za dijasporu. On je pozvao nit }e Muftijsko vije}e savjetodavno tijelo koje
jaseta IZ-e BiH te prijedloga za izmjene i do- na prakti~an pristup radu i po{tivanje zako- poma`e Me{ihatu u radu i planiranju. Sabor
pune Statuta pristiglih iz d`emata IZ-e Bo{- na zemlje doma}ina zu uva`avanje stvari ko- IZ u Njema~koj }e biti sastavljen od po jed-
njaka u Njema~koj, usagla{ena je forma bu- je su nam zajedni~ke. Potom je pro~itan sva- nog predstavnika svakog d`emata koji je re-
du}eg Statuta IZ Bo{njaka u Njema~koj i ti- ki ~lan Statuta posebno nakon ~ega je uslije- gistriran i priznat od Me{ihata. Me{ihat broji
me definirana organizaciona shema njenog dila diskusija i izno{enje prijedloga. Predvi- 15 ~lanova od ~ega }e njih pet birati izbor-

Detalj sa zasijedanja u Berlinu

6 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


ZAJEDNICA
no tijelo na osnovo izbornog pravilnika. Os- nim ~lanovima, d`ematskim odborima, pred-
tali 10 su ~lanovi po polo`aju. Predsjednik sjednicima i imamima, te vode}im ljudima
Me{ihata je i mufitja IZ u Njema~koj koji ima IZ-e na ovom zna~ajnom koraku. Mislim da
dva zamjenika. Generalni sekretar Me{ihata smo ovim ~inom takoder uspostavili i potvrdi-
je osoba koja u tehni~kom smislu poma`e li jedan jedan novi kvalitet i dimenziju i u
muftiji u radu i aktivnostima. Ono {to nije odnosima izmedu Rijaseta IZ-e BiH i IZ-e
precizirano u Berlinu jeste izbor grada u ko- Bo{njaka u Njema~koj. Ovo mo`e da bude i
jem }e biti sjedi{ta Me{ihata. Prjedlog Rija- urnek za druge IZ-e Bo{njaka u dijaspori za
setove komisije bio je Berlin, kao glavni grad uspostavljanje kvalitetne unutra{nje struktu-
Njema~ke. Bilo je prIjedloga za Frankfurt, pa re i korektnih obostrano uvazavaju}ih odno-
~ak i neke manje gradove "zbog ni`ih cijena sa Rijaseta IZ-e BiH i IZ-e u dijaspori. Neka
u takvim mjestima". O~ekivanja su da }e no- vam Allah pomogne sprovodenju ovog Sta-
va struktura Zajednice donijeti ve}u efikas- tuta", zavr{io je svoje izlaganje Mirsad ef.
nost te bolju povezanost d`emata u Njema~- Mahmutovi}.
koj. Odnos s mati~nom IZ u BiH trebao bi biti Za IZBNJ predstoje izbori, prvo ~lanova
pobolj{an i znatno unaprije|en kroz institu- Sabora u d`ematima, jer svaki d`emat }e u
ciju muftije. Kao naro~ito va`no o~ekuje se Nurif Heri}, {ef pravne slu`be Rijaseta IZ-e Saboru zatupati jedan sabornik, a onda iz-
da }e komunikacija prema srodnim organi- bor ~lanova Me{ihata i muftije-predsjednika
zacijama u Njema~koj i Evropi biti na vi{em ma~koj kao instituciju i za sve Bo{njake koji Me{ihata, ~ime }e se zaokru`iti ovaj reorga-
nivou. `ive na podru~ju ovog budu}eg Me{ihata. nizacijski proces pokrenut prije dvije godine
Nurif ef. Heri} {ef pravne slu`be Rijase- "Ovim se zasijedanjem i usagla{avanjem na isto tako sudbonosnom savjetovanju u
ta IZ-e u BiH te stru~ni savjetnik komisije Ri- Statuta IZ-Bo{njaka u Njema~koj od strane Dortmundu, kojem su prisutvovali skoro svi
jaseta IZ-e u BiH izrazio je zahvalnost i ~es- Rijaseta stavlja ta~ka na ovaj proces. Zah- imami i predsjednici d`emata, kada je do-
titke u~esnicima zasijedanja za konstruktivan valjujem svim u~esnicima ovog zasijedanja i nesena jednoglasna odluka svih prisutnih da
i anga`iran rad, te prijedloge i sugestije pri- ujedno upucujem ~estitke IZ Bo{njaka, nje- se i krene u ovu reorganizaciju IZ-e.
sutnih kao i prijedloge za izmjene i dopune
Statuta koji su pristigli iz d`emata u velikom U~esnici zasijedanja u Berlinu:
obimu ocijenio vrlo kvalitetnim i pravno ute-
meljenim: "Dvodnevni sastanak u Berlinu ^lanovi komisije Rijaseta IZ-e u BiH
odr`an 11. i 12. marta u prostorijama IZ - Mirsad Mahmutovi}, {ef Ureda za bo{nja~ku dijasporu, predsjednik Komisije za
Berlin u povodu izrade kona~ne verzije Sta- dijasporu
tuta Me{ihata kao krovne organizacije bo{- - Osman Brka, ~lan Komisije za dijasporu,
nja~kih d`emata u Njema~koj, rezultat je vi- - Nurif Heri}, pravnik u Rijasetu IZ-e, ~lan Komisije za dijasporu
{emjese~nog rada dviju komisija: komisije - Muhamed Halilovi}, sekretar Ureda za BD, sekretar Komisije za dijasporu,
Rijaseta IZ BiH i komisije IZBNJ. Obje komi-
sije su u kona~noj verziji usaglasile i prilago- ^lanovi komisije IZ-e Bo{njaka u Njema~koj
dile tekst Statuta ustavu i zakonima SR Nje- - mr. Dudo Edin, Hamburg, ~lan Komisije IZBNJ,
ma~ke i po{tivanjem ustavnih na~ela IZ BiH, - Uzeir Cosi}, Oberhausen, ~lan Komisije IZBNJ i Savjeta glavnog imama,
te dosljednosti propisima islama, tradicije - Saudin Mahmutovi}, Berlin, ~lan Komisije IZBNJ,
Bo{njaka kao i potrebama prostora i vreme- - dr. Bernes Alihod`i}, Stuttgart, ~lan Komisije IZBNJ,
na te dolaze}ih generacija. Na op}e zado- - Eniz Selimovi}, Hanau, ~lan Komisije IZBNJ,
voljstvo svih prisutnih u~esnika, Statut je ura- - Ševket Zuki}, ~lan Savjeta gl. imama,
|en u duhu potreba IZ Bo{njaka u Njema~- - h. Murat Dugonji}, Penzberg, ~lan Savjeta gl. imama,
koj i njime se objedinjuju svi d`emati u jedin- - Safet `iko, Sindelfingen, ~lan Savjeta gl. imama,
stvenu zajednicu u Njema~koj. Ovo je najoz- - h. Husein Johi}, Hamburg, ~lan Savjeta gl. imama,
biljniji sastanak kojem sam prisutvovao u - Edhem Kadri}, Witten, ~lan Komisije IZBNJ i Savjeta gl. imama,
bo{nja~koj dijaspori. ^estitam vam ovaj, hra- - Rasim Mehi}, Hagen, ~lan Savjeta gl. imama,
bri i kvaliteni iskorak u bolju budu}nost IZ - Fadil Jakupovi}, Berlin, ~lan Savjeta gl. imama,
Bo{njaka u Njema~koj,” kazao je Nurif ef. - Mustafa-ef. Klanco, Kamp-Lintfort, gl. imam i ~lan Komisije IZBNJ,
Heri}. - Advan-ef. Ljevakovi}, Berlin, zamj. gl. imama i ~lan Komisije IZBNJ,
- Omer-ef. Sarajli}, Dortmund, ~lan Savjeta gl. imama,
Historijski sastanak - Ishak-ef. Ale{evi}, Mannheim, ~lan Savjeta gl. imama,
- Mehmed-ef. Jakubovi}, Aachen, ~lan Savjeta gl. imama,
U svojoj zavr{noj rije~i, Mirsad ef. Mah- - Fikret-ef. Arnaut, München, ~lan Savjeta gl. imama,
mutovi}, {ef Ureda za bo{nja~ku dijasporu i - Pa{o-ef. Feti}, K. Teck/Lenningen, ~lan Savjeta gl. imama,
predsjednik komisije Rijaseta IZ-e BiH ista- - Halim-ef. Aliba{i}, Hamburg, ~lan Savjeta gl. imama.
kao je veliki zna~aj ovog zasijedanja, ocije- - hfz. Esnaf Begi}, Kamp-Linftfort, sekretar IZBNJ i ~lan Komisije IZBNJ.
niv{i ga historijskim za IZ-u Bo{njaka u Nje-

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 7


ZAJEDNICA

Interview sa Mirsad-eef. Mahmutovi}em, {efom Ureda za BD i predsjednikom komisije za dijasporu

FORMIRANJE ME[IHATA JE
HISTORIJSKI MOMENAT
ZA BO[NJAKE U NJEMA^KOJ
razgovarali: [evket ZUKI]
Muhamed HALILOVI]

NOVISELAM: Bili ste u Berlinu no, ne


mo`emo se oteti utisku da je ra|anju
Me{ihata u Njema~koj prethodilo dosta
opreza pa i nepovjerenja od strane Ri-
jaseta IZ. Za{to?
Mahmutovi}: Poznato je da su Bo{njaci
veoma oprezni na promjene. Ne treba im
zbog toga zamjeriti jer narodna poslovica
ka`e: Koga su zmije ujedale i gu{tera se
pla{i. Nas su zaista ujedale razne zmije, ot-
rovnice i one koje su manje otrovne i zbog
toga moramo biti oprezni, razlo`ni i krajnje
ozbiljni kada `elimo ne{to uraditi. U tom
smislu tako posmatram i inicijativu o reor-
ganizaciji IZB u Njema~koj. Moram ista}i
da je sama ideja veoma dobra i mislim da
je do{la u pravo vrijeme. Tako|er, mislim
da se u samom za~etku govorilo pod jed-
nom dozom "visoke temparature", pa su
neki postupci pokazivali znakove nepovjere-
nja. Me|utim, ja li~no podr`avam ideju o
reorganizaciji i tu nema dvojbe. Onog mo-
menta kada sam dobio prijedlog nacrta
Statuta IZB u Njema~koj shvatio sam da se
radi o historijskom momentu da se ne{to
uradi ozbiljnije za budu}nost Bo{njaka u
Njema~koj. Me|utim, nisam se osje}ao do-
voljno kompetentnim da sam ulazim u
pravnu regulativu nacrta Statuta ve} sam
zatra`io pravnu pomo} Rijaseta. Na redov-
noj sjednici Rijaseta koja je odr`ana 8. jula
2005. godine formirana je komisija koja je
dobila mandat da uradi elaborat o stanju
bo{nja~ke dijaspore i da predlo`i Rijasetu
nove korake u budu}em radu. Ovom prili-
kom `elim da se zahvalim ~lanovima Komi-
sije koji su prihvatili da rade sa mnom i da-
Mirsad-ef. Mahmutovi}, {ef Ureda za BD ju svoj doprinos na{oj zajedni~koj stvari.

8 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


ZAJEDNICA
Treba kazati da Komisija Rijaseta nije for- Podr{ka reformi: d`emata u odnosu na imama.
mirana samo za Njema~ku ve} za sve zem- NOVISELAM: Treba li se dio ingeren-
lje u kojima djeluju bo{nja~ke zajednice. Za Me|utim, ja li~no podr`avam ideju o cija prenijeti na budu}i Me{ihat, kako
veoma kratko vrijeme komisija je prou~ila reorganizaciji i tu nema dvojbe. Onog bi se, recimo, preduprijedili i onemo-
prijedlog nacrata Statuta koji je do{ao iz momenta kada sam dobio prijedlog gu}ili sramni sudski procesi po na{im
Njema~ke i onda su uslijedile konsultacije nacrta Statuta IZB u Njema~koj d`ematima?
sa glavnim imamom IZB u Njema~koj h. shvatio sam da se radi o historijskom Mahmutovi}: Uvijek sam govorio da je u
Mustafa ef. Klancom, oblasnim imamima momentu da se ne{to uradi ozbiljnije BiH mnogo lak{e biti imam ve} u dijaspori.
i drugim imamima koji su za to pokazali in- za budu}nost Bo{njaka u Njema~koj. Neki me u tome nisu razumjeli pa su govo-
teres, kao i s d`ematlijama. Klju~ni je bio rili da sam pristrasan. Ali, u BiH svaki d`e-
sastanak kod reisu-l-uleme IZ-e u BiH nje- problem pa su ljudi tra`ili na{u pomo}, uz mat ima svoj objekat, d`amiju ili mekteb, uz
gove eminencije dr. Mustafe ef. Ceri}a na zajedni~ku saradnju pronalazilo sa pravo to ide i imamski stan. To je ne{o {to je evi-
kojem je bio prisutan naibu reis hfz. Ismet rje{enje. Poznat vam je slu~aj Kölna gdje dentno i ~injenica. U dijaspori nije tako. Ta-
ef. Spahi}, generalni sekretar Rijaseta su se ljudi me|usobno sva|ali, tu`akali su- mo se kre}e sa ledine, od nule i sve treba
Muhamed ef. Salki}, Mustafa ef. Klanco i du i na kraju ponovo sjeli, razgovarali i obezbjediti iz svojih sredstava i to vrlo ~esto
ja. Dakle, sastali su se trenutno najodgo- do{li do povoljnog rje{enja. U Stuttgartu je od malog broja ljudi. Zato kupovina objeka-
vorniji ljudi u IZ-i BiH kada je rije~ o dija- predsjednik d`emata jednostrano dao ta za d`ematske potrebe ima svoju vrijed-
spori. Taj sastanak je urodio dogovorom da otkaz imamu Ibrahim ef. D`afi}u i narav- nost i hvala Bogu da su muslimani sprem-
glavni imam Mustafa ef. Klanco do|e na no da takav postupak izaziva reakcije. U sli- ni da odvoje svoj dio imetka za te svrhe. To
sljede}u sjednicu Rijaseta sa svojim najbli- ~nim situacijama neophodna je smirenost, svjedo~i da su na{i ljudi dobri muslimani i
`im saradnicma i usmeno upozna sve ~la- dijalog i razumjevanje uz po{tivanje zakona da u sebi nose ljubav prema vjeri i zajed-
nove Rijaseta o ideji o kojoj je rije~. Mustafa Njema~ke, odnosno Statuta po kojem je ni{tvu. Poznato nam je vrijeme kada su na-
ef. je do{ao na sjednicu Rijaseta sa Fikret registrovan d`emat, odnosno udru`enje. {i ljudi klanjali teravije po nekim {upama,
ef. Arnaut, imam u Münchenu, Omer ef. Tako|er je neophodna konsultacija sa vi- privatnim stanovima a sada ve} ima preko
Sarajli}, imam u Dortmundu i sekretar IZB {om instancom u hijerarhiji IZ-e. Tek nakon 30 kupljenih objekata od kojih i jedna d`a-
hfz. Esnaf ef. Begi}. Nakon diskusije ~la- {irih konsultacija treba donositi odluke, mija sa munarom. Sada je potrebno da ra-
novi Rijaseta su prihvatili inicijativu o reor- nikako druga~ije. Upravo ovi doga|aji koje dimo na ja~anju institucije IZ-e, izboru muf-
ganizaciji Zajednice i zadu`ili mene i Mus- ste spomenuli jasno ukazuju na potrebu tije i glavnih imama koji }e ~initi glavno jez-
tafa ef. da nastavimo sa daljnjim aktivnosti- jedne ~vrste krovne zajednice koja bi svo- gro te Zajednice i koja }e svojim autorite-
ma. Kao {to vam je poznato rezultat na{ih jim autoritetom i ugra|enim mehanizmom tom mo}i odgovoriti svim izazovima vreme-
kontakata jeste radni sastanak u Berlinu mogla za{tititi sva~ije pravo, kako pravo na. Naravno i ovdje }emo morati po{tovati
gdje smo zajedni~ki usaglasili prijedlog no- imama u odnosu na d`emat tako i pravo slobodu izbora i pravo na pristup zajednici
vog Statuta.
NOVISELAM: ^uli ste za vi{egodi{nja Rekli su o zasijedanju:
neslaganja i razdor u d`ematu Mün-
chen, sudski proces izme|u imama i Uzeir ]OSI], Oberhausen
d`ematlija u Stuttgartu, da je u Frank- Prezadovoljan sam na~inom na koji su u~esnici razgovarali u toku sastanka. Ranije
furtu bilo vrlo ru`nih scena u d`amiji. je "curila" vijest da }e se IZ Bo{njaka u Njema~koj odvojiti od matice u BIH, ali smo
Kako Rijasetova slu`ba, na ~ijem ste ovim pokazali da to ne stoji. Ovim }emo znantno oja~ati IZBNJ, a od jake IZBNJ
~elu, gleda na ove pojave? svi imamo koristi, i mi ovdje i na{e rukovodstvo u BiH.
Mahmutovi}: Odmah da ka`em da je jako
dr. Bernes ALIHOD@I], Stuttgart
te{ko govoriti o konkretnim slu~ajevima.
Mislim da je sazrelo vrijeme da se d`emati u Njema~koj organiziraju na kvalitativ-
Radije bih rekao ne{to o op}im na~elima i
no ve}em nivou koji }e im omogu}iti da me|usobno bolje sara|uju kroz strukturu
principima. Naime, vama je poznato da su
koja }e se uspostaviti, ako Bog da. Ova reorganizacija je na{ odgovor na aktuelni
d`emati u biti samostalni, oni su pravno li-
trenutak i polo`aj nas Bo{njaka u Njema~koj.
ce, posjeduju svoj Statut, izabrano rukovod-
stvo. Oni su potpuno autonomni i mi se ne mr. Edin Dudo, Hamburg
mije{amo u njihov interni ku}ni red. Ako Ovo {to smo uradili u ova dva dana u Berlinu je klju~ni korak u osnivanju strukture
se nama obrate za ne{to {to smatraju za koja se mo`e vezati uz princip "La ummet - la kuvvet" (Bez ummeta nema snage). Što
potrebno mi djelujemo savjetodavno, a Ri- se ti~e na{ih ljudi u Njema~koj, ova }e struktura ja~e povezati d`emate i biti izvor
jaset nema mehanizme da nekoga prisilja- islamijjeta za Bo{njake.
va na ne{to. Me|utim, treba i to kazati da
na{i ljudi kada donose neku odluku u svo- Osman BRKA
me d`ematu rijetko se konsultiraju sa na- Ovo predstavlja pravi po~etak organiziranog funkcioniranja imama i d`emata u
ma, ve} samo kada im ne{to ne ide onako Njema~koj. Siguran sam da se ovim aktivnostima ide korak naprijed u organiziranju
kako su naumili sjete se i Rijaseta i mene i dijaspore putem Islamske zajednice. Istovremeno me neraduje ~injenica {to je, prak-
drugih ljudi koji bi, kao, mogli pomo}i. ti~no, Islamska zajednica jedina organizirana snaga Bo{njaka u Njema~koj, {to je
Odgovorno tvrdim, gdje god se pojavio neki ujedno ~ine vi{e odgovornom da brine o duhovnom razvoju i preporodu na{ih ljudi.

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 9


ZAJEDNICA
onome ko za to iska`e potrebu i `elju. Si- U dijaspori je te`e biti imam nego u BiH:
lom se ni{ta ne posti`e, ali mi }emo zajed-
ni~kim snagama, dijalogom i me|usobnim Uvijek sam govorio da je u BiH mnogo lak{e biti imam ve} u dijaspori. Neki me u
uva`avanjem svakoga do}i do op{teprihvatl- tome nisu razumjeli pa su govorili da sam pristrasan. Ali, u BiH svaki d`emat ima
jivog stava koji }e se kasnije morati po{to- svoj objekat, d`amiju ili mekteb, uz to ide i imamski stan. To je ne{o {to je
vati. evidentno i ~injenica. U dijaspori nije tako. Tamo se kre}e sa ledine, od nule i sve
NOVISELAM: Kakva je po Vama bu- treba obezbjediti iz svojih sredstava i to vrlo ~esto od malog broja ljudi.
du}nost Me{ihata IZ u Njema~koj?
Mahmutovi}: Ako nam je poznato {ta zna~i gotovo sve predvi|eno, tako da ne}e biti Nadam se da su Bo{njaci toga svijesni i da
Me{ihat bit }e nam lak{e shvatiti i njegovu mjesta mije{anju ingerencija {to se sada su upravo tim povodom pokrenuli i ovu re-
ulogu. Me{ihat dolazi od arapske rije~i {e- vrlo ~esto doga|a. organizaciju kao put ujedinjenja u jedno
NOVISELAM: Šta biste poru~ili onima veliko predstavni~ko muslimansko tijelo na
jh, a to je titula za nekoga ko je u~en, po{-
koji imaju otpor prema zapo~etim pro- nivou Evropske Unije. Samo ako smo orga-
tovan i cijenjen. Od te rije~i dobili smo mno-
`inu - me{aih tj. skupina u~enih ljudi. Eh, cesima u Njema~koj? nizirani mo`emo participirati u suvreme-
sada ako imamo Me{ihat kojeg sa~injavju Mahmutovi}: Dobro ste rekli, ovdje je rije~ nim evropskim tokovima. Sada je to potpu-
u~eni, po{tovani i cijenjeni ljudi {ta od njih o procesu i ne treba o~ekivati da ljudi od- no jasno i hvala Bogu da su i evropski mis-
treba o~ekivati? Pa valjda ne{to dobro, kva- mah prihvate sve, bez kriti~kog odnosa pre- le}i ljudi odlu~ni da rije{e pitanje statusa
litetno. U tom pravcu treba i}i kada govori- ma onome {ta se nudi. Jer, samo putem di- muslimana u Evropi. U tom pravcu ide i De-
mo o Me{ihatu. Ako su na{e d`ematlije do- jaloga i kriti~kog odnosa prema nekim do- klaracija evropskih muslimana, ~iji je autor
voljno educirane da mogu shvatiti vrijed- ga|ajima mo`e se do}i do kvaliteta. Ja tako reisu-l-ulema IZ-e u BiH dr. Mustafa ef. Ce-
nost jedne takve institucije onda ne}e biti do`ivljavam i dosada{nje kritike. Svi govo- ri}. To je, zapravo, autenti~ni glas musli-
mjesta za skepticizam i sebi~nost. Zna~i, rimo da je pro{lo vrijeme jednoumlja i hva- mana Evropljanina. Uva`avaju}i na{u bra}u
Me{ihat nam treba u svakom pogledu, da la Bogu da je tako, ali hajde onda da se ta- Arape i druge muslimanske skupine u Evro-
bude tuma~ vjere i da bude za{titnik slabi- ko i pona{amo. Ne mo`emo druga~ija mi{- pi, pitanje muslimana ovog kontinenta se
ma. Prvo je potrebno da se lokalna pravila ljenja do`ivljavati kao neprijateljstvo. Narav- ne mo`e kvaliteno rije{iti bez na{eg mi{lje-
usklade sa glavnim Statutom IZB u Nje- no, potrebno je izraziti i dobru namjeru i nja i rije~i. Stoga stanimo svi u jedan saf i
ma~koj. Da bi se to postiglo potrebno je i}i ka boljem rije{enju. Samo je Bog savr- podr`imo nastojanja na{e visoke uleme na
dosta vremena, jer svaki odbor lokalnog {en, a ljudi su stvoreni sa slabostima koje putu integracije i participacije
d`emata ima obavezu prema svome ~lanst- treba popravljati. Mislim da su muslimani u u suvremenim toko-
vu da ga informi{e o situaciji i da na svojoj Evropi svjesni svoje historijske odgovorno- vima na{ega `i-
skup{tini usvoji neki akt koji }e omogu}ava- sti u pogledu odnosa prema evropskim vota, pru`a-
ti i obavezivati na neki vid povezanosti sa vrijednostima. Nezamislivo je kada ju}i time s-
krovnom organizacijom. U tom smislu, Ko- jedan musliman u`iva sve blagodati na`an ot-
misija Rijaseta je uradila i prijedlog Pravil- Evrope, a osu|uje i ponekad vrij- por asimi-
nika o radu d`emata koji je dosta sli~an e|a evropsku civilizaciju kao kr{- laciji i
Pravilniku o radu med`lisa IZ BiH. Njega bi }ansku, nevjerni~ku itd. Naravno, gubljenju
trebali imati svi d`emati jer reguli{e unut- to ne zna~i da je sve ono {to je ev- svoje sup-
ra{nje odnose, kako imama, predsjednika, ropsko samim time i dobro, ima stance. U to
~lanova odbora... U njemu je prakti~no tu dosta {to ne valja i {to ne tre- ime upu-
ba prihvatati, ali sigurno je jedno }ujem is-
- nema opstanka i budu}nosti u krene sela-
^estitka za “SELAM”: zatvorenosti i izolaciji. Od Evrope me redakciji
`elim i ovom prilikom da ~estitam se mo`e mnogo nau~iti ali treba ''Selama'' i va-
entuzijastima Bo{njacima u Njema~koj na jedan lijep i kulturan na~in {im ~itaocima.
koji ve} du`e vremena rade na ponuditi joj islamske vrijed-
promicanju ideje islama, bo{nja{tva i nosti i ljepote.
ideje slobodne i demokratske BiH u
kojoj }e ravnopravno `ivjeti i djelovati
Bo{njaci-muslimani. List "Selam" je
sigurno veliki i zna~ajan doprinos toj
aktivnosti. S toga vam ~estitam na
va{oj upornosti. Svaki va{ uspjeh
mene raduje i ~ini sretnim.
Ako mogu dati svoj doprinos da bude
bolje. ja sam spreman. A uvijek mo`e
bolje, a pri tome ne treba
zanemariti i marginalizirati
ono do sada u~injeno.

10 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


ZAJEDNICA
TRADICIJA

Akademija u Sindelfingenu povodom jubileja dvadeset godina postojanja bo{nja~kih d`ema'ata u regiji Baden-W
Württemberg

DO[LI NA MJESEC, DVA


a ostali dvije, tri decenije...

Safet @iko, predsjednik d`emata Sindelfingen, zahvaljuje se na uru~enom priznanju

pi{e: Bajro PERVA ja, ali je zato, kao izaslanik reisu-l-uleme Odato priznanje zaslu`nima
dr. Mustafe ef. Ceri}a, bio nekada{nji
u~enik i student rahm. dr. Ibrahima D`ana- Sve~ana akademija otpo~ela je u~e-
U Sindelfingenu, gradu pokraj
novi}a a sada dekan Fakulteta islamskih njem odlomka iz Kur'ana ^asnog. U~io je
Stutgarta, poznatom po tvornicama nauka u Sarajevu dr. Enes Kari}. Uz pro- D`afer ef. Gra~i}, imam iz Tuttlingena.
jednog od najboljih automobila na fesora Kari}a visoke zvanice ~inili su i Atmosfera u dvorani bila je doista sve-
svijetu - Mercedes, 25. marta 2006., Mustafa ef. Klanco, glavni imam IZ ~arska. Pokazala se opravdanom odluka
odr`ana je sve~ana akademija u Bo{njaka u Njema~koj, generalni bh konzul organizatora da se ne ide na organiziranje
povodu dvadeset godina postojanja u Stuttgartu Dragan Bagari}, predstavnik uobi~ajenog derneka na koje su na{i ljudi
bo{nja~kih d`ema'ata u oblasti Evangelisti~ke crkve Reinhardt Seibert, te u dijaspori bili dobrano navikli. Posjeta je
Baden-Württemberg. brojni imami i predsjednici d`ema'ata. U bila iznad o~ekivanja. Hfz. Esnaf ef. Begi}
programu je u~estvovao i hor ranijih u uvodnoj rije~i je, pored ostaloga, kazao:

B
a{ u ovom gradu, 1985. godine, u~enika Gazi Husrev-begove medrese, a "Ve~era{njom sve~anom akademijom pris-
tokom Ramazana, imamsku du`nost danas studenata FIN-a i nekih drugih fakul- je}amo se na{ih po~etaka. @elja nam je da
obavljao je rahmetli dr. Ibrahim ef. teta koje je predvodio Hamza Lavi}, te odamo priznanje svima onima koji su na
D`ananovi}, a potom su imamili Hamza poznati sazlija Muaz Borogovac, dok su bilo koji na~in pomogli da danas, nakon 20
ef. Suba{i} i Ibrahim ef. D`afi} da bi, moderatorsku du`nost obavili hfz. Esnaf ef. godina, mo`emo biti ovdje i obilje`avati
prije dvanaest godina, do{ao sada{nji Begi} i Bilal ef. Hod`i}. Hafiz Esnaf je ovaj jubilej..." Pa{o ef. Feti}, imam koordi-
imam Muhamed ef. Alihod`i}. Rahmetli svoje vo|enje programa korektno obavio nator za oblast Baden-Württemberg, os-
dr. D`ananovi}u nije bilo su|eno da prisu- kao da pripada profesionalnom novinars- vrnuo se na dvadesetogodi{njicu rada Isla-
sutvuje obilje`avanju ovog zna~ajnog jubile- kom - esnafu. mske zajednice Bo{njaka u ovom dijelu

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 11


ZAJEDNICA
TRADICIJA
zasluge. Vi{e od imama uradili su njihovi
predsjednici i aktivisti u d`ematima, a ha-
nume su puno trpjele. Mi ve~eras, ovdje, u
ovoj prijateljskoj zemlji, svjedo~imo da smo
muslimani, da smo uspjeli sa~uvati osnov-
ne aksiome na{e vjere, ne zahvaljuju}i
na{oj organizaciji, nego zato {to je to neko
nakalemio u na{a srca i udahnuo u na{e
du{e dok smo bili djeca. Mi svjedo~imo
ve~eras ovdje da smo muslimani. Mi vjeru-
jemo da je na{ put ispravan, ali isto tako
slobodno izjavljujemo da na tom na{em
putu nikome ne}emo smetati kao muslima-
ni, da }emo prema drugima imati povje-
renje. Zahvaljujemo se i sve{teniku Rein-
hardtu Seibertu koji je ve~eras ovdje s na-
ma. Prije pedesetak godina Nijemci gotovo
da i nisu znali kako izgleda i {ta zna~i biti
Zvanice prate program musliman. I danas imamo slu~ajeve da u
pojedinim medijima o muslimanima govore
Njema~ke: "Te{ko je ve~eras govoriti o pro- godinu, dvije, a potom se vratiti u domovi- kao o babarogama...Mi muslimani, okuplje-
teklom periodu na{eg organiziranja, jer se nu. A, evo, dvadeset je godina pro{lo otka- ni na ovoj sve~anosti u Sindelfingenu,
u po~etku nije sve evidentiralo, a ne posto- ko imate prvi d`ema'at na ovom prostoru. izjavljujemo da pru`amo ruku dijaloga sva-
ji ni kompletna arhiva. Dio arhive pojedinci Vidite, va{i snovi o dolasku i va{i snovi o kome, jer }emo svi, zajedno, sa vjerom i
su, nakon odlaska iz odbora, a kao dokaz povratku nisu se ispunili. Ve~eras se pris- povjerenjem, graditi na{u zajedni~ku bu-
da su radili taj posao, zadr`ali kod sebe..." je}amo historijskih fakta iz vremena formi- du}nost... Nau~imo na{u djecu, na{e po-
Podsje}aju}i da se 1985., poslije d`enaze ranja d`ema'ata, vr{imo analizu i gledamo tomke, da umjesto odlaska na dernek odu
jednom Bo{njaku u Sindelfingenu, po~elo {ta }emo u budu}nosti uraditi da mirne u kino, da pogledaju lijep film, da ~itaju
sa dogovorom na{ih ljudi oko islamske du{e i srca do~ekamo smiraj zato {to smo lijepu knjigu, da ~itaju Medinski ustav, da
pouke za djecu, imam Feti} je nastavio: "U izvr{ili svoju misiju kao muslimani, kao vide kako su i nemusliumani imali prava
jednoj bilje`nici iz tog vremena stoje imena Bo{njaci, kao Evropljani. To zna~i da smo kao i muslimani... Da u~e i nau~e da islam
aktivista: Nusret Vatre{, Husein Kasim `ivjeli sa drugima u miru i zadovoljstvu. I sa nije uljez u ovoj zemlji, a da su muslimani
Radmani}, Sulejman D`ino, Mustafa ]o- povjerenjem. Zato smo uzeli za moto na{ih dio ovog dru{tva. Molim dragog Boga da
si}, Atif i Adil Kolar, Midhat Rizvanovi}, okupljanja u 2005. i dalje: Sa vjerom i pov- ovdje budemo dio ovog dru{tva, da ne
Bajram i Raif Zukovi}..." Daju}i poticaj za jerenjem zajedno u budu}nost, jer je te- budemo na njegovoj margini, da budemo
jo{ bolje sutra d`ema'atima u Njema~koj, meljni smisao ljudskog `ivota vjerovati i ~i- dobri muslimani, dobri gra|ani ove zemlje
Pa{o ef. Feti} je posebno naglasio: "Vi niti dobro. Svakako, boraviti ovdje, u ovom i da budemo svijetla obraza..." Istakav{i da
mla|i, koji preuzimate poslove u odborima svijetu, za vas prvu i drugu generaciju je je pred polazak na ovaj put razgovarao sa
na{ih d`ema'ata, treba da cijenite ovo {to najte`e. Svakoj slijede}oj bit }e lak{e. I zato reisu-l-ulemom dr. Mustafom Ceri}em koji
su do sada postigli stariji. A, vi stariji, imaj- ovoj prvoj generaciji imama koji su u~inili mu je, i tom prilikom, rekao da je veliki
te vi{e razumijevanja za mla|e. Pred nama ono {to su mogli u~initi pripadaju svekolike pobornik susreta, dijaloga i razumijevanja
su veliki izazovi..." me|u razli~itim vjerama, ljudima i njihovim
O dvadesetogodi{njem vremeplovu Rekli su o akademiji: pogledima na svijet i zamolio ga, pri tom,
bo{nja~kih d`ema'ata u Baden-Württem- da Bo{njacima u ovda{njim d`ema'atima,
bergu govorio je i dr. Ferid Kugi}. Me|u Mahira Alihod`i}: "Dobro je da su se kao va`nom dijelu Islamske zajednice,
zvanicama koje su uputile pozdravnu rije~ organizatori sjetili aktivista IZ me|u uru~i selame i ~estita ovaj jubilej, prof. dr.
bio je i bh konzul u Stuttgartu Dragan Ba- kojima je, eto, i moj suprug Nihad ef. Enes Kari} je govorio o zna~aju kontinuira-
gari} koji je, pored ostaloga ~estitao Islam- Alihod`i} koji je, bez ikakve sumnje, nog rada IZ Bo{njaka u Njema~koj i iznio
skoj zajednici jubilej sa `eljom da, “sarad- zaslu`io to priznanje..." dio vlastitih impresija sa posjeta d`ema'ati-
nja i dalje bude dobra i plodonosna!" ma u ovom dijelu Zapadne Evrope.
Ibrahim ]osi} (Mannheim): "Za mene
Budimo svijetla obraza je bila velika ~ast prisustvovati ovoj Bosanski srebrenjaci u rukama
sve~anosti. Program je bio odli~an, a zaslu`nih pojedinaca
Jasna, nedvosmislena i vrlo poticajna po~a{}eni smo i eminentnim gostima
bila je poruka glavnog imama Mustafe ef. iz domovine. ^estitam Bo{njacima iz Na kraju sve~anosti zaslu`nima su
Klance: "Kad ste vi ovdje do{li, a bilo je to Baden-Württemberga na velikom uru~eni Bosanski srebrenjaci: ing. h.
prije trideset, ~etrdeset godina, mislili ste jubileju..." Jusuf Erden, Meho Crnki}, dr. Ferid
da }ete ostati nekoliko mjeseci, mo`dai Kugi}, Safet @iko, Alija Valjev~i}, Fuad

12 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


ZAJEDNICA
TRADICIJA

Publika pomno prati program akdemije Efendinice u jednom “saffu”

Orman, h. Hajrudin Maksi}, Muhamed Safet `iko, za koga je voditelj Begi} kazao jednika i ostalih ~lanova odbora, kao i akti-
Zvizdi}, h. Nurija Kudi} i Nihad ef. Ali- da je vi~an {ali i dobrom vicu, u zahvalnici vistima koji formalno nisu na papiru. Ipak,
hod`i}. Srebrenjake su dobili i: predstavnik na Srebrenjaku je kazao: "Ako su moje zas- uspjeli smo ne{to izvu~i: "U d`ema'at sam
evangelisti~ke crkve Reinhardt Seibert, luge vezane samo za dobar vic, ja ne bih do{ao u septembru 1994. godine. Imamo
predstavnik grada za pitanja stranaca primio taj srebrenjak. Zahvaljujem se na 170 ~lanova. Svi oni imaju rije{en boravak
Ahmed Amini, pa Yavuz Kazanc i Hasan ve~era{njoj izuzetno dobroj posjeti. Hvala u ovoj zemlji. U d`ema'atu imamo d`emats-
Muhamed, te generalni konzul BiH u Stutt- Allahu d`. {. i ljudima koji su pomogli da se ki stan kupljen novcem koji je skupljan na
gartu Dragan Bagari}. Svi d`ema'ati su sve ovo organizira. @elja mi je da ubudu}e ime kupovine prostora za d`amiju. Nije bilo
dobili zahvalnice. Zahvalnice za aktivnosti u bude jo{ vi{e ovakvih skupova, da nas dovoljno novca za d`amiju, jer je grad skup,
d`ematu dobilo je i po nekoliko aktivista iz posje}uju i ovakvi ljudi poput dr. Enesa a da ne bi ljudima vra}ali pare, kupili smo
svakog d`emata, a me|u kojima su: Ðula- Kari}a. Hvala svima. Ovo je no} za pam}e- jedan stan..." Aktivnosti se odvijaju u iz-
ga Har~evi}, Dervi{ Mravovi}, h. Suljo nje..." Alija Valjev~i} iz Heilbronna je ista- najmljenim prostorijama u centru grada.
Zahirovi}, Ned`ad Gici}, Meho Valjevica, kao: "Kad smo osnivali d`ema'ate nismo mi- Mesd`id ima oko 300 m2. Istina, trebale bi
h. Muhamed Dokso, Izet Deli}, Ze}ir slili na srebrenjake i zahvalnice nego na na- im ve}e i bolje prostorije. D`ematlije za re-
Jahdadi}, Husein Hajri}, a zahvalnicu za {e Bo{njake i njihovu djecu..." Maksi} h. alizaciju tih potreba ~ekaju bolja vremena.
prve aktiviste primio je Nusret Vatre{. Oko Hajrudin iz Philippsburga zahvaljuju}i na Dobro je broj ~lanova u porastu. Na vjerskoj
pripreme sale i do~eka gostiju najvi{e pos- nagradi pozvao je imame u Njema~koj da pouci imaju 43 djece, od toga 35 je redov-
la uradile su d`ematlije iz Sindelfingena na do|u na njegov opro{tajni mevlud. Agilni i no, a 8 u~i u Kur'anu... Ka`imo na kraju da
~elu sa Muhamedom ef. Alihod`i}em i Sa- nenametljivi imam iz Sindelfingena Muha- u Sindelfingenu postoji izuzetno lijepa
fetom @ikom. Nosioci priznanja Bosanski med ef. Alihod`i} nije krio radost {to je nje- d`amija s munarom koju su podigli Turci. U
srebrenjak javno su se zahvalili na daru. gov d`ema'at bio doma}in ove akademije. sklopu d`amijskoga kompleksa nalazi se i
Tako je jedini imam dobitnik ovog priznanja Kad treba da ka`e ne{ta vi{e o sebi, o svom samoposluga, razni biroi, agencije. Imate
Nihad ef. Alihod`i} lakonski kazao: "Sve je doprinosu u radu d`ema'ata, on }e radije osje}aj da ste, na trenutak, u jednoj od
ovo dobro, sve je ovo lijepo, ali se - stari..." govoriti o sr~anom radu Safeta @ike, preds- istanbulskih mahala.

Dodjela priznanja imamu Nihad ef. Alihod`i}u “Priprema” za program

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 13


ZAJEDNICA
TRADICIJA

Razgovor s dekanom FIN-aa u Sarajevu prof. dr. Enesom Kari}em

Islamska zajednica Bo{njaka u Njema~koj


ZAIMALA JE SVOJ SUBJEKTIVITET
NOVISELAM: Profesore Kari}u, petna- rad tamo{njih d`ema'ata i uspostaviti
estak dana protekloga marta proveli bolju komunikaciju na relaciji IZ- dr-
ste u Njema~koj gdje ste posjetili bo{- `avne i ine strukture u Njema~koj?
nja~ke d`ema'ate u Berlinu, Hannove- Dr. Kari}: Moj je dojam da }e bolje organi-
ru, Oberhausenu, Aachenu, Augsburgu, zirana IZ Bo{njaka u Njema~koj zna~iti i bo-
Münchenu, Sindelfingenu i odr`ali ser- lje organiziranu IZ op}enito. Veze sa ma-
ijal predavanja koja su nai{la na izu- ticom i dalje ostaju, one se zapravo mogu i
zetan odjek. Kakve dojmove nosite sa "podebljati" i intenzivirati ondje gdje se to
susreta sa na{im zemljacima? uo~i kao potrebno. Budu}i Me{ihat IZ u
Dr. Kari}: Islamska zajednica Bo{njaka u Njema~koj kadrovski }e biti ja~an upravo iz
Njema~koj zaimala je svoj subjektivitet. Tu je matice. Nadalje, mi moramo uva`avati real-
sada ve} vidljiva jedna djelotvorna d`e- nost organiziranja bosanskih muslimana u
matska infrastruktura, tamo djeluju bosan- Njema~koj, i treba priznati da oni imami i
ski imami ve} dugi niz godina, tamo su kad- d`ematlije koji tamo pune ve} tre}u ili ~et-
rovi koji su mnogo uradili. Tamo je na sto- vrtu deceniju boravka imaju bolje iskustvo i
tine i hiljade d`ematlija, me|u kojima je dr. Enes Kari}, dekan FIN-a znanje od nas, koji ih - bilo slu`beno bilo
veliki broj onih koji rade volonterski i daju kurtoazno - posjetimo s vremena na vrije-
sve od sebe da d`emati djeluju i da su za- u~esnika, predava~a i slu{atelja posvetilo me. Vjerujem da su bo{nja~ki imami i d`e-
jedno. Svoju IZ oni tamo i finansiraju. Tako- pitanjima mo`e li "globalna molitva" (global matlije u Njema~koj svjesni i odgovornosti
|er, glavni imam Mustafa ef. Klanco i nje- prayer) postati "globalni igra~", "globalni koju ovim restrukturiranjem prihvataju na
gov ured funkcioniraju daleko vi{e od puke faktor" (global player). Ka`u da globalizaci- svoja ple}a.
"krovne organizacije". Vjersko organiziranje ja doprinosi rastakanju tradicionalnih vjers- NOVISELAM: Iz mnogih evropskih ze-
u emigraciji i dijaspori u po~etku je prete`- kih zavi~aja, te ja~a "bolest" zvanu vjerski malja Bo{njaci se za stalno u domovinu
no stvar volontera, entuzijasta, onih koji i indiferentizam. S druge strane, mnogi su uglavnom vra}aju na - tabutima. Šta
ono malo slobodna vremena koje imaju da- u~esnici iznosili vrlo crne slutnje o pitanju u~initi da stvarnih povrataka u domov-
rivaju zarad drugih, zarad o~uvanja svoga i "klimatskih promjena" koje su posljedica zl- inu bude vi{e?
vjerskog identiteta svojih sunarodnika. O og i protuprirodnog djelovanja ljudskih ru- Dr. Kari}: Mislim da ne treba sanjati snove
na{oj dijaspori organiziranoj unutar IZ u ku. Na tom skupu su se ~ula predvi|anja da }e se ti ljudi vratiti u Bosnu i Hercegovi-
Njema~koj imam dobre dojmove. Dakako, da }e XXI stolje}e biti vrijeme miliona izbje- nu za stalno i u velikom broju. Oni su prog-
jo{ tu ima prostora za "fine radove", za glica koje su izbjegle ne od ratova, ve} us- nani ili su oti{li, i {ta je bilo - bilo je! Emig-
"glazuru". Ali, moramo imati u vidu i mno- ljed iznenadnih oluja, orkana, tajfuna... K racija i dijaspora jeste sudbina velikog bro-
ge te{ko}e sa kojima se dijaspora suo~ava, tome, tvrde da u svijetu danas predstoje ra- ja bosanskih ljudi. Ali, ono {to u ovoj pri~i
razu|enost ~lanova d`emata, fluktuacije tovi za vodene resurse U svojstvu dekana nije san jeste to da tim ljudima mo`emo
raznih vrsta... FIN, posjetio sam Univerzitet u Tibingenu pomo}i organiziranjem i {irenjem rada na-
NOVISELAM: Tokom boravka u Nje- gdje me je primio prof. dr. Eberhard Scha- {e IZ-e, dinamiziranjem i inoviranjem nje-
ma~koj posjetili ste i nekolicinu uni- ich, rektor Univerziteta u Tübingenu. Upoz- nih aktivnosti. Nedavno mi je jedan moj pri-
verziteta, crkvene akademije, konzu- nao sam ga o planovima da se na FIN u jatelj, koji sada boravi u SAD, saop}io vijest
larna predstavni{tva na{e zemlje. Na Sarajevu pokrene cjeloviti teolo{ki studij da je posjetio jednu zajednicu Bo{njaka na
akademiji u Sindelfingenu, a koja se islama na engleskom, a u doglednoj budu}- ameri~kom zapadu i saznao i vidio da tamo
desila povodom obilje`avanja 20g .pos- nosti i na njema~kom jeziku. Dogovoreno je ima njihovih gotovo dvije hiljade djece! Vi{e
tojanja bo{nja~kih d`ema'ata u pok- da se na ovom polju potpi{u ugovori o sa- ne govore bosanski. Da li smo im poslali
rajini Baden - Württemberg, bh konzul radnji. U Stuttgartu sam u tamo{njoj Ka- imame? Da li se o tome dovoljno brinemo?
u Stuttgartu Dragan Bagari} rekao je toli~koj akademiji odr`ao predavanje o `iv- Fakultet islamskih nauka }e, nadam se,
da ste Vi na najbolji na~in predstavljali ljenju islama na Balkanu i u Evropi. Drago Odsjekom za imame ~iji rad po~inje u sep-
dr`avu BiH. Koje biste utiske sa ovih mi je da sam sa gospodinom Mustafom ef. tembru ove godine pomo}i da na{a dijaspo-
posjeta posebno potcrtali? Klancom posjetio Generalni konzulat BiH u ra dobije kvalitetan kadar koji }e tuma~iti
Dr. Kari}: U Berlinu sam u~estvovao na Stuttgartu, gdje nas je primio generalni vjeru u skladu sa novim izazovima, koji }e
trodnevnom simpozijumu koji je organizira- konzul gosp. Bagari}. studirati dru{tvene i pravne sisteme Evrope
la Katoli~ka akademija o ulozi vjere u glo- NOVISELAM: Koliko }e formiranje i Zapada, i koji }e govoriti jezikom svoje
balnom dru{tvu. Tu se negdje oko stotinu Me{ihata Islamske zajednice pobolj{ati savremenosti.

14 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


ZAJEDNICA
TRADICIJA

Rijaset IZ u BiH je na svojoj sjednici od 27.marta 2006 g. donio Rezoluciju o ustavnim promjenama i o tuma~enju islama.
Tekst Rezolucije donosimo u cijelosti:

BISMILLAHIR-RAHMANIR-RAHIM
Iskazuju}i zahvalanost Allahu Uzvi{enom na daru vjere koju nam je darovao preko svog posljednjeg vjerovjesnika Muhammeda
Alejhisselama i na blagodati slobode za koju su dobri sinovi dali svoje `ivote,
Uva`avaju}i vi{eslojno povijesno pam}enje, raznoliku vjersku tradiciju, razli~itu kulturnu ba{tinu, te politi~ku i ekonomsku razu|enost
bosansko-hercegova~kog dru{tva,
Polaze}i od ~injenici da je Bosna i Hercegovina me|unarodno priznata dr`ava,
Prate}i javnu raspravu o ustavnim promjenama nakon potpisivanja Dajtonskog sporazuma u novembru 1995. god. o zaustavljanju rata
i provedbi mira u Bosni i Hercegovini,
Zapa`aju}i pojave tuma~enja islama u Bosni i Hercegovini koja su izvan iskustva i tradicije bosanskih muslimana, Rijaset IZ-e u BiH na
svojoj redovnoj {esnaestoj sjednici odr`anoj u ponedjeljak 27. safera, 1427.h./ 27. marta, 2006. godine donosi:

REZOLUCIJU I II
O ustavnim promjenama O tuma~enju islama
1. Rijaset IZ-e }e se, kao i dosada, zalagati za bosansko-hercego- 1. Rijaset IZ-e je ve} du`e vrijeme suo~en sa pojavom
va~ko dru{tvo zasnovano na visokim moralnim vrijednostima i viso- neprimjerenog tuma~enja islama od nekih pojedinaca i grupa koje
kim na~elima vladavine prava. uznemiravaju muslimane i od postoje}eg dobra koje se ogleda u
2. Rijaset IZ-e smatra da dr`ava Bosna i Hercegovina treba da ima jedinstvu kelime-i tevhida i tevhid-i kelime poti~e se fitneluk koji
jedan sveobuhvatni ustav, jednog predsjednika, jednog premijera, vodi razdoru i raskolu me|u muslimanima.
jedan dr`avni parlament, jedno nezavisno sudstvo, jednu dr`avnu 2. Rijaset IZ-e je odlu~an u namjeri da za{titi orginalnost vjekov-
policiju, jednu dr`avnu odbranu i jedan cilj koji je prihvatljiv za sva- ne tradicije IZ-e u BiH koja se pokazala `ivotnom u svim prilikama
kog pojedinca i za sve narode, a to je da dr`ava bude pravedna i dje- kroz koje su prolazili bosanskih muslimani zadnjih stolje}a, poseb-
lotvorna tako da je u njoj siguran, ugodan i sretan `ivot za sve. no u kriznim trenucima za njihov opstanak kakva je bila zadnja
3. Rijaset IZ-e podr`ava javnu raspravu o ustavnim promjenama u agresija na na{u zemlju i na{ narod. Stoga, Rijaset IZ-e poziva
BiH, jer je to isuvi{e va`no pitanje da bi o njemu mogli odlu~ivati imame, hatibe i muallime da u svom radu u d`amiji, mektebu, {koli
samo pojedinci i neke politi~ke stranke. Rijaset IZ-e, me|utim, i na bilo kojem drugom javnom mjestu budu dosljednji u
osu|uje kvalifikacije i diskvalifikacije bilo koga. Javnu raspravu o tuma~enju institucionalnog u~enja islama na temeljima Kur´ana,
ustavnim promjenama treba shvatiti kao znak demokratske zrelosti Sunneta i na{eg bosansko-hercegova~kog iskustva.
na{eg dru{tva, a ne kao priliku za osvetu bilo koje vrste. 3. Rijaset IZ-e poziva sva udru`enja i sve organizacije sa islamkim
4. Rijaset IZ-e cijeni napore svih onih koji su na bilo koji na~in pri- predznakom u BiH da predstave Rijasetu IZ-e svoje programe rada
donijeli u promjenama postoje}eg Dejtonskog sporazuma u pravcu koji imaju veze sa islamom i muslimanima kako bi se ti programi
jedinstvenog Ustava Bosne i Hercegovine koji }e osigurati da uskladili sa op}im na~elima rada i djelovanja IZ-e i time pomoglo
Bosna i Hercegovina bude dr`ava po mjeri svih njezinih gra|ana i da slika o islamu i muslimanima bude adekvatna i da se zna ko je
naroda. Stoga, Rijaset IZ-e poziva sve politi~are u BiH da rade zajed- za {to odgovoran.
no na dono{enju novog Ustava Bosne i Hercegovine koji }e biti bolji 4. Rijaset IZ-e vjeruje da u Bosni i Hercegovini nema tako
od postoje}eg i prihvatljiv za sve ljude i narode u Bosni i Hercegovini. ekstremnih pojedinaca ni ekstremnih grupa koje mogu naru{iti
5. Rijaset IZ-e izra`ava zabrinutost zbog sve ve}e nezaposlenosti, jedinstvo muslimana koje se o~ituje kroz duhovni okvir IZ-a u BiH.
zbog odlaska mladih iz zemlje, te zbog mita i korupcije u dr`avnim Pa ipak, Rijaset IZ-e je svjestan da neki doga|aji u svijetu oko mus-
institucijama pa stoga poziva sve odgovorne u dr`avi i dru{tvu da se limana imaju odraza i na stanje duha kod bosanskih muslimana.
pozabave tim problemima koji su stvarna prepreka za br`i napredak 5. Rijaset IZ-e osu|uje svaku vrstu klevete i etiketiranja bilo koga
na{e zajednice. Narod je umoran od politi~kih podjela pa o~ekuje da u IZ-i, posebno na osnovu mezhebske ili ideolo{ke predrasude. IZ-
mu se ponudi prava rje{enja za bolju budu}nost u kojoj ne}e biti a je jedinstvena u svom doktrinarnom i institucionalnom u~enju
mjesta podjelama i sukobima. islama i odbija bilo kakve podjele po mezhebima. Rijaset IZ-e pozi-
6. Pou~eni primjerom onih koji su sve odbijali zato {to nisu mogli va muslimane Bosne i Hercegovine, Sand`aka, Hrvatske, Slovenije
sve dobiti, Rijaset IZ-e podsje}a da nije mudro rizikovati da se sve i bo{nja~ke dijaspore da ne nasijedaju krivim i zlonamjernim infor-
izgubi zato {to se odmah ne mo`e sve posti}i oko ustavnih promje- macijama, ve} da imaju povjerenje u organe i institucije IZ-e.
na. Treba imati uvijek na umu da se od lo{eg ne mo`e dobiti najbol-
je, ve} samo ono {to je manje lo{e. Nadajmo se da }emo jednog “O, vi koji vjerujete, budite svjesni Allahovog prisustva i nemojte
dana i mi biti u prilici da od dva dobra biramo ono najbolje. A do umrijeti druga~ije nego kao muslimani. Zato se svi zajedno uhvatite
tada svima nam je potrebno mnogo vi{e hrabrosti i mudrosti da za Allahovo u`e i nemojte se me|usobno razbijati...”
postignemo `eljeni cilj - pravedno dru{tvo i djeletvornu dr`avu. (Kur´an, 3:103)

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 15


ZAJEDNICA

Selam u posjeti: D`emat Braunschweig

Po{tovani ~itaoci,
od ovog broja Selama, u rubrici
Dobri me|uljudski odnosi
KLJU^ USPJEHA D@EMATA
Zajednica, ponovo uvodimo
podrubriku “Predstavljamo Vam..”,
koja je postojala u nekada{njoj
koncepciji Selama. Namjera nam je
ovdje u svakom broju Selama
predstaviti najmanje po dva
d`emata IZ-e Bo{njaka u Njema~koj.
Pozivamo imame, predsjednike,
~lanove d`ematskih odbora i
d`emata da predstave svoje
d`emate u Va{m i na{em listu
“Selam”

pi{e: Mehmed JAKUBOVI]

D`emat Braunschweig, kojeg vam pre-


stavljamo u ovom broju Selama gleda-
no sa aspekta brojnosti ~lanova jedan
je od manjih d`emata IZ-e Bo{njaka u
Njema~koj, ali je po dosada{njim rezu-
ltatima na vlastitom organizovanju
svakako jedan od primjernih d`emata.
^injenica da kao d`emat sa stalnim U starom mesd`idu
imamom djeluju nekih 12 -tak godina,
te da ima ne{to preko osamdeset ~lano- gravitiraju ovom gradu naglo uve}ao. d`emat definitvno ostaje bez imama. Krajem
va, ali i pored toga spada u red onih Osjetila se potreba za duhovnim vo|stvom i 1994 u grad dolazi Sabrija ef. Had`iabdi}
d`emata koji posjeduju vlastite prosto- duhovnom dogradnjom te je ve} 1993. do{- sa svojom familijom nakon ~ega dolazi do
rije, zavre|uje na{u pa`nju i respekt. lo do formiranja d`emata. Dolaskom imama ponovnog reaktiviranja d`ematskih aktivnosti
Agan ef. ^olakovi}a te uz svesredno zalaga- na ~elu sa tre}im imamom koji i danas traje.
Formiranje D`emata nje jednog broja revnosnijih Bo{njaka d`e-
mat je formiran 3.10.1993. godine. Ne za- D`ematski Odbor

B
raunschweig sa 240000 stanovnika
spada u red manjih gradova SR Nje- nemaruju}i bilo ~iji doprinos na tom planu Od osnivanja d`emata me|u ~lanovi-
ma~ke. Smje{ten u sjevernom djelu ipak odredene pojedince i njihov anga`man ma odbora bili su slijede}i aktivisti: H.
zemlje grad je poznat po Tehni~kom fakulte- treba ista}i. Medu istaknutim aktivistima u to Bukvi}, M. Ali}, H. Bilajbegovi}, M. Nuhi},
tu i nau~no-istra`iva~kom radu ali ponajvi{e vrijeme isticali su se: Hamid Lon~ari}, h. M. ]ati}, B. Hasi}, Z. Srnja, D`. Sjenar, K.
po nedaleko udaljenom gradi}u Wolfsburgu Salih Dumani}, Hasim Bukvi}, Meho Ali}, Herceglija, E. Zrni}, O. Buli}, S. Suba{i},
sjedi{tu velikog automobilskog giganta VW-a Atif Delali}, Kasim Herceglija Omer H. D`ano, A. Omerovi}, H. Kajevi}, F.
proizvo|a~a omiljenog narodnog automobi- Delali}, Mustafa Boj~i}, Salko Vuk, Zejnil Seferovi}. Aktuelni odbor d`emata danas
la. Braunschweigu gravitiraju pored Wolfs- Srnja, Safet Poljo, Bego Hasi}, Ibro Baj- ~ine: Hamid Lon~ari}-predsjednik, punih
burga jo{ i Salzgitter, Wolfenbuttel, Vechelde, rovi}, Ša}ir Bajrovi}, Hamed Bilajbego- 10 godina, Fadil Demi}-podpredsjednik,
te Braunlage. U organizacionoj strukturi vi}, Adem Omerovi}, i drugi. D`emat je Sabrija Had`iabdi}-sekretar, Kemal Ah-
IZBNJ d`emat Braunschweig spada u regiju tada brojao nekih 30-tak ~lanova. metovi}-blagajnik, te Atif Delali}, Omer
Nord. Struktura d`emata je {arolika (Bo{nja- Delali}, Salko Vuk, h.Salih Dumanji}, Šu-
ci, Albanci) ali ve}inu ~ine Bo{njaci iz Bosne Imami }o Calakovi}, D`emal Pajevi}, Mustafa Bo-
i Sand`aka. U Braunschweig kao i mnoge Prvi koji je obavljao imamsku du`nost bio ji~i}, Ibro Bajrovi} i Hafiz Buli}. D`emaat
druge njema~ke gradove dolazilo se 70-tih je Agan ef. ^olakovi}. Radio je volonterski je registrovan i upisan u sudski register
godina pro{loga stolje}a, kada su se mnogi nekih 6 - 7 mjeseci u mesd`idu koji se nala- 10.05.1995. godine.
jugoslavenski muslimani otisnuli "trbuhom zio u sklopu turske d`amije a bio je dat na
za kruhom", da bi posao na{li u rudnicima, privremeno kori{tenje. Zbog te{ke bolesti Prostorije
`eljezari ili gra|evinskim firmama. Ovoj prvoj Agan ef. morao je ubrzo zatim napustiti Svoje prve korake d`emat je napravio u
generaciji ekonomskih muhad`ira devedese- imamsku slu`bu tako da je d`emat ostao bez iznajmljenim prostorijama turske d`amije ali
tih nakon agresije na BiH pridru`ili su se imama. Nakon Agan ef. na imamsku du`nost samo za vrijeme boravka prvog imama na-
ratni muhad`iri {arolikog socijalnog i obra- stupa Muhjidin ef. Bo}oja, ali vrlo kratko 2- kon ~ega je d`emat ostao bez vlastitog d`a-
zovnog statusa.Tako se broj Bo{njaka koji 3 mjeseca, te zbog odlaska u drugi grad, mijskog prostora. Dakle, dolaskom Sabrije

16 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


ZAJEDNICA
ef. zapo~inju aktivnosti ponovnog okupljanja “Hod`a na pruzi” broj polaznika na vjeronauci dostigao broj
d`emata ali ovaj put uz Allahovu pomo} i ne- od 150, na pet punktova a broj ~lanova d`e-
sebi~nost hajir sahibije h. Kjamila G., koji je Jedino {to bi se kao nedostatak ovoj mata oko 170. Kako jo{ nisu bili regulisani
dao prostorije na kori{tenje. Uz brzu adapta- opisanoj idili moglo dodati jeste da je odnosi sa imamom (ugovor i plata)) ~lanari-
ciju d`emat je dobio prostor za svoje djelo- zgrada u kojoj stanuje imam naprosto na je bila vi{e nago simboli~na. Tek od 1997
vanje. Sve~anim mevludskim programom "na pruzi", (prozor dnevnog boravka i godine ti odnosi se reguli{u redovnim pri-
29.01.1995 uz veliki odziv d`ematlija d`e- voza dijeli nekih 5 metara), tako da manjem ali ubrzo zatim dolazi do naglog osi-
mat zapo~inje ponovo sa radom.U pomenu- imate osje}aj da voz ogromnom panja broja ~lanova zbog povratka velikog
tom prostoru ostaje narednih sedam i po go- brzinom juri kroz ku}u. Na ovu opasku broja Bo{njaka u Bosnu ili odlaska u tre}e
dina. Za to vrijeme aktivnosti su bile usmje- doma}in Sabrija ef. se samo nasmije, zemlje. Tako je broj ~lanova opao na 80-ak a
rene ka omasovljenju d`emata, kako kvanti- k´o veli “~ovjek se na sve navikne.” broj polaznika vjerske pouke na 50. Ina~e,
tativnom tako i kvalitativnom ja~anju vjerske zbog poprili~ne ra{trkanosti d`emata vjerska
pouke. D`emat je u ovih sedam godina dobio vim bosanskim stilom unutra{njeg enterijera pouka se odvijala na pet, zatim na tri punk-
svoje konture kao i pretpostavke za daljnje d`amija.U parteru prostora vrlo funkcionalno ta tako da je imam vrlo ~esto zbog toga na
djelovanje. Svoju zrelost d`emat }e oku{ati kr- je opremljena odvojena kuhinja ka i abdest- terenu. Za ovu priliku izdvajamo neke van-
oz ideju kupovine vlastitog vakufskog prostora, hane i mokri ~vor. Sve je ura|eno vrlo profe- redne aktivnosti u d`ematu.
koja se pojavila kao izraz potrebe ali i `elje sionalne sa osje}ajem za stil i ljepotu. U po- Svake prve subote u mjesecu je d`emats-
d`ematlija da svoj anga`man, trud i rad kru- menutom prizemnom djelu prostora oprem- ko dru`enje, uz doma}u hranu i kola~e, koje
ni{u trajnom zadu`binom. Odluku za kupovi- ljena je prelijepa sala,nekih 200 m2 u koju pripremaju hanume ~ime i one daju svoj
nu vlastitog objekta odobrila je skup{tina d`e- je u jednom dijelu provedeno i podno grijan- doprinos radu i odr`avanju d`emata. Uobi-
mata u januaru 2000 godine da bi nakon je/dio sale i abdesthane/ tako da d`ematlije ~ajeno je da se tada odr`i i radni sastanak
dvije godine traganja uz veliko zadovoljstvo bio imaju mogu}nost vi{enamjenskog kori{tenja d`ematskog odbora na kome se analiziraju i
prona|en odgovaraju}i prostor koji je uz veli- ovog prostora. Posebno se lijepo doima d`a- daju smjernice za daljni rad. Pouka za od-
ku i nesebi~nu pomo} d`ematlija kupljen mijska avlija, veli~ine nekih 900 qm sa po- rasle na kojoj se uglavnom podu~avaju arap-
16.04.2002 godine. Kupljeni prostor ~ine: mo}nim natkrivenim prostorom koji pru`a skom pismu odr`ava se svakog ~etvrtka kada
ku}a sa tri stana, objekat za mesd`id oko idealne uslove za slobodne sktivnosti kao {to je uobi~ajen i kra}i zikr. Kroz ovu pouku pro-
360m² i avlija od oko 900m². Kupovinom su mjese~ni susreti, zajedni~ko grilanje... Je- {lo je dobar broj d`ematlija a neki od njih su
pomenutih prostorija otvara se novo poglavlje dino {to bi se kao nedostatak ovoj opisanoj dali 3-4 hatme. Hor ilahija i kasida nekada je
ovog d`emaata. Posebno je to vidljivo u nese- idili moglo dodati jeste da je zgrada u kojoj brojao veliki broj ~lanova ali je u zadnje vri-
bi~nom zalaganju d`ematlija, kako nov~anom stanuje imam naprosto "na pruzi " /prozor jeme znatno smanjen Na kraju svake vjero-
tako i radnom. Uz uobi~ajenu materijalnu po- dnevnog boravka i voza dijeli nekih 5 meta- nau~ne godine odr`ava se zavr{ni ispit i hat-
dr{ku ostalih d`emata iz ove pokrajine prosto- ra/, tako da imate osje}aj da voz ogromnom me za sve polaznike vjerske pouke uz veliki
rije su relativno brzo dovede u funkciju. Pro- brzinom juri kroz ku}u. Na ovu opasku odziv roditelja, ~lanova odbora kao i d`emat-
storije mesd`ida veli~ine nekih 100 m2 koje doma}in se samo nasmije, ko veli ~ovjek se lija. Svaki polaznik se nagradi prigodnom di-
se nalaze na spratu objekta dovedene su u na sve navikne. plomom a ispitu obavezno prisustvuje jedan
potpunu funkciju. Posebnu ljepotu ali i pravi od imama regije Nord. Nagrade svr{enicima
ugo|aj mesd`idu dali su mihrab i minber, ori- Aktivnosti hatme po pravilu uru~uje predsjednik odbo-
ginalna rukotvorina bosanskih rezbara-kaligra- Ponovnim aktiviranjem rada d`emata od ra, koji redovno prisustvuje ovim sve~anostii-
fa familije Jakubovi} i stolarije Hamidovi}. Je- decembra 1994.godine, novi imam intenziv- ma.U toku ramazana, pored svih aktivnosti
dino jo{ nedostaje }urs koji je planiran pa da no radi na omasovljavanju vjerske pouke i koje sa sobom nosi ramazan, u ovom d`e-
ova d`amija u potpunosti odi{e prepoznatlji- ~lanstva. Tako je vjeronau~ne 95/96 godine matu se svakog vikenda organizuju zajed-

Rezbareni mihrab i minber Detalj sa hatmi

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 17


ZAJEDNICA
ni~ki iftari, na kojem je posjeta izuzetna a pi{e: Hamid PINTOL Organizirano djelovanje kroz d`em'at
dostigne i brojku od oko 180 osoba od kojih po~elo je u Nürnbergu neposredno pred

Z
je oko 40% omladina. Odabrani datumi kao ajednica je pod imenom Bosanska is- agresiju na na{u zemlju. Tada{nje mje-
i mubarek no}i obilje`avaju se prigodnim sa- lamska kulturna zajednica e.V. Nürn- sto okupljanja bio je Islamski centar u
dr`ajima kao {to su mevlud, zikr ili vazu- berg (Bosnisch-islamische Kulturge- kojem djeluju razli~ite skupne musli-
nasihat. Posebno je sve~ano na godi{njem meinschaft e.V. Nürnberg) upisana u regi- mana. Dolaskom velikog broja muha-
mevludu na koji se po pravilu odazovu ima- star dru{tava 8. avgusta 1994.g. Od marta d`ira pomenuti centar biva pretjesan,
mi oblasti Nord, veliki dio d`ematlija a poseb- 1995.g. djeluje u sklopu Yeni d`amije na te se javila ideja za sopstvenim prosto-
no omladine. Tako|er, treba napomenuti, da Pleri (turska d`amija) do 15 avgusta kad rom. Iskori{teno je prisustvo dvojice
je od po~etka agresije na BiH u saradnji sa se klanja prva d`uma namaz u svojim pro- imama koji su se kao muhad`iri na{li
svim bo{nja~kim organizacijama i udru`enji- storijama. Inicijatorni odbor tada{nje za- na ovom prostoru i pristupilo se reali-
ma koji djeluju na ovom podru~ju, d`emat jednice ~inili su: Zeljkovi} Djulaga (pred- zaciji ideje.
u~estvovao u akcijama pomo}i prikupljanja, sjednik), Meho Velagi} (podpresjednik),
hrane, lijekova, sanitetskog materijala, orto- Dautovi} Abdurahman (blagajnik) i Dau- puno na preure|enju prostorija, ura|ena
pedskih pomagala i novca za BiH. Sve ovo tovi} Mustafa (sekretar). Oni su pripremi- je potpuno nova instalacija (struja, voda,
ukratko navedeno govori o uspjehu, mjereno li statut, izvr{ili registraciju i na{li prostor grijanje), ure|eno dvori{te a neki radovi }e
brojemredovnih ~lanova relativno malog d`e- kad se u aktivno sudjelovanje uklju~uje Ta- tek slijediti po pristizanju finansijskih sred-
mata, ali savakako da su uspjesi rezultat hirovi} Šerif koji preuzima izvo|enje ra- stava. Kao zna~ajan segment u otplati kre-
dobrih me|uljudskih odnosa i harmonije ko- dova na objektu. Duhovno vo|stvo zajedni- dita (a koja jo{ traje, jer sada{nji dug izno-
ja vlada na relaciji imam, odbor, d`emat. Bez ce preuzima rah. Sulejmen ef. Herak si 35 000 eura) posebno je va`na akcija
dobre koordinacije i dogovora svakako da bi D`ema'at je u februaru 1996 zvani~no do- vakifa. Zahvaljuju}i ovoj akciji u kojoj do
rezultati bili slabiji. bio saglasnost za formiranje od strane Ri- sada u~e{}e je uzelo 55 vakifa, mi smo
jaseta Islamske zajednice kad je za imama pred ciljem otplate duga a na{e d`ematlije
postavljen Hamid ef. Pintol. Od tada za- su dobile priliku da dobiju ~astan status va-
Literatura jednica postaje dio IZ-e Bo{njaka u Njema- kifa. Kroz protekli period zajednica je posti-
U d`ematu se redovno distribuiraju "Pre- ~koj a samim tim i dio IZ-e u BiH. gla zavidan nivo organiziranosti i na taj na-
porod", kao i izdnja "Selama". Ostala eduka- ~in nam se otvaraju novi vidici i novi plano-
tivna literature nabavlja se u Centrali IZBNJ. Nastanak i razvoj d`emata vi. Ti planovi obuhvataju u prvom redu rje-
{avanje duga i otvaranje puta za {to kvali-
Budu}i planovi Od 1996. do kraja 1999. godine zajed- tetnije projekte koji zavise od uvjeta rada i
d`ematskih aktivnosti nica boravi u iznajmljenim i za to posebno djelovanja. Na ovim projektima zajednicu
- Rad na kvalitetnijoj vjeronauci i pro{iri- ura|enim prostorijama koje su odgovorile od 2004.g. vodi mutevelija Šari} Izet,
vanju ~lanova Omladinskog kruga. svojom veli~inom i funkcionalno{}u potrebi zajedno sa odborom kojeg sa~injavaju:
- Aktivnosti pove}anja broja ~lanova d`emata velike zajednice. Ovo je vrijeme najmasov- Jugovi} Mustafa (podpresjednik), Smaji}
- Pospje{iti rad sekcija: horske, {ahovske, nijeg ~lanstva u zajednici kasnije i vrijeme Nijaz (blagajnik), dr. Ibrahim Had`i} (se-
stonoteniske, najve}eg odliva ~lanstva zbog povrata kretar), i ~lanovi Odbora Alija Arnaut, Ju-
- Aktiviranje rada kuhinje vikendom, te rad muhad`ira. levi} Re{ad, Salihovi} Husein, Kari} As-
na potrebnoj adaptaciji preostalog dijela U aprilu 1999 zahvaljuju}i odlu~nosti im, Hasi} Salih, Neretljak Rasim, Kari}
prostora (pomo}ni objekti u avliji d`amije), odbora a posebno tada{njeg predsjednika Esma (aktiv `ena).
- Vo|enje aktivnosti otplate duga za objekat Alije Arnauta, podpredsjednika Mustafe Planski obilazk d`ematlija, medijska
te osnivanje dopunske nastave za sve zain- Jugovi}a i imama Hamida ef. Pintola, Is- prezentacija i obimne aktivnosti doprinijele
teresirane |ake na bosanskom jeziku. lamska zajednica kupuje vlastite prostorije su da smo danas stabilna zajednica koja
U ovom kratkom predstavljanjnu d`e- na adresi Meisenstr. 17, 90443 Nürnberg. vodi dru{tveni `ivot Bo{njaka ali i Roma
mata nastojali smo spomenuti sve ono {to Prostorije su ko{tale sa tro{kovima prevoda ovog podru~ja. Danas imamo oko 330 po-
je po na{em sudu zna~ajno za jedan d`e- 550.000 DM od ~ega je Islamska zajedni- rodica koje su ~lanovi Islamske zajednice.
mat. Izbjegavali smo ponaosob navoditi sve ca je kreditirala iznos od 400.000 DM na Svojim aktivnostima pokrivamo i okolne
pojedince koji su dali doprinos formiranju i rok od pet godina a ostatak je ukupljen od gradove Fürth, Erlangen, Roth, Schwaba-
stasanju d`emata (osim slu`benih ~lanova strane d`ematlija. ch, Lauf.
odbora) a njih je zasigurno bilo. Htjeli smo Od decembra 1999.g. Islamska zajed-
na taj na~in izbje}i eventualne neugodnosti nica prelazi u vlastite prostorije koje daju Mektebska nastava
koje se pojavljuju ako ste nehotice nekoga novi kvalitet u djelovanju. Prostor sadr`i
ispustili. Svakako da je sva~iji trud makar i mesd`id, kancelariju za imama sa knji`ni- S mektebskom poukom se krenulo od
najmanji zabilje`en kod Onoga koji ni naj- com, ~ajd`inicu sa kuhinjom, abdesthanu samog po~etka rada zajednice tako da su
manje ni najve}e ne ispu{ta i kod koga je sa mokrim ~vorom, u~ionicu, posebnu pro- do dolaska Hamida ef. Pintola u tome u~es-
nagrada sigurna. Stoga molimo Allaha storiju za `ene sa posebnom ulazom te tvovali Sulejman ef. Herak, Nusreta Kur{u-
d`.{. da nagradi svojom nagradom svakog posebnom kuhinjom i malom bibliotekom. movi} i Aj{a Zeljkovi}. S obzirom da se
trudbenika prema ulo`enom trudu. Posjedujemo i veliko dvori{te i nekoliko par- radi o procesu koji je od posebne va`nosti
Amin! kinga. U protekle periodu ura|eno je zaista za samu zajednicu mektebskoj pouci se

18 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


ZAJEDNICA
TRADICIJA

Predstavljamo Vam: d`emat Bosansko-iislamsku kulturnu zajednicu Nürnberg

REDOVITI OSVAJA^I NAGRADA


uspje{nijih. Polaznicima se organiziraju razli~iti vidovi zabave, izle-
ta i dru`enja kako bi im mektebska nastava bila drag proces. Svake
godine se uprili~uju zajedni~ki izleti na snijeg (sankanje i skijanje)
a dosada smo dva puta organizovali izlet u "Disnilend Paris".
Omladina je pokreta~ka snaga svake zajednice i zato joj se pri-
daje posebna va`nost. Rad sa omladinom organizovan je kroz ne-
koliko segmenata. Omladinska sijela, horska sekcija, tribine i raz-
li~iti zajedni~ki izleti. Kroz ove segmente u~injen je zna~ajan dopri-
nos me|usobnom povezivanju koje nerijetko rezultira i brakom.
Razli~itim aktivnostima mi nastojim ponuditi razli~ite korisne
aktivnosti na{im ~lanovima. Tako da u na{oj zajednici ima mjesta
za sve uzraste. Odrasli su u proteklom priodu imali priliku da po-
ha|aju razli~ite kurseve (kurs kuranskog pisma, kurs informatike
i kurs njema~kog jezika) i da u~estvuju u razli~itim aktivnostima.
Mi se mo`emo pohvaliti sa"tri hatme" koje su dali odrasli ~lanovi
Takmi~arska ekipa BIKZ Nürnberg sa imamom Hamid ef. Pintolom na{e zajednice (za{to posebne zasluge pripadaju muallimi Sabini
Pintol) neki ~ak i u poznim godinama.
posve}uje izuzetna pa`nja. Humanizam proizilazi iz islamskih odredaba ili odre|enih iba-
Programom su polaznici podjeljeni u razli~ite grupe,tako da se deta, on zaista ima mjesta i kod nas te je sastavni dio na{ih rezul-
izu~avaju stupnjevi od 1 do 4. Na ovaj na~in polaznici poha|aju tata i aktivnosti. Humanost na{e zajednice ogleda se u ukupljanju
stupanj shodno znanju i godinama. Svake godine oko 100 polaz- razli~itih vidova pomo}i koja se kontuirano vodi u zajednici. Pomo}
nika poha|a mektebsku nastavu,{to otkriva impozantnu brojku za izgradnju d`amija, pomo} bolesnima i potrebnima, akcije zeka-
onih koji su do sada pro{li kroz sistem mektebske pouke. Ulo`eni ta i sadekatul fitra, akcije kurbana, pomo} institucijama zemlje i
napor je pokazao rezultate te su na{i polaznici do sada imali 6 naroda. Potrebno je ista}i da je Nurnberg sa okolicom zna~ajno
hatmi a na takmi~enjima polaznika mektebske nastave Islamske u~estvovao u materijalnom,moralnom i svakom drugom vidu pomo-
zajednice Bo{njaka u Njema~koj osvajali su brojna priznanja i vri- }i na{em narodu u protekloj agresiji na na{u zemlju. Nema sum-
jedne nagrade. U u~enju Kur'ana Salihovi} Lejla 1999 je bila nje da se radi o zna~ajnim sredstvima ukupljenim na ime huma-
prva na saveznom takmi~enju na nivou Njema~ke a Salihovi} nitarnog fonda za {to zajednica posjeduje razli~ite diplome i zah-
Nejra je bila 2000 tre}a a 2001 prva na istom takmi~enju. Ekipa valnice.
na{eg mekteba osvajala je na ekipnom takmi~enju do sada slije-
de}e nagrade: 1999.g. tre}e mjesto, 2002.g. drugo mjesto,
Sportske aktivnosti
2004.g. drugo mjesto i 2005.g. drugo mjesto. Sve to se postiglo
zahvaljuju}i radu i odricanju, kako mualima Hamida ef. Pintola
Sport je na~in o~uvanja zdravog tijela i mi nastojimo da ga pro-
tako i polaznika.
te`iramo u na{im aktivnostima. Zajednica aktivno u~estvuje u ma-
Sistematski pristup ovom procesu svrstavaju ovaj mekteb u red
lonogometnim turnirima koji se ovdje odr`avaju,zajednica organizi-
ra sportske aktivnosti ({ah, fudbal ) povodom na{ih blagdana ili
jubileja. Njeguje se dobra saradnja sa na{im klubom FC “Bosna”
sa kojim realiziramo odre|ene zajedni~ke projekte.

Kulturne aktivnosti

Kad god imamo priliku da u~estvujemo u kulturnom uzdizanju


na{ih ~lanova, mi to nastojimo u~initi,tako da vrlo ~esto imamo raz-
li~ite kulturne manifestacije. Bajramske sve~anosti su postale re-
dovna praksa a zu to mi se mo`emo pohvaliti sa impozantnim bro-
jem kulturnih radnika koji su nastupali u na{oj zajednici.
Mnogo je onih koji su zaslu`ni za uspjeh i za period od deset
godina postojanja, ovi rezultati su zahtjevali veliki rad i materijalna
odricanja velikog broja ljudi pa je ovo na{ zajedni~ki d`ema'atski
uspjeh. Sa dovom Allahu d`.{. da nam u~injeno primi a da u
Svr{enice hatmi i imam Hamid ef. Pintol budu}nosti nastavimo sa ~injenjem dobrih dijela.

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 19


ZAJEDNICA
TRADICIJA

Holandija: IZ Bo{njaka na prekretnici

[um Zajednice ~ujem


D@EMAT NE VIDIM!!!
pi{e: Alosman HUSEJNOVI] [est bo{nja~kih d`emata u jednoj zapadnoevropskoj zemlji mo`e nekome
izgledati malo. No, prema broju Bo{njaka u Holandiji (oko 30000 ili cca 9000

U
teku}oj 2006. g. Islamska zajednica familija) onda bi taj broj mogao biti posve optimalan potrebama jedne zajed-
Bo{njaka u Kraljevini Holandiji nice muslimana. No, zavirite li u njenu strukturu otkrit }ete ne{to {to, vjero-
(IZBN) obilje`it }e dvije obljetnice: vatno, nijedna druga duhovna zajednica Bo{njaka u dijaspori nema.
15-godi{njicu formiranja prvog d`emata u
Rotterdamu te 5-godi{njicu osnutka asoci- je i ponajve}i kamen razdora novoformira-
jacije - IZBN, krovnoga alema {est bo{nja- nih d`emata s onim u Rotterdamu koji i u
~kih d`emata stare kraljevine, nastalih u novoj raspodjeli ~lanstva ima preko 400
posljednjih sedam godina: Rotterdama, stalnih i oko 200 povremenih ~lanova {to
Amsterdama, Arnhema, 's Hertogenbo- ga uz ~injenicu da jedini imaju kupljen ob-
scha, Veenendaala i Nijmegena. Lijep jubi- jekat za dzamiju i imamski stan te stalnoga
lej u povodu kojega vrijedi ~itaocima Se- imama svrstava daleko iznad ostalih d`e-
lama prenijeti kretanja unutar ove zajedni- mata s izuzetkom 's Hertogenboscha koji
ce iz prvog njema~kog kom{iluka te o~e- ima 250 ~lanova ali nema svoje prostorije
kivanjima od nje u narednom periodu i gdje se, tako|er, ne klanja d`uma!? Svi
posebno u svjetlu nekih zapo~etih rasprava ostali niti imaju objekat niti imama pod pu-
o na~inima funkcioniranja ove zajednice nim anga`manom u d`ematu. Bolno je saz-
danas i u bli`oj budu}nosti. nanja da i pored toliko d`emata samo dva
(Rotterdam i Amsterdam) imaju redovnu
Svi ho}e d`emat d`umu pa su Bo{njaci na velikom podru~ju
Holandije primorani i}i u marokanske i
[est bo{nja~kih d`emata u jednoj turske dzamije. Holandski ekskluzivizam u
zapadnoevropskoj zemlji mo`e nekome ing. Ahmo Turbo, predsjednik IZBN Bo{njaka je ve}i kada se zna da u drugim
izgledati malo. No, prema broju Bo{njaka u bo{nja~kim zajednicama u dijaspori takvi
Holandiji (oko 30000 ili cca 9000 familija) alno godi{njega mevluda. No, krenimo "d`emati" ne mogu dobaciti vi{e od statusa
onda bi taj broj mogao biti posve optimalan redom. ispostave/punkta za vjersku obuku. U Nje-
potrebama jedne zajednice muslimana. No, Zahtjevi za formiranjem novih d`emata ma~koj je, recimo, deset takvih "vikend
zavirite li u njenu strukturu otkrit }ete ne{to u Holandiji dugoga su vijeka ali su stvarnu d`emata" ali se u svima klanja d`uma i u~e
{to, vjerovatno, nijedna druga duhovna za- podr{ku dobili, od biv{eg glavnog imama djeca bar jedan dan, a u [vicarskoj uop}e
jednica Bo{njaka u dijaspori nema. Naime, za Holandiju i "zemlje Benelux-a" (Hasan nema takvih. Naprotiv, uprkos svim pobro-
u posljednje ~etiri godine u Holandiji je for- ef. Muji}) tek kada se spomenuti imam ve} janim ~injenicama d`emati u Holandiji
mirano isto toliko novih d`emata: Arnhem, odlu~io vratiti u Sarajevo prije tri godine. I ustrajni su u borbi za samostalnost. Neki
Veenendaal, Nijmegen i 's Hertogenbosch. do tog trenutka jedini istinski i pravi d`e- su u ovome toliko uporni da i pored silne
Rije~ je, zapravo, o d`ematima nastalim se- mat je bio i ostao Rotterdam po{to onaj u besmislenosti njihove namjere, tra`e pis-
cesioniranjem ~lanstva iz d`emata Rotter- Amsterdamu i pored po~etnih uspjeha nije meno priznanje od Rijaseta za njihov d`e-
dam koji je sredinom 90-tih godina naras- uspio odr`ati zna~ajniji broj ~lanstva potre- mat. Bo{njaci u tom gradu (Arnhem) upor-
tao na brojku od preko 1000 ~lanova. To ban za njegovu samoodr`ivost u uvjetima ni su da imaju papir crno na bijelo da i oni
ga je svrstavalo u ponajve}i d`emat bo{- rada bez prostorija te uz vrlo razorno dje- jesu d`emat a ne samo Rotterdam kako se
nja~ke dijaspore uop}e, a pribavilo mu je lovanje "egzoti~nih momaka"-popularnijih to iz malogra|anske potrebe za d`emats-
vrijednost nesumnjivo najzna~ajnijega d`- vehabija. Pojava nova ~etiri d`emata djelo- kim presti`om godinama poku{ava parirati
emata u ovom dijelu bo{nja~ke dijaspore. vala je podosta zbunjuju}e za oko 1200 "centralistima iz Rotterdama". No, tu nije
Ovdje }emo se fokusirati na spomenuta ~lanova IZ-e ina~e vrlo slabo informairanih kraj. S po~etkom ove godine jo{ je jedna is-
~etiri d`emata i njihovo (ne)funkcioniranje. o kretanjima u samoj zajednici. Nije zane- postava vjerske pouke (Utrecht) iako s 20-
Ve}ina njih egzistira s vrlo malim brojem mariv broj njih koji ni do dana dana{njega ak ~lanova IZ (!?) nanijetila formiranje pe-
~lanstva i bez uobi~ajenih d`ematskih ak- nije podr`ao ovu ideju pa je nastavio pla- tog po redu patuljastog dzemata!? Bo{nja~-
tivnosti mimo Ramazana, ako izuzmemo }ati ~lanarinu d`ematu Rotterdam makar kom trendu u Holandiji, o~igledno nema
u~enje djece (jednom sedmi~no) i eventu- bio udaljen i po 100 km od toga grada. To kraja. Ako se svemu doda, iako "virtualni"

20 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


ZAJEDNICA
TRADICIJA
d`emat vehabija, vrlo razornog i destruktiv- marokanskih asocijacija, intenzivirani
Holandski su svoju prostoriju
ekskluzivizam u Bo{njakapa tako ni stalnoga imama
nog djelovanja u nekoliko d`emata IZBN on-
da je slika te{kog i otu`nog stanja IZ-e u ovoj Holandski ekskluzivizam u Bo{njaka je ve}i kada se zna da u drugim bo{nja~kim
zemlji jasnija. zajednicama u dijaspori takvi "d`emati" ne mogu dobaciti vi{e od statusa
Upu}eniji znaju da tako olahkog stvaran- ispostave/punkta za vjersku obuku. U Njema~koj je, recimo, deset takvih "vikend
ja d`emata u drugim zemljama be-ha dija- d`emata" ali se u svima klanja d`uma i u~e djeca bar jedan dan,
spore uglavnom nema. Za{to se to dogodilo a u [vicarskoj uop}e nema takvih.
ba{ Holandiji postoji najmanje dva razloga.
Prvi je nezainteresiranost d`emata Rotter- kontakti i posjete dzematima, dr`avnim pa se poslu`uju svr{enicima medresa
dam i njegovih prvaka da izgubi pozicije i institucijama, drugim muslimanskim zajed- zaposlenih u holandskim firmama koji ned-
privilegije vode}eg dzemata ~ija je samo ~la- nicama, akcija zekata i sadekatu-l-fitra zabil- jeljom dolaze u~iti djecu ili su sa socijale
narina i 30% povrata od prikupljenih sred- je`ila je bolji rezultat u odnosu na pro{lu uskakati u d`ubu pa im imamski anga`man
stava zekata i sadekatu-l-fitra donosila (i jo{ godinu itd. Bilo je to osvje`enje za sve pri- bude dobar dodatni izvor prihoda. Takvi
uvijek donosi) nerijetko skoro polovicu go- padnike IZ ali i istinska reafirmacija jos d`ematima dobro do|u jer su jeftini a ~inje-
di{njega bud`eta. Drugi va`niji razlog je go- 2001 g. formirane krovne organizacije. nica da takav anga`man naj~e{}e ne
lemo odsustvo autoriteta koji bi mogao obu- Onaj na{ alem s po~etka teksta se fino zas- povla~i i neku ozbiljniju odgovornost imama
zdati nelegitimne zahtjeve i stremljenja poje- vijetlio dok je njegova zgrada ostala jo{ uvi- malo koga istinski brine. Ideja na jednom
dinih "d`emata" i pojedinaca kojima takve jek vidljivo tro{na i slaba{na s nekoliko sastanku Glavnog odbora IZBN o krajnjoj
okolnosti izvrsno odgovaraju da rade {ta i d`emata koji na jedvite jade pre`ivljavaju potrebi zapo~injanja razgovora navedena tri
kako ho}e. iako s minornim procentom godi{njih aktiv- d`emata u cilju njihova ujedinjenja doveo je
nosti. skoro do sva|e suprotstavljenih tabora
IZBN kao posljednja nada No, za to vrijeme u IZBN se jo{ uvijek ni- pri~om da predlaga~ nije upu}en u prirodu
kako ne uspijeva pokrenuti pitanje svrhovi- problema, da ne zna genezu problema na
Sredinom pro{le godine izabrano je no- tosti uporne potrebe odr`anja malih d`e- terenu itd. I akcije za kupovinu prostorija su
vo vo|stvo IZBN na ~elu s vrlo agilnim i po- mata koji sami nikako ne mogu egzistirati ili posebna pri~a. Skoro svi, osim jednog
duzetnim predsjednikom (ing. Ahmo Tur- pak potaknuti ideju za sna`enje dzemata po d`emata pokrenuli su akciju za kupovinu
bo), dugogodi{njim aktivistom d`emata Rot- principu ujedinjenja manjih na jednome prostorija!? Dva od tri d`emata su uporna u
terdam. Iz njegovih prvih poteza bio je vidljiv podru~ju. Tako, recimo, na prostoru od 35 provo|enju akcije na prikupljanju novca za
napor da pohvata konce i osigura ja~i nas- km2 egzistiraju tri d`emata u jugoisto~nom kupovinu prostorija iako po sada{njoj dina-
tup zajednice me|u slaba{nim d`ematima dijelu zemlje: Arnhem, Veenendaal i Nijme- mici ukupljanja sredstava akciju bi mogli
ne bi li kasnije mogao preurediti i unutarn- gen. Prvi je jedva "navukao" brojku od 80 privesti za nekih, mo`da 20-30 godina! [ta
je probleme naslije|ene od ranije. U~injeni ~lanova iako se poslu`io i kom{ijskim ~lanst- }e biti od d`emata za to vrijeme niko i ne
su i neki konkretni hvale vrijedni koraci: vom iz Nijmegena. Drugi Veenendaal postavlja pitanje. Svemu treba dodati da je
pokrenut je tromjese~ni Bilten, glasilo IZBN, te{kom mukom mo`e izbrojati 70 ~lanova a IZ Bo{njaka u Holandiji, na papiru, sastav-
koje je stiglo na adrese svakoga d`ematlije i Nijmegen jedva da je stigao do broja 50. nica IZ Bo{njaka u Benelux-u, zbog ~ega je
redovno izlazi, prvi put je organiziran vrlo Naravno, u pitanju je ukupan broj. Ako se Ured za dijasporu, svojevremno, izdao i
uspje{ni bajramski prijem za preko 100 zna da broj aktivnih d`ematlija ne prelazi rje{enje na rogobatnu i bezmalo groteksnu
zvanica me|u kojima su bili najugledniji vise od 20-ak procenata ukupnoga ~lanstva titulu "glavnog imama i koordinatora za
predstavnici IZBN, be-ha dijaspore, lokalne dolazimo do poraznih podataka. Ovome zemlje Benelux-a" oli~enog u imamu
holandske zajednice, predstavnike turskih i treba dodati da nijedan od d`emata nema d`emata Rotterdam. Kad se zna da je d`e-
mat u Antwerpenu duboko podijeljen i
nema stalnog imama (poku{aji dovo|enja
imama iz Bosne propali), da o onom u
Briselu niko ne zna gdje je i {ta je a da onaj
iz Luxembourga i ne priznaje Rijaset IZ BiH
kao instituciju duhovnoga vo|stva kojem je
ikoliko formalno pot~injena (o ~emu smo
pisali u jednom od pro{lih brojeva Selama)
da u Holandiji nema ni d`emata ni imama
u punom anga`manu onda se vra}amo na
po~etak pri~e da je glavni imam i koordina-
tor za zemlje Benelux-a iz Rotterdama zap-
ravo glavni imam i koordinator sam sebi.
Uzalud bi bilo ikoga na ovu temu prozivati i
upozoravati. Ve}ina, iako zna problem, ne
bavi se njima i gura ga pod tepih. Otuda i
ovakav naslov na{ega teksta s aluzijom na
^lanovi Glavnog Odbora IZBN knjigu slavnoga Hasana el-Basrija.

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 21


TRADICIJA
HRONIKA

D@EMAT NÜRNBERG NIZOM MANIFESTACIJA OBILJE@ILI JUBILEJ


Protekla godina je za našu za- Zaista je bilo zadovoljstvo biti tanju stadion i organizacija tur- sve~anosti bio je glavni imam
jednicu bila godina jubileja. dio tog skupa. Nezim ef. je od- nira u malom fudbalu, bili su IZBNJ Mustafa-ef. Klanco koji
Bilo je to podsje}anje na naših r`ao predavanje o va`nosti va- nam od presudne va`nosti u je podijelio zahvalnice zaslu`-
deset godina postojanja. Nizom kufa a skupu se obratio i sek- dobroj organizaciji ovog skupa. nim ~lanovima zajednice. Pok-
manifestacija obilje`ili smo ovaj retar IZBNJ hfz. Esnaf ef. Be- Sve skupa je preraslo u dobar lone i priznanja dobili su: bivši
naš jubilej. gi}. Skup je vodio i o zajednici bosanski teferi~ koji }e se dugo predsjednik zajednice Alija
govorio imam Hamid ef. Pintol. pamtiti. Arnaut, aktuelni Šari} Izet,
Dodjela vakufnama vakifima imam Hamid ef. Pintol, ispred
12.06.2005. Sportske aktivnosti Posebna sve~anost aktiva `ena nagra|ene su: mu-
Kako je naša zajednica do vla- 12.06.2005. 19.06.2005. allima Sabina Pintol i Arnaut
stitih prostorija stigla preko "ak- S obzirom da je naša zajednica Ova svecanost je organizovana Zila.
cije vakifa", ovo je bila prilika aktivna i u sportskim aktivnosti- kao završna svecanost koja je Za ovaj jubilej Islamska zajedni-
da našim vakifima podijelimo ma, jubilej je bio prilika da na odr`ana u sportskoj dvorani na ca je štampala olovke sa našim
vakufname. Njih 57 svoje vakuf- neki na~in uprili~imo sportske koju su bili pozvani svi ~lanovi logom kao i male brošure o
name je dobilo od našeg gosta, susrete. Spremnost našeg fud- zajednice i na kojoj su analizi- proteklih deset godina koje su
direktora vakufa Bosne i Herce- balskog kluba FC Bosna da rane sve protekle godine, us- dijeljene tokom ovih manifesta-
govine Nezim ef. Halilovi}a. nam iza|e u susret kad je u pi- pjesi i rezultati. Gost posebne cija. (Hamid Pintol)

Sedme hatme polaznika mektebske nastave


16.07.2005 su odr`ane hatme polaznika mektebske nastave u d`e-
matu Nürnberg. Bile su to sedme po redu hatme, koje svjedo~e o
uspje{noj i kostantnoj praksi "Hatmi" u na{oj zajednici. Na{ je mo-
to da na{i polaznici odrastaju uz zajednicu i u zajednici, tako na{i
polaznici za vrijeme mektebske nastave zavr{avaju vi{e hatmi. Ove
godine "Hatmu" su zavr{ili: Dautovi} (Amira i Ned`ibe) Amra (2.
hatma), Julevi} (Re{ada i Rafete) Reuf (2. hatma), Salihovi} (Hu-
seina i Hanife) Jusuf (3. hatma), Salihovi} (Huseina i Hanife)
Maida (3. hatma), Top~agi} (Vedada i Aide) Duda (2. hatma), To-
p~agi} (Vedada i Aide) Mela (2. hatma).
U prepunim prostorijama pred rodbinom, prijateljima i mnogobroj-
nim d`ematlijama svr{enici hatmi su pokazali zavidan nivo znanja
u~enja Kur"ana. Program je sadr`avao :
Polaznici mekteba, svr{enici hatme sa Hamid ef. Pintolom
- A{are koje je prou~ila polaznica hatmi Salihovi} Maida,
- Predstavljanje u~esnika, obra}anje kao i vo|enje programa bila je vanja. S dovom Uzvi{enom da nam Kur´an bude na jeziku i u srcu.
zada}a imama Hamid-ef. Pintola
- U~enje stranice Kur´ana gledaju}i, Zavr{ni ispiti polaznika mektebske nastave
- U~enje jasina gledaju}i (svaki polaznik po stranicu), Zavr{ni ispiti mektebske nastave su odr`ani dan kasnije u nedjelju
- U~enje kratkih sura, 17.07.05. Kao i svake godine nakon a{areta kojeg prou~i neko od
- Dova. polaznika mektebske nastave, imam i muallim Hamid ef. Pintol iz
Po na{em ve} uhodanom obi~aju slijede pokloni, ~estitanja, pozicije odgajatelja napravi presjek protekle godine, kriti~ki osvrt
zajedni~ka fotografiranja i ru~ak kojeg organiziraju roditelji polazni- obuhvati sve uspjehe i nedostatke koji su se pokazali tokom prote-
ka hatmi. kle godine. Ove godine u proces mektebske nastave bilo je upisanih
Polaznici hatmi pripadaju razli~itom stupnju mektebske nastave. 82 polaznika mektebske nastave, a njih 50 je dolazilo redovno, bili
Neki polaznici su zavr{ili drugi a neki ~etvrti stupanj. Kad je u pitan- su podijeljeni u razli~ite grupe zavisno od znanja i starosne dobi
ju U~enje Kur´ana, potrebno gradivo za drugu hatmu je: sure do (I,II,III,IV stupanj i grupa najmla|ih polaznika pred{kolskog uzrasta).
Ez-Zilzal napamet i po ted`vidu, poznavanje ted`vidskih pravila i Prije samog zavr{nog ispita polaznici su imali priliku da svoje znan-
upotreba istih prilikom u~enja, dvije stranice jasina napamet i dva je poka`u kroz test, na osnovu kojeg se do{lo do saznanja koji su
a{areta napamet. to najbolji polaznici mektebske nastave. Pohvaljeni su najbolji i
Za tre}u hatmu potrebno je znati sure do Ed-Duha napamet i po najredovniji polaznici.
ted`vidu, poznavati ted`vidska pravila i primjenjivati ih prilikom u~e- Nakon izlaganja imama polaznici su kroz odgovore na postavljena
nja Kur´ana, tri stranice sure Jasin napamet i tri a{areta napamet. pitanja pokazali dio ste~enog znanja u protekloj godini.
Sve skupa ovo je jo{ jedan uspjeh zajednice, a prvenstveno imama Poslije programa polaznici su po~a{}eni od strane d`emata, {to je
i djece. Ovakvi rezultati iziskuju mnogo vremena i truda i po`rtvo- svojevrsna praksa u na{oj zajednici. (Hamid Pintol)

22 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


TRADICIJA
HRONIKA

D@EMAT NÜRNBERG U^ENJEM HATME ISKORISTILE


BLAGODAT VREMENA
k}erka Hed`i} Mev- njenom radu i anga`manu. Nakon toga
lida i Hed`i}-Rizvi} vo|enje programa je preuzela muallima
Emina, zatim Ba{i} Sabina Pintol. Polaznice su prou~ile stra-
Izeta, Biber Emi- nicu iz Kur'ana gledaju}i, dio Jasina, tako
na, Ðuheri} Mersi- da je prou~en cijeli Jasin, te jedno a{are
ha, Esmi} Naza, ili kratko sure. Nakon dove koju je prou~io
Kari} Esma, Luko- imam Hamid ef. Pintol podijeljeni su pok-
Svr{enice hatmi sa Hamid ef. Pintolom d`a Enisa, Muja- loni od strane rodbine, prijatelja i Islam-
novi} Sadeta, Pi- ske zajednice. Poslije toga je uprili~en
U nedjelju 06. marta 05. u na{im prosto- lav Tahira, Red`epovi} Mirsada i Top- zajedni~ki ru~ak za sve prisutne.
rijama uprili~ena je sve~anost "Hatme". ~agi} Aida. Nasufovi} h. Fatimi je ovo Dok se ove hatme prepu{taju pam}enju,
Bile su devete po redu a tre}e od strane druga hatma. nove se ve} is~ekuju. Trenutno dvije grupe
polaznika kursa Kur'nskog pisma. Trinaest Brojna rodbina i prijatelji ispunili su pro- polaznica svojom marljivo{}u, hrabro se
na{ih sestara u protekle dvije godine pred storije da bi podijelili radost uspjeha i da pribli`avaju istom cilju. Do`ivjeti }emo vi{e
svojom muallimom Sabina Pintol sticale bi se uvjerili u veli~inu djela.Nakon {to je ovakvih radosnih tenutaka u Nürnbergu,
su znanje i u~ile Allahovu rije~. Kuriozitet prou~eno a{are prisutnima se obratio ako Bog da, zahvaljuju}i ~injenici da su
ove grupe je u tome da se radi o polazni- imam zajednice Hamid ef. Pintol koji je na{e vrijedne d`ematlije svjesne da je
cama razli~itog doba `ivota, i razli~itog pohvalio nastavak tradicije hatmi u na{em u~enje Kur'ana jedan od najbolji ibadeta,
nivoa obrazovanja. Najmla|a u~esnica je d`ema'atu, ukazao na va`nost Allahove i da u~iti Kur'an zna~i, korisno iskoristiti
ro|ena 1981.g., najstarija 1938.g. Svoju Knjige za na{ uspjeh na ovom i na blagodat vremena.
prvu hatmu zajedno su prou~ile majka i budu}em svijetu i zahvalio muallimi na (Hamid Pintol)

D@EMAT ULM kvim jednim doga|ajem koji je Feti} jednim veoma lijepim i kratak, ali jezgrovit govor zatra-
ina~e bio veoma rijedak u na- naduhnutim predavanjem. `iv{i halala kao i njegovi pret-
U nedjelju, 18.12.2005 u pro- {em d`ematu. Nakon toga svo- Imam Bilal Hod`i}, ina~e vodi~ hodnici.
storijama Islamskog kulturnog jim milozvu~nim glasovima, ovogodi{njim had`ijama je pris- Za petog had`iju Ibrahima Ko-
tupio predstavljanju had`ija. On va~evi}a se ve`e posebna pri~a

Ikrar-dova za {est had`ija je ve} dva puta bio na had`u, ali


i pored toga ~eka ga te{ka i od-
koju je ispri~ao i prisutnim na
ovom ikraru. Ibrahim ka`e: ^es-
govorna du`nost, jer ove godine to sam bivao bolestan. Posljed-
centra Ulm poslije podne nama- Samir, dvije Emine i Ermina iz cijele Njema~ke ide rekordnih nji put kada sam bio u bolnici
za uprili~ena je ikrar dova povo- su ve} prvom ilahijom "Kraj Ka- 75 had`ija pod pokroviteljstvom usnio sebe na had`u ogrnut u
dom odlaska {est had`ija iz ovo- be sam ja stajao" ispunili pros- Me{ihata Islamske zajednice ihrame. Shvatio sam poruku i
ga d`emata. Nakon klanjanja po- torije na{e d`amije. Bo{njaka u Njema~koj. rekao samom sebi: Ne smijem
dne namaza prisutnima se ob- Prisutnima se poslije toga obra- Drugi had`ija je Muharem Dju- dozvoliti da umrem, a da had`
ratio imam Bilal ef. Hod`i} is- tio imam-koordinator za regiju gum, aktivista od prvog dana ne obavim. Saop{tio sam svojoj
takav{i svoju radost i ponos ova- Baden-Württemberg Pa{o ef. koji nosi velike zasluge za osni- djeci odluku koja su to sa odob-
vanje ovog d`emata. Muharem ravanjem prihvatila, i evo hvala
je vidno uzbu|enim glasom zat- Allahu koji mi je omogu}io da
ra`io halala od prisutnih po`e- ove godine idem na had`. Sa Ib-
ljev{i svima da i oni do~ekaju rahimom ide i njegova supruga
ovakav momenat odlaska na Zejno ~ime ona biva prva ha-
had`. d`inica iz na{eg d`emata.
Tre}i na{ had`ija, Zahir Tahu- Na kraju programa prisutnima
ni}, sportski tip, trenira tekvan- se obratio i Ibrahim ef. D`a-
do na{e mali{ane. Bilal ef. mu fi}, nakon ~ega je Bilal ef. pro-
je poru~io da borila~ke vje{tine u~io Ikrar dovu. Najdirljiviji mo-
zaboravi dok je na had`u. Uk- menat je bio pojedina~no ~esti-
ratko se obratio zatra`iv{i hala- tanje nasim had`ijama gdje su
la od svoje bra}e i sestara. se izmjenjivale obostrane dove i
^etvrti had`ija, Velaga Pro{i}, ~estitke.
Detalj sa ikrar-dove u d`ematu Ulm je za ovu priliku pro~itao svoj (Bilal Hod`i})

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 23


TRADICIJA
HRONIKA

IZ D@EMATA HANNOVER I[LO 11 HAD@IJA NA HAD@


U subotu 24. decembra u pro- D@EMAT HANNOVER
storijama islamske zajednice u
Hannoveru, pred vi{e od 400
prisutnih poslije ak{am nama- Had`ije iz d`emata
za prou~en je mevlud i ikrar Hannover na had`u u
dova povodom odlaska 11. ha- 2005./2006.g. su:
d`ija na had` iz ovoga d`ema- Muharem ef. Me{inovi},
ta. Poslije ak{am namaza i a{e- Ahmed Husovi}, Fejzo
reta kojeg je prou~io sekretar D`afi}, Osman Sablji},
Me{ihata islamske zajednice Be}ir [eho, Denis Forto,
Bo{njaka u Njema~koj hfz. Es- Elvir Had`i}, Idriz Hasi},
naf Begi}, imam ovog d`emata Selman Ku~evi}, Alija
i ujedno pomo}ni vodi~ ovogo- Dupljak, Merdaim Ze}iri.
Had`ije iz d`emata Hannover
di{njim had`ijama Muharem
ef. Me{inovi} se obratio prisut- ef. ^ukovi}, iz Bremerhavena had`u i savjete budu}im had`i- nima zamolio Allaha d`.{. da
nim. Ovaj veliki mubarek svojim Ferid ef. Osmi~i}, iz Bremena jama uputio je na{ uva`eni budu}im had`ijama had` bude
prisustvom je uveli~a~ao i glav- hfz. Nazif ef. Ahmetagi}, te muftija Mustafa ef. Klanco. Na- primljen. Tako|er je izrazio svo-
ni imam Me{ihata islamske musafiri iz okolnih gradova kon toga, Muharem ef. je ~itaju- ju zadivljenost uspjesima koje
zajednice Bo{njaka u Njema~- Bielefelda, Paderborna, Hildes- }i imena budu}ih had`ija od su uz pomo} Allaha d`.{. ostva-
koj Mustafa ef. Klanco. Ikrar heima, Waldsroda... Da bi nam prisutnih zatra`io halala, a d`a- rili d`ematlije u Hannoveru sa
dovi su prisustvovali i imami iz svima ovaj mubarek ostao dugo mija se zahorila kada su svi pri- svojim imamom Muharem ef.
{est okolnih d`emata sa svojim u na{im sje}anjima potrudio se sutni u jedan glas povikali "Ha- Me{inovi}em. Najupe~atljiviji
d`ematlijama. Iz Hamburga je `enski hor d`emata Hamburga. lalolsun"! Nakon a{ereta kojeg momenat je bio pojedina~no
bio prisutan Halim ef. Aliba- Na kraju programa prisutnima je prou~io hfz. Nazif ef. Ahmeta- ~estitanje budu}im had`ijama.
{i}, imam koordinator za regiju se obratio Halim ef. Aliba{i} sa gi}, ikrar dovu je prou~io biv{i Posebne rije~i hvale zaslu`uju
Nord, iz Braunschweiga Sabri- jednim prelijepim predavanjem imam d`emata u Hannoveru d`ematlije koji su se potrudili
ja ef. Had`iabdi}, iz Löhnea o had`u. D`evad ef. Isakovi}, koji je u da sve protekne u u najljep{em
Osman ef. Halilovi} i Ibrahim Poslije Halim ef. zavr{nu rije~ o svom kra}em obra}anju prisut- redu. (Muharem Me{inovi})

REKORDAN BROJ HAD@IJA NA HAD@U


2006.
HAD@ 2005./

Ahmetovi} Edhem (Balingen) Avdi} Fatima (Ingolstadt) Busnov Sulejman (Karlsruhe)


Ajradinoski Liman (Reutlingen) Avdi} Munib (Ingolstadt) ^akal Nadja (München)
Alihod`i} Ahmo (Berlin) Avdi} Said (Castrop-Rauxel) ^akal Sabahudin (München)
Alji} Ibrahim (Berlin) Badnjevi} Mustafa (Amsterdam, NL) Cernica Iljas (Tuttlingen)
Arifoski Maksut (Stuttgart) Ba{i} Izet (Witten) ]ori} Muharem (Frankfurt)
Arifoski Mejta (Stuttgart) Bejta [eremet (Antwerpen, B) ]ori} Ziba (Frankfurt)
Avdi} Amira (Castrop-Rauxel) Busnov Mejra (Karlsruhe) Dibani Hirije (Lennestadt

24 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


TRADICIJA
HRONIKA

E NA HAD@U
NA[E HAD@IJ

Dibani Muhamed (Lennestadt) Juhi} Bajro (Gelsenkirchen) Ned`ibovi} Sadbera (Frankfurt)


Djugum Muharem (Ulm) Juhi} Bisera (Gelsenkirchen) Nuhi} Alija (Bonn)
Ðugum Eldan (Stuttgart) Kadri} Hazbo (Duisburg) Omerovi} Behija (Bonn)
Dupljak Alija (Hannover) Kastrati Kamber (Stuttgart) Pitarevic Sabrija (Flensburg)
D`afi} Fejzo (Hannover) Kastrati Djula (Stuttgart) Pro{i} Velaga (Ulm)
Fazli} Ha{ajka (Düsseldorf) Kara|oz Jusuf (Essen) Sablji} Osman (Hannover)
Fazli} Ismet (Düsseldorf) Karahmetovi} Hazim(Kamp-Lintfort) [a}iri Selman (Kassel)
Had`i} Elvir (Hannover) Kevro Sead (Sindelfingen) Saki} Mujo (Köln)
Halimovi} Arif (Hamm) Kolakovi} Hasan (Bonn) Saki} Nesiba (Köln)
Halimovi} Tamija (Hamm) Kova~evi} Ibrahim (Ulm) [eho Be}ir (Hannover)
Har~evi} Hasan (München) Kova~evi} Zejno (Ulm) Selimovi} Mejra (Offenbach)
Hasi} Idriz (Hannover) Ku~evi} Sulejman (Hannover) Sokoli Sharka (Kassel)
Hod`i} Bilal (Ulm) Ljevakovi} Sabiha (Berlin) Sokolli D`evad (Kassel)
Huki} Behija (Berlin) Ljevakovi} Sulejman (Berlin) Spahi} Muhamed (Hamm)
Husovi} Ahmet (Hannover) Malagi} Sulejman (Mainz) Spahi} Sedija (Hamm)
Imeroski [erif (Sindelfingen) Ma{i} Mina (München) Suljagi} Samida (Offenbach)
Imeroski Raimka (Sindelfingen) Ma{i} Ruvejda (München) Tahuni} Zahir (Ulm)
Imeroska Begu{e (Sindelfingen) Me{inovi} Muharem (Hannover) Zekiri Merdaim (Hannover)

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 25


TRADICIJA
HRONIKA
D@EMAT KAMP-LINTFORT

Nova fasada na vakufskoj zgradi


U protekloj godini d`emat Kamp-Lintfort
je obnovio fasadu i uradio toplotnu izo-
laciju na vakufskoj zgradi, ina~e prvom
vakufu Bo{njaka u Njema~koj. U renovi-
ranje je ulo`eno preko 20.000 EUR. U
ovoj godini d`emat je u{ao u projekat
kupovine ku}e sa dva stana i dunumom
ba{te kao vakuf. Ku}a se nalazi nepos-
redno uz d`amiju i postoje}i vakufski ob-
jekat. Ovom kupovinom d`emat }e biti
jo{ bogatiji za dva stana i ba{tom tako
da }e vakuf sa~injavati d`amija, {est st-
anova, dva apartmana, ~etiri gara`e i tri
dunuma harema-ba{~e.
(Mustafa Ma{i}) D`amija, munara i vakufski objekat u d`ematu Kamp-Lintfort

I predstavnici IZ-e Bo{njaka


na novogodi{njem prijemu
Ve} nekoliko godina grado- nica u multikulturalnom
na~elnik grada Kamp-Lint- dru{tvu. Ove godine ispred
fort (Stadtdirektor) Dr. La- d`emata Kamp-Lintfort pri-
ndscheidt uprili~uje novo- sustvovao je Mustafa ef.
godi{nji prijem u Gradskoj Klanco i predsjednik d`e-
dvorani (Stadthalle) Kamp- mata h. [efik Burni}. Iako
Lintforta za predstavnike oprhvan bole{}u na prije-
privrede, politi~koga `ivota, mu je bio i dugogodi{nji
crkve i ostalih vjerskih za- gradona~elnik Karl Flügel,
jednica, udru`enja strana- ~ovjek koji je pomogao
ca, i drugih releventnih fa- dobijanje dozvole za izgra-
ktora ovoga grada. U svom dnju munare bo{nja~koga
analiti~kom obra}anju Dr. d`emata u Kamp-Lintfortu.
Landscheidt ponovo je na-
H. [efik Burni} i dr. Karl Flügel, biv{i gradona~elnik Kamp-Lintforta glasio ulogu vjerskih zajed- (Mustafa Ma{i})

Vjen~anja
U periodu od avgusta 2005.g. do mart a
2006.g. u d`ematu Kamp-Lintfort pred ima-
mom Mustafa ef. Klanco brak su sklopili:

- Karajkovi} Edis (1983.) i


Karabegovi} Anita (1987.),
- Smajlovi} Edis (1985.) i
Klanco Mubina (1988), u d`ematu Kamp-Lintfort
- Huseinovi} Hasan (1985.) i
Karahmetovi} Melisa (1985.),
- Krnd`ija Haris (1984.) i
D`ihanovi} Samira (1983.),
- Sujak Kupo (1986.) i Hajirli brak i porod `eli Vam
Parmak Ebru (1988.) Va{a Islamska zajednica

26 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


TRADICIJA
HRONIKA

Veliki mevlud u malom d`ematu


D@EMAT DARMSTADT
D`emat Darmstadt spada u naj-
mla|e i najmanje d`emate na
podru~ju Islamske zajednice
Bo{njaka u Njema~koj, ali po
svojim aktivnostima je jedan od
aktivnijih d`emata u oblasti
Hessen. Vihor sdbine d`ematli-
je Darmstadta je donio iz raz-
nih krajeva biv{e nam zajed-
ni~ke domovine. Neko je iz San-
d`aka krenuo trbuhom za kru-
hom, neko iz prelijepih Mataru-
ga (kladim se da i mnogi Prije-
dor~ani ne znaju gdje su Mata-
ruge), ali najvi{e ih je ratni vi-
hor zaustavio ba{ ovdje. Po{to
su se uvjerili da od skorog pov-
rataka u zavi~aj nema ni{ta, Detalj sa mevluda u d`ematu Darmstadt: polaznici mektebske nastave izvode program
sjeli su i dogovorili se da osnu-
ju d`emat. Nije to bilo nimalo je i obavezno svrati{te na{ih ali- pa vala i bi bio red da se malo mah bio vidljiv. Odlomke iz me-
lahko, razne }udi, obi~aji. Svak ma i predava~a, kako onih luta- zavede red, jer ovoliko {arenila vluda prou~ili su Ahmed ef. iz
je htio malo svog zavi~aja i obi- ju}ih tako i onih koji dolaze u i samovolje, kome god na um Frankfurta, Muharem ef. iz
~aja, pa je tako dolazilo i do organizaciji IZ Bo{njaka u Nje- padne da malo sprovodi svoju Hannau, Zufer ef. iz Phillipps-
nesporazuma. ma~koj. I bajramska sijela nisu volju, a na ovako malom prosto- burga, Ned`ad ef. iz Offenba-
Problem prostorija privremeno im strana, zapjeva se i poigra, ru kao {to su d`emati, malo cha, Pa{o ef. iz Karlsruhea. Ne
su rije{ili u turskoj d`amiji, u svako zapodjene neku pjesmu i }e{ gdje vidjeti. Pa sramota je treba zaboraviti kazati da je
prostorijama koje su uzeli u na- kolo iz svog zavi~aja. Na ~elu da na na{oj regiji ne mo`emo predsjednike d`emata, svojim
jam. Imam Zenahir ef. Mrako- d`emata ve} nekoliko godina je se dogovoriti da immao bar milozvu~nim glasom "zastu-
vi}, uz redovno studiranje na agilni Dobojlija Rifet Me{ino- jednom bajramski turnir u fud- pao" Eniz, prvi ~ovjek d`emata
Darmstadskom univerzitetu, us- vi}. Odavno nisam sreo mute- balu, bajramski prijem, mek- Hannau. Prigodna predavanja
pijeva da odr`ava redovne ak- veliju sa toliko energije i volje tebske turnire za na{u djecu, a odr`ali su Ishak ef. Ale{evi},
tivnosti, vjersku pouku, d`ume, za radom. Naravno, Rifet je sa- Boga mi malo vi{e dru`enja i oblasni imam te izaslanik Me{i-
predavanja, tribine, dru`enja. mo kapiten jedne uspje{ne eki- za nas starije, onih lahkih bez hata IZBNJ Ahmed ef. Feti}.
U posljednje vrijeme Darmstadt pe, svjesne da sve sami moraju te{kih tema. Ovo sad gdje god Iako to nije ~esta pojava u ovom
uraditi i organi- pogleda{ neko te do~eka sa kraju, primijetili smo dosta d`e-
zirati. Ipak, ka- nekim haramom, haman samo matlija iz drugih d`emata,
`u, moglo bi ma- terba gledat preda se, i uvu}i Frankfurta , Mannheima, Gross
lo vi{e pomo}i se u sebe, a `ivot ide li ide, a Geraua, Offenbacha.
biti od nadle`- mi kasakom za svim.” E, Rifete Na kraju ovo prelijepo dru`enje
nih institucija i dina mi, upravu si, ovo je tema zavr{ilo se obilnom bosanskom
oblasnog za Me{ihat. sofrom. A na sofri, vru}a jag-
imama. U Darmstadtu redovno obilje`a- njetina, sand`a~ke mantije, bu-
“Bit }e, bit }e, vaju sve mubarek dane i no}i rek, sirnica, kola~i. Sjedilo se i
Rifete, samo se prigodnim programima i dru- dru`ilo do kasno u no}. Na po-
jo{ malo strpi. `enjima. Tako je bilo i 29. ap- lasku, pod dubokim utiscima
Me{ihat samo rila kada su u prekrasnom am- svi po`eli{e da ovaj obi~aj, koji
{to nije pro- bijentu turske d`amije priredili je u nekim d`ematima potpuno
hod'o,” dobacu- program u povodu obilje`a- zamro, ponovo o`ivi. Ne reko{e
jem mu malo u vanja ro|endana Muhammeda da li zbog mevluda ili mevluds-
{ali a vi{e u zbil- a.s. ke sofre. Kako god i jedno i
ji. A on ovo Splet ilahija i kasida izveli su drugo ima svoje mjesto i va`-
shvati ozbiljno, polaznici vjerske pouke. Svaka nost u tradiciji Bo{njaka.
Rifet Me{inovi}, predsjednik d`emata pa dodade: “E, ~ast Zenahir ef. ~iji je trud od- (Ševket Zuki})

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 27


TRADICIJA
HRONIKA

Usputni razgovor: Nagib Muji}, predsjednik d`emata Offenbach

Na mevludu u d`ematu Darmstadt, me|u brojnim d`e-


matlijama iz drugih d`emata, sretoh i jedno posebno
drago i poznato lice. Nagib Mujki}, diplomirani ekono-
mista, uspje{ni direktor firme Krivaja Holz GmbH iz
Offenbacha, ro|en u Zavidovi}ima, na posljednjoj
skup{tini d`emata Offenbach izabran je za predsjedni-
ka tog d`emata. U Darmstadt je Nagib do{ao sa grupom
d`ematlija i imamom, mladim teologom, Ned`adom
Ljaji}em. Rado je pristao na ovaj usputni razgovor za
~itaoce Selama. I ne samo to, Nagib, se rado uvrstio u
udru`enje "prijatelji Selama", postav{i sponzor ovoga
broja, a i budu}ih ako Bog da. Lahko je Selamu dok je
ovakvih prijatelja i predsjednika. Nagib Mujki}, (drugi s lijeva), Ned`at ef. Ljai} i ~lanovi d`emata

Kroz d`emat trebamo uljep{ati na{ `ivot


Pa gdje }emo se sretati, ako ne na ovakvim uvjetima vrlo te{ko sve to zadovoljiti, ali ipak no to je rezultat ne~ijeg rada, a i na{eg za-
mjestima, ka`e na po~etku razgovora za Se- ~ini mi se da i oni koji su najodgovorniji za jedni~kog rada. Evo, meni nije jasno za{to
lam ovaj ugledni Zavidovi}anin u Njema~koj tuma~enje islama i organiziranje d`emats- neki d`emati uporno bojkotiraju takmi~enje
a potom nastavio o svom do`ivljaju mevluda. kih aktivnosti ne snalaze se ba{ najbolje, ili polaznika vjerske pouke. Je li se to neki ima-
Odrastao sam u sredini gdje je mevlud je to prete{ko breme i za njih. Tako, trudimo mi boje da poka`u rezultat svoga rada ili je
poseban do`ivljaj, naravno ovdje je te{ko se, pijemo kahvu, klanjamo, igramo lopte, ne{to drugo? Pa, gdje to na{a djeca mogu
napraviti onakvu atmosferu, ali ipak ovo ima dru`imo se. pokazati {ta su nau~ila, ako ne tu. To treba
svoju te`inu, posebno danas kada mnogi Ho}e li Me{ihat biti korak naprijed za osmisliti pa da preraste u manifestaciju na-
`estoki muslimani nipoda{tavaju tradiciju na sve nas u Njema~koj? {e mladosti i znanja koja }e biti ispunjena i
kojoj smo odrasli, pa ako ho}e{ i tradiciju Mujki}: Svakako, ne da mislim, ja sam ubi- oboga}ena jo{ nekim sadr`ajima, na kojoj bi
koja je nas u dobroj mjeri i odr`ala i je|en u to. To zapravo mora da bude. Jer mi bila ~ast pojaviti se i biti vi|en.
sa~uvala u islamu. Neki misle da sve po~inje smo ovakvim na~inom rada, i djelovanja Osje}am malo nezadovoljstva u tvojim
s njima, i uporno, na `alost, na {tetu svih dostigli jedan nivo, sa kojeg moramo ili isko- rije~ima?
nas to agresivno poku{avaju da doka`u i ra~iti u bolju i organiziraniju zajednicu ili ba- Mujki}: Ma ne ali mislim da mi zaslu`ujemo
poka`u i sebi i nama, ka`e Nagib koga smo viti se sami sobom i svojim glupostima, ili ne i trebamo bolje. Trebamo zajednicu koja }e
potom pitali kako se snalazi kao novi preds- daj Bo`e tra`iti zadovoljenje svojih gluposti nam olak{ati na{ `ivot na ovim prostorima.
jednik d`emata u Offenbachu. po njema~kim sudovima, kao {to to neki ra- Umoran sam vi{e od predava~a koji vi~u ka-
Nije lahko, ali {ta je danas lahko? Ovo je na- de. Me{ihat je na{a potreba i na{a nada, i ko smo mi odabrani, kako islam ima rje{e-
{e vrijeme, na{ `ivot, sredina u kojoj `ivimo svi oni koji podme}u klipove u to~ak koji je nje za sve `ivotne probleme i pitanja, a kad
iziskuje mnogo napora i budnosti, a d`emat krenuo da se kotrlja naprijed, ne misle dob- ih konkretno upita{ za ne{to tu staju. A na-
je na{a nasu{na potreba. Zna{ i sam kako ro Bo{njacima u Njema~koj, oni gledaju sa- ma trebaju konkretna rje{enja.
je sa nama raditi! Ali takvi smo kakvi smo. mo svoje sitne interese. Pedeset d`emata u Bit }e bolje, ako Bog da. Nego, da zavr{i-
Kakvo je stanje u d`ematu Offenbach Njema~koj, pa ~ovje~e to je snaga, ali snaga mo jer i sofra nam je pri kraju. Je li Kri-
danas? samo ako smo udru`eni u jedinstvenu i jaku vaja i ovdje u Njema~koj kriva?
Mujki}: Ma poku{avamo da radimo, ono sve zajednicu. Samo tako jaki mo`emo rje{avati Mujki}: Ispravljamo je polahko. Hvala Bogu,
{to nam je kao ljudima-muslimanima sve te`a pitanja koja se postavljaju pred nas uspjeli smo da se nametnemo ovom zaht-
potrebno u svakodnevnom d`ematskom u ovoj dr`avi. Ko to ne vidi taj ima problema jevnom i probirljivom tr`i{tu. U{li smo u
`ivotu. Poku{avamo da osmislimo aktivnosti sa vidom a i sluhom pa bili to neki imami ili mnoge evropske kataloge i domove sa nam-
primjerene nama i na{im potrebama. Imam predsjednici. Mi trebamo {to prije provesti je{tajem koji prizvodi Krivaja.
osje}aj, da mi ina~e pomalo lutamo u izbore na nivou Njema~ke, za sva ona tijela Dobro Nagibe, o tome }emo drugi put,
tra`enju tog d`ematskog puta, malo je onih koja su predvi|ena statutom, i da se kona~- kad Krivaja bude glavni sponzor Se-
`ivotnih potreba koje trebamo kroz d`emat no po~nemo pona{ati kao ljudi koji su u vjeri lama, ako Bog da. Hvala ti na ovom ot-
da upra`njavamo, da nam d`emat olak{a koja je vjera reda . I danas sam to ~uo u va- vorenom i iskrenom razgovoru.
ovaj `ivot, uljep{a, da mi bude lijepo {to sam zu, ~ini mi se da je to Ahmed ef. govorio, pa Mujki}: Hvala i tebi i maksus selam svim
u d`ematu, odnosno da osje}am potrebu za kako onda ako jest tako, a jeste tako, da u ~itaocima. (Razgovarao: Ševket Zuki})
d`ematom. Jest da je u ovim prostornim na{im d`ematima ima toliko nereda. Narav-

28 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


HRONIKA
Na{i merhumi: D`elil Karad`i}

Decenija `ivota ugra|ena u temelje d`emata


D@EMAT MAINZ sudbina hiljade Bo{njaka koji ta Mainz, po{tovaoci, a bio ih je
su se trbuhom za kruhom rasu- veliki broj, ispratili su ga dosto-
D`elil. Na{ D`elko, zasigurno li po svijetu. Rodila ga u Sanici janstveno a emocije su se mog-
najpoznatije ime u posljednjih Gornjoj, avgusta 1941. g. maj- le opipati u zraku zbog tuge za
desetak godina u d`ematu ka Hata u srcu Grme~a, a nje- njegovim posljednjim ispra}a-
Mainz. Od samog po~etka, jed- govo dobro vjerni~ko srce jeste jem prema Bosni, na koji ga je
ne no}i 1991.g. kada se kod bilo veliko kao Grme~. Od odvezao njegov Bekir ef. s ko-
Bo{njaka u Mainzu za~ela ideja 1966.g. zara|ivao je svoj kruh jim je dugo godina dijelio u
o osnivanju d`emata, D`elil je po "bau{telama" {irom Njema~- d`ematu dobro i zlo. Dovu je
bio me|u prvima. Njegova pre- ke. Kako se samo radovao pen- prou~io Halil ef., a njegove
poznatljiva torba u kojoj su bili ziji, ali za kratko. Opaka bolest d`ematlije, sa tekbirima, na ru-
svi blokovi i sve d`ematske up- kao da je cijelo vrijeme ~u~ala kama su ga iznijeli. Sanjao je
latnice posljednjih deset godi- i ~ekala pogodan trenutak. Nje- da se vrati u Prijedor, dunja-
na, koja ga je nekako svojom r. D`elil Karad`i} govi ahbabi, d`ematlije d`ema- lu~koj ku}i koju je dva puta
te`inom "naginjala u stranu", pravio. Preselio je u vje~nu ku-
oti{la je za D`elkom u legendu. }u i kona~no se vratio u svoj
Za njega nije bilo dana ni no}i Prijedor, o kojem je tako lijepo
kada je d`emat u pitanju. Na znao zapjevati na na{im baj-
uvijek zabrinutom licu pre- ramskim sijelima. Oj, Prijedore
poznavali smo brige svih nas za tvojeg ti behara,....
opstanak d`emata. Bio je ~lan Ovaj spomen je samo jedno
svih upravnih odbora od osni- malo ljudsko “hvala” nas, tvojih
vanja d`emata. Onoga trenutka d`ematlija D`elile, tvoga d`e-
kada je d`emat bio na prekret- mata Mainz. Neka te Allah nag-
nici biti ili ne biti, {to zbog na- radi za sve {to si uradio za na{
{eg asiluka i pasjaluka, {to d`emat, iz svoje neizmjerene
zbog finansijskih pote{ko}a, hazne, dragi na{ D`elile.
D`elil je hrabro stao na ~elo Rahmetullahi alejhi
d`emata. (Ševket Zuki})
Sudbina D`elila Karad`i}a, je D`ennaza r. D`elilu Karad`i}u

D@EMAT KAMP-LINTFORT Na{i merhumi: Hakija Smajlovi}

ODLAZAK VAKIFA I VELIKOG DOBROTOVORA


Hakija Smajlovi} ro|en je BiH Hakija je bio veliki d`omet Novo{eherskih sela. D`enazu
10.01.1942. u ^obama kod i humanista poma`u}i ve}inu je klanjao pisac ovih redova.
Maglaja. U Njema~ku je do{ao akcija za pomo} Bosni i Herce- Iza rahmetlije je ostala supru-
1971. godine. Penziju je zara- govini. Kao i ve}ina "gastarbei- ga Red`iba, pet sinova, snaha
dio u rudniku Fridrich-Hein- tera" sanjao je povratak svome i devetoro unu~adi. Svi sinovi
rich u Kamp-Lintfortu. Kada je domu da tamo `ivi penzioners- su ~lanovi d`emata a najstariji
osnovan d`emat Kamp-Lintfort ke dane. Kada je obolio ~esto Zehrid je ~lan d`ematskog od-
1983 godine Hakija je izabran je odlazio u rodno selo i pop- bora koji je, zapravo, zamije-
za ~lana odbora i tu du`nost ravljao poru{enu ku}u i ob- nio rahmetli oca Hakiju. ^la-
obavljao je do kraja svoga ~as- navljao vjerski `ivot. Preselio novima porodice `elimo sabur
noga `ivota. Odigrao je va`nu je ahiret pred Ramazan 1426. a rahmetli Hakiji:
ulogu pri kupovini vakufske hid`retske godine u Njema~koj
zgrade i bio njen vakif. Bio je a ukopan je u ^obama. Na Rahmetullahi alejhi
blage naravi i trpio na ra~un d`enazu su mu do{le radne rahmeten vasiah.
svoga zdravlja. Kada je izvr{e- kolege koji `ive u BiH a i veliki
r. Hakija Smajlovi}
na agresija na na{u domovinu broj mje{tana ^oba i okolnih (Mustafa Klanco)

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 29


TRADICIJA
HRONIKA
pi{e: mr. Alaga DERVI[EVI]
^ D@EMAT ESSEN Na{i merhumi: Fatima (ro|. Me{anovi}) Dedi}

Zivot posve}en vjeri i d`ematu Bo{njaci su jedini narod u povijesti


koji poslije svog nacionalnog pokreta
Fatima Dedi} ro|ena je i svoje nacionalne borbe za narod i
12.09.1948 god. u G. Vu- dr`avu nemaju svojih nacionalnih
kovijama, op}ina Kalesija. heroja. Jedan od takvih je rahmetli
Svoj `ivot provela je jednim general Mehmed Alagi} koji je za
dijelom u Bosni i Hercego- svoje velike vojne pobjede i za povra-
vini, a jednim dijelom u tak prvih organiziranih masovnih
Njema~koj. Naime, nakon kolona izbjeglica u svoj rodni kraj od
udaje sa svojim mu`em Bo{njaka zaradio kaznu zatvora,
]amilom, dosla je da `ivi i poni`enja i na kraju smrt.
radi u Njema~ku. Podario
je Allah d`.{. ]amilu i Fa-

S
a rahmetli generalom Mehmedom
timi troje ~estite djece Se- r. Fatima Dedi} Alagi}em upoznao sam se prvi put
nadu, Mihadu i Muju sa kao vojnik, novembra 1976. godine u
kojima su `ivjeli, radili i po- lom i svojom djecom Fati- njom su bili njen ]amil i Somboru. Bio je kapetan prve klase i kom-
rodicu gradili. Islamski us- ma je uvijek materijalno njena djeca. andant garnizona oklopnih jedinica u
mjereni i islamski odgojeni pomagala d`amiju i d`e- Vijest o Fatiminoj smrti ovome gradu, a ja regrut u poznatom reg-
znali su kao porodica da mat. Do~ekala je Fatima da iznenadila je njenu rodbi- rutnom centru Avijacije biv{e JNA. Bli`i ro-
su to sve Allahove blagoda- ima svoje zetove, svoju nu, kom{iluk, d`ematlije i |ak moje supruge Mustafa Puri} je u
ti. snahu, svoje unuke. Svoju sve one koji su je poznava- Somboru `ivio sa svojom porodicom i slu`-
Po~etkom osamdesetih go- unu~ad posebno je voljela li. D`enazu rahmetli Fatimi bovao na `eljeznici, bili su ku}ni prijatelji
dina pro{log vijeka, ]amil i i pazila i sa svojim ]ami- smo klanjali u na{em rahmetli generala i njegove supruge Ziske.
njegova Fatima bili su me- lom bila sretna zbog njih. d`ematu u ~etvrtak Tako sam se i ja upoznao sa "na{im prvim
|u prvim u~esnicima for- Do~ekala je Fatima da njen 19.01.2006 god. Ve} budu}im generalom", kako mi je nekoliko
miranja d`emata u Essenu ]amil do|e u penziju pa odavno nije bila ve}a d`e- puta isticao svoje proro~anstvo Mustafa Pu-
daju}i svoj materijalni i su jedan dio vremena pro- naza kao {to je bila d`e- ri}, kojem su vojni~ke vrline i op~injenost
moralni doprinos ja~anju vodili u Bosni i Hercegovi- naza na{oj rahmetli Fatimi. Alagi}eva vojni~kim pozivom
d`emata. Fatimu krasi bez- ni, a jedan dio vremena u Prisustvo velikog broja d`e- upali u o~i, ~ije se uvjerlji-
broj lijepih, islamskih i lju- Njema~koj. U BiH bila je matlija, rodbine i prijatelja, vo predvi|anje da }e on
dskih osobina. Bila je na{a k}erka sa porodicom, a u prisustvo hfz. Esnaf ef. postati general i to ba{
Fatima d`omet kakvog je Njema~koj druga k}erka i Begi}a te Ned`ad ef. "na{", to jest, prvi i
trebalo nadaleko tra`iti. @e- sin sa svojim prodicama. Be~i}a govori o plemenito- pravi na{ bo{nja~ki
ljela je i htjela da svakom @eljeli su ]amil i Fatima da sti i dobroti na{e rahmetli general, obistinilo. Za
nagodi i da svakom ugodi. budu pomalo kod svih. Fatime. Tako|er, d`enaza ta tri mjeseca obuke,
Nije se moglo kod nje pos- Neo~ekivano i pomalo brzo rahmetli Fatimi obavljena u slobodnom vreme-
jediti bez sofre, sa zado- Fatima se razboljela. Bila je i u BiH, u G. Dubrava- nu sam imao ~ast
voljstvom je pripremala if- je u bolnici i pod nadzo- ma, op}ina @ivinice, u ned- ~esto
tare i pozivala svoje kom{i- rom ljekara koji su ~inili ko- jelju 22.01.2006. godine
je i d`ematlije da ih ugosti liko su mogli da pomognu na mezarju Plane uz pri-
i do~eka zajedno sa svojim Fatimi. Njen ]amil i njena sustvo velikog broja kom{i-
]amilom i svojom djecom djeca bili su uz nju da joj ja, rodbine i prijatelja koji
u tim mubarek ramazans- pomognu i da joj koliko su do{li da isprate rah. Fa-
kim no}ima. Bila je uvijek mogu olak{aju. I sam sam timu na Ahiret. Njen ple-
nasmijana, radosna i vese- bio u bolnici prisutan kada meniti lik ostat }e u sje-
la. Nije se u d`amiji ni{ta sa velikim naporom Fatima }anju njenom mu`u, djeci,
de{avalo bez njenog pri- izgovara {ehadet: “E{hedu sestri, bra}i, snahi, zetovi-
sustva ako je ikako mogla en la ilahe illelah, ve e{he- ma, unu~adima, rodbini
da do|e. Posebno se isti- du enne Muhammeden kom{ijama, d`ematlijama i
cala svojim radom dolaze}i abduhu veresuluhu.” To je svima koji su je poznavali.
i ~iste}i d`amiju kad god je ponavljala nekoliko puta. Neka joj Allah d`.{. podari
to trebalo i to je uvijek radi- Svoju plemenitu du{u pre- lijepi d`enet, a ~lanovima
la od srca i sa velikom lju- dala je Allahu d`.{. Gospo- njene porodice lijepi sabur.
bavlju. Tako je i svoju djecu daru svjetova u srijedu uju-
odgajala. Sa svojim ]ami- tro 18.01.2006 u 7 sati. S (Hasandi} D`emal ef.)

30 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


TRADICIJA
HRONIKA
Bo{nja~ki velikan: rahmetli general Mehmed Alagi}

NA[ GENERAL
dru`iti se sa njim i u vi{e navrata biti nje-
gov gost i njegove supruge Ziske u njiho-
vom domu, kao {to su i oni bili nekoliko pu-
ta gosti mojoj porodici u Sarajevu, a kasni-
je, posebno, ~ini mi se, kada je rahmetli
general polagao za majora, odsjeo je kod
nas u dva navrata po desetak dana. Moram
ista}i da sam zaslugom generala Alagi}a,
nakon obuke u Somboru dobio prekoman-
du u Rajlovac. To je sredio preko svojih ko-
lega oficira, {to je bilo ~udno starje{inama
u Rajlovcu, pa sam se tu, u vojsci, osje}ao
kao kod ku}e. Dugo vremena se nismo
vi|ali, da bismo se skoro dvadeset godina
poslije, ta~nije 23. novembra 1995. godi-
ne, ponovo sreli u gradu Hammu u Nje-
ma~koj, kada je u njegovu ~ast organiziran
skup kojem je prisustvovao veliki broj gra-
|ana BiH, posebno njegovih Kraji{nika. Pri-
je toga sam kao novinar pratio aktivnosti Mezar r. generala Alagi}a (Foto: Mehmed Jakubovi})
Kraji{nika na pomo}i BiH i 7. korpusu, o
~emu sam objavio vi{e tekstova u listovima 70%, u aktivnostima na prikupljanju pomo- glavne aktivnosti treba skoncentrisati na
koji su u to doba izlazili u dijaspori, kao }i Bosni i Hercegovini i 7. Korpusu Armije povratak, posebno `ena i djece. "Kolone
{to su Nova Bosna i Euro Bosna. BiH sa 95%. Poslije toga rije~ je uzeo ge- povratka trebaju biti duge od pet do deset
neral Mehmed Alagi}, koji istakao da je on hiljada ljudi, a na ~elu im treba biti bh.
Me|u Kraji{nicima u dijaspori ovdje u posjeti svojoj majci koja je iz ambasador, jer mi tamo moramo na silu,
Sanskog Mosta izbjegla u Njema~ku kao i po{to je cilj da se mi raselimo, pa je to
Ovom prilikom `elim ukratko iznijeti drugi Bo{njaci iz cijele BiH, te da koristi sada i ubudu}e va{a ratna zada}a. Morate
sje}anja i utiske na taj susret sa ge- priliku da se na ovom skupu zahvali svima biti jedinstveni, a ne razjedinjeni, {to samo
neralom Alagi}em. Osman Hasanbe- na ogromnoj pomo}i koju su poslali, ide u prilog na{em neprijatelju, koji jo{ nije
govi}, kao koordinator svih akcija Kra- isti~u}i da je to logisti~ki korpus za os- pobije|en. Treba nam mobilizacija pameti i
ji{nika za pomo} Armiji BiH i 7. kor- lobo|enje na{e dr`ave. Naglasio je da sada iskustva u izgradnji zemlje. Zasada je voj-
pusu, govorio je o finansijskoj pomo- ska na{a najja~a i najorganizovanija snaga,
}i za 1994. i '95 godinu, koja je izno- Poni`avaju}e hap{enje koja ide za pet kopalja ispred ostalih insti-
sila milione DM, te na stotine {lepera A onda jo{ ve}e iznena|enje i {ok za tucija u sistemu vlasti i dr`ave. Vojska treba
hrane, obu}e, automobila, kamiona i mene, u jednom momentu general se svima da bude primjer, pa i vama ovdje u
autobusa, sanitetskog materijala i dru- interesira mogu li mu pomo}i kako bi dijaspori. Na{ narod se mora nacionalno,
gog, navode}i i pojedince koji su najvi{e se sastao sa gospodinom Harisom vjerski, kulturno, politi~ki i dr`avotvorno os-
donirali i uplatili sredstava do ta- Silajd`i}em. Ostao sam bez rije~i. Ipak vje{tavati uz primjer i puno po{tovanje na-
da. On je jo{ istakao veliku ak- govorim da }u poku{ati, istovremeno i {ih boraca. Na{ narod jo{ uvijek ne zna do-
tivnost izbjeglica, koji pored razmi{ljam, {ta je to s nama i na{im voljno {ta je vjera, {ta dr`ava, a {ta nacija,
pomaganja svojih familija, odnosom prema na{im velikanima?! i na tome treba raditi s na{im narodom, {to
rodbine i prijatelja i kod A drugi dan po dolasku u Sarajevo, u je glavni zadatak na{e inteligencije." Dru`e-
ovih sredstva u~estvuju svim sredstvima informisanja je vijest nja sa rahmetli ge-neralom su potrajala do
sa da je generala Alagi}a na poni`avaju}i kasno u no}, kada je u jednom momentu
na~in uhapsila bo{nja~ka policija i da kroz jedan neposredni razgovor nastao po-
je preba~en u Sarajevski zatvor, odakle du`i intervju koji }e biti objavljen u knjizi
}e ubrzo oti}i u Hag. ovog autora "Istaknuti Bo{njaci u dijaspo-

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 31


HRONIKA
ri". Poslije rata sam se ponovo sreo sa rahmetli generalom u
Sanskom Mostu, nekoliko dana prije njegovog hap{enja i odlaska
u Hag, kada smo sa zajedni~kim prijateljem Ismetom Hamuli}em
bili na ve~eri i proveli jedno nezaboravno ve~e u razgovoru o mno-
gim pitanjima iz tada{nje i nedavne pro{losti. Osjetio sam da pred
sobom imam skrhanog ratnog heroja iz pro{log rata, poni`enog i
izdanog od svih, koji je imao mnogo toga re}i o onome {to ga je
optere}ivalo, nekome u koga ima povjerenja. Nisam vjerovao dotad
da tako mo`e izgledati hrabri i ~estiti Kraji{nik, pa sam se onda
sjetio rahmetli Hamdije Pozderca, kada je, dolaze}i direktno iz
bolnice na onu ~uvenu egzekutivnu sjednicu, u sali sjedio sam u
prvom redu, a nekoliko redova, iza njega veliki broj njegovih
doju~era{njih prijatelja i politi~ara, od kojih je bar pola tu sjedilo
njegovim zaslugama, a neke je i iz opanaka izvukao. Istu sudbinu
su do`ivjeli Hamdija Pozderac i Mehmed Alagi} od ljudi iz svoga U jesen 1994.g., Vrhovni komandant Armije R BiH, gospodin Alija
naroda. A onda jo{ ve}e iznena|enje i {ok za mene, u jednom mo- Izetbegovi}, boravio je u 7. korpusu i Travniku. Obi{ao je i polo`aje
mentu general se interesira mogu li mu pomo}i kako bi se sastao na Vla{i}u. Interesirao se:
sa gospodinom Harisom Silajd`i}em. Ostao sam bez rije~i. Ipak - “Mo`e li se Vla{i} osloboditi?”
govorim da }u poku{ati, istovremeno i razmi{ljam, {ta je to s nama - “Mo`e, samo treba sa~ekati zimu,” - bio je odgovor generala Alagi}a
i na{im odnosom prema na{im velikanima?! A drugi dan po dolas- (preneseno iz knjige: “Operacija Vla{i}”)
ku u Sarajevo, u svim sredstvima informisanja je vijest da je gene-
im je to trebalo za njihove li~ne ciljeve. Kada ga je bo{nja~ka vlast,
rala Alagi}a na poni`avaju}i na~in uhapsila bo{nja~ka policija i da
kao obi~nog kriminalca kona~no strpala u zatvor i popljuvala, na
je preba~en u Sarajevski zatvor, odakle }e ubrzo oti}i u Hag. Ni-
red su do{li i oni me|unarodni, koji se najvjerovatnije ne bi usudi-
sam mogao vjerovati u ono {to sam prije koji dan od njega ~uo i
li to uraditi da im ovi nisu dali povoda za to, a koji se preko hero-
o tome sam razmi{ljao dok sam se vra}ao u Sarajevo, a onda sam
ja Alagi}a, a danas i preko drugih bo{nja~kih generala obra~una-
se sjetio svih nepravdi i poni`enja koje su Bo{njaci nanijeli gene-
vaju sa naivnom i pogre{nom bo{nja~kom politikom i politi~arima
ralu Alagi}u, po~ev od lokalnih vo|a SDA.
iz pro{losti, a sve preko ~asne borbe Armije BiH, njenih komanda-
nata, generala, oficira i boraca. Bo{njaci su danas jedini narod u
Sudbina bo{nja~kih velikana
povijesti koji poslije prve oru`ane bitke za svoje nacionalne i dr`a-
votvorne ciljeve nemaju svojih heroja proizi{lih iz nje, a i pojedini
Postavlja se pitanje, za{to se ovakve stvari de{avaju bo{nja~kim
istaknuti Bo{njaci iz posljednjih 60 godina, koje su prethodile i bile
velikanima unutar njihovog naroda? Prema mi{ljenju mjerodavnih,
uvod u ovu posljednju oru`anu bitku, sve vi{e su izlo`enu raznim
kada je general Alagi} u pitanju, njegovo vojni~ko kruto shvatanje
poni`avanjima i neprimjerenim i primitivnim napadima, a na to i
politike i politi~kog odlu~ivanja, kao da se kod Bo{njaka i muslima-
takve pojave niko od vode}ih bo{nja~kih institucija ne reaguje.
na uop}e, a posebno neposredno poslije ratnog haosa, mo`e druk-
Vrijeme je da mjerodavni Bo{njaci i kolektivni bo{nja~ki um, ukoli-
~ije uspostaviti rad i red u dr`avi, njegove izjave da su mud`ahe-
ko on uop}e postoji, na to i takva pitanja kona~no dadnu odgovor.
dini samo formalno bili u okviru 7. Korpusa, a da su komandne i
^ini mi se da Bo{njaci jo{ uvijek nisu u dovoljnoj mjeri politi~ki,
druge naredbe dobivali iz drugih izvora, te iskazane `elje da even-
nacionalno i dr`avotvorno osvje{}eni i da jo{ ni{ta nisu nau~ili od
tualno bude kandidat za guvernera Unsko-sanskog kantona, su
politike i povijesti iz pro{losti, te zbog toga jo{ nisu ni svjesni na
glavni razlozi da se ide na njegov politi~ki odstrjel, uz naglasak na
{ta }e ovo i drugo {to im se de{ava, u najve}oj mjeri njihovom kri-
njegove navodne kriminalne radnje, jer tako ga je bilo najlak{e dis-
vicom, sve iza}i.
keditirati i poniziti, trpanjem u zatvor kao najokorjelijeg kriminalca.
Svima je poznato, da su autoritetom i zaslugom rahmetli Alagi}a
stigle prve donacije i organizirane kolone povratnika u Krajinu, ko-
je su se brojale hiljadama, ali ~ak i da su se desile i neke nepra-
vilnosti i da je general u trenucima op{teg haosa koristio "vojni~ke
metode", sve radi smje{taja i zbrinjavanja povratnika, zar je treba-
lo na onakav na~in iskazati sav bijes i mr`nju prema ovome bo{-
nja~kom velikanu i heroju. Ali, niko normalan ne mo`e dokazati da
iza tog generalovog anga`iranja u povratku i obnavljanju rada i
`ivota ovog dijela Krajine i BiH nisu stajali ogromni rezultati, koje
kasnije niko nije uspio ponoviti. Da je kojim slu~ajem poginuo u to-
ku rata, tada vjerovatno ne bi smetao mo}nicima i mo`da bi gene-
ral Alagi} danas imao svoje ulice i institucije. Ovako je na najne-
ljudskiji i najgrublji na~in poni`en, popljuvan i izdan, po~ev od naj-
bli`ih saradnika, od kojih se za mnoge nikada ne bi znalo ni ~ulo
da nije bilo njega, sli~no kao i kod Hamdije Pozderca, pa do onih
najvi{ih koji su se di~ili njegovim pobjedama i poduhvatima kada r. general Alagi} nakon povratka iz Den Haaga

32 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


SPONZORI - PRIJATELJI SELAMA

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 33


TRADICIJA
POGLEDI
Jusuf el-KKaradavi presuduje izmedu Rijaseta i Merhameta

BITKA ZA KURBANE
Od kada je Rijaset IZ BiH, krajem Treba znati da su, posljednjih godina, upra- bana" i medijski udar ~ija je o{trica i ovaj
juna pro{le godine, preko Vije}a za vo Bo{njaci iz dijaspore naj~e{}i mu{terije put bila okrenuta prema Rijasetu?
fetve donio odluku da kupovina kur- "Merhametovih kurbana" iz daleke zemlje IZ BiH i Merhamet su jo{ tokom agresi-
bana preko MDD Merhamet BiH u kengura. je na BiH zapo~eli zajedni~ku akciju kupo-
Australiji nije {erijatski ispravna vine jeftinih kurbana u Australiji. Oni koji
zapo~eo je vi{emjese~ni "tihi rat" Merhamet duplo jeftiniji su tada bili u Bosni mogu se sjetiti d`inov-
skih transporta brodovima od Australije do
izme|u ovog dobrotvornog dru{tva i
Kako za one iz domovine tako i za kup- Bosne desetaka hiljada kurbana. No, upra-
duhovnog vo|stva bosanskih musli-
ce iz dijaspore presudan razlog za izbor vo onda kada je Rijaset zaklju~io da se
mana u Sarajevu.
kurbana bila je upola jeftinija cijena onih treba okrenuti sto~nom fondu koji nudi BiH
upla}enih kod Merhameta. Za podsje}anje te tako pripomo}i i bosanskim uzgajiva~i-
pi{e: Alosman HUSEJNOVI] ma stoke da ne{to zarade odustali su od
Bo{njaci koji su uplatili kurban preko IZ
BiH trebali su izdvojiti 150 eura a preko dotada{njeg aran`mana s MDD Merhamet

P
rili~no o{tro sro~ena fetva (mjerodav- Merhameta samo 75 eura! Tako se dogo- BiH. Kao sto to obi~no biva, "ro|ak" (Mer-
no mi{ljenje muslimanske uleme o dio golemi apsurd da i najdiscipliniraniji hamet) koji se i sam malo osladio novcem
nekom vjerskom pravnom pitanju) ~lanovi IZ u d`ematima zapadne Evrope ra- od biznisa u Australiji otrgnuo se kontroli
unijela je pometnju, zabunu ali i zabrinu- dije izaberu jeftiniji kurban iz Merhameta pa je odlu~io nastaviti akciju sam. Nekako
tost me|u hiljade ~lanova IZ BiH, posebno nego onaj koji im se nudi u njihovoj d`ami- u to vrijeme de{ava se i podjela u Merha-
one u dijaspori, da nisu uzalud dali novac. ji. Odakle, IZ BiH "slu~aj Merhametovih kur- metu gdje pobjednici ustrajavaju u nastav-

34 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


TRADICIJA
POGLEDI
ku "kurbanijade" na dalekom kontinentu. Nastavak “kurbanijade”
Posljedica svega je fetva donesena u ljeto
pro{le godine od strane Rijaseta koja }e Kao sto to obi~no biva, "ro|ak" (Merhamet) koji se i sam malo osladio novcem od
ostati upam}ena po izr~enom tonu koji je biznisa u Australiji otrgnuo se kontroli pa je odlu~io nastaviti akciju sam. Nekako
sugerirao odlu~nost Rijaseta BiH da o{trije u to vrijeme de{ava se i podjela u Merhametu gdje pobjednici ustrajavaju u
zaigra u pitanjima koja se ti~u njegovih nastavku "kurbanijade" na dalekom kontinentu. Posljedica svega je fetva donesena
kompetencija a koja su do tada uglavnom u ljeto pro{le godine od strane Rijaseta koja }e ostati upam}ena po izre~enom
stihijski rje{avana. Treba priznati da ve} go- tonu koji je sugerirao odlu~nost Rijaseta BiH da o{trije zaigra u pitanjima koja se
dinama Rijaseta IZ BiH ne mo`e izdr`ati ut- ti~u njegovih kompetencija a koja su do tada uglavnom stihijski rje{avana.
rku na bosanskom tr`i{tu koje svake godi-
ne di`e cijene stoke pred Kurban bajram ske zajednice u BiH tra`e}i uto~i{te za bana. Ovo posebno zbog ~injenice da su
pa je Merhamet (p)ostao istinski izlaz za svoju ne{erijatsku djelatnost kod uglednog dosada{nje Rijasetove akcije, prije agresije
d`ematlije sa skromnijim primanjima (i ne alima {ejha el-Karadavija-re~eno je u saop- na BiH, isklju~ivo donirale kurbansko meso
samo oni) koji `ele da ispune ovu vjersku }enju. Po{to HO MDD Merhamet nije naveo u~enicima Gazi Husrevbegove medrese u
obavezu (vad`ib). Dok je Rijaset ve} fetvom pitanje, od kojeg ovisi svaki odgovor-fetva, Sarajevu. Tek u godinama agresije i poslije
dao "i{aret" d`ematima u domovini i dija- Rijaset IZ }e upoznati {ejha Karadavija o nje spisak korisnika je pro{iren na narod-
spori kako im je se pona{ati, u "foto fini{u" Vije}u za fetve Rijaseta IZ u BiH te obrazlo- ne kuhinje, stara~ke domove, povratnike u
bitke za kurbane, krajem decembra, Mer- `iti mu {erijatske razloge za dono{enje fet- manji be-ha entitet itd. Kako god, prema
hamet je, neo~ekivano, oti{ao korak dalje. ve o nevalidnosti australijskih kurbana na zvani~nim rezultatima ovogodi{nje akcije
Uprava ovog dobrotvornog dru{tva obratila na~in kako to radi MDD Merhamet u BiH. kurbana Rijaset ponovo nije uspio na tere-
se Jusufu el-Karadaviju, predsjedavaju- Rijaset, me|utim, ovom prilikom `eli jasno nu porayiti najstarije bosanskohercegova~-
}em Evropskog vije}a za fetve ~ije je i nedvosmisleno objaviti javnosti sljede}e: ko dobrotvorno dru{tvo. Za ilustraciju Mer-
sjedi{te u Dublinu, nezvani~no najve}em prvo, fetva o kurbanima koju je izdalo Vije- hamet je pro{le godine imao 18180 kurba-
autoritetu u muslimanskom svijetu danas u }e za fetve Rijaseta IZ u BiH od 21 d`uma- na koji su naru~eni potom kupljeni i zakla-
domenu rje{avanja suvremenih fetvi. Mer- de-l-uhra 1426/27.juli 2005 g. va`i i ne}e ni u Australiji te kasnije transportovani za
hamet nije dugo ~ekao na odgovor pa ga se mijenjati. Drugo, nikakva fetva izvana, BiH {to je puno bolji rezultat od akcije Rija-
je, zadovoljan sadr`ajem i jasno}om poru- pa makar to bila i fetva {ejha el-Karadavija seta koji, opet, ne vodi jedinstvenu akciju
ke, odmah po`urio postaviti na vlastitu web ako je suprotna fetvi Vije}a za fetve Rijase- nego to ~ini svaka medresa za sebe!? To i
stranicu citiraju}i odgovor slavnog egipats- ta IZ BiH nije validna i odbacuje se po prin- jeste bio povod da Rijaset koji se u borbi za
kog u~enjaka. cipu pravila u fikhu po kojem niko ne mo`e "svoj dio kola~a" odlu~io osporiti Merhame-
“Ako je kurban, u ovom slu~aju jeftiniji, donositi fetvu ako nema pravog uvida. U tovu akciju preko odluke Vije}a za fetve.
u Australiji od onog u Bosni i Hercegovini Bosni i Hercegovini fetve donosi ovla{tena MDD Merhamet BiH je i ove godine ponovo
onda nema smetnje u tome, ako Bog da, a osoba ili institucija IZ u BiH i samo je ta fet- imao vrlo dobar rezultat u akciji "Kurban
posebno ako tamo, prilikom klanja bude va za muslimane u BiH validna. Tako je to 2006". To zna~i da fetva nije imala efekat
prisutan neko od muslimana BiH koji vodi bilo do sada i tako }e biti i od sada, ako kakav je Rijaset pri`eljkivao. Za{to? Pa, mo-
ra~una o njihovom transportu i dostavljan- Bog da,” ka`e se na kraju saop}enja Rija- `da upravo zato {to se i Rijaset napokon
ju do krajnjih korisnika” - navodi se u pis- seta IZ u BiH. treba umije{ati u svoj posao a ne i dalje
mu el-Karadavija naslovljenog na MDD Me- No, nije ni Merhametovo ba{ "maslo za misliti da fetvama i dekretima mo`e nekoga
rhamet BiH koji je i ove godine, uprkos Ramazana". Iako je u svojim oglasima u bh disciplinirati a nuditi mu 150 KM skuplji
Rijasetovoj fetvi imao dosta uplata, najve- listovima isticao da kurbani idu za javne kurban (iznos skoro jedne be-ha penzije).
cim dijelom iz inozemstva. U cilju odbrane kuhinje u BiH, domove za nezbrinutu dje- Kao prvo, nu`no je prona}i jeftiniju cijenu
svoga stava Merhamet je donio i mi{ljenje cu, stara~ke domove i medrese, na svojoj za kurban pogotovo kada sam Rijaset jo{
Islamskog koordinacionog vije}a iz Viktorije web stranici }e kazati da }e meso biti is- uvijek izgara na zaradi na kurbanima dok
(Australija) koji "garantuje da su svi kurba- klju~ivo upotrijebljeno za spremanje obro- bosanski dzematlija stenje da pre`ivi. Dru-
ni poslani od strane Merhameta zaklani po ka u narodnim kuhinjama". Tu i jeste razli- go, demago{ki je argumentirati fetvu tezom
{erijatskim pravilima". ka koju, ~ini se, koristi Rijaset ne bi li pred da Merhamet u svojoj akciji "uvozi jeftino
d`ematlijama bio uvjerljiviji u osporavanju meso" a Rijaset sam jednim dijelom uvozi
Rijaset: Fetva {erijatske utemeljenosti Merhametovih kur- kurbane. Sve dok je tako bit }e i Merhame-
el-Karadavija nije validna!
Nije ni Merhametovo "maslo za Ramazana"
Upravo kad se Merhamet bio zaogrnuo
fetvom neospornoga autoriteta uslijedila je No, nije ni Merhametovo ba{ "maslo za Ramazana". Iako je u svojim oglasima u
kontrafetva iz Rijaseta nezabilje`ena u his- be-ha listovima isticao da kurbani idu za javne kuhinje u BiH, domove za
toriji IZ BiH a koju je prenijela agencija nezbrinutu djecu, stara~ke domove i medrese, na svojoj web stranici }e kazati da
MINA: fetva Jusufa el-Karadavija nije valid- }e meso biti isklju~ivo upotrijebljeno za spremanje obroka u narodnim
na! kuhinjama". Tu i jeste razlika koju, ~ini se, koristi Rijaset ne bi li pred
“Rijaset IZ BiH je iznena|en odnosom HO d`ematlijama bio uvjerljiviji u osporavanju {erijatske utemeljenosti
MDD Merhamet prema institucijama Islam- Merhametovih kurbana.

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 35


TRADICIJA
POGLEDI

Pregled realizacije akcije Kurbana Rijaseta i Merhameta: pi{e: Ishak ALE[EVI]


- Rijaset IZ-e u BiH (medrese, me{ihati u Hrvatskoj, Sloveniji i Sand`aku) je u

N
a tragu razmi{ljanja o problemima
2006.g. imao realizaciju od: .............................. - 10.000 kurbana mladih mi ponajprije mislimo na mla-
dost uop}e, na njeno op{te stanje na
- MDD “Merhamet”: ............................................ - 2005.g.: 18.180 kurbana po~etku ovoga vijeka. Potom, mi mislimo
- 2006.g.: 16.200 kurbana muslimansku mladost. Svakako je uz ovo pot-
- Islamska zajednica Bo{njaka u Njema~koj: .........- 2005.g.: 1.264 kurbana rebno analizirati svijet u kojem `ivi ta mla-
- 2006.g.: 1.330 kurbana dost, uvjete i perspektive duhovnog rasta i
- MDD “Merhamet” Njema~ka: ............................ - 2005.g.: 18.180 kurbana razvoja populacije mladih. Ono {to je poseb-
- 2006.g.: 16.200 kurbana no va`no ovdje ista}i jeste ~injenica da su za
mlade svi zainteresirani u smislu pridobijan-
tove akcije i Merhametovih mu{terija me|u iz Kamp-Lintforta smatra da su nu`ne pro- ja mladih za sebe i svoje ideje, po~ev od onih
nama. Pa, i iz prvih safova u na{im d`ami- mjene u vo|enju akcije kurbana. dobrih i plemenitih pa do manipulatora i
jama. Mislim da akciju kurbana unutar IZ u obmanjiva~a kojih ima posvuda. Srednjovje-
BiH treba inovirati i nanovo osmisliti jer je ~ni su na kormilu. Oni djeluju u samim sre-
Nu`ne promjene u vo|enju akcije! apsurd da svaka medresa zasebno vodi ak- di{tima `ivota i rada. Mladi tek treba da stupe
ciju. Zato smatram da }emo to kad-tad mo- na scenu `ivota. Oni uz koji su mladi oni
Malo je onih u IZ BiH, u domovini i dija- rati uraditi kroz institucije IZ-e-dodao je ef. imaju perspektive i budu}nost. Stari su pak
spori, koji nisu iskazali zabrinutost zbog Klanco. Tek ne{to lo{iji rezultati Merhameta na marginama `ivota po strani i izvan zbivan-
o~iglednog uspjeha Merhametove akcije s u ovogodi{njoj akciji u odnosu na onu iz ja i postepeno dru{tveno i fizi~ki nestaju. Ka-
kurbanima ali i nastale tihe podjele u d`e- 2005 g. najbolji su pokazatelj ko je pobije- da su u pitanju mladi mo`emo re}i, bez pret-
matima "ko je gdje kupio kurban". dio u ovogodi{njoj "bitki za bosanske kur- jerivanja, da zajedno sa ostarjelima, i o jed-
“Mi iz Me{ihata IZ u Njema~koj smo jo{ bane". Rijasetova fetva do`ivjela je fijasko. nima i drugima mnogo se i pi{e i govori, a
pro{le godine inicirali pitanje kurbana od- No, ovdje se name}e jedno drugo, jednako ustvari puna pa`nja zaista nedostaje, kako za
nosno postavili pitanje mogu li humanitar- va`no pitanje, kako do pomirenja dvije va`- one koji tek trebaju da stupe na scenu, tako
ne organizacije voditi akciju jer je kurban ne institucije u Bo{njaka koje su uz agresi- i za one koji sa nje odlaze.
vjerski ~in. Tek nakon godinu dana donse- ju na BiH ali i poslije nje uglavnom zajed-
na je fetva i mi je podr`avamo,” ka`e Mus- no nastupale u ovom vjerskom ~inu. Dok Mladi i stariji
tafa ef. Klanco, glavni imam za Njemacku jedni, de facto, `ele zadr`ati monopol nad
dodaju}i da, “po{to se radi o fetvi ulu-l-em- kurbanima drugi, osokoljeni dobrim rezul- Iako je mladost potencijal koji garantuje
ra vrijednost kurbana kupljena na drugi tatima i povjerenjem mu{terija, sve manje budu}nost vjeri, naciji, dr`avi, i premda se
na~in (Merhamet) je umanjena posebno za osje}aju potrebu konzultiranja mjerodavnih zna da onaj ko ima za svoje ideje mladost
one koji iz BiH uplate kurban u Australiji". vjerskih institucija. Za neki zajedni~ki osmi- imat }e i garantovanu budu}nost, mo`emo
Iako nije bio izri~it iz njegove se izjave da {ljen projekat koji bi imao za cilj jeftiniji slobodno ista}i da se na mlade gleda kako sa
naslutiti da upravo kurbani kupljeni preko kurban obi~nom ~ovjeku, po svemu sude}i, dozom opreza i rezerve tako i sa dozom ne-
Merhameta iz dijaspore ne bi se trebali jo{ }emo morati sa~ekati. Ovogodi{nja Mer- povejrenja. Nije to samo bojaz od nedostatka
"prepoznati" u Rijasetovoj fetvi ili su, u naj- hametova nagrada oti{la je u ruke reisu-l- znanja i iskustva kod mladih, nego najprije
lo{ijem slu~aju, "kurbani ~ija je vrijednost uleme dr Mustafe ef. Ceri}a. Mo`da stvari strah od novoga. Mladi su puni snage, volje i
ne{to umanjenija". No, pored svega, imam napokon krenu u `eljenom pravcu. nastojanja i oni `ele i ho}e svijet religijskog
da u~ine druga~ijim i bli`im sebi. S druge
strane nu`an je susret mladih i starijih, kako
bi se formirao put kretanja islama u budu}-
nosti. Mi vidimo, to se na planu nauke, tehni-
ke, tehnologije, pa i filozofije i umjetnosti vrlo
uspje{no odvija, dok na relaciji preno{enja
vjerskih vrijednosti i morala, sa starijih na
mlade to ide ote`ano. Razlog je vrlo jasan.
Svijet religijskog su`en je na priznavanje
temeljnih vrijednosti i u~enja, dok u naj{irem
smislu izostaju obredna praksa i islamsko
djelovanje i pona{anje. Zapravo pitanje je {ta
moderna porodica od islama prakticira u
smislu obreda i moralnog djelovanja, i da li
ona osim toga da treba vjerovati, ima jo{ {ta
drugo ponuditi mladima?! Osim krize religije
u porodici, {to je temeljni problem kada su u
pitanju mladi, mi se susre}emo i sa nizom

36 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


TRADICIJA
POGLEDI

Sagledavanje

Kako mladima saop{titi


Iako je mladost potencijal koji
PORUKU ISLAMA
garantuje budu}nost vjeri, naciji,
dr`avi, i premda se zna da onaj ko
ima za svoje ideje mladost imat }e i
garantovanu budu}nost, mo`emo slo-
bodno ista}i da se na mlade gleda
kako sa dozom opreza i rezerve tako
i sa dozom nepovejrenja. Nije to samo
bojaz od nedostatka znanja i iskust-
va kod mladih, nego najprije strah od
novoga. Mladi su puni snage, volje i
nastojanja i oni `ele i ho}e svijet
religijskog da u~ine druga~ijim i
bli`im sebi. S druge strane nu`an je
susret mladih i starijih, kako bi se
formirao put kretanja islama u
budu}nosti. Hor d`emata Aachen

problema unutar zapadnih dru{tava u kojima nopravno nosi sa daleko ni`im u~enjima, jer opredijeliti u posve novom smijeru. Dalje, na-
su i islam i muslimani manjina. Prvo, to je mu nedostaju svi potrebni mehanizmi njego- dolaze}e generacije ve} su ro|eni i ukorijen-
odkrivenost i dostupnost svih vrsta u~enja. vog preno{enja u stvarnost i neometanog, jeni njihovim roditeljima tu|oj, a njima posve
Nema vi{e nikakvih tajni. Sve je mogu}e i vid- permanentnog utjecaja na mlade. bliskoj i dragoj sredini Zapada. Oni `ive vla-
jeti i spoznati. Razli~ite vjere, sekte, u~enja, stite `ivote neodvojeni iz svijeta drugih mla-
filozojie, ideologije, sve je to dostupno u mo- Izme|u tradicionalnog i modernog dih. Poha|aju iste {kole, imaju iste uzore,
mentu kada se to i zazeli. Koliko je ovo pred- slu{aju istu muziku, govore istim jezikom,
nost, toliko je jo{ vi{e nedostatak, jer je goto- Na{i mladi ljudi pitaju se: Da li se prepu- jednako se hrane, obla~e i friziraju, idu na is-
vo nemogu}e danas sve sto se `eli prenijeti, stiti trenutno popularnim idejama sekulariz- ta mjesta, i tamo se zajedno sastaju i imaju
a da se osim pitanja kako ne postavlja istov- ma, ili se opredijeliti prema tradiciji, prema iste manire. Sasvim pogre{no bi bilo inzistira-
remeno i pitanje za{to i za{to ne na drugi na- islamu u kojem su ro|eni. Oni su neodre|e- ti na tome da se nove generacije odreknu svi-
~in. Tako da je kontinuitet u preno{enju i tu- ni, nedore~eni, zbunjeni. To je pozicija ~ovje- jeta u kojem su i kojem pripadaju. Ovim mla-
ma~enju ispresijecan i ne te~e ravnolinijski. ka na raskr{}u. Nekada su dileme bile da li dim ljudima treba znati {ta ponuditi i na ka-
biti manje ili vi{e dosljedan, a danas je to da kav na~in im to {to `elimo iz islama dati. Iz
Drugo, to je aktivni utjecaj svih ovih razli~itih
li biti to {to su i moji roditelji ili ne, i da li se sredina u kojima `ive mladi struje dva nega-
u~enja. One nisu samo gole ~injenice. To su
tivna utjecaja, koji ih mo}no iritiraju. Prvi je
ideje koje ho}e da pridobiju za sebe. One se
Dileme mladih: nepotrebno i preveliko zaziranje evropskog
takmi~e i name}u, u neograni~enoj slobodi
Zapada od islama i muslimana u smislu stal-
djelovanja. Tre}e, mladi se ve} u najranijem Na{i mladi ljudi pitaju se: Da li se nog podsje}anja na muslimanski prodor i vi-
dobu u~e da su posve slobodni u svojim izbo- prepustiti trenutno popularnim {estoljetnu vlast u Španiji, ju`noj Italiji, na Ba-
rima, po~ev od jela, pi}a, garderobe, radno- idejama sekularizma, ili se opredijeliti lkanu, a drugi je pogre{no u~enje da je islam
ga mjesta i sredine za `ivot, do ideja koje }e prema tradiciji, prema islamu u kojem azijsko, isto~nja~ko u~enje i da nije mogu}
ih odrediti i kona~no formirati, a kojima }e su ro|eni. Oni su neodre|eni, sklad modernog `ivota i islama?! Pri tome,
poslije slu`iti, pokoravati im se i isticati ih i nedore~eni, zbunjeni. To je pozicija svjesno se pre{u}uje da su i judeizam i kr{-
braniti. Islam se je na{ao u istoj ravni sa svim ~ovjeka na raskr{}u. Nekada su dileme }anstvo ro|eni u Palestini. Dok iz krugova
idejama i duhovnim orijentacijama, i ma koli- bile da li biti manje ili vi{e dosljedan, muslimanskih migranata mlade poga|a to
ko on nagla{avao svoju snagu Bo`anske ide- a danas je to da li biti to {to su i moji da muslimani ovdje u Evropi nastupaju
je i naj~i{}eg i najprihvatljivijeg u~enja, on se roditelji ili ne, i da li se opredijeliti u najprije kao dio svog plemena, rase i nacije
suo~io sa ogromnim problemom da se rav- posve novom smijeru. pa tek potom kao i muslimani. Na Zapadu `i-

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 37


TRADICIJA
POGLEDI
vi ~itav niz boja islama prenesen doslovno iz Znati {ta mladima od islama dati: ili majke koji osim neuredno izvr{enog obre-
svojih udaljenih krajeva Azije, Afrike i Bal- da ne mogu zadiviti svoga sina ili k}erku ~v-
kana. Islam se, kao i jezik doseljenika nalazi Kona~no postoji me|u mladima i onaj rstim moralnim stavovima i praksom uzorna
u onoj zate~enoj formi zatvoren onakav kakav tip koji mo`emo ozna~iti kao ~ovjeka. Da kojim slu~ajem imamo dovoljan
je nau~en u svojoj domovini, i takav je prene- "primjerni mladi". To su mladi}i i broj ljudi koji su za primjer i ugledanje, oni
sen na prvu generaciju potomaka migrana- djevojke koji pripadaju srednjem putu, bi se zahvaljuju}i dovoljnoj brojnosti integri-
ta. Ve} druga i tre}a generacija ho}e da se a to je ne biti niti prikriven niti sali u zajednicu porodica i zajednicu d`e-
oslobodi islama kao obi~ajnosti i folklora. Oni izdvojen niti odve} napadan, nego mata i postali bi duhovnom elitom, kadrom
ne}e islam iz plemenskih predanja, nego postupnim reformama i dogradnjom da muslimane povede u iskorak naprijed.
njegovu originalnost iz Knjige. Mladi s toga strpljivo mijenjati i odnos prema Sve ovo unaprijed izne{eno dovoljno govori u
mnogo {ta dovode u pitanje, svjesno ne do- islamu i same sebe ~uvaju}i uz to prilog odgovora na pitanje "gdje su nam
vode}i u pitanje i svoj osje}aj za vjeru. S dru- jedinstvo i monolitnost zajednice i mladi"? Najve}i broj njih su muslimani tipa
ge strane to muslimane razli~itih etni~kih pri- izgra|uju}i se moralno, intelektualno, "prikriveni musliman". To je musliman koji se
padnosti ~ini zatvorenima kako prema dru- organizacijski i radom. nije uspio dovoljno mo}no izgraditi i uzdi}i
gim muslimanskih grupama ovdje na Za- da bi se mogao bez ustezanja komotno osje-
padu, tako i prema dru{tvenoj sredini, i oni sebi bez osje}aja za povezivanje. Ovakav ato- }ati pripadnikom zajednice muslimana. On je
se opredjeljuju za `ivot na rubovima, a ne u misti~ki i izdvojen na~in rada i djelovanja nesiguran i zato radije pribjegava prikrivan-
sredi{tu zbivanja. Ovome se nadodaje i vrlo jedva je kadar okupiti mlade i u~initi im `ivot ju. On zna da je islam vrhunska vrijednost,
nizak obrazovni nivo doseljenika, kao i ni`i u zajednici interesantnim, jer oni `ive jedan ali isto tako je i svjestan da je stanje muslima-
socijalni sloj. Prelazak u vi{i obrazovni i soci- novi stil `ivota koji im nagla{eno tra`i ud- na takvo da su islam i sebi i drugima pred-
jalni nivo naj~e{}e rezultira i izdvajanjem iz ru`ivanje i povezivanje. Oni su naviknuti da stavili kao te{ko i bez`ivotno u~enje. Ovaj tip
svoje etni~ke grupe, pa tako oni rijetko obra- `ive i rade u jednom interkomunikacijskom jo{ nije izdvojen iz zajednice, ali i u dru{tvu i
zovani i ne{to bogatiji ne samo {to prekidaju suodno{enju. Ono {to je posebno za naglasi- u islamskoj zajednici je tih, nenametljiv i po
sa svojom vjerskom i etni~kom sabra}om, ti, to je da se raskorak na relaciji teorija i strani. Drugi tip mladih su oni koji su se iz-
nego se i fizi~ki udaljavaju kako sa mjestom praksa i dalje mo}no odr`ava. Ljudi su vrlo dvojili iz zajednice. Njih mo`emo okarakteri-
rada tako i sa mjestom stanovanja. Oni na rano upozanti sa la`ima, obmanama, dvol- sati imenom "izdvojeni". Ostali su formalno
ovaj na~in, ne htiju}i i ne zlonamjerno, jo{ vi- ji~na{tvom u sferi rada i ekonomije, me|utim muslimani, ali su posve integrisani i gotovo
{e osiroma{uju muslimansku populaciju, i i kod mladih i kod starih veoma te{ko djeluje asimilirani u zapadnom dru{tvu u kojem se
~ine je jo{ manje interesantnom za ve}e otkri}e da se manipulira i u sferi religijskog. osje}aju i komotno i kao svoji na svom. Vjere
u~e{}e mladih. Za razliku od Amerike u kojoj Unutar zajednice i unutar porodice, osje}a se nisu odrekli, ali je i nerado isti~u. Rado
vidnu ulogu igraju grupe intelektualaca, iz se nedostatak dovoljnog broja uzornih poje- ka`u da su pripadnici islama, ali ne i zajedni-
srednjih i vi{ih slojeva, u Evropi imamo ten- dinaca koji su dostojni imena ispravan mus- ce muslimana. Sljede}i tip su "nametljivci".
denciju udaljavanja obrazovanih i bogatijih iz liman-mumin. Oni su unutar zajednice. U njoj i izvan nje
svoga muslimanskog miljea. Dalji problem nastupaju vrlo bu~no. Govorom, pona{anjem,
~ini neudru`enost islamskih zajednica, po~ev Izlaz iz krize opominjanjem i izgledom daju do znanja
od nivoa grada, regije, pokrajine, pa do nivoa drugima da predstava islama i muslimani sa
dr`ave. Ove zajednice, umjesto da odra`ava- Mladi kona~no, nakon usvajanja i ovlada- kojima se susre}u ne zadovoljavaju njihove
ju ummet u malome, one su jedna od druge vanja teorijom, htjeli bi se susresti sa `ivim kriterije i `elje. Oni su protest koji tra`i izmje-
udaljene, me|usobno vrlo rijetko komunicira- primjerom islamom pro`etog ~ovjeka. Veoma ne. Kona~no postoji me|u mladima i onaj tip
ju, i svaka za sebe ~ini cjelinu samo dovoljnu porazno po mladog ~ovjeka djeluje slika oca koji mo`emo ozna~iti kao "primjerni mladi".
To su mladi}i i djevojke koji pripadaju sred-
njem putu, a to je ne biti niti prikriven niti iz-
dvojen niti odve} napadan, nego postupnim
reformama i dogradnjom strpljivo mijenjati i
odnos prema islamu i same sebe ~uvaju}i uz
to jedinstvo i monolitnost zajednice i izgra|u-
ju}i se moralno, intelektualno, organizacijski
i radom, kako na privatnom, tako i na planu
zajednice. Na kraju, moralni dug prema
mladima sili nas da na {to efikasniji na~in
izna|emo izlaz iz ove krize preno{enja isla-
ma na mlade. Musliman ne mo`e biti zastup-
nik mi{ljenja da budu}im generacijama ne
dugujemo ni{ta. Svjesni smo da oni zati~u
svijet muslimana bremenit pitanjima i proble-
mima. Mnogo smo u~inili, ako spoznamo da
je na{a duhovna okolina poprili~no zaga|e-
na i da smo je du`ni pro~istiti.
Sa jednog od uobi~ajenih omladinskih skupova

38 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


TRADICIJA
POGLEDI

Sagledavanje

GOVOR KO@E
pi{e: Rasim MASLI]

Malo bi ljudi na pitanje gdje je njihova granica sa koje


oni posmatraju, doku~uju, prihvataju i do koje dopire
cijeli vanjski svijet spomenulo svoju ko`u a kada bi im
se to tvrdilo, mnogi bi sumnji~ili to sitno iz milijardi }e-
lija utkano platno koje im je nerazdvojiv prostira~ i
ogrta~ i vanjski i unutarnji svijet, od stvaranja do vje~-
nosti.

Lj
udima je uglavnom, bili oni zdravi ili bolesni, iz tu|eg ili
vlastitog iskustva, poznato da u sklopu medicine postoje ja, ve} da ti do`ivljaji, ako su negativni, stvaraju energetske ciste
razli~ite oblasti, koje se granaju u sve sitnije i sitnije dije- koje pritiskom ka dubini dovode do oboljenja me|u koje se ubra-
love, i kako praksa pokazuje tendencija ras~lanjivanja je konstant- ja i rak, a ako su pozitivni, rastere~uju organizam i pridonose
na. Mi danas imamo stru~njake koji se bave nuklearnom medici- zdravlju. Postaviti se u tu|u ko`u je ~esto upotrebljavan izraz kod
nom, jednom dosta komplikovanom nau~nom disciplinom, koja blagih ljudi koji imaju suosje}aj prema sebi sli~nima i `ele ~initi
upotrebom radio-aktivnih elemenata posti`e zadivljuju}e rezulta- dobro dok osjetiti na vlastitoj ko`i upu}uje na va`nost iskustva bez
te u dijagnosticiranju bolesti, te u lije~enju stitne `lijezde i nekih ~ega se individualana ili kolektivna svijest i znanje ne daju ni
vrsta ko`nih rakova, a na njenu primjenu u nau~nom istra`ivan- zamisliti. Braniti vlastitu ko`u, ne mo}i iz vlastite ko`e, skupo pro-
ju polazu se velika nadanja. Iako isticanje ove medicinske grane dati svoju ko`u, ne `eljeti biti u ne~ijoj ko`i, ne osje}ati se dobro
nema baš bliske veze sa onim o ~emu ce biti rije~i, piscu se u vlastitoj ko`zi samo su dio mudrosti bogatih poslovica koje se,
~inilo jednostavnije uputiti nas na slo`enost medicine kao nauke medicinski gledano, podudaraju sa funkcijama ko`e u ~emu se
nego nabrajati sve njene vrste i podvrste, koje zbunjuju i one koji manifestira odnos ~ovjeka prema samom sebi i svemu drugom.
se njom bave. Ovo nam otvara nova vrata u vrt Allahove svemu- Ko`a je najve}i organ ~ula u kojoj nervni svršeci i krajnja tjeleš-
drosti gdje namjerno skrivena nauka najve}eg Mudraca obuh- ca slu`e za receptore ili detektore za osje}aj pritiska, dodira,
va}a stvaranje, `ivot, smrt i ponovno ro|enje nebesa i zemlje i vibracije, hladno}e, toplote i bola. Zadaci su joj mehani~ka, top-
svega što je izmedju njih, od onog najve}eg do onog najmanjeg. lotna, teku}inska, zra~na i infektivna zaštita te štednja i
Malo bi ljudi na pitanje gdje je njihova granica sa koje oni pos- sakupljanje energije za slu~aj nedovoljne ishrane. Sposobnost
matraju, doku~uju, prihvataju i do koje dopire cijeli vanjski svijet pam}enja jednog njenog dijela, recimo stoma~ne potko`e, gdje
spomenulo svoju ko`u a kada bi im se to tvrdilo, mnogi bi se u principu poka`u prve pojave debljanja, mo`e se pratiti prili-
sumnji~ili to sitno iz milijardi }elija utkano platno koje im je kom njene transplantacije na neki drugi dio tijela, koja bi ukoliko
nerazdvojiv prostira~ i ogrta~ i vanjski i unutarnji svijet, od stva- bi se transplantirala na lice, u~inila mogu}im da se salo, izazva-
ranja do vje~nosti. no prekomjernim jelom ili neprirodnim lu~enjem hormona, umje-
Pri bilo kojoj vrsti udarca iz vana ko`a prva osjeti a onda ništa sto u stomaku pojavi na licu.
ne izostavljaju}i, iscrpno prenosi informacije na udaljene dijelove Pokušajte zamisliti koliko bi platili kada bi od nekog proizvo|a-
tijela, tkiva, organe, kosti da bi napokon kao u kompjutoru poh- ~a odje}e mogli kupiti jedno odijelo koje ovisno od vašeg raspo-
ranjene informacije postale dio organizma što neminovno dje- lo`enja ili `elje ima sposobnost postati košulja, cipele, rukavice ili
luje na nematerijalne manifestacije ~ovjekove cjeline ku}ni mantil, traje
odnosno na duh i dušu. Pored odavno poznate koliko i vaš
~injenice da na psihi~kom nivou negativni `ivot i sa-
do`ivljaji remete ~ovjekovu ravno- mo se,
te`u koja je temelj zdravlja, znaju}i
danas se zna da tijelo, ne
samo da ima sposobnost
pohranjivan-

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 39


TRADICIJA
POGLEDI
pi{e: Muhamed HALILOVI]
Dodir kao na~in lije~enja:
Jedno od ~ula ~iji su detektori smje{teni u ko`i je osje}aj dodira koje je U radu Konferencije u~e{}e je uzelo
podlo`no zakonu Najmudrijeg omogu}avalo Isa´u sinu Merjeminom da, oko 150 sudionika iz 40-ak evropskih
specifi~no vremenu svoga poslanstva, dodirom lije~i i najte`e bolesti kao što je zemalja. Doma}in Konferencije bila
lepra. Sam Muhammed a.s. je nakon dova koje je u blizini bolesnika u~io je Islamska zajednica R Austrije.
polagao ruke na oboljela mjesta pa bi bol ili nestajala ili postala

U
podnošljivijom. U tom kontekstu vrijedno pa`nje je spomenuti da je rije~ uvodnoj rije~i prof. Enes Schafkeh,
Mesih - Pomazanik, naj~es}e koriš}eno Isa`ovo ime u Kur´anu, a potje~e od doma}in i predsjednik IZ-e R Austrije,
arapske rije~i meseha (dodirnuti, potrati) i da je on sam, rekao da }e i oni koji podsjetio je na Konferenciju u Grazu
ga budu slijedili ~initi ~uda sli~na onima koje je i on ~inio. 2003. godine koja je tretirala pitanja aktu-
elna u tom vremenu, "dok }e se ova Konfe-
šta je za vas najbolje, u vru}im ljetnjim rom, razvijenih na Zapadu, posti`u se ta- rencija baviti pitanjima koja danas ti{te mu-
danima pretvara u tanki pamuk, lan ili svi- kozvanom kranio-sakralnom terapijom ko- slimane Evrope: integracija u dru{tvo, polo-
lua zimi vas, ravnaju}i se prema vanjskoj ja djeluju}i na kranio-sakralni ritam (Ri- `aj `ene muslimanke, obrazovanje imama,
temperaturi, obavija odgovaraju}im tam kojim se liker proizveden u mozgu, ekonomski polo`aj muslimana. Muslimani u
krznom. Zamislite li zatim, da isto odijelo kru`e}i kroz ki~menu sr`, kre}e do naj- Evropi `ele biti aktivni sudionici i partneri u
svijesno vaše najdublje intimnosti, u donjeg njenog dijela i obrnuto) jednostav- dru{tvu gdje `ive. Njihov cilj niti `elja nije
vašem interesu prema svakom pojedincu no briše `ivotne traume ljudi i ja~a imuni izgradnja odvojene i izolirane zajednice",
mijenja ~ak i boju, šalje signale ljubavi ili sistem. Dijete, prije nego po~ne razumje- poru~io je prof. Schafkeh te dalje je napo-
mr`nje, mjeri intenzitet i brzinu osje}aja vati rije~i i govoriti, savršeno komunicira menuo da ovom Konferencijom "ne poku{a-
te da ga je proizvo|a}, ugra|uju}i u sa majkom putem dodira. Dodir je, naro- vamo na}i rje{enja za muslimane u svijetu,
njega vaše genetske karakteristike, osigu- ~ito u ranim godinama `ivota, i te kako va- ve} prvenstveno za muslimane u Evropi jer
rao od kradje ~ineci ga prepoznatljivim `an u razvoju pojedinca. Me|utim, za~u- smo mi njeni stanovnici i dr`avljani."
me|u milijardama drugih (prstni otisci) |uje da ljudi, kao da se dodirom nikad ni
`elja za jednim takvim odijelom zasigurno suo~ili nisu. Zapostave ovu ~injenicu, i Islam u Evropi - gostuju}i tim
bi vam porasla! Isto~nja~ka civilizacija je nesvjesno oskudjevaju u ne~emu što bi se
duboko poznavala ulogu ljudske ko`e te bez trunke sumnje lijekom za duh, dušu i U toku Konferencije prezentirano je
metode lije~enja dodirom za što imamo tijelo dalo nazvati. sedam referata koja su, iz razli~itih uglova,
dokaze u drevnim knjigama i drugim pre- Odista je nesretan onaj koji barem ukazali na osnovne probleme s kojima se
danjima. Jedno od ~ula ~iji su detektori jedamput u `ivotu osjetio nije kako mu sa- muslimani Evrope danas susre}u.
smje{teni u ko`i je osje}aj dodira koje je mo pri pomisli na neku dragu osobu ili Dr. Beata Winkler, direktor monitoring
podlo`no zakonu Najmudrijeg doga|aj trnci tijelom prolaze. Ili, da mu centra za rasizam i ksenofobiju EU, dala je
omogu}avalo Isa´u sinu Merjeminom da, ruka drage mu osobe, u muci smiraj pregled situacije i polo`aja muslimana u ze-
specifi~no vremenu svoga poslanstva, do- donosi, i da li je uopšte potrebno nagla- mljama EU. Istakla je da u Evropi
dirom lije~i i najte`e bolesti kao što je lep- šavati, kako vjernik u safu, dijele}i skruše- preovla|uju stereotipi po kojima su svi mus-
ra. Sam Muhammed a.s. je nakon dova ni namaz sa bra}om, ~vrsto utkan u u`e, limani duboko religiozni i funtamentalisti.
koje je u blizini bolesnika u~io polagao osje}a snagu, koju, kada zasebno obavlja Tako|er, ona smatra da se evropski musli-
ruke na oboljela mjesta pa bi bol ili nesta- namaz nema. Stoga je Muhammed a.s. mani trebaju ja~e boriti protiv ekstremizma
jala ili postala podnošljivijom. U tom kon- naglasio da je namaz tijelo uz tijelo i do u svojim redovima jer "ekstremizam plijeni
tekstu vrijedno pa`nje je spomenuti da je dvadesetsedam puta vrijedniji od onoga pa`nju medija i time se ote`ava prihvatanje
rije~ Mesih - Pomazanik, naj~es}e koriš- zasebno obavljenog! Budu}i da nauka od ve}inskih zajednica."
}eno Isa`ovo ime u Kur´anu, a potje~e potvrdjuje Kur´anske istine, a ne obrnu- Dr. Richard Potz, direktor instituta za
od arapske rije~i meseha (dodirnuti, pot- to, iz izlo`enog se da zaklju~iti da ko`a pravnu filozofiju, pravo religija i kultura u
rati) i da je on sam, rekao da }e i oni koji kao i cijeli celularni (}elijski) svijet ima Be~u, ukazao je na pravni polo`aj islama u
ga budu slijedili ~initi ~uda sli~na onima sposobnost govora, te da }e imaju}i i spo- zemljama EU. Istakao je Austriju kao prim-
koje je i on ~inio. Isto~nja~ka medicina in- sobnost pam}enja, svjedo~iti protiv ljudi jer za tretiranje islama i polo`aj muslimana
spirisana duhovnoš}u razvila je najrazli- na Sudnjem danu (Kur´an 41; 19-21) ili koji bi trebale primjeniti sve EU zemlje. Jer,
~itije metode lije~enja dodirom kao sto su da }e (prema jednom drugom ajetu) nes- islam je, zahvaljuju}i Bo{njacima, priznat
akupresura, do-in, anma, reiki, šiacu, ti- retnici preko svoje ko`e trpiti d`ehen- 1912.g. Na temelju tog zakona 1971.g. Mu-
betanski pulsing i druge. Svima je jedinst- nemske kazne ("kada god im se ko`e slimanska socijalna slu`ba, koju su predvo-
veno polaganje ili pritisak rukama na ispr`e i sagore, Allah }e im stvarati nove dili, opet, Bo{njaci bila je prete~a dana{nje
odre|ene energetske ta~ke. Dodir je u da bi iskusili kaznu") a to i nije malo, pa zvani~ne IZ-e R Austrije koja predstavlja sve
drevnoj akupunturi, sastavni i najsigurniji da muslimane ohrabri u istrajnosti na is- muslimane u Austriji.
na~in dijagnosticiranja. I danas ne mali poljavanju islama, i bratskoj ljubavi bez Ayatollah Sayed G. Abbas, predsjednik
broj isto~nja~kih lije~nika samo dodirom koje sve re~eno ne bi imalo nikakvog {iitskog isl. centra u Hamburgu, ukazao je
uspostavlja precizne dijagnoze. Najbrilija- smisla. na ~injenicu da je islam navikao na surad-
ntnije uspjehe metodom lije~enja dodi- nju i su`ivot s drugim religijama "i to nije

40 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


DIJASPORA
TRADICIJA

U Be~u je 7. i 8. aprila odr`ana dvodnevna Konferencija imama i vjerskih savjetnika u Evropi

INTEGRACIJA
KR Z PARTICIPACIJU
Zgrada evropskog parlamenta u Strazburu

ni{ta novo. Ali, nova je situacija u kojoj se i pitanja polo`aja `ene muslimanke u EU, ne probleme i pitanja muslimana danas u
islam susre}e s drugim religijama kada je navode}i primjere diskriminacije u {koli, na EU: obrazovanje, politika i ekonomija, inte-
on u manjini, kada "igra utakmicu na tu- poslu, ulici i sl. gracija i participacija, `ena, omladina i eko-
|em terenu." On smatra da prvo muslimani Mr. Amir Zaidan, dekan IPA u Be~u, logija. Nakon vi{esatnog rada po grupama,
moraju me|usobno rje{iti dileme koje ima- smatra da islam u Evropi ne treba stan- na zajedni~koj sesiji izne{eni su zaklju~ci
ju te potom ustanoviti prioritete koji se ti~u dardizirati ve} institucionalizirati. "Islam u svakog radnog stola. Osnovne poruke svake
njihovog `ivota u Evropi. Evropi treba biti razumljiv i prihvatljiv, ne radne grupe preto~ene su u tekst deklara-
Qudrat Shah, rukovodilac Slu`be za samo muslimanima ve} i nemuslimanima. cije upu}ene evropskim vladama.
jednakost u Bradfordu, V. Britanija, ukazao Razlika i pluralizam su darovi od Boga i "Generalno gledaju}i, muslimani su
je na ulogu i odgovornost imama u referatu tako se prema njima treba i odnositi", rekao postali sinonim za "stranca" od kojeg se tre-
kojeg je bazirao na iskustvu kojeg ba{tine u je dalje Zaidan. ba dr`ati {to dalje", ka`e se, izme|u osta-
Bradfordu. Upoznao je prisutne sa modeli- log, u tekstu te se pozivaju vlade u Evropi za
ma i na~inima rje{anja problema koje imaju Integracija ne zna~i nestanak ve}u potporu u savladavanju jezika zemlje
ili su imali imami te istakao da je danas doma}ina i me|ureligijske susrete, kao jed-
imamima u Bradfordu omogu}ena edu- U sklopu Konferencije organizirano je nim od vidova brorbe protiv rasizma i is-
kacija }ak i putem interneta. {est radnih stolova, koji su tretirali odre|e- lamofobije. "Integracije nije jednosmjeran
Dr. Murad W. Hoffmann, ~lan Central- put ve} obostrani proces", navodi se u dek-
nog vije}a muslimana Njema~ke, u svom iz- laraciji te iznosi poruka vladama da moraju
laganju je konstatirao da nemuslimani, ka- ponuditi priliku muslimanima ili rizikuju
da govore o integraciji muslimana, pod tim nastanak socijalnih nemira i protesta, sli~-
podrazumijevaju asimilaciju. S druge stra- nih onima nedavno u Francuskoj. Deklara-
ne, muslimani integraciju shvataju kao od- cija ohrabruje evropske vlade da olak{aju i
r`anje njihovih vrijednosti, ~ine}i tako dio motiviraju muslimanke u njihovoj potrazi za
multireligijskog mozaika Evrope. "Muslimani razumijevanjem i prihvatanjem. Da li }e ve}
Evrope `ele da ih se kona~no prestane sa- naredna konferencija imama biti odr`ana u
mo tolerisati, ve} da budu aktivni sudionici Briselu, kako je za`elio gosp. Weninger,
koji imaju mnogo toga da ponude," kazao savjetnik evropskog komesara za dijalog
je, izme|u ostalog, dr. Hofman. me|u religijama, ostaje da se vidi. Ono {to
Amina Shakir, voditelj Sekcije `ena pri je sigurno jeste da muslimani u Evropi sve
Evropskoj islamskoj konferenciji, govorila je glasnije pozivaju EU da im pru`i odgovara-
o islamu i demokratiji navode}i kao nu`nu ju}i pravni okvir za nesmetano u`ivanje
potrebu u~e{}a muslimana u funkcioniran- svojih osnovnih prava, odnosno, da im
ju dr`ave u EU. U svom se izlaganju dotakla samo omogu}i da budu ono {to jesu.

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 41


DIJASPORA
TRADICIJA

Dr. Schüssel (austrijski kancelar), prof. Schakfeh (predsjednik IZ-e Austrije) i visoke zvanice

Dr. Benita Ferrero-W Waldner, komesar


EU za vanjske odnose, se u svom izla-
ganju nije slo`ila sa konstatacijom da
je na djelu "sukob civilizacija", prije bih
rekla da je u pitanju "sukob ignoranci-
je". S obzirom da je Evropa dom preko
20. miliona muslimana moramo ~initi
napore da ih prevazi|emo", kazala je
Waldner. Sla`u}i se da sloboda vjere ni-
je pitanje o kome se raspravlja ve} da je
to zagarantirano pravo svakog pojedin-
ca, konstatirala je da u ovom trenutku
evropske vjerske zajednice igraju veliku
ulogu u izgradnji odnosa tolerancije i
prihvatanja drugog i druga~ijeg.

Dr. Wolfgang Schüssel, austrijski kan-


celar, je podcrtao da "nas historija u~i Austrijska ministrica Plasnik u razgovoru sa bo{nja~kim imamima
kako je svaka civilizacija htjela da domi-
nira drugom, ali je to u na{em vremenu
nemogu}e. Tako se danas ne mo`e `iv-
jeti" zaklju~io je on te za`elio uspje{an
rad.

Dr. Abdluaziz Altwaijri, gen. diretkor


ISESCO-a, nagla{avaju}i da muslimani
nastoje prevazi}i probleme u prihvata-
nju od sugra|ana u Evropi, u ~emu ob-
razovanje samih muslimana igra veliku
ulogu, istakao je i "da `ena musliman-
ka u Evropi mora znati da odgaja djecu
koja }e biti uspje{na i prihva}ena u
dru{tvu, ali istovremeno i ponosna na
svoju vjeru, kulturu i tradiciju." Ef. Klanco u razgovoru sa dr. Hofmannom Detalj sa konferencije

42 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


DIJASPORA
TRADICIJA
Njema~ka za po~etnike: [ta treba znati o Zakonu o doseljavanju u SR Njema~ku

Puno novog -
NI[TA SPEKTAKULARNOG
pi{e: mr. Mile LASI] {tini, isti boravak i po Zakonu o doseljavan-
ju, iako se on sada zove "Aufenthaltser-

Z
ahvaljuju}i dobroti uredni{tva "Sela- laubnis". Ova "dozvola boravka" ograni~e-
ma", posebice gospodina Alosmana na je i dalje, odnosno uvjetovana razlogom
Husejnovi}a, s kojim se "susre}em" i zbog kojeg su stranci i do{li u Njema~ku
na stranicama "Oslobo|enja" i manje poz- (zbog posla, studija ili spajanja familija). Za
natog, ali prefinjenog lista za bosansko- sve ljude s "nesigurnim boravcima", koji
hercegova~ku dijasporu u Skandinaviji "Bo- `ele, {to je prije mogu}e i status stalnog
sanska po{ta", imam evo ~ast i priliku da useljenika, va`no je znati da moraju doka-
se oglasim i na stranicama lista Islamske zati da razlog zbog koga su do{li u Njema~-
zajednice Bo{njaka u SR Njema~koj. Za ku postoji jo{ uvijek i {to je jo{ va`nije mo-
prvo javljanje koncentrirat }u se na Zakon raju dokazati da su integrirani. U ovom
o doseljavanju ("Zuwanderungsgesetz"), kontekstu se i vidi zna~enje tzv. integracij-
koji je usvojen sredinom jula 2004 g., a ko- egzistiraju. Od 01. januara 2005. godine skih te~ajeva, koje malo tko posje}uje, a
ji je u neku ruku "ustav" ili "temeljni zako- useljenici dobivaju ili privremeni boravak, trebalo bi, jer se na njima u~i njema~ki
nik" za sve strance u SR Njema~koj, pa i ("Aufenthaltserlaubnis"), koji je uvijek ogra- jezik i upoznaju njema~ke kulturne i dru{-
nas iz Bosne i Hercegovine. Prema podaci- nicen, ili pravo na naseljavanje ("Niederlas- tvene posebnosti. Novi zakon o doseljavan-
ma Ambasade BiH u Berlinu, u SR Njema- sungserlaubnis"). Ka`imo odmah, ljudi sa ju predvi|a, naime, da se i strancima sa
~koj `ivi cca 160.000 bh. gra|ana od kojih "sigurnim boravcima" ne treba da `ure u "nesigurnim boravcima" boravak produ-
150.000 ima uredan boravak, dok ostatak urede za strance prije nego {to im isteknu `ava bez problema, ukoliko doka`u da su
ima jo{ uvijek tzv. nesigurni boravak. postoje}e dozvole boravka ili njihovi va`e}i integrirani. A potom, nakon pet godina, ako
paso{i i putovnice. "Pretvaranje" starih os- nisu ostali bez posla i ako nisu osumnj~eni
I "nesigurni" ohrabreni nova boravka u "Niederlassunserlaubnis" zbog nekog kriminalnog delikta, imaju
slijedi automatski. Stranci s nesigurnim bo- pravo i na stalni boravak. Va`no je, tako|er,
U ovom trenutku `ivi svega 6,7 milijuna ravcima, primjerice "Aufenthaltsbewilligu- znati da primatelji ALG II nemaju pravo na
stranaca u Njema~koj, makar su oficijelne ng" ili "Aufenthaltsbefugnis" dobijaju, u su- dobivanje stalnog boravka, ako ga ve} nisu
statistike, ne tako davno iskazivale skoro ranije ostvarili. Stalni boravak, dobijaju sa-
osam milijuna stranaca u SR Njema~koj. Po{tovani ~itaoci, mo oni stranci ubudu}e koji mogu iza}i na
Mali broj od tog i{~ezlog milijuna ljudi se kraj bez dr`avne pomo}i! [to se ti~e izbje-
"vratio ku}i", u mirovinu ili u kov~ezima, ve- od ovog broja Selama, u rubrici glica iz BiH, ukoliko su ovdje ve} dugo i
}ina "i{~ezlih" je u me|uvremenu dobila Dijaspora, mo`ete se obratiti ukoliko ve} posjeduju radnu dozvolu po
pitanjima na koja nemate odgovore starom zakonu situacija se znantno pobolj-
njema~ko dr`avljanstvo. Stranci su, kako
ili ih ne mo`ete dobiti u okru`enju {ala. Primjerice, ako je netko prvo imao ta-
~itatelji "Selama" dobro znaju, do stupanja
u kojem `ivite a va`na su vam. kozvani "Duldung", pa potom dobio "Auf-
na snagu Zuwandeerungsgesetza imali
Pitanja se, prvenstveno, mogu ticati
brojne boravi{ne statuse. Statistike govore, enthaltsbefugnis", a radio je pet godina u
nekih statusnih nejasno}a po
da je oko milijun i pol stranaca imalo ogra- Njema~koj i boravio du`e od sedam godi-
pitanju boravka u Njema~koj,
ni~enu dozvolu boravka, dva miljuna je na, mo`e mu se dodjeliti stalni boravak. No,
dr`avljanstva, socijalne pomo}i,
posjedovalo stalni, neograni~eni boravak, a zdravstvenoga i privatnog i oni koji su radili manje od pet godina ima-
manje od milijuna je imalo "Aufenthaltsbe- osiguranja, poreza itd. Redakcija i ju {anse u~vrstiti boravi{ni status pod uvje-
rechtigung", do Zakona o doseljavanju naj- saradnici Selama potrudit }e se tom da su dobro integrirani. Dakle, oni
sigurniji status boravka u SR Njema~koj. prona}i sve odgovore na va{a imaju za po~etak pravo na "Aufenthaltser-
Osim pomenutih dodjeljivani su i drugi pitanja ve} u narednom broju. laubnis". Najgore je bilo i ostalo izbjeglica-
"statusi": za studente i deta{irane radnike Adresa je: ma koje su po starom zakonu posjedovale
"Aufenthaltsbewilligung", za izbjeglice "Dul- VIGB e.V. samo "Duldung", jer }e i nadalje dobijati
dung" ili "Aufenthaltsbefugnis",iz humani- Haarbeckstr. 6 47475 samo taj status "trpljenja". To se odnosi tre-
tarnih razloga, itd.. Stupanjem na snagu Kamp-Lintfort, nutno na ~ak 200. 000 izbjeglica u Nje-
Zakona o doseljavanju ti statusi vi{e ne e-mail: info@vigb.de mackoj, me|u kojima je i nekoliko hiljada

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 43


DIJASPORA
TRADICIJA
izbjeglica iz BiH. U pravilu, nakon 18 mje-
seci ured za strance provjerava da li je ovoj
vrsti izbjeglica i dalje neophodna za{tita.
Ako nije, doti~ne izbjeglice moraju napusti-
ti zemlju. Ako jeste, produ`ava im se "Dul-
dung". Unato~ tome, treba znati, da pone-
kad postoji mogu}nost dobivanja dozvole
za rad i boravak i za ove ljude. Naime, u iz-
nimnim slu~ajevima ured za strance mo`e
dodjeliti boravi{ni ograni~en status, pa ~ak
i stalni boravak, ako se izbjeglice ne mogu
vratiti u svoju domovinu zbog toga jer im
prijeti progonjenje i fizi~ko mu~enje. Ka-
`imo i da se Zakon o doseljavanju dotakao
i azilanata, te, posredno, i onih koji uzima-
ju njema~ko dr`avljanstvo, kakvih je iz na{e
zemlje bilo u periodu pred stupanje na
snagu Zakona o doseljavanju vi{e od 6.000
samo u periodu 2002.-2004. godina. Otto Schilly, biv{i savezni ministar unutarnjih poslova, jedan od inicijatora zakona

Tektonske promjene u cjelokup- ni po~ek njema~ko dr`avljanstvo, uz preu- novina pri ~emu je otpao tzv. bodovni sus-
nom zakonodavstvu o strancima zetu obvezu da kasnije donese ispis iz rani- tav, koji se primjenjuje decenijama u, reci-
jeg dr`avljanstva, mora to naknadno u~ini- mo, SAD i Kanadi. Sa dobijanjem "dozvole
Netko je duhovito primjetio da je najva`- ti, ina~e mu prijeti gubitak njema~kog dr- o nastanjivanju, automatski je odobreno
nije postignu}e Zakona o doseljevanju {to `avljanstva. Ovom restriktivnom odredbom doseljeniku i ~lanovima njegove familije i
je njime i definitivno priznato da je Njema~- je u me|uvremenu pogo|eno vi{e od pravo na rad. Svi ~lanovi obitelji dobijaju is-
ka postala "useljeni~kom zemljom". Jer, Za- 50.000 turskih te vi{e od 20.000 hrvatskih tu osnovu boravka. Istu dozvolu boravka
kon o doseljavanju je kona~no regulirao pi- dr`avljana. Interesantno, da se ovo pitanje mo`e u iznimnim slu~ajevima dobiti i stra-
tanja doseljavanja u Njema~ku, iako je u u mnogim komunama vi{e i ne pote`e za nac koji nije ispunio ove uvjete, ako se - na-
pojmovnom smislu isklju~io rije~ "useljava- Bosance i Hercegovce. Nije neva`no znati, kon pojedina~ne provjere - procjeni da je
nje", a ilegalno useljavanje isklju~io per de- uzgred re~eno, da je uvedena i obveza da njegov boravak u SR Njema~koj od izuzet-
finitionem. Kako je ve} re~eno, od 01. ja- se prije prijema u dr`avljanstvo ili odobra- nog privrednog ili posebnog regionalnog
nuara 2005. godine na snazi je i Uredba o vanja stalne dozvole o nastanjivanju mora- interesa, dakle s pozitivnim posljedicama
integracionim kursevima ali je samo stotin- ju prikupitii saznanja Slu`be za za{titu us- za privredu i dru{tvo. Posve je novo {to su
jak hiljada stranaca pro{le godine poha- tavnog poretka o odre|enoj osobi. Naj- u "Zuwanderungsgesetzu" otvorene mo-
|alo takve kurseve, a jo{ ih je puno manje va`nije {to na{i dr`avljani u SR Njema}koj gu}nosti da strani studenti nakon uspje{no
ove kurseve s uspjehom zavr{ilo. Pri ovomu trebaju znati jeste, da su se brojne odred- zavr{enog studija mogu ostati u Njema~koj
svemu treba znati da je rije~ i o obvezama be nekada{njeg Zakona o strancima preto- jo{ jednu godinu u potrazi za poslom, {to
doseljenika prema integracionim kursevi- ~ene u Zakon o boravku ("Aufenthaltsgese- je sada regulirano i u "Aufenthaltsgesetzu",
ma, {to je relevantno posebice za primatel- tz"), te da je u njega ugra|en ve} pomenu- a {to im pru`a mogu}nost ostanka ovdje
je ALG II i ljude koji su ocjenjeni kao nedo- ti reducirani broj boravi{nih mogu}nosti na ~im prona|u posao. Ka`imo, tako|er, da se
voljno integrirani. Oni se mogu - u skladu s dvije: ograni~ena dozvola boravka (Befris- dosada{nji tzv. dupli postupak odobravanja
postoje}im uredbama - uputiti na tzv. integ- tetes Aufenthaltserlaubnis) te neograni~e- dozvole za boravak i posao zamjenjuje, u
racione kurseve, a pri povredi obveza u~es- na dozvola o nastanjivanju (Niederlassung- pravilu, internim postupkom usagla{avanja,
tvovanja na ovim kursevima mogu do`ivjeti serlaubnis). Novo boravi{no pravo ne ori- {to u praksi zna~i da }e stranci dobijati
kra}enja primanja, a u nekim slu~ajevima jentira se vi{e po "naslovima boravka" nego dozvolu rada i dozvolu boravka na istom
ostati i bez dozvole boravka. No, najva`nije po "ciljevima boravka", koji se dijele u kate- mjestu. Radna dozvola se dodjeljuje u is-
bi bilo shvatiti da je u sopstvenom interesu gorije: {kolovanje, zapo{ljavanje, spajanje tom aktu sa dozvolom boravka od strane
svakoga tko ovdje `ivi, a ne govori (dovoljno familije i humanitarni razlozi. vlasti za strance, ukoliko su upravni organi
dobro) njema~ki jezik, da poha|a integra- nadle`ni za tr`i{te rada suglasni. U SR Nje-
cione kurseve. U svezi s promjenama Zako- Stru~njaci naprijed - ostali stoj ma~koj, me|utim, va`i do daljnjega zab-
na o dr`avljanstvu ka`imo da se po novom rana dolaska ni`e kvalificirane radne sna-
zakonu definitivno isklju~uje tzv. pre}utno Du`ni smo kazati da je Zakon o dosel- ge, s tim da je mogu} izuzetak za odre|e-
dvojno dr`avljanstvo, {to su godinama kori- javanju otvorio mogu}nost doseljavanja za ne kvalifikacijeske grupe, {to se po potrebi
stili i b-h dr`avljani, kojima se takvo {to, visokokvalificiranu radnu snagu, dakle stru- regulira zakonskim uredbama. Izuzeci su
pak, trpjelo zbog rata u na{oj zemlji. U jed- ~njake-specijaliste, za koje je predvi|eno mogu}i u "zasnovanim slu~ajevima", kaza-
nu rije~, otpala je "Inlandsklausel" iz 2000. odobravanje trajne dozvole boravka od mo- li su zakonodavci, ako postoji javni interes
godine, pa svatko tko je dobio na svojevrs- menta dolaska u Njema~ku, {to je istinska za zapo{ljavanje. Novina je i uva`avanje

44 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


DIJASPORA
TRADICIJA
grani~nih vlasti ili vlasti za strance u unut-
ra{njosti zemlje, pa potom "i{~eznu", od-
nosno ne pro|u svojom voljom formalni
postupak azila, ne samo da odla`u po~etak
priznavanja azilantskog statusa, nego }e
biti i protjerani iz zemlje. Azilantski postu-
pak je isklju~en i za one ljude, koji napuste
svoju zemlju, a nisu oficijelno gonjeni, pa
tek potom bivaju tra`eni od vlasti zemlje
svog podrijetla.

Progon po osnovu "prognoze o


opasnosti"

Nova je i odredba kojom su po prvi put


regulirane mogu}nosti izgona stranaca sa-
mo na osnovu "na ~injenicu naslonjene
prognoze o opasnosti". [ta ova odredba
Wolfgang Schäuble, aktualni savezni ministar unutarnjih poslova zna~i najbolje pokazuje pro{logodi{nji brzi
izgon "kölnskog kalifa" Metina Kaplana
@enevske konvencije o izbjeglicama i EU-te- tem udaja ili `endbi iz domovine nije se ni{- Turskoj, {to po ranijim zakonskim odredba-
meljnih odrednica o specifi~nom spolnom ta bitnije izmjenilo.Kad smo ve} pomenuli ma nije bilo mogu}e. Putem tzv. Abschie-
progonu, pa }e u u SR Njema~koj od- azil i azilante da ka`emo da su novim za- bungsanordnung, koja mo`e biti donijeta i
re|ene skupine ljudi mo}i po ovom osnovu konskim odredbama izjedna~eni u prav- po brzom postupku od strane vrhovnih po-
dobiti status "`enevske izbjeglice" ili huma- nom pogledu posjednici tzv. malog azila i krajinskih, ili u posebnim slu~ajevima sa-
nitarni boravak: U slu~aju nemogu}nosti iz- tzv. priznati azilanti. Obje grupe dobijaju veznih vlasti, mogu}e je istjerati nekoga sa-
gona iz zemlje onih izbjeglica kod kojih oro~enu dozvolu boravka, koja za tri godi- mo na osnovu "na ~injenice oslonjene pro-
postoje prepreke za izgone (Abschiebungs- ne mo`e voditi do stalne dozvole boravka, gnoze o opasnosti", a sva njegova pravna
hindernissen), odnosno kada prepreke za pod uvjetom da i dalje "postoje pretpostav- za{tita se iscrpljuje pred Saveznim uprav-
izgon traju du`e od 18 mjeseci, dodjeljivat ke" za dobijanje azila. Novo je, zapravo, da nim sudom (Bundesverwaltungsgericht).
}e se dozvole boravka, kako bi se sprije~io ljudi u azilantskom statusu dobijaju jedna- Uveden je u stvari ~itav niz mogu}nosti iz-
tzv. lan~ani Duldung, kojeg su b-h izbjegli- ko kao i priznati azilanti "dostup tr`i{tu ra- gona ljudi, koji su se ogrije{ili o njema~ke
ce dobro upoznale na po~etku svog "dru- da", te {to }e se prije kona~ne dozvole o zakone, ili pak predstavljaju opasnost po
gog `ivota" ovdje. Pomenimo, tako|er, da je nastanjivanju ponovo ispitivati da li su pro- zemlju. Novim mogu}nostima su pogo|eni
u novim zakonskim odredbama regulirano mjenili odnosi u njihovim zemljama podri- u prvom redu kriminalci i {verceri `enskim
da se strancu ne mo`e dozvoliti niti jedan jetla. Posebno je va`no znati da oni ljudi, robljem i radnom snagom s Istoka, te ljudi
"boravi{ni naslov" (Aufenthaltstitel) ako je koji formalno podnesu zahtijev za azil kod koji su "pripadali ili pripadaju jednom ud-
stranac u~inio ozbiljnu povredu zakona, ru`enju koje podr`ava terorizam", pri ~emu
primjerice prikrivanje pravog identiteta Njema~ko dr`avljanstvo na po~ek je najinteresantnije pravno obrazlo`enje da
(Identitätsverschleierung). Za specijalno su "i ~lanstva iz pro{losti i radnje iz pro{-
U svezi s promjenama Zakona o
komplicirane slu~ajeve predvi|ena je, pak, dr`avljanstvu ka`imo da se po novom losti relevantne, ukoliko predstavljaju i dalje
mogu}nost formiranja posebnih komisija zakonu definitivno isklju~uje tzv. pre- aktualnu opasnost" (uvedena je mogu}nost
od strane pokrajinskih vlada, koje mogu }utno dvojno dr`avljanstvo, {to su "primjerenog izgona za duhovne potpalji-
zaustaviti izgon ljudi ve} osu|eni na izgon godinama koristili i b-h dr`avljani, koji- va~e" u d`amijama, kako stoji izrijekom,
iz zemlje. U svezi sa naknadnim dolaskom ma se takvo {to, pak, trpjelo zbog rata dakle ljudi koji zloupotrebljavaju bogomolje
djece roditelja s urednim boravkom u SR u na{oj zemlji. U jednu rije~, otpala je za tirade mr`nje.
Njema~ku de facto se ostalo pri va`e}oj "Inlandsklausel" iz 2000. godine, pa Dakle, stupanjem na snagu Zakona o
pravnoj situaciji, s tim {to je mjerodavna svatko tko je dobio na svojevrsni po~ek doseljavanju nije se u SR Njema~koj desilo
granica za dolazak djece 16 godina, ali u njema~ko dr`avljanstvo, uz preuzetu ni{ta spektakularno za milijune stranaca
obvezu da kasnije donese ispis iz rani- koji ovdje u znoju lica svog zara|uju kruh
posebnim slu~ajevima, kao i kod azialana-
jeg dr`avljanstva, mora to naknadno
ta i GFK-izbjeglica, je zahtijev opravdan i do svoj nasu{ni. No, nije se, na`alost, ostvarila
u~initi, ina~e mu prijeti gubitak
18. godine djeteta. U takvim slu~ajevima njema~kog dr`avljanstva. Nije ni `elja inicijatora dono{enja Zakona o do-
vr{i se procjena pretpostavki u uredima za neva`no znati, uzgred re~eno, da je seljavanju 'da se Njema~ka dodatno otvori
strance, a jedna od najva`nijih pretpostav- uvedena i obveza da se prije prijema u prema svijetu, prosto jer potrebuje "svje`u
ki je poznavanje njema~kog jezika odnosno dr`avljanstvo ili odobravanja stalne krv", sebe radi. Odustajanje od tih ciljeva
pozitivna prognoza njema~kih slu`benika o dozvole o nastanjivanju moraju priku- je, u su{tini, bio "danak" da se "Zuwande-
mogu}oj uspjeloj integraciji doti~nog mla- pitii saznanja Slu`be za za{titu us- rungsgesetz" uop}e usvoji u oba doma nje-
dog ~ovjeka. U svezi spajanja familija, pu- tavnog poretka o odre|enoj osobi. ma~kog parlamenta!

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 45


DIJASPORA
Pred ovogodi{nji teferi~ u Dortmundu

NAJVE]I SKUP BO[NJAKA U DIJASPORI


pi{e: Zulfo Bato [I[I] fudbalskih ekipa koje `ele da
se takmi~e u malom nogome-

P
ro{le godine, 26.juna tu. Pro{le godine natjecalo se
njema~ki grad Dortmu- 36 ekipa iz Njema~ke, Luk-
nd bio je centralno mje- semburga, Holandije. Za taj
sto okupljanja Bo{njaka iz ci- sportsko-takmi~arski dio bili
jele Njema~ke. Vi{e od 6.000 su zadu`eni Enver Smriko,
posjetilaca po lijepom i sun- Ahmet Ahme~kovi} i Mirnes
~anom vremenu do{lo je na Hasani}. Oni su uz svoje po-
tradicionalni teferi~ u taj maga~e budno pratili igre na
grad. To je bilo jedanaesto po terenu i uredno bilje`ili rezul-
redu okupljanje na{ih ljudi u tate. Pobjednik pro{logodi{-
Dortmundu, i ostalo je upam- njeg turnira bila je fudbalska
}eno po izuzetno dobroj i pro- ekipa iz njema~kog grada
fesionalnoj organizaciji, po fer Kamp-Lintforta.
i korektnim sportskim takmi- Posebnu radost publici su Organizacioni odbor teferi~a
~enjima, po dobroj pjesmi, te priu{tili najmla|i, koji su svo-
bh. kulinarskim specijaliteti- jim nastupom i otvorili pro{-
ma. Gra|ani BiH koji `ive u logodi{nje dru`enje u Dort-
Luksemburgu, Francuskoj, mundu. Prema informacija-
[vicarskoj, Holandiji, tako|er ma organizatora, tada je na
su u ve}em dijelu bili u Dort- teferi~u u Dortmundu prodato
mundu. Dok su djedovi i nane 1.400 kg pe~enja, 3.200 kg
~uvali unuke, dotle su se nji- }evapa, 50 kg kobasica i 180
hovi roditelji veselili, {etali, ig- kg pomfrita. Za sladokusce
rali fudbal ili svi zajedno zai- posebno iznena|enje je bila
grali u kolu. Veliku odgovor- baklava pristigla iz Sarajeva.
nost za ovaj nezapam}eni Naime, Zilha [eta koja radi u
susret bh. Gra|ana u dijaspo- narodnoj kuhinji u Sarajevu,
ri snosio je organizacioni od- ina~e tetka koordinatora za
bor u sastavu: Omer ef. Sa- javnost teferi~a u Dortmundu,
rajli}, Mustafa Ajanovi}, Hil- Mustafe Ajanovi}a, napravila
mo Aleti}, Ahmed ^amd`i}, je 500 baklava, a Mustafini
Azem Ali}, Himzo Imamovi} roditelji Hajran i Niska u vrlo Veselo raspolo`enje kod posjetilaca
i Sabahudin D`anko. Oni su kratkom roku su ih rasproda-
uz neizmjernu pomo} i svih li.
ostalih ~lanova Islamske za- Ove godine uz pratnju
jednice iz Dortmunda, te ~la- orkestra "Slatka tajna"na tefe-
nova FK "Sarajevo-Bosna" ri~u u Dortmundu u muzi~-
u~inili i dali sve od sebe od kom dijelu programa nastupit
ranih jutarnjih sati pa do kas- }e Semir Ceri}-Koke, Zehra
nih ve~ernjih sati da sve bude Bajraktarevi}, Nihad Alibe-
u redu, te da svaki posjetitelj govi} i specijalni gost iznena-
i gost ode zadovoljan svojoj |enja.
ku}i. Nesumnjivo je da }e i Prema rije~ima Omera ef.
ove godine i na ovogodi{njem Sarajli}a, sve pripreme se ve}
teferi~u biti isto tako, a mo`da polako bli`e svom kraju, tako
i bolje. Ove godine, ovaj tradi- da }e 04. juna biti sve sprem-
cionalni teferi~ u Dortmundu no za ponovno veliko okuplja-
bit }e organiziran 04. juna, a nje bh. dijaspore na tradicio-
ve} sada prijavilo se i dosta nalnom teferi~u u Dortmundu. “[efovi” sportskih takmi~enja

46 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


TRADICIJA
“^estite `ene su za ~estite mu{karce”

A [ I KOVA N J E
pi{u: M. SERDAREVI]/A. OMANI]

"Nevaljale `ene su za nevaljale mu{-


karce, a nevaljali mu{karci za neval-
jale `ene; ~estite `ene su za ~estite
Kako a{ikovati A ja odoh da pokraj nje pro|em!
mu{karce, a ~estiti mu{karci za ~es-
Zape{e mi kop~e od ~ak{ira
tite `ene. Oni nisu krivi za ono {to o
Danas je sasvim druga~ije; danas ne Za Umine d`anfezli dimije.
njima govore; njih ~eka oprost i veli- Kad se sageh da kop~e otkop~am,
samo da momak ima dovoljno zgode, da dje-
ko obilje." (Kur'an, XXIV, 26.) Zape{e mi bazi od sahata
vojku vidi, nego da se s njom i porazgovori.
Za Umine agre od |erdana,

S
eksualni odnos izvan, odnosno prije Momci se sa djevojkom sastaju ponajvi{e
braka, apsolutno je zabranjen, jednako kod komu{anja, zatim kod hatmi, sunneten- A kad htjedoh da bage otkop~am
mu{karcima kao i `enama. Ova islam- ja i u svatovima... Iza kako su se upoznali i Sm'je{a{e se brci i solufi,
ska premisa ima veoma duboke korijene u zavoljeli, stanu momci sa svojim djevojkama Brci mavi, a solufi vrani,
svakodnevnim odnosima me|u bosanskim a{ikovati. A{ikuju obi~no samo petkom i bla- to se dvoje podudarit more!
muslimanima, pa se ovakvo pona{anje prije gdanom poslije podne. ^im je narod podne Zagrli{e dilber Umihane,
zaklju~enja braka, (naravno i u toku braka), otklanjao i iz d`amije iza{ao, idu momci pod Prosu{e se ogre od |erdana
bez rezerve o~ekuje i pretpostavlja, bez obzi- prozore ili na vrata svojim djevojkama. Djevo- Potra`ismo zelenu livadu
ra na to kako se stvamo pona{a pojedinac, jke su se dotle obukle u najljep{a odijela, po- Te padosmo na zelenu travu
naro~ito danas. Kako je osnov braka prije metale sve svoje nakite na se i stoje iza demi- |e padosmo tu i osvanusmo."
svega ljubav i obostrana simpatija, mladi su ra ili na vratima ili u ba{~i iza plota ili `ivice,
i u vrijeme potpunog skrivanja `ene nalazili bez zavija~a i ~ekaju ko }e putem pro}i..." O tome da mladi} ulazi u ku}u djevojke
na~ina da se vide, porazgovaraju, upoznaju A{ikovanje podrazumijeva razgovor, bez i nema ni govora. ^ak i danas, kad su se mn-
se, odnosno da a{ikuju. Hangi jo{ 1906. pi- najmanje intimnosti. Premda narodna pjes- oge vrijednosti izmijenile, porodice koje vode
{e: "Jer se muslimanske djevojke kriju pomi- ma daje naslutiti i ne{to druga~iji odnos: ra~una o svom statusu i o ugledu vlastite
slio bi ~ovjek da se momak i djevojka mogu k}eri, makar i dozvoljavale da u ku}u ulaze
te{ko upoznati, i da se `ene po `elji ili po za- "Sino} po|oh iz Mori}a hana prijatelji i {kolski drugovi, odnosno kolege,
povijedi roditelja ili posredovanjem starijih Sretoh Umu iz vru}a hamama ne}e dozvoliti da momak koji se zabavlja sa
`ena, koje poznaju momka i djevojku, te da Sretosmo se u sokaku tijesnu djevojkom ulazi u njenu ku}u prije nego li se
se i vjen~aju, a da se prije nisu ni vidjeli. U Pa joj rekoh i dva i tri puta: utvrde zaruke, odnosno prije vjen~anja,
prija{nja vremena, do pred nekih pedeset Dilber Umo skloni mi se s puta! pogotovo ne - ako je djevojka sama u stanu,
do osamdeset godina, tako je i bilo... Ne {}ede se ukloniti Uma, odnosno sama u ku}i.

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 47


TRADICIJA

Ah, ta dobra stara vremena... Bosanska soba

Koliko se vodilo ra~una o ~estitosti djevojke, govori podatak da je pona{anju u bo{nja~koj porodici. Uostalom, upravo za vrijeme
nekada momak, koga neka djevojka nije htjela za mu`a, znao sa~e- posljednjeg rata veoma su u~estali slu~ajevi sklapanja braka, jer su
kati kada ona krene na vodu ili negdje van ku}e, potegnuti je za ru- usljed strahota ratnog djelovanja brojni slu~ajevi da se mladi sklan-
ku ili dimije. To je bilo dovoljno da se djevojka smatra osramo}enom jaju jedno kod drugog. Kako stanovanje "pod istim krovom" nije prim-
i da se odmah uda za ne`eljenog. U protivnom, u svojoi sredini bi jereno, to upravo roditelji insistiraju na vjen~anju.
dobila naziv "potegnuta" {to joj je ote`avalo udaju. Naravno, momak
iz tzv. bolje ku}e nikada tako ne{to ne bi u~inio. Ovaj ru`an na~in pri- Za{tita ~asti djevojke
mamljivanja ve} je davno potpuno i{~ezao.
Danas se a{ikovanje, odnosno zabavljanje kako se uobi~ajeno ka- "Oni koji obijede ~estite, bezazlene vjernice neka budu prokleti i na
`e, odvija mnogo slobodnije. Mladi se sastaju sami i kre}u po uobi- ovom i na onom svijetu; njih ~eka patnja nesnosna." Kur'an, XXIV,
~ajenim mjestima kao i ostala omladina {irom svijeta. Me|utim, ima- 23.
ju}i u vidu da je seksualni odnos, izvan braka, izri~ito zabranjen, a O ~asti djevojke naro~ito se vodi ra~una. Zadivljuje, kad se gleda-
to zna~i i svaki vid predbra~nih odnosa, mladi nerado govore o toj te- ju `enidbeni obi~aji, narodne pjesme i pri~e, koliko je duboko uvje-
mi, bez obzira kako se uistinu pona{aju. Jer se o~ekuje pona{anje u renje da je te`ak grijeh osramotiti, prevariti i ostaviti ~estite djevojke.
skladu sa islamskim propisima. Pri tom ve}ina porodica, a naro~ito Ka`e se "najte`e su suze djevoja~ke". U tom kontekstu je shvatanje
tradicionalne, ne prihvataju slobodniji na~in zabavljanja mladih. Vri- da je veliki sevap sakriti djevoja~ku sramotu. ^ak i danas, naro~ito
jedno je napomenuti da ove porodice imaju identi~an stav prema osobe koje pomno njeguju vjerske, odnosno tradicijske na~ine po-
mu{karcima kao i prema `enama iako se, generalno uzev{i, to ne bi na{anja, strogo vode ra~una da ne ka`u bilo {ta ru`no o djevojci, ba{
moglo tvrditi kad je rije~ o tzv. op}em mnijenju. Iz ovih razloga se u iz razloga da se ne ogrije{e. Istovremeno, nije rijedak slu~aj da rodi-
pravilu u krugu porodice ne govori o seksualnim odnosima me|u telji natjeraju na brak sina, upravo zato {to znaju da je njegova dje-
mladim, kao ni me|u starijim. Cak i u slu~aju kada se radi o du`oj vojka ostala u drugom stanju. Pitanje za{tite ~asti djevojke, a time i
vezi, ili kako se obi~no ka`e o du`em zabavljanju, gdje se manje-vi{e ~asti porodice i prihvatanje novog ~lana je iznad interesa ~ak i vlasti-
mo`e o~ekivati ~ak i predbra~ni odnos, tog sina. Naravno, danas se niko ne mo`e
okolina se pona{a kao da ne primje}uje ili natjerati na brak. Radi se o stavu roditelja, o
ne zna za takvu mogu}nost. Nerado se njihovoj `elji i stavu, u krajnjoj liniji, ~itave
govori o zajedni~kim izletima i pu- porodice. Iz istih razloga znaju biti veoma
tovanjima, o zajedni~kim godi{njim odmo- bumi sukobi unutar porodice kada sin i
rima... Stoga, ako je djevojka do{la u pos- k}erka a{ikuju, odnosno zabavijaju se ili
jetu i iz bilo kojih razloga ostaje nekoliko "hodaju" sa neodgovaraju}im partnerom,
dana, odnosno ostaje "na konaku", pa bilo da se radi o osobi koja ne pripada bo-
makar to bilo i do vjen~anja, strogo se sansko-muslimanskom kulturnom krugu,
vodi ra~una da spava odvojeno; ~ak }e bilo o osobi koja ne odgovara statusu poro-
majka poslati sina u kom{iluk na spava- dice. Onog momenta kada se rodi dijete,
nje, a sama }e spavati u istoj sobi s dje- porodice }e zauzeti druga~iji stav. U svakom
vojkom ili }e obezbijediti da sa djevojkom slu~aju, pravila lijepog pona{anja nala`u da
spava sestra, druga djevojka iz kom{iluka se naro~ito o djevojci, ali i o mladi}u, ne go-
ili roda, ~uvaju}i na taj na~in ne samo vore ru`ne rije~i. Dobro odgojena osoba }e
~ast mladih ve}, {to je naro~ito va`no, radije pre{utjeti, ako nije u stanju re}i ne{to
~ast porodice. U protivnom, okolina }e lijepo...
manje zamjeriti mladim, koliko }e zamje- ________________
riti roditeljima na pona{anju koje je (Tekst je prenesen iz knjige
krajnje netakti~no i potpuno neprimjereno A{ik-pend`er “Bo{nja~ka kultura pona{anja”.)

48 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


SPONZORI - PRIJATELJI
TRADICIJA
SELAMA

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 49


HUMANOST
Izvje{taji o akcijama humanitarnog fonda “Gazi Husrevbeg”

“Va{a pomo} vratila mi je vjeru u ljude”


pi{u: Omer SARAJLI]

B
roj ~lanova "Fond GHb" u 2005 godi-
ni je 200 na osnovu bankovnih i
uplata putem kase u pro{loj godini.
^lanarina ~lanova fonda kre}e se u izno-
sima; 5, 7, 10, 15, 20, 30 i 50,- EUR.
U 2005. godini vo|ene su slijede}e
akcije:
1. U akciji "Dan d`amija 2005" pomo}
je dodjeljena:
- Med`lisima IZ-e u Srebrenici i Vlasenici,
- za gradnju d`amije r. generala Meh-
meda Alagi}a u d`ematu Fajtovci, MIZ
Sanski Most,
- Med`lisu IZ-e Kladanj,
- d`ematu Gajevi, MIZ-e Sarajevo
2. U akciji "Pomo} bolesnicima", koja je Stipendisti, roditelji i zvani~nici IZ-e prilikom dodjele stipendija
vo|ena u aprilu 2005" na ime lije~enja
sredstva su ispla}ena sljede}im osobama:
- Mersudin Ali},
- Elvedin Durmo,
- Eldina Rami},
- Mejra Tiratli},
- Amra ]esko, (Han Pijesak), izbjeglica
u selu Kralupi, Visoko,
- Nermin (Samira) ^aji},Te{anj
- djetetu dr. A}ifa Skenderovi}a.
3. Pomo} nastradalim u cunamiju u JI-Aziji,
4. Pomo} oficirima ARBiH u Den Haagu,
5. Akcija Srebrenica 2005,
6. Pomo}i `rtvama zemljotresa u Pakistanu,
7. Akcija pomo}i porodici r. Red`ifa ef.
Me{trovca koju su vodili imami regije NRW,
8. U akciji jednokratnih pomo}i instituci-
jama IZ- u BiH, d`ematima Me{ihata IZBNJ
i pojedincima sredstava su ispla}ena:
- "El~i-Ibrahimpa{ina" Medresa, Travnik, Naibu-r-Reis IZ-e u BiH, hfz. Ismet-ef. Spahi} uru~uje prvu stipendiju
- "Osman ef. Red`ovi}" Medresa, Visoko,
- Islamska pedago{ka akademija, Biha}, ~a i Prijedor (za 2006. po odluci Rija- GHb" dodijelio je ove godine 156 stipendi-
- MIZ-e @ivinice, d`emat Plane, seta na ime ~lanarine d`ematlija IZBNJ), ja: 126 stipendija x 500,00 EUR i 30 sti-
- MIZ-e Srebrenica, - jednokratne pomo}i iz Bejtu-l-mala pendija x 250,00 EUR.
- studentu Hod`i} Suadu, Me{ihata IZBNJ-e dodjeljene su slijede- Ukupan ulaz svih vo|enih akcija iznosi
- Besim ef. ^ani}, na ime lije~enja }im d`ematima: Berlin, Hamburg, Hamm, 165.327,54 EUR. Ukupan izlaz svih vo|e-
- Genga Sabit, na ime lije~enja Hannover, Köln, Ulm, Witten, Bochum, nih akcija iznosi 193.433,00 EUR Razlika
- Muslime Helfen e. V., na ime iftara Tuttlingen, Balingen, Rosenheim, Bre- iznosa od 28.105,46 EUR ispla}en je u
- uplata na ime pomo}i MIZ-e: Banovi}i, merhaven, Bremen, Braunschweig, Nür- gore navedene svrhe iz mjese~ne ~lanarine
Olovo, Bratunac, ^ajni~e, ^apljina, Fo- nberg, Ravensburg, Castrop-Rauxel, Löh- ~lanova fonda i bejtu-l-mala Me{ihata.
~a i Prijedor (za 2005. po odluci Rija- ne, Velbert, Gaggenau, Karlsruhe, Weis-
seta na ime ~lanarine d`ematlija IZBNJ), senthurm i Wiesbaden. Molimo Allaha d`. {. da Vama i Va{oj
- uplata na ime pomo}i MIZ-e: Banovi}i, 9. Akcija stipendiranja u~enika i stude- pordici podari svako dobro i da Vam Va{a
Olovo, Bratunac, ^ajni~e, ^apljina, Fo- nata u BiH 2005: Upravni odbor "Fond hajirli djela ukabuli.

50 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


HUMANOST
TRADICIJA

Islamska zajednica Bo{njaka u Njema~koj (VIGB e.V.) U~esnici u akciji stipendija 2004.g.
"Humanitarni Fond "Gazi Husrevbeg" raspisuje
500 EUR
KONKURS
za dodjelu dvije jednogodi{nje stipendija za 2006/07 godinu AACHEN: Hasanovi} Aziz
(uplata za semestar): DORTMUND: Miljkovi} Ahmi}- Hama, Miljkovi} Sa}a,
1) za studenta tre}e godine pravnog fakulteta (jedna stipendija) Salihbegovi} Enes, Salihbegovi} Muhamed, Ivojevi}
2) za studenta tre}e godine ekonomije (jedna stipendija) Rabija, Kustura Sabahko
Kandidati su du`ni poslati i prilo`iti slijede}u dokumentaciju: DÜSSELDORF: Delali} Muharem
1. Molba, slika, adresa i broj telefona ESSEN: Had`imuji} Samir, Krupi} Emira
2. Potvrdu o polo`enim ispitima na fakultetu (kopija) FRANKFURT (BKC): Bektaš Dervo, Bektaš Latif,
3. Potvrda od sekretarijata fakulteta (da ne ponavlja godinu) Filipovi} Mahira, Hod`i} Sakib, Mehi~i} Huso, Omi}
4. Ku}na lista
5. Potvrda o primanjima roditelja ako rade ili ~ek od penzije (kopije)
Safet, Pehratovi} Meho
HANAU: Had`iselimovi} Bakija
Molbe primamo samo do 01. Septembra 2006 god. na adresu:
HAGEN: Selimanjin Musa (600 EUR), Jaganjac Lejla
VIGB e.V. HANNOVER: Bajramovi} Jasmin, Musli} Mithat
"Humanitarni Fond Gazi Husrevbeg"
Haarbeckstr. 6
KAMP-LINTFORT: Pezi} Zehra i Alija, Avdi} Mirzet i
47475 Kamp- Lintfort Mirsada
KIRCHHEIM/TECK: Seferovi} Enes (2 stipendije),
Ljubijanki} Adila
Esselamu alejkum, sam izgubila. Shvatila sam da,
KÖLN: Omerovi} Hajrudin (2 stipendije), Ba}evac
Zovem se Skopljak Fatka i ovim hvala Allahu d`.{., ima jo{ ljudi
putem `elim da se zahvalim za koji imaju dobro srce i {iroku Izet, Ibrahimovi} Sakib
stipendiju koju ste dodijelili ruku. Vjerujte da novac koji ste OBERHAUSEN: Rahmanovi} Fikret (2 stipendije),
mojoj k}erki Fahri. Onaj dan nam poklonili ide u jako dobre Kereš Mujo
kada ste vr{ili podjelu `eljela svrhe, a to je {kolovanje moje OFFENBACH: Velagi} Hajrudin, Had`i} Muzafer, Mu-
sam Vam zahvaliti, ali nisam djece. Moj sin poha|a Medresu janovi} Rasim, Bajraktarevi} Šerif
imala snage i hrabrosti javno u Travniku i ~etvrta je godina i ULM: Sulejmanovi} Kemal i Hasija, Ja{arevi} Rami-
istupiti, jer ne bih izdr`ala, a da bio bi prinu|en sad ve} pri za, Ja{arevi} Halid (2 stipendije)
ne zapla~em. Sama pomisao da kraju da napusti tu {kolu da WEISSENTHURM: Dugi} Hazim
ne mogu vi{e pomo}i svojoj nije bilo Vas. A i za ostalo troje WITTEN: Kadri} Edo (2 stipendije), Kadri} Sedika,
djeci daje mi bol u grudima. U djece }e u puno ~emu pomo}i.
Fejzi} Sakib,
proteklih nekoliko godina mog Zato u svoje li~no i u ime svoje
`ivota pretrpjela sam puno nes- ~etvoro djece Hamida, Fahre,
retnih trenutaka i poni`enja da Jasmine i Kadre od srca veliko
sam izgubila vjeru u ljude. Va{ hvala. Neka Vas sve d`ematlije U~esnici u akciji stipendija 2004.g.
gest i dobro djelo koje ~inite Allah nagradi. 300, 250, 200 EUR
prema drugim ljudima vratilo HVALA I ALLAHIMANET
mi je tu vjeru koju Skopljak Fatka
CASTROP-RAUXEL: Mehmedovi} Namir (250,- EUR)
DORTMUND: Šistek Asim (300,- EUR), Avdi} Ferid
(250,- EUR), Ahme~kovi} Ahmet (250,- EUR),
FRANKFURT (BKC): Hod`i} Munir ef. (250,- EUR)
HAGEN: Tu~e Osman (300,- EUR), [eki} Huse
(200,- EUR), Nuki} Nijaz (200,- EUR), @iga Rasim ef.
(200,- EUR)
Pismo zahvale za HANAU: Kari{ik Ibrahim (300,- EUR)
dodijeljenu stipenediju INGOLSTADT: Avdi} Hikmet (250,- EUR)
OBERHAUSEN: Bronja Amela (250,-)
KÖLN: ]ati} Alija (250,-), [ahtan Arzija (250,- EUR),
WEISSENTHURM: Kadiri} D`evad (250,- EUR)
WUPPERTAL: Belki} Mevludin (250,- EUR),
Ajanovi} Eldar (250,- EUR)

Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 51


HUMANOST

DOBITNICI STIPENDIJA
akcija za 2005./2006.g.
Agi} Ai{a - Visoko Rahmnovi} Hasmira - Kalesija Vrco Sadeta - Donji Vakuf
Ahmetagi} D`enana - Sarajevo Ribi} Selma - Sarajevo Zahirovi} Almin - Novi Travnik
Ba{i} Nedim - @ep~e Rogovi} Admir - @ivinice Arnautovi} Sanida - Mrkonji} Grad
Beci} Muamer - Zvornik [abi} Mirela - Vlasenica Avdi} Eldina - Srebrenica
Bekta{ Alma - Zenica [abi} Nud`ejma - Visoko Avdi} Selver - Zvornik
Brigi} Emira - Banovi}i [abi} Sanela - Vlasenica Be{lija Mud`ahid - Sanski Most
^ano Azra - Sarajevo [ehi} Nijaz - Livno Bi{i} Sumeja - Zenica
^au{evic Midhat - Kladanj [ehi} Selvedina - Gornji Vakuf Brankovi} Omer - Sarajevo
^av~i} Aldin - Sarajevo Sejkanovi} Anela - Zavidovi}i Buzar Nermina - Zagreb
]elam D`enana - Travnik Sijamhod`i} Fadila - Bos. Caki} Nermina - Novi Travnik
Deli} Sanita - Zenica [kilji} Haris - Nemila ^olakovi} Naza - Nemila
Ðelilovi} Bilfan - [ipovo Smajlovi} Sead - Sarajevo ]erimovi} Mirnesa - Vlasenica
Dilberovi} Samra - Sarajevo Suba{i} D`enana - Novi Travnik ]osi} Sedada - Konjic
Durek D`enana - Mrkonji} Grad Suljkanovi} Edis - Tuzla Demirovi} Arnel - Konjic
D`ino Elmin - Konjic Tabakovi} Suada - Pura~i} Dudi} Seldina - Srebrenica
D`ino Sanela - Fojnica Uzunali} Naida - Visoko Ðuli} Merhila - Travnik
Gosto Adis - Mostar Uzunovi} Merjema - Biha} Had`i} Muhamed - Amman
Gosto Minela - Mostar Valjevac Harun - Fojnica Hamza Emina - Sokolac
Hasandi} Aida - Visoko Velagi} - Softi} Lejla - Mostar Hidi} Emina - Vitez
Hasandi} Mersiha - Visoko Veli} Muhamed - Breza Hod`i} Fatima - Zenica
Hela} Izudin - Sarajevo Ajeti Alisa - Ljubu{ki Isakovi} Ilma - Zenica
Hero Mehmed - Prozor Balihod`i} Munevera - Donji Vakuf Jazvin Kenan - Konjic
Hfz. Kalabi} Osman - Te{anj Bekta{ Amila - Zenica Joldi} Mustafa - Jajce
Hodo Sanela - Gora`de Be{lagi} Edina - Cazin Jusi} Sabid - Bu`im
Hod`i} Edis - Velika Kladu{a Cajdin Ernad - Gornji Vakuf Karad`a Mehmed - Jajce
Hod`i} Eldina - Puraci} Camd`i} Adnan - Sarajevo Klopi} Nermina - Sarajevo
Horo Anisa - Sarajevo Efendi} Amar - Zenica Krki} Adnan - Skender Vakuf
Hubljar Harun - Bugojno Hambo Semir - Foca Malko~ Fahra - Novi Travnik
Huremovi} Kenan - Te{anj Hrustanbegovi} Haris - Sarajevo Mehmedovi} Alma - Zvornik
Ibri{evi} Nihad - Tuzla Huji} Ammar - Pazari} Memi{ Mirza - Donji Vakuf
Jakubovi} Edina - Srebrenica Jahi} Vahida - Kalesija Memi{ Muris - Donji Vakuf
Jakubovi} Haris - Sanski Most Mahmutovi} Zehra - Visoko Mujezinovi} Emil - Foca
Korajli} Enisa - Te{anj Me{inovi} Amela - Doboj Mujki} Nermina - Sarajevo
Kulani} Ahmed - Kalesija Me{ki} Ahmet - Maglaj Nani} Mersudin - Bosanska Krupa
Kusur Senad - Od`ak Mili} Armin - Sarajevo Neimarlija Jasmin - Kakanj
Maharetovi} Asmir - Olovo Mr{o Almir - Gora`de Patkovi} Sedida - Zenica
Ma{i} Mad`ida - Sarajevo Muji} Berina - @ep~e [abanovi} Enisa - Konjic
Memi} Mirzad - Zvornik Patkovi} Benjamin - Zenica [abi} Ermin - Breza
Me{trovac Suvada - Jajce Pezer [efika - Vitez Sarajli} Erma - @ep~e
Muhibi} Venhar - Sarajevo Red`i} Ahmed - Zenica [ego Mirnesa - Donji Vakuf
Muhi} Adaleta - Sarajevo [ehovi} Amil - Fojnica Selimovi} Zejd - Travnik
Nurkovi} Ahmed - Sarajevo Selimovi} Emira - Zenica Smaji} Fatima - Zenica
Orli} Suad - Zenica [ljivo Alema - Jajce Tutmi} }elebija - Nemila-Zenica
Osmanovi} Aida - Srebrenica Sulji} Ahmed - Tuzla Tutmi} Emira - Nemila-Zenica
Peski} Sakib - Vitez Tufekci} Saliha - Zenica Zahirovi} Mirela - Doboj

52 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


^
TRADICIJA
DJECIJA STRANA
Dragi na{i najmla|i,
Od ovog broja Selama ovu rubriku ostavit }emo vama da je popunite
svojim radovima. Mogu to biti va{i crte`i, d`amija, neki bosanski pejza`,
~esma, stara ku}a, avlija, sve {to vam se u~ini lijepim i ~ini vas sretnim.
Mogu to, tako|er, biti i va{e fotografije poslije godi{njih odmora u kojoj
ste zabilje`ili detalje koji su po vama zanimljivi i lijepi pa biste `eljeli
da ih i drugi vide. Svakako da to mogu biti i va{i kratki zapisi u stihu ili
lijepoj pri~ici . Neka se prije svega u njima prepozna islamska duhovnost
i bo{nja~ka tradicija.
I jo{ ne{to, najbolje radove Selam }e nagraditi. Kakvom nagradom?
Pa, sigurno ne}ete biti razo~arani. U svakom slu~aju vrijedi poku{ati.
Samo dajte maha svojoj ma{ti i otvorite o~i jer uvijek }e se ne{to
zanimljivo na}i, posebno kada putujemo u na{u Bosnu.
Nek vam je hajirli po~etak!
Ovaj put predstavljamo radove grupe polaznika mek-
tebske nastave iz Aachena na temu Alad`e d`amije u Fo~i.

NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g. 53


SPONZORI
TRADICIJA
- PRIJATELJI SELAMA

KUPUJMO DOMA]E
JAVNI POZIV DIJASPORI U AKCIJI KUPOVINE DOMA]EG BOSANSKOHERCEGOVA^KOG PROIZVODA ZA VRIJEME
LJETNIH OVOGODI[NJIH ODMORA

POMO] BH PRIVREDI JE VRIJEDNA NEVJEROVATNIH 120.000.000 EURA

Kada se pro~ita naslov ove akcije na prvi pogled to izgleda nemogu}e ali ipak je to ostvarljivo. Postavlja se pitanje
kako se to mo`e uraditi? Kako to realizovati?

ODGOVORI NA OVA PITANJA SU VEOMA JEDNOSTAVNI !

Kada budemo boravili u BiH za vrijeme na{ih ovogodi{njih odmora svakako moramo kupovati
namjernice za svakodnevne vlastite potrebe kao i ostale robe {iroke potro{nje. Tada moramo i
trebamo isklju~ivo kupovati - DOMA]E BOSANSKOHERCEGOVA^KE PROIZVODE!
To su oni artikli koji su proizvedeni u BiH a po svaku cijenu maksimalno izbjegavati uvozne
artikle koji dolaze u BiH iz zemalja ~itavog svijeta.

FORMULA ZA POMO] IZGLEDA OVAKO:


Prema nekim statistikama 300.000 Bo{njaka i Bo{njakinja do|e iz dijaspore za vrijeme godi{njih odmora. Svaki od
nas potro{i u BiH najmanje u prosjeku 400 EURA. Ako bismo isklju~ivo kupovali bosanskohercegova~ke proizvode to
bi iznosilo 120.000.000 EURA vrijednosti onih artikala koji su se proizveli u BiH.

Pod parolom " NEKA NA[I PROIZVODE A MI ]EMO OD NJIH KUPOVATI " neka bude
jedna ovogodi{nja akcija pomo}i koja se mo`e pretvorit u trajnu naviku svih gra|ana BiH.
Ovom akcijom pokazimo PATRIOTSKO pona{anje, dokazimo SOLIDARNOST prema na{oj
ekonomiji, tako }emo najbolje pomo}i na{u jedinu nam domovinu BiH.

Mi koji `ivimo i radimo u dijaspori svi bismo voljeli ~uti kako na{i najmiliji u BiH dobro `ive, zato pomozimo im da
nisu BIJEDNI, SIROMA[NI i GLADNI. Ovakvim patriotskim odnosom
prema doma}em proizvodu na{a proizvodnja bi procvjetala a to automatski daje priliku ve}eg
zapo{ljavanja. U kratkom roku u BiH svi bi bili zaposleni, solidno bi `ivjeli od svojih zara|enih
primanja, tako da ne bi vi{e zavisili od me|unarodne crkavice ili pomo}i koju im mi po{aljemo
iz dijaspore.

Osim kupovine BH proizvoda tako|er zadatak nas iz dijaspore bi bio otvaranje


diskusije gdje bi nastojali da ubijedimo na{e sugradjane koji `ive u BiH o zna~aju KUPOVINE
doma}eg proizvoda jer je to jedini na~in da sprije~imo ekonomsko SIROMA[ENJE na{e zemlje.

Dragi BO[NJACI i BO[NJAKINJE veliki je dio sudbine u na{im rukama - ovom akcijom
poku{ajmo zaustaviti propadanje na{e privrede u BiH, poka`imo ODLU^NOST to je jedini na~in OPSTANKA, pomozimo
na{ima da imaju bolje sutra i svijetliju budu}nost budu}ih generacija.

Zato jo{ jednom APELUJEMO da se svi uklju~imo u ovu akciju KUPOVINE DOMA]EG
PROIZVODA kako ne bi na{a domovina BiH postala kolonija siroma{nih ljudi do kona~nog
nestanka.

BO[NJA^KO DIJASPORSKI PATRIOTSKI BLOK

54 NOVISELAM Rebiu-l-ahir/D`umade-l-ula 1427.h. / Maj 2006.g.


OBAVITE
OBAVITE POD
POD POKROVITELJSTVOM
POKROVITELJSTVOM
VIGB e.V.
ISLAMSKE ZAJEDNICE
ISLAMSKE ZAJEDNICE BO[NJAKA
BO[NJAKA
UU NJEMA^KOJ
NJEMA^KOJ

HAD@D@
2006./2007.g.-1427.h.
ECONOMY-GRUPA BUSINESS-GRUPA*
od 12.12.2006.g. do 12.01.2007.g. od 20.12.2006.g. do 10.01.2007.g.

CIJENA: 2.100,- EUR CIJENA: 2.550,- EUR

- 30 dana, polupansion (bez hrane) - 20 dana, puni pansion (sa hranom)


- smje{taj 300m-900m od Harema - smje{taj 300m-600m od Harema
- aviokompanija Jordanian Airlines: - aviokompanija LTU:
Frankfurt-Amman-Jeddah-Amman-Frankfurt Frankfurt-Jeddah-Frankfurt
* uvjet je da se za ovu grupu prijavi najmanje 20 osoba

Za prijavu je potrebno pripremiti slijede}e:


Paso{ sa najmanjim rokom va`enja od 6 mjeseci
Boravi{na dozvola sa najmanjim rokom va`enja od 6 mjeseci
4 slike paso{kog formata
Vakcina Meningitis (`uti karton)
Formular zahtjeva za izdavanje had`ske vize, pupunjen i svojeru~no potpisan
Izjavu o prihvatanju uvjeta putovanja na had` (svojeru~no potpisanu)

Zaka{njele prijave, kao i prijave sa nepotpunom dokumentacijom ne}e se primati!


Organizator zadr`ava pravo izmjene ponu|enih programa!

Rok za prijavu je 15. oktobar 2006.


Informacije:
02842-559728

You might also like